IV. IZMJENE I DOPUNE
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA
OPĆINE DUBRAVA
Općina Dubrava
Nacrt prijedloga
II. OBVEZNI PRILOZI
Stručni izrađivač Plana:
Zavod za
prostorno uređenje
U Zagrebu,
Zagrebačke županije
lipanj, 2014. godine
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
IV. IZMJENE I DOPUNE
PROSTORNOG PLAN UREĐENJA
OPĆINE DUBRAVA
NACRT PRIJEDLOGA
Nositelj izrade Plana:
OPĆINA DUBRAVA
JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL
Ulica braće Radića 2, Dubrava
Pročelnik:

STJEPAN POŽGAJ
Referent za komunalne poslove:

IVAN VACENOVSKI
Stručni izrađivač Plana:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE
ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Stručni tim u izradi Plana:
Ravnateljica Zavoda:

MELITA SABRANOVIĆ, dipl.ing.arh.
ŽELJKA KUČINIĆ, dipl.ing.arh.

ŽELJKA KUČINIĆ, dipl.ing.arh.

VITOMIR ŠTOKIĆ, dipl.ing.arh.

ANDREA GALIĆ, dipl.ing.građ.,
spec. ekoinženjerstva
______________________

ROBERTA PIŠPEK, dipl.ing.građ.
Odgovorni voditelj izrade Plana:

HRVOJE KUJUNDŽIĆ, dipl.ing.arh.
MELITA SABRANOVIĆ, dipl.ing.arh.

ZORAN TONKOVIĆ, prof.geogr.

DOMAGOJ DUVANČIĆ, dipl.ing.prom.

MARA ĆURO, građ.teh.

GORAN ROZGA, bacc.oec.

GORDANA MAJCEN, dipl.iur.
______________________
i
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Županija:
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
Jedinica lokalne samouprave:
OPĆINA DUBRAVA
Naziv Plana:
IV. IZMJENE I DOPUNE
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE DUBRAVA
Faza izrade Plana:
Dio Plana:
NACRT PRIJEDLOGA
Objava Odluke Općinskog vijeća o izradi Plana:
Glasnik Zagrebačke županije, br. 6/14
Datum objave javne rasprave:
__.__.2014.
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:
II. OBVEZNI PRILOZI
Objava Odluke Općinskog vijeća o donošenju Plana:
Glasnik Zagrebačke županije, br. __/14
Javni uvid održan:
od __.__. do __.__.2014.
Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:
Stjepan Požgaj
M.P.
potpis
Mišljenje na Konačni prijedlog Plana prema članku 107. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, br. 153/13):
Sukladno čl. 107. st. 4. Zakona o prostornom uređenju, mišljenje se ne pribavlja.
Stručni izrađivač Plana:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Ulica grada Vukovara 72, 10000 Zagreb
Pečat stručnog izrađivača Plana:
Ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje
Zagrebačke županije:
Željka Kučinić, dipl.ing.arh.
M.P.
Pečat odgovornog voditelja izrade Plana:
potpis
Odgovorni voditelj izrade Plana:
Melita Sabranović, dipl.ing.arh.
potpis
Stručni tim u izradi Plana:
Melita Sabranović, dipl.ing.arh.
Željka Kučinić, dipl.ing.arh.
Vitomir Štokić, dipl.ing.arh.
Andrea Galić, dipl.ing.građ.,
spec. ekoinžinjerstva
Roberta Pišpek, dipl.ing.građ.
Pečat Općinskog vijeća:
Hrvoje Kujundžić, dipl.ing.arh.
Zoran Tonković, prof.geograf.
Domagoj Duvančić, dipl.ing.prom.
Mara Ćuro, građ.teh.
Goran Rozga, bacc.oec.
Gordana Majcen, dipl.iur.
Predsjednik Općinskog vijeća:
Mladen Mlađan
M.P.
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:
M.P.
(Pečat nadležnog tijela)
potpis
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:
potpis
ii
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
SADRŽAJ:
(sadržaj prostornog plana sukladno Zakonu o prostornom uređenju („Narodne
novine“, broj 153/13) i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova
(„Narodne novine“, broj 106/98, 39/04, 45/04, 163/04 i 9/11))
II.
OBVEZNI PRILOZI
II. 1.
Obrazloženje Plana
II. 2.
Popis i sažetak dokumenata i propisa
II. 3.
Zahtjevi javnopravnih tijela
II. 4.
Izvješće o javnoj raspravi
II. 5.
Evidencija postupka izrade i donošenja Plana
II. 6.
Sažetak za javnost
II.1. OBRAZLOŽENJE PLANA
II.1.1.
Zakonski temelj …………………………………………………………………….
II.1- 2
II.1.2.
Obuhvat IV. izmjena i dopuna Plana ……………………………………………
II.1- 2
II.1.3.
Pregled i opis izmjena i dopuna Plana …………………………………………
II.1- 3
II.2. POPIS I SAŽETAK DOKUMENATA I PROPISA
II.2.1.
Zakoni, propisi i odluke …………………………………………....................
II.2 - 2
II.2.2.
Tehnička dokumentacija, studije i geodetske podloge ……………………….
II.2 -20
II.2.3.
Popis ostale dokumentacije …………………………………………………
II.2 - …
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
sadržaj - i
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
II.3. ZAHTJEVI JAVNOPRAVNIH TIJELA
II.3.1.
Zahtjevi javnopravnih tijela ………………………………………………………
II.3- 3
Hrvatska elektroprivreda, Operator distribucijskog sustava, d.o.o.,
Elektra Križ ………………………………………………………………………….
II.3- 3
Državna uprava za zaštitu i spašavanje,
Područni ured za zaštitu i spašavanje, Zagreb …………………………………
II.3- 4
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, Zagreb …………….
II.3- 4
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb ........................................................
II.3- 5
Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb ……………………………………………….
II.3- 6
Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb ……………………………………………….
II.3- 7
Ministarstvo poljoprivrede,
Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, Zagreb ………………………….
II.3- 8
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine,
Konzervatorski odjel u Zagrebu, Zagreb ………………………………………..
II.3-11
II.4. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
II.4.1.
Izvješće o javnoj raspravi……………………………….…………………………
II.4 - 2
II.5. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA
II.5.1.
Objava Odluke o izradi Plana i
dostava Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj .………………….…………….
II.5.2.
II.5- 2
Obavještavanje javnosti, te susjednih gradova i općina,
o izradi Plana ……………………………………………………………………….
II.5.3.
II.5- 4
Dostava Odluke o izradi Plana javnopravnim tijelima
s pozivom na dostavu zahtjeva ………………..….……………………………
II.5.4.
Utvrđivanje Prijedloga Plana za javnu raspravu ……………….……………….
II.5.5.
Objava i održavanje javne rasprave …………………………….........................
II.5.6.
………………………………………………………………………………………
II.5.7.
Utvrđivanje Konačnog prijedloga Plana ……………………….…………………
II.5.8.
Obavijest sudionicima javne rasprave ……………………….………………….
II.5- 5
SAŽETAK ZA JAVNOST
1.
Obuhvat IV. izmjena i dopuna Plana ……………………………………………
1
2.
Pregled i opis izmjena i dopuna Plana …………………………………………
2
Kartografski prikaz 1.: Korištenje i namjena površina – smanjenje ……………
5
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
sadržaj - ii
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Nositelj izrade:
Općina Dubrava
Jedinstveni upravni odjel
Stručni izrađivač Plana:
Zavod za prostorno uređenje
Zagrebačke županije
II.
OBVEZNI PRILOZI
II.1.
OBRAZLOŽENJE PLANA
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 1
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
II.1.
OBRAZLOŽENJE PLANA
II.1.1. ZAKONSKI TEMELJ
Postupak izrade i donošenja IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dubrava (u
daljnjem tekstu: Plan) provodi se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“,
broj 153/13), te u skladu s važećim Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“,
broj 106/98, 39/04, 45/04, 163/04 i 9/11).
Postupak izrade i donošenja ovih izmjena i dopuna Plana započet je temeljem Odluke o izradi IV.
izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Dubrava („Glasnik Zagrebačke
županije“, broj 6/14).
Stručni izrađivač IV. izmjena i dopuna Plana je Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije.
II.1.2. OBUHVAT IV. IZMJENA I DOPUNA PLANA
Osnovni cilj izrade i donošenja IV. izmjena i dopuna Plana je, kroz usklađivanje prostorno planskih
rješenja s novim propisima, dokumentacijom i stanjem na terenu, osigurati kvalitetniji prostorni i
gospodarski razvoj područja Općine Dubrava, na načelima održivog razvoja.
Programska polazišta za izradu IV. izmjena i dopuna Plana uključuje izmjene i dopune svih
prostorno planskih rješenja koja je potrebno uskladiti s novim propisima i novonastalim stanjem na
terenu, a odnose se na sljedeće tematske cjeline koje će se izmijeniti i/ili dopuniti u tekstualnom i
grafičkom dijelu Plana, kao i u Odredbama za provedbu:
1. Organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora:
- gospodarska namjena,
2. Prometni i drugi infrastrukturni sustavi,
3. Uvjeti određivanja građevinskih područja:
- građevinska područja naselja,
- građevinska područja izdvojenih namjena,
4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.
Osim navedenih izmjena i dopuna, moguće je unijeti i druge dopune i korekcije, sukladno
zahtjevima nadležnih javnopravnih tijela po pojedinim temama.
II.1.3. PREGLED I OPIS IZMJENA I DOPUNA PLANA
U IV. izmjenama i dopunama Plana, sukladno Odluci o izradi izmjena i dopuna Plana, radi
usklađivanja prostorno planskih rješenja s novim propisima, dokumentima prostornog uređenja više
razine, planiranja zahvata i planskih rješenja koje je odredila Općina Dubrava, prihvaćanja
inicijativa za pokretanje postupka izrade i donošenja izmjena i dopuna Plana te zahtjeva
javnopravnih tijela i građana koje je nositelj izrade zaprimio u tijeku postupka izrade i donošenja
ovih Izmjena i dopuna Plana, izvršit će se izmjene i dopune u tekstualnom dijelu Plana, odnosno u
Odredbama za provođenje, te u grafičkom dijelu Plana. U nastavku se daje pregled izmjena i
dopuna Plana prema tematskim cjelinama:
1. Geodetske podloge i koordinatni sustav
U svim kartografskim prikazima 1:25.000 i 1:5.000 korištene su nove geodetske podloge:
1. Digitalne Topografske karte u mjerilu 1:25.000 - TK 25
(Državna geodetska uprava, 2004.-2010. godine),
2. Digitalne ortofoto karte u mjerilu 1:5000 - DOF 5
(Državna geodetska uprava, 2011. godine),
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 2
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
3. Digitalni katastarski plan u mjerilu 1:1000 - DKP
(Državna geodetska uprava, 2011. - 2014. godine).
Svi kartografski prikazi izrađeni su u službenom projekcijskom koordinatnom referentnom sustavu
Republike Hrvatske (HTRS96/TM).
2. Građevinska područja
2.1. Prenamjena građevinskog područja:
- Za potrebe planiranja reciklažnog dvorišta za k.č.br. 98/1 k.o. Dubrava izvršit će se
prenamjena iste iz izgrađenog građevinskog područja naselja stambene i mješovite
namjene u građevinsko područje naselja gospodarske poslovne komunalno-servisne
namjene (K3).
- Za k.č.br. 1 k.o. Dubrava izvršit će se prenamjena iz izgrađenog građevinskog područja
naselja stambene i mješovite namjene u građevinsko područje izdvojene namjene groblja
(G).
- za dio k.č.br. 2086 k.o. Kapela izvršit će se prenamjena iz izgrađenog građevinskog
područja naselja stambene i mješovite namjene u građevinsko područje izdvojene namjene
groblja (G).
- za k.č.br. 2544/3, 2541/3, 2544/1, 2541/1 i 2541/6 k.o. Novaki izvršit će se prenamjena iz
izgrađenog građevinskog područja naselja stambene i mješovite namjene u građevinsko
područje izdvojene namjene groblja (G).
- za k.č.br. 82 k.o. Zetkan izvršit će se prenamjena iz izgrađenog građevinskog područja
naselja u izdvojeno građevinsko područje gospodarske pretežito proizvodne namjene (I1).
- za dio k.č.br. 786/3 k.o. Habijanovac izvršit će se prenamjena iz građevinskog područja
naselja športske i rekreacijske namjene u izgrađeno građevinsko područje stambene i
mješovite namjene.
- za dio k.č.br. 786/3 i 700, te k.č.br. 699, 766, 765 i 763 k.o. Habijanovac izvršit će se
prenamjena iz građevinskog područja naselja športske i rekreacijske namjene u
neizgrađeno građevinsko područje stambene i mješovite namjene.
2.2. Proširenje građevinskog područja:
a) građevinsko područje naselja:
- k.č.br. 1950/1 i 1952 k.o. Novaki uvrstit će se u izgrađeno građevinsko područje
naselja.
- dio k.č.br. 201/3 i 201/2 k.o. Zetkan uvrstit će se u neizgrađeno građevinsko područje
naselja.
- k.č.br. 671, 672 i 673 k.o. Habijanovac uvrstit će se u neizgrađeno građevinsko
područje naselja.
- k.č.br. 669 k.o. Habijanovac uvrstit će se u građevinsko područje naselja športske i
rekreacijske namjene.
- dio k.č.br. 700 k.o. Habijanovac uvrstit će se u neizgrađeno građevinsko područje
naselja.
b) građevinsko područje izdvojene namjene:
- k.č.br. 1103 k.o. Brezje uvrstit će se u građevinsko područje izdvojene namjene
groblje (G).
- k.č.br. 2545/2, 2545/1 i 2544/2 uvrstit će se u građevinsko područje izdvojene
namjene groblje (G).
- k.č.br. 84/1 i 84/2 k.o. Zetkan uvrstit će se u izdvojeno građevinsko područje
gospodarske pretežito proizvodne namjene (I1).
- k.č.br. 1 i 2 k.o. Novaki uvrstit će se u izdvojeno građevinsko područje gospodarske
pretežito proizvodne namjene (I1).
- k.č.br. 670 k.o. Habijanovac uvrstit će se u izdvojeno građevinsko područje
gospodarske pretežito zanatske namjene (I2).
2.3. Smanjenje građevinskog područja:
a) građevinskog područja izdvojene namjene:
- smanjuje se građevinsko područje izdvojene namjene groblja (G) za dio k.č.br. 167/5,
dio k.č.br. 166 i k.č.br. 163 k.o. Vukšinac.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 3
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
3. Korekcija koridora planiranog (obilaznog) dijela državne ceste na dijelu spoja sa
postojećom državnom cestom DC 26
Na području građevinskog područja naselja Zgališće, na k.č. br. 201/2 (dio) k.o. Zetkan
smanjen je koridor planirane državne ceste (obilaznice) u skladu s odredbama Prostornog
plana Zagrebačke županije.
4. Određivanje obveze izrade i donošenja urbanističkih planova uređenja
Na popis urbanističkih planova uređenja čija je obveza izrade i donošenja utvrđena u poglavlju
3. Uvjeti za izradu urbanističkih planova uređenja Odredbi za provođenje, uvrstit će se sljedeći
urbanistički planovi uređenja:
- Urbanistički plan uređenja zone gospodarske namjene - pretežito proizvodne Novaki (I1),
obuhvata 1,5 ha,
- Urbanistički plan uređenja zone gospodarske namjene - pretežito proizvodne Zgališće (I1),
obuhvata 2,4 ha.
5. Promijenjena je kategorija planirane prometnice iz autoceste u državnu cestu
Temeljem Odluke o razvrstavanju javnih ceste („Narodne novine“, broj 66/13) promijenjena je
kategorija planirane autoceste A13 u državnu cestu DC 12 (Čvorište Vrbovec 2 – Bjelovar –
Virovitica – G.P. Terezino Polje). Također je smanjen pripadni koridor planirane prometnice u
skladu s odredbama Prostornog plana Zagrebačke županije.
6. Zaštita prirodnih vrijednosti
Sukladno zahtjevima Državnog zavoda za zaštitu prirode, odnosno dostavljenoj studiji Obilježja
područja sa stanovišta zaštite prirode s prijedlogom mjera zaštite za potrebe IV. izmjena i
dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dubrava (Državni zavod za zaštitu prirode, svibanj
2014.) korigirane su mjere zaštite prirodnih vrijednosti u Odredbama za provođenje, te su
ucrtane zaštićena područja i područja ekološke mreže RH (EU ekološke mreže Natura 2000)
na karti 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora.
7. Elektroenergetska mreža
U tekstualnom dijelu Plana u Odredbama za provođenje dopunjeno je poglavlje
Elektroenergetska mreža u skladu s zahtjevima HEP-ODS Elektra Križ.
8. Usklađenje tekstualnog dijela sa grafičkim dijelom Plana
U tekstualnom dijelu Plana u Odredbama za provođenje izvršeno je usklađenje sa ucrtanim u
grafičkom dijelu Plana (magistralni plinovod, vodocrpilište Čret).
Gustoća stanovanja
4,11
0,84
776,96
7,31
577,57
182,07
15,43
0,34
5,21
0,84
781,46
7,26
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
groblje
Ukupno građevinsko
područje naselja
0,34
Turistička namjena
Zelene površine
14,63
Športsko – rekreacijska
namjena
Športsko – rekreacijska
namjena
177,32
Gospodarska namjena
Javna namjena
579,72
Građevinska područja izdvojene namjene
Gospodarska namjena
5.680
Stambena i mješovita
namjena – neizgrađeni dio
5.680
Stambena i mješovita
namjena – izgrađeni dio
III.
izmjene
i
dopune
PPUO
Dubrava
IV.
izmjene
i
dopune
PPUO
Dubrava
Građevinska područja naselja
Broj stanovnika 2015.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
52,46
18,31
12,70
3,15
53,66
15,30
12,70
5,65
II.1 - 4
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Za područje Općine Dubrava na dan donošenja Prostornog plana Zagrebačke županije na snazi je
bio Prostorni plan Grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba”, broj 38/90) prema kojem je
površina građevinskog područja naselja, koja je ujedno bila i ukupna površina građevinskog
područja, iznosila 1.253,81 ha.
Ukupna površina građevinskog područja naselja prema ovim Izmjenama i dopunama Plana iznosi
781,46 ha, a ukupna površina građevinskog područja (zbroj građevinskog područja naselja i
građevinskog područja izdvojene namjene – gospodarske i ugostiteljsko turističke namjene) iznosi
847,82 ha.
Ukupno građevinsko poručje prema III. izmjenama i dopunama Plana iznosilo je 842,12 ha, što
znači da je IV. izmjenama i dopunama Plana ukupno građevinsko područje povećano za 5,70 ha u
odnosu na na prethodne III. izmjene i dopune Plana.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.1 - 5
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Nositelj izrade:
Općina Dubrava
Jedinstveni upravni odjel
Stručni izrađivač Plana:
Zavod za prostorno uređenje
Zagrebačke županije
II.
OBVEZNI PRILOZI
II.2.
POPIS I SAŽETAK DOKUMENATA I PROPISA
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 1
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
II.2.
POPIS I SAŽETAK DOKUMENATA I PROPISA
II.2.1. ZAKONI, PROPISI I ODLUKE
1.
Zakon o prostornom uređenju
(„Narodne novine“, broj 153/13)
Članak 60.
(1) Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.
(2) (…).
(3)(…).
(4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički
plan i urbanistički plan uređenja, osim urbanističkog plana uređenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
Usklađenost prostornih planova
Članak 61.
(1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Prostorni plan niže razine mora biti usklađen s prostornim planom više razine.
(3) Prostorni plan užega područja mora biti usklađen s prostornim planom širega područja iste razine.
(4) Prostorni planovi iste razine moraju biti međusobno usklađeni.
Članak 62.
Prostornim planom lokalne razine užega područja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i
mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih prostornim planom
lokalne razine širega područja, te se njime ne moraju planirati sve namjene prostora određene prostornim
planom širega područja kao mogućnost, ako takvih ima.(...)
6.4. PROSTORNI PLANOVI LOKALNE RAZINE
Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine
Članak 75.
Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine donosi se obvezno za područje grada, odnosno općine.
Članak 76.
(1) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine određuje:
1. građevinsko područje naselja, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja i izdvojeni dio građevinskog
područja naselja
2. neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i
izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan te neuređeni
dio tih područja
3. dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela
građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan, planiran za urbanu
preobrazbu i urbanu sanaciju
4. obuhvat generalnog urbanističkog plana
5. obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se donose u građevinskom području naselja i izdvojenom
građevinskom području izvan naselja koje određuje grad, odnosno općina, a za koje se prema ovom Zakonu
ne donosi generalni urbanistički plan
6. koridore infrastrukture značajne za grad, odnosno općinu.
(2) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine propisuje:
1. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog
značaja
2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu građevinskog područja naselja i dijelu izdvojenog
građevinskog područja izvan naselja kojeg određuje grad, odnosno općina, a za koje se prema ovom Zakonu
ne donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja, te u izdvojenom dijelu građevinskog
područja naselja
3. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja koji se prema ovom Zakonu donose u građevinskom
području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja, a za koje se ne donosi generalni
urbanistički plan.
(3) Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine može za dijelove građevinskog područja, za koje se prema
ovom Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja, propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s
detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.(...)
2.
Zakon o zaštiti prirode
(„Narodne novine“, broj 80/13),
Članak 9.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 2
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
49. zaštićeni dio prirode je dio prirode proglašen zaštićenim u skladu s ovim Zakonom (...)
Članak 13.
(1) Upravne i stručne poslove zaštite prirode obavlja Ministarstvo i upravno tijelo jedinica područne
(regionalne) samouprave nadležno za zaštituprirode (u daljnjem tekstu: upravno tijelo), osim onih poslova koji
su ovim Zakonom ili drugim propisom preneseni u nadležnost drugom tijelu državne uprave, Zavodu, javnim
ustanovama ili jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su u skladu s ovim Zakonom, Strategijom i
dokumentima prostornog uređenja:
– skrbiti se o očuvanju bioraznolikosti i georaznolikosti na svome području,
– osiguravati uvjete za zaštitu i očuvanje vrsta, staništa te stanišnih tipova,
– proglašavati i ukidati zaštitu područja iz svoje nadležnosti,
– osiguravati uvjete za zaštitu i očuvanje zaštićenih područja i područja ekološke mreže iz svoje nadležnosti,
– sudjelovati u postupku proglašavanja zaštićenih područja koje proglašava Vlada ili Hrvatski sabor,
– sudjelovati u izradi planova upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže iz svoje
nadležnosti,
– skrbiti se o promicanju zaštite prirode te poticati rad strukovnih i drugih udruga čija djelatnost ima za cilj
zaštitu prirode,
– pratiti stanje očuvanosti prirode (monitoring) te o stanju očuvanosti podnositi izvješća Ministarstvu i Zavodu,
– voditi evidenciju o podacima važnim za zaštitu prirode,
– izvješćivati javnost o stanju prirode na svom području i o poduzetim mjerama radi njezine zaštite i očuvanja,
– pružati stručnu i drugu pomoć tijelima lokalne samouprave u zaštiti prirode na njihovu području,
– obavljati i druge poslove propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.
Članak 15.
(1) Zavod u okviru svoje djelatnosti obavlja stručne poslove zaštite prirode koji se odnose na:(...)
– izradu stručnih podloga za potrebe utvrđivanja uvjeta zaštite prirode za planove gospodarenja prirodnim
dobrima i zahtjeva zaštite prirode za potrebe prostornog planiranja,
Članak 21.
(1) U svrhu propisivanja mjera, odnosno smjernica za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti u prostornim
planovima, u postupku izrade tih planova utvrđuju se zahtjevi zaštite prirode.
(2) Zahtjeve zaštite prirode iz stavka 1. ovoga članka čine uvjeti zaštite prirode, pregled zaštićenih
dijelova prirode i područja ekološke mreže te ekološki značajnih područja s pripadajućim kartografskim
prikazom, a utvrđuje ih Ministarstvo.
Članak 22.
(2) Prostorni planovi iz članka 21. ovoga Zakona koji obuhvaćaju zaštićeno područje ili čija provedba može
imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže donose se uz
prethodno mišljenje Ministarstva.
VI. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE
Članak 111.
(1) Zaštićeni dijelovi prirode prema ovome Zakonu su:
1. zaštićena područja u kategorijama:
– strogi rezervat,
– nacionalni park,
– posebni rezervat,
– park prirode,
– regionalni park,
– spomenik prirode,
– značajni krajobraz,
– park-šuma,
– spomenik parkovne arhitekture,
2. zaštićene vrste:
– strogo zaštićena divlja vrsta,
3. zaštićeni minerali i fosili.
(2) Zaštićena područja iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka raspoređuju se u razrede:
– državnog značenja,
– lokalnog značenja.
(3) Zaštićena područja od državnog značenja su: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i
park prirode.
(4) Zaštićena područja od lokalnog značenja su: regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, parkšuma i spomenik parkovne arhitekture.
3.
Uredba o ekološkoj mreži
(„Narodne novine“, broj 124/13)
Članak 1.
Ovom Uredbom proglašava se ekološka mreža Republike Hrvatske, propisuje se popis vrsta i stanišnih tipova
čije očuvanje zahtijeva određivanje područja ekološke mreže, propisuju se kriteriji za određivanje područja
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 3
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
ekološke mreže, ciljne vrste i stanišni tipovi radi kojih se uspostavlja područje ekološke mreže te se utvrđuje
kartografski prikaz ekološke mreže.
(…)
Članak 3.
Ekološkom mrežom proglašenom ovom Uredbom smatraju se područja Natura 2000.
4.
Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o
mjerama za očuvanje stanišnih tipova
(„Narodne novine“, broj 7/06, 119/09)
Članak 9.
U postupku izrade dokumenata prostornog uređenja i planova gospodarenja prirodnim dobrima utvrđuje se
prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i njihovo stanje očuvanosti, te u dokumente unose mjere njihova
očuvanja.
Članak 11.
(1) U svrhu održavanja ili uspostavljanja povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, provode se opće
mjere očuvanja stanišnih tipova kojima se ostvaruju ciljevi zaštite navedeni u Prilogu III. koji je sastavni dio
ovoga Pravilnika.
(2) Posebne mjere očuvanja stanišnih tipova koje se ugrađuju u pojedine dokumente prostornog uredenja,
planove gospodarenja prirodnim dobrima te za zahvate za koje se provodi ocjena prihvatljivosti za ekološku
mrežu, utvrđuju se u uvjetima i mjerama zaštite prirode koji se izdaju sukladno odredbama Zakona o zaštiti
prirode. (…)
5.
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
(„Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13)
Članak 14.
Kulturna dobra upisuju se u Registar.
Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture.
Registar se sastoji od tri liste i to: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog
značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara. (…)
Članak 56.
Dokumenti prostornog uređenja, ovisno o vrsti i području obuhvata, obavezno sadrže podatke iz
konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području
obuhvata plana. (…) Dokument prostornog uređenja može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost
nadležnog tijela kojim se potvrđuje da je sukladan konzervatorskoj podlozi ili utvrđenom sustavu mjera zaštite
prema stavku 2. ovoga članka. Nadležno se tijelo dužno pisano očitovati u roku od 15 dana od zatražene
suglasnosti, a ako to ne učini smatrat će se da je suglasnost dana.
6.
Zakon o rudarstvu
(„Narodne novine“, broj 56/13, 14/14)
Članak 5.
Mineralnim sirovinama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:
1. energetske mineralne sirovine:
1.1. ugljikovodici (nafta, prirodni plin, plinski kondenzat i zemni vosak),
1.2. fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne
rude; geotermalne vode iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim geotermalnih
voda koje se koriste u ljekovite, balneološke ili rekreativne svrhe i druge namjene, na koje se primjenjuju
propisi o vodama,
2. mineralne sirovine za industrijsku preradbu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, kremen, kremeni
pijesak, drago kamenje, bentonitna, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne
sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu,
silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, mineralne vode
iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine, osim mineralnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i
rekreativne svrhe ili kao voda za ljudsku potrošnju i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama,
brom, jod, peloidi,
3. mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit,
bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak iz neobnovljivih ležišta, građevni pijesak i
šljunak iz morskog dna, ciglarska glina,
4. arhitektonsko-građevni kamen,
5. mineralne sirovine kovina.(...)
Članak 23.
(1) Odluka o provođenju javnog nadmetanja za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje mineralnih
sirovina radi davanja koncesije za eksploataciju može se donijeti za prostore koji su dokumentima prostornog
uređenja planirani za izvođenje rudarskih radova.(...)
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 4
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
7.
Zakon o zaštiti okoliša
(„Narodne novine“, broj 80/13, 153/13)
Članak 14.
(1) Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za okoliš na najmanju moguću mjeru
rizika za okoliš u cjelini.
(2) Zahtjevi za visokom razinom zaštite okoliša i poboljšanjem kakvoće okoliša obvezni su sastavni dio svih
polazišta kojima je cilj uravnoteženi gospodarski razvitak, a osiguravaju se sukladno načelu održivog razvitka.
(3) Kod izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja mora se posebno uzimati u obzir prikladnost
zahvata s obzirom na poznate rizike od prirodnih nepogoda, pouzdanost postojećih i planiranih mjera za
smanjivanje rizika od prirodnih nepogoda, osjetljivost okoliša na određenom prostoru, odnos prema skladu i
vrijednostima krajobraza, odnos prema neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima, kulturnoj baštini i
materijalnim dobrima, te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih
zahvata na okoliš.
(…)
Članak 63.
(1) Strateška procjena obvezno se provodi za:
– strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune koji se donose na državnoj,
područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini za velike gradove, iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva,
energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih komunikacija, turizma, prostornog planiranja,
regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i vodnoga gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu
procjeni utjecaja na okoliš;
– strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune čija se provedba financira iz
sredstava Europske unije,
– za prostorni plan županije, prostorni plan Grada Zagreba i velikoga grada, uključujući njihove značajne
izmjene i dopune;
– za prostorne planove nacionalnih parkova, parkova prirode i planova posebnih obilježja uključujući njihove
značajne izmjene i dopune.
(2) Za strategije, planove i programe koji imaju utjecaj na ekološku mrežu obvezno se provodi strateška
procjena.
(3) Za strategije, planove i programe za koje se obvezno provodi strateška procjena obvezna je i provedba
odgovarajuće ocjene prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.
(4) Za strategije, planove i programe koji se donose na lokalnoj razini može se provest strateška procjena
utjecaja na okoliš.
(5) Ukoliko se strategija i/ili plan i/ili program donose u objedinjenom postupku provest će se jedinstveni
postupak strateške procjene.
Postupak ocjene o potrebi strateške procjene
8.
Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš
(„Narodne novine“, broj 64/08)
Članak 21.
(1) U slučaju izmjena i/ili dopuna plana i programa za kojega je Zakonom određena obveza strateške procjene
provodi se postupak ocjene o potrebi strateške procjene.
Članak 25.
Postupak ocjene o potrebi strateške procjene plana o izmjenama i/ili dopunama prostornog plana županije,
odnosno Prostornog plana Grada Zagreba, provodi se prema odredbama ove Uredbe nakon donošenja
odluke o izradi tih dokumenata prostornog uređenja prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.
Članak 26.
Ukoliko je za plan i program donesena odluka o izradi plana i programa prije stupanja na snagu ove Uredbe,
za taj plan i program neće se provoditi strateška procjena prema ovoj Uredbi.
9.
Zakon o održivom gospodarenju otpadom
(„Narodne novine“, broj 94/13)
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1. »biološki razgradivi otpad« je otpad koji se može razgraditi biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom;
2. »biootpad« je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana,
ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda;
3. »biorazgradivi komunalni otpad« je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu
sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnogotpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom
sastavu sadrži biološki razgradiv otpad;
4. »centar za gospodarenje otpadom« je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih
građevina i uređaja za obradu komunalnogotpada;
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 5
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
14. »građevina za gospodarenje otpadom« je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna
stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se
građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada;
15. »građevni otpad« je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja
postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe
koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao;
17. »inertni otpad« je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama;
18. »krupni (glomazni) komunalni otpad« je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno
prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je naputkom iz članka 29.
stavka 11. ovoga Zakona;
19. »komunalni otpad« je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz
kućanstva, osim proizvodnog otpada iotpada iz poljoprivrede i šumarstva;
22. »miješani komunalni otpad« je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini
materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01;
25. »nasipavanje otpada« je postupak oporabe pri kojem se odgovarajući otpad koristi za nasipavanje
iskopanih površina ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju i kojim se otpad koristi kao zamjena za
materijal koji nije otpad sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona;
27. »neopasni otpad« je otpad koji ne posjeduje niti jedno od opasnih svojstava određenih Dodatkom III.
ovoga Zakona;
28. »neusklađeno odlagalište« je odlagalište koje ne ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz članka 104.
ovoga Zakona i određeno je odlukom iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona;
31. »odlagalište otpada« je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno
odlagalište), uključujući:
a. interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje,
b. odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje
duže od jedne godine),
c. iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem
pogodne za odlaganje otpada
33. »opasni otpad« je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom III.
ovoga Zakona;
34. »oporaba otpada« je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe
kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema
kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II. ovogaZakona sadržan je
popis postupaka oporabe koji ne isključuje druge moguće postupke oporabe;
35. »otpad« je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra
i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa;
38. »ponovna uporaba« je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova
proizvoda, koji nisu otpad, u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni;
44.
»pretovarna
stanica«
(transfer
stanica)
je
građevina
za
skladištenje,
pripremu
i
pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja;
47. »proizvodni otpad« je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima,
osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača;
48. »proizvođač otpada« je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom,
miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada;
50. »reciklažno dvorište« je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom
skladištenju manjih količina posebnih vrstaotpada;
51. »reciklažno dvorište za građevni otpad« je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i
privremenom skladištenju građevnogotpada;
52. »recikliranje« je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se
otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u
energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje;
54.
»sakupljanje otpada«
je
prikupljanje otpada,
uključujući
prethodno
razvrstavanje otpada i
skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu;
55. »skladištenje otpada« je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana;
56. »spaljivanje otpada« je postupak oporabe, odnosno zbrinjavanja otpada u kojem se spaljuje otpad sa ili
bez oporabe topline proizvedene izgaranjem. To uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada, kao i druge
termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti tih obrada
nakon toga spaljuju;
59. »suspaljivanje otpada« je postupak oporabe, odnosno zbrinjavanja otpada čija je prvenstvena svrha
proizvodnja energije ili materijalnih produkata (proizvoda) i u kojem se otpad koristi kao redovno ili dopunsko
gorivo ili u kojem se otpad termički obrađuje radi zbrinjavanja. To uključuje oksidacijsko spaljivanje otpada,
kao i druge termičke procese, poput pirolize, rasplinjavanja ili plazma procesa, sve dok se rezultirajući produkti
tih obrada nakon toga spaljuju;
61. »termička obrada otpada« su postupci spaljivanja, suspaljivanja i drugi postupci obrade otpada kojima se
promjenom temperature otpadapostiže promjena strukture i svojstva otpada;
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 6
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
64. »zbrinjavanje otpada« je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad postupak kao
sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. ovoga Zakona sadržan je popis postupaka
zbrinjavanja koji ne isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada.
Odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog
otpada
Članak 35.
(1) Jedinica lokalne samouprave izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog
papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:
1. funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području sukladno
stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka,
2. postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada,
otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom
kategorijom otpada, na javnoj površini,
3. obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za
odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila i
4. uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.
(2) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave:
1. koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati
funkcioniranje istog na svojem području posredstvom mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra
reciklažnim dvorištem,
2. koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i
još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području,
3. koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta i
još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području,
4. dužna je u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište osigurati funkcioniranje istog posredstvom
mobilne jedinice koja se u smislu ovoga Zakona smatra reciklažnim dvorištem.
(3) Iznimno od stavka 2. točke 3. ovoga članka, Grad Zagreb dužan je osigurati funkcioniranje barem jednog
reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj četvrti.
(4) Jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati da prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, odnosno način
rada mobilne jedinice omogućava pristupačno korištenje istih svim stanovnicima područja za koje su
uspostavljena reciklažna dvorišta, odnosno mobilne jedinice.
(5)(…).
10. Strategija gospodarenja otpadom RH
(„Narodne novine“, broj 130/05)
3.3. Mjere za ostvarivanje ciljeva
3.3.2. Posebne mjere
Za cilj 2: Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom – IVO (izbjegavanje, vrednovanje –
oporaba, odlaganje)
a) Izrada programa gradnje i standarda građevina i postrojenja i njihova unošenja u prostorne
planove:
– polazeći od snimke stanja i strateških opredjeljenja napraviti plan unapređivanja mreže građevina i
postrojenja za skupljanje, skladištenje, oporabu, predobradu, obradu i odlaganje otpada, s utvrđenim
lokacijama, prioritetima, nosiocima aktivnosti, načinom financiranja i rokovima,
– prigodom određivanja lokacija prednost dati postojećim podobnim lokacijama iz sustava gospodarenja
otpadom,
– propisati uvjete i zahtjeve za izdavanje dozvola za građevine i postrojenja polazeći od propisa EU-a,
propisati posebne uvjete za izdavanje dozvola za pojedine vrste postrojenja (energane na otpad, odlagališta
inertnog otpada, odlagališta komunalnog otpada, odlagališta opasnog otpada, skladišta opasnog otpada,
biokompostane i sl.), te monitoring i kontrolu njihovoga rada.
b) Gospodarenje neopasnim otpadom:
– planirati, projektirati, sagraditi i uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom, prvenstveno
komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom, na temelju dogovaranja jedinica područne (regionalne) i
lokalne samouprave gradnjom novih ili uređivanjem postojećih odlagališta,
– u daljnjoj fazi dograđivati postrojenja za predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i recikliranje,
kompostiranje, termičku obradu otpada, korištenje bioplina za proizvodnju energije, itd., uz financijsku potporu
Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i druge oblike financiranja,
– usporedo s otvaranjem županijskih centara, provoditi postupak sanacije i zatvaranja nepodobnih i
nepotrebnih odlagališta komunalnog i drugog otpada na područjima koja im gravitiraju, u skladu s
definiranim smjernicama i kriterijima iz programa gospodarenja otpadom jedinica područne (regionalne) i
lokalne samouprave,
– regionalni centri koji nastaju dogovorom pojedinih zainteresiranih županija, čije je formiranje u nekim
dijelovima Hrvatske već započelo, organizirat će se u skladu s ekološkim, ekonomskim i sociološkim
parametrima,
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 7
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
– planirati, projektirati i sagraditi 1 – 4 energane na otpad, u prvoj fazi u Zagrebu, s time da će se lokacije za
gradnju ostalih utvrditi nakon provedenih stručnih analiza o količinama, vrsti i načinima gospodarenja
otpadom.
c) Gospodarenje inertnim otpadom:
– planirati, projektirati i sagraditi centre za gospodarenje inertnim otpadom (planirke za građevinski otpad,
bioinertni otpad i sl.) na temelju dogovaranja jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave gradnjom
novih ili uređivanjem postojećih odlagališta;
– u daljnjoj fazi dograđivati postrojenja za predobradu građevinskog otpada i drugoga inertnog otpada, uz
financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
d) Gospodarenje opasnim otpadom:
– zbrinjavanje opasnog otpada nije moguće riješiti u cijelosti bez uvođenja termičke obrade,
– predvidjeti 1-2 lokacije centara za gospodarenje opasnim otpadom koji uključuju termičku obradu i fizikalnokemijsku obradu; lokacije će se utvrditi nakon provedenih stručnih analiza o količinama, vrsti i načinima
gospodarenja opasnim otpadom, te analizom i ispitivanjem svake predložene lokacije.
11. Zakon o šumama
(„Narodne novine“, broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13)
Članak 37.
(1) U šumi i/ili na šumskome zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura i/ili građevine koje su
planirane dokumentom prostornog uređenja u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka, te spomenici
kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata.
(2) Dokumentom prostornog uređenja može se planirati da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade
građevine za potrebe poduzetničke zone, infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i obrane Republike Hrvatske,
vjerske i zdravstvene građevine te područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i
osobama, ali samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno
šumskog zemljišta.
(3) U izradi dokumenata prostornog uređenja koje donosi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
sudjeluje i ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležni za poslove
šumarstva.
(4) Prostorni plan županije i Grada Zagreba, Prostorni plan područja posebnih obilježja iz nadležnosti
županijske, odnosno Gradske skupštine te Prostorni plan uređenja općine i grada kojim su obuhvaćene šume
i/ili šumska zemljišta donosi se uz prethodno mišljenje Ministarstva, koje je mišljenje dužno dostaviti u roku od
60 dana. U slučaju da ne dostavi mišljenje u propisanom roku, smatrat će se da je mišljenje dano.
12. Pravilnik o uređivanju šuma
(„Narodne novine“, broj 111/06, 141/08)
Članak 6.
Prema Zakonu o šumama po namjeni šume mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom
Članak 7.
Šumsko zemljište razvrstava se na:
1. obraslo drvećem;
2. neobraslo:
– proizvodno (čistine, blage kamenjare i sl.);
– neproizvodno (prosjeke i svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m, stovarišta, planinske rudine, višegodišnji
nasadi i sl.);
– neplodno (šumske prometnice šire od 5 m, vodotoci, kanali, močvare, ljuti krš, površine pod građevnim
objektima, šljunčare, kamenolomi i sl.).
Članak 12.
Prema načinu gospodarenja sastojine su:
1. jednodobne – stabla glavne vrste drveća su podjednake starosti, a gospodarenje je sastojinsko;
2. preborne – u kojima su raspoređena stabla različitih visina i prsnih promjera, a gospodarenje je stablimično
ili grupimično;
3. raznodobne – u kojima se nalaze skupine (do 1 ha) različitih dobi i razvojnih stadija gdje su stabla unutar
skupina podjednakih dimenzija, a gospodarenje je skupinasto.
Članak 14.
Prema dobi i stadiju razvitka sastojine se razvrstavaju na:
1. mlade sastojine, starosti do polovice ophodnje u stadiju razvitka;
2. srednjodobne sastojine, starosti iznad polovice do dvije trećine ophodnje;
3. starije sastojine, starosti od dvije trećine ophodnje do zadnjeg dobnog razreda;
4. stare sastojine, starosti zadnjeg dobnog razreda i više.
13. Zakon o obrani
(„Narodne novine“, broj 73/13)
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 8
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Članak 92.
(1) Ministarstvo obrane uz suglasnost ministarstva nadležnoga za prostorno uređenje pravilnikom utvrđuje
zaštitne i sigurnosne zone oko vojnih lokacija i građevina.
(2) Radi zaštite vojnih lokacija i građevina Ministarstvo obrane sudjeluje u postupku izrade dokumenata
prostornog uređenja i daje mišljenje na predložene dokumente prije njihova donošenja.
(3) ….
14. Zakon o zaštiti od požara
(„Narodne novine“, broj 92/10)
Članak 23.
(1) Ministarstvo, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku donošenja dokumenata prostornog
uređenja državne razine sukladno posebnom propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i
građenja.
(2) Nadležna policijska uprava, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku donošenja
dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) i lokalne razine sukladno propisu kojim se
uređuje područje prostornog uređenja i građenja.
(3) Pri donošenju dokumenata prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka treba voditi računa o
prostornim uvjetima zaštite od požara, posebice o:
– mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine,
– sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju,
– osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila,
– osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje,
uzimajući u obzir postojeća i nova naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i
zauzetost osobama.
15. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe
(„Narodne novine“, broj 35/94, 55/94, 142/03)
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti koje moraju zadovoljiti vatrogasni pristupi do građevine kako bi se
vatrogasnoj tehnici omogućio dohvat otvora na vanjskim zidovima radi spašavanja osoba i gašenja požara.
Članak 3.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku znače:
- vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina, radijus, nosivosti i dr.), omogućavaju
da vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođu do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom
zidu radi spašavanja osoba i gašenja požara;
- vatrogasni prilazi su površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine, a omogućavaju
kretanje vatrogasnih vozila do površina uzduž građevina predviđenih za operativni rad vatrogasnih vozila na
spašavanju osoba i gašenju požara;
- površine za operativni rad ili manevriranje su čvrste površine koje su direktno ili preko vatrogasnih prilaza
povezane s javnim prometnim površinama. One služe za postavljanje vatrogasnih vozila prilikom poduzimanja
akcija spašavanja i gašenja.(…)
16. Zakon o poljoprivrednom zemljištu
(„Narodne novine“, broj 39/13)
IV. PROMJENA NAMJENE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I NAKNADA
Članak 16.
(1) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima
prostornog uređenja i drugim propisima.
(2) Ministarstvo daje mišljenje o prijedlogu Strategije prostornog uređenja države i Programa prostornog
uređenja države.
Članak 17.
(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, prostornih planova područja
posebnih obilježja, nositelj izrade dužan je pribaviti mišljenje Ministarstva, a suglasnost Ministarstva na nacrt
konačnog prijedloga prostornog plana velikoga grada, grada, odnosno općine.
(2) Ako Ministarstvo u roku od 15 dana od dana zaprimanja nacrta konačnog prijedloga prostornog plana
velikoga grada, grada, odnosno općine ne da suglasnost, smatra se da je suglasno s nacrtom toga prijedloga.
(3) Ministarstvo je dužno u postupku davanja mišljenja i suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka zatražiti
prethodno mišljenje Agencije.
17. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja
(„Narodne novine“, broj 9/14)
Članak 1.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 9
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Ovim se Pravilnikom utvrđuju tvari koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta (u nastavku
teksta: zemljište), njihove najviše dopuštene količine u tlu, mjere za sprječavanje onečišćenja zemljišta i
kontrola onečišćenja zemljišta, s ciljem da se zemljište zaštiti od onečišćenja i degradacije i održi u stanju koje
ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i
biljnog svijeta, nesmetanog korištenja, zaštite prirode i okoliša.
18. Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2)
poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“, broj 151/13)
Članak 1.
Ovim Pravilnikom se propisuju mjerila i osnove za vrednovanje (bonitiranje) poljoprivrednih zemljišta (u
daljnjem
tekstu: zemljišta)
u
kategorijiosobito
vrijednih
obradivih (P1) zemljišta
i
vrijednih
obradivih (P2) zemljišta (u daljnjem tekstu: P1 i P2).
Članak 2.
Osnovica za vrednovanje P1 i P2 zemljišta, ali i zemljišta niže bonitetne vrijednosti temelji se na vrijednostima
tla, klime, reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju. Radi utvrđivanja P1 i P2
zemljišta, ovim Pravilnikom utvrđuju se ostala obradiva (P3) zemljišta i ostala poljoprivredna (PŠ) zemljišta (u
daljnjem tekstu: P3 i PŠ).
Članak 3.
Vrijednosti iz članka 2. ovoga Pravilnika temelje se na definiranju zemljišta kao šireg prostora koji je integralni
dio tla, klime, reljefa i ostalih korektivnih čimbenika, kao što su stjenovitost i kamenitost površine zemljišta,
poplave na zemljištu, otvorenost, te zatvorenost i zaštićenostzemljišta, ekspozicija, zasjenjenost zemljišta,
veličina parcele i oblik parcele.
Članak 4.
Bonitet tla, klime i reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju ocjenjuje se prema
njihovim najpovoljnijim odnosima zautvrđivanje općeg stupnja mogućnosti svestranog načina
korištenja zemljišta.
19. Zakon o cestama
(„Narodne novine“, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13)
Članak 6.
(1) Javne ceste se, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu
od sljedeće četiri skupine:
1) autoceste,
2) državne ceste,
3) županijske ceste,
4) lokalne ceste.
(2) Autoceste i državne ceste čine jedinstvenu prometnu cjelinu i tehničko-tehnološko jedinstvo cestovne
mreže.
Članak 7.
(1) Javne ceste iz članka 6. ovoga Zakona razvrstavaju se na temelju mjerila koje uredbom donosi Vlada.
(2) Odluku o razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne ceste, županijske ceste i
lokalne ceste i njihovom označavanju donosi ministar mora, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu:
ministar). Odluka se objavljuje u »Narodnim novinama«.
20. Odluka o razvrstavanju javnih cesta
(„Narodne novine“, broj 66/13)
III.
U državne ceste se razvrstavaju sljedeće ceste:
DRŽAVNE CESTE
BROJ CESTE
OPIS CESTE
DULJINA (km)
DC 12
Čvorište Vrbovec 2 (D10) – Bjelovar – Virovitica – G.P. Terezino Polje (gr. R.
Mađarske)
86,5
DC 26
Čvorište Dubrava (D10) – Čazma – Garešnica – Dežanovac – Daruvar (D5)
88,5
21. Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme
(„Narodne novine“, 131/12)
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 10
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Članak 1.
Ovom se Uredbom propisuju mjerila razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane
opreme, što obuhvaća mjerila za izradu te uvjete i način planiranja u dokumentima prostornog uređenja, u
dijelu koji se odnosi na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu.
Članak 13.
(1) Obvezuju se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da usklade odredbe dokumenata
prostornog uređenja iz svojeg djelokruga s odredbama ove Uredbe prigodom njihove prve izrade, ili prve
izrade njihovih izmjena i/ili dopuna nakon stupanja na snagu ove Uredbe.
(2) Do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama ove Uredbe neposredno se primjenjuje ova
Uredba.
DODATAK 2.
Objedinjeni plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture
1. Objedinjeni plan obuhvaća usklađene planove svih operatora pokretnih komunikacija u Republici Hrvatskoj.
2. Objedinjeni plan sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela.
3. Tekstualni dio objedinjenog plana sadrži:
− zemljopisne odrednice lokacija postojećih samostojećih antenskih stupova, za svaku županiju i Grad
Zagreb,
− zemljopisne odrednice središta planiranih elektroničkih komunikacijskih zona i pripadajući polumjer
elektroničkih komunikacijskih zona, za svaku županiju i Grad Zagreb.
(…)
3.1. Zemljopisne odrednice lokacija postojećih samostojećih antenskih stupova:
3.1.20. Zagrebačka županija
Zemljopisna duljina (Y)* Zemljopisna širina (X)* Županija
6386530
5078163
ZAGREBAČKA
3.2. Zemljopisne odrednice središta planiranih elektroničkih komunikacijskih zona i pripadajući polumjer
elektroničkih komunikacijskih zona, za svaku županiju i Grad Zagreb:
3.2.20. Zagrebačka županija:
Zemljopisna duljina (Y)* Zemljopisna širina (X)* Polumjer (m) Županija
6386681
5077980
1500
ZAGREBAČKA
6385088
5059527
1500
ZAGREBAČKA
6383896
5073495
1500
ZAGREBAČKA
II.2.2. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA, STUDIJE I GEODETSKE PODLOGE
Pri izradi IV. izmjena i dopuna Plana korištena je sljedeća dokumentacija, studije i geodetske podloge:
1.
Obilježja područja sa stanovišta zaštite prirode s prijedlogom mjera zaštite za potrebe IV. izmjena i
dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – studija
(Državni zavod za zaštitu prirode, svibanj 2014.)
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 11
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
1. UVOD
Temeljem zahtjeva Općine Dubrava (Klasa: 350-02/14-01/1, Urbroj: 238/05-01-14-8, od 15.04.2014. zaprimljen 24.04.2014.) za zahtjevima u postupku izrade IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja
Općine Dubrava Državni zavod za zaštitu prirode je, sukladno članku 15. Zakona o zaštiti prirode (Narodne
novine br. 80/13), izradio studiju „Obilježja područja sa stanovišta zaštite prirode s prijedlogom mjera zaštite
za potrebe IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dubrava“ u kojoj su definirane i mjere
zaštite čija provedba bi osigurala dugoročno očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti područja Općine
Dubrava, temeljnih vrijednosti zaštićenih područja, te ciljnih vrsta i stanišnih tipova pojedinih područja
ekološke mreže RH (ekološke mreže Europske unije Natura 2000).
Članak 15. stavak 1. podstavak 10. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) propisuje da Državni
zavod za zaštitu prirode izrađuje stručne podloge za potrebe utvrđivanja zahtjeva zaštite prirode za potrebe
prostornog planiranja, koje temeljem članka 21. stavka 2. navedenog Zakona utvrđuje središnje tijelo državne
uprave nadležno za zaštitu prirode, te se ova studija u obliku stručne podloge „Mjere zaštite prirode (prijedlozi
zahtjeva zaštite prirode) za IV. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava“ dostavlja
Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Stručna podloga izrađena je u cilju utvrđivanja zahtjeva zaštite prirode a
sadrži mjere zaštite prirode kao prijedloge uvjeta zaštite prirode, pregled zaštićenih dijelova prirode, područja
ekološke mreže RH (ekološke mreže Europske unije Natura 2000) i ostalih ekološki značajnih područja s
pripadajućim kartografskim prikazima.
2.
OBILJEŽJA PODRUČJA SA STANOVIŠTA ZAŠTITE PRIRODE
1.1.
STROGO ZAŠTIĆENE I UGROŽENE VRSTE
Nacionalni propisi
Strogo zaštićenim vrstama se, sukladno članku 151. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br.
80/13), proglašavaju zavičajne divlje vrste koje su ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vrste za
koje je takav način zaštite propisan propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i
životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka. Do donošenja novog
pravilnika o strogo zaštićenim vrstama njima se, temeljem članka 247. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode
(Narodne novine br. 80/13), smatraju vrste koje su Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i
strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/09) definirane kao strogo zaštićene.
Prema članku 153. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) zabranjeno je branje, rezanje, sječa,
iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi, te njihovo držanje,
prijevoz, prodaja i razmjena. Sve razvojne oblike strogo zaštićenih životinja zabranjeno je: namjerno hvatati
ili ubijati; namjerno uništavati, oštećivati, uništavati ili uklanjati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla;
oštećivati ili uništavati područja njihova razmnožavanja ili odmaranja; namjerno uznemiravati, naročito u
vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije; namjerno uništavati ili uzimati jaja; držati,
prevoziti, prodavati i razmjenjivati.
Sukladno članku 154. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) slučajno uhvaćene i/ili usmrćene
strogo zaštićene životinje obvezno je prijaviti Državnom zavodu za zaštitu prirode koji vodi sustav dojave,
praćenja i evidencije o slučajno uhvaćenim i/ili usmrćenim strogo zaštićenim životinjama, te ministarstvu
nadležnom za poslove zaštite prirode predlaže zaštitne mjere u cilju sprječavanja negativnog utjecaja na
pojedine vrste.
Na sve ptice iz prirode koje se prirodno pojavljuju u Republici Hrvatskoj, temeljem članka 153. stavaka 2. i 5.
Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) primjenjuju se mjere zaštite (zabranjene radnje) strogo
zaštićenih vrsta, no odredbama članka 155. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) mjere zaštite
(zabranjenih radnje) strogo zaštićenih vrsta ne primjenjuju se za ptice koje se nalaze na popisu divljači
sukladno posebnom propisu iz područja lovstva, te u slučajevima odstupanja koja neće štetiti održavanju
populacija strogo zaštićenih vrsta a nužna su radi sprječavanja ozbiljnih šteta, očuvanja javnog zdravlja,
sigurnosti, istraživanja i ostalih propisanih opravdanih razloga.
Pod uvjetom da ne postoje druge pogodne mogućnosti te da odstupanje neće štetiti održavanju populacija
strogo zaštićenih vrsta u povoljnom stanju očuvanja u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti,
ministarstvo nadležno za zaštitu prirode može, temeljem članka 155. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode
(Narodne novine br. 80/13), dopustiti odstupanje od odredbi koje definiraju zabranjene radnje u odnosu
na strogo zaštićene vrste, u sljedećim slučajevima: u interesu zaštite divljih vrsta biljaka i životinja te
očuvanja prirodnih staništa; radi sprječavanja ozbiljne štete, posebice na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima
i vodama te ostalim oblicima imovine; u interesu javnog zdravlja, sigurnost ljudi i imovine ili zbog ostalih
razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode te korisnih
posljedica od primarnog značaja za okoliš; u svrhu istraživanja i edukacije, repopulacije i reintrodukcije tih
vrsta te za to potrebnih postupaka razmnožavanja, uključujući umjetno razmnožavanje biljaka; kako bi se
dopustilo, pod strogo nadziranim uvjetima, na selektivnoj osnovi i u ograničenom razmjeru, uzimanje ili
držanje određenih primjeraka strogo zaštićenih vrsta u ograničenom broju.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 12
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Važno je istaknuti kako se, sukladno članku 155. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br.
80/13), odredbe koje definiraju zabranjene radnje u odnosu na strogo zaštićene vrste ne odnose na redovne
aktivnosti određene planovima gospodarenja prirodnim dobrima iz područja šumarstva i vodnog gospodarstva
koji sadrže uvjete zaštite prirode.
Crvene knjige
Crvene knjige ugroženih vrsta objedinjuju podatke o onim vrstama ili podvrstama koje se smatraju ugroženima
temeljem znanstvene procjene prema međunarodnim kriterijima koje je postavila međunarodna unija za
zaštitu prirode IUCN. Te se vrste upisuju na tzv. Crveni popis, a detaljno obrađuju u crvenim knjigama. Crvene
knjige za pojedine skupine ugroženih vrsta Hrvatske izradili su kompetentni stručnjaci, te predstavljaju temelj
za zakonsku zaštitu vrsta. Crveni popis obuhvaća vrste s visokim stupnjem ugroženosti, odnosno za koje se
smatra da su pred izumiranjem (CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene i V – osjetljive) te vrste koje bi mogle
postati ugrožene ukoliko se ne poduzmu zaštitne mjere (NT – niskorizične i LC – najmanje zabrinjavajuće),
kao i vrste koje se radi nedostatka podataka ne mogu svrstati u neku od navedenih kategorija DD –
nedovoljno poznate).
Ugrožene i strogo zaštićene vrste na području Općine Dubrava
Iako ne postoji cjelovita inventarizacija ovog područja, prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih
vrsta Hrvatske te postojećih znanstvenih i stručnih studija, na ovom području stalno ili povremeno živi niz
ugroženih i strogo zaštićenih vrsta. Osim niže navedenih, važne vrste ostale faune kao i flore iskazane su u
smislu ciljnih vrsta područja ekološke mreže RH (ekološke mreže Europske unije Natura 2000).
Osim skupina ugroženih i strogo zaštićenih vrsta navedenih u daljnjem tekstu, posebice treba istaknuti da su
na području Varoškog luga nalazišta 9 vrsta vretenaca koje se nalaze u Crvenoj knjizi vretenaca Hrvatske,
od kojih su 3 vrste strogo zaštićene Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13) a od
njih su najugroženije ugrožena (EN) vrsta veliki tresetar (Leucorrhinia pectoralis (Charpentire, 1825)) i
osjetljiva (VU) vrsta rogati regoč (Ophiogomphus cecilia (Fourcroy, 1785)).
Flora
Na području Općine Dubrava temeljem literaturnih podataka (Ilijanić, Lj., Stančić, Z., Topić, J., Šegulja, N.,
1998.) utvrđena su nalazišta sljedećih ugroženih biljnih vrsta koje su prema Crvenoj knjizi vaskularne flore
Hrvatske određene kao najugroženije (regionalno izumrle ili pred izumiranjem – u kategorijama RE, CR, EN i
VU):
Tablica 1. Ugrožene i strogo zaštićene biljne vrste na području Općine Dubrava (RE - regionalno izumrla, CR
- kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – rizična; SZ – strogo zaštićena vrsta; PSZV - Pravilnik o strogo
zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13); E - endemična vrsta za Republiku Hrvatsku)
Znanstveno/hrvatsko ime vrste
Fritillaria meleagris L.
Prava kockavica
Kategorija
ugroženosti
Zaštita po
PSZV
Nalazište
(naselje)
VU
SZ
Dubravski Markovac
Fritillaria meleagris L. Prava kockavica
Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva vrsta
Uzorci ugroženosti: Promjene vodnoga režima, širenje urbanih područja, pretvaranje njezinih staništa u
obradive površine, intenzivno iskorištavanje travnjaka, te ubiranje biljaka u proljeće zbog ukrasnih cvjetova.
Stanište: U Hrvatskoj je najveći broj njezinih nalazišta zabilježen na vlažnim travnjacima reda Molinietalia i
Arrhenatheretalia, koji pripadaju razredu Molinio-Arrhenatheretea. Manji je broj nalazišta vrste u sastavu
šumske vegetacije koja pripada živicama reda Prunetalia spinosae i vlažnim lužnjakovim i lužnjakovograbovim šumama sveze Alno-Quercion roboris, reda Fagetalia sylvaticae. Zabilježena je, doduše rijetko, i u
flornom sastavu močvarne vegetacije visokih šaševa reda Magnocaricetalia, razreda Phragmitetea.
Mjere zaštite:
Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta ugroženih biljnih vrsta. Na detaljno
utvrđenim lokacijama (i u neposrednoj blizini) nalazišta (gore istaknutih ugroženih vrsta flore) nije prihvatljivo
planirati građevinska područja, definirati namjenu površina za proizvodne, poslovne i turističke djelatnosti koje
podrazumijevaju gradnju objekata i prateće infrastrukture, planirati elektrane (uključujući i one na obnovljive
izvore energije), melioracije zemljišta, antenske stupove, te prometnu i komunalnu infrastrukturu.
Sisavci
Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, područje Općine Dubrava je stvarno ili potencijalno
područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili strogo zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablicu s popisom
strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem – u
kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 13
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Tablica 2. Ugrožene vrste sisavaca na području Općine Dubrava (RE – regionalno izumrla vrsta, CR - kritično
ugrožena, EN – ugrožena, VU – rizična, NT – potencijalno ugrožena, LC – najmanje zabrinjavajuća, DD –
vjerojatno ugrožena; SZ – strogo zaštićena vrsta; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne
novine br. 144/13); E - endemična vrsta za Republiku Hrvatsku)
Znanstveno ime vrste
Barbastella barbastellus*
Castor fiber
Glis glis
Lepus europaeus
Lutra lutra
Micromys minutus
Miniopterus schreibersi*
Muscardinus avellanarius
Myotis bechsteinii
Myotis emarginatus
Myotis myotis*
Neomys anomalus
Neomys fodiens
Plecotus austriacus
Sciurus vulgaris
Hrvatsko ime vrste
širokouhi mračnjak
dabar
sivi puh
europski zec
vidra
patuljasti miš
dugokrili pršnjak
puh orašar
velikouhi šišmiš
riđi šišmiš
veliki šišmiš
močvarna rovka
vodena rovka
sivi dugoušan
vjeverica
Regionalna
kategorija
ugroženosti
DD
NT
LC
NT
DD
NT
EN
NT
VU
NT
NT
NT
NT
EN
NT
Zaštita
po PSZV
Dodatak II
Direktive o
staništima
SZ
SZ
√
√
SZ
√
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
√
√
√
√
SZ
* potencijalno područje rasprostranjenosti
Od navedenih sisavaca, ističu se vrste navedene na Dodatku II Direktive o staništima odnosno vrste za koje je
potrebno odrediti tzv. Posebna područja zaštite (SAC – Special Area of Conservation).
Od ugroženih vrsta izdvajamo sljedeće najugroženije vrste:
dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi)
Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena vrsta
Ekologija: Poglavito špiljska vrsta, ali je nađen i u rudnicima te napuštenim podrumima. Često mijenja
skloništa, i ljeti i zimi. Povremeno se pri migraciji kolonije zadržavaju i na tavanima kuća i krovištima crkava.
Lovi visoko u zraku, iznad šuma i polja.
Razlozi ugroženosti: Vrlo je osjetljiv na uznemirivanje, ali i na postavljanje željeznih rešetaka na vrata u
špiljama. Ugrožen je vjerojatno i upotrebom pesticida, kao u sjevernijem dijelu srednje Europe gdje je
zamijećen uočljivi pad brojnosti.
sivi dugoušan (Plecotus austriacus)
Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena vrsta
Ekologija: Nizinska i podgorska područja, često uz naselja. Porodiljske kolonije u krovištima zgrada i crkvenim
tornjevima. Nalažen je i u nizinskim poplavnim šumama (Spitzenberger, usmena informacija). Lovi na
otvorenom. Na zimovanju je dosad nađen u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u uske pukotine.
Razlozi ugroženosti: Iako nemamo puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je tendencija smanjenja
populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i sve češćeg premazivanja
drvenih dijelova krovišta insekticidima
velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii)
Kategorija ugroženosti: VU - osjetljiva vrsta
Ekologija: Šumska vrsta, dolazi samo u prirodnim većinom listopadnim šumama sa starijim stablima, te u
starim voćnjacima i parkovima. Lovi na čistinama i rubovima šuma, često sakuplja plijen koji čine uglavnom
noćni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni člankonošci s grančica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadržava u
dupljama drveća, a zimuje u različitim podzemnim prirodnim ili umjetnim staništima, vjerojatno najviše u
pukotinama.
Razlozi ugroženosti: Prekomjerna sječa starijih stabala s dupljama i prerana sječa starijih sastojina te
upotreba pesticida u šumarstvu.
Mjere zaštite:
U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te skloništima po
tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. Obnova zgrada i crkava u kojima je
evidentirana kolonija šišmiša trebala bi se obavljati u razdoblju kad u tim objektima nisu porodiljne i/ili
zimujuće kolonije šišmiša.
U špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom postavljanja vrata
na ulazu u špilju (za postavljanje takvih vrata obavezno je konzultirati stručnjake za šišmiše), ne uznemiravati
prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet špilje. Posjećivanje i postavljanje primjerenih vrata na ulazu u
ove špilje nužno je obavljati u razdoblju kad u tim objektima nisu porodiljne i/ili zimujuće kolonije šišmiša.
U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite
prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Općine Dubrava.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 14
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra, dabar, močvarna rovka, vodena rovka) potrebno je u
što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa i spriječiti melioraciju i isušivanje. Ukoliko se prostornim
planom planiraju regulacije vodotoka i/ili melioracije ovakvih površina, za plan je nužno provesti stratešku
procjenu utjecaja na okoliš. U slučaju da na području obuhvata plana postoje vlažna staništa koja su ciljna
staništa područja ekološke mreže RH, nužno je provesti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno
članku 24. stavku 2. Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13).
Ptice
S obzirom na ovdje prisutna staništa te uzimajući u obzir podatke dostupnih znanstvenih i stručnih studija,
područje Općine Dubrava je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i strogo
zaštićenih ptica navedenih u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, te na Dodatku I. EU Direktive o pticama (vrste za
koje je potrebno osigurati mjere zaštite staništa).
Na sve ptice iz prirode koje se prirodno pojavljuju u Republici Hrvatskoj, temeljem članka 153. stavaka 2. i 5.
Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) primjenjuju se mjere zaštite (zabranjene radnje) strogo
zaštićenih vrsta, no odredbama članka 155. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) mjere zaštite
(zabranjenih radnje) strogo zaštićenih vrsta ne primjenjuju se za ptice koje se nalaze na popisu divljači
sukladno posebnom propisu iz područja lovstva, te u slučajevima odstupanja koja neće štetiti održavanju
populacija strogo zaštićenih vrsta a nužna su radi sprječavanja ozbiljnih šteta, očuvanja javnog zdravlja,
sigurnosti, istraživanja i ostalih propisanih opravdanih razloga.
Tablica 3. Ugrožene i strogo zaštićene vrste ptica na području Općine Dubrava (RE – regionalno izumrle, CR
– kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, LC – najmanje zabrinjavajuće, DD –
nedovoljno poznate; gp – gnijezdeća populacija, zp – zimujuća populacija, pp – preletnička populacija, NSZ nije strogo zaštićena vrsta)
Znanstveno ime vrste
Acrocephalus melanopogon**
Alcedo atthis
Anas acuta***
Anas clypeata***
Anas crecca*** NSZ
Anas penelope*** NSZ
Anas strepera
Anser anser***
Aquila pomarina
Ardea purpurea
Ardeola ralloides**
Aythya ferina*** NSZ
Aythya fuligula*** NSZ
Aythya nyroca
Buchephala clangula*** NSZ
Casmerodius albus*
(Egretta albus)
Chlidonias hybridus**
Chlidonias niger**
Ciconia ciconia
Ciconia nigra
Circus cyaneus*
Dendrocopos medius
Dendrocopos syriacus
Dryocopus martius
Egretta garzetta**
Erithacus svecicus**
(Luscinia svecicus)
Ficedula albicollis
Fulica atra*** NSZ
Gallinago gallinago*** NSZ
Gavia arctica
Gavia stellata
Haliaeetus albicilla
Ixobrychus minutus
Lanius minor NSZ
Kategorija
ugroženosti
Dodatak I
Direktive o
pticama
CR gp
NT gp
RE gp, LC pp
RE gp, LC pp
LC pp, LC zp
LC pp, LC zp
EN gp
VU gp
EN gp
EN gp
EN gp
LC gp
NT gp
NT gp
LC zp
√
√
velika bijela čaplja
EN gp
√
bjelobrada čigra
crna čigra
bijela roda
crna roda
eja strnjarica
crvenoglavi djetlić
sirijski djetlić
crna žuna
mala bijela čaplja
NT gp
LC pp
LC gp
VU gp
LC pp, LC zp
LC gp
LC gp
LC gp
VU gp
√
√
√
√
√
√
√
√
√
Hrvatsko ime vrste
crnoprugasti trstenjak
vodomar
patka lastarka
patka žličarka
kržulja
zviždara
patka kreketaljka
siva guska
orao kliktaš
čaplja danguba
žuta čaplja
glavata patka
krunata patka
patka njorka
patka batoglavica
modrovoljka
EN gp
bjelovrata muharica
liska
šljuka kokošica
crnogrli plijenor
crvenogrli plijenor
štekavac
čapljica voljak
sivi svračak
LC gp
LC zp
CR gp
LC zp
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
VU gp
LC gp
LC gp
√
√
√
√
√
√
√
√
√
√
II.2 - 15
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Lullula arborea NSZ
Milvus migrans
Netta rufina***
Numenius arquata**
Nycticorax nycticorax**
Pandion haliaetus**
Pernis apivorus
Phalacrocorax pygmaeus*
Philomachus pugnax**
Picus canus
Platalea leucorodia**
Porzana parva
Rallus aquaticus*** NSZ
Scolopax rusticola
Strix uralensis
Sylvia nisoria
Tringa glareola**
Tringa totanus***
Vanellus vanellus*** NSZ
ševa krunica
crna lunja
patka gogoljica
veliki pozviždač
gak
bukoč
škanjac osaš
mali vranac
pršljivac
siva žuna
žličarka
siva štijoka
kokošica
šljuka
jastrebača
pjegava grmuša
prutka migavica
crvenonoga prutka
vivak
LC gp
EN gp
VU gp
EN zp, VU pp
NT gp
RE gp
NT gp
CR gp
LC pp
LC gp
EN gp
EN gp
LC gp
CR gp
NT gp
LC gp
LC pp
CR gp
LC gp
√
√
√
√
√
√
√
√
√
√
√
√
√
Od ugrožene i strogo zaštićene ornitofaune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja istaknuti
sljedeće vrste:
patka lastarka (Anas acuta)
Kategorija ugroženosti: RE – regionalno izumrla gnijezdeća populacija; LC – najmanje zabrinjavajuća
preletinička populacija
Ekologija: Gnijezdi se na raznim tipovima plitkih vodenih staništa u prostranim otvorenim područjima. Najdraža
gnjezdilišta su joj poplavljeni travnjaci oko većih voda. Nakon gniježđenja se zadržavaju na mirnim jezerima,
ribnjacima, ušćima, slanim močvarama i akumulacijama dobro obrraslim vegetacijom.
Razlozi ugroženosti: Razlozi izumiranja gnijezdeće populacije i ugroženosti zimujuće populacije su
melioriranje poplavljenih površina uz močvarna područja, lov i krivolov.
patka žličarka (Anas clypeata)
Kategorija ugroženosti: RE – regionalno izumrla gnijezdeća populacija; LC – najmanje zabrinjavajuća
preletinička populacija
Ekologija: Gnijezdi se na plitkim, slatkovodnim močvarama s muljevitim obalama, na plitkim jezerima obraslim
bujnim raslinjem, ali i s dovoljno otvorene vode, na prostranim poplavnim livadama i sl. Zimi se zadržavaju i u
priobalju, u bočatim plitkim zaljevima i na muljevitim plićinama. Izbor staništa je ograničen zbog specijalizirane
ishrane filtriranjem hrane.
Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih staništa, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.
crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon)
Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena gnijezdeća populacija; LC – najmanje zabrinjavajuća zimujuća
populacija
Ekologija: Gnijezde se u tršćacima, rogozicima i šašu, uvijek iznad vode. Za gniježđenje im je važan gusti sloj
suhih, izlomljenih stabljika trske i ostalog bilja. Uglavnom se hrane kukcima (naročito kornjašima), paucima i
vodenim puževima.
Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, paljenje tršćaka.
šljuka kokošica (Gallinago gallinago)
Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Gnijezde se po močvarama, cretovima i vlažnim livadama s niskim, gustim biljem. Za selidbe i
zimovanja borave i po muljevitim površinama, ribnjacima, uz rubove lokava, po taložnicama, rižinim poljima,
pašnjacima, morskim obalama, močvarnim slanušama. Potrebno im je meko tlo, u gornjem sloju bogato sitnim
organizmima.
Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov, uništavanje niskih muljevitih i pjeskovitih
morskih obala i pripadajućih slanuša, turizam i rekreativne aktivnosti.
mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus)
Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Obitavaju uz slatke i bočate vode (jezera, ribnjake, riječne rukavce, riječna ušća) obrasle prostranim
tršćacima. Izvan sezone gniježđenja često se zadržavaju u priobalju.
Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov.
šljuka (Scolopax rusticola)
Kategorija ugroženosti: CR – kritično ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Gnijezde se u prostranim listopadnim, mješovitim ili crnogoričnim šumama. Potrebne su im
sjenovite šume s vlažnim, mekim humusom i barem nešto podrasta. Optimalne su šume koje su ispresijecane
proplancima, poljima, potocima, lokvama i dr. Osjetljive su ne samo na upade čovjeka u gnjezdilišni teritorij
nego čak npr. fazana i zečeva. Za selidbe i zimovanja obitavaju i po sušim i grmljem obraslim terenima.
Gnijezdo je na tlu, skriveno u niskom raslinju, kupinama i sl., gradi ga ženka. Pretežito se hrane
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 16
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
beskralješnjacima, osobito gujavicama, ličinkama kukaca (najviše kornjaša); uzimaju i biljnu hranu. Većinu
plijena skupljaju ispod površine, zabadajući kljun u vlažno, meko tlo, ali redovito skupljaju i plijen po površini,
osobito ispod naslaga lišća ili grančica.
Razlozi ugroženosti: Krivolov, uređivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva.
crvenonoga prutka (Tringa totanus)
Kategorija ugroženosti: CR - kritično ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Obitava po plitkim kopnenim i priobalnim močvarama, lagunama, vlažnim travnjacima i vrištinama,
uz jezera, rijeke i druge plitke vode. Izvan sezone gniježđenja zadržava se pretežito u priobalju, po muljevitim,
pjeskovitim ili šljunkovitim obalama, riječnim ušćima, zaklonjenim uvalama, solanama i sl.
Razlozi ugroženosti: Nestajanje poplavnih travnjaka zbog regulacija rijeka i melioracija, prestanak ekstenzivne
proizvodnje na ribnjacima, prestanak tradicionalne proizvodnje soli, nestajanje plitkih muljevitih i pjeskovitih
morskih obala. Zaraštavanje Paškog polja (jedinog poznatog gnijezdilišta u Hrvatskoj).
patka kreketaljka (Anas strepera)
Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija; EN – ugrožena zimujuća populacija
Ekologija: Gnijezdi se na prostranim, plitkim, otvorenim slatkim ili bočatim vodama s bujnim obalnim i
podvodnim raslinjem: visoko produktivnim jezerima, šaranskim ribnjacima, zaraslim šljunčarama.
Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.
orao kliktaš (Aquila pomarina)
Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Gnijezde se u šumama nizinskih ili brdovitih područja. Izbjegavaju guste i prostrane šume, a rado
naseljavaju rascjepkane šume i šumarke okružene vlažnim ili poplavnim livadama ili drugim otvorenim
staništima koja su im potrebna kao lovišta.
Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, uređivanje šuma.
čaplja danguba (Ardea purpurea)
Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Gnijezdi se na plitkim slatkovodnim močvarama s prostranim tršćacima, na jezerima, ribnjacima i
sporotekućim rijekama obala obraslih gustom trskom ili rogozom. Pojedinačni parovi i male kolonije gnijezde
se i na malim močvarama uz rijeke i riječne rukavce
Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.
žuta čaplja (Ardeola ralloides)
Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Obitavaju na plitkim močvarama, manjim barama, kanalima, riječnim ušćima, ribnjacima i drugim
vodama obala obraslih gustom trskom ili rogozom, često s grmljem i niskim drvećem.
Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.
velika bijela čaplja (Casmerodius albus) (Egretta albus)
Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Gnijezde se na većim kopnenim ili priobalnim močvarama, ušćima rijeka i jezerima obala obraslih
bujnim raslinjem. Za gniježđenje trebaju prostrane tršćake ili rogozike, rjeđe se gnijezde i na grmlju ili niskom
drveću. Druževne su tijekom cijele godine. Gnijezde se u kolonijama, često mješovitim, sa žličarkama, ibisima
i drugim čapljama. Gnijezda su ili raspršena ili u malim skupinama.
Razlozi ugroženosti: Nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i
melioracija te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom velike bijele čaplje gube svoja
staništa. Paljenjem tršćaka smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Onečišćenjem
voda također se smanjuje kvaliteta staništa, ali i povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja
teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
modrovoljka (Erithacus svecicus) (Luscinia svecicus)
Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Obitavaju na mješovitim, prijelaznim staništima između šuma i otvorenih područja, uglavnom po
vlažnim staništima s bujnim raslinjem poput šumovite tundre ispresijecane manjim močvarama, po poplavnim
ravnicama i obalama rijeka i jezera obraslim niskim gustim drvenastim raslinjem, čak i po vlažnim planinskim
livadama s grmljem. Naša podvrsta preferira šikare uz vodu, pogotovo one s tršćacima. Gnijezdo grade na tlu
u gustom raslinju, u busenju, ispod grmlja ili u rupama u odronima. Gnijezdo gradi ženka, mužjak joj ponekad
pomaže.
Pretežito se hrane beskralježnjacima, najviše kukcima. U jesen uzimaju i nešto sjemenki i plodova. Hranu
skupljaju po tlu i niskom raslinju, ponekad kukce love i u letu.
Razlozi ugroženosti. Nestajanje močvarnih područja, uređivanje rijeka, intenziviranje poljodjelstva.
crna lunja (Milvus migrans)
Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija
Gnijezde se u cijeloj panonskoj Hrvatskoj, ali je najbrojnija u dolinama Drave, Save i Kupe.
Ekologija: Gnijezde se po rubovima šuma uz močvare, šaranske ribnjake, rijeke i jezera u nizinskim
predjelima, u istočnoj Slavoniji i uz poljodjelske površine. Love redovito po otvorenim područjima.
Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, uređivanje
rijeka, zagađenje voda, intenziviranje poljodjelstva.
veliki pozviždač (Numenius arquata)
Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena zimujuća populacija, VU – osjetljiva preletnička populacija
Ekologija: Gnijezde se na otvorenim, vlažnim područjima prekrivenim travom, vrijesom i sličnom vegetacijom,
uključujući cretove. Tijekom selidbe i zimovanja zadržavaju se uglavnom po morskim obalama, osobito u
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 17
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
zaklonjenim uvalama i na ušćima rijeka, ali i po muljevitim i pjeskovitim staništima uz velike rijeke i močvare u
unutrašnjosti.
Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, uništavanje plitkih muljevitih i pjeskovitih morskih obala, turizam i
rekreativne aktivnosti, skupljanje školjaka.
žličarka (Platalea leucordia)
Kategorija ugroženosti: EN - ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Gnijezde se na prostranim plitkim močvarama, ušćima rijeka i poplavnim nizinama.
Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.
siva štijoka (Porzana parva)
Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena gnijezdeća populacija
Ekologija: Slatkovodna vlažna staništa: visoko produktivna poplavna područja, rubovi većih jezera ili rijeka,
poplavne šume. Gnijezde se i na ribnjacima i rižinim poljima, ali izbjegavaju mjesta izložena uznemirivanju.
Potrebno im je visoko, gusto raslinje (rogozici, tršćaci, visoki šaševi i sl.) koje može rasti i iz prilično duboke
vode - važno je da postoji obilje poleglih stabljika koje tvore mostove ili plutajuće nakupine po kojima mogu
trčati. Stoga su posebno pogodni stariji rogozici i tršćaci koji se više godina ne kose ili pale. Gnijezdo grade
mužjaci u gustom raslinju uz vodu ili na samoj vodi u busenima ili na platformama od trulećeg bilja, uvijek na
mjestima do kojih se može doprijeti samo plivanjem. Pretežito se hrane sitnim beskralješnjacima (kukcima i
njihovim ličinkama, paucima, vodenim puževima, kolutićavcima i sl.) i sjemenkama vodenog bilja. Hranu
skupljaju hodajući po poleglim stabljikama ili plutajućoj vegetaciji, plivajući, a ponekad i roneći.
Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja s obilnom obalnom vegetacijom (trska, rogoz, šaš itd.),
propadanje šaranskih ribnjaka, paljenje tršćaka.
divlja guska (Anser anser)
Kategorija ugroženosti: VU - osjetljiva gnijezdeća populacija
Ekologija: Gnijezde se na otvorenim močvarama, uz jezera, bare, rijeke i druge kopnene vode. Uz vodena
staništa za gniježđenje nužni su i obližnji travnjaci za hranjenje.
Razlozi ugroženosti: Ugrožavaju ju lov i krivolov, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih
ribnjaka, intenziviranje poljodjelstva.
crna roda (Ciconia nigra)
Kategorija ugroženosti: VU – rizična gnijezdeća populacija
Ekologija: Obitava u starim, mirnim šumama s potocima, lokvama, barama, kanalima, vlažnim livadama i sl.
Rado se hrane i po obalama rijeka i većim močvarnim površinama ukoliko ih ima u blizini gnjezdilišta. Za
selidbe se zadržavaju i po otvorenim vlažnim područjima. Za selidbe su samotne ili u malim jatima, na
zimovalištima samotne ili u parovima. Za hranjenja su obično samotne, ali se na bogatim hranilištima okupljaju
u rahle skupine. Monogamne su, parovi su najvjerojatnije dugotrajni, ali veza traje najčešće samo za
gnijezdeće sezone i obnavlja se svakog proljeća. Pretežito se hrane ribama, vodozemcima, kukcima i njihovim
ličinkama, a u manjoj mjeri i sitnim sisavcima, zmijama, gušterima, račićima i ptićima ptica pjevica.
Razlozi ugroženosti: Uređivanje šuma, mijenjanje vodnog režima šuma, nestajanje močvarnih područja,
propadanje šaranskih ribnjaka.
mala bijela čaplja (Egretta garzetta)
Kategorija ugroženosti: VU – rizična gnijezdeća populacija
Ekologija: Obitava po plitkim močvarama, manjim barama, kanalima, sporo tekućim rijekama, ribnjacima,
riječnim ušćima i drugim plitkim slatkim vodama
Razlozi ugroženosti: Nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov.
štekavac (Haliaeetus albicilla)
Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva gnijezdeća populacija
Ekologija: Gnijezde se uz slatke i slane vode: u velikim močvarnim područjima, uz velike rijeke, jezera i
šaranske ribnjake. Izbjegavaju područja siromašna vodom, otvorene predjele bez drveća i velike guste šume.
Razlozi ugroženosti: Ugrožen je lovom i krivolovom, nestankom močvarnih staništa i propadanjem šaranskih
ribnjaka, onečišćenjem voda.
patka gogoljica (Netta rufina)
Kategorija ugroženosti: VU – osjetljiva gnijezdeća populacija
Ekologija: Gnijezde se na plitkim ili srednje dubokim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: u
prostranim močvarama, na sporo tekućim rijekama, jezerima, šaranskim ribnjacima, a ponekad i na malim
lokvama. U zapadnom Baltiku gnijezde se i na bočatim priobalnim vodama.
Razlozi ugroženosti: Patka gogoljica u ovom stoljeću širi areal prema jugozapadu. U Hrvatskoj je još uvijek
malobrojna i rijetka. Razlozi ugroženosti su nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov
i krivolov.
Mjere zaštite:
U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodnogospodarskih zahvata, koji se upravo radi zaštite ovih ptica ne preporučuju (npr. regulacije vodotoka), kao ni
prenamjena ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta (melioracijski zahvati).
U slučaju planiranja izvođenja zahvata koji mogu imati značajan utjecaj na ciljne vrste i staništa te na
cjelovitost područja Ekološke mreže RH, za njih je potrebno provoditi ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu,
sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) i članku 3. Pravilnika o
ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine br. 118/09).
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 18
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja
šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete
zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama).
U cilju eliminiranja stradavanja ptica na elektroenergetskim objektima, a posebice ptica koje imaju veliki
raspon krila te su stoga u većoj opasnosti od strujnog udara na tim objektima potrebno je tehničko rješenje
izvesti na način da se ptice zaštite od strujnog udara.
Republika Hrvatska stranka je Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska
konvencija) od 2000. godine (Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih
staništa - Bernska konvencija), Narodne novine Međunarodni ugovori 06/00). U Preporuci stalnog odbora
Bernske konvencije br. 110(2004) o smanjivanju negativnih utjecaja nadzemnih vodova na ptice analizirana su
tehnička rješenja koja su i opisana u članku „Prilog tipizaciji tehničkih rješenja za zaštitu ptica i malih životinja
na srednjenaponskim elektroenergetskim postrojenjima“ (J. Bošnjak, M. Vranić; Hrvatski ogranak
međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave - CIGRÉ; 7. Savjetovanje HO CIGRÉ, Cavtat,
2005.).
Radi zaštite ptica od stradavanja zbog elektrokucije i sudara s vodovima potrebno je slijediti i upute
Konvencije o zaštiti migratornih vrsta („Bonnska konvencija“) opisane u smjernicama za zaštitu ptica od
stradavanja na električnim vodovima („Guidelines for mitigating conflict between migratory birds and electricity
power grids“, CMS 2011;
http://www.cms.int/bodies/COP/cop10/docs_and_inf_docs/doc_30_electrocution_guidlines_e.pdf ).
Vodozemci
Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Dubrava je stanište sljedećih
ugroženih vrsta vodozemaca:
Tablica 4. Ugrožene i strogo zaštićene vrste vodozemaca na području Općine Dubrava (CR – kritično
ugrožene vrste, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, LC – najmanje zabrinjavajuće, DD –
nedovoljno poznate; SZ – strogo zaštićene vrste; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne
novine br. 144/13))
Znanstveno ime vrste
Hrvatsko ime vrste
Kategorija
ugroženosti
Zaštita po
PSZV
Dodatak II
Direktive o
staništima
SZ
√
SZ
SZ
√
Bombina bombina
Hyla arborea
crveni mukač
gatalinka
NT
NT
Triturus dobrogicus
veliki dunavski vodenjak
NT
Mjere zaštite:
Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa.
Gmazovi
Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Dubrava je stanište sljedećih
ugroženih vrsta gmazova:
Tablica 5. Ugrožene i strogo zaštićene vrste gmazova na području Općine Dubrava (CR – kritično
ugrožene vrste, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, LC – najmanje zabrinjavajuće, DD –
nedovoljno poznate; SZ – strogo zaštićene vrste; PPDSZSZ - Pravilnik o proglašavanju divljih svojti
zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/09); E - endemična vrsta za Republiku Hrvatsku)
Znanstveno ime vrste
Emys orbicularis
Hrvatsko ime vrste
barska kornjača
Kategorija
ugroženosti
NT
Zaštita
po
PPDSZSZ
SZ
Dodatak II
Direktive o
staništima
√
Mjere zaštite:
Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa.
Ribe
Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske područje Općine Dubrava je područje rasprostranjenja većeg
broja ugroženih vrsta riba.
Tablica 6. Ugrožene i strogo zaštićene vrste riba na području Općine Dubrava (CR – kritično ugrožena
vrsta, EN - ugrožena, VU - rizična, NT – potencijalno ugrožena, LC – najmanje zabrinjavajuća, DD - vjerojatno
ugrožena; SZ - strogo zaštićena vrsta; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br.
144/13); ED - endem dunavskog slijeva, EJ - endem jadranskog slijeva, ES - endem Sredozemlja, ERH endemična vrsta za Republiku Hrvatsku)
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 19
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Znanstveno ime vrste
Hrvatsko ime
vrste
Kategorija
ugroženosti
Zaštita
po PSZV
Endem
Dodaci
Direktive o
staništima
Alburnoides bipunctatus
dvoprugasta uklija
LC
Aspius aspius*
bolen
VU
II, V
Gobio albipinnatus
bjeloperajna krkuša
DD
SZ
II
(Romanogobio vladykovi)
Gobio gobio
krkuša
LC
(Gobio obtusirostris)
Leuciscus idus*
jez
VU
* vrsta zaštićena lovostajem i određivanjem najmanje veličine sukladno Naredbi o zaštiti riba u slatkovodnom
ribarstvu (Narodne novine br. 82/05, 139/06)
Od ugrožene i strogo zaštićene riblje faune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja istaknuti
sljedeće vrste:
bolen (Aspius aspius)
Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija.
Ekologija: Bentopelagička vrsta koja nastanjuje tekuće vode, akumulacije i rukavce rijeka. Uglavnom živi
solitarno (pojedinačno) i obično u čišćim, tekućim dijelovima vodotoka. Jedan je od najvećih dnevnih predatora
u našim vodama, a na glasu po proždrljivosti
Uzroci ugroženosti: smanjenje populacija vrsta kojima se hrani, mehaničko onečišćenje rijeka, regulacije
vodotoka i unos alohtonih vrsta, nekontrolirani ribolov
jez (Leuciscus idus)
Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija.
Ekologija: Jez je bentopelagička vrsta koja naseljava nizinske rijeke i jezera te je jedna od karakterističnih i
čestih vrsta u zoni deverike. Rado zalazi u poplavnu zonu radi prehrane i razmnožavanja.
Uzroci ugroženosti: regulacije i onečišćenje vodotoka te nestanak prikladnih, prirodnih mrijesnih područja,
smanjenje i nestajanje poplavnih i močvarnih područja
Mjere zaštite:
U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom regulacija vodotoka i vodno-gospodarskih radova, a
s obzirom na izvjestan utjecaj ovih zahvata na ribe kao ciljne vrste pojedinih područja ekološke mreže RH, uz
obavezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu ukoliko područje Općine Dubrava
obuhvaća ekološki značajna područja uvrštena u ekološku mrežu RH.
Nužno je onemogućiti i spriječiti onečišćenja vodotoka kako u nadzemnim tako i u podzemnim dijelovima.
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, zabranjeno je vodotoke poribljavati
stranim (alohtonim) vrstama.
Leptiri
Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Općine Dubrava je stanište više ugroženih
vrsta leptira.
Tablica 7. Ugrožene i strogo zaštićene vrste danjih leptira na području Općine Dubrava (CR – kritično
ugrožene vrste, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate; SZ – strogo
zaštićene vrste; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13); E - endemična
vrsta za Republiku Hrvatsku)
Znanstveno ime vrste
Apatura ilia
Apatura iris
Euphrydryas aurinia
Euphrydryas maturna
Heteropterus morpheus
Leptidea morsei maior
Limenitis populi
Lycaena dispar
Lycaena hippothoe
Lycaena thersamon
Nymphalis vaualbum
Pseudophilotes vicrama
Zerynthia polyxena
Hrvatsko ime vrste
mala preljevalica
velika preljevalica
močvarna riđa
mala svibanjska riđa
sedefast debeloglavac
Grundov šumski bijelac
topolnjak
kiseličin vatreni plavac
ljubičastorubi vatreni plavac
mali kiseličin vatreni plavac
bijela riđa
kozlinčev plavac
uskršnji leptir
Kategorija
ugroženosti
NT
NT
DD
DD
NT
DD
NT
NT
NT
DD
VU
DD
NT
Zaštita
po PSZV
Dodatak II
Direktive o
staništima
SZ
SZ
√
SZ
√
SZ
√
SZ
√
SZ
Bijela riđa (Nymphalis vaualbum)
Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 20
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Ekologija: Tipična staništa su čistine unutar nizinskih, često poplavnih šuma, s biljkama hraniteljicama iz
rodova vrba Salix ssp., topola Populus ssp. i brijesta Ulmus ssp.
Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja šumom, djelatnostima
koje utječu na razinu podzemnih voda, kao drenaža, povećane izgradnje.
Mjere zaštite:
Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i isušivanje
vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju uništavanje starih
hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije
livadnih staništa; te sakupljačke aktivnost kolekcionara.
U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu prilikom
gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno-gospodarskim zahvatima.
Strane (alohtone) vrste
Strane (alohtone) vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na
globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema članku 68. Zakona o zaštiti prirode
(Narodne novine br. 80/13) zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu, osim u slučajevima kad ne
predstavljaju opasnost za bioraznolikost, zdravlje ljudi i ako ne ugrožavaju obavljanje gospodarske djelatnosti.
1.2.
EKOLOŠKI ZNAČAJNA PODRUČJA
Prema članku 53. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) ekološki značajna područja
obuhvaćaju: područja koja su biološki iznimno raznovrsna ili dobro očuvana, a koja su međunarodno značajna
po mjerilima međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka; područja koja bitno pridonose
očuvanju bioraznolikosti; područja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, uključujući i prioritetne stanišne tipove
od interesa za Europsku uniju, te područja izvanrednih primjera karakteristika ugroženih i rijetkih staništa;
staništa ugroženih vrsta; staništa endemičnih vrsta za Republiku Hrvatsku; područja koja bitno pridonose
genskoj povezanosti populacija vrsta (ekološki koridori); selidbeni putovi životinja.
Ugrožena i rijetka staništa
Prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o
mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine br. 7/06, 119/09) i EU Direktivi o staništima na
području Općine Dubrava prisutna su ugrožena i rijetka staništa koja su u narednom tabličnom prikazu
istaknuta debljim otiskom (Napomena: oznaka * znači da su ugroženi pojedini pojedini tipovi staništa, a ne
cijela skupina određenog NKS koda).
Tablica 8. Zastupljenost stanišnih tipova na području Općine Dubrava
Tip staništa - NKS
Kopnena staništa - poligoni
Aktivna seoska područja
Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja
Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama
Mezofilne livade Srednje Europe / Vlažne livade Srednje Europe
/
Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume
Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume
Mozaici kultiviranih površina
NKS kod
Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska područja /
Javne neproizvodne kultivirane zelene površine
Poplavne šume hrasta lužnjaka
Poplavne šume vrba / Poplavne šume topola
Stalne stajaćice
Urbanizirana seoska područja
Vlažne livade Srednje Europe
I.2.1./J.1.1./
I.8.1.
E.2.2.
E.1.1./E.1.2.
A.1.1.
J.1.3.
C.2.2.
J.1.1.
J.1.1./J.1.3.
I.3.1.
C.2.3./C.2.2./
E.3.1.
E.3.1.
I.2.1.
Ukupno:
Kopnena staništa - točkasti lokaliteti
Livade bodljozubi i blijede djeteline
(ha)
(%)
1132,70
161,29
204,86
9,77
1,39
1,77
172,57
1,49
2355,85
5603,35
20,32
48,34
59,15
0,51
1594,10
27,46
199,07
3,91
76,84
11591,15
13,75
0,24
1,72
0,03
0,66
100,00
C.2.2.2.2.
Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (Anonymus, www.dzzp.hr, Državni zavod za zaštitu prirode, 2009.)
ugrožena i rijetka staništa prisutna na ovom području opisana su na sljedeći način:
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 21
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) – Pripadaju razredu MOLINIOARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su
rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.
C.2.2.2.2. Livade bodljozobi i blijede djeteline (As. Ventenanto-Trifolietum pallidi Ilijanić 1968) – Ta je
zajednica vlažnih livada poznata iz podravskog dijela Slavonije zapadno od Osijeka. Razvija se na
površinama koje se nalaze više-manje izvan dohvata poplavne vode, na glinenim tlima u sklopu šuma
Quercus robur ili Fraxinus angustifolia. Obuhvaća razmjerno veliki broj vrsta, a kao stalne ističu se Trifolium
pallidum, Ventenanta dubia, Iris sibirica, Gratiola officinalis, Alopecurus pratensis, Plantago lanceolata,
Lychnis flos-cuculi.
C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928) – Pripadaju razredu
MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedene zajednice predstavljaju najkvalitetnije livade
košanice razvijene na površinama koje su često gnojene i kose se dva do tri puta godišnje. Ograničene su na
razmjerno humidna područja od nizinskog do gorskog vegetacijskog pojasa.
E.1.1. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930)
E.1.2. Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931)
E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju redu
ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela
jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus
laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su
razmjerno kratko vrijeme.
E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958)
Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928.
Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih
voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u
degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između
nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.
Staništa ugroženih i endemičnih vrsta
Ugrožene vrste (regionalno izumrle, kritično ugrožene, ugrožene i rizične vrste) na području Općine Dubrava
obitavaju na staništima istaknutim u opisima ugroženih vrsta navedenim u poglavlju 2.1. STROGO
ZAŠTIĆENE I UGROŽENE VRSTE, podpoglavlju Ugrožene i strogo zaštićene vrste na području Općine
Dubrava.
Na području Općine Dubrava nema hrvatskih endemičnih vrsta odnosno endemičnih vrsta za Republiku
Hrvatsku.
Ekološki koridori i selidbeni putovi životinja
Na području Općine Dubrava nisu definirani ekološki koridori i selidbeni putovi životinja.
Mjere zaštite:
-
-
-
-
A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa
očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; na
područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo
povremeno plavljenje okolnih područja;
osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za
opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;
očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak
staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;
održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa;
očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa;
očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu
dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca
i dr);
očuvati povezanost vodnoga toka;
očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane
organizme;
izbjegavati utvrđivanje obala, regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih i
močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja;
u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za
zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju;
prirodno neobrasle, šljunkovite, pjeskovite i muljevite, strme i položene, obale koje su gnijezdilišta i/ili
hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom, stanju te spriječiti eksploataciju materijala i
sukcesiju drvenastim vrstama;
osigurati otvorene površine plitkih vodenih bazena, spriječiti sukcesiju, te osigurati trajnu povezanost sa
matičnim vodotokom;
sprječavati kaptiranje i zatrpavanje izvora;
uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i močvarnih površina;
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 22
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
-
-
u gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno
praćenje njihova stanja (monitoring);
C – D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare
gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo
korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;
očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane
organizme;
očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje
zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa;
očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka;
očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih
travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i redovitu ispašu, odnosno košnju;
očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima termofi lnih šikara,
spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište;
poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otočnim i primorskim
travnjačkim područjima;
poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu;
provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te travnjaka u
visokom stupnju sukcesije;
na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je
provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo;
uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara;
očuvati bušike, te spriječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i kontroliranim
paljenjem;
očuvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te spriječiti njihovo
uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova;
E. Šume
gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma;
prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje
neposječene površine;
- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove;
- u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na
fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;
- u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih
sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modifi cirane organizme;
- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane
organizme;
- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala
s dupljama;
- u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih vrsti te sustavno
praćenje njihova stanja (monitoring);
- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji
odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati
samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi;
- uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina;
- osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama;
Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće šumskogospodarske osnove/programe na području Općine Dubrava.
-
-
I.
Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom
očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina
građevinskim materijalom;
uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom;
uklanjati invazivne vrste;
osigurati plavljenje staništa i povoljan vodni režim;
očuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj razini;
spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste;
-
J. Izgrađena i industrijska staništa
spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične vrste;
uklanjati invazivne vrste.
-
Posebne mjere zaštite prirode za šaranske ribnjake u cilju održivosti ekosustava ribnjaka:
- Održavati ekstenzivnu/poluintenzivnu proizvodnju ribe na šaranskim ribnjacima u sustavu potpora za
održivost ekosustava ribnjaka, i to od 600 do 1000 kg po hektaru proizvodne površine (donja granica od
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 23
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
600 kg/ha je potrebna jer je produkcija riba u prirodnim močvarama do oko 500 kg po hektaru, što znači
da, ukoliko bi ribnjaci proizvodili manje od 600 kg/ha zapravo uopće ne bi poticali produktivnost, odnosno
ne bi raznim mjerama doveli do povećanja bogatstva i raznolikosti ptičjeg svijeta karakterističnog za
ribnjake).
- Ribu izvan mladičnjaka ne hraniti peletama nego prirodnom hranom (žitarice).
- Potrebno je maksimalno zadržati ribnjačarske površine pod tršćacima, prije svega postojeće velike tršćake
- Prilikom nužnog uklanjanja vegetacije na ribnjačarskim tablama, vegetaciju tršćaka je potrebno uklanjati
košnjom, a ne paljenjem i to izvan razdoblja gniježđenja ptica (gniježđenje: travanj – kolovoz).
- Ograničiti na nužni minimum kretanje ljudi i radove u blizini ptičjih kolonija tijekom gniježđenja.
- Potrebno je osigurati da na što većoj vodenoj površini ukupnih ribnjačarskih tabli uvijek bude zastupljena
plivajuća vegetacija (lopoč, lokvanj, plavun, vodeni orašac i dr.) važna za gniježđenje čigri i drugih vrsta
ptica.
- U ribnjačarskim tablama koji nisu u funkciji potrebno je što više vode kako bi se usporila sukcesija.
- Ribnjačarske table na kojima gnijezde kolonije čaplji/žličarki najbolje je prazniti u razdoblju od listopada do
veljače, a nikako prije kolovoza.
- Ispražnjene ribnjačarske table na kojima gnijezde kolonije čaplji/žličarke treba napuniti do veljače
(najkasnije ožujka).
- Prilikom radova na izmuljivanju, unutar ribnjačarskih tabli gdje je moguće i prikladno, a u dogovoru s
ornitolozima, oblikovati otoke od prikupljenog mulja, kao bitne formacije za zadržavanje i gniježđenje
ptica.
- U slučaju da se planira izgradnja promatračnice za ptice potrebno je konzultirati ornitologe i Državni zavod
za zaštitu prirode za izbor najpogodnije lokacije koja bi istovremeno omogućila promatranje ptica, a ujedno
ne bi ometala njihovo gniježđenje i aktivnosti.
- Osigurati obavljanje redovnog monitoringa ptica od strane ornitologa u suradnji sa Državnim zavodom za
zaštitu prirode. Sukladno rezultatima monitoringa, ukoliko će biti potrebno, zatražiti primjenu dodatnih
zaštitnih mjera za održanje/poboljšanje stanja populacija ptica. Praćenje ptica bi trebalo obavljati najmanje
u svakoj sezoni, a po mogućnosti i mjesečno. Osim ornitologa, u monitoring je poželjno uključiti i
zaposlenike ribnjaka nakon odgovarajuće obuke. Izvješća o monitoringu potrebno je dostavljati Državnom
zavodu za zaštitu prirode.
- Za planirane veće radove na rekonstrukciji ribnjaka (izmuljenje proizvodnih tabli, jačanje nasipa i dr.)
ribnjačarstva trebaju provestu postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24.
stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13).
Stabilizaciju eventualno planiranih pontonskih privezišta i drugih plutajućih objekata treba izvesti bez
povlačenja stabilizacijskih blokova po dnu vodotoka ili druge prirodne vodene površine. Nakon njihova
postavljanja, stabilizacijske blokove se ne bi smjelo premještati, a ni u kojem slučaju ih se ne smije premještati
povlačenjem po podlozi.
Ne planirati širenje građevinskog područja na račun ugroženih vlažnih staništa. Zaustaviti daljnju degradaciju
preostalih vlažnih staništa, te prema mogućnostima izvesti njihovu revitalizaciju. Prilikom planiranja prometnih
koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugrožena staništa i područja važna za ugrožene vrste.
Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta. Na lokacijama (i u neposrednoj
blizini) ugroženih tipova staništa kao i na detaljno utvrđenim lokacijama (i u neposrednoj blizini) nalazišta
ugroženih vrsta flore i vrsta koje su ciljne vrste područja ekološke mreže RH, nije prihvatljivo planirati
građevinska područja, definirati namjenu površina za proizvodne, poslovne i turističke djelatnosti koje
podrazumijevaju gradnju objekata i prateće infrastrukture, planirati elektrane (uključujući i one na obnovljive
izvore energije), melioracije zemljišta, antenske stupove, te prometnu i komunalnu infrastrukturu.
1.3.
ZAŠTIĆENA PODRUČJA
Na području Općine Dubrava nalaze se sljedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode:
 Posebni rezervat – zoološki Varoški lug (1982., 1988.)
 Posebni rezervat – šumske vegetacije Varoški lug - šuma (1988., 1996.)
Svi podaci (tekstualni i vektorski) o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj (područjima zaštićenim
temeljem Zakona o zaštiti prirode) dostupni su na internetskoj stranici http://www.dzzp.hr (u sklopu
Informacijskog sustava zaštite prirode).
Prema bazi evidentiranih područja Državnog zavoda za zaštitu prirode (odnosno izrađenih stručnih
podloga/obrazloženja za proglašenje zaštite) na području Općine Dubrava nema područja predviđenih za
zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode.
Posebni rezervat - zoološki Varoški lug
Proglašen je zaštićenim Odlukom (Broj: 03/5-305/3-1982) Skupštine općine Vrbovec 13.07.1982. godine
(Službeni vjesnik općine Vrbovec br. 6/82 od 14.07.1982.) na području cijele g.j. „Varoški lug“. Nakon
izgradnje lateralnog kanala Varoški lug Skupština Općine Vrbovec je 20.04.1988. godine donijela Odluku
(Broj: 03/5-743/1-87) o izmjeni i dopuni Odluke o proglašenju zaštite posebnog zoološkog rezervata Varoški
lug (Službeni vjesnik općine Vrbovec br. 3/88 od 21.04.1982.). Ovom Odlukom površina rezervata je
izmijenjena odnosno usklađena s linijom lateralnog kanala Varoški lug.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 24
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Prema Bazi zaštićenih područja RH (Državni zavod za zaštitu prirode) sadašnja površina posebnog zoološkog
rezervata utvrđena je na temelju GIS analiza i iznosi 897,03 ha.
Posebni rezervat - šumske vegetacije Varoški lug - šuma
Proglašen je zaštićenim Odlukom (Broj: 01-224/1-1988) Skupštine općine Vrbovec 27.05.1988. godine
(Službeni vjesnik općine Vrbovec br. 4/88 od 28.05.1988.) na području odsjeka 2b, 2c, 14b, 14c i 16c u g.j.
„Varoški lug“. Treba istaknuti kako odsjek „16c“ u vrijeme proglašenja zaštite nije postojao odnosno pogrešno
je definiran, te je umjesto njega dijelom rezervata smatra odsjek „16a“. Odlukom (Klasa: 021-01/98-01/06;
Ur.broj: 238-41-98-10) Županijske skupštine Zagrebačke županije od 30.06.1998. godine (Glasnik Zagrebačke
županije br. 9/98) prestala je važiti zaštiti na dijelu rezervata, odnosno u odsjecima 2b i 2c.
Trenutno važeća granica posebnog rezervata šumske vegetacije Varoški lug obuhvaća odsjeke 14b, 14c i 16c
u g.j. „Varoški lug“ (prema sadašnjem stanju (2010.) odsjek „16c“ odnosno „16a“ su odsjeci „16a“ i „16b“).
Prema bazi zaštićenih područja RH (Državni zavod za zaštitu prirode) sadašnja površina posebnog rezervata
šumske vegetacije utvrđena je na temelju GIS analiza i iznosi 62,49 ha odnosno 6,97% površine posebnog
zoološkog rezervata Varoški lug.
Mjere zaštite:
Na području i u okolici posebnog zoološkog rezervata nisu dopušteni zahvati i radnje koji mogu negativno
utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti populacija faune, a to su ponajprije
intenzivniji zahvati sječe, izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i dr.
Na području i u neposrednoj okolici posebnog rezervata šumske vegetacije nisu dopušteni zahvati i radnje koji
mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti šumske fitocenoze, a to su
ponajprije bilo kakvi zahvati sječe u rezervatu i intenzivnija sječa u okolnom prostoru, izgradnja prometnica,
eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i dr.
Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u
cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s
elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim
gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za
biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na
vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica
obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće
krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama
kao krajobraznom elementu.
U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i
prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba
poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica
prilikom gradnje objekata specifične namjene.
U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju
potrebno:
- sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s
okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,
- uskladiti i prostorno organizirati različite interese,
- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te
vrhovima,
- izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu
takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,
- štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,
- planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne
morfologije.
Parkovne površine treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici odnosno
smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti, prostornog rasporeda elemenata parkovne
arhitekture i objekata kulturno-povijesne baštine. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u
povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedina (najstarija) stabla ovisno o njihovom stanju preporučljivo je izraditi
studije vitaliteta kojima će se utvrditi detaljnije smjernice njihova očuvanja.
Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim
tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, bare, lokve i dr.) – kroz osiguranje poticaja i/ili
organiziranje košnje, krčenja i/ili čišćenja.
1.4.
PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (EU EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000)
Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine br.
124/2013), te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000.
Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova
Europske unije. Njezin cilj je doprinijeti očuvanju povoljnog stanja više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 25
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Dosad je u ovu ekološku mrežu uključeno oko 28000
područja na gotovo 20% teritorija EU što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu. Natura 2000
se temelji na EU direktivama (Direktiva o pticama - Directive 2009/147/EC i Direktiva o staništima Council Directive 92/43/EEC), područja se biraju znanstvenim mjerilima, a kod upravljanja tim područjima u
obzir se uzima i interes i dobrobit ljudi koji u njima žive.
Direktiva o pticama (Directive 2009/147/EC)
Ova direktiva donesena je još 1979. godine s ciljem dugoročnog očuvanja svih divljih ptičjih vrsta i njihovih
važnih staništa na teritoriju EU. Poseban naglasak je na zaštiti migratornih vrsta koja zahtijeva koordinirano
djelovanje svih europskih zemalja. Propis se odnosi na sve ptice koje redovito obitavaju na prostoru zemalja
članica, a za 181 ptičju vrstu zahtijeva očuvanje dovoljno prostranih i raznolikih staništa za njihov opstanak.
Također se zabranjuju načini masovnog i neselektivnog lova te iskorištavanje, prodaja ili komercijalizacija
većine ptičjih vrsta. Načinjene su određene iznimke radi sporta i lova, a dopušta se članicama učiniti iznimke u
slučajevima kada ptice predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi ili drugih biljaka i životinja, te
kad nanose velike gospodarske štete. Pojedine zemlje obvezne su utvrditi i zaštiti dovoljan broj i u dovoljnoj
površini najpovoljnijih područja za zaštitu ptičjih vrsta iz Dodatka I Direktive - SPA područja (Special
Protection Areas - Područja posebne zaštite) koja postaju sastavni dio Natura 2000. U zemljama EU
2
ukupno je proglašeno 5372 SPA područja koja zauzimaju površinu od 519866 km kopna, te 874 morskih SPA
2
područja na površini od 125262 km (Izvor: European Commission, NATURA 2000 Barometer, October
2012.).
Direktiva o staništima (Council Directive 92/43/EEC)
Cilj ove direktive donesene 1992. godine je doprinijeti očuvanju bioraznolikosti članica EU kroz zaštitu
prirodnih staništa i divlje flore i faune. Glavni način ostvarenja ovog cilja jest uspostavljanje ekološke mreže
područja Natura 2000. Mrežu Natura 2000 čine područja koja se izdvajaju temeljem Direktive o pticama
(SPA), kao i područja koja se izdvajaju temeljem Direktive o staništima - SCI područja (Sites of
Community Importance - Područja od značaja za Zajednicu), odnosno SAC područja (Special Areas of
Conservation - Posebna područja očuvanja). Ulaskom u EU države članice predaju Europskoj komisiji
nacionalnu listu predloženih SCI područja (pSCI) koja, nakon stručnog vrednovanja, Europska komisija
službeno proglašava. Nakon proglašenja SCI područja zemlje članice kroz šest godina moraju utvrditi mjere
očuvanja, odnosno uspostaviti sustave upravljanja ovim područjima i proglasiti ih SAC područjima. Ova
područja (SCI/SAC) značajna su za očuvanje ugroženih vrsta (osim ptica) i stanišnih tipova koji su navedeni u
dodacima Direktive. Kod odabira područja u obzir se uzimaju isključivo znanstveni kriteriji odnosno zahtjevi.
Prilikom upravljanja područjima Natura 2000, osim znanstvenih, uzimaju se u obzir i gospodarski, društveni i
kulturni zahtjevi te regionalne i lokalne značajke. Zaštita područja provodi se ocjenjivanjem utjecaja pojedinih
planova i zahvata te provođenjem mjera očuvanja kroz zakonodavne propise, ugovorne i druge aranžmane s
vlasnicima i korisnicima zemljišta te, ukoliko je potrebno, kroz zasebne planove upravljanja. Nove članice EU
na dan pristupa moraju predati popis predloženih područja za Natura 2000 s odgovarajućom bazom podataka
o svakom pojedinom području. Za vrste navedene na Dodatku II Direktive potrebno je utvrditi područja
ekološke mreže, vrste na Dodatku IV potrebno je strogo zaštititi, a vrste na Dodatku V uživaju status
zaštićenih vrsta čije se populacije smiju iskorištavati uz odgovarajući nadzor. U zemljama EU trenutno je
proglašeno ukupno 22593 SCI područja (područja važnih za divlje svojte osim ptica i stanišne tipove) koja
2
2
zauzimaju površinu od 585900 km kopna, te 1769 morskih SCI područja na površini od 202929 km (Izvor:
European Commission, NATURA 2000 Barometer, October 2012.).
Članak 6. Direktive o staništima propisuje obvezu ocjene prihvatljivosti svakog plana ili zahvata koji sam ili u
kombinaciji s drugim planovima ili zahvatima može imati značajan negativni utjecaj na ciljne vrste i stanišne
tipove područja ekološke mreže Natura 2000. Sukladno Direktivi o staništima, postupak ocjene prihvatljivosti
primjenjuje se i na područja izdvojena u mrežu sukladno Direktivi o pticama (tzv. SPA područja). Pri tome nije
važan smještaj zahvata, odnosno je li zahvat smješten u samom Natura 2000 području ili izvan njega, mogući
utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove je taj koji „pokreće“ postupak ocjene prihvatljivosti.
Budući da se svako Natura 2000 područje u mrežu uključuje s ciljem očuvanja određenih vrsta i stanišnih
tipova, u postupku ocjene prihvatljivosti utvrđuje se utjecaj plana ili zahvata upravno na one vrste i stanišne
tipove zbog kojih je područje uključeno u mrežu.
Temeljem članka 24. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) za sve planove, programe i
zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i staništa te cjelovitost područja ekološke
mreže, potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ukoliko se u postupku ocjene
prihvatljivosti utvrdi da zahvat, unatoč predviđenim mjerama ublažavanja, ima značajan negativan utjecaj na
ciljne vrste i stanišnih tipova Natura 2000 područja, zahvat je potrebno odbiti. Ukoliko ne postoje alternativna
rješenja, ovakav zahvat moguće je dopustiti u slučaju kada je utvrđen prevladavajući javni interes (uključujući i
onaj socijalne i gospodarske naravi), uz obvezu provedbe odgovarajućih kompezacijskih uvjeta.
Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (Narodne novine br.
124/2013) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje
povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna
za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja
očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 26
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku
uniju).
Tablica 9. Područja ekološke mreže RH na području Općine Dubrava
PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (NATURA 2000 PODRUČJA)
R.br.
Naziv područja
Područja očuvanja značajna za ptice - POP
1.
Ribnjaci uz Česmu
(Područja posebne zaštite - SPA)
Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove 2.
Varoški lug
POVS
3.
Ribnjak Dubrava
(Predložena Područja od značaja za Zajednicu - pSCI)
Oznaka
HR1000009
HR2000444
HR2001327
Svi podaci (tekstualni i vektorski) o područjima ekološke mreže Republike Hrvatske (ekološke mreže
Europske unije Natura 2000) dostupni su na internetskim stranicama http://natura2000.dzzp.hr/natura/ i
http://www.dzzp.hr (u sklopu Informacijskog sustava zaštite prirode).
U prilozima ove stručne podloge nalaze se opisi područja ekološke mreže RH na području Općine
Dubrava, sukladno Prilogu III. Uredbe o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/2013).
Mjere zaštite:
Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica (i način provedbe mjera) u Područjima očuvanja
značajnim za ptice (POP) propisane su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za
očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne novine br. 15/2014).
Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove
područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2.
Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana,
programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine br. 118/09). Od zahvata koji mogu imati negativan
utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti eventualno planirane radove regulacije vodotoka,
vjetroelektrane, solarne elektrane, bioplinska postrojenja, centre za gospodarenje otpadom, intenzivno širenje
i/ili formiranje novih građevinskih područja, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, hidrotehničke i
melioracijske zahvate, golf igrališta i razvoj turističkih zona.
3.
1.
2.
IZVORI PODATAKA
Antolović, J., Frković, A., Grubešić, M., Holcer, D., Vuković, M., Flajšman, E., Grgurev, M., Hamidović,
D., Pavlinić, I., Tvrtković, N.: Crvena knjiga sisavaca Hrvatske, Ministarstvo kulture, Državni zavod za
zaštitu prirode, Zagreb, 2006.
Anonymus: Nacionalna klasifikacija staništa (www.dzzp.hr), Državni zavod za zaštitu prirode, 2009.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 27
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
4.
1.
2.
3.
4.
Bošnjak, J., Vranić, M.: Prilog tipizaciji tehničkih rješenja za zaštitu ptica i malih životinja na
srednjenaponskim elektroenergetskim postrojenjima, Hrvatski ogranak međunarodnog vijeća za velike
elektroenergetske sustave - CIGRÉ; 7. Savjetovanje HO CIGRÉ, Cavtat, 2005.
Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mrakovčić, M., Mustafić, P., Zanella, D.: Crvena knjiga slatkovodnih riba
Hrvatske, Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2006.
Direktiva o očuvanju ptica koje slobodno žive u prirodi (79/409/EEC)
Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEC)
Državni zavod za zaštitu prirode: Baza evidentiranih područja RH
Državni zavod za zaštitu prirode: Baza karata rasprostranjenosti ugroženih vrsta Hrvatske - GIS
datoteke, 2006., 2010.
Državni zavod za zaštitu prirode: Baza karata rasprostranjenosti važnih područja za sve ptičje vrste iz
Dodatka I. EU Direktive o pticama (u suradnji sa Zavodom za ornitologiju HAZU), 2005.
Državni zavod za zaštitu prirode: Baza područja ekološke mreže RH
Državni zavod za zaštitu prirode: Baza podataka – Karta staništa (izradio u okviru projekta «Kartiranje
staništa RH» - OIKON d.o.o., Institut za primijenjenu ekologiju).
Državni zavod za zaštitu prirode: Baza zaštićenih područja RH
Državni zavod za zaštitu prirode: Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, Zagreb, 2004.
Franković, M., Belančić, A., Bogdanović, T., Ljuština, M., Mihoković, N. i Vitas, B.: Crvena knjiga
vretenaca Hrvatske, Ministarstvo kulture, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu
prirode, Zagreb, 2008.
http://www.cms.int/bodies/COP/cop10/docs_and_inf_docs/doc_30_electrocution_guidlines_e.pdf
Janjev Hutinec, B., Kletečki, E., Lazar, B., Podnar Lešić, M., Skejić, J., Tadić, Z., Tvrtković, N.: Crvena
knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske, Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb,
2006.
Kučinić, M., Mihoci, I., Šašić Kljajo, M. (u pripremi): Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske, Ministarstvo
zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
Nikolić, T., Topić, J.: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske, Ministarstvo kulture, Državni zavod za
zaštitu prirode, Zagreb, 2005.
OIKON d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju za Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja:
Karta staništa Republike Hrvatske, 2004.
Ozimec, R., Bedek, J., Gottstein, S., Jalžić, B., Slapnik, R., Štamol, V., Bilandžija, H., Dražina, T.,
Kletečki, E., Komerički, A., Lukić, M., Pavlek, M.: Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske, Ministarstvo
kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2009.
Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže
(Narodne novine br. 15/14)
Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine br.
118/09)
Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13)
Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za
očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine br. 7/06, 119/09)
Radović, D., Kralj, J., Radović, J., Topić, R.: Nacionalna ekološka mreža – važna područja za ptice u
Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2003.
Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S.: Crvena knjiga ptica Hrvatske, Ministarstvo zaštite
okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2013.
Uredba o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/13)
Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13)
PRILOZI
Opisi područja ekološke mreže RH (EU ekološke mreže Natura 2000) na području Općine Dubrava
Karta ekološki značajnih područja (staništa) na području Općine Dubrava
Karta zaštićenih područja na području Općine Dubrava
Karta ekološke mreže RH (EU ekološke mreže Natura 2000) na području Općine Dubrava
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 28
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 29
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 30
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 31
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 32
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
2.
Geodetske podloge za izradu IV. izmjena i dopuna Plana
Za izradu IV izmjena i dopuna Plana kao službene geodetske podloge korištene su digitalne topografske karte
u mjerilu 1:25.000 (skraćeno TK 25), digitalni katastarski plan u mjerilu 1:1000 (skraćeno DKP) i digitalne
ortofot karte u mjerilu 1:5000 (skraćeno DOF 5).
Svi kartografski prikazi izrađeni su u službenom projekcijskom koordinatnom referentnom sustavu Republike
Hrvatske (HTRS96/TM). Prethodna digitalna verzija Plana izrađena je u hrvatskom državnom koordinatnom
sustavu 6. zone pa je bilo neophodno pristupiti transformaciji cjelokupne digitalne verzije Plana iz navedenog
sustava u sustav HTRS96/TM. Transformacija je provedena programskim paketom AutoCAD MAP 3D 2014
pri čemu je izvršena provjera svih transformiranih podataka s izvornim podacima.
Popis svih podloga koje su korištene pri izradi IV. izmjena i dopuna Plana:
1.
Digitalne Topografske karte u mjerilu 1:25.000 - TK 25
(Državna geodetska uprava, 2004.-2010. godine) korištene su sljedeće sekcije:
•
Cerina,
•
Haganj,
•
Poljana,
•
Rovišće,
•
Štefanje,
•
Vrbovec.
2.
Digitalne ortofoto karte u mjerilu 1:5000 - DOF 5
(Državna geodetska uprava, 2011. godine) ukupno korišteno 34 sekcije koje pokrivaju područje Općine.
3. Digitalni katastarski plan u mjerilu 1:1000 - DKP
(Državna geodetska uprava, 2011. - 2014. godine) korištene su sljedeće sekcije:
•
Badinac,
•
Brezje,
•
Dubrava,
•
Habjanovac,
•
Haganj,
•
Marinkovac,
•
Nova Kapela,
•
Novaki,
•
Paruževac,
•
Vukšinac,
•
Zetkan.
II.2.3. POPIS OSTALE DOKUMENTACIJE
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.2 - 33
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Nositelj izrade:
Općina Dubrava
Jedinstveni upravni odjel
Stručni izrađivač Plana:
Zavod za prostorno uređenje
Zagrebačke županije
II.
OBVEZNI PRILOZI
II.3.
ZAHTJEVI JAVNOPRAVNIH TIJELA
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 1
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
II.3.
ZAHTJEVI JAVNOPRAVNIH TIJELA
II.3.1. ZAHTJEVI JAVNOPRAVNIH TIJELA
Sukladno čl. 90., 91. i 92. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13), nositelj
izrade IV. izmjena i dopuna Plana, Općina Dubrava, uputio je 15.04.2014. godine Odluku o izradi
javnopravnim tijelima s pozivom da mu u roku od 15 dana dostave zahtjeve za izradu izmjena i
dopuna Plana. Na upućeni poziv sljedeća javnopravna tijela su dostavila svoje zahtjeve:
Naziv javnopravnog tijela:
Str.
Hrvatska elektroprivreda, Operator distribucijskog sustava, d.o.o., Elektra Križ ………………………
II.3- 3
Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje, Zagreb ……………
II.3- 4
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, Zagreb ……………………………………….
II.3- 4
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb ..........................................................................................
II.3- 5
Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb …………………………………………………………………………
II.3- 6
Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb ………………………………………………………………………….
II.3- 7
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, Zagreb …………………….
II.3- 8
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Zagreb....
II.3- 11
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 2
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 3
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 4
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 5
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 6
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 7
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 8
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 9
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 10
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 11
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 12
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 13
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.3 - 14
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Nositelj izrade:
Općina Dubrava
Jedinstveni upravni odjel
Stručni izrađivač Plana:
Zavod za prostorno uređenje
Zagrebačke županije
II.
OBVEZNI PRILOZI
II.4.
IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 1
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
II.4.
IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
II.4.1. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.4 - 2
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Nositelj izrade:
Općina Dubrava
Jedinstveni upravni odjel
Stručni izrađivač Plana:
Zavod za prostorno uređenje
Zagrebačke županije
II.
OBVEZNI PRILOZI
II.5.
EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I
DONOŠENJA PLANA
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.5 - 1
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
II.5.
EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA
II.5.1.
OBJAVA ODLUKE O IZRADI PLANA I
DOSTAVA HRVATSKOM ZAVODU ZA PROSTORNI RAZVOJ
Općinsko vijeće Općine Dubrava na 4. sjednici, održanoj 25. veljače 2014. godine, donijelo je Odluku o izradi
IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dubrava.
Sukladno čl. 86. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13) Odluka o izradi IV. izmjena i
dopuna Plana objavljena je u Glasniku Zagrebačke županije, broj 06/14, od 07. ožujka 2014. godine, a ista je
dostavljena Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj (dopis - KLASA: 350-02/14-01/1, URBROJ: 238/05-01-14-8
od 15.04.2014. godine).
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.5 - 2
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.5 - 3
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
II.5.2. OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI, TE SUSJEDNIH GRADOVA I OPĆINA,
O IZRADI PLANA
Sukladno čl. 88. Zakona, Općina Dubrava, kao nositelj izrade IV. izmjena i dopuna Plana, obavijestila je
javnost o izradi istog putem službenih Internet stranica Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr, te
je pisanim putem obavijestila susjedne gradove i općine (dopis - KLASA: 350-02/14-01/1, URBROJ: 238/0501-14-8 od 15.04.2014. godine).
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.5 - 4
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Obvezni prilozi
II.5.3.
DOSTAVA ODLUKE O IZRADI PLANA JAVNOPRAVNIM TIJELIMA
S POZIVOM NA DOSTAVU ZAHTJEVA
Sukladno čl. 90., 91. i 92. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13), Općina Dubrava,
kao nositelj izrade IV. izmjena i dopuna Plana, dostavila je Odluku o izradi javnopravnim tijelima, s pozivom da
u roku od 15 dana dostave zahtjeve za izradu Plana (dopis - KLASA: 350-02/14-01/1, URBROJ: 238/05-0114-8 od 15.04.2014. godine).
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
II.5 - 5
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Sažetak za javnost
IV. IZMJENE I DOPUNE
PROSTORNOG PLAN UREĐENJA
OPĆINE DUBRAVA
Stručni izrađivač Plana:
SAŽETAK ZA JAVNOST
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE
ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Ravnateljica Zavoda:
ŽELJKA KUČINIĆ, dipl.ing.arh.
Odgovorni voditelj izrade Plana:
MELITA SABRANOVIĆ, dipl.ing.arh.
Nositelj izrade Plana:
OPĆINA DUBRAVA
JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL
Ulica braće Radića 2, Dubrava
Pročelnik:
 STJEPAN POŽGAJ
Referent za komunalne poslove:
 IVAN VACENOVSKI
Stručni tim u izradi Plana:
 MELITA SABRANOVIĆ, dipl.ing.arh.
 ŽELJKA KUČINIĆ, dipl.ing.arh.
 VITOMIR ŠTOKIĆ, dipl.ing.arh.
 ANDREA GALIĆ, dipl.ing.građ.,
spec. ekoinženjerstva
 ROBERTA PIŠPEK, dipl.ing.građ.
 HRVOJE KUJUNDŽIĆ, dipl.ing.arh.
 ZORAN TONKOVIĆ, prof.geogr.
 DOMAGOJ DUVANČIĆ, dipl.ing.prom.
 MARA ĆURO, građ.teh.
 GORAN ROZGA, bacc.oec.
 GORDANA MAJCEN, dipl.iur.
1. OBUHVAT IV. IZMJENA I DOPUNA PLANA
Osnovni cilj izrade i donošenja IV. izmjena i dopuna Plana je, kroz usklađivanje prostorno planskih
rješenja s novim propisima, dokumentacijom i stanjem na terenu, osigurati kvalitetniji prostorni i
gospodarski razvoj područja Općine Dubrava, na načelima održivog razvoja.
Programska polazišta za izradu IV. izmjena i dopuna Plana uključuje izmjene i dopune svih
prostorno planskih rješenja koja je potrebno uskladiti s novim propisima i novonastalim stanjem na
terenu, a odnose se na sljedeće tematske cjeline koje će se izmijeniti i/ili dopuniti u tekstualnom i
grafičkom dijelu Plana, kao i u Odredbama za provedbu:
1. Organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora:
- gospodarska namjena,
2. Prometni i drugi infrastrukturni sustavi,
3. Uvjeti određivanja građevinskih područja:
- građevinska područja naselja,
- građevinska područja izdvojenih namjena,
4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.
Osim navedenih izmjena i dopuna, moguće je unijeti i druge dopune i korekcije, sukladno
zahtjevima nadležnih javnopravnih tijela po pojedinim temama.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
1
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Sažetak za javnost
2. PREGLED I OPIS IZMJENA I DOPUNA PLANA
U IV. izmjenama i dopunama Plana, sukladno Odluci o izradi izmjena i dopuna Plana, radi
usklađivanja prostorno planskih rješenja s novim propisima, dokumentima prostornog uređenja više
razine, planiranja zahvata i planskih rješenja koje je odredila Općina Dubrava, prihvaćanja
inicijativa za pokretanje postupka izrade i donošenja izmjena i dopuna Plana te zahtjeva
javnopravnih tijela i građana koje je nositelj izrade zaprimio u tijeku postupka izrade i donošenja
ovih Izmjena i dopuna Plana, izvršit će se izmjene i dopune u tekstualnom dijelu Plana, odnosno u
Odredbama za provođenje, te u grafičkom dijelu Plana. U nastavku se daje pregled izmjena i
dopuna Plana prema tematskim cjelinama:
1. Geodetske podloge i koordinatni sustav
U svim kartografskim prikazima 1:25.000 i 1:5.000 korištene su nove geodetske podloge:
1. Digitalne Topografske karte u mjerilu 1:25.000 - TK 25
(Državna geodetska uprava, 2004.-2010. godine),
2. Digitalne ortofoto karte u mjerilu 1:5000 - DOF 5
(Državna geodetska uprava, 2011. godine),
3. Digitalni katastarski plan u mjerilu 1:1000 - DKP
(Državna geodetska uprava, 2011. - 2014. godine).
Svi kartografski prikazi izrađeni su u službenom projekcijskom koordinatnom referentnom sustavu
Republike Hrvatske (HTRS96/TM).
2. Građevinska područja
2.1. Prenamjena građevinskog područja:
- Za potrebe planiranja reciklažnog dvorišta za k.č.br. 98/1 k.o. Dubrava izvršit će se
prenamjena iste iz izgrađenog građevinskog područja naselja stambene i mješovite
namjene u građevinsko područje naselja gospodarske poslovne komunalno-servisne
namjene (K3).
- Za k.č.br. 1 k.o. Dubrava izvršit će se prenamjena iz izgrađenog građevinskog područja
naselja stambene i mješovite namjene u građevinsko područje izdvojene namjene groblja
(G).
- za dio k.č.br. 2086 k.o. Kapela izvršit će se prenamjena iz izgrađenog građevinskog
područja naselja stambene i mješovite namjene u građevinsko područje izdvojene namjene
groblja (G).
- za k.č.br. 2544/3, 2541/3, 2544/1, 2541/1 i 2541/6 k.o. Novaki izvršit će se prenamjena iz
izgrađenog građevinskog područja naselja stambene i mješovite namjene u građevinsko
područje izdvojene namjene groblja (G).
- za k.č.br. 82 k.o. Zetkan izvršit će se prenamjena iz izgrađenog građevinskog područja
naselja u izdvojeno građevinsko područje gospodarske pretežito proizvodne namjene (I1).
- za dio k.č.br. 786/3 k.o. Habijanovac izvršit će se prenamjena iz građevinskog područja
naselja športske i rekreacijske namjene u izgrađeno građevinsko područje stambene i
mješovite namjene.
- za dio k.č.br. 786/3 i 700, te k.č.br. 699, 766, 765 i 763 k.o. Habijanovac izvršit će se
prenamjena iz građevinskog područja naselja športske i rekreacijske namjene u
neizgrađeno građevinsko područje stambene i mješovite namjene.
2.2. Proširenje građevinskog područja:
a) građevinsko područje naselja:
- k.č.br. 1950/1 i 1952 k.o. Novaki uvrstit će se u izgrađeno građevinsko područje
naselja.
- dio k.č.br. 201/3 i 201/2 k.o. Zetkan uvrstit će se u neizgrađeno građevinsko područje
naselja.
- k.č.br. 671, 672 i 673 k.o. Habijanovac uvrstit će se u neizgrađeno građevinsko
područje naselja.
- k.č.br. 669 k.o. Habijanovac uvrstit će se u građevinsko područje naselja športske i
rekreacijske namjene.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
2
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Sažetak za javnost
- dio k.č.br. 700 k.o. Habijanovac uvrstit će se u neizgrađeno građevinsko područje
naselja.
b) građevinsko područje izdvojene namjene:
- k.č.br. 1103 k.o. Brezje uvrstit će se u građevinsko područje izdvojene namjene
groblje (G).
- k.č.br. 2545/2, 2545/1 i 2544/2 uvrstit će se u građevinsko područje izdvojene
namjene groblje (G).
- k.č.br. 84/1 i 84/2 k.o. Zetkan uvrstit će se u izdvojeno građevinsko područje
gospodarske pretežito proizvodne namjene (I1).
- k.č.br. 1 i 2 k.o. Novaki uvrstit će se u izdvojeno građevinsko područje gospodarske
pretežito proizvodne namjene (I1).
- k.č.br. 670 k.o. Habijanovac uvrstit će se u izdvojeno građevinsko područje
gospodarske pretežito zanatske namjene (I2).
2.3. Smanjenje građevinskog područja:
a) građevinskog područja izdvojene namjene:
- smanjuje se građevinsko područje izdvojene namjene groblja (G) za dio k.č.br. 167/5,
dio k.č.br. 166 i k.č.br. 163 k.o. Vukšinac.
3. Korekcija koridora planiranog (obilaznog) dijela državne ceste na dijelu spoja sa
postojećom državnom cestom DC 26
Na području građevinskog područja naselja Zgališće, na k.č. br. 201/2 (dio) k.o. Zetkan
smanjen je koridor planirane državne ceste (obilaznice) u skladu s odredbama Prostornog
plana Zagrebačke županije.
4. Određivanje obveze izrade i donošenja urbanističkih planova uređenja
Na popis urbanističkih planova uređenja čija je obveza izrade i donošenja utvrđena u poglavlju
3. Uvjeti za izradu urbanističkih planova uređenja Odredbi za provođenje, uvrstit će se sljedeći
urbanistički planovi uređenja:
- Urbanistički plan uređenja zone gospodarske namjene - pretežito proizvodne Novaki (I1),
obuhvata 1,5 ha,
- Urbanistički plan uređenja zone gospodarske namjene - pretežito proizvodne Zgališće (I1),
obuhvata 2,4 ha.
5. Promijenjena je kategorija planirane prometnice iz autoceste u državnu cestu
Temeljem Odluke o razvrstavanju javnih ceste („Narodne novine“, broj 66/13) promijenjena je
kategorija planirane autoceste A13 u državnu cestu DC 12 (Čvorište Vrbovec 2 – Bjelovar –
Virovitica – G.P. Terezino Polje). Također je smanjen pripadni koridor planirane prometnice u
skladu s odredbama Prostornog plana Zagrebačke županije.
6. Zaštita prirodnih vrijednosti
Sukladno zahtjevima Državnog zavoda za zaštitu prirode, odnosno dostavljenoj studiji Obilježja
područja sa stanovišta zaštite prirode s prijedlogom mjera zaštite za potrebe IV. izmjena i
dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dubrava (Državni zavod za zaštitu prirode, svibanj
2014.) korigirane su mjere zaštite prirodnih vrijednosti u Odredbama za provođenje, te su
ucrtane zaštićena područja i područja ekološke mreže RH (EU ekološke mreže Natura 2000)
na karti 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora.
7. Elektroenergetska mreža
U tekstualnom dijelu Plana u Odredbama za provođenje dopunjeno je poglavlje
Elektroenergetska mreža u skladu s zahtjevima HEP-ODS Elektra Križ.
8. Usklađenje tekstualnog dijela sa grafičkim dijelom Plana
U tekstualnom dijelu Plana u Odredbama za provođenje izvršeno je usklađenje sa ucrtanim u
grafičkom dijelu Plana (magistralni plinovod, vodocrpilište Čret).
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
3
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Sažetak za javnost
Gustoća stanovanja
4,11
0,84
776,96
7,31
577,57
182,07
15,43
0,34
5,21
0,84
781,46
7,26
groblje
Ukupno građevinsko
područje naselja
0,34
Turistička namjena
Zelene površine
14,63
Športsko – rekreacijska
namjena
Športsko – rekreacijska
namjena
177,32
Gospodarska namjena
Javna namjena
579,72
Građevinska područja izdvojene namjene
Gospodarska namjena
5.680
Stambena i mješovita
namjena – neizgrađeni dio
5.680
Stambena i mješovita
namjena – izgrađeni dio
III.
izmjene
i
dopune
PPUO
Dubrava
IV.
izmjene
i
dopune
PPUO
Dubrava
Građevinska područja naselja
Broj stanovnika 2015.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
52,46
18,31
12,70
3,15
53,66
15,30
12,70
5,65
Za područje Općine Dubrava na dan donošenja Prostornog plana Zagrebačke županije na snazi je
bio Prostorni plan Grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba”, broj 38/90) prema kojem je
površina građevinskog područja naselja, koja je ujedno bila i ukupna površina građevinskog
područja, iznosila 1.253,81 ha.
Ukupna površina građevinskog područja naselja prema ovim Izmjenama i dopunama Plana iznosi
781,46 ha, a ukupna površina građevinskog područja (zbroj građevinskog područja naselja i
građevinskog područja izdvojene namjene – gospodarske i ugostiteljsko turističke namjene) iznosi
847,82 ha.
Ukupno građevinsko poručje prema III. izmjenama i dopunama Plana iznosilo je 842,12 ha, što
znači da je IV. izmjenama i dopunama Plana ukupno građevinsko područje povećano za 5,70 ha u
odnosu na na prethodne III. izmjene i dopune Plana.
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
4
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava – Sažetak za javnost
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije
5

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

TURISTIČKI VLAKOVI KROZ ZAGREBAČKU ŽUPANIJU

TRAMVAJSKE LINIJE TRAM ROUTES

aktivnosti upravnog odbora udruge u prvom kvartalu 2014. godine

mreža dnevnih tramvajskih linija regular tram services

marinko žic, načelnik prijatelj

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

BORIS MAHAČ (Dugo Selo)

A B C D E F G H - Hrvatski košarkaški savez

Dobravske novine br.43 Božić 2014.