Suzana Levarda, dr. med., spec. dermatovenerolog, Matice hrvatske 9, Dugopolje, tel: 021/688 708, e-mail: [email protected] Javno zdravstvo HIGIJENA Čistoća ruku pola je zdravlja Od svih populacijskih skupina, djeca su najviše na udaru zaraza koje se šire fektalno-oralnim putem vrsta), od koji su neke samo „prolaznici“, a druge su stalni stanovnici. Bakterije koje stalno nastanjuju kožu su one iz roda streptokoka, stafilokoka, propioni bakterija i korinebakterija. Mikroorganizmi koji kožu nastanjuju povremeno, tzv. tranzitorna mikroflora (najčešće iz roda bakterija, virusa i gljivica) u određenim se slučajevima mogu proširiti dublje u organizam putem sluznice dišnog ili probavnog sustava, rjeđe putem spojnice oka, te izazvati bolest. Kad govorimo o bakterijama, treba reći kako nisu sve bakterije štetne i nisu sve uzročnici bolesti. Neke od njih normalno se nastanjuju u našem tijelu, primjerice u probavnom sustavu, ili na koži, gdje imaju vrlo korisnu ulogu. Općenito, dobre bakterije čuvaju nas od potencijalno štetnih sprječavajući njihovo prekomjerno razmnožavanje. Iako na prvi pogled zvuči paradoksalno, provedena istraživanja pokazala su da smanjena izloženost bakterijama, virusima i parazitima može oslabiti sposobnost imuniteta da pravodobno odgovori izazovima iz okoline, odnosno da se bori s različitim mikroorganizmima. Direktni i indirektni put prijenosa Ruke su najizloženije mikroorganizmima. Stoga je njihova higijena iznimno važna, jer se prljavim rukama i neposrednim ili posrednim kontaktom preko predmeta, hrane ili materijala s kojima dolaze u doticaj šire brojne zaraze. Naši prirodni saveznici Koža je fizička barijera za prodor brojnim mikroorganizmima. U prošlosti je na ljudskoj koži bilo identificirano samo osam vrsta bakterija. Američki znanstvenici otkrili su, pak, da se danas dnevno na njoj nastani čak više od 182 vrste bakterija (vjeruje se da ih je oko 250 18 | Vaše zdravlje #87 Mikroorganizmi koji su uzročnici značajnog broja zaraznih bolesti prvenstveno se šire zbog loše higijene ruku, koje su same po sebi direktni put prenošenja. No, treba naglasiti da se brojne zarazne bolesti mogu prenijeti i indirektnim putem, i to preko kontaminiranih predmeta koje je prethodno koristila bolesna osoba ili kliconoša. O ulozi ruku u fekalno-oralnom prijenosu zaraznih bolesti možda najbolje govori činjenica da se u našem narodu za crijevne zarazne bolesti uvriježio naziv „bolesti prljavih ruku“. Stoga je sasvim jasno da se pranjem ruku smanjuje potencijalna opasnost od zaraze i njezina prenošenja na druge osobe. Djeco, oprez Od svih populacijskih skupina, djeca su najviše na udaru zaraza koje se šire fektalno-oralnim putem. To se najviše odnosi na dobnu skupinu od prve do pete godine, koju prosinac 2012./siječanj 2013. HIGIJENA karakterizira oralni put spoznavanja okoline i konzumiranje manjih obroka, što je dodatni čimbenik rizika za unos namirnica kontaminiranih infektivnim agensima. Razina dječjeg imuniteta svakako nije na razini odrasle osobe, što utječe na učestalije obolijevanje. S obzirom na to da se mjere sprječavanja širenja „bolesti prljavih ruku“ provode prilično pasivno, sve više jača uloga roditelja i odgojitelja, koji bi trebali provoditi izravniju i intenzivniju edukaciju o važnosti osobne higijene, uz istodobno predočavanje realnih rizika i ozbiljnosti posljedica zaraznih bolesti. Usko vezano uz edukativni pristup, svakako ide i dostupnost tople vode, tekućeg sapuna ili sredstva za dezinfekciju, te papirnatih ručnika ili sušila za ruke u sanitarnim prostorijama u odgojnim ustanovama. Razvijanje navike održavanja osobne higijene (koja uključuje tijelo u cjelini) treba započeti od malih nogu, jer se s vremenom bolje usvaja i u konačnici je odraz osobne kulture, kao i kulture sredine u kojoj se živi. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava... Na važnost održavanja higijene ruku upućuje i Svjetska zdravstvena organizacija, koja je propisala upute o pravovaljanom načinu pranja ruku. Prema tim uputama, za pravilnu higijenu ruku najbitniji su topla voda, sapun (preporučuju prosinac 2012./siječanj 2013. se oni čiji se sastojci temelje na prirodnoj bazi i ne isušuju kožu), četkica za pranje ruku i noktiju te čisti ručnici (po mogućnosti jednokratni papirnati ručnici ili sušilo za ruke; upotrebu zajedničkog ručnika trebalo bi izbjegavati). Kad se ruke obvezno peru PRIJE – neposrednog kontakta s hranom i njezina pripremanja, dodirivanja usta, nosa ili očiju, kontakta s bolesnikom, dojenja, hranjenja djeteta i slično. POSLIJE – upotrebe toaleta, dodirivanja predmeta kontaminiranih krvlju ili drugim tjelesnim izlučevinama, kontakta sa životinjama, rukovanja otpadom ili čišćenja prostorija, vožnje gradskim prijevozom ili dodirivanja predmeta koji su u doticaju s velikim brojem ljudi, kontakta s bolesnikom, mijenjanja pelena, brisanja nosa, kašljanja, kihanja i slično. Ako pranje ruku neposredno nakon nekih od navedenih postupaka nije moguće, treba izbjegavati dodirivanje usta, nosa ili očiju, kao i predmeta preko kojih bi se prsti naknadno kontaminirali, i to sve dok se ruke ne operu. Lakše je spriječiti Mnoge osobe ne peru ruke nakon obavljanja nužde, vožnje gradskim prijevozom i sličnih situacija, a nakon toga skrbe o djeci, pripremaju jelo i slično, postajući tako karika u lancu prenošenja Javno zdravstvo zaraznih bolesti poput hepatitisa A, virusnog proljeva, dizenterije (enterovirusi), proljeva uzrokovanog bakterijom E. coli, trbušnog tifusa i drugih bakterijskih, virusnih ili parazitarnih bolesti. Pravilna i redovita higijena ruku najjednostavniji je i najučinkovitiji način sprječavanja širenja zaraznih bolesti koje se prenose putem ruku. Ako voda i sapun nisu dostupni, često se poseže za preparatima koji sadrže dezinfijense na bazi alkohola ili izopropranola. Ta sredstva dobra su za pranje ruku nakon vožnje javnim gradskim prijevozom, u parku, nakon kupnje i bilo koje druge situacije kad voda i sapun nisu dostupni, ali ne bi trebala postati stalna zamjena. Naime, pretjerano korištenje vlažnih maramica na bazi alkohola može isušiti kožu, a one koje sadrže mirise mogu djelovati iritirajuće na kožu, pogotovo kod osoba s osjetljivom kožom i svjetlije puti. Učinkovito sredstvo za uklanjanje bakterija je i srebro, prirodno sredstvo koje se za dezinfekciju koristi stoljećima, a uništava više od 650 vrsta bakterija. Sprječavanje prijenosa brojnih zaraznih bolesti pravilnom higijenom ruku najbolje odražava poznatu uzrečicu: „Bolje je spriječiti nego liječiti“, jer je to lako i jednostavno, a tako učinkovito. Zato važnost tog higijenskog postupka nikad nije dovoljno naglašavati. Vaše zdravlje #87 | 19
© Copyright 2024 Paperzz