očekuje se rast potrošnje za hranu - e

Kretanje BDP-a
Industrijska proizvodnja
porasla je prvi put u godinu
dana, no odlučujući faktor
ipak će biti izvoz i uvoz
HGK potiče izvoz
Industrijska strategija
predstavljena i stranim
diplomatima. Škrtić: Uloga
HGK-a bit će ključna
Brodosplit
Niz uskospecijaliziranih
tvrtki u okviru grupacije nudi
usluge po konkurentnim
cijenama
tema tjedna
tema tjedna
aktualno
Str. 4-5
Str. 5
Str. 14-15
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 8 1 9
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 17. ožujka 2014.
Godina LX / Broj 3819.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
drvoprerađivačka industrija / hosteli / zračni prijevoz / noćnjak / predstavljanja / svijet financija
Prehrambena industrija
očekuje se
rast potrošnje
za hranu
Budućnost domaće prehrambene
industrije očito je u udruživanju, novim
proizvodima i tržištima
>>16-17
Intervju: Ivica Zoković
Došla era za novu eru
>> 12-13
>> 7
Mali trgovci se moraju udružiti da bi opstali. Nismo dovoljno
moćni da bismo mogli sami, kaže vlasnik tvrtke Movran
Novi hrvatski brend eko namještaja karakterizira visoka
kvaliteta, eko dizajn i dugi rok trajanja
HRVATSKO DRUŠTVO MENADŽERA KVALITETE
organizira 15. međunarodni simpozij o kvaliteti pod radnim nazivom
KVALITETA, RAST I RAZVOJ
Simpozij će se održati u Zagrebu, u hotelu Westin, od 19.-21.3.2014. godine.
Suorganizatori simpozija
1. Chectochowa University of Technology,
Faculty of Management, Chectochowa, Poland
2. Hertzen State Pedagogical University
Faculty of Management, St. Petersburg, Russia
3. Novosibirsk State Technical University, Russia
Na simpoziju će biti prezentirana te u Zborniku radova objavljena 43 znanstvena
i stručna rada autora iz 12 zemalja svijeta: Bosna i Hercegovina, Češka, Finska,
Iran, Makedonija, Poljska, Rusija, SAD, Slovačka, Slovenija, Srbija, i Hrvatska.
Pokrovitelji
Ministarstvo gospodarstva
Ministarstvo zaštite okoliša i
prirode
Grad Zagreb
Turistička zajednica
Zagrebačke županije
Hrvatska gospodarska
komora
Hrvatska akreditacijska
agencija
Hrvatski zavod za norme
Državni zavod za
mjeriteljstvo
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet u
Zagrebu (Poslijediplomski
studij Upravljanje
kvalitetom)
Visoki pokrovitelj simpozija
je predsjednik Republike
Hrvatske prof. dr. sc. Ivo
Josipović.
Cilj simpozija
Izučavanjem društveno ekonomske stvarnosti, njezinih uzroka i iznalaženjem odgovarajućih strategija, politika te postavljanjem realnih ciljeva, osobito u području sustava upravljanja (kvaliteta, okoliš, rizici, društvena odgovornost, sigurnost i sl.)
HDMK želi dati znanstveni i stručni doprinos provedbi društvenih reformi i kvaliteti upravljanja u Hrvatskoj, organizirajući 15.
međunarodni simpozij o kvaliteti. Prezentacijom znanstvenih i stručnih radova iz područja sustava upravljanja, znanstvenika i
stručnjaka iz zemlje i inozemstva, želja nam je učiniti dostupnima najnovija znanstvena teorijska i praktična dostignuća, ukazati na probleme i ponuditi održiva rješenja.
SUD ČASTI
PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI
Broj: P-I-58/12
Zagreb, 29. siječnja 2013.
PRESUDA
Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorane Aralice Martinović,
predsjednika vijeća, te Jasne Pongrac i Nikole Šikića, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja Ivana Miličića iz Zagreba, Travanjska 18, koga zastupa punomoćnik Krešimir Mikić, odvjetnik u Zagrebu, protiv prijavljenog PRO-TRADE d.o.o. OIB:20429317317
MBS: 080046074 10000 Zagreb, Frankopanska 22, koga zastupa punomoćnik Marijana Božić, odvjetnica u Zagrebu, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon održane i zaključene glavne rasprave 29. siječnja 2013.,
presudio je
po zija,
U ok vir u sim
. godine ,
19 .3.2014
u 20:00, u
s početkom
estin,
ra hotela W
dvoran i Ope
ov irana
bit će prom
racija
atska gene
35. i 3 6. hrv
žera
EOQ -menad
k valitete
SUD ČASTI
PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI
Broj: P-I-100/12
Zagreb, 8. svibnja 2013.
PRESUDA
Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Vinka Berkovića i Vladimira Njegovana, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja GORANA
VARTUŠEKA iz Zagreba, Ulica grada Chicaga 10, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Bahat
& Piteša j.t.d. Zagreb, Nikole Tesle 16, protiv prijavljenog BILIŠKOV-NEKRETNINE d.o.o. Kaštel Novi, Cesta dr. F. Tuđmana 38, zastupanog po direktoru Jasni Biliškov Barun, koju zastupa punomoćnik Krešimir
Šušnjar, odvjetnik u Zagrebu, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 8. svibnja 2013. godine u
prisutnosti prijavitelja osobno i punomoćnika prijavljenog,
Prijavljeni: PRO-TRADE d.o.o. OIB:20429317317 MBS: 080046074
10000 Zagreb, Frankopanska 22.
presudio je
ODGOVORAN JE
BILIŠKOV-NEKRETNINE d.o.o. Kaštel Novi, Cesta dr. F. Tuđmana 38
što je proslijedio cirkularni e-mail od 7. veljače 2012. velikom broju renomiranih trgovačkih društava sa sjedištima u Hrvatskoj, u kojem je naveo, citat: „Poštovani,obzirom da imam sve više saznanja da gosp. Ivan
Miličić, bivši djelatnik firme Pro-Trade i jedan od mojih dosadašnjih najbližih suradnika, traži kontakt sa Vašim firmama u vezi poslovne suradnje, moral mi nalaže da Vam se obratim ovim pismom. Naime, gosp. Miličić je nanio je veliku štetu našoj firmi te se ogriješio o sva pravila i kodekse dobrog i moralnog poslovanja
uz pokušaj otuđenja poslovnih tajni firme Pro-Trade. Moram nažalost napomenuti da nije prezao od prijetnji meni i mojoj obitelji radi vlastite materijalne koristi, te sam o tome morao obavijestiti i Policiju. Obzirom
na našu poslovnu suradnju koja se je uvijek odvijala u pozitivnom ozračju, bio sam slobodan obratiti Vam
se u najboljoj namjeri, na ovaj način. Molim Vas da ukoliko krenete u poslovni kontakt s gosp. Ivanom Miličićem, nemojte o niti na koji način ovezivati sa firmom Pro-Trade odnosno Hama. naprijed zahvaljujem na
razumijevanju, Silvio Bajde,-dir.“ – završen citat, čime je postupio protivno odredbama čl. 5. al. 6. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. st. 1. t. 2. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj
komori, izriče
ODGOVORAN JE
time što od prijavitelja potražuje posredničku naknadu temeljem teksta koji glasi: „Klijent se obvezuje
da će u slučaju kupnje neke od predmetnih prezentiranih nekretnina uz posredovanje agencije Biliškov
Nekretnine d.o.o. platiti proviziju od 2% na postignutu cijenu nekretnine + PDV na iznos provizije“ i napisan je na kraju Evidencije o prezentaciji nekretnine od 13. kolovoza 2012. za stan u Zagrebu, Ulica grada
Chicaga 10, peti kat, površine 51, 80 m2, koja sadrži podatke o klijentu i prezentiranoj nekretnini, iako se
obveza plaćanja posredničke naknade ugovara pisanim ugovorom o posredovanju, sukladno odredbi čl.
15. st. 1. Zakona o posredovanju u prometu nekretnina (NN 107/07 i 144/12 – dalje: ZPPN), a takav ugovor o posredovanju je prijavljeni sklopio s prodavateljem opisanog stana koji je platio posredničku naknadu, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se
temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera
JAVNA OPOMENA
UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU
i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE.
JAVNA OPOMENA
UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU
i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE.
Obrazloženje
izostavljeno kao nepotrebno.
Obrazloženje
izostavljeno kao nepotrebno.
Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 27. rujna
2013. godine donijelo presudu broj PŽ-II-20/13 kojom se žalba odbija.
Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 24. listopada
2013. godine donijelo presudu broj PŽ-II-26/13 kojom se žalba odbija.
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Ne želim poslovati s državom
Nisam ušao u predstečajne nagodbe upravo zbog
negativnog konteksta koje
kod nas imaju. Na razini
teorije to je dobra priča i
postoji i funkcionira svuda u svijetu. No kod nas ih
prate negativni komentari.
Sudjelovao sam u kuponskoj privatizaciji koju su pratile isto takve negativne zamjerke i nakon toga ne želim poslovati s državom ni s
državnim tvrtkama. I zato nisam htio ući u predstečajnu nagodbu Bizovačkih toplica kako ne bi rekli da su se
mali vjerovnici zbog mene morali odreći potraživanja.
Zato sam ih unajmio i već smo popravili poslovanje.
Mato Škojo, vlasnik Mlinara:
Zašto kruh nije strateški proizvod
Ako se danas ne smatra da
bi ovaj sektor trebao biti
strateški, onda neka tako
bude. Ali kruh se onda ne
bi trebao nazivati socijalnom kategorijom. Zašto bi proizvodnja kruha
bila išta drukčija od proizvodnje fotoaparata ili automobilskih guma? No PDV od 25 posto i nije baš uobičajena praksa u prehrambenoj industriji u zemljama
Europske unije. Od sendviča koji stoji 15 kuna odmah
tri kune izravno idu u državni proračun. Ali unatoč rigoroznoj zakonskoj praksi i visokim izdacima, otvaramo
nove pogone, proširujemo mrežu prodavaonica i 60 posto proizvoda prodavat ćemo izvan Hrvatske.
Miljenko Gočin, predsjednik Sindikata
hrvatskog vozača:
Prijeti manjak profesionalnih vozača
Hrvatska bi mogla ostati bez dovoljno profesionalnih vozača. U Italiji
su plaće vozača oko 2000
eura mjesečno, u Njemačkoj od 2500 do 3000 eura,
u Švedskoj i Danskoj oko
3500. U Hrvatskoj je većina vozača zaposlena na
minimalac od 2000-3000 kuna dok još 5000-6000 kuna
dobiju na crno, na ruke. Na zapadu vozači imaju i društveni život i slobodno vrijeme. U Hrvatskoj se radi od
ponedjeljka do subote. U subotu dođeš doma i u nedjelju navečer već krećeš dalje.
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
pvinfo
G(h)ost komentator: dr. Ivan Šimek, senior direktor
A.T.Kearneyja za Jugoistočnu Europu
Jako Andabak, koncern Sunce:
IMPRESUM
3
Dobrim menadžerima do
izlaska iz krize
Sada je ključno omogućiti najboljim hrvatskim kadrovima da se iskažu u
međunarodnoj utakmici gospodarske konkurentnosti
N
eke hrvatske
kompanije prepoznajemo kao
regionalne lidere u pojedinim segmentima poslovanja. Primjerice, u
prehrambenom
sektoru možemo reći da su hrvatski brendovi - Vegeta, Ledo, Kraš, Jamnica,
Cedevita... - među najprepoznatljivijim u regiji. Vlasnici tih brendova,
Agrokor, Atlantic, Podravka, također su prepoznati kao uspješni
integratori u lance vrijednosti. No taj pozitivan dio
priče nije dovoljan.
Hrvatsko se gospodarstvo suočava sa smanjenjem konkurentnosti,
pasivnim realnim sektorom i nerestrukturiranim
tvrtkama. Takvo stanje
odražava se u padu BDPa, povećanoj insolventnosti realnog sektora te
maloj gospodarskoj konkurentnosti. Zbog manjka
projekata u realnom sektoru učinkovitost tvrtki
je mala. Posljedica toga
je povećanje broja tvrtki u stečaju, neuspješna
restrukturiranja i rast nezaposlenosti. Na smanjenje konkurentnosti utječe
i rast plaća i javnog duga
te smanjenje produktivnosti.
Kod restrukturiranja
tvrtki u Hrvatskoj naglasak je većinom na rezanju
troškova što znači otpu-
štanje radnika bez strateških promjena i pokretanja
inicijativa za rast i prodaju. Pri restrukturiranju se
velika pozornost posvećuje refinanciranju. Riječ
je isključivo o financijskom pristupu koji se očituje kroz intervencije ulagača što ne može samo
po sebi riješiti problem
poslovanja. Samo sveukupan plan restrukturiranja temelj je dugoročne
stabilnosti tvrtke. Poslovodstvo se mora usredotočiti na uzroke problema
i osmisliti tj. prilagoditi
poslovnu politiku za rješavanje teškoća te osigurati dodatne izvore financiranja za dugoročni
oporavak i razvoj.
Za povećanje vrijednosti hrvatskog gospodarstva ključno je
restrukturiranje i repozicioniranje sektora poljo-
Kod restrukturiranja
tvrtki u Hrvatskoj
naglasak je većinom
na rezanju troškova
privrede gdje treba podići razinu učinkovitosti
i profitabilnosti na europsku razinu, za što je
potrebna strategija prehrambene industrije. Dakle, razvoj poljoprivrede
i povećanje učinkovitosti
uz bolje korištenje resur-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Ažuriranje adresara i distribucija
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Lektura: Sandra Baksa
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
sa, jačanje proizvodnje,
poticanje izvoza poljoprivrednih proizvoda, strateško pozicioniranje na
EU tržišta, a time i otvaranje novih radnih mjesta
u poljoprivredi prednosti su koje Hrvatska treba iskoristiti. Da bi se to
ostvarilo, potrebno je napraviti usporednu analizu
hrvatske poljoprivrede i
najbolje prakse u Europi
te otkriti područja koja se
mogu unaprijediti. Strategija treba odgovoriti i definirati područja na koja
se treba fokusirati, a potrebno je utvrditi i koje
su implementacijske mogućnosti takve strategije.
Evo primjera. Proizvođač pića s poznatim
brendom našao se u teš-
koj situaciji. Nagomilani gubici veći su od temeljnog kapitala, ukupne
obveze veće su od imovine, dok pravni rizici i
nagomilani sudski sporovi onemogućavaju predstečajne nagodbe. Osim
toga, nagomilani su interni problemi, postoji višak zaposlenika, upravljačka struktura je loša,
dok proizvodnja akumulira gubitke. Tvrtka se
našla pred zatvaranjem.
Za vlasnike postoje dva
rješenja: stečaj (što znači da 2500 radnika i kooperanata ostaju bez posla, dok se vjerovnici ne
mogu naplatiti iz stečajne
mase) ili restrukturiranje
koje bi trebalo rezultirati pronalaskom strateškog
partnera koji bi osigurao
da tvrtka nastavi s proizvodnjom i redovno podmiruje svoje obveze, dok
bi radnici imali osiguranu
egzistenciju. Ovo potonje
bi značilo društveno odgovorno ponašanje vlasnika i vjerovnika.
Koncepti restrukturiranja su jasni. Imamo dovoljno znanja i iskustva.
Sada je ključno omogućiti najboljim hrvatskim
kadrovima da se iskažu
u međunarodnoj utakmici
gospodarske konkurentnosti, kako to već sada
uspijeva hrvatskim sportašima, znanstvenicima i
umjetnicima.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb
P.P. 631
Direktor: Darko Buković
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
AKTUALNO
( 1% u 2013.
*vijesti
Snažan rast izvoza u
siječnju
Hrvatski izvoz u ovogodišnjem siječnju bio je
veći za jednu milijardu
kuna nego u istom mjesecu 2013. godine, pokazuju prvi rezultati DZS-a.
Izvoz je ukupno vrijedio
5,6 milijardi kuna ili 27
posto više nego u istom
razdoblju lani. Izvoz u
ostale članice EU-a vrijedio je 3,5 milijardi kuna
(600 kuna milijuna više),
a izvoz izvan EU-a 2,04
milijarde kuna (400 milijuna kuna više). Povećan je i uvoz sa 8,5 na 9,1
milijardu kuna. Pokrivenost uvoza izvozom bila
je 61,3 posto.
Bez ponuda za
Petrokemiju
realni pad BDP-a po procjeni Državnog zavoda za statistiku
Vlada je smanjila svoju procjenu pa sada očekuje rast BDP-a za samo 0
Izvoz i uvoz i ove ć
ODREDITI rezultat
Kao tračak nade da bi se negativni trendovi mogli ipak zaustaviti, prošli je tjedan stigla Eurostatova vij
zabilježila najveći rast od svih zemalja EU-a. U Hrvatskoj je desezonirana industrijska proizvodnja u sij
od 2,7 posto u prosincu. Bio je to prvi rast industrijske proizvodnje od ožujka prošle godine
Igor Vukić
[email protected]
S
U drugom krugu natječaja nije stigla ni jedna obvezujuća ponuda za dokapitalizaciju Petrokemije.
Dva su natjecatelja, češki
Agrofert i mađarski Bige
holding, poslali samo pisma u kojima iskazuju
svoj interes za investiciju i spremnost da nastave razgovore o uvjetima
ulaganja. Neslužbeno se
najavljuje da će se u pregovore o nastavku privatizacije ponovno uključiti i
austrijska kompanija Borealis.
Tri nova spremnika u
Janafu
Tri nova spremnika za sirovu naftu, vrijedna 274
milijuna kuna, puštena
su prošli tjedan u rad na
Janafovom terminalu u
Omišlju. Kapaciteti spremnika su 240.000 prostornih metara tako da je
ukupni kapacitet terminala povećan na jedan milijun prostornih metara. Tri spremnika dio su
prve faze rekonstrukcije terminala. Ukupno će
biti izgrađeno osam novih
spremnika. Gradile su ih
domaće tvrtke, a u rad ih
je pustio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
labi izvozni rezultati u četvrtom
tromjesečju prošle godine zadržali su hrvatsku privredu u recesijskim vodama. Državni
zavod za statistiku potvrdio je prošli tjedan svoju
prvu procjenu prema kojoj je BDP zabilježio realni pad u 2013. godini od
jedan posto. Prema proizvodnoj metodi, najveći
doprinos BDP-u, u odnosu na 2012. godinu, ostvaren je u turizmu, odnosno
djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane. Najveći pak
uteg za veličinu bruto domaćeg proizvoda predstavlja stanje u prerađivačkoj industriji. Prema
rashodnoj metodi, objasnio je Marko Krištof,
ravnatelj DZS-a, uzrok
minusa je smanjeni obujam izvoza, a pad BDPa bio bi i veći da istodobno nije ponešto smanjen i
uvoz.
Robni izvoz imao je
pozitivni predznak samo
u drugom tromjesečju
prošle godine (0,9 posto).
U zadnjem tromjesečju
izvoz robe ostvario je manjak od 5,6 posto. I potrošnja kućanstava je dala
svoj doprinos padom od
jedan posto. Bruto investicije u fiksni kapital pale
su također za jedan posto.
S druge strane, porasli su
izdaci za potrošnju države, za 1,8 posto.
Stagnacija
plaća i strah od
nezaposlenosti
i dalje ukupnu
potrošnju drže na
niskoj razini, kaže
Damir Anić
Kao tračak nade da
bi se negativni trendovi mogli ipak zaustaviti,
prošli je tjedan stigla Eurostatova vijest da je industrijska proizvodnja u
siječnju u Hrvatskoj zabilježila najveći rast od
svih zemalja EU-a. U Hrvatskoj je desezonirana
industrijska proizvodnja
u siječnju uvećana za 5,4
posto na mjesečnoj razini, nakon pada od 2,7 posto u prosincu. Bio je to
prvi rast industrijske pro-
izvodnje od ožujka prošle godine.
Istodobno je, prema podacima DZS-a, pao
promet industrije. U siječnju je taj promet bio
za 5,4 posto manji nego u
prosincu. Ali na godišnjoj
razini ipak je zabilježen
rast od 3,7 posto. Na domaćem je tržištu na godišnjoj razini zabilježen rast
prometa za 2,8 posto, a
na stranom tržištu za 24,8
posto.
Rast zbog niske baze
Stručnjaci taj rast uglavnom pripisuju niskoj bazi,
odnosno sezonskim utjecajima. Blagi rast potrošnje od 0,6 posto nastao je
zbog sezonskih rasprodaja i potrošnje turista. Prema ocjeni Damira Anića
s Ekonomskog instituta, stagnacija plaća i strah
od nezaposlenosti i dalje
ukupnu potrošnju drže na
niskoj razini. Visoka nezaposlenost i dalje je problem broj jedan, unatoč
ublažavanju tog problema uz sezonsko zapošljavanje i turističku sezonu.
Ekonomist
Željko
Lovrinčević kaže da će
ova godina biti u znaku
stagnacije. Podaci o rastu
državne potrošnje pokazuju da se o štednji uglavnom samo govorilo pa je i
deficit bio veći nego godinu prije. Potpredsjednik
Vlade Branko Grčić je
ocijenio da je pad BDP-a
lošiji od prognoza. Slabiji
rezultat posljedica je izostanka privatnih investici-
Nova metodologija, isti postotak promjene
Od rujna ove godine počinje primjena nove metodologije
obračuna BDP-a. Riječ je o europskom sustavu nacionalnih
i regionalnih računa ESA 2010. Prema novoj metodologiji,
obujam hrvatskog BDP-a porast će od 0,7 posto do 1,8 posto. No prema obrazloženju ravnatelja DZS-a Marka Krištofa neće doći do promjene u postotku pa će tako i novi izračun pokazivati isti postotak promjene u odnosu na proteklo
razdoblje. Novi obračun BDP-a uključivat će i procjenu sive
ekonomije, a izdaci za istraživanje i razvoj prikazivat će se
kao investicije, a ne više kao “intermedijarna potrošnja”. Na
isti način tretirat će se i izdaci za vojnu opremu. Preciznije
će se bilježiti promjene vrijednosti robe poslane na doradu u drugu zemlju i slično. Metodološke promjene odraz su
promjena u ekonomskom okruženju koje donosi globalizacija i povećan značaj uslužnih djelatnosti. Novi sustav sadrži i detaljan program slanja podataka i tablica Eurostatu u
precizno utvrđenim rokovima, rekao je Krištof. Stoga bi i podaci trebali biti objavljivani u kraćim rokovima nego sada.
ja. “Blagi oporavak industrijske proizvodnje može
biti dobar znak za iduću godinu”, kaže Grčić.
Upozorio je, međutim, da
bi negativne posljedice na
BDP mogao donijeti ulazak u proceduru prekomjernog deficita. “Teško
je očekivati rast ako za
više od dva postotna poena smanjujemo javnu potrošnju, koja je u prošloj
godini jedina pridonosila rastu BDP-a”, dodao je
Grčić.
Nedavnim rebalansom
proračuna za ovu godinu,
Vlada je smanjila svoju
procjenu pa sada očekuje da će BDP na kraju godine porasti za 0,2 posto.
5
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( manjak od 5,6%
ostvario izvoz robe u zadnjem tromjesečju lani
,2 posto do kraja godine
će godine
BDP-a
( više od 80 stranih
gospodarskih savjetnika nazočilo skupu u HGK-u
HGK: Diplomatskim predstavnicima
predstavljena Industrijska strategija
est da je industrijska proizvodnja u siječnju u Hrvatskoj
ečnju uvećana za 5,4 posto na mjesečnoj razini, nakon pada
U padu i bruto dodana vrijednost
Negativne rezultate domaćeg proizvoda očekivano slijede i rezultati bruto dodane vrijednosti (BDV). Za cijelu
2013. godinu bruto dodana vrijednost je realno u padu
za 0,7 posto. U zadnjem tromjesečju te godine pad je bio
0,8 posto. Najveći pad BDV-a ostvaren je u poljoprivredi,
šumarstvu i ribarstvu (3,6 posto), građevinarstvu (3,6
posto) i prerađivačkoj industriji (dva posto). Određeni
rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u uslužnim
djelatnostima, i to od 0,4 posto.
Austrije ili Njemačke, a
hoće li rast biti 0,2 ili 0,5
posto, vidjet ćemo”, rekao
je Gjurković.
Povjerenstvo za fiskalnu
politiku Hrvatskog sabora procijenilo je prošli tjedan da su “smanjene projekcije rasta u prijedlogu
rebalansa realnije od onih
što ih je predviđao izvorni
plan”. No i dalje postoje
znatni rizici da će se planirani rast doista i ostvariti, zaključilo je povjerenstvo koje vodi zastupnik
Srđan Gjurković.
“Posljednji mjesec zabilježili smo rast industrijske proizvodnje i veći
dolazak turista. Neki pokazatelji ukazuju da određene mjere daju rezultate.
Očekujemo rast i u našim
najvećim vanjskotrgovinskim partnerima, poput
Pesimistična
očekivanja MMF-a
Misija MMF-a procijenila je da će BDP ove godine pasti od 0,5 do jedan
posto. Uz ostalo, razlog
tome je visoki dug privatnog sektora koji usporava oporavak. I u MMF-u
misle da bi na izvozne rezultate mogao pozitivno
djelovati očekivani rast
u europskom gospodarskom području. Postupni
oporavak slijedio bi tek
2015., s rastom BDP-a od
oko dva posto.
Podaci o rastu
državne potrošnje
pokazuju da se o
štednji uglavnom
samo govorilo
MMF, slično kao i guverner HNB-a Borislav
Vujčić, ističe da bi Hrvatska trebala nastaviti s unapređivanjem poslovnog
okruženja radi privlačenja
ulaganja i poticanja vla-
stitih poduzetnika. Cilj bi
trebao biti barem prosjek
Europske unije na ljestvici Doing Business (oko
40. mjesta). Hrvatska je
sada na 80. mjestu.
Prošlogodišnji
pad
BDP-a Hrvatsku je svrstao na dno ljestvice ekonomija Europske unije.
Slabije rezultate imali su
samo Cipar (minus od 5,3
posto) i Grčka (minus od
2,6 posto). Blizu Hrvatske su još i Italija, Finska
i Španjolska. Među najboljima su pak Litva i Latvija, Rumunjska, Švedska...
Zemlje koje su provele
brže reforme brže su se
oporavljale, ukazuje Lovrinčević.
Ekonomist Velimir
Šonje smatra da se oporavak u Hrvatskoj može
očekivati potkraj godine ili početkom iduće, jer
stvari kod nas prate događaje u EU-u s odmakom
od dva do tri tromjesečja.
O okruženju ovisimo više
nego o vlastitim mjerama,
smatra Šonje.
Stoga će i ove godine
uvoz i izvoz odrediti statistički rezultat 2014., a velikih investicijskih skokova neće biti, zaključuje
Željko Lovrinčević.
Škrtić: U poticanju izvoza
presudna je uloga HGK-a
U narednih šest mjeseci napravit će se i određena
reorganizacija Komore s ciljem još jače i bolje pomoći
gospodarstvenicima u izvozu i izlasku na strana tržišta
U
loga Hrvatske
gospodarske komore će u poticanju izvoza, u nadolazećem razdoblju, biti od
presudne važnosti, ocijenila je pomoćnica ministra
gospodarstva
Sabina Škrtić i v.d. predsjednice HGK-a u petak
na prezentaciji Industrijske strategije Republike
Hrvatske 2014.-2020.
Naime, HGK je u petak u suradnji s Klubom
gospodarskih savjetnika
pozvao sve gospodarske
savjetnike stranih veleposlanstava u Republici Hrvatskoj na radni doručak
i prezentaciju Industrijske
strategije.
Pozivu
HGK-a
odazvao se izuzetno veliki broj diplomatskih predstavnika te je na susretu sudjelovalo više od 80
stranih gospodarskih savjetnika svih ključnih zemalja svijeta uključujući i
sedam veleposlanika. Riječ je o inicijativi HGKa koji je pokrenuo ovakva druženja u namjeri
da se na što efikasniji način predstave gospodarske mogućnosti Republike Hrvatske, ali i omogući
izravna komunikacija svih
zainteresiranih za gospo-
darsku suradnju s Hrvatskom, priopćeno je iz Komore.
Predstavljanje Industrijske strategije Republike Hrvatske pobudilo
je veliki interes gospodarskih stručnjaka iz redova
Očekuje se da će
se Industrijska
strategija usvojiti
do svibnja ove
godine
diplomacije te je zaključeno da će se zbog toga takvi skupovi održavati redovito.
Novi način ramišljanja
o industriji
Podsjetimo, krajem siječnja 2014. godine Ministarstvo gospodarstva
izradilo je nacrt Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020.
kao jedne od ključnih sastavnica buduće strategije
ekonomskog razvoja Hrvatske. Javna rasprava je
trajala mjesec dana te se
očekuje da će Industrijska strategija biti prihvaćena do svibnja ove godine. Valja naglasiti da je
interes i želja Ministarstva
gospodarstva da na prijedlog ovog dokumenta dobije što veći broj kvalitetnih
komentara upravo od industrije, kako bi strategija
u konačnici bila kvalitetnija i konkretnija za implementaciju.
Industrijskom strategijom želi se promijeniti
način razmišljanja gospodarstva o industriji i potrebi razvoja onih grana
industrije koje imaju potencijala za konkurentan
razvoj. Danas se gospodarstva baziraju na uslužnom sektoru i nužna je
određena renesansa industrije, a Hrvatska svoje komparativne prednosti
vidi u četiri industrijske
grane: ICT-u, metalnoj i
elektroindustriji te farmaceutici, uz neizostavnu
prehrambenu i drvoprerađivačku industriju.
Na skupu je istaknuto kako Komora provodi brojne aktivnosti i ima
razgranatu mrežu svojih
partnera po svijetu, a u
narednih šest mjeseci napravit će se i određena reorganizacija s ciljem još
jače i bolje pomoći gospodarstvenicima u izvozu i izlasku na strana tržišta.
6
AKTUALNO
( 1387
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
drvoprerađivačkih tvrtki u Hrvatskoj
( 65% prihoda od izvoza
čine primarni proizvodi od drva
Drvoprerađivačka industrija
Neiskorišteni potencijal,
unatoč izvoznom suficitu
Vanjskotrgovinski suficit drvne industrije u zadnjih pet godina se udvostručio te je u 2012. godini iznosio 384
milijuna dolara, što je u odnosu na stanje otprije 10 godina povećanje za pet puta. Proizvodnja namještaja je
deficit od 128 milijuna dolara, koji je imala 2008., u pet godina pretvorila u suficit od 20 milijuna dolara
Jozo Vrdoljak
[email protected]
D
rvoprerađivačka industrija čini
13 posto ukupne prerađivačke industrije Hrvatske, s udjelom u ukupnom izvozu
od osam posto. “Riječ je
o jednom od rijetkih sektora koji u zadnjih nekoliko godina bilježe izvozni suficit, no bez dobre
strategije razvoja, značajnih ulaganja u distribuciju i prilagodbe zakonske regulative ne može se
očekivati da ćemo iskoristiti golemi potencijal
tog sektora”, smatra Petar Ćurić, stručni suradnik u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu
industriju i šumarstvo
Hrvatske gospodarske
komore.
Preporod u zadnjem
desetljeću
Drvna industrija u zadnjih
10 godina bilježi gospodarski preporod, snažan
zamah proizvodnje i izvoza, uz jačanje uloge finalista i pozitivnu bilancu
u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Vanjskotrgovinski suficit drvne industrije se u
zadnjih pet godina udvostručio te je u 2012. godini iznosio 384 milijuna dolara, što je u odnosu
na stanje otprije 10 godina
povećanje za pet puta.
Proizvodnja namještaja je deficit od 128 milijuna dolara, koji je imala
2008. godine, u pet godina
pretvorila u suficit od 20
milijuna dolara. No unatoč dostatnoj i kvalitetnoj
Jazidžija: Osjetit će se dolazak IKEA-a
U drvnoj industriji je zaposlena trećina svih zaposlenika prerađivačke industrije u Hrvatskoj. Ova gospodarska grana ima sva obilježja malog gospodarstva pa tako od ukupno 1387 registriranih tvrtki njih 1336 ili 96,3 posto su male. Ono što bi moglo indirektno utjecati na poremećaj na domaćem tržištu je skori ulazak IKEA-e. “Vjerojatno će njen
dolazak pridonijeti određenom poremećaju na hrvatskom tržištu. Neki naši proizvođači
će plasirati svoje proizvode u IKEA-u pa možda njen dolazak bude i pozitivan za njih, no
neki će taj dolazak snažno osjetiti. Mojoj tvrtki to ne može ugroziti poslovanje jer proizvodimo namještaj koji se nasljeđuje i dugo traje. Namještaj koji proizvodimo je unikatan, što nam je također prednost”, mišljenja je Marko Jazidžija, vlasnik tvornice namještaja Naprijed iz Sinja.
drvnoj sirovini i tradiciji u proizvodnji namještaja, Hrvatska ne zadovoljava rastuću potražnju za
namještajem, te ima nezadovoljavajuću strukturu
izvoza budući da 65 posto
prihoda od izvoza čine primarni proizvodi od drva, a
samo 35 posto finalni.
U strukturi izvoza po
vrijednosti sjedala sudjeluju sa 23 posto, ostali namještaj sa 12 posto, drvo
obrađeno po dužini sa 28
posto, a građevna stolarija sa 4,6 posto. Najviše se
izvozi na tržište zemalja
Europske unije, posebice
u Italiju, Njemačku i Sloveniju.
Kod uvoza, osim zemalja EU-a na koje otpada
67 posto, značajno mjesto
zauzima i BiH sa 12 posto udjela. U strukturi ukupnog uvoza u 2012. godini,
koji je iznosio 498 milijuna dolara, najveći dio čini
namještaj koji u ukupnom
uvozu sudjeluje sa 60 posto. U prvih devet mjeseci prošle godine uvoz namještaja dosegao je 208
milijuna dolara, što je za
13 posto manje u odnosu
na isto razdoblje 2012. godine. Po vrijednosti najviše namještaja u 2012. godini uvezlo se iz Italije, 15
posto, Njemačke 12 posto
i BiH 12 posto.
Uvozna komponenta u
proizvodnji masivnog ali
i ostalog drvenog namještaja čini pet posto, dok u
proizvodnji ostalog namještaja kao što su tapecirani,
metalni, pločasti... ta komponenta doseže i do 80 posto.
Za poslovanje drvoprerađivačkog sektora važna je sigurnost opskrbe sirovinom kojom u
najvećem dijelu upravljaju Hrvatske šume. Više od
dva milijuna hektara šuma
u Hrvatskoj osiguravaju
drvnu zalihu veću od 450
milijuna prostornih metara. U strukturi komercijalne šume čine 33 posto, 80
posto šuma i šumskog zemljišta je u vlasništvu države, a ostatak privatnih
šumoposjednika.
“Potkraj 2012. godine napravljen je značajan iskorak u
dijelu opskrbe sirovinom
domaćih drvoprerađivača
potpisivanjem višegodišnjih ugovora s Hrvatskim
šumama kroz koje se osigurava sirovina po modelu
veće dodane vrijednosti uz
jasne kriterije koji se korigiraju na godišnjoj razini”,
ističe Ćurić.
Povećati opskrbu
sirovinom
Prema njegovim riječima, za daljnji razvoj sektora drvne industrije veoma je važan prostor za
povećavanje opskrbe sirovinom za jedan do 1,5 milijuna prostornih metara
godišnje, što bi se u kratkom roku odrazilo na visinu prihoda i zaposlenost.
Unatoč tome što Hrvatska
raspolaže značajnom količinom drvne sirovine, potrošnja drva je još uvijek
10 puta manja nego u Finskoj ili Austriji. Učinak
dodatnog pošumljavanja
i povećanja opskrbe drvnom sirovinom može povećati prihode hrvatske
drvoprerađivačke industrije za dodatnih 100 do
150 milijuna eura. Kroz
mjere industrijske politike
koje bi bile usmjerene na
novi investicijski ciklus
u kratkom roku drvna industrija bi mogla ostvariti
izvoz od 1,5 milijardi dolara i povećati broj zapo-
Udruženje
drvoprerađivačke
industrije je
nezadovoljno time
što je u Industrijskoj
strategiji drvna
industrija navedena
kao čuvar, a ne kao
pokretač
slenih na 30.000.
Međutim predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije
Zdravko Jelčić, ujedno i
predsjednik Uprave Spin
Valisa iz Požege, nezadovoljan je time što je u prijedlogu Industrijske strategije drvna industrija
zajedno s prehrambenom
navedena kao čuvar, a ne
kao pokretač. “Udruženje smatra da smo nepravedno pozicionirani, pa
smo pokrenuli aktivnosti preko HGK-a i HUPa kako bismo se pozicionirali kao pokretači jer
možemo imati rast prihoda veći od pet posto
godišnje. Kada se tome
doda i da nam izvoz iznosi oko 65 posto, onda su
utemeljene naše procjene
da možemo biti pokretač.
Osim toga, ostvarujemo
veliku zaposlenost i imamo održivost”, naglašava
Jelčić.
7
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( 100 godina ( do 2. travnja
rok trajanja namještaja Era
traje natječaj za izradu rješenja namještaja Kvrga
Novi hrvatski brend namještaja
Došla era za novu Eru
Namještaj od punog drva ima dug vijek trajanja, a može se reciklirati kada nam dosadi. Takav namještaj štedi
prirodu jer je izrađen od drva koje je planski posječeno kako bi se u šumama napravilo mjesto za rast novih
stabala, istaknula je Tatjana Kos iz Era Grupe
Sanja Plješa
[email protected]
P
roizvodnja
namještaja od drva
sve je veći trend
u svjetskoj industriji namještaja. Naša je zemlja
bogata drvnim resursima,
pa je nekolicina hrvatskih
proizvođača namještaja
odlučila napraviti pionirski pothvat u stvaranju prvog hrvatskog brenda eko
namještaja - Era. Karakterizira ga visoka kvaliteta, eko dizajn i dugi jamstveni rok. Što to zapravo
znači? “Pojam eko dizajna ulazi u sve pore života i
sve se više upotrebljava u
proizvodima koje koristimo, pa je bio logičan slijed da i namještaj od drva
bude dizajniran u eko stilu. Era je namještaj koji
kroz svoju pojavnost vezanu za prirodnost materijala i sustav proizvodnje u sve prostore unosi
nove vrijednosti”, rekla
je Tatjana Kos iz tvrtke Era Grupa. U projekt
Era dosad su se uključili proizvođači namještaja DI Novoselec, Drvostil,
Efektiv, Finvest, Lapibus,
Lumimaks, Ravna i Slavonija DI, a još se desetak
hrvatskih proizvođača namještaja i prateće opreme
želi uključiti u taj projekt.
Osim hrastovog drva, u
proizvodnji takvog namještaja upotrebljavat će
se i druge vrste drva, primjerice jasen i grab.
Namještaj koji čuva
prirodu
“Iako to zvuči pomalo nevjerojatno, namještaj od
punog drva štedi prirodu. Objašnjenje je jednostavno - takav je namještaj dugotrajan, izrađen
od drva koje je planski
posječeno kako bi se u
šumama napravilo mjesto za rast novih stabala,
a najvažnije je što se takav namještaj može reciklirati kada nam dosadi”,
istaknula je Tatjana Kos.
Prvi show room u kojem
se može vidjeti i kupiti takav dizajnerski namještaj
otvoren je nedavno u Altos studiju u sklopu Solidum centra u Zagrebu.
Zasad je izrađeno četr-
Ideja o eko dizajnu
nastala je još
2010. u suradnji
studenata dizajna
i proizvođača
namještaja
desetak komada eko namještaja. Nakon Zagreba,
prodajni saloni otvorit će
se i u Rijeci, Splitu i Dubrovniku.
Ideja o eko dizajnu
nastala je još 2010. kada
su na poziv tvrtke Hrvatski interijeri neki studenti dizajna sa zagrebačkog Studija dizajna pri
Prvi web shop ekološkog namještaja
Na prošlotjednom Sajmu održive arhitekture, gradnje i
uređenja Greenvest: Build održanom u Zagrebu, tvrtke
Era i Energostore predstavile su prvi hrvatski web shop
ekološkog namještaja. Web shop kupcima nudi besplatnu dostavu, beskamatnu obročnu kupovinu, uključivanje u Living Green loyality card program koji podrazumijeva niz popusta za kupnju zelenih tehnologija, usluga i
proizvoda te pretplatu na e-izdanje prvog hrvatskog magazina za tzv. zeleni stil života Living Green.
Arhitektonskom fakultetu počeli surađivati s pojedinim proizvođačima
namještaja te na inovativan i jedinstven način dizajnirati drveni namještaj.
U industriji namještaja koriste se razne vrste
materijala, primjerice drvene ploče, plastika i metal, a najmanje puno drvo.
Donedavno je u trendu
bio namještaj tzv. visokog sjaja, napravljen od
medijapana ili iverala, višestruko lakiranih materijala. No, upravo lakiranje
i lijepljenje najviše štete
okolišu i zdravlju ljudi. U
javnosti je malo poznato
kako je najčešći zagađivač iz namještaja formaldehid – bezbojni plin iz
ljepila koji se uglavnom
koristi u lijepljenju šper-
ploča, iverica i panel ploča. U izradi eko namještaja potpuno se izbjegava
korištenje opasnih tvari,
nastoji se iskoristiti svaki dio drva, a upotrebljava se repromaterijal koji
se može reciklirati.
Umjesto laka koristi
se biljno ulje
U proizvodnji eko namještaja treba se voditi određenim smjernicama, a
neke od njih su: pojednostavljenje montaže, olakšano čišćenje i održavanje
te korištenje komponenti
koje produžuju životni vijek proizvoda. “Nažalost,
ne postoji ekološki lak za
lakiranje drvenog namještaja, pa se on premazuje
biljnim uljem kako bi sve
bilo u skladu s ekološkim
zahtjevima. U proizvodnji eko namještaja koriste se materijali koji jamče trajnost te se nastoji da
njegov popravak i buduća restauracija budu isplativi”, naglašava Tatjana
Kos. Uz to, dodala je, treba osigurati postprodajne
servise za popravak i zamjenu dijelova takvog namještaja.
Ipak, postavlja se pitanje hoće li biti kupaca za eko namještaj u Hrvatskoj? Tatjana Kos kaže
kako u Europi zapravo politika određuje put u proizvodnji namještaja. Eko
namještaj u europskim se
zemljama proizvodi već 20
godina i danas njegova cijena nije više tako visoka.
Također, označava se eko
markicama koje jamče da
su se u proizvodnji i obli-
kovanju poštovali određeni standardi i kriteriji.
I Romina Radović
iz Hrvatskog dizajnerskog društva pojašnjava
da nije svaki drveni namještaj ekološki. “Samo
u proizvodnji eko namještaja prati se životni vijek
proizvoda od proizvodnje do prodaje. Namještaj robne marke Era traje
stotinu godina, a namjera
je da je to namještaj koji
ne prestaje biti u trendu”,
istaknula je ona. S njom
se složio i mladi dizajner
eko namještaja te idejni
začetnik naziva i logotipa Era Mario Dobrečević
koji je dodao kako će na
svakom komadu takvog
namještaja biti istaknuto ime autora - dizajnera
što će jamčiti da proizvod
nije kopija.
Kvrga za Eru
Era Grupa, u suradnji s Institutom za razvoj i upravljanje
dizajnom i intelektualnim vlasništvom IDEA+, raspisala
je natječaj za izradu idejno oblikovnog rješenja namještaja od cjelovitog drva – Kvrga. Na natječaj se mogu javiti dizajneri, arhitekti, drvni tehnolozi i studenti arhitekture, dizajna, likovne akademije i drvnotehnoloških
studija – samostalni autori ili interdisciplinarni kreativni timovi. Radove trebaju predati do 2. travnja.
8
AKTUALNO
Pregled propisa koji su stupili na snagu
između 1. i 28. veljače
Novi propisi na području
gospodarstva
•Pravilnik o izmjenama Pravilnika o mjerilima i načinu
za određivanje cijena lijekova na veliko i o načinu izvješćivanja o cijenama na
veliko (Narodne novine br.
12/14)
•
Pravilnik o jedinstvenom
registru računa (Narodne
novine br. 156/13)
•Uredba o osnivanju prava
građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine br.
10/14)
•Pravilnik o prijenosu poslova upravljanja alternativnim investicijskim fondovima (Narodne novine br.
10/14)
•Pravilnik o obavljanju poslova depozitara alternativnog investicijskog fonda (Narodne novine br.
10/14)
•
Zakon o inspekcijama u
gospodarstvu (Narodne
novine br. 14/14)
•Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori za obrazovanje
i izobrazbu (Narodne novine br. 14/14)
•Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine br. 12/14)
•Zakon o osnivanju Agencije
za ugljikovodike (Narodne
novine br. 14/14)
•
Zakon o održivoj uporabi
pesticida (Narodne novine
br. 14/14)
•Zakon o turističkoj inspekciji (Narodne novine br.
19/14)
•Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu
plina (Narodne novine br.
14/14)
•Pravilnik o naknadama na
potrošačke kredite (Narodne novine br. 15/14)
•Pravilnik o udjelima alternativnih investicijskih fondova (Narodne novine br.
16/14)
•Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna,
obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014.
godini (Narodne novine br.
17/14)
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( sa 6000 na 12.000
treba povećati broj radnih mjesta u gospodarenju otpadom
Gospodarenje otpadom
Prestanimo zakopavati
vrijedne sirovine
Tijekom 10 godina u miješanom komunalnom otpadu odbačeno je te
zakopano u zemlju sirovina tržišne vrijednosti pet milijardi kuna
Boris Odorčić
[email protected]
J
•Odluka o upravljanju likvidnosnim rizikom (Narodne
novine br. 20/14)
•Odluka o postupku procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije (Narodne novine
br. 20/14)
•
Pravilnik o izdavanju suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u leasing
društvu i drugoj pravnoj
osobi (Narodne novine br.
20/14)
•Pravilnik o načinu obračuna i rokovima uplate doprinosa te načinu vođenja i
uporabi imovine namijenjene za obveze garancijskog
fonda (Narodne novine br.
20/14)
•Zakon o mirovinskim osiguravateljskim društvima
(Narodne novine br. 22/14)
•Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta (Narodne novine br. 22/14)
•Odluka o načinu provedbe
supervizije kreditnih institucija i izricanju supervizorskih mjera (Narodne novine br. 23/14)
edinice
lokalne samouprave u
nas dužne su od
1. srpnja uspostaviti sustav primarnog odvajanja
otpada na kućnom pragu. Međutim, u tom procesu razvrstavanja otpada
u kante za papir, plastiku,
staklo, biootpad i ostali otpad mogao bi nastati
problem nakon 1. srpnja
Prva dva centra
za gospodarenje
otpadom, Marišćina
i Kaštijun, trebala bi
proraditi ove godine
zbog nedostatka postrojenja, tj. kapaciteta za njegovu obradu.
Renato Šarc, znanstveni suradnik na Institutu za održivi menadžment i tehniku
gospodarenja otpadom
na austrijskom sveučilištu Leoben, na konferenciji Gospodarenje otpadom 2014./Waste expo
2014, u organizaciji Po-
slovnog dnevnika, napomenuo je kako Hrvatska
ne treba bježati od izgradnje različitih postrojenja
poput onih za mehaničko biološku obradu otpada, sortirnica ili pak spalionica. “Jedna kanta ili
postrojenje ne može riješiti problem već je potreban učinkovit sustav”, naglasio je.
Predatorski model
Ministar zaštite okoliša
i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je kako je
cjeloviti sustav gospodarenja otpadom zapravo
cirkularan - temelji se na
tomu da otpad jedne in-
dustrije postane sirovina
druge. Na taj način se odbačene sirovine mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti. “Dosadašnji model
bio je linearni ili predatorski. On je uzimao resurse,
iskoristio te ih potom odbacio”, kazao je. Hrvatska do 2018. treba sanirati i uskladiti odlagališta
te izgraditi desetak centara za gospodarenje otpadom. Zmajlović je napomenuo kako bi prva dva
centra za gospodarenje otpadom - Marišćina i Kaštijun - trebala proraditi
ove godine. Dodao je i to
da Hrvatska želi biti dobar
gospodar te stoga valja
prestati zakopavati vrijedne sirovine na odlagališta.
Jer, u 10 godina u miješanom komunalnom otpadu
odbačeno je te zakopano
u zemlju sirovina tržišne vrijednosti pet milijardi kuna. Gospodarenje otpadom, nastavio je, golem
je potencijal za gospodarstvo koji može omogućiti
tvrtkama koje posluju sa
sirovinama i otpadom da
povećaju broj zaposlenih
i ulažu. “Stoga želimo u
sljedećih nekoliko godina
udvostručiti broj radnih
mjesta izravno zaposlenih u gospodarenju otpadom sa 6000 na 12.000”,
kazao je Zmajlović.
Predstavljeni rezultati Poduzetničkog impulsa
Vrijednost investicija 7,5 milijardi kuna
•
Pravilnik o uvjetima za
članstvo u upravi i nadzornom odboru leasing društva (Narodne novine br.
23/14)
Ministar
poduzetništva i obrta Gordan Maras predstavio je rezultate Programa
poticanja
poduzetništva i obrta - Poduzetnički
impuls za 2013.
godinu. U poticanje poduzetništva lani je
uloženo 397,3
milijuna kuna,
od čega je 139 milijuna
kuna dodijeljeno kroz
bespovratne potpore. Prosječna
potpora iznosila
je oko 76.000
kuna, a njih je
dobilo
1815
od 4357
tvrtki i obrta koji su zatražili potporu. “Ukupna vrijednost investicija, odnosno potaknutih projekata
kroz Poduzetnički impuls
2013. iznosi oko 7,5 milijardi kuna. Zahvaljujući
ovom programu sačuvano
je i otvoreno ukupno 8650
radnih mjesta”, kazao je
Maras. Prema procjenama
Ministarstva, zahvaljujući poticanju investicija,
planirani broj novih radnih mjesta iznosi 3091, a
prema poticajima iz Fonda za gospodarsku suradnju sačuvano je ili otvoreno 1719 radnih mjesta.
Zahvaljujući bespovratnim potporama sačuvano je ili otvoreno više od
2260 radnih mjesta, a temeljima izdanih jamstava
HAMAG Investa još 1580
radnih mjesta. (K.S.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
(
od 150 do 260 mil € godišnje
moglo bi se izdvojiti iz fondova EU-a za poticanje investicija u Hrvatskoj
Radni ručak Hrvatske udruge poslodavaca
Vujčić: I eurofondove iskoristiti
za kreditiranje poduzeća
HNB se neće upuštati u monetarni avanturizam poput devalvacije ili bilo koje druge politike
koja bi narušila financijsku stabilnost, koja je jedini preostali osigurač gospodarske stabilnosti
u zemlji, istaknuo je guverner hrvatske središnje banke
Igor Vukić
[email protected]
Banke nesklone
riziku
Guverner je naglasio da
su u Hrvatskoj banke
zbog krize postale nesklone riziku. Zbog regulatornih zahtjeva moraju rezervirati više novca kako bi
bile otporne na rast broja
nenaplativih kredita. Prema svim analizama, sektor poduzeća izložen je
Davor Visnjic/PIXSELL
H
rvatska bi se
trebala pridružiti programu
Europske
investicijske
banke za financiranje malih i srednjih poduzetnika, poručio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske
narodne banke. Gostujući prošli tjedan na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca, Vujčić je
skrenuo pozornost na nedavno pokrenuti model financiranja uz podjelu rizika između banaka koje
odobravaju kredite, EIB-a
i strukturnih fondova Europske unije.
Za poticanje investicija u Hrvatskoj moglo bi
se iz fondova EU-a izdvojiti oko 150 do 250 milijuna eura godišnje. EIB
planira da bi taj fond trajao oko tri godine, do
2016. godine, a Hrvatska
bi mu se mogla pridružiti na jesen, u vrijeme kad
se bude raspravljalo o raspodjeli fondovskog novca
za 2015. godinu. Vujčić je
istaknuo da su se toj inicijativi već pridružile Španjolska, Portugal i Malta, a prvi rezultati su vrlo
dobri.
najvećem riziku pa banke veći dio prikupljenog
novca usmjeravaju državi. Vujčić objašnjava da je
model EIB-a vrlo prihvatljiv i zato što ne opterećuje javne financije i ne povećava javni dug.
Stabilnost
financijskog
sustava treba
iskoristiti za
nastavak
strukturnih reformi,
istaknuo je Vujčić
mrzavanje novca koji im
nije donosio nikakav prihod.
Vujčić je ocijenio da
problem hrvatskog gospodarstva i nije u nedostatku
jeftinog novca iz središnje banke. Na novčanom
tržištu postoji višak likvidnosti koji je posljedica ekspanzivne monetarne politike koju je HNB
provodio nakon izbijanja
krize. “Naša monetarna
politika bila je jasno protuciklička. Vrlo restriktivna prije početka krize,
čime je izgradila osigurače likvidnosti i kapitala
za krizno razdoblje. Zatim
smo ekspanzivnom politikom ove godine spustili kamatne stope na tržištu
novca kao i kamatne stope poduzećima na povijesno najniže razine”, rekao
je Vujčić. No iako su kamatne stope za poduzeća
spuštene na razine iz razdoblja gospodarske ekspanzije, kriteriji za odobravanje postali su mnogo
oštriji pa ih znatan broj
tvrtki ne uspijeva ispuniti.
Osjetljivost na tečajni rizik
Dok se ne donese odluka o pristupanju novoj
financijskoj shemi EIB-a,
HNB će provoditi kreditni program pomoći gospodarstvu započet u prosincu prošle godine. U
tom programu HNB otkupljuje obvezne blagajničke zapise banaka u skladu s visinom kredita koje
su banke odobrile poduzećima. Otkup je svojevrsna
nagrada za kreditiranje, a
bankama omogućava od-
Osjetljivost hrvatskog financijskog sustava na tečajni
rizik guverner Vujčić ilustrirao je i rezultatima nedavnog
stres-testa provedenog u hrvatskim bankama. Prema
tim rezultatima, potkraj 2013. godine udio loših kredita u ukupnim kreditima narastao je na 15,6 posto. Kod
poduzeća ima 28 posto teško naplativih kredita, a kod
stanovništva 11 posto. Ako bi se u ovoj godini dogodio
šok-scenarij u kojem bi BDP pao za 1,2 posto uz slabljenje kune od 10 posto - što je prema Vujčićevoj procjeni malo vjerojatno - udio loših kredita skočio bi na čak
25 posto. S druge strane, valute nekih zemalja EU-a su
čak ojačale prošle godine, a njihov se izvoz ipak uvećao.
Taj su rezultat ostvarile poboljšanjem poslovne klime i
snažnijim privlačenjem stranih ulagača, a ne monetarnom politikom, istaknuo je guverner.
Privući nove ulagače
Guverner je još jednom
ponovio da se HNB neće
upuštati u “monetarni
avanturizam poput devalvacije ili bilo koje druge politike koja bi narušila financijsku stabilnost,
koja je jedini preostali osigurač gospodarske stabilnosti u zemlji”. Vrijednost
stabilnosti financijskog
sustava može se potvrditi
i usporedbom sa zemljama EU-a koje su imale
bankarske krize. Članice
EU27 potrošile su do kraja 2011. godine 1676 milijardi eura na financijsku
pomoć bankama. Njihovi građani još će godinama vraćati taj novac. Od
svih zemalja EU-a, jedino
Bugarska, Češka, Estonija, Malta, Rumunjska i
Hrvatska nisu davale nikakvu pomoć svojim bankama.
Stabilnost
financijskog sustava treba iskoristiti za nastavak strukturnih reformi, istaknuo
je Vujčić. Nakon početka
krize Makedonija, Poljska i Crna Gora provele
su sveobuhvatne reforme
pa su ostvarile značajan
napredak u poboljšanju
poslovne klime. Lakoća
poslovanja u zemljama
Jugoistočne i Srednje Europe općenito je na višoj
razini nego u Hrvatskoj.
Vlada zato mora ustrajati na provođenju Zakona o strateškim investicijama, izmijeniti Zakon
o radu i poboljšati druga
uska grla konkurentnosti
kako bi privukla nove ulagače i preokrenula negativne trendove, zaključio
je Vujčić.
9
*vijesti
Šest kandidata za
Kupare
Na natječaj za obnovu hotelskog kompleksa Kupari kod Dubrovnika javilo
se šest kompanija. To su
Karisma Hotels Adriatic,
Valamar poslovni razvoj,
Titan nekretnine, Rixos,
braniteljska zadruga Mir
i Avenue Group. Ulaganje
u taj turistički kompleks
procjenjuje se na oko
200 milijuna eura. Drugi
krug natječaja s obvezujućim ponudama na koji se
mogu javiti i drugi potencijalni ulagači bit će održan, prema najavama, do
srpnja ove godine.
Obrtnici na sajmu u
Münchenu
Na Međunarodnom sajmu obrtništva, koji se održava od 12. do 18. ožujka
u Münchenu, nastupilo je
25 hrvatskih izlagača u organizaciji i uz financijsku
potporu Hrvatske obrtničke komore. Riječ je o 22.
nastupu HOK-a na najvećem međunarodnom sajmu obrtništva u Europi.
Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec razgovarao je tom prilikom o
suradnji s Ilse Aigner, zamjenicom bavarskog premijera i ministricom gospodarstva i tehnologije.
InfoCumulusu posao
u Azerbajdžanu
Hrvatska IT tvrtka InfoCumulus pobijedila je
na međunarodnom natječaju za programska rješenja u drugom po veličini
azerbajdžanskom mobilnom operatoru, Azerfonu.
Ugovor o uvođenju i održavanju sustava Azerfon i
InfoCumulus potpisat će
na razdoblje od pet godina, što je velik izvozni
uspjeh za InfoCumulus,
tvrtku specijaliziranu za
rješenja za upravljanje odnosima s korisnicima i računarstvo u oblaku. Uvođenje sustava trajat će oko
šest mjeseci, a za to vrijeme stručnjaci i konzultanti InfoCumulusa podjednako će raditi na projektu
u Zagrebu i Bakuu.
10 PREDSTAVLJAMO
( 5 vanjskih suradnika
ima tvrtka Interligo
Interligo, Split
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( više od 2 mil kn
godišnji prihod staklarije Verović
STAKLARSKA RADIONICA I PVC STOLARIJA VEROVIĆ, DUGO SELO
Samo oglas nije
dovoljan
Staklom do dodane
vrijednosti
Zadovoljstvo gosta treba pretvoriti u dodanu vrijednost
apartmana, kaže Anamarija Cicarelli, vlasnica prvog
savjetovališta za obiteljski smještaj
Staklarija je specijalizirana za opremanje turističkih
objekata i naselja, a iza njenog rada stoji 25 godina
tradicije
N
S
akon
velikog
broja turističkih
agencija i golemog broja apartmana,
vila, kuća za odmor, hostela i općenito smještajnih kapaciteta, automatski se rodila ideja da se u
Hrvatskoj treba otvoriti i
prvo savjetovalište za obiteljski smještaj.
Da bi oglas bio
učinkovit, postoji
niz pravila koje
treba ispoštivati
Tvrtku Interligo, čija
je osnovna djelatnost
upravo savjetovanje vezano za obiteljski smještaj,
osnovala je Anamarija Cicarelli. To je savjetovalište mjesto na kojem svaki
vlasnik takvog smještaja
može u svakom trenutku
dobiti odgovore na pitanja
vezana uz svoje smještajne kapacitete, a najčešće
je riječ o načinima oglašavanja. “Nije dovoljno znati na koji web oglasnik postaviti oglas. Da bi oglas
bio učinkovit, postoji niz
pravila koje treba ispoštivati. Tako, primjerice, treba znati tko su potencijalni gosti, prilagoditi im
smještaj i pravilno ga prezentirati. Također, treba
znati kako i kada odgovoriti na upit, postaviti i održavati oglas, primiti gosta,
primiti dobre recenzije...
Riječju, potrebno je zadovoljstvo gosta pretvoriti u
dodanu vrijednost apartmana. Potencijalni gost
tijekom zime gleda brojne destinacije, kuće, apartmane. Što će od ponuđenog izabrati, odlučit će
niz stvari na koje iznajmljivač možda i ne obraća
pažnju”, kaže Anamarija Cicarelli, vlasnica Interliga.
U ponudi niz usluga
Interligo radi i usluge
oglašavanja apartmana i
kuća za odmor. “Oglašavamo objekte i apartmane na besplatnim oglasnicima, portalima, plaćenim
portalima u zemlji i inozemstvu, online rezervacijskim sustavima od
kojih je najpoznatiji booking.com. Također, pružamo usluge edukacije o vođenju svakog pojedinog
portala te pripremamo
prezentaciju objekta koja
se šalje turističkim agencijama”, ističe Anamarija
Cicarelli.
Tvrtka nudi niz usluga
počevši od klasičnih, kao
što je izrada web stranica, foto i videoprezentacija, virtualne šetnje, upisivanje na Google Maps, pa
sve do uređenja interijera
i hortikulture. Za internetske početnike nude uslugu otvaranja e-mail adrese i Facebook stranice, a
za naprednije Foursquarea, Twittera, AdWordsa...
“Nakon što smo nekom otvorili Facebook
profil ili stranicu, pružamo im uslugu vođenja
stranice i profila ili, pak,
iznajmljivača educiramo
kako to sam može raditi”,
pojašnjava vlasnica Interliga.
Anamarija
Cicarelli je jedini zaposlenik Interliga, no tvrtka ima pet
vanjskih suradnika koji su
iskusni u marketingu obiteljskog smještaja. Također, surađuje i sa 16 tvrtki
koje obavljaju usluge content menadžera, fotografiranja, prezentiranja, hortikulture...
Anamarija Cicarelli
uskoro izdaje i knjigu Vodič za vlasnike obiteljskog
smještaja koja bi trebala biti objavljena potkraj
travnja. (J.V.)
taklarska radionica i PVC stolarija
Verović obiteljski
je obrt na području Dugog
Sela. Radionica se od početka bavi staklarskim radovima i proizvodnjom
toplinsko izolacijske stolarije.
Nikola Verović, vlasnik, kaže kako se njihovi proizvodi mogu naći
diljem Hrvatske, a odnedavno posluju i izvan granica Lijepe naše. “Staklarija je specijalizirana
za opremanje turističkih
objekata i naselja. Posebno smo ponosni što poslujemo već 25 godina. Danas imamo sedam stalno
zaposlenih i bilježimo godišnji prihod veći od dva
milijuna kuna”, ističe dodajući kako je samostalni
obrt odlučio pokrenuti nakon dugogodišnjeg rada u
staklarskoj industriji. “Na
početku je bilo teško voditi posao, ali svi izazovi
s kojima se staklarija susretala uspješno su savladani. Naravno, trebalo je
uložiti puno rada, truda i
upornosti. Otvaranjem samostalnog obrta htio sam
klijentima pružiti dodanu
vrijednost uslugom na području staklarstva te uvo-
đenjem modernih tehnologija obrade stakla”,
napominje on. Budući da
obrt ima dvije komplementarne djelatnosti, svaka od
njih ima svoj ciklus i perspektivu. “Staklo je vječno tražen materijal, uvijek
upotrebljiv i moderan. U
tom segmentu najviše nastojimo pratiti trendove u
dizajnu i funkcionalnosti
pa u posljednje vrijeme radimo lakirano i sigurnosno
staklo te staklene pregradne zidove, tuš-kabine... U
drugom segmentu - toplinsko izolacijskoj stolariji perspektivu vidimo u sve
većim potrebama za energetskim
certificiranjem
zgrada i stanova. A to uključuje i termoizolacijsku
stolariju koju izrađujemo
u različitim varijacijama”,
naglašava Verović.
Investicijski val iz
EU-a
Ovaj obrt, kao i većina
drugih, osjetio je učinke
sad već dugogodišnje krize. No, najteže je im bilo
kad je tek počela. “Tada
smo bili usred investicijskog vala koji je uključivao gradnju industrijske
hale, kupnju novih strojeva za potrebe širenja po-
sla i dodatna zaposlenja”,
kaže vlasnik obrta. Odnos
s konkurentima i partne-
U posljednje vrijeme
rade i lakirano i
sigurnosno staklo,
staklene pregradne
zidove, tuš-kabine...
rima, nastavlja, uvijek je
ostao ne samo profesionalan nego i prijateljski. “A
kada je bilo potrebno, uzajamno smo si pružali pomoć”, dodaje on.
Najveća
promjena
koju je obrt osjetio nakon
ulaska Hrvatske u EU je
otvaranje granica i lakše
poslovanje s klijentima u
članicama Unije. “Očekujemo i investicijski val iz
EU-a u područje nekretnina u Hrvatskoj što će nama
te općenito staklarskoj industriji, koja je usko povezana s građevinskom,
omogućiti rast i razvoj. Od
ulaska u EU očekujemo
daljnji razvoj kompanije
u smislu uvođenja novih
tehnologija i znanja o industriji, materijalima i načinima izvođenja radova
te sličnih područja”, zaključuje Verović. (B.O.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( 7 mlrd €
Seminar u Hrvatskoj gospodarskoj komori
uložila Austrija u Hrvatsku od 1993.
Hrvatsko-austrijski poslovni susret
Hrvati u Hong Kong
mogu bez vize
Mnoga iskustva Hong Konga u privlačenju investitora
mogu biti korisna u razvoju hrvatske gospodarske
diplomacije, rekao je Joško Klisović
U
Metalci dviju
zemalja, ujedinite se
Hrvatske tvrtke svoj interes ponajviše vide u izradi
dijelova i pružanju usluga obrade metala za velika
austrijska poduzeća
Drago Živković
[email protected]
A
ustrija je šesti po
veličini trgovinski partner i najveći strani ulagač u Hrvatskoj s investicijama
većim od sedam milijardi
eura od 1993. godine, ali
velika većina tih investicija ostvarena je u financijskom sektoru. Poslovni
susret 10 austrijskih i stotinjak hrvatskih poduzetnika iz metaloprerađivačkog sektora, organiziran
u Hrvatskoj gospodarskoj
komori, mogao bi biti jedan od koraka koji će
ne samo potaknuti daljnje austrijske investicije,
nego i njihovu strukturu
promijeniti u smjeru proizvodnje.
Susret je bio i prilika
za HGK da više nauči od
kolega iz Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu,
istaknuo je Domagoj Juričić, v.d. direktora Sektora za međunarodne
odnose HGK-a. “Svi se
mi držimo tradicionalnih
tržišta, ali moramo tražiti i
nova. Hrvatski i austrijski
metaloprerađivači zajedno bi mogli kreirati nove
vrijednosne lance za treća
tržišta”, uvjeren je Juričić.
Metaloprerađivačka
industrija u Hrvatskoj ima
dugu tradiciju, a danas je
izvozno orijentirana i proizvodi proizvode visoke
dodane vrijednosti, istaknula je Gordana Ribarić, stručna suradnica
u Sektoru za industriju
HGK-a.
Impresivan odziv
U tom sektoru djeluje 3600 tvrtki s više od
63.000 zaposlenih, pri
Od 37 milijardi
kuna ukupnih
prihoda hrvatski
metalci izvoze oko
polovine
čemu su tijekom recesije broj tvrtki i njihovi prihodi porasli, a broj zaposlenih je smanjen. Od 37
milijardi kuna ukupnih
prihoda, hrvatski metalci izvoze oko polovine,
što znači oko 2,5 milijardi eura godišnje. Neke od
tvrtki izvoze gotovo cijelu
proizvodnju, poput Saint
Jean Industries iz Slavonskog Broda, Harburg-Fre-
udenbergera iz Belišća,
Novog Feromonta iz Donjeg Kraljevca i HS Produkta iz Ozlja. Među
uspješnima u tom sektoru
su i dvije tvrtke u austrijskom vlasništvu, FerroPreis iz Čakovca i Centar
toplinske obrade iz Zagreba. U metaloprerađivačkoj industriji vjeruju da su
pred njima još bolji dani
jer je ta grana prepoznata
kao jedna od strateških i u
prijedlogu nove Industrijske strategije, podsjetila
je Gordana Ribarić.
Roman Rauch, direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu
u Zagrebu, nije skrivao
zadovoljstvo impresivnim
odzivom hrvatskih metaloprerađivača na prvi susret ovakve vrste u Hrvatskoj. Hrvatske tvrtke svoj
interes ponajviše vide u
izradi dijelova i pružanju usluga obrade metala za velika austrijska poduzeća. Susret je urodio s
nekoliko stotina poslovnih razgovora, koji sigurno neće svi donijeti konkretan rezultat, ali dobro
je da hrvatske i austrijske tvrtke ovako izravno
komuniciraju, zaključuje
Rauch.
laskom Hrvatske u Europsku
uniju proširile
su se mogućnosti poslovanja i na Dalekom istoku.
Hrvatski građani mogu
bez vize boraviti u Hong
Kongu do 90 dana, a odatle je jednostavno započeti posao s cijelom Kinom,
poručila je Linda Lai,
predstavnica Hong Konga
za gospodarska pitanja pri
EU-u u Bruxellesu.
Na prošlotjednom seminaru u Hrvatskoj gospodarskoj komori Linda
Lai je istaknula da u Hong
Kong i okolicu godišnje iz
Kine dođe oko 40 milijuna turista i poslovnih ljudi, pripadnika bogatijih
slojeva. “Izlaganje robe
na sajmovima i u trgovinama Hong Konga jedan
je od najlakših načina da
vaši brendovi budu prepoznati u Kini”, rekla je
predstavnica. Zbog toga
se, primjerice, proizvođači vina iz cijelog svijeta
guraju ne bi li dobili štand
na sajmu vina, koje se u
Kinu zatim može izvesti
uz niske troškove.
Od Hong Konga možemo mnogo toga naučiti, rekao je Joško Klisović, zamjenik ministrice
vanjskih poslova. U tom
se gradu vidi koliko su
poslovi i trgovina važni
za razvoj cijelog društva.
Poslovna infrastruktura je
izvrsna, a mnoga njihova iskustva u privlačenju
investitora mogu biti korisna u razvoju hrvatske
gospodarske diplomacije,
dodao je Klisović.
Na seminaru o poslovanju s Hong Kongom sudjelovali su predstavnici
pedesetak hrvatskih poduzeća. (I.V.)
Godina suzbijanja
rada na crno
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ovu je
godinu proglasilo godinom borbe protiv rada na
crno. Inspektorat rada pokrenuo je zbog toga niz
represivnih aktivnosti, rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog
sustava na prošlotjednoj
konferenciji za novinare. U veljači je obavljeno
1846 inspekcijskih nadzora primjene propisa o radnim odnosima i zaštiti na
radu. U suzbijanju rada na
crno očekuje se suradnja
socijalnih partnera i građana pa se na besplatni
broj telefona 0800 4949
mogu prijaviti nepravilnosti ili sumnje u rad na
crno.
*vijesti
Uljanik porinuo novi
brod
Novi brod kombinirane
namjene porinut je prošli tjedan u brodogradilištu Uljanik u Puli. Prema
priopćenju objavljenom
na stranicama Zagrebačke burze, riječ je o brodu izgrađenom za hrvatskog brodara Jadroliniju.
Brod može nositi 600 putnika (320 u zimskom salonu) i 145 automobila.
Novi brod treći je iz serije od četiri istovjetna plovila, dugih 99,8 i širokih
17,5 metara, s gazom od
2,4 metra.
Belgijski poduzetnici
u Zagrebu
Trideset poduzetnika iz
Belgije boravilo je prošli tjedan u Zagrebu upoznajući se s mogućnostima investiranja i pravnim
okvirom poslovanja u
Hrvatskoj. Na Zagrebačkoj školi ekonomije i
managementa priređena
im je prezentacija porezne regulative koja očekuje inozemne kompanije koje prvi put dolaze na
hrvatsko tržište. Predavači sa ZŠEM-a predstavili su mogućnosti i akademske razmjene dviju
zemalja i suradnju na zajedničkim istraživačkim
projektima.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( oko 220 lokaliteta
s prirodnim ljekovitim činiteljima u Hrvatskoj
( 2002. god
osnovan Movran
Konferencija industrije zdravstvenog turizma
Ivica Zoković, vlasnik i direktor tvrtke Movran
Ugostiteljstvo i u
specijalnim bolnicama
Mali trgovci se
mogli opstati
Pod pojmom zdravstvenog turizma integriraju se zdrava
hrana i klima s bogatstvom raznolikih ljekovitih činitelja
Z
dravstveni turizam se sastoji od
medicinskog, lječilišnog i wellness turizma, a ti turistički oblici
dobivaju sve veći značaj u
Hrvatskoj. U zadnje dvije godine u tom sektoru
napravljeno je više nego
u proteklih 20, a dokaz
tome je i izmjena u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti po kojoj se sada u
lječilištima i specijalnim
bolnicama može obavljati ugostiteljska djelatnost,
pa oni više zbog toga ne
trebaju registrirati posebne tvrtke, rekao je Rajko
Ostojić, ministar zdravlja
na prošlotjednoj 4. konferenciji industrije zdravstvenog turizma.
Pod pojmom zdravstvenog turizma integriraju se zdrava hrana i klima s
bogatstvom raznolikih ljekovitih činitelja, primjerice mora, termomineralnih voda, tla i bogatstvom
biljnog svijeta. To je i prilika da Hrvatska iskoristi
vlastite potencijale u proi-
Velikim trgovačkim lancima ne možemo konkurirati ni cijenom
podrazumijeva imperativ udruživanja kako bismo imali kolik-tol
Jozo Vrdoljak
[email protected]
D
zvodnji zdrave hrane i prirodne kozmetike na osnovi prirodnih ljekovitih
činitelja, rečeno je na konferenciji. U Hrvatskoj postoji oko 220 lokaliteta s
različitim i rijetkim prirodnim ljekovitim činiteljima
koji čine temelj ponude i
razvoja domaćih lječilišta i specijalnih bolnica.
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta je
istaknula kako je zdravstveni turizam multidisciplinarna djelatnost koja
obuhvaća mnogo više sektora nego što mislimo. “Pri
Komori već 19 godina djeluje Zajednica zdravstvenog turizma koja pokušava pridonijeti unapređenju
tog turizma, a njegov značaj prepoznat je i u Strategiji razvitka hrvatskog
turizma jer se prema prioritetima razvoja nalazi na
visokom trećem mjestu”,
naglasila je Vesna Trnokop Tanta. U sklopu konferencije bilo je riječi o
trendovima i strategiji razvitka zdravstvenog turizma, njegovu marketingu
te suradnji javnog i privatnog u destinaciji zdravstvenog turizma. (S.P.)
štini svojih dioničara u
kojoj dominiraju banke.
Pošta dobila ISO
certifikat
Hrvatska pošta zadovoljila je uvjete veoma zahtjevnog certifikata ISO
27001:2005 za informacijske i komunikacijske
potpore poslovnim procesima, priopćeno je iz HPa. Certifikat se dodjeljuje
poduzećima, ustanovama
i organizacijama koje dokažu maksimalnu predanost zaštiti podataka i to
ne samo tehničkom zaštitom, nego i cjelokupnom
organizacijom i provođenjem svih poslovnih procesa. Certifikat potvrđuje
odgovorno ponašanje prema vlastitim i tuđim informacijama, ističu u HP-u.
*vijesti
Agrokor prikuplja
dionice Mercatora
Nadzorni odbor pivovare
Laško u petak je potvrdio
prodaju dionica Mercatora koncernu Agrokor po
cijeni od 86 eura za dionicu. Odluku je donio nadzorni odbor pivovare iz
Laškog koja raspolaže sa
8,43 posto Mercatora, dok
cijela skupina Pivovarna
Laško, u kojoj su i druge tvrtke, ima 23,34 posto Mercatorovih dionica.
Nadzorni odbor Radenske, koja je članica skupine, suglasnost za prodaju
svojih 2,57 posto dionica
donio je u utorak, dok će
pivovara Union konačnu
odluku donijeti na skup-
Smjena na čelu
Glavnog ureda HTZ-a
Meri Matešić više nije direktorica Glavnog ureda
Hrvatske turističke zajednice, a do izbora novog direktora tu će dužnost obnašati
Darko Lorencin, ministar
turizma. Turističko vijeće
na prošlotjednoj sjednici
zatvorenoj za javnost nije
prihvatilo izvješće o radu
koje je, sada već bivša direktorica, podnijela nakon
svoje prve godine rada na
čelu Glavnog ureda HTZa. Za izbor novog direktora Glavnog ureda uskoro će se raspisati natječaj.
ok njihove kolege u Italiji, Mađarskoj,
Njemačkoj imaju značajan
udjel i svoje mjesto na tržištu, mali trgovci u Hrvatskoj polako nestaju. S jednim od njih, koji je unatoč
teškoj situaciji uspio opsta-
Sve je više
neregistriranih
pokretnih trgovina
koje prodaju
namirnice iz
kombija
ti na tržištu, Ivicom Zokovićem, vlasnikom i direktorom tvrtke Movran
iz Muća, razgovarali smo
upravo o problemima veletrgovaca, malih trgovaca i potencijalnih proizvođača u Hrvatskoj. Zoković
nam je otkrio svoje planove vezane uz proizvodnju
deterdženata te istaknuo
kako izlaz vidi u otvaranju
proizvodnog pogona te po-
vezivanju trgovine i proizvodnje. Movran je osnovan 2002. godine i bavi se
veleprodajom proizvoda i
njihovom distribucijom na
području Hrvatske. Trenutačno zapošljava 20 radnika.
Kako posluje Movran
posljednjih godina?
- Movran je sve do 2010.
godine imao kontinuiran
rast da bi od tada počeo lagani pad prometa. U odnosu na 2010. promet je pao
za nekih 20 posto. Inače, u
2013. imali smo promet od
oko 10 milijuna kuna bez
PDV-a.
Koji su osnovni problemi
u poslovanju?
- Iako su teška vremena,
nikada nismo bili u blokadi niti smo kasnili s plaćanjem obveza prema radnicima i državi. Svoje
obveze prema dobavljačima ispunjavamo u cijelosti. Kad je riječ o problemima, njih je dosta, ali su
glavni otežana naplata te
pad kupovne moći građana
uvjetovan krizom.
Jača trend otvaranja malih trgovina
Gdje je prostor za mogući uspjeh malih trgovaca?
- Nije naodmet napomenuti da su potrošači pomalo zasićeni dugotrajnim kupnjama u velikim supermarketima. Prema riječima mojih kolega iz Italije i Francuske, u tim je zemljama pojačan trend otvaranja malih
trgovina upravo zbog jednostavnije kupnje. Pogrešna je percepcija da je roba u manjim trgovinama skuplja nego u supermarketima, a da je naša roba svježija
nego kod velikih. Istina je da u velikim trgovačkim lancima kupnja traje po nekoliko sati te da se pritom kupi
i ono što niste planirali. Međutim, veliki trgovački lanci imaju vrlo učinkovit marketing što je, uz nabavu, njihova velika prednost, dok mi mali ne tiskamo ni najobičnije letke.
Koji su razlozi pada prometa u dijelu veleprodaje?
- Najveći je slaba kupovna
moć građana. Drugi razlog
je nestanak nekih trgovačkih lanaca, a u prvom redu
tu mislim na Kerum koji
je bio naš veliki i pouzdan
kupac. Treći razlog je sve
veći udjel trgovačkih lanaca s kojima ne poslujemo.
Kakva je situacija s maloprodajom?
- Tu je riječ o stagnaciji jer
je pala kupovna moć građana zbog smanjenja zaposlenosti kao posljedice propasti mnogih tvrtki.
Pad standarda je veći problem od pada broja stanovnika u Dalmatinskoj
zagori. Pored toga, ulazak
velikih trgovačkih lanaca
INTERVJU 13
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( 10 mil kn
Movranov promet u 2013. bez PDV-a
( 20 radnika
zaposleno u toj tvrtki
moraju udružiti da bi
niti marketingom. Nismo dovoljno moćni ni organizirani da bismo sami nabavljali veće količine određenih robnih marki. To
iko povoljniju nabavu
U čemu je nastao problem?
- U toj zoni smo kupili
zemljište površine 6000
četvornih metara. Tamo
sam namjeravao proizvoditi deterdžente koje
sada po našoj recepturi
proizvode dvije tvornice
u Italiji te jedna u Šapcu
u Srbiji. Ideja je bila da,
osim deterdženta, proizvodimo i sapune te malo
širi asortiman sredstava
za higijenu i čišćenje. Is-
Nužno je zadržati
kvartovske i male
seoske trgovine jer
je riječ o obiteljskim
obrtima i tvrtkama
koje mogu ponuditi
kvalitetnu uslugu
utječe na smanjenje broja
kupaca u malim trgovinama. To su općepoznate činjenice s kojima se nosimo jer smo ih predvidjeli.
Međutim, manje je poznato da na području Dalmatinske zagore imamo nelojalnu konkurenciju u sivoj
trgovini. Sve je više neregistriranih pokretnih trgovina koje prodaju namirnice iz kombija. Ne radi se
samo o dostavi kruha nego
i ostalih proizvoda. Neimaština stanovništva i velika konkurencija utječu
na pad prodaje kod malih
trgovaca.
Imate vlastite robne
marke. Koje su i kakav
je njihov značaj?
- Imamo tri vlastite robne marke registrirane kod
Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i
na Međunarodnom institutu za intelektualno
vlasništvo u Švicarskoj.
Stvarajući robne marke
deterdženata Purity i Ordinary htjeli smo stvoriti brendove koji će postaviti visoke standarde
kvalitete uz povoljnu cijenu. To nam i uspijeva
uz maksimalnu predanost
radu, izuzetno organiziranu nabavu sirovina i
ambalaže te maksimalnu produktivnost u proizvodnji i distribuciji.
Pored toga na tržište plasiramo konzerviranu rajčicu proizvedenu u Italiji
pod robnim markama Italian food, Movi i Petty.
Pratimo sve najnovije
tehnologije i trendove, te
se vrlo brzo prilagođavamo potrebama naših kupaca.
Tko su kupci vaših robnih marki?
- Naši najznačajniji kupci
su domaći trgovački lanci i niz manjih tvrtki. Nismo se bili orijentirali na
strane trgovačke lance jer
smo htjeli biti lojalni domaćim trgovcima, što se
baš i nije pokazalo najrazumnijim potezom jer
su strani lanci bolji platiše. Osim toga, domaći
lanci polako gube tržišni
udjel zbog povećana ulaska stranih lanaca i pada
kupovne moći građana.
Pokušali ste otvoriti
proizvodni pogon u poslovnoj zoni kod Muća.
hodovali smo dozvole i
platili komunalije, ali je
stanje na tržištu rezultiralo odgodom tog projekta.
Znači, pad prometa, smanjenje tržišnog udjela te
skupe financijske usluge
banaka, a pogotovo skupe komunalne usluge, zaustavile su taj projekt.
Samo za razne komunalne namete prije početka
gradnje morali bismo platiti oko 200.000 eura.
Imaju li naši proizvođači približno iste uvjete za poslovanje u odnosu na konkurenciju u
regiji?
- Naši proizvođači stvarno nemaju uvjete kakve
imaju kolege iz zemalja
u regiji ni za proizvodnju niti za poslovanje. Iz
tog razloga naši proizvodi nisu konkurentni. Gledajući cijenu vode i energije, komunalnih usluga i
radne snage mi smo u višestruko nepovoljnijem
položaju.
A koliko bi vaši proizvodi imali uspjeha na tržištu?
- Kao trgovac imam izuzetno dobre poslovne ali
i prijateljske odnose s potencijalnim kupcima u regiji te u zemaljma u našem okruženju što je, uz
kvalitetu proizvoda, trebao biti jamac uspjeha.
Znači, imali bismo tržište
na način da bismo polovinu proizvodnje plasirali u Hrvatskoj, a polovinu
izvozili. Partneri iz trgovine trebali su mi biti kvalitetni partneri i u distribuciji. Isto tako proizvodi
iz Hrvatske se percipiraju
kao kvalitetni proizvodi
na tržištu nama susjednih
zemalja i zemalja regije.
Na stranu to što se naše
vodeće robne marke više
ne proizvode u Hrvatskoj.
Tu mislim na proizvodne
pogone Podravke, Kraša,
sada najnovije i Gavrilovića... Sve te naše velike tvrtke imaju tvornice
izvan Hrvatske.
Kakva je perspektiva
vlasnika malih trgovina
u Hrvatskoj?
- Ako se ne udružimo, nemamo perspektivu jer velikim trgovačkim lancima
ne možemo konkurirati ni cijenom niti marketingom. Isto tako, veliki proizvođači poznatih
robnih marki izbjegavaju
direktnu dostavu malim
trgovcima zbog malih narudžbi. Stoga smo prisiljeni te proizvode nabavljati od posrednika, što se
odražava na krajnju cijenu. Nismo dovoljno moćni ni organizirani da bismo sami nabavljali veće
količine određenih robnih
marki. To podrazumijeva imperativ udruživanja
kako bismo koliko-toliko
imali povoljniju nabavu.
Predviđate li nastavak
trenda daljnjeg zatvaranja malih trgovina?
- Taj trend je za sada zaustavljen jer su opstale
zdrave male trgovine, ali
je naše udruživanje kao
odgovor na teške okolnosti neminovno i dugoročno je jedini izlaz iz ove situacije.
Povlače li se u tom smislu neki konkretni potezi?
- Movran zajedno s Udrugom malih trgovaca Splitsko-dalmatinske županije
planira organizirati skladište i logistiku kako bismo imali zajedničku nabavu. Nužno je zadržati
kvartovske i male seoske
trgovine jer se radi o obiteljskim obrtima i tvrtkama koje mogu ponuditi
kvalitetnu uslugu kupcima. Takve trgovine u Srbiji imaju udjel od 60 posto, a i u Hrvatskoj su
nekada imale značajan
udjel. Osobno sam spreman jako se angažirati na
tom projektu i imam velike planove kad je riječ o
njihovu širenju na prostor
Hrvatske.
14 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( 75 radnika
Bankari i poduzetnici
Tko će preuzeti
rizik? Nitko!
Dok poduzetnici vape za
kreditima, banke plivaju u novcu ali izbjegavaju sva rizičnija ulaganja
zbog zaoštravanja regulative i rasta udjela loših kredita. U takvoj situaciji, da bi bilo znatnijih
ulaganja, netko mora preuzeti rizik. Okrugli stol
magazina Banka i Hrvatske udruge banaka postavio je pitanje tko će to
prvi učiniti. Odgovor je
nakon sat i pol rasprave
bio jasan: nitko.
Profesor Ekonomskog
fakulteta u Zagrebu Tomislav Ćorić vjeruje da
bi prvi korak trebale ipak
napraviti banke, snižavanjem kriterija za odobravanje kredita poduzetnicima, čemu bi i HNB trebao
pridonijeti liberalizacijom
regulative. Ćorić podsjeća
i da su banke od 2008. do
2013. ostvarile 23,5 milijardi kuna bruto dobiti,
što im daje veliki prostor
Brodosplit razvija izvanbrodograđevnu djelatnost
za preuzimanje rizika. Savjetnik u HNB-u Ante Žigman uzvraća da bi u slučaju snižavanja kriterija
udjel nenaplativih kredita još više porastao što bi
urušilo stabilnost sustava,
a stabilnost je ipak prioritet središnje banke. Rokovi kredita ovise o rokovima oročavanja depozita, a
oni su u Hrvatskoj uglavnom vrlo kratki jer se
mnogi štediše i dalje boje
da će banke propasti, pojasnio je Ivan Šverko iz
Hypo banke. Žigman je
na to dodao kako hrvatske
banke sigurno neće tako
lako propasti jer su visoko kapitalizirane. (D.Ž.)
Hrvatska - SAD
Sigurna opskrba
energentima
Hrvatski energetski projekti imaju važno mjesto
u osiguravanju pouzdane i diverzificirane opskrbe energentima regije i cijele Europe, rekao
je ministar gospodarstva
Ivan Vrdoljak nakon ragovora sa zamjenikom
pomoćnika glavnog tajnika za energetsku diplomaciju Sjedinjenih Američkih Država Amosom
Hochsteinom i zamjenikom pomoćnika državnog tajnika SAD-a za regiju Hoytom Yeeom.
“Razgovarali smo o
potencijalnoj suradnji u
regiji, o zajedničkim američko-hrvatskim interesima koji se mogu potvrditi
zaposleno u segmentu strojne obrade
u vrlo dobro pripremljenim natječajima za istraživanje i eksploataciju
ugljikovodika. Imamo zajednički interes u formiranju energetske politike
ovog dijela Europe i postoji dugoročna suradnja
američke i hrvatske vlade
oko vođenja energetske
politike u regiji. Ne postoje više državne nego regionalne energetske politike koje jamče održivost
ovog dijela Europe”, istaknuo je Vrdoljak.
Sve je dosad učinjeno
kako bi Hrvatska bila dio
rješenja energetske sigurnosti i neovisnosti za Europu i to je odlična prilika za Hrvatsku, kaže
Amos Hochstein. “Važno je da dobri prijatelji i saveznici razgovaraju o ključnim stvarima
kao što su energetska sigurnost - za Hrvatsku, regiju ali i Europu”, kaže
Hochstein. (K.S.)
Brojni novi i drugačiji
zaposlenost
Unutar brodogradilišta osnovan je niz uskospecijaliziranih tvrtki koje posluju u sklo
cijenama. Iz Brodosplita već je isporučeno osam silosa za cementare i podmorski po
najveći na svijetu okomiti generator vrućeg plina, atraktivna portalno-okretna lučka
Jozo Vrdoljak
[email protected]
U
situaciji kada su
knjige narudžbi, kad je riječ
o gradnji brodova, gotovo
prazne, Uprava splitskog
Brodosplita je, po uzoru
na njemačka brodogradilišta, odlučila iskoristiti mogućnosti svojih radionica i
razvijati izvanbrodograđevne projekte te tako dodatno angažirati svoje projektante. Prvi takav posao
napravljen je u suradnji s
Tromontom, a radilo se o
gradnji trupova za vjetroelektrane za tvrtku Acciona. Nastavilo se pak s
nizom projekata, vrlo zahtjevnih i za projektante i
za djelatnike.
Stoga je unutar prostora brodogradilišta osnovan
niz uskospecijaliziranih
tvrtki koje posluju u sklopu grupacije, a počele su
nuditi svoje usluge i izvan
brodogradilišta po konkurentnim cijenama. Javnost
se nedavno upoznala s isporukom podmorskog podizača naftovoda za bračku tvrtku Lagena što je,
prema riječima predsjed-
nika Uprave Brodosplita Darka Pappe, iskorak Brodosplita prema off
shore tržišnom programu,
odnosno poslovima proizvodnje opreme za istraživanje podmorja. Uz to,
manje je poznato da je isporučeno još osam silosa namijenjenih cementarama - bio je to zajednički
projekt Brodosplita i Zagreb
Montaža-Vikoma
ugovoren za njemačkog
naručitelja, a isporučena
su i tri hot-gas generatora
(spremnika za plin) ugovorena za austrijsku tvrtku Atec Greco. Radi se i
na korugaciji limova, raznim uslugama za plovne
dizalice, montaži portalnih kranova...
Okretanje novim
poslovima
Kada se tome pridodaju
još i gradnja 12 brodova za
nautički turizam, pa izrada
trupa i nadgrađa za domaće naručitelje, izgradnja
najvećeg na svijetu okomitog generatora vrućeg
plina na ugljen te početak
gradnje portalno-okretne lučke dizalice tipa Kranich 3000, može se reći
da se u Brodosplitu polako okreću drukčijim poslovima. U knjizi narudžbi
su i dva heavy liftera (brodovi koji se uglavnom ko-
Brodogradilišta za razvoj visoke tehnologije
One koji prate situaciju u brodogradnji razvijanje djelatnosti i proces osamostaljenja tvrtki u brodogradilištu
podsjetit će na model restrukturiranja njemačkih brodogradilišta. Taj model je 2007. godine u Splitu predstavio
prof.dr. Martin-Christoph Wanner, brodograđevni stručnjak i predavač na
sveučilištu Rostock. Bitan korak u restrukturiranju je bio izmještaj iz brodogradilišta svega onog što nije klasična brodogradnja. Tako su se iz
njemačkih brodogradilišta izmjestile i razvile tvornica propelera, tvornica motora, tvornica elektroničke opreme, dok je jedan od brodograđevnih
dobavljača u Njemačkoj postao vodeći svjetski proizvođač solarnih elektrana. Sve te tvrtke koje su radile isključivo za brodogradilište danas gotovo
80 posto prihoda ostvaruju izvan matičnog brodogradilišta, a neke su postale i svjetski igrači. Wanner je tada
istaknuo i kako je istočnonjemačka
brodogradnja bila u puno težoj situaciji nego hrvatska. “Bitna je suradnja svih i osamostaljivanje tvrtki unutar brodogradilišta. Brodogradilišta su
vrlo važna jer se u njima razvijaju visoke tehnologije. Brodogradnja je čvrsti lanac i da nema brodogradilišta, ne
bi bilo ni visokih tehnologija”, naglasio je Wanner dodajući da se hrvatska
brodogradilišta trebaju okrenuti gradnji specijaliziranih brodova kako bi se
izbjegla konkurencija s Dalekog istoka.
15
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( 12 brodova
Projekt Kapinci-Vaška
Navodnjavanje za
2000 hektara
gradi se za nautički turizam
poslovi jamče
pu grupacije, a počele su nuditi usluge po konkurentnim
dizač naftovoda, a uz naručene jahte i jedrilice, već se gradi
dizalica i još mnogo toga
Doznaje se da se u suradnji s tvrtkom Adria Vinch
razvija projekt izrade sidrenih vitala promjera
6,5 metara koji se koriste
u naftnoj industriji.
Radnici zadovoljniji
Direktor nedavno osnovane tvrtke BrodosplitStrojna obrada Mirzad
Talić izgradnju podmorskih podizača naftovoda
za Lagenu smatra puno
vrednijim iskustvom od
samog financijskog efekta jer “je Brodosplit ušao
u područje koje mu je do
sada bilo nepoznato”. Talić naglašava i kako su
radnici puno zadovoljniji
kada su angažirani na neriste za postavljanje teške i vrlo skupe opreme za
podmorske naftne bušotine) dužine 152 i širine 27
metara. Oni će biti opremljeni s po dvije dizalice
čija pojedinačna nosivost
može biti i do 1300 tona.
Naručena su i tri plus dva
jedrenjaka s tri jarbola dužine 60 i širine 10 metara
koji će ostvarivati brzinu
od 11 čvorova. Također se
gradi jedna luksuzna motorna jahta duljine 60 metara koja će moći na svoje četiri palube u šest VIP
kabina primiti 12 putnika.
Riječ je o najvećoj takvoj
jahti koja se gradi u Hrvatskoj, a njena je isporuka
predviđena za ovu godinu. Gradi se i jedan riječni kruzer dug 105 metara
koji će u svoje 82 kabine
moći primiti 160 putnika,
a grade se i dva broda za
prijevoz kontejnera nosivosti po 22.000 tona.
Popunjavanje
navoza neće
zaustaviti razvoj
djelatnosti koje nisu
vezane uz gradnju
brodova
kom poslu, nego kada su
bili na čekanju - unatoč
tome što su imali solidna
primanja. Ovako su dobili
nadu, dodaje on.
Segment
strojne
obrade zapošljava 75
radnika
raspoređenih
u dvije tvrtke - Strojna
obrada i Stroj, a ovisno o
potrebi lako se prebacuju
na poslove u druge odjele brodogradilišta. Isto
tako, Brodosplit-Strojna obrada prema potrebi
angažira radnike iz drugih tvrtki unutar grupacije. “Tvrtki Lagena odmah smo mogli ponuditi
projektiranje, kvalitetnu
strojnu obradu, bojenje te
sve vrste ispitivanja u ekstremnim uvjetima. Njihov projekt nas je uveo
u tajne projekata vezanih uz naftnu industriju.
Kada sve ovo dobije potvrdu u praksi, u što uopće ne sumnjamo, krenut
će sigurno i brojne narudžbe”, ističe Talić.
Još postoji strah od
budućnosti
Brodosplit s ugovorenim poslovima ima popunjene kapacitete za cijelu 2014. i dobar dio
2015. godine, ali strepnja i neizvjesnost što će
biti u idućem razdoblju
još postoje. Nadaju se da
će knjigu narudžbi popuniti veći brodovi, a priča
se da je Brodosplit pred
ugovaranjem
gradnje
brodova sličnih onima
kakve je to brodogradilište gradilo do sada, te da
je vrlo izgledna gradnja
jednog putničkog broda.
Unatoč tome, prema riječima Darka Pappe, popunjavanje navoza ne bi
trebalo zaustaviti razvoj
djelatnosti koje nisu vezane uz gradnju brodova
na navozima.
“Takvih poslova u
Brodosplitu do sada nije
bilo jer se smatralo da
ovo brodogradilište takvi
poslovi ne zanimaju, ali i
zato što je tada u okolici
Splita postojao niz tvrtki
specijaliziranih upravo za
ovakve poslove”, kaže Talić ističući da je Brodosplit prilagodio cijene svojih usluga tržištu i postao
konkurentan u ovom dijelu poslovanja.
U okviru Nacionalnog
programa navodnjavanja Virovitičko-podravska županija dovršava najveći pilot-projekt
sustava navodnjavanja
u Hrvatskoj - KapinciVaška.
Projekt je na državnoj razini pokrenut još
2005., a njegovo dovršenje se očekuje u ljeto iduće godine, kada će
2000 hektara navodnjavanih poljoprivrednih površina uskoro dobiti svoje prve korisnike. Do sada
je položen cjelokupni cjevovod na istočnom dijelu
projekta, a u fazi izgradnje je i crpna stanica čiji
se dovršetak očekuje do
sredine ove godine.
Poljoprivredne površine ovog sustava smještene su u središnjem
sjevernom području Županije, u Općini Sopje,
većinom su u državnom
vlasništvu (810 hektara),
a ostatak je u privatnom
(450 hektara). Tijekom
2013. godine vlasnici još
oko 700 hektara iskazali su interes za proširenje
sustava navodnjavanja pa
je u tijeku izrada projektne dokumentacije za taj
dio projekta.
Ovaj sustav, koji je
najveći sustav za navodnjavanje u Hrvatskoj, dovršava se u suradnji s
Hrvatskim vodama. Vrijednost projekta iznosi 60
milijuna kuna, a iz proračuna Virovitičko-podravske županije u ovoj
godini osigurano je 26
milijuna kuna za nastavak izgradnje.
Osim ovoga sustava, Virovitičko-podravska županija planira još
šest sličnih projekata staviti u funkciju: Novi Gra-
dac-Detkovac, Đolta, Pitomača-Špišić Bukovica,
Lukač, Čađavica i Orahovica. Provedbom ovih
projekata do kraja 2020.
godine sustavima za navodnjavanje trebala bi se
pokriti petina ukupne poljoprivredne površine u
toj županiji.
U Hrvatskoj se od 206
milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta trenutno navodnjava samo oko
jedan posto. To nas stavlja među zemlje s najslabijim sustavom navodnjavanja u cijeloj Europskoj
uniji. (K.S.)
Kako izbjeći financijsko ropstvo?
Financijska pismenost
od malih nogu
Učenici bi se već od sljedeće školske godine trebali pobliže upoznati s
financijskom pismenošću koja se planira uvesti u sklopu Kurikuluma
građanskog odgoja i obrazovanja.
Nevenka
Lončarić
Jelačić, viša savjetnica
za nacionalne programe
Agencije za odgoj i obrazovanje, na okruglom
stolu Financijskim obrazovanjem do financijske
pismenosti, istaknula je
kako se načinom potrošnje može utjecati na tokove gospodarstva. “K
tomu, građani često padaju u financijsko ropstvo jer nemaju kritičku
distancu prema nekim
proizvodima i uslugama”, istaknula je dodavši kako su to ozbiljne
stvari
zbog kojih je
potrebno
financijski
opismeniti građane već
od malih nogu.
Financijsko opismenjavanje u kurikulumu,
o kojem će javna rasprava biti otvorena u travnju, učenicima će pokušati dati odgovarajuća
znanja, vještine te izgraditi stavove o odgovornoj
potrošnji, raspolaganju
džeparcem ili, primjerice,
formiranju kućnog proračuna. Đema Bartulović
iz Ministarstva gospodarstva naglasila je važnost
kontinuirane
edukacije
koja vodi do dobrih financijskih odluka.
Također,
viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Damir Odak je napomenuo
kako je važno da potrošač donosi educirane odluke, posebice jer financijski sustav redovito širi
i povećava svoju ponudu. Dodao je i to da je od
financijske nepismenosti
još gora financijska polupismenost.
Inače, okrugli stol
je organiziran u sklopu obilježavanja Svjetskog tjedna novca (Global Money Week) od 10.
do 17. ožujka, u kojem
je prvi put sudjelovala i
Hrvatska. (B.O.)
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( 40.000 zaposlenih ( 1200 tvrtki
ukupno ima hrvatska prehrambena industrija
posluje u prehrambenom sektoru
U Hrvatskoj i u regiji očekuje se rast potrošnje za hranu od četiri posto na godišnjo
Budućnost prehrambene
udruživanju, novim proizv
Dok je prihod po zaposlenom u ovom sektoru u EU-u gotovo 200.000 eura, kod nas je on tek nešto viši od četvrtine te bro
po zaposlenom u nas iznosi 16,23 posto, u EU-u je to 13,15 posto. U usporedi sa Zapadom mi smo i niskoproduktivni i usi
Krešimir Sočković
[email protected]
H
rvatska prehrambena
industrija
zapošljava
40.000 radnika, 1200 tvrtki radi u tom sektoru i godišnje se u njemu okrene oko 40 milijardi kuna,
od čega najviše u velikim tvrtkama. Istovremeno ovaj sektor ostvaruje
17 posto prihoda cijelog
prerađivačkog sektora i
10 posto ukupnog izvoza
iz Hrvatske. Prema statistikama, desetina cijelog hrvatskog bruto domaćeg proizvoda ostvari se u
proizvodnji i trgovini hranom.
No unatoč tome što se
čini kako te brojke nisu
loše u usporedbi s drugim
članicama Europske unije, stanje nije dobro. I cijela Europska unija naslanja se na ovaj sektor koji
je njena vodeća gospodarska grana. Čak 500.000
tvrtki, od čega je 99 posto
malih i srednjih poduzeća, grize za svakog od 500
milijuna potrošača na tom
tržištu. Čak 16 posto ukupnog prihoda industrije i
13,6 posto BDP-a ostvaruje se u ovom sektoru, u
kojem radi 14,6 posto svih
zaposlenih, odnosno više
od 4,1 milijun.
U nas ima još dosta
solo igrača na tržištu
poput Podravke,
Kraša, Vindije,
Franka, Kandita ili
Gavrilovića
No dok je prihod po
zaposlenom u ovom sektoru u EU-u gotovo 200.000
eura, kod nas je on tek nešto viši od četvrtine te
brojke, odnosno 55.724
eura. U sektor se tamo investira godišnje po zaposlenom 7100 eura, a u nas
upola manje, oko 3600.
Dok udio troškova po zaposlenom u nas iznosi
16,23 posto, u EU-u je to
13,15 posto. Uz krizu koja
otežava poslovanje svima, prehrambena je industrija najteži udarac doživjela ulaskom Hrvatske u
Europsku uniju kada je izgubila povlašteni izvozni
status na tržišta Cefte. Uz
to smo u usporedi sa Zapadom niskoproduktivni
i usitnjeni u svim sektorima, nisko kapitalno opremljeni i nedovoljno ulaže-
mo u razvoj tehnologija i
proizvoda. Istovremeno
smo previše usmjereni na
domaće tržište, ovisimo o
uvozu sirovina, a ne pazimo baš ni na to što sijemo
i sadimo te imamo li tržište
za te proizvode.
Investitore zanima hrana
Investitore zanima prehrambeni sektor unatoč
ekonomskim prilikama, i tu se vidi potencijal,
posebice za one koji žele raditi u regiji, kaže
direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić.
“Problemi domaće prehrambene industrije su i u organizacijskoj strukturi, kvaliteti upravljanja koja nije u skladu s očekivanjima investitora te nepovoljnom
makroekonomskom okruženju. Trendovi u prehrambenoj industriji u EU-u
idu u korist proizvođačima koji žele
povećanje prinosa, inovativnost,
etičke trendove i proizvodnju zdravih, ekoloških
proizvoda. Novije članice EU-a pokazuju više sklonosti za proizvode koji dolaze iz Hrvatske i regije i
oni mogu biti dobri partneri za naše proizvode. Na
ta tržišta je jeftinije doći nego na razvijenija europska tržišta”, smatra Vedrana Jelušić Kašić.
U Hrvatskoj je EBRD do sada uložio 2,86 milijardi
eura u 156 projekata. U sljedećem razdoblju će se
fokusirati na ublažavanje posljedica krize kroz podršku poduzećima, privatizaciju javnih poduzeća i
restrukturiranje te unapređenje korištenja benificija članstva u EU-u.
Nedostaje suradnja
Boris Teški, vlasnik konzultantske tvrtke Instar,
govoreći na Liderovoj
konferenciji Prehrambena industrija - prilike za
rast koja se bavila načinima ekspanzije ovog sektora u Hrvatskoj, rekao je
kako je hrvatska prehrambena industrija pod pritiskom okruženja i u problemima s profitabilnošću.
“Udruživanje je jedino rješenje i izlaz. Volio bih vidjeti više modela suradnje
kao što su kooperacije i joint venture jer se u klasičnim preuzimanjima i spajanjima vidi stagnacija i
nizak interes stranih ulagača”, kaže Teški.
Dvije globalne prehrambene
kompani-
je Nestle i Danone rasle
su kroz akvizicije, no danas surađuju međusobno ali i s drugima kompanijama kroz joint venture.
Spajanjem dviju tvrtki narasla je kooperativa FrieslandCampina i sada je u
100-postotnom vlasništvu
zadrugara. “Manjak interesa za povezivanje posljedica je loših odluka i
ljudskog faktora, pa i prevelikog ega, a ne stvarnog
stanja na tržištu”, ističeTeški. U nas ima još dosta
solo igrača na tržištu poput
Podravke, Kraša, Vindije,
Franka, Kandita ili Gavrilovića. Hoće li oni odabrati suradnju kroz klastere,
kakvih je u Hrvatskoj već
tridesetak u svim gospodarskim granama, ili kroz
17
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( oko 40 mlrd kn ( sektor ostvari 10%
godišnji promet sektora
ukupnog hrvatskog izvoza
oj razini
e industrije u
vodima i tržištima
ojke, 55.724 eura. U sektor se tamo godišnje investira po zaposlenom 7100 eura, a u nas upola manje. Dok udio troškova
itnjeni u svim sektorima, nisko kapitalno opremljeni i nedovoljno ulažemo u razvoj tehnologija i proizvoda
mil USD
6
Uvoz
Razlika
POKRIVENOST
64%
5
2,
.
12 D
20 S
Z rd U
VO l
U m
Dobri primjeri
udruživanja
Nekoliko dobrih primjera udruživanja već ima u
prehrambenoj
industriji. Udruga Baby Beef ima
veliki potencijal proizvoda
na tržištu, no djeluje samo
kao savez i nije kapitalno
povezana. Klaster Slavonska jabuka bi mogao ostvariti svoj tržišni potencijal,
a i Poljoprivredna zadruga Agro-Istra je već ostvarila prihod veći od milijun
eura.
Klaster Hrvatski pršut
želi biti tradicionalna domaća konkurencija onima
iz Španjolske i Italije. “Cilj
je bio i okupiti sve proi-
.
12 D
20 S
Z dU
VO mlr
Izvoz
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Izvor: DZS
neke druge oblike, ostaje
nam vidjeti.
1,
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
-500
-1000
-1500
IZ
Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj
zvođače na jednom mjestu
kroz partnerski, a ne konkurentski odnos i u njega je
sada uključen 21 proizvođač s ukupnom proizvodnjom od 240.000 pršuta,
dok su instalirani proizvodni kapaciteti od 500.000
pršuta”, ističe Darko Markotić iz Mesne industrije
Braća Pivac.
Klaster članicama omogućava zajednički nastup
prema dobavljačima čime
se jamči kvaliteta, količina
proizvoda i niža cijena, a
zajedno mogu otvoriti nova
tržišta i pripremiti marketinški nastup. “Želja nam je
smanjiti uvoz i povećati domaću proizvodnju jer sada
niti pola potrošnje pršuta ne
dolazi iz domaće proizvodnje”, kaže Markotić.
Pozitivan primjer očekuje se i od Klastera konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora. Njime
se želi umrežiti javni, privatni i i znanstveno istraživački sektor. “Temeljna mu
je zadaća jačanje konkurentnosti i stvaranje dodane
vrijednosti, osnivanje centara kompetencija čiji je cilj
komercijalizacija inovacija i primjena novih tehno-
logija u području hrane, horizontalno povezivanje, te
suradnja s drugim klasterima konkurentnosti”, ističe
članica Uprave Podravke
Jadranka Ivanković. Dodala je kako se Podravka u
dužem roku vidi u takvim
strateškim projektima.
“Trećina naših plasmana je vezana za Hrvatsku,
trećina za regiju, a trećina za Europu u širem smislu”, ističe glavni tajnik
Atlantic Grupe Ivan Mišetić. “Podizanje tržišnih
udjela na već zauzetim tržištima sada nam je preskupo, no pozivamo sve koji
nam se žele pridružiti u zajedničkom nastupu”, kaže
Mišetić priznajući kako su
već razgovarali s nekima o
tome, no još nema konkretnih rezultata.
Važnost domaćeg
tržišta
Kriza u Hrvatskoj ne traje od 2008. nego još dulje, smatra istraživač
Ekonomskog instituta u
Zagrebu Zoran Aralica.
“U razdobljima kada je bilo
pozitivnih trendova, uvjeti trgovanja su se pogoršali zbog pogrešne aloka-
cije novca, što je ostavilo
posljedice i na prehrambeni sektor. Kriza je pogoršala postojeće stanje i krenula
na javni sektor”, smatra on.
Dodao je kako je za svaku
industriju važna internacionalizacija poslovanja, ali
prije nastupa u inozemstvu
treba sačuvati vlastitu poziciju na domaćem tržištu,
upozorava Aralica.
Pozivamo sve koji
nam se žele pridružiti
u zajedničkom
nastupu, kaže Ivan
Mišetić iz Atlantic
Grupe
Izvršni
direktor
Agrokora za strategiju i
tržišta kapitala Zdravko
Marić upozorava kako posljednjih 13 godina uvoz
poljoprivrednih proizvoda nadmašuje izvoz. “Iako
imamo tradiciju, prepoznatljivost u regiji, kvalitetu kao i sirovinsku osnovu,
ovisni smo o primarnim
proizvodima, mala nam je
produktivnost i ne ulažemo u istraživanje i razvoj.
Istovremeno prijeti nam
visok trošak kapitala, visoka zaduženost poduzeća
i konkurencija iz EU-a”,
smatra Marić. “Nužno je
povezati prehrambeni i poljoprivredni sektor te koristiti sve svoje potencijale
poput zemljišta, koja treba okrupniti, obogatiti infrastrukturom i tako postati konkurentniji. Treba biti
optimističan jer se i u nas
i u regiji, prema procjenama stručnjaka, očekuje
rast potrošnje na hranu za
četiri posto godišnje”, naglašava Marić.
Taj put može se ostvariti i kroz snažan turistički sektor. Boris Dujmović
iz Marioline koja proizvodi krčke šurlice, tjesteninu
koja je u lokalnim restoranima traženija od špageta, kaže kako je hrvatski
proizvod potreban ugostiteljstvu jer mu daje dodanu vrijednost. “Iako je tehnologija strana, proizvod
uvijek ostaje domaći, a suradnjom s hotelskim tvrtkama otvara se veliko tržište
na kojemu se može postići
viša cijena proizvoda i zadovoljan gost”, kaže Dujmović.
Odlazak i na treća
tržišta
No ne treba samo ostati na regiji. Svijetli primjer
je ulazak Zvečeva na police britanskog maloprodajnog lanca Tesco. Kako
kaže Marin Pucar, predsjednik Uprave Zvečeva,
na tome rade godinu i pol, a
prva proizvodnja je upravo
krenula. “S takvim lancima
nije lako pregovarati, ali
na kraju se isplatilo. Treba
biti uporan i pronaći svoje
prilike. To smo našli u našim čokoladicama Mond s
kojim smo s low segmenta prešli u premium”, kaže
Pucar.
Okrenuti se možemo i
prema Istoku na kojem su
neki naši proizvodi odavno etablirani. Daljnji iskorak se može napraviti halal
certificiranjem, ističe Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete. “Halal
tržište je u svijetu vrijedno
1,3 trilijuna dolara”, ističe
Dugonjić. Potencijal je i u
halal turizmu jer takvi gosti u prosjeku potroše oko
1700 dolara, što je za 500
dolara više od prosječnih
Europljana.
18 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( 121 hostel ( 8907 ležajeva
postojao u Hrvatskoj u 2013.
nude hrvatski hosteli
Hosteli u Hrvatskoj
Hostelizacija: dobrodošao trend
ili prijetnja klasičnom turizmu?
Hrvatski ferijalni hostelski savez je upozorio Ministarstvo turizma na potrebu da se, izmjenom važećeg pravilnika,
uvede kategorizacija hostela i time stane na kraj negativnim trendovima koji se uočavaju na tom području
Hosteli u Hrvatskoj
Jozo Vrdoljak
[email protected]
ŽUPANIJE
U
ZAGREBAČKA
KRAPINSKO-ZAGORSKA
KARLOVAČKA
VARAŽDINSKA
PRIMORSKO-GORANSKA
LIČKO-SENJSKA
ZADARSKA
OSJEČKO-BARANJSKA
ŠIBENSKO-KNINSKA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
SPLITSKO-DALMATINSKA
ISTARSKA
DUBROVAČKO-NERETVANSKA
MEĐIMURSKA
GRAD ZAGREB
UKUPNO
Hrvatskoj, prema podacima s
kraja 2013., postoji 121 hostel, a već u
prvim mjesecima 2014.
najavljeno je otvaranje
nekoliko novih. Turistički radnici, pak, upozoravaju kako se moraju zaustaviti negativni trendovi
koji su se na tom području počeli uočavati. Mora
se na vrijeme, kažu, spriječiti hostelizacija stambenih zona te uvesti kategorizacija.
Svi smo svjesni
kako treba uvesti
reda i regulirati rad
hostela, ističe Tonči
Glavina, vlasnik
hostela
Postoji li problem hostelizacije Hrvatske ili je
stvar u definicijama? “S
jedne su strane pojedini
hosteli multifunkcionalni, pa se u nekim stvarima
mogu svrstati uz bok hotela s više zvjezdica, dok
imate i hostele koji imaju tek nekoliko kreveta i
nemaju drugog sadržaja”,
kaže glavni direktor Hrvatskog ferijalnog hostelskog saveza (HFHS)
Tihomir Plejić. “Dakle,
hosteli nisu kategorizirani, i to je potrebno mijenjati. Jedna od negativnosti u njihovu razvoju
je i sve češća pojava da
se veći stan u stambenoj zgradi pretvara u hostel”, kaže. A to je, napominje on, u suprotnosti
s osnovnom filozofijom
Broj poslovnih
jedinica
1
1
2
1
22
4
16
1
6
2
26
10
3
2
24
121
Broj
kreveta
62
57
96
261
2.367
133
933
16
270
141
1.422
1.231
129
53
1.736
8.907
Iskorištenost
kapaciteta u danima
32,6
7,8
94,1
12,8
67,4
78,8
88,3
35,9
57,5
66,1
85,2
65,3
103
37,1
72,9
71,4
Izvor: Hrvatski ferijalni i hostelski savez
putovanja mladih ljudi,
koji su najčešći korisnici hostela. Hostel, objašnjava Plejić, treba biti samostojeći objekt koji ima
i ugostiteljsku djelatnost
i ne bi trebao biti smješten u stambenoj jedinici. “Stoga smo upozorili Ministarstvo turizma i
nadamo se da će ono pokrenuti izmjene važećeg
pravilnika, te urediti problematiku hostela na drugačiji način”, kaže Plejić.
Hrvatski
ferijalni
hostelski savez, inače,
upravlja (prema lanjskim
podacima Ministarstva
turizma) s vlastitih šest
velikih hostela - u Puli,
Rijeci, Velom Lošinju,
Zadru, Dubrovniku i Zagrebu, te s još pet pridruženih hostela u kojima je
ukupno više od 1000 kreveta. Njihovi gosti, njih
oko 60.000 godišnje,
ostvare oko 100.000 noćenja.
Kratkoročni učinci
Od prošle godine još jedna negativnost je došla
do izražaja - gotovo bezobrazno podizanje cijena u hostelima za vrijeme
održavanja masovno posjećenih zabavnih događanja, poput Ultra festivala u Splitu.
“Takva pojava kratkoročno može imati financijske učinke,
ali dugoročno šteti destinaciji”, kaže Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma.
On predlaže da se privatni smještaj organizira putem difuznih hotela, kod
kojih postoji zajednička
recepcija za više objekata, a da se hosteli diferenciraju u odnosu na privatni smještaj. Stihijskom
podizanju cijena svakako
treba doskočiti, no Kramarić ističe i da unutar
destinacije treba dobro
promisliti o tome kakav
utjecaj veliki festivali
imaju na ljetni odmorišni
turizam. “Stvaramo novi
doživljaj mlađim gostima i već imamo efekte -
mlađi gosti koji su došli
zbog festivala nagovaraju i svoje roditelje da posjete Hrvatsku. To nam je
otkrio i brazilski dužnosnik u Ministarstvu turizma gdje su također primijetili taj trend. No u
svemu tome mora se voditi računa o smještajnoj
strani, da ne dođe do napregnutosti”, ističe Kramarić.
Ne piliti granu na
kojoj sjedimo
Poznavatelji turističkih
kretanja nemaju dileme
o tome da će hosteli i nadalje biti važan faktor u
razvoju turizma, ali bez
zaustavljanja negativnih
Rast broja noćenja od 30,9 posto
Ukupno gledano, hrvatski hosteli nude 8907 ležajeva, a lani su zabilježili 636.023 noćenja ili 30,9 posto
više nego 2012. Velika većina hostelskih gostiju, njih oko 83 posto, su
stranci, dok tek 17 posto čine domaći gosti. Među gostima najviše je studenata - tijekom prošle godine ostvarili su 225.375 dolazaka, a taj broj veći
je za čak 41,8 posto nego godinu prije.
Zauzetost kapaciteta kod hostela u
Hrvatskoj u prosjeku iznosi 71,4 dana,
ali je kod hostela koji su učlanjeni u
Hrvatski ferijalni hostelski savez ona
znatno viša i iznosi čak 121 dan u godini. Iako bi se očekivalo da je Zagreb
najjača hrvatska hostelska destinacija, posebno zbog atraktivnosti i izvan
ljetne turističke sezone, primat mu je
po broju hostela uzeo Split, koji ima
26 hostela s ukupno 1422 kreveta.
Zagreb broji 24 hostela s ukupno 1736
kreveta, a kad se gleda županijska rasprostranjenost, hostelski lider je Primorsko-goranska županija u kojoj su
22 hostela, ali s uvjerljivo najviše kreveta, čak 2367.
trendova neće biti ni pravog razvoja. U suprotnom, može se dogoditi da
prepilimo granu na kojoj
sjedimo.
“Kao i većina turističkih radnika, mišljenja sam da treba podržati razvoj hostelske mreže
i povećanje broja hostela.
Činjenica je da su upravo hosteli doveli mnoge nove goste u određene
destinacije”, ističe Tonči Glavina, vlasnik hostela i agencije Eklata
iz Zaostroga. “Isto tako,
svi smo svjesni kako treba uvesti reda i regulirati rad hostela. Mislim da
treba propisati minimalan broj postelja koji hostel mora imati, primjerice 50”, kaže. Glavina
posebno ističe kako hosteli u Hrvatskoj moraju zadovoljavati standarde kakve imaju u Europi.
A to opet znači - imati zajedničku prostoriju za goste, kuhinju i ostale sadržaje koji danas brojnim
manjim hostelima nedostaju.
19
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( 50% smještaja
( 57.783 kućanstva
u Hrvatskoj nude privatni iznajmljivači
pružalo je tu uslugu prošle godine (podaci DZS-a)
Difuzni i integralni hoteli
Udruživanjem iznajmljivača
do bolje ponude
Smještaj u kućanstvima, kaže ministar turizma, jedan je od najvećih izazova hrvatskog turizma. Stoga se i
u Strategiji razvitka turizma posebna pažnja pridaje pretvaranju dijela takvih kapaciteta u različite oblike
kolektivnog smještaja, a preduvjet za to su i predložene promjene pravilnika o hotelima
Sanja Plješa
[email protected]
P
rije skoro 40 godina
talijansku
pokrajinu Friuli pogodio je potres. Razmišljajući o tome kako
obnoviti objekte u gradovima i mjestima u toj pokrajini, Talijani su odlučili
izgraditi difuzne ili raspršene hotele. To su međusobno odvojeni objekti sa
zajedničkom recepcijom i
pratećim sadržajima. Od
tada do danas u Italiji je izgrađeno šezdesetak takvih
hotela, i to uglavnom u turističkim mjestima. Nakon
toga difuzni hoteli počeli
su se graditi i u drugim zemljama, pa i u Hrvatskoj.
Prvi takav hotel kod nas
nalazi se u staroj gradskoj
jezgri u Šibeniku. U njemu
je okupljeno nekoliko privatnih iznajmljivača kako
bi na taj način unaprijedili vlastitu, ali i gradsku turističku ponudu. Difuzni
hoteli po mnogočemu se
razlikuju od standardnih,
a za njih se može reći da
su pravo osvježenje u turističkoj ponudi jer umrežavaju privatne iznajmljivače s ciljem podizanja
zajedničke konkurentnosti
i promocije na tržištu.
U želji da potakne
udruživanje iznajmljivača
i stvaranje difuznih hotela,
Ministarstvo turizma pripremilo je izmjene i dopune Pravilnika za hotele, pa
se u kategorizaciju objekata uvode i dvije nove hotelske vrste - difuzni hotel
i integralni hotel.
Difuzni i integralni hotel međusobno se razliku-
ju u vrlo malo postavki.
U jednom i drugom slučaju riječ je o privatnom
smještaju raspršenom u tri
i više objekata u istom naselju, u kojem se nude doručak i druge ugostiteljske
usluge, uz uporabu zajedničke recepcije i prostorije za boravak. Razlika je
samo u tome što se difuzni hoteli nalaze pretežno
u starim ruralno-urbanim
strukturama te su uređeni
i opremljeni na tradicijski
način, dok se taj zahtjev
ne primjenjuje na integralne hotele.
Pojašnjavajući razliku između difuznog i integralnog hotela, Željko
Cvrtila, načelnik Sektora za standarde pri Ministarstvu turizma, je rekao kako se kod difuznog
hotela udružuju najmanje
tri privatna iznajmljivača,
i to u staroj gradskoj jezgri u nekoj destinaciji, ili
pak tri stare kuće izvan tih
jezgri. Gornja granica udruživanja nije određena.
Umrežavanje
privatnih
iznajmljivača
Privatni smještaj čini 50
posto ukupnog smještaja u
našoj zemlji. Prema podacima Državnog zavoda za
statistiku, prošle su se godine 57.783 kućanstva, ili
4,8 posto više nego 2012.,
bavila iznajmljivanjem. U
tim oblicima smještaja re-
gistriran je 416.991 krevet što je više od 45 posto
ukupne smještajne ponude u Hrvatskoj. Privatni je smještaj prošle godine zabilježio 3,2 milijuna
turističkih dolazaka, 6,4
posto više, i 22,1 milijun
noćenja ili 3,4 posto više
nego godine ranije. Ujedno je to i više od 34 posto
svih ostvarenih noćenja
u hrvatskim smještajnim
objektima. Prosjek boravka turista u privatnom
smještaju iznosi sedam
dana, a prosječna godišnja
popunjenost je 53 dana.
“Sve su to razlozi
zbog kojih za obiteljski
smještaj u kućanstvima
možemo reći da je jedan
od najvećih izazova hrvatskog turizma. U Strategiji
razvitka turizma do 2020.
godine posebno je naznačeno stvaranje preduvjeta
za pretvaranje dijela kapaciteta u različite oblike kolektivnog smještaja
uz zadržavanje postojećeg
udjela u hrvatskoj smještajnoj strukturi”, rekao
je Darko Lorencin, ministar turizma. Dodao je
kako je udruživanje obiteljskog smještaja kroz
difuzne hotele jedna od
ključnih aktivnosti Nacionalnog programa unapre-
Cijene određuju iznajmljivači, a Ministarstvo obavlja registraciju
Govoreći o prednostima difuznih i integralnih hotela u odnosu na neke
druge smještajne objekte, Željko Cvrtila je istaknuo kako svi vlasnici privatnog smještaja koji sklapaju ugovor
s tvrtkom vlasnicom difuznog hotela
ostvaruju određene prednosti. “Turističke agencije će moći bolje i sigurnije integrirati takav privatni smještaj
u svoju ponudu, pa će i turistima biti
lakše i zanimljivije odlučiti se za boravak u difuznom ili integralnom hotelu. Za sada već postoji interes u Istri,
Šibeniku i Zadru za takav oblik udruživanja”, naglasio je Cvrtila. Dodao je
kako će cijene smještaja po osobi i po
sobi, prehrane (tamo gdje će se ponuditi doručak) ili dodatnih sadržaja
odrediti privatni iznajmljivači ujedinjeni u difuznom hotelu, dok će boravišnu pristojbu plaćati sama tvrtka koja će na kraju ispostavljati račun
turistima. No, da bi sve funkcioniralo kako treba, Ministarstvo turizma
obavljat će registraciju difuznog hotela, dok će sve ostalo obavljati županija u kojoj se taj hotel nalazi.
đenja obiteljskog smještaja, a provodi se kako bi se
razvila i unaprijedila kvaliteta smještajne ponude
te profesionalizirao privatni smještaj. Uz to, difuzni hoteli nastaju i zbog
poticanja tržišne prepoznatljivosti smještajnih
objekata, povećanja popunjenosti tih kapaciteta u
pred i posezoni te ponajviše zbog poticanja mikroekonomije.
Oznaka spa od sada
svima
Kod integralnog hotela riječ o udruživanju novosagrađenih objekata u
novim kvartovima ili dijelovima nekog turističkog odredišta. Prema novom pravilniku, također,
Kod difuznog
hotela udružuju
se najmanje
tri privatna
iznajmljivača
svi objekti - pa tako i difuzni i integralni hoteli - u
kojima se pružaju i zdravstvene usluge, mogu se
nazivati i lječilišnom vrstom te na svoj objekt staviti oznaku “lječilišni”
(spa). Naravno, za to moraju biti ispunjeni određeni uvjeti. U Ministarstvu
smatraju da će mogućnost
da se hoteli kategoriziraju i kao lječilišni objekti
pridonijeti tržišnoj prepoznatljivosti, obogaćivanju
ponude, jačanju konkurentnosti destinacije i, naposljetku, otvaranju novih
radnih mjesta.
20 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( oko 3250 t tereta ( 17 mil kn
u prošloj godini prevezao Croatia Airlines
uprihodili od toga (1% ukupnih prihoda)
Sve manji udio zračnog prijevoza tereta u odnosu na ostale načine transporta
Zračni prijevoz tereta je
nepravedno zapostavljen
Intenzitet prijevoza robe zrakoplovima u potpunosti je uvjetovan globalizacijskim trendovima, ekonomskim
kretanjima i stupnjem razvoja gospodarstva pojedine zemlje
Boris Odorčić
[email protected]
ne prihvate iste procedure
i standarde te implementiraju potrebne tehnološke inovacije. Valja naglasiti kako je Međunarodna
udruga zrakoplovnih prijevoznika razvila sofisticirani sustav procedura
i regulativa zahvaljujući
kojima su prijevoz i rukovanje teretom u potpunosti standardizirani.
P
ored svoje temeljne aktivnosti, prijevoza putnika i
njihove prtljage, avioprijevoznici prevoze i teret robu i poštu. Međutim, taj
vid njihove aktivnosti manje je poznat i nepravedno
zapostavljen.
Zlatko Širac, član
Uprave Croatia Airlinesa, kaže kako se udio
zračnog prijevoza tereta u odnosu na ostale načine smanjuje, što je trend
u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. “Dakle, primat
preuzimaju cestovni, željeznički, pa i pomorski
Vrijednost robe
koja se godišnje
u svijetu preveze
zrakoplovima iznosi
oko 6,4 bilijuna
dolara
prijevoz tereta. Razlog je
vrlo jednostavan. Naime,
Europa je dovoljno mala
da se kamionskim cestovnim prijevozom može gotovo preko noći doći na
bilo koje odredište”, ističe on.
Međutim, ni morski
niti kopneni prijevoz tereta s aspekta sigurnosti i
brzine dostave ne mogu se
usporediti sa zračnim. “A
te komparativne prednosti zračnog prijevoza, posebice brzina, dolaze do
izražaja na dugolinijskim
letovima”, napominje on.
Croatia Airlines, nastavlja Širac, ponajprije je
putnički avioprijevoznik i
nema zrakoplove za prijevoz tereta. “Unatoč tomu,
u prošloj godini prevezli smo oko 3250 tona tereta i od toga uprihodili
oko 17 milijuna kuna. To
je oko jedan posto naših
ukupnih prihoda. A zbog
toga što je osnovica relativno mala, vidimo veliki
potencijal za rast zračnog
prijevoza tereta”, naglašava Širac dodavši da kada
bude izgrađena nova zračna luka, taj potencijal sva-
kako može doći do izražaja.
Važnost
automatizacije
procesa
Intenzitet prijevoza robe
zrakoplovima u potpunosti je uvjetovan globalizacijskim trendovima,
ekonomskim kretanjima i
stupnjem razvoja gospodarstva pojedine zemlje.
Jer u procesu prijevoza robe zrakom sudjeluju
Cestari prevezli više robe
Cestovni prijevoznici u Hrvatskoj u četvrtom tromjesečju 2013. godine prevezli su više robe. S druge pak strane, željeznicom, rijekama, zrakom i
morem prevezeno je manje robe. Drugim riječima, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u četvrtom
tromjesečju 2013. ukupno je bilo prevezeno 29,2 milijuna tona robe, što je
u usporedbi s istim razdobljem 2012.
godine rast od 2,4 posto. Porast u prijevozu robe ostvaren je teretnim vozilima hrvatske registracije (za 4,3
posto). Naprotiv, pad za 0,7 posto
pokazuju privremeni podaci za željeznički prijevoz, a manje robe prevezli su i hrvatski zračni prijevoznici
(za 16,7 posto). Hrvatski brodari su
istovremeno prevezli 3,8 posto manje robe.
Inače, u razdoblju od siječnja do prosinca 2013. ukupno je prevezeno
111,3 milijuna tona robe, što je na godišnjoj razini povećanje od 1,5 posto.
Porast prijevoza robe ostvaren je u
cestovnom prijevozu (3,1 posto). Po-
daci ostalih grana prometa pokazuju
pad u prijevozu robe.
zrakoplovni prijevoznici,
prodajni zastupnici, špediteri, a izrazito važnu
ulogu ima carina i njene
administrativne procedure. Stoga se Međunarodna udruga zrakoplovnih
prijevoznika IATA (International Air Transport
Association)
posljednjih godina snažnije bavi
promoviranjem važnosti
zračnog prijevoza robe i
njegovog utjecaja na ekonomske aktivnosti i razvoj gospodarstva, ističući nužnost automatizacije
procedura i dokumentacije koji su sastavni dio procesa prijevoza robe. Činjenica da je velik broj
zrakoplovnih kompanija već dosegao maksimalnu razinu automatizacije
procedura prijevoza tereta, nije dostatna za veći
uzlet ovog tipa prijevoza,
i ne može osigurati nužni globalni napredak sve
dok i ostali sudionici u
postupku prijevoza robe
Sve brža usluga
Širac naglašava da elektronička razmjena podataka pridonosi skraćenju
procesa. Osim na brzini i
učinkovitosti, tako zračni
prijevoz tereta dobiva na
konkurentnosti u odnosu
na ostale vidove prijevoza, kaže on dodajući kako
još uvijek postoje određena poklapanja dokumentacije i kako je zbog
toga jedan od ciljeva imati zajedničke informatičke
platforme za razmjenu podataka.
Inače, vrijednost robe
koja se godišnje preveze zrakoplovima u svijetu iznosi oko 6,4 bilijuna
dolara. To je 35 posto od
ukupne vrijednosti prevezene robe u svijetu. Dok
od 2010. godine putnički
prijevoz bilježi konstantan rast, a svjetska trgovina povećanje od 12 posto,
zračni prijevoz robe bilježi znatno skromniji rast
od dva posto. To ukazuje
na činjenicu da ostali vidovi prijevoza robe rastu
brže od zračnoga. Prije
četiri godine udio prihoda
od prijevoza robe u poslovanju zrakoplovnih kompanija iznosio je 11,4 posto, dok podaci za 2013.
godinu pokazuju pad na
devet posto.
MERIDIJANI 21
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
Žene u poduzetništvu
Pogled u svijet
Visoke kamate
mirišu na
eksploataciju
Poduzetnice su
pokretači gospodarstva
P
oduzetništvo je
gospodarska grana koja zahtijeva
veliku kreativnost, snalažljivost, ali i popularni
multitasking - obavljanje
više poslova odjednom,
a to su sve urođene vrline žena. Poduzetnice su
snaga koja će malim ali
značajnim koracima pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, rekla je Tina Lee
Odinsky Zec, direktorica konferencije za žene
u poduzetništvu, pod nazivom Invest for the Future nedavno održane u
Zagrebu.
Konferenciju, na kojoj su sudjelovale poduzetnice iz cijele Jugoistočne Europe,
organizirali su Zagrebačka škola ekonomije i ma-
nagementa te Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj,
uz potporu Ministarstva
poduzetništva i obrta. Cilj
konferencije bio je potaknuti žene na poduzetničke projekte te im pružiti pomoć u međusobnom
umrežavanju radi razmjene znanja i iskustva. Na
Cilj konferencije bio
je potaknuti žene
na poduzetničke
projekte te
umrežavanje
svečanom otvorenju konferencije Dražen Prosa,
zamjenik ministra poduzetništva i obrta, je istaknuo kako to ministarstvo
podupire razvoj ženskog
poduzetništva i to kroz tri
glavna područja: bespovratne potpore, povoljnije uvjete financiranja za
poduzetnice te razne druge mjere podrške, uključujući podršku razvoju
programa obrazovanja za
poduzetništvo. “U Strategiji razvoja poduzetništva
do 2020. godine značajno mjesto zauzima žensko poduzetništvo. Važno
je istaknuti i kako se od
ukupnog broja zaposlenih
dvije trećine nalazi u tzv.
malom gospodarstvu, a
od toga su 45 posto žene.
U budućnosti će Hrvatska
i dalje nastojati biti regionalni lider u ženskom poduzetništvu”, naglasio je
Prosa. (S.P.)
Hypo banka
Osniva se “loša banka”,
podružnice se prodaju
A
ustrija će dijelove starog poslovanja Hypo banke, opterećenog velikim
dugovanjima, izdvojiti u
“lošu banku”, a podružnice u zemljama bivše
Jugoslavije bit će prodane u najkraćem mogućem
roku, najavio je prošli tjedan Michael Spindelegger, austrijski ministar financija. Spindelegger je
definitivno isključio mogućnost da cijeli Hypo
ode u stečaj, što bi moglo
donijeti mnogo više nepredviđenih financijskih
rizika.
Središnje vlasti će od
Koruške, bivšeg vlasnika
Hypo banke, tražiti da sudjeluje u troškovima po-
stupnog zatvaranje “loše
banke”, kao i od ostalih ulagača i suvlasnika u kapitalu, rekao je Spindelegger.
Bijes javnosti zbog
spašavanja banke novcem poreznih obveznika
bio je glavni razlog zbog
kojeg je Spindelegger do
zadnjeg trenutka razmatrao sve opcije za rješavanje sudbine Hypo banke.
Da je banka završila u ste-
čaju, to bi donijelo izravne gubitke suvlasnicima
za koje jamči Koruška
kao i njemačkoj Bayerische Landesbank, još jednom bivšem vlasniku. No
i od njih će sada austrijske vlasti tražiti da sudjeluju u troškovima zatvaranja banke.
Plan za Hypo znači da će austrijski državni dug porasti za oko šest
posto BDP-a, procijenili
su stručnjaci u Austrijskoj
središnjoj banci.
Iz hrvatske podružnice Hypo banke poručeno je da se sada ta banka može koncentrirati na
normalno poslovanje i neopterećeno nastaviti proces privatizacije. (I.V.)
dr. Uroš Dujšin
K
oliku bi kamatu trebao platiti dužnik? To se
pitanje postavlja već tisućama godina. Babilonski
vladar Hamurabi odredio
je njihovu gornju granicu
Stav da vjerovnici
izrabljuju dužnike u povijesti je bio prilično uobičajen; Shakespeare ga
je ovjekovječio Shylockovim zahtjevom za “funtom mesa”. I simpatije Charlesa Dickensa su
bile na strani dužnika: ne-
litičari konzervativne desnice drže predavanja o
potrebi štednje. No poduzeća i potrošače se stalno
nagovara da uzimaju kredite. U vrijeme kada se,
kao u posljednjih nekoliko
godina, rast zaduženosti
usporava, počinje se strahovati i nastojati taj rast
ubrzati.
Tjeranje u naručje
kamatara
A s obzirom na opće raspoloženje, politika kupovanja bezvrijedne aktive,
kakvu su provodile središnje banke, olakšala je vladama financiranje deficita.
Teškoće u dobivanju kredita od komercijalnih banaka je vjerojatno potaklo
kreditiranje uz smanje-
na 33,5 posto. Brut, atentator na Julija Cezara, prekoren je jer je tražio 48
posto kamata na zajam u
vrijeme kada je legalni limit bio 22 posto. Aristotel
je tvrdio da, s obzirom na
to da kovanice za razliku
od stoke ne “nose plodove”, ne bi trebalo plaćati
kamate na zajam odobren
susjedu. U srednjem vijeku bi se uzimanje visokih
kamata smatralo lihvom.
No definicija toga što je
“pretjerana” kamata se
mijenjala tijekom vremena, a u nekim saveznim
državama SAD-a i dalje
postoje plafoni na kamate
za određene vrste zajmodavaca.
(Ne)produktivni
zajmovi
Neki katolički pisci poput
Hilairea Belloca razlikuju
produktivne od neproduktivnih zajmova. Zaračunavanje kamata bolesnom
prijatelju ili nekome tko je
izgubio posao je pogrešno, no kamate na kredite
poslovnom čovjeku koji
gradi tvornicu je opravdano. Obračunavanje kamata na neproduktivni zajam
je pokušaj “ubiranja ljetine s pustog zemljišta”.
sretnog gospodina Dorrita koji je čamio u zatvoru
u Marshalseau ili šarmantnog gospodina Micawbera koji je uvijek bio korak
ispred svojih vjerovnika.
No sama činjenica da je
Dorrit sjedio u buksi ukazuje na to da je u 19. stoljeću stav prema insolventnim dužnicima uvelike
radikaliziran.
Insolventni dužnik bio je nesretnik koji nije uspio održati
svoj dio ugovorene obveze, a zaduživanje se smatralo nemoralnim.
U novije vrijeme simpatije su mnogo sklonije dužnicima, što je neizbježno nakon desetljeća
tijekom kojih je zaduženje potrošača silno poraslo. Posebno je pitanje tzv.
zajmova na plaće koje pojedinci uzimaju potkraj
mjeseca, dok ne dobiju
sljedeću plaću. U određenom razdoblju svog života
većina ljudi je zadužena.
Uostalom, kako se pokazuje, zaduženost je praktički neizbježna, a ako se
možete zadužiti dok ste
mladi i možete očekivati rast dohotka u budućnosti, tijekom života se može
isplanirati potrošnja. S
druge strane, vladama po-
U novije vrijeme su
simpatije mnogo
sklonije dužnicima
nje realnih dohodaka uslijed visoke nezaposlenosti i
sporog rasta nadnica.
Standardni argument
protiv plafona za kamate
je u tome da on ograničava
pristup kapitalu i tjera dužnike u naručje kamatara
čije su metode utjerivanja
dugova često neugodne.
No standardni argumenti
ne drže vodu u političkom
smislu - postoji upravo
iskonska mržnja prema visokim kamatama. One mirišu na eksploataciju ranjivih, udarajući čovjeka kad
je već nokautiran.
S obzirom na teret zaduženja koji pritišće zapadnjačke privrede može
se pridobiti malo glasova
putem politike koja vodi
računa o pravima vjerovnika. Dugove se može
smanjiti stečajem, inflacijom ili financijskom represijom (uz držanje kamatnih stopa što nižima).
Teško je liti suze nad vjerovnicima, no oni su ionako u ovoj priči zapostavljena strana.
22 HRVATSKA & REGIJA
*vijesti
Rastu prihodi od
indirektnih poreza
Uprava za indirektno oporezivanje BiH naplatila
je u 2013. 5,88 milijardi
KM, a u prva dva mjeseca
2014. 940,5 milijuna KM
indirektnih poreza što je
na godišnjoj razini za 6,47
posto više. U strukturi naplaćenih indirektnih poreza najviše je prikupljeno od PDV-a, pa je tako u
dva mjeseca 2014. u odnosu na isto lanjsko razdoblje od tog poreza prikupljeno 43 milijuna KM
više. Također porasli su i
prihodi od carina za 14,36
posto, trošarina 3,83 i cestarina za 15,12 posto.
EU za rekonstrukciju
Zračne luke Mostar
Peter Sorensen, posebni izaslanik EU-a za BiH,
izjavio je kako je EU zainteresiran da Mostar financijski podrži u rješavanju
nekoliko komunalnih problema, a ponajprije kad
je riječ o rekonstrukciji Zračne luke Mostar.
Uz podršku EU-a u Mostaru je predstavljen novi
plan za razvoj i proširenje
zračne luke koja bi potencijalno, ako se iskoristi na
dobar način, mogla postati izvor ekonomskog prosperiteta i zapošljavanja u
regiji. Sorensen je također
iskazao zanimanje EU-a
da sudjeluje u završetku
gradnje sportskog centra,
te izgradnje prečistača otpadnih voda i gradskog
deponija.
Modriča: gubitak 5,8
milijuna KM
Rafinerija ulja Modriča, koja je kao i cjelokupna naftna industrija Republike Srpske u ruskom
vlasništvu, prošle je godine zabilježila poslovni gubitak od 5,8 milijuna
KM, tako da se akumulirani gubitak Rafinerije
popeo na 52,09 milijuna
KM, objavila je Banjalučka burza. Rafinerija je u
2013. ostvarila prihod od
59 milijuna KM, a u 2012.
godini 80 milijuna KM.
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( više od 20 zakona propisuje
visinu fiskalnih i parafiskalnih nameta
Nezaposlenost - najteža bolest u Bosni i Hercegovini
Propale porezne giljotine
Poslodavci, vlasnici tvrtki koji zapošljavaju više od pet radnika i redovno podmiruju sve obveze
prema državi su nacionalni heroji, kaže Duljko Hasić
Zdravko Latal
[email protected]
N
ajteža bolest od
koje godinama
boluje Bosna i
Hercegovina je - nezaposlenost. Prema podacima
Međunarodnog monetarnog fonda, stopa nezaposlenosti je veća od 30 posto, uključujući i one koji
rade na crno, a njih nije
mali broj ni u tvrtkama u
državnom vlasništvu. Valja napomenuti kako se
procjenjuje da stopa nezaposlenosti bez sive ekonomije iznosi oko 20 posto. Od toga više od 60
posto mladih traži posao,
kažu u Misiji MMF-a u
Sarajevu.
Građani na rubu
egzistencije
Istodobno, sindikati upozoravaju vlasti na prekomjerno zaduživanje kod
MMF-a jer ta financijska
institucija nije od nezaposlenosti i ekonomskih teškoća izliječila ni jednu od
180 država koje s njom
imaju potpisane standby
aranžmane.
Uz to, zemlju ovih
dana potresaju brojni prosvjedi nezadovoljnih radnika i građana jer je ogroman broj njih doveden na
rub egzistencije. Pale su
četiri županijske vlade, a
u Sarajevu građani inzistiraju da i vlada Federacije BiH podnese ostavku. Polako, ali sigurno,
epidemija
nezadovoljstva širi se i na Republiku Srpsku i Distrikt Brčko. Zahtjevi su uglavnom
isti: zapošljavanje, revizija kriminala u privatizaciji, reorganizacija državne
uprave te ukidanje 10 županija, 10 premijera, 95
ministara, 295 zastupni-
ka, 58 izaslanika i cjelokupne njihove administracije. Bila bi to milijunska
ušteda koja bi se mogla
usmjeriti u proizvodnju i
zapošljavanje. Narod traži više posla, veće plaće i
Poslodavci su
obvezni godišnje
popuniti više
od 150 raznih
obrazaca i prijava
mirovine, ali se još nitko
nije sjetio da zatraži smanjenje poreza. Prosvjednici traže ekspertne vlade, ali je malo stručnjaka
spremnih preuzeti odgovornost da do općih izbora u listopadu vode ministarstva u kojima su se
udomili činovnici po stranačkim, obiteljskim ili
nekim drugim neregularnim kriterijima. Što će se
još sve događati u Bosni i
Hercegovini idućih dana i
mjeseci teško je i neizvjesno prognozirati jer se na
izlazu iz tunela nagomi-
lanih problema ne nazire
svjetlo.
Prof.dr. Duljko Hasić, analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH
i direktor Instituta za
edukaciju, jedan od puteva do novih radnih mjesta
i oživljavanja ekonomije vidi upravo u smanjenju poreza. Radnik u BiH
je danas svjetski šampion u plaćanju poreza državi, entitetima, županijama i općinama. Tu istu
formulaciju potvrdila je
revizorska kuća KPMG,
a na naše pitanje provode
li vlasti neke aktivnosti na
smanjenju poreza, dobili smo negativan odgovor.
Vlasti su zaboravile
na programe smanjenja
poreza koje su u suradnji s poslodavcima, visoki
međunarodni predstavnici i OHR ponudili vlastima prije šest i više godina
pod nazivima “giljotina” i
“buldožer”. Visoki predstavnik Paddy Ashdown
se prije 10 godina sa žutim radničkim šljemom na
glavi popeo na iznajmlje-
ni buldožer i najavio akciju “buldožer”, odnosno
sječu poreza. Nažalost,
porezi nisu sasječeni nego
povećani.
Za turizam tvrde da
je razvojna šansa BiH, a
prosječna plaća 20 zaposlenika u jednom sarajevskom hotelu koji nudi i
termalne kupke nije veća
od 600 konvertibilnih maraka. Na tu plaću poslodavac mora uplatiti državi 452 KM, odnosno za
20 uposlenika na godinu
dana 108.480 KM.
Nejedinstveno tržište
Poslodavci, vlasnici tvrtki koji zapošljavaju više
od pet radnika i redovno podmiruju sve obveze prema državi su nacionalni heroji, kaže Hasić.
Kako bi poduzeće nesmetano poslovalo u BiH,
mora se pridržavati više
od 20 zakona kojima se
utvrđuje visina brojnih fiskalnih i parafiskalnih nameta, a oko 30 zakona
predviđa kazne u slučaju
neplaćanja poreza. Poslo-
davci su obvezni godišnje
popuniti više od 150 raznih obrazaca i prijava.
Uza sve to, tržište
BiH nije jedinstveno. Podijeljeno je na dva entiteta u kojima su različite porezne osnovice. Što
zbog visokih poreza, što
zbog tržišne rascjepkanosti, inozemni kapital u
sve većim krugovima zaobilazi zemlju. Doprinosi socijalnim fondovima
na bruto osnovicu plaća u Federaciji BiH su za
28,79 posto viši od doprinosa u Republici Srpskoj,
a obračunati na neto plaće za 50,07 posto. Ta opterećenja u BiH su daleko
veća u odnosu na zemlje u
okruženju i članice EU-a,
izračunao je Hasić. On je
upravo ovih dana jednim
pismom upozorio međunarodne institucije u BiH
da su na sceni u srpskom
entitetu vrlo ozbiljni procesi kojima se dodatno
urušava jedinstveno tržište zemlje, što može imati
značajne implikacije i za
njen suverenitet.
23
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( na 75,4% BDP-a
*vijesti
narastao javni dug Slovenije (radi sanacije banaka)
Pojačani nadzor nad Slovenijom
Upozorenje EK sredite državu!
Eksperti u Bruxellesu procijenili su da Slovenija nije pouzdana u mjerama za smanjenje
javnofinancijskih deficita. Politička nomenklatura EU-a stoga je stavlja pod posebnu prismotru
Franjo Kiseljak
[email protected]
N
ije trebalo dugo
čekati na potvrdu opravdanosti sve one suzdržanosti
kojom je u Sloveniji dočekana objava podatka o
iznenađujuće visokom rastu BDP-a u posljednjem
kvartalu 2013. godine.
Dva dana nakon statističke poslastice o 2,1 posto
većem BDP-u, Olli Rehn,
europski povjerenik za
gospodarske i financijske
poslove, pogasio je svaku moguću euforiju odvođenjem Slovenije u nastavni kabinet za učenike
s poteškoćama u razvoju.
Mala je utjeha za Sloveniju što se tamo našla zajedno s Francuskom. Obje
države Europska komisija stavlja na režim pooštrenog nadzora. Eksperti u Bruxellesu procijenili
su da Slovenija, slično i
Francuska, nisu odlučne
i pouzdane u mjerama za
smanjenje javnofinancijskih deficita ispod dopuštena tri posto BDP-a.
Politička nomenklatura
EU-a stoga ih stavlja pod
posebnu prismotru, upotrijebivši prvi put novi instrument iz nedavno pojačanog Pakta za stabilnost
i rast.
Rastrošno s
vremenom
Praktično to znači da će
u Sloveniju, jednako tako
i u Francusku, svako polugodište doći inspektori EK-a. U Sloveniji će
provjeravati kako se provode preporuke za sanaciju bankarskog sustava.
Posebno će motriti na fiskalnu politiku te na ritam
reformi. Dosadašnje mjere što ih je počela provoditi Slovenija za Komisiju nisu dovoljne niti ih se
odlučno provodi. Rizik je
prevelik pa EK šalje Sloveniju na popravak.
Upozorenja iz Bruxellesa vlada Alenke
Bratušek mora uvažiti u
pripremi nacionalnog reformskog programa i u
izradi programa stabilnosti. Oba dokumenta obvezna je dostaviti Europskoj
komisiji do 15. travnja.
Već u lipnju u Bruxellesu
objavljuju novu ocjenu za
Sloveniju. Izravno će se
izjasniti je li rizik od neispunjenja javnofinancijskih mjerila isti, veći ili se
smanjio. Iskustva iz dosadašnjeg kriznog upravljanja očito su pokazala
da su države u poteškoćama najrastrošnije s resursom vremena. Oklijevaju i odugovlače u trenutku
kada treba reagirati brzo i
odlučno. Slovenija i Francuska, u okviru nove sanacijske politike, stoga
su stavljene na “kratke
uzde”. U sličnom režimu otprije nalaze se Italija i Hrvatska, a Španjolska je dobila izlaznicu te
više nije pod strogim nadzorom.
Ključne zamjerke
Sloveniji
U zimskoj prognozi Komisija je procijenila brzinu kojom Slovenija povećava svoj javni
dug opasnom. Pretkrizne
2008. godine iznosio je
23 posto BDP-a. Najnovijim zaduživanjem za
sanaciju bankarskog sustava narastao je na 75,4
posto BDP-a. Visina duga
određuje i visinu kama-
ta. Stoga je manji javni dug važan posebno za
gospodarstvo kojemu su
prijeko potrebni jeftiniji
krediti. EK zamjera Sloveniji i preveliko uplitanje države u gospodar-
Inspektori Europske
komisije redovito
će provjeravati
provode li se u
Sloveniji njihove
preporuke
stvo te loše upravljanje
poduzećima u državnom
vlasništvu. Stoga očekuje i zahtijeva odlučnije
poteze u privatizaciji. To
će, dakako, izazvati velika trvenja s obzirom na to
da pojedine stranke svoj
rejting podupiru protivljenjem svakoj rasprodaji obiteljske srebrnine.
EK izražava zabrinutost
i zbog erozije troškovne
konkurentnosti slovenskih poduzeća čemu su
veliki obol dala i tajkunska isisavanja u doba posljednjeg vlasničkog preslagivanja.
Deset godina članstva u EU-u: Bez EU-a kriza bi udarila žešće
U Prešernovoj pjesmi majka zdvaja nad nezakonitim djetetom – Kaj
pa je tebe treba bilo (Zašto sam te
rodila)? Tako otprilike danas u Sloveniji zdvajaju i strukture na proračunskom financiranju. Ne znajući dokle će se ići
s redukcijskom dijetom, pa sve više
proračunskih mušterija lamentira
na sličan način. Što
nam je trebao EU?!
Međutim, desetak slovenskih gospodarstvenika priupitanih povodom 10. obljetnice ulaska Slovenije u članstvo EU-a je li taj korak bio
koristan, odgovorilo je pozitivno.
Janez Ajlec iz tvrtke za proizvodnju građevinske stolarije AJM čak
je rekao
da bez europskog
t r ž i š ta
ne vidi kako bi njegova tvrtka uopće mogla preživjeti sadašnju krizu.
Štefan Pavlinjek (Roto, tvrtka za
preradu plastičnih masa) također
ne može zamisliti Sloveniju mimo
EU-a. “Tih 10 godina bilo je razdoblje racionalizacija i ulaganja u razvoj, uz ostalo i uz pomoć novca
EU-a”, rezolutan je Pavlinjek. Mariborski ekonomist hrvatskih korijena Davorin Kračun smatra da
su osnovna očekivanja ispunjena.
“Postali smo dio europskog tržišta,
preuzeli euro te slovenska poduzeća u načelu djeluju na isti način i uz
iste uvjete kakvi vrijede za ostala
europska poduzeća. To danas doživljavamo kao uobičajenu stečevinu”, kaže Kračun uz dodatak da postoji kritična masa poduzeća koja
su znala iskoristiti prednosti članstva u EU-u. Dokaz je izvoz koji odolijeva svim kriznim iskušenjima.
“Da nismo u članstvu EU-a, kriza bi
nas teže udarila”, uvjeren je Davorin
Kračun, porijeklom iz Pregrade.
Što će učiniti Lactalis
Najavljeno ukidanje mliječnih kvota kojima je
EU tridesetak godina dozirao stabilnost mljekarske proizvodnje, u Sloveniji očekuju s krajnjom
strepnjom. Nedvojbeno
je da će desetak zemalja
znatno povećati proizvodnju mlijeka, što bi moglo prouzročiti i nestanak
proizvodnje s brdsko-planinskih područja. Za slovenske mljekare prava je
enigma kako će na nove
okolnosti reagirati Lactalis, odnedavni vlasnik
Ljubljanskih mlekarn i
koliko će prerade preseliti
u zagrebački Dukat.
Žal za gotovinom
Slovenski trgovci ljute se
na sniženje praga za gotovinska plaćanja sa 15.000
na 5000 eura. “To će nam
otežati poslovanje, a neće
spriječiti sivu ekonomiju”, izjavio je Bojan Papič, prokurist Lesnine.
Vodeći trgovac namještajem i opremom za dom
daje prednost gotovini u
odnosu na kartice gdje
treba platiti proviziju, što
uz smanjene marže nije
više zanemariv trošak.
Ambulante za propale
poduzetnike
Umirovljeni liječnik dr.
Aleksander
Doplihar
vodi u Ljubljani ambulantu Pro bono, u početku
predviđenu da zdravstveno skrbi za beskućnike i
izbrisane građane. Na početku, 2002. godine, imala je 90 pacijenata. Danas Pro bono brine za više
od 1000 pacijenata među
kojima je najviše propalih poduzetnika. “Sada
u ambulantu dolaze bivši vlasnici d.o.o.-a koji su
ostali bez tvrtke, stana ili
kuće”, potvrdio je dr. Doplihar. Druga ambulanata
Pro bono radi u Mariboru,
a priprema se otvaranje
sličnih u Celju, Kočevju
i Velenju. Za dobrovoljni
rad u socijalnim ambulantama dosad se prijavilo 46
liječnika.
24 TURIZAM
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( 4,5 do 5,5 mil litara
*vijesti
Povećanje broja
turista
U Hrvatskoj je u veljači
registrirano 134.417 turističkih dolazaka što je 6,7
posto više nego u istom
mjesecu 2013. Istodobno je ostvareno 330.668
noćenja ili 3,6 posto više,
prvi su podaci sustava turističkih zajednica koje je
objavila Hrvatska turistička zajednica. U veljači
su strani turisti zabilježili 73.829 dolazaka ili 11,8
posto više te 177.581 noćenje što je 5,5 posto više
nego u veljači 2013. Domaći su gosti zabilježili 60.588 dolazaka ili jedan posto više te 153.087
noćenja, odnosno 1,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.
Plitvička jezera među
najljepšima na svijetu
Na popisu jednog od novijih
svjetskih portala namijenjenog ženama Womanitely.
com, Nacionalni park Plitvička jezera nalazi se na
sedmom mjestu od 10 najljepših svjetskih nacionalnih parkova. Park Plitvička jezera opisan je kao
područje s brojnim jezerima i potocima, a koje se
nalazi na brdovitom terenu
idealnom za planinarenje.
Turistički projekti
na nerazvijenim
područjima
Turizam je jedan od motora zapošljavanja i gospodarskog rasta u nedovoljno razvijenim hrvatskim
područjima, rečeno je na
radionici o načinima korištenja EU fondova za promociju turizma i osmišljavanju turističkih projekata,
održanoj protekli tjedan u
Otočcu. Radionica je rezultat suradnje Programa
Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstva regionalnog razvoja i
EU fondova i dio je većeg
projekta namijenjenog poboljšanju društvenih i gospodarskih prilika u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj i
Sisačko-moslavačkoj županiji.
godišnja proizvodnja maslinovog ulja u Hrvatskoj
16. Noćnjak
Izgraditi imidž našeg
maslinovog ulja
Sposobni smo stvoriti prepoznatljiv brend maslinovog ulja i uspješnim marketingom uvjeriti
potrošače kako je naše ulje vrhunsko, istaknuo je predsjednik Josipović
Jozo Vrdoljak
vrdoljak@privredni
O
vogodišnji
16.
Noćnjak okupio
je 350 tvrtki, zadruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,
a u tri dana njegova trajanja nazočilo mu je i oko
1300 sudionika. Na Noćnjaku su osim naših maslinara i proizvođača maslinovog ulja sudjelovali
i kolege iz Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije.
Otvarajući manifestaciju predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović istaknuo je kako smo
sposobni stvoriti prepoznatljiv brend maslinovog
ulja i uspješnim marketingom uvjeriti potrošače da
je naše ulje vrhunsko.
“U području maslinarstva i uljarstva imali smo uspješnu politiku
i zato smo napravili odlične rezultate. Svi koji
Pod maslinicima 30.000 hektara
U Hrvatskoj ima oko 5,5 milijuna stabala maslina. Pod maslinicima je oko 30.000 hektara ili 0,5 posto ukupnih poljoprivrednih površina (udjel vinograda je, primjerice, oko
dva posto). Najzastupljenija sorta maslina je oblica (60 posto), zatim buža i leccino (po
pet posto). Proizvodnjom maslinova ulja bavi se 45.000 domaćinstava. Od prosječno
25.000 do 35.000 tona ploda godišnje se proizvede oko 4,5 do 5,5 milijuna litara ulja. Potrošnja maslinovog ulja u nas iznosi oko dvije litre po glavi stanovnika godišnje.
su sudjelovali u razvijanju maslinarstva i uljarstva napravili su izuzetan
posao. To je i rezultiralo
time da je ova djelatnost
postala mnogima izvor
prihoda. Pogotovo sam
zadovoljan time što su veliku ulogu u razvoju maslinarstva imale braniteljske zadruge”, dodao je
Josipović.
Predsjednik Zadružnog
saveza Dalmacije Lordan Ljubenkov naglasio
je kako je ovo prvi Noćnjak organiziran u Europskoj uniji, a ta činjenica
sama po sebi nameće niz
izazova od kojih je najveći opravdati visoku cijenu
hrvatskog maslinovog ulja.
“Nakon 15 godina rada na
podizanju kvalitete i imperativa da u najvećoj mogućoj mjeri dobijemo ekstra
djevičansko
maslinovo
ulje te da imamo kvalitetnu i dobru proizvodnju, što
smo i uspjeli, u narednom
razdoblju moramo okupiti i
povezati proizvođače kako
bismo izgradili imidž našeg ekstra kvalitetnog maslinovog ulja”, smatra on.
Ljubenkov je ukazao i na značaj ekološke proizvodnje koja nailazi na mnoge nejasnoće
bilo da se radi o zakonskom okviru ili o načinu
ekološke proizvodnje. “U
dijelu ekološke proizvodnje i njenog poticanja neophodna je sinergija javnog i privatnog sektora,
ali i udruženja ekoloških
proizvođača i stručnjaka”,
smatra Ljubenkov.
Započela kategorizacija vinarija
Tri zvjezdice idu... Korta Katarini
Nakon šest godina emitiranja emisija G.E.T.
Report usmjerenih, prije svega, na promociju
vinskog turizma te nakon dvije godine dodjeljivanja nagrade Bijeli
grozd za najbolje vinske podrume s turističkog aspekta, ove je godine udruga G.E.T. uz
podršku Hrvatske lutrije otvorila Centar za
razvoj vinskog turizma
te započela s projektom
Kategorizacija vinarija.
U povodu toga, proteklog
su tjedna dodijeljene prve
zvjezdice (jedna, dvije i
tri) za najbolje hrvatske
vinarije. Pojašnjavajući
što ustvari znače te zvjezdice, Tomislav Stiplošek
iz udruge G.E.T. je rekao
kako jednu zvjezdicu dobivaju vinarije u koje se
dolazi samo degustirati vino. Dvije zvjezdice
namijenjene su vinarijama koje nisu samo kuša-
onice vina, već su sagrađene u ravnoteži s krajem
u kojem se nalaze a imaju
i dozu luksuza. Vinarije
koje dobivaju tri zvjezdice su zaista luksuz u vinskom turizmu i moraju
imati neku dodanu vrijednost, dok će četiri zvjezdice, koje za sada nema
ni jedna vinarija u Hrvatskoj, dobiti samo one vinarije u kojima gosti dobivaju kompletnu uslugu,
istaknuo je Stiplošek. Za
sada je jednu zvjezdicu
dobilo 14 vinarija, dvije zvjezdice također 14,
dok je tri zvjezdice dobila samo vinarija Korta Katarina iz Orebića s
Pelješca. U udruzi G.E.T.
očekuju kako će vinare i
vlasnike vinarija i vinskih
podruma spomenuta kategorizacija potaknuti na
što bolje uređenje objekata i razvijanje kvalitete ukupne ponude. Daljnji korak kategorizacije
je izrada web
i mobilne
aplikacije, višejezičnog interaktivnog
vodiča koji
će turistima
omogućiti jednostavan pristup
informacijama u vinskom turizmu. (S.P.)
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
“ Kako organizacije razvijaju svoju specijalizaciju, koristit će ekspertizu
kroz nekoliko industrija i na taj način virtualno brisati granice među
industrijama.” Darije Ramljak, voditelj usluga aplikacijskih inovacija za Jugoistočnu Europu u IBM Global Business Servicesu
Važnost digitalne transformacije
Novim oruđima do
poslovnog uspjeha
Većina financijskih organizacija još nije u potpunosti svjesna implikacija koje nove tehnologije
donose ni kako će one utjecati na promjene modela poslovanja
Boris Odorčić
[email protected]
gija. Ekonomija će evoluirati od usmjerenosti
na klijenta prema modelu
svi-prema-svima (everyone-to-everyone), uz fragmentiranje
postojećih
lanaca vrijednosti i stvaranje novih ekosustava poslovanja. “Fragmentacija
lanca vrijednosti podrazumijeva razbijanje domene poslovanja na cjeline
kao što su logistika, operacije, prodaja, marketing,
gdje će pojedine kompanije postati specijalisti za
određeni dio poslovanja.
Kako organizacije razvi-
T
ehnologije na kojima se zasniva digitalna transformacija, kao što je
računalstvo u oblaku, napredna analitika, mobilna
komunikacija i društvene
mreže, tek su na početnoj razini zrelosti. Stoga
se može očekivati da će
tehnološkom evolucijom
njihov kombinirani utjecaj na poslovanje i društvo biti drastičan. Posebice u financijskoj industriji
u kojoj je digitalna transformacija realnost i potreba. Mobilne tehnologije,
cloud, korištenje društvenih medija i napredne analitike postaju glavno oruđe
s kojim će uspješne banke moći zadržati svoje pozicije.
Na IBM-ovom poslovnom događanju Dan financijskih rješenja 2014.
Krešo Perica, voditelj
prodaje poslovnih rješenja za Srednju i Istočnu Europu u IBM Global Business Servicesu,
kazao je kako su u bankarstvu posljednjih godina uvjeti poslovanja sve
teži. “Pada profitabilnost,
pooštreni su regulatorni
okvir i kontrola, pojavili
su se izazovi oko povjerenja i reputacije. Istodobno,
tehnološka je eksplozija
osnažila korisnike koji su
sad pametniji i zahtjevniji
pa njihova očekivanja rastu, a lojalnost pada. Također, javljaju se novi igrači
na tržištu kao konkurencija tradicionalnim bankama”, izjavio je Perica
na tom događanju koje je
okupilo predstavnike financijskog i osiguravateljskog sektora i na kojem
su predstavljena IBM-ova
rješenja iz područja mobilne tehnologije, društvenih medija i napredne analitike.
Stare metode su
iscrpljene
“Na početku smo velike i
opsežne transformacije u
bankarskoj industriji nakon koje ništa više neće
biti isto. Iako su nastavak
napora za povećanje učinkovitosti te rast usmjerenosti na klijenta kao pojedinca ključ opstanka i
uspjeha svake banke, način njihovog ostvarenja
znatno se mijenja. Tradicionalne su metode uglavnom iscrpljene i iz ove se
transformacije može izaći pobjednički jedino korištenjem suvremenih tehnoloških alata. A mobilne
tehnologije, cloud, društvene mreže i mediji te
snaga napredne analitike
sastavne su komponente
rješenja za uspješnu digi-
talnu transformaciju”, napomenuo je Krešo Perica.
Darije Ramljak, voditelj usluga aplikacijskih inovacija za Jugoistočnu Europu u IBM
Global Business Servicesu, kaže nam kako te tehnologije nisu samo nov
način komunikacije i interakcije s korisnicima.
One, naime, omogućavaju
jednostavniji ulazak novih
igrača na tržište, tj. agilnije konkurencije. “Jer, niz
kompanija u zadnjih nekoliko godina jednostavno je nestao sa scene zbog
mogućnosti da netko svoju odličnu ideju provede u djelo u vrlo kratkom
roku i s potencijalnom bazom korisnika od cijelog
čovječanstva“, objašnjava on.
S druge strane, nastavlja, većina financijskih organizacija još nije
u potpunosti svjesna implikacija koje nove tehnologije donose ni kako
će one utjecati na promjene modela poslovanja. “U
usporedbi s današnjim na-
činom komunikacije i interakcije korisnika i financijske organizacije, nov
način podrazumijeva sljedeće: transparentnost, informacije nadohvat ruke,
neprekinut pristup uslugama i aplikacijama, jednostavnost korištenja i
dijeljenje informacija, uključujući važan element
davanja povratne informacije. Ne možemo reći
da korisnici danas dobivaju uslugu takve razine
od financijskih organizacija. No možemo reći da
je očekuju jer takvo iskustvo doživljavaju u privatnom svijetu koristeći mobilne uređaje i društvene
mreže”, kaže on.
Nova, radikalna
budućnost
Važno je naglasiti kako
IBM-ova istraživanja pokazuju da banke i osiguravateljska
društva
očekuje neizbježna disrupcija poslovnog modela
i nova, radikalna budućnost upravo zbog utjecaja
novih digitalnih tehnolo-
Ekonomija će
evoluirati od
usmjerenosti na
klijenta prema
modelu svi-premasvima
jaju svoju specijalizaciju,
koristit će ekspertizu kroz
nekoliko industrija i na taj
način virtualno brisati granice među industrijama.
Primjer je specijalizant za
marketing i prodaju u telekomunikacijama
koji
svoju ekspertizu počinje nuditi i u maloprodaji i bankarstvu. Pojavljivanjem takvih specijalista
iz raznih domena poslovanja stvarat će se novi ekosustavi u kojima će se vrijednost i usluge stvarati i
nuditi na novi način, a korisnici tih usluga mogu u
isto vrijeme biti i pružatelji usluga. Stoga govorimo
o odmaku od individualno orijentiranog pristupa
korisniku prema pristupu
svi-prema-svima”, zaključuje Ramljak.
*vijesti
Founder Institute
uskoro i u Splitu
Founder Institute, najveći
svjetski program edukacije za pokretanje startup
tvrtki, potvrdio je pokretanje programa u Splitu.
Semestar će započeti 8.
svibnja i trajati do 5. listopada. Hrvatska je tako postala jedina zemlja izvan
SAD-a u kojima su programi FI-ja otvoreni u
tri grada - Zagrebu, Rijeci i Splitu. FI je u nas stigao 2012. i dosad je održao tri semestra edukacije
(dva u Zagrebu i u Rijeci) pokrenuvši osnivanje
22 nove tvrtke među kojima su neki od međunarodno najperspektivnijih
hrvatskih startupa Festomat, Orioly i Marine Tech
Factory.
Projekt Ferari: Big
Data tehnologije
Hrvatski Telekom i Poslovna Inteligencija, uz
Technion - Izraelski institut za tehnologiju, IBM
Izrael i Tehničko Sveučilište s Krete, članovi
su konzorcija u projektu Ferari koji je započeo
u veljači i traje 36 mjeseci. Cilj istraživačkog projekta, koji je financiran u
sklopu FP7 programa, jest
definirati arhitekturu i razviti algoritme za učinkovite Big Data tehnologije
u budućnosti.
Olakšan postupak
prigovora operatoru
Stupanjem na snagu izmjena i dopuna Pravilnika
o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih
mreža i usluga ubrzana je
i pojednostavljena procedura u onim slučajevima
kada korisnik želi podnijeti prigovor operatoru i
dokazati da mu ne isporučuje minimalnu ugovorenu brzinu pristupa in-
ternetu. Propisane su i
dopunjene izmjene koje
se odnose na obavještavanje korisnika o potrošnji
usluga, priopćio je HAKOM.
26 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Reha Çamurog˘lu
Kratkotrajna odgoda
Naklada Ljevak
Monsieur Charles sa suprugom Annom početkom 20. stoljeća iz Belgije bježi u Istanbul ne bi li ondje krenuo ispočetka. Kao stručnjaku za eksploziv ponuđeno mu je da izvede
atentat na Abdulhamida II., turskog Crvenog sultana. Charles obećava supruzi da će mu to biti posljednja misija te je
na koncu uspije uvjeriti u to da će od zarade moći živjeti
mirno i bezbrižno. Dok Charles priprema atentat, tajna služba doznaje da je sultanov život ugrožen pa mu predlažu da
se rjeđe pojavljuje u javnosti. Događaji izmiču kontroli…
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Savjetovanje
Robert Gombiš, Budimpešta, Mađarska. Diplomirani pravnik, savjetnik
iz ekonomije sa znanjem
hrvatskog jezika daje usluge prevođenja i tumačenja u Budimpešti. Poslovno-pravni savjeti na
hrvatskom i engleskom
jeziku, zastupanje hrvatskih tvrtki na mađarskom
tržištu, konzalting i marketing, turistički poslovi. Privatnim osobama
pomoć u administrativnim i privatnim poslovima. Kontakt: [email protected], +36 30
4118084.
Servis hladnjaka
John Le Carre
Nezgodna istina
Profil knjiga
U britanskom prekomorskom posjedu Gibraltaru izvedena
je protuteroristička operacija kodnog naziva Divljač. Organizatori su bili britanski doministar vanjskih poslova, njegov prijatelj čelnik privatne sigurnosne kompanije i sumnjivi američki CIA-in operativac. No doministrov tajnik Toby
Bell sluti da mu je šef upetljan u nešto sporno. Tri godine
poslije Tobyja poziva sir Christopher Kit Probyn, umirovljeni britanski diplomat, te na njegov poticaj Toby počinje
istraživati što se dogodilo...
Chris Carter
Noćni vrebač
Leo Commerce
Uzrok smrti neidentificiranog ženskog leša položena na
pultu u napuštenoj mesnici nije jasan. Na njezinu tijelu
nema tragova, osim što su joj usne pažljivo zašivene. Tek
usred obdukcije u okružnoj mrtvačnici Los Angelesa patolog će otkriti istinski užas situacije, takav da će istragu
morati preuzeti Robert Hunter iz Jedinice za posebna ubojstva. No, kad se njegova istraga ispreplete sa slučajem nestale osobe koji istražuje Whitney Myers, Hunter posumnja
da bi ubojica mogao držati nekoliko žena u zatočeništvu...
Ken Follett
PAD DIVOVA
Algoritam
Follettova nova knjiga predstavit će vam pomno istraženo
povijesno razdoblje kroz priče velškog dječaka rudara, američkog studenta prava, engleske spremačice, aristokratkinje
koja se zaljubljuje u pogrešnu osobu i dva siromašna ruska
brata čiji će vas životi provesti kroz Prvi svjetski rat, rusku
revoluciju, kraljevske dvorce Europe i gangsterske organizacije za vrijeme prohibicije. Bogatstvo povijesno točnih detalja i epska priča daju rijetko viđen učinak politike s točke gledišta pojedinca zahvaćenog burnim svjetskim zbivanjima.
Dr. Alberto Villoldo
PROSVJETLJENJE
Planetopija
Knjiga nas vodi na putovanje iscjeljivanja nadahnuto mudrošću šamanizma i otkrićima neurobiologije. Kroz različite stadije procesa inicijacije otkrivamo kako se možemo
osloboditi boli i drame svojih neiscijeljenih emocija. A kad
to naučimo, možemo postići prosvjetljenje. Život nas na
mnoge načine poziva na inicijaciju – kroz mogućnost ljubavi, gubitak roditelja ili prijatelja, tešku zdravstvenu krizu... A
istinsko prosvjetljenje događa se kad se suočimo s osobnim
izazovima i iskusimo duhovni preporod koji iz njih proizlazi.
Var, Zagreb, www.var.hr.
Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih
vrsta hladnjaka vode, ulja,
klime, zraka za osobne
automobile, građevinske
strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično.
Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF
te sve vrste kompresora
klima. U sklopu servisne
službe nude i demontažu
na terenu - servis ili reparaturu hladnjaka - montažu na terenu.
Kontakt: Marko Šagud,
[email protected], +385 1
3733042.
Zastupanje
DMTex, Beograd, Srbija. Tvrtka nudi zastupa-
nje hrvatskim tvrtkama
na području Srbije i eventualno Makedonije. Kontakt: Dušan Marinković, [email protected],
+381 11 3227375, +381
63 309466.
Pomoć u poslovanju
Zastupanje
GSA International Trade Development Company, Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati, www.
bayatgroup.com.
Tvrtka nudi usluge i pomoć
inozemnim tvrtkama pri
ulasku na brzorastuće i
zahtjevno tržište identificiranjem potencijalnih
mogućnosti, asistiranjem
u razvijanju ulazno tržišnih strategija te njihovom
predstavljanju budućim
kupcima/distributerima.
Usluge tvrtke: istraživanje tržišta, ulazno tržišna
strategija, poslovno savjetovanje, usluge trgovačke promocije, osnivanje
tvrtke, zastupanje i predstavljanje, zajedničko ulaganje... Kontakt: Oxana
Mironova, [email protected],
+971 43518064, +971
507084072.
Projektiranje i nadzor
Đuro Đaković inženjering, Slavonski Brod,
www.dd-inzenjering.hr.
Tvrtka nudi usluge projektiranja, izvođačkog inženjeringa, izvođenja radova, tehničkog nadzora.
Kontakt: Petar Borić, [email protected],
+385 35 448324.
Taiwan External Trade Development Council
TAITRA, Taipei, Tajvan,
www.taiwantrade.com.tw.
Tvrtka upravlja mrežom
trgovinsko-promotivnih
servisa koje sponzorira
tajvanska vlada. Jedan od
tih servisa je i Taiwantrade, službeni trgovinskopromotivni
internetski
portal Tajvana. Glavni cilj
njegova stvaranja je pomoć globalnim poduzećima da posluju s Tajvanom
putem interneta. Pomoću Taiwantradea kupci iz
cijelog svijeta mogu stupiti u kontakt s potencijalnim dobavljačima iz
Tajvana te tako nabaviti
razne vrste proizvoda uključujući mehanizaciju,
elektroniku, komunikacijsku opremu, računala,
auto-moto dijelove, proizvode od metala, namještaj... Taiwantrade upućuje kupce na trgovačka
i industrijska udruženja,
dok TAITRA pruža poticaje svim zainteresiranim
kupcima koji žele posjetiti Tajvan u vidu smještaja i zrakoplovnih karata.
Kontakt: koming@taitra.
org.tw, +886 2 27255200.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Boje, lakovi i razrjeđivači
Tvrtka Plovput iz Splita nabavlja boje, lakove i
razrjeđivače. Procijenjena
vrijednost nabave iznosi
400.000 kuna. Rok dostave ponuda je 31. ožujka.
Multimedijska satelitska
kola
Hrvatska
radiotelevizija nabavlja multimedijska satelitska kola. Procijenjena vrijednost nabave
iznosi 450.000 kuna. Rok
dostave ponuda je 31.
ožujka.
Alati i oprema za šumarstvo
Hrvatske šume nabavljaju alate i opremu za šumarstvo.
Procijenjena
vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok
dostave ponuda je 27.
ožujka.
Infuzijske boce
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu nabavlja infuzijske boce.
Procijenjena vrijednost
nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. travnja.
Održavanje pješačkih staza
i trotoara
Općina Novo Sarajevo
nabavlja usluge održavanja pješačkih staza i trotoara. Rok dostave ponuda je 7. travnja.
Plastenici
Općina Ilidža nabavlja
plastenike i usluge. Rok
dostave ponuda je 8. travnja.
Regija
Platno, spužve, jastuci i
madraci
Kazneno-popravni zavod
zatvorenog tipa Zenica
nabavlja platna za odijela,
spužve, jastuke i madrace.
Rok dostave ponuda je 10.
travnja.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
27
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Cosmetic news
Stambene zgrade, pašnjaci
i tvornica kemikalija
Poslovni prostor u Dubrovniku procijenjen na
dva milijuna kuna. Nalazi se u Ulici Nikole Tesle 2, ima 118 četvornih
metara. Prostor je namijenjen za trgovačku djelatnost. Dražbeno ročište
održat će se 18. ožujka u
10.30 sati u Dubrovniku, u
Stalnoj službi Trgovačkog
suda, Ante Starčevića 23.
Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine.
Stambeno-poslovna
zgrada, dvorište i oranica u Zagrebu, procijenjeni na 4,7 milijuna kuna.
Nalaze se na adresi Slanovečka 21 i 23, a prostiru se na ukupnoj površini
od 1390 četvornih metara.
Ročište za ovaj predmet
održat će se 19. ožujka u
9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu,
Ulica grada Vukovara 84,
u sobi 320/III. Nekretnina
se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, odnosno za cijenu nižu od 3,2
milijuna kuna. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na žiro-račun Suda
kod Hrvatske poštanske
banke, broj HR17 2390
0011 3000 0326 5, model
HR05, poziv na broj 1161571-09. Kupac je potvrdu
o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti
Sudu prije nego što se pristupi dražbi.
Kuća s dvorištem, klaonicom i vinogradom u
Svetom Filipu i Jakovu u
Zadarskoj županiji, procijenjeni na dva milijuna kuna. Površina kuće je
226 četvornih metara, klaonice 195 četvornih metara, a vinograda 2004 četvorna metra. Dražba će
se održati 19. ožujka u 10
sati na Općinskom sudu u
Zadru, Plemića Borelli 9,
u sobi 119/I. Nekretnine se
ne mogu prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi
10 posto, a plaća se na žiro-račun Suda broj HR­25­
23­90­0­01­13­00­00­07­93, model HR02, s pozivom na
broj 1-2446-2011.
Višestambena zgrada u
Puli, na adresi Kaštanjer bb, procijenjena na
8,5 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 2464
četvorna metra. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Dražba
će se održati 20. ožujka
u 9 sati na Općinskom
sudu u Puli, u sobi broj 3.
Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe
(pravne i fizičke) koje su
najkasnije na dan ročišta
za javnu dražbu položile
jamčevinu u iznosu od 10
posto vrijednosti nekretnina. Osiguranje se uplaćuje
na žiro-račun ovoga suda
broj HR2­923­900­011300­
0021­76 pozivom na broj
2-2278-12.
Stambeno
poslovna
zgrada u Varaždinu procijenjena na 20,8 milijuna kuna. Površina iznosi 2339 četvornih metara.
U naravi riječ je o zgradi
mješovite namjene sa 14
stanova i 17 garaža u podrumu. Dražba će se održati 20. ožujka u 13.30
sati na Trgovačkom sudu
u Varaždinu, Braće Radića 2. Jamčevina iznosi 10
posto.
Poljoprivredno zemljište
u Kaštel Štafiliću, procijenjeno na 4,5 milijuna
kuna. Površine je 20.823
četvorna metra. Dražba će
se održati 24. ožujka u 9
sati na Općinskom sudu u
Splitu, Dračevac bb, u sobi
broj 53/II. Zemljište se ne
može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 10
posto, a treba je uplatiti na
račun Suda broj HR­692­
3900­0113­0000­0195, model HR00, poziv na broj
101-93114.
Pašnjak u Plaškom, u
Karlovačkoj
županiji,
procijenjen na 9,8 milijuna kuna. Prostire se na
57.009 četvornih metara.
Dražba će se održati 25.
ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Ogulinu,
Bernarda Frankopana 1, u
sobi broj 4. Nekretnina se
ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi
pet posto, a plaća se na račun broj HR­69­239­000113­
00000­486, poziv na broj
3-511-09.
Međunarodni sajam kozmetike
od 22. do 23. ožujka, Opatija
Međunarodni sajam kozmetike namijenjen je svim profesionalcima u
službi ljepote – kozmetičarima, wellness terapeutima, fizioterapeutima, dermatolozima, kozmetičkim školama, zastupnicima proizvoda i
opreme, ljekarnicima, stručnoj javnosti... Na programu je devet stručnih radionica te stručni tečaj make-upa.
Promohotel
Međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam
od 26. do 29. ožujka, Poreč
Sajam Promohotel najpoznatiji je specijalizirani sajam u regiji međunarodnog karaktera na koji se svake godine vraća 60 posto izlagača.
Održava se na 3000 četvornih metara unutrašnjeg i 500 četvornih
metara vanjskog izložbenog prostora.
Mediteranski sajam
Sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja
i zelenog poduzetništva
od 27. do 30. ožujka, Dubrovnik
Sajam je usmjeren na podizanje svijesti o zdravoj prehrani, ekološkim standardima, održivom razvoju i ravnoteži prirode, gospodarstva i
čovjeka. Organiziraju se predavanja, radionice, okrugli stolovi i znanstveni kongresni skupovi. Izlagačima će biti dodijeljene nagrade za
najbolji nastup, naj-proizvod, naj-biljni proizvod i doprinos za promociju eko gospodarstva.
Podatke sakupili:
Tvornica za proizvodnju kemikalija, skladišni
prostor i parkirališta u
Ozlju, procijenjeni na četiri milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 23.264
četvorna metra. Dražba će
se održati 26. ožujka u 12
sati u Stalnoj službi Trgovačkog suda u Karlovcu,
Trg hrvatskih branitelja 1,
u sobi broj 342/III. Jamčevina iznosi 500.000 kuna.
Stambeno-poslovni prostor u Sisku procijenjen
na šest milijuna kuna.
Prostire se na 26.235 četvornih metara. Među nekretninama koje se prodaju nalazi se i pašnjak
od 1065 četvornih metara. Dražba će se održati
31. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg
Ljudevita Posavskog 5, u
sobi 21. Jamčevina iznosi
10 posto.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
9. i 10. travnja u Zagrebu: 10. međunarodna konferencija o
hrvatskom tržištu nekretnina
Više od 100 predavača
o našem tržištu nekretnina
Deseta godišnja međunarodna konferencija o
hrvatskom tržištu nekretnina, koja će se održati 9. i 10. travnja u hotelu Esplanade Zagreb,
okupit će više od 100
predavača. Glavne teme
bit će Komercijalne nekretnine, Energetika, Infrastruktura, EU fondovi
te Zelena gradnja i energetska učinkovitost.
Prvog dana bit će
predstavljeni neki od najzanimljivijih projekata u
Hrvatskoj i inozemstvu,
među njima i Zagreb na
Savi te najmoderniji podzemni vlak na svijetu Inspiro. Sudionicima konferencije predstavit će
se i detalji projekta ur-
bane regeneracije Liverpool Waters koji podrazumijeva prenamjenu 60
hektara dokova u moderni prostor široke namjene, potom bečki Campus
WU Ekonomskog sveučilišta te Kampus Borongaj
u Zagrebu.
Ostali paneli bit će:
Financiranje projekata,
Fondovi Europske unije,
Urbana regeneracija, Ar-
hitektura, Turizam, Stanovanje, Usporedba tržišta
nekretnina u Hrvatskoj,
Sloveniji i Srbiji, Redevelopment & Reconstruction, Analiza i prognoza razvoja hrvatskog društva i
prostora, Nogometni stadioni – razvojni, urbani i
socijalni fenomen, Pravo,
Tržište komercijalnih nekretnina, Zelena gradnja
i Obnovljivi izvori energije.
Organizatori očekuju
veliki interes sudionika iz
Hrvatske i inozemstva.
Detaljne
obavijesti o konferenciji, programu i prijavi na konferenciju mogu se pronaći na
www.filipovic-savjetovanje.hr.
28 pv report
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
PV mjesečni report
PV TJEDNI REPORT
U tjednu od 3. do 9. ožujka ukupno je bilo 250 stečajnih postupaka što je za 31,6 posto manje u odnosu na
tjedan ranije kada ih je bilo 329. Ukupno je uloženo 69
prijedloga predstečajne nagodbe, dok je zaključeno 40
postupaka. Izbrisano je
697 subjekata, dok ih je
38 započelo s likvidacijom. Osnovano je 307
trgovačkih društava pri
čemu prednjači Zagreb
(131), zatim Osijek (28),
slijedi ga Rijeka sa 26
osnovanih subjekata,
dok je na Trgovačkom
sudu Pazin osnovano 25 trgovačkih društava. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, njih čak 190, te
ukupno 117 d.o.o.-a.
Stečajni postupci u porastu
STEČAJEVI
Stečajni postupak
Početak postupka
Obustava i zaključak
Zaključak postupka
Skraćeni stečajni postupak
Početak postupka
Početak i zaključak postupka
Brzi stečajni postupak
Početak i zaključak postupka
Predstečajne nagodbe
Uložen prijedlog
Obustava postupka
Odbijanje prijedloga
Početak postupka
Zaključak postupka
34
25
4
5
22
4
18
29
29
165
69
12
13
31
40
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
697
697
38
38
0
Broj brisanih subjekata
Likvidacija
Početak postupka
Zaključak postupka
OSNOVANA
TRGOVAČKA
Poslovni subjekti
DRUŠTVA
307
117
190
0
d.o.o.
j.d.o.o.
d.d.
Osnovani subjekti po gradovima
Bjelovar
Dubrovnik
Karlovac
Osijek
Pazin
Rijeka
Sisak
13
7
7
28
25
26
0
REJTING TJEDNA
INDUSTRIJAIMPORT d.o.o.
Slavonski
Brod
Split
Šibenik
Varaždin
Zadar
Zagreb
Veljko Drakulić
BonLine d.o.o.
U
veljači ove godine bila su
ukupno 503 stečajna postupka, od toga
je 42 posto bilo započe-
tih postupaka predstečajne nagodbe, a 34 posto zaključenih postupaka
predstečajne
nagodbe.
Ukupno je bilo pet puta
više postupaka nego u veljači 2013. Kad je riječ o
brisanim subjektima, bilo
j
čan
Stečajevi
sije
Broj započetih stečajnih postupaka
45
65
Broj zaključenih stečajnih postupaka
37
12
0
0
Broj obustavljenih stečajnih postupaka
2013. 2014.
2500
2000
Brisani subjekti
Započela likvidacija
Zaključena likvidacija
1500
Predstečajne nagodbe
anj
č
sije
a
jač
vel
122
210
Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe
97
171
Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe
42
45
Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe
Tvrtke osnovane po mjesecima
1000
500
0
ožujak travanj svibanj
lipanj
srpanj kolovoz rujan
lisopad studeni prosinac siječanj veljača
Osnovane tvrtke u veljači 2014.
1173
osnovana
2013. 2014.
2000
d.o.o.
j.d.o.o.
ostali subjekti
1500
d.o.o.
subjekta
38,36%
9
1000
24
8
21
8
131
384 više nego u istom razdoblju 2013. Najviše u Zagrebu (552), zatim u Rijeci
97, Pazinu 95, a Trgovački sud u Splitu registrirao
je 92 tvrtke. Od pravnih
oblika osnovana su 683
j.d.o.o.-a te 450 d.o.o.-a.
Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima
a
jač
vel
ih je ukupno 1084 ili za
45 posto manje na godišnjoj razini. Također, bilo
je pokrenuto 76 postupaka likvidacije, dok je 41
zaključena.
Ukupno je osnovano
1173 poslovna subjekta,
58,23%
500
ostali oblici
0
ožujak travanj svibanj
lipanj
srpanj kolovoz rujan
lisopad studeni prosinac siječanj veljača
j.d.o.o.
3,41%
PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku
Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet,
polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni
prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...
SVIJET FINANCIJA 29
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
( 20 mlrd kn
Hrvatski ured za osiguranje
potpora HBOR-a izvoznicima u 2 godine
Hrvatska banka za obnovu i razvoj
Osniva se fond za
“spašena poduzeća”
Očekujemo da ćemo prikupiti najmanje milijardu kuna, a budu li se stvari
dobro odvijale, moguće je da ukupan iznos dosegne i dvije milijarde kuna,
rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a
Igor Vukić
[email protected]
vio i s provedbom modela podjele rizika u suradnji s bankama.
H
rvatska banka
za obnovu i razvoj inicirala je
osnivanje fonda kojim će
se pratiti poslovanje poduzeća koja su uspješno
prošla predstečajne nagodbe. U taj novi razvojni
investicijski fond HBOR
će uplatiti početnih 100
milijuna kuna, a već je
pozvao domaće i strane
investitore da se pridruže. “Očekujemo da ćemo
prikupiti najmanje milijardu kuna, a budu li se
stvari dobro odvijale, moguće je da ukupan iznos
dosegne i dvije milijarde kuna”, rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, na
prošlotjednom predstavljanju rezultata te banke u
2013. godini.
Prilika za novi razvoj
Ukupan iznos novca ovisit će o reakciji međunarodnih razvojnih institucija. One su sklone tome
da podrže takve inicijative na međudržavnoj, re-
Na kredite iz tog
fonda moći će
računati ponajprije
mala i srednja
poduzeća
gionalnoj razini pa će
stoga i HBOR najvjerojatnije fond razvijati u
suradnji sa Slovenskom
izvoznom bankom.
Kovačev kaže da će
na kredite iz fonda moći
računati ponajprije mala i
srednja poduzeća. Mnoga
Kovačev odlazi
Anton Kovačev neće se kandidirati za novi mandat na
čelu HBOR-a. Tu instituciju vodio je od 1993. godine, a
sadašnji mandat istječe mu u svibnju. Rekao je da je
HBOR posve nepotrebno došao u središte javnih polemika jer je izvrsno obavljao svoju ulogu određenu zakonom. “Osoba na čelu HBOR-a mora imati povjerenje i podršku svih uključenih u taj posao, a ja ne želim ni na koji
način otežati rad HBOR-a”, rekao je Kovačev. Dodao je da
već ima dosta ponuda za novi posao iz Hrvatske i iz inozemstva, uglavnom u bankarskom sektoru. I još je jednom ponovio da je kredit tvrtki Branka Šegona, bivšeg
pomoćnika ministra financija, dodijeljen u skladu s propisima i bez pogodovanja.
od njih su uspješno prošla
kroz predstečajne nagodbe, ali potom teško dolaze do novca za nova ulaganja. Često su i poslovne
banke zbog svojih internih pravila ograničila ulaganja u “spašena poduzeća”. Suradnjom s fondom
te će tvrtke dobiti priliku
za novi razvoj.
HBOR je u prošloj
godini odobrio 1256 kredita u iznosu od 7,8 milijardi kuna. U prethodnoj,
2012. godini, vrijednost
ukupnog broja dodijeljenih kredita bila je veća,
dodijeljena su 1662 kredita vrijedna 10,2 milijarde kuna. Kovačev je
objasnio da su se postupno smanjili zahtjevi tvrtki za kredite za obrtna
sredstva. Udjel tih kredita narastao je nakon izbijanja krize, a prošle ih je
godine bilo manje i zbog
brojnih predstečajnih nagodbi koje su usporile poslovanje. Od ukupne vrijednosti kredita u 2013.,
oko pet milijardi se odnosi na nove investicije. Odobravani su krediti
s nižim kamatnim stopama, a ta mjera vrijedi još
do sredine ove godine.
Radi poticanja poslovnih
banaka na povećanje kreditnih plasmana realnom
sektoru, HBOR je nasta-
Stabilna kreditna
politika
U 2012. i 2013. HBOR
je odobrio više od 10 milijardi kuna kredita za
izvoznike. Osigurao je
izvozne poslove u visini
od 9,6 milijardi kuna te
izdao 350 milijuna kuna
izvoznih garancija. Ukupno je u dvije godine podržao izvoznike sa 20
milijardi kuna što predstavlja 14,5 posto ukupnog hrvatskog robnog
izvoza.
HBOR je u 2013. i
sam preuzimao nešto više
rizika. Oko 44 posto kredita odobrio je bez sudjelovanja poslovnih banaka, no unatoč tome nije
bitno oslabljena kvaliteta
kreditnih plasmana banke. I dalje se u rizičnoj
skupini A (potpuno nadoknadivi krediti) nalazi više od 85 posto dodijeljenih kredita. Dospjela
nenaplaćena potraživanja
činila su na kraju 2013.
5,2 posto ukupnog portfelja banke. To je znatno
niže u odnosu na poslovne banke iako predstavlja
rast sa 3,2 posto na kraju 2012. Kovačev objašnjava da je i taj rast loših
kredita jedna od posljedica predstečajnih nagodbi. Stabilnu kreditnu politiku HBOR-a Kovačev je
ilustrirao i podatkom da
je u 22 godine poslovanja banka pratila više od
50.000 projekata s iznosom od čak 124 milijarde
kuna. Do sada su morali
otpisati samo 336 milijuna kuna.
Premija osiguranja
pala 1,9 posto
Prema
kumulativnim
podacima
Hrvatskog
ureda za osiguranje za
veljaču 2014. godine,
26 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u
iznosu od 1,62 milijarde
kuna. To predstavlja pad
od 1,9 posto u odnosu na
isto razdoblje prošle godine. U skupini neživotnih osiguranja, koja čine
73 posto ukupne premije,
zaračunata bruto premija
iznosi 1,18 milijardi kuna
i niža je 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je
osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih
vozila. Zaračunata bruto
premija iznosi 400,7 milijuna kuna. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti
osiguranja i u ovom razdoblju bilježi pad od 6,6
posto u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata
bruto premija iznosi 431,8
milijuna kuna te nastavlja
bilježiti kontinuirani porast koji u veljači ove go-
dine iznosi 8,5 posto. U
ukupnoj premiji životna
osiguranja sudjeluju sa 27
posto (u lanjskom razdoblju je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 24
posto).
U strukturi životnih
osiguranja najveći udio
ima klasično životno osiguranje s premijom u
iznosu od 392,1 milijun
kuna, odnosno premijom
višom 11 posto u odnosu na prethodnu godinu.
To osiguranje u skupini
životnih sudjeluje sa 90
posto, a u ukupnoj premiji sa 24 posto. Značajan rast u veljači imalo je
rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od
2,4 milijuna kuna i porastom od 71 posto u odnosu na veljaču prošle godine. (I.V.)
*vijesti
Pad potrošačkih
cijena
Prema posljednjim podacima DZS-a u veljači je
zabilježen pad indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Tako je godišnja stopa inflacije mjerena
indeksom potrošačkih cijena u veljači iznosila -0,6
posto (u siječnju +0,1 posto). U odnosu na siječanj
potrošačke cijene su niže
za 0,3 posto. Doprinos godišnjem padu potrošačkih
cijena došao je od gotovo
svih kategorija proizvoda.
Najznačajniji pad zabilježen je u kategoriji prehrane i bezalkoholnih pića od
1,4 posto godišnje.
Prihod H&M-a
619 milijuna kuna
Švedski lanac trgovina
odjećom H&M u 13 trgovina u Hrvatskoj ostvario je u 2013. godini prihod od 619 milijuna kuna.
Ostvaren je konsolidirani
rast od 16 posto u odnosu na godinu ranije. Pozitivno poslovanje odražava
se i na proširenju prodajnog prostora. Prošli tjedan
H&M ponovno je otvorio
svoju trgovinu u sklopu
zagrebačkog Arena Centra, koja se sad prostire na
2200 četvornih metara, i
to je sad najveća H&Mova trgovina u Hrvatskoj.
Viadukt gradi cestu
Zajednica kompanija koju
čine Viadukt i Zagorje
gradnja dobila je posao
gradnje brze ceste Popovac-Marija Bistrica-Zabok sa spojem na Breznički Hum i dionicom
Andraševac-Mokrice. Investitor su Hrvatske ceste,
vrijednost radova iznosi 76,2 milijuna kuna bez
PDV-a. Rok dovršenja radova je 18 mjeseci, stoji u
priopćenju iz tih kompanija dostavljenom Zagrebačkoj burzi.
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
Tržište novca Zagreb
Stabilan interes za trezorske zapise u kunama
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
N
a novčanom tržištu
obilna
ponuda
novca i dalje je dominantna,
s time da je višak likvidnosti u sustavu u ponedjeljak dodatno porastao,
za gotovo dvije milijarde
kuna, uslijed isplate mirovina. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve
zbog kojega se potražnja
za kunama tek neznatno
povećala, dok je visina
kamatne stope ostala nepromijenjena.
Kao što je bilo najavljeno, u utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
10.-14. 3. 2014.
3.-7. 3. 2014.
u%
350
5
300
4
250
200
3
150
2
100
1
50
0
10.3.2014.
11.3.2014.
12.3.2014.
zapisa. Prihvaćene su sve
pristigle ponude i ostvareni iznos emisije bio je
1,8 milijardi kuna. Najviše trezorskih zapisa upisano je s rokom dospijeća od 364 dana, i to 1,6
milijardi kuna, dok je s
rokom dospijeća od 182
13.3.2014.
0
14.3.2014.
dana upisano 211 milijun kuna. Visina kamatne
stope na trezorske zapise
nije se mijenjala. Nakon
ovog izdanja saldo upisanih trezorskih zapisa povećao za se 235 milijuna kuna, odnosno ukupan
iznos upisanih trezorskih
ponedjeljak
utorak
zapisa iznosi 23,4 milijarde kuna.
Kod trezorskih zapisa u eurima interes sudionika ponovno je bio
manji te je umjesto planiranog izdanja od 15 milijuna eura upisano tek 1,5
milijuna eura na rok od
srijeda
četvrtak
petak
vezne pričuve, većih promjena na tržištu nije bilo.
Zbog prisutnosti visokih
viškova u sustavu, smjene razdoblja održavanja
obvezne pričuve skoro i
ne utječu na ponudu i potražnju, pa tako ni na visinu kamatne stope. U
sljedećem razdoblju ne
očekuju se značajnije
promjene.
364 dana. Sljedeću aukciju Ministarstvo financija najavilo je za utorak,
18. ožujka kada se planira
upisati 500 milijuna kuna
trezorskih zapisa s rokom
dospijeća od 364 dana.
Iako je započelo novo
razdoblje održavanja ob-
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Euro i dolar bez promjena
Mirex dodatno oslabio
Vrijednost eura i dolara
u odnosu na kunu prošli tjedan gotovo se uopće
nije mijenjala. Euro je i na
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
4,982222
CAD
kanadski dolar
4,976392
JPY
japanski jen (100)
5,427284
CHF
švicarski franak
6,304195
GBP
britanska funta
9,160206
USD
američki dolar
5,511292
EUR
euro
7,655184
primjena od 15. ožujka 2014. 10.3.
Izvor: HNB
kune. Kuna je oslabjela samo u odnosu na švicarski franak skliznuvši u
tjednu za dvije lipe. Fra-
kraju tjedna zadržao početnih 7,65 kuna, a dolar
se s blagim oscilacijama
držao vrijednosti od 5,51
7.656
11.3.
12.3.
13.3.
USD
nak je tako dosegnuo razinu od 6,30 kuna.
5.53
CHF
6.305
6750
FTSE 100
6.295
0,8%
-0,4%
7.653
5.50
6.290
0,4%
-0,5%
7.652
5.49
6.285
0%
7.651
5.48
6.280
14.3.
10.3.
11.3.
12.3.
13.3.
14.3.
16600
4400
4360
6650
16400
4320
16300
4280
6550
16200
4240
6500
16100
4200
10.3.
4450
11.3.
12.3.
13.3.
14.3.
10.3.
9500
CAC40
9400
11.3.
12.3.
13.3.
14.3.
15300
4400
9300
15050
4350
9200
14800
4300
9100
14550
4250
9000
14300
10.3.
11.3.
12.3.
13.3.
14.3.
10.3.
11.3.
12.3.
13.3.
14.3.
NASDAQ
10.3.
15550
DAX
-0,3%
5.51
6600
4500
1,2%
7.654
Europe 600 skliznuo je u
petak 0,9 posto, a minus je
bilježio tri dana za redom.
No uz ratne i političke vijesti probijaju se nepovoljne gospodarske vijesti
Dow Jones
-0,2%
6.300
ganata kakav je francuski
Bouygues, koji je izgubio
4,5 posto. Heidelberg, treći najveći proizvođač cementa na svijetu, imao je
pad od 2,4 posto. Indeks
16500
MIREX - tjedni
1,6%
5.52
10.3.
11.3.
12.3.
13.3.
14.3.
Ukrajina brine politički, Kina ekonomski
6700
MIREX - mjesečni
7.655
Međunarodno tržište kapitala
Oprez ulagača zbog nastavka ukrajinske krize i
prošli je tjedan burzovne
indekse pogurao prema
dolje. Odrazilo se to i na
dionice industrijskih gi-
Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka vrijedio 188,5757 bodova. U odnosu na tjedan ranije bio je to rezultat slabiji za 1,1787 bodova.
11.3.
12.3.
13.3.
14.3.
12.3.
13.3.
14.3.
NIKKEI 225
10.3.
11.3.
iz Kine. Izvještaj o izvozu
iz te zemlje u veljači pokazao je pad od 18,1 posto
u odnosu na isto razdoblje
prošle godine. Izvoz je jedan od glavnih pokretača kineske ekonomije pa
promatrači počinju sumnjati da će Kina ostvariti
najavljene stope rasta. Zabrinutost je izazvana i stečajem prezadužene šangajske kompanije Chaori
za proizvodnju solarnih
panela, što je prvi takav
slučaj nakon dugogodišnje ekonomske ekspanzije. Analitičari smatraju da
Kina za sada ima dovoljno
rezervi da nadoknadi takve povremene teškoće.
-0,6%
13.2.
23.2.
3.3.
13.3
10.3.
11.3.
12.3.
13.3.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 13.3.2014.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
193,0149
AZ obvezni mirovinski fond
193,1489
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
172,4370
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
189,4410
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
188,5757
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
202,8195
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
218,8103
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
137,5174
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
160,1519
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
165,6780
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
181,9906
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
111,0686
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
126,6904
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
212,9697
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
206,9193
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
223,7412
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
107,4921
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
163,7749
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
146,0086
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
120,4489
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
191,1889
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
127,5930
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
138,7416
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
204,0527
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
175,2380
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 140,1013
164,6764
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
31
www.privredni.hr
Broj 3819, 17. ožujka 2014.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 423,888 milijuna kuna
Promet gotovo udvostručen
tovo udvostručen. Iznosio
je 94 milijuna kuna što je
rast od 44 milijuna kuna
ili 89 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu
od -26,53 do 8,49 posto.
Indeks Crobex ostvario je
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
roteklog
tjedna redovni je dionički promet na
Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije goTop 10
po prometu
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Hrvatski Telekom d.d.
Ledo d.d.
AD Plastik d.d.
Petrokemija d.d.
Atlantic Grupa d.d.
Podravka d.d.
HUP - Zagreb d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
Belje d.d.
tjedna
promjena
+8,49%
-3,62%
0,00%
+0,22%
-26,53%
+0,50%
-0,46%
+2,93%
-1,11%
+0,14%
zadnja cijena
1.622,00
162,60
8.750,00
115,75
72,00
775,00
291,65
1.544,00
166,00
43,05
promet
28.609.287,03
21.112.306,96
6.130.879,06
6.047.850,02
4.036.528,52
2.125.006,36
1.915.149,53
1.798.482,06
1.651.232,02
1.417.534,73
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 93.745.305,67 kn
tjedni pad od 1,17 posto,
na 1.761,88 bodova. Crobex10 je također pao i to
za 1,90 posto i tjedan završio na 976,57 bodova.
Kod obvezničkih indeksa
Crobis bilježi pad od 0,07
posto, a Crobistr je pora10 dionica s najvećim
rastom cijene
Hoteli Podgora d.d.
Turbos DAX short 8
Turbos E-mini S&P 500 short 5
Turbos GAS long
Turbos nafta WTI short 5
Turbos srebro long 4
Turbos nafta WTI short 3
Turbos HTshort 3
Turbos E-mini S&P 500 short 6
Turbos srebro long 3
stao za 0,03 posto. Najlikvidnije izdanje i dobitnik tjedna je Ericsson
Nikola Tesla koji je skupio promet od 28,6 milijuna kuna, a zadnja cijena Ericssona iznosila je
tjedna
promjena
+104,58%
+54,90%
+54,29%
+52,05%
+45,31%
+28,57%
+25,89%
+24,97%
+22,22%
+17,60%
zadnja cijena
25,00
94,80
5,40
11,10
63,50
20,70
116,45
31,78
11,00
31,40
promet
12.066,80
421.596,30
146.407,30
222,00
193.416,45
54.528,10
116,45
96.685,04
51.758,80
10.618,30
INVESTICIJSKI FONDOVI
zadnja vrijednost
1.761,8800
976,5700
101,3576
127,2465
1659 kuna što je tjedni
rast od 8,49 posto. HT je
s prometom od 21,1 milijun kuna drugo najlikvid10 dionica s najvećim
padom cijene
Turbos DAX long 9
Turbos DAX long 8
Turbos zlato short 6
Turbos DAX long 6
Petrokemija d.d.
Turbos DAX long 7
Turbos DAX long 5
Chromos agro d.d.
Zvečevo d.d.
SEM 1986 d.d.
tjedna promjena
-1,17%
-1,90%
-0,07%
+0,03%
nije izdanje, dok mu je cijena pala za 3,62 posto na
162,60 kuna što je povijesni minimum za HT.
tjedna
promjena
-54,29%
-34,44%
-30,40%
-28,95%
-26,53%
-26,49%
-24,15%
-23,07%
-22,21%
-20,90%
zadnja cijena
24,00
59,00
40,35
113,40
72,00
98,50
135,40
200,03
56,01
140,00
promet
964.661,75
177.633,10
1.030,71
1.134,00
4.036.528,52
144.042,00
58.943,00
10.001,50
12.828,75
150.600,00
*vijesti
Čak 46 fondova tjedan završilo u minusu
Od ukupno 74 aktivna
fonda, u proteklom tjednu 28 fondova je poraslo,
dok je u minusu završilo
njih 46. Tjedne promjene svih fondova kretale su
se u rasponu od +0,59 do
-6,82 posto. Nijedan fond
nije porastao za više od jedan posto, a 34 su pala za
više od jedan posto.
U grupi dioničkih fondo-
va najveće gubitke bilježe fondovi izloženi ruskom tržištu i tržištima u
nastajanju izloženima pritisku prodaje radi krize u
Ukrajini. Najveći pad zabilježio je fond ZB BRIC
(minus od 6,82 posto), a
slijedi KD Nova Europa
s padom od 6,13 posto.
Svi mješoviti fondovi su
tjedan završili u minusu.
Kod obvezničkih fondova
prevladavaju pozitivni rezultati te je šest od devet
fondova poraslo. Svih 20
novčanih fondova je poraslo, a ostvarili su tjedni
rast u rasponu od 0,004 do
0,06 posto. Promatramo li
prinose svih fondova od
početka godine, na vrhu
ljestvice je sa 9,68 posto
KD Victoria, a slijede Ca-
pital Two (5,58 posto) i
Platinum Global Opportunity (3,77 posto). Mješovite fondove predvode
Allianz Portfolio s rastom
od 1,85 posto i ZB global
sa 1,31 posto. Kod obvezničkih fondova najviše je
rastao HPB Obveznički za
3,15 posto, a kod novčanih VB Cash za 0,62 posto.
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Naziv(fond)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Valuta
od 6.-13. 3. 2014. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
-0,10
HPB Global
kn
76,6531
KD Victoria
kn
16,6515
0,11
OTP uravnoteženi
kn
102,4736
-1,09
HI-growth
€
8,7090
-2,45
KD Balanced
kn
8,0769
-1,05
Raiffeisen World
€
119,5300
-2,76
Agram Trust
kn
51,9592
-0,62
ZB euroaktiv
€
124,4204
-4,01
NETA GBEM
€
8,1281
-1,05
ZB trend
€
136,2982
-2,59
Allianz Portfolio
kn
123,6894
-0,82
FIMA Equity
kn
58,8710
-1,34
VB SMART
€
94,2224
-0,97
€
99,6000
-0,76
-0,34
KD Prvi izbor
kn
11,6704
-3,31
Raiffeisen Absolute
Ilirika JIE
€
121,1872
-2,09
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
Raiffeisen New Europe
€
47,7800
-1,55
ZB bond
€
168,9543
PBZ Equity fond
€
9,0466
-1,40
HI-conservative
€
12,8404
0,11
HPB Dionički
kn
85,2852
-1,07
Raiffeisen Bonds
€
159,4100
-0,06
Erste Adriatic Equity
€
72,7600
-1,68
PBZ Bond fond
€
113,3720
0,09
NETA Global Developed
kn
94,6143
-1,93
Erste Bond
€
127,7400
0,14
ZB aktiv
kn
98,7626
-1,69
Capital One
kn
188,3813
0,18
Capital Two
kn
70,0986
0,59
HPB Obveznički
€
140,5839
0,15
Ilirika Azijski tigar
€
38,0459
-3,16
NETA Emerging Bond
kn
63,8392
-1,48
PBZ I-Stock
kn
48,8198
-5,63
Erste Adriatic Bond
€
104,7700
0,04
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
Platinum Global Opportunity
$
14,1429
-1,32
KD Nova Europa
kn
5,2920
-6,13
PBZ Novčani fond
kn
141,4164
0,01
OTP indeksni
kn
37,1996
-0,97
ZB plus
kn
173,2235
0,02
Platinum Blue Chip
€
89,1392
-3,00
ZB europlus
€
148,5361
0,02
NETA Frontier
kn
487,7979
-2,31
PBZ Euro Novčani
€
136,6629
0,03
OTP MERIDIAN 20
€
83,2755
-2,12
Raiffeisen Cash
kn
154,8800
0,03
A1
kn
67,3800
-1,01
Erste Money
kn
148,7800
0,05
NETA US Algorithm
kn
152,3671
-4,10
HI-cash
kn
148,8714
0,03
NETA New Europe
kn
77,7462
-1,79
PBZ Dollar fond
$
128,2004
0,04
NETA GDEM
€
8,5822
-0,40
HPB Novčani
kn
141,3796
0,02
Ilirika BRIC
€
60,5401
-5,64
OTP novčani fond
kn
131,0202
0,02
VB CROBEX10
kn
92,0778
-1,38
VB Cash
kn
126,4276
0,03
0,05
KD Energija
kn
8,9789
-4,05
Agram Euro Cash
€
11,9247
ZB BRIC+
€
77,9126
-6,82
Allianz Cash
kn
116,8704
0,01
Raiffeisen Absolute Aggressive
€
110,5300
-1,03
Erste Euro-Money
€
113,6200
0,03
Allianz Equity
€
118,2454
-0,86
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
Auctor Cash
kn
107,5982
0,04
Raiffeisen euroCash
€
104,3500
0,02
ZB global
€
137,9784
-0,78
HPB Euronovčani
€
105,4407
0,01
PBZ Global fond
kn
93,7060
-0,64
Locusta Cash
kn
1305,4111
0,04
HI-balanced
€
10,6034
-1,36
NETA MultiCash
kn
105,0425
0,06
ICF Balanced
kn
99,7086
-1,24
OTP euro novčani
€
101,5246
0,00
Pričuve HNB-a
12,9 milijardi eura
Međunarodne
pričuve
HNB-a krajem prosinca
dosegnule su 12,9 milijardi eura, što je 1,67 milijardi eura ili 15 posto više
nego na kraju 2012., objavio je HNB. Savjet HNB-a
prihvatio je i izvještaj o poslovanju u prošloj godini.
HNB je ostvario neto dobit od 735,5 milijuna kuna.
Od toga će, u skladu sa zakonski utvrđenom formulom, u državni proračun
biti doznačeno 431,9 milijuna kuna, a ostatak odlazi u opće pričuve središnje banke.
Dividenda ENT-a
320 kuna
Nadzorni odbor i Uprava
kompanije Ericsson Nikola Tesla predložili su isplatu redovne dividende od 20
kuna po dionici i izvanredne dividende od 300 kuna
po dionici. Odluku treba
potvrditi glavna skupština
koja će se održati 27. svibnja, a pravo na dividendu
imat će dioničari koji su
20. svibnja evidentirani u
Središnjem klirinškom depozitarnom društvu. Zadnji
dan za kupovinu koja jamči isplatu dividende je 15.
svibnja.
OTP banka bolja od
tržišta
OTP banka je u 2013.
ostvarila ukupnu dobit nakon oporezivanja od 65
milijuna kuna što je u odnosu na prošlu godinu manje za 35 posto. S obzirom
na to da je ukupna dobit
banaka u Hrvatskoj u 2013.
smanjena za gotovo 70 posto, OTP banka je ostvarila rezultat bolji od tržišta,
objavljeno je iz OTP banke. Ukupnim rezultatom
banka je sa sedmog došla na peto mjesto na hrvatskom tržištu.
AD Plastik u Crobexu10
Prateći promet dionicama
od rujna 2012. do veljače
ove godine, Odbor za indekse Zagrebačke burze
odlučio je dionicu Končar
Elektroindustrije isključiti
iz indeksa Crobex10. Uvjete za uvrštenje u indeks
zadovoljila je pak dionica
AD Plastika. Promjena u
sastavu Crobexa10 vrijedi
od 28. veljače.
Za pruge 1,1 milijarda
kuna
Poduzeće HŽ Infrastruktura obnavlja prugu KninZadar, a radovi su vrijedni
555 milijuna kuna. Rekonstruiraju se i kolodvori na
ličkoj pruzi u vrijednosti
150 milijuna kuna, uz sanaciju tunela Dujmovača. Moderniziraju se elektroenergetska postrojenja
i signalno-sigurnosni uređaji te željeznički cestovni prijelazi na ličkoj pruzi
u vrijednosti 402 milijuna
kuna. Pokrenute su i aktivnosti na obnovi splitskog
čvorišta koje uključuje
spajanje Splita i Trogira
željeznicom, priopćeno je
iz HŽ Infrastrukture.
POZIVAMO VAS NA
PETU NACIONALNU KONFERENCIJU O DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU
pod pokroviteljstvom predsjednika RH prof. dr. sc. Ive Josipovića
25. ožujka 2014. od 9.00 do 16.30 sati
Hotel Esplanade Zagreb, Mihanovićeva 1, Zagreb
IZ PROGRAMA IZDVAJAMO:
Svečana dodjela nagrada Indeks DOP-a
Kad DOP susretne ljudske resurse, Elaine Cohen, Beyond Business Ltd
Okrugli stol - uloga DOP-a u strategiji ljudskih resursa, Elaine Cohen, moderatorica
Kako prijeći na G4 smjernice za izvještavanje, Leo Hauska, Hauska & Partner
SPONZORI
UZ PODRŠKU
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
Svoj dolazak potvrdite na: [email protected]
Do PV izdanja u samo 3 koraka...
1 Pošaljite* na naš e-mail [email protected] poruku
DA - želim besplatno primati
elektronska izdanja PV-a
2 Dobit ćete povratni e-mail s
porukom da ste uključeni na
našu mailing listu
3 Čitajte Privredni vjesnik i
njegova izdanja na računalu,
tabletu, smartphoneu
* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...
privredni vjesnik
Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo!
www.privredni.hr