Studija opravdanosti

Studijaop
pravdanostio
osnivanjaud
drugeklasterrproizvođačaamasivnogn
namještajaM
MASIVA
SSTUDIJA O
OPRAVDA
ANOSTI O
OSNIVANJJA KLASTTERA MASSIVA March 8, 2013 BAMAINVEN
NT d.o.o., Trg Stjepana Kon
nzula 4, 10 00
00 Zagreb, OIB: 66469893809, Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA SADRŽAJ
1. UVOD ............................................................................................................................................... 2 2. OSNOVNI PODACI O KLASTERU MASIVA ......................................................................................... 3 3. VALORIZACIJA POŽEŠKO SLAVONSKE ŽUPANIJE ............................................................................. 4 3.1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ ............................................................................................................. 4 3.2. PROMETNA INFRASTRUKTURA ................................................................................................ 6 3.3. GOSPODARSTVO ...................................................................................................................... 8 3.3.1. ŠUMARSTVO .................................................................................................................. 13 3.3.2. DRVNO PRERAĐIVAČKI SEKTOR ..................................................................................... 13 3.3.3. LOKALNE AKCIJSKE GRUPE ( L A G ) ............................................................................... 14 3.4. STANOVNIŠTVO ..................................................................................................................... 15 4. DRVNO PRERAĐIVAČKI SEKTOR U EUROPI .................................................................................... 17 5. DRVNO PRERAĐIVAČKI SEKTOR U REPUBLICI HRVATSKOJ ............................................................ 21 6. CILJEVI KLASTERA MASIVA ............................................................................................................ 24 6.1. APLICIRANJE NA FONDOVE EUROPSKE UNIJE 2014. – 2020. ................................................ 26 6.2. GOSPODARSKI RAZVOJ POŽEŠKO SLAVONSKE ŽUPANIJE...................................................... 27 6.3. ULAGANJE U NOVU OPREMU I SUVREMENE TEHNOLOGIJE ................................................. 27 6.4. UVOĐENJE NOVIH PROIZVODNIH POSTUPAKA I PROIZVODA .............................................. 28 6.5. STRUČNO OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA ............................................. 30 6.6. JAČANJE MEĐUNARODNE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI ....................................................... 30 6.7. PLAN UŠTEDE ENERGIJE I ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ...................................................... 31 6.8. SURADNJA SA ZNANSTVENIM INSTITUCIJAMA I SVEUČILIŠTIMA ......................................... 32 6.9. OSNIVANJE RAZVOJNE JEDINICE ........................................................................................... 33 7. SWOT ANALIZA KLASTERA MASIVA ............................................................................................... 34 8. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................................... 35 1
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA 1. UVOD
Primarni cilj ove Studije je valorizacija potencijala Udruge klaster proizvođača masivnog namještaja
MASIVA Požeško Slavonske županije. Polazeći od pretpostavki da na se osnivanjem klastera ostvaruju
poslovni potencijali, autori Studije nastojat će odgovoriti na pitanja potrebna za valjanu odluku koja se
odnosi na opravdanost osnivanja spomenutog klastera.
S aspekta pogodnosti korištenja EU fondova koji potiču jačanje gospodarske regionalne konkurentnosti
u slabije razvijenim regijama, kao i prekograničnu suradnju, koncept udruge klaster MASIVA u svojoj
razvojnoj strategiji nudi jačanje regije, te ukupne nacionalne gospodarske konkurentnosti kroz proširenje
drvno prerađivačkih kapaciteta, novim zapošljavanjima, uvođenjem modernih „zelenih“ tehnologija za
efikasniju i kvalitetniju proizvodnju uz energetske uštede, te rad na razvoju inovativnih proizvodnih
asortimana.
Stvaranje pretpostavki za osnivanje klastera MASIVA podrazumijeva odgovore na niz pitanja koje će
pružiti ova Studija. Odgovori su potrebni za pravovaljanu odluku radi iskazivanja interesa nacionalnim
tijelima, potencijalnim novim članovima, te apliciranju na odgovarajuće EU fondove, ali i budućoj
razvojnoj strategiji osnivača klastera.
2
Stvaranje nove strukture prerade drva i proizvodnje namještaja RH i njihovo prilagođavanje potrebama i
kriterijima modernog europskog tržišta nije moguće bez dobro osmišljene razvojne politike. Opće je
prihvaćeno da društveno – gospodarski razvoj najviše ovisi o investicijskim ulaganjima u sadašnjosti
radi povećanja učinkovitosti i koristi u budućnosti pa se dugoročan, konkurentan razvoj može postići
samo usmjerenim, efikasnim i efektivnim investiranjem.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA 2. OSNOVNIPODACIOKLASTERUMASIVA
Neprofitnu i nevladinu udrugu klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA sa sjedištem u
Požegi, osnovalo je 6 pravnih osoba, redom: SPIN VALIS d.d. Požega, LIGNOR d.o.o. Pleternica, obrt
TEHNOHIT Pitomača, obrt TAPETAR MAJCAN Slavonski Brod, krojački obrt IGLA Pleternica, te
LUXURIA d.o.o. Slavonski brod. Udruga se može učlanjivati u domaće i međunarodne udruge, što je
uređeno statutom.
Osnovni ciljevi klastera su:

Okrupnjavanje članova i njihovih tehničkih, materijalnih i gospodarskih kapaciteta;

Unapređenje prodaje (povezivanje potražnje i ponude za proizvodima) Udruge u cjelini, i svake
od članica;

Promidžba zajedničkih proizvoda i proizvoda ostalih udruga i organizacija, koji će se uklapati u
prodajni program Udruge u sklopu promidžbenog programa koji čini dio razvojnog programa
Udruge;

Razmjena iskustava, informacija i znanja te kontinuirana i organizirana edukacija svih članica u
sklopu seminara i radionica;

Podizanje kvalitete proizvoda, a posebno prerađevina uključivanjem znanosti – Šumarski
fakultet, Zagreb.

Smanjenje troškova racionalnim planiranjem proizvodnje u skladu s potrebama kupaca,
zajednička nabavka u svrhu zajedničkog nastupa na tržištu;

Izvozna usmjerenost;

Davanje doprinosa očuvanju okoliša;

Organiziranje tržišta na načelima legalnosti rada, visokog standarda kvalitete, uz cijene
prihvatljive kupcu.
Redovitim članom Udruge može postati svaka tvrtka koja se bavi drvoprerađivačkom djelatnošću ili je
vezana uz drvoprerađivačku djelatnost, s bilo kojim oblikom organiziranja u privredi te poslovno
sposobna fizička osoba.
3
Ciljevi će se nastojati ostvariti kroz promoviranje Udruge u specijaliziranim časopisima i ostalim
medijima, izradu službene internet stranice i u njezinom okviru internet prodaje, usvajanje zajedničkih
proizvodnih, prodajnih uvjeta i zajedničkog nastupa na tržištu, širenje mreže članova i partnera Udruge i
njihovo poticanje na razvoj i širenje kapaciteta, te sudjelovanje na sajmovima i organizacijama vlastitih
promidžbenih aktivnosti.
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA 3. VALORIZA
V
ACIJAPOŽ
ŽEŠKOSLA
AVONSKE
EŽUPANIJJE
Valorizzirajući podruučje Požeško Slavonske žuupanije detaljnno ćemo prikaazati relevantnne gospodarskke
potencijalee, a koji će nam
n
pomoći kao podlogaa za potvrdu na koji načinn se područjee uklapa u raad
klastera MASIVA.
M
Poored toga pooslužit će kaao smjernicaa u strateškoom planiranju realizacije i
minimalizaacije rizika proojekta, te gosspodarskom razvitku
r
regijee kroz jačanjee nacionalne konkurentnossti,
te popunjaavanju deficitaa drvno prerađđivačkom sekktoru.
3.1.
GEOGRA
AFSKIPOL
LOŽAJ
Požešško-slavonskaa županija naalazi se na sjeveroistočno
s
om dijelu Republike Hrvattske i zauzim
ma
površinu ood 1.815,23 km2,
k
što čini 3,21%
3
kopnenne površine Hrvatske.
H
Graniči s pet župpanija: Sisačkkomoslavačkkom,
Bjelovarsko-biloggorskom,
Virovitičko-poodravskom,
Osječko-baaranjskom
i
Brodskopoosavskom. Prrema prirodnoo-geografskoj regionalizacijji, Županija pripada panonskoj megareggiji
i to slavonnskom gromaddnom gorju tee joj, geografsski gledano, ggranice teku P
Panonskim goorjem Papukom
m,
Krndijom, Dilj gorom,, Požeškom gorom i Psunjem.
P
Svoojim zapadnim dijelom pripada zavali
sjeverozappadne Hrvatske.
4
Reljef prostora Požeško-slavonske županije podijeljen jee na dva osnnovna tipa. Centralni
C
dio su
s
nizine uz rijeke
r
Orljavu,, Londžu i Pakru. U središnnjem dijelu kootline nadmorsske visine kreeću se od 1500 –
200 m naddmorske visinne. Okolni dio su obronci planina
p
Papukka, Krndije, Pssunja, Požeškke gore i Diljaa s
visinama vvrhova od 4500 do 980 m naadmorske visiine.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA Požeško-slavonska županija se sastoji od 10 jedinica lokalne samouprave, i to pet gradova - Požege,
Pakraca, Lipika, Pleternice i Kutjeva te pet općina - Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika unutar
kojih je smješteno čak 277 naselja. Po velikom broju naselja Županija je i postala vodeća među
županijama Istočne Hrvatske. U njoj je koncentrirano 28% svih naselja makroregije (4,08% naselja RH),
što se može objasniti raznolikošću prirodne osnove i specifičnim povijesnim razvojem. Prevladavaju
relativno mala naselja s prosječno oko 300 st/km2.
Područje Požeško-slavonske županije je specifično i po razvoju izduženih naselja duž prometnica kao i
porastu stanovništva uglavnom u naseljima smještenim uz glavne prometne koridore (osobito
cestovne), što označava problem koridorskog razvoja. Primjetan je dugoročni trend preseljavanja ljudi iz
brdsko-gorskih u nizinska područja i ubrzana težnja za napuštanjem poljoprivredne djelatnosti.
Stanovnici se nastanjuju u suburbanizirana naselja, koja pretežno leže uz najznačajnije prometnice.
Klimatske značajke
U Požeško-slavonskoj županiji dominira umjereno kontinentalna klima na koju veoma jak modifikacijski
utjecaj imaju reljef i nadmorska visina, što se ističe u klimatskim različitostima gorskog okvira i zavale.
Gore se ističu kao hladniji (-2oC do - 4oC u siječnju, <20o C do <18oC u srpnju) i vlažniji (godišnje preko
1000 mm padalina) “otoci”, dok su zavala i okolni niži prostori na zapadu relativno topliji (-2oC do -1oC u
siječnju i >20oC u srpnju). U vegetativnom periodu IV.-IX. mjeseca u prosjeku padne otprilike 450 mm
kiše, a najviše oborina padne u VI., VII. i VIII. mjesecu. Oko 10 % oborina padne u obliku snijega.
Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,5oC, a vlažnost zraka iznosi 82,10 %.
Hidrogeološke značajke
5
Požeško-slavonska županija pripada području sliva rijeke Save i to slivnom području rijeke Orljave i
slivno području Ilova-Pakra. Veća vlažnost gorskog okvira utjecala je na razvoj relativno guste mreže
površinskih vodotoka, koji gravitiraju prema hidrološkim osima - Orljavi, Londži i Pakri. Svi vodotoci
pripadaju porječju Save i karakterizira ih kišno-snježni vodni režim. Reljef, litološki sastav i klima bitno
su utjecala i na razvoj prirodnog vegetacijskog pokrova i vrste tala. Gore su prostori raširene
kontinentske jelove i bukove šume s razvojem smeđih distričnih tala, dok dna zavale obilježava
zajednica hrasta sladunca i cera, pitomog kestena s običnim grabom, uključujući i hrast lužnjak, topole,
vrbe i ostale hidrofilne šume i šikare naplavnih ravni. Prigorski i podgorski dijelovi zavala obilježeni su
razvojem lesiviranih (ispranih) i prudoglejnih tala, dok su naplavne ravni u dolinama vodotoka
svojstvena močvarnim glejnim i aluvijalnim tlom. Treba reći da su dijelovi prigorja, podgorja i Dilj-gora
obilježeni razvojem smeđih tala na laporima, rendzinama lesiviranim i pseudoglejnim tlom.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA Osnovne kategorije korištenja zemljišta
U zemljišnoj strukturi Županije prevladavaju poljoprivredne (47,42 %) i šumske površine (45,26 %), koje
čine 92,68% ukupne površine zemljišta. Obradive poljoprivredne površine zauzimaju 43,13 %, a udio
površina građevinskog područja svih naselja na području Županije iznosi 6,66% (12.085, 94 ha)2. Vodne
strukture (vodotoci, jezera, akumulacije, ribnjaci), kao i površine infrastrukturnih sadržaja (posebno
prometna područja - cesta, putovi i željeznice) te površine iz kategorije ostale površine (posebne
namjene, groblja), uvrštene su unutar navedenih struktura, a od ukupne površine zemljišta vode
zauzimaju 27.538 km2 (1,52%) i infrastruktura 43,48 km2 (2,40%).
3.2.
PROMETNAINFRASTRUKTURA
Na području Požeško-slavonske županije, koja je dio sjeveroistočnog područja RH, ne ističu se
prometni koridori europskog i državnog značenja, što je i karakteristično za ovaj dio Hrvatske. Razlog
tome je da inače veoma povoljan geoprometni položaj sjeveroistočnog dijela RH, smješten na spoju
između dvije prostorno-zemljopisne cjeline (Panonske nizine i Dinarskog gorja), u čijem polumjeru se od
500 km nalazi nekoliko europskih regija (srednjoeuropska, alpska, karpatska i balkanska), nije
adekvatno valoriziran postojećim prometnim sustavom.
Proteklih desetljeća u izgradnju prometnica i drugih prometnih objekata nije se značajnije ulagalo, a ni
sama dinamika izgradnje nije bila uvijek u skladu s hrvatskim interesima i nije u dovoljnoj mjeri pratila
europske trendove razvitka prometne mreže. U skladu s tim, prometna infrastruktura Županije, iako u
posljednje vrijeme bilježi intenzivniji razvoj, u svojim segmentima ne odgovara suvremenim zahtjevima i
sve većim potrebama stanovništva kao niti razvojnim funkcijama Županije u cijelosti.
6
S obzirom na to da je prometni sustav, jedan od važnijih čimbenika koji treba osigurati ravnotežu
razvoja pojedinih dijelova Županije, kao i njenu vanjsku povezanost s okruženjem, njegov razvoj
podrazumijeva prioritetni skup aktivnosti koje se poduzimaju radi održavanja i podizanja
prometnotehničke razine već izgrađenih prometnica te za izgradnju novih prometnica, a sve u funkciji
gospodarske i demografske obnove promatranog prostora, uz maksimalno uvažavanje elemenata
zaštite čovjekovog okoliša. Stoga je osnovni cilj uspostaviti mreže infrastrukturnih sustava na cijelom
području Županije te osigurati potrebne kapacitete komunalne infrastrukture primjereno europskim
mjerilima.
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA Cestovni promet
Prema kattegorizaciji ceesta, sukladnoo Odluci o razvvrstavanju javvnih cesta u ddržavne ceste, županijske
ceste i lookalne ceste, na područjju Požeško-sslavonske žuupanije postooji ukupno: 8 državnih, 228
županijskih i 75 lokalnih cestovnih pravaca. Sveeukupno, župpanijskih i lokkalnih cesta im
ma 512,55 km
m,
u
dužinee županijskih i lokalnih cessta
odnosno 2233,65 km župpanijskih i 2788,9 km lokalnih cesta. Od ukupne
19,63% (100,60 km) nije asfaltirano, tj. 11,08% žuupanijskih i 266,78% lokalnihh cesta.
Planirane cestovne građevine s pripaadajućim objeektima i uređaajima na podruučju Županije su:




planirani promeetni pravac brrze ceste Novva Gradiška – Požega – N
Našice s priključnim pravceem
Poožega - Velikaa i Pleternica – Lužani,
planirani prometni pravac Slavonski Brrod – Čaglin - Našice – Donji Miholjaac / brodskoo m
miholjački
cestoovni smjer,
planirani promeetni pravac brze
b ceste Staara Gradiška – Okučani – Lipik – Pakrrac - Daruvarr Viirovitica - Granica Republikke Mađarske/ pakračko – ookučanski cestovni smjer,
m
modernizacija,
rekonstrukcijja i korekcijaa potrebnih dijelova
d
trasaa svih cesta bez obzira nna
kaategoriju.
c
potrebno je provesti modernizacijju kolnika te korekciju proometnotehničkkih
Na mreži županijskih cesta
m poboljšanjaa sigurnosti prometa,
p
a uz rekonstrukcciju, održavanje i uređenjje,
elemenataa s namjerom
7
p
stupnnja
Postojeće stanje državvnih cesta naa području Žuupanije je lošee i nezadovooljavajuće u pogledu
uređenostti za taj tip javvnih cesta s obzirom
o
na nizz ograničenja koje smanjujju stupanj proometne uslugee i
sigurnost prometa (nprr. nezadovoljaavajuća širinaa i loše stanjee kolničke koonstrukcije, prrolaz trase krooz
građevinskka područja naselja, mijeešanje lokalnnog i tranzitnnog prometa, loša razinaa sigurnosti te
ograničavaajući prometnno-tehnički eleementi horizonntalnog i vertikalnog vođennja trase).
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA moguće su i određene promjene u funkcionalnom smislu (promjena kategorije) i prostornom smislu
(promjena trase). Sve navedene radnje potrebno je izvoditi uz maksimalno uvažavanje očuvanja
prirodnog krajobraza, a u interesu razvoja gospodarskog, turističkog i inog razvoja. Osim županijskih
cesta, na području Županije potrebno je urediti cijelu mrežu lokalnih cesta. To se prvenstveno odnosi na
moderniziranje svih kolnika. Tako bi bio osiguran brz i siguran pristup svim površinama na području
Županije koji su u funkciji stanovanja ili gospodarstva. Na postojećoj mreži treba prvenstveno osigurati
puni standard održavanja, uz korekciju kritičnih elemenata trase koje negativno utječu na sigurnost
prometa i propusnu moć prometnica.
Željeznički promet
Na području Županije, postojeće željezničke pruge zadržavaju se u postojećim trasama koje se štite u
skladu s posebnim propisima te ih potrebno obnoviti kroz rekonstrukciju i sanaciju tehničkih elemenata,
kao i popratnih građevina u funkciji željezničkog prometa (stajališta), a u skladu s planiranim
programima razvoja Hrvatskih željeznica. Postojeće željezničke pruge su II reda:



željeznička pruga II 207 Nova Kapela - Batrina (MG 2) - Našice (I 100),
željeznička pruga II 208 Pleternica - (II 207) – Velika,
željeznička pruga II reda, Banova Jaruga – Pčelić (II – 206).
3.3.
GOSPODARSTVO
Na području Požeško-slavonske županije poslovno su aktivna ukupno 2.357 subjekta (1.132 pravne
osobe i 1.225 fizičke osobe). Njihov udjel u broju poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj je relativno
mali i iznosi 1%. U posljednjih 5 godina vidljiv je lagani porast broja aktivnih poslovnih subjekata po
gotovo svim statusnim oblicima, osim broja poduzeća i zadruga koji je u tom razdoblju u padu
(usklađenje sa Zakonom o trgovačkim društvima, stečajevi, likvidacija). Preko 60 % svih aktivnih pravnih
osoba su trgovačka društva.
BDP
8
Po stanovniku Požeško-slavonske županije, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2011.
godinu, bruto domaći proizvod (BDP) iznosi 6.750 EURA što je samo 63 % od prosjeka RH, a slabije
rezultate ostvarile su samo Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija. Potrebno je istaknuti
kako sve tri navedene županije pripadaju NUTS 2 regiji - Panonskoj Hrvatskoj. Promatrajući strukturu po
županijama, vidljivo je da Požeško-slavonska županija ostvaruje svega 1,2 % udjela u ukupnom BDP-u
RH te da samo Ličko-senjska županija ima još manji udjel (1%). U 2011. godini Požeško-slavonska
županija ostvarila je bruto domaći proizvod (BDP) u iznosu od 4.025 milijuna kuna odnosno 557 milijun
EUR-a, što je oko 1,1 % ukupno ostvarenog BDP-a RH i 5,5 % ukupno ostvarenog BDP- a u Panonskoj
Hrvatskoj. Iz navedenih podataka proizlazi da je BDP po stanovniku Požeško slavonske županije 63 %
hrvatskog prosjeka te da je na razini oko 86 % prosjeka Panonske Hrvatske.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA BDP od 2000. godine ima tendenciju rasta do 2009. godine, ali je još uvijek nizak i nezadovoljavajući.
Pet županija Panonske Hrvatske (Virovitičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska,
Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska) nalaze se na samom začelju promatramo li ostvareni BDP u
Hrvatskoj, bez obzira na to što imaju mogućnost ostvarivanja daleko veće poljoprivredne proizvodnje i
ostalih komparativnih prednosti u usporedbi s ostatkom Republike Hrvatske. Istočni dijelovi Hrvatske
itekako kaskaju za hrvatskim zapadom.
Nezaposlenost
Podaci iz studenog 2012. s Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je broj nezaposlenih
Požeško Slavonske županije iznosio 6.785, što je 14% u odnosu na radno sposobno stanovništvo.
Promatramo li podatke o životnoj dobi nezaposlenih, podaci ukazuju na povećanje broja nezaposlenih u
svim dobnim strukturama, ali najznačajnije je povećanje ostvareno u mlađim dobnim skupinama svih
obrazovnih struktura. Nezaposlenost mladih i neadekvatni poslovi ostavljaju tragove za cijeli život i
obično sužavaju mogućnosti budućeg zaposlenja. Nemogućnost pronalaska zaposlenja stvara osjećaj
ranjivosti i beskorisnosti kod malih ljudi, zbog čega je zapošljavanje mladih i poticanje njihove
produktivnosti opravdano zbog njih samih na početku radnog vijeka, a svakako i zbog ekonomske
neovisnosti. Važno je fokusirati se na zapošljavanje mladih jer oni predstavljaju pokretače ekonomskog
razvoja. Potrebno ih je pravilno motivirati jer oni su motivirani i sposobni ponuditi nove ideje i poglede.
Malo gospodarstvo Iako se poduzetnici ne dijele na "male" i "velike" već samo na uspješne i neuspješne, malo i srednje
poduzetništvo ima poseban značaj jer se manji gospodarski subjekti lakše prilagođavaju zahtjevima
tržišta i brže prihvaćaju strukturne promjene nego veliki sustavi. Uz manje angažiranih poslovnih
sredstava ostvaruju bolje financijske rezultate, a bilježe i porast zapošljavanja. Upravo iz tih razloga mali
i srednji poduzetnici imaju sve veću ulogu u ukupnom gospodarskom razvoju pojedine regije.
9
Razumljivo je da malo gospodarstvo ne može poslovati izdvojeno i da se ono nadovezuje na velike
gospodarske subjekte u djelatnostima koje su strateški pravci ukupnog gospodarskog razvoja. Stoga je
jedan od ciljeva razvoja malog gospodarstva njegovo povezivanje, kako unutar subjekata malog
gospodarstva, tako i s velikim gospodarskim subjektima. Najrašireniji i najznačajniji oblici malog
gospodarstva na području Požeško-slavonske županije su obrtnici te mala i srednja trgovačka društva.
Zadrugarstvo, kao oblik poduzetničkog organiziranja, na području Županije nije još uvijek značajnije
prisutno.
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA Promatram
mo li objedinjeene podatke o svim oblicim
ma malog gosppodarstva (obbrti, mala i srednja trgovačkka
društva), malo
m gospodaarstvo Požeškko-slavonske županije
ž
preddstavlja 1.443 tvrtki ili 99,7 % ukupnog
broja gosppodarskih subbjekata i zapoššljava 81,3% ukupno zaposslenih. Potrebbno je istaknuti da čak i u
uvjetima zznačajnog smaanjivanja broja aktivnih gosspodarskih suubjekata, broj zaposlenih u malim i
srednjim poduzećima
p
p
pokazuje
tendeenciju rasta.
Vanjskotrrgovinska razzmjena
U ukupnooj vanjskotrgoovinskoj razm
mjeni Republiike Hrvatske, Požeško-slaavonska županija ostvaruuje
veoma nisski udio izvozza (oko 1 %),, kao i uvozaa (oko 0,4 %)). Ukupan izvvoz Županije u 2008. godinni,
ostvaren jee u iznosu 126 milijuna US
S dolara i mannji je za 10,3%
% u odnosu naa 2007. godinuu. Istovremenno,
vrijednost uvoza je smaanjena za 8,99% i iznosila 86,5 milijuna US dolara. Izz navedenog slijedi da je nna
području ŽŽupanije ostvaaren suficit u vanjsko trgovvinskoj razmjeeni (pokrivenoost uvoza izvoozom 148,1 % i
145,7 %).
Prerađivaččka industrija glavni je izvooznik, a ujednoo i uvoznik. U promatranom
m razdoblju, ova
o djelatnost je
izvezla robe i usluga u vrijednosti 116,7 milijunna US dolaraa ili 92,6 % uukupnog izvooza Županije, a
r
i usluge u vrijednosti 65,6
6 milijuna US
U dolara ili 75,8
7 % ukupnoog uvoza.
istovremenno je uvezla robu
Odnosi uddjela sudjelovvanja izvoza i uvoza u isstom na nivoou Republike Hrvatske nijje promijenjeen.
Najveći izvvoznici s područja Županijee su Plamen d.o.o. Požega, D.E.M. d.oo.o. Pakrac, Lipik-Glas
L
d.o..o.
Lipik, Zveččevo d.d. Požžega, ETA d.o.o. Požega, Color Emajl d.o.o. Požega, Spin Valis d.o.o. Požegga,
Kutjevo d..d. Kutjevo, Orljava
O
d.o.o. Požega, Valiss Fagus d.o.oo. Požega, Gamauf d.o.o. Poljana, Slogga
IMK d.d. P
Požega.
10
U 2009. ggodini vrijednnost uvoza i izvoza smannjio se u odnnosu na 20088. godinu. Vrrijednost izvozza
iznosila jee 105.753.8366 USD ili 16,1% manje nego u 2008. godini, dok je vrijednost uvoza iznosila
72.230.630 USD ili 166,5% manje. Vrijednost
V
izvvoza za prvihh devet mjeseci 2010. goodine iznosio je
% u odnosu na
n isto razdooblje 2009. godine,
g
dok je uvoz iznossio
70.910.901 USD i većći je za 5,8%
m padu izvozaa i
60.100.370 USD ili 20,3% veći negoo u istom razdoblju 2009. godine. Unatoč značajnom
z 30% veći ood
uvoza, i dalje je zadržaan pozitivan trrend pokrivennosti uvoza izzvozom pri čeemu je izvoz za
uvoza.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA Postojanje snažno izvozno orijentirane prerađivačke industrije osigurava značajnu prisutnost na
međunarodnim tržištima (tradicionalno zbog prisutnosti sirovina - drvna, staklarska, metalurška,
prehrambena i tekstilna). U drvoprerađivačkoj djelatnosti na području Županije djeluje dvadesetak
trgovačkih društava od kojih su najznačajniji: Spin Vallis d.d.,Drvna industrija Papuk iz Pakraca, Tofrado
d.o.o., Bor d.o.o. i drugi. Drvoprerađivačka industrija značajni je izvoznik na zapadnoeuropsko tržište
(Italije, Austrije, Slovenije i Njemačke).
Poduzetničke zone
Poduzetnička zona je dio gradskog/općinskog teritorija u kojemu se obavljaju određene gospodarske
djelatnosti uz poštivanje važećih gospodarskih propisa, kao i onih koje su vezani na očuvanje i zaštitu
okoliša. Za male i srednje poduzetnike i obrtnike dobro je da svi ili dio svojih aktivnosti lociraju u
poduzetničku zonu jer su unutar zona predviđeni odgovarajući prostori za obavljanje djelatnosti.
Glavni ciljevi osnivanja zone mogu se definirati na sljedeći način:

osiguravanje dugoročnih uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i proizvodnog
obrtništva kao jednog od najvažnijih i najstabilnijih nositelja razvoja gospodarstva,

dugoročno smanjivanje i ublažavanje nezaposlenosti i poticanja poduzetnika na otvaranje novih
radnih mjesta, osobito unutar proizvodnih djelatnosti,

stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika, osobito u pogledu razvoja novih proizvoda, primjene
novih tehnologija i poticanja izvoza,

olakšavanje komunikacije i poticanje suradnje između poduzetnika i obrtnika koji će se naći
unutar zone, osobito poticanje na udruživanje na realizaciju konkretnih poduzetničkih i razvojnih
projekata.
Poslovni rezultati i iskustva poduzetničkih zona u razvijenim europskim zemljama potvrđuju rezultate u
smislu poticanja proizvodnje, izvoza, dolazak stranog kapitala i jeftinijeg prijevoza roba i tehnologije što
je svakako najvažnije za realno povećanje zaposlenosti, kako na nivou cijele države tako i na razini
jedinica lokalne samouprave.
Poduzetnička zona Požega smještena je na 18 ha zemljišta. U zoni posluje 6 poduzetnika i 138
zaposlenika. Od olakšica Grad Požega nudi poduzetnicima umanjenje ili oslobođenje plaćanja
komunalnog doprinosa. U postupku je osnivanje i izgradnja novih zona Poslovno rekreacijske zone
Požega-Sjever 73,10 ha i Gospodarska zona Požega-Istok 11 ha.
11
Požeško-slavonska županija je 2008. godine izradila Plan razvoja poduzetničkih zona za razdoblje
2008.-2012. godine kojim je iskazano rangiranje poduzetničkih zona prema prioritetima (prednost imaju
zone koje se nalaze na prostoru za koje su izrađeni planovi uređenja i koje imaju iskazan poduzetnički
interes).
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA Požeško-slavonska županija u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva sudjeluje u
projektu „Razvoj investicijskog okruženja“ kako bi županija bila osposobljena/certificirana da može na
profesionalan način predstaviti svoje prednosti i mogućnosti mogućim ulagačima te ispuniti njihove
potrebe i očekivanja i razviti što više lokacija spremnih za ulaganje. Cilj je potaknuti razvoj, privući
inozemna direktna ulaganja, pružiti pomoć u dobivanju poticaja izvozno orijentiranim proizvodnim
tvrtkama (ako su poticaji potrebni) potaknuti regionalni razvoj, raditi na razvoju industrijske lokacije s
čime bi došlo do zapošljavanja, smanjenje nezaposlenosti, razvoja vještina radne snage, bolje
korištenje nacionalnih resursa, povećane poslovne mogućnosti za pod dobavljače, poboljšana kvaliteta,
poticanje izvoza domaćih proizvoda , kvalificirani radnici često pokreću vlastiti posao.
Konkurentnost Požeško Slavonske županije
Požeško-slavonska županija je na začelju svih pokazatelja o konkurentnosti. Na 19. mjestu od svih
županija je po poslovnom okruženju, statističkog ranga (rang poslovnog sektora, rang poslovnog
okruženja), perceptivnog sektora (poslovnog sektora, poslovnog okruženja), dok je na posljednjem
mjestu po ocjeni poslovnog sektora. Rang kvalitete poslovnog sektora i poslovnog okruženja
međusobno su povezani i uravnoteženi, ali loše ocijenjeni. Vrlo loše ocijenjena konkurentnost je rezultat
i posljedica rata i u skladu je s razinom razvijenosti odnosno problem (ne)razvijenosti je znatnim dijelom
i problem (ne)konkurentnosti. Iznos BDP-a po stanovniku pokazuje trenutačnu razinu razvijenosti, a
konkurentnost i potencijal za rast. Nepovoljna razina konkurentnosti upozorava na ugroženost održivosti
više razine BDP-a po stanovniku u dužem razdoblju. Konkurentske prednosti i slabosti su osnova za
oblikovanje razvojne politike. Županije Panonske Hrvatske u prosjeku su najmanje konkurentne u
Hrvatskoj, zbog čega je potrebno najviše ulaganja usmjeriti upravo u te županije kako bi iste dosegle
konkurentnost ostalih županija i regija. To vrijedi za ulaganje u poduzetništvo i poslovnu infrastrukturu,
kao i za poticanje stranih i domaćih ulaganja. Prednost Panonske Hrvatske je razmjerno dobra
obrazovanost, unatoč nedovoljnom razvoju poslovnih škola.
12
Kako bi povećali konkurentnost Požeško-slavonske županije potrebno je osigurati efikasno privlačenje
izravnih stranih izlaganja s naglaskom na područja proizvodnje, zaposlenosti i tehnologije, posebno
izvoznih grana. Unapređenje konkurentnosti zahtjeva tehnološku obnovu gospodarstva a jedan od
mogućih načina je poticanje inovacija, povezivanje gospodarstva s istraživačkim institucijama te
transfera tehnologije. Samo poduzeća temeljena na znanju mogu ostvariti pozitivne efekte na
konkurentnost, rast, razvoj izvoza, zapošljavanje, ali moraju proizvesti i pozitivne socio-ekonomske
učinke kroz povećanje životnog standarda cjelokupnog stanovništva. Za povećanje konkurentnosti
potrebna je modernizacija potencijalne i postojeće industrije. Na području poduzetništva treba stvarati
povoljnu poduzetničku klimu kroz horizontalne i vertikalne mreže malih i srednjih poduzeća koja će biti
sposobna realizirati učinkovito istraživanje i razvoj, marketing i financije. Preduvjet i održivost ostvarenja
konkurentnosti u gospodarstvu je u rastu akumuliranja ljudskog kapitala te veća inovativnost
gospodarstva.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA 3.3.1. ŠUMARSTVO
Površina šuma i šumskog zemljišta na području Županije, a na osnovu podataka Državne
geodetske uprave, zauzima 81.979,56 ha, što čini 45,16 % ukupnog teritorija Županije, odnosno 4,06 %
od ukupnog šumskog područja Hrvatske. Najveći dio šuma je u državnom vlasništvu kojim upravljaju
uprave Hrvatskih šuma Požega, Bjelovar i Nova Gradiška dok je 5,69 % šumskog područja Županije je
u privatnom vlasništvu. Gospodarske šume čine 97,05 %, zaštitne 2,55 % (Park prirode Papuk), a šume
posebne namjene 0,4 % od ukupne površine šumskog zemljišta. Na šumskom zemljištu prevladavaju
bukva, hrast kitnjak i lužnjak, grab,cer, jasen, bagrem i joha. Bukva obuhvaća 49,7 %, hrast kitnjak i
lužnjak 31,8 %, a ostale vrste preostali udio ukupnog šumskog područja.
Izgrađenost šumskih cesta u Županiji ne zadovoljava, posebno u višim i teže pristupačnim predjelima.
Navedeno je utjecalo na nedovoljnu sječu starijih šuma, a na jaču sječu u otvorenijim i mlađim šumama.
Zemljopisni položaj, dosljedna primjena znanja i tradicija šumarske struke na ovim prostorima, pogodne
prirodne karakteristike, povijesne okolnosti i nizak stupanj industrijalizacije pomogli su očuvanju
županijskih šuma od uništenja te su doprinijeli njihovoj atraktivnosti i biološkoj raznolikosti. U Požeškoslavonskoj županiji u 2009. u drvnom sektoru je bilo zaposleno oko 640 zaposlenika što je 7,4 % od
broja ukupno zaposlenih u poduzećima sa sjedištem u Požeško-slavonskoj županiji i smanjenje od 4,3%
u odnosu na 2008.
Osnovna planska smjernica vezana za šume i šumsko zemljište je potreba očuvanja ovog prirodnog
potencijala, kao i vođenja dugoročne politike racionalnog gospodarenja, koja uključuje čuvanje, njegu,
sječu, te druge oblike korištenja i upravljanja, vodeći računa o višestrukim funkcijama šuma
(gospodarskim, ekološko-turističkim, socijalnim, hidrološkim itd.) na lokalnoj, ali i široj razini, kako u
sadašnjosti tako i u budućnosti. U tom smislu potrebno je usuglasiti interese svih korisnika u prostoru, a
osobito interese poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
3.3.2. DRVNOPRERAĐIVAČKISEKTOR
13
Županija ima dugu tradiciju u drvno-prerađivačkoj industriji što podrazumijeva i kvalificiran kadar. S
obzirom na to da su dva velika poslovna subjekta iz područja drvno-prerađivačke industrije u stečaju i
smanjili su svoju poslovnu aktivnost (Oroplet d.d. i DI Papuk d.d.), došlo je do povećanja
nezaposlenosti, odnosno povećanja raspoloživosti povoljne proizvodne radne snage. Povećanje razine
konkurentnosti i proizvodnosti drvne industrije biti će moguće uz podizanje opće razine obrazovanosti, a
posebno razvoj ljudskih resursa za konkretne potrebe drvne industrije, kontinuirano provođenje
aktivnosti na usavršavanju potrebnih znanja i vještina, stvaranje okružja poticajnog za razvoj i primjenu
inovacija te snažnije i konkretnije povezivanje znanstvenih institucija i gospodarskih subjekata unutar
drvne sektoru.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA Drvni sektor je u 2009. ostvario ukupan prihod od oko 153 mln. HRK što je 4,5 % od ukupnog prihoda
poduzeća u Požeško-slavonskoj županiji i povećanje od 1,1 % u odnosu na 2008. Dobit poduzeća
drvnog sektora u Požeško-slavonskoj županiji iznosi 1,9 mln. HRK što predstavlja 2,12 % ostvarene
dobiti svih poduzeća u Županiji. 3.3.3. LOKALNEAKCIJSKEGRUPE(LAG)
LEADER "Links between actions for the development of the rural economy" predstavlja inicijativu
Europske Zajednice za mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnoj zajednici kroz lokalna javnoprivatna partnerstva ("Lokalne akcijske grupe"). Namjera mu je pomoći ljudima, udrugama, poduzećima
i ostalim potencijalnim čimbenicima u ruralnim područjima da razmotre potencijal svojeg područja te
potaknu provedbu kvalitetnih strategija održivog razvoja. Jedna od osnovnih karakteristika LEADER-a je
stavljanje naglaska na lokalno stanovništvo koje se oduvijek smatralo glavnim čimbenikom ruralnog
područja.
Važna značajka LEADER programa je Lokalna akcijska grupa (LAG) čije upravno tijelo na razini
donošenja odluka predstavlja interese različitih javnih i privatnih skupina područja i ruralnog
stanovništva, osiguravajući da najmanje 50% čine članovi koji predstavljaju društvene, gospodarske
partnere, civilna društva i udruge. Minimum od 20% su predstavnici lokalnih vlasti. Isto tako, upravno
tijelo LAG-a mora biti reprezentativno osiguravajući dobnu raznolikost (barem bi jedan član trebao biti
mlađi od 25 godina) i ravnopravnost spolova – minimalno 30% žena. LAG predstavlja ruralno područje
koje ima više od 5.000 i manje od 150.000 stanovnika uključujući manje gradove te gradove manje od
25.000 stanovnika

Priprema i promiče lokalni razvojni plan/strategiju te odgovara za njenu provedbu

“animira” odnosno pokreće razvoj u svojoj zajednici, u koji uključuje i marginalne skupine

koristi širi pogled u procjeni lokalnih resursa i promiče otvorenost prema novim idejama – nitko
ne treba biti isključen

uspostavlja veze i njeguje dijalog – vertikalno i horizontalno

daje podršku pokretačima projekata, nadzire provedbu i provodi procjenu uspješnosti, odnosno
upravlja na prilagodljiv način

raspolaže financijskim sredstvima
14
Osnovne zadaće LAG-a:
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA O
kriterijju)
Budući daa Požeško Slavonska župpanija spada u pretežno ruralnu županniju (prema OECD
neminovnoo je osnivannje LAG-ova koji će osigurati pristup sredstvima za
z razvoj rurralnih područčja
namijenjennih jačanju ruralnog razvojaa.
Do sada ssu na područjuu Požeško Slaavonske župaanije pokrenutta dvije LAG-ee:
1) "Papuuk Krndija" – pokriva podrručje grada Kutjeva,
K
te opććine Kaptol, V
Velika, Jakšić i Brestovac.
2) "Zeleeni trokut" – područje
p
djeloovanja Novskaa, Lipik i Pakrrac
Osnivanjem lokalnih akkcijskih grupa (LAG-ova) kaao važnih fakttora upravljanja lokalnim raazvojem težit će
ć
se ostvareenju sljedećih ciljeva:

raazvoju ruralnihh područja na održiv način i zapošljavanjju u različitim ekonomskim sektorima

koorištenju vlasttitih razvojnih resursa i ljudsskih potencijaala

pooboljšanju infrrastrukturnog i socijalnog standarda
s

poorastu kvalitette života u rurralnim područj
čjima 
zaadržavanju staanovništva u ruralnim podrručjima 3.4.
STANOV
VNIŠTVO
15
Suvremene demoografske prom
mjene u Žuupaniji nemajju pozitivna obilježja (ppromjena brooja
stanovnikaa, prirodni priiraštaj, dobnaa struktura, aktivitet, stručna sprema), a uvjetovanee su negativniim
procesimaa u mirnodopsskom razdobllju i potenciraane ratnim prrilikama od 19991. – 1995. godine. Prem
ma
popisu staanovništva proovedenom 20011. godine, u odnosu na popis
p
iz 2001.. godine, vidljiv je stalan paad
broja i gusstoće stanovnika u svih 10 jedinica lokalne samouprave.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA 65 % stanovništva je radno sposobno odnosno njih 50.892 u dobi od 15-64 godine. 24 % stanovništva
starije je od 60 godina, a prosječna starost stanovnika Požeško slavonske županije je 41 godina.
Požeško slavonska županija ima karakteristike emigracijskog, ekzodusnog tipa kretanja stanovništva
(negativna migracijska bilanca različitog intenziteta), u kojoj je izražena depopulacija (prirodno kretanje
stanovništva je pozitivno, popisom ustanovljeno kretanje je negativno, stopa prirodnog kretanja manja je
od stope popisom ustanovljenog smanjenja). Iz dostupnih podataka proizlazi da demografska slika
Požeško-slavonske županije nije zadovoljavajuća, što dodatno dolazi do izražaja u uzročno
posljedičnom odnosu s društveno gospodarskim razvojem.
16
Velik udio osoba starijih od 60 godina, kao i mala gustoća naseljenosti, karakteristični su za Županiju, iz
čega proizlazi činjenica da upravo najslabije naseljena područja s najmanjim brojem stanovnika ima
najstariju dobnu strukturu stanovništva. Mlado stanovništvo većinom je emigriralo, staro stanovništvo je
ostalo, a preostalo mlado stanovništvo ne može nadoknaditi gubitak stanovništva.
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA 4. DRVNOPR
D
RERAĐIVA
AČKISEKT
TORUEU
UROPI
Šumarstvo i sječa su prvi od gospodarskih djelatnosti kooje čine lanacc vrijednosti drvne
d
industrrije
Drvo se pored proizvodnje namještaja, parketa
p
i ostalih sličnih prooizvoda, kao sirovina
s
koristti i
Europe. D
za razne primarne i sekundarne proizvode i u drugim indusstrijama popuut grafičke (ppapir), kemijske
k i za proizzvodnju energgije. Drvo je jooš
(celuloza i njezini proizzvodi) i tekstilne (vlakna odd celuloze), kao
uvijek izvoor oko 50 % svvih obnovljivihh izvora energgije u EU.
Makroeko
onomski pokazatelji
17
Tablica 1 (izvor EURO
OSTAT) pokaazuje udio drvnog
d
sektorra po ogranccima u BDP--u. Udio drvnno
prerađivaččkog sektora u je pao sa 1,79 % koliko je
j registriranoo u 2001. Na 1,29 % u 20009. Šumarstvoo i
sječa šum
ma je jedini ogranak
o
koji nije bilježio pad,
p
mjerenoo s razvojem BDP-a za sve
s ekonomskke
aktivnosti. Udio BDP-a u šumarstvu i sječi, proizvodnji drvnih proizvoda
p
i piljjenja, kao i paapirnoj industriji
o 5 % u Finsskoj do gotovoo nule na Malti.
kretao se od
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA 18
v
šum
marstva i sječee rasla je bržee nego bruto dodana
d
vrijednost svih
U 2005. brruto dodana vrijednost
ekonomskkih aktivnosti sve
s do 2008, kada počinje gospodarska kriza. U 20099., šumarstvo i sječa
izjednačili su se s vrijeddnostima svih aktivnosti, dook su drvni prooizvodi, papir i printanje paali ispod tog
trenda ( Taablica 2., izvoor EUROSTATT). Broj zaposslenih je pao između 2006. i 2009. u svim
m drvno
prerađivaččkim sektorima. (Tablica 3., izvor EUROSTAT)
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA 19
OSTAT) prikazzuje radnu prroduktivnost zaposlenih
z
kooja je bila najjviša u papirnnoj
Tablica 4. (izvor EURO
industriji i industriji celuuloze, iako su i one zabilježžile pad izmeđđu 2006. i 20009. Jedini rasst produktivnosti
zabilježen je u šumarstvvu i sječi, i prooizvodnji papiirnih artikala i kartona.
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA •
P
Proizvodne
i trrgovinske pokkazatelje za prroizvodnju drvvnih proizvodaa,
•
T deset tržiššta i dobavljačča za vodeće proizvode kojji se prodaju vvan granica EU
Top
E
20
Sljedeće tablice predstaavljaju (izvor EUROSTAT):
E
:
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA 5. DRVNOPR
D
RERAĐIVA
AČKISEKT
TORURE
EPUBLICIHRVATSK
KOJ
Preradda drva i proizvodnja namjještaja imaju značajnu uloogu u nacionaalnom gospoddarstvu, koja sse
ogleda u eekonomskom doprinosu (7%
% - tni udjel u ukupnoj razm
mjeni zemlje) i kroz širi društveni doprinoos
(1/3 ukupnnog broja zapposlenih u prrerađivačkoj inndustriji; 0,9%
% - tni udjel u BDP - u), čime
č
se uvelike
pridonosi harmonizaciji ukupnih razvvojnih procesaa unutar zemlje. Također, tradicionalno su dominantnne
z
i zauzimaju značajnno mjesto u koonceptu ruralnnog razvoja, a najznačajnijje,
u ruralnim područjima zemlje
ma
u područjiima od posebne državne skrbi koja se prostiru naajvećim dijeloom ruralnih prostora. Prem
prosječnom
m broju zapposlenih po jednom gospodarskom subjektu,
s
gosspodarstvo prerade
p
drva i
proizvodnjje namještaja ima obilježja maloga gosppodarstva (maali i srednji podduzetnici).
21
Konkurenttnost na dom
maćem tržištuu ima veliko značenje i neophodno je dokazivanje gospodarskoog
subjekta na
n istome, bezz obzira na njjegovu ogranničenost, prije nastupanja nna izvoznomee kao i primjenna
modela suupstitucije uvooza jer predstavlja važnu fazu u razvojju proizvoda konkurentnogg na otvorenoom
tržištu. Ipaak, internacionalizacija gosspodarskog subjekta, a tim
me i njegova iizvozna aktivnnost, nije sam
mo
opcija kojaa stoji na rasppolaganju već je uvjet bez kojega
k
se ne može
m
opstati i uspjeti.
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA Izvoz proiizvoda prerade drva i pro
oizvodnje nam
mještaja
U razdobljju od 2005. do
d 2008. godine, obje gosspodarske djeelatnosti su osstvarivale goddišnje sustavnno
pozitivne izvozne rezultate, s godiššnje većim vrrijednostima u preradi drvva. Godine 20009., dolazi ddo
% u odnosu nna
smanjenjaa izvoznih akttivnosti: u preeradi drva za 21%, a proizzvodnji namjeeštaja za 27%
prethodnuu godinu (Tabllica 5.).
22
U razdobljju od 2005. do
d 2009. godine, udjel izvooza proizvodaa prerade drvva u ukupnom
m izvozu RH je
bilježio goodišnje oscilaacije. Godine 2008. postižže najveću vvrijednost u promatranom
p
petogodišnjeem
razdoblju, a 2009. godiine dolazi do pada udjela izvoza proizvvoda prerade drva u ukupnnom izvozu RH.
Udjel izvozza proizvoda proizvodnje namještaja
n
u ukupnom izvoozu RH bilježžio je sustavnoo povećanje ddo
2008. godine, a 2009. godine
g
dolazi do smanjenjaa vrijednosti izvoza. Godine 2009. ukuppan udjel izvozza
m izvozu RH jee iznosio 7%, od toga C16 = 4%, a C31 =
proizvoda promatranogg gospodarstvva u ukupnom
3% (Tablicca 6.).
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA mještaja
Uvoz proiizvoda preradde drva i prooizvodnje nam
23
U razdobljju od 2005. do
d 2008. goddine, zabilježeeno je godišnnje sustavno povećanje uvvoza proizvodda
prerade drva i proizvoddnje namještaaja, s godišnjee većim vrijeddnostima proiizvodnje namještaja. Godinne
%u
2009., dolazi do smanjenja uvoza proizvoda prerrade drva za 331%, a proizvvodnje namještaja za 27%
g
( Tablicca 7.). U razddoblju od 20055. do 2008. goodine, udjel uvoza proizvodda
odnosu naa prethodnu godinu
prerade drva u ukupnoom uvozu RH
H je bilježio sustavno povvećanje, a 20009. godine dolazi
d
do padda
vrijednostii uvoza. Udjeel uvoza proizzvoda proizvoodnje namještaja bilježi suustavno poveććanje do 20008.
godine, a 2009. godinee dolazi do paada vrijednossti uvoza. Goddine 2009. ukkupan udjel uvvoza proizvodda
promatrannog gospodarsstva je iznosioo 3%, od togaa: C16, 1%, a C31, 2% (Tabblica 8.).
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA odnje namještaja
Pokrivenoost uvoza izvvozom proizvvoda proizvo
Pokrivenost uvoza izvoozom proizvooda proizvodnnje namještajaa u razdoblju od 2005. Doo 2009. godinne
iznosila je prosječno 755 % (Tablica 99.).
6. CILJEVIKL
LASTERAMASIVA
Udrugga klaster proizvođača massivnog namješštaja MASIVA
A ima nekolikoo strateških ciljeva:

Applicirati na fonndove Europsske unije za raazdoblje 20144. – 2020.,

Uttjecati na gosspodarski razvvoj Požeško S
Slavonske župpanije,

Ulagati u novu automatizirannu opremu i suvremene prooizvodne i proocesne tehnologije,

Uvvoditi nove prroizvodne posstupke i proizvvode,

Sttručno obrazoovanje i ospossobljavanje zaaposlenika,

Osnažiti međunnarodne gosppodarske aktivvnosti,

Raazviti plan ušttede energije i energetske učinkovitosti,

Suurađivati sa znanstvenim innstitucijama i sveučilištima,, te

Osnovati razvoojne jedinice.
24
Ostvarivannjem ovih ciljeva, stvorit će se regioonalna, europpska i svjetsska konkurenntnost izvornoog
hrvatskog proizvoda – masivnog namještaja
n
doobivenih izraddom od visokokvalitetne drvne sirovinne.
Udruživannjem sa strateeškim partnerima, klaster ćee se moći nattjecati za posslove većih oppsega i različittih
š su oprem
manja velikih turističkih kaapaciteta visookokvalitetnim
m namještajim
ma,
potreba klijenata kao što
poslovnih ureda.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA Vrijednost osnivanja klastera MASIVA
Vrijednost osnivanja klastera MASIVA očituje se u nekoliko segmenata: individualnom benefitu,
županijskom i regionalnom, kao i drvno prerađivačkom sektoru, te nacionalnoj ekonomiji.
Individualni benefiti;

Sposobnost da svaka članica iskoristi mogućnost tržišta a koje ne mogu postići sami,

Dijeljenje troškova u skladu s međunarodnim pravilima i standardima;

Dijeljenje troškova za istraživanje, razvoj i inovacije te ubrzavanje procesa promjene, te
povećanja konkurentske prednosti;

Korištenje zajedničkih prodajnih kanala kako bi se poboljšala prodajna mreža;

Sposobnost razmjene osoblja (posebno u R & D i inovacijskih funkcija).
Regionalni i drvno prerađivački benefiti:

Sposobnost klastera za podizanje profila drvno prerađivačkog sektora u određenoj regiji lokalno
i međunarodno;

Klaster može poboljšati investicijsku atraktivnost regije i drvno prerađivačkog sektora;
Nacionalni benefiti:

Poboljšava konkurentnosti i potiče tehnološku modernizaciju pojedinih tvrtki,

Olakšava reforme politike, privatno-javnog dijaloga i postaje katalizator za širenje razvojnih
inicijativa privatnog sektora.
25
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA 6.1.
APLICIRANJENAFONDOVEEUROPSKEUNIJE2014.–2020.

Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija – gdje klaster planira tehnološki unaprijediti
i automatizirati svoje proizvodne kapacitete i procese, te raditi na kontinuiranom razvoju novih
proizvoda,

Povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija –
uvođenjem novih i učinkovitijih cjelovitih poslovnih rješenja, računovodstveno informacijskih
sustava, te business intelligence alata,

Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća – promocije i brendiranje poslovanja i
proizvoda, jačeg tržišnog pozicioniranja kroz prihvaćanje većih projekata, kako na domaćem
tako i na osnaživanju apliciranja na inozemne projekte

Podupiranje prijelaza na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima – uvođenjem adekvatnih
rješenja smanjiti udio štetnih plinova,

Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa – uvođenje „zelenih“ tehnologija, korištenje
drvnog otpada u generiranju energije, i ostalih obnovljivih izvora energije,

Promicanje zapošljavanja i podupiranje mobilnosti radne snage – povezivanjem sa znanstvenim
institucijama i sveučilištima, pokrenuti zapošljavanje mladih u drvnoj industriji, odnosno
potaknuti njihov interes,

Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje – uvođenjem internih programa
školovanja, suradnjom sa znanstvenim institucijama i sveučilištima.
26
S obzirom na to da je Požeško Slavonska županija pretežito ruralna sredina, te spada u
gospodarski nerazvijeno i područje nedovoljno iskorištenih potencijala, zahtjeva hitan daljnji gospodarski
razvoj. Ako ne postoji sustav objedinjavanja i ukrupnjavanja, te strateškog povezivanja manjih i srednjih
tvrtki sa zajedničkim interesom jačanja konkurentnosti, sigurno je za očekivati težak napredak prilikom
otvaranja tržišta kapitala u trenutku ulaska u EU. Za ovu županiju to nije pitanje isplativosti, te je sada
to već i nužno. Europska Unija preko specijaliziranih programa dodjele bespovratnih sredstava
financiranja raznih projekata, želi unaprijediti gospodarski slabije razvijene sredine, te pružiti mogućnost
dovoljno rane pripreme za konkurentno poslovanje. Klaster MASIVA ima za cilj aplicirati se na sljedeće
programe EU fondova, a koji se uklapaju u tematske ciljeve financiranja za razdoblje 2014. – 2020.;
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA 6.2.
GOSPODARSKIRAZVOJPOŽEŠKOSLAVONSKEŽUPANIJE
Nematerijalna isplativost osnivanja ovog klastera očituje se kroz gospodarski razvoj Požeško
Slavonske županije. Razvojem klastera planiraju se nova radna mjesta, kao i stimulacija interesa i
popularnosti drvnog inženjeringa kod mlađe populacije. Ovim pristupom osigurat će se povratak mlađeg
stručnog kadra, i spriječiti njegova migracija u kapitalno jače regije, čime će se dodatno osigurati pad
prosječne starosti stanovništva. Kako postoje veliki potencijali u korištenju drvnog otpada u stvaranju
nove energije, te planiranju uštede i energetske učinkovitosti proizvodnje, klaster tome svakako želi
posvetiti posebnu pažnju.
Pored toga, privući će se i nove investicije, kao i inovacije u poduzetništvu koje će se osloniti na
uspješan rad klastera, te će se raditi na kontinuiranom razvoju i poboljšanju postojeće infrastrukture,
kroz priljev novca u blagajne lokalnih samouprava, što će obilježiti materijalnu isplativost osnivanja
klastera.
6.3.
ULAGANJEUNOVUOPREMUISUVREMENETEHNOLOGIJE
Povećanje energetske učinkovitosti i zaštite okoliša te primjena novih tehnologija i tehnoloških
procesa u globalnoj konkurentnosti naše domaće drvne industrije presudna je za održavanje i stvaranje
radnih mjesta, posebice u ruralnim područjima; jednako kao što je bitno smanjenje ovisnosti o
neobnovljivim materijalima. Kontinuirani angažman u razvoju, učenju, korištenju znanstvenih
istraživanja i inženjering u tehnološkim procesima nužan je za održivo upravljanje drvnim sirovinama, i
ostalim resursima u svrhu povećanje tržišnog udjela,smanjenje troškova proizvodnje te poboljšanje
kvalitete proizvoda i tehnoloških procesa.
Poticat će se inovativnost, generiranje novih znanja i tehnologija koje su potrebne za održivu ravnotežu
korištenja šumskih resursa s potrebom za održavanje snažne, globalno konkurentne domaće šumske
proizvodne industrije. Osnovni ciljevi su obogatiti globalnu konkurentnost hrvatskim drvnom
proizvođačkom industrijom i jačanje ruralne vitalnosti uz optimizaciju drvne sirovine za unapređenje
energetske neovisnosti i zaštite okoliša.
27
Omogućit će se održivost kroz društveno i ekološki prihvatljivu proizvodnju i potrošnju proizvoda od
drveta. Klaster MASIVA sudjelovat će u istraživanjima u svrhu poticanja znanosti, tehnologije i poslovne
prakse koji će unaprijediti domaće i globalne konkurentnosti hrvatske drvne industrije proizvoda, osobito
Panonske Hrvatske te da će osigurati učinkovitije korištenje raspoloživih resursa drva.
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA Drvna induustrija i proizvvodnja namješštaja imaju jeddinstvene ERP sustave. Zaa ukorak sa zaahtjevima
tržišta, zahhtjevi prema proizvođačima
p
a su brojni u smislu
s
prošireenja proizvodnne linije i prilaggođavanja
opcije u sm
mislu izbora dimenzija,
d
bojaa, tkanine i deetalja što posttavlja povećanne zahtjeve prema
informacijsskim sustavim
ma. Sofisticirano ERP rješenje pojednosttavljuje složenn proces kakoo bi osigurao
funkcionallnost i fleksibilnost potrebnee za značajnuu realizaciju poslovnih
p
plannova, smanjennju vremena
isporuke proizvoda
p
i intenzitetu rada.
Klaster MA
ASIVA podupirat će smjernnice Operativnnog programaa razvoja preraade drva i prooizvodnje
namještajaa ministarstvaa regionalnog razvoja šumaarstva i vodnooga gospodarsstva u smjeru primjena novve
tehnologijee i tehnološkihh procesa:
6.4.
UVOĐEN
NJENOVIH
HPROIZVO
ODNIHPOS
STUPAKAIPROIZVO
ODA
28
Klasteer MASIVA priimjenom novih tehnologija i tehnoloških procesa omoogućit će sustaav
kontinuirannog poboljšannja u kvaliteti, tehnologiji, procesima
p
i prroduktivnost. Tehnologija
T
pridobivanja
drva i ergoonomija u aktiivnostima unaaprjeđenja moodernog šumaarstva temelji se na optimalnim rješenjim
ma
s modelim
ma čija bi se ossnova s visokkim stupnjem primjenjivosti
p
trebala prilaggođavati kako lokalnim takoo i
svjetskim uvjetima u šumarstvu. Takkvi modeli trebbaju biti sklonii prilagodbi s gledišta
g
ekonomskih,
tehničkih i okolišnih proomjena, ali takkođer trebaju ispuniti potrebbna kvalitativnne i kvantitativvne kriterije u
skladu sa svjetskom šumarskom tehnologijom.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA Prednost suvremenih tehnologija u pridobivanju drva i drvnih proizvoda odnosi se na mogućnost
zadovoljavanja ekoloških i ergonomskih zahtjeva uz istodobno zadržavanje visokoga stupnja
proizvodnosti. U primjeni novih tehnologija i tehnoloških procesa slijedit će se strategija vođenja
poslovnih i proizvodnih procesa na inovativan i kreativan način, s ciljem smanjenja utjecaja
nusprodukata procesa i proizvoda na okoliš tijekom životnog vijeka proizvoda tako da se kontinuirano
unaprjeđuju procesi:
• minimizacije svih vrsta gubitaka u proizvodnim i uslužnim procesima
• minimizacije zagađenja okoliša kao posljedice odlaganja štetnih nusprodukata
• optimalnog korištenje resursa poduzeća i ustanova
• kontinuiranog unapređivanje kvalitete procesa i proizvoda
• primjena 3R u poslovanju (Reduce, Reuse, Recycle)
Postoji uvjerenje, podržano od povijesnog razvoja gospodarstva da mala industrija može biti primjer
načina gospodarskog rasta ako potiče kontinuirano rješavanje strukturalnih procesa. Tehnološka
svojstva malih razmjera u drvno-prerađivačkoj industrije može se promatrati iz perspektive: ekonomije
obujma, tehnološke osnove, tehnološke razlike, infrastrukturne baze, učenje organizacije; specifičnosti
unutar industrijskih razlika; intenzitetu rada, i povezanih procesa. Popis nipošto nije iscrpan, ali daje kao
kompletan pregled različitih faktora smislu poboljšanja u tehnoloških karakteristika sektora.
Studije slučaja pokazuju da je temeljito poznavanje proizvodnog procesa jaka točka svakog uspješnog
proizvođača. Kada je stečena najvažnija kompetencija drvno-prerađivačke industrije osiguranje plaća
zaposlenih, iskustvo stečeno je dovoljan temelj za podizanje tehničkih aspekata kroz proces učenja
kroz rad, koji je bio sastavni dio malih proizvođača borbi za opstanak ili proširenje.
Čimbenici koji utječu na izbor određene razine tehnologije određeno je investicijskom razinom i znanjem
o dostupnost određenih vrsta tehnologije te diferencijacije u primijenjenim metodama i pristupima.
Suvremena istraživanja otkrila su postojanje mjera korelacije između prosječnog ukupnog ili
djelomičnog troška proizvodnje proizvoda i kumulativni volumen proizvodnje. Prosječna ukupna cijene
pada s porastom volumena ne samo kao rezultat ekonomije obujma, ali i kao odgovor drugih faktora (pr.
tehnološka osnova i razlike, infrastruktura te učenje organizacije) pokazali su se bitni uzrokujući pad
cijene. Tehnologija je premijer među tim faktorima, a odmah nakon toga dolaze do izražaja spretnost,
učenje i kvaliteta upravljanja.
29
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA 6.5.
STRUČNOOBRAZOVANJEIOSPOSOBLJAVANJEZAPOSLENIKA
MASIVINO je opredjeljenje podržavati i promovirati vrijednost cjeloživotnog obrazovanja, stoga će
svakom zaposleniku i dalje omogućiti stjecanje znanja koja su potrebna za obavljanje posla u području
u kojem radi. S obzirom na to da je poslovanje u drvnoj industriji specifično, MASIVA će mlade
stručnjake koji su upravo završili svoje formalno obrazovanje dodatno educira za pojedina radna mjesta,
primjerice u proizvodnji ili osiguranju kvalitete, i ulagati u njihov razvoj. Podržavat će učenje i razvoj na
radnom mjestu i izvan njega putem savjetovanja i mentorstva, multidisciplinarnih radnih skupina,
seminara, kongresa, poslijediplomskih studija i specijalizacija te jezičnih i kompjutorskih tečajeva. Vodit
će brigu da zaposlenici koji rade na ekspertnim radnim mjestima sudjeluju na stručnim seminarima i
skupovima te da imaju potpuni pristup relevantnoj literaturi iz područja u kojem rade.
Posebnu pažnju će posvetiti razvoju rukovodstva klastera kao i zaposlenika s visokim razvojnim
potencijalima. Specifični ciljevi postojanja ovih programa su identifikacija, razvoj i zadržavanje
zaposlenika visokih potencijala, razvoj i definiranje sukcesijske mape visokog i srednjeg rukovodstva te
razvoj i primjena rukovodnih vještina i vještina vođenja. Kontinuirano osposobljavanje i obrazovanje je
proces kojem će se posvetiti velika pažnja, a koji podrazumijeva niz aktivnosti usmjerenih na planiranje,
organizaciju i realizaciju obrazovnih programa.
6.6.
JAČANJEMEĐUNARODNEGOSPODARSKEAKTIVNOSTI
Pri inicijalizaciji procesa postavljanja ciljeva i razvitka strategije pitanje o poticanju izvoza pokazalo
se vrlo korisnim, budući da ova tema kod većine nailazi na veliko zanimanje, a i za razliku od lokalnog i
nacionalnog tržišta na ovom području među tvrtkama u klasteru ne postoji izravna konkurencija. Stoga
je znatno jednostavnije tvrtke u klasteru „iznenaditi“ međunarodnim izvoznim tržištima koja bi im kao
zasebnim tvrtkama ostala zatvorena. Postoji izravna veza između internacionalizacije klastera i
povećanja njegovih performansi. Međunarodne aktivnosti pojačavaju rast, podižu konkurentnost i
omogućavaju dugoročnu održivost poslovanja. Poticanje internacionalizacije klastera neodjeljivo je od
procesa ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj. Znanje se kao najvažnija sirovina kroz inovativne
procese ugrađuje u nove proizvode i postupke kojima se postiže tržišna konkurentnost. Drugim riječima,
znanost stvara tržišta koja opet sa svoje strane potiču stvaranje društva znanja.
30
Cilj klastera MASIVA je internacionalizacija proizvodnje masivnog namještaja, te pored toga i jačanje
partnerskih odnosa i povezivanja tvrtki radi njihove snažnije promocije te lakšeg izlaska na inozemna
tržišta. Radi jačeg brendiranja i svrhu veće prepoznatljivosti, klaster MASIVA će nastupati na prestižnim
inozemnim sajmovima, te organiziranim gospodarskim misijama na međunarodnim tržištima.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA 6.7.
PLANUŠTEDEENERGIJEIENERGETSKEUČINKOVITOSTI
Energetska učinkovitost prepoznata je u svijetu kao najučinkovitiji i najisplativiji način postizanja
ciljeva održivog razvoja: smanjenjem negativnih učinaka na okoliš, koje proizvodi energetski sektor,
smanjenjem emisije ugljičnog dioksida, povećanjem sigurnosti opskrbe energijom prekidanjem
povezanosti između gospodarskog rasta i povećanja potražnje za energijom, ali i doprinosom povećanju
konkurentnosti nacionalnih gospodarstava. Stoga bi energetska učinkovitost trebala imati ključnu ulogu
u općoj nacionalnoj energetskoj politici.
Energetska učinkovitost je svjetski priznat način smanjenja štetnih utjecaja na okoliš iz energetskog
sektora, koji obuhvaća zagađenje lokalnog i regionalnog karaktera (emisije plinova koji zagađuju
atmosferu), kao i problem globalnog zagrijavanja i s tim povezanih učinaka na klimatske promjene.
Lokalno i regionalno zagađenje, uglavnom u obliku kiselih kiša i loše kvalitete zraka utječe na ljudsko
zdravlje, poljoprivrednu proizvodnju te čak napada metale i građevinske materijale. Sve veće razine
ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi uzrokuju ozbiljne probleme širom svijeta.
U Republici Hrvatskoj različite tržišne prepreke ometaju poboljšanje energetske učinkovitosti. Te su
prepreke univerzalne i ne razlikuju se mnogo od prepreka u drugim zemljama, a posebno onih s
gospodarstvima u procesu tranzicije. Osnovne prepreke mogu se sažeti na sljedeći način:
1. Zakonodavna/institucionalna nedostatnost ima značajnu ulogu u sprječavanju poboljšanja energetske
učinkovitosti u Hrvatskoj. Glavna je prepreka politici nedostatak dokumenta o politici energetske
učinkovitosti, koji bi definirali dugoročne ciljeve i Vladinu strategiju energetske učinkovitosti. Sve dok ne
postoji jasna Vladina politika, nema osnove za uključenje ostalih dionika.
2. Ograničenja u pogledu kapitala drugi su važan čimbenik sprječavanja energetske učinkovitosti.
Prepreka uključuje nedostatak poticaja, neodgovarajuću dostupnost odgovarajućih izvora kapitala,
visoke početne troškove uvođenja novih tehnologija, niske cijene energije koje se ne određuju na
tržišnim principima i percepcija visokih rizika ulaganja, što sve rezultira niskom rentabilnošću projekata
energetske učinkovitosti.
31
3. I posljednja, ali ne i najmanje važna prepreka, jest inertnost ponašanja, uslijed nedostatka
informacija, svijesti i znanja o načinima potrošnje energije, koristima od poboljšanja energetske
učinkovitosti, dostupnosti postojećih programa financiranja i dostupnost tehnologija. Nedostatak znanja i
iskustva, no čak češće i nedostatak volje za provedbom i primjenom novih tehnologija i rješenja, također
su utvrđeni kao značajna prepreka.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA Kogeneracija
Klaster MASIVA svoj cilj u energetskoj učinkovitosti ostvarit će kroz tehnološki sustav kogeneracije.
Usmjerit će se na korištenje efikasnijih tehnologija, koje će omogućiti maksimalno iskorištenje primarne
energije u svim energetskim procesima, te pored ekonomskih ostvariti i ekološke uštede, doprinoseći
tako smanjivanju štetnog utjecaja na okoliš.
Kogeneracija je tehnologija istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije. Potencijalna
mjesta za primjenu kogeneracije nalaze se svugdje gdje postoji istovremena potreba za električnom i
toplinskom energijom. Prednosti kogeneracijskih sustava, u odnosu na sustave odvojene opskrbe
vidljive su pri usporedbi gubitaka koji nastaju proizvodnjom električne i toplinske energije. Za istu
količinu primarne energije (fosilnog goriva, vodika, biomase, industrijskog ili poljoprivrednog otpada)
kogeneracijsko postrojenje isporučit će u nekim slučajevima i do 40 % više električne i toplinske energije
nego sustav s odvojenom opskrbom. Veličina kogeneracijskog postrojenja kreće se u rasponu od
nekoliko kilowatta do više stotina megawatta. Postrojenja čija snaga ne prelazi 1 MWe nazivaju se male
kogeneracije dok se postrojenja snage do 50 kWe nazivaju mikrokogeneracije.
Kogeneracija omogućava:
− učinkovitije korištenje energije goriva,
− snižavanje troškova proizvodnje električne energije i topline,
− smanjenje emisija ugljičnog dioksida po jedinici proizvedene energije,
− proizvodnju električne energije na mjestu potrošnje,
− izbjegavanje gubitaka u prijenosu i distribuciji,
− veću sigurnost i fleksibilnost opskrbe.
6.8.
SURADNJASAZNANSTVENIMINSTITUCIJAMAISVEUČILIŠTIMA
32
Klaster želi osnažiti svoje prisustvo u znanstvenim zajednicama te fakultetima ekonomskog,
strojarskog, tekstilnog i dizajnerskog usmjerenja, te tako strateški koristi mlade ljudske potencijale,
pružajući im kvalitetan početak njihovih karijera. Jedan od ciljeva je potaknuti i stipendiranje uspješnih
studenata kojima bi se unaprijed osiguralo radno mjesto prema specifičnoj tržišnoj potražnji drvno
prerađivačke industrije. Konkretno, želi ostvariti povezivanje s fakultetima strojarstva u Zagrebu, Osijeku
i Splitu, s ekonomskim fakultetima Zagreb, Osijek, Rijeka, Zagrebačkom Školom Ekonomije i
Menadžmenta, tekstilno tehnološkim fakultetom u Zagrebu, te sa studijem dizajna u Zagrebu. Od
znanstvenih institucija planira se povezivanje s institutom Ruđer Bošković (centrom za inovacije) u
Zagrebu.
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA 6.9.
OSNIVANJERAZVOJNEJEDINICE
33
Cilj klastera je doprinositi ostvarenju regionalnog razvoja u skladu s načelima razvojne politike,
održivog razvoja i socijalne uključenosti kao dijelom razvojnih prioriteta strategije regionalnog razvoja i
županijske razvojne strategije te podržavanju gospodarske i socijalne revitalizacije slabije razvijenog
područja kao jednog od načina jačanja socijalne kohezije i održivog razvoja. Osnivanjem posebne
razvojne jedinice klastera temeljito će se izraditi, pratiti i realizirati mogućnosti u njegovom daljnjem
razvoju u cilju korisnosti za svaku individualnu članicu klastera, gospodarstvo cijele županije te širu
ekonomsku sliku Republike Hrvatske.
Studija op
pravdanosti osnivanja udruge klasteer proizvođaača masivnogg namještajaa MASIVA 7. SW
WOTANA
ALIZAKLA
ASTERAM
MASIVA
Snage: *Struččna, visokospeccijalizirana radna Skupština k
klastera Slab
bosti: *Kontinuirano ulagan
nje u edukacijee zaposlenika *Izvozna usmjerenostt ularnost nositelja klastera SPIIN VALIS d.d. *Popu
*Proizvodi vvrhunske kvalittete *Odlična suradn
nja s državnim tijelima *P
Proizvodna učin
nkovitost i flekksibilnost *Treenutno nekomeercijaliziran klaaster *Većina članova klasteera su male kom
mpanije i ob
brti *Ovisnostt ostalih članovva klastera o p
poslovanju najvećeg SPIN
N VALISA d.d. *Tradicijja u poslovanju
u *Potencijalno skupi proizvodi sukladno kvaliteti (domaćee tržište) *Postojanje ssirovinske osno
ovice dostatak dodattnog stručnog kkadra *Ned
SWOTT ANALIZA Prilike: *Aplicirranje na natječčaje za bespovrratna sredstva EU
U fondova *Jačanje domaćih ob
blika interesnogg povezivanja *U
Uključivanje u jake regionalnee oblike i i
interesnog pov
vezivanja u okrruženju Prijeetnje: *Rast cjeenovne konkurencije niže kvalitetnih proizvoda, a kapitalno sn
nažnih igrača (IKEA i dr.) *Neestimulativni p
poduzetnički uvvjeti *Razvvoj proizvoda p
prema potrebama kupaca i pružžanje usluga m
montiranja i pro
ojektiranja *R
Rast regulirane minimalne plaaće 34
Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA 8. ZAKLJUČAK
Klaster MASIVA nema izravnog nacionalnog konkurenta u proizvodnji masivnog namještaja iz drvne
sirovine, te predstavlja originalan i inovativan hrvatski proizvod koji ima potencijal usvajanja nacionalnih
i međunarodnih poslovnih projekata. Činjenica da se sjedište klastera nalazi u jednoj od najnerazvijenijih
i gospodarski najslabijih županija Republike Hrvatske, kao i njeni proizvodni pogoni, mišljenja smo da je
strateško okrupnjivanje u udrugu nužno i opravdano, te da to više nije pitanje isplativosti.
35
Klaster MASIVA ima veliku šansu natjecati se i prikupiti nacionalna razvojna sredstva kao i nadolazeća
sredstva fondova EU, čime će značajno promijeniti tijek dosadašnjih investicijskih aktivnosti.
Postizanjem svojih ciljeva klaster će osigurati nova zapošljavanja, osigurati dodatne izvore prihoda
lokalnim samoupravama kroz poreze i prireze, podići standard življenja, učiniti prepoznatljivim i
atraktivnim sredine u kojima posluju, te ih učiniti primamljivima za nove investicije.

Download Report