Nakladnik
GRAD VINKOVCI
Upravni odjel za prostorno
uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša i
Vinkovci-zdravi grad
Bana Jelačića 1
32100 VINKOVCI
tel:032/49 33 13, 032/49 33 14,
fax:032/49 33 12
[email protected]
www.vinkovci.hr
www.vinkovci-zdravigrad.com
Uredništvo
Mladen Karlić, dr. med.
Mandica Sanković, dipl. ing. arh.
mr. sc. Vladimir Ćirić, prof.
Suradnici
prof. dr. sc. Aleksandar Durman
dr. sc. Ivana Iskra-Janošić
Tehnički urednik
Darko Puharić
Lektura
Marijana Barnjak
Dizajn i grafičko oblikovanje
DESIGN STUDIO D
www.designstudio-d.hr
Fotografije
Darko Puharić
Marijan Lamešić
arhiva GRAD VINKOVCI
Naklada
500 primjeraka
Tisak
ZEBRA, Vinkovci
Vinkovci
Gdje nema vizije ljudi stradavaju.
Mi, članovi Poglavarstva Grada Vinkovaca i vijećnici Gradskog vijeća Vinkovaca, osobno i u ime građana koje
zastupamo opredjeljujemo se za viziju Vinkovaca kao ekološkog grada u 21. stoljeću.
Opredjeljujemo se za čisti zrak, vodu i zemlju grada Vinkovaca.
Opredjeljujemo se za grad u kojem su ljudi vrijedniji od materijalnih dobara i gdje se planira po mjeri čovjeka.
Opredjeljujemo se za zajednicu koja podržava i brine se za ljude, za zajednicu u kojoj se kod svakog čovjeka potiče
osjećaj vlastite ljudske vrijednosti i samopoštovanja.
Opredjeljujemo se za dug, zdrav i miran život svojih sugrađana, a posebnu pažnju posvetit ćemo onima kojima je
potrebna i posebna pomoć.
...Iz “Deklaracije o zdravlju grada Vinkovaca s Vizijom Vinkovci - zdrav grad” Sl. glasnik 7/00
SADRŽAJ:
PARTNERSTVOM U RAZVOJ VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE
- Božo Galić ŽUPAN VUKOVARSKO-SRIJEMSKI .
.
.
4 - 11
VODENE KOMUNIKACIJE U RIMSKO DOBA NA PROSTORU
VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE.
.
.
12-17
.
VINKOVCI SU GRAD SLAVNE PROŠLOSTI I GRAD VELIKIH MATERIJALNIH,
LJUDSKIH I DUHOVNIH POTENCIJALA - dr. Mladen Karlić .
.
18-21
VINKOVAČKE JESENI NAJZNAČAJNIJI TURISTIČKI
„BREND“ VINKOVACA
.
.
.
.
22-23
RAZGOVOR S ANOM CVENIĆ, DUGOGODIŠNJOM SURADNICOM I
AUTORICOM SCENARIJA VINKOVAČKIH JESENI
.
.
24-27
KALENDAR U OSTAVI VUČEDOLSKOG LJEVAČA IZ VINKOVACA
.
28-33
SANACIJA I KONAČNO ZATVARANJE NAPUŠTENOG ODLAGALIŠTA
OTPADA „PAPUK“ U VINKOVCIMA
.
.
.
.
34-37
ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA GRADA VINKOVACA .
.
38-39
13. SAJAM ZDRAVLJA
.
.
.
.
.
.
40-41
REDIZAJN VINKOVAČKOGA GRBA
.
.
.
.
42-45
ZRAKOPLOVNI KLUB VRABAC
POLIKLINIKA NOVA
.
.
.
.
.
46-47
.
.
.
.
48-49
PAPRENJAK ORION
.
.
.
.
50
.
PARTNERSTVOM U RAZVOJ VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE
BOŽO GALIĆ
ŽUPAN VUKOVARSKO-SRIJEMSKI
GOSPODARSTVO
Vukovarsko-srijemska županija iz
godine u godinu napreduje, i to u
svim segmentima društva. Rezultat je to kvalitetnog planiranja vlastitog razvoja i aktivnog provođenja
planiranih mjera, a sve temeljeno na
zajedničkim naporima i suradnji svih
interesnih skupina i socijalnih partnera iz Županije i države te uz potporu
Vlade RH. Unatoč golemim problemima, današnje stanje gospodarstva
Vukovarsko-srijemske županije daje
nam za pravo ustvrditi kako su zadnjih godina postignuti značajni rezultati koji se očituju godišnjim rastom
gotovo svih financijskih i drugih relevantnih pokazatelja (ukupan prihod,
produktivnost rada, ekonomičnost
poslovanja, stopa zaposlenosti, dobit,
vanjskotrgovinska bilanca i dr.)
investitora, kao i daljnji rast malog i
srednjeg poduzetništva. U izgrađenim
zonama trenutno posluje oko 33 poduzetnika koji su zaposlili više od
300 radnika. Isto tako, realizacijom još nekih započetih projekata u
zonama u narednoj godini očekujemo
zapošljavanje još 700-tinjak radnika.
Strukturne promjene, pretpostavke
snažnijem razvoju gospodarstva odvijaju se teško i sporo, ali u ovom razdoblju bilježimo postupno povećavanje
udjela prerađivačke industrije i tercijarnih djelatnosti, a usporavanje
primarnog sektora. U narednom
razdoblju želimo nastaviti pozitivne
trendove i stvarati pretpostavke za
razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva, s naglaskom na proizvodnju
proizvoda više dodane vrijednosti.
Vukovarsko-srijemska županija veliku
pozornost daje i regionalnoj politici.
Usvajanjem Strategije i Zakona o regionalnom razvoju RH vidimo našu
priliku za još bržim napretkom naše
Županije i smanjivanjem regionalnih
razlika u cjelini. Vukovarsko-srijemska
županija dio je Panonske regije (prema
NUTS II klasifikaciji), a upravo Regionalna politika RH i EU daje mogućnost
investiranja u Panonsku regiju, a s
obzirom da po BDP-u zaostaje za
prosjekom RH za 30% prihvatljiva je
za investiranje iz najizdašnijih fondova EU, ali i iz proračuna RH.
Nastavit ćemo s poticajnim kreditnim
linijama zajedno s resornim ministarstvima kroz sufinanciranje kamatne stope poduzetnicima i daljnjim
jačanjem garancijskog fonda za osiguranje potrebnih jamstava poduzetnicima, s ciljem bržeg rješavanja kreditnih zahtjeva kao i ostale aktivnosti u
sklopu provedbe Programa poticanja
malog i srednjeg poduzetništva.
Nastavkom provedbe Plana izgradnje
poduzetničkih zona u VSŽ nastojimo i
dalje stvarati preduvjete za privlačenje
U uvjetima globalizacije, mali i srednji
gospodarski subjekti, pa tako i OPG-i
kao proizvođači hrane, teško ostvaruju konkurentnost. Umrežavanjem
i clusterima nastojimo poboljšati
produktivnost poboljšanim pristupom
dobavljačima, vještinama i informaciji,
želimo dati važnost inovacijama, kao
i potrebi za poboljšanjima u procesu
proizvodnje, budući da se u proizvodnji i stvara nova dodana vrijednost.
Strane investicije jedan su od
najznačajnijih
poticaja
razvoju domaćeg malog i srednjeg
poduzetništva. Uz to, donošenjem
novih tehnologija rada i odnosa,
mogu značajno unaprijediti određene
sektore u regiji. Trenutno je razina
stranih ulaganja u Vukovarskosrijemskoj županiji na niskoj razini
te bi pripremom i provedbom Programa privlačenja ulaganja nastojali
4 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
provesti aktivnosti kako bi utjecali na
čimbenike koji definiraju ukupnost investicijskog okruženja regije. Jedan
od svijetlih primjera stranih ulaganja
u Vukovarsko-srijemsku županiju jest
tvrtka Adriatica iz Italije koja ulaže oko
17 milijuna eura u tvornicu (mješaonu)
mineralnih gnojiva u Vukovaru.
Izgradnjom i puštanjem u rad tvornice
očekuje se otvaranje 150 novih radnih mjesta, kao i otvaranje prostora za
domaće kooperante.
Osnivanjem poduzetničkog inkubatora stvaraju se uvjeti da se što veći
broj mladih i ne samo mladih, lako i
spontano okuša u pokretanju vlastitog posla. Osnivanjem Poduzetničkog
inkubatora želimo poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva na način
da osiguramo poslovni prostor i sve
potrebne usluge koje novo poduzeće
treba u prvoj fazi svog poslovanja.
Trenutno je u planu izgradnja jednog takvog inkubatora u Vinkovcima.
Sredstva za njegovu izgradnju bi se
osigurala iz pretpristupnih fondova
EU.
Zbog pružanja pomoći poduzetnicima u osiguranju potrebnih jamstava
i bržeg rješavanja kreditnih zahtjeva,
gradovi bi trebali osnovati, po modelu jamstvenog fonda Vukovarskosrijemske županije, svoje lokalne
jamstvene fondove. Cilj je uspostave
takve jamstvene sheme osigurati financijska sredstva koja bi se upotrijebila kao temeljni kapital jamstvenog
fonda u poslovnim bankama te koji bi
bio korišten kao kolateral za kvalitetne
poduzetničke projekte.
Veliki gospodarski subjekti Vukovarsko-srijemske županije značajni
su s više pogleda ne samo za našu
županiju, nego i širi prostor. Njihov
značaj za Županiju posebno je
Grad Vinkovci 5
naglašen u kontekstu sudjelovanja u
strukturi ukupno ostvarenog prihoda,
broja zaposlenih i oslonca velikom broju poslovnih partnera malog i srednjeg
poduzetništva. Zalagat ćemo se za
model konsolidacije prije privatizacije
onih društava za koje je to primjereno,
definiranjem zaokruženih tehnoloških
cjelina koje imaju tržišne perspektive,
a preostale cjeline ili dijelove imovine koji predstavljaju kočnicu razvoja
rješavat ćemo stečajem i prodajom.
Podržavamo dovršetak preostalih
neprivatiziranih velikih gospodarskih
subjekata, poštujući specifičnosti
njihovog poslovanja prema najprihvatljivijem modelu (radničkog
dioničarstva ili strateškog partnerstva), uz uvjet zadržavanja radnih
mjesta. Posebno smo zainteresirani
za što kvalitetniju privatizaciju Vinke,
Vupika, Borova i Slavonije Nove koji
svojom konsolidacijom i, na kraju, što
kvalitetnijom privatizacijom imaju perspektivu ponovno postati nositelji razvoja ovoga kraja.
INFRASTRUKTURA
Kvalitetna je infrastruktura temelj
za podizanje životnog standarda
stanovništva, ali i za daljnji razvoj
gospodarstva na ovom području. Stoga su u proteklom četverogodišnjem
razdoblju uložena značajna sredstva u
njezinu obnovu (oko 3 milijarde kuna).
Izdvajamo samo neke aktivnosti i projekte:
• Pokrivenost naselja VSŽ vodovodnom mrežom na zavidnoj je razini
, više od 90 % , a i za preostala su
naselja radovi na izgradnji vodovodne
mreže tijeku ili u fazi projektiranja.
Grad Vinkovci može se pohvaliti da
je jedan od rijetkih gradova u RH koji
ima uređaj za preradu pitke vode i gotovo 95%-tnu pokrivenosti vodovodnom mrežom.
• Također, u tijeku je i izgradnja etape
Regionalnog vodoopskrbnog sustava
istočne Slavonije kojim će se do 2011.
godine osigurati dovoljne količine
kvalitetne pitke vode za domaćinstva
i gospodarstva u većini naselja Vukovarsko-srijemske županije. Značajan
je dio sustava već izgrađen i pušten u
rad tako da trenutno približno 100.000
BOŽO GALIĆ
ŽUPAN VUKOVARSKO-SRIJEMSKI
stanovnika naše županije koristi vodu
iz Regionalnog vodovoda (gradovi
Vinkovci i Županja te općine Gradište,
Cerna, Andrijaševci i Ivankovo).
•
Za razliku od vodovodne
mreže, kanalizacijski sustav VSŽ još
je uvijek nedovoljno razvijen. Kroz
resorna ministarstva, Hrvatske vode,
domaće fondove te sredstva jedinica
lokalne i regionalne samouprave, ali i
strane izvore sredstava poput EIB-a,
itd., osigurana su značajna sredstva
te su trenutno u izgradnji kanalizacijski sustavi u svim gradovima i u
većini općina na području županije:
Andrijaševci,
Cerna,
Gradište,
Bošnjaci, Stari Jankovci, Ivankovo,
Privlaka, Nuštar, a u pripremi su Lovas, Drenovci, Gunja, Vođinci i Stari
Mikanovci itd. Zaštita voda izgradnjom sustava za odvodnju i uređaja
za pročišćavanje otpadnih voda u
naseljima VSŽ mora biti imperativ
da sačuvamo prirodu i vodna bogatstva zbog nas danas, ali i za buduće
naraštaje sutra. I ovdje grad Vinkovci pokazuje brigu, potrebu zaštite
okoliša te prvi u Županiji ima uređaj
za prečišćavanje otpadnih voda, a
trenutno je u tijeku natječaj po programu Svjetske banke „Unutarnje
vode“ kojim će se financirati izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih
voda na području Županije.
• VSŽ omeđena je velikim rijekama i
ispresijecana brojnim manjim vodotocima, što predstavlja moguću opasnost od poplava. Kako bi se izbjeglo
štetno djelovanje voda, čemu smo
bili svjedoci proteklih godina, potrebno je održavati i dalje unapređivati i
izgrađivati sustav obrane od poplava.
Daljnjim aktivnostima na obrani od
štetnog djelovanja voda i kvalitetnom
odvodnjom spriječit ćemo moguće
štete u naseljima, na poljoprivrednim
dobrima, ali i akumulirati viškove vode
za sušna razdoblja i tako osigurati dodatne količine vode za navodnjavanje
i kvalitetniju proizvodnju.
• Nakon usvajanja Nacionalnog
plana navodnjavanja i Plana navodnjavanja VSŽ potrebno je nastaviti
radove na stvaranju preduvjeta za
primjenu sustava navodnjavanja na
ovim prostorima kako bi se osigurala
dostatna količina vode i i kako bi se
dovela do potencijalnih korisnika. Cilj
je omogućiti navodnjavanje i do 10.000
ha u sljedećem četverogodišnjem
razdoblju. Osiguranjem vode i izgradnjom sustava za navodnjavanje osigurat ćemo preduvjete za podizanje
kvalitete i kvantitete u poljoprivrednoj
proizvodnji i na taj način našim poljoprivrednim gospodarstvima omogućiti
napredak, podizanje standarda i
konkurentnost na tržištu. Trenutno je
u tijeku izgradnja dvaju nacionalnih
pilot- projekata navodnjavanja (Opatovac i I. etapa projekta navodnjavanja Biđ-bosutskog polja) te izrada
projektne dokumentacije i ishođenje
potrebnih dozvola za pet županijskih
sustava navodnjavanja od kojih su
dva sustava navodnjavanja u gradu
Vinkovcima. To je Sustav navodnjavanja Poljoprivredno- šumarske škole
Vinkovci (52 ha) i Sustav navodnjavanja Sopot (700 ha).
• S ciljem stvaranja preduvjeta za
brži gospodarski rast i podizanje
životnog standarda na ovim prostorima, nužno je osigurati dobru
prometnu povezanost svih dijelova
županije. Daljnjim ulaganjem u prometnu infrastrukturu osigurat ćemo
bolju povezanost naselja i gospodarskih subjekata unutar Županije, ali i
s europskim prometnim koridorima
te osigurati bolju iskorištenost jeft-
inijih vidova transporta, kao što su
vodni i željeznički transport te tako
omogućiti veću konkurentnost našim
gospodarstvenicima na domaćem
i stranom tržištu. Od ovih projekata
izdvajamo projektiranje i izgradnju
obilaznica gradova Vinkovci i Vukovar
kao dio etapne izgradnje brze ceste
Vukovar – Vinkovci – Županja. U tijeku je izrada projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola za
istočnu i dio južne obilaznice grada
Vinkovaca i za obilaznicu grada Vukovara , kao i projektiranje i etapna
izgradnja brze ceste Ilok – Lipovac –
Autocesta „Srijemska transverzala“, a
posebno naglašavamo projekt izgradnje Višenamjenskog kanala DunavSava.
OBRAZOVANJE
Najvrijedniji je od svih resursa obrazovana radna snaga. Bez stručnjaka
u svim područjima života ne može se
očekivati ikakav napredak. Stoga VSŽ
snažno potiče razvoj obrazovnog sustava i njegovo usklađivanje s potre
Grad Vinkovci 7
bama gospodarstva. Rezultati su tih
napora obnova, dogradnja, izgradnja i
opremanje osnovnih i srednjih škola u
VSŽ, otvaranje visokoškolskih ustanova te program stipendiranja učenika i
studenata koje Županija provodi zajedno sa gradovima i općinama, čime
se stvaraju preduvjeti za kvalitetnije
obrazovanje i razvoj gospodarstva na
ovim prostorima. Samo u Vinkovcima
u nadolazećem razdoblju očekuje
se početak izgradnje zajedničke
školsko-sportske dvorane za potrebe
Industrijsko-obrtničke, Tehničke i
drvodjelsko-tehničke škole za koju su
ishođene potrebne dozvole, krenut će
se u izradu projektne dokumentacije i
ishođenje potrebnih dozvola za izgradnju radionice za potrebe Obrtničkoindustrijske škole, a planira se i izrada
dokumentacije za dogradnju školskog
prostora za vinkovačku gimnaziju za
potrebe prelaska na jednosmjenski
obrazovni program.
ZDRAVSTVO I
SOCIJALNA SKRB
Vukovarsko-srijemska županija aktivno sudjeluje i podržava aktivnosti
u zaštiti i unapređenju zdravlja, a
zdravstvenu politiku temelji na osiguranju jednake dostupnosti i uvjeta
pružanju zdravstvene zaštite na cijelom svom području. Prihvaćamo
i financiramo programe i projekte
za promicanje zdravlja i prevenciju
bolesti, poboljšanje života osoba s invaliditetom, djece s posebnim potrebama i osoba treće životne dobi,
ravnopravnost spolova, smještaj i
pomoć žrtvama obiteljskog nasilja,
obiteljska savjetovališta te program
javnozdravstvenih mjera. Vezano s
tim, u planu je dovršetak adaptacije,
modernizacije i opremanja postojećih
objekata zdravstveno-socijalne skrbi
u Vukovaru, Županji i Iloku, kao i
izgradnja novih na području Županije.
Posebno ovom prilikom ističemo realizaciju zdravstveno-socijalnih projekata na području grada Vinkovaca :
završetak novog Centra za socijalnu
skrb, dodatne prostorije Doma umirovljenika, završetak izgradnje objek-
ta „Skelet“, modernizacija patologije i
praonice Opće bolnice Vinkovci, a u
tijeku je uređenje postojećeg objekta i
izrada projektne dokumentacije novog
objekta Doma zdravlja Vinkovci.
TURIZAM
VSŽ, s obzirom na svoje prirodne i
kulturne potencijale kojima raspolaže,
ima odličnu osnovu za razvoj kontinentalnog turizma u više oblika:
lovni, ribolovni, kulturni, seoski i sl.
No, također, postoje određene pretpostavke kako bi se te mogućnosti
iskoristile na najbolji način. Stoga se
Županija zalaže da se u suradnji s
jedinicama lokalne samouprave poduzmu aktivnosti na provedbi mjera
kojima želimo valorizirati sve identificirane mogućnosti daljnjeg razvoja
Vukovarsko-srijemske županije kao
turističke destinacije, kreirati razvojnu
viziju i identificirati projekte kojima će
se predložena vizija realizirati.
Potaknut će se izrada projekata u
kojima će nositelji biti gradovi i općine
VSŽ, u suradnji kroz projekte kao što
su :
- turistički prsten Sopot, Eko etno
klub Adica, Vinski centar Kurija
Brnjaković,
- izgradnja turističkoga imidža –
brendiranje Županije i njezinih gradova kao turističke destinacije,
- osnivanje smjera ruralnog turizma
pri obrazovnoj instituciji radi stvaranja obrazovanih kadrova na ruralnim
prostorima,
- poticanje razvoja ugostiteljskih i
turističkih smjerova pri obrazovnoj
instituciji te edukacija postojećih
kadrova, s ciljem poboljšanja kvalitete
pružanja turističke usluge,
- poticanje osnivanja novih i usmjeravanje postojećih putničkih agencija ka
receptivnom poslovanju,
- priprema i provedba programa
jačanja suradnje s domaćim i stranim
turističkim zajednicama i organizacijama te ostalim agencijama i institucijama,
- uređenje parka prirode u šumi Kun-
BOŽO GALIĆ
ŽUPAN VUKOVARSKO-SRIJEMSKI
8 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
jevci, šetališta kroz šumu,
- revitalizacija rimske baštine u gradu
Vinkovcima,
Time bi se, kroz turističku potrošnju
i dodatni kapital kojeg turistička
aktivnost privlači, u Vukovarskosrijemskoj županiji kreirala nova
radna mjesta i otvorile poduzetničke
mogućnosti daljnjem razvoju malog
poduzetništva.
E N E R G E T S K A
UČINKOVITOST I
OBNOVLJIVI IZVORI
ENERGIJE
Planiranje razvoja Vukovarsko-srijemske županije u budućem razdoblju nije moguće bez provođenja
energetske učinkovitosti i korištenja
obnovljivih izvora energije. Biomasa,
geotermalni izvori, energija vjetra i
sunca daju nam smjernice za kreiranje budućeg razvoja Županije. Resursi
za proizvodnju električne energije i
toplinske energije moraju biti stavljeni
u funkciju novog zapošljavanja, stvaranja novih vrijednosti i, u konačnici,
ostvarenja gospodarskog rasta. S
ciljem zapošljavanja resursa, uz već
započete projekte, u sljedećem se
razdoblju planira izrada energetske
bilance, nastavak projekta „Sustavno
gospodarenje energijom“, geotermalnu energiju u budućem razdoblju
želimo staviti u funkciju gospodarstva
kao izvor energije kojim naši prostori
obiluju te stvoriti preduvjete za izgradnju energetskih postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije
iz obnovljivih izvora.
VIŠENAMJENSKI
KANAL DUNAV-SAVA
Najvažniji razvojni projekt za Vukovarsko srijemsku županiju svakako
je Višenamjenski kanal Dunav-Sava
(VKDS). Potvrdila su to inozemna i
naša iskustva da su vodotoci odu-
vijek značili posebnu prostornu vrijednost i da su bili interes i potreba
ljudi, upravo radi mogućnosti njihova
višenamjenskog korištenja, a u sklopu toga i višeg gospodarskog stupnja življenja. Razmatrajući značenje
projekta s gledišta uređenja prostora
u cjelini, a posebno s gledišta zaštite
okoliša, proizlazi tvrdnja da VKDS
nije samo prometni vodnogospodarski objekt, nego i novi prostorni
čimbenik koji treba uvažiti i zadovoljiti
sve prirodne uvjete i obilježja slivnog
područja Vuke, Bosuta i Biđa kao i
širega gravitirajućeg područja Dunava
i Save. Predložena trasa Kanala i njegova veza s Dunavom omogućava
njegovu komunikaciju s ostalim plovnim rijekama i kanalima u sastavu
glavne mreže plovnih putova Europe.
U sklopu izgradnje projekta VKDS
bit će potrebno izgraditi i sljedeće
građevinske objekte :
- 17 cestovnih mostova ( na križanju
Kanala i autoceste 1 most), 6 regionalnih cesta, 4 lokalne, 4 gradske , 2
poljska puta te jedan pješački most u
Cerni,
- 5 željezničkih mostova ( križanju
VKDS i trokolosječne pruge 1 most)
i jednokolosječne pruge ( 4 mosta),
- brodske prevodnice ( na spoju s Dunavom i Savom 2 objekta),
- ustave na Bosutu (nizvodno i uzvodno), Savi i Dunavu ( 4 objekta),
- crpne stanice ( Dunav i Vuka 2 objekta),
- stepenice na Derivacijskom kanalu i
rijeci Vuki ( 2 objekta),
- Derivacijski kanal hidročvora Dunav
( dužina 2,5 km),
- regulacija rijeke Vuke kroz Vukovar
(dužine 4,85 km),
- Spojni kolektor “Hidročvor Dunav –
crpna stanica Vuka“ ( dužine 8,3 km),
- Obloga dna i pokosa dijela kanala od
kamena,
- križanja VKDS s cjevovodima
(vodovod, kanalizacija, plinovod, naftovod, telekomunikacija – 9 objekata
s odgovarajućim osiguranjima za
potrebe njihovog funkcioniranja),
- križanja kanala i dalekovoda ( 16 objekata).
Gospodarska i ostala značenja VKDS
ogledaju se kroz :
- riječnu plovidbu i kombinirani promet
– ostvarenjem projekta VKDS postiže
se skraćenje glavnog puta plovidbe iz
Save u smjeru srednje i zapadne Europe za 417 km, a u smjeru istočne Europe za 85 km. Ostvario bi se strateški
prometni plan Hrvatske, odnosno
kombinirana riječno-željeznička veza
Grad Vinkovci 9
radi uspješnijeg prometnog i gospo- tava.
darskog povezivanja hrvatskog Podu- - ribogojstvo i sportske aktivnosti na
navlja i Jadrana.
vodi – gradnjom VKDS-a stvaraju se
- poljoprivrednu proizvodnju – poseb- preduvjeti za razvoj ribogojstva u Kano je značenje VKDS-a u tome što nalu i na dijelu nizinskih dionica glavnih
omogućava poboljšanje vodozračnog recipijenata gravitirajućeg područja.
režima poljoprivrednog zemljišta na Također, stvaraju se mogućnosti za
slivnom području Vuke, Bosuta i Biđa raznovrsne sportske i rekreativne ak:
tivnosti na vodi.
- dogradnja postojećih i izgradnja - tehnološku vodu – dio vode iz
novih hidromelioracijskih sustava VKDS-a moguće je koristiti za potrebe
površinske odvodnje (173.000 ha),
odgovarajućih industrijskih djelat- poboljšanje podzemne odvodnje na nosti. Sukladno tome, predviđeno
postojećih 18.000 ha hidromelioraci- je očuvanje kakvoće vode u Kanalu
jskih sustava podzemne odvodnje na te gradnja objekata za zahvat vode
slivu Vuke, Bosuta i Biđa,
iz VKDS, ali i izgradnja objekata za
- stvaraju se uvjeti za gradnju novih hi- upuštanje otpadnih voda u Kanal. To
dromelioracijskih sustava površinske je posebno značajno za uspješniji razodvodnje poljoprivrednih zemljišta na voj poljoprivrede, što je od interesa za
44.000 ha,
cijelu Hrvatsku, uključujući i turizam.
- projektom VKDS moguće je osigu- - urbani razvoj naselja – gradnjom
rati vodu za navodnjavanje 33.000 VKDS-a stvaraju se povoljniji uvjeti
ha poljoprivrednog zemljišta povoljnih za urbani razvoj 18 naselja na užem
pedoloških svojstava, ali prirodno utjecajnom području Kanala. Sastavni
nedovoljne vlažnosti za intenzivan je dio toga razvoj poslovnih zona,
uzgoj i ostvarenje visokog uroda luka, lučica, pristaništa, sportskobiljnih kultura.
rekreacijskih područja, dogradnja
- oplemenjivanje – vodom iz VKDS-a postojećih i izgradnja novih objekata
moguće je u sušnim razdobljima i sustava za vodoopskrbu i odvodnju
upuštati, odnosno povećati i ople- otpadnih voda naselja te industrijskih
meniti male vode rijeke Vuke, Bo- i poljoprivrednih djelatnosti. U sklopu
suta i Biđa i dijela njihovih pritoka toga, nužna je izgradnja objekata i
na nizinskim dionicama. To ima i ve- uređaja za pročišćavanje otpadnih
liko ekološko značenje za utjecajno voda naselja i industrije te kontrola
područje VKDS-a i naselja u blizini tih površinskog zagađenja poljoprivredvodotoka.
nih površina na utjecajnom području
- šumsku vegetaciju – kontrolom vo- Kanala. Sastavni je dio toga očuvanje
dostaja i protjecaja u VKDS-u moguće kakvoće vode Dunava, Save te Vuke,
je osigurati i količine vode za potrebe Bosuta i Biđa.
najpovoljnijeg razvoja šumske vegetacije. To je posebno važno za površine Tijekom vremena mijenjali su se i
tvz. „Spačvanskog bazena“, s obzirom nadograđivali strateški razvojni ciljevi
na to što je u posljednjih 20 godina bilo na razini cijele države i po prostornim
više sušnih godina, odnosno nedostat- jedinicama, a posebno ciljevi Vukoka vlage za normalni razvoj šumske varsko srijemske županije. Potencijali
vegetacije. Izgradnjom odgovarajućih i potrebe razvoja prostora na kojem
hidrotehničkih objekata moguće je se planira izgraditi građevine VKDS
upuštati potrebnu količinu vode za zahtijevaju da se istraže i drugi scepoljoprivredne i šumske površine niz- nariji razvoja predmetnog sustava.
vodno od Vinkovaca, kao i reguliranje Oni proizlaze iz strategija i programa
vodnog režima za šumsku vegetaciju razvoja navodnjavanja poljoprivredna slivu Biđa. To je potvrđeno kako nih površina, razvoja infrastrukturnih
u hidrotehničkom rješenju, tako i u sustava, ekoloških potreba i slično.
Studiji
utjecaja
na okoliš te u Studiji U skladu s postavljenim ciljevima,
ŽUPAN
VUKOVARSKO-SRIJEMSKI
opravdanosti izgradnje VKDS-a kao i predložen je razvoj sustava VKDS iz
u Studiji odnosa VKDS i šumskih sus- smjera rijeke Save :
BOŽO GALIĆ
10 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
I. etapa – već je počela izgradnja „Melioracijskog kanala“ kao dio trase VKDS.
Razvoj sustava je u funkciji osiguranja
uvjeta za navodnjavanje poljoprivrednih površina Biđ-bosutskog polja iz
kanala Dunav-Sava, regulacija vodnog režima površinskih i podzemnih
voda u šumskom kompleksu Spačva.
U toj fazi izvršit će se izgradnja Kanala po planiranoj trasi od rijeke Save
do spoja s vodotokom Biđ, čime će se
osigurati uvjeti za dovod vode iz rijeke
Save u glavne recipijente na razmatranom području – Biđ i Bosut.
II. etapa – razvoj buduće gospodarske
zone i nove luke Vukovar na Kanalu.
Za realizaciju tog zadatka potrebna je
izgradnja kanala Dunav-Sava od ušća
u Dunav do spoja s rijekom Vukom – 9
km, uređenje ušća rijeke Vuke i Bobotskog kanala, uređenje dijela korita rijeke Vuke kroz grad Vukovar i izvedba
hidrosustava za opskrbu vodom korita
rijeke Vuke kroz grad Vukovar.
III. etapa – u ovoj etapi vrši se proboj
Nuštarske grede i na taj će se način
produžiti plovni put do Vinkovaca
gdje je predviđena izgradnja manjeg
pristaništa. Izgradnjom te etape osigurat će se, u pojedinim hidrološkim
prilikama, odvodnja velikih voda u Dunav (čime su osigurani uvjeti za upravljanje velikim vodama na području Biđbosutskog polja) i, po potrebi, dovod
voda iz Dunava (oplemenjivanje malih
voda i navodnjavanje poljoprivrednih
površina na području Biđ-bosutskoh
polja i regulacija vodnog režima u
šumskom kompleksu Spačva).
IV. etapa – u ovoj etapi vrši se uređenje
plovnog puta na području Biđbosutskog polja u konačnim gabaritima, kako bi se spojio plovni put uređen
u prethodnim etapama (Vinkovci) s
rijekom Savom. Uz ove se radove usporedno vrši i izgradnja svih preostalih potrebnih hidrotehničkih građevina
– prevodnica, regulacijskih sustava,
crpnih stanica, sifona i premoštenje
autoceste Zagreb-Lipovac.
Svaka od predloženih etapa razvoja
predstavlja jednu hidrotehničku cjelinu koja može funkcionirati samostalno do nadogradnje u sljedećoj etapi.
Grad Vinkovci 11
VODENE KOMUNIKACIJE U
RIMSKO DOBA NA PROSTORU
VUKOVARSKO-SRIJEMSKE
ŽUPANIJE
Ivana Iskra-Janošić
Osvajanjem
Panonije
Rimljanji
počinju izgradnju putova i naselja
poljodjelskog, trgovačkog i
obrtničkog karaktera. Dobra komunikacija omogućavala je gospodarski
napredak, a sama konfiguracija terena Vukovarsko-srijemske županije
dala je velike mogućnosti za cestovnu
i vodenu komunikaciju.
Veliku ulogu u spajanju rijeka Save
i Dunava imala su slijevna područja
Bosuta i Vuke. Sava je u diluviju,
nakon isušenog morskog korita, oblikovala svoj vodotok na koji su osim
rotacije zemlje utjecale i rijeke s
njene desne obale Vrbas, Bosna i
Drina. S obje obale nastala je prostrana ravnica, s tim da je lijeva dolina
bila niža 2-3 m od obale Save kada
je u aluviju (mlađi kvartar) reljef dobio
svoj konačni oblik i stvorio prostranu
močvaru s uzvišenjima-gredama na
kojima su zabilježeni ostaci ranijih
maselja. Spomenuti utjecaji na Savu
oblikovali su od Šamca do Županje
11 plićaka i 8 većih meandara. Na
najvećem meandru nastao je najveći
odljevni vodotok Bosut koji meandrira
čitavom dužinom od 186 km, a čitavo
slivno područje iznosi 3.097 km2 .
Odljevni vodotok Bosut s vremenom je
bio zamuljen, ali su Rimljani vrlo brzo
uočili prekid tog spoja te su prokopali
kanal u dužini od 1,8 km i tako došli
do rimskih Cibala gdje se na istočnoj
strani ulijevao potok Ervenica. Ervenicom se mogao nastaviti put na sjever
do slijevnog područja Vuke, a prokopanim kanalom od 2,5 km spojena su
dva slijevna područja i dobivena je
vodena veza i plovni put Save i Dunava. Ulaz u Ervenicu nije bio u njezinom ušću, nego prokopanim širokim
kanalom uz istočni bedem grada gdje
se nalazila i luka, danas nazvana Barica, što pokazuje ljudsku intervenciju.
Glavni zapadni odljevni vodotok je
Biđ koji je, po svoj prilici, imao spoj
sa Savom preko Berave o čemu go-
12 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
vore površinski nalazi i rimski nazivi.
Desno slivno područje čini Spačva
koja utječe u Bosut između Apševaca
i Lipovca, danas 8 km udaljena od
Save, a rimskom intervencijom prokopima kroz grede nastali su Virovi. Ta
veza Spačve i Bosuta omogućila je
odvoz drva iz bogatih hrastovih šuma.
Najistočniji vodotok Studva koja utječe
u Bosut kod Morovića ima vezu sa
Savom između Račinovaca i Jamene
, a preko potoka Obošnice i kanalom
Spojni sa Soljanima (rimski Saldis)
kojim putem je dolazila sol iz Tuzle i
ruda iz rudnika Bosne.
Danas su svi spojevi zamuljeni kao i
veze odljevnih vodotoka sa Savom, a
izgradnjom nasipa i brana izmijenilo
se tlo, ali zračni snimci jasno ukazuju
na ljudske intervencije i nekadašnje
vodene spojeve.
Grad Vinkovci 13
Ivana Iskra-Janošić
VODENE KOMUNIKACIJE U RIMSKO DOBA
NA PROSTORU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
Nakon
osvajačkih
pohoda
i
učvršćivanja vlasti u Iliriku, Rim
počinje i svoju prvu podjelu. Jedinstveni Ilirik 10. god. podijeljen je na Dalmaciju i Panoniju, a već su ga i ranije
Rimljani nazivali Gornji i Donji Ilirik.
O podjeli govori natpis namjesnika
Dolabele iz Cavtata datiran u 14. god.
Sljedeća podjela uslijedila je za vrijeme Trajana između 105.-107. god.
kada je Panonija podijeljena na Gornju ili Zapadnu Pannoniju Superior i
Donju ili Istočnu Pannoniju Inferior.
Administrativno-teritorijalne podjele
slijedile su i kasnije za vrijeme Dioklecijana, a njih je dovršio Konstantin
Veliki 325. god. podjelom Carstva na
4 prefekture, 13 dijeceza i 116 manjih provincija. Ta su područja pripala
dijelovima Panonije Sekunde – Pannonia Secunda na istoku, zapadni su
dijelovi pripali Panoniji Saviji – Pannonia Savia, a jedan manji sjeverni dio
je pripao Panoniji Valeriji – Pannonia
Valeria. Posljednja podjela uslijedila
je za vrijeme Teodozija 395. god. na
Istočno i Zapadno Carstvo. Područje
Vukovarsko-srijemske županije smjestilo se na istoku provincije Panonije uz
granicu na Dunavu.
Osim dobro opremljene i osposobljene
vojske, Rimljani su prilikom osvajanja
pojedinih krajeva prednost davali
izgradnji cesta, a osvajanjem Panonije trebalo je omogućiti dolinama Save
i Drave siguran prolaz do posjeda na
istočnom Balkanu, Maloj Aziji, Siriji i
ostalim posjedima na Istoku. Ceste
su, u prvom redu, omogućavale brže
kretanje vojske i njezinu bolju opremljenost, a kasnije mogućnost razvoja
trgovine i prijevoza raznih sirovina
iz pojedinih dijelova Carstva.
Uz
ceste su nastajala naselja, dok su na
križanjima tih cesta građeni glavni rimski gradovi koji su i kasnije produžili
svoj život kao veći gradovi. Za vrijeme
Flavijevaca, posebno za Vespazijana (69.-79.), više se traži oslonca
u domorodačkom stanovništvu peregrini , što je rezultiralo i aktivnijom romanizacijom i urbanizacijom stvarajući
peregrinske civitates u municipije.
Za vrijeme Hadrijana (117.-138.) mnoga su naselja dobila status municipija,
odnosno rimsko građansko pravo pa
tako nastaje Municipium Aelium Cibalae (Vinkovci) na području Breuka
koji za vrijeme Karakale (198.-217.)
dobivaju status kolonije Colinia Aurelia Cibalae. Na graničnom području
nastaju vojni logori (castrum) Sotin
(Cornacum) i Ilok (Cuccium), a uz njih
trgovišta (canabae), manja i veća ruralna naselja (vicus, pagus), samostalna gospodarstva (villae rusticsae),
postaje za odmor putnika (mansiones)
i zamjenu konja (mutationes).
Spomenuti prostor Panonije između
Drave i Save presijecale su tri glavne
ceste. Dvije su presijecale prostor
Panonije, dok je treća išla uzvišenim
dijelovima obala Save povezujući
Sisak (Siscia) i Srijemsku Mitrovicu
(Sirmium) dužinom od 325 km.
Značajnu ulogu u gospodarskom
životu imale su i vodene komunikacije na području Rimskoga Carstva,
a područje Vukovarsko-srijemske
županije isprepleteno je vodama
među kojima
dominiraju Dunav
(Danubius) i Sava (Savus) sa svojim
slijevnim područjima Vuke (Ulca
fluvius) i Bosuta (Basuntius). Za
bolje razumijevanje slijevnih tokova
i močvara, potrebno je napomenuti
proces postupnog isušivanja Panonskog mora koje je nastalo u tercijaru
zahvaljujući tektonskom uleknuću.
Postupnim isušivanjem mora u diluviju nastalo je isušeno kopno u kojem
su pojedine rijeke počela stvarati
svoja korita. Za nas je od značaja
oblikovanje korita rijeke Save, uz koju
je išla i Posavska cesta. Zbog rotacije
zemlje, Sava blago skreće u desno,
14 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
ali pritiscima vode desnih pritoka Vrbasa, Bosne i Drine ona u pojedinim
dijelovima lagano skreće u lijevo.
Na području Šamca, gdje utječe rijeka
Bosna, na slavonskoj se strani stvorila riječna šljunčara. Pijesak, šljunak
i sitni mulj odnosi Sava kao akumulacijski materijal stvarajući do Županje
11 plićaka. Sva ta snaga utjecala je na
oblikovanje 8 većih meandara na čijem
su prostoru jaki odljevni tokovi nastali
na konkavnim obalama, a pri visokom
vodostaju nastajala su odljevna korita. S njezine obje obale oblikovala
se prostrana ravnica. Od Oborova do
ušća Bosuta to je široka udolina koja
je za 2 -3 m niža od obale Save za razliku od sjevernih dijelova s obroncima
Krndije, Dilja i Fruške gore. Tijekom
diluvija u toj su se dolini skupljale velike količine šljunka i pijeska kao i fina
prašina nošena vjetrom, stvarajući
tako praporni pokrivač. U vrijeme aluvija, mlađe razdoblje kvartara, reljef
dobiva svoj konačni oblik s mnogim
odlijevnim vodotocima među kojima je
dominirao Bosut sa svojim dotocima
i tako imao ulogu glavnog sabirača
viška vode. Odlijevni tokovi Bosuta
sprječavali su gomilanje prapora,
mijenjajući s vremenom svoje tokove
te erodirali obale smanjujući nastalo
područje. Takvo djelovanje vode stvaralo je naizmjenična nizinska područja i
uzvišenja koja se u blagom polukrugu
protežu u smjeru istok – zapad. Veći
dio tog područja bio je močvaran, ali i
bogat hrastovom šumom (Spačvanski
bazen) pa se i u Plinijevim tekstovima
područje spominje kao žirna Panonija
– gladifera Pannoniae. Spomenuta su
uzvišenja relativno niska i nazivaju se
grede na kojima su nastala naselja još
u vrijeme neolitika i dala su dosta tragova ruralnih objekta rimskog razdoblja kao što su grede Jasinje-Grac,
Debrinja, Zapešće i Rastoke. Svi ti
odlijevni vodotoci Save imali su utjecaj na oblikovanje reljefa u Posavini.
Ivana Iskra-Janošić
SKO DOBA
VODENE KOMUNIKACIJE U RIM
ŽUPANIJE
E
SK
EM
IJ
R
-S
O
SK
R
VA
O
K
VU
NA PROSTORU
16 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
Zahvaljujući vodotocima, Rimljani su
imali i izvanrednu mogućnost vodene
komunikacije, pogotovo što su, osim
isušivanja močvarnih područja, povezivali pojedine vodotoke te su tako
omogućavali vrlo dobru komunikaciju
o čemu nam govore i izgrađene luke
u Mursi (Osijek), Marsoniji (Slavonski Brod) i Cibalama (Vinkovci), literarna vrela, štovanje Neptuna i opeke
s oznakama riječne flote C(assis)
F(lavia) P(annonica).
Značajnu je ulogu u povezivanju dvaju
slijevnih područja Bosuta i Vuke imao
Bosut. Kao glavni odljevni vodotok
Save koji je djelovao kao njezin rukavac spominje ga i Zosim, navodeći
savski splav kraj Cibala, a primao je
vodu na prostoru najvećeg meandra
nastalog između Štitara i Županje
(položaj naselja Ad Basantae)
nastavljajući na sjever. Nakon 2.400
m, na području nekadašnje šume
istočna Kusara, spaja se s istočnom
Beravom i nastavlja preko Gradišta
do Cerne gdje se ulijeva Biđ koji prima vode zapadnog slijevnog područja
sa značajnijim potocima Jošava, Bitulja i Berava. Velika količina vode potiskivala je tako Bosut na sjever do
Vinkovaca gdje ga praporni ravnjak
usmjerava prema jugu. Čitavom svojom dužinom od 186 km meandrira
primajući pritoke sve do utoka u Savu
kod sela Bosut. Slijevno područje Bosuta iznosi 3.097 km2, a prostire se na
300 000 ha. Spoj sa Savom s vremenom je zasipan, a prekinuti spoj od
1,8 km Rimljani su ponovo prokopali.
Za daljnju vodenu komunikaciju koriste potok Ervenicu koji teče između
Cerića i Nuštra i koji se ulijevao u
Bosut u Vinkovcima. Početak Ervenice samo je 2,5 km udaljen od Vuke
što je opet spojeno kanalom, čemu
su Rimljani bili vični, i tako je dobivena
vodena komunikacija Sava-Bosut-Vuka-Dunav.
Na zračnim snimcima i danas su vidljivi spomenuti prokopi. Ulaz plovilima u
Ervenicu nije bio kod njegovog ušća
već širokim prokopanim kanalom, vid-
ljivim i danas između kuća br. 30 i 32
u Ulici M. Gupca, nastavljajući prema
sjevernom dijelu Ervenice koji se u
donjem toku naziva Barica. Tu je, najvjerojatnije, bilo i pristanište o kojem
svjedoči široko korito stvarajući rukavac koji je prilikom većih oborina plavio područje. Tome u prilog ide i nalaz
mosta zapadnije od spomenutog
područja, danas Istarska ulica. Osim
tog vrlo važnog vodenog puta i ostali
su vodotoci imali svoju gospodarsku,
poljodjelsku i stratešku važnost te
vezu Save i Bosuta.
Od zapadnih je pritoka važnu ulogu
imala Istočna Berava u koju se ulijeva vodotok Bistrica gdje se nalazi
kastel Kostroman (Castrum Romanum) što nas upućuje na postojanje
postaje u rimsko doba. Predaja da
je Bistrica iskopana kao kanal daje
naslutiti još jednu vezu Save s Bosutom, kao i tragovi rimskog građevnog
materijala. Istočni dijelovi slijevnog
područja pokazuju ljudsku intervenciju prokopima preko uzvišenja – greda, jer bi normalnim tokom voda birala
nizinska područja. Dublje kopanje
uzvišenja danas se sačuvalo u obliku
voda stajaćica pod nazivom Virci, Viri,
Vjerovi i Virovi. Te je podatke sakupio lugar A. Pavlović iz Strošinaca
koji je surađivao s I. Bojanovskim te
je dobro poznavao Spačvanski bazen kao i ljudske intervencije. Potvrde se nalaze i u rimskim nalazima
pronađenima 1954. god. izgradnjom
mosta preko potoka Spačve i Bosuta
u šumi Narač. Nalazi ostataka rimske
arhitekture na prostoru uzvišenja Debrinja u Spačvi te Zapešće i Rastoke
na području Strošinaca, ostaci luke na
otoku kod crkve Lučice (Sv. Luka), te
ostaci ruralnog gospodarstva na prostoru Golih njiva. Svakako bi sustavna
istraživanja dala više i potpunije rezultate.
Na istočnom području najveći je
odljevni vodotok Save bio je potok
Spačva s nevidljivim i zasutim koritom od 2 km. Dobivajući manje pri-
toke, Spačva ima dosta vode i kod
ušća u Bosut između sela Apševci
i Lipovac, te se dobiva dojam da
Bosut utječe u Spačvu. Intervencija
na tom vodotoku Rimljanima je bila
potrebna za odvoz drva, kao i ostale intervencije na odljevnim vodotocima, a posebno na posljednjem
vodotoku Studvi gdje su posljednji
puta odvlačeni trupci 1937./38. god.
drvenim šlepovima koje su vukli konji.
Rimljani su sve te putove mogli koristiti za transport drveta, ali i dovoz soli i
rude s područja Tuzle i bosanskih rudnika. Studva je imala vezu sa Savom
između Račinovaca i Jamene, danas
udaljena 8 km, a u Bosut utječe kod
Morovića primajući vode Smogve i
Debrinje. Veza sa Savom između
Račinovaca i Strošinaca može imati
utjecaja na ubiciranje Saldisa, jer je
cestovni prijelaz kod Račinovaca imao
važnu ulogu i u vodenoj komunikaciji.
To potvrđuju i ostaci zapuštene rimske cesta između Račinovaca i Soljana i dva mosta građena rimskom
opekom. Jedan se nalazi na području
Ugrinčeva i Drenovaca, a drugi kod
Soljana. Studva se preko potoka
Smogvice spaja s Lubnjem i tako
zatvara slijevno područje SpačvaBosut. Vjerojatno je bila moguća još
jedna veza Save i Bosuta i to kod
Račinovaca, preko potoka Obošnice
koji je povezan kanalom Spojni s potokom Jasenova, utječući potom u
Studvu.
Danas su svi odljevni vodotoci Save
bez izravnog spoja, kao i drugačijim
količinama vode, s obzirom na brane
i razne intervencije. Svakako je bila
važna glavna vodena komunikacija
Sava-Dunav, zatim Drava sa svojim
vodotocima koji su omogućila Rimu
kratku vezu ne samo kopnenim komunikacijama, već i vodenim putem kako
u strateškom, tako i u gospodarstvenom razvitku Slavonije povezujući
prostor sa svim dijelovima velikoga
Rimskoga Carstva.
Grad Vinkovci 17
Vinkovci su grad
slavne prošlosti i grad
velikih materijalnih,
ljudskih i duhovnih
potencijala
Dr. Mladen Karlić
18 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
Vinkovci su grad slavne prošlosti,
bogate tradicije i kulture, a ujedno
i grad velikih materijalnih, ljudskih
i duhovnih potencijala. Živeći na
području gdje je kontinuitet organiziranog života još od ranog neolita
i kao baštinici bogate arheološke,
povijesne i kulturne građe nastojimo
nastaviti sve započeto da bi grad
u 21. stoljeću ostavili novim generacijama na zdravim temeljima
za buduća vremena. Zbog toga se
i na taj dan treba sjetiti svih onih
koji su kroz povijest, a posebno u
Domovinskom ratu, dali svoj život
u obrani Hrvatske i obrani Vinkovaca. To je dan prisjećanja i zahvale za sve dobro što su nam preci
ostavili u nasljeđe tijekom naše
duge povijesti, ali i dan ponosa za
sve što smo zajedno stvorili kako
bi Vinkovci bili mjesto radosnijeg i
ugodnijeg življenja, kako bi bili grad
budućnosti.
Razmišljajući o brojnim naraštajima
koji su živjeli prije, postajemo svjesni
svoje povijesti koja ima smisla samo
onda ako shvatimo da nije izdvojena
i zatvorena u sebe, nego da čini dio
beskrajnog niza koji je oblikovao ne
samo prošlost i sadašnjost, već će
oblikovati i budućnost. Ako želimo
sami sebe dobro poznavati, morat
ćemo saznati što se dogodilo prije
nas, ali i za sobom ostaviti trag za
one koji će doći.
Grad s tako dugim kontinuitetom
života, grad koji je kroz povijest
više puta mijenjao svoje ime, svoj
oblik naselja i života, svoju kulturnu
ulogu od značajnog rimskog grada,
koji je bio i rodno mjesto dvaju rimskih careva, ali i ranokršćanskih
mučenika sv. Euzebija i Poliona,
preko srednjovjekovnog grada oko
gotičke crkve iz 14.st. posvećene
svetom Iliji po kojem je grad tada i
imao ime do razdoblja početka austrijske vladavine 1691. godine od
kada grad dobiva ime Vinkovci. Od
1750. godine Vinkovci su sjedište
Brodske pješadijske pukovnije, u
tom razdoblju vojno- krajiškog baroka nastaje i nova gradska jezgra s
današnjim zgradama muzeja, galerije, gimnazije i mnogim drugim. Dugi
kontinuitet života tog grada najbolje
dokumentira kulturna baština kojom
se Vinkovci ubrajaju među najstarija
naselja na tlu Europe.
Grad Vinkovci 19
Jedna od najznačajnijih godina
u razvoju Vinkovaca svakako je
1779. godina, kada s Petrovaradina dolazi gimnazija u kojoj su
naobrazbu stekli i takvi velikani kao
što su Matija Antun Relković, Izidor
Kršnjavi, Ivan i Josip Kozarac, Josip Runjanin, Ivan Domac, Vanja
Radauš, Joza Ivakić, Oton Kučera
i svi drugi koji su ponijeli glas o
Vinkovcima širom domovine i izvan
nje, iskazujući ljubav prema svojem
gradu.
Vinkovci su uvijek težili biti gradom kulture, umjetnosti, gradom
školstva. Brojna imena sinova pronijela su ime Vinkovaca domovinom
i svijetom dajući mu prepoznatljivo
čvrsto mjesto u kulturnoj javnosti.
Danas je u Vinkovcima obnovljena infrastruktura. U posljednje
je vrijeme smanjena stopa nezaposlenosti, proračunski prihodi
svake godine se povećavaju za
10-ak milijuna kuna. Ipak životni
standard je nešto niži nego u dijelovima Hrvatske koji nisu toliko
osjetili rat. Sve što je učinjeno na
poboljšanju života u Vinkovcima,
svima koji tu žive i ne izgleda puno,
iako je posljednjih 18 godina u grad
uloženo više od milijardu i šesto
milijuna kuna. Ipak gosti koji dolaze
u Vinkovce vide velike promjene.
Grad je i dalje nastavio i razvio svoje
kontakte s gradovima prijateljima,
a to su Camponogare, Emedingen,
Ohrid, Široki Brijeg, a ostvareni su
i obostrani kontakti s Budimpeštom
te gradom Kenzingenom s kojima je
potpisana povelja o prijateljstvu, a
prije šest mjeseci uspostavljena je i
suradnja s gradom Srebrenikom.
Kako bi život u Vinkovcima bio
ugodniji, potrebno je osigurati
kvalitetnu infrastrukturu. Upravo je
ta infrastruktura preduvjet gospodarskog razvoja grada jer bi se tako
mogao vratiti i prometni značaj koji
su Vinkovci imali, a stvorili bi se i
uvjeti da ljudi još više vole svoj grad
i da su ponosni na njega. Uspješno
je realiziran i jedan od najistaknutijih problema Vinkovaca. Naime, donesen je GUP grada Vinkovaca koji
je jedan od najvažnijih dokumenata
u posljednjih deset godina i koji
bi trebao omogućiti gospodarski
procvat Vinkovaca, zapošljavanje
20 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
vinkovačkih poduzetnika, ali i moderno europsko uređenje grada. I
ove se godine više od 40 milijuna
kuna ulaže u izgradnju komunalne infrastrukture. Završeno je i
uređenje pješačke zone u centru
grada, a vrijednost tog projekta je
9 milijuna kuna. Time se mijenja
vizualni identitet grada i započinje
nova epoha u promidžbi kulturnopovijesne baštine Vinkovaca. U proteklom su razdoblju otvorene dvije
nove sportske dvorane, izgrađen je
Centar za socijalnu skrb, a pri kraju
je i rekonstrukcija bolnice. Obnovljena je pruga Vinkovci-Osijek, koja
je od velikog značaja za Vinkovce
i Vukovarsko-srijemsku županiju.
Od prošle jeseni traju i intenzivni
radovi na izgradnji kompleksa zatvorenih bazena, čije se otvaranje
očekuje početkom sljedeće godine,
a u tijeku je natječaj za izgradnju
Hrvatskog doma te kontinuirano
uređenje
sportsko-rekreacijskog
centra Banja. Izgrađena je i stambeno-poslovna zgrada sa 40 stanova.
U Vinkovcima je čak 100 milijuna
kuna više osigurano za investicije
u ovoj teškoj gospodarskoj godini.
Donesen je i program antirecesijskih mjera kojima se interveniralo
u poduzetništvu i socijalnoj skrbi.
Da bi ti projekti bili uspješno realizirani i kako bi bili riješeni gospodarski i socijalni problemi, neophodno je da Vlada i Sabor i dalje
podržavaju i pomažu predviđene
kapitalne investicije i tako osiguraju
razvoj i porast životnog standarda
koji su Vinkovčani svojim doprinosom u stvaranju i izgradnji Republike Hrvatske sigurno zaslužili.Cilj
da Vinkovci budu još bogatiji i ljepši
i da se zajedništvom stvaralačkih
snaga “pretvore” u grad kojim
ćemo se i dalje ponositi. Doprinos
Vlade RH da Vinkovci svakim danom postaju sve snažnije središte
istočnog dijela Slavonije je veliki.
Grad Vinkovci 21
VINKOVAČKE JESENI
NAJZNAČAJNIJI TURISTIČKI
„ BREND“ VINKOVACA
mr.sc. Vladimir Ćirić
Uz već razvijeni i afirmirani turizam
primorskih i
planinskih
prostora, sve privlačniji postaje
i kontinentalni turizam, posebice
kulturni i kulturno-obrazovni koji,
uz spomenute materijalne dobiti i
poticanje razvitka gospodarstva,
služi i za promociju kulturnoga
nacionalnog nasljeđa i identiteta
pojedinoga prostora.
Strategija razvoja hrvatskoga
turizma predviđa razvoj kulturnog
turizma kao prioriteta turističkog
razvoja Hrvatske te osmišljavanje
i razvoj što boljeg turističkog
kulturnog proizvoda ne samo
u primorju ili velikim gradovima
gdje je on na neki način već i
razvijen, već i u kontinentalnim
područjima u kojima postoje takvi potencijali.
Vinkovci su upravo jedna od potencijalnih turističkih destinacija
koja na planu razvoja kulturnoga i kulturno-obrazovnog, ali i
drugih vidova turizma ima konkretne i značajne mogućnosti i potencijale.
Nema dvojbe da su i Vinkovačke
jeseni jedan od značajnijih potencijala koji već predstavlja prepoznatljiv turistički proizvod koji
će, u godinama što slijede, biti
iskorišten na još bolji način.
Vinkovačke jeseni kao jedna od najznačajnijih manifestacija
tradicijske kulture u Hrvatskoj,
koja je od svojih početaka ima-
22 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
la značajnu ulogu u očuvanju
narodne baštine i pridonosila
razvoju kontinentalnog turizma,
dobila je 4. srpnja 2006. godine
prestižnu turističku nagradu Anton Štifanić.
Nagrada je dodijeljena u kategoriji skupina, tvrtki, odnosno
ustanova za izniman doprinos
u razvitku turizma Republike
Hrvatske za 2005. godinu.
Kroz protekla četiri desetljeća
Vinkovačke su jeseni postale
najveća i najpoznatija folklorna,
kulturna, gospodarska i turistička
manifestacija ne samo Slavonije, nego i čitave kontinentalne
Hrvatske .
Od samog su početka Vinkovačke
jeseni pozitivno djelovale na razvitak gospodarstva, kulturno-zabavnog, znanstvenog i športskog
života te posebice turizma u gradu
i okolici.
Središnje, tradicionalne priredbe
Vinkovačkih jeseni koje se odvijaju u nekoliko dana su svečanost
otvorenja, Šokački divani, Mimohod sudionika folklorne smotre
ulicama grada, Državna smotra
folklora, Dječje vinkovačke jeseni,
svečanost berbe jabuka na plantaži
Borinci i folklorne večeri. Te je
manifestacije posjećivalo gotovo
90 000 posjetitelja. Isto tako, veliki
broj posjetitelja, gotovo 30 000,
pratio je i razne popratne priredbe i manifestacije te športska natjecanja koja su se odvijala u prigodi
Vinkovačkih jeseni. Procjenjuje se
da je u četiri protekla desetljeća
priredbe Vinkovačkih jeseni izravno pratilo gotovo 4 milijuna
gledatelja. Toj brojci treba dodati
i višemilijunski auditorij koji je
posredstvom Hrvatske televizije izravno pratio Svečanost otvorenja i Mimohod sudionika
Vinkovačkih jeseni .
Vinkovačke
jeseni
otkrivale
su, popularizirale i promicale
turističke potencijale ovoga grada
i njegove šire okolice.
Zbog Vinkovačkih su se jeseni sustavno godinama uređivale
vinkovačke ulice te se na različite
načine
promicalo etnološko,
arheološko, arhitektonsko
i
vrlo bogato kulturno-povijesno
nasljeđe grada.
Činilo se to organiziranjem
različitih stručnih i znanstvenih
skupova, književnih manifestacija, likovnih izložbi, foruma, radionica, seminara, sajmova, smotri
i
susreta, postavljanjem
niza
etnoloških, filatelističkih i izložbi
s kulturno-povijesnom i drugom
tematikom. Organiziran je niz prigodnih popratnih revija, večeri
mode i ljepote, festivala, promocija filmova, turističkih prospekata i
monografija na temu Vinkovačkih
jeseni. Održano je mnoštvo koncerata klasične i zabavne glazbe,
kazališnih, kulturno-zabavnih i
različitih športskih priredbi.
Grad Vinkovci 23
Razgovor s Anom Cvenić,
dugogodišnjom suradnicom i autoricom
scenarija Vinkovačkih jeseni
VINKOVAČKE
JESENI
ANA CVENIĆ
Kako je započela Vaša suradnja s
Vinkovačkim jesenima i koliko godina
surađujete?
Davno je počela moja suradnja s
Vinkovačkim jesenima. U početku
su to bili fragmentarni nastupi našeg
kulturnoumjetničkoga društva „Slavko
Janković“ – odraslih članova i učenika
školskoga KUD-a na priredbi Svečanoga
otvorenja Vinkovačkih jeseni i na priredbi Berba jabuka – u Borincima. 1980. g.
prvi sam put pisala scenarij za priredbu
Svečanoga otvorenja Jeseni i režirala
događanja na sceni. Od dvijetisućite godine pišem scenarije za tu priredbu, a oni
su uvijek tematski određeni sa svrhom
pokazivanja kako Slavonija motivira za
stvaranje i pisce umjetničke i autore naro-
dne književnosti, jer naš je zavičaj neiscrpno vrelo motiva i tema za njegov prikaz u
riječi, u slici, u pjesmi... On je vrelo podizanja kulture, a kulturu uvijek stvara narod. Iz toga zavičajnoga izvora i kulturnoga
blaga proizašle su sljedeće teme mojih
scenarija:
1. „Sretan je onaj narod koji zna
cijeniti štoje šuma“ ( J. Kozarac)
2. „Tu negdje je srce hljeba“ (D. Švagelj)
3. „Do dva konja a obadva vrana“
(I. Kozarac)
4. Snašo!
5. Bećar
6. „Obaljana četirim vodama“ (M. A. Relković)
7. Tamburico, tanka žico...
(narodna pjesma)
8. ‘Ajdmo, diko, na veliko sijelo!
9. Jesen stiže, kukuruzi zlate...
(narodna pjesma)
24 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
10. Čuvat ćemo tvoje običaje...
(narodna pjesma)
Pisanje je scenarija težak posao ponajviše
zbog toga što uz svako njegovo ostvarenje
ide i tvrdnja: Nije važno samo što i kako se
izvodi, nego i tko i kako tu izvedbu prima i
doživljava. Svaka je ova priredba podvrgnuta kritici etnologa čija su promišljanja i
sudovi o folkloru i autentičnost folklornih
izvedbi češće i suprotna. Od početka zanimanja za folklor u vrijeme predromantizma
i prosvjetiteljstva pa do dana današnjega,
folklor je u svijesti ljudi nešto što pripada
prošlosti i što postoji samo fragmentarno
u obliku ugroženih preostataka koji svakog trena mogu nestati zauvijek. Folklor
je oduvijek nekad bilo, sad se spominjalo.
Promjena kao neprekidno nazočni činilac
života postoji svugdje pa i u folklornom
stvaralaštvu. Naglašavanjem izvornosti
jednog stanja okamenjuje se živi folklorni
proces. Uzalud je i savršena autentičnost
odjeće, instrumenata, plesnih koraka, tehnike sviranja ili govorenja teksta – izvedba
istrgnuta iz vlastitog prirodnog konteksta,
izvedba koja postaje predstava i koja se
izvodi uvijek na isti način, nije više pravi
folklor, nego samo više ili manje vjerodostojno svjedočanstvo o nekom prošlom
trenutku folklornog procesa. Izvornost
folklorne izvedbe nije toliko u samom
izvođenju, koliko je u kontekstu izvedbe.
Svaki je kontekst prirodan ( autentičan,
izvoran) baš za onu izvedbu koja se u
njemu zbiva. Zamišljeni model folklorne
izvedbe nastaje na temelju prethodnih
izvedbi unutar iste tradicije, ali i na temelju
vlastitih i tuđih predrasuda. (Ivan Lozica,
Jelka Vince Daulla. Godišnjak Zavoda za
istraživanje folklora, Zagreb, 1987.)
Pisanje scenarija i uvježbavanje s
glumcima mukotrpan je posao. Kada
sve započinje?
Pisanje scenarija i odabir njegovih dionica
traje uvijek barem godinu dana. Traganje
na dijelovima kojima će biti potkrijepljena i
ostvarena tema, uvijek postaje i inspiracija za neki novi scenarij, i on nastaje usporedno sa zadanom temom, odnosno
scenarijem. Tako se pruža mogućnost
uspoređivanja, izbjegavanja svega onoga
što bi bilo ponavljanje; mogućnost za odabir KUD-a koji bi mogao najbolje odgovoriti temi; mogućnost za izbor tamburaškog
sastava, solo pjevača, glumaca; za izbor
najprikladnije i najautentičnije narodne
nošnje... Kada počinje rad na ostvarenju
scenarija?
Kada je scenarij prihvaćen (činio je
to Organizacijski odbor Vinkovačkih
jeseni), počinje obilazak odabranih
kulturnoumjetničkih društava, dogovor
s glumcima i rad s njima samo onoliko
koliko je nužno za prozodijske pojave u
Slavončevu jeziku.
Grad Vinkovci 25
Običaji će ove godine biti u središtu.
Kako ste zamislili scenarij?
Kako su Vinkovačke jeseni postale
državna smotra izvornoga folklora, držimo
ovakvu jednu temu potpuno opravdanom
jer u narodnim običajima živi tradicijska
duša našega naroda. Vodila se briga da
izvođenjem običaja budu pokriveni različiti
krajevi te tako bude vidljiva specifičnost
tematika, humora, kola, pjesme hrvatskoga naroda i da običaji budu iz starijih
razdoblja, da se, po mogućnosti, odgovori na pitanje: pokriva li običaj ponašanje
određenog sloja „pučanstva“ za razliku
od učene kulture koja ima svoja pisana
pravila?
Temu običaji odabrali smo i zbog toga
što se u obrednim pjesmama nekih krajeva krije dinamika vezana uz narodne
običaje ili uz događaje u životu hrvatskoga
naroda koji imaju točno određeni tijek, kao
npr. svatovski običaji, običajne pjesme s
nekom tajnovitošću ili natprirodnom moći:
dodole, ljelje, kolede...
Krenuli smo i od činjenice da za izvođenje,
inscenaciju narodnih običaja nema strogo
određene pozornice. Scena može biti
unutrašnjost kuće, dvorište, ulica, park
ispred crkve, polje, vinograd... želja nam
je stopiti život i životnu funkciju običaja
u igrom prikrivenoj radnji, u stalnoj tipičnoj
određenosti događanja, da se npr. seljenje
djevojčinoga ruha tjedan dana prije svatova
događa u slavonskom selu Gradištu, u baranjskom Topolju, a razlikuje se možda samo
u broju kola kojima se ruho prevozi. To je
seljenje u Donjoj Bebrini i u pjesmi napisano:
Svatovi u selu, drumom se divani,
A đečura viču da idu ormani.
Na viku đečure svit gledat izlazi,
Gle kolonu kola, kroz selo prolazi.
Osam kola selji ormane i ruvo,
Taj stari običaj kod nas se sačuvo.
Taj pučki pjesnik dobro zna da ono što ne
bude zabilježeno i tako sačuvano, bit će,
možda, zaboravljeno. Zato taj Slavonac
pjeva o davnom običaju koji je danas dosta izmijenjen u načinu izvođenja. (Mata
Baboselac Lušin, Idu ormani, Bebrina i
Matinema pjesmama, Slavonski Brod,
2008.)
Život je Slavončev upisan u pjesmu koja se
zove bećarac, u trajnost tradicijskoga pjevanja koje se lako prenosilo „s koljena na
koljeno od mame i dade“. Kolikogod neki
etnomuzikolozi držali da je veliki sakupljač
slavonskih pismica „ poseljačio Šokadiju u
prevelikoj mjeri“, pravi će Slavonac reći: Ne! U slavonskim je pismicama maestralno iskazivan život naroda koji ih je stvarao.
Zato će istinski poštovatelji tradicijske kulture uvijek rado slušati i zapjevati bećarac,
drumarac, pokladarac, jer u tim je dvostisima ljubav, i tuga, i radost, i inat, bećarluk
i kritika, vjera i nada... Sve sročeno kratko,
ali snažno.
Vrijednosti koje su se taložile desetljećima
i stotinama godina čuvaju se i u različitim
plesovima s mačevima. U Hrvatskoj je
mačevni ples bio raširen na području
Slavonije, Srijema i Baranje. U Gorjanima
taj se običaj sačuvao do naših dana, što
je znak prenošenja tradicije s koljena na
koljeno.
Na otoku Korčuli čuva se moreška,
mačevni ples koji je Korčuli i Korčulanima
postao običaj, svetinja. Oni su njezin
ljubomorni čuvar možda i stoga što se,
najvjerojatnije, temelji na vojničkoj igri veselja zbog pobjede španjolskih kršćana
nad Maurima.
Kroz morešku je iskazana ljubav prema
vjeri, prema ženi, ali, kako je ustvrdio
Vinko Foretić, i prema nacionalnom identitetu. Cara Franju Josipa I. za njegova
posjeta Dalmaciji 1871. g. hrvatskim
jezikom pozdravlja bula, žena.
Da su običaji jedna od temeljnih pojava
ljudskog života u zajednici, da se njima
daje kultni temelj i slavljeničko uzvišenje
i da su oni povijesna i suvremena pojava
pokazuju izvođači kola sv. Tripuna, pripadnici višestoljetne udruge Bokeljske mornarice. Taj se lančani ples svake godine
izvodi na blagdan sv. Tripuna. Zamjena
za mačeve su rupčići-marame kojima se
međusobno drže igrači.
Tradicija treba biti nadahnuće, ali i povijesni dokument. „Vertikale jarbola i vertikale katedrala u Boki kotorskoj simboli
su života i vremena kojem odolijevaju,
simbola ljudskih napora, muka, uzvišenja i
nada. Smisao je jarbola u razapetim jedrima, i plovidbi, smisao katedrala je u vjeri i
upornosti opstanka.
Nužno je naglasiti da svaki uradak ima
svoju svrhu, pa tako i određeni scenarij priredbe Svečanoga otvorenja
Vinkovačkih jeseni, čija je svrha upoznavanje tradicijskih običaja i tradicije uopće,
što je najvažniji korak oživljavanja i porasta ljubavi prema njoj, odupiranje uniformnosti suvremene civilizacije.
Ne možemo spriječiti udomljavanje
tuđinštine-što bi značilo zatvaranje mlađih
generacija u neki rezervat, ali možemo,
barem u nekim prigodama, upozoriti da se
naša mladost ne podčinjava tuđem ukusu
jer je naš narod znao i zna stvarati: u glazbi, načinu odijevanja, u govoru, u drami, u
filmu... Sve su običajne inačice vrijedne,
bez obzira gdje ih održavaju pripadnici
našega naroda, i to ne samo u svrhu zabave.
Kultura je sve što je čovjek ikad igdje
učinio i stvorio da mu život bude lakši i
ljepši, što je jedan narod u tu svrhu načinio.
Toj definiciji pripada i tradicijska kultura
u kojoj su običaji. Neki etnolozi tvrde da
su običaji jedan od osnovnih pojmova etnologije, neki su nepomirljivi protivnici njihova prikazivanja na sceni. Pripremajući
scenarij o tradicijskim običajima našega
naroda, najviše smo se držali tvrdnje Tvrt-
26URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
ka Čubelića:
-Običaji se ne mogu svesti u okvir
etnoloških razmatranja kao nešto izrazito
posebno ili kao nešto prvenstveno o čemu
etnologija treba dati svoj sud. Ona će ga,
naravno, dati, ali bez socioloških, pravnih,
filozofskih pogleda ne može se govoriti
o potpunom sagledavanju toga fenomena. Mislim da uz običaje treba naročito
istaknuti kategoriju povijesnosti... Tako će
obredi i običaji kod nas nužno imati pečat
nacionalne kulture...
U
scenariju
ovogodišnje
priredbe
Svečanoga otvorenja Vinkovačkih jeseni
uprizoreni su, u slikama dani sljedeći
običaji:
1. Pudarenje
2. Podoknica
3. Ljelje –mačevni ples
4. Selidbari
5. Ženske pjevačke skupine o životu žene
6. Pazarni dan
7. Moreška
8. Kolo Bokeljske mornarice
9. Bokeljska noć
10. Jedna od Hrvatska
Osnovni motiv oko kojega se nižu slike
običaja jest ljubav prema ženi, vjeri, prema
idiličnom životu u prirodi, prema zavičaju
u kojem živimo, prema zemlji koja nam je
mati.
- Prikazivanje običaja na sceni nije novina... Čuvanje i zaštita običaja možda
je najteži zadatak u čuvanju folklorne
baštine... Folkloristima, etnolozima i svima onima koji su profesionalno ili emotivno vezani uz tradicijski folklor, inscenacije
mogu izgledati nezgrapno ili čak neukusno, ali moramo ih prihvatiti kao potrebu
suvremenog čovjeka, kao traženje vlastitih
korijena u zavičajnoj tradicijskoj kulturi...
Običaj koji više ne može opstati u promijenjenim uvjetima, u novoj stvarnosti sela,
povlači se u umjetnu stvarnost predstave
koja omogućuje izvođačima i publici da
makar u izmijenjenom i djelomičnom obliku dožive i ožive napušteni običaj, (Ivan
Lozica, Inscenacija narodnih običaja kao
kazališna predstava, Narodna umjetnost,
Zagreb, 1985.)
-Tradicijski folklor može preživjeti samo
ako promatra nove modalitete postojanja
u izmijenjenim uvjetima. ( Janos Honti,
mađarski folklorist, Narodna umjetnost,
Zagreb, 1985.)
-Održavanje narodne kulture jamstvo
je da ćemo održati svoju narodnost i da
nećemo zapasti u civilizirano divljaštvo...
Umjetničko je stvaranje tek onda uistinu
narodno, ako je ono pravi i iskreni izražaj
narodne duše. A da to postane, potrebno
je da umjetnik upozna narodni život u
svim njegovima oblicima i sa svim njegovim na samom izvoru, u narodu...(Zlatko
Grgošević, Selo i umjetnost, Povratak
narodnoj kulturi u: Slavonske teme J. Bognera, Slavonica, Vinkovci, 199.)
Grad Vinkovci 27
Kalendar
u
ostavi
vučedolskog
ljevača
iz
Vinkovaca
prof. dr. Aleksandar Durman
Tako lonac predstavlja astralni kalendar
kakav su imali i Sumerani kojima je dan
počinjao s prvim sumrakom. U totalnoj
mezopotamskoj nizini kakva je i Slavonija, nemoguće je u pejzažu obilježiti izlaz
i zalaz Sunca u bilo kojem dijelu godine
jer se ono, na potpuno ravnom horizontu, nema na što vezati. Tako se dan ili
godišnje doba mogao lakše kontrolirati
pojavom nove zvijezde.
28 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
Na položaju današnjeg hotela
Slavonija u Vinkovcima su 1977.
godine vođena zaštitna iskopavanja na površini od 45x55 metara.
Kako se radilo o kopanju temelja za
budući hotel, a on je postavljen na
višeslojni lokalitet tel tipa, slojevi su
dosezali i preko 4 metra visine. Slojevi do 1,6 metara dubine pripadali su
Vinkovačkoj kulturi, od 1.6 do 2 metra
dubine Vučedolskoj te ispod toga
ranoneolitičkoj, Starčevačkoj kulturi.
Duboke cilindrične jame iz vučedolskih
i vinkovačkih slojeva često su prolazile
kroz starčevački sloj i zalazile duboko
u zdravicu, katkad i preko 4 metra od
površinskog sloja nalazišta. Tijekom proljeća 1978. morala su se,
radi naknadnih promjena na projektu
hotela, dokopati još dva proširenja.
Tom je prilikom, na mjestu gdje je
trebalo izgraditi hotelsko atomsko
sklonište, u sloju vučedolske kulture
na dubini od dva metra, otkopan pod
jedne vučedolske kuće. On pripada
najstarijem sloju Vučedolske kulture na tom lokalitetu. Kroz njega je
u kvadrantu 71 z (2x2m) probijena
cilindrična jama promjera oko 190 cm
iz mlađeg vučedolskog sloja. U donjem je dijelu prema dnu bila sustavno proširivana tako da je u promjeru
dosezala gotovo 3 metra. Njezino se
dno nalazilo na dubini od 4,05 m od
površine sonde, a počinjala je iz sloja
dubine 1,80 m. Tako je cijela jama imala dubinu od 2,25 metara. Na njezinom su dnu uz rubove stijenki nađeni
razni čitavi keramički predmeti što
kazuje da je prije njezinog konačnog
zasipavanja imala funkciju ostave.
Na samome dnu ostave, uz njezine
rubove, nađena je čitava kolekcija
jednodijelnih i dvodijelnih glinenih kalupa za lijevanje bakrenih predmeta.
Svi su kalupi prije uporabe pečeni,
a njihova oker boja jasno pokazuje
da nisu prošli istu tehnologiju izrade
kao vučedolska keramika, koja je izrazito crne boje. Ukupno su nađena
četiri čitava dvodijelna kalupa za lijevanje tzv. vučedolskih bojnih sjekira,
jednodijelni kalup za dlijeto i jedan
djelomično očuvan kalup za lijevanje
šila.
Kalup za šila imao je tri paralelne
brazde pa se istodobno moglo lijevati
tri šila. U ostavi je nađen i jedan dio
kalupa koji je, očigledno, služio samo
kao poklopac za drugi dio dvodijelnog
kalupa koji se nije sačuvao. Uz kalupe
na dnu jame pronađena je i posuda
za topljenje metala s naglašenim
izljevom, iz koje se u kalupe lijevao
tekući bakar.
U širem je arealu Panonske nizine
nađeno više izoliranih ostava sa
sjekirama s cilindričnim otvorom za
nasad drške. Najveća od njih imala je čak 50 primjeraka (danas se u
Arheološkom muzeju u Zagrebu iz te
ostave čuva 30), a nađena je u Brekinjskoj kraj Pakraca. Isto je tako, izvan
konteksta, nađeno više ostava u
Bosni, Rumunjskoj, Bugarskoj pa sve
do Soluna (Petralona), a u muzejima
ove regije velik je broj i pojedinačnih
nalaza.
S nalazom tih kalupa za lijevanje
sjekira s rupom za nasad drške
u Vučedolskoj kulturi, riješila se
višegodišnja dvojba. Isprva, kojem
vremenu pripadaju i naravno, uz
koju se kulturu mogu vezati. Sjekire
su u ostavama identične, a u ostavi
iz Brekinjske približno su jednako
teške, oko 925 grama. Sve to govori o
serijskoj proizvodnji sjekira toga tipa,
odnosno, najstarijoj znanoj normiranoj proizvodnji metalnih predmeta.
Samo se s ostavom iz Brekinjske
mogla naoružati ozbiljna vojska toga
vremena.
Šupljinu za cilindrični nasad drške u
sjekiri dobivali su pravilno oblikovanim
glinenim valjčićem koji se precizno
umetao na položaju drške, između
dvaju stisnutih kalupa. Kod nekih se
kalupa upravo na ovome spoju ulijevao metal, dok su rijeđi oni koji imaju posebno utisnuti otvor za lijevanje.
Taj se otvor tek počeo pripremati da
postane standardnim. Kad se kalup odvojio, morali su na silu izbiti taj
valjčić pa ga ,najčešće razmrvljenog,
nije moguće naći.
Ipak, serijska se proizvodnja bakrenih
predmeta nije mogla ostvariti u kalupu od zapečene gline, premda se
kalup mogao nakon lijevanja lako
otvoriti i iz njega izvaditi izliveni predmet. Normirana proizvodnja metala
iz jednog višedijelnog kalupa nije
moguća, jer je sraz temperatura,
samog kalupa i takućeg metala iz posude za lijevanje, viši od 1000°C pa
se naglim hlađenjem metalnog predmeta u kalupu trgaju dijelovi kalupa.
Naime, ohlađeni predmet postaje za
2% manji od samoga kalupa u koji je
kao tekućina uliven pa se, u tom novonastalom prostoru, događaju veliki
pritisci od stijenke kalupa prema predmetu. Zbog toga se dijelovi unutarnje
površine kalupa odvajaju pa nema
više idealnih ploha u unutrašnjosti
kalupa za novo lijevanje. Od kalupa
nađenih u ostavi samo je jedan, i to
dvodijelni kalup za bojnu sjekiru, bio
iskorišten za lijevanje, što se jasno
vidi po njegovom oštećenom unutarnjem dijelu.
Da bi ljevač mogao ostvariti serijsku
proizvodnju, morao je isti predmet
otisnuti u više glinenih kalupa pa
možemo govoriti o normiranoj proizvodnji glinenih kalupa u Vučedolskoj
kulturi.
Radi toga je posuda u kojoj se topio
metal puno veća od onih u prethodnim
kulturama i njezinim se sadržajem u
jednom topljenju moglo napuniti više
kalupa. Tako se jedna od najvećih
revolucija u proizvodnji metala ostvarila serijskom proizvodnjom kalupa,
što je jasno vidljivo po nalazima iz
vinkovačke ostave.
Zanimljivo je da jedna sjekira iz
Arheološkog muzeja u Zagrebu,
nađena u Sotinu, idealno odgovara jednom od kalupa iz ove ostave.
Udaljenost nalazišta
je 25 kilometara.
Grad Vinkovci 29
Kalendar u ostavi
vučedolskog ljevača
iz Vinkovaca
prof. dr. Aleksandar Durman
Na dnu ostave, kao i u kasnijoj ispuni,
nalazili su se ostaci više keramičkih
posuda. U ispuni s kojom je jama zatrpana nalazi se keramika koja svojim
oblicima pripada kasnoj fazi kulture, a
među njima osobito se ističu lagano
bikonični lončići s trakastom drškom
koja se smjestila od gornjeg ruba posude do bikoničnog dijela. Takvi su
oblici tipični za kasnu fazu kulture,
kao i šira posuda s visokim prstenastim vratom i dvije nasuprotne ušice
smještene na njezinom ramenom dijelu. Taj se oblik posude, ali i široki
rovašeni ukras na njezinom trbuhu,
približava općem trendu koji se može
vidjeti i u kulturi zvonastih pehara i
u kulturi vrpčaste keramike, dakle,
općem keramičkom trendu s kojim
središnja i jugoistočna Europa ulaze
u rano brončano doba. Ipak, među
keramičkim
fragmentima
ispune
ostave, ali i dvjema posudama s
njezinog dna, ima keramičkih primjera
koji su oblikom, ukrasom i izvedbom
bliži klasičnoj fazi Vučedolske kulture. Tako ostavu, prema keramičkim
nalazima, možemo vremenski vezati
na sam prijelaz klasične u kasnu
Vučedolsku kulturu.
Na dnu je jame ostavljena posuda
kojoj je nedostajao jedan dio koji
nije nađen ni nakon pomne sekundarne provjere sve izbačene zemlje.
Premda ne čitava, izgleda da je posuda pomno čuvana i kao da je time
odavala svoju važnost. Ostaje upitno
je li prije oštećenja ovaj lonac imao
jednu dršku koja je, mogućom uporabom, otrgnuta. Upravo takvi oblici
imaju jednu dršku, ali gotovo nikada
nisu ukrašeni, a donekle slične posude imaju razni tip urezanog ukrasa,
no one su bez drške.
Lonac je imao, manirom klasične
faze urezana, četiri horizontalna
polja (prstena). Donje je polje cjelovito sačuvano i podijeljeno je na
12 jednakih dijelova, a u svakom
drugom precizno je urezan ukras.
Tako su, tipično za Vučedolsku kulturu, ukrašena i preostala tri horizontana polja na posudi, premda se ona
prema gore širi i mogla je imati 13
ukrasa. Umjesto tog neparnog polja,
koje nije smjelo postojati jer bi bio
razbijen ritam ukrašeno-neukrašeno
polje, pretpostavlja se da je stajala
drška (bilo s ukrasom ili prazna), jer
bi se inače u 13 segmenata dodirivala
dva identična polja, a takvog primjera
u Vučedolskoj kulturi nema.
Ukrasi na poljima slični su ukrasima
na mnogim drugim posudama i mogu
se tumačiti kao astralni simboli, s
izuzetkom prikaza Sunca koje se nalazi
samo u gornjem horizontalnom polju.
Prema brojnim drugim ukrasima na
raznim posudama Vučedolske kulture
i njihovoj simbolici možemo izdvojiti
šest zviježđa, s njima karakteristično
raspoređenim zvijezdama. Možemo
izdvojiti zviježđa Oriona, Plejada, Kasiopeje, Labuda, Blizanaca i Riba koje
s kvadratom Pegaza čine cjelinu.
Tako se u gornjem horizontalnom
polju, bez većeg dijela koji nedostaje,
jasno prepoznaje Sunce pa prazno
polje, zatim zviježđe Oriona te nakom
praznog polja opet Sunce. To polje
ukrasima simbolizira proljetni dio godine prema kojemu je u vučedolsko
vrijeme na prvi proljetni dan nestajalo zviježđe Oriona i zamijenjivalo
ga Sunce. U prve večernje sate, tri
zvijezde iz orionovog pojasa opet će
se pojaviti na nebu tek nakon devet
mjeseci. Točnije, u vrijeme Vučedolske
30 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
kulture na hori
zontu noćnoga neba Orion se pojavljivao prvoga dana zime s prvim
sumrakom, a isto tako s prvim je sumrakom na prvi dan proljeća zalazio
za horizont na više mjeseci. Tako je
Vučedolcima, ali i starim Egipćanima
i Sumeranima, Orion bio simbolom
zime, ali i utjehe jer je s njim svaki novi
dan bivao sve dulji, sustavno uvodeći
godinu u njezin topli dio, u dio u kojem
dominira Sunce, kako se vidi iz dvaju
sačuvanih znakova gornjega pojasa.
S Orionom se tisućljećima lomila ideja
počinje li godina njegovim izlaskom
na prvi dan zime ili potonućem na prvi
dan proljeća.
I preostala tri pojasa, prema dnu
posude, nose godišnja doba s
najizraženijim zviježđima.
Za ljeto Kasiopeja, kraljica ljetnoga
neba, Labud te ponovno u ranu zoru
probuđeno zviježđe Plejada. Kako
kaže Hesiod u Poslovima i danima
“Plejade, Atlanta kćeri, na nebu kad
se pojave, treba početi žetvu......”
Jesenja je noć obilježena žviježđem
Plejada, koje sada ostaju do kraja zime, Blizancima i udvojenim
zviježđem Riba i Pegaza.
Zima ima, za sjevernu hemisferu, najatraktivnija zviježđa u kojoj sada kasiopejino W sliči na grčko Σ, a uz nju
zimskim nebom dominira Orion i jasno
su vidljivi Blizanci, Plejade te Ribe u
kombinaciji s kvadratom Pegaza.
Donje, jedino u potpunosti sačuvano
horizontalno polje, ima dvanaest
kvadrata pa bi trebalo očekivati da i
gornja imaju toliko.
Tako lonac predstavlja astralni kalendar kakav su imali i Sumerani kojima
je dan počinjao s prvim sumrakom. U
totalnoj mezopotamskoj nizini kakva
je i Slavonija, nemoguće je u pejzažu
obilježiti izlaz i zalaz Sunca u bilo
kojem
dijelu godine jer se ono, na potpuno ravnom horizontu, nema na što
vezati. Tako se dan ili godišnje doba
mogao lakše kontrolirati pojavom
nove zvijezde. Ali pojedinačno, zvijezde je teško prepoznavati te se one
vežu uz nakupinu bližih, u zviježđa
koja čine zamišljene ljudske ili, češće,
životinjske likove. Vučedolski kalendar obilježava šest zviježđa, a
nastao je na, približno, 45. paraleli
te se po nešto drugačijem ritmu izlazaka i zalazaka zviježđa razlikuje od
tridesete paralele na kojima počivaju
sumerski i egipatski kalendari. I dok
u Egiptu cijela godina počinje sredinom ljeta zalaskom pa brzim izlaskom
zvijezde Sirius, tu ulogu Vučedolcima
nose Plejade.
Grad Vinkovci 31
Kalendar u ostavi vučedolskog
ljevača iz Vinkovaca
prof. dr. Aleksandar Durman
32 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
Na dnu ostave nađena je raspolovljena posuda kojoj se najčešće
pripisuje uloga kadionice. Posuda
je u obliku tipične vučedolske terine, a na gornjem joj je otvoru nalijepljena djelomično zatvorena plitica. Ta je plitica mogla služiti kao
svjetiljka jer se u njoj moglo lako
držati ulje i stijenj, a u zatvorenom
su donjem dijelu najčešće stavljene tri manje keramičke kuglice
pa je mogla služiti i kao zvečka.
Ta je i sustavno perforirana pa su
se kroz uske otvore u nju mogle
ugurati zapaljene stabljike nekih
aromatičnih trava koje su se razgorijevale upravo udarcima kuglica u
kadionici. Tako je istodobno davala
zvuk, ispuštala aromatični dim i
davala svijetlo. Na polovici je posude široko bikonično proširenje
koje simbolički odvaja prostore, na
vidljivi horizont ukrašen urezanom
trakom i raznim ukrasima i prostor
ispod horizonta u kojem su iznimno za taj tip posude, načinjeni ukrasi od već spominjanih perforacija.
Površina ispod horizonta, kod kadionica je najčešće prazna, jer je
to mrak, nepoznata dubina voda i
smrt. Ovo je prostor oceanskih dubina na kojima i za Vučedolce pliva
živući svijet - zemlja, kao i u sumerskim mitovima, biblijskoj predodžbi
o stvaranju svijeta u Knjizi Postanka, ali i homerovskoj ideji izgleda
svijeta. Iznad horizonta na terinama je, kao i kod ove kadionice,
prikaz noćnoga neba. Prostor od
horizonta do dodane plitice podijeljen je na osam jednakih ploha, u
kojoj je svaka druga ukrašena istim
znakom. Četiri višestruko urezana
identična romba, a u uobičajeno
praznim prostorima, između njih,
četiri su polja s izvedenim perforacijama. Svaka od njih ima tri
identična, u obliku trokuta izvedena
uboda za moguće uguravanje travki. Gornji dio, koji poput kakva nadvoja natkriljuje pliticu, podijeljen
je u pet polja u kojima su opet urezani isti rombovi. Tako osam polja
iznad horizonta natkriljuje pet polja
na vrhu kadionice. I jedna i druga
polja zu obilježena istim znakom
-rombom. Prema drugim posudama
ovaj znak Vučedolcima predstavlja
planet Veneru. Odnos osam prema
pet, u koji je uključena Venera, predstavlja odnos ritma rotacije Zemlje
i Venere oko Sunca. Venera se, kao
unutarnji planet rotira oko Sunca
brže od Zemje, ali budući da Zemlja prati ovu rotaciju njezinim se
stanovnicima čini da Venera obiđe
Sunce za 584 dana. Već je davno
mnogim civilizacijama bilo poznato
da Zemlja obiđe Sunce za 360 plus
nekoliko dana. Vučedolcima je bilo
jasno da pet rotacija Venere oko
Sunca (584x5) iznosi upravo koliko
i osam rotacija Zemlje oko Sunca
(365x8) 2920 dana.
Tako je na kadionici iz vinkovačke
ostave zabilježena svojevrsna korekcija kalendara s lonca, jer se svakih
zemljinih 8 godina Venera zatekne
na istome mjestu. U vučedolsko
su vrijeme planeti, zbog sustavnog
pomicanja osi rotacije Zemlje, putovali kroz zviježđe Plejada. Tako
se lako moglo uočiti da će se, na
kraju svake 8. godine Zemljine
rotacije oko Sunca, Venera naći u
ovom najmanjem znanom zviježdu.
I tako u naredni ciklus od osam
godina. Kadionica je, očito, nužno
morala stajati uz lonac-kalendar i
pojašnjava kako su Vučedolci korigirali svoj godišnji ciklus.
Tako sadržaj jedne ostave na rubu
vinkovačkog tela pokazuje najviše
svjetske tehnološke i religijske
domete jedne panonske kulture
na kraju prve polovine trećeg
tisućljeća pr. Kr. koja je potekla sa
slavonsko-srijemskoga tla.
U kući na stolu ljevača, koji je imao
tehnološki doseg da ostvari prvu
svjetsku serijsku proizvodnju metalnih predmeta, stajao je kalendar
i njegova korekcija, negdje oko
2600. godine pr. Kr.
Vučedolski je ljevač mogao izliti
potpuno identične sjekire i koplja
da naoruža vojsku, a obilježio je
slikovnim pismom dvije posude, s
kojih je isčitavao sebi važne poruke
o vremenskim ciklusima. U odnosu 5 prema 8, obilježio je i “zlatni
rez”, ali je i znao, za razliku od
mnogih drugih kultura i civilizacija,
da je Venera isti planet koji se na
noćnom nebu vidi kao Večernjača
i u jutarnim satima kao Danica Zornjača. O poznavanju dnevnoga
i noćnoga neba vodio je svoju evidenciju na razini tadašnjih najviših
svjetskih dometa.
Grad Vinkovci 33
SANACIJA I KONAČNO
ZATVARANJE NAPUŠTENOG
ODLAGALIŠTA OTPADA
„PAPUK“ U VINKOVCIMA
AUTOR: SANDRA NOVAK MUJANOVIĆ, dipl. ing. preh. teh.
IPZ Uniprojekt MCF, Babovićeva 32, Zagreb
KOAUTOR: MANDICA SANKOVIĆ, dipl. ing. arh.
Grad Vinkovci, Kralja Zvonimira 1, Vinkovci
ODLAGALIŠTE OTPADA „PAPUK“ PRETVARA SE U ARBORETUM
Od 1991. godine odlagalište otpada „Papuk“ bilo je napušteno, a nalazilo se u atraktivnom dijelu Vinkovaca pored Opće bolnice
Vinkovci. Plan za privođenje svrsi tog prostora od 100 002 m2 postoji od 2004. godine. Prvo je trebalo napraviti svu potrebnu
dokumentaciju i razminirati teren koji je bio linija razgraničenja u Domovinskom ratu. Sada je u tijeku izrada projekta za sanaciju
i zatvaranje odlagališta te privođenje novoj namjeni. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2004. godine raspisao je
javni poziv za sufinanciranje sanacija napuštenih odlagališta. Grad Vinkovci prijavio je projekt sanacije napuštenog odlagališta
komunalnog otpada i privođenje drugoj namjeni. Teren je u blizini vinkovačke Opće bolnice između Centra za rehabilitaciju Mala
Terezija, željezničke pruge i Zvonarske ulice. U okviru plana je i izgradnja pristupne ceste koja će ga povezati s istočnom obilaznicom. Cesta će razdvajati buduće reciklažno dvorište za građevinski otpad, sportsko-rekreacijski info centar te arboretum
sa zonama biljnih vrsta s raznih kontinenata. Jedan dio arboretuma namijenjen je za izgradnju botaničkog vrta, gdje bi se, u
suradnji s poljoprivrednom školom i fakultetom mogla odvijati i praktična nastava.Takav primjer prenamjene odlagališta otpada
vrlo je rijedak u svijetu i vrijednost tog projekta iznosi oko 2 milijuna kuna. 60% financira se iz Državnog proračuna, dok ostatak
financira Grad Vinkovci. Završetak izrade projektne dokumentacije očekuje se početkom sljedeće godine kada će biti raspisan
natječaj za izvođače. Otvorenje novih sadržaja očekuje se krajem 2010. godine.
Mandica Sanković. dipl.ing.arh
U ovom radu prikazuje se način
sanacije i konačno zatvaranje
napuštenog odlagališta otpada “Papuk” koje se nalazi na prostoru bivše
ciglane u samom gradu Vinkovcima.
Odlagalište se koristilo u razdoblju
od 1965.-1991. godine. U razdoblju
odlaganja otpada, na odlagalište se
dovozio komunalni i neopasni proizvodni otpad, građevinski te glomazni
otpad. Otpad se na lokaciji istresao
bez ikakvog plana i reda te odlagao bez uvažavanja osnovnih mjera
zaštite. Otpad se također često palio,
tako da je većina otpada izgorjela.
Nakon prestanka odlaganja otpada,
odlagalište je djelomično prekriveno
zemljom. Na početku Domovinskog
rata odlagalište se našlo na samoj liniji razgraničenja pa je jednim dijelom
lokacija bila i minirana. Sanacija i
konačno zatvaranje odlagališta „Papuk“ provest će se u skladu s važećim
zakonskim propisima. Nakon sanacije
lokacija će se urediti u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom.
In this work we are showing remedia-
tion and final closure of abandoned
landfill named „Papuk“ which is placed
on ex brickyard area in Vinkovci town.
Landfill was active in period 1965. –
1991. In this period, municipal solid
waste, industrial waste as well as
bulky and construction and demolition
waste was disposed. Waste was disposed on the landfill without any protection measures. Often it was burnt
so the majority of disposed waste is
burned out. After waste disposal stopping, location is partly covered by soil.
In the beginning of Croatian War of
Independence landfill was on demarcation line so partly it was mined. Remediation and final closure of landfill
„Papuk“ will be carried out in accordance with legislation. After landfill remediation location will be taken care
of in accordance with Regional Plan.
Lokacija napuštenog odlagališta otpada “Papuk” nalazi se na prostoru
bivše ciglane u samom gradu, između
ulice Vladimira Gortana i centra za rehabilitaciju „Mala Terezija“ na sjeveru,
34 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
željezničke pruge na istoku, Zvonarske
ulice na zapadu te ulice bana Jelačića
na jugu. Do 1945. godine, tvrtka „Bon“
je s lokacije kopala glinu i bavila se
proizvodnjom cigli. Od 1965.-1991.
godine na lokaciju se odlagao komunalni i neopasni proizvodni otpad,
građevinski te glomazni otpad te se
lokacija proziva odlagalištem otpada
„Papuk“. Danas se otpad na lokaciju
ne odlaže već se dio lokacije nasipava zemljom dok je preostali dio lokacije zarastao u travu i nisko raslinje.
Procjenjuje se da je dubina odloženog
otpada cca 2,5-3 m. U razdoblju dok
je odlagalište bilo aktivno dovezeni
otpad se istresao bez ikakvog plana
i reda te odlagao bez uvažavanja osnovnih mjera zaštite. Buldožerom se
povremeno poravnavao i prekrivao
zemljom. Otpad se također često
palio, tako da je većina otpada izgorjela. Ukupna površina napuštenog
odlagališta otpada „Papuk“ iznosi
SLIKA 6 - SITUACIJA PROJEKTIRANOG STANJA
SANACIJA I KONAČNO ZATVARANJE NAPUŠTENOG
ODLAGALIŠTA OTPADA „PAPUK“ U VINKOVCIMA
AUTOR: SANDRA NOVAK MUJANOVIĆ, dipl. ing. preh. teh.
IPZ Uniprojekt MCF, Babovićeva 32, Zagreb
KOAUTOR: MANDICA SANKOVIĆ, dipl. ing. arh.
Grad Vinkovci, Bana Jelačića 1, Vinkovci
cca 11 ha. Procjenjuje se da je na
odlagalištu odloženo cca 380.000 m3
otpada (zajedno sa građevinskim i glomaznim otpadom). U razdoblju kada
je odlagalište bilo aktivno na lokaciji je
postojala garaža te čuvarska služba.
Objekt garaže je nakon prestanka
rada odlagališta srušen. Danas na
lokaciji nema izgrađenih objekata.
S obzirom da zatvaranje odlagališta
otpada „Papuk“ nije provedeno u
skladu s važećim zakonskim propisima, Grad Vinkovci je naručio izradu
dokumentacije potrebne za sanaciju i
zatvaranje odlagališta temeljem kojih
će se ishoditi potrebne dozvole za njegovo konačno zatvaranje. Ovaj zahvat
osim što je u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom u skladu je i sa
Strategijom gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske (NN 130/05.).
PROVEDENI ISTRAŽNI RADOVI NA
LOKACIJI
2.1. LITOLOŠKE ZNAČAJKE
Da bi se definirale litološke značajke
pripovršinskog dijela naslaga na
samoj lokaciji i ustvrdile geotehničke
karakteristike stijena, na lokaciji je izveden istražni raskop: R-1 do dubine
od 2,5 m. Raskop je izveden na rubu
odlagališta .
SLIKA 2 – POLOŽAJ RASKOPA
SLIKA 3 – LITOLOŠKI PROFIL
U raskopu R-1 prepoznati su slijedeći
litološki intervali:
00,00-00,40 m Smeđe obrađivano tlo
(slabo glinoviti suhi prah ravnomjerno
pomiješan s humusom).
00,40-00,80 m Prah
smeđi,
zbijen s vrlo malo sitnozrnatog
pijeska. Rijetke sitne mangansko željzovite konkrecije.
00,80-02,50 m Žućkasti prah
s malim udjelom sitnozrnatog
pijeska-kopneni prapor, suh,
zbijen.
Rijetke
nepravilne
vapnenačke konkrecije cm dimenzija nepravilno razbacane
u praporu.
Iz raskopa je uzet neporemećeni
uzorak žućkastog prapora
(R-1/1) s dubine od 1,0 metara
i neporemećeni uzorak smeđeg
zbijenog praha (R-1/2) s dubine
od 0,5 metra za geomehaničke
analize. Površinski dio terena
na lokaciji bivšeg odlagališta
otpada “Papuk” do dubine od
2,5 m izgrađuju naslage klasificirane po AC klasifikaciji kao
CI, što označuje «mršavu anorgansku glinu srednje plastičnosti
i srednje stišljivosti do velike suhe
tvrdoće, bez reakcije na potresanje,
smeđežute boje». Laboratorijskim
ispitivanjem uzoraka utvrđeno je da se
tlo sastoji od prosječno 70% čestica
veličine praha, 17% čestica veličine
gline i oko 11% sitnozrnog pijeska.
Prirodna vlaga uzorka sa dubine od
0,5 m ispod površine terena iznosi
15%, no pola metra dublje opada na
12,4%.
Na temelju dobivenih rezultata može
se zaključiti da se radi o materijalu
koji se lagano kopa, stranice iskopa
su stabilne i pod velikim nagibom, tj.
čak i ako su vertikalne, a nosivost je
dobra. Također, zbog litološkog sastava, debljine i hidrogeoloških značajki
tla na koje je odlagan otpad, ne može
biti nikakvih utjecaja na vodonosnike
iz kojih se koristi podzemna voda.
Odlagalište se nalazi van definiranih
vodozaštitnih zona crpilišta „Kanovci“
i „Ekonomija“ – Mirkovci.
36 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
SLIKA 4 - POLOŽAJ LOKACIJE
ODLAGALIŠTA OTPADA „PAPUK“
U ODNOSU NA ZAŠTITNE ZONE
NAJBLIŽEG CRPILIŠTA „EKONOMIJA“ - MIRKOVCI
2.2. ISPITIVANJE TLA I UZORAKA
OTPADA
U listopadu 2007. godine tvrtka
CEMTRA d.o.o. za kontrolu i ekološku
zaštitu iz Zagreba provela je ispitivanja tla i otpada s odlagališta otpada
„Papuk“ u Vinkovcima. Laboratorijska
ispitivanja su provedena na tri uzorka.
Iz dobivenih rezultata zaključilo se da
se odloženi otpad na odlagalištu u potpunosti razgradio tj. odradio je i danas
se nalazi u humificiranom stanju (vrijednosti ukupnog organskog ugljika
(TOC-a) su relativno niske i nalaze
se unutar dopuštenih koncentracija
za odlagalište neopasnog otpada).
Prema ocjeni rezultata ispitivanja eluat zadovoljava uvjete za odlagalište
neopasnog otpada.
2.3. ISPITIVANJE ZRAKA
Dana 09.10.2007. godine tvrtka Dvokut ECRO d.o.o. iz Zagreba obavila je
mjerenje sastava i količine odlagališnih
plinova na ispustu na napuštenom
odlagalištu otpada „Papuk“. Ispitivane
su koncentracije plinova: vodika (H2),
sumporovodika (H2S), metana (CH4),
ugljičnog-dioksida (CO2) te kisika
(O2) na četiri mjerna mjesta. Navedenim ispitivanjima ustanovljeno je da
na mjernim mjestima nisu detektirane
(mjerenjima ustanovljene) koncentracije metana (CH4) i sumporovodika
(H2S), dok je prisustvo vodika (H2)
zanemarivo.
S obzirom da istražnim radovima na
lokaciji nije evidentirano postojanje
metana, nema niti opasnosti od eksplozije.
3. OPIS SANACIJE ODLAGALIŠTA
Prema prostorno-planskoj dokumentaciji, nakon sanacije odlagališta prostor će se urediti i ozeleniti. Prostor
saniranog odlagališta podijelit će se u
3 zone:
1. zona predviđena za socijalnu
namjenu (D2) gdje se mogu graditi
sljedeće građevine/sadržaji: športskorekreacijske (igrališta, odbojka, stolni
tenis, bočanje i sl.), javne zelene
površine, zaštitne zelene površine i
sl.
2. zona predviđena za mogući ili alternativni koridor (trasu) ceste
3. zona predviđena za arboretum
(Z4), komunalno-servisnu namjenu
(K3) (npr. mini reciklažno dvorište) te
javne zelene površine (JZ).
SLIKA 5 - SITUACIJA POSTOJEĆEG
STANJA
Tehnologija rada sastoji se iz slijedećih
aktivnosti:
- iskop odloženog otpada s dijela
lokacije predviđenog kao mogući ili alternativni koridor (trasa) ceste te postavljanje završnog prekrivnog sloja
- krčenje terena s dijela lokacije
sjeverno i južno od planiranog koridora ceste
- izravnavanje slojem inertnog materijala
- postavljanje završnog pokrovnog
sloja
- uređenje i ozelenjavanje lokacije u
skladu s projektom hortikulture
Ukupna površina koja se sanira iznosi
cca 11 ha. Predviđeno je konačno
zatvaranje napuštenog odlagališta
otpada
postavljanjem
završnog
prekrivnog sloja izuzev dijela lokacije
koji je prostorno-planskom dokumentacijom definiran kao mogući ili alternativni koridor (trasa) ceste (zona
2). Na tom dijelu lokacije iskopat će
se odloženi otpad (cca 115.000 m3)
te će se premjestiti na dio lokacije
sjeverno i južno od planiranog koridora ceste. Istražnim radovima dokazano je da je sav odloženi otpad na
lokaciji odlagališta odradio (pretvorio
se u humus). Dio lokacije očišćen od
otpada će se izravnati slojem inertnog materijala (debljine cca 3m) na
koji dolazi šljunak ili kameni agregat
(debljine cca 2m), betonski nosivi sloj te asfalt.
Važno je napomenuti da
projektant ceste prilikom
izrade idejnog projekta
ceste poduzme mjere
kojima bi se pojačala
njena nosivost. Sanacija dijela napuštenog
odlagališta otpada sjeverno od planiranog koridora
ceste (površine cca 4,6
ha, a predviđenog za socijalnu namjenu – zona 1)
te južno od planiranog koridora ceste (površine cca
5,3 ha a predviđenog za
arboretum, komunalnoservisnu namjenu te
javne zelene površine
– zona 3), započet
će krčenjem terena
(iskop
postojećeg
raslinja) te iskopom
dijela odloženog otpada i njegovim preseljenjem na dijelove
odlagališta koji se
saniraju radi postizanja
adekvatnih
pokosa. Postavlja se izravnavajući
sloj od inertnog materijala (debljine
cca 25 cm) koji će se uz izravnavanje
i nabiti.
Na izravnavajući sloj postavlja se mineralni materijal koeficijenta propusnosti 10-9 m/s (glina debljine 30 cm
ili zamjenski materijal npr. bentonitni
tepih ako mu je učinkovitost jednaka
učinkovitosti mineralnog materijala).
Na odabrani brtveni sloj postavlja
se drenažni sloj za oborinske vode
(debljine cca 20 cm) i zaštitni sloj
geotekstila. Na ovaj sloj postavlja se
geomreža samo na dijelovima lokacije ispod planiranih staza i asfaltiranih
površina te rekultivirajući sloj (cca 100
cm). Ovaj sloj obogaćen je gnojivima
i pripremljen je za sadnju trave, niskog i visokog raslinja. Završni pokrovni sloj usklađen je s Pravilnikom
o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada
za odlagališta otpada (NN 117/07.) i
Direktivom Vijeća 1999/31/EC od 26.
travnja 1999. Skupljanje oborinskih
voda predviđa se izgradnjom obodnog kanala trapeznog oblika oko ruba
saniranog dijela odlagališta sjeverno
od planiranog koridora (trase) ceste
(zona 1) te oko ruba saniranog dijela odlagališta južno od planiranog
koridora (trase) ceste (zona 3). Na
saniranom odlagalištu otpada predvidjet će se dječja igrališta, pješačke
i biciklističke staze, arboretum, mini
reciklažno dvorište i dr. a sve u skladu
s daljnjom tehničkom dokumentacijom te projektom hortikulture. Sanacija odlagališta mora se završiti do
kraja 2010. godine što je u skladu sa
Strategijom gospodarenja otpadom
RH (NN 130/05.), a može uslijediti i
prije tog roka ukoliko se građevinska
dozvola ishodi ranije.
SLIKA 6 - SITUACIJA PROJEKTIRANOG STANJA.
SLIKA 7 - DETALJ ZATVARANJA.
Grad Vinkovci 37
Zajednica
športskih
udruga
grada
Vinkovaca
Razgovor s predsjednikom
ZŠU grada Vinkovaca
gosp. Tomislavom Čuljak
Zajednica športskih udruga grada
Vinkovaca osnovana je 2002. godine.
U njezinom članstvu nalazi se 49 redovnih i 6 pridruženih športskih udruga kroz koje je zastupljeno 28 različitih
športova. Osnovne djelatnosti ZŠU
grada Vinkovaca usmjerene su prema
usklađenju aktivnosti svojih članova,
promicanju i poticanju športa, objedinjavanju i usklađenju svih programa
športa radi predlaganja Programa
javnih potreba u športu za grad Vinkovci, sudjelovanju u stvaranju uvjeta
za pripremu športaša, skrbi o javnim
športskim građevinama, ostvarivanju
programa Hrvatsakog olimpijskog odbora i ostalih ustanova.
38 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
U zadnjih nekoliko godina stvarali
su se uvjeti za razvoj športa kroz
izgradnju infrastrukure, možete li
to kometntirati?
Grad Vinkovci ima 3.297 registriranih
športaša pri Nacionalnim športskim
savezima koji su i do sada postizali
zavidne rezultate s obzirom na uvjete u kojima su radili, ali daljnji razvoj športa moguć je samo stvaranjem
još boljih i kvalitetnijih. ZŠU grada
Vinkovaca je podupirala izgradnju
infrastrukture za šport. No, najveći
je naglasak ipak dala razvoju tri bazna športa, a to su: atletika, plivanje i
gimnastika. Projekt rekonstrukcije atletskog trkališta i borilišta na Stadionu
HNK „Cibalia“ završen je u 2008. godini. Time su stvoreni svi potrebni uvjeti za daljni razvoj atletike. Otvorenjem dvije školske športske dvorane i
to pri O.Š. Bartola Kašića, te pri O.Š.
Josip Kozarac i Ivan Goran Kovačić
stvoreni su kvalitetniji uvjeti za razvoj
gimnastike. Protekle godine započeta
je izgradnja Dvoranskog kupališta
i plivališta „Lenije“ što je ključno za
daljni razvoj plivanja.
Kada spominjemo ulaganja u infrastrukturu za šport na području
našeg grada u 2008. i u 2009. godini
spomenuti ću i slijedeće: izgradnju
reflektora na stadionu HNK „Cibalia“
i pomoćnim nogometnim igralištima,
izgradnju teniske hale na terenima
Teniskog kluba „Vinkovci“, uređenje
gradskog kupališta „Banja“, rekonstrukciju dvorane „Lenije“, izgradnju
nogometnog igrališta sa umjetnom
travom na terenima HNK „Cibalia“. U
planu je i Rekonstrukcija otvorenog
plivališta i kupališta „Barutana“ kao i
postavljanje nadstrješnice na stadionu HNK „Cibalia“ na istočnoj tribini.
Proteklih dana presjekli ste vrpcu
prilikom otvorenja nove poliklinike?
Izrazito mi je drago što je u Vinkovcima otvorena Poliklinika „Nova“ koja
je specijalizirana za medicinu rada i
šport. Budući, da je zakonom propisano da u športskom natjecanju može
sudjelovati samo ona osoba kojoj je
utvrđena zdravstvena sposobnost.
Nikad ne smijemo prestati isticati koliko je važno zdravlje u športu.
Čitajući prošlogodišnje Izvješće
o radu za 2008. godinu zaključili
smo da ZŠU grada Vinkovaca sustavno sufinancira nabavu športske
opreme?
Da, naše aktivnosti su usmjerene i
prema sufinanciranju i nabavi športske
opreme, naročito preko Zajedničkih
programa Hrvatskog olimpijskog odbora i lokalnih športskih zajednica.
Sve je veći broj onih športskih udruga koje u njima participiraju i onih
koje opremu nabavile.Grad Vinkovci
i Županija Vukovarsko-srijemska su
uvijek imali sluha za ove programe jer
su ih i oni uvijek dijelom sufinancirali.
Ovi programi ponajviše su bili okrenuti
prema stvaranju uvjeta za provođenje
različitih škola športova koje su vrlo
važne jer uključuju veliki broj djece
u šport, a svima je već poznato koliko
je to važno.
U 2009. godini ZŠU grada Vinkovaca je bila organizator i sudionik
u organizaciji športskih manifestacija na razini grada i županije.
Prije nekoliko godina na inicijativu Hrvatskog olimpijskog odbora
započeli smo organizirati Olimpijski
festival dječjih vrtića na razini našega
grada. Svake godine je sve veći broj
zainteresiranih pa se ovo natjecanje
počelo organizirati i na na županijskoj
razini. Za Hrvatski olimpijski odbor
odradili smo pilot projekt istog natjecanja prenesen na osnovne škole
za djecu od 1 do 4. razreda. U 2009.
godini tokom mjeseca svibnja kroz
tri Olimpijska festivala u suradnji sa
Vukovarsko-srijemskom županijom,
Školskim športskim savezom Vukovarsko-srijemske županije u Olimpijske festival uključeno je 1416 djece.
Nadamo se istoj suradnji i slijedećih
godina.
Novi Izvršni odbor Zajednice odredio je i neke ciljeve koje namjerava
ostvariti u slijedećim godinama,
navedite nam najvažnije?
Poticanje daljnje izgradnje potrebite
infrastrukture, omasovljenje djece
u športu kroz različite programe, te
upošljavanje i školovanje stručnog
kadra za rad u športu.
Željko Čulo (predsjednik HNK „Cibalia“ Vinkovci), Dražen Milinković
(predsjednik Atletskog kluba „Cibalia“ Vinkovci, Zdenko Rečić (predsjednik Teniskog kluba „Vinkovci“
Vinkovci), Branimir Gali (predsjednik
Ženskog odbojkaškog kluba „Cestorad“ Vinkovci), Željko Ilić (predsjednik Košarkaškog kluba „Vinkovci“
Vinkovci), Antun Toni Žagar (predsjednik Hrvatskog stolnoteniskog
kluba „Lokomotiva“ Vinkovci ), Josip Šarić (predsjednik Rukometnog
kluba „Spačva-Vinkovci“ Vinkovci),
Luka Kalinić (predsjednik Šahovskog
kluba „Vinkovci“ Vinkovci) i predsjednik Tomislav Čuljak (predsjednik Judo
kluba „Auto-Čuljak“ Vinkovci
Grad Vinkovci 39
KOORDINATORICA 13. SAJMA ZDRAVLJA
13. sajam zdravlja održan je u Vinkovcima od
24. do 26. travnja 2009. godine. Sajam zdravlja
održan je u ŠRC „Lenije“ na prostorima Teniskog
kluba „Vinkovci“ i na prostorima boćarskog kluba «Lokomotiva» Vinkovci. Ovogodišnji Sajam
zdravlja sadržajno je bio vrlo bogat. Održan je
Forum zdravih gradova i županija, predavanje o
nasilju kao javnozdravstvenom problemu, predavanje o kardiovaskularnom zdravlju u RH, stresu,
kroničnim bolestima, fizioterapiji, etičkim izazovima javnoga zdravstva u RH. Upriličen je i forum
invalida o Nacionalnoj strategiji za izjednačavanje
mogućnosti osoba s invaliditetom od 2007. do
2015. god., održan je vrednovani stručni seminar o terapijskom jahanju i prehrani. Kako je u
sklopu 13. sajma zdravlja otvoren i 3. festival
bibliobusa, bile su zastupljene i knjižničarske
teme pa je održan i 9. međunarodni okrugli stol
o pokretnim knjižnicama. Važnost drveta kao
građevinskog materijala i energenta predstavljena je na seminaru Šuma je zdravlje- pravilima
do zdravlja i na predavanju Drvo je prvo. Drvo
je obnovljiv izvor energije koje za svoj razvoj apsorbira štetne tvari iz okruženja i zadržava ih sve
dok ne sagori ili istrune i sve analize pokazuju
da je drvo materijal koji ima visoku ekonomsku
i ekološku važnost za Hrvatsku. Drvo je održiv
resurs, štedi energiju, smanjuje zagađenje atmosfere, ekološki je materijal, odličan je izolator, ima antialergijska svojstva i velik raspon u
primjeni. Predavanje Drvo je prvo organizarala
je Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske šume.
Na 13. sajmu zdravlja moglo se čuti i o energetskoj učinkovitosti, a održan je i poznati Hrvatski kuharski kup „5. zlatna jabuka“.
Pokrovitelj 13. sajma zdravlja bilo je Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi. Medijski pokrovitelji bili
su Vinkovačka televizija i Vinkovački list. Organizatori 13. sajma zdravlja bili su Grad Vinkovci,
Vukovarsko-srijemska županija i Hrvatska mreža
zdravih gradova. Partneri 13. sajma zdravlja bili
su Zadarska županija, Grad Zadar i Grad Biograd
na moru. Otvaranju 13. sajma zdravlja prethodila je proširena svečana sjednica Poglavarstva i
Vijeća Grada Vinkovaca, Vukovarsko-srijemske
županije, Zadarske županije, Grada Zadra te
Grada Biograda na Moru. Svečana sjednica 13.
sajma zdravlja počela je u nezaboravnom ozračju
zajedništva i pjesmom Croatio iz srca te ljubim,
koju su zajedno izveli tamburaški sastav Dike iz
Vinkovaca i klapa Zvono iz Kistanja. Svečanu
sjednicu predvodili su predsjednik Organizacijskog odbora 13. sajma zdravlja gradonačelnik
Vinkovaca Mladen Karlić, dr. med., izvršna koordinatorica Tima za zdravlje Zadarske županije
Franka Krajnović, prof. i koordinatorica 13. sajma
zdravlja Mandica Sanković, dipl. ing. arh.
Prema odluci Povjerenstva, koje su činili predsjednik Ante Miljak te članovi Antun Smajić i
Darko Puharić, za odabir najljepše uređenog
izlagačkog prostora na 13. sajmu zdravlja odabrani su štandovi koji na najbolji način promiču
ideju organizatora Sajma zdravlja. Na 13. sajmu
zdravlja priznanja su dodijeljena za sedam kategorija, i to:
-u kategoriji DIONIČKIH DRUŠTAVA:
1. mjesto: Hrvatske šume d.d., Podružnica Vinkovci
2. mjesto: Gelato d.o.o., Vinkovci
3. mjesto: Grad Export d.o.o., Vinkovci
-u kategoriji OBRTNIKA:
1. mjesto: Remenarski obrt Toma Vinkovci
2. mjesto: Anatomska obuća Ivan Sušić, Oriovac
3. mjesto: Obrt za rukotvorine i suvenire Sjaj Novi Jankovci
-u kategoriji OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA:
1. mjesto: Obiteljsko pčelarstvo Knežević, Šiškovci
2. mjesto: TO Minas, Stari Mikanovci
3. mjesto: OPG Sumrak, Vinkovci
-u kategoriji UDRUGE GRAĐANA:
1. mjesto: Udruga Plus, Čakovec
2. mjesto: Klub roditelja djece oboljelih od malignih bolesti Iskrice
3. mjesto: KUD Ljeskovac, Vinkovci
-u kategoriji ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA:
1. mjesto: Drvodjelsko-tehnička škola Vinkovci
2. mjesto: OŠ Bartola Kašića Vinkovci
3. mjesto Centar za rehabilitaciju Mala Terezija, Vinkovci
-u kategoriji GRADOVI:
1. mjesto: Kastav
2. mjesto: Zadar
3. mjesto: Biograd na moru
POSEBNA PRIZNANJA dodijeljena
su:
- projektu Drvo je prvo i štandu koji
su zajedno uredili Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo regionalnog
razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske šume,
- štandu Zadarske županije, koja je
bila «županija partner» 13. sajma
zdravlja, odnosno partner Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vinkovaca u promicanju zdravlja i projekta
Zdravi grad i Zdrava županija Hrvatske
mreže zdravih gradova i županija
- štandu Štitarskih snaša koje su za
vrijeme trajanja Sajma u slikovitoj
šokačkoj kuhinji pekle poderane gaće
i uštipke.
Nakon što se posjetiteljima obratila koordinatorica Sajma Mandica
Sanković, priznanja nagrađenima
uručio je vinkovački gradonačelnik
Mladen Karlić, dr. med., zahvalivši se
nagrađenima na sudjelovanju i ujedno je pozvao sve izlagače da dođu i
na idući Sajam zdravlja.
Svečanost su uveličali članovi TS
Dike, a program su vodili Biljana
Pavlović i Krešo Marić.
Grad Vinkovci 41
REDIZAJN
VINKOVAČKOGA GRBA
Ivan Antonović
Dakako da ovakav naslov mora
svakoga od vas bilo zgranuti, bilo
zainteresirati.
Zanimljivo bi bilo čuti što o svojemu
grbu znaju stanovnici Vinkovaca.
Među mnogim dobrim, temeljitim i
jasnim odgovorima bilo bi i poneke
nedoumice, možda čak neznanja.
Ovo je kratka povijest nastanka
gradskoga grba uz objašnjenje
heraldičkih elemenata i simbola.
Sada već daleke 1922. godine
osnivač Gradskoga muzeja i
zaslužni Vinkovčanin gosp. Mate
Medvedović dao je idejne osnove
slikaru Mirku Račkome prema kojima je on izradio prijedloge gradskoga grba. Odabrano rješenje
usvojeno je 22. rujna 1922. godine
i ono se koristi do danas.
Heraldički gledano, grb Vinkovaca
je štit s krunom.
Žuta (zlatna) kruna stilizirani je zid s
kruništem, srednjovjekovne utvrde
ili kule, što dodatno naglašavaju
ucrtane reške. Simbol je to bedema rimske Cibaliae - grada na
kojem počivaju današnji Vinkovci.
Štit grba horizontalno je razdijeljen
bijelom (srebrnom) gredom koja
predstavlja rijeku Bosut. Gornja
je polovica štita razdijeljena na
dva polja koja razdvaja okomito
na gredu (Bosut) postavljeni simbol pritoke Ervenice, a u literaturi
se ponegdje može naći i tvrdnja
da tu nije riječ o Ervenici već o
Nevkošu.
Lijevo polje je žuti (zlatni) kvadrat s tri, u dijagonalu postavljena,
grozda čiju simboliku ne treba
posebno objašnjavati jer su u bojama hrvatske trobojnice.
Desno polje je crveno s tri žuta
(zlatna) klasa žita što simbolizira
bogatstvo vinkovačkoga kraja.
Donje polje je plavo i prostrano
kao nebo nad slavonskom ravnicom, a u njegovoj gornjoj sekciji
lete tri srebrne (bijele) rode koje
su simbol močvarnoga područja.
U dnu tog plavog polja kameni je
stol i to je simbol značajne uloge
grada u nacionalnome pokretu
1848. godine.
Kako je nastajao ovaj grb?
Gospodin Medvedović postavio je
osnovne simbole koji obilježavaju
grad Vinkovce. Grbom je nastojao
pokazati sve po čemu Vinkovci
jesu prepoznatljivi, ali grozdovi su
upitni ne zbog njihovih triju boja,
već zbog činjenice da vinkovački
kraj baš ne obiluje vinogradima.
Zapravo, vinograda i nema pa
se grožđe bere jedino s “brajde”,
“odrine”, s “pergole” koja sjenom
štiti dio dvorišta u užarenim ljetnim
danima. Ono po čemu je taj kraj
doista znan i po čemu se ekonomski uzdigao svakako je hrast
(Spačva), a ne loza. (Možda je g.
Medvedović namjerno izostavio
hrast iz simbolike Vinkovaca jer je
bio šumarski savjetnik, ne želeći
da mu prigovore kako je odmah
ugrabio priliku da “promovira svoje
šume, svoj posao, svoj interes”.)
Svi su ostali simboli sasvim jasni i
neupitni.
Ali, neupitni su za vrijeme kada
grb nastaje (1922. g.) jer tadašnji
Vinkovčani nisu znali ono što znaju današnji. Nisu znali da imaju
nekoliko simbola koji grad Vinkovce svrstavaju u europske, čak
svjetske kulturno-povijesne metropole.
Riječ je o velikim i izvrsnim
arheološkim otkrićima prof. dr.
Aleksandra Durmana.
Senzacionalna otkrića tog profesora arheologije na Zagrebačkome
42 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
sveučilištu i znanstvenika svjetskoga glasa, značajnim se dijelom odnose i na Vinkovce. Ako
im se da mjesto na grbu Vinkovaca, gradu se pruža prilika da
revalorizira svoje simbole, dakle,
značajke,ali i značaj.
U Vinkovcima je 1978. god. na
mjestu današnjeg hotela Slavonija
otkopan pod jedne kuće, koji pripada, najstarijem sloju Vučedolske
kulture na ovome lokalitetu. Kroz
njega je probijena cilindrična jama
iz mlađeg vučedolskog sloja. Na
njezinome je dnu nađena čitava
kolekcija glinenih kalupa za lijevanje bakrenih predmeta. Nađena
su i četiri čitava dvodjelna kalupa
za lijevanje tzv. “vučedolskih bojnih
sjekira”, a uz njih je pronađena
i posuda za topljenje metala s
naglašenim izljevom iz koje se u
kalupe lijevao tekući bakar. Ona
je puno veća od onih u prethodnim kulturama jer se njezinim
sadržajem, u jednome topljenju,
moglo napuniti više kalupa.
U svojim je znanstvenim otkrićima
objavljenim 80-tih godina prošloga
stoljeća, prof. Durman dokazao da
ti nalazi govore o serijskoj proizvodnji sjekira, odnosno najstarijoj
znanoj normiranoj proizvodnji metalnih predmeta. Tako se jedna od
najvećih revolucija u proizvodnji
metala ostvarila serijskom proizvodnjom kalupa (isti predmet otisnuti u više glinenih kalupa) prije
gotovo 5000 godina upravo ovdje,
na mjestu današnjih Vinkovaca.
Na dnu te iste jame pronađena je
i posuda kojoj je nedostajao jedan
dio. Izgleda da je posuda, premda
oštećena, pomno čuvana što je
ukazivalo na njezinu važnost.
Lonac je imao četiri urezana hori-
zontalna pojasa. Donji je pojas
cjelovito sačuvan i podijeljen na
12 jednakih polja, a u svakom je
drugom točno urezan ukras. Jednako tako su, tipično za Vučedolsku
kulturu, ukrašena i preostala tri
horizontana pojasa na posudi.
Tumačimo ih kao astralne simbole
s izuzetkom prikaza Sunca, koje
se nalazi samo u gornjem pojasu.
Možemo izdvojiti zviježđa Oriona,
Plejada, Kasiopeje, Labuda, Blizanaca i Riba koje s kvadratom
Pegaza čine cjelinu.
Tako se u gornjem pojasu (bez
većeg dijela koji nedostaje) prepoznaje Suncej pa zviježđe Oriona i opet Sunce. To polje ukrasima
simbolizira proljetni dio godine.
I preostala tri pojasa, prema dnu
posude, predstavljaju godišnja
doba s najizraženijim zviježđima:
ljeto - Kasiopeja, Labud i zviježđe
Plejada; jesen - Plejada, Blizanci i
udvojena zviježđa Riba i Pegaza;
zima - Kasiopeja, Orion, Blizanci,
Plejade, te Ribe u kombinaciji s
Pegazom.
Prof. Durman dokazao je 2000.
god. da taj lonac, očito, predstavlja
astralni kalendar.
Zapravo, dokazao je da se Vinkovci mogu ponositi s oko 5000. god.
starim kalendarom koji je najstariji
europski kalendar!
Tako sadržaj jedne ostave na rubu
vinkovačkog tela (što će reći u
srcu Vinkovaca) pokazuje najviše
svjetske domete jedne panonske
Grad Vinkovci 43
kulture na kraju prve polovine
trećeg tisućljeća pr. Kr.
U kući na stolu ljevača, koji je imao
tehnološki doseg da ostvari prvu
svjetsku serijsku proizvodnju metalnih predmeta, negdje oko 2600.
godine pr. Kr. stajao je kalendar.
Ovaj je prostor najstariji kontinuirano naseljeni prostor Europe
i arheološki nalazi o čovjekovoj
prisutnosti rijetko kada prelaze interval od 50 god.) i Vinkovci su već
ušli u svoje deveto tisućljeće!!!
Analizirajući likovne sadržaje
grba može se primijetiti kako se
Rački nije baš najbolje snašao na
heraldičkome području.
Svako od polja likovna je “priča za
sebe”. Čak i da sve na grbu ostane
kako je bilo i geometrija i motivi/
simboli, valjalo bi ih “očistiti”, popraviti, tj.grafički opismeniti i likovno ujednačiti kako nam grb ne
bi izgledao kao da ga je kreirao
naivni slikar.
Rački je prilično uspješno (stilizirano, plošno, piktogramski) obradio
grozdove u prvome polju, a već u
idućem polju gubi se, a temu žita
obrađuje slikarski, bez stilizacije,
čak s prividom treće dimenzije.
Nastojeći pak stilizirati rode u letu i
svesti ih na znak, u trećem je polju
dobio nešto nalik labudovima koji
“plove jezercem” i samo dugačke
noge i kljunovi ukazuju na to da je
tim čudnim pticama htio prikazati
rode.
Ovako bi to izgledalo na novome
grbu.
Krunu i bedeme Cibaliae trebalo
bi ostaviti, uz neznatne prepravke
na reškama. U geometriji štita
gredu, koja je simbol Bosuta,
treba podići i time grb horizontalno podijeliti na 1/3 : 2/3. Treba
ukinuti nejasni simbol Ervenice
ili Nevkoša i to omogućuje da u
prvoj trećini nastanu tri polja od
kojih je, u sada crvenome prvom
polju žuto (zlatno) hrastovo lišće
zamijenilo grožđe u jednakoj dijagonali. Ipak, hrvatska trobojnica
time nije dokinuta. Pojavljuje se
sada u središnjem (plavom) polju
čak u boljem rasporedu na 3 x po
3 slova M (rimsko 1000) koji su
simbol devetog tisućljeća kontinuirane naseljenosti vinkovačkoga
prostora. Desno je polje ostalo
crveno, ali bez žutoga (zlatnoga)
žita. Tu se sada, u zrcalno orijentiranoj dijagonali u odnosu na lijevo polje, pojavljuju tri vučedolske
bojne sjekire koje podsjećaju na
činjenicu da je ovdje, prije oko
5000 godina, začeto serijsko lijevanje metalnih predmeta.
U donjem, sada većem polju, rodama se oduzima “labudolikost” i
nepotrebnu boju kljuna i nogu.
Tri se klasa žita iz gornjega desnog
polja sada pojavljuju u dnu štita,
stilizirano, dvodimenzionalno u
dva niza od po pet klasova i tako
podsjećaju na žitna polja. Klasje
razmiče kameni stol (1848.) koji
nisam mijenjao, ali sam na njega
stavio “vinkovačku posudu”, tj. najstariji europski kalendar.
Tim se, središnje smještenim
crnim akcentom, sasvim učvršćuje
ionako vrla čvrsta simetrija prijedloga novoga grba.
Ivan Antonović
44 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
Davne 1952. godine u Vinkovcima
je započelo letenje kada je grupa
zaljubljenika u visine počela letjeti na bivšem prostoru Vašarišta,
a današnjem prostoru HAK-a
Vinkovci. Letjelo se na jedrilici
tipa Vrabac koja je polijetala uz
pomoć napete gume tzv. praćke.
U čast i sjećanje na prve zrakoplovce i prvu letjelicu, vinkovački
je klub nazvan Vrabac.
Krajem 80-ih godina u Vinkovce stižu i prvi motorni zmajevi za koje su obuku prošli Mijo
Bakarić, Mirko Pavić te Željko
Mirković–Dida. Domovinski rat
prekida tu dugogodišnju tradiciju,
ali ubrzo se sve oživljava i već od
1992. godine u Vinkovcima se
ponovno leti. Prva tri vinkovačka
letača 4. travnja 1992. osnivaju i
Hrvatski zrakoplovni klub Vrabac
čiji je prvi predsjednik bio Željko
Mirković- Dida.
Poljoprivredno letjelište
Sopot bilo je vrlo zapušteno pa se
nakon najgorih ratnih dana, uz
pomoć vojne mehanizacije, to
proširuje i uređuje. Početkom
1993. godine Bakarić i Pavić
okupljaju prvu grupu polaznika
zmajarske obuke
i uz pomoć
zrakoplovne škole Aerokluba
Osijek šestorica Vinkovčana ,
prvi u slobodnoj Hrvatskoj, stječu
dozvolu pilota motornog zmaja.
Danas motorni zmaj obično leti
brzinom oko 80 km/h, a brza
krila mogu dostići i preko 160
km/h. UL-avioni lete u rasponu
brzina od 120 km/h pa do 300
km/h, ovisno o modelu.
Na tom vinkovačkom aerodromu
nije postojao niti jedan objekt,
no zahvaljujući vrijednim pojedincima taj se vizualni identitet
mijenjao i izgrađeno je zračno
pristanište Sopot. Pista je produljena za dvostruku dužinu, tako
da sada iznosi 1300 m , široka je
70 m i može prihvatiti zrakoplove
do poletne težine od 5.750 kg
(MTOW), a koristi se za sportske, poslovne i turističke svrhe.
Uređena je stajanka za zrakoplove, dovedena električna struja
i telefon, izgrađeni su vodovod i
kanalizacija, uređene prostorije
za članove te prilazna cesta i
parkiralište.
46 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
ZRAKOPLOVNI KLUB
VRABAC
Milan Mravinac
Kako sve ne bi ostalo na tome, od
samih su se početaka zrakoplovstva
u Vinkovcima organizirale razne zrakoplovne manifestacije i natjecanja,
pa čak i državna natjecanja pilota motornih zmajeva na kojima su članovi
vinkovačkog
zrakoplovnog kluba
postizali izvrsne rezultate, a odlazili su
i na natjecanja u Osijek, Pleternicu,
Ivanić grad , Bjelovar, Novu Gradišku,
Koprivnicu, Borovo itd. . Zrakoplovni klub Vrabac ima i uspješnu maketarsku sekciju koja često odlazi
na izložbe i natjecanja. Za sve se
građane i ljubitelje zrakoplovstva i visina kroz godinu orgranizira Dječja
zmajada povodom Dana hrvatske
državnosti,
panoramska letenja,
aeromiting za Vinkovačke jeseni,
Memorijal vinkovačkih zrakoplovaca,
zmajarska natjecanja i sl.
Za potrebe Zračnog pristaništa Sopot
koristi se preko 100 000 m2 površine
na kojoj je izgrađena sva potrebna
infrastruktura koju mora posjedovati
registrirano zračno pristanište, a kako
se broj članova i novih letjelica s vre-
menom povećao, 2006. počinje izgradnja i novog hangara. Vinkovačko se
Gradsko poglavarstvo 2007. odlučuje
za još jedan veliki korak i zapošljava
profesionalnog pilota-nastavnika kako
bi se ta duga tradicija u Vinkovcima
nastavila na što kvalitetniji način.
Izgrađen je i treći hangar, benzinska
crpka za avione, napravljene su nove
montažne zgrade sa višenamjenskom
dvoranom, apartmanom za goste,
spavaonicom za više osoba, radionicom i skladištem, uređen je okoliš
i osmišljeni su hortikulturni sadržaji.
Izrađena je Studija zaštite okoliša
, kao i plansko-razvojna dokumentacija zračnog pristaništa, sa
neskrivenim željama da Zrakoplovno
pristanište Vrabac preuzme ulogu
županijskog aerodroma.
Brojne su aktivnosti ispanirane za
2009. godinu, a nezaobilazna je
Dječja zmajada Vinkovci 2009. u
kojoj sudjeluju osnovne škole iz
Vinkovaca i županije. Tu je i aeromiting Vinkovačke jeseni 2009. u sklopu kojeg se organizira panoramsko
letenje za građanstvo.
Zrakoplovni klub Vrabac u kolovozu
organizira i prihvat gostiju i sudjelovanje u Hrvatskom aero-reliju .
Predstavit će se i sudjelovanjem na
aeromitingu u Bjelovaru.
Svake je godine i natjecanje Memorijal slavonskih zrakoplovaca u
Osijeku i Borovu. Zrakoplovni će klub
Vrabac u listopadu ove godine organizirati i 2. memorijal vinkovačkih
zrakoplovaca te natjecanje u preciznom slijetanju aviona.
Kako bi ponuda bila što zanimljivija,
u planu je i izrada nastavnog programa za školovanje UL pilota u
teoretskom i praktičnom dijelu te
da se nakon stupanja na snagu
predloženog Pravilnika o UL letenju
zatraži i registracija prve škole za
UL avione u Hrvatskoj i to na aerodromu Sopot, a u okviru djelatnosti
operatora ZK Vrabac.
Brojni su planovi za budućnost i to
pokazuje predan rad ljudi koji vode
vinkovački zrakoplovni klub.
Grad Vinkovci 47
POLIKLINIKA
NOVA
dr. ŽELJKO KAPULICA
Medicina je na našim prostorima
posljednjih godina svima dostupna,
međutim želimo učiniti medicinske
usluge još dostupnijima.
Stoga smo krenuli u ostvarivanje
naše ideje za izgradnju ustanove
za očuvanje i unapređenje zdravlja uz primjenu najsuvremenijih
tehnika i tehnologija.
Željko Kapulica, dr. med. i Mirko
Filipović, poznati CRO COP, zajedno su otvorili Polikliniku Novu u
Vinkovcima.
Poliklinika Nova smještena je u
parku Lenije na 1.300 m2, nesposredno uz stadion Mladost
NK Cibalia, košarkašku dvoranu
LENIJE i teniski klub Vinkovci.
Vinkovačka
Poliklinika
Nova
može se pohvaliti najsuvremenijom medicinskom opremom koja
omogućajva preciznu dijagnostiku,
uspješnu terapiju i dobre rezultate
liječenja.
Poliklinika je podijeljena u više
različitih sustava, tj. centara, baš
kao i ljudsko tijelo. U Poloklinici
Novoj nlazi se:
1) centar za bolesti srca i
krvnih žila
2) centar za bolesti štitnjače,
3) centar za bolesti dojke,
4) centar za ginekološke bolesti.
Ginegološki pregledi provode se
uz pomoć najsuvremenije opreme
5) Polklinika Nova ima i vrhunski
centar za laboratorijsku dijagnozu.
U poliklinici se može napraviti i
pretraga hormona kod žena koje
imaju rizičnu trudnoću. U laboratoriju se, također, mogu raditi sve
pretrage hormona, što je posebno
značajno za sportaše koji se često
zbog preintenzivnog bavljenja
sportom i premalih količina odmora, nađu u situaciji da sport, kao
moćno oružje, bude uzrok bolesti,
6) centar za bolesti sustava za
kretanje koji je današnjim načinom
života iznimno ugrožen,
7) od rujna 2009. godine u potkrovlju Poliklinike Nove bit će otvaren rehabilitacijski centar, u kojem
će se između ostalog, nalaziti rehabilitacijski fitnes, fizikalna terapija i izokinetički centar. Poliklinika
Nova posebno se može pohvaliti
kvalitetnom i najsuvremenijom
opremom za pregled statičkog i
dinamičkog stanja kralježnice, stopala i zdjelice.
U Poliklinici novoj zaposleno je
14 djelatnika, i to u stalnom random odnosu. Poslovna suradnja
uspostavljena je s 30 specijalista,
i to iz Vinkovaca, Osijeka i Slavonskog Broda.
Poliklinika Nova ima cilj, između
ostalog, promicati preventivne
48 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
aktivnosti u očuvanju zdravlja.
Očuvanjem i unapređenje zdravlja
želimo utjecati, da stanovnici budu
duže radno sposobni, te da duže
uživaju u svome zdravlju i životu.
Ali isto tako želimo omogućiti da
se kroz redovne preglede i skrb
o zdravlju pruži manja mogućnost
bolestima i oboljenjim, da se bolest
lakše pobjedi, a liječenje postane dostupnije i jeftinije. I što je
najvažnije, želimo da održavanje
i njegovanje zdravlja postane svakodnevna pojava.
Poliklinika Nova otvorila je novi
pristup i mogućnosti očuvanju i
unapređenju zdravlja stanovništva
Vinkovaca i regije, te sportašima.
Također Poliklinika Nova otvorila je nova radna mjesta, a svoju
kvalitetu jamči vrhunskim medicinskim stručnjacima i najsuvremenijom opremom.
Vinkovci doista mogu biti ponosni
na Polikliniku Novu. Poliklinika
Nova, svojim predanim I kvalitetnim radom opravdat će povjerenje
Grada Vinkovaca I svojih klijenata.
Centar za laboratorijsku analizu krvi i urina
Centar za ultrazvučnu i Color Doppler dijagnostiku
Centar za bolesti srca i krvnih žila
Centar za bolesti unutranjih organa
Centar za bolesti štitne žlijezde
Centar za bolesti dojke
Centar za ginekologiju
Centar za nadgledanje trudnoće
Centar za očnu dijagnostiku i korekciju vida
Centar za sportsku dijagnostiku
Centar za bolesti kralježnice
Centar za bolesti sustava za kretanje
Centar za rehabilitaciju i fizikalnu terapiju
Centar za planiranje i izradu programa prehrane,
tjelovježbe i vitaminizacije
Centar za humanu toksikologiju i ortomolekularnu dijagnostiku
Centar za poremećaje tjelesne težine
Centar za korekciju hoda i spuštenih stopala
Centar za citološku dijagnostiku
Centar za alergološka testiranja
Centar za mjerenje tjelesnih
mogućnosti u sportu
Centar medicine rada
Centar za izokinetička testiranja i
terapiju
Grad Vinkovci 49
PAPRENJAK ORION
Gelato d.o.o.
Tvrtka Gelato d.o.o. Vinkovci prisutna je na tržištu istočne
Slavonije od 1994. godine. Uz ostale djelatnosti, uspješno su razvili i proizvodnju kruha i peciva visoke kakvoće te proizvodnju
mlinaca. Kruh pakiraju u prehrambenu termoskupljajuću foliju s
odgovarajućom deklaracijom. Visokokvalitetni proizvodi privlače
potrošače najprije zbog svojih karakteristika i dosljedne kakvoće,
uz povremeno osvježavanje tržišta novim proizvodima.
Tvrtka kreće u novi proizvodni program Orion, a želja je
da se što više proizvoda oblikuje u tom stilu i izgledu. Najzanimljiviji dio programa je paprenjak u obliku Oriona, a pripremat
će se ručno po tradicionalnom receptu. Sastavni su dijelovi tog
kolača brašno, mast, šećer, orasi, jaja, med, klinčići, muškatni
orasi i papar. Program Orion tvrtke Gelato pridonijet će kulturnom i turističkom ugledu i promidžbi grada Vinkovaca. Intelektualna ideja paprenjaka je u postupku zaštite proizvoda.
50 URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE

Više informacija o novogodišjem dočeku

URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE broj 6-7

Ulaganja u zeljeznicku infrastrukturu na podrucju istocne

NAJAVA 19. Jesenskog poslovnog sastanka Hrvatske mreže

strateški plan gradskog muzeja vinkovci

IZVJEŠTAJ - Hrvatska mreža zdravih gradova

Sajam zdravlja - sadržaj - Vinkovci zdravi grad

kreacija Hrvatske - Gatalinka Vinkovci

Zapisnik sa redovne skupstine MUIH-a 20.06.2012

kreacija Hrvatske - Gatalinka Vinkovci

INFO – TEHNIČKI LIST FOROL OPLATOL MGR

gradska slika zdravlja i gradski plan za zdravlje