zbrka na tržištu nekretnina - e

Dani osiguranja
Tržište osiguranja u blagom
je padu; 26 društava u 10
mjeseci zaračunalo bruto
premiju 7,65 milijardi kuna
Kinezi žele jaču suradnju
Huang Xiaoxiang najavio:
poticat ćemo svoje tvrtke da
koriste vaše prometne veze i
kupuju vaše proizvode
Vinom zaveli Rusiju
Prvi zajednički nastup vinara
iz svih hrvatskih regija na
sajmu u Moskvi otvorio vrata
golemog tržišta
tema tjedna
Str. 4-5
aktualno
Str. 8
aktualno
Str. 6
2008
2009
2010
2010 2011
3 7 0 4
privredni vjesnik
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 21. studenoga 2011.
Godina LVIII / Broj 3704.
www.privredni.hr
kako privući investitore / predstavljanja / eu fondovi i turizam / hrwwwatska / stil / svijet financija
BAN
OSE
P
OG
PRIL TAK
NOKU
TEH
kako je zakon uveo kaos
Zbrka na tržištu
nekretnina
Novim propisima gotovo je potpuno
onemogućen promet nekretninama, a u
pitanje doveden opstanak građevinskih
tvrtki, njihovih kooperanata te agencija za
posredovanje
>> 6-7
Intervju: Neven Staver
tek je diplomirao, a već izvozi
>> 12-13
>> 2-3 Tehnokutak
Od ukupnog broja naših gostiju 98 posto su bili stranci. To je za
nas uobičajeno, kaže predsjednik Uprave Plave lagune
Stjepan Čajić (Stype CS) razvio je i proizvodi traženi sustav za
upravljanje mehaničkim kranovima u videoprodukciji
Tjednik partner
hrvatskog gospodarstva.
Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj
jedan primjerak Privrednog vjesnika.
privredni vjesnik
Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka?
Pretplatite se na Privredni vjesnik.
Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168
ili e-mail [email protected]. Godišnja pretplata za RH je 795,00, a polugodišnja
449,00 kn. Za naručenih 25 pretplata popust je 10%, dok je popust na 50 pretplata 20%.
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a:
G(h)ost komentator: Zoran Šuster, direktor Progreso Grupe
Partnerstvom do boljih rezultata
Želimo aktivniju ulogu banaka
u filtriranju posrednika
Pokrajina Sečuan je među
najpropulzivnijim
kineskim pokrajinama, sa 90
milijuna stanovnika te stopama ekonomskog rasta
iznad 13 posto, što se posebice zasniva na rastu izvoza. Posjet kineskog izaslanstva Hrvatskoj prilika
je da našu zemlju prepoznaju kao partnera za suradnju.
Hrvatska je nekada u Kinu izvozila robe u vrijednosti i do
700 milijuna američkih dolara te je naš cilj vratiti se na te
rezultate, ali postići i veće. Imamo vrlo dobar prometni
položaj prema Europi i te pogodnosti kineskoj pokrajini
Sečuan mogu pružiti komunikaciju s cijelom Europom.
IVICA TODORIĆ, PREDSJEDNIK AGROKORa:
Sinergijski efekti zajedništva
Proces oko naše ponude
za kupnju paketa dionica
Mercatora je u tijeku i za
sada to ne želim komentirati. Međutim, naglašavam
kako jedini ispravan put u
regiji, kao i u čitavom svijetu, jesu koncentracije,
korištenje sinergije i stvaranje kompanija koje mogu uložiti u razvoj. Više smo
nego sigurni da bi jedna ovakva koncentracija na ovim
prostorima značila mogućnost otvaranja cjelokupnoj industriji ovih prostora da se bolje i kvalitetnije plasira na
svjetskom tržištu. Naši partneri u tom poslu, ako bi do
njega došlo, su najeminentnije svjetske institucije. Svi se
iskreno raduju da se takav posao dogodi jer bi time u budućnosti došlo do značajnog smanjenja troškova i znatnog investiranja u razvoj, što bi donijelo novu zaposlenost i veliku priliku svima na ovom tržištu.
Ban Ki Moon, glavni tajnik UN-a:
Mudrom politikom do rasta
Dok svijet s velikim interesom očekuje konferenciju Ujedinjenih naroda Rio
+20 o održivom razvitku,
koja će se održati u lipnju
2012., izvješće Programa
Ujedinjenih naroda za okoliš dovodi u pitanje mit po
kojem su između ekonomije i okoliša neizbježni ustupci. Uz mudre javne politike,
vlade mogu ostvariti rast svojih gospodarstava, stvarati
kvalitetna radna mjesta i ubrzati društveni napredak, a sve
na način kojim se ekološki otisak čovječanstva može održati u okviru sposobnosti naše planete.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak,
Igor Vukić, Drago Živković
Praksa posredovanja za osobnu korist, nelegalna naplata, ucjenjivanje
klijenata kupnjom raznih štednih proizvoda još uvijek su dio mozaika
kreditnog posredništva u Hrvatskoj
A
ko se na trenutak prisjetimo
što rade tvrtke
za posredovanje u kupoprodaji nekretnina, nije
teško zamisliti što je kreditno posredovanje. Ideja je imati sve kreditne linije svih banaka na
jednom mjestu kako bismo ih našim klijentima
Ne možemo
govoriti o jačanju
konkurencije,
već o promjeni ili
nastanku novog
pravnog oblika
poslovanja
prezentirali brzo, točno i
potkrijepljeno dodatnim
savjetima i upozorenjima. Javnost se opravdano može pitati o smislu
naše usluge s obzirom na
to da se gotovo sve kreditne linije mogu naći na
internetu.
Tu izlazi na vidjelo
stvarna dodana vrijednost
kreditnog
posrednika.
Banke na svojim internetskim stranicama predstavljaju uglavnom grubi nacrt ponude pomoću kojeg
se bore protiv konkurencije i biraju ciljanu skupinu
klijenata. Progreso Grupa prikuplja destilirane
informacije koje su bitne
klijentu ako želi provjeriti može li odabrani kredit
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Fotografija: Christian - David Gadler
doista i realizirati. Osim
toga, kreditni posrednik
se bavi i savjetovanjem
oko kombinatorike zaduženja samog klijenta. Nakon odabira banke prikupljamo dokumentaciju i
plasiramo zahtjev u banku u ime klijenta. Nadalje,
koordiniramo obradu kreditnog zahtjeva i komunikaciju između banke i
klijenta, te je na kraju procesa jedini zadatak klijenta doći u banku na potpis
ugovora o kreditu. Ako
uzmemo u obzir da dokumentaciju i komunikaciju s klijentom preuzimamo na sebe, možemo reći
da i banci štedimo vrijeme. Kreditnom savjetniku ostaje samo da tehnički “provuče” zahtjev kroz
aplikaciju banke i obavi isplatu. Naše su usluge
namijenjene svim građanima koji su u bilo kojem
obliku radnog odnosa, te
su za građane besplatne.
Proviziju ostvarujemo od
banaka za čije proizvode i
usluge posredujemo.
Licenciju za kreditno posredovanje ima 30
tvrtki, no možda ih desetak posreduje u ovakvom
obliku. Prva licencija izdana je u srpnju 2010.
upravo Progreso Grupi.
Šest mjeseci smo, zajedno s Tata Grupom, bili jedini kreditni posrednici
u Hrvatskoj. Broj kreditnih posrednika u Hrvatskoj zapravo nije rastao
ja za kreditno posredovanje” a nije letak Progreso Grupe, već bezimenog
suradnika s neregistriranim brojem mobitela.
Praksa posredovanja za
osobnu korist bez dobrobiti za klijenta, nelegalna
naplata usluge, ucjenjivanje klijenata kupnjom
raznih štednih proizvoda te nedovoljno znanje
još uvijek su dio mozaika kreditnog posredništva u Hrvatskoj. Stoga ne
možemo govoriti o jačanju konkurencije, već o
promjeni ili tek nastanku
novog pravnog oblika poslovanja. S obzirom na to
da se izlažu određenom
donošenjem Zakona o potrošačkom kreditiranju,
već su se razne strukture,
uglavnom suradnika osiguravateljskih kuća, konačno formalno okupile
u tvrtke za posredovanje.
Nažalost, stvorena je vrlo
tužna slika činjenicom da
većina njih nije promijenila svoje poslovanje dobivanjem licencije, već je
samo zadovoljila formalne uvjete. Na tržištu još
uvijek postoji velik broj
pojedinaca koji ovaj posao rade bez licencije i
tako neposredno ugrožavaju pozitivan stav javnosti o ulozi kreditnih posrednika.
Odnedavno je u optjecaju i letak koji kaže
“Prva licencirana agenci-
Marketing, pretplata i promocija:
Voditeljica: Dea Olup
Tel: +385 1 5600 028, 4923 198
Faks: +385 1 4923 168
E-mail: [email protected]
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: [email protected]
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović,
Siniša Paulić
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
Progreso
Grupa prikuplja
destilirane
informacije koje su
bitne klijentu
reputacijskom riziku, priželjkujemo još aktivniju
ulogu banaka u filtriranju
kreditnih posrednika na
tržištu. Osim toga, vjerujemo da će Ministarstvo
financija i Državni inspektorat provoditi stalni
monitoring nad poslovanjem kreditnih posrednika kako bismo bili sigurni da smo crnu praksu
ilegalnog, nekorektnog
i opasnog kreditnog posredništva zauvijek izbacili s hrvatskog tržišta.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić
Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
4
TEMA TJEDNA
*vijesti
Zaostajemo za
europskim zemljama
U Hrvatskoj je, nakon
pada realnog bruto domaćeg proizvoda od 0,6 posto u prvom tromjesečju, u
drugom ostvaren rast ukupne gospodarske aktivnosti
od oko 0,4 posto u odnosu
na početak godine. Tome
je pridonijelo povoljno
kretanje izvoza usluga, a
neznatno je porasla finalna potrošnja. No, ujedno
je nastavljen pad kapitalnih investicija. Hrvatska je
jedina od 10 promatranih
zemalja Srednje i Istočne Europe koja je u prvom
tromjesečju ove godine zabilježila pad BDP-a.
Zvijezda slavi 95.
rođendan
( 1879 €
Berkowitz novi
vlasnik Dalmacijavina
Vlasnik američke tvrtke
Traubi International, Salamon Berkowitz, objavio
je da je postigao dogovor
s predstavnicima hrvatske
vlade o kupnji Dalmacijavina. Berkowitz na konferenciji za novinare nije
želio govoriti o detaljima
dogovora, najavivši da će
to učiniti tek nakon potpisivanja sporazuma. Ipak,
procjenjuje se kako planira uložiti do 10 milijuna eura u Dalmacijavino.
Dokapitalizacija
Kvarner VIG-a
Vienna Insurance Group
(VIG) investira 15 milijuna eura u Kvarner Vienna
Insurance Group (Kvarner VIG), odlučeno je na
Glavnoj skupštini Kvarner VIG-a. Tom dokapitalizacijom VIG želi ojačati
poziciju na hrvatskom tržištu i stvoriti temelje za
još bolje poslovanje.
( 2085 kn
premija po stanovniku u EU
premija po stanovniku u Hrvatskoj
Deveti dani hrvatskog osiguranja
Nema razvoja tržišta
financijskog opismen
Osiguranje u Hrvatskoj ima prostora za rast, posebno u području životnih osiguranja, ali pritom mora bi
Drago Živković
[email protected]
H
Prva hrvatska tvornica
ulja Zvijezda ove godine
obilježava 95. godišnjicu
poslovanja.
Tijekom
proteklih godina Zvijezda
je unaprjeđivala svoj
proizvodni
proces
i
stalno osmišljavala nove
proizvode, kao što su
razne vrste margarina i
majoneze.
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
rvatsko
tržište osiguranja i
ove je godine u
padu, iako je taj pad blaži nego u prethodne dvije.
Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, u prvih 10 mjeseci 26
društava za osiguranje zaračunalo je bruto premiju od 7,65 milijardi kuna,
što je jedan posto manje u
odnosu na isto razdoblje
prethodne godine. Oko tri
četvrtine premije ostvaruju neživotna osiguranja (5,72 milijarde kuna),
koja su u padu za 1,2 posto, dok su životna osiguranja smanjena za 0,3
posto, na 1,93 milijarde
kuna. Osiguranje u Hrvatskoj ima prostora za
rast, posebno u područ-
ju životnih osiguranja,
koja u EU-u čine više od
60 posto ukupne premije,
složan je zaključak sudionika Devetih dana hrvatskog osiguranja, održanih
u Rovinju.
U edukaciju stanovništva o prednosti životnog osiguranja spremna
se uključiti i Hrvatska
gospodarska komora, najavila je potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta.
Rane mirovine
Hrvatskoj se, kako je pojasnila, nameće pitanje
razmjerno ranih odlazaka
u mirovinu, a zabrinjava i
podatak da je svaki sedmi
umirovljenik stekao mirovinu po posebnim propisima, bez dovoljno radnog
staža. Sve su to razlozi za
jači angažman osiguravateljskih društava, ali ona
pritom moraju biti kreativnija i nuditi specijalizirane proizvode, upozorila
je Vesna Trnokop Tanta.
Osiguravatelji
rade
dobar posao koji ima perspektivu, uvjeren je i njihov regulator, Hrvatska
agencija za nadzor financijskih usluga, čiji član
Uprave Ivan Vrljić dokaze za tu svoju tvrdnju vidi u usporedbama s
EU-om. Dok je kod nas
ukupna premija oko 9,25
milijardi kuna i čini manje od tri posto BDPa, u EU-u je 1107 mi-
Agencije odumiru
Dinamičnu, na trenutke i oštru raspravu
među osiguravateljima izazvala je tema
budućnosti prodajnih kanala. Osiguravateljska društva sve se više oslanjaju na
vlastite snage i brokere, dok pada udjel
agencija za zastupanje. Za Hrvoja Smiljanića iz Allianza agencije su najviše ‘’isprostituirani’’ kanal prodaje, znanje agenata
je palo na nulu jer svaštare i rade i za desetak osiguravateljskih kuća istodobno. Zlatko Pozaić iz GRAWE-a slaže se da agencije
odumiru, ali vjeruje da bi ih trebalo saču-
vati jer je budućnost u mješavini prodajnih
kanala. Na primjedbe prisutnih predstavnika agencija da su njihovom odumiranju pridonijeli i sami osiguravatelji, Svemir Kalinić iz Croatia osiguranja priznao
je da nisu dovoljno ozbiljno pristupili edukaciji agencija. Svi kanali prodaje su važni
zbog segmentacije klijenata, slaže se Kalinić, dok Smiljanić vjeruje da je budućnost
u specijalizaciji, pa bi se tako agencije trebale više orijentirati na srednja poduzeća,
a brokeri na velike kompanije.
FINANCIJSKA NEPISMENOST
FINANCIJSKA
EDUKACIJA
(ŠKOLSKA)
FINANCIJSKA
EDUKACIJA
(ODRASLIH)
FINANCIJSKA
SPOSOBNOST I UČINKOVITOST
FINANCIJSKE EDUKACIJE
FINANCIJSKA PISMENOST - FINANCIJSKA
EDUKACIJA - FINANCIJSKA SPOSOBNOST
lijardi eura i premašuje
osam posto BDP‑a. Premija po glavi stanovnika
u EU-u je 1879 eura, a u
Hrvatskoj 2085 kuna (278
eura). Glavne prepreke razvoju osiguranja Vrljić
vidi u nedostatku državne
potpore štednji, nelojalnoj konkurenciji i manjku
specijalističkog kadra.
Državni tajnik Ministarstva
financija
Zdravko Marić smatra
da osiguranje prednjači
po inovativnosti u financijskim uslugama, no da
bi te inovacije potencijalni korisnici mogli i razumjeti, potrebno je financijsko
opismenjavanje.
Na toj ideji zajedno su se
našli i osiguravatelji i država, iako oni prvi tvrde da su ove druge morali
dugo nagovarati.
Strateški okvir
Kako bilo da bilo, Vlada
je nedavno prihvatila zaključak kojim je Ministarstvo financija zaduženo
da u roku od godinu dana
pripremi prijedlog nacionalnog strateškog okvira
financijske pismenosti potrošača. U tom hvalevrijednom poslu čiji je krajnji
cilj poslovičnoj Barici ili
Štefici približiti tajne osiguranja, osiguravatelji sa-
Glavne prepreke
razvoju osiguranja
su nedostatak
državne potpore
štednji, nelojalna
konkurencija i
manjak kadra
veznike vide i u novinarima, pa je njih nekoliko
pozvano na panel-raspravu o ulozi medija u financijskom opismenjavanju. I
dok se neki novinari žale
na slabu komunikaciju s
osiguravateljima (Sanja
Smiljanić, HTV), drugi (Marijana Matković,
Vjesnik) im predlažu češće briefinge, a treći (Boži-
5
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
(
oko 9,25 mlrd kn
ukupna premija kod nas (manje od 3% BDP-a)
I
iti kreativnije i nuditi specijalizirane proizvode
Uniseks osiguranje
ca Babić, Poslovni dnevnik) posebne emisije na
televiziji. S druge strane,
predsjednik Uprave Allianza Boris Galić vjeruje
da teme iz osiguranja treba u medije plasirati kroz
promijeniti računicu kod životnih osiguranja (jer žene dulje žive), a u nekim zemljama i kod autoosiguranja (jer žene rjeđe sudjeluju u prometnim nezgodama). William
Vidonja iz europskog udruženja osiguravatelja CEA upozorio je da je u nacrtu EU direktiva o zabrani diskriminacije po spolu i tjelesnom hendikepu, koja je slično formulirana,
pa bi mogla uzrokovati isti problem.
kod države, iako priznaje da je ovo drugo teži put.
Pozitivne promjene
Druga tema koja muči
osiguravatelje i o kojoj
su naširoko raspravljali u
Oko tri četvrtine
premije ostvaruju
neživotna
osiguranja koja su u
padu za 1,2 posto
konkretne primjere, dok
direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje
Pauković misli da je veća
korist od plaćenih medijskih kampanja i lobiranja
Industrija nam odumire
zbog lošeg okvira
Proizvodnju moramo poticati zbog samih sebe, jer tako
se najbolje iskorištavaju resursi i otvaraju radna mjesta,
poručio je Jurčić
bez
njavanja
Veliku promjenu europskom je - a uskoro
će i hrvatskom tržištu osiguranja - donijela presuda Europskog suda u Luxembourgu
u predmetu ‘’Test-Achats’’. Riječ je o presudi
kojom je Europski sud zabranio korištenje
spola kao kriterija izračuna premije osiguranja, protumačivši na taj način jednu nejasno napisanu EU direktivu. Stupanje na
snagu zabrane 21. prosinca 2012. bitno će
Poslovni klub Lider
Rovinju jest skori ulazak
Hrvatske u EU. Anketa
koju je Udruženje osiguravatelja pri HGK-u provelo među vodećim ljudima
osiguravateljskih
Europsko osiguranje 2010.
EU premija - 1,107 mlrd. €
EU u svjetskoj premiji - 37%
EU premija u BDP - 8,2%
EU premija per capita - 1,879 €
EU odnos životno/neživotno - 61,6%/38,4%
Hrvatsko osiguranje 2010.
HR premija - 9,245 mil. kn
HR udio u EU premiji - 0,12%
HR premija u BDP - 2,76%
HR premija per capita - 2,085 kn
HR odnos životno/neživotno - 26,6%/73,4%
društava pokazalo je da
preko 90 posto njih očekuje povećanje konkurencije nakon ulaska u EU, a
podjednaki broj očekuje
spajanja i pripajanja, porast cijena te promjene u
kanalima prodaje. Uvjerljiva većina od 72 posto
ispitanih menadžera ipak
vjeruje u pozitivne promjene na hrvatskom tržištu nakon ulaska u EU.
Slična su bila očekivanja i u Poljskoj, a nakon
sedam godina članstva u
EU-u neka su se ispunila, a neka baš i ne, rekao
je Stanislaw Borkowski
iz poljske podružnice
Allianza. Suprotno očekivanjima, povećao se
broj malih osiguravatelja,
osnovano je mnogo stranih podružnica, a vrlo je
malo prekograničnog prometa. Poljaci su, priznao
je Borkowski, podcijenili
važnost financijskog opismenjavanja i potencijale rasta prodaje osiguranja putem banaka. Ukupni
rezultat ulaska u EU tako
je bio rast konkurencije,
ali ispod očekivanja, bolja
naplata šteta, bolja usluga
i više specijaliziranih proizvoda. Tome se uglavnom nadaju i hrvatski osiguravatelji.
ako je hrvatska industrija po količinama
beznačajna u europskim, a još beznačajnija u
svjetskim razmjerima, proizvodnju moramo poticati zbog samih sebe, jer
tako se najbolje iskorištavaju resursi i otvaraju radna mjesta, teza je s kojom
je ekonomist Ljubo Jurčić otvorio drugi Poslovni
klub Lidera, na temu Treba li Hrvatskoj proizvodnja? Proizvodnja u Hrvatskoj odumire ne zbog
izvoznog lobija, tvrdi Jurčić, već zbog loše postavljenog fiskalnog i monetarnog okvira, u kojem je
naša proizvodnja sve skuplja, pa se više isplati uvoziti. S Jurčićem se baš i nije
složio predsjednik Uprave
Elektrokontakta Vladimir
Ferdelji, navodeći primjer
svoje tvrtke, koja drži 35
posto udjela na svjetskom
tržištu u proizvodnji preki-
dača za električne štednjake. Kada bi tvornica Elektrokontakta sutra izgorjela,
mjesec dana se u svijetu ne
bi mogli proizvoditi štednjaci, tvrdi Ferdelji. Za
njega je najveća prepreka
razvoju industrije precijenjeni tečaj kune, a taj pro-
Da naša tvornica
sutra izgori, mjesec
dana se u svijetu
ne bi proizvodili
štednjaci, tvrdi
Ferdelji
blem se, po njemu, može
riješiti i bez devalvacije.
Predsjednik Uprave Đuro
Đaković Holdinga Zdravko Stipetić ne vidi izlaza
sve dok se ne riješimo raširenog stava da su uspješni poduzetnici lopovi, dok
predsjednik Uprave Jadranskog galenskog laboratorija Ivo Usmiani najveći problem vidi u sustavu
upravljanja državom, koji
naziva katastrofalnim. Vlasnik AutoZubaka Pavo Zubak veliku prepreku vidi i u
manjku stručnog kadra, pa
je tako on dvije godine tražio šefa proizvodnje za autobuse i na kraju ga regrutirao iz Končara. Industriji
ne treba nikakva posebna
podrška države, mišljenje
je Damira Vanđelića iz
Adrisa, treba joj samo stabilan i predvidljiv okvir za
poslovanje. (D.Ž.)
Tompojevci - nova kooperantska farma Belja
Posao u okrilju velike kompanije
K
ompanija Belje od prošloga je tjedna bogatija za još jednu, osmu
po redu standardiziranu
kooperantsku svinjogojsku farmu, a šestoročlana obitelj Ivana i Violete Lajko iz Tompojevaca
u Vukovarsko-srijemskoj
županiji postala je ponosnim vlasnikom jedne od
najsuvremenijih svinjogojskih farmi u Hrvatskoj. Već sljedećih dana
očekuju dolazak prvoga
turnusa od 1400 prasaca
iz jedne od matičnih beljskih farmi.
Ovim poslovnim potezom Belje potvrđuje
značaj razvoja kooperacije u svojoj svinjogojskoj
proizvodnji kako bi što
skorije dostigli planiranu
proizvodnju od 400.000
svinja godišnje.
Inače, u ovu farmu u
Tompojevcima obitelj Lajko uložila je nešto više od
šest milijuna kuna, a projekt je realiziran kroz ope-
tetna stočna hrana, edukacija, stručna podrška i ono
što je u vrijeme nesigurnog plasmana vjerojatno i
najvažnije - tržište.
Kroz kooperantski
odnos s Beljem, za
farmu je osigurano i
tržište
rativni program razvitka
svinjogojske proizvodnje
Ministarstva poljoprivrede uz potporu HBOR-a.
Farma raspolaže s ukupnim kapacitetom tovilišta od 1400 tovljenika u
turnusu, što čini godišnju
proizvodnju od 4200 tovljenika. Kroz kooperantski
odnos s Beljem, obitelji
Lajko je za farmu osigurana tovna prasad, kvali-
“Belje je danas definitivno regionalni lider u
poljoprivrednoj proizvodnji. Stalnim ulaganjima
od 2005. značajno smo
unaprijedili sve segmente
poljoprivredne proizvodnje. Suvremena tehnologija i znanja koja imamo
dostupna su svim našim
kooperantima”, istaknuo
je Goran Pajnić, predsjednik Uprave Belja. (S.S.)
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
“ Ograničenje
Hrvatski vinari na Ruskom sajmu vina
pretpostavlja
Proboj na rusko tržište
Naša želja je da Hrvatska bude prepoznata kao zemlja vrhunskih vina i da
bude jedna od onih koja će sudjelovati u razvijanju trenda pijenja vina u
Rusiji, kaže Rajko Ružička iz HGK-a
Krešimir Sočković
[email protected]
H
rvatska gospodarska komora
organizirala je
prvi zajednički nastup vinara iz svih hrvatskih regija na Međunarodnom
sajmu vina i pića - Russian Wine Fair koji je održan prošlog tjedna u Moskvi. Ovaj sajam povezuje
proizvođače i distributere
alkoholnih i bezalkohol-
Na Sajmu je
Hrvatska dobila
status zemlje
posebnog gosta što
dodatno pridonosi
našoj promociji
nih pića u Rusiji, CIS-u,
Istočnoj i Zapadnoj Europi
s potencijalnim klijentima
iz svih krajeva svijeta, te je
to stoga velika prilika i odskočna daska za inozemne
vinare koji se žele probiti
na rusko tržište vina. Istodobno, taj je sajam jedno
od najvećih sajamskih događanja u Rusiji, a i jedini sajam u Rusiji specijaliziran za vina i alkoholna
pića.
Hrvatska vina su na
sajmu izazvala veliki interes ruskih kupaca. “Nastup na ovom sajmu iznimno je važan za hrvatsko
vinarstvo jer je ovo ujedno i prvo predstavljanje hrvatskih vina na ruskom tržištu. Cilj nam je
zainteresirati ruske kupce
i omogućiti proboj na to
zahtjevno i veliko tržište.
Sajam je već odao prizna-
nje našem gostovanju tako
što je Hrvatska dobila status zemlje posebnog gosta što dodatno pridonosi
našoj promociji”, rekao je
Rajko Ružička, pomoćnik direktorice Sektora
za poljoprivredu, prehrambenu industriju i
šumarstvo HGK-a.
“Rusija je zemlja s
više od 140 milijuna stanovnika u kojoj se trend
pijenja vina tek počinje
razvijati. Imajući u vidu
uniju zemalja Kazahstana, Bjelorusije, Rusije i
drugih, uistinu govorimo
o golemom potencijalnom tržištu. Naša želja je
da Hrvatska bude prepoznata kao zemlja vrhunskih vina i da bude jedna
od onih koja će sudjelovati u razvijanju trenda pijenja vina u Rusiji. Ovaj sajam je istodobno i pokušaj
da se sve većem broju ruskih turista
koji dolaze u Hrvatsku i
upoznaju
naša vrhunska vina omogući da ih konzumiraju i nabave na
domicilnom tržištu”,
zaključio je Ružička.
Izlagači iz cijele
Hrvatske
Na površini od 100 četvornih metara u središnjem dijelu prvog paviljona svoja vina predstavili
su izlagači iz cijele Hrvatske. Tako su se u Moskvi
našli Bodren, Lagradi,
udruga Moslavačka vinska cesta (Vinarija Mikša,
Vinarija Trdenić, Vinarija
Marinčić, Vinarija Jaram,
Vinarija Miklaužić i Vinarija Kašner), Obrt Bartolović, Vinarija Zdjelarević, Galić, Krauthaker
vinogradarstvo i podrumarstvo, Feravino, Kutjevo Vina Kalazić-Kronos i
Agrokor vina. Također tu
su bili i Kabola, Poljoprivredno-trgovački obrt Matić, Kozlović vina, Roxanich, P.Z. Vrbnik, Obrt
Kunjas, Dalmacijavino,
Enjingi vinarstvo i vinogradarstvo, Vinarija Antunović, Vina Jakob, Skaramuča vina, Zlatan otok,
Korta Katarina, Saints Hil­
ls i Badel 1862.
Na hrvatskom štandu
je u suradnji s timom Zagreb Wine Gourmet Festivala otvoren i Croatia Gourmet Festival,
s ciljem promocije hrvatske hrane i
vina. Tom prilikom su naši najvrsniji kuhari
Branko Ognjenović, Deniz
Zembo i Biljana Milina pripremali sljedove hrvatskih specijaliteta i predstavljali ih
u kombinaciji s najboljim
hrvatskim vinima. U sklopu Croatia Gourmet Festivala održan je i Master
class: Wines of the Adriatic - Croatia, na kojemu je
svjetski priznati specijalist za vina Darrel Joseph
predstavio uzvanicima vrhunska hrvatska vina. Inače, Hrvatska do ove godine nije izvozila zamjetne
količine vina na rusko tržište, a u prvih devet mjeseci 2011. godine ostvarila je izvoz od 595.926
dolara.
Prvi kontakt na zanimljivom tržištu
Od ovog sajma očekujemo ostvarivanje prvih kontakata na ruskom tržištu, kaže Saša Franić iz vinarije Saints Hills. “Mi smo mala butik vinarija
i orijentirani smo na izvoz koji čini
70 posto naše prodaje. Prvi komentari na naša vina su pozitivni i kušatelji su iznenađeni visokom kvalitetom hrvatskih vina. Naša je kvaliteta
neupitna, no vina su nam prilično
skupa. Hrvatska je Rusima nepoznato tržište, a problem nam predstavljaju i visoka davanja koja mogu upeterostručiti našu cijenu”, pojašnjava
Franić.
Milenko Matić iz Vinarije Matić ističe
kako je rusko tržište izuzetno zanimljivo. “Za nas je ono nepoznanica, no
prvi kontakti su tu i vidjet ćemo kako
će se oni razviti. Nismo upoznati s načinima distribucije na tržištu i mislim
da je važno pronaći pravog uvoznika
koji će znati iskoristiti naše prednosti. Hrvatska vina su jako kvalitetna,
ali i skuplja. No za svako nepce postoji
hrvatsko vino koje mu odgovara”, zaključuje Matić.
Zbrka na tržištu nekretnina
Kako je z
iz dobre n
stvorio ka
Stupanjem na snagu spornih propisa gotovo je
broja građevinskih tvrtki i njihovih kooperanata
Drago Živković
[email protected]
G
raditeljstvo, posebno
stanogradnja, ali i
posrednici u prometu nekretninama snažno su pogođeni recesijom koja je
ponegdje smanjila broj kupoprodaja i za 80 posto u
usporedbi s predrecesijskim razdobljem. Kao da
to nije bilo dovoljno, dodatni udarac zadan im je
ljetošnjim izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, kao i posve
novim Zakonom o postu-
Raste pritisak na
Vladu da hitno,
bez obzira na
predizbornu
kampanju, nešto
učini
panju s nezakonito izgrađenim zgradama. Ti su
propisi još jednom potvrdili da je put u pakao popločan dobrim namjerama.
Oboriva predmnijeva
Nitko, naime, ne sumnja
da su namjere predlagača
i zakonodavca bile dobre:
napokon uskladiti stanje
na terenu sa stanjem u zemljišnim knjigama. Osim
što je to obveza u procesu
zakonodavnog usklađivanja s Europskom unijom,
također je i nužan predu-
vjet za korištenje sredstava za poticaje iz međunarodnih programa za
potporu razvoja poljoprivrede. Ipak, način kako se
to pokušalo učiniti novim
propisima izazvao je, tvrde i građevinari i posrednici u prometu nekretnina, više štete nego koristi.
Kako se kroz praksu utvrdilo da njihova primjena
stvara nesagledive probleme, raste pritisak na Vladu da hitno, bez obzira na
predizbornu kampanju,
nešto učini.
7
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
prometa nekretnina u krajnjem slučaju nije trebalo propisati prije datuma za koji se
da će biti dovršeni postupci legalizacije, te riješeni i upisi pozitivnih zabilježbi u zemljišnim knjigama.
Jasminka Trzun, potpredsjednica HGK-a
Sporne odredbe
akonodavac
amjere
os
Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
(NN 90/11)
Članak 22.
(1)Nezakonito izgrađena zgrada, odnosno zemljište na
kojem je izgrađena, ne mogu se otuđiti dok se takva
zgrada ne ukloni.
(2)Ugovor sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka ne proizvodi pravne učinke i ne može se provesti u
zemljišnim knjigama niti u drugim javnim evidencijama.
Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)
Članak 15.
(2)Prije izdavanja uporabne dozvole, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga
dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade, koji izdaje ovlaštena osoba.
potpuno onemogućen promet nekretninama, čime je doveden u pitanje opstanak velikog
te agencija za posredovanje u prometu nekretninama
može dobiti uporabnu dozvolu, a bez nje ni zabilježbu, što znači da se ne
može ni prodati, barem po
tumačenju nekih gruntovnica. Druge gruntovnice
(a među njima i ona najveća, zagrebačka) znatno su
fleksibilnije u tumačenju,
jer smatraju da je svrha zakona bila spriječiti promet
nelegalnim zgradama, a ne
otežavati gospodarsku aktivnost. Konačni rezultat je
stanje koje ne samo građevinari i posrednici, nego i
neki pravnici, nazivaju velikim cirkusom.
Hitno ukinuti
Stupanjem na snagu spornih propisa gotovo je potpuno onemogućen promet
nekretninama, čime je doveden u pitanje opstanak
velikog broja građevinskih tvrtki i njihovih kooperanata iz direktne proNovi su propisi opet
razbuktali staru boljku zemljišnoknjižnog sustava u
Hrvatskoj: sklonost gruntovnica da posve različito
tumače zakonske odredbe.
Sporna je ispala ideja zakonodavca da se sve vlasnike nekretnina natjera
da pribave akt za uporabu
(uporabnu dozvolu), tako
što će im se onemogućiti prodaja nekretnine bez
tog dokumenta. Iako je to
očito ograničavanje prava privatnog vlasništva,
zbog čega mnogi pravni-
ci sporne odredbe smatraju neustavnima, autori
zakona nazivaju takvo rješenje “oborivom predmnijevom’’ u interesu pravne
sigurnosti. Oboriva predmnijeva odnosi se na sve
građevine, pa je tako neke
gruntovnice
primjenjuju i na nove zgrade čija
je gradnja započeta temeljem pravomoćnog akta o
građenju, a investitori ih
žele prodati prije dovršetka, što je do sada bilo moguće. Kako je zgrada nedovršena, jasno je da ne
Ako je stan u
Knjizi položenih
ugovora, gdje se
upisuju stanovi
u neetažiranim
zgradama, sve je
isto kao prije
izvodnje te agencija za
posredovanje u prometu nekretnina, kao i očuvanje radnih mjesta velikog broja zaposlenika u
tim tvrtkama. U uvjetima
”
gospodarske krize u kojoj se nalazimo to bi moglo imati dalekosežno
štetne posljedice, uključujući i smanjenje prihoda
državnog proračuna, ističe potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Jasminka Trzun.
Spornim odredbama, smatraju u HGK-u, direktno
se narušavaju poduzetničke slobode, prije svega posrednika u prometu
nekretninama, ali i poduzetnika iz djelatnosti graditeljstva i proizvodnje za
graditeljstvo. Ograničenje prometa nekretnina u
krajnjem slučaju nije trebalo propisati prije datuma za koji se pretpostavlja
da će biti dovršeni postupci legalizacije, te riješeni i
upisi pozitivnih zabilježbi
u zemljišnim knjigama.
Stoga je HGK u dopisima poslanima Vladi i
Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva predložio da
u uvjetima teške gospodarske krize, radi otklanjanja poremećaja na tržištu,
Vlada hitnim donošenjem
uredbe sa zakonskom snagom ukine sporne odredbe, jer je to od iznimne
važnosti za investicije u
Hrvatskoj. Dodatno se
predlaže i odgoda primjene zakonske odredbe kojom je ograničen pravni
promet nekretninama bez
certifikata o energetskim
svojstvima zgrada.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 90/11)
Članak 116.
(1)Za građevine upisane u zemljišnu knjigu do dana stupanja na snagu ovoga zakona i za građevine za koje je
katastarski ured nadležnom sudu do tog dana poslao
dokumente propisane posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, nadležni sud na zahtjev vlasnika građevine u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priložen akt za uporabu građevine
koja je upisana u zemljišnoj knjizi, odnosno koja se u
istu upisuje, uz navođenje naziva i oznake tog akta, odnosno uz navođenje oznake potvrde nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za
uporabu.
(3)Građevina upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe iz
stavka 1. ovoga članka smatra se građevinom izgrađenom bez akta na temelju kojega se može pristupiti građenju građevine i bez akta za uporabu iste, a tko tvrdi
suprotno, treba to dokazati.
Nitko ništa ne zna
Kakva su iskustva posrednika u prometu nekretninama?
“Nitko ništa ne zna, takva su iskustva’’, kaže Boro Vujović
iz zagrebačke agencije Opereta. “Ministarstvo govori jedno,
sudovi drugo, banke treće’’. Dok neke gruntovnice odbijaju upis promjene vlasništva bez pozitivne zabilježbe, druge, uključujući i zagrebačku, provode upis bez zabilježbe,
ali uz potvrdu da građevinska inspekcija za zgradu nije pokrenula postupak rušenja. Zadnje je tumačenje resornog
ministarstva, kaže Vujović, da su sporne samo nekretnine
predane na upis između 1991. i 2007. godine, a da ostale
ne trebaju imati zabilježbu. Nova uputa očito nije došla do
svih, pa tako Vujović navodi primjer stana u zgradi izgrađenoj 1975. godine, za koji banka traži građevinsku dozvolu
da bi odobrila kredit za kupnju.
Kako prodati svoj stan?
Što da u ovoj zbrci rade građani koji sada žele prodati stan?
Odgovor je jasan i nedvosmislen: ovisi. Kako nam je protumačila voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda
u Sesvetama Ana Marija Končić, ako je stan upisan u Knjizi
položenih ugovora, gdje se upisuju stanovi u neetažiranim
zgradama, sve je isto kao prije. Ako je zgrada etažirana i stan je upisan u glavnoj zemljišnoj knjizi, onda svaki vlasnik mora za svoj stan
prikupiti dokumentaciju (najčešće građevinsku dozvolu i potvrdu građevinske
inspekcije) da bi dobio pozitivnu zabilježbu i potom prodao stan, a da bi se kupac mogao upisati kao novi vlasnik. Sve to, naravno,
ako Ustavni sud ne ukine sporne odredbe.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
( 1,47 mlrd $
PREGLED NOVIH PROPISA
(OD 15. RUJNA DO 15. STUDENOG 2011.)
kineski uvoz u Hrvatsku
Propisi Ministarstva poljoprivrede, ribarstva
i ruralnog razvoja
•Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza
preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih preživača i genetskog materijala podrijetlom od preživača iz država članica Europske unije radi sprječavanja unošenja u
Republiku Hrvatsku bolesti plavog jezika (NN 105/2011)
•Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere 101 i mjere 103 unutar IPARD programa (NN 116/2011)
•Pravilnik o izmjenama Pravilnika o povlastici za obavljanje
gospodarskog ribolova na moru i registru o izdanim povlasticama (NN 123/2011)
•Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za
stavljanje u promet i uvoz životinja akvakulture i njihovih
proizvoda te o popisu vektorskih vrsta (NN 128/2011)
Velik interes Kine za hrvatsko gospodarstvo
Dobar biznis iz Sečuana
Hrvatska je nekada u Kinu godišnje izvozila i do 700 milijuna dolara. Cilj
nam je vratiti se na te rezultate pa postići i veće, rekao je Vidošević
Propisi Ministarstva financija
•Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji za
usluge javne objave godišnjih financijskih izvještaja i izdavanja dokumentacije iz Registra godišnjih financijskih izvještaja (NN 126/2011)
Propisi Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva
•Pravilnik o dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama (NN 111/2011)
•Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinima i uvjetima
odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 111/2011)
•Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 126/2011)
Propisi Ministarstva mora, prometa i
infrastrukture
•Pravilnik o izmjeni Pravilnika o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza putnika (NN 112/2011)
•Pravilnik o priznatim organizacijama za nadzor, pregled i
certifikaciju brodova (NN 118/2011)
Propisi Ministarstva turizma
•Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (NN
118/2011)
Propisi Ministarstva pravosuđa
•Pravilnik o dopuni Pravilnika o službenim sjedištima javnih
bilježnika (NN 126/2011)
•Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (NN 126/2011)
Propisi Hrvatske agencije za nadzor
financijskih usluga
•Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra objekta leasinga
(NN 113/2011)
Zakoni
•Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (NN
114/2011)
•Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/2011)
•Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (NN
114/2011)
•Zakon o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju (NN
114/2011)
•Zakon o dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene
prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 114/2011)
•Zakon o izmjeni Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 11472011)
•Zakon o dopuni Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (NN 114/2011)
•Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 114/2011)
•Zakon o izmjeni Zakona o tržištu plina (NN 114/2011)
•Zakon o kaznenom postupku (NN 121/2011)
•Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije (NN 124/2011)
•Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/2011)
•Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (NN
124/2011)
S
vaki drugi iPhone
napravljen je u Sečuanu. Ta kineska
pokrajina od 90 milijuna stanovnika i BDP-om
od 249 milijardi dolara (koji raste godišnje za
13,7 posto), popela se na
osmo mjesto po razvijenosti među kineskim pokrajinama.
na potvrđuje velik interes iz Kine za mogućnosti
koje se hrvatskoj privredi otvaraju ulaskom u Europsku uniju.
“Poticat ćemo naše
tvrtke da što više iskoriste prometne mogućnosti
koje ima Hrvatska, a želimo i više kupovati hrvatske proizvode. Naše
se za 10 godina moglo od
Pekinga do Londona, brzinom od 350 kilometara
na sat, doputovati za samo
dva dana.
tvrtke bi rado ulagale u
Hrvatsku”, rekao je Huang Xiaoxiang, zamjenik sečuanskog guvernera. Xiaoxiang je podsjetio
da Sečuan ima željezničku
vezu s Europom i izravne
zračne veze s europskim
gradovima. Uz razvijenu
industrijsku proizvodnju
i poljoprivredu, Sečuan je
važno prometno čvorište.
Poznato je, primjerice, da
Kina gradi mrežu superbrzih vlakova, kojima bi
ce prugu između Rijeke
i mađarske granice, istaknuo je Nadan Vidošević. Preko hrvatskih morskih luka može ići najbrži
put za plasman sečuanskih roba u Europu. Hrvatska se nalazi i na Dunavu, kao najbližoj vezi
europskog plovnog puta
i Jadranskog mora. Planirana izgradnja kanalske
mreže i sustava navodnjavanja otvara mogućnosti
za suradnju u razvoju po-
Predstavljeni
investicijski projekti
Hrvatska isto tako želi sagraditi modernu željezničku mrežu, posebi-
Naše tvrtke bi rado
ulagale u Hrvatsku,
rekao je Huang
Xiaoxiang, zamjenik
sečuanskog
guvernera
Predstavnici Sečuana
posjetili su prošli tjedan
Hrvatsku. Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a,
i Li Gang, predsjednik
CCPIT-a, Sečuanskog vijeća za poticanje međunarodne trgovine, potpisali
su tom prilikom Memorandum koji bi trebao ojačati suradnju poslovnih
ljudi Hrvatske i Sečuana.
Nakon nedavna posjeta izaslanstva iz Kantona,
dolazak gostiju iz Sečua-
ljoprivrede. Hrvatska ima
i pet klimatskih zona s velikim količinama vode,
dodao je Vidošević. “Hrvatska je nekada u Kinu
godišnje izvozila i do 700
milijuna dolara. Cilj nam
je vratiti se na te rezultate pa postići onda i veće”,
rekao je Vidošević. Sada
iz Kine stiže roba za 1,47
milijardi dolara, a hrvatska pošiljka vrijedi samo
38 milijuna dolara.
U izaslanstvu Sečuana
bili su predstavnici najveće
telekomunikacijske i građevinske tvrtke te najveće
pokrajinske banke. Osim
domaćina iz HGK-a, na
susretu su bili i predstavnici Ministarstva gospodarstva, HBOR-a te Hrvatske
agencije za telekomunikacije. Marija Vukelić iz Ministarstva
gospodarstva
predstavila je gostima plan
hrvatskih
investicijskih
projekata. Upoznala ih je
uz ostalo s mogućnostima
ulaganja u poslovnu zonu
Podi kod Šibenika i industrijsku zonu Nove Gradiške te upozorila na namjeru
gradnje novog bloka termoelektrane Plomin, vrijednog oko 800 milijuna
eura. (I.V.)
9
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
( 867 mil kn prihodi
PREGLED NOVIH PROPISA
(OD 15. RUJNA DO 15. STUDENOG 2011.)
međimurske metaloprerađivačke industrije u prvih 6 mjeseci
Metaloprerađivačka industrija u Međimurskoj županiji
Rezultati koji
bude optimizam
Podaci HGK-Županijske komore Čakovec pokazuju rast prihoda, plaća
i investicija u metaloprerađivačkoj industriji, ali i porast prihoda u
gospodarstvu te županije
Jasminka Filipas
[email protected]
M
etaloprerađivačka industrija Međimurske županije u prvih
šest mjeseci ove godine
ostvarila je ukupne prihode u visini od 867 milijuna kuna, što je za 26,8
posto više nego u istom
razdoblju prethodne godine (684 milijuna kuna).
Istodobno je cijelo međimursko gospodarstvo
imalo rast ukupnih prihoda od 12,6 posto, sa 4,42
milijarde na 4,98 milijardi kuna - pokazuju podaci
Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Čakovec. Iz podataka
je vidljivo i kako se udjel
ukupnog prihoda metaloprerađivačke industrije u cjelokupnom gospodarstvu Međimurja u tom
razdoblju povećao sa 15,5
posto u prvih šest mjeseci 2010. godine na 17,4
posto u prvoj polovini
ove godine. Istovremeno
je visina ukupnih rashoda povećana za 21,5 po-
sto, s lanjskih 648 milijuna kuna na ovogodišnjih
787 milijuna kuna. Ukupni rashodi gospodarstva
Županije u cjelini zabilježili su rast od 10,5 posto,
sa 4,27 milijardi kuna na
4,72 milijarde.
Pozitivan saldo, rast
plaća i investicija
Metaloprerađivačka industrija je u ukupnim rashodima gospodarstva sudjelovala sa 16,7 posto,
za razliku od prošlogodišnjih 15,2 posto. Saldo ukupnih prihoda i rashoda metaloprerađivača
pokazuje povećanje od
122,2 posto, s lanjskih 36
milijuna kuna na ovogodišnjih 80 milijuna. Istodobno je njegov udjel u
međimurskom gospodarstvu povećan sa 23,8 na
31 posto. Prosječna neto
plaća isplaćena u toj industriji u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 4501 kunu i bila je
22 posto veća od prosjeka plaće u ukupnom međimurskom gospodarstvu
(3675 kuna). Dok je trend
kretanja prosjeka plaće
cijelog gospodarstva Županije bio u porastu za
4,3 posto (3524 kune godinu dana ranije), trend
prosjeka plaće metalaca
bio je uzlazan za 7,4 posto u odnosu na prethodnu godinu (4190 kuna).
Investicije u dugotrajnu imovinu međimurskih metaloprerađivačkih
tvrtki u prvih šest mjeseci
ove godine iznosile su 45
milijuna kuna ili 15,4 po-
Investicije u
dugotrajnu imovinu
iznosile su 45
milijuna kuna
sto više nego u istom lanjskom razdoblju (39 milijuna kuna). Vrijednost
ostvarenih ulaganja metaloprerađivačke industrije u dugotrajnu imovinu
na razini zemlje iznosila je 464 milijuna kuna, u
čemu Međimurci sa svojom vrijednošću investicija čine 9,69 posto.
Udjel metaloprerađivačke industrije Međimurja u ukupnim prihodima te djelatnosti na
razini države iznosi 5,73
posto (867 milijuna kuna
na području Međimurja u 15,12 milijardi kuna
u toj djelatnosti na razini Hrvatske). U visini
ukupnih rashoda hrvatske metalne branše, a to
je 13,67 milijardi kuna,
međimurske tvrtke imaju podjednaki udjel - sa
svojih 787 milijuna kuna
rashoda sudjeluju u rashodima svoje djelatnosti na razini cijele zemlje
sa 5,76 posto. U pogledu
salda ukupnog prihoda i
rashoda, on je na razini
hrvatske metaloprerađivačke djelatnosti bio naglašeno pozitivan i iznosio je 1,45 milijardi kuna,
dok je njena međimurska komponenta poslovala s pozitivom od 80 milijuna kuna, što čini udjel
od 5,52 posto. Prosječna
plaća u toj djelatnosti na
razini države bila je veća
nego u Međimurskoj županiji za 3,6 posto.
•Zakon o djelatnosti socijalnog rada (NN 124/2011)
•Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN
124/2011)
•Zakon o dopuni Zakona o medicinskoj oplodnji (NN
124/2011)
•Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krvi i krvnim pripravcima (NN 124/2011)
•Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima (NN
124/2011)
•Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o medicinskim proizvodima (NN 124/2011)
•Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori
poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 124/2011)
•Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uskladištenju i
skladišnici za žitarice i industrijsko bilje (NN 124/2011)
•Zakon o dopunama Zakona o zaštiti biljnih sorti (NN
124/2011)
•Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o športu (NN
124/2011)
•Kazneni zakon (NN 125/2011)
•Zakon o pučkom pravobranitelju (NN 125/2011)
•Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN
125/2011)
•Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza (NN
125/2011)
•Zakon o javnoovršiteljskim pristojbama (NN 125/2011)
•Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv
međunarodnog ratnog humanitarnog prava (NN 125/2011)
•Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN
125/2011)
•Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (NN 125/2011)
Propisi Vlade Republike Hrvatske
•Uredba o izmjeni Uredbe o carinskoj tarifi za 2011. godinu
(NN 106/2011)
•Uredba o izmjenama Uredbe o carinskoj tarifi za 2011. godinu (NN 107/2011)
•Odluka o preferencijalnim carinskim kvotama pri uvozu
određenih poljoprivrednih proizvoda (NN 108/2011)
•Odluka o isplati obveznica za restrukturiranje gospodarstva iz 1991. godine (NN 108/2011)
•Uredba o načinu raspolaganja prilikom zamjene, darovanja
i osnivanja založnog prava na dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 109/2011)
•Uredba o najvišem iznosu naknade za priključenje građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine (NN
109/2011)
•Odluka o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske
(NN 109/2011)
•Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2012.
godinu (NN 119 /2011)
•Odluka o dopunama odluke o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje (NN 119/2011)
•Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 123/2011)
•Odluka o jediničnom iznosu novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva u 2012. godini (NN 123/2011)
•Uredba o izmjenama Uredbe o carinskoj tarifi za 2011. godinu (NN 127/2011)
•Uredba o izmjenama Uredbe o carinskoj tarifi za 2011. godinu (NN 127/2011)
10 PREDSTAVLJAMO
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
( oko 4,5 mil kn ( od 50 zaposlenih
investicija u prvu fazu gradnje
MODO INTERIJER STUDIO, OSIJEK
10 je visokoobrazovanih
Aldi, Solin
Namještaj s potpisom
- samo za strance
Poslije mnogo godina zatvaranja tvornica i gašenja drvne industrije
u Slavoniji i Baranji napokon se gradi nova tvornica namještaja
M
noge vrijedne
stvari započele
su u garaži, pa
tako i poslovna priča mladog osječkog poduzetnika Miroslava Mrše. Prije
nekoliko godina za vlastitu je kupaonicu u stričevoj
garaži, s alatom posuđe-
Klijenti su im
kupci iz Njemačke,
Švedske i Velike
Britanije
nim od ujaka, izradio policu. Kako to nije bila tek
obična polica, svidjela se
mnogima, te je ubrzo brojne prijatelje opskrbljivao
željenim komadom namještaja. Uvidjevši kako
mnogima treba namještaj po mjeri, 2006. napušta solidno plaćeni posao
i osniva vlastitu tvrtku –
Modo interijer studio.
Izrađuje tzv. pločasti
namještaj, ali i dalje radi
po mjeri prostora konkretnog kupca. Dizajnira
i izrađuje ponajviše kuhinje, po kojima je njegova tvrtka postala poznata mnogim Osječanima i
Slavoncima. No, crno tržište izrade namještaja na
području Slavonije izuzetno je jako, a ne postoji učinkovit način da se
tome stane na kraj. Nije
bilo druge nego okrenuti se punoj specijalizaciji u proizvodnji. Nakon
brojnih izračuna i analiza,
odabran je smjer – proizvodnja isključivo drvenog namještaja.
Svoje konkretizirane
ideje – proizvodnju pojedinačnih i dizajniranih
komada namještaja od punog drveta – Modo interijer studio izložio je na dva
ugledna sajma u Ljubljani i Kölnu. Europsko tržište pokazalo je ozbiljnu zainteresiranost. Stigle
su prve narudžbe, a Modo
interijer studio krenuo je u
ozbiljan i zahtjevan investicijski ciklus. Uz potporu HBOR-a i HAMAG‑a,
te prihvatljiv kreditni
aranžman, nabavili su suvremenu tehnologiju i započeli projekt izgradnje
posve nove tvornice namještaja.
Londonski dizajn
Tako se Osijeku, Slavoniji i Baranji, poslije mnogo
godina zatvaranja tvornica i gašenja drvne industrije, upravo gradi nova
tvornica namještaja koja
niče u Poslovnoj zoni
Darda, desetak kilometara sjeverno od Osijeka.
Prema riječima Miroslava Mrše, osnivača, vlasnika i direktora, prva faza
je vrijedna između četiri
i 4,5 milijuna kuna - točno koliko se očekuje da
će iznositi ukupni promet
ove mlade osječke tvornice. A proizvodni kapaciteti odavno su rasprodani. Završetkom tvornice
će, umjesto sadašnjih 13,
u dvije smjene raditi 20 do
25 zaposlenika.
O novom usmjerenju tvrtke direktor Mršo
kaže: “Nedavno smo otkupili dizajn za 10 proizvoda od jedne londonske dizajnerice. Riječ je
o pojedinačnim komadima namještaja poput stolova, komoda, kreveta i
slično. To su pravi komadi namještaja s potpisom.
Time s jedne strane želimo razvijati naš vlastiti
brend, a drugi smjer poslovanja je visokokvalitetna uslužna proizvodnja
za velike naručitelje. S tržištem nema problema jer
trenutno imamo veću potražnju nego što možemo proizvesti”. K tome,
radi se isključivo o inozemnim kupcima iz Njemačke, Švedske i Velike Britanije. “Za domaće
kupce u sadašnjoj situaciji nismo zainteresirani.
Ne želimo raditi za nekoga, a onda trošiti vrijeme i energiju na borbu
hoće li kupac platiti isporučenu robu ili ne”, kaže
Mršo. (S.S.)
Narudžbi ima, uplata
baš i ne...
Aldi ima predstavništvo u Zagrebu, a svoje proizvode i radove na
njihovoj ugradnji tvrtka je izvodila u svim dijelovima Hrvatske
P
roizvodnu tvrtku
Aldi osnovao je
1990. godine poduzetnik i inženjer Ljubo Đula kao jedan od prvih poduzetnika koji je
prepoznao kvalitetu novih materijala i tehnologija primjenjivih na poslovima izvođenja radova u
kojim se koriste proizvodi
na bazi aluminijskih, staklarskih i PVC materijala.
Tvrtka je već 2000.
godine izgradila u to vrijeme suvremeni i tehnički potpuno opremljen proizvodno-prodajni prostor
u Solinu. Potom je, zbog
rasta tržišta i tehnološkog
napretka te potrebe za mijenjanjem tehnologija izgrađen i drugi moderan i
još funkcionalniji poslovno-proizvodni objekt u
Poslovnoj zoni Podi u Dugopolju. Trenutačno tvrtka zapošljava 50 radnika
od kojih je 10 visokoobrazovanih. Aldi ima svoje
predstavništvo u Zagrebu,
a svoje proizvode i radove
na njihovoj ugradnji tvrtka je izvodila u svim dijelovima Hrvatske. “Unatoč
tome što su u posljednje
vrijeme investicije u graditeljskom sektoru kod
nas u velikom padu, tvrtka
zbog dugogodišnjeg iskustva i rejtinga koje je godinama gradila ima dovoljan
broj narudžbi i poslova.
Međutim, unatoč tome
ima velike probleme zbog
teške naplate potraživanja
i nelikvidnosti koja je najizraženija upravo u graditeljskom sektoru”, kaže
Ljubo Đula, direktor
tvrtke Aldi iz Solina.
Zahtjevni proizvodi
“Sirovinu koju mi nabavljamo od njemačkih proizvođača plaćamo avansno,
a kod nas ne samo da su rokovi naplate predugi, nego
se nakon recimo 90 dana
od izvršenog posla, kada
ga ne naplatite, investitor
javi s prijedlogom o nekakvim kompenzacijama
koje nam nikako ne odgovaraju”, istaknuo je Đula.
Ono što mu ulijeva
nadu da bi se situacija na
tržištu mogla popraviti je
upućenost i educiranost
investitora, pa čak i onih
koji grade obiteljske kuće.
”Investitori nam u posljednje vrijeme naručuju
vrlo zahtjevne i tehnološki komplicirane proizvode koji im osiguravaju
uštedu energije te u najvećoj mogućoj mjeri zaštitu
od buke. Dio njih toliko je
educiran da imate osjećaj
kao da pred njima polažete test znanja. To me doista veseli i ohrabruje”, pojašnjava direktor Aldija.
Inače, Aldi u segmentu
aluminijske bravarije proi-
zvodi profile različitih serija hladnog profila bez prekinutog termičkog mosta,
zatim različite serije termo
profila s prekinutim termičkim mostom, specijalne aluminijske profile kao
što su lođe, zimski vrtovi,
nadstrešnice, krovne kon-
Neki naši investitori
toliko su educirani
da imate osjećaj
kao da pred
njima polažete
test znanja, kaže
direktor Aldija
strukcije, razne vrste ograda, pašamane, pergole...
Proizvodi i razne profile za
fasade koji su primjenjivi
u modernoj arhitekturi na
bazi kombinacije aluminija i čelika, PVC materijala,
keramike i ostalih fasadnih
obloga, zatim proizvode za
vanjsku zaštitu, rolete, grilje, garažna vrata, aluminijske klupice, profile izgrađene
kombinacijom
različitih vrsta materijala
te najzahtjevnije staklene
proizvode. (J.V.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
( oko 140
Promocija proizvoda ribarstva
Počela akcija
“Jedi što vrijedi”
stalno zaposlenih radnika u zoni
H
Širi se poslovna zona Čaporice
Zadovoljni investitori
dovode nove
Grad Trilj je kupce parcela u zoni oslobodio komunalnog doprinosa do 80
posto iznosa, a sa 350 kuna sufinancira svaki kilovat angažirane snage
Jozo Vrdoljak
[email protected]
U
sjeni starijih i
puno
eksponiranijih zona
u Općini Dugopolje razvija se moderna i, što
je najbitnije, uglavnom
proizvodna Poduzetnička zona Čaporice smještena na području Grada
Trilja. Gospodarska zona
Čaporice započela je s radom u svibnju 2010. godine. Riječ je o izuzetno dobro pozicioniranoj
zoni, udaljenoj samo četiri kilometra od čvora Bi-
Postojeći investitori
su nam doveli nove
te Grad planira
proširenje zone,
ističe gradonačelnik
Trilja
sko odnosno od autoceste
Zagreb-Dubrovnik. Smještena je 35 kilometara od
Splita, a 45 kilometara od
Zračne luke Split, što znači da je u blizini putnička
i komercijalna luka. Gospodarska zona nalazi se
tri kilometra jugoistočno
od gradskog središta Trilja uz državnu cestu D-60
Trilj-Imotski, a od graničnog prijelaza Kamensko
udaljena je 28 kilometara
državnom cestom D-220,
a taj je položaj, na raskrižju državnih cesta, za zonu
vrlo povoljan.
Komunalna
opremljenost
Na poslovno-proizvodni dio otpada 23,5 hektara
zone, dok na prometnice,
zelenilo i javne sadržaje otpada 12 posto ili 3,4
hektara površine.
“Gospodarska zona
Čaporice u cijelosti je komunalno opremljena, ima
spoj na državnu cestu, vodoopskrbu, javnu rasvjetu šest MW kabelskog raspleta, uređenu fekalnu i
oborinsku odvodnju s izgrađenim uređajem za
pročišćavanje, asfaltirane prometnice, nogostup i
zajednički parking u cijeloj zoni. Za sve je to dobivena uporabna dozvola”,
ističe Ivan Šipić, gradonačelnik Trilja.
U gospodarskoj zoni
trenutačno posluju četiri poduzetnika, a izgrađeno je još pet objekata koji
bi uskoro trebali započeti
s radom. Djelatnost tvrtki
koje posluju u zoni je različita - od prerade ribe,
prerade i distribucije soli,
kamenoklesarskog
pogona do pogona za proizvodnju
ventilacijskih
uređaja i elektroormara.
Kako bi privukli investitore u ovu zonu, Grad
Trilj je kupce parcela u
njoj oslobodio komunalnog doprinosa do 80 posto
iznosa, ovisno o djelatnosti kojom se žele baviti.
Novih 23 hektara
Trenutačno je u tijeku
izrada projektne dokumentacije za infrastrukturu proširenja
zone Čaporice-zapad
za novih 23 hektara, a u prostornoplanskoj dokumentaciji Trilja predviđeno je
još pet lokacija namijenjenih za gospodarske zone.
“Osim toga sufinanciramo sa 350 kuna svaki
potrebni kilovat angažirane snage, a svi priključci
na izgrađenu infrastrukturu nalaze se na samoj parceli. Grad Trilj do sada je
u zonu uložio oko 17 milijuna kuna, a sufinanciranje države i Županije splitsko-dalmatinske
iznosi oko sedam milijuna kuna”, ističe gradonačelnik Šipić.
Prodane sve parcele
Poduzetnici su do sada u
svoju izgradnju i opremanje objekata uložili oko
250 milijuna kuna. “Brzina ulaganja vezana je
uz globalnu gospodarsku
krizu, a oporavkom gospodarskog sektora u cjeli-
ni očekujemo brži protok
investicija, jer u gospodarskoj zoni Čaporice
prodane su sve ponuđene parcele u prvoj fazi.
Osim propisanih uvjeta posebnost je ove zone
i angažman stručnih službi Grada pri ishođenju dokumentacije potrebne za
građenje, kao i raznolikost
radno sposobnog stanovništva pri zapošljavanju
u samoj zoni. Poduzetnici
u gospodarskoj zoni nisu
tražili ništa što im u granicama propisa nije osigurano, a glavnina njihovih
zahtjeva rješava se po traženju pozitivno i na vrijeme”, napominje Šipić.
Trenutačno u zoni
radi oko 140 stalno zaposlenih, a još tridesetak
radnika angažira se po potrebi, najčešće pri izlovu,
čišćenju i sortiranju ribe.
Uskoro se očekuje zapošljavanje još 60 radnika u
tvrtki Tromont čiji bi novi
proizvodni pogon, nakon
ulaganja od 60 milijuna
kuna, trebao započeti s radom do konca ove godine.
“Najbolji pokazatelji
suradnje gradskih službi
i investitora je preporuka
koju najčešće i dobivamo
od postojećih investitora
jer upravo oni su nam doveli nove investitore radi
kojih Grad i planira proširenje gospodarske zone”,
ističe Šipić.
rvatska gospodarska komora,
Hrvatska obrtnička komora i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
kreće u projekt marketinške promocije proizvoda ribarstva pod nazivom
Jedi što vrijedi. Njime se
želi potaknuti potrošnja
ribe i ribljih proizvoda te
stvoriti jasnija prepoznatljivost proizvoda ribarstva
prvenstveno kod domaćih
potrošača, ali i na domaćem tržištu, što obuhvaća
i turističku ponudu.
Marketinška promocija proizvoda ribarstva
je nužna jer građani Hrvatske još uvijek konzumiraju malo ribe - tek
nešto više od trećine građana Hrvatske jede ribu
jednom tjedno, kažu u resornom ministarstvu. Prosječna konzumacija ribe i
ribljih prerađevina u Hrvatskoj je 8,5 kilograma
po stanovniku godišnje,
dok je u Grčkoj 21 kilogram, u Francuskoj 33 kilograma, Španjolskoj 44
kilograma, a na Islandu
čak 90 kilograma po glavi
stanovnika godišnje.
Ovim se projektom
želi, uz povećanje potrošnje, stvoriti jasan i prepoznatljiv brend koji se treba
pozicionirati na domaćem,
ali i na tržištima EU-a.
U sklopu projekta ove
se godine planira izrada promotivnih materijala, TV i radio spotova te
održavanje akcije Jedi što
vrijedi u Splitu i Zagrebu.
Početak projekta bit će obilježen manifestacijom koja
će se održati na Trgu bana
Josipa Jelačića u Zagrebu u
četvrtak, 24. studenog.
Ovaj projekt ima i edukacijsku dimenziju jer se
njime također želi potaknuti spoznaja kod stanovništva o zdravstvenoj vrijednosti ribe kao prehrambene
namirnice. (K.S.)
*vijesti
Prodaje se dio
imovine Transadrije
Nakon dva mjeseca od
pokretanja stečajnog postupka nad riječkom špediterskom tvrtkom Transadrijom, proteklog je tjedna
održano prvo ispitno i izvještajno ročište. Vjerovnici potražuju 241,6 milijuna kuna, od čega je
stečajni upravitelj priznao
potraživanja u iznosu od
183,07 milijuna kuna bivšim i sadašnjim tvrtkinim
djelatnicima. Dio tvrtkine
imovine koja će se prodati
procijenjen je na 167 milijuna kuna.
Novi radovi u Eko
Kaštelanskom zaljevu
Nakon potpisivanja ugovora sa splitskom Vodoprivredom, tvrtka Cemex
započet će radove na priključku na kanalizacijski
sustav Eko Kaštelanski
zaljev. Očekuje se kako
će radovi započeti potkraj
studenoga, a trebali bi završiti u lipnju 2012. Investicija je vrijedna više od
četiri milijuna kuna, a u
sklopu projekta izgradit
će se nova fekalna kanalizacija, pumpna stanica te
tlačni vod za spajanje na
sustav.
Nagrada Zlatarni
Križek u Novom Sadu
Na Međunarodnom sajmu zlatarstva, optike i satova Sjaj održanom u Novom Sadu jedini izlagač iz
Hrvatske – Zlatarna Križek osvojila je Veliku nagradu za dizajn vjenčanog
prstenja.
Posjetitelji su na štandu
tih velikogoričkih zlatara razgledali izložbu dubrovačkog nakita, morčića, koraljnog nakita i
vjenčanog prstenja. Javnosti su prvi put predočeni proizvodi dizajnirani u
3D programu i isprintani
na 3D printeru.
12 INTERVJU
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
( 430 mil kn
Turizam i EU fondovi
operativni prihod u 9 mjeseci ove godine
Neven Staver, predsjednik Uprave Plave lag
Ljubitelji prirod
u istarsku lagu
Do novca za turizam
- udruživanjem u
klastere
Formiranje regionalnih klastera jedna je od mogućnosti
razvitka turizma u EU-u, ali i u Hrvatskoj
Sanja Plješa
[email protected]
T
urizam je treći po
važnosti
sektor
u Europskoj uniji, odmah nakon graditeljstva i distribucije. No, EU
nema zajedničku politiku
u turizmu za sve zemlje
članice iako je u toj djelatnosti zaposleno oko 10
milijuna ljudi te još toliko u djelatnostima pove-
Tijekom 2012.
putničke agencije
bit će pozvane na
seminare vezane
za umrežavanje
klastera
zanima s turizmom. Stoga
će i Hrvatska nakon ulaska u EU sama odlučivati
o uvjetima poslovanja turizma te određivati poreznu politiku. Zemlje EU-a
jedino su odredile da opća
stopa PDV-a ne može biti
niža od 15 posto, a snižena
stopa PDV-a ne smije biti
ispod pet posto. I naš se
turizam tome mora prilagoditi te iskoristiti mogućnosti europskih fondova.
O tome je govorila i
Marija Rajaković iz Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetništva na
seminaru
Zakonodavni
okvir poslovanja turističkih agencija, održanom u
sklopu Skupštine Udruge nezavisnih putničkih
agencija (UNPAH) u Makarskoj.
Formiranje regionalnih klastera po tzv. Triple
Helix modelu jedna je od
mogućnosti razvitka turizma u EU-u, ali i u Hrvatskoj. Sustav Triple Helix
(ili trostruka uzvojnica)
zapravo podrazumijeva
umrežavanje triju srodnih
klastera, a njihova se suradnja temelji na razmjeni znanja i združivanju
javnog i privatnog sektora. Klasterizaciju potiču i fondovi EU-a, a kako
je rekla Marija Rajaković, Hrvatska je iz njih od
2000. do sada povukla otprilike 1,3 milijarde eura.
Kako do novca
“Prema Programu regionalne konkurentnosti koji
je započeo 2007., a završava 2013. kada Hrvatska
ulazi u EU, dobit ćemo
samo pola sredstava tj. 20
milijuna eura. No, novac
iz EU fondova do tada još
možemo povući za šest
programa prekogranične
suradnje”, rekla je Marija
Rajaković.
No, što nas čeka ulaskom u EU? U europski
proračun godišnje mora-
mo izdvajati oko 600 milijuna eura, ali iz njihovih fondova za razvitak
ruralne i kohezijske politike na godišnjoj razini možemo povući oko
tri milijarde eura. Kohezijska politika uvedena
je u EU zbog neujednačenog razvoja regija jer
samo 10 posto Europljana živi u najrazvijenijim regijama (pritom je
najrazvijeniji Luksemburg, a najnerazvijenija Bugarska). Stoga će i
Hrvatska za razvitak poljoprivredne i kohezijske
politike za pola 2013. dobiti 800 milijuna eura iz
EU fondova, kaže Marija Rajaković. Dodala je
kako moramo unaprijediti Operativni program
regionalne konkurentnosti kroz osnivanje radne skupine za regionalne
klastere, izraditi analitičku podlogu za specijalizaciju regija te smjernice
za razvoj klastera. Očekuje se kako će se u našoj zemlji razviti 15 klastera.
“Tijekom 2012. godine putničke agencije bit
će pozvane na seminare vezane za umrežavanje klastera jer je suradnja
među klasterima jedan od
načina dobivanja novca iz
EU fondova”, zaključila
je Marija Rajaković.
Iako je naziv tvrtke Plava laguna nepromijenjen, izgrađen je novi ko
imena svoje destinacije
Sanja Plješa
[email protected]
P
orečka turistička
tvrtka Plava laguna nasljednik je
istoimenog kamp-hotela
osnovanoga 1957. godine. Osnivanje kampa potaknuli su članovi francuskog kluba ljubitelja
prirode Polynesie iz Pariza, koji su prvih nekoli-
Kompanija smo
bez kratkoročnih
i dugoročnih
financijskih obveza
što znači da
možemo planirati
svoja buduća
ulaganja
ko godina bili i jedini gosti tog kampa. Tvrtkom
Plava laguna je do 1976.
upravljao Anton Štifanić,
koji je postigao velike poslovne uspjehe. U njegovo je doba izgrađen niz
smještajnih i ugostiteljskih objekata, a tvrtka se
orijentirala na masovni turizam, posebice na sport i
rekreaciju. No, od tada do
danas mnogo se toga promijenilo, pa je tako nedavno promijenjen i vizualni identitet. O svemu
tome razgovarali smo s
predsjednikom Uprave
Plave lagune Nevenom
Staverom.
Na koji je način promijenjen korporativni
identitet Plave lagune?
- Kako bismo nastavili jačati svoju poziciju na današnjem konkurentnom tržištu, proveli
smo složeni proces stvaranja novog korporativnog imidža, nastojeći pritom podržati odredište
u kojem poslujemo kao
jedno od svojih najvažnijih kompetitivnih vrijednosti. Naime, prema
istraživanjima, više od 80
posto gostiju prvo odabire željenu destinaciju, a
tek potom smještaj u hotelu ili turističkom naselju. Stoga smo odlučili izgraditi novi korporativni
imidž, a taj je proces trajao više od godinu dana.
Proveli smo ga u suradnji
s poznatom međunarodnom agencijom Mc­Cann
Erickson. Korporativni
naziv tvrtke i dalje je nepromijenjen, ali je uveden novi krovni brend Laguna Poreč - koji se
oslanja na prednosti dobro poznatog imena destinacije. Resorti će se
promovirati u skladu sa
svojim posebnostima što
znači da Plava Laguna i
dalje nudi opuštanje i miran odmor u prekrasnom
prirodnom okruženju uz
more, dok Zelena Laguna
nudi jedinstveno iskustvo
i aktivan odmor na plažama. Objekti koji se nalaze na području sjeverno od Poreča poslovat će
pod nazivom Naselje Materada, a njihova ponuda
uključuje ugodan odmor
u neposrednoj blizini staroga grada. Kampovi će
se i dalje promovirati kao
mjesta potpune slobode u
izvornoj prirodi uz more.
Osim nove brend arhitekture, napravljen je i novi
korporativni logo, čije
boje naglašavaju glavne
elemente koje gosti traže
tijekom odmora. Najmla-
đe će zasigurno razveseliti maskota Plave lagune
- mali dupin koji je dobio
ime Lagunino.
Plava laguna je u većinskom vlasništvu tvrtke
Sutivan Investments Anstalt koja je pak u vlasništvu Lukšić Grupe.
Kakva je zapravo tvrtkina vlasnička struktura?
- Na dan 26. listopada
ove godine Plava laguna imala je 2858 dioničara i 546.318 redovnih te
105.000 povlaštenih dionica. Od ukupnog broja redovnih dionica najviše ima tvrtka Sutivan
Investment Anstalt, i to
438.899 ili 80,34 posto,
a potom Deutsche Bank
Trust Company Americas
sa 23.939 dionica ili 4,38
posto. Sutivan Investment
Anstalt ima i sve povlaštene dionice.
13
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
( 98% gostiju
su bili stranci u 3 kvartala 2011.
( 10 Plavih zastava
dobila Plava laguna
une
e vraćaju se
nu
rporativni imidž i uveden novi krovni brend - Laguna Poreč. Taj se brend oslanja na prednosti dobro poznatog
Ove je godine dioničarima isplaćena dividenda. Hoćete li u sljedećim godinama nastaviti
s isplatom dividende ako
tvrtka bude dobro poslovala?
- Odluka o isplati dividende donosi se svake godine na godišnjoj skupštini
dioničara koja se obično
održava u kolovozu. Odluka ovisi o postignutim
rezultatima u poslovnoj
godini. Dosadašnja praksa je pokazala da Plava laguna ima vrlo stabilnu politiku dividendi.
Kako procjenjujete ovogodišnju poslovnu godinu?
- Operativni prihod za
razdoblje od devet mjeseci ove godine iznosi
430 milijuna kuna. Nadalje, Plava laguna je u tom
promatranom razdoblju
ostvarila šest posto više
noćenja nego u istom lanjskom razdoblju. Možemo
reći da je ovogodišnja poslovna godina prihvatljiva
za Plavu lagunu.
Kakvi su tvrtkini planovi za 2012., ali i nekoliko
sljedećih godina?
- Glavna buduća ulaganja
odnose se na obnovu hotela Parentium. Taj je hotel desetljećima bio perja-
Biti članicom Lukšić Grupe je čast
Što se promijenilo od kada je Lukšić Grupa preuzela Plavu lagunu?
- U proteklih 10 godina značajno je unaprijeđena kvalitativna razina smještajnih kapaciteta. Godine 2001. nismo raspolagali s kapacitetima kategorije četiri zvjezdice, dok je
danas udio takvih kapaciteta 30,1 posto unutar čvrstih objekata, tj. hotela i apartmana.
Osim toga, prije 10 godina u strukturi kampova nije bilo kapaciteta kategorije četiri zvjezdice, a danas je taj udio podignut na visokih 72,6 posto. Možemo reći da je danas Plava
laguna moderna kompanija s adekvatnom tržišnom strukturom svoje ukupne ponude.
Zasigurno, za Plavu lagunu biti članicom Lukšić Grupe predstavlja veliku čast i sigurnost
s obzirom na to da tako snažna grupacija pruža i Plavoj laguni sigurnost nesmetanog razvoja. Inače, Plava laguna je kompanija bez kratkoročnih i dugoročnih financijskih obveza što znači da možemo planirati svoja buduća ulaganja.
nica Plave lagune, a sada
ga želimo obnoviti na razinu kategorije od četiri plus zvjezdice. Imat
će 269 soba, dva bazena, tri restorana, fitness,
well­ness, kongresni centar. Nakon obnove hotel će promijeniti naziv u
Laguna Parentium. Osim
toga, planiraju se i ulaganja predviđena master
planom za resort Zelena
Laguna. Od ostalih važnijih projekata izdvajamo
rekonstrukciju
restorana i terase bazena u naselju Laguna Galijot, obnovu bara i terase na bazenu
hotela Laguna Materada,
hortikulturno uređenje te
program uređenja plaža.
Planiramo izgraditi bazenski kompleks na 6000
četvornih metara površine, veliki središnji park
na 5000 četvornih metara
površine te šest kilometara pješačkih šetnica te isto
toliko biciklističkih staza.
Planirate li se više orijentirati na domaće goste?
- Plava laguna je uvijek
otvorena prema svim tržištima, no činjenica je
da je udio inozemnih tržišta više od 98 posto - u
devet mjeseci ove godine
od ukupnog broja turista
98 posto su bili stranci. To
je uobičajeno za Plavu lagunu.
Pratite li održivi razvitak i uvodite li zelene
tehnologije u poslovanje?
- Osiguranje i očuvanje
ekološke ravnoteže u korištenju postojećih prirodnih resursa jedan je
od posebnih tvrtkinih ciljeva. Ulažemo velike na-
pore u neprekidno poboljšanje stanja okoliša kao
komponente ukupne kvalitete turističkog proizvoda. Aktivnosti očuvanja i
unaprjeđenja okoliša značajan su segment svake
investicije, a njihova ekonomska opravdanost očituje se u stvaranju komparativnih prednosti za
Društvo. Osim kontinuiranog njegovanja, obogaćivanja i zaštite zelenih,
cvjetnih i ostalih površina kojima upravlja te značajnih ulaganja u uređenje
plaža, Društvo ulaže velike napore i primjenjuje
nove tehnologije nastojeći smanjiti zagađenje i količinu otpada, a istodobno
ostvariti uštedu u gospodarenju prirodnim resursima. Kakvoća mora i obale, informiranje javnosti
te odgoj i obrazovanje na
temu očuvanja okoliša, uz
sigurnost i kvalitetu usluga relevantni su parametri
za stjecanje i zadržavanje
prestižne oznake Plava
zastava za plaže i marine
koju dodjeljuje Europska
zaklada za odgoj i obrazovanje, a 10 Plavih zastava
svjedoči o zavidnim rezultatima koje postižemo
na tom području.
Kakav odnos imate s
konkurentskim turističkim tvrtkama u Istri te
na koji način surađujete s lokalnom samoupravom, ima li prostora za
poboljšanje?
- Odnos s kolegama
iz ostalih hotelskih tvrtki
je neprekidno dobar i korektan. A također imamo i
vrlo dobar i konstruktivan
odnos s lokalnom samoupravom.
*vijesti
Rekordna godina za
kampove
U ovoj je godini u hrvatskim kampovima ostvareno 15,1 milijun noćenja
ili sedam posto više nego
lani, pa se stoga 2011.
smatra rekordnom godinom, rečeno je na petom
Kongresu hrvatskog kampinga održanom u Zadru.
Najviše noćenja zabilježeno je u istarskim kampovima – 8,1 milijun te u
kampovima na području
Primorsko-goranske županije – 3,1 milijun. Hrvatska se u europskom
kampingu prema ostvarenim noćenjima nalazi na
osmom, a po kapacitetima
na 10. mjestu.
Zagrebačka županija
mami turiste
Bogata kulturna baština,
očuvana priroda s brojnim prirodnim atrakcijama te zanimljiva povijest,
odrednice su koje Zagrebačku županiju čine iznimnom turističkom destinacijom cijele godine,
rečeno je na prezentaciji turizma te županije u
Hrvatskoj gospodarskoj
komori. No, u ukupnom
hrvatskom turizmu Zagrebačka županija sudjeluje sa samo jedan posto te stoga treba poraditi
na daljnjem unaprjeđenju
njenih turističkih proizvoda, kao što su manifestacije, vinske ceste, seoski turizam, izletišta te aktivni,
zdravstveni, vjerski i kulturno-povijesni turizam.
Festival maslinovog
ulja, delicija i vina
Zagrebački festival mladog maslinovog ulja, gastro delicija i vina održan
je proteklog tjedna u zagrebačkom Centru Kaptol, a na njemu je nastupilo tridesetak izlagača.
Prilikom otvorenja festivala najavljeno je skoro
osnivanje muzejsko-galerijskog centra u kojem će
se posjetitelji tijekom cijele godine moći upoznati s maslinovim uljima
te doznati sve o njihovoj
prehrambenoj vrijednosti.
14 AKTUALNO
*vijesti
Hrvatski projekti
nagrađeni na Cemexu
Na prošlotjednoj svečanosti u zagrebačkom Društvu
arhitekata Zagreb predstavljeni su projekti nagrađeni potkraj listopada u
Meksiku, na jubilarnoj 20.
međunarodnoj graditeljskoj nagradi Cemex. Dva
od tri hrvatska predstavnika u Meksiku osvojila su
druga mjesta u konkurenciji 634 projekta iz čitavog
svijeta. U kategoriji stambenih građevina nagrađena je Istarska u Zagrebu,
a u kategoriji infrastrukture i urbanizma nagradu je
odnijela zadarska Poljana
pape Ivana Pavla II.
Regusov centar u
Hrvatskoj
Sve veća potražnja za fleksibilnim uredskim prostorima na području Jugoistočne Europe potaknula
je korporaciju Regus, jednog od vodećih svjetskih
pružatelja usluga uredskih
prostora, na otvaranje svog
prvog poslovnog centra u
Zagrebu. Otvaranjem središta u Hrvatskoj Regus
je svoju prisutnost proširio na 90 zemalja, nudeći
proizvode i usluge koji klijentima pomažu u razvoju poslovanja i smanjenju
troškova. Novi Regusov
poslovni centar u Hrvatskoj nalazi se u zagrebačkom poslovnom kompleksu Grand Centar.
Najkvalitetnije su
njemačke i hrvatske
tvrtke
Prvu hrvatsku ljestvicu
kvalitete Croatia Quality Top 10, formiranu na
osnovi iskustva i mišljenja potrošača, izradio je
certifikacijski sustav Quadal. Hrvatski top 10 čine
kompanije koje se bave
proizvodnjom, a ispitanici istraživanja najkvalitetnijim smatraju hrvatske
i njemačke tvrtke. Prema
mišljenju potrošača, najbolje hrvatske prehrambene tvrtke su Podravka,
Kraš i Vindija. Osim domaćim, ispitanici najviše
vjeruju njemačkim tvrtkama.
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
će surađivati sa sličnim institucijama u Europi i svijetu, ali i s
“ Centar
domaćom industrijom kroz projekte primjene novih znanja u praksi.
”
Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera
CENTAR IZVRSNOSTI U PROIZVODNJI HRANE
Sinergijom znanosti
i proizvodnje do
vrhunske hrane
Na inicijativu Osječkog sveučilišta stvara se prvi centar znanstvene izvrsnosti u Hrvatskoj
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
H
rvatska
znanost, ali i gospodarstvo, od
sljedeće će godine biti bogatije za jednu instituciju
koja bi trebala iskoristiti sinergijski efekt razvoja znanosti i gospodarstva. Naime, Sveučilište
Josipa Jurja Strossmayera potaknulo je osnivanje
centra izvrsnosti u proizvodnji hrane. Centar će
okupiti znanstveno-istraživačke skupine osječkoga Poljoprivrednog i Prehrambeno-tehnološkog
fakulteta i Poljoprivrednog instituta Osijek, te iz
Hrvatske agencije za hranu, a to bi trebao biti prvi
centar znanstvene izvrsnosti u Hrvatskoj u skladu s odredbama Zakona o
znanosti i visokom obrazovanju.
“Osnivanje centra poteklo je iz potrebe udruživanja
znanstvenoistraživačkih kapaciteta
našega sveučilišta kako bi
se maksimalno intenzivirao istraživački rad i Sveučilište postalo konkurentno na svjetskoj razini”,
izjavila je za Privredni
vjesnik rektorica Sveučilišta Gordana Kralik.
“Organizacija
centra planirala se prema organizaciji sličnih centa-
ra europskih sveučilišta
kao što su Sveučilište Hohenheim u Njemačkoj i
Wageningen u Nizozemskoj. U današnjoj znanosti udruživanje, interdisciplinarnost i suradnja
nužni su za napredak i razvoj novih znanja. Jedan
od ciljeva rada centra je
internacionalizacija i suradnja sa sličnim institucijama u Europi i svijetu.
Suradnja će se ostvarivati na više razina od prijave
projekata, preko razmjene istraživača, doktorskih
i postdoktorskih specijalizacija, organizacije znanstvenih radionica... Naravno, centar će surađivati
i s istraživačkim instituci-
jama u Hrvatskoj, a posebice treba naglasiti razvoj
suradnje s agro i prehrambenom industrijom kroz
projekte razvoja novih
Znanstvenici
i stručnjaci
mogu pokrenuti
gospodarstvo
znanja i njihove primjene
u praksi”, dodaje rektorica Gordana Kralik.
“U našoj regiji rade
zapaženi znanstvenici i
stručnjaci, koji udruženi
u centar izvrsnosti mogu
pokrenuti gospodarstvo
u pravcu proizvodnje do-
voljne količine kvalitetne hrane, ne samo za domaću proizvodnju već i
za izvoz”, smatra i Zvonimir Zdunić, ravnatelj
Poljoprivrednog instituta Osijek (PIO) koji i
vlastitim primjerom svjedoči da spoj znanosti i proizvodnje može rezultirati
vrhunskim istraživačkim
i poslovnim rezultatima.
Poljoprivredni institut Osijek, naime, već desetljećima ostvaruje značajne rezultate u razvoju kultivara
poljoprivrednog bilja, proizvodnji visokih kategorija
sjemena i sadnog materijala, te je na tim osnovama
uspostavio zapaženu suradnju s gospodarstvom.
POMACI U GOSPODARSTVU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE
Budi se hrvatski istok
Dok je u cijeloj 2009. izvoz dostigao vrijednost 155 milijuna dolara, samo u prvih šest mjeseci
2011. ostvareno je gotovo stotinu milijuna dolara
Kao i svaka kriza, tako
i globalna gospodarska kriza najviše pogađa slabe i one u razvoju.
Upravo se to dogodilo
gospodarstvu najistočnije hrvatske županije – Vukovarsko-srijem-
tvrtkama iz ove županije u 2009. prihod je smanjen za 3,2 posto. Negativan trend nastavio se i
2010. kada je ostvareni
ukupni prihod iznosio 9,3
milijarde kuna. Pad prihoda uzrokovao je i pad za-
Bilježi se i blago
povećanje
zaposlenosti u
tvrtkama
ske. Tek nakon što su u
poslijeratnom razdoblju
(od 2003. godine) počele bilježiti kontinuiran
rast ostvarivši ukupan prihod od 9,7 milijardi kuna,
poslenosti u tvrtkama sa
18.015 u 2009. na 17.387
osoba u 2010. godini.
Konačno, u prvoj polovini ove godine pad je
zaustavljen, a zabilježe-
Najboljima priznanja
Prema nedavnoj odluci Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Vukovar kao najuspješnije tvrtke Vukovarsko-srijemske županije u 2010. godini odabrane su
Cezareja iz Nijemaca (kategorija malih tvrtki), Grad-export iz Vinkovaca (srednje tvrtke) te Vuković Company
iz Vukovara (velike tvrtke).
no je i lagano povećanje
za 0,2 posto u odnosu na
isto razdoblje prošle godine. Također, gospodarstvo
te županije bilježi i povećanje zaposlenosti u tvrtkama od 2,2 posto u odnosu na prvih šest mjeseci
2010. godine. “Paralelno s
povećanjem prihoda i broja zaposlenih gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije u prvih šest
mjeseci bilježi i rast ukupnih rashoda za 5,4 posto.
Kretanje ukupnog prihoda
i rashoda u istom razdoblju rezultiralo je pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom koji je
iznosio oko 115 milijuna
kuna”, kazao je Ivan Marijanović, tajnik Županijske komore Vukovar.
Nadalje, pozitivni trendovi u prvoj polovini ove
godine bilježe se i u vanjskotrgovinskoj razmjeni
tvrtki koje posluju u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Dok je u cijeloj 2009.
izvoz dostigao vrijednost
155 milijuna dolara, samo
u prvih šest mjeseci 2011.
ostvareno je gotovo stotinu milijuna dolara.
“Potrebno je naglasiti
kako je u prvih šest mjeseci ove godine čak 85 posto
izvezenih proizvoda naše
županije plasirano na tržište zemalja članica Europske unije. Najznačajnji dio
izvoza ostvarile su tvrtke
iz prerađivačke industrije”, naglasila je predsjednica ŽK-a Vukovar Vinka Ivanković. (S.S.)
EUROGLAS 15
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
( 23 mil tvrtki
malih i srednjih registrirano u EU-u
( samo 13% njih
*vijesti
aktivno u poslovnom prostoru izvan EU-a
EU pojačava potporu internacionalizaciji malih i srednjih tvrtki
Male guraju u veliki svijet
Internacionalizaciji poslova iz EU-a ovog trenutka pomaže oko 300 različitih programa,
uglavnom na razini država članica uz sveprisutnu Europsku poduzetničku mrežu
Lada Stipić-Niseteo
[email protected]
P
rvo brojke: mala i
srednja poduzeća
(MSP) u Europskoj uniji osiguravaju dvije trećine radnih mjesta,
registrirano ih je 23 milijuna ili 99 posto od svih
tvrtki, zadnjih pola desetljeća na njih otpada četiri
od pet novostvorenih radnih mjesta, osvaruju 59
posto dodane vrijednosti
Latvija i Litva sve
aktivnije
Prema prvim procjenama
Eurostata, statističkog ureda Europske unije, gospodarstva eurozone i EU-a
su u trećem kvartalu, u
odnosu na prethodno tromjesečje, uvećana za blagih 0,2 posto. Njemačko,
kao najveće gospodarstvo
eurozone, u tom je razdoblju poraslo za 0,5 posto,
a francusko za 0,4 posto.
Primjetniji oporavak aktivnosti je ostvaren u Latviji i
Litvi. Tamošnja su gospodarstva u trećem tromjesečju narasla za 1,3 posto
u odnosu na drugi kvartal.
Unija je već
osnovala timove za
podršku pristupu
njoj prioritetnim
tržištima
(podatak za prošlu godinu), zadnje je tri godine
svaka četvrta tvrtka uvozila ili izvozila. U poslovnom prostoru izvan EU-a
aktivno je tek 13 posto
tvrtki, bilo kroz prodaju,
ulaganje ili druge oblike
suradnje sa stranim part­
nerima. Više od Japana ili
SAD-a, ali nedovoljno za
ambicije – i rast gospodarstva statistički veoma
blizak zastoju.
Europska
komisija
(EK) je u sklopu kampanje za poboljšavanje poslovnih prilika predstavila
elemente strategije naglašenijeg izlaska MSP-ova
na tržišta trećih zemalja.
EK upozorava da potencijali daleko nadilaze sadašnje rezultate, ograničene
uobičajenom kolekcijom
opstrukcija, ne samo u zakonima, pravilima i standardima novih tržišta
nego i razumljivim limitima MSP-ova u financijskim i ljudskim resursima. Analiza aktivnosti
MSP-ova na tržištima tre-
Bugari će proizvoditi
automobile
Menadžer bugarskog Litex Motorsa Kiril Georgiev izjavio je prošli tjedan
kako će ta tvrtka u suradnji s kineskom kompanijom Great Wall iduće godine započeti serijsku
proizvodnju putničkog automobila Great Wall Voleex C10. Ovaj automobil,
uz još dva modela vozila,
proizvodit će se u gradu
Loveču na sjeveru Bugarske. Tvornica će 2012. godine biti službeno puštena u pogon, a u njoj će biti
zaposleno 2000 ljudi.
ćih zemalja, objavljena u
kolovozu, tvrdi da europski izvoz na 12 ciljanih
tržita (Kina, Japan, Rusija, Brazil, Indija...) iznosi 261,6 milijardi eura od
čega, zavisno o zemlji, na
MSP-ove otpada između
39 i 62 posto (134,6 milijardi eura). Internacionalizaciji poslova iz EU-a
ovog trenutka pomaže
oko 300 različitih programa, uglavnom na razini
država članica uz sveprisutnu Europsku poduzetničku mrežu.
Informacija je novac
Riječ je o sustavu koji je
u principu u redu – samo
traži korekcije, koncentraciju i koordinaciju. Stoga EK u svojoj komunikaciji o “malim biznisima u
velikom svijetu” predlaže
usmjeravanje aktivnosti
na prioritetna tržišta uz jačanje postojećih instrumenata pomoći, klasterizaciju i promociju mreža za
internacionalizaciju tvrtki, objedinjavanje surad-
nje i aktivnosti te stvaranje jedinstvene platforme
podataka i informacija za
sve europske tvrtke koje
bi željele krenuti u poslovne vode izvan Europe. Tri stotine programa
potpore zaista odrađuju zamjetan posao ali su
disperzirani, neki se koncentriraju na pomoć tvrtkama iz određenih regija,
drugi daju samo praktične podatke u vidu uputa za izvoznike ili pregled
carinskih tarifa. Proračun
Unije podržava, primjerice, Centar za industrijsku suradnju EU Japan, a
tri godine rada EU deska
za poslovanje s Kinom ispunilo je sva očekivanja.
U čitavom ovom mozaiku potpora jedno je bitno: “male i srednje tvrtke u EU-u su uglavnom
nesvjesne usluga potpore koje im pružaju Unija,
države članice ili privatni
sektor”, ističe Komisijina
komunikacija, pozivajući
se na podatak da je svega
četvrtina internacionalizi-
ranih MSP-ova svjesna činjenice da im pomoć stoji
na raspolaganju! Informiranost, naravno, raste prema veličini tvrtki.
Mreža bez granica
Tvrtke se opetovano žale
na manjak izravne komunikacije ali i javne potpore njihovim ambicijama. EK spominje kolika
je korist kratkoročnih programa informiranja poput
Razumjeti Kinu, sa seminarima i uvježbavanjem
po gospodarskim komorama širom EU-a.
Unija je ili već osnovala - ili ih planira aktivirati u skoroj budućnosti
- timove za podršku pristupu njoj prioritetnim tržištima Alžira, Argentine,
Brazila, Čilea, Filipina,
Južne Afrike, Južne Koreje, Kanade, Kine, Kolumbije, Egipta, Hong Konga,
Indije, Indonezije, Izraela,
Japana, Kazahstana, Malezije, Meksika, Maroka,
Novog Zelanda, Nigerije,
Norveške, Perua, Rusije,
SAD-a, Singapura, Švicarske, Tajvana, Tajlanda,
Tunisa, Turske, Ukrajine i
Vijetnama.
“Osiguravanje usluge
bliže MSP-ovima pokazuje se ključnim preduvjetom uspjeha”, zaključak
je na kojemu se temelje ciljevi nove (ili, bolje,
ojačane) europske strategije. A ti ciljevi su: osigurati lako dostupne podatke i informacije o tome
kako širiti posao izvan
EU-a, unaprijediti suvislost i isplativnost aktivnosti potpore, popuniti
preostale praznine i slabosti u mreži, sve uz uvjet da
su ravnopravni svi zainteresirani MSP-ovi, bez obzira na to iz koje zemlje
dolazili. Europska komisija želi pojačati efikasnost
Europske poduzetničke
mreže sa svojih 600 lokalnih partnera. Zanimljiva je ideja da bi EU mreža
mogla – ili čak morala –
svoje usluge staviti na raspolaganje i tvrtkama iz zemalja izvan EU-a.
Barroso: Potrebna je
veća disciplina
Jose Manuel Barroso,
predsjednik Europske komisije, rekao je sredinom
prošlog tjedna kako se bez
veće integracije, konvergencije i discipline neće
moći sačuvati euro. “Ili će
države članice pristati da
upotpune monetarnu uniju
gospodarskom, što zahtijeva potpunu disciplinu,
konvergenciju i integraciju, ili ćemo ugroziti naš
cilj”, izjavio je Barroso u
Strasbourgu, javlja Reuters. A kada se to postigne, dodao je, prirodni put
17 država eurozone trebao
bi biti izdavanje obveznica koje bi se zvale “obveznice stabilnosti”.
16 AKTUALNO
( 100 mil €
iznosila bi Agrokorova investicija
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
( oko 400
osoba zaposlilo bi se u novom hotelu
Agrokor: Najveće ulaganje u hrvatski kontinentalni turizam
Povratak mitteleuropskog
sjaja Daruvarskih toplica
Nakon usvajanja prostornog plana i potrebnih dozvola kreće izgradnja turističkog centra s hotelom od četiri
zvjezdice kapaciteta 400 kreveta
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
N
ekada davno, u
drugoj polovini 19. stoljeća,
kada se u mitteleuropskim
aristokratskim krugovima
govorilo o tome kamo ići
na odmor, bile su tri topdestinacije - Opatija, Karlovy Vary i Daru-Vary,
odnosno – Daruvarske toplice, antičke terme koje
su još stari Rimljani nazi-
Ovogodišnja
popunjenost
Daruvarskih toplica
je 83 posto
vali Aquae Balissae. I dok
su Karlovy Vary i Opatija
i danas atraktivna turistička odredišta, Daruvarske
toplice kao da su odavno
zastale u tom turističkom
nadmetanju.
Iako su Daruvarske
toplice u zdravstvenolječilišnom smislu svojevrsna perjanica među
vrhunskim
hrvatskim
sportašima (obitelj Kostelić, Mario Ančić, Mirko
Filipović, Ana Jelušić...),
široj hrvatskoj, a posebice europskoj javnosti, poprilična su nepoznanica.
Zahvaljujući sposobnom
menadžmentu i stručnom
zdravstvenom
osoblju,
one visoko kotiraju među
onima koji traže zdravstveno-lječilišnu pomoć i
odmor. Tome u prilog govori i ovogodišnja popunjenost smještajnih kapaciteta, a riječ je o zavidnih
83 posto. No, daleko je to
od mogućnosti kakve pružaju potencijali, tradicija
i realne vrijednosti Daruvarskih toplica.
Nastavak
Agrokorovih
turističkih ulaganja
Naravno, kako značajnijeg pomaka i kvalitetnijeg
iskorištavanja prirodnih
i povijesnih potencijala
nema bez kapitala i velikog ulaganja, čelnici Da-
ruvarskih toplica i Grada Daruvara prije gotovo
dvije godine tu su razvojnu mogućnost ponudili
koncernu Agrokor i Ivici
Todoriću. Njihovi zajednički napori rezultirali su
nedavnim potpisivanjem
Pisma namjere kojim
Agrokor potvrđuje namjeru ulaganja u razvoj kontinentalnog turizma Hrvatske te financiranja i
izgradnje turističko-rekreacijskog wellness centra u
Daruvaru.
Naime, prema strateškim planovima Agrokora,
ulaganja u razvoj turizma,
posebice u kontinentalnom dijelu države imaju vrlo značajno mjesto.
Prema riječima Ivice Todo-
rića, Agrokor je do sada u
kontinentalni turizam uložio oko 100 milijuna eura
i to od Iloka i Vukovara,
do Belja, Baranje i uopće
Slavonije.
“Sukladno strategiji društvene odgovornosti, osim investicija koje
provodi u svojim strateškim poslovima, Agrokor investira i u projekte
od šireg društvenog značaja. Ovoga puta odlučio
je uložiti dio svog kapitala u izgradnju turističko-rekreacijskog
well­
ness centra u Daruvaru,
koji bi bio podrška postojećoj infrastrukturi Daruvarskih toplica - Specijalne bolnice za medicinsku
rehabilitaciju, a predstavljao bi novu ponudu hrvatskog kontinentalnog turiz-
Todorić: Slijede velike turističke investicije
Pred hrvatskim su turizmom definitivno značajni investicijski ciklusi.
Prema riječima Ivice Todorića, dvije
najjače svjetske turističke grupacije
su u komunikaciji s Agrokorom. “One
žele u komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ali i s lokalnim upravama, u Hrvatsku uložiti vrlo ozbiljan
novac. Riječ je o sredstvima između
milijarde i milijarde i pol eura,
koja bi se vrlo brzo mogla
pretvoriti u konkretne investicije u hrvatski turizam. Pri tome želim
naglasiti kako one ničim ne žele ugrožavati naše more i krajolik.
Radi se o izrazito po-
ma. Zadovoljstvo nam je
da su Ministarstvo turizma, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Daruvar i Uprava Daruvarskih
toplica odlično prihvatili
mogućnost ovakve investicije i sretni smo što možemo u njoj sudjelovati”,
istaknuo je Todorić.
Razvoj, ugled i
zapošljavanje
Prema njegovim riječima,
u prvoj fazi bi se uložilo
oko 70 milijuna eura, dok
bi cijela investicija iznosila oko 100 milijuna eura.
“Onoga trenutka kada
bude donesen prostorni
plan, mi ćemo izaći s našim idejnim projektom.
Do sada smo u Agrokoru
dosta toga već pripremili, postoje konkretne vi-
zije, ali nema smisla ići u
daljnje projektne investicije dok Grad Daruvar ne
donese odgovarajuća rješenja prema kojima ćemo
potom izraditi detaljnije projekte “, rekao je Todorić.
Naravno,
priprema
za izradu projekta podrazumijeva suglasnost svih
potencijalnih
sudionika u projektu, a to su uz
Grad Daruvar i Bjelovarsko-bilogorsku županiju i Hrvatske vode te Hrvatske šume. Daruvarski
gradonačelnik
Dalibor
Rohlik potvrdio je poodmaklu fazu izrade i usvajanja prostornog plana što
je temelj čitavog projekta, tako da se očekuje da
bi nakon završetka svih
administrativnih poslova konkretni radovi mogli
započeti za godinu dana.
Iako je projekt budućeg centra tek u prvim
obrisima, saznajemo kako
se prema sadašnjim projekcijama radi o novom
hotelu s četiri zvjezdice
kapaciteta 400 kreveta sa
svim pratećim sadržajima. Time će sam Daruvar
kao turistička destinacija
izuzetno dobiti na snazi, a
novi posao će u budućem
kompleksu naći između
350 i 400 osoba.
Sinergija u razvoju Daruvarskih toplica
voljnim prilikama za
Hrvatsku i uvjeren
sam da možemo
ozbiljnim pristupom doći do takvih vrijednih investicija u naš
turizam”, kazao
je Todorić.
Ovo doživljavamo kao novu i značajnu sinergiju u razvoju Daruvarskih toplica, a to je prvenstveno zadržavanje
postojeće razine medicinske usluge i klasičnih rehabilitacija. Međutim, mi razvijamo novi oblik liječenja neplodnosti što predstavlja naš stalni program, ali nam
kronično nedostaju smještajni kapaciteti, kazao je Marcel Medak, ravnatelj Daruvarskih toplica-Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju izrazivši zadovoljstvo
budućim projektom.
17
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
( 1,5 mil € proizvoda
plasirala Spačva na srbijansko tržište lani
Hrvatski proizvođači na Sajmu namještaja u Beogradu
IKEA kao zajednički
nazivnik
Hrvatski proizvođači nameštaja, naravno, nisu u Beograd stigli samo zbog IKEE, već zbog
srbijanskog tržišta i suradnje s tamošnjim tvrtkama radi zajedničkog izlaska na treća tržišta
Ljiljana Lukić
[email protected]
H
rvatski
proizvođači koji su
izlagali na Sajmu namještaja u Beogradu susreli su se već prvoga dana s predstavnicima
kompanije IKEA koja se
polako pozicionira u regiji, iako su mjesec dana
ranije, ali na zagrebačkoj
Ambienti, već imali sli-
Tražimo model za
osvajanje ruskog
tržišta plasirajući iz
Srbije namještaj bez
carina, kaže Jelčić
čan susret i razgovore o
potencijalnom partnerstvu
sa sugovornicima iz iste
kompanije. Ovaj najveći
globalni proizvođač namještaja imat će regionalno sjedište u Beogradu, a
prvi trgovinski objekt bit
će izgrađen u Zagrebu,
dok kooperante traži svuda u bivšim YU-državama
i šire, budući da će iz Beograda biti pokriveno tržište čitave Jugoistočne Europe. IKEA stoga koristi
svaku priliku i manifestaciju za kontakte s potencijalnim partnerima za pojedine grupe proizvoda, ako
treba i više puta.
Manje posjetitelja
Hrvatski proizvođači namještaja, naravno, nisu u
Beograd stigli samo zbog
IKEE s kojom su razgovore mogli završiti i kod
kuće, već zbog srbijanskog tržišta i suradnje sa
srbijanskim kompanija-
ma radi zajedničkog izlaska na treća tržišta, izjavio
je predstavnik Hrvatske
gospodarske komore Vanja Kalođera.
Kalođera, inače Savjetnik u sektoru za poljoprivredu i šumarstvo
HGK koji je zajednički nastup hrvatskih kompanija organizirao u suradnji s Ministarstvom
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Ministarstvom
gospodarstva, rada i poduzetništva, na Međunarodnom sajmu namještaja
Beograd 2011 bio je i šef
hrvatskog štanda.
Na oko 435 kvadratnih metara izložbenog
prostora predstavilo se
11 izlagača: Spin Valis,
Lupino, Masivni namještaj, PPS Galeković, Spačva, Kordun alati, Potočnjak, Bernarda, Ariš, Adut
i Atmosfera, a u dvorani
4 Beogradskog sajma pored hrvatske bile su i nacionalne izložbe proizvođača namještaja Slovenije,
Rumunjske i Bugarske.
Prema dojmovima izlagača, beogradski sajam na
kojem hrvatska poduzeća sudjeluju po peti put,
ove je godine imao oko
20 posto manje posjetitelja nego prethodne godine, slično kao i prošlog
mjeseca zagrebački. Upita ima, zanimanja ima, ali
je dug put do realizacije.
Očito je to posljedica ekonomske krize, ocijenio je
Kalođera, ali je dodao i
da sajam u Beogradu nije
tako i u tolikoj mjeri osjetio krizu kao slični sajmovi u Sarajevu, Skopju ili
Ljubljani. On je to ilustrirao činjenicom da postoje hrvatske tvrtke u ovom
sektoru koje i pored krize rade dobro i na srbijanskom tržištu, kao primjerice kompanija TVIN koja
tu traži i nove partnere.
Vrata ruskog tržišta
Kalođera je rekao kako je
realizacija možda mala,
ali samo na prvi pogled,
jer hrvatski proizvođači
nude na srbijanskom tržištu uglavnom gornju klasu namještaja, što znači masivan namještaj od
slavonskog hrasta, sirovine koja ga u startu poskupljuje, ali koji traje generacijama i jedinstven je na
globalnom tržištu na kojem već duže dominira
jednostavan namještaj od
lakog drveta i iverice.
Marija Fuček, voditeljica domaće prodaje
vinkovačke Spačve, navela je da je ovaj proizvođač pronašao mjesto na
tržištu Srbije preko nekoliko lokalnih trgovačkih
tvrtki i da je prošle godine
plasirano masivnih vrata,
podova i vrtnih garnitura od slavonskog hrasta i
jasena za oko 1,5 milijuna
eura. Ona se složila da je
sve slabije zanimanje za
namještaj na sajmovima
jer je sve prisutniji opći
pad potražnje zbog ekonomske krize uzeo danak
i u ovom sektoru. Da posla i pored krize ima smatra, međutim, predsjednik
Uprave dioničkog društva
Spin Valis iz Slavonske
Požege Zdravko Jelčić
koji kaže da ova tvrtka u
Srbiji proda godišnje masivnog namještaja za oko
pola milijuna eura, što
možda i nije veoma velik
udjel u ukupnom izvozu
od oko 15 milijuna eura,
ali ističe kako je u pitanju
“rastuće tržište”.
“Mi smo u postupku
traženja partnera u Srbiji
jer sada naša roba ide na
rusko tržište preko Belgije. Nadamo se da ćemo
iduće godine razviti proizvodnju za rusko tržište u
Srbiji koja ima sporazum
o slobodnoj trgovini s Rusijom. Vodimo pregovore
u tome pravcu, a kooperantima bismo isporučivali drvene dijelove, oni bi
radili tapetarske poslove,
a zajednički bismo pronašli model za osvajanje
ruskog tržišta plasirajući iz Srbije namještaj bez
carina”, kazao je Jelčić.
Sajamske cijene i do 40 posto niže
Na 49. međunarodnom sajmu namještaja održanom
u Beogradu od 14. do 20. studenog izlagalo je oko 500
tvrtki od kojih je oko 80 posto bilo iz Srbije, a ostale iz
drugih 20 europskih zemalja. Posjetitelji sajma mogli su
na licu mjesta kupiti namještaj po cijenama i do 40 posto nižim od redovnih, a istodobno sa Sajmom namještaja održana je i Međunarodna izložba strojeva, alata i
repromaterijala za drvnu industriju.
*vijesti
Ultragros proslavio
10. obljetnicu
Udruženje hrvatskih trgovačkih kuća Ultragros
proslavilo je 10. obljetnicu postojanja. To udruženje okuplja 18 trgovačkih kuća, posluje na više
od 650 prodajnih mjesta
te zapošljava više od 4000
djelatnika. U Ultragrosu
u 2012. očekuju promet
od oko tri milijarde kuna
ili 50 posto više nego ove
godine.
Izvoz hrvatske
pogrebne opreme
U organizaciji Hrvatske
gospodarske komore i u
suradnji s Ministarstvom
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, na Međunarodnom sajmu pogrebne
opreme Funeraire u Parizu
uspješno je predstavljena
hrvatska drvna industrija
u segmentu proizvodnje
pogrebne opreme. Svake
se godine u Hrvatskoj proizvede više od 80.000 lijesova i ostalih pogrebnih
proizvoda, a domaći proizvođači pogrebne opreme
u Europu izvoze oko 40
posto svojih proizvoda.
Razvija se
inteligentna odjeća
Zagrebački Tekstilno tehnološki fakultet i Hrvatski institut za tehnologiju napravili su jedinstven
projekt u svijetu – inteligentnu odjeću koja se
prilagođava
vanjskoj
temperaturi. Ugovor o financiranju tog projekta, vrijedan dva milijuna
kuna, potpisan je još prije dvije godine, a provodi
se pod nazivom Odjeća s
adaptivnim termoizolacijskim svojstvima.
RIZ-Odašiljači u Indiji
Tvrtka RIZ-Odašiljači dogovorila je posao u Indiji vrijedan dva milijuna eura. Posao se odnosi
na isporuku, testiranje i
puštanje u rad digitalnog
kratkovalnog odašiljača i
pripadajuće opreme. Posao su RIZ-Odašiljači dobili na međunarodnom natječaju All India Radia.
18 HRVATSKA & REGIJA
( oko 1,6 mlrd USD u 7 mjeseci
*vijesti
100 milijuna KM
uštede na “papirima”
Međunarodna financijska korporacija IFC,
Švedska agencija za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA) i vlada Federacije BiH financirale su
izradu druge faze regulatorne reforme za stvaranje suvremenijeg poslovnog okružja. Cilj je
bio unaprijediti administrativne postupke, uspostaviti efikasniju organizaciju te pojednostaviti
propise koji se odnose
na izdavanje dozvola, licencija, rješenja i drugih suglasnosti za pokretanje posla u Federaciji
BiH. Najviše se postiglo
u skraćenju vremena administrativnih postupaka
i smanjenju obujma potrebnih dokumenata, u
čemu su ostvarene uštede
od oko 100 milijuna konvertibilnih maraka.
Manje struje
Aluminiju
Zbog najave Elektroprivrede HZ HB da
će tijekom studenoga
kombinatu Aluminij isporučiti samo 50 posto
ugovorene količine struje, direktor Aluminija Ivo
Bradvica zatražio je intervenciju vlasti Federacije
BiH. Dok Elektroprivreda BiH iz Sarajeva izvozi viškove struje, Elektroprivreda HZ HB je uvozi
kako bi namirila potrebe
svojih potrošača.
Kinezi grade TE
Stanari
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a
dalo je predstavnicima
investitora, EFT Groupa, i izvođaču radova, kineskoj korporaciji Dongfang, odobrenje
za početak gradnje TE
Stanari u blizini Doboja,
snage 300 megavat sati.
Termoelektrana će godišnje proizvoditi dva milijuna megavat sati, a investicija je vrijedna 500
milijuna eura.
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
izravnih stranih ulaganja privukla Srbija ove godine
Bijela knjiga 2011. stranih investitora u Srbiji
Na klackalici krize
i korupcije
Poslovni subjekti se u Srbiji svakodnevno suočavaju s nedostatkom transparentnosti i
poštivanja zakona, kaže se u tekstu koji je potpisao predsjednik Savjeta stranih ulagača
Ljiljana Lukić
[email protected]
D
a sve nije onako kako se čini
na prvi pogled
pokazuje i usporedba Bijele knjige 2011. Savjeta stranih ulagača u Srbiji
(Foreign Investors Council - FIC) s prezentacijom
njenog sadržaja prošloga tjedna u beogradskom Hyattu pred srbijanskim premijerom Mirkom
Cvetkovićem i ministrima njegove vlade: ono što
piše znatno je oštrije nego
što je usmeno izloženo.
Predsjednik
FICa Kjell-Morten Johnsen, inače i predsjednik
uprave Telenora, težište je u izlaganju bacio
na neprovođenje temeljnih gospodarskih reformi
(u pisanoj formi traže se
“odvažni potezi srbijanskih vlasti”) i brzo usvajanje europskih zakona
u procesu harmonizacije
koji i dalje ostaju mrtvo
slovo na papiru. U međuvremenu se iz političkih
razloga vezanih za rješavanje problema odnosa s Kosovom kao aktualnog uvjeta za dobivanje
kandidature za članstvo
u EU-u situacija dodatno
pogoršala, pa je pozitivna
odluka o kandidaturi Srbije zakazana za 9. prosinca dovedena u pitanje. To će, po svoj prilici,
utjecati i na usporavanje
samog usvajanja europskih zakona. A samo za
mandata ove vlade, kako
je naveo srbijanski premijer, u protekle tri i pol
godine usvojeno je više
od 700 tih zakona.
I dalje atraktivni
Srbijanski je premijer povodom poruka FIC-a još
rekao i da se “uočavaju
određeni znaci oporavka
gospodarstva zemlje i da
procijenjeni rast bruto domaćeg proizvoda iznosi
oko dva posto, dok će deficit platne bilance krajem
godine iznositi oko 7,5
posto BDP-a, što je znatno manje nego 2008. kada
je bio 21,6 posto BDP-a.
Srbija je u prvih sedam
mjeseci ove godine privukla oko 1,6 milijardi dolara stranih direktnih ulaganja, što potvrđuje da je
srbijansko tržište atraktivno, tečaj već dulje vrijeme
relativno stabilan, a promet na međubankarskom
deviznom tržištu oko
100 milijuna eura dnevno”. Bijela knjiga koja
ima podnaslov Prijedlozi
za poboljšanje poslovnog
okruženja u Srbiji prvi put
je objavljena prije osam
godina kada se 14 vodećih
stranih investitora u Srbiji, uz podršku OECD-a,
okupilo oko zajedničke
ideje da pridonesu unaprjeđenju investijske klime
u Srbiji. Sada Savjet okuplja 128 stranih kompanija iz oko 20 zemalja kojima je najnoviji zajednički
Srbijanska vlada
nedovoljno
poštuje postojeće
investitore, smatra
Johnsen
nazivnik to što su sve manje ili više zahvaćene ekonomskom krizom.
Kriza je vjerojatno
zaoštrila i pero članova
FIC-a u pisanju ovogodišnjih poruka uz upozorenje da se neke od njih
ponavljaju već godinama i da je strpljenje investitora na izmaku. “Kada
Savjet uporno šalje iste
poruke, to je znak važnosti i upornosti problema s
kojima smo suočeni. Poslovni subjekti se u Srbiji
svakodnevno suočavaju s
Od manifesta do preporuka
Bijelu knjigu 2011., ali i situaciju i poslovnu klimu u Srbiji, možda najbolje ilustriraju teme kojima su se pozabavili investitori “na privremenom radu u Srbiji”. Bijela
knjiga počinje manifestom o društeveno odgovornom
poslovanju, a poslije općih slijede preporuke za poboljšanje infrastrukture, radne snage, zakona o gospodarskim društvima, trendova na tržištu kapitala, sudskih
postupaka, zakona o stečaju, intelektualnog vlasništva,
zaštite konkurencije, potrošača i korisnika financijskih
usluga, javnih nabava, carine, deviznog poslovanja, poreza, zaštite okoliša, poljoprivrede, osiguranja, duhanske industrije, leasinga i industrije privatnog osiguranja.
nedostatkom transparent­
nosti i poštivanja zakona”, kaže se u tekstu koji
je potpisao predsjednik
Savjeta. Što je problem?
Pa, upravo oni kojima se
i obraćaju, na čelu s premijerom.
Kamen spoticanja
“Mnoge tvrtke smatraju
srbijanske institucije kamenom spoticanja prije
nego partnerom od povjerenja.” A što je problem
nad problemima? “Unatoč započetim reformama
opći je dojam da je korupcija još uvijek prisutna i
da investitori moraju sve
probleme podići na višu
političku razinu kako bi
se postigao bilo kakav napredak. Gospodarstvo se
ne može razvijati ako se
oslanja na javnu upravu
očekujući od najviših rukovoditelja da rješavaju
neka relativno beznačajna
pitanja. Vlada jednostavno mora činiti više nego
do sada”, smatra Johnsen.
I pored priznanja pojedinim resorima da rade
dobro i da su pridonijeli poboljšanjima, Johnsen
ocjenjuje da vlada nedovoljno poštuje “vrijednost
postojećih investitora” jer
“radije presijeca traku kojom se otvaraju nove investicije”, a zanemaruje
one koji su već tu. Svake godine članovi Savjeta reinvestiraju više od
milijarde eura u Srbiju i
ta ulaganja su ključna za
budući ekonomski uspjeh
Srbije”, ključna je poruka
FIC-a.
19
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
( čak 7,127% dodatka na cijenu
traži se za desetogodišnje državne obveznice
CIJENA VJERODOSTOJNOSTI
Bauk obveznica kruži
Slovenijom
Zbog političkog oportunizma Slovenija se iz srčike europodručja preobrazila u njegov
problematični dio
Franjo Kiseljak
[email protected]
T
alijanske državne
obveznice rastegnute na sedam
posto cjenovnog pribitka uzdrmale su cijelo europodručje, posebice Italiju čiji je bunga-bunga
premijer stoga bio prinuđen odstupiti. Bloombergov podatak što su ga
slovenski mediji objavili prije tjedan dana, da se
na svjetskim financijskim
tržištima zahtijeva za desetogodišnje slovenske
državne obveznice više
nego za talijanske, čak
7,127 posto dodatka na
cijenu, uspaničio je susje-
Slovenija očito
plaća višu cijenu
za tzv. mali format
vlastite likvidnosti
de s druge strane Sutle i
Kupe. Slovenskim analitičarima nije jasno zašto ih
je snašla takva “kaštiga”,
ali im je itekako jasno da
se dug s tako velikim dodatkom ne može normalno vraćati, odnosno da dr-
žave već sa sedam posto
dodatka nužno zovu druge u pomoć.
Vodeći slovenski ekonomisti pokušavaju dokazati da se u Sloveniji nije
dogodilo baš ništa makroekonomski takvoga da
bi obveznice morale kotirati lošije od loših talijanskih obveznica. Što se
više ponire u dubinu problema, postaje sve jasnije
da se igrači na svjetskom
financijskom tržištu ne
povode uvijek za brojkama i činjenicama, nego da
u važnim odlukama često
presuđuju i dojmovi. Slučaj sa slovenskim državnim obveznicama nedvojbeno pokazuje još nešto:
da malima nije dopušteno ono što veliki uzimaju
sebi kao prirodno pravo.
Slovenija očito plaća višu
cijenu za tzv. mali format
vlastite likvidnosti.
Zaduživanju se crno
piše
Nema veze što je talijanski državni dug premašio
100 posto bruto domaćeg
proizvoda, a slovenski se
tek sprema popeti sa 45
na oko 50 posto BDP-a
– slovenskom zaduživa-
Ateriranje u PIIGS zonu
Sa 7,127 posto dodatka na svoje državne obveznice Slovenija se sasvim približila PIIGS klubu loših dužnika. Aktualne kamatne mjere dosegle su u Španjolskoj 5,8 posto, u Portugalu 8,2, na Cipru 10 i u Grčkoj gotovo 32
posto. Sloveniju se ne doživljava kao srčiku eurozone –
sve je više njen potencijalno problematični dio.
nju piše se crno. Moguće paralele s hrvatskim
opsegom duga i načinom
zaduživanja vrlo su nezgodne. Svaka ono slavodobitna rečenica kojom
se bivši hrvatski ministar
financija Ivan Šuker hva-
lio nakon učestalih pohoda po svjetskim financijskim tržnicama “kako je
Hrvatska vani na takvoj
cijeni da je mogao prodati
i više obveznica” - doći će
hrvatskim poreznim obveznicima na naplatu kao
brojka u pratnji zastrašujućeg niza nula.
Slovenska država i
njene banke u 2012. godini moraju vratiti 5,5 milijardi eura. Dužnik će se
moći razdužiti ako toliki
novac nađe negdje među
onima kojima duguje. Bit
će to u novim okolnostima teška misija. I neće
biti svejedno uz koju će
se cijenu moći nabaviti novac za povrat duga.
Sibil Svilan, predsjednik
uprave SID banke, jedne od rijetkih slovenskih
banaka koja se unaprijed
opskrbila potrebnim novcem, smatra nužnim vratiti cijenu slovenskih obveznica na pet do najviše 5,8
posto dodatka. Bilo bi stoga idealno da ECB kupi
nešto slovenskih obveznica. Bila bi dovoljna injekcija od nekoliko desetaka milijuna eura. Sitniš u
usporedbi sa 10 milijardi eura koliko je Europska središnja banka već
dala za popravak imidža
talijanskim obveznicama.
Poneki u Sloveniji s razlogom strahuju da će se i
ovdje pokazati sva raskoš
razlika u pravima malih i
velikih.
Sindikati su začinili krizu
Financijska tržišta nisu bez razloga počela doživljavati Sloveniju kao državu koja nije sposobna donositi prave odluke. Borut Pahor potrošio je silnu
energiju, ali nije uspio uvjeriti slovenske građane
da moraju dulje raditi do umirovljenja i da se mirovine ne mogu tako izdašno kao dosad ađustirati s cijenama i rastom plaća. Nije uspio u pokušaju
legalizacije sive ekonomije kroz razne oblike tzv.
malog rada. Kriza je u realnom sektoru poništila
65.000 radnih mjesta – istodobno javni sektor
samo je povećavao zaposlenost. Na žalost, sindikati javnog sektora ni u jednom trenutku nisu
htjeli čuti o zauzdavanju plaća. Vladi su velikodušno preporučivali da najprije sredi tajkune. Propale
reforme zbog kojih je Pahor bio prinuđen skratiti
mandat stajat će državni proračun u 2012. godini
najmanje 300 milijuna eura. Javne financije dodatno će očerupati poskupljenje zaduživanja na
svjetskom tržištu. Nesreća nikad ne dolazi sama.
Naime, banke su udvostručile udjel loših plasmana i nastavlja se zastoj u kreditiranju. Sve to usporava gospodarski oporavak. Građevinarstvo je
ostalo na samo 40 posto negdašnjeg opsega posla. Opada tržišni udjel Slovenije u 14 najvažnijih
trgovinskih partnera, a to je nedvojbeni znak lošeg stanja na području konkurentnosti.
*vijesti
Protivnici prodaje
Mercatora u defenzivi
Uprava Mercatora koja se
sve dosad protivila prodaji vodećeg slovenskog trgovca nema više streljiva
za obranu od preuzimanja. Ključna je činjenica
da Agrokoru u najavljenom poslu mogućeg preuzimanja asistiraju EBRD,
IFC i One Equity Partners
te da se konzorcij vlasnika
Mercatora zauzeo za brzu
prodaju. Do 2. prosinca
uprava Mercatora mora
izvijestiti nadzorni odbor
što se dogovorila s Agrokorom. Nakon toga očekuje se obvezujuća ponuda Agrokora.
Uspjeh Luke Koper
U Luci Koper dosegli su
impresivnu brojku u pretovaru kontejnera. U ovogodišnjim lučkim manipulacijama izbrojili su
500.000, a do kraja godine očekuju da će pretovariti rekordnih 600.000
kontejnera. Uz malo sreće
te uz odgovarajuće proširenje lučke infrastrukture u Kopru su uvjereni da
već za četiri godine mogu
pretovariti milijun kontejnera. Time bi Koper učvrstio položaj vodećeg pristaništa za kontejnerski
promet u sjevernom Jadranu.
Gubitaši bez
božićnice
Zaposlenici
NLB-a,
NKBM-a, Adria Airwaysa, Slovenskih željeznica i
svih drugih tvrtki u većinskom ili djelomičnom državnom vlasništvu, ako su
tijekom godine bile dokapitalizirane ili imaju gubitak, mogu zaboraviti na
božićnice i regrese. Agencija za upravljanje kapitalnih investicija na koju
je vlada prenijela upravljanje vlasničkim ovlastima, uputila je državnim
poduzećima grubu recesijsku preporuku: nema
nagrada za gubitaše. Poduzećima bez gubitaka
preporuča se isplata božićnice u iznosu minimalne plaće.
20 STIL
*vijesti
Uspješno poslovanje
agencije Uniline
Internet portal turističke
agencije Uniline ove je
godine zabilježio 4,5 milijuna pojedinačnih posjeta te više od 33 milijuna
učitavanja. Broj rezervacija turističkih aranžmana putem portala porasla
je za čak 24 posto u odnosu na prošlu godinu.
Ujedno je ostvaren prihod
u visini od 39,9 milijuna
kuna. Time je za 18 posto
premašen prošlogodišnji
ukupni prihod portala. Na
razini cijele agencije, Uniline je ove godine ostvario prihod od 175 milijuna
kuna što je 25 posto više
nego 2010. godine.
Poslovno-turistička
burza PUT
U ozračju pripreme za
sljedeću turističku sezonu
portal www.vall042.com
u suradnji s Udrugom hrvatskih putničkih agencija organizira tradicionalni godišnji poslovni susret
i druženje djelatnika iz
hotelijerstva, putničkih
agencija, turističkih odredišta i turističkih novinara. Ta 13. poslovno-turistička burza PUT održat
će se od 28. do 30. studenoga u Zagrebu. Cilj burze je predstavljanje novosti u ponudi turističkih
odredišta, hotelskih kuća i
putničkih agencija.
Svjetski kongres
autohtone
gastronomije u
Umagu
S obzirom na to da je gastronomija važan dio turističke ponude, a sve se
više cijene tradicija i domaći autohtoni proizvodi,
od 1. do 4. ožujka u Umagu će se održati Svjetski
kongres autohtone gastronomije - International Art
of Gastronomy in Istria
(IAGI). Među ostalima,
očekuje se dolazak više
od 400 kuhara iz 20-ak zemalja. Neke od tema kongresa bit će gastronomska
baština, obrazovanje mladih kuhara te trendovi u
svjetskoj gastronomiji.
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
( oko 16,3 mlrd kn ( 16.000
uprihodilo lani ugostiteljstvo
ugostitelja registrirano u Hrvatskoj
24. KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA HOK-a
Smanjite stopu PDV-a!
Turizam treba kvalitetne konobare, kuhare, slastičare, a njih najviše nedostaje, i to posebice na
Jadranu. Stipendije su jedan od načina da se mladi potaknu na upise u ova zanimanja
Jozo Vrdoljak
[email protected]
T
ražimo smanjenje
stope poreza na
dodanu vrijednost
te, zbog skorog pristupanja
Hrvatske Europskoj uniji,
usklađivanje hrvatskog poreznog sustava s Unijinim
što bi omogućilo i smanjenje te porezne stope na
hranu. PDV na hranu trebao bi iznositi osam posto,
naglasio je Ante Mihić,
predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke
komore (HOK) u Dubrovniku na 24. kongresu ugostitelja i turističkih
djelatnika HOK-a. “Turistički proizvod a pogotovo ugostiteljstvo spada u
proizvode koji su osjetljivi na cijene jer svaka njihova promjena značajno
utječe na potražnju. Niža
stopa PDV-a smanjuje cijene ugostiteljskih usluga, pridonosi otvaranju
radnih mjesta i smanjuje
rad na crno, te omogućava ugostiteljima dobivanje
sredstava koja će uložiti u
obrazovanje, modernizaciju objekata i promoviranje
kulinarskog naslijeđa”, pojasnio je Mihić, podcrtavši kako Hrvatska ima najvišu stopu PDV-a u odnosu
na ostale mediteranske zemlje.
Dobra suradnja s
institucijama
Govoreći o dobroj suradnji s Ministarstvom turizma, predsjednik Hrvatske obrtničke komore
Dragutin Ranogajac posebice je istaknuo projekt
brendiranja hrvatskih jela
i objekata te projekt poticanja strukovnog obrazovanja. “Možemo imati vrhunske restorane, hotele i
sjajnu gastronomsku po-
Manji PDV, niže cijene
Primjera radi, smanjenje stope PDV-a na ugostiteljske
usluge u Francuskoj rezultiralo je sniženjem cijena u većini objekata, a nakon samo godinu dana došlo je do zapošljavanja 30.000 novih radnika i čak četiri zanimanja
u ugostiteljstvu izabrana su među 15 najpopularnijih
zanimanja. Sektor ugostiteljstva ima 14-postotni udjel u
ukupnom zapošljavanju. Nakon smanjenja stope PDV‑a
plaće u ugostiteljstvu su porasle za više od tri posto, a
otvorio se veći broj restorana nego drugih poduzeća u
cijelom francuskom gospodarstvu.
nudu, ali bez dobre usluge
sve pada u vodu. Turizam
treba kvalitetne konobare,
kuhare, slastičare, a njih
najviše nedostaje, i to posebice na Jadranu. Jedan
od načina da se mladi potaknu na upise u ova zanimanja su stipendije. Ministarstvo turizma pokrenulo
je 2008. godine Program
obrazovanja i obuke kadrova u turizmu, a sporazumi o suradnji svake se
godine potpisuju s obrtnicima, hotelskim tvrtkama
i županijskim obrtničkim
komorama. Za kvalitetnu
turističku ponudu i prezentaciju Hrvatske kao poželjne destinacije za inozemne
ali i domaće goste, posebice one koji su u mogućno-
sti potrošiti više, nužna je
suradnja svih koji su aktivno uključeni u stvaranje te ponude”, naglasio je
Ranogajac. Prema Mihićevim riječima, pak, dosadašnji rezultati postignuti
u obrazovanju za obrtništvo, kao i uloženi resursi
u cilju podizanja kvalitete obrazovanja u području ugostiteljstva i turizma daju ugostiteljima za
pravo da traže i inzistiraju na jedinstvenom modelu obrazovanja. Mihić je
također napomenuo da u
slučajevima organiziranja prigodnih događanja
poput vjenčanja poslodavac često mora angažirati veći broj radnika no što
ima stalno zaposlenih te
je zatražio da se zakonski
omogući angažman radnika za povremene poslove,
odnosno, da se ugovorom
o djelu ili na neki drugi
način omogući povremeno zapošljavanje.
Zaštititi struku i
legalno poslovanje
U skladu s izmjenama Zakona o trgovini, ugostitelji
su predložili izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti tako da se minimalni tehnički uvjeti vežu
uz ugostiteljski objekt,
a ne uz osobu, vlasnika
ili korisnika, odnosno da
novi korisnik koji nastavlja obavljati istu djelatnost
u istom objektu, ne treba ishoditi nove minimalne tehničke uvjete. “Pored
toga, potrebno je potaknuti sve aktere od lokalne razine na više, cijeli sustav obrtničkih komora i
udruženja obrtnika, cehova i sekcija ugostitelja na
sprječavanje svakog nelegalnog načina poslovanja,
kako bi se zaštitila struka i legalno poslovanje”,
zaključio je Mihić. Inače, na kongresu se oku-
pilo oko 500 sudionika.
Iako je ovogodišnja turistička sezona uspješnija od lanjske, još nema
rezultata njena financijskog učinka pa tako ni
podataka o prometovanju ugostitelja, ali je rezultat svakako bolji nego
lani. Podsjetimo, prema
podacima Državnog za-
Niža stopa PDV-a
smanjuje cijene
ugostiteljskih
usluga, pridonosi
otvaranju radnih
mjesta i smanjuje
rad na crno
voda za statistiku, ugostiteljstvo je u 2010.
uprihodilo gotovo 16,3
milijarde kuna od čega
su obrtnici ugostitelji
ostvarili gotovo 4,6 milijardi kuna prometa, što
znači da oni ostvaruju 29
posto ukupnog prometa u ugostiteljstvu. Inače
u Hrvatskoj je registrirano oko 16.000 ugostitelja koji zapošljavaju oko
100.000 radnika.
HRWWWATSKA 21
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
industrija svake godine sve više klizi u prekomjernu regulaciju u kojoj se
“ Mobilna
sve više krše tržišni principi, a ni jedna druga gospodarska grana nije snizila cijene
usluga ni približno u mjeri u kojoj su to učinili mobilni operatori.
”
Zakon i telekom operatori
Pravednije
prema korisnicima
Nove odredbe Zakona o elektroničkim komunikacijama potrebno je promatrati kao svojevrsnu
pripremu za poslovanje u sklopu EU-a
Boris Odorčić
[email protected]
I
zmijenjen i dopunjen
Zakon o elektroničkim komunikacijama
nedavno je stupio na snagu. Prihvaćenim odredbama najviše su profitirali korisnici koji su sada u
Pravo korisnika
na raskid
pretplatničkog
ugovora temeljno
je obveznopravno
načelo, kažu u Tele2
boljem položaju u odnosu na davatelje telekomunikacijskih usluga. Ove
promjene, valja naglasiti, izborila je kroz Radnu
skupinu za izmjenu Zakona o elektroničkim komunikacijama
udruga
Telekom uz pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Hrvatske agencije za poštu i
elektroničke komunikacije (HAKOM).
Jedna od značajnijih promjena, pojasnili su
nam nedavno u udruzi Telekom, jest ta da korisnici
koji žele raskinuti ugovor
s operatorom prije isteka
roka na koji su se obvezali moraju platiti ostvareni
popust na uređaj i usluge
ili preostale naknade ako
je to za njih povoljnije.
Tako će na početku ugovornog razdoblja značajno povoljnije platiti ono
što su stvarno od operatora dobili u obliku popusta
na uređaje i usluge. A pri
kraju razdoblja jeftinije će
platiti i preostale naknade.
“Nova odredba Zakona o
elektroničkim komunikacijama svakako je poštenija i povoljnija od prethodne, te korisnici neće
biti prisiljeni platiti ono
što nisu dobili”, istaknuli
su u udruzi Telekom.
Nema uvjetovanja
Druga važna izmjena je
zabrana da operatori jednu uslugu uvjetuju drugom. Primjerice, pojedini telekom operatori nisu
željeli pružati uslugu pristupa internetu ako korisnik kod njih ne ugovori i telefonski priključak
koji mu ne treba. Od sada
korisnici mogu zatražiti
samo onu uslugu koja im
je potrebna. Postojeći korisnici, ako ne žele koristiti jednu od usluga koju
su bili prisiljeni ugovoriti, mogu odmah zatražiti
njeno ukidanje. U Udruzi
naglašavaju i činjenicu da
korisnici mogu jednostrano raskinuti ugovor bez
plaćanja naknada u bilo
kojem slučaju kada operator ne može ispuniti ugovorne obveze.
Telekom
operatori
imali su 90 dana za prilagodbu novim zakonskim
izmjenama i dopunama.
U Hrvatskom Telekomu ističu kako su i do
sada imali pravedan i na
zakonu utemeljen sustav
obračuna penala u onim
slučajevima kada je pretplatnik raskidao ugovor
prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora.
Usklađivanjem sa zakonom, HT je izmijenio dosadašnji način obračuna
penala u slučaju prijevremenog raskida ugovora.
“Tako pretplatnik koji
raskine ugovor prije isteka razdoblja obveznog
trajanja ima mogućnost
plaćati mjesečnu naknadu
za ostatak razdoblja obveznog trajanja ugovora ili
naknadu u visini popusta
na proizvode i usluge koje
je ostvario, ako je plaćanje te naknade za njega
povoljnije”, napominju u
HT-u.
Bez negativnog
utjecaja
U Vipnetu kažu kako podržavaju sve pozitivne promjene donesene kako bi
se bolje zaštitila korisnička prava. “Sve izmjene i
dopune Zakona su, kao što
je već rečeno, u najvećoj
mjeri prilagođene korisnicima i njihovim potrebama. Smatramo da je bilo
prostora da nove odredbe
Zakona budu još kvalitetnije za sve uključene strane. Međutim, ne očekujemo negativne utjecaje na
naše poslovanje, tim više
što je riječ o usklađivanju s
regulatornim okvirom Europske unije kojoj će Hrvatska pristupiti 2013. i s
kojim smo podrobno upoznati. U tom smislu ovaj
zakon je potrebno promatrati i kao svojevrsnu pripremu za poslovanje u
okviru EU-a. S druge strane, iako se to često ne primjećuje, mobilna industrija svake godine sve više
klizi u prekomjernu regulaciju u kojoj se sve više
krše tržišni principi, a potpuno je vidljivo da ni jedna
druga gospodarska grana
nije u prethodnom razdoblju snizila cijene usluga ni
približno u mjeri u kojoj su
to učinili mobilni operatori, što sve dodatne regulatorne elemente čini deplasiranima”, objašnjavaju u
Vipnetu naglasivši kako su
sve izmjene i dopune novih Općih uvjeta poslovanja usklađene u suradnji s
HAKOM-om i izvršene u
zadanim rokovima.
Iz Tele2, pak, poručuju da je pravo korisnika
na raskid pretplatničkog
ugovora temeljno obveznopravno načelo koje je i
do sada vrijedilo i kojega
se ovaj operator dosljedno
pridržavao. “Stoga zbog
navedene odredbe nećemo morati mijenjati poslovanje. Stava smo da
je područje elektroničkih
komunikacija i u dosadašnjem razdoblju bilo dobro
zakonski uređeno. Dodatno uređenje kojim se naše
zakonodavstvo usklađuje
s EU-ovim odgovara načinu poslovanja Tele2, s
obzirom na to da već sada
poslujemo u skladu s europskim standardima. Bez
poteškoća se prilagođavamo svim novim uvjetima
na tržištu”, zaključuju u
Tele2.
*vijesti
Učinkovita pohrana
podataka
Na konferenciji za korisnike i partnere EMC Deduplikacija, održanoj prošli
tjedan u Zagrebu, okupljeni su imali prilike čuti niz
predavanja na temu nove
generacije tehnologija i
proizvoda za učinkovitu
pohranu i upravljanje podacima. Tako su na nizu
primjera prikazani konkretni slučajevi i scenariji zaštite podataka i izrade
njihovih sigurnosnih kopija, kao i procedure dedupliciranja, odnosno eliminacije redundancije.
Održan Combis
Finance Day
Regionalni sistemski integrator Combis na prošlotjednom je događanju
Combis Finance Day predstavio najnovije ICT trendove i visokotehnološka
rješenja namijenjena financijskoj industriji. Ovogodišnji, četvrti po redu,
Combis Finance Day bio
je usmjeren na rješenja za
kvalitetnije upravljanje poslovnim procesima i unaprjeđenje odnosa s klijentima.
Edukacijski centar u
Varaždinu
Povodom otvorenja varaždinske poslovnice, koju
otvara uz podršku programa Microsoftovog inovacijskog centra u Varaždinu, Algebra je Hrvatskom
zavodu za zapošljavanjePodručnoj službi Varaždin poklonila edukacijske
komplete, ECDL (European Computer Driving Licence) indekse i ispite namijenjene nezaposlenim
osobama s područja Varaždina. Istodobno, županijskim centrima izvrsnosti
poklonjene su knjige iz informatike koje su prikladne za napredne učenike
srednjih škola. U varaždinskom edukacijskom centru Algebre polaznicima će
prvi puta u ovom gradu i
županiji biti dostupni neki
od informatičkih programa
edukacije, kao i edukacija
iz područja poduzetništva i
upravljanja projektima.
22 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Rob Riemen
Plemstvo duha
Tim press
Rob Riemen, utemeljitelj i direktor prominentnog Instituta
Nexus, u ovoj knjizi poziva intelektualnu elitu na odmak od
postmodernizama i blaziranoga stava. Na temelju dojmlji­
vih razgovora i priča Riemen nas vodi od Sokrata i Spino­
ze do Nietzschea, Thomasa Manna i drugih velikana uma,
zalažući se pritom strastveno i vrlo uvjerljivo za klasične
humanističke vrijednosti, sadržane u poticanju razvoja
ljudske duše, u neprestanoj potrazi za istinom, u hrabrosti
da i sami budemo mudri.
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Sportska odjeća
Prodent, Varaždin, www.prodent.hr.
Tvrtka proizvodi sportske dresove pod
markom M-pro sport od 2001. godine.
Oprema mnoge klubove i reprezentacije. Radi i po narudžbi u klupskim i reprezentativnim bojama uz mogućnost tiska
(sublimacija i termotisak). Kontakt: Melanija Rusak, [email protected].
hr, +385 42 331341,+385 98 597367.
V.B.Z.
Otok kao “srce tame”, kao topos samoće i usamljenosti, kao
prostor ćudljivih i često kompliciranih stvarnosti središnje
je mjesto literarnih interesa Anele Borčić. Njezini protagoni­
sti, premda snažno ovise o otoku kao autoritarnom prostoru
vlastite definicije, tragaju za odgovorima o vlastitim svrha­
ma i smislovima. Stoga nimalo ne čudi što se u pričama če­
sto mijenjaju perspektive viđenja i viđenog, što zbilja abdi­
cira pred čudesnim, a čudo uskače u stvarnost – upućujući
nas otoku kao mentalnoj slici svijeta.
Keith Richards
Život
Profil
Richards bez skrupula i zadrške govori o svojim danima na
kokainu i heroinu, ženama, odnosu s Jaggerom i brojnim ve­
likanima rock‘n’rolla. Radi se o nimalo klasičnoj priči o odra­
stanju, borbi za uspjeh, slavi i njenim posljedicama, a i mno­
gi su “mitovi” dobili svoju konačnu potvrdu. Dovoljno je reći
da je Jagger bio bijesan što Keith piše o njegovim ljubavnim
pothvatima i drogama (Jagger je opisan kao tašti control­
freak). Menadžment benda navodno je zamolio Keitha da
malo ublaži svoja sjećanja, ali on je ostao neumoljiv…
Wofi Lichten, Meschede, Njemačka,
www.wofi.de. Tvrtka je distributer rasvjetnih tijela u Njemačkoj. U cilju proširenja svojih uvoznih aktivnosti u Hrvatskoj tražimo poslovne partnere u vidu
proizvođača i dobavljača rasvjetnih tijela. Kontakt: Katharina Schaefer, [email protected], +49 290344912.
Naklada Ljevak
Ropac donosi potresnu priču koja započinje 1941. godine
na samom početku Drugog svjetskog rata, a završava pa­
dom Vukovara. Prateći živote triju generacija u dvije obite­
lji, autor nas suočava s tragičnim događajima na prostoru
naše domovine, posebice na području Slavonije i Baranje.
Grijesi u obitelji dovest će do tragičnih događaja i nakon 50
godina. Zanimljivo, dokumentirano štivo o grijesima proš­
losti, ratnom razaranju i užasu rata.
Kjell Ola Dahl
Čovjek u izlogu
Fraktura
U mirnom predgrađu Osla Reidar Folke Jespersen taj je pe­
tak 13. započeo kao i bilo koji dan u posljednjih 50 godina,
brojenjem žlica zobene kaše za doručak. I nitko nije očeki­
vao da će dan završiti gol u izlogu, s križevima nacrtanima
markerom na čelu i crvenim koncem oko vrata, kao još je­
dan slučaj za inspektora Gunnarstrandu i njegova pomoć­
nika Franka Frølicha. Iako je Jespersen mirno živio vodeći
staretinarnicu, lista osumnjičenika nije kratka...
Pooja Forge, Faridabad, Indija, www.poojaforgeltd.com. Tvrtka nudi svornjake,
vijke, matice i hladno oblikovane dijelove. Kontakt: Manish Aggarwal, gcdas@
poojaforgeltd.com, +91 129 4046809.
Izložbene police
TMS Stand, Bursa, Turska, www.tmsstand.com. Tvrtka je proizvođač proizvoda od žice. Tvrtka nudi izložbene police, stalke, stalaže (hrana, novine, pića,
kozmetika)... Kontakt: Sedat Kunlar, [email protected], +90 533 4816757.
Zastupanje u inozemstvu
Rabbit, Wroclaw, Poljska, www.rabbit.
pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom sistema za kontrolu i nadzor ulične rasvjete.
Tvrtka nudi svoje proizvode svim zainteresiranim poslovnim subjektima u Republici Hrvatskoj. Rabbit Sp. z. o.o. posjeduje ISO 9001:2000. Kontakt: Swietlana
Zajdel, [email protected], +48 71 3285065,
+48 508 344645.
T.D.I., Veliko Trojstvo, www.tdi.hr.
Tvrtka traži zastupnike u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Poljskoj. Proizvode metalnu galanteriju, proizvode od žice, stalke
za cvijeće, balkonske košarice. Posjeduju velike kapacitete uslužnog elektrostatskog plastificiranja metala. Kontakt: Davor Tejić, [email protected], +385 43
217057, +385 98 1822218.
Ambalaža za jaja
Zastupanje
GS Filters BV, The Hague, Nizozemska,
www.gsfilters.eu. Tvrtka se bavi prodajom Stetzerizer Microsurge mjerača i
Stetzerizer filtera. Ovi proizvodi se koriste za mjerenje i neutraliziranje elektromagnetskih frekvencija i tranzijenata
koji postoje u domovima, zgradama te na
svim drugim mjestima gdje se struja generira ili distribuira. GS Filters B.V. traži
partnere u Hrvatskoj koji će promovirati ove proizvode. Kontakt: Antoon Moonen, [email protected], +31 70
3282589.
Ručni alat i željezarija
Darko Ropac
Sjene prošlosti
Vijci i matice
Rasvjetna tijela
Sustavi za kontrolu ulične rasvjete
Anela Borčić
Kuća Pupuletovih
me... Tvrtka svojim kupcima nudi dobru
kvalitetu i povoljne cijene za svoje proizvode. Kontakt: Tiger Huang, inquiry@
ciheng.com, +86 574 23616688.
Ningbo Ciheng, Ningbo, www.chieng.
com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik:
ručnog alata, željezarije, dijelova za vozila, kućanskih aparata, sanitarne opre-
JSC Pack Klaipeda, Klaipeda, Litva,
www.pack-klaipeda.lt. Tvrtka je proizvođač ambalaže za jaja (za 10 kom.)
od PS-a (polistirenske pjene) uporabom
metode termoformiranja. Mjesečni proizvodni kapacitet je do 12 milijuna komada. Tvrtka posjeduje Certificate of Hygiene koji je potreban za prodaju proizvoda
na tržištu EU-a. Ambalaže su dostupne u
različitim bojama, sa slikama, logom...
JSC Pack Klaipeda jamči vrhunsku kvalitetu, atraktivne cijene i poštivanje roka
isporuke. Tvrtka nudi svoje proizvode i
traži zastupnike, distributere, veletrgovce za predstavljanje Pack Klaipede na
tržištu EU-a. Kontakt: Jonas
Brazukas, [email protected], +370 46 390901,
+370 616 03446.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Filteri za sterilizaciju vode
Opća bolnica Karlovac
nabavlja filtere za sterilizaciju vode. Rok dostave
ponuda je 30. studenoga.
Autonomna vozila
Fakultet
elektrotehnike i računarstva u Zagrebu nabavlja najmanje šest
autonomnih vozila. Rok
dostave ponuda je 28. studenoga.
Usluge tiska i izrade mapa
Hrvatske utvrde
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja
usluge tiska i izrade mapa
Hrvatske utvrde. Rok dostave ponuda je 25. studenoga.
Regija
Usluge tiskanja
Vlada
Unsko-sanskog
kantona u Bihaću nabavlja usluge tiskanja u 2012.
godini. Rok dostave ponuda je 12. prosinca.
Oprema za zaštitu na radu
Radio difuzni centar Podgorica nabavlja opremu za
zaštitu na radu. Rok dostave ponuda je 12. prosinca.
Oprema za forenziku
Policija Kosova u Prištini
nabavlja tehničku opremu
za forenziku. Rok dostave
ponuda je 5. prosinca.
Putnička vozila
Ministarstvo unutrašnjih
poslova Tuzlanskog kantona nabavlja putnička
vozila. Rok dostave ponuda je 12. prosinca.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
23
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
Pogled u svijet
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Na bubnju stanovi,
zemljišta i poslovni
prostori
Stan površine 64 četvorna
metara, procijenjene vri-
jednosti 429.465 kuna, nalazi se u Modrušanovom
prilazu 1 u Puli, prodaje se
na dražbi 23. studenoga u
10.45 sati na zagrebačkom
Trgovačkom sudu, soba
91/II. (ulična zgrada). Prodaja se obavlja prema načelu viđeno-kupljeno, što
isključuje sve naknadne
prigovore kupaca. Imovina stečajnog dužnika koja
je predmet prodaje, može
se razgledati u dogovoru
sa stečajnim upraviteljem,
a uz prethodni dogovor na
broj 099/2294 488. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene.
Stan površine 107 četvornih metara, procijenjene
vrijednosti 800.000 kuna,
nalazi se u Dobojskoj 32
u Zagrebu, prodaje se na
dražbi 23. studenoga u 10
sati na zagrebačkom Trgovačkom sudu, soba 94/II.
Na stanu su na etažnom dijelu upisana razlučna prava i to: založno pravo u
korist vjerovnika Hypo
Alpe-Adria Bank te založno pravo u korist vjerovnika RH Zagreb. Prodaja nekretnine obavlja se
po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca.
Sve dodatne informacije mogu se dobiti svakoga radnog dana od 8 do 16
sati na broj 099/2333 101.
Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine
(prava vrijednost 1,12 milijuna kuna).
Poslovna zgrada s uredom i
dvorištem te parkiralištem,
procijenjene
vrijednosti
1,9 milijuna kuna, nalazi
se u Ulici Ljudevita Posavskog u Sesvetama kraj Zagreba, prodaje se na dražbi 24. studenoga u 9.30 sati
na zagrebačkom Trgovačkom sudu, soba 85/II. Prodaja se obavlja prema načelu viđeno-kupljeno, što
isključuje sve naknadne
prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati prema prethodnom dogovoru
sa stečajnim upraviteljem
na broj telefona 01/3092
775. Jamčevina iznosi 10
posto utvrđene vrijednosti
nekretnine.
Poslovni prostor površine 314 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 953.492 kune, nalazi se
u Ulici Ivana Gundulića u
Novoj Gradišci, prodaje se
na dražbi 24. studenoga u
11 sati na zagrebačkom Trgovačkom sudu, soba 91/
II. (ulična zgrada). Prodaja se obavlja prema načelu viđeno-kupljeno, što
isključuje sve naknadne
prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati
u dogovoru sa stečajnim
upraviteljem, a uz prethodni dogovor na broj telefona 098/202 877. Jamčevina iznosi pet posto početne
cijene nekretnine.
Gospodarska zgrada, trafostanica i dvorište, procijenjene vrijednosti 1,21
milijun kuna, nalazi se u
Općini Kula Norinska, naselje Borovci u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prodaje se na dražbi
25. studenoga u 11 sati
na splitskom Trgovačkom
sudu, stalna služba u Dubrovniku, sudnica 2. Više
informacija o predmetu prodaje može se dobiti
kod stečajnog upravitelja
na broj telefona 091/4846
055 svakoga radnog dana
od 9 do 13 sati. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.
EU, euro
i birači
dr. Uroš Dujšin
U
Europi su pale
glave dvaju čelnika u gotovo
jednako toliko dana. Najprije George Papandreou,
a zatim Silvio Berlusconi
uredno su podnijeli ostavke. Obojica su bili u nevolji već dulje vrijeme,
no neposredni uzrok njihovog pada bio je ultimatum čelnika eurozone na
1999. kvalificirala za pristupanje eurozoni. Napokon, u krizi su pali i irski
i portugalski predsjednik
vlade nakon što ih je trebalo sanirati. Nova okolnost u sadašnjoj situaciji
je ta što su u Cannesu čelnici eurozone jasno dali
do znanja svima da su sve
zemlje članice europske
obitelji, ali da ih se obitelj može i odreći i razbaštiniti ih. Neki to vide kao
Stan površine 134 četvorna
metra, u Zagrebu, procijenjene vrijednosti 1,74 milijuna kuna, prodaje se na
dražbi 29. studenoga u 10
sati na zagrebačkom Trgovačkom sudu, soba 88/II.
Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što
isključuje sve naknadne
prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 098/459
057. Jamčevina iznosi pet
posto utvrđene vrijednosti
nekretnine.
Građevinsko
zemljište
koje u naravi predstavlja
zemljište s određenom namjenom, ukupne površine
30.745 četvornih metara,
procijenjene vrijednosti
2,63 milijuna kuna, nalazi
se u Labinu u Istri. Otvaranje ponuda pristiglih u
roku iz oglasa objavljenog u Glasu Istre zakazuje se za 30. studenoga
u 10 sati u Labinu, Vinež
b.b. (skladište, pripremnica). Prodaja se obavlja po
načelu viđeno-kupljeno i
naknadni prigovori i reklamacije neće se uvažiti.
Informacije o nekretnini
mogu se dobiti na broj telefona 052/855 133. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
sastanku na vrhu skupine
G20 u Cannesu: reforme
- ili će vrag odnijeti šalu.
Time su u Cannesu probijena dva tabua, ističe Economist. Prvi je da je ovo
prvi put da su čelnici eurozone suočeni s mogućnošću da bi jedna članica
mogla potonuti u moratorij i napustiti eurozonu, a
drugi da su se prvi put europski čelnici tako direktno upleli u unutrašnju politiku jedne druge zemlje.
I odreći i razbaštiniti
Europska unija je, doduše, već odavna utjecala na
nacionalnu politiku. Prisjetimo se podjela među
britanskim konzervativcima koje su 1990. dovele do ostavke premijerke Margaret Thatcher ili
kako su se nove članice
preobrazile da bi mogle
pristupiti Uniji ili kako
je Italija reformirala svoje javne financije da bi se
Odluke se ne mogu
prepustiti hirovima
nacionalnih
parlamenata
napad eurokratske elite na
nacionalni demokratski
ustroj ili, još gore, tiranskog dvojca “Merkozy” –
Angele Merkel i Nicolasa
Sarkozyja.
Mnogo toga je besmisleno. Italija i Grčka su
slobodnom voljom pristupile eurozoni, a članstvo
u svakom klubu pretpostavlja i poštivanje pravila
ponašanja. U monetarnoj
uniji neodgovornost jedne
članice ugrožava blagostanje ostalih. Da Grčka
i Italija nisu bile prezadužene i sklerotične danas ne bi bile u nevoljama. Zemlje koje pružaju
financijsku pomoć imaju
pravo nametati uvjete koji
jamče da će dugovi biti
vraćeni. Alternativa eurozoni je – milost i nemilost
financijskih tržišta.
Dvostruki standardi
Ipak, ostaje utisak da pozivanje na demokraciju
miriše na dvostruke standarde: jedna vrsta demokracije za vjerovnike, a
druga za dužnike. Treba,
naime, imati razumijevanja za ograničenja kojima je izložena Merkel,
ali ako Papandreou pozove na referendum, tada je
to “izigravanje povjerenja”, smatra Economist.
Nije baš uvjerljivo: Angela Merkel udara po džepu
njemačke porezne obveznike, a Papandreou lažiranje uvjeta za primanje
pomoći.
Uvjerljiviji je argument da su dužnici bili
prisiljeni trpjeti posljedice grešaka vjerovnika. Dok je MMF ustrajao
na strukturnim reformama koje pridonose razvoju, Europljanima je na
prvom mjestu smanjenje deficita. Recesija dublja od očekivane znači
da Grčka mora težiti ispunjavanju sve težih financijskih uvjeta i strože
štednje. No zasada pitanje
demokracije treba ostaviti po strani. Italija je na
rubu ponora, a s njom bi
mogla propasti i eurozona. Stoga se odluke ne
mogu prepustiti hirovima
nacionalnih parlamenata. No na dulji rok eurozoni će biti potrebna nova
pravila za gašenje požara.
Europske ugovore treba
revidirati; članice eurozone morat će se pokoriti
čvršćim fiskalnim pravilima i prihvatiti detaljnu
inspekciju izvana. No taj
gubitak suverenosti bio bi
podnošljiviji kada bi vjerovnici napokon pristali na izdavanje euroobveznica. Spašavanje eura bit
će bolnije za neke, a fundamentalne promjene za
sve. A o tome je li sve to
vrijedno truda – bit će potrebno pitati građane.
24 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
Financijska agencija
Nepodmireno
39,96 milijardi kuna
Rujanski podaci pokazuju stagnaciju u kretanju dugotrajnih blokada, u trajanju 360 i više
dana i nastavak trenda smanjenja kratkotrajnih blokada, do 60 dana
U
kupna
vrijednost neizvršenih
osnova za plaćanje 65.833 poslovnih subjekata, dakle pravnih i
fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, u rujnu iznosi 39,96
milijardi kuna, objavila je Financijska agencija
(Fina). U odnosu na stanje na dan 31. kolovoza,
smanjen je broj poslovnih
subjekata u kratkotrajnoj
blokadi, do 60 dana, za
30,3 posto, a iznos njihovih neplaćenih obveza za
33,9 posto.
U kratkotrajnoj blokadi, do 30 dana, bile su
Za očekivati je da
će, zahvaljujući
mjerama na
suzbijanju
nelikvidnosti doći
do postupnog
smanjivanja
i dugotrajnih
blokada
blokirane 792 pravne osobe, što je 89 pravnih osoba manje nego u kolovozu, dok je iznos njihovih
nepodmirenih obveza bio
437 milijuna kuna. Broj
nelikvidnih pravnih osoba do 60 dana smanjen je
za 29,4 posto, a iznos neizvršenih osnova za 36,8
posto.
Gospodarstvo najviše
duguje
Također se nastavlja trend
pada broja insolventnih
poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360 dana i
taj pad u rujnu iznosi 562
poslovna subjekta. Više
od tri četvrtine (77 posto)
poslovnih subjekata u blokadi je duljoj od 360 dana,
a iznos njihove blokade čini 83,6 posto iznosa
ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata koji su
u dugotrajnoj blokadi, dulje od godinu dana, i dalje dominiraju oni koji su
blokirani pet i više godina, njih je 35,7 posto.
Po trajanju blokade dominiraju poslovni
subjekti koji su blokirani dulje od godinu dana,
kako po broju tako i po
iznosu blokade. Najmanji
je iznos prijavljenih dospjelih a neplaćenih dugova nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od
31 do 60 dana, koji iznosi 271.000 kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više
od 360 dana, koji iznosi
27,8 milijardi kuna.
Od 34.288 blokiranih pravnih osoba, njih
33.190 ili 96,8 posto odnosi se na pravne osobe
iz sektora gospodarstva
(trgovačka društva, banke, društva za osiguranje,
leasing društva, zadruge,
inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Na
pravne osobe iz sektora
gospodarstva odnose se
33,2 milijarde (99,2 posto) nepodmirenih, a dospjelih obveza, dok na
pravne osobe koje nisu
svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne
organizacije,
lokalna samouprava i političke stranke) otpada
283,5 milijuna kuna (0,8
posto).
Promatramo li pojavu
insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje
obavljaju registriranu djelatnost, vidljivo je da do-
Pregled broja blokiranih pravnih osoba na dan 30. rujna 2011.
Trajanje blokade
Broj blokiranih
pravnih osoba
Struktura u %
do 30 dana
792
31 – 60 dana
520
Iznosi u tisućama kuna
Broj zaposlenih kod
blokiranih pravnih
osoba
Struktura u %
Iznos prijavljenih
neizvršenih osnova
za plaćanje
Struktura u %
2,3
3.384
9,2
437.005
1,3
1,5
1.608
4,3
271.324
0,8
7,9
61 – 180 dana
3.041
8,9
7.285
19,7
2.635.557
181 – 360 dana
3.185
9,3
5.653
15,3
2.381.038
7,1
više od 360 dana
26.750
78,0
19.046
51,5
27.756.036
82,9
UKUPNO
34.288
100,0
36.976
100,0
33.480.960
100,0
Pregled broja blokiranih pravnih osoba u sektoru gospodarstva na dan 30. rujna 2011.
Trajanje blokade
Broj blokiranih
pravnih osoba
Struktura u %
do 30 dana
751
2,3
31 – 60 dana
520
1,6
Broj zaposlenih kod
blokiranih pravnih
osoba
Iznosi u tisućama kuna
Struktura u %
Iznos prijavljenih
neizvršenih osnova
za plaćanje
Struktura u %
3.185
8,7
392.874
1,2
1.608
4,4
271.324
0,8
7,9
61 – 180 dana
2.894
8,7
7.202
19,8
2.624.755
181 – 360 dana
3.070
9,2
5.592
15,4
2.371.799
7,1
više od 360 dana
25.955
78,2
18.854
51,7
27.536.682
83,0
UKUPNO
33.190
100,0
36.441
100,0
33.197.434
100,0
Pregled broja blokiranih pravnih osoba izvan sektora gospodarstva na dan 30. rujna 2011.
Trajanje blokade
Iznosi u tisućama kuna
Broj blokiranih
pravnih osoba
Struktura u %
Broj zaposlenih kod
blokiranih pravnih
osoba
Struktura u %
Iznos prijavljenih
neizvršenih osnova
za plaćanje
Struktura u %
41
3,7
199
37,2
44.131
15,6
-
-
-
-
-
-
147
13,4
83
15,5
10.802
3,8
181 – 360 dana
115
10,5
61
11,4
9.239
3,2
više od 360 dana
795
72,4
192
35,9
219.354
77,4
1.098
100,0
535
100,0
283.526
100,0
do 30 dana
31 – 60 dana
61 – 180 dana
UKUPNO
Izvor: Fina
miniraju pravne i fizičke
osobe u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana. Na
pravne osobe koje su u
blokadi dulje od jedne godine odnosi se 78 posto
blokiranih pravnih osoba,
dok je udjel fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi
nešto manji, njih je 75,8
posto od ukupnoga broja
blokiranih fizičkih osoba.
Veliki dio pravnih
osoba, 74,9 posto ili njih
20.045, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne
su osobe bez zaposlenih
radnika. Njihov ukupan
dug iznosi 15,4 milijarde
kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 55,5 posto ili
13.279 su fizičke osobe
bez zaposlenih radnika, a
njihov ukupan dug iznosi
2,8 milijardi kuna.
Smanjuje se broj
blokiranih
U odnosu na stanje prije
godinu dana, broj insolventnih pravnih osoba u
dugotrajnoj blokadi porastao je za 17,7 posto, dok
se broj fizičkih smanjio
za 26,3 posto. Kod pravnih kao i kod fizičkih osoba evidentiran je porast
iznosa njihovih prijavljenih dospjelih neizvršenih
osnova za plaćanje više
od 360 dana, pravnih za
24,4, a fizičkih za 7,1 posto.
Zbog
neizvršenih
osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana bilo je
blokirano 1312 pravnih
osoba, što je za 52 posto
manje nego krajem 2010.
godine. Njihove nepodmirene obveze iznosile
su 708,3 milijuna kuna,
što je za 32,9 posto manje nego krajem prosinca
prethodne godine.
Prema stanju krajem
lanjskoga prosinca, broj fizičkih osoba u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana,
smanjen je za 46,9 posto,
a iznos njihovih neizvršenih osnova za 28,8 posto.
Prema stanju na dan 30.
rujna ove godine, zbog neizvršenih osnova za plaća-
nje u razdoblju do 60 dana
bilo je blokirano 1329 fizičkih osoba koje su dugovale 96,8 milijuna kuna.
Prezentirani podaci
pokazuju stagnaciju u kretanju dugotrajnih blokada
u trajanju 360 i više dana
i nastavak trenda smanjenja kratkotrajnih blokada
do 60 dana. Za očekivati
je da će, zahvaljujući poduzetim mjerama na suzbijanju nelikvidnosti koje
su osim Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim
sredstvima propisane i novim Ovršnim zakonom, u
narednim mjesecima doći
do postupnog smanjivanja i dugotrajnih blokada,
smatraju u Fini. (V.A.)
25
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
POSLOVANJE U PRVOM POLUGODIŠTU
*vijesti
Bruto dobit 18,5
milijardi kuna
Poduzetnici prerađivačke industrije ostvarili su 11,4 milijarde bruto dobiti,
trgovci 2,6 milijardi, a poduzetnici u djelatnosti informacija i komunikacija
1,3 milijarde kuna
P
oduzetnici Hrvatske su mnogo bolje poslovali u prvom polugodištu ove, u
odnosu na isto razdoblje
prošle godine, jer su prihodi vrijednosno bili veći
od rashoda. Ostvarena je
bruto dobit od 18,5 milijardi kuna što je, u odnosu na prvo polugodište
2010. godine, povećanje
od 105,5 posto, objavila je Financijska agencija (Fina).
Prema
rezultatima
obrade statističkih izvješća poduzetnika za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine, kod
90.668 poduzetnika bilo
je 840.399 zaposlenih, što
je za 0,3 posto više nego
u istom lanjskom razdoblju. Rezultati su još jednom potvrdili da je osnovno obilježje hrvatskoga
gospodarstva velika koncentracija broja poduzetnika i broja zaposlenih u
djelatnosti trgovine i prerađivačkoj industriji. Najviše je poduzetnika iz
djelatnosti trgovine, njih
U djelatnosti
pružanja smještaja,
pripreme i
usluživanja
hrane, poslovanju
nekretninama te
rudarstvu i vađenju
bruto dobit nije
ostvarena
25.818 (28,5 posto svih
poduzetnika), u kojoj
ima 187.560 zaposlenih (22,3 posto
ukupno zaposlenih). Prerađivačka industrija ima
najviše zaposlenih, njih 229.555
(27,3 posto ukupno zaposlenih), kod 11.075 poduzetnika (12,2 posto svih
poduzetnika). U strukturi
hrvatskoga gospodarstva
trgovina i prerađivačka
industrija imaju zajedno
blizu polovine broja poduzetnika i broja zaposlenih, 36.893 poduzetnika
(40,7 posto svih poduzetnika) te 417.115 zaposlenih (49,6 posto ukupno
zaposlenih).
Od ostalih djelatnosti,
prema broju zaposlenih,
važno mjesto ima građevinarstvo s udjelom od
10,2 posto (85.916 zaposlenih), za-
tim prijevoz i skladištenje s udjelom od 7,2 posto
(60.540 zaposlenih) te
stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s udjelom od 5,5 posto (45.902
zaposlena).
U svim je djelatnostima ostvarena bruto dobit,
osim u trima djelatnostima – djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i
usluživanja hrane, poslovanju nekretninama te rudarstvu i vađenju.
Manje plaće bez
obzira na rezultat
Nakon zadnje tri godine kada je najveća bruto dobit ostvarena u trgovini, primat preuzima
prerađivačka industrija s
najvećom bruto dobiti u
prvom polugodištu 2011.
godine. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci poduzetnici prerađivačke industrije ostvarili su 11,4
milijarde bruto dobiti (61,4 posto ukupne
bruto dobiti), trgovci
su ostvarili 2,6 milijardi kuna bruto dobiti (14,3 posto ukupne
bruto dobiti) i našli se
ispred poduzetnika u djelatnosti informacija i komunikacija koji su imali
1,3 milijarde kuna bruto
dobiti (6,9 posto ukupne
bruto dobiti).
Već je uobičajeno da,
iz godine u godinu, zaposleni u prerađivačkoj
industriji, trgovini, građevinarstvu i djelatnosti
pružanja smještaja, te pripremi i usluživanju hrane,
bez obzira na postignute
rezultate, imaju niže prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka kod poduzetnika Hrvatske. Tako
je bilo i u prvom polugodištu ove godine kada
su prosječne mjesečne
neto plaće zaposlenih, u
odnosu prema prosjeku
kod poduzetnika Hrvatske, bile niže za 0,9 posto u prerađivačkoj industriji (4625 kuna), za 13,7
posto u građevinarstvu
(4029 kuna), za 9,1 posto
u trgovini (4243 kune) i za
17,9 posto u djelatnostima
pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
(3833 kune). (V.A.)
Allianz Portfolio bez
ulaznih naknada
Allianz Portfolio, najbolji
mješoviti fond u Hrvatskoj
u 2010. godini, investitorima pred kraj ove godine donosi dobru vijest.
Svi potencijalni ulagači u
taj fond dobit će besplatan pristup do 31. prosinca. Naime, ulazna naknada
pri investiranju u Allianz
Portfolio, koja se ovisno o
visini ulaganja naplaćuje u
iznosu do maksimalnih tri
posto, do kraja prosinca bit
će ukinuta za sve investitore prilikom kupnje udjela u fondu. Najniža uplata
u Allianz Portfolio iznosi 2500 kuna, a ako je ulagač već uplatio taj iznos i
nije ga povukao, najmanji
iznos sljedećih uplata je
1000 kuna.
Uskoro stečaj
Mediteranske plovidbe
U korčulanskoj tvrtki Mediteranska plovidba koja
se bavila prijevozom smrznutih tereta, uskoro će
se pokrenuti stečajni postupak. Naime, odluku je
donijela tvrtkina Uprava
nakon što su propali svi
planovi za dogovor s najvećim vjerovnicima te mogućnost državne dokapitalizacije, objavljeno je na
Zagrebačkoj burzi. U Mediteranskoj plovidbi kažu
kako je nedavno na licitaciji u Rotterdamu prodan
posljednji brod duge plovidbe, pa su stoga propali svi planovi koji su bili
usmjereni prema postizanju dogovora s najvećim
tvrtkinim vjerovnicima.
Program za poticanje
zapošljavanja
Erste banka predstavila
je program poticanja zapošljavanja kojim pokušava pridonijeti povećanju broja novozaposlenih
te potaknuti nove projekte. Program se sastoji od
tri osnovne odrednice: investicijski krediti za poticanje zapošljavanja čija se
specifičnost očituje u smanjenju kamatne stope u
slučaju dodatnog zapošljavanja, mikrofinanciranje
čiji se pilot-projekt upravo provodi na području
Osijeka i okolnih gradova
te poticanje socijalnog poduzetništva koji je banka
nedavno započela provoditi u suradnji s Udrugom
za promicanje inkluzije na
području Zagreba.
Uskoro odluka o
novom društvu Pevec
Svim vjerovnicima tvrtke
Pevec proteklog je tjedna
uručen sažetak stečajnog
plana koji se odnosi na dva
društva – Pevec u stečaju
i Pevec Zagreb u stečaju.
Ako se svi vjerovnici na
skupštinama svojih tvrtki,
koje će se održati od 5. do
8. prosinca, izjasne pozitivno, novo društvo Pevec
počet će raditi početkom
2012. Nova tvrtka imat će
725 dioničara od kojih je
najveći vjerovnik država
s udjelom od 21,56 posto.
Solaris povećao dobit
Šibenska turistička tvrtka Solaris u devet mjeseci ove godine poslovala je znatno bolje nego u
istom lanjskom razdoblju,
pa je tako u tom razdoblju
ostvarila 36,1 milijun kuna
dobiti što je čak 74,4 posto više nego u devet mjeseci 2010. U promatranom
razdoblju ukupni prihodi
Solarisa iznosili su 187,5
milijuna kuna što je 21,2
milijuna kuna ili 12,7 posto više nego lani. U Solarisu očekuju kako će se
ove godine u toj hotelskoj
kući ostvariti 614.000 noćenja ili dva posto više
nego prošle godine.
Porasla stopa inflacije
Godišnja stopa inflacije
mjerena indeksom potrošačkih cijena u listopadu je
iznosila 2,6 posto, podaci
su Državnog zavoda za statistiku. Na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle su 0,6 posto. Kako kažu
analitičari, na rast inflacije i dalje je najviše utjecao
porast cijena energije i prehrambenih proizvoda, iako
je intenzitet godišnjeg rasta cijena nafte u listopadu
oslabio u odnosu na prethodne mjesece. Isto tako,
pritisak domaće potražnje
na rast cijena uglavnom i
dalje izostaje.
26 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
Tržište novca Zagreb
Očekuje se rast ponude novca
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
U
proteklom
je
razdoblju napetost u trgovanju
sudionika popustila zbog
povećanja likvidnosti u
sustavu. Zato je kamatna
stopa na prekonoćne pozajmice u drugom dijelu
prošlog tjedna značajno
pala. Korekciju su doživjele i kamatne stope na
kraće rokove dospijeća,
dok se kamatne stope na
dulje rokove nisu značajnije mijenjale. Porastom
likvidnosti dio sudionika počeo je usmjeravati
svoje viškove u središnju
banku kao prekonoćni
depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Iako
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
4
300
3
200
2
100
1
0
14.11.2011.
15.11.2011.
16.11.2011.
je likvidnost poboljšana, potražnja za kratkoročnim pozajmicama
svakodnevno višestruko
nadmašuje ponudu. Istodobno, dio ponude ostaje
neangažiran zbog visine
kamatne stope. Naime,
dio sudionika koji nudi
17.11.2011.
0
18.11.2011.
viškove likvidnosti traži
višu kamatnu stopu, koju
tražioci nisu bili spremni prihvatiti. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 2,84 posto,
dok je prosječna prekonoćna stopa bila 2,7 posto.
14.11.’11. - 18.11.’11.
7.11.’11. - 11.11.’11.
u%
400
ponedjeljak
utorak
Ministarstvo financija održalo je u utorak
aukciju trezorskih zapisa
u kunama i eurima, koja
je bila uspješna budući da su ostvareni iznosi
aukcije bili iznad planiranih. Aukcija trezorskih
zapisa u kunama raspi-
srijeda
četvrtak
petak
sana je na rok od 91 dan
nakon duljeg vremena, te
na uobičajen rok od 182
dana. Upisano je ukupno 189 milijuna kuna
trezorskih zapisa, i to na
rok od 91 dan 170 milijuna kuna po kamatnoj
stopi od 4,44 posto i na
rok od 182 dana 19 milijuna kuna po kamatnoj
stopi od 5,1 posto. Kod
aukcije trezorskih zapisa
u eurima planirani iznos
izdanja bio je 20 milijuna eura, dok je upisano
29,2 milijuna eura. Ministarstvo financija najavilo je održavanje sljedeće
aukcije za 22. studenoga. Razdoblje održavanja
obvezne pričuve depozitnih institucija odmiče, a
likvidnost sustava se poboljšava. Stoga očekujemo rast ponude novca i
daljnji pad kamatnih stopa na prekonoćne pozajmice, te stabilne kamatne stope na dulje rokove
koje se drži na dosegnutim razinama.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Pad vrijednosti kune
Pala vrijednost Mirexa
Kuna je proteklog tjedna
oslabjela prema svim promatranim valutama. Prema
euru pala za 0,09 posto pa
valuta
AUD
CAD
Srednji tečaj za devize
australski dolar
7.490
USD
5.56
CHF
6.06
7.485
5.54
6.05
7.480
5.52
6.04
7.475
5.50
6.03
7.470
5.48
6.02
7.465
5.46
6.01
5,396025
JPY
japanski jen (100)
7,215851
CHF
švicarski franak
6,057484
GBP
britanska funta
8,778664
USD
američki dolar
5,536492
EUR
euro
7,486445
Izvor: HNB
EUR
5,555391
kanadski dolar
lara, i to za 1,4 posto, na
5,536492 kune. I švicarski
franak je ojačao za 0,08 posto - na 6,057484 kune.
je potkraj tjedna tečaj eura
iznosio 7,486445 kuna.
Prema kuni porasla je i
vrijednost američkog do-
14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11
14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11
Međunarodno tržište kapitala
Ponovno strah od dužničke krize
5700
5600
zbog signala o oporavku američkog gospodarstva, potkraj tjedna su
se strmoglavile. Naime,
rast prinosa na francuske i španjolske obvezni12400
FTSE 100
12200
ce pokazuje da ne popušta strahovanje ulagača
od širenja dužničke krize u eurozoni. Ona bi,
naime, mogla uzrokovati usporavanje rasta naj2720
Dow Jones
2680
5500
12000
2640
5400
11800
2600
5300
11600
2560
5200
11400
14.11. 15.11. 16.11. 17.11.
3300
3200
18.11.
CAC40
6000
18.11.
14.11. 15.11. 16.11. 17.11.
8700
DAX
8600
3100
5900
8500
3000
5800
8400
2900
5700
8300
2800
5600
14.11. 15.11. 16.11. 17.11.
18.11.
NASDAQ
2520
14.11. 15.11. 16.11. 17.11.
6100
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
159
159
158
158
157
157
156
primjena od 19. studenoga 2011. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11
Prošli tjedan na svjetskim burzama nije protekao u vedrom raspoloženju. Nakon što su cijene
dionica na Wall Stre­etu
u utorak blago porasle
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, proteklog je tjedna pala
za 0,2 posto, na 157,3174 boda. Podsjećamo da je tjedan ranije stagnirao pa je njegova vrijednost iznosila
157,6385 bodova.
18.11.
NIKKEI 225
8200
14.11. 15.11. 16.11. 17.11.
18.11.
14.11. 15.11. 16.11. 17.11.
18.11.
većih svjetskih gospodarstava. S druge pak strane,
potrošnja u Americi raste snažnije od očekivanog. Tako je u listopadu promet u trgovini na
malo ojačao 0,5 posto, pa
se prema tome može zaključiti da će SAD izbjeći
novu recesiju. No, snažno su pale cijene nafte i
sirovina. Zato su najveći gubitnici postali energetski sektor, koji je pao
2,1 posto, te rudarski sektor s padom od 2,9 posto.
Zbog turbulentnih događanja u eurozoni proteklog tjedna pale su i cijene dionica na europskim
burzama.
156
17.10.
26.10.
06.11.
17.11.
14.11.
15.11.
16.11.
17.11.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17.11.2010.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog
sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
161,0512
158,6599
148,8516
156,4418
157,3174
165,7096
191,3764
118,7016
130,7701
134,7949
149,9498
182,3832
176,5819
189,9236
136,4267
118,0747
104,1411
162,3140
108,0738
118,3708
169,0738
149,5515
120,7029
106,0759
135,7377
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
27
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 156,604 milijuna kuna
Najtrgovanija dionica HT-a
te je redovni dionički promet iznosio 34,711 milijuna kuna što je pad od
13,49 posto. Oba dionička indeksa imala su pad
vrijednosti. Indeks Crobex pao je za 1,82 posto te je njegova posljed-
Marko Repecki
www.hrportfolio.com
V
rlo niski volumen
trgovanja
glavno je obilježje prošlotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi
Top 10
po prometu
tjedna
promjena
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Atlantic Grupa d.d.
Adris grupa d.d. (povlaštena)
Ericsson Nikola Tesla d.d.
AD Plastik d.d.
Dalekovod d.d.
Ledo d.d.
Belje d.d.
Zagrebačka banka d.d.
Končar - elektroindustrija d.d.
-1,42%
-0,80%
+0,94%
-1,64%
-0,86%
-7,36%
-3,49%
-2,08%
-2,32%
-0,03%
zadnja cijena
242,50
500,00
215,00
1.081,00
104,10
137,50
5.400,00
97,00
43,46
509,99
promet
7.391.043,01
6.522.836,79
3.049.613,25
1.349.260,26
1.338.672,03
1.256.374,36
1.198.194,57
1.185.965,07
1.110.351,95
1.019.824,49
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 34.711.782,25 kn
nja vrijednost iznosila
1.811,05 bodova, dok je
Crobex10 tjedan završio
na 1.000,77 bodova što je
pad od 1,37 posto. Najviše se trgovalo dionicom
Hrvatskih telekomunikacija, kojom je ostvareno
10 dionica s najvećim
rastom cijene
7,391 milijun kuna, a tjedan je završila na 242,50
kuna što je pad od 1,42
posto. Jedini dobitnik, što
se tiče najtrgovanijih izdanja, je povlaštena dio-
tjedna
promjena
Imperial hoteljerstvo d.d.
Proficio d.d.
Hrvatski duhani d.d.
Auto Hrvatska d.d.
Centar banka d.d.
Jadranska banka d.d.
Banka Splitsko-Dalmatinska d.d.
Lošinjska plovidba d.d.
Magma d.d.
Slatinska banka d.d.
+45,65%
+25,17%
+17,55%
+10,61%
+9,00%
+8,28%
+7,50%
+7,27%
+6,79%
+6,67%
zadnja cijena
174,78
18,80
99,80
365,00
230,00
1.948,99
86,00
118,00
4,09
112,00
promet
20.449,26
56.713,26
7.208,96
159.751,21
3.910,00
3.798,99
2.579,00
103.069,10
26.150,87
8.960,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
i Poba ICO Equity (+1,28
posto). Najveće padove u ovoj grupi zabilježili su HPB Dionički kojem
je vrijednost smanjena za
4,05 posto i Ilirika Gold s
padom od 2,86 posto. Kod
mješovitih fondova samo
su dva fonda imala pozitivan rezultat, i to Erste Balanced kojem je vrijednost
uvećana za 0,76 posto te
C-Premium koji je porastao 0,25 posto. Najveći
pad u ovoj grupi zabilježio je fond OTP uravnoteženi kojem je vrijednost
smanjena za 2,99 posto, a
slijedi ga Agram Trust s
padom od 2,38 posto. Kod
obvezničkih fondova jedini dobitnik je Capital One
kojem je vrijednost porasla za 0,06 posto. Naj-
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
€
91,4512
-0,37
kn
kn
€
€
kn
€
€
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
kn
€
$
€
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
kn
kn
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
12,2403
27,0654
7,6492
124,4700
10,6354
96,9100
94,1400
68,8066
133,4844
46,7000
69,4618
83,0825
76,9000
85,9112
91,4300
48,6285
46,2529
33,9196
21,9924
66,0686
44,8469
58,2259
65,7548
4784,8000
84,5464
11,0651
28,6000
43,7045
5,9859
49,2300
37,5548
77,8495
45,5776
441,5450
276,8321
73,0485
75,9000
278,8061
61,1700
118,8392
84,1062
9,7614
93,0945
87,6349
91,1876
9,3407
1,84
-2,41
-0,23
-0,50
-0,74
-0,50
-0,39
-0,66
-0,66
-1,64
-0,71
-4,05
-0,72
-0,26
-0,75
-1,39
0,06
-0,50
-0,82
0,06
-1,25
-0,97
-2,47
1,28
-1,36
-1,22
0,14
-0,88
-0,21
-0,10
-0,82
0,13
-0,42
-0,29
-1,45
-0,02
-0,69
-0,77
-0,16
-0,65
-1,17
0,14
-1,30
0,72
-0,28
-1,47
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
KD Victoria
ST Global Equity
HI-growth
ZB trend
KD Prvi izbor
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
FIMA Equity
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
HPB Dynamic
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
POBA ICO Equity
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
Erste Total East
VB High Equity
KD Nova Europa
Raiffeisen Emerging Markets
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
C-Zenit
MP-Mena HR
MP-Bric HR
OTP MERIDIAN 20
A1
MP-Global HR
Raiffeisen hrvatske dionice
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
veće padove u ovoj grupi zabilježili su OTP euro
obveznički kojem je vrijednost smanjena za 1,36
posto te HPB Obveznički
čiji pad je iznosio 1,24 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne
rezultate, a najuspješniji su bili Raiffeisen Cash
i Agram Euro Cash, oba s
porastom od 0,07 posto.
(M.R.)
od 11. do 17. studenoga 2011. godine
*Tjedna
promjena [%]
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
VB SMART
zadnja vrijednost
1.811,05
1.000,77
92,43
nica Adris Grupe koja je
porasla za 0,94 posto te je
trgovanje završila na 215
kuna. Najveći pad zabi10 dionica s najvećim
padom cijene
Prehrambeno ind. kombinat d.d.
Kreditna banka Zagreb d.d.
TEP-tvornice elektroteh. proizv. d.d.
Termes grupa d.d.
Laguna Novigrad d.d.
Pounje trikotaža d.d.
OT-Optima telekom d.d.
Kaštelanski staklenici d.d.
Varteks d.d.
Solaris d.d.
tjedna promjena
-1,82%
-1,37%
-0,12%
lježila je dionica Dalekovoda koja je pala za 7,36
posto te je trgovanje završila na 137,50 kuna.
tjedna
promjena
-38,62%
-30,95%
-28,84%
-20,00%
-19,94%
-16,67%
-12,51%
-12,45%
-10,59%
-9,26%
zadnja cijena
182,29
145,00
21,00
140,00
10,00
0,55
24,05
1.400,00
15,20
245,00
promet
9.114,50
7.250,00
8.358,00
14.901,54
276.842,03
275,00
72.093,48
19.947,00
2.251,64
9.555,00
*vijesti
Fondovi i dalje u minusu
Kod fondova su i protekloga tjedna prevladavali
negativni rezultati te je 61
od ukupno 92 fonda zabilježio pad vrijednosti. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -4,05
posto do +1,84 posto.
Među dioničkim fondovima najuspješniji su bili
KD Victoria (+1,84 posto)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Naziv(fond)
€
€
90,1900
95,8068
*Tjedna
promjena [%]
0,32
-2,86
€
€
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
111,2300
130,2300
95,9691
9,5357
113,6979
128,2900
127,9562
93,6460
93,2730
7,5771
76,9752
5,2839
63,2021
9,7290
111,4764
100,3300
0,76
-0,24
-0,22
-0,35
-1,50
-1,57
-0,93
-2,28
-2,99
-0,01
-0,71
0,25
-2,38
-0,01
-0,29
-0,50
€
€
€
€
€
kn
€
€
160,4800
11,3770
173,6600
129,6632
132,8200
166,5773
125,6984
109,2356
-0,25
-0,35
-0,52
-0,42
-0,19
0,06
-1,24
-1,36
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
kn
€
134,9359
166,1019
142,2709
128,5944
148,2700
141,5200
142,1422
138,7925
125,7263
135,1075
125,1630
118,5600
11,6371
111,0730
10,9620
105,3519
108,3300
101,4221
100,4700
0,05
0,05
0,04
0,05
0,07
0,05
0,05
0,06
0,02
0,06
0,05
0,06
0,06
0,06
0,07
0,02
0,04
0,04
0,05
Valuta
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Vrijednost udjela
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
Erste Balanced
ZB global
PBZ Global fond
HI-balanced
ICF Balanced
Raiffeisen Balanced
ST Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
ST Cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Cash
Allianz Cash
Agram Euro Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Certus Cash
Raiffeisen euroCash
HPB-ovi kunski
krediti za
umirovljenike
Hrvatska poštanska banka
(HPB) u svoju je ponudu
uvrstila novi nenamjenski
gotovinski kunski kredit za
umirovljenike, priopćeno
je iz te banke. Taj je kredit
namijenjen svim umirovljenicima bez obzira na status klijenta u banci, a odobrava se u iznosu od 3000
do 45.000 kuna, uz rok otplate od jedne do četiri godine. Kamata iznosi 8,49
posto, dok je za umirovljenike koji nemaju status klijenta, kamata viša za jedan
postotni bod.
Porasli stambeni
krediti
Krediti banaka potkraj rujna iznosili su gotovo 283
milijarde kuna, podaci su
Hrvatske narodne banke.
Stambeni krediti, koji čine
najveći dio u kreditima
stanovništva, potkraj rujna iznosili su 59,4 milijarde eura. Na mjesečnoj razini zabilježen je blagi rast
od 0,2 posto, dok su u odnosu na lanjski rujan stambeni krediti porasli za 17,1
milijardu kuna ili 6,4 po-
sto. Godišnje stope rasta u
nekoliko posljednjih mjeseci bile su nešto niže nego
u prvoj polovini godine.
Osnovan OTP
Consulting
OTP Consulting, nova tvrtka kći OTP banke, osnovana je početkom studenoga.
Tvrtka će se baviti uslugama savjetovanja u pripremi
i korištenju sredstava iz EU
fondova za potrebe javne i državne uprave i tvrtki, savjetovanja u domeni projektnog financiranja
i upravljanja, pripremama
razvojnih strategija i strateškog planiranja te pripremom projektnih prijedloga
sa svim potrebnim i dodatnim prilozima za uspješno
apliciranje za sredstva europskih fondova.
Porast inozemnog
duga
Hrvatski inozemni dug
potkraj srpnja iznosio je
46,9 milijardi eura što je
nominalan porast od 1,92
posto u odnosu na lanjski
srpanj. Prema podacima
Hrvatske narodne banke, u
srpnju ove godine, vanjski
dug je bio 0,66 posto niži
nego potkraj lipnja. U odnosu na kraj 2010., do kraja srpnja ove godine ukupni inozemni dug porastao
je za 397,4 milijuna eura ili
0,85 posto.
Izbor iz PV prodaje!
INDUSTRIJSKI ODNOSI
U HRVATSKOJ
cijena
180,00 kn
SOCIJALNA PRAVA KAO
KAO TEMELJNA LJUDSKA
PRAVA
cijena
SOCIJALNI DIJALOG I
KOLEKTIVNO PREGOVARANJE
U HRVATSKOJ
cijena
TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I
MONITORING U INDUSTRIJI
cijena
269,00 kn
200,00
kn
180,00 kn
200,00
kn
170,00 kn
299,00
nakladnik:
TIMpress
format:
165 x 234 mm
opseg:
290 str.
nakladnik:
TIMpress
format:
165 x 234 mm
opseg:
156 str.
nakladnik:
TIMpress
format:
165 x 234 mm
opseg:
156 str.
nakladnik:
KIGEN
format:
170 x 240 mm
opseg:
292 str.
ZAKON O RA
RADU
ADU
U
KULTURAA U IZ
IZLO
IZLOGU
LOGU
LO
GU
VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE
KUĆNOG BUDŽETA I
RAČUNOVODSTVA
VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE
PODUZETNIŠTVA
s komentarima
rima i tumač
tumačenjima
mačenj
enjima
jima
cijena
261,00 kn
153,00 kn
cijena
cijena
90,00 kn
kn
cijena
90,00 kn
90,00 kn
290,00 kn
100,00 kn
100,00 kn
100,00 kn
nakladnik:
TIMpress
format:
165 x 234 mm
opseg:
486 str.
nakladnik:
Meandarmedia
format:
125 x 200 mm
opseg:
128 str.
nakladnik:
Rifin
format:
117 x 220 mm
opseg:
152 str.
nakladnik:
Rifin
format:
117 x 220 mm
opseg:
144 str.
PLIVATI S ISO-OM
I OSTATI ŽIV
VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE
INVESTIRANJA U FINANCIJSKU
IMOVINU
NEODRŽIVOST ODRŽIVOG
RAZVOJA
OTKRIVANJE ODNOSA
S JAVNOŠĆU
cijena
107,00 kn
cijena
cijena
cijena
170,00 kn
90,00 kn
351,00 kn
119,00 kn
100,00 kn
189,00 kn
390,00
kn
nakladnik:
Kigen
format:
170 x 240 mm
opseg:
168 str.
nakladnik:
Rifin
format:
117 x 220 mm
opseg:
192 str.
nakladnik:
KIGEN
format:
165 x 235 mm
opseg:
396 str.
nakladnik:
HUOJ
format:
195 x 265 mm
opseg:
722 str.
POREZNA REFORMA I
HRVATSKA KRIZA
ČOVJEK I OKOLIŠ
NLP
uvod u osobni rast i razvoj
KRIZA, A POSLIJE?
POGLED U ZVJEZDANO
NEBO
KIGEN
134,00kn
KRIZA SE
PRODUBLJUJE
170,00kn
KIGEN
JEZIK TIJELA
KIGEN
ETIČKA KLOPKA
Mitovi o društvenoj
odgovornosti poduzeća
TIMpress
135,00 kn
cijena
cijena
179,00 kn
cijena
12167,00 kn
134,00 kn
150,00 kn
199,00 kn
149,00 kn
240,00 kn
13
nakladnik:
Rifin
format:
150 x 230 mm
opseg:
122 str.
nakladnik:
Kigen
format:
170 x 240 mm
opseg:
304 str.
nakladnik:
KIGEN
format:
165 x 240 mm
opseg:
252 str.
nakladnik:
Meandar media
format:
134 x 214 mm
opseg:
170 str.
RADNO VRIJEME
KRATKA POVIJEST
BUDUĆNOSTI
i preferencije radnika u razvijenim
zemljama
cijena
171,00 kn
ELEKTROINŽENJERSKI
PRIRUČNIK
drugo izdanje
cijena
cijena
144,00 kn
cijena
269,00 kn
190,00 kn
160,00 kn
299,00
nakladnik:
TIMpress
format:
164 x 234 mm
opseg:
222 str.
nakladnik:
Meandar media
format:
134 x 214 mm
opseg:
310 str.
nakladnik:
KIGEN
format:
175 x 245 mm
opseg:
DOBA PROMJENA U
ENERGETICI
161,00 kn
179,00 kn
kn
nakladnik:
KIGEN
format:
175 x 245 mm
opseg:
210 str.
Teorija i praksa
Synopsis
Knjige možete naručiti putem:
t: 01/5600 000
f: 01/4846 656
e: [email protected]
privredni vjesnik
TROJEZIČNI RJEČNIK
BANKARSTVA I FINANCIJA
HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI
PRVI I JEDINI U REGIJI
Tri rječnika u jednom
VIŠE OD 65.000 RIJEČI
1138 str
.
306,00kn
HRVATSKE POSEBNOSTI
Teorija i praksa identitetskih
sustava
Privredni vjesnik
149,00kn
EUROPSKO
LOBIRANJE
314,00kn
Novum
ODNOSI S JAVNOŠĆU
Teorija i praksa
Synopsis
EKONOMSKA
DIPLOMACIJA
Menadžerski pristup
Synopsis
306,00kn
171,00kn
STRATEGIJA IZBORNIH
KAMPANJA
216,00kn
Synopsis
NEODRŽIVOST ODRŽIVOG
RAZVOJA
KIGEN
170,00kn
PRIRUČNIK ZA ODNOSE S
JAVNOŠĆU
HUOJ
KOMUNIKACIJSKI
PLAN
117,00kn
HUOJ
117,00kn
KORPORATIVNI
RAZGOVORI
117,00kn
HUOJ
PRIRUČNIK ZA POLITIČKE
KAMPANJE
7,00kn
11
EUROPSKI MENADŽMENT
Europsko poduzeće u globalnoj
ekonomiji
Synopsis
144,00kn
STVARNA MOĆ U EU
Reforma postupka
odbora
Novum
179,00kn
MOGU LI VAS CITIRATI?
Priručnik za menadžere za
odnose s medijima
HUOJ
117,00kn
EU FONDOVI
Vodič kroz europske fondove
2008.-2013.
Novum
629,00kn
PRVA FINANCIJSKA KRIZA
21. STOLJEĆA
Novum
314,00kn
PLAĆE
Određivanje i isplata
plaća
TIMpress
Mato Karačić
81,00kn
ODNOSI S JAVNOŠĆU
HUOJ
cijena
134,00kn
108,00kn
genij elektrotehnike
NOVI PRAKTIČNI VODIČ
KROZ EU LABIRINT
format: 165 x 235 mm
opseg: 152 str.
2. izdanje
Novum
SNOVI KOJI SU NAM
DONIJELI STRUJU
ZAKON O ZAŠTITI NA RADU
NIKOLA TESLA
format: 210 x 210 mm
opseg: 28 str.
593
cijena pa
keta
162,00 kn
659,00 kn,00 kn
180,00 kn
nakladnik: KIGEN
+
S komentarskim
bilješkama
TIMpress
179,00kn
90,00kn
RADNICI ZA JEDNOKRATNU
UPORABU
kn
TIMpress
81,00
// tehnokutak
poseban prilog privrednog vjesnika
Privredni vjesnik
3www.privredni.hr
704
21. studenoga 2011.
IT poslovanje
Vjera u svijetlu IT budućnost
Tržište informacijskih tehnologija u Hrvatskoj lani je, mjereno u američkim
dolarima, raslo više od četiri posto
N
akon dvoznamenkastog
pada u 2009. godini, tržište informacijskih tehnologija u Hrvatskoj lani je, mjereno u američkim dolarima, raslo više
od četiri posto. Taj rast, naime, najviše je uzrokovan valom potrošnje
za hardver, uključujući osobna i periferna računala te mrežnu opremu,
objavljeno je nedavno u studiji analitičke kuće IDC Adriatics.
Međutim, ako se taj rast IT potrošnje usporedi s trenutačnom, a ne
tadašnjom vrijednošću dolara, bit
će primjetna stagnacija tržišta.
S druge pak strane, zbog mjera štednje koje su često donosile uprave u tvrtkama, uključujući
i one iz javnog sektora, u 2010. go-
dini bio je zabilježen pad potražnje
za softverskim i IT uslugama. Unatoč tomu, IDC vjeruje kako je budućnost IT tržišta u Hrvatskoj ipak
svijetla. Premda će rast potrošnje u
2011. biti nizak, u 2014. godini se
očekuje dvoznamenkasti rast.
“Uglavnom, zemlja još uvijek
osjeća posljedice krize”, kaže Nikolina Jurišić, viši analitičar u
tvrtki IDC Adriatics. “To je primoralo tvrtke da traže uštede u svakom aspektu poslovanja. Međutim,
primjećuje se zamah u potražnji za
specifičnim rješenjima u ovoj industriji, a novi modeli isporuke usluga će doći do izražaja te poskupjeti
u narednih godinu ili dvije”, napominje ona.
Najveći IT potrošač u prošloj godini bio je telekomunikacijski sektor.
Operatori su najviše ulagali u IT
usluge i mrežnu opremu kako bi zadržali klijente, dobili nove poslove
Najveći IT potrošač u
prošloj godini bio je
telekomunikacijski sektor
te pridonijeli konkurentnijem okruženju.
Banke su drugi po veličini IT
potrošači u Hrvatskoj. Na trećem
mjestu nalaze se kućanstva.
S obzirom na visoku učesta-
lost softverskog piratstva i nedostatak kontinuirane potražnje za uslugama među kućnim korisnicima, u
ovome segmentu začuđujuće je dominirao hardver na koji je otpadalo gotovo 90 posto potrošnje. Ipak,
softver će ostati najbrže rastući segment do 2015. godine, te će rasti,
očekuje IDC, gotovo šest puta brže
nego hardver.
Nakon pada IT potrošnje u
2011. godini, javni sektor bit će
najbrže rastuće tržište u budućnosti. Država će i dalje nastojati modernizirati svoju ICT infrastrukturu
u skladu s EU standardima, uz poboljšanje online usluga za poduzeća
i građane. (B.O.)
2 // tehnokutak
Definitivno najbolji
Salespod osvojio
Silicijsku dolinu
Salespod, hrvatska tvrtka za mobilna poslovna rješenja, jednoglasno je proglašena najboljom između
32 tehnološke tvrtke u kategoriji Sales Operations na
konferenciji Under the Radar koja je nedavno održana
u kalifornijskoj Silicijskoj dolini. Salespod je ove godine bila jedina pozvana tvrtka sa sjedištem izvan SAD-a.
Salespod nudi mobilna poslovna rješenja koja omogućavaju praćenje rada zaposlenika na terenu i izradu obrazaca kojima svaki korisnik u stvarnom vremenu prikuplja
podatke relevantne za njegovo poslovanje. Podržava veleprodaju i maloprodaju, više načina isporuke i plaćanja.
Novi prodajni centar
Post it zid u Tele2
Mobilni operator Tele2
predstavio je prošli tjedan
novootvoreni
prodajni
centar u samom središtu
Zagreba, na uglu Gajeve
ulice i Trga bana Jelačića. Atmosferi na otvorenju
ovog prvog experience centra pridonijeli su Ida Prester,
Leona Paraminski, Mario
Petreković i Hrvoje Šalković te se fotografirali s mnogobrojnim građanima koji su također došli razgledati ponudu u novoj trgovini. Tele2 je tom prilikom predstavio i prvi
post it zid na kojem će Zagrepčani moći jedni drugima
ostavljati poruke na omiljenom sastajalištu.
Dan zaštite korisnika
Igrajte pošteno!
Dan zaštite korisnika od piratskog softvera
Play Fair Day obilježen je 17. studenog
u više od 70 zemalja. U Hrvatskoj,
pak, promocija Play Fair Day inicijative počela je tijekom pretprošlog vikenda. U devet hrvatskih
trgovina koje u ponudi imaju osobna računala više od 300 posjetitelja
informirano je o važnosti korištenja
legalnog softvera. “Softversko piratstvo u Hrvatskoj uzrokuje golemu štetu zbog čega ćemo u nadolazećem razdoblju pojačati
sve naše aktivnosti, kako one
u području edukacije tako i
one u području provedbe zakona”, rekao je Andrej Matijević, glasnogovornik Business Software Alliancea u
Hrvatskoj.
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
Stype CS: kvalitetan i inovativan proizvod dovoljan za us
Diplomirao prije
a već izvozi u Be
Stjepan Čajić tržište je osvojio razvojem i proizvodnjom informatičkog sustava za
Jasminka Filipas
[email protected]
P
oslovanje
tvrtke
Stype CS, koja je
s radom započela
u veljači ove godine, a od
sredine lipnja smještena je
u zagrebačkoj Razvojnoj
agenciji (RAZ), djelomično
briše sve uobičajene predrasude o teškim uvjetima
poslovanja kod nas i teškom proboju na inozemna
tržišta, te još jednom poka-
Cijeli svijet je
otvoren, ali najprije
je potrebno usavršiti
proizvod, kaže Čajić
zuje kako je za uspjeh prije
svega potrebno imati kvalitetan i inovativan proizvod.
Naime, tvrtka već izvozi u
Belgiju, a osvaja i sjevernoameričko tržište.
Vlasnik tvrtke, diplomirani inženjer računarstva Stjepan Čajić, tržište
je osvojio razvojem i proizvodnjom informatičkog
sustava za upravljanje kinematičkim sustavima (mehaničkim kranovima) u videoprodukciji, a na ideju je
došao slučajno.
Razvojna agencija
prepoznala potencijal
“Na ideju za proizvod koji
trenutačno izvozim i usavršavam došao sam kada se
moj suradnik i prijatelj Senad Galijašević počeo baviti proizvodnjom kranova za
kamere. Želeći unaprijediti
njegov proizvod, dobio sam
ideju za inovaciju koja će revolucionarizirati korištenje
krana. I eto, tada je krenulo”, kazao je skromni Čajić,
o kojem su nam u RAZ-u
otkrili kako je još kao srednjoškolac osvajao brojne državne nagrade u informatici, dok mu je diplomski rad
iz 2009. sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva prošle godinu donio
Zlatnu medalju na Sajmu
inovacija u Londonu, a potom i na sajmu Inova koji je
održan u Osijeku.
Svoju je tvrtku, Stype
CS, Čajić registrirao za ro-
botiku u filmskoj i TV industriji. “Za Razvojnu
agenciju doznao sam sasvim slučajno, surfajući
internetom. Osjetio sam da
je to mjesto gdje se okupljaju kreativci, i da tu
kola pozitivna, pokretač-
ka energija. Nisam se prevario. Odmah sam se prijavio na njihov natječaj da
im se pridružim. Moram
priznati kako nisam imao
prevelika očekivanja pa
sam se ugodno iznenadio
kad su me pozvali na raz-
ANTE MANDIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE IN2
Pravih softverskih tvrtk
Boris Odorčić
[email protected]
I
N2 Grupa je u segmentu razvoja i implementacije
softverskih rješenja prisutna
gotovo 19 godina. Od tada
pa do danas profilirala se
u jednu od vodećih softverskih tvrtki u SEE regiji.
Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2,
kaže kako je prema zadnjem istraživanju analitičke tvrtke IDC, hrvatsko
softversko tržište teško
oko 100 milijuna eura.
Kako ocjenjujete hrvatsko softversko tržište?
- U tehnološkom smislu
ono je dovoljno razvijeno
i zahtjevno. To se ponajprije odnosi na tržište tzv.
konzumerističkog softvera,
ili, šaljivo rečeno, softvera
koji podupire trošenje vremena - poput svih oblika
socijalnih mreža, računalnih igara, raznih mobilnih
aplikacija - za razliku od
poslovnog softvera koji bi
trebao ljudima štedjeti vrijeme. Dobra vijest je da je
ono i dalje najveće u regiji, ali se vratilo na razinu iz
2006. Trebamo biti svjesni
da je takvo tržište u svjetskim razmjerima veoma
malo pa je zato teško govo-
Kao najveći
poslodavac u ovoj
industriji, mi u IN2
smo zadovoljni
razinom stručnjaka
koje dobivamo s
fakulteta
riti o trendovima. Smatram
da kaskamo koju godinu,
što samo po sebi i ne mora
biti loše. Barem možemo
učiti na tuđim pogreškama.
Također, moramo biti svjesni kako na globalnoj razini ima i pomodarstva tako
da se za neke stvari tek nakon par godina ispostavi da
su bile pucanj u prazno.
Što država može učiniti
kako bi olakšala poslovanje u tom sektoru?
- Nisam pristalica pretjeranog miješanja države jer se to najčešće pokaže kontraproduktivnim.
Ipak, moramo znati da se
bez njene pomoći neće
moći napraviti značajniji
iskoraci u razvoju i izvo-
3
www.privredni.hr
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
spjeh
e dvije godine,
elgiju
Cloud Computing Roadshow
IDC “u oblaku”
upravljanje kinematičkim sustavima (mehaničkim kranovima) u videoprodukciji
Također, dodaje, lijep je
osjećaj da niste sami, a nije
nevažno ni to što se dobije
i lijepi poslovni prostor u
koji se rado dolazi na posao, ali i na sastanke s poslovnim partnerima.
govor i već smo nakon par
dana organizirali useljenje”, ispričao nam je Čajić
dodavši kako je boravak u
RAZ-u koristan iz više razloga. Prije svega zbog ljudi koji se tamo nalaze jer
se radi o velikoj bazi struč-
njaka od kojih su svi više-manje prošli ili prolaze
sličan put kao on. Budući
da se svi bave originalnim
poslom, nisu si međusobno
konkurencija, te uživaju u
dijeljenju svog iskustva i
savjeta s raznih područja.
Bez pesimizma, molim
Pojašnjavajući svoju inovaciju, Čajić je kazao kako
uređaj omogućava automatsko usmjeravanje i fokusiranje kamere na kranu, a to u principu znači da
s tim uređajem jedna osoba
može jednako kvalitetno ili
kvalitetnije obavljati posao
za koji su prije bile potrebne dvije osobe. Zlatna medalja, naglašava, nije imala
utjecaja na sklapanje posla,
ali mu je bilo drago dobiti
takvo priznanje za svoj rad.
Širenja poslovanja se ne
boji. “Cijeli svijet je otvoren, ali najprije je potrebno
usavršiti proizvod s kojim
ću biti u potpunosti zadovoljan”, rekao je.
Trenutačno je u tvrtki
troje zaposlenih i za sada ne
planiraju nova zapošljavanja. Nije tražio nikakve po-
ticaje od države jer mu nisu
bili nužni za nastavak rada,
a kako priznaje, pomalo ga
je i strah kredita koji bi mu
možda ubrzali napredak, ali
i stvorili određeni pritisak.
Manjak novca tjera ih da
budu kreativni i da dobro
razmisle o svakom potezu,
što samo po sebi i nije tako
loše. “Da ne budem jedan
od onih što samo kritiziraju, priznat ću da nije toliko loše kao što sam svojevremeno znao čuti od ljudi.
Mislim da je puno veći problem pesimistična klima
koja se uvukla u naše društvo i koja mnoge obeshrabri u startu. Kada bih morao izdvojiti neku prepreku,
onda bi to bila administracija pri uvozu elektroničkih
komponenti, ali ulaskom u
Europsku uniju i to će se riješiti”, zaključio je Čajić, a
od planova izdvojio usavršavanje postojećih proizvoda, razvoj novih i osluškivanje potreba klijenata. Što
se pak tiče osvajanja novih
tržišta, uvjeren je da će sljedeći posao biti sklopljen u
SAD-u.
ki je relativno malo
zu. Softverska industrija ponajprije se temelji na
znanju visokostručnih ljudi te proizvodima i uslugama velike dodane vrijednosti. Zato je trošak
rada izrazito velik i čini
gotovo 70 posto ukupnog
troška. Ako tome dodamo
da su zbog strukture zaposlenih plaće natprosječne,
lako dolazimo do zaključka da bi država puno napravila kad bi barem malo
smanjila raznorazna davanja i poreze kojima je naš
rad učinila najskupljim u
regiji, a time i nekonkurentnim.
Ima li u Hrvatskoj dovoljan broj tvrtki koje se
time bave?
- Nema. Ako se pogleda
istraživanje i analiza koje su
nedavno provele IT udruge
HGK-a i HUP‑a, prevladavaju trgovci
hardverom i sistem
integratori. Pravih
softverskih tvrtki
je relativno malo
i većinom se radi
o start-up tvrtkama
koje se probijaju
na tržište
konzumerističkog
softvera,
ponajprije onoga za mobilne uređaje.
Je li školovanje ICT
stručnjaka na zadovoljavajućoj razini?
- Kao najveći poslodavac u ovoj
industriji, mi
smo zadovoljni razinom
stručnjaka koje do-
bivamo s fakulteta. Imamo
i vlastiti edukacijski centar
gdje ih dodatno educiramo
te tako osiguravamo najbržu i najkvalitetniju tranziciju iz akademskog u poslovno okruženje. Taj proces
traje šest mjeseci. Problem
je trenutačno stanje tržišta
radne snage u ovoj industriji
jer, prema našim podacima,
ponuda značajno nadmašuje
potražnju. Vrlo malo tvrtki
zapošljava, a više ih otpušta. Ako se tako nastavi,
Hrvatska će školovati skupe stručnjake
koji će posao tražiti
vani.
Tvrtka IDC Adriatics predstavit će 24. studenoga na
IDC Cloud Computing Roadshowu 2011 nove modele IT isporuke i nove paradigme računalstva. Riječ je o
modelima privatnih, javnih i infastrukturnih Cloud usluga,
aplikacija po nišama i aplikacija “u oblaku”, koje postaju
novi modeli poslovanja. Konferencija se održava kao svojevrsni nastavak dviju konferencija o Cloudu koje je IDC
organizirao posljednjih godina. Partneri Cloud Computing
Roadshowa 2011 su HP, IBM, Microsoft, S&T, SPAN,
Metronet i InfoCumulus.
Valkyrie za Android - Galaxy on Fire 2
Svemirska bitka za
Sony Ericsson
Fishlabs Entertainment, jedan od vodećih svjetskih
proizvođača mobilnih igara, predstavio je prvi dodatak Valkyrie za svemirsku
akcijsku igru za Android
- Galaxy on Fire 2, koja je
dostupna za Sony Ericsson
Xperia PLAY smartphone. “Ovo nije prva igra koje
je prilagođena za Sony Ericsson telefone. Space trader
avantura je bila potpuno optimizirana za Sony Ericsson Kmodele”, izjavio je Michael Schade, glavni izvršni direktor kompanije Fishlabs Entertainment. U Valkyrie dodatku
igrač dobiva pristup raznim poboljšanjima i dodacima za
još kvalitetnije igranje poput crnog tržišta, gdje može pronaći ilegalno oružje i rijetke predmete te ih kupiti.
Infigo Security Day
Konferencija o
informacijskoj
sigurnosti
Tvrtka Infigo IS, jedna od vodećih tvrtki u regiji za savjetovanje o informacijskoj sigurnosti, organizira 24.
studenog u Zagrebu jednodnevnu konferenciju Infigo
Security Day. Cilj ove konferencije, za koju je registracija besplatna, jest upoznati posjetitelje s općenitom
problematikom informacijske sigurnosti i konkretnim
izazovima s kojima se tvrtke i organizacije susreću,
neovisno o njihovoj veličini
ili resursima koji im stoje na
raspolaganju.
4 // tehnokutak
Privredni vjesnik
Broj 3704, 21. studenoga 2011.
U Splitu održana osma IT konferencija Dan integracije
Kvalitetno prenošenje informacija IT stručnjacima
Već osmu godinu za redom Integra
Grupa organizira jednodnevne IT
konferencije pod nazivom Dan integracije. Prošloga tjedna je održana
i posljednja ovogodišnja konferencija
u splitskom hotelu Atrium na kojoj je
sudjelovalo 35 IT stručnjaka. “Ove su
konferencije jedinstvene po tome što se
putem njih nastojimo u najvećoj mogućoj mjeri približiti korisnicima na-
ših usluga u regijama. Predstavljamo
im rješenja i tehnologije informatičke
industrije koja donose konkretne poslovne koristi, unaprjeđuju poslovanje
korisnika i osiguravaju neometano fokusiranje na osnovnu djelatnost”, istaknuo je Mate Čavarović, direktor Integra Grupe.
“Ove godine Integra Grupa je imala
dva velika projekta. Jedan je implemen-
Intel Corporation
Procesori sa šest jezgri
Intel Corporation obogatio je svoju najnapredniju liniju procesora sa šest jezgri predstavljanjem dvaju
novih procesora Intel Core i7-3960X Extreme Edition
te i7-3930K. To su prvi klijentski procesori sa šest jezgri u drugoj generaciji linije procesora Sandy Bridge Intel Core. U najnovijim Intelovim
klijentskim procesorima koristi se više od dvije milijarde
tranzistora te oni nude procesorsku snagu koja odgovara
snazi otprilike 365.000 procesora Intel 4004. Inače, ovoga mjeseca obilježava se 40.
obljetnica tog Intelovog mikroprocesora.
Za održivu budućnost
Toshiba brine za okoliš
Toshiba Corporation objavila je Izvješće o zaštiti okoliša
za 2011. Ova najnovija inačica
godišnjeg izvješća pokriva cijeli spektar aktivnosti zaštite okoliša u fiskalnoj 2010., inicijativa
planiranih u ovoj fiskalnoj godini, te mjera koje su poduzete nakon velikog potresa u Japanu i
napora koje Toshiba Corporation i Toshiba Grupa ulažu u uštedu energije. Toshiba
je jedna od vodećih svjetskih ekotvrtki, a njen doprinos održivoj globalnoj budućnosti je i Vizija zaštite
okoliša 2050., koja za cilj ima deseterostruko povećanje ekološke učinkovitosti tvrtke do 2050. u usporedbi s 2010. godinom.
Obljetnica Nokia Research Centera
Sretan 25. rođendan, NRC!
Nokia Research Center
ovoga mjeseca proslavlja
25 godina postojanja. Tijekom tog razdoblja NRC
tim stajao je iza mnogih
otkrića koja se danas koriste u mobilnim uređajima.
NRC inovacije su omogućile prve digitalne GSM pozive i razvoj komercijalnih
SMS servisa. NRC, koji je osnovan u Helsinkiju 1986.
godine, od samih početaka se širio otvarajući laboratorije diljem svijeta i strateški ih pozicionirajući za suradnju s vodećim sveučilištima, istraživačkim centrima i
industrijskim partnerima.
tacija kompletnog IT sustava u Izvor osiguranju, a drugi je izgradnja sustava za
pohranu podataka u tvrtki Saponia Osijek koja je širila svoje poslovanje. Pokušavamo sudionicima prenijeti sve potrebne informacije vezane za naprednu
tehnologiju koja će modernizirati i povećati efikasnost postojećih IT sustava te
donijeti određenu uštedu novca”, rekao
je Mate Čavarović. (J.V.)