Sve Dettol proizvode podržava Europsko pedijatrijsko

veljača2012.
2012.••br.
br.0202 • godina I • www.instore.hr
veljača
HRVATSKA
VAČKI
O
G
R
T
I
J
I
N
NAJTIRAŽ EGIJI
UR
MAGAZIN
0
0
5
.
41
KA
PRIMJERA
HRVATSKA
SLOVENIJA
SRBIJA
EGOVINA
C
R
E
H
I
A
BOSN
REGIJA:
- Vijesti
- Stručne analize
- Investicije
- Statistika
INTERVJU:
EKSKLUZIVNO:
Nenad Pacek:
Muke oko privrednog modela u
zemljama Adria regije
Mladen Vedriš:
Hrvatska: MMF i proračun - ima li
zadovoljnih?
ISTRAŽIVANJA:
Predstavljamo GfK i Ipsos
ISSN 1848-3577
Daniel Scholz,
Vileda Sales i
Marketing Manager
za Adriatic, CIS i
Baltic regiju
Sve Dettol proizvode podržava
Europsko pedijatrijsko društvo (EPA).
veljača 2012. www.instore.hr
5
uvodnik
DIREKTOR
Renato Stilinović
Riječ uRednišTVA
VODITELJ KLJUČNIH KUPACA
Josip Obuljen
UREDNIK
Tomislav Ciliga
EKSKLUZIVNI SURADNICI
Nenad Pacek
Prof. dr. sc. Mladen Vedriš
Duško Ćurlić
STRUČNI SURADNICI
Dražen Lulić, Dr. sc. Damir
Novotny, Sanja Slišurić,
Ivan Horvat, dr. Bogomir
Kovač, Milan Ćulibrk, Niko
Barun, Igor Đurović, Una
Miličević, Mladen Kožić (Gfk),
Ipsos Puls, Ivan Tanić, Maja
Hanžek, Siniša Žugić, Zoran
Ković, Kristina Žilić, Hrvoje
Njegovec, Ernest Gergely,
Branislav Kurtović, Zoran
Šimunić, Zoran Vencl, Andreas
Wendy, Darko Vaselić
KOORDINATOR SVIH IZDANJA
Maksim Đurović
VODITELJICA UREDA I
FINANCIJA
Tena Alerić Lukenda
GRAFIČKI PRIJELOM I DIZAJN
Narobe Studio, Slovenija
TISKARA:
Radin Print d.o.o.
Gospodarska 9
10431 Sveta Nedelja
IZDAVAČ
Miremaks d.o.o.
Fancevljev prilaz bb
10010, Zagreb, Hrvatska
Tel: +385 1 662 62 01
Fax: +385 1 662 62 01
E-mail: [email protected]
Web: www.instore.hr
InStore magazin je mjesečni,
specijalizirani magazin za trgovinu
robom široke potrošnje. Besplatno se
distribuira ciljnoj skupini: trgovcima,
proizvođačima, distributerima i
pratećoj industriji. Izdavač zadržava
pravo da odredi ciljnu grupu. InStore
magazin se ne distribuira osobama
mlađim od 18 godina. Za članke,
fotografije i oblikovanje, magazinza
država sva prava.
Naklada: 10.000 primjeraka.
"Tvrtka Miremaks d.o.o. član je
sustava ABC Hrvatska, a izdanje
InStore prijavljeno je za reviziju
naklade."
Svakoga dana,
u svakom pogledu...
Poslije uspješnog prvog broja inStore magazina (na temelju
vaših iskaza), teško je povjerovati da drugi može biti još bolji.
Ali, mi smo se potrudili napraviti takvo izdanje, a na vama je,
opet, da taj naš trud procijenite i ocijenite.
Sudeći po vašim reakcijama i komentarima
vezanim za prvi broj InStore magazina, izgleda da su naše sumnje i strahovi, oko toga kako
ćete ga prihvatiti, bili neosnovani. Nije da se
mi nismo nadali da će magazin naići na dobar
prijem (mislim, bilo bi neozbiljno da smo ga
stvarali, a da nismo vjerovali u njegov uspjeh), ali, moram priznati da je, ipak, postojala
doza neizvjesnosti.
tržišta kvalitetnim programima. Jednom riječi, za sve one koji žele biti informirani i u
tijeku s najnovijim svjetskim trendovima, bez
obzira na kojoj poziciji radili i bez obzira na
veličinu kompanije u kojoj su zaposleni. Cilj
nam je da svatko može pronaći nešto za sebe,
a ako netko pročita i cijeli magazin, tim bolje. Kao što mi
volimo reći: za svakog
po nešto, a za nekog,
možda, sve.
I
K
Č
VA
Osim što je bilo neIJI TRGO
N
Ž
A
R
I
T
A
kih komentara da
No, ta ’slava’
N
I
J
I
se magazin ranam nije ’udariG
ZIN U RE
zlikuje od kon- MAGA
la u glavu’. Prikurencije, jer je
premi drugog
sveobuhvatan,
broja pristuPRIMJER
s
mnoštvom
pili smo vrlo
korisnih i zaozbiljno, kako
A
K
S
T
A
V
nimljivih tekbi
opravdali
R
H
stova i da ga je
povjerenje
koje
A
SLOVENIJ
teško pročitati
ste nam ukazaza mjesec dana,
li nakon prvog.
SRBIJA
INA Nekako
V
O
G
E
C
R
nismo imali drugih
nam se
E
BOSNA I H
primjedbi. A, i ova je,
čini da je sada na
gledano iz našeg kuta,
nama još veća odgopozitivna. Jer, i želja nam je
vornost. Ovo izdanje, u
da ponudimo što više sadržaja,
najmanju ruku, mora biti na
za različite razine, od top menadžmenrazini prvog, a po mogućnosti i bota, preko srednjeg do onog najnižeg. Za ve- lje. Znam da je teško povjerovati da može i
like trgovačke lance, ali i one vlasnike malih bolje, ali nadamo se da ćete se u to uvjeriti i
trgovina koji se bore za svoje ’mjesto pod sami čitajući novi InStore magazin. Za nas ne
suncem’ iz dvadesetak kvadrata prodajnog postoje granice.
prostora. Za velike multinacionalne kompanije, ali i za male proizvođače koji osvajaju
Redakcija InStore magazina
0
0
5
.
1
4
AKA
•
•
•
•
6
veljača 2012. www.instore.hr
sadržaj
izdvajamo
nenad Pacek,
specijalno za inStore
8 novi objekti
9 domaće vijesti
U analizi predsjednika kompanije Global Success Advisors
navode se statistički podaci o nezaposlenosti u našoj regiji
koji su, prema njegovim riječima, porazni. U Hrvatskoj se
nezaposlenost kreće oko 19 posto, u Srbiji je taj broj na skoro 24
posto, u Bosni i Hercegovini je nezaposlenih više od 43 posto,
u Makedoniji se ta brojka penje na više 31 posto, u Sloveniji je
nezaposlenost isto visoka – tek nešto ispod 12 posto s rastućom
tendencijom. Ne treba ni spominjati da su ove brojke među
najlošijima, ne samo u regiji, nego i u cijelom svijetu.
12 Regionalne vijesti
16 Svjetske vijesti
18 Trade magazini
The Grocer
Retail World
Rundschau für den Lebensmitelhandel
Cash...
20 Osvrt stručnjaka
Muke oko privrednog modela u
zemljama Adria regije
22 Mišljenja i komentari
24 Pod povećalom potrošača
GfK: Za bolje poslovne odluke
28 investicije
Stiže IKEA - Započeli radovi
30 investicije u regiji
Poznate marke ‘na dohvat ruke’
31 Preporuka
Ulaganje u brand potreba ako je
proizvođač ozbiljan igrač
20
investicije
28
Napokon su započeli pripremni radovi na lokaciji gdje će se nalaziti prva IKEA robna
kuća u Hrvatskoj s pripadajućim trgovačkim centrom. Iz tvrtke IKEA u Hrvatskoj su
istaknuli da će u trenutku kad dobiju sve potrebne dozvole, završiti robnu kuću u roku
od 12 mjeseci, a šest mjeseci nakon toga i trgovački centar. Buduća IKEA robna kuća
prostirat će se na
nešto više od 40.000
kvadratnih metara,
imat će asortiman
od 9.500 proizvoda
te zapošljavati oko
300 ljudi. Robna
kuća i trgovački
centar tvorit će jednu
cjelinu i bit će spojeni
atrijem.
32 intervju
Daniel Scholz, Vileda Sales i Marketing
Manager za Adriatic /CIS i Baltic regiju
intervju
36 Analiza
Daniel Scholz, Vileda Sales i
Marketing Manager za Adriatic, CIS i
Baltic regiju:
Preduvjet za konkurentnost
38 inLeaflet
„Očekujemo snažan rast u Hrvatskoj
s velikim budžetom za medije i još
boljom distribucijom. Predviđam naš
mali rast u Srbiji i Sloveniji. U ostatku
regije, biti ćemo zadovoljni ako
održimo visok stupanj prodaje“.
Kupcima ‘pred očima’
40 na mjestu prodaje
Uvijek je najvažnija interakcija
između kupca i prodavača
42 Category management
4C – Cost, Consumer, Competition,
Category drivers
44 istraživanje
Ipsos: Detaljni prikaz tržišta
47 Kratki intervju
Pekara Dubravica - stanje na
tržištu pekarske industrije
48 nove tehnologije
Automatizacija razmjene informacija
u lancima opskrbe
50 inMarketing
Tušmobil - sloboda iz Excel tablice
32
na mjestu prodaje
40
Potrošač, ponekad i prezasićen promidžbenim
porukama koje svjesno ili nesvjesno percipira na
dnevnoj bazi, dolazi u trgovinu s namjerom da se
vrati kući s proizvodima koji pružaju optimalan
odnos cijene i kvalitete. U trenutku odluke o
kupnji, potrošača treba zainteresirati i usmjeriti na
određeni proizvod, a tu počinje uloga BTL (below
the line) agencije. U okruženju ubrzanog životnog
ritma i nedostatka osobnog pristupa, izuzetno
važna postaje interakcija između kupca i prodavača
veljača 2012. www.instore.hr
52 inMedia
Sigurnije oglašavanje
54 Logistika
Ubrzani razvoj logistike u Hrvatskoj
posljednjih godina
57 Humanost na djelu
58 Kvartovska trgovina
Predstavljamo Udrugu trgovaca
Međimurje
Riječ po riječ...
Kvartovska trgovina
Periskop
60 iz četiri ugla
62 istraživanje
Sve tajne Mystery shoppinga
66 Periskop
Hrvatska: MMF i proračun - ima li
zadovoljnih?
68 Periskop iz regije
Kravlja ‘pijaca’
Pripreme za slom naftnog doba
Ništa od MMF-a
Očekivani rast prodaje
72 Moja karijera
Ugodan život u njemačkom Mannheimu
74 inStore u razgovoru s...
66
Poznati profesor ekonomskih znanosti na Pravnom
fakultetu u Zagrebu Mladen Vedriš u svojoj kolumni
piše o učincima nedavno donesenog proračuna i
važnosti kako će misija Međunarodnog monetarnog
fonda procijeniti hrvatsku financijsku i ekonomsku
stvarnost. Vedriš ističe da se Hrvatska mora
zaokrenuti u mjerama ekonomske politike u pravcu
poticaja stvaranja novih vrijednosti, novih roba i
proizvoda koji će pronaći mjesto i put do domaćeg
potrošača, ali sve više i na vanjskom tržištu.
“Uspjeh je znati kako preživjeti teška vremena.
Svi ćemo preživjeti dobra vremena”, citira u svojoj
kolumni poznatu Dyke-ovu rečenicu profesor Vedriš.
Očekivanja od novih gospodarskih i
poreznih mjera te proračuna za 2012.
70 Regija
58
Razgovarali smo s čelnicima Udruge trgovaca
Međimurje koji su nam objasnili kako se kroz
Udrugu zajedno s ostalim članovima bore
za opstanak malih trgovina u Međimurju.
Poslušali smo i nekoliko vlasnika malih
trgovina koji su nam ispričali kako se nose
s krizom¸i padom prometa. Uspkos svemu,
misle da postoji budućnost za male trgovce
i nadaju se da će njihove trgovine raditi i za
desetak, čak i dvadeset godina.
Trendovi
76
Rowland Heming, osnivač kompanije PKG govori o značaju ambalaže, koja se nekada
smatrala zanemarivim pratiteljem oglašavanja. Danas, Heming naglašava da su njena
uloga i važnost na tržištu značajno porasli. Analizira trendove u dizajniranju ambalaže u
2012. kroz četiri blagoslova Istoka: bogatstvo, vrlinu, harmoniju i dugovječnost.
Key Account Managerima
75 inPoslovi
Prodavači i prodajni savjetnici
najtraženiji u 2011. godini
76 Trendovi
Zanimljiva 2012.
78 Slovo zakona
Novosti u hrvatskom poreznom sustavu
80 edukacija
Europski certifikat za uspješnu karijeru
82 na mjestu događaja
Kalendar sajmova u regiji i svijetu
84 Vjerovali ili ne...
86 Svijet u brojkama
Rekordna razina
88 Vox populi
Vox populi
88
Pročitajte kako je naš kolumnist
Duško Ćurlić preživio snježne
nepogode u Zagrebu. “Petak je,
jutro. Otiđem tako u jedan veliki
trgovački centar i supemarket
zbog par stvari kojih nema u mojoj
kvartovskoj trgovini, a tamo gužva,
neka čudna histerija... sve me
podsjeća me izvanredno stanje,
piše Duško u svojoj kolumni.
7
8
veljača 2012. www.instore.hr
novi objekti
Konzum otvorio nove objekte
u Banja Luci i Živinicama
Svojoj mreži prodajnih
objekata, Konzum je dodao
još dvije poslovne jedinice. U
pitanju su maxi market u Živinicama i Konzum prodavaonica u Banja Luci.
Konzum prodavaonica u
Banja Luci je peta Konzum
prodavaonica u ovom gradu i
prostire se na više od 380 m²
prodajne površine i u njoj je
zaposleno 14 novih zaposlenika. U novootvorenoj prodavaonici kupci mogu pronaći
ponudu od 5.000 proizvoda
za prehranu i svakodnevnu
potrošnju u kućanstvu po
najpovoljnijim cijenama. Veliki
izbor svježeg voća i povrća,
mesa, mliječnih, pekarskih i
delikatesnih proizvoda, gotovih
jela i drugih životnih namirnica,
te neprehrambenih proizvoda,
kupcima je dostupan radnim
danima i subotom od 7 h do 22
h, a nedjeljom od 8 h do 16 h.
Konzum je na dan otvorenja za
prve kupce pripremio prigodne
poklone, a svaki stoti kupac
dobio je cijelu kupovinu be-
splatno. Pripremljena su i druga
brojna iznenađenja, promocije i
degustacije.
Konzum prodavaonica u
Živinicama na više od 600 m²
prodajne površine, u ponudi
za kupce ima bogat asortiman
od 10.000 artikala za prehranu i svakodnevnu potrošnju u
kućanstvu. U prodavaonici je
zaposleno 19 novih radnika.
Povodom otvorenja, Konzum je
organizirao posjetu Centru za
djecu s višestrukim smetnjama
“Vrati mi osmijeh” u Živinicama, te svih 105 štićenika doma
obradovao prigodnim poklonima. Povodom otvorenja, za prve
kupce pripremljeni su prigodni
pokloni, kao i nagradna igra
s vrijednim fondom nagrada,
koji obuhvaća pet poklon kupovina u vrijednosti od po 500
KM, male kućanske aparate i
poklon pakete. Druga iznenađenja, promocije, degustacije,
roštiljada, kao i zabavni program za najmlađe organizirani
su za posjetitelje prodavaonice
u Živinicama.
Osim prodavaonice u Banja
Luci, Konzum je u ovoj godini
otvorio još dvije prodavaonice,
i to u Sarajevu i Prijedoru.
Konzum planira otvoriti nove
prodavaonice u skorijoj budućnosti u još nekoliko drugih
gradova u Bosni i Hercegovini.
Otvorenje Lidlovog supermarketa u Novom Vinodolskom Nova Višnjica!
Lidl Hrvatska otvorio je još
jedan supermarket u Novom
Vinodolskom. U novljanskom
Lidlu zaposlit će se šesnaest
novih djelatnika, a kupcima je
ponuđeno dvije tisuće proizvoda domaćih i stranih proizvođača.
Od dvije tisuće proizvoda, koji
se nude u Lidlu, pedeset posto
čine domaći, a pedeset posto
inozemni proizvodi. Svaki dan
se iz centralnog skladišta u Perušiću dostavlja svježa roba.
Primorsko-goranske županije.
Supermarket Lidl je smješten
na ulazu u Novi Vinodolski, u
blizini mora, površine je 1.080
četvornih metara, dok bruto
površina iznosi 1.600 četvornih metara. Prema riječima
predsjednika Uprave, Marina
Dokozića, novljanski market
je jedan od najmodernijih, a
pazilo se da se uklopi u okoliš.
Dokozić je najavio i daljnje
otvaranje Lidlovih trgovina na
Kvarneru, u Rijeci na Pećinama
u travnju ili svibnju, a u Crikvenici i Senju traže se lokacije.
Lidl je u Hrvatskoj prisutan od
2006. godine i dosad je otvorio
77 trgovina, a u Europi ih je
otvoreno 9.500.
Investicija je, uključujući i
zemljište, vrijedna više od četiri
milijuna eura. Novljanski Lidl
je 77. trgovina toga lanca u
Hrvatskoj, a četvrta na području
Kopeyka format
malih trgovina
Kozmo otvara 15 novih drogerija u
ovoj godini
Nakon uspješne prošle godine i
rasta od 20 posto, hrvatski drogerijski lanac Kozmo nastavlja
sa širenjem i otvaranjem novih
drogerija.
Za ovu godinu planirano je
otvaranje 15 novih prodavaonica, među kojima će biti i one u
najmanjim hrvatskim mjestima i
gradovima, ističu iz Uprave.
“Višnjica dućani” su svoj prodajni lanac obogatili još jednim
objektom koji je početkom
veljače otvoren u beogradskoj
općini Savski venac. Novootvoreni objekt je 100 m2 prodajne
površine. Inače, radno vrijeme
objekta je 24 sata. U ponudi
je asortiman od 3.000 artikala
kozmetike, sredstava za čišćenje,
voća i povrća, kolača i konditorskih proizvoda, gotovih salata i
delikatesa.
Kozmo je u prošloj godini
otvorio 15 novih prodavaonica
u kojima se zaposlilo ukupno 50
novih djelatnika. U siječnju ove
godine otvorene su i dvije nove
drogerije na Visu i u Viškovu,
s kojima Kozmo trenutno ima
66 prodavaonica u Hrvatskoj.
Iz Uprave su se pohvalili da je
Kozmo u 2011. godini imao
prihod nešto viši od 34 milijuna
eura. Pošle godine uloženo
je i 10 milijuna kuna u razvoj
mreže i novih proizvoda, ali i u
nove tehnologije i procese koji
poboljšavaju poslovanje.
Prvi Auchan City
u Rumunjskoj
Francuski trgovački lanac
Auchan objavio je da će prva
Auchan City trgovina u Rumunjskoj biti otvorena krajem
ove godine ili početkom 2013. u
Giulesti u Bukureštu. Prodajni
prostor trgovine prostirat će
se na površini od 5.000 m2, a
asortiman će biti sličan onome
u Auchan hipermarketima koji
već postoje na tom tržištu.
Ruski trgovački lanac X5 Retail
grupa sprema se lansirati svoj
prvi format Kopeyka – male
trgovine. Sve trgovine koje će
poslovati pod ovim imenom
biti će površine od 200 do 300
kvadratnih metara. Ovim novim
formatom u Moskvi i moskovskoj regiji upravljat će poduzeće
Express Retail, inače tvrtka kćer
kompanije X5 Retail grupe. U
asortimanu će biti oko 3.000
artikala. Express Retail već
neko vrijeme razvija Perekrestok Express male trgovine u
Moskvi, a uskoro će započeti s
otvaranjem i u Sankt Peterburgu. Ostaje nerazjašnjeno kako
će se taj format, Perekrestok
Express razlikovati od Kopeyka
koncepta.
veljača 2012. www.instore.hr
Agrokor povukao ponudu
za preuzimanje Mercatora
Hrvatski koncern Agrokor
je početkom veljače povukao
ponudu za kupnju slovenskog
Mercatora. U priopćenju,
između ostaloga, piše da zbog
dugotrajnog tijeka procesa te
neizvjesnosti ishoda koji bi
mogli biti štetni za tvrtku, kako
smatraju u Agrokoru, ta je kompanija Ivice Todorića povukla
ponudu za Mercator.
Priopćenje kojim Agrokor obavještava da povlači ponudu za
Mercator donosimo u cijelosti:
za ekskluzivne pregovore o
uvjetima akvizicije. Iako smo
s konzorcijem prodavatelja
pokušavali dogovoriti zadovoljavajuće uvjete za akviziciju
udjela od 52,1 posto u Mercatoru, tijekom trajanja razdoblja
ekskluzivnosti, do danas u tome
nismo uspjeli. Dugotrajni tijek
dosadašnjeg procesa naveo nas
je na zaključak da bi cijeli proces mogao potrajati još dulje
vrijeme te da nam mogućnost
ostvarivanja transakcije pod
zadovoljavajućim uvjetima nije
zajamčena. To bi po našem
mišljenju moglo biti štetno,
kako za našu kompaniju, tako
i za Mercator te smo stoga
donijeli odluku o povlačenju
svoje ponude.
Sukladno tome, 6. veljače 2012.
godine otkazali smo Ugovor o
ekskluzivnosti s konzorcijem
prodavatelja i povukli našu
neobvezujuću ponudu, čime se i
formalno povlačimo iz procesa.
domaće vijesti
U zadarskoj
Gaženici
uskoro
Cromarisov
centar za
preradu ribe
Tvrtka Cromaris, u vlasništvu
Adris grupe, uskoro će postati
vlasnikom Tankerkomercove nekretnine u zadarskoj
luci Gaženici, koja će postati
Cromarisov centar za preradu i
distribuciju ribe, poručili su iz
Cromarisa.
U budući Proizvodno-logistički
centar u Zadru, Cromaris planira preseliti pogon za sortiranje
ribe s trenutne lokacije na otoku Ugljanu, dok će dosadašnji
sortirni centar postati proizvodni centar za uzgoj ribe na
moru. U Zadru će biti i linija za
proizvodnju ribljih prerađevina
većeg kapaciteta.
Agrokor d.d. se 17. listopada
2011. godine podastiranjem
neobvezujuće ponude, javio na
javni natječaj za kupnju 52,1
posto dionica Poslovnog sistema Mercator d.d. (‘Mercator’),
koji je u ime konzorcija glavnih
dioničara vodila ING banka.
Na temelju naše neobvezujuće ponude konzorcij nas je 7.
studenoga 2011. godine, kao
najboljeg ponuđača, odabrao
Dodijeljena priznanja “Zlatna kuna”
Hrvatske gospodarske komore
Prigodom proslave 160. obljetnice osnivanja Hrvatske gospodarske komore u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
28. veljače 2012. godine po 19.
put dodijeljena su priznanja
HGK “Zlatna kuna” za uspješnost u poslovanju te doprinos
hrvatskom gospodarstvu u cjelini. “Zlatna kuna” je dodijeljena
najuspješnijim malim, srednjim
9
i velikim tvrtkama, bankama,
osiguravajućim društvima te
pojedincima za životno djelo i
inovatorstvo.
Tvrtka Omco proglašena je
najboljom velikom hrvatskom
tvrtkom. Najbolja mala tvrtka
je Šestan Busch, a u kategoriji
srednjih tvrtki “Zlatnu kunu”
osvojila je tvornica dječje
hrane Vivera. Najboljom
bankom proglašena je opet
Erste&Steiermärkische Bank,
a najboljim osiguravajućim
društvom Euroherc. Tom su
prigodom proglašeni i novi
dobitnici prava na uporabu
znakova “Hrvatska kvaliteta” i
“Izvorno hrvatsko”, a potpore
iz Zaklade “Izvorno hrvatsko”
dodijeljene su projektima kojima je cilj stvaranje kvalitetnih
hrvatskih proizvoda te njihova
imidža na domaćem i stranom
tržištu. Nedavno je HGK
donijela i odluku o smanjenju
obvezne članarine za pet posto.
To znači da će male tvrtke s
do 50 zaposlenih umjesto 55
kuna plaćati 50 kuna članarine. Srednje velike tvrtke s 250
zaposlenih plaćat će 1.275 kuna
umjesto dosadašnjih 1500 kuna,
dok će velike kompanije s više
od 250 zaposlenih HGK-u
po novom plaćati 4.675 kuna
umjesto 5.500 kuna.
Ovom investicijom Cromaris
nastavlja zacrtani dugoročni
investicijski ciklus. Prošle je
godine dovršena dokapitalizacija tvrtke vrijedna više od 155
milijuna kuna. Tvrtka želi u budućnosti povećati proizvodnju
ribe na 5.000 tona godišnje.
Prošle je godine s radom
započeo i suvremeni sustav
automatskog hranjenja ribe na
dva uzgajališta. Uz svoje svježe
očišćene proizvode, brancine
i orade, prirodno uzgojene u
otvorenom Jadranskom moru,
kornatsku hamu i dagnje iz
Limskog kanala te paletu
delikatesnih dimljenih i mariniranih proizvoda, stručnjaci
Cromarisa rade na daljnjem
proširenju proizvodnog asortimana, navode iz jednog od
vodećih proizvođača ribe na
Mediteranu.
10
veljača 2012. www.instore.hr
domaće vijesti
Konzum otvara
prvu benzinsku
postaju
Konzum će u budućnosti uz
svoje trgovačke centre graditi
i benzinske postaje. Početkom
ožujka u Vukovarskoj ulici u
Zagrebu, pokraj Super Konzuma, otvara se prva Konzumova
benzinska postaja, a do lipnja
će ih se otvoriti još nekoliko, potvrdili su iz Konzuma.
Poručili su da je to dugoročan
projekt pa ne znaju još točno
koliki će biti troškovi, i da će
im u razvoju naftnog biznisa
pomagati nekoliko partnera, a
ne samo jedan.
Sve Konzumove benzinske
postaje gradit će se kao novi
samostojeći objekti na parkira-
lištima Super Konzuma, a radit
će na načelu samoposluge i bit
će potpuno automatizirane,
rekla je voditeljica odnosa s javnošću Konzuma, Ana Mitrović,
ističući da im je cilj ponuditi
kupcima realizaciju nekoliko važnih usluga na jednom
mjestu.
Trend otvaranja benzinskih
postaja uz supermarkete krenuo
je iz SAD-a i proširio se na Europu. Najčešće su to samoposlužne crpke na kojima se plaća
karticama i koje rade s vrlo
malim maržama. Benzinske postaje uz parkirališta trgovačkih
centara brzo su se našle među
U Podravki veće plaće za 2 posto
Zaposlenici Podravke i svih
ostalih članica iz istoimene grupacije dogovorili su povećanje
osnovne plaće.
Grupa Podravka, koju uz
Podravku čine Belupo, Danica,
Podravka inženjering i Poni,
sa sindikatom PPDIV, Nezavisnim sindikatom Podravke i
Sindikatom radnika koncerna
Podravka (SINPOD) potpisala
je sporazum prema kojem će
osnovna plaća u Grupi iznositi
1.860 kuna. U Podravki kažu
da je ta plaća 2,2 posto veća
od dosadašnje, te će se prvi
put obračunavati s plaćom za
veljaču.
Atlantic Grupa ostvarila prihod
od 4,7 milijardi kuna u 2011.
Atlantic Grupa je u 2011. godini ostvarila prihod od prodaje
u iznosu od 4,7 milijardi kuna,
što u odnosu na godinu ranije
predstavlja nominalni rast od
108,4 posto, dok u odnosu
na pro-forma konsolidirane
prihode od prodaje u 2010.
godini, rast iznosi 4,8 posto.
Dobit prije kamata i poreza
(EBIT) u 2011. godini na proforma konsolidiranoj osnovi
porasla je 13,8 posto, na 334,8
milijuna kuna, dok je neto dobit
iznosila 54,9 milijuna kuna. Na
rast prihoda Atlantic Grupe u
2011. godini, uz konsolidaciju
Droge Kolinske, uvelike su
utjecale dvoznamenkaste stope
rasta divizija Sportska i aktivna
prehrana (16,3 posto) te Pharma
(12,5 posto).
najprofitabilnijima u biznisu
maloprodaje naftnih derivata.
To je koncept koji već dugo
prakticiraju neki od vodećih
svjetskih trgovaca, kao što su
britanski trgovački lanac Sainsbury, ASDA, Tesco, Safeway
i drugi, pa će realizacijom
ovog projekta Konzum pratiti
suvremene svjetske maloprodajne trendove i u tome biti prvi
na hrvatskom tržištu, kazala je
voditeljica za odnose s javnošću
Konzuma, Ana Mitrović.
Povoljniji HBOR-ovi krediti za
poduzetnike
Vlada očekuje da mali i srednji
poduzetnici pokrenu gospodarski oporavak ostvarenjem
investicija od gotovo sedam
milijardi kuna. Kreditna sredstva
osigurana su u Hrvatskoj banci
za obnovu i razvitak. Za poduzetnike su spremni najjeftiniji i
najpovoljniji krediti u kunama
uz sniženu kamatnu stopu koja
sada iznosi jedan, tri ili pet
posto, ovisno o programu kreditiranja, uz poček do pet godina.
Snižene kamatne stope za jedan
postotni bod uvedene su s
ciljem poticanja novih investicija u poljoprivredi i ribarstvu,
turizmu, industriji te energetskoj učinkovitosti, zaštiti
okoliša i obnovljivim izvorima
energije. Kamate su snižene u
osam kreditnih programa. Tako
u programima “Gospodarstvo” i
“Turizam” kamatne stope iznose 1 posto, 3 posto i 5 posto,
u programima “Poljoprivreda
i ujednačeni razvoj”, “Otoci”,
“Malo i srednje poduzetništvo” te “Pronalasci” 1 posto i 3
posto, dok su kamatne stope u
programu “Početnici” 3 posto,
u programu “Zaštita okoliša” 1
posto i 3 posto, te “EURIBOR
plus” 1 posto.
Predsjednik Uprave HBOR-a
Anton Kovačev rekao je da će
kamate za sve kredite odobrene
u ovoj godini biti fiksne tijekom
cijelog roka otplate, koji može
iznositi do 12 godina.
Droga Kolinska d.d., Kolinska ulica 1, 1544 Ljubljana
,
y
s
a
e
z
u ez
e
s
i
t
s
u
Op
b
!
a
r
e
ć
e
š
12
veljača 2012. www.instore.hr
regionalne vijesti
MeđunAROdnA KOnfeRenCijA MeRCATOR gRuPe zA nOVinARe
Debeljak: Prošle godine imali
smo 23,5 milijuna eura dobiti
Mercator grupa održala je 28.
veljače u Cankarjevom domu
u Ljubljani godišnju konferenciju za novinare. Čelni
ljudi kompanije predstavili
su prošlogodišnje poslovne
rezultate i govorili o planovima za budućnost. Vrijednost
dionice Mercatora u zadnje
vrijeme pala je za skoro 100
eura, otkad su iz Agrokora
objavili da odustaju od preuzimanja. Hrvatski koncern
je za otkup većinskog dijela
Mercatora nudio 221 euro
po dionici, a ukupno je cijela
transakcija trebala iznositi
preko 800 milijuna eura.
Predsjednik Uprave Mercator
grupe Žiga Debeljak rekao je
kako unatoč teškim uvjetima
poslovanja u ovoj godini žele
stabilan rast poslovanja, ostvariti rast prihoda za 3 posto
i premašiti 3 milijarde eura
prometa.
“U 2011. godini realizirano je
23,5 milijuna eura čiste dobiti,
odnosno 22,5 manje nego u
2010. Imali smo 2,93 milijarde
eura prihoda od prodaje, što je
pak za 5,3 posto više nego godinu
prije”, napomenuo je Debeljak
i dodao:
“Na svim se tržištima grupa
suočavala s posljedicama gospodarske krize, koje su obilježile
smanjen opseg potrošnje i promjenu
strukture košarice proizvoda. Na
slovenskom tržištu Mercator je
zadržao svoj tržišni udjel i položaj
najvećeg trgovca, dok je rast prihoda većinom rezultat djelovanja na
inozemnim tržištima”.
Prvi puta se dogodilo da je
broj zaposlenika Mercatora
veći izvan Slovenije. Mercator je u cijeloj regiji poslovao
s profitom, osim u Albaniji i
Bugarskoj, gdje su tek započeli
s poslovanjem, te Hrvatskoj
gdje se posluje s gubitkom od
2009. godine. Ukupni prihodi
u Hrvatskoj lani iznosili su 430
milijuna eura, što je za 0,6%
više nego u 2010. godini. Ukupni prihodi od prodaje u RH
iznosili su pak 382,3 milijuna
eura.
Grupa je 2011. godine investi-
Merkur čeka novi kredit
Trgovački lanac Merkur iz
Nakla u Gorenjskoj pokrajini, koji je već neko vrijeme u
financijskim problemima, čeka
nove kredite banaka koje su
mu odobrile, drugi po redu,
veći zajam u visini od sedam
milijuna eura. Tim novcem bi u
Merkuru pojačali zalihe, a kako
kažu, zbog dolaska proljeća kad
su kupovine najveće, taj kredit
im je prijeko potreban što prije.
Kako je grupa Merkur poslovala
u prošloj godini, za sada još nije
poznato, ali poduzeće je, prema
podacima revizije, napravilo
226,8 milijuna eura prihoda i
minimalni profit iz poslovanja
prije amortizacije (EBITDA) u
visini od 200 milijuna eura. Podizanje obujma poslovanja Merkura, koji vodi Uprava na čelu s
Blažom Pesjakom, nastavlja se i
ove godine. Rezultati iz siječnja
su u usporedbi s prošlogodišnjim, prema njegovim riječima,
bolji za 40 posto.
rala i 122 milijuna eura, otvoreno je 96 novih trgovina na
šest tržišta. Mercator je ušao i u
biznis s benzinskim postajama
pokraj svojih supermarketa.
U Austriji je povoljnije
Savez potrošača Slovenije
nedavno je uspoređivao cijene
u prodavaonicama Hofera u
Sloveniji i Austriji i došao do
zaključka da među njima ima
mnogo razlika. Ako je suditi po
standardu u obje države, trebalo
bi biti povoljnije kupovati artikle u Sloveniji ili bar da budu
na istoj razini. No, čak 400
proizvoda na policama u Austriji ima 75 posto nižu cijenu.
Razlika se kreće od 15 centi do
60 eura za proizvod. Savez je na
svojoj internetskoj stranici objavio i objašnjenje Hofera, koji
više cijene za neke proizvode
u Sloveniji obrazlaže sljedećim
riječima:
„Jedno od
naših osnovnih načela
je najviša
kvaliteta po
najnižim
cijenama, ali ipak moramo kod
naše ponude pogledati više strana
trenutne situacije na tržištu. Više
cijene na slovenskim policama
možemo pripisati tome, da su proizvodi obično povoljniji tamo gdje je
kupaca više i gdje je konkurencija
između ponuđača veća. To znači
širu ponudu i niže cijene, a to je
očigledno, prema mišljenju Hofera,
u Austriji”.
veljača 2012. www.instore.hr
Cijene upola niže
nego u EU
Prosjek cijena u Bosni i Hercegovini malo je viši od 50 posto
prosjeka 27 zemalja Europske
unije. Prema ovim kriterijima,
BiH nije na samom europskom
začelju. Međutim, po stvarnoj
osobnoj potrošnji svojih stanovnika pripada samom europskom dnu. Promatrajući opću
razinu cijena u BiH, zaključak
je da je skuplje nego u Srbiji,
gdje cijene iznose 46 posto od
prosjeka EU-a. Također, jeftinije
je i u Albaniji, gdje cijene iznose
42 posto od EU prosjeka i u
Makedoniji, koja je s prosjekom
cijena od 39 posto prosjeka EU,
najjeftinija u Europi. Cijene
u BiH su više nego u Bugarskoj koja je članica EU, a gdje
iznose 45 posto prosjeka EU.
BiH ima isti prosjek cijena kao
i Crna Gora, dok su cijene u
Rumunjskoj neznatno veće – 51
posto prosjeka EU-a. Međutim,
kad se usporedi stvarna osobna
potrošnja po stanovniku, a koja
se sastoji od izdataka na robe i
usluge koje je kućanstvo potrošilo ili platilo, kao i od usluga koje
su osigurale neprofitne institucije i vlade za potrebe osobne
potrošnje (najvažnije usluge
zdravstva i obrazovanja), BiH se
nalazi na pretposljednjem mjestu
u Europi. Naime, stvarna osobna
potrošnja po stanovniku izražena
u standardu kupovne moći iznosi
za BiH samo 37 posto prosjeka
Europske unije.
13
Raste internetsko tržište
Ovu godinu bi mogao obilježiti
veliki rast internetske prodaje, i
to ne samo roba i usluga, nego
i pružatelja tih usluga, odnosno portala. Sve više stranih
kompanija
je zainteresirano za
kupovinu
nekih od
mnogobrojnih
popularnih
internetskih
stranica na
bosanskohercegovačkom
tržištu.
Najveći
interes investitori su pokazali
za portale za kupoprodaju,
a potom portala za vijesti.
Nekoliko projekata je prodano
u proteklim godinama, a među
njima najpoznatija prodaja je
bila ona – portala www.dernek.
ba. Trenutno su u tijeku pregovori s većim brojem portala u
BiH, čija ukupna transakcijska
vrijednost može dosegnuti 2,5
milijuna eura, što bi predstavljalo svojevrsni rekord na
ovom internetskom tržištu.
Da je tržište
zanimljivo
i za strane
investicije,
a ne samo
preuzimanja,
pokazuje nedavni ulazak
hrvatskog
hosting
giganta
Avalona, koji
sada nudi
svoje usluge
preko www.
avalon.ba i
koji je u manje od mjesec dana
rada uspio zauzeti dobar dio
tržišta na tom području. Inače,
svake godine se sve više informatičkih kompanija pojavljuje
na BiH tržištu. Što je dobar
pokazatelj da u određenim
segmentima BiH ne zaostaje za
svjetskim tržištima.
FrieslandCampina preuzima tri
mljekare
Mira izvozi u Saudijsku Arabiju
Nizozemska kompanija Royal
FrieslandCampina postat će
novi vlasnik dubičkog Mlekoprodukta, zatvorene banjalučke
Mljekare i male mljekare East
Milk u Sarajevu, u sklopu preuzimanja njihovih dosadašnjih
vlasnika iz Srbije. FrieslandCampina je na svom portalu
objavila da je s kompanijom
Salford Capital Partners potpisala memorandum o akviziciji
beogradskog Imleka i subotičke
Mlekare, s ciljem da utvrdi svoju
poslovnu poziciju u jugoistočnoj
Europi. Ovo preuzimanje će
poslovnoj mreži Nizozemaca,
kako tvrde, pridodati aktivnosti
mljekare na području zapadnog
Balkana, što uključuje oko 1.470
zaposlenih u šest proizvodnih
pogona i četiri ureda u Srbiji,
BiH i Makedoniji. Tako će
Campinini sadašnji poslovi u
regiji u Mađarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj biti prošireni i
na Srbiju, BiH i Makedoniju,
čime će opsluživati tržište od 76
milijuna stanovnika.
Fis potvrdio kupovinu Peveca
Tvornica keksa i vafla Mira iz
Prijedora planira u 2012. godini
proizvesti više od 6.000 tona
konditorskih proizvoda. Ova
tvornica, koja se nalazi u sastavu
Kraša, povećanje proizvodnje
usmjerit će prema izvozu. Kako
iz Mire još navode, osim stalnih
zemalja, svoje proizvode će po
prvi put izvoziti u Saudijsku
Arabiju, a očekuju i povećanje
izvoza na tržište Švedske. U
prethodnoj godini, ova tvrtka
je proizvela 5.581 tona konditorskih proizvoda, od čega je
prodano 2.702 tone. Čak 82
posto je prodano na stranim
tržištima.
Trgovački centar Fis iz Viteza
potvrdio je preuzimanje Peveca
u Banja Luci. Kao što smo
najavili, Fis je kao trećeplasirani
došao do mogućnosti da svojom
ponudom od 9,1 milijuna konvertibilnih maraka, što je oko 4,6
milijuna eura, preuzme imovinu
Peveca u Banja Luci. Na licitaciji
za prodaju imovine Peveca, održanoj u listopadu prošle godine,
Fis je bio trećeplasirani ponuđač i našao se iza tvrki Vadaco
i Venera. Trenutno trgovački
lanac Fis, sa sjedištem u Vitezu,
zapošljava 2.500 radnika i ima
mrežu od 13 prodajnih centara
širom BiH i Hrvatske.
14
veljača 2012. www.instore.hr
regionalne vijesti
Uspješno certificiran IFS
Cash&Carry standard
Metro Cash&Carry u Srbiji
uspješno je certificirao svih
sedam veleprodajnih objekata
po IFS Cash&Carry standardu,
koji predstavlja najviši svjetski
standard za kvalitetu i sigurnost
hrane priznat od Globalne inicijative za sigurnost hrane (GFSI).
Certifikati su dodijeljeni poslije
provjere koja je objavljena početkom prosinca 2011. godine.
„Certifikacijom prema IFS Cash
&Carry standardu Metro Srbija
osigurava kvalitetu i sigurnost
hrane kroz cjelopkupan lanac
prozvodnje, skladištenja i prodaje. Proces certifikacije uključuje
i domaće dobavljače, koji svoje
proizvode plasiraju kroz program robnih marki Metroa. Dobavljači privatnih robnih marki
su certificirani ili su u procesu
certifikacije proizvodnih pogona
prema IFS/GFSI standardima.
Od 81 dobavljača koji sudjeluju u programu Metro robnih
marki, 62 su već uspješno certificirali svoje pogone po IFS,
BRC ili FSSC 22000 standardu,
a očekuje se da će preostali taj
proces okončati do kraja ove
godine“, navodi se u priopćenju
kompanije. Kako su još pojasnili
iz Metroa, IFS standard kupcima pruža sigurnost i pouzdanost
po pitanju kvalitete, sigurnosti
i ispravnosti hrane, a domaćim
proizvođačima certificiranim
po ovom standardu otvara mogućnost izvoza i konkurentnost
prozvoda izvan granica naše
zemlje.
Delta Agrar na
Fruit Logistica
2012.
„Upravo zahvaljujući poštivanju visokih standarda
kvalitete i sigurnosti, srpski
proizvodi se danas kroz mrežu Metro Cash&Carry izvoze
u devet europskih zemalja od
kojih su šest članice Europske
unije“, dodaju iz kompanije.
Delta Agrar predstavio je
program proizvodnje voća i
povrća na sajmu Fruit Logistic
2012. u Berlinu, jednom od
najprestižnijih svjetskih skupova
proizvođača svježeg voća i povrća. U sklopu sajma održana je i
konferencija ‘Srbija – mogućnosti i prespektive na tržištu
svježeg voća Europske unije’, na
kojoj su sudjelovali predstavnici
Europske unije, državne uprave
Republike Srbije, stranih i domaćih kompanija i profesionalna udruženja proizvođača voća
i povrća. “Srbija ima budućnost
Širi asortiman zdrave i organske hrane
maloprodajnim objektima,
sveden je pod jedinstveni vizualni identitet, prepoznatljivog
imena i slogana „Zdrava hrana
- zagrizi zdravo“, navodi se u
priopćenju tvrtke.
Trgovačka kompanija Univerexport proširila je asortiman
organske i zdrave hrane, tako
da sada ovaj segment broji više
od 3.000 proizvoda, a obuhvaća svježe namirnice, odnosno
voće i povrće, od kojih je jedna
trećina organskog podrijetla i
sastava. „Od rujna prošle godine Univerexport je pokrenuo
potpuno novi konept organske
hrane, a proces proširenja asortimana i edukacije potrošača o
zdravoj i organskoj hrani i piću,
bio je zaista pionirski pothvat.
Da bi se potrošačima na što
lakši način predstavio novi
koncept, cjelokupan asortiman
zdrave hrane u Univerexport
BB Trade ostvario rast
Zrenjaninska trgovačka kompanija BB Trade prošlu je godinu
završila s ostvarenim prometom od 29 milijuna eura, što
predstavlja rast od 18 posto u
odnosu na 2010. godinu. Kako
je rekao direktor ovog poduzeća,
Dragoljub Bjeloglav, nastavljeno
je širenje maloprodajne mreže,
pa su se Persu marketi otvorili
na još 21 lokaciji. Osim toga,
provedena je i detaljnija analiza
poslovanja svakog maloprodajnog objekta i na osnovu rezultata odlučeno je da se zatvori 17
trgovina koje nisu zadovoljavale
zacrtane standarde profitabilnosti. Za ovu godinu, na osnovu
poslovnog plana za razdoblje do
2016. godine, prema riječima
Bjeloglava, zacrtan je promet od
3,6 milijardi dinara.
Nova tvornica
Foodland-a
Kompanija Foodland uložila je
oko tri milijuna eura u izgradnju nove tvornice – pogon u
selu Igroš blizu Kopaonika,
koji bi trebao početi s radom
u svibnju. Ovaj proizvođač će
tako povećati svoje kapacitete
čak četiri puta: “Nova tvornica
bit će površine oko 5.000 kvadratnih metara, a umjesto 3.000 tona,
koliki su nam sadašnji kapaciteti u
Konilju kod Brusa, naša kompanija će godišnje moći preraditi i do
kao ponuđač voća i povrća na
tržištu EU. Posljednjih godina
uveliko su povećane površine pod
modernim zasadima, uz najave
daljnjeg širenja voćnjaka pod certificiranom proizvodnjom. Sve je
veći broj profesionalnih proizvođača voća i povrća, koji se trebaju
udružiti međusobno i s velikim
agrosistemima kakav je Delta
Agrar, kako bi tržištima Rusije i
EU ponudili najkvalitetnije voće i
povrće iz Srbije”, istaknuo je na
sajamskoj konferenciji u Berlinu, Milan Grgurević, generalni
direktor Delta Agrara.
12.000 tona voća i povrća”, rekao
je vlasnik i direktor Foodland-a,
Vaso Lekić. Roba proizvedena
u novom pogonu , biti će prema
njegovim riječima, prodavana
izvan granica Srbije, s obzirom
da je motiv za otvaranje novih
kapaciteta, upravo i bio povećanje konkurentnosti na svjetskim
tržištima. Inače, Foodland
je prisutan na 25 tržišta, a u
tijeku 2012. godine, radit će na
uspostavljanju operacija na svim
tim tržištima, kao i na jačanju
prisutnosti prije svega u Rusiji,
Njemačkoj, Americi i Kanadi.
veljača 2012. www.instore.hr
Početak izgradnje Duhanskog
kombinata Podgorica
Izgradnja nove tvornice Duhanskog kombinata (DKB), koja će
biti iza Distributivnog centra u
Podgorici, počet će za dva do
tri mjeseca, iako natječaj za taj
posao još nije raspisan, priopćili
su predstavnici Sindikata kompanije. Predsjednik Sindikata
DKP-a Željko Vujadinović,
rekao je da se malo kasni s
izgradnjom tvornice, ali su od
Vlade dobili garancije da će se
ona završiti.
“Postoje neki tehnički problemi
zbog koji je odgođena izgradnja
tvornice, ali za dva do tri mjeseca
očekujemo da radovi započnu”,
rekao je Vujadinović i dodao da
će se plan i program realizacije
završiti na način koji će zadovoljiti većinu zaposlenih. Idejno
rješenje za izgradnju nove
tvornice DKP-a je završeno, ali,
prema njegovim riječima, potrebno je još završiti i plansku
Slijedi uvoz
skuplje hrane
U Crnoj Gori je oko 90 posto
plastenika na neki način oštećeno nakon velikih padalina ove
zime. Uništeni plastenici će biti
uzrok povećanog uvoza poljoprivrednih proizvoda i rasta njihovih cijena. Taj trend će prema
očekivanjima proizvođača, trajati
dok ne stignu proizvodi s otvorenih polja, odnosno do početka
lipnja. Predstavnik Udruženja za
plasteničku proizvodnju Ratko
Vujošević, kazao je da je 90
posto plastenika na neki način
oštećeno, ali da još nisu prikupili
sve podatke na osnovu kojih
bi mogli govoriti o konkretnoj
šteti: “Izvjesno je da je uništeno oko
350.000 metara kvadratnih folije,
a kada su objekti u pitanju, štetu
moraju procijeniti državni organi i
taj dio posla će potrajati”, rekao je
Vujošević.
dokumentaciju. “Najvažnije je
da smo postigli dogovor da se s ove
lokacije ne ide do trenutka dok se
ne izgradi nova tvornica”, naveo
je Vujadinović.
Nova tvornica bi, kako je
planirano, trebala biti izgrađena
na površini od oko 19,5 tisuća
kvadratnih metara. Za njenu
izgradnju bit će utrošeno nešto
više od šest milijuna eura od
ukupno 13,2 milijuna, koja je u
lipnju 2010. godine dobivena
od prodaje zemljišta na kojem
se sada nalazi DKP.
15
U kolovozu 2011. troškovi
života niži za 0,1 posto
Cijene na malo u Makedoniji u
kolovozu 2011. bile su više za
3,8 posto nego u istom mjesecu
2010., a troškovi života u tih
godinu dana porasli su za 3,6
posto. No dobra je vijest da je
po prvi puta došlo do promjene
trenda jer su se troškovi života
u kolovozu 2011. ipak spustili
za 0,1 posto u odnosu na srpanj
2011.
PTT usluge su u kolovozu
također bile povoljnije za 3,7
posto, turistički aranžmani za
3,2, a prijevoz putnika za 2,1
posto. Obuća je u Makedoniji
pojeftinila za 1,2 posto, a usluge vezane uz stanovanje za
0,8 posto. Među proizvodima,
koji su tijekom kolovoza poskupjeli, u odnosu na srpanj,
bili su: masti (za 5,5 posto),
jaja (1,7 posto), riba je skuplja
za postotak i pol, a prerađevine od mesa za 0,8 posto.
Naftni derivati poskupjeli
su za 4,1 posto, centralno
grijanje za 2,9 posto, sredstva
za obrazovanje 2,2 posto, a
sredstva za higijenu 0,6 posto.
Na prodaju 13
vinarija
Podrška za
Vitaminku
U Makedoniji se prodaje 13
vinarija od ukupno 84, a kao
glavni razlog navode se financijski problemi. Prema nekim
nagađanjima, vlasnici nekih od
vinarija sami su počeli nuditi
svoj biznis financijski moćnijim
domaćim proizvođačima vina,
a neki traže i strane partnere,
prenio je skopski tjednik Kapital. Među poznatim vinarijama
koje su objavljene za prodaju
su Grkov, Fonko, Popova
Kula. Međutim, pojavila se i
suprotna vijest prema kojoj je
vlasnik vinarije Grkov, Jovan
Grkov, demantirao informaciju
o prodaji.
Europska banka za obnovu i
razvoj (EBRD) nastavlja podupirati razvoj privatnog sektora
u zemljama zapadnog Balkana
i to, s 2,5 milijuna eura kredita
jednom od najvećih prehrambenih proizvođača u Makedoniji
– Vitaminki. Ovaj kredit će biti
iskorišten za kupovinu opreme
za proizvodnju i pakiranje te
za provedbu programa koji
će doprinijeti uštedi energije.
Vitaminka je jedna od najvećih tvrtki u agrobiznisu ove
zemlje i proizvodi širok spektar
prehrambenih proizvoda pod
svojim imenom, a proizvodi i
za privatne marke, kao što su
čokolade, hrskave grickalice,
proizvodi u prahu, aditivi, kečapi, majoneze i keksi. Kompanija
izvozi više od 40 posto proizvoda, od čega najviše u Srbiju,
Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, a onda i u Sloveniju.
Zaustavljeno
Volijevo preuzimanje Novitoa
Crnogorska tvrtka Voli, koja od
studenoga prošle godine pregovara s vlasnicima trgovačkog
lanca Novito oko preuzimanja i
dalje čeka suglasnost za prodaju
od najvećeg vjerovnika Crnogorske komercijalne banke, što
je potvrdila glasnogovornica
Volija, Olivera Šuškavčević.
“Na osnovu dosadašnjih kontakata
s CKB-om i vlasnikom trgovačkog lanca Novito, kompanijom
Mješovito, s optimizmom gledamo
na dobivanje suglasnosti od strane
banke”, rekla je Šuškavčević.
Pritom nije željela navesti koliki
je iznos dogovorene kupoprodajne transakcije, jer je, kako je
spomenula „standardna praksa da
se detaljne informacije ne plasiraju
u javnost dok traje usuglašavanje”.
Prema saznanjima medija, Voli,
odnosno njegov vlasnik Dragan
Bokan, ponudio je za kupovinu
Novitoa sedam milijuna eura,
od čega za bivši Era centar 2,5
milijuna eura, a ostatak za dio
obveza prema državi i dobavljačima.
16
veljača 2012. www.instore.hr
svjetske vijesti
Delhaizove strategije
će se 14 Bottom Dollar Food
trgovina u Pittsburgu i Youngstownu, u Ohiu, do kraja prvog
tromjesečja, a ostalih 10 do 15
do kraja godine.
„Današnjim akcijama nastojimo
učvrstiti američke operacije i
omogućiti našoj kompaniji da se
fokusira na repozicioniranje Food
Lion banera, kao i ekspanziju
Bottom Dollar Food banera na
nova tržišta. Iako su ove teške odAmerički dio Delhaize grupe
nastoji ojačati svoju poziciju na ovom tržištu tako što
će zatvoriti nekoliko neisplativih trgovina. Tako će,
prema najavama, iz Delhaize
America, biti ugašen njihov
Bloom baner, koji posluje u
Virginiji i Marylandu. Osim
toga, zatvorit će se i 126 trgovina, od kojih 113 radi pod
banerom Food Lion, sedam
pod Bloom banerom, a šest
kao Bottom Dollar Food. Kao
rezultat toga, 64 Bloom and
Bottom Dollar Dod trgovina u
Marylandu i Sjevernoj Karolini
i Virginiji će biti pretvorene
u Food Lion trgovine, dok će
istovremeno, jedna Food Lion
trgovina na Floridi ubuduće poslovati pod banerom Harveys.
Sve ove nabrojene trgovine zatvorit će se u roku mjesec dana,
dok će prebacivanje spomenutih
trgovina u druge banere početi
odmah. Na kraju, poslovat će
1.127 Food Lion trgovina diljem 10 američkih država. Kao
što su ranije najavili, otvorit
Prijedlog o slobodnoj
trgovini između EU i SAD
Pozive Njemačke i Velike
Britanije da započnu pregovore
o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama podržali su i
lideri Europske unije. Složili su
se da je neophodno da stručnjaci
razmotre sve opcije za poticanje
trgovine i investicija između
EU i SAD-a, oko čega se već
dugi niz godina vode pregovori.
Prilikom nedavnog Svjetskog
ekonomskog foruma u Davosu,
najglasniji po ovom pitanju bili
su njemačka kancelarka Angela
Merkel i premijer Velike Britanije David Cameron.
„EU i SAD su međusobno jedan
drugome najvažniji trgovački
partneri, s trgovinskom razmjenom
većom od 600 milijardi eura, a
mogućnosti naše suradnje još nisu
iscrpljene!” smatra Merkel.
Među sudionicima foruma,
također se moglo čuti i izražavanje nade da će ranije pokrenuta
pitanja o liberalizaciji trgovine
proizvodima i uslugama, kao i
investicijama preko sporazuma
o slobodnoj trgovini s Indijom
i Singapurom, konačno dobiti
epilog. Indija od lipnja 2007. godine vodi pregovore u vezi ovog
pitanja s EU, svojim najvećim
trgovačkim partnerom, dok ih je
Singapur započeo 2010. godine.
dogovor
SAD i EU potpisale su na
Sajmu organske hrane u
Nürnbergu sporazum, koji će
omogućiti prodaju organske hrane s certifikatom
na oba tržišta. Uzgajivači
i kompanije s obje strane
Atlantika do sada su morali
pribavljati odvojene certifikate, suočavajući se s duplim
troškovima, inspekcijama
i papirologijom. Sporazum
o partnerstvu će stupiti na
snagu 1. lipnja. EU i SAD su
najveći svjetski proizvođači
organske hrane, a oba tržišta
se procjenjuju na više od 50
milijardi dolara.
luke imale veliki utjecaj na naše
suradnike, klijente i zajednicu,
mi vjerujemo da će, upravo, ove
akcije pomoći da bolje služimo
našim kupcima na tržištima
s velikom gustoćom, pozicionirajući kompaniju za veliki
rast”, rekao je CEO Delhaize
America, Ron Hodge.
Kredit za širenje
Ovaj belgijski trgovački lanac dobio je zajam od 210 milijuna
eura za širenje maloprodajne mreže u Rumunjskoj, priopćila je
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Kako je navedeno,
EBRD će podržati suvremenu industriju maloprodaje u Rumunjskoj udruženim kreditom od 210 milijuna eura lancu Delhaize
za financiranje investicija te kompanije. Od tog iznosa EBRD će
izdvojiti 140 milijuna eura, a banke ING i Rabobank 70 milijuna
eura. Inače, Delhaize je prisutan u ovoj zemlji od 2003. godine
i na ovom tržištu posluje osam njegovih hipermarketa branda
Kora. Uz pomoć ove financijske ‘injekcije’ EBRD-a, kompanija
će izgraditi do 17 velikih i srednjih hipermarketa u Bukureštu i
gradovima u unutrašnjosti regije.
Rezultati nadmašili
očekivanja
Švicarski prehrambeni div
Nestle uspio je neutralizirati
utjecaj jačanja domaće valute
i solidno povećati neto dobit
u 2011. godini zahvaljujući
nočekivanom rastu organske
prodaje. Prema izvještajima
kompanije, njena neto dobit u
prošloj godini povećana je za
osam posto, na 9,5 milijardi
švicarskih franaka, što je 10,35
milijardi dolara, ukoliko se
iz usporedbe izuzme prodaja
oftalmološke kompanije Alcon.
Prošlogodišnja prodaja te
kompanije povećala je dobit
kompanije Nestle u 2010. g.
na 34,2 milijarde švicarskih
franaka, odnosno 35,8 milijardi
dolara. U prošloj godini, Nestle
je ostvario organski rast, koji
ne uključuje utjecaj akvizicija i
valutnih tečajeva, u visini od 7,5
posto, nadmašivši očekivanja
analitičara koji su predviđali da
će iznositi oko sedam posto, s
obzirom na snažne oscilacije na
tržištima, rast cijena sirovina i
jaki franak. U izvještaju navode
da nastavljaju rasti u svim
regijama svijeta – za pet posto
u Europi, 6,5 posto u Sjevernoj i Južnoj Americi i za 13,1
posto u Aziji, Oceaniji i Africi.
Ipak, ukupni prihodi Nestle-a
su u prošloj godini smanjeni za
83,6 milijardi franaka, odnosno
91,11 milijarde dolara, a gotovo
110 milijardi franaka u godini
ranije. Taj pad uglavnom je
povezan s promjenama valutnih
tečajeva i utjecajem prodaje
imovine i bio je nešto manji
nego što se očekivalo, s obzirom
da je Švicarska središnja banka
intervenirala na tržištu u pokušaju da zaustavi rast franka, što
je poduprlo Nestle-ove ukupne
prihode u posljednjih nekoliko
mjeseci 2011. godine.
veljača 2012. www.instore.hr
Rekordni izvoz alkohola
Francuska je ostvarila rekordni
izvoz vina i žestokih pića prošle
godine. Vrijednost izvoza bila
je veća od 10 milijardi eura, što
je godišnji rast od 10 milijardi eura, odnosno 10,5 posto.
Francuska Federacija izvoznika
vina i žestokih pića navodi da
su, zahvaljujući suficitu od 8,6
milijardi eura, vina i žestoka
pića dali najveći doprinos francuskom trgovačkom biznisu,
odmah poslije aeronautičke
industrije. Predsjednik Federacije Louis Fabris Latour rekao
je da je taj vrijednosni rast
izvoza bio u većoj mjeri rezultat
rasta cijena od 10,5 posto nego
povećanja obujma izvoza od 2,5
posto. Izvozno tržište u usponu
je nastavilo rasti i u 2011.
godini ostvarivši profit veći od
jedne milijarde eura, što je rast
od tri posto u 2011. g. Azija je
uvela žestoka pića u vrijednosti
od 2,5 milijarde eura, što je rast
od 29 posto, dok je američki
kontinent uvezao pića u vrijednosti od 2,1 milijarde eura, što
predstavlja rast od devet posto.
Svjetsko tržište piva poraslo
Svjetsko tržište piva poraslo je
u prošloj godini za 2,7 posto
zahvaljujući tržištima u razvoju,
a u ovoj godini njegov će se
rast vjerovatno blago
usporiti, na 2,5
posto, procijenila je
istraživačka grupa
Plato Logic.
„Sveukupno gledano,
bolja provizorna brojka za 2011. g. ukazuje na daljnji stabilni
oporavak i predstavlja
poboljšanje u odnosu na
1,6 postotni rast u 2010.
godini i 0,4 postotni
rast u 2009. godini“,
naveo je u priopćenju
Platov direktor, Ian
Pressnell. Ljestvica
četiri najveća svjetska pivara
nije se mijenjala u 2011., pa je
Anheuser-Busch InBev zadržao
prvo mjesto, drugo
je ponovno pripalo
SABMilleru, treće
Heinekenu, a četvrto
Carlsbergu. Velika
četvorka drži oko 50
posto udjela na svjetskom tržištu. Između
prvih deset nalaze se još
kineski Tsingtao i Bejing
Yanjing, meksički Grupo
Modelo, američko-kanadski Molson Coors,
japanski Kirin i turski
Anadolu Efes.
Kellogg’s kupuje Pringles
Kompanija Procter&Gamble
objavila je da je ukinula prodaju
svoje Pringles snack jedinice Diamand Foods-u i da
će je umjesto njima, prodati
Kellogg’su. Ovaj proizvođač
žitarica platit će za to 2,7
milijardi dolara, a kako još iz
Kellogg’sa kažu, vide Pringles
kao odlično strateško uklapanje u kompaniju. John Bryant,
CEO u Kellogg’su izjavio je:
„Pringles je ostvario globalan
trag što će katapultirati Kellogg’s
na broj dva poziciju u svijetu
kategorije grickalica i pomoći
nam ostvariti naš cilj da posta-
nemo zaista globalna kompanija
proizvodnje grickalica i žitarica“.
Dodatni brand Pringles trebalo
bi dopuniti već postojećim
Kellogg’s brandovima, kao što
su Keebler, Cheez-it i Special
K Cracker Chips. Iz kompanije
još kažu da će ova kupovina
povećati njihov dug, u slučaju
da cijeli postupak bude završen
do lipnja ove godine.
17
Prihodi Heineken-a premašili
17,12 milijardi eura
Nizozemski proizvođač piva
Heineken objavio je da je u
protekloj godini imao pad
dobiti, dok u ovoj očekuje da će
ulazni troškovi rasti ponajprije
zbog poskupljenja glavne sirovine, ječma. U 2011. godini neto
dobit Heinekena je smanjena
za 1,2 posto, na 1,43 milijarde
eura. Niža dobit u usporedbi
s godinom ranije pripisuje se
se jednokratnoj dobiti zabilježenoj u 2010. godini. Prihodi
su premašili 17,12 milijardi
eura i bili su veći za 6,1 posto,
zahvaljujući Heinekenovoj
akviziciji meksičkih brandova
piva iz travnja 2010. godine,
među kojima su Sol, Dos Equis
i Tecate. Taj najveći europski
proizvođač piva i među vodećih
pet u svijetu lani je prodao
213,9 milijuna hektolitara piva,
što je za 3,6 posto više nego u
2010. godini. Heineken očekuje
rast troškova za šest posto u
ovoj godini, ponajprije zbog
viših cijena ječmenog slada. U
kompaniji se nadaju da će to
uspjeti kompenzirati povećanom prodajom i smanjenjem
troškova, uključujući i otkaze
radnicima. U 2011. godini kompanija je otpustila 1,134 ljudi,
tako da je krajem prošle godine
širom svijeta zapošljavala nešto
manje od 70 tisuća ljudi.
Duple investicije
za Penny
Rekordan broj
dostava
Rewe grupa je skoro udvostručila investicije u razvoju svog
diskontera Penny u Češkoj.
Ovaj trgovački lanac izdvojio
je svotu od 52 milijuna dolara
za svoju ekspanziju i modernizaciju svojih trgovina, skladišta
i logistike tijekom ove godine.
Prošle godine, Penny je potrošio 31 milijun dolara, dijelomice
za renoviranje jedinica.
Britanski trgovački lanac
Tesco priopćio je kako je imao
rekordan broj isporuka na svojoj
online stranici Teco.com usprkos
velikom broju storniranih naloga
zbog ovogodišnjeg snijega. Prema riječima nadležnih iz kompanije, zabilježen je 14 postotni
rast prodaje u razdoblju od šest
tjedana, do 7. siječnja ove godine,
a porast se nastavio u veljači.
Ukratko
Rezultati
Cola-Cola:
Povećanom
prisutnošću
i prodajom
ledenih čajeva
i sokova na
azijskom
tržištu, kompanija Coca Cola
zabilježila je dobit u posljednjem
tromjesečju 2011. godine, s neto
zaradom od 1,65 milijardi dolara.
U Japanu je zabilježen rast pet
posto, a u Kini 10 posto. Kompanija planira do 2015. g. svesti
troškove na 550 do 650 milijuna
dolara. Zbog viših cijena plastike
i kukuruznih zaslađivača, prodajna
cijena u SAD-u je uvećana za jedan
posto, dok je visok jednoznamenkasti rast zabilježila i Coca Cola
Zero. Na euroazijskom i afričkom
tržištu, prodaja je porasla za četiri
posto, a operativni prihod za
16 posto.
PepsiCo: Kompanija je u 2011. godini zabilježila rast u proizvodnji,
neto i operativnom prihodu. Dobri
rezultati su posljedica globalnog
prisustva na tržištu grickalica i pića,
pripajanja dijela ruske mljekare
Wrimm-Bill-Dann i povećane
prodaje. PepsiCo je povećala i
globalnu prodaju grickalica za
osam posto, pića za pet posto,
dok je neto zarada u posljednjem
tromjesečju porasla za 11 posto,
na 20,2 milijuna dolara. Godišnja
neto zarada uvećana je za 15
posto, na 66,5 milijardi dolara.
18
veljača 2012. www.instore.hr
trade magazini svijet
Neizbježni za svako
uspješno poslovanje
Trgovački magazini nude svojim čitateljima puno više informacija o sektoru robe široke potrošnje nego što se može naći u bilo kojoj
drugoj vrsti medija. Da nisu postali popularni samo posljednjih desetljeća, dokazuje The Grocer (www.thegrocer.co.uk), koji će ove godine proslaviti, čak, 150 godina. Iz godine u godinu, sve ih je više, a mnogi od njih ne propuštaju ni priliku za organiziranjem popratnih
događaja, okupljajući ljude relevantne za FMCG sektor. Predstavljamo vam neke od vodećih trade magazina u svijetu.
Mađarska:
Australija:
www.trademagazin.hu
www.retailmedia.com.au
Trade Magazin ove godine
slavi sedam godina postojanja.
Ovaj mjesečnik (s dvobrojima
za siječanj - veljaču i kolovoz
- rujan) o trgovini robe široke
potrošnje namijenjen je donositeljima ključnih odluka u
svim područjima poslovanja:
od malih proizvodnji, trgovina, ugostiteljskih poduzeća,
do menadžera i izvršnih direktora najvećih kompanija.
U središte su stavljeni proizvođači i prodajni kanali primarne važnosti – maloprodaja, veleprodaja i HoReCa sektor. Da bi doprli do njih koriste
ažuriranu bazu, a naklada je 23.000 primjeraka. Osim, na lokalnom, internetski portal se uređuje i na engleskom jeziku. Trade
Magazin Global na engleskom predstavili su 2007. godine i vrlo
je sličan domaćem izdanju, ali izlazi samo na međunarodnim
izložbama u inozemstvu. Trade Magazin je, osim nakladništva,
svoju pozornost usmjerio i na organiziranje nekoliko događaja
relevantnih za sektor, poput tematskih poslovnih dana, poslovnih večera, godišnjih konferencija, nagradnih svečanosti. Osim
toga, Trade Magazin je i osnivač POPAI Mađarska, organizacije za razumijevanje POS marketinške komunikacije i poboljšanje efikasnosti POS aktivnosti.
Retail World je vodeći australski magazin koji prati trgovinu prehrambenim
proizvodima. S nakladom od
12.063 primjeraka (podaci
do 30. rujna 2010.) i pozorno
odabranom ciljnom skupinom, Retail World je i odličan kanal za brzu i efikasnu
trgovinsku komunikaciju i
promidžbene kampanje. Sadržaj magazina oblikuje tim
stručnjaka i kolumnista koji
čitateljima nude vijesti, komentare i analize domaćeg i
međunarodnog tržišta, koristeći podatke Nielsen-a i Mintel-a.
Retail World se, također, bavi značajnim istraživanjem udjela
kategorija na tržištu i rezultate objavljuje u prosinačkom izdanju. Magazin izlazi dva puta mjesečno, a omiljen je među
ključnim donositeljima odluka, kako u sjedištima kompanija,
tako i na razini maloprodaje.
Retail World
Trade Magazin
SVJESNOST
Izvor Nielsen: Stope konverzije Trade magazina su najviše na
tržištu, a također ima i najveći broj čitatelja.
Spontano
Trade magazin
Izvor: Nielsen 2010.
Uz pomoć
52 %
Élelmiszer
100 %
37 %
Mai Piac
75 %
36 %
Termékmix
20
40
91%
pročita vijesti iz gospodarstva
■
74%
pročita magazin ’od prve do posljednje stranice’,
a više od polovine se često vraća na pročitano
■
62%
magazin prosljeđuje kolegama, a polovina njih i
onima koji imaju moć odlučivanja
■
80%
tvrdi da izvještaji Retail World-a usmjeravaju
njihove poslovne odluke
■
88%
u magazinu traži promidžbene oglase novih
proizvoda
67 %
24 %
0
■
77 %
33 %
Progresszív
Čitateljske navike u brojkama:
63 %
60
80
100
0
20
40
60
80
100
veljača 2012. www.instore.hr
Njemačka:
Grčka:
http://www.rundschau.de/
http://www.triaina.com/
19
Rundschau für den Triaina
Lebensmittelhandel Publications
Grčka nakladnička kuća Triaina
Publications u svom okrilju ima
četiri trgovačka magazina. Trofima
& Pota već 34 godine prati razvoj
industrije hrane i pića. Epikouria
je izdanje na engleskom jeziku koje
promiče grčku hranu i pića na međunarodnom tržištu. Izdanje Galaktokomia je namijenjeno profesionalcima u proizvodnji mlijeka i
mliječnih prerađevina, a Syskevasia
se bavi inovacijama na polju ambalaže u prehrambenoj proizvodnji.
Rundschau für den Lebensmittelhandel je magazin za učinkovitu
prodaju na mjestu prodaje. Magazin izvještava o trendovima u trgovini i industriji, ali i o najnovijim
istraživanjima u području psihologije prodaje, analize tržišta i category management-a. Rundschau
für den Lebensmittelhandel izlazi
jednom mjesečno. Nakladnička
kuća je Medialog, Gaggenau.
Danska:
Japan:
http://www.dhblad.dk/
http://www.shogyokai.co.jp/
Dansk Handelsblad Shokuhin Shogyo
Butikker
må droppe
kontanter
ny kæde i
SkælSkør
nicolai
olai
tog til
ønland
grønland
Nyheder // 4
Reportage // 12-13
Aktuelt // 18-19
19. auguSt 2011
102. årgaNg
Dansk Handelsblad
Salget er øget med 10 mia. kr. på
10 år. Nu skal nye centre trække
endnu flere kunder til
indkøbsCEnTRE
Af Henrik Denman
[email protected]
Shoppingcentrene sætter
nu for alvor gang i byggeriet
af nye centre og udvider de
eksisterende for at få endnu
flere kunder til at lægge
indkøbsturene under de overdækkede indkøbsgader.
Centrene har i dag en
markedsandel på 24 procent
af den samlede detailomsætning i Danmark – en stigning
fra 20 procent i 2002. Den
samlede omsætning i centrene ligger i dag på godt 50
Butikker
knækker
kredit­
kortet
mia. kr. mod 40 mia. kr. i
2002.
Branchen forventer, at
centrene vil nå en markedsandel på 30 procent om få år.
– Investorer trodser
krisen og fortsætter med at
bygge nyt og udvide de eksisterende. Dermed trodser
de den generelle udvikling
i detailhandelen, siger Per
Nyborg, adm. direktør i konsulentfirmaet ICP, der er eksperter i butikscentre.
lavere byggepriser
Mens store dele af dansk
detailhandel generelt går tilbage i omsætning og skærer
Coop og flere andre vil op­
kræve gebyr af kunder med
kreditkort
Danskere med kreditkort
som eksempelvis Master­
Card vil fra 1. oktober op­
leve, at det koster gebyr at
betale med kortet i danske
supermarkeder. Det kan få
UgE 33
colourbox
Centre runder
50 milliarder
ned i butiksantallet, sætter
shoppingcentrene fuld damp
på ekspansionsplanerne.
– De går i offensiven. Det
er meget langsigtede investeringer, og mange investorer
på området har mulighed for
at kunne disponere på den
baggrund. Derfor ser vi, at
man er meget stålsatte på, at
det her skal køre videre.
– Krise betyder muligheder, og mange investorer i
branchen oplever, at de kan
realisere projekter til lavere
byggepriser end før. Nogle af
de projekter, der ikke var specielt guldrandede før, bliver
lige pludselig interessante,
fordi det kan gøres til en anden pris. Så hvis man har det
finansielle beredskab, og det
har centrenes bagland, så har
de mulighed for at gøre det,
siger Per Nyborg.
mange kunder til at beholde
kreditkortet i lommen.
Kæderne har i sommerens
løb vogtet på hinanden og
tøvet med at melde deres
kommende gebyr­politik ud,
men nu kommer en af de
helt store aktører med en
udmelding.
Shokuhin Shogyo (u prijevodu: Trgovina prehrambenim proizvodima) je od svojeg prvog izdanja 1972.
godine najčitaniji mjesečnik među
trgovcima prehrambenih proizvoda
u Japanu. U svakom izdanju, čitateljima pruža najnovije informacije o
tržišnim kretanjima, kao i savjete za
razvoj poslovnih vještina i tehnika
prodaje.
Butikscentrene er
gået i offensiven
på trods af generel
tilbagegang i dansk
detailhandel.
– Det er overvejende
sandsynligt, at vi vil op­
kræve gebyrer ved kun­
dernes brug af kreditkort,
siger informationsdirektør
Jens Juul Nielsen fra Coop
Danmark.
Kontorchef i Finansrådet
Marianne Mosbæk er ikke
i tvivl om, at danskerne vil
ændre kort­vaner, når de
skal af med et gebyr for at
betale med deres interna­
tionale kreditkort i danske
supermarkeder.
– Færre mennesker vil
bruge deres kreditkort til at
betale i forretningerne, og
Chefer kan også græde ...
Beslutningstagere
med ansvar for
110 mia. kr.
… hvis de ikke får Dansk Handelsblad
op på bordet. Da Post Danmark har
hævet priserne på magasinpost, har
vi skiftet distributør, og der står ikke
længere att. person på avisen, hvis I
kun har ét abonnement.
Ovaj danski tjednik, Dansk Handelsblad, posvećen je čitavoj domaćoj
prehrambenoj industriji. Kao osnovni
trgovački vodič, tiskan na danskom jeziku, čitateljima donosi brojne članke
i oglase.
Hvem skal så have avisen? Jo, Dansk
Handelsblad er for beslutningstagere og for medarbejderne, men det er nok
din chef, der har bestilt avisen og vil
læse den først.
PS: Hvis I ønsker att. personer på avisen, så bestil mindst to abonnementer
på adressen, så sker det helt automatisk. Ring til os på 86 15 80 11. Eller
Beslutningstagere
mail til Linda på [email protected]
med ansvar for
110 mia. kr.
der vil være flere, der bruger
Dankortet. De nye regler er
jo i virkeligheden en skjult
støtte til Dankortet, siger
hun.
(cj)
Læs Mere siDe 4
Øget 33% i 2011 alene
i kædekontorer
og butikker
Skarpere historier
Nye magasiner
Nyt website
Øget 33% i 2011 alene
i kædekontorer
og butikker
Skarpere historier
Nye magasiner
Nyt website
Beslutningstagere
med ansvar for
110 mia. kr.
www.dhblad.dk
www.facebook.com/dhblad
www.twitter.com/dhblad
Beslutningstagere
med ansvar for
110 mia. kr.
Beslutningstagere
med ansvar for
110 mia. kr.
Øget 33% i 2011 alene
i kædekontorer
og butikker
Skarpere historier
Nye magasiner
Nyt website
Øget 33% i 2011 alene
i kædekontorer
og butikker
Øget 33% i 2011 alene
i kædekontorer
og butikker
Skarpere historier
Nye magasiner
Nyt website
Skarpere historier
Nye magasiner
Nyt website
Beslutningstagere
med ansvar for
110 mia. kr.
Øget 33% i 2011 alene
i kædekontorer
og butikker
Skarpere historier
Nye magasiner
Nyt website
Austrija:
Irska:
http://www.cash.at/
http://www.checkout.ie
Cash
Checkout
Cash je vodeći trgovački časopis u
Austriji koji prati događanja na tržištu prehrambenih i brendiranih
proizvoda i izvještava o trendovima u
prodaji. Namijenjen je donositeljima
odluka, menadžerima i zaposlenima
na prodajnom mjestu. Magazin izlazi
jednom mjesečno.
Checkout je vodeći irski magazin o prehrambenom prodajnom
sektoru, koji svoje čitatelje nalazi
u području veleprodaje, nabave
i proizvodnje. Checkout mnogi
smatraju autoritativnim glasom
na irskom FMCG tržištu, pa magazin u ovom trenutku s pravom
nosi priznanje B2B magazina godine.
20
veljača 2012. www.instore.hr
osvrt stručnjaka
Muke oko privrednog modela
u zemljama Adria regije
Rezovi se rade kad su vremena dobra. Svako rezanje državne potrošnje za vrijeme recesijskih
pritisaka čini recesiju još dubljom.
Autor: nenad Pacek, predsjednik gSA
[email protected]
O
scar Wilde je davno izjavio da
iskustvo nije ništa drugo nego
ime koje svi dajemo svojim
greškama. Kada pogledamo
u kakvom su gospodarskom
stanju zemlje bivše Jugoslavije, postavlja se pitanje kakvo je zapravo iskustvo
tranzicije od pada socijalističkog modela
samoupravljanja. Puno je pokazatelja da
se otišlo iz jednog ekstrema u drugi, a
gospodarski ekstremi ne mogu osigurati
održivi razvoj.
U mom dugogodišnjem radu s multinacionalnim kompanijama te s vladama širom svijeta, lako je primijetiti da svi žele
niske stope nezaposlenosti. Političarima
to osigurava nastavak vladavine. Gospodarstvima niska nezaposlenost praktički
jamči održivu potražnju, a kompanijama
praktički održivi rast prodaje i profita.
Kad moj tim u Beču analizira zemlje
bivše Jugoslavije za naše korporativne
klijente, radeći krajnju analizu, uvijek se
zaprepastim kako su visoke stope nezaposlenosti u svim državama. Da se razumijemo, niska je nezaposlenost u bivšem
socijalističkom sustavu bila umjetno niska i neodrživa. Ali ova današnja visoka
nezaposlenost je trzišno točna te također
neodrživa ako zemlje ikada žele napraviti
važnije gospodarske pomake.
Statistika o nezaposlenosti je upravo
zastrašujuća. U Srbiji je nezaposlenost
skoro 24%, u Bosni i Hercegovini preko
43%, u Makedoniji preko 31%, u Hrvatskoj ponovno blizu 19% i u Sloveniji
je također visoka – tek nešto ispod 12%
s rastućom tendencijom. Ne treba niti
spominjati da su ove brojke među najlošijima ne samo u regiji, nego i u cijelom
svijetu. Zapravo, gledajući podatke sa
svih kontinenata, jedino u nekim afričkim zemljama je situacija još katastrofal-
Nenad Pacek je osnivač i predsjednik
kompanije "Global Success Advisors
GmbH" i suosnivač korporativnog
servisa "CEEMEA Business Group".
nija. Ipak, realno gledajući, prave stope
nezaposlenosti u regiji su nešto niže zbog
toga što puno ljudi ipak nešto “raducka”
u sivoj ekonomiji, ali nema gospodarskog modela koji je održiv ako rastući dio
gospodarske aktivnosti završi u „ilegali“.
Vlade se javno muče i obećavaju bolje
dane što se tiče zaposlenosti, ali pomaka
je u zadnje vrijeme malo. Lako je kriviti
globalnu krizu. Ona sigurno doprinosi
visokoj nezaposlenosti i teskoćama oko
ponovnog ubrzanja gospodarskog rasta,
ali nije jedini uzrok.
Jedan od uzroka ovakve situacije je svakako način na koji je provedena privatizacija u mnogim zemljama. Bez obzira
radilo se o sumnjivim privatizacijama ili
onima koje su više manje bile legalne,
rezultat je često bio slično poražavajući.
Umjesto nastavka investicija u istraživanja kako bi održali te poboljšali konkurentnost postojećih proizvoda, mnogi
novi vlasnici su više bili zainteresirani
“isisati” što više ‘casha’ iz tvrtki za privatnu korist. Zbog povijesnih nedaća s
hiperinflacijom, vlade i središnje banke
su se odlučile za model čvrstih valuta
kao pijanac koji misli da ako se drži za
ogradu da zapravo nije pijan. S drastičnim padom proizvodnje proizvoda koji
možemo dotaknuti, izvoz je stagnirao
ili padao, a precijenjene valute su samo
dolijevale ulje na vatru. Ne samo da su
učinile ionako razoreni izvoz nekonkurentno skupim, već su učinile proizvode
iz izvoza vrlo priuštivima. Onda su se
nagurale u priču i strane banke koje su
ubrzo preuzele skoro sve lokalne banke
te počele nuditi kredite u stranim valutama. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini
i Srbiji, udio kredita denominiranih u
stranim valutama je preko 70% ukupnih
kredita, a u Makedoniji preko 50% (jedino su Slovenci tu bili pametniji). Davanje
kredita šakom i kapom s prividno niskim
kamatnim stopama i valutnim rizikom
samo je još više podgrijavalo neodrživi model potrošnje, utemeljen na jakim
valutama i kreditnim prezaduživanjem.
U takvoj situaciji uvijek dolazi do rasta
deficita na tekućem računu, a time i vanjskog duga (koji je u ovoj nesretnoj regiji
uglavnom vidljiv na razini kućanstava i
tvrtki). Privlačenje stranih investicija je
godinama rađeno uglavnom na amaterski
način te je velika većina investicija koje
su otišle u središnju i istočnu Europu,
uglavnom završila sjevernije ili istočnije
od zemalja bivše Jugoslavije (objektivno,
ratovi na ovom području sigurno nisu bili
od pomoći, čak i kad su posljednje borbe
završile). Znači, niti s te strane nije došlo
do dovoljnog priljeva kapitala, tehnologija i menadžerskog znanja koje bi stavilo
na noge posrnule izvozne kapacitete te
veljača 2012.
2012 www.instore.hr
www.instore.hr
21
spriječilo visoke deficite na tekućem računu te gomilanje vanjskog duga. Prije
globalne krize vlade su se lako zaduživale
kod stranih banaka ili lansirajući sve veći
broj obveznica na svjetskim tržištima,
opet denominiranih u stranim valutama.
Kao i sve potrošačko-kreditne zabave niti
ova nije mogla potrajati. Kad je počela
globalna kriza, vlade u našoj regiji opet
čine niz pogrešaka. Za razliku od azijskih
zemalja koje niti u 2009. g. nisu zapale
u ozbiljniju krizu, mnoge zemlje u regiji
kao i zemlje bivše Jugoslavije ponavljaju
grešku iz 30-ih godina za vrijeme ‘Velike
depresije’. Središnje banke ostaju opsjednute čvrstim valutama (osim u Srbiji) i
ne žele kao Amerikanci, Englezi i mnogi
drugi kupiti državne obveznice (odnosno
privremeno tiskati novac kako bi se izbjegla dublja recesija). Vlade, koje nisu imale ogroman javni dug, umjesto da počnu
govoriti o privremeno povećanoj državnoj potrošnji (kad već nema potrošnje od
strane kućanstava i tvrtki), počinju govoriti o dubokim rezovima. Ako nas je gospodarska povijest nečemu naučila onda
je to da se u vrijeme drastičnog pada
potražnje u privatnom sektoru ne smije
rezati državna potrošnja, već povećavati
(privremeno, naravno). Rezovi se rade
kad su vremena dobra. Svako rezanje
državne potrošnje za vrijeme recesijskih
pritisaka čini recesiju još dubljom. Pošto
više nitko ne kupuje, a svi štede i vraćaju dugove, pada i proizvodnja te obujam
posla u uslužnim djelatnostima. Time
padaju i priljevi od poreza pa zemlja postaje zaduženija nego da je privremeno i
kratkoročno povećala državnu potrošnju.
Dugovi su narasli svugdje, ali rupe je teško zakrpati. Strane banke vuku svoj kapital van kako bi se rekapitalizirale kod
kuće. Nemaju previše volje posuđivati
bilo kome, uključujući i vladama. Nažalost, vlade se danas zadužuju po ogromnim kamatnim stopama na međunarodnim tržištima ili zovu MMF u pomoć
(sa svim nedostacima koje takva pomoć
nosi sa sobom).
Proizvođačima i prodavačima robe široke potrošnje na ovim prostorima ne piše
se dobro idućih nekoliko godina.
Kako izaći iz duboke gospodarske jame?
O tome više idući put…
■
22
veljača 2012. www.instore.hr
mišljenja i komentari
Što možemo očekivati od novog proračuna i gospodarskih mjera
dr. sc. damir novotny
Managing Partner T&MC group
Malo je vjerojatno da će povećanje
PDV-a biti ugrađeno u cijene
P
orez na dodanu vrijednost je indirektni porez
koji u konačnici plaćaju
potrošači, a koji u ime države prikupljaju poduzeća. Ovaj
se porez dakle, kroz lanac
dodane vrijednosti ugrađuje u konačnu maloprodajnu
cijenu. Ukoliko se osnovna
stopa PDV-a povećava u pravilu se to povećanje prenosi
na potrošačke cijene. Međutim, u vrijeme recesije kada
su ukupna potražnja i krajnja
potrošnja slabe, povećavanje
poreznog opterećenja potrošnje se vrlo teško preko cijena
prevaljuje na potrošače.
Domaća ukupna potražnja na
hrvatskom tržištu je u prote-
klih nekoliko godina doživjela slobodan pad i još uvijek
se nije oporavila. Budući da
je hrvatska ekonomija zbog
visokih domaćih cijena nekonkurentna na međunarodnom tržištu, pad domaće potražnje u proteklih nekoliko
godina dovelo je do pojave
hiperprodukcije u nekoliko
gospodarskih sektora, karakteristične za ekonomije koje
se nalaze u dubokoj depresiji.
Građevinski sektor se tako ne
može riješiti zalihe izgrađenih
stanova, jednako kao i agrarni
sektor svinjskog mesa i mlijeka. U takvim okolnostima
povećavanje cijena u pravilu
dovodi do daljnjeg pada potražnje, osim za onim proi-
ivan Horvat
ekonomski novinar
Konkretne mjere bit će
smanjenje proračuna i
dovođenje u red financija
N
akon prvih poteza nove
Vlade potvrdili su se veliki problemi, ali i velika
očekivanja kako građana, tako
i gospodarstvenika. Proračun
je smanjen i po prvi put u povijesti je manji nego prethodne godine, a mnogi se nadaju da će zbog preraspodjela i
olakšica za gospodarstvo to
biti dovoljno za stabilizaciju i
izradu temelja budućeg rasta.
Aktualni problemi mljekara
pokazuju svu širinu dosadašnjih promašenih primjerice,
poljoprivrednih politika i dojma da nitko kada je odobravao
poticaje, uopće nije znao (a
kao da ih nije bilo ni briga što
se s njima želi postići). Ali i to
je samo vrh ledenoga brijega i
problema koji nas čekaju zbog
žurne i nužne transformacije hrvatskog gospodarstva.
Premda su mnogi znali da je
već godinama stanje u domaćem gospodarstvu ozbiljno,
a u vrijeme rasta temeljenog
uglavnom na potrošnji i državnim investicijama, problemi su se uglavnom gurali pod
tepih, a nije se učinilo gotovo
ništa na razvoju. Globalna
kriza koja je samo razotkrila
sve slabosti i promašaje te krive smjerove, koji su se vodili u
FMCG sektor ovisi o kupovnoj moći kućanstava. Dohotke kućanstava iscrpljuju veliki
troškovi stanovanja, rast komunalnih troškova, energije i
naftnih derivata. Kućanstva će
na povećavanje osnovne stope
PDV-a s 23% na 25% koje
bi bilo ugrađeno zasigurno
reagirati smanjivanjem potražnje, bez obzira što bi takva
povećanja na prvi pogled bila
vrijednosno beznačajna. Svaka promjena cijena, naime, u
sadašnjim ekonomskim okolnostima izaziva psihološke
učinke na potrošače i djeluje
na promjenu njihova ponašanja. Jednom riječju, ukoliko će
se povećavanje stope PDV-a
primijetiti na krajnjim maloprodajnim cijenama, gotovo
je sigurno da će kućanstva
reagirati negativno i smanjiti
potrošnju proizvoda dnevne
potrošnje.
Visoka razina domaćih cijena nije održiva u srednjem
roku. Ulazak u EU u 2013. g.
i potpuno otvaranje domaćeg
FMCG tržišta će proizvesti dodatne konvergencijske
učinke, što znači da će cijene
morati izjednačiti s potrošačkim cijenama u neposrednom
europskom okruženju. Budući da je razina velike većine
potrošačkih cijena viša za 20
- 30% u Sloveniji, Austriji ili
Mađarskoj, potražnja se može
preseliti u susjedne zemlje i
time dodatno smanjiti potrošnju u domaćim trgovinama.
Ovakva očekivanja će zasigurno prisiliti maloprodajne
lance na dodatno spuštanje
cijena, prilagođavanje marži i
veliki pritisak na dobavljače.
Utoliko je malo vjerojatno da
će povećavanje stope PDV-a
biti ugrađeno u maloprodajne cijene. Vjerojatnije je da
će trgovci za učinak ovog povećavanja povećati pritisak na
dobavljače i povećavanje maloprodajnih rabata.
■
20 godina ekonomske politike, samo s pokojim bljeskom i
nekim dobrim potezima (koji
uglavnom nisu bili do kraja
realizirani), doveli su nas u situaciju u kojoj jesmo. Premda
ponekad zvučimo kao papagaji, ali teško je ne spomenuti
da, bez obzira što je tada vladalo plansko gospodarstvo,
još uvijek nismo ni dosegnuli
predratnu industrijsku proizvodnju. Sve to, kao i posljedični problemi, da smo samo
na robni deficit u posljednjih
20-ak godina potrošili nekoliko državnih proračuna,
stvorili vojsku od 350 tisuća
nezaposlenih, od milijun i 100
tisuća umirovljenika i ogroman vanjski dug, na koji samo
država godišnje plaća više od
7 milijardi kuna kamata, a pri
tome nismo stvorili temelje od
čega bi krenuo razvoj. Dakle,
osim što smo živjeli na kredit
u tom razdoblju, živjeli smo i
na staroj slavi vremena kojeg
se svi odriču. Dakako, dio problema je i posljedica i starih
promašenih politika. Nakon
puno najava, već prema prvim
potezima, početne mjere neće
biti tako sveobuhvatne. Najkonkretnije će biti smanjenje
proračuna i dovođenje u red
javnih, ali i općih financija te
smanjenje nelikvidnosti, pa i
puno skromniji, od očekivanja, paket poreznih promjena.
Veliki problem je što je i prava slika stanja gora nego što
je to prošla Vlada prikazivala,
pa su i početni parametri lošiji
nego što se očekivalo. Zbog
visokog državnog deficita, do
sada se događalo da je država uzimala većinu slobodnog
novca na tržištu, pa je tvrtkama i građanima kapital bio
teže dostupan i onda nije bilo
daljnjeg poticaja potrošnji te
što je najvažnije investicijama. Ni ove godine se unatoč
zvodima kod kojih potražnja
nije elastična na promjene cijena, poput cigareta ili naftnih
derivata.
veljača 2012. www.instore.hr
znatno manjem predviđenom
deficitu, ne očekuje veći rast
kredita, posebno za gospodarstvo. Stanje bi dijelom trebale
popraviti državne i investicije
javnih poduzeća. Do sada smo
se godišnje zaduživali 2 - 2,5
puta brže nego što nam je
prosječno rastao BDP i nije
se postigao eksplozivan rast, a
sada će biti pravi izazov postići to uz znatno manje novca.
No, mi i uz trenutačno složene globalne, ali i domaće
okolnosti i uvjetima prijeteće
europske recesije, ako posta-
nemo i sami bolji, agresivniji
i konkurentniji, možemo privući dodatne investicije, pokrenuti veću proizvodnju i zaposliti ljude. Pri tome je važno
da se reforme ne smiju odnositi samo na uređivanje odnosa u javnom sektoru, a proračun mora znatno više biti
ekonomski instrument koji
potiče ostvarenje ciljeva koje
smo si zacrtali. Samo porezna
i fiskalna politika neće izvući
zemlju iz krize, pa će uz fiskalnu konsolidaciju, biti važno
provesti reforme i u javnom te
privatnom sektoru, te pokrenuti konkretne, pa i državne
projekte. Takvi projekti su tek
najavljeni, a koji će konkretno
biti pokrenuti i u kojem opsegu, znat će se tek pred ljeto.
Bez projekata i kompenzacije
mogućih negativnih učinaka
izvjesne recesije u Europi na
naš BDP, proizvodnju i izvoz,
jako ćemo teško moći rješavati fiskalne probleme naše
zemlje. Definitivno nam je u
trenutačnom stanju potreban
cijeli niz kombinacija mjera,
od reformi i ušteda do novih
23
ulaganja. Što se reformi tiče,
Vlada će trebati, a već je dijelom i to najizraženije u poljoprivredi, zagrizla u tvrdi orah
brojnih subvencija i poticaja
uvedenih proteklih godina, a
koje nisu dale gotovo nikakve
ili rezultate ispod svakog očekivanja. Sektori koji će izgubiti potpore nužno će morati
iz godine u godinu istodobno
povećavati svoju efikasnost
ako žele opstati. Jedno je sigurno, alternativa i vremena
je malo, pa je manevarski prostor mali, a posla ima puno. ■
% u razdoblju prosinac 2011.
/ 2012.; izvor: HZMO), a broj
korisnika mirovina konstantno
raste.
dražen Lulić
Konzultant, Caper d.o.o.
Maloprodajna potrošnja u 2012. –
što možemo očekivati?
U
zadnje vrijeme dosta se
govori o maloprodajnoj
potrošnji, te predviđanjima za 2012. godinu?
Nažalost, uglavnom smo bombardirani negativnim vijestima, mišljenjima i prognozama,
pa tako i u svezi maloprodajne
potrošnje. Dosta eksplicitno
je i sama Vlada nedavno „priznala“ da ne očekuje oporavak
osobne potrošnje, a pogotovo
javne (državne) potrošnje, govoreći isključivo o investicijama kao ključnom pokretaču
rasta gospodarstva u 2012.
Drugim riječima, mjere fiskalne politike usmjerene su na
uravnoteženje proračunskih
stavki u cilju što većeg smanjenja deficita. No, svejedno
Vlada ne bi smjela ispustiti
kretanje potrošnje iz fokusa
svojih aktivnosti jer najveći
pozitivan učinak na proračunsku prihodovnu stranu očekuje
se upravo od poreza na dodanu vrijednost, a novčani priljev
te stavke ovisi upravo o maloprodajnoj potrošnji!
Govoreći o predviđanjima
maloprodajne potrošnje u
2012. godini, potrebno je, pri-
je svega, detaljnije ukazati na
elemente koji determiniraju
ukupni potencijal osobne potrošnje, odnosno raspoloživi
dohodak stanovništva.
Prije svega, potrebno je ukazati na kretanje prosječno isplaćenih plaća – osobnih dohodaka. Tako je u prvih jedanaest
mjeseci prošle godine, prosječna isplaćena neto plaća iznosila 5.436 Kn (izvor: DZS), što
predstavlja nominalan rast od
1,9% u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. Međutim,
realno to predstavlja smanjenje
neto plaće od 0,4% (kada se
uzme u obzir rast potrošačkih
cijena). Ako uzmemo u obzir
razdoblje od 2008. godine, također vidimo da su realne neto
plaće stagnirale: konkretno, u
odnosu na prosječnu neto plaću iz 2007. godine, neto plaća
s kraja 2011. godine porasla
je realno za manje od 0,1%,
što potvrđuje tezu o stagnaciji prosječno isplaćenih realnih
neto plaća u Hrvatskoj.
Ništa bolja situacija nije ni po
pitanju mirovina, koje su u zadnjih godinu dana nominalno
čak i nešto smanjene (za 0,6
Nadalje, sve je manje onih koji
primaju plaću. Tako se stopa
nezaposlenost (prema ILO
metodi) konstantno povećavala u zadnjih nekoliko godina i
to sa 8,4% u 2008. godini na
13,3% u 2011. godini. Da situacija bude još neopovoljnija,
dosta je i onih koji su zaposleni, ali im poslodavac ne isplaćuje plaću.
Isotvremeno, povećali su se životni troškovi i to posebice tzv.
esencijalna dobra i usluge kao
što su prehrana, stanovanje,
energija i prijevoz, a najavljuju
se i poskupljenja plina, struje,
vode, raznih prehrambenih
artikala i dr. Što će se tek dogoditi ako nas sve jače zveckanje oružjem na Bliskom istoku
uvede u novu spiralu povećanja cijene naftnih derivata i
posljedično tome povećanje
cijena industrijskih proizvoda
i usluga...?
Također, ne smijemo zaboraviti i da se povećavaju prosječni
troškovi otplate zajmova, što je
dodatno potencirano slabljenjem domaće valute u odnosu
na euro i posebice švicarski
franak. Ovaj pritisak na raspoloživi dohodak stanovništva
donekle je ublažen smanjenjem kamatnih stopa banaka
kroz 2011. godinu (s 8,06%
na 7,53%), iako gledano kroz
razdoblje ekonomske krize,
Autor: niko Barun
prosječne kamatne stope građanstvu su ipak rasle (sa 6,87%
s početka 2008. na već spomenutih 7,53% s kraja prošle godine; izvor: HNB).
I za kraj, najnovije mjere fiskalne politike ne donose dobre
vijesti ni za onu malu grupicu
sretnika čiji se ukupni raspoloživi dohodak puni i s naslova
dividendi i najamnina.
Umjesto zaključka: nažalost,
teško je povjerovati u oporavak potrošnje u 2012. godini
jer su svi elementi koji utječu
na raspoloživi dohodak, odnosno kupovnu moć stanovništva pod utjecajem negativnih
kretanja. Međutim, jedno je
sigurno: trgovcima predstoji
još žešća borba za svakog kupca jer se pokazalo da su oni u
uvjetima krize manje lojalni i
traže najveću vrijednost za svoj
novac!
■
24
veljača 2012. www.instore.hr
pod povećalom potrošača
gfK: djeLATnOST i MeTOdOLOgijA
Za bolje poslovne odluke
gfK je jedna od najvećih istraživačkih agencija na svijetu, a osnovana je 1934.
godine u njemačkoj. danas ima oko 12.000 zaposlenih u preko 100 zemalja.
Autor: Mladen Kožić,
Consumer Tracking Sales Manager
GfK
se kontinuirano bavi inovacijama te koristi “state of the
art tehnologije” i metode pružajući tako klijentima
rezultate istraživanja i savjete za razumijevanje njihovih potrošača. To znanje
daje moć klijentima GfK da donose bolje
poslovne odluke i uspješno pozicioniraju
svoj posao za budućnost.
GfK se sastoji od 2 sektora: Consumer
Choices (Retail & Technology Panel i
Audience Tracking) i Consumer Experience (Custom Research i Consumer
Panel).
Retail & Technology sektor kontinuiradržava
GfK Austrija
GfK BiH
GfK Bugarska
GfK Hrvatska
GfK Mađarska
GfK Kazahstan
GfK Poljska
GfK Rumunjska
GfK Rusija
GfK Srbija
GfK Slovačka
GfK Češka
GfK Ukrajina
GfK Italija
GfK Turska
Veličina Panela
2.800
1.000
2.500
1.500
2.000
1.000
5.000
2.200
7.000
1.500
1.500
2.000
5.000
8.000
10.000
no prikuplja prodajne podatke za cijeli
niz tehničkih proizvoda. Izvor informacija za Retail and Technology sektor su
trgovine tehničkih proizvoda.
GfK’s Audience Tracking prikuplja podatke o tome koje medije (TV, radio,
online, outdoor, novine, časopisi) konzumiraju potrošači.
Custom Research sektor je specijaliziran za operativne i strateške marketinške teme povezane uz sve industrijske
sektore i tržišta. Izvor informacija za
Custom Research sektor su specifične
ciljne grupe korisnika i profesionalaca.
Consumer Panel je sektor koji pruža rezultate kontinuiranog istraživanja prikupljene putem dnevnika kupnje definiranih kategorija proizvoda i usluga. Izvor
informacija za Panel kućanstava u Hrvatskoj je reprezentativan uzorak kućanstava (n = 1.500).
Od
1960.
2004.
1999.
2000.
1993.
2005.
1993.
1997.
1996.
2003.
1993.
1993.
1999.
1994.
2012.
Consumer Panel ili Panel kućanstava je:
kontinuirano istraživanje u kojemu se
podaci prikupljaju na temelju dnevnika
kojeg ispunjavaju kućanstva iz uzorka.
Dnevnik sadržava popis kategorija proizvoda čije se kupovine mjere u istraživačkom projektu. Kućanstva u dnevnik
upisuju detaljne informacije o svakom
kupljenom proizvodu, mjestu i datumu
kupovine.
Misija Consumer Panela je:
1. Pružiti klijentima informacije o ponašanju potrošača;
2. Pružiti savjetovanje na temelju činjenica.
Veličina uzorka varira ovisno o državi, te
u Hrvatskoj i Srbiji iznosi 1.500, dok je u
Bosni 1.000 kućanstava i reprezentativan
je za pojedinu državu.
veljača 2012. www.instore.hr
Albanija
Alžir
Argentina
Australija
Austrija
Azerbajdžan
Bahrein
Bangladeš
Belgija
Bjelorusija
Bolivija
Bosna i Hercegovina
Bocvana
Brazil
Bugarska
Cipar
Crna Gora
Češka
Čile
Danska
Ekvador
Egipat
Estonija
Finska
Francuska
Gruzija
Grčka
Gvatemala
Hong Kong
Hrvatska
Indija
Indonezija
Irak
Iran
Irska
Italija
Izrael
Japan
Jemen
Jordan
Južna Koreja
Južnoafrička
Republika
Kambodža
Kanada
Kazahstan
Kenija
Kirgistan
Kina
Kolumbija
Kuvajt
Latvija
Libanon
Libija
Litva
Mađarska
Makedonija
Malezija
Meksiko
Maroko
Mozambik
Nigerija
Nizozemska
Njemačka
Norveška
Novi Zeland
Obala Bjelokosti
Oman
Rumunjska
Rusija
SAD
Saudijska Arabija
Senegal
Sjeverna Koreja
Singapur
Sirija
Slovačka
Slovenija
Srbija
Sudan
25
Španjolska
Švedska
Švicarska
Tadžikistan
Tajvan
Tajland
Tanzanija
Tunis
Turska
Turkmenistan
Uganda
Ujedinjeni Arapski
Emirati
Ukrajina
Urugvaj
Uzbekistan
Venezuela
Vijetnam
Velika Britanija.
Podaci Panela kućanstava pokrivaju:
✔ Praćenje svih važnih kanala distribucije;
• Svekupovinezapotrošnjuunutarkućanstava;
✔ Stalni reprezentativni uzorak koji nije
• Sve kanale distribucije (hipermarketi,
pod utjecajem brzih promjena u seksupermarketi, cash&carry, male trgotoru maloprodaje;
vine, drogerije, specijalizirane proda✔ Metodologija i izvještavanje u potpuvaonice, tržnice...).
nosti usporedivi sa svim zemljama u
Podaci Panela kućanstava ne pokrivaju:
kojima se provodi istraživanje u okviru GfK Panela kućanstava;
• Impulzivne kupovine za potrošnju
izvan kućanstava;
✔ Dodatna ad hoc istraživanja u okviru
• Potrošnjuturista.
uzorka Panela kućanstava.
✔ Koja je pozicija konkurentskih robnih
marki?
Benefiti Consumer Panela:
✔ Gdje oni kupuju i koliko pritom troše?
✔ Informacije o cjelokupnom tržištu –
količine, vrijednosti, udjeli, penetracija, prosječne cijene;
✔ Kontinuirano praćenje tržišnih promjena i trendova;
✔ Analize usmjerene na ponašanje potrošača;
na koja pitanja odgovara Consumer
Panel?
✔ Koliko kupaca kupuje Vaš proizvod?
Kako često?
✔ Koliko su važni trgovački lanci na tržištu pojedine kategorije i koja je Vaša
uloga unutar svakoga od njih?
✔ Na koji se način mogu izdvojiti pojedine ciljne skupine?
✔ Tko su Vaši kupci?
✔ Koja je veličina Vašeg tržišta?
✔ Jesu li Vaši proizvodi prisutni unutar
rastućih tržišnih segmenata?
✔ Kako se razvija tržište pojedine kategorije – količinski i vrijednosno?
✔ Koliko su lojalni kupci Vaših proizvoda?
✔ Koja je pozicija Vaše robne marke na
tržištu?
✔ Kojem konkurentu oduzimate tržišni
udio, a tko raste na Vaš račun?
26
veljača 2012. www.instore.hr
pod povećalom potrošača
Kategorije proizvoda koje se prate u Hrvatskoj, a uz minimalne razlike u Srbiji i Bosni, su:
Prehrambeni proizvodi
Maslac, Margarin
Mesne prerađevine (polutrajne, trajne salame, hrenovke,
paštete, svježe i trajne kobasice, trajni suhomesnati proizvodi)
Jestivo ulje i masti
Juhe u vrećici/kocke
Dodaci slanim jelima
Gotovi umaci, dresinzi i prilozi
Majoneze, kečap, senf
Cornflakes, muesli i ostale žitarice
Slatki i kremni namazi
Čokolade i male čokoladice
Bonbonjere i čokoladni bomboni
Slane grickalice (čips, flips, krekeri...)
Biskviti, keksi, vafli...
Tunjevina (konzervirana)
Mliječni proizvodi
Fermentirani mliječni proizvodi
(obični i voćni jogurti)
Mliječni deserti
Vrhnja (slatka, kisela, za kuhanje)
Sirni i mliječni namazi
Sirevi (polutvrdi, tvrdi, svježi, meki,
topljeni)
Hladni napitci
Voćni sirupi
Voćni sokovi
Gazirana bezalkoholna pića
Mineralna i izvorska voda
Pivo
Ledeni čaj
Instant napitci
Topli napitci
Pržena kava
Instant kava i Cappuccino
Čaj
Proizvodi za osobnu higijenu
Zubne paste
Sapuni (u komadu i tekući)
Šamponi i regeneratori za kosu
Sredstva za njegu usana
Sredstva za tuširanje/kupanje
Univerzalne kreme, losioni i mlijeka
Higijenski i dnevni ulošci, tamponi
Dezodoransi
Boje za kosu
Sredstva za njegu lica
Sredstva za depilaciju,
britvice (za žene)
Poslovni proces prikupljanja podataka je
sljedeći: kućanstva su sustavom nagrađivanja motivirana bilježiti svoje kupovine
u specijalne dnevnike koje nam šalju svaka dva tjedna nakon čega slijede kontrola, kodiranje i unos podataka, ekstrapoliranje podataka na ukupnu populaciju,
te izrada izvještaja u skladu s poslovnim
potrebama klijenata.
Vrste izvještaja:
Top lines izvještaji - osnovne informacije o veličini tržišta (količinski i vrijednosno), tržišnim udjelima i prosječnim
cijenama svih proizvođača i robnih marki
prisutnih na tržištu mjerene kategorije
proizvoda.
Standardni izvještaji - informacije o
veličini tržišta, udjelima, prosječnim cijenama i penetracijama za ukupno tržište
i presjecima prema regijama, tipovima
prodavaonica, veličini i vrsti pakiranja te
segmentima unutar kategorije – pružaju
informacije o tome što i gdje kućanstva
kupuju.
Sociodemografski izvještaji - pružaju
informacije o sociodemografskom profilu kućanstava koja kupuju pojedine proizvode (presjeci prema veličini kućanstva,
veličini naselja, djeci do 14 godina starosti u kućanstvima, prihodima kućanstava,
starosnoj dobi domaćica i sl.).
Proizvodi za pranje i čišćenje
Deterdženti za pranje rublja
Sredstva za odstranjivanje mrlja
Omekšivači vode
Omekšivači rublja
Sredstva za čišćenje WC-a
KUĆANSTVA
U UZORKU
Sredstva za ručno pranje posuđa
Sredstva za strojno pranje posuđa
Univerzalna sredstva za čišćenje
Osvježivači za WC školjke
Osvježivači zraka
CLIENT SERVICE
U dnevnik se svakodnevno
(poslije svake kupovine) upisuje:
- koji je proizvod kupljen (SKU),
- datum kada je kupljen,
- trgovina u kojoj je kupljen,
- po kojoj je cijeni kupljen
DNEVNIK PANELA KUĆANSTVA
Stranice
dnevnika
kućanstva šalju
svaka 2 tjedna
poštom u GfK
Gfk Hrvatska
TEREN
- kontrola dnevnika
- kontakt s uzorkom
- 0800 broj za
kućanstva u
uzorku
UNOS PODATAKA
- kodiranje
- unos podataka
- kontrola
podataka
Specijalne analize – detaljne analize tržišta usmjerene na ponašanje i karakteristike potrošača. Neke od njih koje najčešće koristimo su:
Gain&Loss – kretanje količina/vrijednosti između konkurentskih robnih marki, proizvođača ili trgovačkih lanaca;
Brand Switching – opisuje ponašanje
kupaca neposredno prije i poslije određene marketinške aktivnosti;
Buyers Migration – kretanje kupaca iz-
KREIRANJE IZVJEŠTAJA
- ponderiranje i
ekstrapoliranje
podataka
- analiza podataka
- izrada izvještaja
među konkurentskih robnih marki, proizvođača ili trgovačkih lanaca;
Brand Health Check – pokazatelji uspješnosti pojedine robne marke, proizvođača
ili trgovačkog lanca na tržištu: atraktivnost, lojalnost i intenzitet potrošnje;
Category Management analiza - niz
informacija koje ukazuju na uspješnost
poslovanja pojedinog trgovačkog lanca
na tržištu, te koliko je njegov asortiman
unutar mjerene kategorije proizvoda
atraktivan za njegove kupce
28
veljača 2012. www.instore.hr
investicije
zAPOčeLi PRiPReMni RAdOVi nA LOKACiji BuduĆe iKeA ROBne KuĆe
NAPOKON U HRVATSKOJ
Razgovarao: Tomislav Ciliga
iz tvrtke iKeA u Hrvatskoj su istaknuli da će
od kada dobiju sve potrebne dozvole, u roku 12
mjeseci završiti izgradnju robne kuće, a šest
mjeseci nakon toga i trgovački centar. Buduća
iKeA robna kuća će se prostirati na nešto više od
40 tisuća kvadrata, imat će asortiman od 9.500
proizvoda te zapošljavati oko 300 zaposlenika
K
onačno je osvanuo i taj dan. Krenuli su pripremni radovi na lokaciji gdje će se nalaziti robna kuća IKEA s
pripadajućim trgovačkim centrom. U tijeku je izmještanje sustava melioracijskih kanala sa sredine na rub
zemljišta. Rok za završetak ovih pripremnih radova je
ožujak ove godine kada se očekuje i dobivanje uporabne dozvole, a potom i primopredaja kanala Hrvatskim vodama koje su
kao vlasnik odobrile tvrtki IKEA ovu investiciju i radove.
“Usporedno s ovim radovima, uskoro se očekuje dobivanje lokacijske
dozvole za lokalne prometnice. Hrvatske autoceste provode potrebne
radnje za početak rekonstrukcije i dogradnje prometnog čvora Ivanja
Reka, investiciju koju IKEA sufinancira s 80 posto sredstava, odnosno 100 milijuna kuna”, rekao je za InStore magazin menadžer
za odnose s javnošću tvrtke IKEA u Hrvatskoj, Igor Štefanac i
dodao:
“Nakon primopredaje melioracijskih kanala te početka radova na izgradnji pristupnih prometnica, IKEA će ispuniti zakonske preduvjete
za podnošenje zahtjeva za lokacijsku dozvolu, a potom i potvrdu glavnog projekta za objekte IKEA robnu kuću i trgovački centar.”
veljača 2012. www.instore.hr
29
Buduća robna kuća IKEA s pripadajućim trgovačkim centrom
Iz IKEA-e su istaknuli da će od kada dobiju sve potrebne dozvole, u roku 12 mjeseci završiti izgradnju robne kuće, a šest
mjeseci nakon toga i trgovački centar. Ukupna investicija u
projekt izgradnje IKEA robne kuće i trgovačkog centra iznosit
će oko 2 milijarde kuna ili oko 250 milijuna eura.
Buduća IKEA robna kuća će se prostirati na nešto više od 40
tisuća kvadratnih metara, imat će puni asortiman proizvoda (do
9.500), te će zapošljavati oko 300 zaposlenika. Trgovački centar će zajedno s robnom kućom (40.000 m2) imati oko 105.000
kvadratnih metara, 187 različitih trgovina, preko 4.000 parkirališnih mjesta, a putem zakupaca posao će u centru pronaći oko
2.000 ljudi.
Robna kuća i trgovački centar tvorit će jednu cjelinu i bit će spojeni atrijem. U cijelom objektu posao će pronaći ukupno oko 2.300
radnika, od čega će robna kuća izravno zaposliti 300, a ostatak će
biti zaposlen posredno putem naših partnera zakupaca.
Iz IKEA-e poručuju da su iznimno zadovoljni interesom za zakup prostora u trgovačkom centru, te da je već 62 posto poslovnih prostora zakupljeno preko predugovora.
Što se tiče budućih kupaca, investitori smatraju kako će oni dolaziti prije svega iz Slovenije i Bosne i Hercegovine, a moguće
je da će putovati i iz Mađarske i Srbije.
IKEA za sada ne misli graditi nove robne kuće po Hrvatskoj,
ali ima planove istražiti potencijale Splita, a onda dugoročno
Rijeke i Osijeka. Ali, trgovački centar s trgovinama planira se
otvoriti samo u Zagrebu.
Što se tiče planova i investicija u Jugoistočnoj Europi u bližoj
budućnosti, IKEA je za sada prisutna u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Rumunjskoj, ali jedino u Bukureštu trenutno postoji otvorena robna kuća, dok u ostale tri zemlje postoje aktivni planovi
i projekti. No, to će se promijeniti.
“U sljedećih nekoliko godina naš je plan u glavnim gradovima svake
od ovih zemalja otvoriti robne kuće, a zatim vidjeti postoji li potencijal i za druge gradove unutar tih zemalja”, kazao je na kraju
razgovora menadžer za odnose s javnošću tvrtke IKEA u Hrvatskoj, Igor Štefanac.
■
30
veljača 2012. www.instore.hr
investicije u regiji
đuRA STAniĆ, PRedSjedniK uPRAVnOg OdBORA fASHiOn PARK OuTLeT CenTRA
Poznate svjetske marke
‘na dohvat ruke’
u okviru 15.000 četvornih metara prodajnog
prostora, koliko je izgrađeno, u prvoj fazi, fashion Park će imati 70 prodavaonica. u sklopu centra izgrađeno je i parkiralište s 2.000 mjesta.
Razgovarala: Milica Petrović
P
roljeće Srbiji donosi i još jedno novo,
uzbudljivo mjesto za
šoping - prvi pravi
outlet - Fashion Park
Outlet Centar u industrijskoj
zoni Inđije, nadomak autoputa Beograd – Novi Sad (E75).
Vremenske prilike ove ledene
zime su malo poremetile planove otvaranja, pa postoji mogućnost da umjesto 22. ožujka,
kako je prije planirano, centar
bude službeno otvoren malo
kasnije.
Kompletan kompleks Fashion
parka prostirat će se na oko
30.000 četvornih metara. U
okviru 15.000 m2 prodajnog
prostora, koliko je izgrađeno u
prvoj fazi, Fashion Park Outlet
Centar će imati 70 prodavaonica. U sklopu centra izgrađeno
je i parkiralište s 2.000 mjesta.
Prema planu, druga faza gradnje, s površinom od 5.000 m2
bit će gotova 2014. godine, a
treća i dodatnih 10.000 m2
godinu dana kasnije, 2015. godine. Ovim će biti zaokružen
projekt vrijedan 40 milijuna
eura.
Prisjećajući se početaka ove
investicije, Đura Stanić, predsjednik Upravnog odbora Fashion Park Outlet Centra kaže
da su radovi na izgradnji počeli
2010.: “Zahvaljujući izvanrednoj suradnji s izvođačem radova,
svim podizvođačima kao i ostalim
sudionicima ovog projekta, među
kojima se svojom kooperativnošću
Svaki dan, u svakoj
prodavaonici
Outlet centri predstavljaju
posebne oblike trgovine, koji
omogućavaju potrošačima da
svakog dana u tjednu, pronađu
robu po cijenama znatno nižim
od onih u redovnoj prodaji.
Popusti na robu kreću se od
30 do 80 posto. Outlet centri
su po pravilu smješteni izvan
grada i izravno su ih odobrili
internacionalni brandovi čija
se roba prodaje u centru.
Ovakva vrsta autorizacije outlet prodavaonice otvara četiri
kanala nabave robe koja se
može prodavati, i to: ostaci iz
prethodnih sezona s domaćeg
tržišta, ostaci iz prethodnih
sezona s međunarodnog tržišta
koji će se po prvi put prodavati
u Srbiji, roba namjenski proizvedena isključivo za outlet od
nekih ranijih uspješnih modela
i odjeća iz aktualne sezone
koja se lošije prodaje.
posebno istakla općina Inđija, svi
planirani radovi su završeni u
predviđenim rokovima i bez ikakvih poteškoća”.
Ugovor o zakupu prostora
potpisan je s predstavnicima,
zastupnicima i distributerima
najpoznatijih svjetskih bran-
dova koji posluju u Srbiji. Tako
će svima, koje put nanese u
Fashion Park Outlet Centar,
na raspolaganju biti odjeća poznatih svjetskih robnih marki,
poput: Tommy Hilfiger, Miss
Sixty, Replay, Nike, Timberland, Petroff, XYZ, kao i
brandovi iz portfelja Sportina
grupe, Guess, Adidas, Converse, Bata, Levi’s, Movem-Hugo
Boss, Ecco Shoes, Burlington,
Piquadro, 7Camicie, Lisca,
Skechers, East Pack, Office
Shoes, Time Out... Roba će se
prodavati po cijenama nižim za
30 do 80 posto.
Investitor ovog projekta je
kompanija BlackOak Developments, u suradnji s britanskom tvrtkom GVA Outlets,
jednim od najznačajnijih outlet
operatera u Europi. “Budući da
u Srbiji i okolnim zemljama ne
postoji pravi outlet centar, u skladu s međunarodnim standardima,
smatramo da ovaj dio kontinenta
ima veliki potencijal za razvoj
outlet industrije. Za Srbiju smo se
odlučili prije svega zato što je ona
jedna od najvećih zemalja regije,
ima značajan gospodarski potencijal i odličan zemljopisni položaj”,
objašnjava Stanić.
Također, otkriva nam i zašto je
kocka pala baš na ovu lokaciju:
“Inđija je jedna od najbrže rastućih i najperspektivnijih općina u
Srbiji i kao takva ima odlične preduvjete za realizaciju ovog velikog
projekta. Ima idealan zemljopisni
položaj, nalazi se između dva najveća grada u zemlji, Beograda i
Novog Sada, na trasi autoputa
koji povezuje jugoistočnu Europu s
ostatkom kontinenta, a sam outlet
centar je nekoliko stotina metara
od autoputa kojim dnevno prolazi
desetak tisuća vozila. Na odluku
da investiramo u Inđiju utjecala
je i odlična suradnja s lokalnom
zajednicom”.
Iz BlackOak Developments-a
ističu da posebno cijene mišljenje srpskih potrošača, njihovu
sofisticiranost i pozitivan stav,
koji imaju prema odjeći poznatih svjetskih brandova. “Kupnja
u pravom outlet centru za većinu
naših potrošača bit će novo iskustvo
i zato vjerujemo da će široka ponuda i brojni popusti, koje ovakav
vid kupnje donosi, biti zanimljivi
domaćim potrošačima. Potencijal
za privlačenje velikog broja domaćih kupaca je izuzetan. Na svega
30 minuta vožnje od Inđije živi
čak 2,8 milijuna ljudi, a u takozvanom drugom prstenu, udaljenom 60 minuta vožnje od outleta živi 3,3 milijuna stanovnika.
Konačno, na 90 minuta vožnje od
Inđije obuhvaćeno je čak 4,4 milijuna ljudi”, objašnjava Stanić, te
dodaje da kao kupce budućeg
Fashion Outlet-a vidi i goste
iz zemalja u okruženju, turiste koji borave ili prolaze kroz
Srbiju.
■
veljača 2012. www.instore.hr
31
preporuka
BRAnd je SiguRnOST zA uLOžen nOVAC
Ulaganje u brand potreba ako
je proizvođač ozbiljan igrač
Brand je isticanje nekog proizvoda od drugih, a strategija brendiranja jedan je od važnih segmenata u procesu stvaranja nekog proizvoda. danas je teško među milijunima proizvoda i robe iste namjene
privući pozornost kupca baš na vaš proizvod.
Autorica: Sanja Slišurić
Stvaranje novog proizvoda je potreba,
baš kao i održavanje postojećeg, naravno
samo ako je on isplativ. Trajanje nekog
proizvoda uvjetovano je kupovnom moći
potrošača, koji znaju godinama ostati
dosljedni jednom proizvodu uz kojeg ih
veže tradicija. Od početka civilizacije cijenila se posebnost nekog proizvoda, a ta
posebnost s vremenom je postala brand.
Brand je emocija, tradicija, sigurnost za
uloženi novac. Brand je sve ono što osjećamo prema proizvodu. Iza kvalitetnog
brendiranja kriju se timovi marketinških
stručnjaka koji moraju uvijek biti korak
ispred kupca. Ulaganje u brand je potreba ako je proizvođač ozbiljan igrač na
duge staze.
Brand je isticanje
nekog proizvoda
od drugih, a strategija brendiranja
jedan je od važnih
segmenata u procesu stvaranja nekog proizvoda.
Danas je teško među milijunima proizvoda i robe iste namjene privući pozornost
kupca baš na vaš proizvod. Reklame čine
čuda, one nam laskaju i trude se podilaziti
na sve načine kupcu. Malo tko će priznati
da je pod velikim utjecajem reklama, ali
istraživanja govore da su reklame doista
učinkovite i da velik broj ljudi pada pod
njihov utjecaj.
No je li to dovoljno? Reklama je sredstvo
za prepoznavanje proizvoda, ali je li to
dovoljno da se kupac uvjeri da ga kupi.
Ne nije, proizvod mora imati ono nešto
da bi ga kupac kupio. A to nešto je brand.
No, treba biti oprezan, ulaganje u nekvalitetan proizvod u konačnici je bačen
novac. Proizvod mora imati potencijal da
bude brand. I to tim marketinških stručnjaka mora „onjušiti“. Kad se identificira proizvod bitno je odrediti originalno
obilježje proizvoda odnosno njegov vizualni identitet i slogan.
Brand mora izazvati osjećaje kod potrošača jer on je psihološka kategorija
naslonjena na kvalitetan proizvod. Kad
se definira slogan treba pristupiti izradi
promidžbenog materijala, spotova, mora
se stvoriti komunikacija s medijima, dakle ofenzivno se mora reklamirati novi
proizvod na svim dostupnim frontovima
komunikacije. Ključno je i prikupljanje
podataka o potrošačima i analiza njihova
prodajnog ponašanja. Potrebno je razviti
odnos s potrošačima nakon kupnje i pronaći nove načine kreiranja lojalnosti i ponovljene kupnje.
Za većinu kupaca važi pravilo: prije kupnje informiraj se o proizvodu, usporedi
cijene i kvalitetu. Posebice u ovo recesijsko vrijeme potrošači više vremena
posvećuju istraživanju ponude, kako bi u
konačnici bili zadovoljni činjenicom da
su novac uložili u za njih najbolji proizvod. No, povjerenje u neki brand, a da
se u njega ne ulaže, nije vječno. Proizvođač koji je uložio u brand mora odoljeti
izazovu da zbog maksimizacije profita
već poznatom brandu ne umanji kvalitetu.
Mnogi su danas legendarni brandovi
nastali iz ničeg, ali uspješno se prodaju
i danas. Najjače svjetske brandove po-
krenuli su ljudi s vizijom, odlučnošću i
upornošću. Brand Coca-Cola osnovao
je američki farmaceut John Pemberton,
a danas je njegova vrijednost 75,9 mlrd.
dolara. Franck Robinson je dizajnirao
naziv, a sve ostalo što se događalo i događa oko Coca-Cole je legenda. To je piće
unatoč konkurenciji i danas prisutno na
94% svjetskog tržišta. Kako? Taj brand
i danas potrošaču nudi neki drugi okus
od ostalih konkurenata. Pa i danas, kad
stručnjaci upozoravaju na štetnost čestog
konzumiranja Coca-Cole, prodaja ovog
pića se ne smanjuje. U ovom slučaju riječ je o odanosti potrošača prema nekom
brandu.
1975. godine dva Stevea Jobs i Wozniak
počeli su stvarati hobi računala. Apple I,
bio je jednostavno računalo, a danas je
srebrena jabuka na kompjutoru ili Iphone-u brand vrijedan 153,29 mlrd dolara.
Vjerovanje u vlastiti brand je opseg kojim brand dobiva potporu u smislu vremena, utjecaja i ulaganja.
Kupce privlače proizvodi koji utječu na
njihovo zadovoljstvo. Iako bi kvaliteta
trebala biti najbitnija emocionalni brending nadmašuje racionalni zato što se od
usmjerenosti na kvalitetu približio željama i zahtjevima potrošača.
Kompanije su tu da stvore brand i u njega
ulažu. Kad jednom nastane brand tada on
pripada nama, kupcima. Njegova je bit u
našim osjećajima i samo ondje brand i
postoji. I da, u pravi brand valja uvijek
ulagati, pitanje je samo kako prepoznati
onaj pravi?!
32
veljača 2012. www.instore.hr
intervju
ViLedA – jAMSTVO KVALiTeTe VeĆ PReKO 60 gOdinA
DANIEL SCHOLZ:
OČEKUJEMO SNAŽAN
RAST U HRVATSKOJ
U OVOJ GODINI
u Hrvatskoj u ovoj godini planiramo rast s velikim proračunima za medije
i još boljom distribucijom. Predviđam naš mali rast u Srbiji i Sloveniji. u
ostatku regije ćemo biti zadovoljni ako održimo visoku razinu prodaje,
kazao je u intervjuu za inStore magazin Sales & Marketing Manager za
Adriatic / CiS / Baltic regiju, gospodin daniel Scholz
Autor: Tomislav Ciliga
N
a sam spomen Vilede, svima
nam odmah na pamet pada jedan od najpoznatijih svjetskih
brandova koji u svojem portfelju ima visoko sofisticirane i prvenstveno korisnicima orjentirane i inovativne proizvode za mehaničko čišćenje.
No nitko vjerojatno ne zna da je vlasnik
Vilede obiteljska kompanija Freudenberg
sa sjedištem u Njemačkoj osnovana daleke 1849. godine. O uspjesima i poslovanju
Vilede u Adria regiji, kao i planovima za
budućnost, pričali smo sa Sales & Marketing Managerom za Adriatic / CIS / Baltic
regiju, gospodinom Danielom Scholzom.
Možete li nam na početku reći kad je
osnovana Vileda i koja kompanija je
njen vlasnik?
Kompanija Freudenberg, koja je vlasnik
Vilede, stara je obiteljska tvrtka koja trenutno u cijelom svijetu zapošljava 34.000
ljudi. U prošloj godini kompanija je ostvarila prihode od skoro šest milijardi eura.
Imamo svoje tvornice u 60 zemalja, a najveći dio poslovanja otpada na proizvodnju
dijelova za autoindustriju. U svakom automobilu na svijetu pronaći ćete dijelove
koje je proizveo Freudenberg. Što se tiče
Vilede, sam brand Vileda postoji od 1948.,
a čini 15 posto ukupnog prometa cijele
grupe. Imamo vlastitu proizvodnju i podružnice u 30 država, a preko distributera
smo prisutni u 70 država. U kojim je zemljama Vileda prisutna u Adria regiji?
Koliko imate zaposlenika i koliki je godišnji prihod?
Povijest Vilede na ovim prostorima traje
više od 40 godina. Za vrijeme bivše Jugoslavije započeli smo posao s tvrtkom Feromoto iz Maribora gdje smo proizvodili
metalne čistače. Vileda je sinonim generičkog branda u cijeloj regiji gdje nam
se godišnji prihod kreće oko 15 milijuna
eura. Naš tržišni udjel u regiji je 35 do 50
posto u svim zemljama. Sjedište financija i
logistike nam je u Mariboru, a odjeli marketinga i prodaje su u Njemačkoj. Vileda
u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji zapošljava
ukupno 20 djelatnika.
Budući da je Vileda prisutna u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Sloveniji, možete
li nam reći koje su glavne razlike na
spomenutim tržištima kada govorimo
o općim uvjetima poslovanja? Koje je
tržište po vašem mišljenju ’najkompliciranije’ u smislu vođenja poslovanja i
zašto?
Moram reći da je to trenutno Hrvatska.
Kao posljedica dugotrajne krize, dobavljači i prodajni partneri nalaze se pod velikim
pritiskom. I vrlo su nervozni. Suočavamo
se s problemima, diskusijama i zahtjevima
s kojima se prije nismo nikada susretali.
Na razvijenim tržištima, privatne robne marke veliki su izazov mnogim
kompanijama, posebno kad govorimo
o jednom razvijenom brandu, kao Vileda. Kakva je trenutno situacija kada
je riječ o privatnim robnim markama u
Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini
i Sloveniji?
Istina je da privatne robne marke predstavljaju veliki izazov te da kao i sredstva
za čišćenje nemaju veliki fokus na potrošače. Tu onda postoji veliki rizik od
pada prodaje u odnosu na privatne robne
marke. Ali tu je također jedna dobra stvar
kad se radi o Viledinim proizvodima. U
našem slučaju Vi zaista možete osjetiti
različitosti u odnosu na privatne robne
veljača 2012. www.instore.hr
najveću medijsku TV kampanju i lansiranje proizvoda dosad, koje počinje u ožujku ove godine i to za Miraclean magičnu
spužvu.
Imate li istih ili sličnih problema na
drugim tržištima ? Ako imate, možete
li nam reći koji su to problemi?
Da, suočeni smo s još većim pritiskom privatnih robnih marki u zapadnoj Europi.
Kako ti problemi utječu na poslovanje
Vilede? Na koji se način nosite s njima?
Odlučili smo da se nećemo natjecati cijenom, nego ćemo značajno povećati
budžete za oglašavanje na TV-u i kreirati
nove kategorije. Mislimo da ćemo na taj
način ostvariti dodatnu prodaju ne samo
Vilede, nego cijele kategorije.
Osim pitanja privatnih robnih marki,
kompanija s toliko puno inovativnih
proizvoda kao Vileda, suočava se s dosta poteškoća s pojavom sličnih ili istih
proizvoda. Na koji način rješavate te
probleme?
Osim kontinuiranih inovacija čak i onda
kad se radi o jednostanim proizvodima
kao što su krpe, čistači ili spužve za čišćenje, dodatni adut na našoj strani je vrhunska kvaliteta. Čak 85% naših proizvoda
proizvedeni su u našim vlastitim tvornicama u Njemačkoj, Italiji i Švedskoj. Mi
mislimo da će ljudi shvatiti kako im je ipak
kad sve zbroje, jeftinije kupovati Viledu.
Našu kuhinjsku krpu možete oprati više
od 100 puta u perilici rublja.
Koje biste mjere predložili Vladama u
zemljama Adria regije kako bi poboljšali uvjete poslovanja?
marke. Imamo puno proizvoda koji su jedinstveni i ne mogu se kopirati. Kako bismo te proizvode učinili prepoznatljivima,
značajno smo povećali proračune za TV
oglašavanje prvo u Sloveniji, a potom i u
Srbiji. Oglašavali smo nekoliko različitih
proizvoda tijekom godine. U tim zemljama smo, prema istraživanjima agencije
Nielsen, unatoč krizi povećali tržišni udio.
Sad ćemo implementirati istu strategiju u
Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na drugim tržištima. U Hrvatskoj ćemo imati
Prije svega, mislim kako potencijalnim
investitorima trebaju osigurati sigurnost i
stabilnost te s vremenom smanjiti korupciju. Ali sve i da vlasti stvore savršene uvjete poslovanja, bit će teško privući strane
investitore. Osobno, mislim da je najveći
problem ove regije u veličini njenih država. Zašto bi investitor gradio tvornicu u
Makedoniji, kada istu takvu može sagraditi u Rumunjskoj, Ukrajini ili Turskoj gdje
je puno veći izvor kvalificirane radne snage i veće tržište?
Prema mom mišljenju, najbolje rješenje
bilo bi kada bi Adria regija umjesto osam
zemalja (uključujući Albaniju), činile 4
privredne cjeline, ali znam da je to osjetljivo pitanje za raspravu. Ali tu je također
potencijal, Slovenija je već otišla svojim
putem...
Srbija kao najveća zemlja regije ima po-
33
tencijala za privlačenje još određenog broja stranih investicija u proizvodni sektor,
ali samo ako uspiju u daljnim nastojanjima
za priključenjem EU. Također je vrlo bitno da zadrže sporazume kao što je nulta
ili niska stopa carine s Rusijom. Imaju i
zemlju pogodnu za razvoj poljoprivrede i
proizvodnje hrane.
Hrvatska bi se osim turizma mogla razviti
kao logističko središte cijele regije. U Hrvatskoj već sada postoje velika skladišta
i kompanije koje se bave logistikom kao
što su AWT, Orbico, Alca..., koje bi mogle pružati logističke usluge cijeloj regiji
i dostavljati robu na sva tržišta izravno iz
Zagreba.
Koje su razlike na tržištima Hrvatske,
Srbije, Slovenije i BiH kada govorimo o
potrošačima i njihovim navikama?
Odgovoran sam za 16 istočnoeuropskih
zemalja i u svakoj od njih čujem: “Moja
zemlja je drugačija.”. Ali nakon 13 godina,
mogu reći da vidim kako nema velike razlike što se tiče naše kategorije proizvoda.
U zadnjih nekoliko godina sve više ste
se približili potrošačima u Adria regiji lansiranjem nekih novih inovativnih
proizvoda, koji su u potpunosti različiti
od proizvoda već prisutnih na tržištu.
Kako ste došli do te ideje i je li kompanija provodila istraživanja?
Kao što sam spomenuo ranije, to je naša
strategija kojom jamčimo rast unatoč privatnim robnim markama, a ujedno i obrana našeg poslovanja. Moram istaknuti da
se u našem središtu u Njemačkoj provode
brojna istraživanja te se izdvajaju značajna
novčana sredstva za njih. Moje mišljenje
je nešto drugačije. Za mene je istraživanje
tržišta više neka vrsta osiguranja za menadžera koji ima neke nedoumice. Ako
lansiranje proizvoda propadne, menadžer
uvijek može reći da je istraživanje tržišta
pokazalo pozitivne rezultate. Mislim da
nam najbolju potvrdu rezultata istraživanja daje naša intuicija. Ako je proizvod
dobar, uvijek ga dam nekolicini prijatelja,
poslovnih partnera i kolega. I ako oni kažu
da je to odlično, lansiram prozvod i preuzimam odgovornost ako lansiranje ne uspije. Novce koje smo uštedili na velikom
istraživanju radije bih uložio u medijsku
kampanju na TV-u kako bismo poboljšali
prodaju.
Inovativni brandovi kao što je Vileda
sigurno nisu cjenovno konkurentni,
drugim riječima ako potrošač u letku vidi da je cijena Glitzi-ja na promotivnoj akciji od 20%, sigurno neće
pohitati u trgovinu i kupiti Viledu. Što
34
veljača 2012. www.instore.hr
intervju
je u in-store promocijama najbolje za
brand Vileda?
cegovini također procjena da taj postotak
iznosi oko 50 posto.
Da, mi sigurno nismo razlog zbog kojega
će kupac pohitati u trgovinu ili zbog kojega će promijeniti trgovinu. Mi smo kategorija slabog interesa. Viledini proizvodi
većinom se ne nalaze na popisima za kupnju. Tako da je za nas najvažnije da smo na
sekundarnim pozicijama koje će potrošače
podsjetiti da trebaju novi Glitzi.
Koje domaće i strane kompanije, na
svakom od navedenih tržišta, vidite kao
svoje konkurente?
Također kupci neće trčati u trgovine kako
bi vidjeli mogu li ga kupiti povoljnije u
odnosu na privatnu robnu marku. Tako da
će kupiti Viledu.
Jeste li zadovoljni prodajom novih artikala?
Miraclean je proizvod broj 1 za čišćenje u
Srbiji, a u Sloveniji je na četvrtom mjestu.
Glitzi za čišćenje keramičkih pećnica nalazi se na devetom mjestu sredstava za čišćenje u Sloveniji iako se radi o usko specijaliziranom proizvodu. Viva Dry Multiflex
proizvod za sušenje odjeće postao je broj
1 u kategoriji proizvoda za njegu odjeće i
rublja u samo tri mjeseca.
Generalno, kako odlučujete koje ćete
nove proizvode lansirati na pojedinim
tržištima?
Uvijek gledam gdje postoji potencijal. U
Sloveniji je u područjima, u koja spadaju
sredstva za čišćenje podova, krpe, čistači,
rukavice, naš tržišni udio i ukupna prodaja vrlo visoka. Tamo tražimo kompletno
nove kategorije s kojima ćemo povećati
poslovanje.
U ostalim zemljama kao Bosni i Hercegovini, trebamo razviti kategoriju za čišćenje
podova. Potrošače trebamo odviknuti od
korištenja krpa i čišćenja na koljenima te
prodavati pogodnije proizvode za čišćenje
podova. Tako da se ovdje fokusiramo na
postojeće kategorije.
Postoje li neke različitosti u portfelju
proizvoda Vilede za Adria regiju? Zašto?
Samo najskuplje proizvode za čišćenje
podova ne prodajemo u Makedoniji i na
Kosovu, sve ostalo je uglavnom slično.
Koliki je tržini udio Vilede u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sloveniji?
U Srbiji zauzimamo 38 posto tržišta prema istraživanjima agencije Nilesen, a u
Sloveniji 46 posto, također prema podacima Nielsena. Za Hrvatsku nemamo službenih podataka, ali procjenjujemo da je taj
udio oko 35 posto, dok je u Bosni i Her-
Zapravo nemamo direktnu konkurenciju
u kategoriji premium brand proizvoda.
Naš izazov je nagovoriti kupca da plati
robu premium kvalitete po premium cijeni u odnosu na privatnu robnu marku
ili na zamjenski sličan brand. Što također
nije lak posao za ova teška vremena. Brandirana konkurencija kao što je Scotchbrite koji prozvodi spužve i krpe za čišćenje
ili Leifheit koji ima proizvode za čišćenje
podova, pokušali su ući na tržište. No s
obzirom na naš visoki udio i dugogodišnju
povijest, napustili su tržište ili pak zauzimaju jako mali dio.
Prema vašem mišljenju, koliko razvoj
interneta i društvenih mreža (Facebook, Twitter, LinkedIn, ...) može utjecati na strukturu marketinškog budžeta?
Potrošači pokazuju mali interes za sveukupan biznis proizvoda za mehaničko
čišćenje. Čisto sumnjam da ljudi provode
vrijeme posječujući naše internetske stranice ili su prijatelji s nama na Facebooku
kako bi aktivno prikupljali podatke o nama
i našim proizvodima. Tako da bi trebali
više gurati svježe informacije. To možemo
preko reklama prije otvaranja klipova na
Youtube-u ili prije čitanja vijesti. No to je
onda dosta slično oglašavanju na TV-u.
Koji su vaši planovi u 2012. godini za
Adria regiji?
Očekujemo snažan rast u Hrvatskoj s velikim proračunima za medije i još boljom
distribucijom. Predviđam naš mali rast
u Srbiji i Sloveniji. U ostatku regije biti
ćemo zadovoljni ako održimo visoku razinu prodaje.
Jeste li zbog krize morali mijenjati
neke svoje planove?
Moramo se još više fokusirati i koncentrirati na svaki raspoloživi potencijal kojega
imamo. Trebamo biti još aktivniji i agresivniji nego što smo bili tijekom dobrih
godina.
Mislite li da će ova godina biti bolja,
gora ili ista kao i prethodna? Pod tim
pitam generalno ali i za vašu kompaniju?
Bit će teža za Freudenberg s obzirom da
tržišta Grčke, Španjolske, Portugala i Italije imaju veliki udio u našoj kompletnoj
prodaji. Ali s novim akvizicijama u Indiji,
SAD-u i Kini, mi i dalje planiramo rasti
na međunarodnoj razini. Zapravo manje
od 10% naše prodaje koju ostvarujemo
postižemo na našem domaćem tržištu u
Njemačkoj. To pokazuje koliko je Vileda
zapravo internacionalna.
Što smatrate svojom najboljom osobnom poslovnom odlukom i zašto?
Smatram da je jako dobro što nisam snizio
cijenu proizvodima kao reakciju na krizu i
time se natjecao s privatnim robnim markama i diskonterima kao što su to napravili neki viđeniji brandovi, ali i nekoliko mojih kolega na drugim Viledinim tržištima.
Umjesto toga povećeo sam broj inovacija.
Vileda ima toliko vrhunskih proizvoda u
portfelju, ali problem je što ih potrošači
ne poznaju. Moja strategija je napraviti
više različitih proizvoda koji će biti prepoznatljiviji od onih u prošlosti, te postići rast, ali pri tome zadovoljiti potrebe
potrošača. Prije pet do 10 godina, Vileda
je svaki dan bila na TV-u s jednim proizvodom za čišćenje podova (Močo, ili jedan od plosnatih čistača), a danas smo na
TV-u unutar godine dana sa sredstvima
Glitzi Power, Miraclean, proizvodima za
sušenje rublja i odjeće...
Postoji li nešto što biste voljeli promijeniti vezano uz već donesene poslovne
odluke i poteze?
Prije nekoliko godina naš odjel međunarodnog marketinga napravio je ponovno
lansiranje asortimana krpa za čišćenje.
Unatoč mojim strepnjama, zamijenio
sam sve stare proizvode novima. To je
bila katastrofa koja je kao posljedicu donijela veliki pad prodaje.
Proizvodi su bili dobri, ali velika greška
je bila što je naš međunarodni marketing promijenio boju i veličinu proizvoda te ambalažu, naziv i dimenzije proizvoda. Te promjene su bile previše i naši
lojalni potrošači više nisu mogli pronaći
svoj proizvod na kojega su navikli tijekom tolikih godina i nisu razumjeli kako
je ovaj novi proizvod zamjena za njihov
stari proizvod.
Također nismo imali predviđene budžete za oglašavanje u medijima. Od tada
sam vrlo kritičan i sumnjičav ako novi i
svježi marketing menadžer želi “poboljšati” naše dobro plasirane stare, “herojske“ proizvode. Glitzi će ostati Glitzi i
u budućnosti ćemo također imati crno
abrazivno sredstvo, žutu spužvu i plavobijelo pakiranje…..
■
veljača 2012. www.instore.hr
35
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4
-0,5
2012.
36
2013.
2007.
veljača 2012. www.instore.hr
> Projekcije za 2012. i 2013. više puta su korigirane
analiza
2008.
2009.
2010.
2011.
> ifo indeks globalne poslovne klime ukazuje na mogućnost
ostvarivanja tzv. "double dip" scenarija
> Trenutna poslovna situacija se pogoršala, a vlada i
zabrinutost u pogledu razvoja u idućih 6 mjeseci 3)
> Izvjesno je da će Europa stagnirati u 2012.
ROLAnd BeRgeR: STudijA O ReSTRuKTuRiRAnju i finAnCiRAnju
Preduvjet za
konkurentnost
1) Koncenzus
2) [1. siječanj 2005=100]
3) Vrij ednost ifo globalnog indeksa poslovnih očekivanja je u Q4 2011. iznosila 72.
Izvor: Eurostat; IMF; EBRD; UniCredit; OECD; ifo; Roland Berger
Perspektive gospodarskog rasta u Europi u 2012.
4,3
1)
3,9 3,8
3,7
3,6
Komentari
Održivost gospodarskog
rasta i svladavanje krize smatra se ključnim – gospodarski oporavak koji
3,1
se osjećao u prvom tromjesečju 2011.
> MMF je održivim.
smanjio svoju
2,3 godine, 71 posto kompanija ne smatra
projekciju rasta svjetskog
2,0
1,9
1,8
gospodarstva
0,7 svladavaju
širomza oko
svijeta
kratkog pregleda
međunarodne studije 2. Kompanije
1,5
Priredila: una Miličević, inStore Srbija
1,3
1,3
1,1
postotnih
bodova
krizu
jačanjem
konkurentnosti.
prikazani
su
detaljni
rezultati
za
Srbiju
u
0,9
U prvoj polovini 2011. godine, kompausporedbi0,5sa zapadnom
Europom (ZE) i
0,6
0,3
0,3 3. Tijekom
proteklih
godina 68
nija Roland Berger Strategy Consultants centralnom i istočnom Europom
> Neznatan
će bitinekoliko
rast značajnih
(CIE).
posto
kompanija
širom
svijeta
je po sedmi put od 2001. godine provela Rezultati istraživanja pokazuju da većina
investitora i izvoznih tržišta poboljšalo
je
svoju dugoročnu
istraživanje o trendovima na području kompanija koje unaprjeđuju
-0,1
(Austrije,
Njemačke,konkurentnost
Italije)
svoju kon-0,5
putem
kontinuiranih
aktivnosti na polju
restrukturiranja. Poslani su upitnici di- kurentnost to postiže kontinuiranim ak> Ukupno, Eurozona zabilježit će
rektorima
širom svijeta,
-1,1 restrukturiranja.
Rusija i menadžerima
Svijet
Srbija
Hrvatska tivnostima
Bosna i na polju
EU-27
Eurozona
restrukturiranja.
gospodarske
aktivnosti
Hercegovina
u oko 6.000 kompanija iz različitih graSlovenija
4. Velikapad
većina
ispitanih
kompanija (83
na gospodarstva, pri čemu je ostvarena Ključni zaključci:
posto) vidi restrukturiranje kao trajni cilj
Q3 2011.
Q4 2011.
Q1 2012.
stopa odgovora od 9,3 posto. Cilj istraži– regija CIE raspolaže najvećom veći1) Koncenzus
projekcijakako
realnemenadžeri
stope rasta BDP-a
godinu; podaci
za Svijet i Hrvatsku
2012. još uvijek nisu dostupni.
1. Održivost
gospodarskog
rastaiziQ1svladavanja
bio je saznati
videza 2012.
nom od 90 posto.
Izvor: IMF; EBRD;konkurentnost
Roland Berger
dugoročnu
svojih kompa- vanje krize smatra se ključnim – gosponija nakon krize i kako planiraju pobolj- darski oporavak koji se osjećao u prvom 5. Prilikom restrukturiranja predanost
šati tu konkurentnost tijekom oporavka, tromjesečju 2011. godine, 71 posto kom- menadžmenta navedena je kao ključni
posebice po pitanju financiranja. Nakon panija ne smatra održivim.
čimbenik uspjeha (69 posto), slijedi ko-
Veličina
Veličinaispitanih
ispitanihkompanija,
kompanija,na
naosnovu
osnovuprometa
prometa[EUR
[euRmlrd.,
mlrd.,%]
%]
i iprema
premagrani
granigospodarstva[%]
gospodarstva[%]
Zapadna
Europa
< 0,1
0,1-0,5
0,5-1,0
1,0-2,5
20
34
25
34
14
Kina
Ostalo
Mediji
9%
IT sektor 2%
25
33
6
Prijevoz/
logistika
6%
Trgovina /
maloprodaja
10
Izvor: Roland Berger; Studija o restrukturiranju 2011.
39
Roba široke
potrošnje,
elektronska
i tekstilna
industrija
11%
Građevinarstvo 6%
4
16
15%
Farmacija
& zdravstvo 5%
13
8
Financijske usluge
4%
19
28
10
18
2,5-5,0 7
> 5,0
Centralna Rusija/
i istočna Ukrajina
Europa
38
10%
7%
8%
Automobilska
industrija
9%
Inženjerstvo
i strojarstvo
Energetika,
komunalne
usluge
37
veljača 2012. www.instore.hr
Trenutno gospodarsko okruženje
munikacija ciljeva/napretka, dok je brza
implementacija mjera jako izgubila važnost i trebalo bi joj ponovno posvetiti
pozornost.
6. Po pitanju najvažnijih aktualnih tema
vezanih za restrukturiranje, smanjenje
troškova (81 posto) i njihova fleksibilizacija (67 posto) daleko su na vrhu liste.
7. Treba smanjiti troškove prije svega smanjenjem cijena nabave, odnosno
optimizacijom internih operativnih/IT
procesa.
8. Likvidnost kompanija znatno je povoljnija, ali još uvijek je bila kritična u
2011. g. kod 10 posto kompanija širom
svijeta.
9. Moguća ograničenja budućeg rasta
očekuju se najvećim dijelom zbog nedostatka kvalificirane radne snage (68 posto).
Još jedan od zaključaka izveden iz studije
odnosi se na konkurentnost, koja je tijekom krize oslabila u većini promatranih
zemalja. Također, prema rezultatima studije, projekcije za 2012. godinu pokazuju
da će veliki investitori iz Europske unije
biti na rubu recesije.
Prognoze rasta BDP-a za 2012. i 2013. [%] 1)
ifo globalni indeks poslovne klime 2)
Trenutno gospodarsko okruženje
Trenutno gospodarsko okruženje
Q2/11.
Q1/12.
Q4/11.
Q3/11.
2,0 2,2BDP-a
1,92012. i 2013. [%] 1)
Prognoze rasta
1,5 za
1,4
1,2
Q2/11.
Q3/11.
Q4/11.
1,92,2
1,8
2,0
1,6
1,3 1,9
1,5
1,3
1,4
Eurozona
EU-27
2012.
0,3
0,6
Q1/12.
1,3 1,6
-26%
+111%
-0,1
0,8
1,2
100
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4
-0,5
-0,1
2013.
1,9 1,8
-26%
100
0,6
EU-27
+111%
ifo globalni indeks poslovne klime 2)
2007.
1,3
0,8
0,3
Eurozona
> Projekcije za 2012. i 2013. više puta su korigirane
2008.
2009.
2010.
2011.
ifo Q3
indeks
na Q1
mogućnost
Q1> Q2
Q4 Q1globalne
Q2 Q3 Q4poslovne
Q1 Q2 Q3klime
Q4 Q1ukazuje
Q2 Q3 Q4
Q2 Q3 Q4
-0,5
ostvarivanja tzv. "double dip" scenarija
2008. situacija
2009.
2010.a vlada i2011.
> 2007.
Trenutna poslovna
se pogoršala,
zabrinutost u pogledu razvoja u idućih 6 mjeseci 3)
> 1)
Projekcije
za 2012. i 2013. više puta su korigirane
> ifo indeks globalne poslovne klime ukazuje na mogućnost
Koncenzus 2) [1. siječanj 2005=100] 3) Vrij ednost ifo globalnog indeksa poslovnih očekivanja je u Q4 2011. iznosila 72.
ostvarivanja tzv. "double dip" scenarija
Izvor: Eurostat; IMF; EBRD; UniCredit; OECD; ifo; Roland Berger
> Izvjesno je da će Europa stagnirati u 2012.
> Trenutna poslovna situacija se pogoršala, a vlada i
zabrinutost u pogledu razvoja u idućih 6 mjeseci 3)
2012.
2013.
> Izvjesno je da će Europa stagnirati u 2012.
1) Koncenzus
2) [1. siječanj 2005=100]
3) Vrij ednost ifo globalnog indeksa poslovnih očekivanja je u Q4 2011. iznosila 72.
Izvor: Eurostat; IMF; EBRD; UniCredit; OECD; ifo; Roland Berger
1)
Perspektive gospodarskog rasta u Europi u 2012.
Perspektive
gospodarskog rasta u europi u 2012.1)
4,3
3,9
3,8 3,7
3,6
Perspektive
gospodarskog
rasta u Europi u 2012.
1)
3,1
4,3
2,3
3,9 3,8
3,7
3,6
1,1
3,1
2,3
1,1
Svijet
Q3 2011.
Srbija
Q4 2011.
1,5
1,3
0,9
Hrvatska
1,3
0,6
0,5
1,9
1,8
Rusija
1,5
1,3
0,9
> MMF je smanjio svoju
projekciju rasta svjetskog
gospodarstva za oko 0,7
Komentari
postotnih bodova
2,0
1,9
1,8
0,5
-0,1 1,3
0,6
Bosna i
EU-27
Hercegovina
-0,1
Q1 2012.
0,3
2,0
0,3
> MMF je smanjio svoju
>projekciju
Neznatanrasta
će biti
rast značajnih
svjetskog
investitora i izvoznih
tržišta
gospodarstva
za oko 0,7
(Austrije,bodova
Njemačke, Italije)
postotnih
0,3-1,1
Ukupno, će
Eurozona
> >Neznatan
biti rastzabilježit
značajnihće
pad gospodarske
aktivnosti
investitora
i izvoznih
tržišta
(Austrije, Njemačke, Italije)
-0,5
0,3
Eurozona
Komentari
Slovenija
-0,5
1) Koncenzus projekcija realne stope rasta BDP-a za 2012. godinu; podaci za Svijet i Hrvatsku iz Q1 2012. još uvijek nisu dostupni.
Rusija
Svijet
Srbija
Izvor: IMF; EBRD; Roland Berger
Q3 2011.
Q4 2011.
Hrvatska
Bosna i
EU-27
Hercegovina
Eurozona
-1,1
Slovenija
> Ukupno, Eurozona zabilježit će
pad gospodarske aktivnosti
Q1 2012.
1) Koncenzus projekcija realne stope rasta BDP-a za 2012. godinu; podaci za Svijet i Hrvatsku iz Q1 2012. još uvijek nisu dostupni.
Izvor: IMF; EBRD; Roland Berger
Veličina ispitanih kompanija, na osnovu prometa [EUR mlrd., %]
i prema grani gospodarstva[%]
VeličinaZapadna
ispitanih
kompanija,
na
Rusija/
Kinaosnovu prometa [EUR mlrd., %]
Centralna
i istočna Ukrajina
i premaEuropa
grani gospodarstva[%]
Europa
< 0,1 Zapadna
20
Europa
Centralna34Rusija/ 33 Kina 25
i istočna Ukrajina
Europa
Ostalo
Mediji
9%
IT sektor 2%
Financijske usluge
15%
Roba široke
4%
Farmacija
potrošnje,
Financijske usluge
& zdravstvo 5% Ostalo
< 0,1
20
34
33
25
Mediji
elektronska
9%
11%
15%
0,5-1,0
IT sektor
10
18
6
i tekstilna
Građevinarstvo 6% 2%
Roba
široke
4%
industrija
0,1-0,5
Farmacija
28
19
25
34
potrošnje,
& zdravstvo 5%
1,0-2,5 14
6%
13
8
Prijevoz/
elektronska
10%
11% Inženjerstvo
logistika
0,5-1,0
10
18
6
i tekstilna
Građevinarstvo 6% 7%
i
strojarstvo
2,5-5,0 7
industrija
4
Trgovina /
9%
8%
maloprodaja
1,0-2,5 14
13
8
Prijevoz/ 6%
Energetika,
10%
> 5,0
16
10
39
38 logistika
Automobilska
komunalne
Inženjerstvo
industrija
7%
usluge
i strojarstvo
2,5-5,0 7
4
Trgovina /
9%
8%
maloprodaja
Izvor: Roland Berger; Studija o restrukturiranju 2011.
Energetika,
> 5,0
16
10
39
38
Automobilska
komunalne
industrija
usluge
0,1-0,5
25
34
Izvor: Roland Berger; Studija o restrukturiranju 2011.
28
19
38
veljača 2012. www.instore.hr
inLeaflet
inleaflet
AnALizA nAjzASTuPLjenijiH KATegORijA u LeAfLeTiMA u Siječnju 2012.
Kupcima ‘pred očima’
Bitno je da informacije iskoristimo kako bismo povećali uspješnost promocija, uz smanjenje
proračuna ili ako točno znamo koje su performanse ostalih igrača na terenu, da znamo kako igrati
Autor: ernest gergely
Project Coordinator
Medialink doo, Hiper-Com
Svaka kategorija ima svoje velike igrače (nekoliko njih), koji
imaju najveći market share i
koji se trude biti najvidljiviji
u komunikaciji s potrošačem.
Trgovci ulažu napore da njihova robna marka bude ‘pred
očima’ svakog potrošača, da
svaki potrošač vidi što više
puta istu robnu marku.
Kako vidimo, market share i
share of voice (SoV) su povezani, i pošto se iz leafleta generira 20 do 25 % prometa (podaci
iz nekoliko istraživanja: opći
podaci – variraju od trgovca do
trgovca), može se reći da lifleti
imaju značajan udjel u ostvarenom prometu, a također i SoV
ima veliki značaj. Zato, kad
znamo sve podatke iz leafleta,
evaluacija promocija je dana,
i mogu se usporediti plan i
učinak. Praćenjem kategorije, može se utvrditi učestalost
promocija, koja su bila najjača,
a koja najslabija razdoblja za
određeni SKU.
U Srbiji, proizvod (SKU), koji
je bio najviše puta na promociji u siječnju 2012. godine u
prehrambenoj kategoriji je
Nugat vafl, pakiranje 400 gr,
brand Medela koji se pojavio
10 puta u prvom mjesecu ove
godine i to u svim formatima.
Promotivne cijene variraju, u
ovisnosti od toga jesu li dani
popusti ili je dana samo cijena
proizvoda, a popusti idu do čak
41 posto.
Potrošačke prednosti u kategoriji keks i kolači su popusti
(35,34%) i cijena (29,27%),
dok je gratis zastupljen samo
u 0,81% promocija. Promocije bez potrošačkih prednosti iznose 35,39% promocija.
SoV proizvođača u siječnju
u kategoriji keks i kolači, po-
kazuje koji proizvođači imaju
najveću vidljivost u kategoriji.
Na hrvatskom tržištu proizvod
(SKU), koji je bio najviše puta
na promociji u siječnju 2012.
godine u prehrambenoj kategoriji je suncokretovo ulje Fritol 1 l, koje se pojavilo 11 puta
i to u super i hipermarketima.
Cijene koje se pojavljuju u leafletima su promotivne cijene
izuzev jedne, koja ima staru cijenu i promotivnu cijenu.
Svaka kategorija ima svoje
velike igrače koji imaju
najveći market share i koji
se trude biti najvidljiviji
u komunikaciji s
potrošačem. Trgovci
ulažu napore da njihova
robna marka bude ‘pred
očima’ potrošača, da svaki
potrošač vidi što više puta
istu robnu marku.
Ako promatramo SoV brandova za kategoriju jestivog
ulja, Fritol je najvidljiviji s
27,10% udjela u odnosu na
ostale brandove.
Kada su u pitanju potrošačke
prednosti u kategoriji ulja, vidi
se raznolikost koju daju trgovci i proizvođači. Popusti dominiraju s 30,86%, a tu su još i
cijena (5,84%), virtualni lot
(5,01%) i gratis (2,51%).
U BiH proizvod (SKU) koji je
bio najviše puta na promociji
u siječnju 2012. godine u prehrambenoj kategoriji je brand
Gloria, minas mljevena kava,
pakiranje od 500 gr, koja se
pojavila sedam puta u hiper i
supermarketima. Popusti idu
do 23%, kao što je prikazano
u tablici.
Najveći udjel u SoV u siječnju,
u kateoriji tradicionalna kava,
imao je brand Victoria, koji je
zauzeo 36,3% i pokazao se kao
brand s najvećim udjelom u
kategoriji.
Od potrošačkih prednosti u
kategoriji tradicionalna kava
prevladava popust (66,16%),
ali nema drugih prednosti.
U Sloveniji, u kategoriji voćni
napitak, za dano razdoblje siječanj 2012. g., najveću vidljivost
ima proizvod (SKU) Multi
Sola 1,5 l, gdje se potrošačke
prednosti mogu jasno razlikovati (virtual price).
39
veljača 2012. www.instore.hr
Siječanj 2012. kategorija - keks i kolači
1,19
Virtual price
0,95
11,4%
3,3%
3,1%
3%
2,8%
0,76
1%
0,8
0,76
0,8
0,8
d.
o.
o.
KO
ND
IV
A
d.
KR
o.
o.
AF
TF
OO
DS
In
VE
c.
KI
CC
HO
CO
LA
ST
TE
AM
EV
SK
Id
.o
SO
.o
KO
.
ŠT
AR
K
A.
D:
Os
ta
li
Br
an
do
vi
3,9%
0,8
PI
ON
IR
AD
LI
ON
SW
IS
S
BA
NN
IN
I
7,8%
TA
KO
VO
BI
LA
BA
M
DE
RN
ME
11,6%
KO
NC
E
AD
AD
CR
VE
NK
A
12,9%
FA
P. promo
21,4%
17,8%
JA
F
Gross price
1,19
Siječanj 2012. kategorija: tradicionalna kava
2
1
3
series 1
36,3%
23,9%
Popusti % za artikl nugat Vafl
23,4%
11,9%
41%
28%
Os
ta
li
Br
FR
an
do
vi
AN
CK
AN
D
GR
VI
CT
OR
GL
OR
IA
IA
4,4%
Treba reći da različite logike
traže različite indekse u računanju uspješnosti promocije.
U ovisnosti od traženih podataka se dobiva rezultat. U ovisnosti od toga da li osnovu čini
broj promocija, upoređivanje
ili evaluacija samog artikla, i
to u različitim vremenskim
razdobljima, dobiva se rezultat
koji se koristi i dalje uspoređuje s planom. Bitno je da informacije iskoristimo da bismo
povećali uspješnost promocija,
uz smanjenje proračuna ili, ako
točno znamo koje su performanse ostalih igrača na terenu,
znamo kako igrati.
Proizvođači sa najvećim SoV
u kategoriji napici od voća su:
Fructal, Fruc:, Union, Happy
day, Mercator, Bravo i Dana
drink.
Neke od najznačajnijih potrošačkih prednosti u kategoriji bezalkoholna pića su:
popusti (41,88%), virtualni
lot (8,87%), poklon i premija (5,09%), a tu su još i novčane nagrade, nagradne igre
i gratisi.
Proizvođači s najvećim SoV u
kategoriji napitci od voća su:
Fructal, Fruc:, Union, Happy
day, Mercator, Bravo i Dana
drink.
Podaci koji su na raspolaga-
17%
1
19%
19%
3
4
2
5
25%
23%
20%
15%
15%
14%
10%
5%
0%
1
3
13,47
16
14
2
10,99
11,99
10,99
10,99
12
9,99
9,99
9,99
9,99
5
6
7
8
10,49
9,99
9,99
10
11
10
Siječanj 2012. kategorija: jestivo ulje
27,1%
8
6
4
series 1
2
20%
12,9%
14,9%
12,9%
6,7%
0
1
5,5%
2
3
4
Br
IJ
al
i
ZV
Os
t
RI
Siječanj 2012. kategorija: napitci od voća
20,00 %
19,00 %
18,70 %
11,70 %
K
li
ta
Os
DA
N
A
Br
DR
IN
an
do
vi
7,80 %
6,00 %
BR
AV
O
8,40 %
ME
RC
AT
OR
YD
AY
PP
HA
N
IO
UN
FR
UC
:
FR
UC
TA
L
8,40 %
P. promo
an
do
vi
EZ
DA
E
VA
DE
LS
OL
CT
HO
RE
CA
SE
LE
AR
O
CL
EV
ER
FR
IT
OL
Gross price
9
nju mogu se iskoristiti u planiranju leafleta s trgovcima, s
odgovarajućim tajmingom i
primjerenim promo mehanizmima, odnosno potrošačkim
prednostima. Isto tako, sa svim
ovim informacijama znatno je
jednostavnije i pozicioniranje
brandova, kada se zna cijela
struktura kategorija i periodičnost u kategoriji. Prilikom
planiranja leafleta, svi ti podaci
mogu se koristiti i za izbjega-
vanje negativnih promocija,
zatim za ekskluzivnost artikala, kao i za pozicioniranje.
I, naravno, poslije završetka
promotivnih aktivnosti omogućena je evaluaciju leafleta.
Informacije iz leafleta nam
pokazuju mnogo. Njima se
upotpunjuju podaci, pojednostavljuje njihov protok i korištenje. Omogućuje se da svi
podaci budu dostupni kada su
nam neophodni.
■
40
veljača 2012. www.instore.hr
na mjestu prodaje
POTROšAč je uVijeK nA PRVOM MjeSTu čiju PAžnju TReBA PRiVuĆi
UVIJEK JE NAJVAŽNIJA
INTERAKCIJA IZMEđU
KUPCA I PRODAVAČA
u trenutku odluke o kupnji, kupca treba
zainteresirati i usmjeriti na određeni proizvod, a
tu počinje uloga hostese, odnosno BTL agencije.
Potrošaču danas treba omogućiti da prezentirani
proizvod dodirne, pomiriše ili okusi.
Autor: Maja Hanžek
BTL agencija Pet-d
U
vrijeme kad su oglašivači više nego ikad
usmjereni na brzi
povrat
uloženog
marketinškog proračuna, a
svaki se prodani proizvod pozorno zbraja, postaje nezaobilazno biti na mjestu odluke o
kupnji – na polici.
Potrošač, ponekad i prezasićen promidžbenim porukama
koje svjesno ili nesvjesno percipira na dnevnoj bazi, dolazi
u trgovinu s namjerom da se
vrati kući s proizvodima koji
pružaju optimalan odnos cijene i kvalitete. U trenutku
odluke o kupnji, potrošača
treba zainteresirati i usmjeriti
na određeni proizvod, a tu počinje uloga hostese, odnosno
BTL agencije.
U okruženju ubrzanog životnog ritma i nedostatka osobnog pristupa, izuzetno važna
postaje interakcija između
kupca i prodavača koja kupcu
omogućava da prezentirani
proizvod dodirne, pomiriše ili
okusi.
Petnaestogodišnje
iskustvo
agencije Pet-D, jedne od
prvih specijaliziranih BTL
agencija u Hrvatskoj, pokazalo je da je upravo to dobitna
kombinacija za uspješnu prodaju proizvoda.
Na početku smo se bavili
samo ‘samplingom’, a hostese koje su se pojavile na ulici
i u trgovinama dijeleći besplatne uzorke deterdženta,
izazvale su pravu pomutnju
među ljudima. Akcija je zbog
totalne novosti da ‘netko nešto besplatno dijeli’, izazvala
neviđen interes građana. Događalo se čak da su se neki ljudi odlazili kući presvlačiti da
bi još jednom dobili uzorak.
Kako bi se što bolje zadovoljila i popunila ta neiskorištena
tržišna niša, trebalo je educirati, kako svoje osoblje, tako
i potencijalne klijente kojima
je bilo potrebno podastrijeti
mjerljive rezultate.
To se moglo postići samo jedinstvenom ponudom web
izvještavanja. S potencijalnim
potrošačima treba ostvariti
što kvalitetniju komunikaciju,
za što nije dovoljno ukrasiti
hostesama štand ili policu već
stvoriti cjelokupnu infrastrukturu. Klijentu treba ponuditi
all inclusive uslugu, što znači
odabrati najbolju mehaniku
promocije, logistiku, kreirati
odore za hostese, dekorirati
veljača 2012. www.instore.hr
41
„ambasadora branda“ čije ime
stoji na njenoj odori i promotivnom štandu, a kupac u tom
trenutku poistovjećuje svoj
dojam o hostesi s dojmom o
brandu.
štandove i stalke, izraditi POS
materijale, te klijente informirati o postignutom putem
kvalitetnih i brzih izvještaja.
Klijent bi trebao u svakom
trenutku pogledati svoj web
izvještaj, te na taj način imati
stalan pristup svim planovima, izvještajima i foto dokumentaciji vezanima za sve
svoje projekte. Vrlo važna či-
Multinacionalne kompanije
i najveće domaće tvrtke prije
svega u segmentu robe široke
potrošnje, ciljano su tržište
BTL agencija. One neprekidno traže alternativne načine oglašavanja pogotovo jer
je televizijsko oglašavanje u
padu zbog zasićenosti publike
i visokih cijena. Na ruku im
ide i naglašeni trend ‘outsourcinga’. Sve se veći broj tvrtki
odlučuje za vanjski angažman
tvrtke koja će za njih obavljati
BTL aktivnosti. Razlog zbog
kojeg klijenti više ne preferiraju in house BTL, leži u kvaliteti obavljanja ovog posla.
Da bi se održao visok stupanj
kvalitete, potrebno je stalno
plansko ulaganje i razgranata mreža suradnika. In house
stalnih zaposlenika, a većina
njih radi u agenciji već godinama. Operativa se obavlja iz
regionalnih ureda u Zagrebu,
Osijeku, Rijeci i Splitu pod
vodstvom regionalnih menadžera, a sestrinska tvrtka sa
sjedištem u Ljubljani pokriva
slovensko tržište. Uspostavljeni su i timovi za logistiku
i dostavu svih materijala, te
odjel za dizajn, nabavu i računovodstvo. Pet-D ima i svoj
vlastiti mali obrazovni centar
u kojemu se prije svake promocije održava predavanje i
trening.
Danas tvrtka ima bazu od
2.500 hostesa i prodajnih
predstavnika raspodijeljenih
po cijeloj zemlji koje mogu
„mobilizirati“ u najkraćem
roku. Svoju kvalitetu Pet-D
dokazuje i listom klijenata, koji su većinom poznate
multinacionalne kompanije
poput Ferrera, L’Oreala, MasterCarda, P&G-a, Intela i
Hewlett-Pacarda.
njenica za vlastitu afirmaciju
i prepoznatljivost jest edukacija hostesa i prodajnog osoblja. Kako bi se komunikacija
personificirala za svaki brand
u izravnom kontaktu s potrošačem, neophodno je privući
njegovu pozornost i stimulirati ga na potrošnju.
Nije dovoljno samo odjenuti
hostesu i smjestiti je u trgovinu da se smiješi, ona mora
znati prići svakom kupcu i
objasniti prednosti promoviranog proizvoda. Hostesa se
tada zapravo nalazi u ulozi
BTL je ustvari sporedna djelatnost u marketinškim odjelima tih tvrtki i kao takva ne
može konkurirati specijaliziranim agencijama.
O agenciji Pet-d
Agencija Pet-D osnovana je
1997. godine i tada je bila prva
specijalizirana agencija za
BTL aktivnosti u Hrvatskoj.
Cjelokupno poslovanje danas
je podijeljeno po projektima
kojima iz središnjeg ureda u
Zagrebu upravljaju voditelji
projekata. Agencija broji 20
SeMPA – Southeast europe Marketing Promotion Association
Kao odgovor na potrebu
klijenata da se projekti organiziraju u više zemalja u regiji po istom standardu, te s
jednom osobom za kontakt,
agencija Pet-D osnovala je
regionalnu udrugu agencija s 9 članica, pod nazivom
SEMPA (SouthEast Europe
Marketing Promotion Association). U udruzi su Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Bugarska,
Makedonija, Albanija, Crna
Gora, Rumunjska. Osim što
SEMPA ostvaruje suradnju
na području akvizicije novih
klijenata, omogućuje i međusobnu razmjenu „know-howa“ i međusobnog treninga
kadrova. Tako je veliko regionalno znanje kanalizirano u
jednu udrugu s neslućenim
razvojnim mogućnostima
i brojnim prednostima za
klijente koji su prisutni u
više zemalja.
42
veljača 2012. www.instore.hr
category management
uPRAVLjAnje KATegORijAMA PROizVOdA – nASTAnAK i OSnOVe KOnCePTA (dRugi diO)
4C – Cost, Consumer,
Competition, Category drivers
Kao nastavak na prethodni tekst u kojem je težište bilo na nastanku i razvoju koncepta, u ovom
će više riječi biti o samim osnovama koncepta menadžmenta kategorije. u osnovi koncepta
menadžmenta kategorije proizvoda se nalaze: trošak, potrošač, konkurencija i pokretači
kategorije (4C – Cost, Consumer, Competition, Category drivers).
Autor: darko Vaselić,
Business development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, johnson&johnson
T
roškovi se, prema tradicionalnoj
metodi, prate prema funkcijama
u okviru poduzeća, a ne prema
aktivnostima i proizvodima. Nasuprot alokaciji troškova na pojedina odjeljenja, poželjno je alociranje
troškova prema metodi ABC (Activity
Based Costing). Temelj ove metode je
potreba da se troškovi alociraju na svaku
aktivnost koja uzrokuje troškove kako bi
se mogla izračunati profitabilnost koju
ima svaki proizvod, a sukladno tome i
svaka kategorija proizvoda. To je, za pravu odluku o asortimanu kategorije vrlo
bitan podatak, jer se često može ispostaviti, da proizvodi na kojima postoji znatna uračunana marža, nose i znatan trošak,
tako da na kraju profit nije onakav kakav
je trebao biti i da možda nije opravdano
da se taj proizvod nalazi u asortimanu
kategorije. Druga metoda koja se može
koristiti je metoda “Direktne profitabilnosti proizvoda” (DPP – Direct Product
Profitability). Navedenom metodom se
ne vrši alokacija fiksnih troškova, nego
samo direktnih. I pored razvidnih prednosti spomenutih dviju metoda i dalje se,
vrlo često, koristi tradicionalna računovodstvena metoda, najčešće zbog teškoće implementacije i troškova povezanih
s uvođenjem ABC i DPP metoda. Za
problematiku troškova u okviru Category managementa bitno je napomenuti da je to osjetljivo pitanje, pogotovo u
situacijama potrebe prezentiranja svih
troškova koji nastaju u partnerskim organizacijama (maloprodaja i proizvođači),
vezanim za konkretni proizvod. Između
ostaloga, uvid u troškove povećava povjerenje među partnerima, što je jedan od
bitnih preduvjeta za provedbu Category
managementa. Osnovna korist od jasnog
prezentiranja svih troškova je mogućnost njihovog reduciranja kod partnera
u istom lancu vrijednosti i jasnog određivanja profitabilnosti za svaki pojedini
proizvod.
Potrošači uvijek imaju svoje razloge pri
opredjeljivanju za kupovanje određenog
proizvoda u određenom maloprodajnom
objektu. Vrijednost koju potrošaču donosi kupovanje u nekom objektu, previše je
određena s tri čimbenika: lokacijom, cijenom i kvalitetom, koja je dalje određena
asortimanom, uslugom i ambijentom.
✸ Lokacija spada u red najvažnijih čimbenika pri odabiru mjesta kupovine uz
postojanje varijacija u ovisnosti od tipa
kupovine, predmeta kupovine, formata
trgovine i sl. Pod lokacijom se podrazumijeva udaljenost od konkurencije,
potencijal tržišta koje se opskrbljuje preko konkretnog maloprodajnog objekta,
struktura potrošača (demografska struktura, platežna moć, kupovne navike), itd.
U ukupnu cijenu koju će platiti, potrošači
računaju i transakcijski trošak povezan s
putovanjem do maloprodajnog objekta,
te je na taj način lokacija vrlo bitna za
odluku o izboru maloprodajnog objekta.
✸ Cijena je vrlo važan čimbenik za donošenje odluke gdje kupovati, jer potrošači nisu voljni platiti više nego što je
potrebno. Maloprodajna kompanija će
gubiti udjel u određenoj kategoriji, ako
potrošači percipiraju njene cijene kao
više od konkurentskih. Izuzetak je ako za
to postoji, za potrošače, jasan razlog.
✸ se od strane potrošača percipira kroz
brandove u asortimanu kategorije, prostor u kojem kupuju, te usluge koje su im
pružene tijekom kupovine (u prvom redu
dužinom čekanja u redu na blagajni).
• Smatralo se da potrošači asortiman
percipiraju kroz broj različitih proizvo-
veljača 2012. www.instore.hr
43
da koji se nalazi na policama, ali to, vrlo
često, nije tako. Uglavnom, potrošači
percipiraju asortiman kroz ponudu proizvoda u različitim segmentima unutar
kategorije. Posljedica ovog saznanja je
da kategorije u asortimanu najčešće imaju proizvode: brand lidera, od jednog do
tri sljedbenika (u ovisnosti od formata
objekta) i jednu do dvije privatne robne
marke.
• Usluga se prije svega povezuje s dužinom čekanja u redovima na blagajnama,
dostupnosti traženog proizvoda i rješavanja konkretnih problema (žalbi, povrata
proizvoda…).
• Ambijent u objektu se odnosi na dizajn,
čistoću, osvjetljenje, glazbu, snalaženje u
objektu itd. Michael Morison, jedan od
najvećih autoriteta na polju emocionalnog brandinga, naglašava značaj osvjetljenja za kategoriju svježih namirnica i
glazbe u čitavom maloprodajnom objektu. Ističe da se putem lagane i umirujuće
glazbe povećava zadržavanje kupaca u
objektu, što je u izravnoj vezi s iznosom
obavljene kupovine.
Konkurencija se vrlo često doživljava kao
nešto negativno. Međutim, konkurencija, uglavnom, ima pozitivan utjecaj na
poslovanje. Ona iziskuje bolje rezultate i
usavršavanje, bogatiju ponudu i unaprjeđenje odnosa prema potrošačima. Također, često ne znači da povećana prodaja
konkurencije u određenoj kategoriji znači smanjenje naše prodaje. Ovo je pose-
Vrijednost koju potrošaču donosi
kupovanje u nekom objektu,
predominantno je određena s tri
čimbenika: lokacijom, cijenom i
kvalitetom, koja je dalje određena
asortimanom, uslugom
i ambijentom.
bice vidljivo u kategorijama koje još nisu
dovoljno prodrle na tržište. Naime, kada
konkurencija pokrene snažno oglašavanje ili se pojavi sa značajnim novitetima,
vrlo često, raste i prodaja druge kompanije i to kao rezultat povećanja ukupne
kategorije. Iz prakse se da zaključiti da
proizvođači bolje poznaju svoju konkurenciju, nego što je to slučaj s maloprodajom. Oni više naručuju istraživačke studije, više prate konkurenciju, a u svakoj
kategoriji imaju manji broj konkurenata
i, uglavnom, lakše odgovaraju na konkurentske akcije nego maloprodavatelji
(brža mogućnost reagiranja i uočljivija
akcija za krajnjeg potrošača). Maloprodavatelji, najčešće poznaju svoju konkurenciju kroz svoje dobavljače. Iz tog razloga
poznavanje konkurencije u maloprodaji
je veće na razini cijelog tržišta nego na
lokalnoj razini.
Pokretači kategorije su:
✸ Ponuđeni asortiman – menadžeri kategorije u maloprodajnim kompanijama
zajedno s menadžerima kategorije u proizvodnim kompanijama u procesu uvođenja menadžmenta kategorije proizvoda (i redovne revizije) odlučuju što će biti
asortiman određene kategorije;
✸ Cijena – izmjenom politike visoka-niska cijena (Hi - Low Strategy) ili svakodnevno niske cijene (EDLP – Every Day
Low Price) nastoji se na najbolji način
odgovoriti na sklonosti potrošača. Zanimljivo je da se potrošači, često, ne sjećaju
apsolutnog iznosa koji su platili za neki
proizvod, već zapamte je li to više ili niže
u odnosu na neku referentnu cijenu;
✸ Prostor na polici – u procesu uvođenja
menadžmenta kategorije proizvoda se
određuje koliko će se dati prostora pojedinom proizvodu, ali isto tako i njegova
pozicija unutar kategorije i brand bloka.
Na ovaj način se utječe na vidljivost proizvoda, a shodno tome i na prodaju. Jedan od bitnih parametara pri određivanju
prostora na polici je prodaja određenog
proizvoda, gdje se za bolje prodavane
proizvode mora osigurati više prostora
na polici kako bi se izbjegli nedostaci
robe na polici (Out-of-Stock);
✸ Promocija proizvoda – provođenje promidžbenih aktivnosti se dogovara izme-
đu maloprodaje i proizvođača. Strategija
kategorije koja je dodijeljena u procesu
uvođenja menadžmenta kategorije proizvoda se mora poštivati i shodno tome se
trebaju provoditi određeni tipovi promocija. Posebno je značajno za maloprodaju
da tragom pojedinih strategija za kategoriju uspostavi efikasne načine promocija
koje će prepoznati njihovi kupci.
na kraju bi mogli navesti da je menadžment kategorije proizvoda:
✸ poslovna filozofija s kupcem kao ishodišnom točkom;
✸ poslovni proces između dobavljača i
maloprodaje;
✸ poslovna strategija koja utječe na organizacijsku strukturu i kulturu organizacije.
Navedenim se želi istaknuti sveobuhvatnost koncepta menadžmenta kategorije
proizvoda, odnosno, da samo usvajanjem
sva tri aspekta menadžmenta kategorije
on može dati optimalne rezultate i opravdati značajna ulaganja resursa potrebnih
za njegovu ispravnu provedbu.
■
Literatura:
• Bogetić P. Z.: “Menadžment kategorije
proizvoda”, Data status, Beograd, 2007.
• Karolefski J., Heller A.: “ConsumerCentric Category Management”, AC Nielsen, John Wiley & Sons, New Jersey, 2005
• Singh J, Blattberg R: “Next Generation Category Management”, Datamonitor
PLC, London, 2001
• www.ppca.com.au, Michael Morrison:
“What is the value of music to the retail industry”
44
veljača 2012. www.instore.hr
istraživanje
AgenCijA iPSOS PROVOdi KOnTinuiRAnO, RegiOnALnO iSTRAžiVAnje BRAndPuLS
DETALJAN PRIKAZ TRŽIŠTA
Ovaj projekt se već duži niz godina provodi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Pruža analize
ciljnih grupa, kao i cjelovitu analizu brandova za veliki broj kategorija proizvoda.
N
I
akon šesnaest godina uspješnog
rada i dominantne pozicije na
domaćem tržištu, Puls je krajem
2009. godine postao član IPSOS grupe.
psos je treća po veličini globalna
istraživačka kompanija, osnovana
1975. godine u Parizu, s uredima u
više od 70 zemalja, više od 9.000 zaposlenih, velikim brojem klijenata i preko 10
milijuna anketa godišnje. Organiziran je
u 5 specijaliziranih divizija:
•IpsosMarketing
•IpsosMediaCT
•IpsosPublicAffairs
Metodologija
Način prikupljanja
podataka
Teritorij
Ciljna populacija
Tip uzorka
Veličina uzorka
Self completion (uz detaljnu obuku anketara)
Hrvatska
ALL 15 - 64
Četverostruko stratificiran (dob, spol, obrazovanje, regija)
4.000 ispitanika
•IpsosASI
•IpsosLoyalty
BRAndpuls
U okviru Ipsos MediaCT divizije, provodi se i kontinuirano, regionalno istraživanje BRANDpuls.
BRANDpuls je istraživanje koje se već
duži niz godina provodi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, a osim analize
ciljnih grupa omogućava detaljnu analizu
tržišta i brandova za veliki broj kategorija proizvoda. U posljednje dvije godine
BRANDpuls je proširen i na druga svjetska tržišta, kao što su Australija i Bliski
istok, a planira se i daljnje širenje.
Metodologija
BRANDpuls je terenska anketa. Anketari
popunjavaju s ispitanicima dio upitnika
koji se odnosi na specifične proizvodne
kategorije, dok ispitanici sami, nakon
detaljne obuke i zajedničkog popunjavanja (minimum jedne kategorije) od stra-
Period istraživanja
2006. god. - 2012. god.
ne anketara, samostalno ispunjavaju dio
upitnika koji se odnosi na konzumaciju
„FMCG“ kategorija.
BRANDpuls je među klijentima poznat
po kvalitetnim podacima, čija se kvaliteta
ogleda u stabilnim i pouzdanim podacima za koje su zaslužni kreatori metodologije, uzorka, kao i svi koji sudjeluju u
daljnjem provođenju projekta. Terenska
kontrola se vrši na najmanje 20% uzorka,
logička kontrola i kontrola konzistencije
u 100% slučajeva.
Veličina uzorka je 2.000 ispitanika po
jednom valu istraživanja, odnosno 4.000
ispitanika godišnje, a ciljnu populaciju
predstavljaju stanovnici Hrvatske, starosti od 15 do 64 godina.
Kome je namijenjen i što nudi?
BRANDpuls je alat za brand i marketing
management, nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača. Kombi-
nira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka:
✸ psihografija (potrošnja slobodnog
vremena, životni stilovi…)
✸ socio-demografija
✸ korištenje medija,
✸ kupovne navike.
PSYCHOGRAPHICS
MEDIA
BRANDS
DEMOGRAPHICS
BRANDpuls za svaki analizirani brand
daje detaljan pregled marketinških indikatora, kao što su razine odnosa potrošača prema brandu (poznavanje, iskustvo,
korištenje, razmatranje za kupovinu, najčešće korištenje, lojalnost), detaljna analiza lojalnosti (lojalni potrošači, nelojalni
potrošači, dostupni, nedostupni) ili opći
dojam o brandu.
veljača 2012. www.instore.hr
Ovako detaljni pregledi marketinških
indikatora neophodni su za kvalitetan
brand management, jer daju jasan uvid
na kojem aspektu je potrebno unaprjeđivati brand.
Kombinacijom tržišnih indikatora kreirali smo osnovnih 8 modela za mjerenje
svakog uključenog branda i proizvodne
kategorije.
BRAndpuls – Modeli
BRAND score
Indikator snage branda temeljen na
9 brand indikatora
BRAND pyramid
Model odnosa potrošača prema brandu
Pozicija branda mjerena s 6 brand
indikatora
BRAND loyalty
Model dijeli tržište branda na 4
segmenta. Mjeri lojalnost našeg i
dostupnost konkurentskog potrošača
BRAND image
Percepcija općeg dojma o brandu
mjerena ocjenom općeg dojma
BRAND affinity
Sklonost ciljne grupe prema
korištenju branda
CATEGORY puls
Tržišni indikatori na razini
kategorije
TARGET puls
Detaljna analiza ciljnih skupina
SHOPPING puls
Analiza kupovnih navika
i trgovačkih lanaca
BRAndscore
Kategorija: Bezalkoholna gazirana pića
Coca-cola
74
Fanta
48
Cockta
47
Sprite
44
Pepsi
43
BRANDscore je indikator snage branda
izračunat na temelju marketinških pokazatelja performansi branda, koji se kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu.
BRANDscore je BRANDpuls mjera koja
omogućuje uspoređivanje brandova na
tržištu.
Prilikom izračuna, BRANDscore uzima
u obzir različite aspekte odnosa potrošača prema brandu; bihevioralni i emocionalni.
Bihevioralni aspekti nam govore o realiziranom odnosu potrošača prema brandu
(kupnja, korištenje...), a emocionalni o
kvaliteti i intenzitetu percepcije branda
u svijesti potrošača. Svaki od navedenih
aspekata obuhvaća različite pokazatelje.
BRANDscore se izračunava kombinacijom devet postojećih BRANDpuls marketinških pokazatelja, a svaki od njih ima
važnu ulogu u samome izračunu (svakome je dodijeljen određeni ponder). Kada
se svi pokazatelji dovedu u vezu dobivamo potpunu evaluaciju branda.
BRAndloyalty
Model se koncipira na korištenju branda,
važnosti branda pri kupovini, ocjeni image-a i odnosu prema konkurentskim brandovima.
Moj potrošač
L1
LOJALAN
Najčešće koriste, daju najveću ocjenu
i jako im je važno koji brand koriste
L2
NELOJALAN
Koriste brand, ne daju najveću
ocjenu ili im nije važno što koriste
Konkurentski potrošač
DOSTUPAN
Koriste kategoriju, nisu koristili
recentno brand, nisu lojalni drugom
brandu
L3
NEDOSTUPAN
Koriste kategoriju, nisu koristili
recentno brand, lojalni drugom
brandu
L4
BRAndpyramid
Od svjesnosti o brandu do lojalnosti istom,
BRANDpyramid izdvaja 6 mogućihodnosa
potrošača kao i 5 mjera prijelaza potrošača
s donje na gornju razinu piramide.
Loyalty
Potrošači koji su lojalni
brandu
Primary Usage
Potrošači koji najčešće
koriste brand
15%
38%
Consideration
Potrošači koji prillikom
kupovine uzimaju brand u
obzir
50%
Usage
Potrošači koji su koristili
brand u posljednjem
razdoblju
60%
L5
Potrošači ne biraju brand isključivo na
osnovi objektivne analize obilježja proizvoda, već i na osnovi image-a, odnosno
percepcije koje imaju o brandu i potrošačima tog branda. Zbog toga je kontinuirano praćenje image-a izuzetno važno
za marketinško upravljanje. Pad image-a
(vrijednosti branda) je put ka padu tržišnog udjela te je jako važno na vrijeme
reagirati “ojačavanjem” branda. Također,
rast image-a nekog konkurenta sugerira
da bi trebalo pripaziti na opasnost od
njegovog preotimanja dijela potrošača.
9
8
75%
6
5
4
Recognition
Potrošači koji su čuli za
brand, znaju da brand
postoji
Ne koriste kategoriju
BRAndimage
7
Experience
Potrošači koji su ikada imali
iskustvo s brandom
45
3
96%
2
1
0
8,43
46
veljača 2012. www.instore.hr
istraživanje
BRAndaffinity
SHOPPingpuls
Indeks sklonosti korištenja branda
Omogućava analizu kupovnih navika bilo
koje ciljne skupine.
Target: Women 20 - 35
Brand
Nivea Visage
Vichy
Garnier
Balea
L’Oreal
Neutrogena
Estimated Consumption Share
25.01
9.14
9.04
7.81
7.20
3.97
Consumption Index
93.18
127.81
105.45
110.78
111.48
98.38
Usporedba postotka korištenja branda na bilo kojoj ciljnoj grupi u odnosu na ukupnu
populaciju Na osnovi panel podataka moguće je pratiti tržišne udjele samo na općoj
populaciji ili temeljnim tržišnim segmentima (npr. regija). Ova analiza omogućava
praćenje sklonosti potrošnje brandova na ciljnim grupama kreiranim na osnovi bilo
kojeg demografskog, psihografskog (životni stilovi, vrijednosni sustav, prehrambene
navike…) ili tržišnog (korisnici nekog branda, nelojalni korisnici…) pokazatelja.
To nam omogućava da evaluiramo svoje marketinške aktivnosti i vidimo jesmo li
uspjeli “nametnuti” brand naznačenim ciljnim grupama.
CATegORYpuls
Učestalost korištenja kategorije
Heavy users
24%
0%
Medium users
Light users
42%
34%
50%
100%
Segmentacija potrošača prema učestalosti korištenja kategorije.
TARgeTpuls
BRANDpuls omogućava detaljnu analizu bilo koje ciljne skupine koristeći
bilo koji od tipova podataka.
BRANDS PSYCHOGRAPHICS DEMOGRAPHICS MEDIA
•
•
•
•
•
•
•
Socio-demografija
Slobodno vrijeme
Interesiiaktivnosti
Mišljenjaistajališta
Stajališta o medijima
Stajališta prema oglašavanju
Stajališta o prehrani
•
•
•
•
•
•
Odmor
Kupovnenavike
Glazba
Sport
Političkepreferencije
BRANDpuls psihografska segmentacija
Detaljna analiza kupovnih navika:
• Analiza “main shoppera”
• Učestalostkupovanja
• Procjenapotrošnje
• Tipoviprodajnogmjesta
• Faktoriza odabira
• Stajališta prema kupovini
• Uzrociponašanjaprilikomkupovine.
Analiza “Retail” sektora:
• Poznavanjetrgovačkihlanaca
• Korištenjetrgovačkihlanaca
• Imagetrgovačkihlanaca
Brand puls pruža mogućnosti segmentacije potrošača i ciljne grupe po izboru,
na osnovu njihovih ‘lifestyle’ izjava, kao i
konzumaciji određenih medija ili proizvoda,
a koje su svrstane u 30 različitih segmenata
raspoređenih u osam odvojenih cjelina:
1. Segmenti kupovne sklonosti
- Osobine proizvoda
- Posredovanje identiteta
- Cjenovna osjetljivost
2. Segment medijske sklonosti
- Sklonost televiziji
- Sklonost radiju
- Sklonost internetu
- Sklonost dnevnim novinama
- Sklonost časopisima
3. Segmenti društvene vrijednosti
- Tradicionalni kolektivizam
- Natjecateljski individualizam
- Egalitarni individualizam
4. Segmenti prehrambene sklonosti
- Gastronomske sklonosti
- Zdrava prehrana
- Nezdrava prehrana
5. Segment zainteresiranosti
- Politika i sport
- Sport i tehnologija
- Estrada i osobni izgled
- Zdravlje i uređenje doma
6. Segment sklonosti oglašavanja
- Pozitivan odnos
- Negativan odnos
7. Segment slobodno vrijeme
- Konzumacija kulture i doživljaja
- Kućne zanimacije
- Lokalno druženje
8. Segmenti turističke sklonosti
- Jednostavan odmor
veljača 2012. www.instore.hr
47
kratki intervju
PeKARA duBRAViCA
Želja - postati najkvalitetnija
pekara u Hrvatskoj
direktor marketinga Pekare dubravica, željko franjo Mikelec govorio je za inStore magazin o stanju u
pekarskoj industriji i očekivanjima u ovoj godini. Trenutno imaju 24 prodavaonice, a u planu je otvorenje
još nekoliko na području grada zagreba.
Razgovarao: Tomislav Ciliga
Pekare Dubravica prošle su godine obilježile 50 godina svoga postojanja. Sve je
započelo u obiteljskoj kući u Dubravici,
gdje se kruh mijesio ručno po tradicionalnoj recepturi i pekao u krušnoj peći. U
međuvremenu je 2005. godine izgrađen
novi pogon u Zaprešiću na 5.000 m2 proizvodnog i skladišnog prostora s vrhunskom opremom svjetskih proizvođača.
O stanju na pekarskom tržištu i uspjehu
Pekare Dubravica razgovarali smo s direktorom marketinga Pekare Dubravica,
Željkom Franjom Mikelecom.
Kako danas izgledaju Pekare Dubravica, dosta se toga promijenilo u zadnjih 50 godina otkad ste počeli u
Vašoj obiteljskoj kući u Dubravici iza
Zaprešića?
Trenutno imamo oko 300 zaposlenih
djelatnika od čega ih je 200 zaposleno u
maloprodaji kao trgovci. Imamo 24 svoje poslovnice na području Zagreba, Zaprešića i Zaboka. Konstantno radimo na
poboljšanju njihovih radnih i financijskih
uvjeta i težimo tomu da imamo zadovoljne i motivirane radnike.
Kakvo je stanje na tržištu pekarskih
proizvoda u Hrvatskoj? Kako Vaša
kompanija stoji u odnosu na druge
proizvođače kruha, slastica i pekarskih proizvoda? Možete li nam reći
nešto ukratko o tome?
Trenutačno se stječe dojam da pekarska
industrija unutar zadnje dvije godine
doživljava svoj procvat. To je pogotovo
vidljivo u Zagrebu gdje su se kao vodeća imena u svojoj branši pozicionirale tri
kompanije Mlinar, Pan-Pek i Dubravica.
Naš cilj nije da postanemo najveća pekara, nego najkvalitetnija pekara u Hrvatskoj. Kao našu prednost, istakli bismo
svježinu naših proizvoda jer se sve, osim
kruha koji pečemo u proizvodnji, peče
tijekom čitavog dana u našim poslovnicama.
Kako ocjenjujete prošlu godinu? Koji
su osnovni problemi na pekarskom tržištu u Hrvatskoj?
Zadovoljni smo, ali uvijek može bolje.
Najveći problemi s kojima se mi susrećemo su veliki povrati zbog želje dućana
da do kraja radnog vremena imaju pune
police, a to se onda automatski odražava i
na cijenu kruha.
Kakve su Vaše prognoze za 2012. godinu i kako će se to odraziti na Vaš segment poslovanja?
Kao i cijelo gospodarstvo i nas muči recesija koja je zahvatila gotovo svakog
građanina. Početkom ožujka očekuje nas
porast PDV-a s 23 na 25 posto, te će to sa
sobom donijeti neznatno povećanje cijena u dijelu asortimana. Bez obzira na to,
mi očekujemo pozitivno poslovanje.
godine imali smo veliku proslavu 50. rođendana koju smo popratili promidžbom
u medijima. Tim povodom smo i svim
našim kupcima darovali platnene vrečice
s našim logom i sa željom da ih i u budućnosti koriste. Što se stalnih marketinških
akcija tiče, imamo tjedne akcije naših
proizvoda pri čemu svaki tjedan nudimo
tri proizvoda na akciji. Cijene akcijskih
proizvoda snižene su oko 25 posto i to
naši kupci uistinu prate.
PROizVOdi PeKARe duBRAViCA
Osim kruha i peciva, Pekare
Dubravica danas u svojim
trgovinama imaju više od 100
proizvoda u asortimanu. To su
prije svega fina i lisnata peciva,
visokokvalitetna tjestenina
napravljena od svježih jaja, a
priprema se i proizvodnja slastica.
Koji bi Vas rezultati zadovoljili u ovoj
godini?
Ako će rezultati našeg poslovanja biti kao
u 2011. godini, mi ćemo biti zadovoljni.
Planovi za budućnost, planirate li širenje? Možete li nam reći nešto ukratko
o tome?
Mislite li kupcima ponuditi neke nove
proizvode u ovoj godini? Planirate li
neke marketinške akcije kojima biste
poboljšali prodaju svojih proizvoda?
Tijekom ove godine planiramo otvoriti
još dvije do tri poslovnice na području
grada Zagreba. Prvo nam slijedi otvorenje poslovnice u City Centeru One na
zagrebačkom Žitnjaku krajem ožujka ove
godine, a za dalje ćemo vidjeti.
Naš proizvodni tim neprekidno radi na
poboljšanju postojećih proizvoda, kao i
na plasiranju novih proizvoda na tržište,
detalji su iznenađenje. U rujnu prošle
Polako nam i proizvodni pogon postaje
tijesan pa i tu planiramo neke male preinake kako bi maksimalno iskoristili prostor kojim trenutno raspolažemo.
■
48
veljača 2012. www.instore.hr
nove tehnologije
AuTOMATizACijA RAzMjene infORMACijA u LAnCiMA OPSKRBe
Efikasan i isplativ
edi postoji već desetljećima i koriste ga veliki trgovački lanci i proizvođači, a posljednjih
godina, zbog sve niže cijene implementacije i srednji i manji partneri
Autor: Božidar Bajsič
direktor prodaje, Panteon group®
Panteon Group® nudi
usluge na području
međuorganizacijskog
elektroničkog
poslovanja, prije svega
između poduzeća
(business to business B2B) i između poduzeća
i državnih institucija
(business to government
- B2G). Korisnicima nude
sve potrebne usluge
i cjelokupna rješenja
za obnovu klasičnih
poslovnih procesa
uslugama elektroničkog
poslovanja.
U
pravljanje lancima
opskrbe (supply
chain
management – SCM) je
dosta širok pojam.
Općenito, mogli bi reći da je
to upravljanje poslom, koji
povezuje partnerske tvrtke,
kako bi proizvodile i dopre-
male kupcu neki proizvod ili
uslugu i prilikom toga ostvarile neku svoju neto vrijednost.
Iz tih razloga, između partnerskih tvrtki postoji neki vid
komunikacije (ili kolaboracije), koja je u čitavom ciklusu
nekog proizvoda ili usluge,
od tržišnih istraživanja, razvoja proizvoda, optimizacije
procesa distribucije (od proizvodnje do prodaje kupcu),
servisiranja i na kraju do razgrađivanja i ponovnog vraćanja u proizvodnju, odnosno
otpad. U čitavom lancu između partnera postoji razmjena
informacija. Neke su rjeđe i
specifične, a neke standardne
i česte - operativne. Sve te
informacije mogu se razmjenjivati putem različitih medija
(papira: poštom, faxom; e-mailom: kao pdf, xml, xls; glasovno telefonom...). Problem je
u razumijevanju informacija
među partnerima (jesu li šifre
iste, je li 0 ili je O, jesu li parametri na stranicama jednako
podešeni...) i ručni rad kada
te informacije treba ponovno
unositi u informacijski sustav
(IS) partnera. Kod operativnih informacija koje se puno
razmjenjuju broj grešaka je
veći.
Zbog toga se na području razmjene ‘operativnih’ informacija na području lanaca opskrba već davno definirala grupa
onih, koje su dovoljno standardne i česte i za koje ima
potrebe da se standardiziraju
i da se kao takve razmjenjuju
automatizirano elektronički,
kao podaci iz IS jednog partnera u IS drugog.
Automatizacija putem
edi-ja
EDI ili elektronička razmjena
podataka znači potpuno automatiziranu razmjenu strukturiranih poslovnih dokumenata
na razini programa (IS) među
poslovnim partnerima, prema
dogovorenom formatu, odnosno standardu. EDI se najviše
koristi na operativnoj razini
lanaca opskrbe (SC) između
proizvođača/dobavljača, distributera, logističkih partnera
(third-party logistics - 3PL) i
kupca (retailera).
Prednosti EDI-ja u SC-u su
poznate, ali su u praksi različite. Mogli bismo navesti najčešće:
•Povećana brzina procesa opskrbe.
•Integracija podataka, smanjenje ručnog rada, sniženje
troškova za unos podataka.
•Automatizacija likvidacije
računa i plaćanja (cijena papirne obrade i čuvanja fakture je okvirno od dva do osam
eura, cijena e-invoicinga je
trenutno od 0,3 do jednog
eura, i pada).
•Manje grešaka u podacima i
u procesima.
•Sređeni matični podaci artikala, partnera.
•Automatizacija preuzimanja
robe u skladištima.
•Optimizacija zaliha i smanjenje zaliha - optimalnije
planiranje opskrbnog lanca i
proizvodnje.
•Bolji rejting kod većih partnera.
Uglavnom, elektronička razmjena u lancu opskrbe, prije
svega, znači smanjenje troškova za ručni rad i greške koje
nastaju prilikom ručne obrade
informacija.
EDI postoji već desetljećima i koriste ga veliki trgovački lanci i proizvođači, a
posljednjih godina zbog sve
niže cijene implementacije, i
srednji i manji partneri. Pošto
se te informacije razmjenjuju među različitim tvrtkama,
različitim informacijskim rješenjima i po cijelom svijetu,
predložene su određene preporuke i standardi za takve
poruke. Ponekad se raspravlja među tehničarima koji je
standard bolji, ali u praksi su
svi jednako loši ako partneri
nemaju sređen IS i matične
podatke i ako se neki standard
dobro ne provede. U tom slučaju EDI nije više toliko efikasan i troškovno isplativ. U
takvim slučajevima može biti
čak i nekonkurentan tradicionalnoj razmjeni dokumenata
u SC-u.
Na području trgovine su najšire prihvaćeni standardi GS1
ECOM (http://www.gs1.org/
ecom/about/ecom) i u našoj
sredini EANCOM (http://
www.gs1.org/ecom/about/
eancom). Taj standard ili njegove derivate koriste za razmjenu podataka u SC-u svi
veći trgovački lanci u regiji.
Ovo je pregled po zemljama: Baumax (SI), Big Bang
(SI), Billa (HR), Bipa (HR),
Boso (HR), Delhaize Serbia
(RS), Dinova Diona (HR),
dm-drogerie markt (SI, HR i
RS), Engrotuš (SI), Kaufland
(HR), K.T.C. (HR), Lilly
veljača 2012. www.instore.hr
49
drogerije (RS), Mercator (SI
i RS), Merkur (SI i RS), Metro C&C (HR i RS), Mueller
(SI i HR), OBI (SI i HR),
OMV (SI i HR), Spar (SI i
HR), S.Oliver (SI), Sportina
(SI)… U Hrvatskoj se u trgovini koristi i standard OAGIS
(http://www.oagi.org/dnn2/
Home.aspx), koji koristi grupa Agrokor (trgovci: Konzum, Tisak, Idea (RS); i proizvođači: Ledo, Jamnica, Pik,
Dijamant (RS), Frikom (RS).
U Sloveniji se koristi u užem
segmentu trgovine i lokalni
standard e-Slog (http://www.
gzs.si/slo/6679), koji uglavnom koriste državne organizacije i Telekom, mobilni operateri, elektro distributeri, itd.
Standardne edi poruke
u praksi
Standardne EDI poruke koje
se koriste možemo razvrstati u
dvije grupe:
- Operativne poruke naručivanja robe, isporuke i plaćanja.
- Poruke u vezi s optimizacijom lanca opskrbe, odnosno
kolaboracija.
Opertativne EDI poruke, koje
se najčešće koriste u lancima
opskrbe među partnerima su:
1. Narudžbenica – ORDERS
Narudžba kupca, gdje se za
identifikaciju artikala i lokacija koriste GS1 GTIN kodovi
(http://www.gs1.org/barcodes/technical/idkeys/gtin)
– najčešće poznati kao bar
kodovi na artiklima. Za identifikaciju lokacija i partnera
se koriste GS1 GLN kodovi
(http://www.gs1.org/barcodes/technical/idkeys/gln).
2. Odgovor na narudžbenicu – ORDRSP
Što znači da dobavljač kaže
svom kupcu hoće li dopremiti
naručeno u određenoj količini.
3. Otpremnica - DESADV
Otpremnica sadrži informacije o GTIN artikala koji su
otpremljeni od dobavljača.
Može sadržavati još ostale
logističke informacije: SSCC
kodove paleta, pakiranja,
GTIN kodove pakiranja i
GTIN kodove artikala. Za
svaki artikl može imati informaciju o roku trajanja (best
before), serijske brojeve (lot/
serial number), cijenu i ostale
karakteristične informacije.
4. Prijamnica – RECADV
TTo je potvrda, prijem artikala od strane kupca. Time
kupac potvrđuje koje artikle
je primio i na osnovu te informacije traži ispravan račun.
5. Račun – INVOIC
Račun u pravilu radi dobavljač
na kraju posla. Ali, može ga
napraviti i kupac u ime dobavljača (reverse invoicing). To
se koristi u nekim zemljama
prema zakonskoj mogućnosti. Račun može biti kao pravi
nematerijalizirani e-račun ili
samo kao niz podataka, koji se
koristi za obradu likvidacije, a
za arhiviranje se još uvijek šalje papirnati račun.
Za pravu nematerijaliziranu
razmjenu faktura treba donijeti određenu zakonsku regulativu i definirati uvjete za
elektroničku arhivu tih faktura na državnoj razini. U našoj sredini (bivše Jugoslavije,
zapadnoga Balkana) ti uvjeti
su donijeti u Sloveniji i u Hrvatskoj. U Sloveniji trgovački
lanac Spar na taj način prima
e-račune od nekih svojih dobavljača. U Hrvatskoj za sada
nije poznata takva praksa, jer
je zakon tek donijet.
e-Račun uz kontrolu isporučene robe omogućava kupcu
velike uštede zbog automatske
likvidacije. Da bi ta likvidacija bila što efikasnija, najbolje
je podržati sve ključne dokumente u procesu (ORDERS,
ORDRSP, DESADV, RECADV, INVOIC), jer svaki
donosi određeni postotak više
u smislu točnosti informacija
stanja i kretanja robe, logisti-
ORDERS
ORDRSP
DESADV
RECADV
INVOIC
INVRPT
SLSRPT
Slovenija
15
8
9
2
9
6
1
Hrvatska
16
1
6
1
6
3
1
Srbija
5
1
Broj trgovačkih lanaca koji koriste u svom lancu opskrbe određeni tip elektronske poruke u nekoj zemlji.
ke, smanjenja zaliha i automatizacije likvidacije.
Poruke vezane za optimizaciju lanca snabdijevanja, odnosno kolaboraciju su u praksi
obično:
1. Poruke o zalihama –
INVRPT
U njima kupci šalju informacije svojim dobavljačima, odnosno proizvođačima o stanju
zaliha njihovih artikala u skladištima, odnosno prodavaonicama kupca.
2. Poruke o prodaji SLSRPT
Šalju se informacije o prodaji
u neko vrijeme.
Korištenje edi poruka u
zemljama bivše jugoslavije
U Sloveniji se u lancima opskrbe u trgovini široke potrošnje razmjenjuju u praksi:
ORDERS, ORDRSP, DESADV, RECADV, INVOIC,
APERAK (to je poruka o
potvrdi završene likvidature
koju na kraju šalje kupac svome dobavljaču) i INVRPT,
SLSRPT. U Hrvatskoj se razmjenjuju ORDERS, ORDRSP, DESADV, RECADV,
INVOIC, INVRPT. U Srbiji:
ORDERS, ORDRSP i još se
neke ispituju s pojedinim dobavljačima.
■
50
veljača 2012. www.instore.hr
InMarketing
TušMOBiL - SLOBOdA iz eXCeL TABLiCe
Free. Free…
Studija slučaja promidžbene kampanje fRee slovenskog Tušmobila i
reklamne agencije Bruketa&žinić OM
Autor: ivan Tanić, strateški planer reklamne
agencije Bruketa&žinić OM
Slovenski mobilni operater Tušmobil odlučio je “protresti” lokalno telekom tržište novom tarifom. Nova tarifa
Tušmobila bila je drugačija po svojoj jednostavnosti, ali što je još važnije, i po cijeni telekom usluge za krajnjeg korisnika.
Reklamna agencija Bruketa&Žinić OM
dobila je zadatak napraviti promidžbenu
kampanju kojom bi se ta tarifa predstavila.
Glavni izazov koji se pojavio je bila činjenica da je za privlačenje novih korisnika Tušmobil morao maksimalno
dobro iskoristiti prvih nekoliko tjedana
kampanje, kako bi u kasnijoj fazi izbjegao
moguću reakciju konkurencije u pogledu
lansiranja slične ponude, kao i odljev korisnika. Stoga je glavni zadatak agencije
bio na pravi način, brzo i jasno predstaviti sve benefite nove tarife korisnicima, ali
što je još važnije, osmisliti kako te benefite predstaviti na kratak i uvjerljiv način.
Telekom operateri svoje usluge redovno
promoviraju kao beskrajno slobodne, beskrajno nelimitirane, beskrajno bezbriž-
ne, beskrajno jasne i beskrajno jednostavne. Međutim, upravo su to atributi
koji potrošačima mogu najbolje objasniti
vrijednosti nove Tušmobilove tarife. Postavilo se pitanje, kako potrošače uvjeriti
da je Tušmobilova tarifa istinski onakva
kakvom se sve tarife predstavljaju, te zašto bi potrošači odmah povjerovali
Tušmobilu, kada sumnjaju u sve
ponude telekom operatera?
Agencija je insight pronašla u činjenici da telekom kompanije često
potrošačima kompliciraju život, a današnji je život i sam po sebi dovoljno
kompliciran. Nitko ne može predvidjeti što će sutra raditi, koje će probleme
(privatne ili poslovne) morati rješavati,
što će ga sutra zanimati, kako će se sutra
htjeti zabavljati ili s kim će se htjeti družiti - a temelj svega toga je upravo komunikacija. Ukoliko ne možemo pred-
vidjeti potrebu za komunikacijom, bilo
bi dobro da barem možemo predvidjeti
troškove mobilne tarife koja će nam tu
komunikaciju omogućiti.
Odgovor na ovako postavljen izazov i
insight kakav je preimjeren potrošačima
agencija je pronašla u samoj Tušmobilovoj tarifi. Naime, Tušmobilova tarifa prikazana u excel tablici bila je toliko jasna,
jednostavna i razumljiva da joj dodatno
objašnjenje nije niti trebalo. Upravo stoga agencija se odlučila na vrlo neobičnu
komunikaciju za telekom industriju, odlučila je tablicu s tarifom staviti u prvi
plan svih komunikacijskih kanala, imajući u vidu da upravo telekom operateri
izbjegavaju predstavljati svoje cjelovite
tarife na takav način. Najčešće je razlog
za to što one zbog svoje kompleksnosti
vrlo teško mogu biti razumljivo prikaza-
veljača 2012. www.instore.hr
ne u nekom oglasnom formatu. S ovom
tarifom to nije bio slučaj.
Središnja ideja kampanje je stoga bila
izravno baciti rukavicu u lice konkurenciji, kako bi se pokazalo potpuno pouzdanje u Tušmobilovu ponudu, te istovremeno to učiniti na način na koji se
konkurencija nikada ne bi odlučila.
Jednostavno, pokušao se stvoriti brand iz
excel tablice, a nazvan je upravo onako
Ukoliko ne možemo
predvidjeti potrebu za
komunikacijom, bilo bi
dobro da barem možemo
predvidjeti troškove
mobilne tarife koja će nam
tu komunikaciju omogućiti.
kako mu i priliči - FREE. FREE zato jer
upravo ovaj tarifni plan omogućuje potrošačima da i dalje “žive nepredvidivo”,
bez da im mobilna tarifa ograničava komunikaciju.
Sama kampanja je bila podijeljena u tri
faze. U prvome, teaser dijelu, objavljena
je cjelovita tablica tarife (ali bez “potpisa”) s pozivom korisnicima svih mobilnih mreža da zatraže takvu ponudu
od svoga operatera. Naravno, nitko
osim Tušmobila nije im ništa slično
tome mogao ponuditi. U drugome dijelu otkriveno je kako se
radi o ponudi Tušmobila s novim, još atraktivnijim detaljima
ponude kao što su mobitel i dodatne usluge.
Stavljanjem fokusa na tarifu i
njezinu tablicu, pokušao se
stvoriti brand od same tarif
tarifne tablice i pripadajućih cijena. Vrlo jednostavna, a
opet drugačija izvedba,
osigurala je primijećenost i diferencijaciju
nkunaspram konku-
rencije, te postavila dobre
temelje za buduću
komunikaciju.
51
52
veljača 2012. www.instore.hr
inMedia
ReVizijA nAKLAde dOPRinOSi RAzVOju TRAnSPARenTnOSTi MedijSKOg TRžišTA
SIGURNIJE OGLAŠAVANJE
Audit Bureaux of Circulations Hrvatska pruža točne i provjerene informacije za zakup oglasnog
prostora u tiskanim medijima. Oglasni prostor koji se kupuje da bi se provele oglasne aktivnosti
također je roba i mora imati svoju deklaraciju.
Autor: Siniša žugić,
ABC Hrvatska
Većina trgovaca oglašava svoje proizvode kako bi ih lakše / više
/ skuplje / brže prodala. Proizvodi koje pri tome prodaju imaju jasno označenu jediničnu cijenu i količinu te ostala svojstva.
Oglasni prostor koji kupuju da bi proveli svoje oglasne aktivnosti također je roba i mora imati svoju deklaraciju. S tim su
se problemom prvi organizirano susreli trgovci (oglašivači) u
Americi 1910. godine, kada su osnovali udrugu oglašivača –
ANA (Association of National Advertisers). Željeli su točne i
neovisno potvrđene brojeve o prodaji novina u kojima oglašavaju, te su 1914. godine pokrenuli otvaranje prvog ureda Audit
Bureau of Circulations. ABC sustav provjere naklade, koji je
tada utemeljen, danas funkcionira na istim načelima na kojima
je započeo s radom. To su tripartitno članstvo i neovisan revizorski postupak provjere.
Mjerenje naklade u europi
Nije prošlo dugo vremena i trgovci u Europi su shvatili da im
je također potreban takav sustav mjerenja i potvrde prodane
naklade: Među prvima su svoj ured otvorili Englezi 1931. go-
dine. Iza rata 1946. godine, sustav neovisne potvrde prodanih naklada su
uspostavili i Francuzi, a 1949. godine i
Nijemci. Sustav se širio i danas pokriva preko 40 zemalja svijeta uključujući
gotovo sve zemlje Europe. Nacionalni
uredi ABC-a okupljaju se oko međunarodne udruge IFABC (International Federation of Audit Bureaux of Circulations) koja je utemeljena 1963. godine, kako bi
uskladila pravila pod kojima se prodane naklade tiskanih medija
mjere i klasificiraju.
Hrvatski ABC
Hrvatski ured ABC-a započeo je s radom 2009. godine i okuplja tri interesne skupine: oglašivače, nakladnike i agencije
ujedinjene oko ideje transparentnosti prilikom zakupa oglasa
u tiskanim medijima. Za sada su u sustavu revizije naklada 41
novinski naslov, a članovi ABC-a su sve velike agencije koje se
bave trgovinom oglasnim prostorom. Sustav podržavaju i ključni oglašivači od kojih su najistaknutiji Agrokor, VIPnet, HT,
Zagrebačka banka, Coca Cola...
Radom sustava upravlja Upravni odbor koji čine po 3 predstavnika oglašivača, nakladnika i agencija.
veljača 2012. www.instore.hr
Stroga pravila revizije
Agencije
Oglašivači
Revizija naklade tiskanih medija obavlja se na temelju jedinstvenih Pravila i procedura, bez mogućnosti bilo kakvog subjektivnog utjecaja. Nakladnici dostavljaju izvještaje o otisnutim i
prodanim nakladama redovito, svaki mjesec. Dobiveni podaci
provjeravaju se uz pomoć revizora jednom ili dva puta godišnje.
U ime ABC-a, trenutno reviziju provodi tvrtka “Kopun revizije”. Nakon uspješno provedene revizije nakladnik dobiva certifikat. Korisnicima podataka podaci su vidljivi u trenutku unosa,
a certifikati dostupni po završetku revizije.
1
Bruketa & Žinić
1
Agrokor
2
Digitel medijski servisi
2
Coca Cola
3
Imago
3
Epson Italia
4
Mediacom
4
Hrvatski telekomIskon
5
Omnicom
5
Technomarket
6
PROMEDIA PUBLICUM
6
Tisak
7
Publicis
7
VIPnet
8
Real
8
Zagrebačka banka
9
Unex MPG
ABC certifikat - sigurnost pri zakupu oglasnog prostora
10
Universal McCann
ABC Hrvatska nakladnicima izdaje certifikat prodane ili distribuirane naklade za izdanja koja prođu reviziju, a certifikat
označava da je izdavač koji ga je primio deklarirao svoju prodanu nakladu sukladno pravilima struke. Certifikat iskazuje količine prodanih ili distribuiranih primjeraka tiskovine i trgovac
koji se odluči zakupiti oglas u takvom naslovu može biti siguran
u to što kupuje.
Učlanjivanje u ABC, donosi konkretnu poslovnu korist za sve
grupe članova. Neki od njih su:
za nakladnike:
Naslov
Izdavač
1
Gloria
EPH
2
Gloria IN
EPH
3
Gloria GLAM
EPH
4
Gloria IN prilog
EPH
5
Auto klub
EPH
6
Globus
EPH
7
OK
EPH
8
Teen
EPH
9
Stilist
EPH
10
24 sata
Styria
11
24 sata express
Styria
12
VP (vojna povijest)
Styria
13
Večernji City
Styria
- pravo da u izdanjima koja su prošla reviziju ističu logo ABC
Hrvatska – pečat povjerenja.
14
Story
Adria Media
15
Story book
Adria Media
16
Cosmopolitan
Adria Media
za oglašivače:
17
Ljepota i zdravlje
Mediatop
18
Grazia
Mediatop
19
Pošalji recept
Mediatop
20
Novi list
Novi list
- izdanja koja su prošla reviziju stalno su vidljiva donosiocima
marketinških odluka (oglašivačima i media buying agencijama),
zahvaljujući online aplikacijama, dostupnim 24 sata dnevno
- dostupnost podataka o vlastitim i konkurentskim izdanjima
- jasan kriterij za selektiranje medija transparentno vs. netransparentno
- jasan kriterij za pregovaranje o cijeni oglasnog prostora
21
Princeza Lilyfee
Sak media
- transparentan odnos s agencijama i lakše razumijevanje procesa.
22
Lider
Liderpress
23
SHOP IN MAGAZINE
Kreativna tvornica
24
Iće i piće
Iće i piće
za agencije:
25
Maksi
Stil interijeri
- jasan odnos s izdavačima i ispravno valoriziranje vrijednosti
oglasnog prostora u pojedinim izdanjima
26
Novosti
Srpsko nacionalno vijeće
27
Moja4zida
Ilustrator
- zakup utemeljen na ABC podacima dokaz je da agencija maksimalno vodi računa o racionalnom trošenju klijentovog novca.
28
City magazine
Tvoj magazin
29
InStore
Miremaks
30
Doktor u kući
EPH
za pridružene članove:
31
Jutarnji list
EPH
32
Sportske novosti
EPH
33
Vita
EPH
34
Dom i dizajn prilog
EPH
35
Svijet prilog
EPH
36
Dobra hrana prilog
EPH
37
Lisa
Adria Media
38
Moj stan
Adria Media
39
Moj lijepi vrt
Adria Media
40
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija
41
Otvoreno more
Slobodna Dalmacija
- mogućnost pristupa svim informacijama.
istraživanje ili ABC?
Istraživački podaci o čitanosti i ABC revidirani podaci o nakladama komplementarni su podaci i jedni ne mogu zamijeniti
druge. Razlikuje ih način prikupljanja - ABC ih provjerava u
poslovnim knjigama, a istraživači istražuju na uzorku, te primjena - na temelju istraživačkih podataka agencije i oglašivači
rade media split, te media planove, a na bazi ABC podataka se
pregovara o cijeni oglasnog prostora.
53
54
veljača 2012. www.instore.hr
logistika
VAžnOST LOgiSTiKe u SuVReMenOM POSLOVAnju
Ubrzani razvoj logistike u
Hrvatskoj posljednjih godina
Logistika se u našoj zemlji ubrzano razvija te je po svom znanju
i kompetencijama vrlo blizu svjetskim i europskim standardima. Već su završeni mnogi logistički projekti i centri diljem
Hrvatske, a u bližoj budućnosti najavljuju se i novi.
Autor: zoran Ković
Ako gledamo kroz povijest, logistika je
uvijek bila vezana uz vojsku, ratovanja
i velika osvajanja, dok razvoj logistike u
poslovnom okruženju svoju punu afirmaciju u svijetu doživljava 90-ih godina integracijom unutar Supply Chain
Managementa. Više nije bio bitan svaki
segment za sebe, nabava, proizvodnja ili
logistika, već uigranost cijelog orkestra,
odnosno ispunjenje osnovnog cilja logistike definiranog kroz pravilo 7P:
1. dostaviti pravi proizvod, 2. u pravoj
količini, 3. u pravim uvjetima, 4. na pravom mjestu, 5. u pravo vrijeme, 6. za pravog kupca, 7. i uz pravi trošak.
Razvoju logistike i cijelog SC-a uvelike su
doprinijele filozofije i alati koji su se prvo
koristili u proizvodnji, a kasnije su usvojeni i za sve procese unutar SC-a i cijele
organizacije, kao što su Lean Manufacturing, Just In Time, KANBAN, TQM
(Total Quality Management), dok su se
razvojem tehnologije počela primjenjivati rješenja, kao što su WMS (Warehouse
Management System), MRP (Material
Requirements Planning), TMS (Transportation Management System), EDI
(Electronic Data Interchange), RFID
(Radio-Frequency Identification)…
gdje je u svemu tome Hrvatska?
Još 2000. u Hrvatskoj nije bilo puno tvrtki koje su imale menadžere logistike ili
Suppy Chaina u svojoj organizacijskoj
strukturi. Stvari se nisu puno mijenjale
sve do unatrag nekih 5 - 6 godina, od
kada je primjetan “velik rast” menadžera logistike i SC-a u Hrvatskoj. Danas
sve velike, a i veliki broj srednje velikih
tvrtki, imaju definirane službe Logistike
i SC. To uvelike govori o rastu svijesti
o značaju logistike u današnjem poslovnom okruženju. Danas tvrtke dosta ulažu
u razvoj ljudskih potencijala i usavršavanje ljudi koji rade u logistici. To se može
vidjeti i po rastu ponude treninga na tržištu koji kao teme imaju, upravljanje zalihama, skladištem, transportom, voznim
parkom…
Rastu važnosti logistike je uvelike doprinijela i recesija, gdje su se tvrtke zbog
nemogućnosti rasta ili očekivanog pada
prihoda okrenule smanjenju troškova.
Kako se još i danas, u nas, ali i u svijetu,
na logistiku gleda kao troškovni centar, a
ne kao “added value” dio tvrtke, recesija
je na neki način, pridonijela valorizaciji
logistike. Danas je Hrvatska logistika po
svom znanju i kompetencijama vrlo blizu svjetskim i europskim standardima.
Može se reći da je u suvremenim skladištima u Hrvatskoj WMS postao standard, korištenje RF tehnologija također,
upravljanje skladištima slijedi najsuvremenije trendove, skladišni “layouti” i
procesi komisioniranja su posloženi po
pravilima struke, crossdock operacije su
postale rutina…
Zalihe se planiraju, analiziraju i kontroliraju… Dispečeri koriste TMS-e, dinamičko rutiranje, GPS, geokodirane karte,
vozači koriste HH terminale…
U svakom trenutku se zna gdje je kamion, je li usluga izvršena i roba predana
kupcu. EDI polako zaživljava, u prvom
redu kroz e-narudžbe, a negdje i kroz e-
otpremnice i e-račune. Za sve to danas
u Hrvatskoj postoji znanje i tehnologija.
Ono gdje još nismo na svjetskoj i europskoj razini, odnosno gdje još imamo veliki prostor za napredak je suradnja između
dobavljača i kupaca s ciljem optimizacije
procesa i zaliha kroz cijeli lanac opskrbe.
U svijetu je taj proces poznat pod nazivima Colaborative Supply Chain odnosno
Collaborative Planning, Forecasting and
Replenishment (CPFR), dok se Balanced
Scorecard koristi kao alat za definiranje
zajedničkih ciljeva, praćenje učinka te
korektivnih aktivnosti.
Trendovi na tržištu koji utječu na
logistiku
Sektor trgovine, a prvom redu maloprodaja, u najvećoj mjeri determinira razvoj
logistike u Hrvatskoj. Iz tog razloga potrebno je sagledati trendove u maloprodaji kako bi dobili sliku razvoja logistike.
1. Konsolidacija na tržištu maloprodaje
U zadnjih desetak godina svjedoci smo
procesa konsolidacije na tržištu maloprodaje, te sve većem rastu udjela na tržištu
top 10 maloprodajnih lanaca. Značajno
je to što se većina maloprodajnih lanaca odlučila na razvoj vlastite logističke
infrastrukture, što inicijalno predstavlja
veliku investiciju, no dugoročno omogućuje uštede u lancu opskrbe kroz bolje
upravljanje asortimanom, zalihama, te
kontroli i ubrzanju logističkih procesa. S
pozicije logistike dobavljača, navedeno je
rezultiralo smanjivanjem kompleksnosti
jer se roba isporučuje “šleperski” na centralno skladište kupca, gdje se roba konsolidira s robama drugih dobavljača, te
prevozi jednim kamionom do prodajnog
objekta kupca.
56
veljača 2012. www.instore.hr
logistika
2. upravljanje zalihama
Posljednjih godina primjetan je trend
značajnog smanjenja zaliha u cijelom
lancu opskrbe. Maloprodajni objekti se
preuređuju ili grade, bez ili s vrlo malim
prolaznim skladišnim prostorima, što rezultira da je polica postala cjelokupna zaliha nekog proizvoda u maloprodajnom
objektu. Navedeno se odražava češćim
naručivanjem manjih količina proizvoda
te frekventnijim dostavama i povećanim
obujmom komisioniranja u skladištima,
što opet uzrokuje povećane troškove i
kompleksnost u logistici.
3. uvođenje novih proizvoda
Sve veći broj novih proizvoda uvelike
povećava kompleksnost u logistici, kroz
veći broj potrebnih proizvoda (facinga)
u zoni komisioniranja, većoj ukupno potrebnoj zalihi, većoj kontroli na izlazu, te
povećanom vremenu primopredaje robe
kod kupca.
4. Povećani zahtjevi kupaca u smislu
razine usluge (SLA – Service Level
Agreement)
Mjerenje ključnih pokazatelja (KPI-a),
kao na primjer, isporuka u potpunosti i
na vrijeme (OTIF – On Time In Full) u
smislu razine usluge koje logistika jamči
svojim internim ili eksternim kupcima
postalo je standard poslovanja modernih
logističkih sustava u Hrvatskoj.
Na prvom mjestu centara razvoja logistike se nalazi Agrokor, koji je kroz Konzum
i ostale svoje tvrtke imao najviše ulaganja
u logističku infrastrukturu, tehnologije
i ljudske potencijale. Konzum je s otvaranjem LDC 2001. u Zagrebu začetnik
moderne logistike u Hrvatskoj. Svoju
lidersku ulogu nastavili su i dalje nadogradnjom LDC-a u Zagrebu te novim
centrom u Dugopolju na 80.000 m2. Uz
Metro i DM, Konzum je i glavni pokretač razvoja EDI-a u Hrvatskoj. Agrokor
je lider i u svojim investicijama u transportne kapacitete, te je vlasnik najvećeg
voznog parka teretnih motornih vozila
u RH. Uz Agrokor, maloprodajni lanci
su glavni kreatori potražnje i investitori
u suvremenu logističku infrastrukturu.
Više-manje svi maloprodajni lanci imaju
svoja centralna skladišta, osim Metroa
koji koristi usluge 3PL-a, te NTL-a koji
je najavio gradnju LDC-a u Zagrebu. U
trećoj i četvrtoj kategoriji pokretača razvoja logistike nalaze se 3PL kompanije
i distributeri. Do prije pet godina, oni
su uglavnom koristili stare logističke
kapacitete, gdje su bili ili u najmu ili u
vlastitim skladištima. U zadnjih nekoliko
godina primjetna je gradnja vlastitih ili
najam suvremenih logističkih kapaciteta.
To se prije svega odnosi na na Alcu, Orbico, K&N, Intereuropu…
Proizvodne kompanije koriste uglavnom
postojeću infrastrukturu, te razvijaju svoju logistiku ograničenog kapaciteta, koji
zadovoljava njihove proizvodne kapacitete i modele distribucije. Veliki iskorak
glavni centri razvoja logistike u
u tehnološkom smislu napravio je Kraš
Hrvatskoj
2002. godine otvaranjem potpuno autoGlavne centre razvoja logistike u Hrvat- matiziranog visokoregalnog skladišta u
skoj možemo podijeliti u osam kategorija: Zagrebu, te Franck koji je slično skladište
• Agrokor (kao posebna kategorija): otvorio 2004. godine.
Konzum, Jamnica, Tisak, Ledo, Zvijezda, Centri koji bi trebali biti nositelji razvoja
PIK Vrbovec i Belje...
logistike u sljedećih desetak godina su u
• Trgovački lanci: Metro, Billa, Lidl, prvom redu tvrtke u vlasništvu države i
DM, Kaufland, Spar, Mercator, NTL, gradova. Iako su u proteklih desetak goPlodine, Magma, Feroterm…
dina u ovim tvrtkama izostala ulaganja u
• 3PL (uslužne logističke kompanije): logistiku, veseli činjenica da se najavljuKuhne & Nagel, Lagermax, Intereuropa, ju veće investicije. HP u svoj novi LDC,
HŽ u infrastrukturu, te Luka Rijeka koja
Trast, Gebruder, Logwin…
je potpisala ugovor s tvrtkom ICTSI iz
• Distributeri: Atlantic, Orbico, Alca, Filipina o ulaganju u proširenje lučkih
AWT, Prodis…
terminala.
•Proizvodnekompanije:Dukat,Podrav- Analiza situacije u posljednjih pet godika, Kraš, Frank, Coca-Cola, Vindija…
na pokazuje da se suvremena logistička
infrastruktura ubrzano razvija. U Svetoj Heleni, Billa je uselila u skladište od
18.000 m2, dok je Alca otvorila uslužno
• Prijevozničke kompanije: RALU, LA
skladište s cca. 50.000 paletnih mjesta,
LOG…
koje između ostalih koristi i Metro. U
•Državne/gradsketvrtke:HŽ,HP,INA, Jastrebarskom je Lidl otvorio skladište
LUKE, Zagrebački holding, ZL Pleso… na 35.000 m2, a godinu kasnije Magma
•Paketnadistribucija:DHL,CityExpress, Overseas – UPS...
na 23.000 m2. U Rugvici je M-SAN
otvorio skladište na 15.000 m2, Orbico u
Ivanić Gradu na 14.000 m2, te Feroterm
u Stupniku na cca. 20.000 m2. Izgrađen
je prvi Logistički park u Hrvatskoj, na
površini od cca. 75.000 m2 kojeg koriste
tvrtke Kuhne & Nagel, Spar i od prošle
godine Mercator. Najavljena je gradnja i
četvrte faze parka s još 19.000 m2 modernog skladišnog prostora. Konzum je
uz postojeći LDC u Zagrebu na 70.000
m2, prošle godine otvorio svoj novi logistički centar u Dugopolju na 80.000 m2,
u kojem će po prvi puta nuditi uslugu logistike na tržištu. Lidl je u siječnju otvorio novo skladište u Perušiću na 34.000
m2. Osim navedenih projekata, za koje su
glavni pokretači bili trgovački lanci, logističke kompanije ili distributeri, na tržištu postoji još nekoliko logističkih projekata koji čekaju svoju realizaciju odnosno
poznatog korisnika, da bi se pristupilo
gradnji. Takvi projekti su Logistički
centar Jastrebarsko na 66.000 m2 tvrtke
Immorent, te Poslovni park Zagreb East
tvrtke Quaestus Nekretnine na zemljištu
od cca. 300.000 m2. Norveški investitor
Verdispar je kupio zemljišta u Benkovcu i
Kupincu, te također planira gradnju logističkih centara za poznate naručitelje. U
najavi su i dva velika projekta:
•prviprojektjegradnjalogističkogcentra Miklavlje,
Općina Matulji u blizini Rijeke, gdje bi
na 250 hektara trebao niknuti suvremeni
intermodalni logistički centar, a koji bi
se naslanjao na već spomenuto proširenje lučkog terminala Rijeka u suradnji s
tvrtkom ICTSI;
•drugiprojektjevrloambicioznozamišljeni projekt intermodalnog logističkog
centra Cargo Centar Zagreb kod Dugog
Sela, na oko milijun četvornih metara
zemljišta, sa svom pratećom logističkom
infrastrukturom, te 327.000 m2 suvremenog skladišnog prostora.
Ako se navedeni projekti realiziraju, mogli bi uvelike promijeniti sliku logistike
u Hrvatskoj, odnosno logistiku pretvoriti
od sljedbenika u generator razvoja gospodarstva.
veljača 2012. www.instore.hr
57
humanost na djelu
Završena dm-ova i Pampersova
akcija “Ja volim vrtić”
S prvim danom 2012. godine pokrenut je humanitarni projekt Pampersa i dm-a za potporu dječjim vrtićima u Hrvatskoj.
zajedničkim snagama pridonesu što veselijem i sretnijem boravku djece u vrtiću.
Za sudjelovanje u humanitarnom projektu „Ja volim vrtić!“
mogli su se do 31. siječnja 2012. godine prijaviti svi dječji
vrtići u Hrvatskoj čiji su podaci dostupni na internetskoj
stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Po dva
vrtića iz svake hrvatske regije (ukupno pet regija) s najviše
glasova primit će potporu u vrijednosti od oko 40.000 kn.
Pampers i dm ovom su akcijom htjeli pomoći vrtićima diljem Hrvatske, a najmlađima darivati još više radosti, veselja
i lijepih uspomena tijekom njihovog djetinjstva.
Dm i Hrvatski savez frizera darovali su u veljači i moderne
frizure štićenicima Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb.
Hrvatski frizeri i dm udružili su snage kako bi tim malim, ali
hvale vrijednim potezom uljepšali dane štićenicima Doma.
Dm-ovoj donaciji pridružio se i Phillips poklon paketima s
frizerskim priborom.
U sklopu projekta „Ja volim vrtić!“, za kupnju svakog pakiranja Pampersovih pelena u dm-u do 29. veljače 2012. g.,
Pampers i dm su donirali po četiri kune projektu potpore
dječjim vrtićima u Hrvatskoj. Procjenjuje se da je ukupna
donacija dosegnula iznos od 400.000 kuna. Putem akcije „Ja
volim vrtić!“ Pampers i dm nastojali su zadovoljiti potrebe
djece vrtićke dobi s ciljem poticanja i unaprjeđivanja njihovog psihofizičkog i emocionalnog razvoja. Želja im je bila da
Zahvaljujući kampanji „Kosa kakvu želim“ u listopadu prošle godine svi su kupci u dm-u imali priliku sudjelovati u
ostvarenju u donacije i to zamjenom bodova na active beauty
kartici dm. ovog „Svijeta prednosti“ čime su djeci osigurali
besplatne frizure. Zbog velikog odaziva građana koji su zamijenili bodove u korist donacije, projekt „Kosa kakvu tu
želim“ obići će nekoliko hrvatskih gradova i uveseljavati djecu koja iz različitih razloga najljepše dane djetinjstva provode u domovima te centrima diljem zemlje.
Lidlova donacija Dječjem domu
“Braće Mažuranić”
Nakon svečanog otvorenja
Lidla u Novom Vinodolskom,
predsjednik Uprave Marin
Dokozić - sa suradnicima i
pjevačem Oliverom Dragojevićem, te u pratnji dogradonačelnika Velimira Piškulića i
pročelnice grada Vesne Mrzljak i Maje Pilepić - posjetio
je Dječji dom “Braće Mažuranić” u Novom Vinodolskom,
gdje je ravnatelju Borisu Pilepiću uz prisustvo medija
uručen ček od pet tisuća kuna,
a svakom djetetu paket s prigodnim poklonima.
Djeca su Lidlovim predstavnicima otpjevala dvije pjesme
i darovala slike vlastite izrade.
Posebno su se obradovali odlično raspoloženom Oliveru
Dragojeviću s kojim je odmah
uspostavljen srdačan kontakt,
uz fotografiranje i druženje. U
Dječjem domu “Braće Mažuranić” trenutno je smješteno
31 dijete bez odgovarajuće
roditeljske skrbi te troje djece
koja su u poludnevnom boravku. Ravnatelj Pilepić zahvalio je na vrijednoj donaciji.
58
veljača 2012. www.instore.hr
kvartovska trgovina
udRugA TRgOVACA MeđiMuRje POSTOji VeĆ deSeT gOdinA
Ima budućnosti za nas
male trgovce u Međimurju
"Prosječno je u trgovinama udruge zaposleno od tri do pet radnika, a ukupno je 450 do 500
zaposlenika u svim trgovinama. ukupni godišnji promet trgovina okupljenih u udrugu kreće se od
250 do 300 milijuna kuna", kaže predsjednik udruge trgovaca Međimurje, čedomir Momčilović.
Razgovarao: Tomislav Ciliga
U
druga malih trgovaca Međimurje osnovana je i registrirana 2001. godine, a prvotno
je imala dvadesetak članova.
Glavna svrha i cilj udruživanja
bilo je predstaviti male trgovce proizvođačima i dobavljačima roba, te dokazati
da udruženi mogu postati kvalitetan poslovni partner. Danas Udruga broji 86
članova i ima 145 prodajnih mjesta. Članovi Udruge su trgovci, obrtnici i vlasnici
malih trgovačkih društava iz Međimurja,
Podravine, okolice Varaždina i Ivanca.
Predsjednik Udruge Čedomir Momčilović ističe da su ih prvo podržali lokalni
dobavljači poput Čakovečkih mlinova,
varaždinske Vindije i Vajde, a danas surađuju i sa Saponiom, Carlsberg pivovarom, Podravkinim Studencom, Ledom,
Metroom Zagreb, Mercator – Getroom,
TSH-om Čakovec, TDR-om, Philip
Morris-om, JTI-om, mesnicama Kiš. U
posljednje vrijeme UTR puno robe nabavlja od Velpra.
“Prije dvije godine smo počeli dosta raditi s
Velpro-om jer su nas bili spremni popratiti
s dostavom robe. To su veliki troškovi i kao
takvi su uvijek u prednosti. Mi inače preko
50 posto robe sami prevozimo, a kad bismo
morali sve prevoziti sami, ne znam bi li to
Predsjednik UTM-a Čedomir Momčilović
bilo izdrživo”, rekao je za InStore magazin
Čedomir Momčilović, koji napominje da
svaki član Udruge ima iste uvjete kod dobavljača što se tiče popusta i raznih akcija,
koje Udruga provodi i dogovara. Preko
Udruge svi članovi imaju povoljnije uvjete i cijene za tečaj higijenskog minimuma,
deratizaciju, dezinsekciju i higijenske briseve, baždarenje vaga, osposobljavanje za
zaštitu na radu i minimalno tehničke uvjete, povoljnije uvjete pri nabavi uređaja i
opreme za opremanje trgovina.
uvijek nama vrati”, rekao je predsjednik
Udruge Međimurje.
Prednost malih trgovina, kako kažu u
Udruzi, jesu lokacija i poznavanje svakog
kupca. “Mi preko 80 posto naših kupaca poznajemo. Znamo što naši kupci trebaju, i to
vidim kao našu veliku prednost. Mi smo za
dobrog kupca uvijek spremni naći proizvod.
To kupci cijene. S cijenama smo se skoro približili velikim lancima. Ono što kupac traži,
Udruga malih trgovaca Međimurja pomogla je i osnivanje ostalih Udruga u
Sisku, Rijeci, Zadru i Splitu, te su svi zajedno osnovali Savez udruga malih trgovaca. “Pokušavamo sve da bi stvari podigli
na jednu višu razinu i zajednički se postavili prema dobavljačima”, kaže gospodin
Momčilović.
Prosječno je u trgovinama zaposleno od
tri do pet radnika, a ukupno je 450 do 500
zaposlenika u svim trgovinama. Godišnji
promet trgovina okupljenih u Udrugu
kreće se od 250 do 300 milijuna kuna,
odnosno promet svake trgovine kreće se
u prosjeku oko dva milijuna kuna na godinu. Trgovine su u prosjeku velike između 50 i 70 kvadratnih metara. Najmanje
su oko 30 kvadrata, a najveće su i do 100
kvadratnih metara. Što se tiče asortimana,
sve trgovine okupljene u Udrugu trgovaca Međimurje imaju širok asortiman, odnosno 2.500 do 3.000 artikala.
Međimurje je vrlo specifično jer je na
malom i gusto naseljenom prostoru velik
broj trgovina i trgovačkih lanaca. “Nama
su veća konkurencija male trgovine po selima
jer u selu od 1.500 stanovnika zna biti i tri
do četiri male trgovine. Međimurje ima oko
120 tisuća žitelja i čak 200 trgovina. Zamislite kolika je to velika konkurencija. Mi
smo također svjesni da naš kupac bar jednom
ili dvaput ode u veći trgovački lanac, ali se
Trgovine su u prosjeku velike 50 -70 m2
uvijek može naći i na našim policama i to se
godinama unapređuje”, govori gospodin
Momčilović i dodaje: “Imamo jako puno
akcija, konkurencija je velika, ali ne smijemo si dopustiti da imamo prevelike zalihe.
Oprezni smo s nabavom robe, nastojimo biti
likvidni i korektni prema dobavljačima u
plaćanju robe, jer bez toga nema ničega”, napominje predsjednik Udruge.
Momčilović ističe da svi trgovci prate
reklame i informiraju se na sastancima
Udruge te komentiraju što traže kupci,
kako reagiraju na nove proizvode.
Postoji budućnost za male trgovine, ali
treba raditi. “Mi smo optimisti da ćemo još
odraditi 20 godina, ali naš posao nitko više neće
željeti raditi, pogotovo ne naša djeca. Rijetko
postoji koja trgovina u Međimurju, a da je tko
od članova obitelji naslijedio obrt. Mislim da
dobro radimo svoj posao te da za nas ima prostora na tržištu”, završio je Momčilović.
veljača 2012. www.instore.hr
59
kvartovska trgovina: riječ po riječ
Vlasnici malih trgovina u Hrvatskoj za inStore magazin govore o problemima s
kojima se susreću u poslovanju i o tome kako vide svoju budućnost.
nAš OPSTAnAK ne Bi SMiO VeĆinA KuPACA dAnAS
BiTi uPiTAn
PAzi nA SVAKu Kunu
jA SAM PRije SVegA
OPTiMiST
Ime trgovine: Anica
Ime trgovine: VIN - RAD
Ime trgovine: Samoposluga Maja i Maja Prode
Ime i prezime vlasnika: Dušan Fortner
Vlasnik: Zlata Vinković
Vlasnik: Čedomir Momčilović
Adresa: Dragoslavec 155, Međimurje
Adresa: Zagreb, Poljička Poljana 6
Adresa: Hodošan gl. 61, Ulica braće Radić 39
Početak rada trgovine: 1990. godina
Početak rada trgovine: 17. siječnja 1998.
Početak rada trgovine: 1992.
Broj zaposlenih: 5
Broj zaposlenih: 2
Broj zaposlenih: 5
Kvadratura objekta: 84 m
Kvadratura: 38 m
Kvadratura: 65 m2
Blagajna: jedna
Broj blagajni: jedna
Broj blagajni: 2
Potrošačka košarica: između 40 i 70 kn
Potrošačka košarica: između 30 – 100 kn
Potrošačka košarica: između 60 – 70 kn
“U Međimurju je na relativno malom prostoru velik broj maloprodajnih lanaca, a i većih
trgovačkih lanaca. Imamo Konzum, Plodine,
Kaufland, Lidl i Mercator, a u svakom mjestu
su svoje trgovine otvorili domaći maloprodajni
lanci iz udruženja Ultragros i NTL”, priča
vlasnik male trgovine Anica iz međimurskog Dragoslaveca, Dušan Fortner.
„Osim krize, jedan od najvećih problema
jest što veleprodaje prodaju robu građanima, koji kod njih kupuju po istoj cijeni
kao i mi mali trgovci. Mi plaćamo tu istu
robu, bez ikakvih privilegija, a na nju još
dodajemo maržu jer od ovog posla živimo, plaćamo račune, isplaćujemo plaće i
poreze državi. Ta ista roba je kod nas malih trgovaca skuplja, a većina ljudi danas
pazi na svaku kunu”, priča nam vlasnica
trgovine na zagrebačkom Vrbiku, Zlata
Vinković.
“Najveći problem je što je gospodarska situacija u zemlji, teška i neizvjesna, i to je ono
što nas najviše plaši, jer na to nemamo nikakvog utjecaja. Ukoliko se ne zaustavi rast
nezaposlenosti, ljudi će ostajati bez radnih
mjesta i prihoda. Osjeća se pad kupovne moći
pa i mi bilježimo pad prometa. Što će biti
dalje, ne znam, no po prirodi sam optimist
i vjerujem da će biti bolje”, priča vlasnik
male trgovine u Hodošanu pokraj Čakovca, Čedomir Momčilović, i otkriva
tko je za njih male trgovce zapravo konkurencija.
2
“Unatoč svemu tome, na ovom području
uspješno posluje još oko 60 - 70 prodavaonica mješovitom robom u privatnom vlasništvu koje zapošljavaju po nekoliko radnika, a
vlasnici uredno isplaćuju plaće i podmiruju
zakonske obveze”, rekao je Dušan Fortner,
koji robu nabavlja u veleprodajama i kod
domaćih proizvođača.
“Dolaskom krize naše su se cijene jako približile cijenama u trgovačkim centrima.
Dogovarajući akcije s našim partnerskim dobavljačima i proizvođačima, postali smo jako
konkurentni na tržištu, ali jedino što nam nedostaje je kvalitetna promidžba. Zbog toga je
naša trgovina u projektu Plus market.”
“Prednost male trgovine vidim u mogućnosti
brzog reagiranja na novitete u poslovanju, blizak odnos s kupcima, kvaliteti osoblja i dobroj
lokaciji”, smatra Fortner.
Opstanak naše trgovine ne bi smio biti
upitan ni u kojem pogledu. Mi svoj posao
odrađujemo korektno i profesionalno, a
naše mušterije to prepoznaju.”
2
U blizini trgovine gospođe Zlate nema
velikih trgovačkih lanaca, ali kaže nam,
da se vikendom osjeti pad prometa jer je
to vrijeme rezervirano za veliki šoping
kad kupci odlaze u veće trgovačke lance.
“Osobno se trudim biti svojim kupcima uvijek na usluzi, pa im tako i dostavljamo robu,
ako je potrebno, bez ikakve naknade. Nastojimo zadovoljiti naše mušterije izborom
asortimana i nabaviti upravo ono što im je
potrebno”, rekla je Zlata Vinković i dodala: “Naša prednost u odnosu na velike trgovačke lance je u tome što smo mi pristupačniji
prema kupcu, svakome od njih trudimo se
pružiti što kvalitetniju uslugu i pomoć kod
odabira asortimana zbog čega se kupac osjeća
ugodnije.”
Za deset godina, nada se gospođa Zlata
da će opstati, otići u mirovinu, a posao
ipak prepustiti mlađima.
“Nama su najveća konkurencija male trgovine po selima gdje na 1.500 ljudi znaju biti
i tri do četiri male trgovine. Međimurje ima
oko 120 tisuća žitelja i čak 200 trgovina.
Zamislite kolika je to velika konkurencija.
Mi smo svjesni da naši kupci odu nekoliko
puta mjesečno u veliki trgovački lanac, ali
nam se uvijek vrate”, ističe Momčilović.
Prednost malih trgovina u odnosu na velike lance jesu lokacija i poznavanje svakog kupca. “Mi preko 80 posto naših kupaca poznajemo. Znamo što trebaju, i to vidim
kao našu prednost. Za dobrog smo kupca
uvijek spremni naći proizvod. To se cijeni”,
kaže nam Momčilović i ističe da sebe i
svoju trgovinu vidi bar još 20 godina. A
tko će ga poslije naslijediti, ne zna jer
je trend naslijeđivanja trgovina od strane
članova obitelji u velikom padu.
60
veljača 2012. www.instore.hr
iz četiri ugla
Koja su očekivanja od novih gospodarskih i
poreznih mjera te proračuna za ovu godinu?
Želim vjerovati
da će pozitivni
trendovi biti
snažniji
zoran šimunić, vlasnik i direktor poduzeća naše klasje
I
z HGK-a je 2008. godine došao prijedlog da se proračun
smanji za 10 milijardi kuna. Prijedlog je odbačen i iskritiziran kao suprotan interesima države. Zamislite Hrvatsku
danas da se 2009., 2010. i 2011. uspjelo uštedjeti 30 milijardi
kuna. Mjere smanjenja proračuna kasne, ali doprinose stvaranju ozračja da su promjene počele. Želim vjerovati da će pozitivni trendovi biti snažniji i da će prihodovna strana tijekom godine
izgledati bolje nego se očekuje, te da će to omogućiti održanje
predloženog proračuna.
Kao poduzetnik državu uvijek doživljavam kao partnera u poslu. Svaku zarađenu kunu dijelimo s državom. U tom kontekstu
porezne mjere koje doprinose uravnoteženju poreznog opterećenja pozdravljam, ali ne smatram presudnim. Daleko važnije
pitanje je način i efikasnost potrošnje porezima prikupljenih
sredstava. U nekim zemljama porezno opterećenje je veće, ali
su država i gospodarstvo efikasniji.
Država treba
stimulirati
proizvodnju i
izvoznike
Branislav Kurtović, vlasnik poduzeća dupin
S
vako povećanje troškova, pa tako i PDV-a, dovodi do povećanja cijena u kraćem ili dužem razdoblju. Nažalost,
to će dovesti do pada potrošnje, a to će opet dovesti ili
do povećanja cijena ili do propasti tvrtki koje ne budu
mogle pozitivno poslovati.
Mislim da u doba recesije treba smanjivati sve porezne namete jer se jedino tako može pokrenuti potrošnja i gospodarstvo.
Ako pogledate po svijetu, početkom krize, sve su središnje banke
spustile kamate na simbolične razine da bi održale konjukturu u
ugroženim državama. Isto tako uspješne kompanije su kao odgovor na krizu snizile troškove i spustile cijene. Ne vidim razloga
zašto bi se država trebala ponašati drugačije. Ako država smanji
namete, poduzeća neće otpuštati nego će investirati i obratno.
Nezaposlenost može smanjiti samo poduzetnička inicijativa.
Predložio bih veliku promociju poduzetništva s ciljem stvaranja
pozitivnog ozračja koje bi ohrabrilo ljude da realiziraju svoje poduzetničke ambicije. Također, neophodno je stvoriti uvjete koji bi
u svakom pogledu rasteretili, tzv. start up poduzeća, i stvorili uvjete da se poduzetnici maksimalno posvete realizaciji svojih ideja na
tržištu. Na taj način bismo dobili visoku stopu samozapošljavanja,
koja bi u drugoj fazi rezultirala i zapošljavanjem.
Smatram da je pozornost javnosti o otpuštanju u javnom sektoru
prevelika, nepotrebna i štetna. Već godinama se govori o potrebi
povećanja efikasnosti javnog sektora i toga smo svi svjesni, i mi u
privatnom, kao i oni u javnom sektoru.
Poljoprivreda i prehrambena industrija su grane na koje se Hrvatska treba osloniti i u koje treba usmjeriti glavninu ulaganja.
Hrvatski prehrambeni proizvodi su prepoznati kao proizvodi visoke kvalitete, na kojima treba graditi identitet. Rezultat je to naše
kulture i životnih navika, gdje ukusna hrana zauzima vrlo važno
mjesto, i visoke stručnosti koju imaju naši prehrambeni stručnjaci.
Imajmo u vidu da ljudi na godišnjem odmoru provode dva tjedna,
a hrane se pedeset i dva tjedna. Želim reći da treba promijeniti
imidž države od turističke zemlje u zemlju viskokvalitetne i ukusne hrane. Također, imajući u vidu strateški značaj hrane i naše prirodne resurse, nema boljeg usmjerenja za investiranje u Hrvatskoj.
Naše klasje je uspješno poslovalo u 2011. godini. Osobito smo
ponosni da je udio izvoza veći od 25%. Imamo plan za novu investiciju, ali ćemo u realizaciju vjerovatno ići u 2013. godini.
■
Izlaz iz ove situacije je relativno jednostavan, treba stimulirati
potrošnju, proizvodnju, a pogotovo izvoz.
Sjetite se samo poreza na promet nekretninama. Nekada, kada je
stopa poreza bila tridesetak posto, nitko nije prenosio nekretnine, a stalno se prodavalo i kupovalo dok je nekretnina bila na prvom vlasniku. Danas kada je stopa poreza 5% svi odmah prenose
nekretnine na svoje ime.
Ako pogledate kako je Turska u zadnjih par godina naprosto procvjetala, vidjet ćete da je primijenila ovaj recept. Uz to izvoz stimulira na bezbroj načina tako da se njihovim poduzećima isplati
izvoziti po vrlo povoljnim cijenama, te tako ruše sve carinske zapreke koje su im prije bile velika prepreka u izvozu.
Prema mojem mišljenju doći će do pada potrošnje robe široke
potrošnje bez obzira na trenutačno dobru prodaju automobila
jer će to samo nakratko poboljšati situaciju u FMCG sektoru.
Uvoznike i distributere još jako muči pad kupovne moći stanovništva, pad tečaja kune i povećanje cijena goriva. Distributeri
nisu izuzeti iz već navedenih problema i to se može popraviti
samo rastom gospodarskih aktivnosti.
Dupin će biti sretan, kao i mnogi drugi, ukoliko bude mogao
zadržati poslovni rezultat iz 2011. godine. Mislim da smo usmjerenošću na proizvodnju u nešto boljoj situaciji od konkurencije,
ali ne bitno boljoj.
■
veljača 2012. www.instore.hr
Povećani PDV
izazvat će nova
poskupljenja
najmanje za 2%
zoran Vencl, predsjednik uprave Puljanke d.d.
S
61
nezaposlenosti u najmanju ruku za 5.000 ljudi koji rade u
neprivredi, a što je i najavljeno od strane izvršne vlasti, dok
se u realnom sektoru svakodnevno ostaje bez radnih mjesta.
Rješenje je u izbalansiranom državnom proračunu, koji u
svakom slučaju mora biti u skladu s BDP-om, bez novih zaduženja koja nisu u funkciji razvoja, te treba staviti naglasak na konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, ulagati u
energetiku i promet, osmišljavati prave i održive strategije
turizma i moralne porezne politike kao i u odgovarajućoj
decentralizaciji državne uprave, što bi sigurno utjecalo i na
konkurentnost.
obzirom na predizborne najave, kao i na nužnost
smanjenja proračuna, koji je neprimjeren hrvatskom
BDP-u kao i našem ukupnom zaduženju, očekivao
sam najavljeno smanjenje proračuna na tragu izjave guvernera Rohatinskog od 9 milijardi kuna, tim
prije što je i sveukupno stanovništvo svjesno općeg stanja i
spremno dati određeni doprinos stabilizaciji i stvaranju preduvjeta za rast i novo zapošljavanje. Za ovakav poračun očito
je bila nužnost da stopa PDV-a bude 25%, što će najvjerovatnije izazvati novi val poskupljenja najmanje za 2 ili više
posto jer nisam siguran da u realnom sektoru ima više prostora za racionalizaciju i štednju. Mislim da je vlada trebala
primijeniti linearno smanjenje proračuna na svim pozicijama i to obrazložiti kao nužnost i jedino moguće, bez ikakvog
računanja deficita od 2,8%.
Maloprodajni domaći trgovački lanci nisu konkurentni u odnosu na strane. Prije svega, zbog različite ekonomske snage,
različitih uvijeta poslovanja, kao i često zbog nelojalne konkurencije istih, te različitih uvjeta djelovanja (lokalni trgovci
u pravilu rade u malim formatima čije je poslovanje skuplje).
Problem vidimo u svakodnevnom padu kupovne moći, a
posebnog recepta nema, osim osiguranja rasta i razvoja, te
samim time i osiguranja radnih mjesta i plaća nužnih za svakodnevnu potrošnju.
Ovih nekoliko poreznih mjera rasterećenja; povećanje neoporezive osnovice, smanjenje doprinosa za zdravstvo i
smanjenje nekolicine parafiskalnih doprinosa u kontekstu
povećanja PDV-a, kao i najavljenog oporezivanja dividende
i neka izuzeća u sustavu PDV-a, neće biti od velike pomoći gospodarstvu i poslodavcima. Za očekivati je i povećanje
U Puli djeluju svi veći globalni trgovački lanci, no mi imamo
stabilni tržišni udjel. Kao i sve domaće tvrtke imamo kreditnih zaduženja, ona su sva dugoročna i u funkciji razvoja, koji
je zadnje tri godine jako usporen zbog opće situacije. Većih
problema s naplatom nemamo s obzirom da je 99% aktivnosti vezano za maloprodaju.
■
Želimo da se ubrzaju
procesi oko dobivanja
dozvola za gradnju
Najveće probleme
vidim oko brzine
dobivanja raznih dozvola. Zbog naših investicija i ekspanzije
na nove lokacije u
Hrvatskoj, želimo da
nam se ubrzaju i pojednostave ti procesi.
Andreas Wendy, generalni direktor Kaufland k.d. Hrvatska
B
udući da su protekle godine bile vrlo teške u pogledu
potrošačkog ponašanja konzumenata, očekujem sličnu situaciju i u prva 3 mjeseca ove godine.
Moram istaknuti da najavljene mjere povećanja
PDV-a s 23 na 25 posto naši kupci neće ni osjetiti
jer Kaufland jamči da neće podizati cijene iduća tri mjeseca. Mi
smo več ranije snizili cijene proizvodima na koje se od 1. ožujka
2012. godine primijenjuje niža stopa PDV-a od 10 posto kao
što su ulje, bijeli šećer, dječje kašice i masti.
Također smatram da će cjelokupna situacija i promjene vezane
za ulazak u Europu dugoročno imati pozitivan utjecaj na Kaufland u Hrvatskoj.
Tvrtka Puljanka ovom prvom dijelu 2012. godine očekuje
smanjenje prihoda u odnosu na prošlu godinu, ali ćemo racionalizirati poslovanje i smanjiti troškove poslovanja kako
bi u drugi dio godine, koji je prihodovno značajno bolji, ušli
sa što manjim gubitkom i završili godinu s pozitivnim rezultatom.
Budući da je tvrtka
Kaufland Hrvatska
k.d. proteklih godina neprestano pridobivala nove kupce,
čije je povjerenje
uspjela osvojiti zahvaljujući povoljnim
cijenama i visokoj
kvaliteti robe, uvjeren sam da će se
taj trend nastaviti
i početkom nove
poslovne godine. ■
62
veljača 2012. www.instore.hr
istraživanje
AgenCijA HeRAKLeA - djeLATnOST i MeTOdOLOgijA
Sve tajne Mistery
shoppinga
Prva pomisao kad se spomene pojam mystery shopping, tajanstvena ili tajna kupnja ili tajni kupci prečesto je kontrola, maloprodaja, moguća snimka stanja i kvaliteta usluge.
nažalost, razmišljajući samo na taj način propušta se prilika iskoristiti sve mogućnosti ovog moćnog poslovnog alata
Autorica: Kristina žilić, voditeljica projekata
Heraklea
M
ystery shopping ili tajno kupovanje podrazumijeva angažiranje prethodno educiranih
tajnih kupaca, koji se na zahtjev određene tvrtke pretvaraju da su
potencijalni i redovni kupci. Oni pritom
prema unaprijed utvrđenim kriterijima
detaljno i objektivno mjere kvalitetu
usluge te tvrtke i/ili njezinih konkurenata s ciljem njezina poboljšanja i nakon
toga na odgovarajući način izvještavaju o
svom iskustvu na usporediv i konzistentan način. Čitajući izvještaje tajnih kupaca, poduzeća se imaju priliku suočiti sa
stvarnošću, saznati što se zaista događa
na prodajnim mjestima, kako se djelatnici uistinu ponašaju prema kupcima i na
koji način prezentiraju njihove proizvode. Poduzeća tako postaju svjesna problema pritajenog nezadovoljstva kupaca, a informacijama dobivenim mystery
shoppingom unapređuju kvalitetu usluge povećavajući ujedno zadovoljstvo
kupaca i prodaju te, u konačnici, profit.
Mystery shopping nije usredotočen isključivo na interakciju kupca i prodajnog
osoblja, već na cjelokupno iskustvo kupaca (tzv. customer experience management) na koje osim prodajnog osoblja
utječu i prostor, proizvod, cijena, način
pružanja usluge i dr.
Ukratko, mystery shopping mjeri
izvedbu odnosno poštivanje postavljenih standarda poslovanja određene
tvrtke, kao što su:
•izgledičistoćaprostora,
•uspostavljanjeprvogkontaktaskupcima,
•poštivanje propisanih procedura i zakonskih odredbi,
•načinpromoviranjanovihproizvoda,
•uspješnostprovođenjapromotivnihaktivnosti, kao što su npr. nagradne igri i
razni loyalty programi
•usklađenostsvihmarketinškihnapora,
•stupanj nuđenja i način prezentacije
vlastite marke,
•brzinuiučinkovitosttelefonskekomunikacije,
•prodajniprocesprekointerneta,
•brzinuikvalitetuodgovorakupcimaemailom,
•učinkovitostedukacije,
•pružanje informacija i davanje savjeta
•kvalitetu rada distributera, franšizekupcima,
ra, hostesa i promotorica, i sve ostalo
•prodavačevopoznavanjeproizvoda,
prema potrebi klijenata, s obzirom na
posebnost njihova poslovanja.
•izgled i pristup prodavača te njegove
U današnje vrijeme sve veće konkurenciprodajne vještine,
je često je upravo kvaliteta usluge skrive•načinpostupanjasreklamacijamaiprina prilika i izvor konkurentske prednosti.
tužbama kupaca,
Mnogi se slažu da upravo izvrsna usluga
kupcima predstavlja ključ za veći broj ku•poznavanjeposlovnihprocesa,
veljača 2012. www.instore.hr
63
paca, veću prodaju i profit, a time i temelj
za dugoročni uspjeh. S druge strane samo
se 4% kupaca, kad su nezadovoljni, žali,
ali svoje nezadovoljstvo u prosjeku dijele s još do 20 drugih kupaca. Isto tako,
kao najčešći razlog prestanka kupovanja
kupci navode u 68% slučajeva nezadovoljstvo ponašanjem prodajnog osoblja.
Milijuni kuna godišnje troše se na oglašavanje. Njime se uspješno privlače kupci
i stvaraju očekivanja, odnosno “obećanja”
branda. I što se događa kad zainteresirani
kupac dolazi na prodajno mjesto? - “Kolega je na godišnjem. To nije moj posao.
Ne znam, ne naručujem ja.” – samo su
neki od negativnih trenutaka istine u
prodaji. Na taj način čak svaki treći zainteresirani kupac odustane od kupnje
nakon takvog kontakta s prodajnim osobljem. Stoga se kao zaključak nameće da
je potrebno u većoj mjeri razmišljati o
ljudskom faktoru te obraćati pozornost
na upravljanje svakim dodirom s kupcem
tzv. trenutkom istine.
Trenutci istine svi su trenutci u kojima su
kupci na bilo koji način u kontaktu s tvrtkom te stvaraju sliku na temelju kvalitete
izvršenja usluge, odnosno interakcije zaposlenika i kupaca te tako donose odluku
o kupnji. U svakoj interakciji kupaca i zaposlenika ima više trenutaka istine. Padne li se na bilo kojem od njih, ugrožava
se krajnji rezultat – prodaja. Proizvodi se
mogu kopirati, ali trenutci istine ne!
što se sve može postići mystery
shoppingom?
Prva pomisao kad se spomene pojam
mystery shopping, tajanstvena ili tajna
kupnja ili tajni kupci prečesto je kontrola, maloprodaja, moguća snimka stanja i
kvaliteta usluge. Nažalost, razmišljajući samo na taj način propušta se prilika
iskoristiti sve mogućnosti ovog moćnog
poslovnog alata.
Mystery shoppingom se može mjeriti
učinkovitost marketinških akcija jer su
istraživanja pokazala da se svakog trećeg
kupca kojeg se oglašavanjem zainteresira za kupnju i u njemu izazove želja za
istom, gubi kad stupi u kontakt s tvrtkom
(dobije e-mail, telefonom ili osobno popriča s osobljem) (izvor: Cotrugli Business School). Budući da mjeri izvedbu
u trenutcima istine, mystery shopping
može ukazati na to postoje li propusti u
definiranju tijeka usluge i što se sve može
unaprijediti u istoj.
Također, mystery shoppingom se utvrđuje i stupanj konverzije – zbog čega ne ide
prodaja i gdje je zapelo. Ljubaznost nije
dovoljna. S jedne strane mnogo se ulaže
u marketing, no bitno je kakav je odnos
prema potencijalnim kupcima, kakva im
se usluga pruža, kolika je proaktivnost
u prodaji, kako izgleda prodajni razgovor, koliko se kupaca zaista i pozove na
kupnju, kakav je odnos prema kupcima
kad im se proda proizvod. Sve su to elementi koji direktno utječu na prodaju, a
mystery shopping može pokazati kakvo
je stvarno stanje.
Već se zna da je reklamacija besplatni
konzalting i da se tek rijetki među nezadovoljnim kupcima žale. Ostali odlaze
konkurenciji. I što onda napraviti? Odgovara li se uopće na pritužbu i ako da,
nakon koliko vremena? Radi li se to samo
radi zakonske obveze i u nužnim okvirima? Na koji način se odgovara? Zahvaljuje li se ili napada druga strana? Tajni
kupac nije samo kupac, on je i tajni gost,
tajni učenik, tajni građanin, tajni pacijent,
a može otkriti i kako radi konkurencija.
Mystery shopping je najčešći u malopro-
daji, no koriste ga i proizvođači, leasing
kuće u autosalonima, nositelji franšize i
razni distributeri na prodajnim mjestima
svojih partnera. Znajući da 75% odluka
o kupnji kupac donosi na temelju razgovora s prodavačem na prodajnom mjestu,
pitanja na koja im mystery shopping pruža odgovore su kako ti isti trgovci prezentiraju njihove proizvode/usluge, što
točno o njima govore krajnjim potencijalnim kupcima, nude li ih te ako da, na
kojem mjestu, što govore o konkurenciji, koje brandove preferiraju i dr. Osim
posjeta, tajni kupci procjene obavljaju i
putem telefona i e-maila budući da su to
česti kanali komunikacije.
Bez obzira čime se bavili i tko su kupci,
uvijek je zanimljivo sagledati prodajni
proces i kvalitetu usluge iz njihove perspektive. Tajni kupci poznati su kao oči
kupaca i uši menadžmenta, a već sam
uvid u stanje često daje rješenja i ideje što
poduzeti i kako nastaviti dalje.
Tko su tajni kupci i što rade?
Tajni kupac najčešće je i pravi kupac na
određenome prodajnom mjestu na koje
se šalje na zahtjev klijenta. Jedina razlika
između tajnog i “običnog” kupca je ta što
tajni unaprijed dobije upute na što treba
obratiti pozornost te da nakon svog posjeta detaljno kronološki opiše cijelo kupovno iskustvo. Najvažnije je da potpuno
odgovara profilu stvarnog kupca kako se
ne bi isticao i postao sumnjiv. Tajni kupci
sami upravljaju svojim vremenom. Prijave se na zadatke koji su raspoloživi, a ako
su upravo oni odabrani da ga obave, treba
64
veljača 2012. www.instore.hr
istraživanje
im najčešće 15 do 30 minuta za pripremu, 15 - 30 minuta da otiđu na prodajno
mjesto, tamo su 15 do 30 minuta i treba
im 15 do 60 minuta da napišu izvještaj,
dakle, ukupno od jednog do dva i pol
sata, ovisno o zadatku, ali i s vremenom
postaju sve brži i efikasniji. Najbolji tajni
kupci rade po nekoliko zadataka tjedno.
Bitno je da se na ista prodajna mjesta ne
ide najmanje tri mjeseca i da na jednom
projektu ne preuzimaju više od tri ista
zadatka. Za posao tajnog kupca ljudi se
samostalno prijavljuju na internetskoj
stranici agencije Herklee, te nakon toga
ulaze u postupak selekcije koji je vrlo
strog i detaljan te se odvija tri puta godišnje. Pisano i usmeno se testira objektivnost, zapažanje detalja, pismenost i
način izražavanja, motivaciju za posao
tajnog kupca, poštivanje rokova… Takav
postupak daje vrlo kvalitetne tajne kupce.
Tajnim kupcima na samom početku rada
šalju se mnogi pisani i audio-vizualni
edukacijski materijali te se organiziraju
edukacije u većim gradovima. Također,
jednom godišnje se organizira u sklopu
Mystery shopping dana i konferencija
samo za tajne kupce na kojoj im se pružaju kvalitetne edukacije. Također nakon
svakoga obavljenog zadatka se radi evaluacija i pruža im se povratna informacija što bi mogli bolje napraviti te na taj
način neprekidno uče i napreduju. Upitnici koje tajni kupci popunjavaju nakon
obavljenog zadatka koncipirani su tako
da se dobiju objektivne i vjerodostojne
informacije. Pitanja su postavljena tako
da daju odgovor je li se nešto dogodilo
ili nije, je li nešto postojalo u prodajnom
prostoru ili nije. Zatim, detaljan opis
samog prostora i djelatnika te podaci o
vremenu i detalji s izdanog računa vjerodostojan su dokaz da je zadatak obavljen
na zadani način.
Primjer financijske industrije
Mystery shopping je metoda koja je često
zanimljiva industrijama koje imaju vrlo
slične proizvode te je jedini način diferencijacije upravo kvalitete usluge.
Kao primjer se može izdvojiti financijsko, odnosno, bankarsko tržište. Oni se
često usmjeravaju na dva segmenta poslovanja s klijentima i to na stručnost i na
prodajne vještine.
Izdvojili smo četiri banke:
•BankaA=provodiMSunazad9godina, više puta godišnje;
•BankaB=provodiMSunazad7godina, jedan veći val godišnje;
•BankaC=provodiMSunazad3godine, jedan veći val godišnje;
•BankaD=provodiMSunazad2godine, više manjih valova godišnje.
U kategorijama stručnosti i prodajnih
vještina te ukupne kvalitete usluge vidljive su razlike.
U kategoriji stručnosti, kao najbolja se
iskazala banka koja provodi mystery
shopping unazad 7 godina, jedan opsežniji val godišnje. U kategoriji prodajnih
vještina, najbolji rezultati uočeni su kod
banke koja provodi mjerenje unazad 9
godina. Najviše područja za unaprjeđenje
uočeno je u banci koja provodi mjerenje
unazad dvije godine, još uvijek u manjim
količinama, ali je uočen napredak u odnosu na prethodne valove.
Ono što je vrlo važno jest jasno postavljanje „pravila igre“, odnosno jasno definiranje standarda zaposlenicima na koji
način se trebaju obraćati klijentu. Nakon
mjerenja jesu li oni poštivani potrebno je
na pravilan način komunicirati rezultate i
pri tome svakako izbjegavati upiranje prstom u one koji su bili lošiji, kako se ne bi
stvorio daljnji otpor prema ovakvoj metodi unaprjeđenja. Uostalom, nije bitno
tko je „kriv“, bitno je unaprijediti uslugu
kupcima jer su oni ti koji nam daju plaću.
Brojni su savjeti za odličnu uslugu, ali svi
se mogu svesti na dva primjenjiva uvijek i
svugdje – pazimo na detalje i preuzmimo
odgovornost.
100%
90%
92,19% 93,64% 75,84%
86,52%
80%
79,21% 78,82% 77,45%
92,19%
70%
71,02%
67,63%
60%
57,32%
53,20%
50%
40%
30%
20%
banka A
banka B
10%
banka C
banka D
0%
STRUČNOST
PRODAJNE VJEŠTINE
UKUPNO
66
veljača 2012. www.instore.hr
periskop
KOLuMnA POznATOg PROfeSORA eKOnOMSKiH znAnOSTi nA PRAVnOM fAKuLTeTu u zAgReBu
Hrvatska: MMF i proračun
– ima li zadovoljnih?
onih koji će ostvariti kupovnu moć, uplaćivati poreze i doprinose za mirovinsko
i zdravstveno osiguranje, za lokalnu samoupravu... Toliko njih će uskoro postati
korisnici socijalnih prava za koje će netko drugi biti pozvan ostvarivati prihode.
Iz uvodnog dijela jasno je vidljivo da to
više neće moći biti po osnovi, kako se to
elegantno kaže, priljeva kapitala izvana.
Jednostavnije rečeno, bila je to inozemna
štednja koja se dobro ukamaćena selila u
Hrvatsku.
Autor: prof. dr. sc. Mladen Vedriš
A
ktualne niske temperature
na otvorenom imale su svoj
kontrapunkt u visokoj temperaturi hrvatskih javnih financija: kako će misija MMF-a, a
potom bitne rejting agencije procijeniti
hrvatsku ekonomsku i financijsku stvarnost i – iz takve ocjene stvoriti sliku o
našoj perspektivi i budućnosti. Takva,
pak, ocjena utječe na mogućnost refinanciranja dospjelih obveza, novo zaduženje
u 2012., te i ne najmanje bitno – visinu
kamatne stope koja će se na ta zaduženja plaćati. Usporedbe radi, u godini koja
teče u hrvatskom proračunu, ukupni materijalni rashodi iznose 8,8 mlrd. kuna, a
za ukupne subvencije (poljoprivreda, željeznica...) usmjereno je 5,5 mlrd. kuna.
Stavka financijski rashodi - kamate po
dospjelim obvezama za kredite države zauzima vrijednosti od 8 mlrd. kuna.
Ili, drugačije rečeno, na ukupni vanjski
dug Republike Hrvatske od približno 46
mlrd. eura, koji se odnosi na obveze države, tvrtki, banaka i građanstva, tek jedan
postotni bod više kamate iznosi 470 mil.
eura. To je suma usporedbe radi, koja je
približno ista očekivanom iznosu koji
bi se morao ostvariti povećanjem stope
PDV-a od 23 na 25 posto. Jedan potez
pera... jedna ovakva ili onakva ocjena nekog iz međunarodnog financijskog žirija
i odjednom smo dužni toliko i toliko više.
Taj okvir mogućeg događanja jasno
pokazuje i podvlači svu važnost razgovora i pregovora s međunarodnim financijskim institucijama. I... ujedno uvjerenje
da Hrvatska može ostvariti trajan i stabilan gospodarski rast, koji će smanjiti rizike, što uz ostalo znači i osigurati otplate
vanjskih dugova: glavnice i kamate. Pravo je pitanje, koje se više odnosi na (bližu)
prošlost, nego na sadašnjost i budućnost:
zašto smo postali tako visoko zadužena
država, i je li taj vanjski dug bio usmjeren
u jačanje ekonomskog kapaciteta nacije,
koji ga tada može uredno otplaćivati.
“Uspjeh je znati kako preživjeti
teška vremena. Svi ćemo
preživjeti dobra vremena.”
(G. Dyke)
U tom kontekstu, lakše se razumijeva i
očitava dio sadržaja Zaključne izjave misije MMF-a (03. 02. 2012.) nakon posjeta
Hrvatskoj, koja poprilično jasno i neuvijeno sadrži ocjene prošlosti s jasnim
naznakama obveza u sadašnjosti i budućnosti: Izgledi za rast su slabi zbog duboko ukorijenjenih strukturnih rigidnosti i
problema s konkurentnošću... Uz nepromijenjene politike gospodarski izgledi
u 2012. i srednjoročnom razdoblju su
slabi... Prociklične restriktivne fiskalne
mjere tijekom vrhunca krize nisu bile
dovoljne da bi se izbjeglo znatno pogoršanje javnih financija... Dinamika javnog
duga je neodrživa uz nepromijenjene politike... Cilj fiskalne konsolidacije treba
biti smanjenje zadanih stavki rashoda...
Provedba odavno zakašnjelih strukturnih
reformi je nužna da bi se poboljšala konkurentnost i ostvario održivi rast u srednjoročnom razdoblju. I tako dalje redom,
uglavnom ozbiljne ocjene i upozorenja i
- gorki lijekovi. Takvom makroekonomskom okviru doprinose i domaći aktualni podaci. Na Zavodu za zapošljavanje
prijavilo se novih 35.726 osoba (siječanj
2012.), od kojih je u nezaposlenost ušlo
24.071 s dosadašnjeg radnog mjesta.
Ogromna većina njih je iz industrije, trgovine, građevinarstva, ugostiteljstva...
Toliko je u samo jednom mjesecu manje
Zašto toliko o svemu tome? Jednostavno iz razloga što je to ona „velika slika“
koja bitno uokviruje uvjete poslovanja, pa
i življenje svih nas. Ona isto tako jasno
pokazuje i poručuje da više nema vremena za odgodu. Nema nekih novih time
out-ova. Zaokret u mjerama ekonomske
politike u pravcu poticaja stvaranja novih
vrijednosti na hrvatskom prostoru, novih
roba i proizvoda koje će pronaći mjesto i
put do domaćeg potrošača, ali sve više i
više na vanjskom tržištu, je hrvatsko biti
ili ne biti. Izvoz po glavi stanovnika iz
Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije je
višestruko veći nego iz Hrvatske. Kada se
kaže veći to znači dva, tri ili četiri puta
više, a ne za nekoliko postotnih bodova.
To istovremeno znači, da je toliko veća i
proizvodnja, i zaposlenost, i uplaćeni porezi i doprinosi koji tada pune proračun:
državni i one lokalne. Tada je lakše i uvoziti, jer platna bilanca može i mora biti
uravnotežena, a lakše je i plaćati otplate
kredita, a na takvoj prosperitetnoj osnovi
i – kamate su niže.
Sve to Hrvatska može i mora učiniti, te
postaje sve jasnije da to nije posao koji se
radi zato jer to traži bilo koja međunarodna adresa. To je posao i odgovornost
prema vlastitim građanima, biračima, poreznim obveznicima, naciji koja želi biti
(ekonomski) bliže hladnoj Skandinaviji,
nego toplom suncu nekih mediteranskih
turističkih konkurenata, i ništa manje
atraktivnih destinacija. Ali od turizma,
samo od turizma, mjesec ili tri mjeseca
sezone, ne može živjeti čitava zemlja. I to
dvanaest mjeseci.
veljača 2012. www.instore.hr
Droga Kolinska, Živilska industrija d.d., Kolinska ulica 1, 1544 Ljubljana
NOVO
Argeta Snack sadrzi 7 grisinija i malo
pakiranje Argete. Odličan slani zalogaj
kada vas glad uhvati izvan kuće.
Počastite se bilo kad i bilo gdje.
www.argeta.com
67
68
veljača 2012. www.instore.hr
periskop iz regije
POgLed iz SLOVenije
Kravlja
“pijaca”
Piše: prof. dr Bogomir Kovač
Ako ostavimo po strani financije i odgovor
na osnovno pitanje, je li Agrokor uopće dovoljno jak, da provede transakciju, ili bi to
ipak možda prevalio na Mercator kao cilj
kupovine. Uz to manje nas zanima, kako će
se unutar tog gordijskog čvora u budućnosti rješavati Pivovarna Laško, kao i konzorcij upletenih banaka na čelu s NLB. Važnije je nešto drugo. Kako će Mercatorova
sudbina utjecati na situaciju u cjelokupnoj
trgovačkoj djelatnosti u Sloveniji? Kakva
će biti sudbina naše prehrambeno-prerađivačke industrije, koja je vezana na postojeće
prodajne puteve? Tko će još htjeti i željeti
svojim kapitalom ući na područje FMCG,
što je izraz za proizvodnju i distribuciju potrošnih dobara svakodnevne upotrebe.
Mercator je dobar primjer gdje nas dovode kravlje “pijace”, odnosno politički i poslovni dogovori uz problematične poslovne
modele. To je slično kao kad je Pivovarna
Laško ponudila dobar primjer pogrešnih
poslovnih usmjerenja.
Za slovenska poduzeća iz kruga FMCG
sektora sudbonosna je bila prva vlasnička
konsolidacija poslije 2000. godine, i ulaska Slovenije u EU poslije 2004. godine.
EU je otvorila nove poslovne mogućnosti
i stabilizirala je poslovnu okolinu. Slovenski
menadžeri počeli su žuriti s menadžerskim
preuzimanjima i otkupima drugih udruženja. Sve su pokrivale banke s izuzetnim
kreditnim ciklusima. Svi su bili uvjereni, da
biznis nema nikakvih ograničenja, i manje
su razumjeli nesigurnost i rizik.
Priča se kao kuća od karata srušila u godinama 2008. i 2009. Menadžerima su se zalomili poslovi, banke su počele sa slanjem
računa, a političari su one koji su bili najprodorniji razglasili za neželjene „tajkune“.
Raspali su se neki temeljni stupovi slovenske privrede, za prehrambenu industriju
sudbonosni su bili holdinzi, Istra Benz i Pivovarna Laško, ali i poslovna propast nekih
manjih udruga, kao što su: Pomurka, MIP
i druge.
Poslije financijskog rušenja poslovnih sustava i društava došlo je do vremena traženja rješenja i jedina mogućnost, stečaja
ili restrukturiranja bila je prodaja dijelova
ili cijelog društva. Sudbina slovenske prehrambeno-prerađivačke industrije zato se
ne nalazi toliko u vertikalnoj povezanosti s
trgovinom, nego u horizontalnim vezama
pogrešnih poslovnih odluka odozdo prema
gore. Krivo je previše vlasničkog restrukturiranja i premalo poslovne inovativnosti,
previše pohlepe i ludog preuzimanja rizika
te premalo znanja i poštenja.
Još veće iznenađenje predstavljali su novi
kupci, koji su dolazili otuda gdje su slovenska poduzeća u prvom krugu tražila svoje
mete za preuzimanje. Zašto? Razloga ima
nekoliko i svi su iznenađujući. Najjednostavniji je zaključak, da su slovenska poduzeća i menadžeri svoju ekspanziju počeli
prekasno, kriza ih je jednostavno pretekla.
Govorilo se o pogrešnoj procjeni poslovnih ciklusa i ocjeni rizika. Drugo, Todorić
i njemu slični, poslovna carstva su sagradili
dosta prije sadašnjeg vremena i sada su lakše krenuli u krug preuzimanja gdje su slovenske mete najslabije. Na trećem mjestu
su jednostavno bolji poslovni timovi. Atlantik Grupa koja je preuzela Drogu Kolinsku
bila je stručno neosporno sposobnija od
slovenskih menadžerskih timova. U brojnim udruženjima u Hrvatskoj i Srbiji sjede
međunarodni menadžeri, njihovi poslovni
modeli su suvremeniji, a upravljanje više
europsko. Zato se i dogodilo, da strance ne
zanimaju poduzeća toliko kao intelektualni
kapital, robne marke i tehnološko znanje.
Zaključak je na dlanu. Slovenija s godinama
gubi mjesto postsocijalističke države, prvo
u srednjoj Europi, a sada i na Balkanu. Područje proizvodnje i dristribucije potrošnih
dobara dobar je dokaz, kako konkurentske
prednosti mogu brzo postati slabosti. Ako
će lekcija otrežnjenja biti pravodobna, bit
će to dobro za Sloveniju, ali i za druge.
Učenje će morati biti obostrano.
POgLed iz BOSne i HeRCegOVine
Pripreme
za slom
naftnog doba
Autor: Kenan uštović
Veljača je jedini mjesec u godini koji se
može iskazati matematički. Aksiom glasi: troškovi novogodišnje noći plus izdaci u siječnju jednako je „jao majko“ u
veljači. Međutim, važno je napomenuti
da ova matematička operacija nije primjenjiva samo na jednostavnim čimbenicima (čitaj: ljudima), nego i na onim
mnogo složenijim. U složenije naravno
ubrajamo gradove, države, kontinente...
Ovaj put ću govoriti o problemima koji
se odnose na sve ljude, ili barem one koji
nemaju dovoljno novca.
Veljača nam je počela idilično. Snijeg
pade na cvijeće, na aute, kuće, prodavaonice. Kolaps. Kažu da je visina sniježnog pokrivača na Bjelašnici bila 217, a u
Sarajevu 110 cm. Iako je stanje bilo poprilično dramatično, mi smo narodi koji
su mnogo toga i goreg prošli. Ali ima još
jedna prednost kolapsa. Ona se očituje u
smanjenju potrošnje nafte i naftnih derivata, barem kada su u pitanju automobili. Treba pozitivno gledati na postojeću situaciju: smanjena potrošnja nafte, a
i zrak u glavnom gradu BiH postaje čistiji. Sve se ovo ne događa slučajno. Više
sile su odlučile pomoći našim narodima
da se bolje prilagode turbulentnom vremenu u kojem se „ključni ljudi svijeta“
međusobno sankcioniraju iz svojih kožnih fotelja, a sve naravno preko leđa
prosječnog stanovnika.
Da vidimo što se to događa s naftom?
Najjednostavniji opis trenutne situacije:
Washington je uveo sankcije Iranu, jer
on razvija nuklearni program koji su jedino Amerikanci vidjeli. Danas nitko ne
želi konkurenciju. S druge strane Iran
veljača 2012. www.instore.hr
prijeti da će zavrnuti „pipe“ za naftu. Tu
se ubaci EU, također, uvodeći sankcije,
ili kako današnji mediji to predstavljaju – neviđeni embargo. Uključe se onda
tu malo i središnje banke, jer ipak „para
vrti, gdje svrdlo (od nafte) neće“. Međutim, SAD i EU su svjesni da Kina tu
ima znatnu ulogu. Možda ne toliko veliku ako je uz njih, ali sigurno je nitko ne
bi želio protiv sebe. Tako su Amerikanci
apelirali na Kina ds im pridruži, kad ono
ništa od toga, ode ona i stane na stranu
Irana. Kad se na tu stranu još doda Rusija, čiji Gazprom između ostaloga planira kupiti OMV-ove benzinske crpke u
Hrvatskoj i BiH, dobivamo novi poredak – osovina/saveznici. Samo se još ne
zna tko kakvu ulogu igra. Nećemo sad
ulaziti u detalje, treba li tražiti povod
za zatezanje međusobnog odnosa zaista
u nuklearnom programu Irana ili pak u
težnji SAD-a da uzburka islamistički režim, nego da vidimo kako se ovo stanje
odrazilo na samu cijenu nafte.
Govori se da bi cijena nafte na tržištu
zbog cijele situacije mogla skočiti na 150
dolara po barelu. Međutim, početak veljače nije donio neke velike oscilacije na
tom polju. Na američkom tržištu nafta
je stajala oko 97 dolara, na londonskom
tržištu oko 112 dolara, dok je referentna košarica nafte OPEC-a bila oko 110
dolara. Može se slobodno reći da je početak veljače bio miran na ovom polju, i
da se nisu počeli događati planirani crni
scenariji. Iako embargo EU treba početi
početkom ljeta, Iran već sada upozorava
da će staviti restrikcije na isporuku.
U BiH najavljuju da bi cijena naftnih derivata mogla skočiti i na 4,5 KM po litri.
Baš me zanima koliko bi ljudi odustalo
od vožnje automobilom. Jer kod nas važi
parola: „bolje gladan autom, nego sit
tramvajem“. Kažu da je prednost BiH i
u tome što nismo totalno ovisni o uvozu
derivata. Mi danas imamo rafineriju nafte u Bosanskom Brodu, tako da u jednu
ruku možemo sami sebi kreirati sudbinu. E toga se ja bojim. Iskustva su mi
pokazala da smo mi bolji kad nam netko
drugi servira rješenje problema, nego
kad mi nešto sami rješavamo.
Na kraju ću još dati jedan strateški prijedlog za razvoj autoindustrije u BiH: “U
slučaju da cijena naftnih derivata bude
preko 4 KM po litri, predlažem da izmislimo automobil koji će ići na vino. Imamo mi svoju Hercegovinu, gdje se vina
proizvode i prodaju jeftinije. Jest da i tu
zna biti zategnutih odnosa, ali barem još
nitko nikada nije pričao o embargu.”
POgLed iz SRBije
Ništa od
MMF-a
Autor: Milan Ćulibrk, urednik nin-u
Četvrtak, 9. veljače 2012. ostat će u Srbiji
upamćen kao najhladniji dan u posljednjih
nekoliko godina. Ne toliko zbog toga što
se u Beogradu živa spustila u termometru
do -16 stupnjeva Celzijusovih, koliko zato
što je tog dana ‘zaleđen’ i 1,1 milijardu eura
vrijedan stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom. Ili, kako to tvrde ovdašnji službenici, status aranžmana s
MMF-om je ‘ostao nepromijenjen’. Kome
samo padaju na pamet tako bezazlene riječi
za nešto što je po mogućim posljedicama
ravno uvodu u ekonomsku katastrofu zemlje.
Pitam se samo hoće li ministri nastaviti tvrditi da je ‘status nepromijenjen’ i kada euro
dogura do 115 ili 120 dinara, kada se broj
nezaposlenih poveća za još 40.000 - 50.000,
kada će nas i ono malo stranih investitora
koji razmišljaju o ulaganjima u Srbiju početi zaobilaziti u širokom luku i kada, čak
i odlazećim ministrima, bude jasno da gospodarski rast ove godine neće biti tri posto,
kako su tvrdili do prije nekoliko mjeseci,
niti 1,5 posto, kao što su ugradili u Zakon
o budžetu, da bi mogli povećati i rashode
za nekoliko stotina milijuna eura, već jedva
pola posto. Ako bude i toliki. Jer, sa svakim
novim danom smanjuju se procjene gospodarskog rasta. U početku je to bilo stidljivo,
uz korištenje brojnih alibija, među kojima
je kao izgovor svakako najviše korištena
kriza u euro-zoni. Kao, ako su već svi iz našeg okruženja u krizi, ni mi ne možemo bez
problema. Samo se ne sjećam da su drugi
bili u krizi tijekom 90-ih, kada je naš bruto
domaći proizvod prepolovljen u odnosu na
1989. a industrijska proizvodnja ni danas
nije dosegla 40 posto razine od prije 23 godine. Čak se, kao kroz maglu, sjećam da su
69
oni tada dinamično rasli i to po prosječnoj
stopi od pet-šest posto. I naša je stopa bila
otprilike tolika. Samo negativna. Takvom
smo brzinom i tonuli. Zato smo sada ovdje,
a drugi su nam odmakli. I zato će se, kako
sada stoje stvari, jaz između Srbije i nekih
zemalja iz okruženja i dalje produbljivati.
Drugačije i ne može biti ako nam stvarnost
sliči na stari vic o Lali, koji je ulovio zlatnu
ribicu. Pustio ju je nakon što mu je čvrsto
obećala da će mu ispuniti tri želje. Prva želja mu je bila da ga Sosa nikada ne prevari
s drugim muškarcem. Druga, ako se to već
i dogodi da on to nikada ne sazna. I treća,
ako ipak čuje, da se - ne “jedi”.
Zar vam naši ministri ne sliče pomalo na
Lalu? Pa mora da su i oni čuli da je aranžman s MMF-om propao, ali se nitko od
njih ne “jedi”. Kao da im je svejedno. I što
ove godine neće biti onoliko investicija koliko je planirano. Niti što će dinar i standard građana slabiti. Niti što se prije mogu
očekivati novi otkazi nego nova radna mjesta. Odakle im samo tolike zlatne ribice? Ili
im je kao kod mušketira jedna bila dovoljna
za sve?
S druge strane, tko je i očekivao da se najviši državni službenici živciraju zbog ‘sitnih
nesporazuma’ s MMF-om. Imaju oni važnija posla. Pa, zar svoju efikasnost nisu dokazali kada su za samo nekoliko dana donijeli stratešku odluku i umjesto “US Steela”
preuzeli željezaru u Smederevu. Za jedan
dolar. Koga briga što su godišnji gubici 150
milijuna eura? O tome će brinuti kasnije.
Kada prođe snijeg. I ode MMF. U međuvremenu će ugasiti obje visoke peći. Eh,
kako im je mećava došla kao naručena. K’o
as na 11. Nisu morali nikome objašnjavati
zašto su sve zaposlene poslali na prinudni
odmor samo tjedan dana nakon što im je
država postala gazdarica željezare. Led je
krivac za sve.
I tako, odoše Amerikanci iz Smedereva.
Ostaviše željezaru za dolar. Ostaviše ‘nepromijenjen status’ aranžmana s MMFom. Do izbora i nove skupštinske većine,
koja će imati dovoljno poslanika za izglasavanje rebalansa proračuna i na taj način
ispoštuje sve što je s MMF-om još jesenas
bilo ‘kao’ dogovoreno. Do tada bye, bye za
stand-by. Samo da u međuvremenu, dok
čekamo neku vladu koja će biti u stanju
održati riječ i ispuniti ono što je obećala,
cijela Srbija ne postane kao prodavaonica:
‘Sve za dolar’. Zato ne mogu, a da ne ponovim uvjerenje da bi u ovakvoj situaciji bilo
moralno, ako nije normalno, da premijer
Mirko Cvetković odmah smijeni ministra
financija. Makar to bio sam Mirko Cvetković.
70
veljača 2012. www.instore.hr
regija
CeeMeA BuSineSS gROuP: AnALizA i PROgnOze zA TRžišTe HRVATSKe
Očekivani rast prodaje
između 5 i 10 posto
Ceemea Business group potvrđuje da je većina tvrtki iz
prehrambenog sektora ostvarila rast.
Kontakt: nenad Pacek,
[email protected]
H
rvatska će opet biti u blagoj
recesiji tijekom 2012. godine, te postoji prijetnja daljnjeg smanjivanja kreditnog
rejtinga. Domaća potražnja i
korporativna prodaja će nastaviti borbu
tijekom 2012. i 2013. godine zahvaljujući utjecaju sadašnjeg i budućeg visokog
vanjskog duga, slabljenja izvoznih tržišta, niskoj razini potrošačkog i korporativnog povjerenja te nadolazeće štednje.
Visoki vanjski dug, koji sada već premašuje 100%-tni iznos BDP-a, smanjenje
potrošnje od strane potrošača, kompanija
i država, rast nezaposlenosti, visokih kamatnih stopa, visokih potraživanja između kompanija, nepostojanje fiskalnog ili
monetarnog poticaja, samo su neki od
čimbenika koji sprječavaju brži oporavak rasta i korporativne prodaje u bližoj
budućnosti. Središnja banka redovno je
intervenirala kako bi spriječila deprecijaciju valute, ali je kuni (neuobičajeno)
dozvoljeno da malo devalvira do trenutne razine od 7,58 naspram eura. Tečaj
kune bi mogao pasti do 7,8 u odnosu na
euro (sigurno će se kretati između 7,35 i
7,80 u odnosu na euro), a 7,8 u odnosu
na euro će se nastaviti i dalje odražavati
na korporativnu prodaju onih kompanija
koje uvoze robu u Hrvatsku. Povećava se
stopa PDV-a na većinu artikala i iznosit
će 25% od 1. ožujka.
ekonomski čimbenici
Ekonomski čimbenici, posebno vanjski
dug, su slabi i bit će značajan korak unatrag u razdoblju od 2012. do 2013. godine. Kućanstva i kompanije će smanjiti
izdvajanja tijekom nekoliko godina.
Trenutno vanjski dug iznosi 103% BDPa. Kronično visoki deficit platne bilance
tijekom godina povećao je sam vanjski
dug – trenutni deficit platne bilance srećom za sada nije više problem obzirom
da je nastavljen pad uvoza. Javni dug se
približava skoro 50%-tnoj vrijednosti
BDP-a. Nova vlada će morati napraviti
program štednje tijekom 2012. godine.
Devizne pričuve trenutno iznose 11,2
milijarde eura, što je za 10% više u zadnjih 12 mjeseci (ali je zato bruto vanjski
dug nešto veći od 47 milijardi eura). Rezerve bi se mogle smanjiti u prvoj polovini godine ukoliko središnja banka nastavi
intervencije protiv deprecijacije.
Trendovi u korporativnoj prodaji
Korporativni rezultati u Hrvatskoj su
među najslabijima u CEE regiji. Skoro 40% kompanija nije uspjelo ostvariti
rast prodaje i preko 40% kompanija nije
ostvarilo dobit u 2011. godini. One koje
su ostvarile rast, mjere ga jednoznamenkastim brojčanim pokazateljima. Očekuje se porast prodaje u 2012., sličan onomu iz 2011. godine. Kompanije i dalje
očekuju poteškoće u rastu profita. Većina
njih je u svojim proračunima predvidjela
rast mjerljiv jednoznamenkastim brojčanim pokazateljima, ali će većina toga
rasta biti obilježena strožom kontrolom
troškova. Mnoga poduzeća će se usredotočiti na povećanje tržišnog udjela. Zbog
toga očekujemo da će se veliki broj kompanija, osobito one koje su kasnije došle,
ili imaju mali tržišni udjel, ili se pak bore
s profitabilnosti, povući s tržišta ili vratiti na prijašnji model distribucije. Vrlo
mali broj kompanija (7%) ima planove
za zapošljavanje u Hrvatskoj u idućih 12
mjeseci. Prehrambeni sektor najbolje je
poslovao u odnosu na sve ostale sektore
u prošloj godini, ali su rezultati značajno narasli zahvaljujući jakoj dobroj turističkoj sezoni. Većina tvrtki iz prehrambenog sektora ostvarila je rast mjerljiv
jednoznamenkastim brojčanim pokazateljima. Očekivani rast prodaje za 2012.
godinu kreće se između 5 i 10%.
Trendovi i pokretači rasta
Nakon pada od preko 7% u razdoblju
od 2009. do 2010. godine, u Hrvatskoj se
rast opet pojavio u 2011. godini. Ali usporeni tijek rasta od jeseni će zasigurno
pridonijeti slabijoj brojci od očekivane za
2011. godinu - rast sigurno nije bio veći
od 0,3%. To je snažan kontrast brzom
rastu kredita u razdoblju 2006. - 2007.
godine. Prošli pokretači rasta, kao što je
primjerice, kreditirana potrošnja, vrlo će
se sporo vratiti natrag. Dosta domaćih
tvrtki se nalazi na rubu bankrota, boreći
se s nenaplaćenim potraživanjima i nedostatkom obrtnih sredstava. Još uvijek
visoka stopa nezaposlenosti, nedostatak
iscrpnih fiskalnih i monetarnih poticaja,
visoka nezaposlenost, potreba smanjivanja rashoda u korporativnim bilancama,
kućanstvima i državnoj bilanci također
će spriječiti brzi oporavak u razdoblju od
2012. do 2013. godine. Uzimajući u obzir
značajno smanjenje na ključnim izvoznim
tržištima, kao i izgledan program štednje,
Hrvatska – predviđanja: Veličina ekonomije 46 milijardi eura, BDP po stanovniku
10,450 eura (procjena 2011.)
Realni rast BDP-a, %
Potrošnja domaćinstva, procjena %
Bruto fiksne investicije, procjena %
Potrošnja vlade, procjena %
Tečaj vs. euro, prosjek
Inflacija, % od BDP-a
Tekući račun platne bilance, % od BDP-a
Stopa inflacije, % prosjek
Devizne rezerve, milijarde eura
2009
-5,8
-8,5
-11,8
0
7,3
-3,9
-5,3
2,4
10,3
2010
-1,2
-0,9
-11,3
-1,2
7,38
-4,9
-1,3
1,1
10,7
2011
0,3
0
-7,0
-0,5
7,40
-5,9
-2,0
2,2
11,2
2012
-1,0
-0,5
-1,5
-0,5
7,55
-5,2
-2,1
2,4
11,3
2013
1,2
1,6
2,5
0,0
7,53
-4,2
-2,4
2,3
11,3
2014
2,9
2,2
4,0
0,4
7,5
-3,5
-2,8
2,2
11,4
veljača 2012. www.instore.hr
Hrvatska: rezultat po sektorima 2012.
Hrvatska: prihodi i profiti 2011. - 2012.
Prihod 2012. (prosinac)
0%
Svi sektori: prodajne performanse i prikaz
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
71
90%
100%
Prihod 2011. (lipanj)
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Svi sektori
Roba široke potrošnje (ukupno)
Hrana i piće
Prihod 2011. (prosinac)
Industrija B2B
Prihod 2012. (lipanj)
Farmacija/zdravstvo
Prihod 2012. (prosinac)
IT
Profit 2012. (prosinac)
Svi sektori: prodajne performanse i prikaz
0%
10%
20%
30%
0%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Profit 2011. (lipanj)
Svi sektori
Roba široke potrošnje (ukupno)
Profit 2011. (prosinac)
Hrana i piće
Profit 2012. (lipanj)
Industrija B2B
Farmacija/zdravstvo
Profit 2012. (prosinac)
IT
pad za više od 10%
15 - 20% rasta
pad od 1 do 10%
20 - 30% rasta
bez rasta
1 - 5% rasta
više 30% rasta
5 - 10% rasta
10 - 15% rasta
Izvor: CEEMEA Business Group CEE Benchmarking anketa, lipanj i prosinac 2011.
vjerujemo da će se BDP opet smanjiti za
1% u 2012. godini. Iznos neplaćenih računa između kompanija procijenjen je na
preko 5 milijardi eura. Ovakva korporativna nelikvidnost još je jedan od glavnih
vjetrova oporavka i poslovnog povjerenja,
barem kratkoročno. Za razliku od većine
tržišta na području zemalja CEE regije, ovdje je prisutan značajan problem s
potraživanjima od kupaca. Rast će dosegnuti 1,2% u 2013. godini i mi očekujemo rast od preko 2% tek u 2014. godini.
Domaća potražnja je slaba: potrošnja
kućanstava, državnog sektora i korporativnog sektora je još uvijek pod ozbiljnim
pritiskom, a izvoz nije zabilježio rast u
2011. godini. Privatna potrošnja ostaje
slaba obzirom da se potrošači bore s kreditima koje imaju uz pripadajuću valutnu
klauzulu. Potrošnja kućanstava koja je
još uvijek niska očekuje svoj blagi pad i
u 2012. godini. Korporativna potrošnja
će se također smanjiti i u 2012. godini će
četvrtu godinu zaredom bilježiti pad korporativnih investicija. Državna potrošnja
će se definitivno smanjiti u 2012. godini s
obzirom da nova vlada priprema umjeren
program štednje. Izvoz će pogoditi pad
na doslovno svim ključnim izvoznim tržištima.
Trendovi potrošnje u kućanstvima
Sveukupna potrošnja kućanstava trenutno je za nekih 11% niža nego što su kompanije bilježile tijekom 2008. godine. Za
neke kompanije koje prodaju premium
proizvode prodaja je niža od navedenoga prosjeka. Diskonteri i privatne robne
marke povećavaju udjele u maloprodaji i
borba za tržišni udjel je sve intenzivnija
na tržištu koje stagnira. Trenutno, maloprodaja je porasla za 1% godišnje, ali u
zadnja dva zabilježena mjeseca maloprodaja je doživjela oštar pad. Potrošača još
uvijek pritišću visoke kamatne stope na
postojeće kredite koji smanjuju raspoloživi dohodak, visoka razina potrošačkog
pad za više od 10%
15 - 20% rasta
pad od 1 do 10%
20 - 30% rasta
bez rasta
1 - 5% rasta
više 30% rasta
5 - 10% rasta
10 - 15% rasta
Izvor: CEEMEA Business Group CEE Benchmaring anketa, lipanj i prosinac 2011.
duga, visoka nezaposlenost i kao posljedica svega niska razina potrošačkog povjerenja. Očekujemo da će se potrošnja kućanstava tijekom ove godine nešto malo
smanjiti, većinom se povećati u ljetnim
mjesecima. Službena stopa nezaposlenosti je opet porasla za 18,7%, točno onoliko koliko je iznosila prije godinu dana.
Iznos stvarne neto plaće kreće se oko 750
eura, i ne vidi se povećanje. Nedavan slabi pad tečaja kune, a možda i daljnji nastavak mogao bi poskupjeti uvoz tijekom
2012. godine. Slabljenje kune također
povećava mjesečne rate kredita koje kućanstva imaju vezana za euro ili švicarski
franak. Najmanje 6 - 8% svih zaposlenih
uopće ne prima plaću. Očekujemo povećanje potrošnje kućanstava za samo 1% u
2013. godini.
Trendovi fiksnih bruto investicija
Tijekom zadnje tri godine, korporativne
investicije su manje za 30%, što je jedan
od najgorih rezultata u CEE regiji. Nakon oštrog pada u 2009. i 2010. godini od
preko 11% godišnje, izračunali smo da je
korporativna potrošnja pala za još 7% u
2011. godini. Kamatne stope postojećih
kredita su bitno rasle uzrokovane visokom državnom premijom, te je to jedan
od čimbenika koji smanjuje broj novih
investicija. Uz smanjenje eksternih utjecaja, te dokle god još nemamo jasnu sliku ekonomske politike nove vlade, svoju prognozu fiksnih bruto investicija za
2012. godinu smo degradirali na -1,5%,
a za 2013. godinu predviđamo stopu od
samo 2,5%.
Valutna prognoza
Tečaj kune je od ljetos pod pritiskom, a
središnja banka je prisiljena intervenirati
izravno, i to tako što je i bankama odredila vrlo visoke stope obveznih kriterija
i rezervi. S povećanjem obveznih rezervi, središnja banka je povukla likvidnost
kune s tržišta kako bi pomogla tečaju
kune. Svaki drugi problem s povećanjem
financiranja mogao bi još više pojačati
pritisak na kunu. Da je kuni dozvoljeno
slobodno kolanje, njena bi vrijednost
davnih dana devalvirala u tekućoj platnoj bilanci i doprinijela vanjskoj gospodarskoj ravnoteži. Iznimno veliki deficit
tekuće platne bilance korigiran je padom
uvoza – što kratkoročno može pomoći
nacionalnoj valuti. Kuni je dozvoljen lagani pad od našeg zadnjeg izvještaja, te
trenutno iznosi 7,58 u odnosu na euro.
Središnja banka će rezerve aktivno koristiti kako bi očuvala stabilnost kune.
Međutim, rukovoditelji bi trebali imati u
vidu da će kuni opet biti dozvoljen pad,
u najgorem slučaju do 7,8 u odnosu na
euro, posebice ukoliko se pojave kontinuirani problemi s pronalaskom sredstava za financiranje kojima bi se “pokrpao”
proračunski deficit. Kao i obično, očekujemo jačanje valute tijekom ljeta, kada je
vrlo vjerojatno da će doći do aprecijacije
tečaja kune. Tečajni raspon kune u sljedeće dvije godine kretat će se između 7,3
i 7,8 u odnosu na euro, ali tijekom 2012.
godine je izglednije da će biti bliže onoj
slabijoj strani navedenoga raspona.
Stopa inflacije i kamatne stope
Stopa inflacije je stabilna, pod kontrolom
i iznosi 2,1% godišnje. Iznimno slaba
domaća potražnja će zadržati nisku stopu inflacije u 2012. godini, no do promjene bi moglo doći tijekom proljeća s
porastom stope PDV-a na 25%. Prosječna stopa inflacije u 2012. godini kreće
se oko 2,4%. Rizik za povećanje slijedi
u mjesecima nakon povećanja PDV-a i
mogućeg povećanja cijena komunalija i
režija. Unatoč nedavnim rezovima, kamatne stope i dalje su previsoke uzevši
u obzir nisku stopu inflacije. Diskontna
stopa iznosi 7%, a fiksna marža povratne
kupnje iznosi 6%. Hrvatska treba trenutni i veliki monetarni poticaj, ali to se vjerojatno neće dogoditi.
72
veljača 2012. www.instore.hr
moja karijera
jOSiPA TuRKALj, BRAnd MAnAgeR zA njeMAčKu i SjeVeRnu
euROPu u ReCKiTT BenCKiSeRu
UGODAN ŽIVOT
U NJEMAČKOM
MANNHEIMU
Razgovarao: Tomislav Ciliga
ime i prezime: Josipa Turkalj
datum i mjesto rođenja: 12. lipnja 1980. godine
Bračno stanje: nije udana
Obrazovanje: Gimnazija M. A. Reljkovića, Vinkovci, Ekonomski fakultet u Zagrebu
Karijera: Nakon uspješno završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Josipa
Turkalj zaposlila se u ožujku 2005. u Nestle-u u Zagrebu. Prvu godinu provela je na
poziciji Brand Assistant Managera zadužena za Kit Kat, Lion i Smarties u Adriatic
regiji (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija). U veljači
2006. godine odlazi na višu poziciju unutar iste tvrtke. Postaje Junior Brand Manager zadužena za Maggi proizvode u Adriatic regiji (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija). U Nestle-u ostaje do srpnja 2007., kad prelazi u
Reckitt Benckiser. Na poziciji Regional Brand Managera za Adriatic regiju u Reckittu
provela je preko tri godine, a bila je zadužena za Calgonit (današnji Finish) za
Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Bugarsku. U siječnju
2011. godine odlazi u njemački Reckitt Benckiser u Mannheimu gdje radi na poziciji
Regional Brand Managera i zadužena je za Njemačku i sjevernu Europu.
Diplomirana ekonomistica Josipa Turkalj
radila je u Reckitt Benckiseru u Zagrebu, gdje je vrlo uspješno obavljala posao
Regional Brand Managera za Adriatic
regiju. Bila je zadužena za najveći brand,
Calgonit, današnji Finish.
„Reckitt je u prvim godinama poslovao jako
dobro, ostvarivali smo i premašivali ciljeve. Recesija se u zadnje vrijeme osjetila na
mnogim tržištima, pa tako i u Hrvatskoj i
regiji”, prisjeća se Josipa svojih godina u
Zagrebu.
Nakon toga su joj poslodavci ponudili
mogućnost za odlazak u njemački Mannheim na poziciju Brand Managera zaduženog za Njemačku i sjevernu Europu.
Josipa ne krije, da ju je na razgovoru za
posao u Reckitt Benckiseru, zainteresirala upravo pomisao da bi karijeru u budućnosti mogla nastaviti i u inozemstvu.
„Oduvijek sam htjela steći iskustvo u jednoj od zemalja zapadne Europe, dolaskom
u Reckitt Benckiser sam o tome razgovarala
sa svojim menadžerima. U Reckittu se potiče
promjena radnog mjesta i zemlje boravka, u
pravilu svake dvije do tri godine, a interno
se cijeni iskustvo u velikim zemljama i regijama. Stoga prihvaćanje ovog radnog mjesta
u Njemačkoj nije bila preteška odluka. Pružile su mi se mogućnosti rada na velikom i
razvijenom tržištu, u visoko konkurentnim
uvjetima, što je veliki izazov. Sviđa mi se
i razvijanje novih strategija, snimanje TV
spotova i organiziranje regionalnih sastanaka na kojima dijelimo iskustva i ideje unutar
regije”, priča nam Josipa i dodaje:
želje iz djetinjstva
„Moji su snovi uvijek uključivali istraživanje i putovanje. Htjela sam postati
astronaut, no odustala sam kad sam
vidjela testove fizičke izdržljivosti, pa
sam odlučila studirati marketing.“
„Volim svoj posao jer je brz i raznovrstan.
Vidjeti rezultate u kratkom roku velika mi
je motivacija. Želim i dalje raditi ovaj posao,
područje marketinga je dinamično i stalno
pruža mogućnosti učenja i rasta.”
U Njemačkoj se brzo prilagodila na novi
način života, ali i posla, koji je malo drugačiji nego u Hrvatskoj.
„Najveći izazov mi je bio skupiti informacije
o novom brandu, novom tržištu, a sve to bez
veljača 2012. www.instore.hr
73
dobila. To je upravo ono što želim ponijeti sa
sobom, nova iskustva i znanja”, rekla nam
je gospođa Josipa Turkalj i dodala da čovjek iz svake situacije može izvući nešto
korisno.
„Kod donošenja važnih odluka, ponajviše
promjene posla, važan mi je dobar osjećaj,
a dosad sam se uvijek oslanjala na intuiciju i nisam požalila. Čovjek iz svake situacije
može izvući nešto korisno, a treba znati što je
pritom spreman žrtvovati.”
Josipa bi i svojim kolegama kojima se
ukaže slična prilika preporučila odlazak
u inozemstvo.
„Kolegama koji razmišljaju o odlasku u inozemstvo, preporučujem da probaju, makar
i na kratko razdoblje, jer uvijek se mogu
vratiti, a naučit će nešto novo. Što se mene
društveni život u njemačkoj
Josipa Turkalj preselila se u Njemačku prije više od godinu dana
ljudi koji su prije radili na toj poziciji. Izravno odgovaranje direktoru marketinga mi nije
bila novina, no najviše me začudilo ostajanje skoro svih ljudi iz marketinga u uredu
do 21:00 sat, svaki dan. Smatram da odnos
privatnog i radnog vremena nije u najboljoj
ravnoteži, ali se situacija popravlja. Bolja organizacija i dobri rezultati vode malo opuštenijem ozračju, u kojem je puno ugodnije
raditi.”
najveći uspjeh u karijeri
„Uspjehom smatram svako novo radno
mjesto koje mi je ponuđeno, a najviše
mi ostaju u sjećanju ljudi s kojima sam
radila te zajednički poslovni projekti i
uspjesi.“
U Mannheimu se više pozornosti posvećuje rokovima i sve se većinom dogovara
unaprijed.
„Posao Brand Managera u Njemačkoj nije
puno drugačiji od onoga u Hrvatskoj. Više se
vremena posvećuje analizama svih aktivnosti i obrazloženjima za dobre ili loše rezultate, no s druge strane puno prostora ostaje za
testiranje novih ideja. Način obavljanja poslova je strukturiran, tržište je strogo prema
rokovima, sve se dogovara po nekoliko mjeseci
unaprijed i nema mogućnosti promjena u
kratkom roku.”
Josipa i njeni suradnici su u kratkom vremenu u Njemačkoj postigli zapažene rezultate.
„U godinu dana sam ostvarila uspjeh na dva
nova projekta koji su donijeli rast prodaje i
trenutno su preporuka drugim zemljama.
Zadovoljna sam prilikom koju sam ovdje
„Slobodno vrijeme koje uhvatim provodim s prijateljima, odlascima na večere,
obilasku obližnjih gradova. Raduju me
putovanja po Europi koja organiziram
kako bih vidjela obitelj ili prijatelje.“
tiče, planiram se vratiti u Hrvatsku, no zasad želim najbolje iskoristiti vrijeme ovdje”,
smatra Brand Manager-ica Reckitt Benkcisera u Njemačkoj.
74
veljača 2012. www.instore.hr
InStore u razgovoru s…
Key Account Managerima
Prošli put smo Vas upoznali s tri Brand Managera. u drugom broju razgovarali smo s Key Account
Managerima Markom Ogrizekom, Laurom justinić i darkom Matušekom te saznali sve o njihovim
najvećim uspjesima u profesionalnoj karijeri, na kojim projektima trenutno rade i gdje se vide u
svojoj bližoj budućnosti.
Razgovarao: Tomislav Ciliga
Marko Ogrizek,
zVijezdA
Laura justinić
LABud
darko Matušek,
AWT inTeRnATiOnAL
Marko Ogrizek zaposlen je u tvrtki Zvijezda d.d. na poziciji Key Account managera od 2008. godine. U Zvijezdu je došao
iz tvrtke Coca-Cola Beverages Hrvatska
d.d., gdje je bio voditelj prodaje za ključne
kupce. „Svi moji poslovi na kojima sam dosad
radio donosili su u konačnici dva cilja. Prvi je
izgradnja novih poslovnih strategija, svakodnevno razvijanje dobrih poslovnih odnosa s
ključnim kupcima, te u konačnici implementacija rješenja koja donose ostvarenje zadanih
ciljeva. Drugi je bio da kroz druženje, kreativnost, timski rad i zajedništvo ostvarim
izazov upoznavanja zaposlenika koji su mi i
danas dobri prijatelji, a onda i odlični poslovni
suradnici”, ispričao nam je Marko. Trenutno je sva njegova pozornost usmjerena na
jedan jako važan projekt. „To je zajednički
rad cijele Službe ključnih kupaca, kako osigurati što kvalitetnije pozicije na policama nacionalnih trgovačkih lanaca, kako za postojeće,
tako i za nove proizvodne asortimane Zvijezde. To su prije svega ulja, margarini, majoneza, ketchup, masline i konzervirano povrće, a
sve u cilju da potrošači između velikog broja
robnih marki koje im se nude na tržištu, odaberu upravo naše proizvode”, rekao je Marko
Ogrizek, koji sebe i u budućnosti vidi u
sektoru prodaje, ali želi i sređen i kvalitetan privatni život.
Laura Justinić u tvrtki Labud zaposlena je od svoje 18. godine. Trenutno radi
kao rukovoditeljica prodaje robe široke
potrošnje, a zadužena je za operativnu
provedbu prodajne strategije na tržištu
RH. Gospođa Justinić u prodaji je prošla
sve pozicije, od asistentice u prodaji, komercijalista, voditeljice ključnih kupaca,
pomoćnice direktora prodaje, pa do rukovoditelja prodaje robe široke potrošnje. Kako sama kaže, za nju je svaki dan u
prodaji izazov, a posebno joj je u sjećanju
ostala 2011.:„Imali smo za cilj pozicionirati
novi brand Super Jon, kao i ojačati poziciju
postojećih, ali redizajniranih robnih marki
Sanitara, Permetala, Čarlija i Kiska”, kaže
Laura Justinić i dodaje da posao prodaje
nosi veliki dio odgovornosti prema zaposlenicima tvrtke jer bez dobre pozicije
i plasmana robe na tržištu nije moguće
stvaranje prihoda. Labud uskoro kreće
s plasmanom nove linije deterdženta za
strojno pranje rublja Oliver Futura. Laura
Justinić misli da će najveći izazov svakako
biti pozicioniranje novog deterdženta uz
bok etabliranim brandovima. „Mi vjerujemo u naše konkurentske prednosti i očekujemo
još jedno uspješno lansiranje”, rekla je Laura
Justinić koja se i u bližoj budućnosti vidi
na čelu prodajnog tima svoje tvrtke.
Darko Matušek u AWT-u obnaša dužnost
starijeg voditelja prodaje na kojoj se nalazi već punih deset godina. Prethodno
je u AWT-u radio kao komercijalist ambulantne prodaje i terenski komercijalist.
„Jedan od većih izazova u mojoj karijeri bilo
je preuzimanje kupca s kojim trenutno radim.
Kako je riječ o trenutno najjačem igraču na
hrvatskom tržištu, taj korak za mene je značio
veliki teret, no i veliku odgovornost i čast. U
vrlo kratkom vremenu teret je nestao jer sam
se, uspješno prilagodio novonastaloj situaciji”,
rekao je gospodin Matušek. Trenutno se
nalazi usred nekoliko velikih projekata.
„Volio bih istaknuti uvođenje jedne sasvim
nove kategorije unutar asortimana dječje
hrane. Navedena aktivnost podrazumijeva
prezentaciju novih artikala, pozicioniranje
unutar već postojeće kategorije “dječjeg svijeta”
i što bolje promidžbe noviteta na prodajnom
mjestu. U aktivnostima ovakvog tipa jako je
bitna kvalitetna suradnja s principalom, product managerom, komercijalistima i unapređivačima prodaje na terenu“, priča Matušek.
Budućnost vidi, u prodaji, jer je to posao
koji zna i voli raditi. „Kako je moja dosadašnja karijera rasla unutar AWT-a, tako vjerujem da ni s trenutnom funkcijom nisam dosegnuo vrhunac. Vrijeme će pokazati jesam li u
pravu”, kazao je za kraj gospodin Matušek.
veljača 2012. www.instore.hr
75
inPoslovi
gOdišnjA AnALizA PORTALA MOjPOSAO.neT
PRODAVAČI I PRODAJNI SAVJETNICI
NAJTRAŽENIJI U 2011. GODINI.
u većini oglasa (61%) u kategoriji Prodaja tražila se srednja stručna sprema, a četvrtina (23%) oglasa
Prodaja (Trgovina)
odnosila se na visoku stručnu spremu.
Priredio: Tomislav Ciliga
Na vodećem portalu za oglašavanje slobodnih radnih mjesta, MojPosao.net , u
2011. godini čak se 31% objavljenih oglasa
odnosilo na kategoriju Prodaja (Trgovina).
Od ukupnog broja tražitelja posla, njih
32% odabralo je kategoriju Prodaja (Trgovina) kao željenu djelatnost.
Prodavači i prodajni savjetnici bili su u
2011. godini među najtraženijim zanimanjima. U većini oglasa (61%) u kategoriji
Prodaja tražila se srednja stručna sprema,
a četvrtina (23%) oglasa odnosila se na visoku stručnu spremu. Viša stručna sprema
bila je tražena u svega 17% natječaja za
slobodno radno mjesto. Stupanj stručne
spreme nije bio odlučujući faktor u 15%
Turizam i ugostiteljstvo
Financije i računovodstvo
oglasa za kategoriju Prodaje (moguće označiti više opcija).
Prema vrsti zaposlenja većina
oglasa odnosila se na rad na neodređeno (75%), dok je za rad na
određeno bilo objavljeno 39%
oglasa. Honorarne djelatnike
tražilo se u 15%, a studente u
9% oglasa (moguće označiti više
opcija). Iskustvo se tražilo u 45%
oglasa, i to prosječno dvije i pol
godine, dok se u 55% oglasa tražilo poznavanje stranog jezika, i
to najčešće engleskog.
Prema broju oglasa za kategoriju
Prodaja (Trgovina), siječanj 2011.
i siječanj 2012. godine su podjednaki.
IT, telekomunikacije
Administrativna zanimanja
Ostalo
Marketing, PR i mediji
Strojarstvo i brodogradnja
Proizvodnja i zanatske usluge
Elektrotehnika
Zdravstvo, socijalni rad
Graditeljstvo, geodezija, geologija
Briga o ljepoti, sport
Instalacije, održavanje i popravci
Promet, transport , pomorstvo
Skladištenje i logistika
Farmaceutika i biotehnologija
Obrazovanje i znanost
Dizajn i umjetnost
Bankarstvo
Pravo
Skrb (o dijeci, starijima...)
Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo
Sigurnost i zaštita
Arhitektura
Ljudski resursi
15%
12%
11%
9%
6%
5%
5%
4%
4%
4%
4%
3%
3%
3%
3%
2%
2%
2%
2%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
Biznis transferi i zaposlenja
Podravka: zvonimiru Mršiću
uprava, a dubravku štimcu nO
nadzorni odbor Atlantic grupe
dobio novog člana iz deg-a
u tvrtki Badel 1862 imenovane
dvije nove direktorice
Nadzorni
odbor
Podravke
d.d.
donio je odluku o
imenovanju Dubravka
Štimca
za predsjednika
Nadzornog
odbora, a za njegovog zamjenika imenovan je prof. dr. sc. Mato Crkvenac, koji
je u NO ušao umjesto prof. dr. sc. Ljube
Jurčića. Nakon navedenih imenovanja u
Nadzornom odboru, došlo je i do promjena unutar Uprave. Za novog predsjednika Uprave imenovan je Zvonimir Mršić,
dok su članovima Uprave imenovani dr.
sc. Jadranka Ivanković, viši predavač
na Veleučilištu Vern, Olivija Jakupec,
dosadašnja pomoćnica direktora Jadranskog osiguranja u Koprivnici, Jorn Pedersen, dosadašnji viši potpredsjednik danske kompanije Uhrenholt i izvršni direktor
Uhrenholt Russia, te Miroslav Klepač, koji
u Podravku dolazi s pozicije člana Uprave
Iskon Interneta.
Nijemac Franz
Josef Flosbach
postao je novi
član Nadzornog
odbora
Atlantic Grupe.
Flosbach je direktor u DEG-u
zadužen za razvoj novih poslova u Europi,
središnjoj Aziji i Bliskom istoku, a na toj će
funkciji ostati do 31. kolovoza 2014. g. Atlantic je još 2006. godine postigao dogovor
o investiciji s njemačkom razvojnom bankom
DEG, koja će banci omogućiti participaciju u
vlasničkom kapitalu Atlantica s udjelom od
8,24 posto. Vrijednost ulaganja iznosila je
11 milijuna eura. U ljeto 2010. godine provedena je dokapitalizacija Atlantic Grupe.
Među dioničare je ušla i Europska banku za
obnovu i razvoj (EBRD) s udjelom od 8,53
posto, dok je udjel DEG-a porastao na 8,49
posto.
Barbara
Županić
postala
je direktoricom
nabave i
logistike
Badela
1862.
Njen
osnovni
zadatak bit će racionalizacija nabave
i logistike te uspostavljanje što
kvalitetnijeg odnosa s dobavljačima.
Dosad je radila na poziciji rukovoditeljice prodaje ključnih kupaca.
Tatjana Gerić Podravac imenovana je
direktoricom marketinga i inovacija
proizvoda. U Badel 1862 je stigla
nakon dugogodišnje menadžerske
karijere u telekomunikacijama, retailu
i distribuciji u vodećim hrvatskim
kompanijama.
31%
76
veljača 2012. www.instore.hr
trendovi
dizAjn PAKiRAnjA i KineSKA gOdinA VOdenOg zMAjA
Zanimljiva 2012. godina
Od nekadašnjeg zapostavljenog pratitelja oglašavanja, uloga
i važnost ambalaže na tržištu je značajno porasla. jedan od
ubrzivača ove promjene svakako je porast trgovaca, koji su, vremenom, postali prevladavajući u gotovo svakoj gradskoj sredini
širom svijeta.
P
Autor: Rowland Heming,
osnivač, PKg
rema kineskom horoskopu, 2012. je godina Vodenog
zmaja, simbola sreće u kineskoj astrologiji, koja dolazi
jednom u 60 godina i donosi četiri blagoslova Istoka:
bogatstvo, vrlinu, harmoniju i dugovječnost. Čini mi
se prikladnim da ova četiri blagoslova iskoristim kao
vodič kroz analizu onoga što bi, po mojem mišljenju, trebao biti
trend u dizajniranju ambalaže u 2012. godini.
Bogatstvo:
Što se uzburkanih ekonomskih voda tiče, svi se, naravno, nadamo da će 2012. donijeti stabilnost na financijskom tržištu, ali
kada govorimo o ambalaži, možda pojam “bogatstvo” možemo
definirati kao vrijednost. Nesumnjivo je da se, u proteklom desetljeću, vrijednost ambalaže izrazito povećala. Od nekadašnjeg
zapostavljenog pratitelja oglašavanja, uloga i važnost ambalaprože na tržištu je značajno porasla. Jedan od ubrzivača ove pro
mjene svakako je porast trgovaca, koji su, vremenom, postali
prevladavajući u gotovo svakoj gradskoj sredini širom svijeta.
Blizina prodajnih mjesta i
svakodnevna komunikacija s
potrošačima donijeli su ambalaži vrlo važnu ulogu
u procesu odlučivanja prilikom kupovine
robne marke. Poznato nam je još
od sedamdesetih
godina da se dvije trećine odluka
o izboru robne marke
mjestu, u prodavaonici, ali
donose na prodajnom mje
danas, s porastom prodajnih mjesta, ambalaža i dizajn ambalaže za mnoge proizvode imaju ključnu ulogu u prepoznavanju
branda, a samim time i njegove ‘vrijednosti’. I sami trgovci su
toga svjesni.
Potrošači često ambalažu identificiraju s proizvodom zato što
samo pakiranje doživljavaju kao zaštitu i prijatelja od povjerenja, tako stvarajući jaku i izravnu vezu između robne marke i
njih samih. Ipak, kad vidim koliko su vodeći proizvođači za-
postavili vrijednost ambalaže u promidžbenim aktivnostima,
što je uzrok lošije kvalitete dizajna ambalaže i komunikacije,
pitam se hoćemo li ako u 2012. g. ne bude stvarne potrebe za
promjenom pristupa industriji ambalaže i njenom dizajnu, na
kraju uopće imati koristi od zmajevog blagoslova za bogatstvo.
Naravno, ja ne kažem da nema sjajnih rješenja, ali posjeta supermarketima u današnje vrijeme u većini slučajeva donosi razočaranje. Ja vjerujem da je problem u tome što su vodeći proizvođači izgubili iz vida koliko je bitna komunikacija ambalaže i
potrošača; oni su odlučili da im je bolje da ambalažu svedu pod
čisti trošak, nego pod vrijednost, i uzeli su si pravo da dizajniranje ambalaže premjeste iz odjela za marketing (gdje pripada) u
odjel za prodaju, čiji interes nije komunikacija branda i brandirane ambalaže s potrošačima, već što jeftinija izrada iste.
Pretpostavljam da će vodeće robne marke reći “prolazi sve što
radimo, prodaja raste, a smanjenjem troškova raste i vrijednost
dionica”. Ali, pričekajte malo! Pogledajmo malo dalje od godišnjih izvještaja. Tako ćemo steći jasniju sliku što se zapravo
događa. Vidjet ćemo da je u posljednjih 60 godina nazočnost
privatnih robnih marki na tržištu porasla u prosjeku 50 posto.
Gotovo ni iz čega. Ovo znači da je za
robne marke 50 posto tržišta izgubljeno.
To znači da je nešto
očito pogrešno u
strategitrenutnoj strategi
ji, i zaključak je da,
ako se vodeći brand
razrazvio u ovom raz
doblju, to se moralo
dogoditi na račun
drugih brandova (ili
‘gutanjem’ drugih
brandova)… zato što bilo kakav rast
zasigurno nikad nije na račun trgovaca!
Jedna stara poslovica glasi “ne možeš suditi o knjizi po omotu”,
ali u svijetu brandiranja vrijedi suprotno, ‘omot’ ili ambalaža
je ono što pozicionira, promiče i opisuje proizvod, i zbog čega
se potrošač zaljubljuje u proizvod. Vjerujem da se ova činjenica
gubi iz vida zbog prividne ekonomije koja će u nekom trenutku povrijediti proizvođače tamo gdje to najmanje žele, a to je
gubitak lojalnosti, a samim time i pad prodaje. Ukoliko se nešto radikalno ne promijeni, moja prognoza je da će se u 2012.
veljača 2012. www.instore.hr
g. nastaviti trend slabljenja brandova i rasta privatnih robnih
marki. Jasno je da je došao trenutak da se bogatstvo uvećava
dodavanjem vrijednosti.
Vrlina:
Vrline koje potrošači traže su jednostavnost i iskrenost udružene s moralnim načelima. Kada je riječ o ambalaži, vrline se
mogu definirati na nekoliko različitih načina.
Počnimo od globalizacije. Iz
ovog kuta, jasno je da velikim proizvođačima globalno
pozicioniranje i jedinstveni dizajn nude mogućnost
izvanrednog
ekonomskog
spektra i konkurentnosti na
tržištu. Međutim, iako ima
nekih brandova kojima ovo
polazi za rukom, drugima to
i nije lako, zato što, na kraju
krajeva, “ne postoji nešto što
se zove globalni potrošač”.
Ovo me dovodi do zaključka da će potrošači u 2012. g., izmučeni ekonomskom neizvjesnošću posljednjih godina, tražiti robne marke kojima vjeruju, koje govore njihov jezik, i koje im se
obraćaju izravno i iskreno.
Vrlina se, naravno, može definirati kao moralna odgovornost,
i ja vjerujem da je ovo primjenjivo u svijetu dizajniranja ambalaže. Prirodno je da sam, kao profesionalac u struci, svjestan da
su mnogi proizvođači spremni na hrabar pokušaj stvaranja ambalaže koja odgovara potrebama naše okoline sklone promjenama, i da postoji dosta inicijativa za uštedom i recikliranjem
gdje god je to moguće. Velike svote novca se ulažu u gradnju
objekata koji omogućavaju recikliranje i redistribuciju sirovina.
Ali, istina je da je to još uvijek vrlo skupa opcija čiju je efikasnost
teško izmjeriti. Uvjeren sam da kozmetički pristupi, kao što su
podaci o emisiji ugljičnog-dioksida (koji su često nejasni), poluistine, dezinformacije ili druge “zelene” inicijative ne čine ništa
za djelatnost, niti za rast povjerenja u brand. Ono što nam je
potrebno u 2012. godini je iskrena komunikacija s potrošačima.
Vrijeme je da iskoračimo i kažemo što smo sve u stanju napraviti, a što nismo te da skupimo hrabrosti da, kada je to potrebno,
priznamo da nešto i ne znamo.
Harmonija:
Jedan od načina na koji se harmonija može promovirati u industriji ambalaže u 2012. g. je da ključni igrači prestanu s međusobnim sukobima i da zajedničkim snagama dođu do novih rješenja. Individualnim igračima se je uvijek bilo najlakše izdvojiti
i krivnju prebaciti na
druge. Problem je što
do sada zaista nije bilo
dovoljno kvalitetnog
dijaloga između relevantnih sektora u
privredi. Zato vjerujem da će trgovinske
asocijacije imati veliku ulogu u 2012. g. da
se na različite načine
77
O autoru:
Rowland Heming se već 40 godina bavi dizajniranjem
brandova i ambalaže na međunarodnom tržištu.
Započevši svoju karijeru u nekoliko međunarodnih
dizajnerskih studija, pokrenuo je svoj dizajn studio
Pineapple Design SA 1978. u Briselu. Neki od klijenata
ovog studija su bile međunarodne kompanije, kao što
su: Procter&Gamble, Unilever, Nestlé, Kraft, Pepsi,
Lipton, Coca-Cola i druge. Roland Heming je također
suosnivač i bivši predsjednik EPDA (European Package
Design Association), i održava predavanja na temu
dizajniranja ambalaže širom Europe. Danas se nalazi na
čelu kompanije Rowland Heming-PKG.
približe trgovinskoj stvarnosti
individualnih igrača. Poticanjem dijaloga i podjelom znanja i iskustva, i privreda i čitavo
društvo može izvući neku korist iz novih, kreativnih pristupa i rješenja. U svijetu u kojem
se više od 33 posto proizvedene hrane baca, ambalaža ima
šansu da proizvodnju hrane i
uklanjanje otpada oslobodi negativnih konotacija.
dugovječnost:
Prirodno je da se brandovi
nadaju dugovječnosti, ali što to znači? Za brandove to znači
građenje dugoročne veze s potrošačima, izgradnju povjerenja,
dosljednu komunikaciju i dosljedno iskustvo s proizvodom.
Problem je u tome što je sve ono što su brandovi imali za sebe
u prošlosti sada dosta neupečatljivo, sve boje i zaštitni znaci su
postali opći i često korišteni od strane privatnih robnih marki.
Što onda jedan brand može napraviti?
Moje mišljenje je da brandovi, ukoliko žele dugovječnost, moraju na pravi način napraviti dvije stvari. Prije svega trebaju
shvatiti da je proizvod, iako od ključne važnosti, na kraju krajeva samo proizvod koji skoro svatko može oponašati ili kopirati.
Dakle, ako brand želi dugovječnost, mora obratiti pozornost
ne samo na kvalitetu proizvoda, već i na dosljednost i promociju svog vizualnog identiteta. Kažem ‘promociju’, jer se ne radi
samo o stavljanju loga ili krivudave linije na ambalažu, već i o
korištenju ovih elemenata u svim dijelovima integrirane promidžbene kampanje.
Baš zato što su privatne robne marke prihvatile sredstva komunikacije (koja koriste) brandovi, jasno je da brandovi, ukoliko žele
opstati u 2012. g., moraju primijeniti drugu strategiju. Moraju
biti inovativni i boriti se sredstvima koja njihova konkurencija
nije u mogućnosti koristiti. Iz ovog razloga je vizualni identitet
branda posebno važan, a brandovima su potrebni dizajneri koji
mogu graditi njihov jedinstveni vizualni identitet koji definira,
pozicionira, i predstavlja brand uz pomoć elemenata koji se ne
mogu kopirati, tako čuvajući povjerenje potrošača i gradeći željenu dugovječnost.
■
78
veljača 2012. www.instore.hr
slovo zakona
PRiPReMiTe Se!
Novosti u hrvatskom
poreznom sustavu
Od 1. ožujka 2012. godine na sve isporuke dobara i usluga
treba obračunati nove stope od 25 posto. iznimka su
jestiva ulja, masti biljnog i životinjskog podrijetla, bijeli
šećer, dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za
dojenčad i malu djecu na koje će se obračunavati PdV po
stopi od 10 posto. na izdanim računima koji se odnose na
te isporuke, potrebno je također iskazati navedene stope
Autorica: Tena Alerić Lukenda
inStore magazin
O
vih dana je u FMCG sektoru zasigurno vrlo užurbano obzirom
da trgovci, distributeri i dobavljači trebaju užurbano uskladiti
poslovanje s poreznim promjenama, a to
u prijevodu znači uskladiti cijene artikala
na svojim policama, zalihama i u evidencijama koje su obvezni voditi.
Ne tako davno, zadnji puta, sredinom
2009. godine, tadašnja je Vlada donijela
odluku o promjeni stope poreza na dodanu vrijednost s 22% na 23%. Od 1. ožujka ove godine stopa PDV-a se povećava
na 25% i odnosi se na dobra koja su do
01. ožujka 2012. godine bila oporeziva
stopom PDV-a od 23%.
Izmjene su nastupile i kod određenih dobara koja su oporeziva stopom PDV-a od
10%, a to su: jestiva ulja i masti biljnog
i životinjskog podrijetla, bijeli šećer od
trske i šećerne repe, dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i
malu djecu (u skladu s posebnim propisi-
ma, NN 74/08., 106/10.), isporuka vode,
osim vode koja se na tržište plasira u bocama ili nekoj drugoj ambalaži.
Nulta stopa PDV-a i dalje se primjenjuje za sve vrste kruha, potom na mlijeko,
knjige, lijekove, ortopedska pomagala.
pića i napitaka, vina i piva. Iznimka ostaje
usluživanje alkoholnih pića u ugostiteljstvu, koje će i dalje biti pod stopom od
25% PDV-a.
Isto tako od 01. siječnja iduće godine stupa na snagu novi prag za ulazak u sustav
PDV-a, koji će iznositi 230.000,00 kuna.
Sukladno ovoj izmjeni, promijenit će se i
prag ulaska za tromjesečne obveznike na
800.000,00 kuna. Obveznici PDV-a, koji
će do kraja ove godine ostvariti manji
promet od 230.000,00 kuna, moći će do
15. ožujka 2013. predati zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a. U protivnom će po
sili zakona ostati u sustavu PDV-a idućih
pet godina.
Stoga od 1. ožujka 2012. godine na sve
isporuke dobara i usluga treba obračunati nove stope od 25%, odnosno na određena dobra stopu od 10%, te na izdanim
računima, koji se odnose na te isporuke,
iskazati navedene stope.
Mali trgovci koji zalihe dobara iskazuju
po prodajnim cijenama s uračunatim porezom do 01. ožujka trebaju obaviti popis
dobara koje imaju u svojim zalihama te
utvrditi cijene s uračunatim porezom po
novim poreznim stopama, neovisno hoće
li mijenjati svoje maloprodajne cijene ili
ne. Stoga mali trgovci trebaju završiti
kalkulacije maloprodajnih cijena po novim stopama PDV-a, zaključiti popis zaliha, povećanje cijena evidentirati u Knjizi
popisa, odnosno Evidenciji o stanju robe,
te sukladno Zakonu o zaštiti potrošača
nove maloprodajne cijene, ukoliko su se
iste promijenile, istaknuti na proizvodima, policama i na prodajnom mjestu.
Iako se očekivalo da će na snagu stupiti ove godine, snižavanje stope PDV-a
u ugostiteljstvu stupa na snagu tek od
1. siječnja 2013. Tada će se stopa od 10
posto primjenjivati i na usluge pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane
u ugostiteljskim objektima, te na usluge
pripremanja i posluživanja bezalkoholnih
Još jedna značajna izmjena je nemogućnost priznavanja pretporeza pri nabavi
osobnih automobila, plovila i zrakoplova,
a koji se koriste za osobni prijevoz i razonodu. Svi troškovi operativnog leasinga,
goriva, održavanja, kupovine autodijelova i slično od 1. ožujka 2012., za koje
se do sada uredno mogao priznati pretporez po izdanim R-1 ili R-2 računima,
odlaze u povijest.
79
veljača 2012. www.instore.hr
Svi koji vozila kupe i preuzmu do 29. veljače, moći će još iskoristiti pretporez na
nabavu osobnog vozila. Oni poduzetnici
koji su vozilo kupili na operativni leasing
ranijih godina, i dalje će tijekom 2012.
imati pravo priznavati pretporez po primljenim mjesečnim računima kao i do
sada, znači na 70% iznosa. Iznimka su
jedino osobna vozila, ali i plovila i zrakoplovi koja služe isključivo za obavljanje
registrirane djelatnosti prijevoza putnika,
prijevoza dobara, za iznajmljivanje, obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, prijevoz umrlih, kada se pretporez
može iskoristiti 100%.
Pretporez se od 01. ožujka više neće moći
iskoristiti na sve račune koji se odnose na
izdatke za ugošćavanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje
poslovnim partnerima izdataka za odmor, team building, najam plovila... Kako
će se to odraziti na potrošnju navedenih
usluga, pokazat će vrijeme.
POREZNI RAZRED
STOPA %
2.200,00 kuna
12%
Iznos iznad jednog osobnog odbitka do četiri osobnih odbitaka
6.600,00 kuna
25%
Iznos iznad četiri osobna odbitka
8.800,00 kuna
40%
je dividenda ili udjel u dobitku. Bitno je
da je ugovor o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja na snazi i da je inozemna
pravna osoba dostavila potvrdu o rezidentnosti ili zahtjev za oslobođenjem ili
umanjenjem poreza po odbitku kako bi
se moglo ostvariti oslobođenje od plaćanja poreza po odbitku ili porez po odbitku obračunati po manjoj stopi od propisanih 12% u Republici Hrvatskoj.
I za kraj ćemo se osvrnuti na novi obračun plaće primjenjiv već od 01. ožujka.
Plaće koje se isplaćuju od 01. ožujka, neovisno za koje se razdoblje odnose, bilo
da se radi o plaći za veljaču 2012. ili o neisplaćenim plaćama iz ranijih razdoblja,
oporezuju se po novim propisima.
Iznos osobnog odbitka povećan je s dosadašnjih 1.800,00 kuna na 2.200,00 kuna.
Za umirovljenike je osobni odbitak povećan s 3.200,00 kuna na 3.400,00 kuna.
Ako je mirovina manja od navedenih
osobnih odbitaka, osobni odbitak se priznaje u visini mirovine. Faktori osobnog
odbitka ostali su isti. Osobni odbitak za
uzdržavane članove obitelji neće se priznavati ukoliko uzdržavano dijete ili drugi uzdržavani član obitelji u poreznom
razdoblju (godini) ostvari primitak koji je
veći od pet (5) osobnih odbitaka, tj. od
11.000,00 kuna.
Porezni razredi za primjenu poreznih
stopa su smanjeni, dok se dohodak i dalje
oporezuje progresivno, istim poreznim
stopama od 12%, 25% i 40%.
Zakon o porezu na dobit također je doživio značajne izmjene. Od 1. ožujka
2012. godine isplate dividendi i udjeli u
dobitku od 2001. do 2011. godine oporezivat će se po odbitku prilikom isplate
tuzemnim fizičkim osobama po stopi od
12% poreza na dohodak (s pripadajućim
prirezom) prilikom svake isplate, bilo da
se radi o isplati u novcu ili u stvarima.
Isto će se primjenjivati i na isplate inozemnim pravnim i fizičkim osobama, pri
svakoj isplati, s time da isplatitelj u obzir
treba uzeti odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljenog
između Republike Hrvatske i zemlje čiji
je rezident pravna osoba kojoj se isplaću-
SVOTA POREZNOG RAZREDA
Iznos do jednog osobnog odbitka
Kako to izgleda, pogledajte u tablici
Stopa doprinosa na zdravstveno osiguranje je smanjena s 15% na 13%, ali je
primjenjiva tek od 01. lipnja 2012. godine, znači za plaće koje se obračunavaju
za mjesec svibanj, a koje se isplaćuju u
lipnju.
01. ožujak ove godine donosi promjene
i dijelu umirovljenika. Naime, mirovine
će se oporezivati svim umirovljenicima,
rezidentima Republike Hrvatske, koje im
izravno isplaćuju inozemni nositelji mirovinskog osiguranja.
Pravnim osobama, posebno iz FMCG
sektora ne preostaje ništa drugo, nego
užurbano usklađivati računovodstvene programe i pripremati nove porezne
knjige i evidencije, a najbitnije od svega
jest da se kupce 01. ožujka dočeka s novim cijenama na policama.
Ostaje nam vidjeti hoće li nove mjere
dovesti do smanjenja cijena svih onih
artikala oporezivih po stopi od 10 posto
PDV-a. Također, vidjet će se kako će se
nova stopa od 25 posto odraziti na razine
ostalih cijena te hoće li povećani osobni
odbitak i u stvarnosti rezultirati većim
raspoloživim dohotkom građana u njihovim džepovima. A ono što je najvažnije,
hoće li nove porezne promjene utjecati
na odluke potencijalnih investitora za
ulazak na hrvatsko tržište. A prije toga
čeka nas jedan jako buran i užurban kraj
mjeseca, jer puno toga treba promijeniti i
uskladiti, a vremena je (opet) tako malo.
80
veljača 2012. www.instore.hr
edukacija
TRAdiCijA dugA Više Od 60 gOdinA
Europski certifikat za što
uspješniju poslovnu karijeru
Podružnice Wifi-ja postoje u Austriji i u deset zemalja u jugoistočnoj europi. u ponudi je ukupno preko
25.000 treninga godišnje, a programe godišnje pohađa preko 350.000 polaznika. Wifi surađuje s više od
11.000 trenera i najpoznatija je obrazovna institucija u Austriji.
Autor: Hrvoje njegovec
Wifi institut za unapređenje poslovanja
Stručno usavršavanje temelj je za postizanje
poslovnih i osobnih ciljeva. Ono stvara temelje u znanju i vještinama, sposobnostima i
spretnosti kako bi se osigurala uspješna poslovna karijera. Upravo to svojim polaznicima osigurava i Austrijski institut WIFI, koji
postoji više od 60 godina. WIFI je skraćenica od njemačke riječi Wirtschaftsförderungs, a prijevodu znači Institut za unapređenje
gospodarstva. Jedan je od najvećih europskih instituta u području cjeloživotnog učenja, a u vlasništvu je Austrijske gospodarske
komore (WKO).
WIFI-jevi edukacijski programi pokrivaju
sva područja poslovanja poduzeća i gotovo
sva područja gospodarstva. Vrijednost, primjenjivost i jedinstvenost edukacijskih programa temelji se na činjenici da su stvarani
više od pola stoljeća usporedno s razvojem
europskog gospodarstva. WIFI treneri su
stručnjaci s višegodišnjim iskustvom u svojoj
struci, koji prenose teorijska i praktična znanja koristiva polaznicima u poslovnoj praksi.
Podružnice WIFI-ja postoje u Austriji i u
deset zamalja u jugoistočnoj Europi. U ponudi je preko 25.000 treninga godišnje, a
programe godišnje pohađa preko 350.000
polaznika. WIFI surađuje s više od 11.000
trenera i najpoznatija je obrazovna institucija u Austriji.
U svijetu stručnog usavršavanja temelj visoke razine obrazovanja odraslih također čine
i europski certifikati, koji omogućuju prohodnost na europskom tržištu rada. Callidus
& WIFI omogućuju svojim polaznicima
europski cijenjeni certifikat (WIFI certifikat), koji je odobren od Upravnog odbora
Austrijske gospodarske komore (WKO) i
priznat od Ministarstva gospodarstva Republike Austrije.
U svim zemljama WIFI izdaje svoje certifikate na lokalnom, te njemačkom i engleskom jeziku. Callidus također prati i hrvatske zakone pa su tako gotovo svi programi
odobreni od strane Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa Republike Hrvatske, te
je polaznicima koji uspješno završe program
osigurano Uvjerenje o usavršavanju i upis u
radnu knjižicu. Polaznicima se omogućuje povezanost europske poslovne prakse s
veljača 2012. www.instore.hr
Wifi & Callidus edukacijski
programi:
• Train The Trainer – Trener u
obrazovanju odraslih
• Sales Manager – Stručnjak za
upravljanje prodajom
• Export Manager – Stručnjak za
upravljanje izvozom
• Product & Brand Manager –
Stručnjak za razvoj i marketing
proizvoda/usluge
• Warehouse Manager – Stručnjak
za skladišno poslovanje
• Project Manager – Stručnjak za
upravljanje projektima
• Human Resource Manager –
Stručnjak za upravljanje ljudskim
potencijalima
• Purchase Manager – Stručnjak
za nabavu
najnovijim znanjima i vještinama potrebnima gospodarstvu. Posjedovanje europskih
diploma i mogućnost upisa stečenog zvanja
u radnu knjižicu, znači potvrdu i jamstvo
polazniku i poduzeću o uspješno završenom
usavršavanju, što ima neizostavnu važnost
u poslovnom napredovanju na hrvatskom i
europskom tržištu rada.
Gotovo u svakom edukacijskom programu
WIFI organizira studijsko putovanje u Austriju s ciljem razmjene iskustva s austrijskim stručnjacima i gospodarstvenicima.
Putovanje se sastoji od razmjene iskustva s
europskim stručnjacima, individualnih posjeta austrijskim poduzećima (ovisno o grani
djelatnosti iz kojih dolaze polaznici), te se
ostvaruju kontakti s određenim poduzećima
relevantnim za svakog polaznika.
WIFI sa svojim polaznicima radi na obrazovnim ciljevima, koji su se svjesno i ciljano odlučili za svoje daljnje obrazovanje, te
istražuje kako njihovi polaznici ocjenjuju
kvalitetu obrazovnih programa. To čini, usporedno s tekućim evaluacijama, u suradnji s
Institutom za empirijsku evaluaciju kvalitete
u Austriji. Najvažniji brojčani pokazatelji tih
istraživanja pokazuju da 87% WIFI-jevih
polaznika potvrđuje da su postigli ciljeve
učenja koje su si zadali, te da stečeno znanje
mogu primjenjivati u praksi.
Budući da se u WIFI-ju radi o obrazovanju
odraslih, dakle o znanju i vještinama koje se
što je moguće izravnije mogu primijeniti u
poslu, idealna je situacija i da treneri dolaze
izravno iz prakse. Zbog toga se primjerice,
za područje računovodstva angažiraju treneri iz područja upravljanja financijama, u
području prodaje predavanja drže direktori
prodaje s višegodišnjim radnim iskustvom,
dok su iz logistike treneri iz odjela Supply
Chain Managementa velikih kompanija.
Tko želi dugoročno biti WIFI trener, a to
vrijedi za većinu trenerica i trenera, mora
svladati WIFI-jev edukacijski program
za trenere “Train The Trainer”. Program
obuhvaća andragoško-didaktičke osnove,
retoriku, medijsku didaktiku i osobnu etiku
treninga, a završava diplomom. Tko ovaj
program uspješno položi, ostvaruje pravo na
certifikat pod nazivom “Certificirani trener
■
u obrazovanju odraslih”.
Sto kažu WIFI polaznici?
“Ostvario sam ciljeve u učenju i sada naučeno mogu dobro primijeniti u praksi.”
45%
40%
35%
30%
25%
20%
0%
15%
10%
5%
0%
U potpunosti
sam ostvario
81
Ostvario sam
ciljeve
Nisam siguran
da sam ostvario
Nisam ostvario
ciljeve
82
veljača 2012. www.instore.hr
na mjestu događaja
inSTORe PRedLAže neKe Od VOdeĆiH SAjMOVA u Regiji i SVijeTu:
HRAnA i PiĆe
Tea & Coffee World Cup europe exhibition
& Conference
Datum: 25.- 27. ožujka
Mjesto: Reed Messe Wien, Beč, Austrija
Tea & Coffee World Cup Europe Exhibition & Conference je trodnevni sajam čaja
i proizvoda od kave. Mjesto gdje se susreću
distributeri, prodavači, proizvođači i dobavljači u ovim kategorijama. Sajam omogućava
jedinstvenu priliku upoznavanja klijenata iz
cijelog svijeta.
natural & Organic Products europe
Datum: 01. - 02. travnja
Mjesto: Olympia Exhibition Centre, London, Velika Britanija
Natural & Organic Products Europe je najveći britanski sajam za industriju prirodne
i organske hrane. Zadnjih 13 godina tisuće
kompanija iz cijelog svijeta predstavljaju
svoje distributivne mreže i prodavatelje s
područja Britanije i ostatka Europe. Ukoliko se želite predstaviti na ogromnom britanskom tržištu organske hrane, ovaj događaj je
stvoren za vas.
international forum of food industry &
Packaging
Datum: 03. - 05. travnja
Mjesto: Kiev Expo Plaza Exhibition Center, Kijev, Ukrajina
Food Industry Expo je pravo mjesto gdje
možete predstaviti svoje proizvode, opremu
ili tehnologije, upoznati se s trendovima na
tržištu hrane, ostvariti nove kontakte i učvrstiti stare.
Siberian Beer
Datum: 19. - 21. travnja
Mjesto: Novosibirsk World Trade Center,
Novosibirsk, Rusija
Siberian Beer okuplja proizvođače piva iz
cijelog svijeta gdje izlažu svoje proizvode
kupcima i distributerima, te predstavljaju
njihovu kvalitetu i različitost okusa piva.
Wine & delicacies
Datum: 25. - 27. travnja
Mjesto: Prague Exhibition Grounds, Prag,
Češka Republika
Wine & Delicacies je jedini češki internacionalni sajam vina, piva i žestokih pića. Wine
& Spirits-Prague privlači veći broj posjetitelja nego bilo koji sajam ove vrste na češkom
tržištu.
AMBALAžA
Pack fair
Datum: 03. - 05. travnja
Mjesto: Kiev Expo Plaza Exhibition Center, Kijev, Ukrajina
Pack Fair je sajam gdje se okupljaju stručnjaci iz svih područja u industriji ambalaže.
Sajam je prilika za upoznavnje s novim tehnologijama u proizvodnji, materijale i opremu u ovoj industiji.
Mediji i OgLAšAVAnje
empack
Datum: 04. - 05. travnja
Mjesto: Brabanthallen, S-Hertogenbosch,
Noord-Brabant, Nizozemska
Empack Expo - Brussels je osmišljen kao
prodajna platforma u proizvodnji ambalaže.
Ovaj dinamični sajam je mjesto gdje posjetitelji mogu otkriti najnovije trendove i inovacije u ovoj industriji.
Datum: 01. - 04. travnja
Mjesto: Palais des Festivals et des Congres
de Cannes, Cannes, Francuska
MIPTV okuplja medijsku industriju iz cijelog svijeta. Ostvareni kontakti na ovom sajmu oblikuju budućnost programskih shema
TV kuća. Predstavljaju se inspirativni novi
projekti i otkupljuju prava za prikazivanje
hit serija i filmova za nadolazeću sezonu.
PACK & eMBALLAge Oresund
Ad-Tech San francisco
Datum: 18. - 19. travnja
Mjesto: Baltiska Hallen, Malmo, Skane
Lan, Švedska
Pack & Emballage je nedvojbeno najvažnije
mjesto susreta u industriji ambalaže na području Švedske i Danske u 2012. godini. Organizator sajma je EasyFairs SA/NV. Sajam
je prilika da stručnjaci prikažu efikasnost i
operativnost strojeva i sustava koji se koriste
u industriji ambalaže.
Datum: 02. - 04. travnja
Mjesto: Moscone Convention Center, San
Francisco, SAD
Ad-Tech San Francisco okuplja brand savjetnike, agencije, portale, online izdavače i
internetske provajdere. Ad-Tech omogućava
upoznavanje s novim tehnologijama i otkriva koliko se velika imena u biznisu koriste
internetom i koliko i na koji način ulažu u
digitalne tehnologije.
Verpackung Sud
design & Advertising
Datum: 24. - 25. travnja
Mjesto: Messe Sinsheim, Sinsheim, Njemačka
Verpackung Sud je sajam strojeva, materijala
i prateće tehnologije za proizvodnju ambalaže. Na jednom mjestu okuplja stručnjake i
potencijalne kupce iz cijelog svijeta.
Datum: 10. - 13. travnja
Mjesto: Central House of Artists, Moskva,
Rusija
Sajam organizira Expo-Park Exhibition
Projects JSC. Cilj sajma je predstaviti nove
ideje, tehnologije i materijale, te najbolje
proizvode i usluge ove industrije.
LOgiSTiKA
KOMPjuTeRi i iT
LogiMAT
Strategie Clients
Datum: 13. - 15. travnja
Mjesto: Stuttgart Neue Messe, Stuttgart,
Baden-Wurttemberg, Njemačka
LogiMAT Expo je sajam koji predstavlja
rješenja za povećanje efikasnosti računalno
kontroliranih procesa distribucije. Pruža
kompletan pregled tržišta svih procesa koji
se tiču logistike.
MeSO i MORSKA HRAnA
Poultry & Livestock Middle east exhibition
Datum: 02. - 04. travnja
Mjesto: Dubai International Convention
& Exhibition Centre, Dubai, UAE
The Middle East Poultry & Livestock Exhibition je jedan od najvećih sajmova u industriji proizvoda od mesa peradi.
european Seafood exposition
Datum: 24. - 26. travnja
Mjesto: Brussels Exhibition Centre, Brisel,
Belgija
ESE pruža mogućnost susreta sa starim i s
novim klijentima. Vaše prisustvo na ovom
sajmu je zapravo najvažnija investicija za
cijelu godinu i jedinstven je događaj u proizvodnji morske hrane.
MiPTV
Datum: 03. - 05. travnja
Mjesto: Paris Porte de Versailles, Pariz,
Francuska
Strategie Clients je specijalizirani sajam IT
i komunikacijskih tehnologija, računalnog
hardwera i softwera i internetskih usluga.
Organizator je Tarsus Group Plc.
international iCT expo
Datum: 13. - 16. travnja
Mjesto: Hong Kong Convention & Exhibition Centre, Hong Kong, Kina
International ICT Expo sajam okuplja kupce i poslovne partnere. Prilika je to za susret
s proizvođačima, partnerima i distibuterima
iz cijelog svijeta.
internet World-uK
Datum: 24. - 26. travnja
Mjesto: Earls Court Exhibition Centre,
London, Velika Britanija
Internet World-UK je događaj koji ima pet
izložbenih salona za promociju, marketing i
internetski biznis. Na jednom mjestu okupit će se 300 provajdera, a sajam će posjetiti
12.000 posjetitelja. Sajam je posvećen e-trgovini, uključuje seminare, forume, konferencije i druge aktivnosti.
veljača 2012. www.instore.hr
nAjPOznATiji SAjAM u BOSni i HeRCegOVini
Mostarski sajam sve na jednom mjestu
Ovogodišnji Mostarski sajam održat će
se u razdoblju od 27. ožujka do 31. ožujka. Mostarski sajam je, po broju izlagača i posjetitelja, svakako najuspješnija
sajamska izložba u Bosni i Hercegovini.
Zbog činjenice da su razina gospodarske
proizvodnje u Bosni i Hercegovini, kao i
njeno tržište, suviše mali da bi opravdali
usko specijalizirane sajamske priredbe,
odlučeno je da domaćim i stranim izlagačima iz različitih poslovnih područja
omogućimo da, jedanput godišnje, svoja
postignuća pokažu na jednom mjestu.
i turističkog svijeta. Tvrtka Mostarski
sajam d.o.o., vlasnik je ovog poznatog
sajma i dio je mreže Asocijacije sajmova jugoistočne Europe. Sajam će za sve
zainteresirane posjetitelje biti otvoren u
vremenu od 10:00 do 18:30 sati. Ulaznica
za jednokratni posjet iznosi 5 konvertibilnih maraka (tečaj po zaključenju broja
– 19,5 kuna, odnosno 2,5 eura). Ukoliko
želite imati osigurano mjesto za automobil, morat ćete izdvojiti još 5 konvertibilnih maraka.
Na sajmu će posjetitelji moći razgledati
najnovije proizvode iz metalske i građevinarske industrije, novitete na tržištu
poljoprivredne i prehrambene djelatnosti, najnovija postignuća iz automobilske
industrije, te visokih tehnologija. Tradicionalno će se na Mostarskom sajmu
moći razgledati i saznati sve o najnovijim
proizvodima i uslugama iz bankarskog
83
Prvi Hrvatski festival
hrane i vina
U zagrebačkoj će se Areni od 2. do 4.
ožujka 2012. g. održati prvi Hrvatski festival hrane i vina. U okviru festivala na
dvije pozornice organizirat će se “cooking show” – radionice u posebno uređenom prostoru, zatim prodaja proizvoda
po festivalskim cijenama, kao i zabavni
program za cijelu obitelj s igraonicama za
djecu. Svrha je festivala promocija nacionalne kuhinje, a okupit će proizvođače
pršuta, kulena, sireva, ulja, rakija, vina i
drugih proizvoda iz svih hrvatskih regija,
kao i ugostitelje i hotelijere. Festival će se
održavati na površini većoj od pet tisuća
četvornih metara, gdje će brojni posjetitelji moći kušati razne delicije i vrhunske
vinske kapljice. Planiran je sadržajan edukativno-zabavni program za stručnjake i
širu javnost, a dodijelit će se i festivalske
nagrade pojedincima, koji su pridonijeli
razvoju eno-gastro kulture u Hrvatskoj.
S ciljem njezine još bolje promocije, Hrvatski festival hrane i pića osniva i zakladu
“Mladi kuhar” za talentirane učenike, koji
sudjeluju na regionalnim i državnim natjecanjima koja će im omogućiti dodatno
školovanje.
Međunarodni sajam
GAST u Splitu
Split je od 21. do 25. ožujka domaćin 17.
međunarodnog sajma GAST. Riječ je o
jednom od najznačajnijih događaja u Hrvatskoj, o čemu govori značajan broj izlagača, stručnih konferencija, natjecanja,
kao i bogati gospodarski i stručni program. Sajam GAST u sebi obuhvaća niz
specijaliziranih sajmova, kao što su sajam
prehrane, sajam pića, sajam hotelske i
ugostiteljske opreme, sajam kave, sajam
namještaja, sajam vina i sajam za turizam.
Po prvi puta će biti otvoren i Međunarodni sajam razvojnih i investicijskih
projekata. GAST je vodeći gastronomski
i turistički događaj u Hrvatskoj, te nezaobilazno mjesto okupljanja gospodarstvenika relevantnih djelatnosti i sklapanja poslova neposredno pred turističku
sezonu. Na sajmu GAST će ove godine
sudjelovati izlagači iz 13 zemalja: Bosne
i Hercegovine, Slovenije, Makedonije,
Italije, Njemačke, Austrije, Francuske,
Belgije, Srbije, Albanije, Poljske, Crne
Gore i Hrvatske. Pod okriljem GAST-a,
po prvi puta održat će se jedinstveni projekt na svijetu, Sajam razvojnih agencija.
Projekt je izborio srebrnu medalju na 36.
hrvatskom salonu inovacija s međunarodnim sudjelovanjem INOVA-i, među
420 natjecatelja iz 22 zemlje i 30 članova
međunarodnog žirija u području inovacija u turizmu. I ove godine, pod okriljem
sajma, bit će održan i sajam namještaja
– FURNITURA, koji pored izlagačkog
dijela nudi čitav niz događanja, stručnih
skupova i izložbi, koje su zanimljive, kako
za hotelijere, arhitekte, projektante, tako
i za široku publiku koja se želi informi-
rati o ponudi domaće drvne industrije.
GAST se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije,
Grada Splita i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, a organizira ga
Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora u Splitu.
84
veljača 2012. www.instore.hr
vjerovali ili ne
Testiranje kondoma
Švedska podružnica Durexa,
najvećeg svjetskog proizvođača kondoma, objavila je natječaj kojim se traži tisuću Šveđana i Šveđanki radi testiranja
proizvoda kompanije. U oglasu su naveli sljedeće: “Nudimo
fleksibilno radno vrijeme i težak
rad koji, međutim, nudi veliko
zadovoljstvo. Za posao nije potrebno nikakvo radno odijelo, čak
ni bilo kakva priprema. A to možete obaviti kad god hoćete – ali
bolje tako da ne bude prerano“.
Da nije riječ o šali i da će odabrani kandidati zaista ozbiljno
Hrana iz
kontejnera u inat
Kao bunt protiv mentaliteta
industrijskih zemalja u kojima
se baca u smeće previše hrane,
aktivisti po kontejnerima supermarketa, traže ono što je još
jestivo. Jedna od njih je Steffi
Klotz, koja lako nalazi hranu
koja je još ispravna. “Muka mi
je od logike koja ovdje vlada. Ka-
Lizalice za trudnice
Njemačka babica Steffani Heizler osmislila je lizalice koje bi
ubuduće mogle olakšati trudničke dane budućim majkama.
Poznato je da većina trudnica
pati od mučnine, a vrlo često
su i osjetljive na mnogobrojne
mirise. Trudničke lizalice napravljene su na bazi eteričnih
ulja i neobrađenog šećera, u
sedam različitih okusa poput
maline, mente, limuna i slično.
prionuti na posao, upozorio
je član uprave Durexa Claus
Albertsen: “Iako se kampanja
vodi u šaljivom tonu, projekt je
sasvim ozbiljan i neophodan u
ovom biznisu!“
pitalizam proizvodi previše i zato
se previše toga baca u smeće. U zemljama iz kojih dolaze namirnice zapravo vlada velika nestašica
hrane, a ovdje završava u kanti
za smeće”, kaže Klotz. Ona ne
nalazi u smeću samo voće i
povrće, već i tjesteninu, jogurt
i ogromne količine kruha. Inače, samo u Europi godišnje u
otpadu završi oko 90 milijuna
tona hrane.
Osim što su praktične tijekom
trudnoće, proizvođači naglašavaju kako su idealne i tijekom
porođaja kada trudnicama nedostaje energije. “Žene napokon
imaju mogućnost da se u isto vrijeme riješe mučnine i obnove energiju. Iz osobnog iskustva znam
kako ove lizalice pomažu mojim
pacijentkinjama, jer sprječavaju i
otklanjaju mučninu za nekoliko
sekundi”, objasnila je njihova
izumiteljica.
dan
čokolade
Iako će vam pravi ljubitelji čokolade reći da je za njih svaki
dan – pravi dan za uživanje u
ovoj poslastici, u pojedinim
dijelovima svijeta posebno se
slavi 9. veljače, kao Dan čokolade, dok se u ostalim ovaj
hedonistički praznik proslavlja u listopadu. Prvi zapis
o upotrebi čokolade potječe
iz 1.100 godine p.n.e, prema
nalazima arheologa iz studenoga 2007. g., koji su dokaze
o uzgoju kakaoa pronašli u
mjestu Puerto Eskondidu u
Hondurasu. Civilizacije Maje
i Asteka spremale su čokoladna pića pod imenom Xocoatl,
što znači ‘gorka voda’. Ovom
piću su dodavali arome vanilije
i čili papričica. Stara meksička
legenda govori da je čokolada
bila piće bogova u raju, a da
su ljudima kao blagoslov dali
sjeme drveta kakaa. Asteci su u
znak zahvalnosti svake godine
prinosili ljudsku žrtvu, a posljednji obrok žrtvovanog bio
je kakao. Stoljećima kasnije, od
ovog pića Europljani su napravili poslasticu. Zanimljivo je
da kada je sa svojih putovanja
po Južnoj Americi Christopher Columbo na španjolski
dvor donio sjeme kakaa, ono
tada nije pobudilo nikakvo
zanimanje. Inače, čokolada
kakvu danas poznajemo, nastala je 1828. zahvaljujući Nizozemcu J. van Houtenu, koji
je patentirao hidrauličnu prešu
za drobljenje zrna kakaa, kako
bi nastao kakao prah. Njegov
pronalazak unaprijeđen je kada
je Englez Joseph Frey 1847.
otkrio kako da se takav prah
pomiješa sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem. Ono što
je uglavnom svima poznato o
čokoladi je i da je dobila epitet
afrodizijaka i da ju je koristio
čuveni Casanova. Takođe, zrno
kakaa se nekad upotrebljavalo i
kao novac, pa se u 17. stoljeću za
200 zrna mogao kupiti puran,
a dnevnica stražara je iznosila 100 zrna. Tijekom Drugog
svjetskog rata, Američka vlada
je primjetila važnu ulogu čokolade za vojne snage, pa je tako
čokolada postala obvezan dio
vojnog ‘lunch’ paketa, a i sastavni je dio hrane astronauta u
svemiru.
veljača 2012. www.instore.hr
Krajem 2011. godine 30 posto svijeta je optimistično
po pitanju ekonomskog boljitka u 2012. godini
(studija WIN-Gallup International-a)
Roman na roli
toalet papira
Na portalu ‘eBay’ se obično
može pronaći široka paleta
ponude svakojakih proizvo-
Vino za
majmune
Majmuni u zoološkom vrtu
u Karagandi, u središnjem
dijelu Kazahstana znaju što
je dobro! Naime, od kada je
zavladao val hladnoće, gdje,
trenutno ima minus 33 stupnja, životinje svakog dana piju
toplo vino kako bi se zagrijale i, kako je izjavila Svetlana
Pilijuk, službenica zoo vrta, u
tome izgleda i uživaju. “U našem zoološkom vrtu dajemo vino
da, a jedan Amerikanac ju je
nedavno učinio još bogatijom i neobičnijom. Naime,
on je čuveni roman Hermana
Melvila ‘Moby Dick’ na ovom
portalu ponudio na prodaju,
ali u malo drugačijem ‘obliku’. On je cijelo djelo ispisao
na roli toalet papira, a njegova početna cijena je 775 eura.
Amerikanac je ovo ‘remek
djelo na celulozi’ ispisao na
nagovor prijatelja. “ prijateljem sam vodio raspravu o tome
da bi na toalet papiru trebalo za
neke ljude ispisivati uputstva za
upotrebu. On je tvrdio da neću
to uspjeti napraviti, ali eto, roman je tu - na roli”, objasnio
je ‘pisac’. Inače, ‘Mobi Dick’,
roman iz 1851. godine, stao je
na četiri i po role dvoslojnog
toalet papira.
majmunima, jer ih to zimi štiti
od virusnih infekcija dišnog sustava. Oni sa zadovoljstvom piju
alkoholna pića, čak se može reći
da vole alkohol”, izjavila je Pilijukova. Također, ona je napomenula da se alkohol ne daje
ženkama koje čekaju prinovu,
niti mladuncima. Kako je još
objasnila, zoo vrt daje majmunima vrlo zaslađeno vino:
“Pripremamo napitak tako što
bocu crvenog vina ‘kagor’ pomiješamo s komadićima voća,
meda, limuna i šećerom”.
nove jestive sorte
Nedavno održani poljoprivredni sajam Arava u Izraelu
iznjedrio je nekoliko novih,
neobičnih jestivih sorti. Tako
su izraelski farmeri predstavili crnu rajčicu, koja je nazvana
‘Crna galaksija’, a razvili su je
stručnjaci hortikulture kompanije Tehnological Seeds
DM, koji tvrde da je njena
tamna boja rezultat posebnog
pigmenta koji potječe od borovnice. Pigment je osjetljiv
na svjetlost, pa je tako rajčica
Milkshake
s okusom slanine
Amerikanci su osmislili novi
specijalitet, koji je neobičan
spoj slatkog i slanog, milkshake s okusom slanine ili Shake
Bacon. Ovaj ‘slatkiš’ lansirao
je lanac restorana brze hrane
‘Jack in the Box’. Prema pisanju Hafington Post-a, novi
mliječni proizvod ima 1.081
kaloriju, a sastoji se od sladoleda od vanilije i sirupa slanine,
85
tamnija što je duže izložena
suncu. List Yediot Ahronoth
piše da crna rajčica, koja je
inače iznutra crvena, sadrži
visoku koncentraciju antioksidansa i vitamina C, koji potiču
imunološki sustav i pomažu u
sprječavanju raznih bolesti.
Crna rajčica je prije svega
namijenjena luksuznim hotelima, a u supermarketima bi
se trebala pojaviti u tijeku ove
godine. Osim ove, na sajmu
su među neobičnim sortama
prikazani i crveni limuni i ljubičasta mrkva.
s preljevom od slatkog vrhnja
i kandiranom višnjom kao
ukrasom. Promatrajući reakcije onih koji su probali ovu ‘poslasticu’: “užasno”, “bljutavo”,
“neprobavljivo”, ne piše mu se
lijepa budućnost.
fOTO VijeST
Prva dama Amerike Michelle Obama
je tijekom dvodnevne posjete južnoj
Kaliforniji obišla mjesto gdje će se, u
skorijoj budućnosti, naći Northgate
Gonzales Market, prvi u nizu nekoliko
planiranih marketa i drugih maloprodajnih objekata, koji će u zapostavljenim krajevima Inglewooda u Kaliforniji
ponuditi zdravu hranu i svježe proizvode. Iz državno-privatnog fonda California FreshWorks, vrijednog 264 milijuna dolara, do sada je izdvojeno više
od 20 milijuna dolara za financiranje
prva tri projekta Northgatea. Michelle
Obama je prije dvije godine predstavila svoju Let’s Move! (Pokrenimo se!)
inicijativu, koja za cilj ima rješavanje
problema izražene pretilosti kod djece.
Foto: Reuters
86
veljača 2012. www.instore.hr
svijet u brojkama
eKOnOMSKi RAST u Kini, indiji, indOneziji i VijeTnAMu
Rekordna razina
Cijene hrane rastu tijekom siječnja, a sve je to reakcija „klimavog“ tržišta na
nepredvidljivo vrijeme i ograničene količine zaliha osnovnih životnih namirnica,
kaže se u izvještaju ujedinjenih naroda.
Priredila: inStore redakcija
Siječanj je sedmi mjesec u nizu u kojem
je vidljiv rast cijena hrane, sudeći po
izvještaju Ujedinjenih naroda i Svjetske
organizacije za poljoprivredu. Zalihe
hrane iz grupe osnovnih životnih namjernica su male, a njihove cijene će i dalje
rasti. Taj trend će se nastaviti sve dok ne
budu poznati rezultati ovogodišnje ljetne
žetve.
„Neizvjesnost je novi čimbenik na tržištu koji
uvjetuje rast cijena i njihov pad nećemo osjetiti uskoro”, rekao je Abdolreza Abbassian,
ekonomski stručnjak iz Organizacije za
hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim
narodima (F.A.O.). „Ljudi ne vjeruju prognozama o vremenu i kvaliteti žetve, tako da
ćemo morati pričekati rezultate s terena.”
U izvještaju ove organizacije postoje mnoge nepoznanice koje navode
stručnjake na zaključak kako će doći do
situacije koju smo imali 2008. godine kada
je zabilježen strjelovit rast cijena hrane, ali
to se neće dogoditi u skorije vrijeme. Riža
je malo jeftinija, a cijene mesa su stabilne.
Međutim, globalna nesigurnost i inflacija
mogu dovesti do teže situacije od one
koju smo zabilježili prije tri godine.
Pobune i demonstracije na Bliskom Istoku
nisu direktno vezane za rast cijena hrane,
ali to je zasigurno jedan od čimbenika
koji pokreće i hrani proteste protiv vlada u regiji. Egipat je bio samo jedna od
mnogih zemalja koje su bile izložene po-
Rast cijena izvozne hrane
250
Indeks prikazuje ukupan rast
cijena robe iz uvoza na tržištima
diljem svijeta za siječanj, sedmi mjesec u nizu.
200
INDEKS MJESEČNOG RASTA CIJENA HRANE
(2002-2004=100)
150
Neprilagođeno
100
Prilagođeno
stupnju inflacije*
50
1990.
1995.
2000.
2005.
2010.
*Prilagođeni indeks cijena hrane je neprilagođeni indeks umanjen od strane Svjetske banke.
Izvor: Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.
veljača 2012. www.instore.hr
bunama izazvanim rastom cijena hrane u
2008. godini.
uzgoj soje, kukuruza i pamuka, s obzirom
da su cijene pamuka dostigle rekord.
Indeks cijena Organizacije za hranu i
poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima
(F.A.O.) prati 55 namirnica za izvoz. Cijene ovih proizvoda porasle su za 3,4
posto, dostigavši tako u siječnju najvišu
razinu od 1990. godine, od kada se ove
kategorije i prate. Zemlje koje ne ovise o
uvoznoj hrani osjetit će manje posljedice
globalne nestabilnosti cijena. Međutim,
ove godine očekuje se rast od 2 - 3 posto
cijena hrane u SAD-u.
Šećer je također dostigao najvišu cijenu u
posljednjih 30 godina. Cijene žitarica su
u porastu, ali još nisu dostigle najviše cijene iz travnja 2008. godine. Ulje i masti
su u porastu i na razini su iz 2008. godine.
Mlijeko je skuplje, ali cijene nisu dostigle
svoju najvišu razinu koja je zabilježena u
2007. Čak i dobre vijesti koje stižu o plodonosnim kišama u Argentini i bogatoj
žetvi u Africi nisu spriječile rast cijena
hrane. „Cijene hrane nisu samo u porastu,
već su i nepredvidive i taj trend nastavit će
se u budućnosti” , rekao je Ngozi OkonjoIweala iz Svjetske banke.
Četiri čimbenika su odlučujuća za
formiranje rasta cijena: vrijeme, porast
potražnje, manji prinosi i usjevi koji se
prerađuju u biogoriva. Nepredvidivi
vremenski uvjeti, koji se često pripisuju
globalnim atmosferskim promjenama,
uništavaju pojedine usjeve. Velike kiše
koje su pale u Australiji oštetile su usjeve
pšenice i njihovu vrhunsku kvalitetu svele
su na razinu stočne hrane. „Ova pojava
dovela je do velike potražnje i rasta cijena
američke pšenice, u tolikoj mjeri da su one
dostigle rast od 100 posto, u odnosu na prošlu
godinu“, izjavio je Abbassian i nastavlja:
„Jesenska žetva soje u SAD-u je bila jako
loša, što je dovelo do toga da su njene zalihe
najmanje u zadnjih 50 godina.”
Brokeri u SAD-u čekaju rezultate preraspodjele poljoprivrednih površina za
Promjene u prehrani širom svijeta koje
su posljedica većih primanja, pogotovo
u Kini i Indiji, znače i veću potražnju za
mesom i kvalitetnijim žitaricama. Proći će
dosta vremena dok ovaj trend ne počne
utjecati na globalne cijene, mada se posljedice već sada mogu predvidjeti.
Najbogatije zemlje su tijekom 2009. godine obećale preko 20 milijardi dolara za
pomoć poljoprivredi zemalja u razvoju,
uključujući i 6 milijardi fondu za sigurnost
hrane u okviru Svjetske banke. Međutim,
uplaćeno je samo 925 milijuna dolara od
obećanog iznosa, kazao je Okonjo-Iweala,
zbog financijskih problema u zemljama-
87
donatorima. To će imati velike posljedice,
jer je milijarda ljudi na svijetu već suočena
s kroničnom nestašicom hrane.
Derek Headey, iz Internacionalnog
istraživačkog instituta za hranu, istakao je
da su tijekom 2007. i 2008. godine mnoge
afričke zemlje bile izložene teškom udaru
cijena uvozne robe, kao i druge zemlje
širom svijeta, kao što su Afganistan, Pakistan i Ekvador.
Ali neke od najvećih i najsiromašnijih
zemalja na svijetu doživjele su rapidan
ekonomski rast i blagu inflaciju. Tako su
Kina, Indija, Indonezija i Vijetnam, koje
su inače izložene nesigurnosti vezanoj za
nedostatak hrane u ovom razdoblju bile
pošteđene ovih problema. „Primjetan je
ekonomski rast u ovim zemljama, ali je inflacija i dalje problem, tako da je moguće da će
ova godina biti gora nego 2011., ukoliko cijene
hrane ostanu visoke”, zaključio je Headey.
88
veljača 2012. www.instore.hr
vox populi
Veljača prevrtljača, nikad
nemoj vjerovati veljači
Piše: duško Ćurlić
N
ekako sam siguran da ste se prošloga mjeseca sjetili onih starih
narodnih mudrosti za koje niste
sigurni kad ste ih i od koga čuli,
ali ipak znate za njih: "Prevrtljiva veljača. Ćudljiva veljača. U veljači se mačke
veljaju. Ne vjeruj veljači. Da je neki pošteni mjesec imala bi 30 ili 31 dan, a ne
28, pa svake četiri godine 29...." Mogao
bih vam sada još tih “pametnih” napisati,
čak se sjetiti i prigoda kada sam ih čuo,
ali to nije namjera ove moje skromne kolumne. U toj čudnoj i prevrtljivoj veljači
pišem ovaj tekst. Eto nas već ili tek, kako
vam drago, u drugom broju InStore magazina. Prvi je donio pohvale i želju za
nastavkom suradnje, a izazov se uvijek
prihvaća. Pa kud puklo da puklo...
Donijela nam je veljača čudo toga, a ono
što bi nam trebalo biti najnormalnije u
tom mjesecu postalo je glavna vijest.
Snijeg!!! Zamislite??!! Senzacionalno!!!
Ekskluzivno!!! Nikad viđeno!!!! Pa kako
se uopće usudio pasti u kalendarskoj
zimi??? I zamislite tog bezobrazluka da
se uopće usudio pasti u tolikim količinama??? Pa kako je to moguće???
Ne znam kako je s vama i unaprijed se
ispričavam ako sam povrijedio nečije
“snježno-senzacionalističke emocije”, ali
iskreno meni je užasno išlo na živce to
čuđenje, to uveličavanje nečega toliko
jednostavnog i normalnog kao što je snijeg. Natjecale su se televizijske informativne i neinformativne emisije, radijski
reporteri, novinski i internetski maheri,
čak i pokoji modni “znalac!?”, tko će naći
i objaviti senzacionalniju vijest..., a snijeg
kao da se dobro zabavljao pa nastavio još
jače i još gušće padati.
Svakom novom “mudrosti” velikih i još
većih političara na temu zimskih prilika
i neprilika i ostalih zimskih radosti i žalosti, snijeg bi samo još tiše i još upornije
bijelio i nanosio svuda oko nas svoj plašt,
kao da prkosi, kao da se smije i kao da se
svojom čistoćom i bjelinom još više želi
narugati neponovljivim umotvorinama
ljudi koji svaku svoju javnu riječ doživljavaju enciklopedijskom kategorijom... Ali
pustimo njih u njihovim visinama i veličinama. Njima je snijeg nova politička
kategorija.
Znam, možda vas smeta jer ovo pišem
u Zagrebu, u kojem su zimske službe
odradile ogroman posao i to uglavnom
na vrijeme... Nemam ih razloga braniti,
ali bilo je suludih poziva, kao na primjer
jedne gospođe iz podsljemenske (elitne!?) zone, koja je protestirala svakih pet
minuta jer njena mala ulica nije očišćena
pa ne može susjedi na kavu... Zamislite
problema!? No, pustimo i tu gospođu i
slične. Mene su fascinirali ljudi koje svaki dan susrećete i često ih zbog brzine i
načina življenja ne stignete pošteno niti
pozdraviti. To su susjedi. Ljudi s kojima
dijelite prostor zgrade, parking, velika
veselja i velike tuge. Bilo je nekako posebno tih dana gledati kako od ranoga
jutra velikim lopatama razgrću snijeg
ispred ulaza, čiste nogostupe i prte put
prema garažama i malim kvartovskim
dućanima... Nevjerojatno, ali odjednom
smo svi počeli komunicirati, smijati se,
pomagati jedni drugima. Mi “mlađi” pomagali smo onim starijima, a oni zaista
mlađi pomagali su čistiti i gurati aute,
proširiti stazu kroz snijeg... neko čudno
pozitivno zajedništvo na tren je došlo s
tim “senzacionalnim” snijegom. Ovih
dana južina ga polako topi i, znate, iskrena mi je želja da bar nešto od ovih “snježnih emocija” ostane među nama.
Pitate se kakve sve ovo ima veze s trgovinom??? Ima, vjerujte mi na riječ. Oni,
spektakla i senzacije željni mediji, u najavi za novi snijeg upozorili su ljude neka
stvore zalihe... Da, dobro ste čuli. Zalihe!
Razumio bih da se to organizira za dalmatinsko zaleđe, za Liku, Gorski kotar,
žumberačka sela i krajeve koji su zaista u
neprilici, ali ne... I kod nas u Zagrebu je
opsadno stanje. Eto ti moći medija.
Petak je, jutro. Otiđem tako u jedan veliki trgovački centar i supermarket zbog
par stvari kojih nema u mojoj kvartovskoj trgovini, a tamo... gužva, ali kakva
gužva... neka čudna histerija, dovikivanje
koje namirnice mogu dulje trajati, uzima
se s polica potrebno i nepotrebno... sve
podsjeća na neko izvanredno stanje... stanem na brzu blagajnu za “samo pet artikala”, ali ispred mene je gospođa u najboljim godinama i s pretrpanim kolicima...
šutim, neću se miješati... čekam... dolazi
ona na red, a blagajnica je najljubaznijim
tonom upozori da je ovo brza blagajna
i čak je zamoli da prijeđe preko i da će
samo za nju otvoriti drugu blagajnu...
uh!!!! Gospođa je ljuta, povisuje ton...
najavljuje snježnu kataklizmu u maniri
proglašenja dobitnika Oscara aaaaaa najveći snijeg past će uuuu....., gospođo sve
je u redu, evo i ja ću vam pomoći, naivno
i neoprezno se umiješam u razgovor... a i
žuri mi se...
Tu gospođa izgubi kontrolu i počne nabrajati visine snijega ne samo u Hrvatskoj,
nego i u većim europskim gradovima... ja
sliježem ramenima, blagajnica nemoćno
počinje provlačiti kroz skener njezina
pretrpana kolica.... gospođa se slavodobitno okrene meni i puna pobjedničkog
zanosa poentira „pa bar bi vi trebali znati
kak je kritično stanje zbog snijega... pa vi
ste s televizije.... Ma ja sam s.... uh... neću
reći... ovo je pristojna kolumna”.
Mogao bih vam sad nabrajati koliko je
bilo ove veljače “snježnih bisera”, mogao
bi vam pisati o mačkama koje su zbunjene i još uglavnom tihe... ali nema smisla.
Smisla je imala jedna divna tiha snježna
noć u veljači... Ničim izazvan šetao sam
dugo po svom kvartu, uživao, maštao i
punio pluća čistim zrakom... na tren mi
je izgledalo sve nekako bolje, nekako
iskrenije i nekako toplije, kako god vam
to čudno zvučalo. Neobjašnjivo, ali na
pamet mi je tada pao divan stih Arsena
Dedića s kojim ću vas pozdraviti.... „ja
odlazim ulicom koju je snijeg doslovno
ugušio....”. Ako još bude padao, priuštite
si taj trenutak samo za sebe. Lijepo je....■