Hrvatska Vlada odlučna u provedbi fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i
jačanja konkurentnosti gospodarstva
Strategija hrvatske Vlade ostaje bazirana na tri ključna stupa: provedba fiskalne konsolidacije,
provedba strukturnih reformi i postizanje uvjeta za gospodarski oporavak i rast s naglaskom
na investicije, jačanje konkurentnosti i izvoza, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić u uvodnom govoru na
konferenciji koju je u hotelu Westin u Zagrebu organiziralo Predstavništvo Europske komisije
pod nazivom „Ekonomsko upravljanje u EU: izazovi za Hrvatsku“. Okupljene je pozdravio i
Branko Baričević, voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj, a uvodničar je bio i Servaas
Deroose, zamjenik glavnog direktora Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove
Europske komisije.
Vrlo smo odlučni u provedbi cijelog niza mjera kojima se rasterećuje državni proračun,
smanjuje deficit i javni dug, te potiče gospodarski oporavak. Europska komisija je u svojim
specifičnim preporukama produbila u nekim dijelovima ono što je Vlada donijela u
Nacionalnom programu reformi. Primjerice, i prije preporuke o produljenju radnog vijeka, mi
smo zakonskim propisima to već predvidjeli, sad je pitanje hoće li to biti do 2031. godine ili
ranije, o tome još razgovaramo, istaknuo je Branko Grčić.
Kad je riječ o rasterećenju državnog proračuna i fiskalnoj konsolidaciji, potpredsjednik Grčić
je podsjetio i na fiskalni učinak uspješno provedenog restrukturiranja u dijelu državnih
poduzeća i privatizacije brodogradilišta. I fiskalizacija, kao i predstečajne nagodbe imaju
učinak na proračun, kao što će imati i monetizacija autocesta koje su izgrađene skupim
kreditima.
Zaboravlja se koji je krajnji efekt monetizacije, to je indirektni način smanjenja opterećenja
javnih financija, naglasio je potpredsjednik Vlade.
Proračun se održava u planiranim okvirima, što se tiče rashodne strane odradili smo sve što
treba, neki manji proboji rashoda se mogu kompenzirati. Dodao je i da će trošak za poplave
iznositi između 500 i 600 milijuna kuna, te naglasio da je za jačanje prihodne strane
najvažnije ostvariti gospodarski rast. Rast industrije i izvoza, te smanjenje nezaposlenosti
dobri su pokazatelji, no potreban je dodatni napor da izronimo iznad površine. Neophodan je
rast osobne potrošnje, porezne mjere koje Vlada uvodi dat će mali impuls, ali ključ je u rastu
zaposlenosti, istaknuo je potpredsjednik Grčić.
Istaknuo je i činjenicu kako Vlada u pogledu rokova za ispunjenje preporuka EK-a nigdje nije
"u crvenom".
Potpredsjednik Grčić je izvijestio o donošenju strateških dokumenata za korištenje EU
fondova, te kazao kako će se i ključne reforme u području zdravstva, socijale i javne uprave
sufinancirati iz EU fondova.
Sarvaas Deroose u svom je govoru rekao da su hrvatske ekonomske slabosti duboko
ukorijenjene i nisu samo posljedica krize u okruženju, te iznio pregled ekonomske situacije u
Hrvatskoj koja je u šest godina recesije izgubila 12 posto BDP-a.
Iako je Hrvatska poduzela određene reforme, posebno javnih financija, Deroose preporuča
prioritetno provođenje reformi u četiri područja. To su nastavak fiskalne konsolidacije kako bi
se ispunio Vladin cilj spuštanja deficita opće države na 2,7 posto BDP-a 2016. godine,
oslobađanje potencijala tržišta rada kako bi se sustigle konkurentske zemlje na području
cijene rada i produktivnosti, kao i unapređenje poslovnog okruženja te konkurentnosti.
Pritom je spomenuo uklanjanje administrativnih zapreka za poslovanje i unapređenje
trgovačkog prava kako bi gospodarski sporovi bili brže rješavani. Preporuča i mjere za
financijski sektor, koje bi smanjile razinu nenaplativih bankovnih potraživanja.
Sve te mjere važne su i kako bi Hrvatska tijekom sljedećih sedam godina mogla povući što
više od 8,6 milijardi eura, koliko joj je na raspolaganju iz europskih fondova, zaključio je
Deroose.
Veliki iskorak u korištenju EU fondova
„Podaci Nacionalnoga fonda koji obavlja transakcije s Europskom komisijom pokazuju kako
je ova Vlada napravila veliki iskorak u korištenju EU fondova. U dvije i pol godine ugovorili
smo 581 milijuna eura, a isplaćeno je 306 milijuna eura dok je u prethodne 4 godine, od 2007.
do 2011., ugovoreno 247 milijuna eura i isplaćeno 127 milijuna eura. Pripremom projekata na
državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini cilj nam je u što većoj mjeri nacionalna sredstva za
financiranje razvojnih projekata zamijeniti s bespovratnim i besplatnim sredstvima, čime se
daje i izravni doprinos fiskalnoj konsolidaciji. U realizaciji EU projekata itekako su nam
korisna iskustva drugih zemalja Europske unije, poput Rumunjske“, kazao je potpredsjednik
Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić za vrijeme
susreta s rumunjskim ministrom EU fondova Eugenom Orlandom Teodorovicijem, koji je
boravio
u
dvodnevnom
službenom
posjetu
Hrvatskoj.
Ministar Teodorovici prezentirao je predstavnicima Vlade RH rumunjsko iskustvo u
upravljanju EU fondovima. Kazao je tom prigodom: „Rumunjska ima veliko iskustvo u
upravljanju EU fondovima. Do 2012. godine napravljeno je puno pogrešaka. Od svibnja 2012.
sadašnja Vlada poduzela je cijeli niz mjera kako bismo nadoknadili izgubljeno vrijeme.
Značajno smo povećali stopu apsorpcije – sa 8,5 posto koliko je iznosila krajem travnja 2012.
na oko 37 posto danas. Cilj nam je dostići 80 posto apsorpcije u prosincu 2015. godine, na
kraju tekućeg programskog razdoblja. Uvjeren sam da je taj cilj realan.“ Obraćajući se
predstavnicima hrvatske Vlade, ministar EU fondova Rumunjske istaknuo je da mogu
računati na potporu, kako njegovu osobnu, tako njegovih kolega iz rumunjske Vlade, u
primjeni najboljih praksi koje Rumunjska provodi u korištenju 19,2 milijarde eura koliko im
je
na
raspolaganju
u
razdoblju
2007.-2013.
„Želimo podijeliti naše iskustvo s vama, kako bismo pomogli da Hrvatska ima samo uspješne
priče
u
korištenju
EU
fondova“,
poručio
je
ministar
Teodorovici.
Usporedbe radi, kad se gledaju IPA sredstva u razdoblju 2007.-2013. Hrvatska je ugovorila
623 milijuna od dodijeljenih 835 milijuna eura, a isplatila 409 milijuna eura ili 49 posto. Kad
se tome dodaju strukturni fondovi za šest mjeseci članstva u 2013. godini, Hrvatska je
ugovorila
828
milijuna
eura
dok
je
isplaćeno
433
milijuna
eura.
O značaju koji hrvatska Vlada daje EU fondovima, kako je kazao potpredsjednik Grčić,
govori i to da Vlada, uz brojne manje projekte koji se provode, prati provedbu 25 velikih
investicijskih projekata i 35 'grant shema', od kojih je dio već proveden ili je u natječajnoj
proceduri, a dio će biti krajem ove i početkom iduće godine. Ti su projekti i 'grant sheme'
vrijedni
preko
12
milijardi
kuna.
Samo za devet velikih pojedinačnih projekata i 22 'grant sheme', koje se prate po Vladinom
zaključku iz lipnja prošle godine, dosad objavljeni natječaji u procijenjenoj vrijednosti većoj
od 3,5 milijarde kuna nadmašuju iznos koji je Hrvatskoj na raspolaganju za šest mjeseci
članstva
u
proračunskom
razdoblju
od
2007.
do
2013.
godine.
Za razdoblje 2014.-2020. godine, Hrvatska je pripremila dva operativna programa, jedan iz
područja konkurentnosti i kohezije i drugi iz područja učinkovitih ljudskih potencijala, za
korištenje 8,463 milijarde eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Tim
ulaganjima namjeravamo ojačati konkurentnost gospodarstva, smanjiti ukupnu razinu
siromaštva u zemlji, te postići ravnomjerniji regionalni razvoj i bolje uvjete života građanima.
Rumunjska u financijskom razdoblju 2014.- 2020. ima na raspolaganju oko 43 milijarde eura,
od čega za kohezijsku politiku preko 22 milijarde eura.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u Bruxellesu: Važno nam je uložiti sredstva
iz EU fondova za jačanje konkurentnosti gospodarstva i poboljšanje standarda
građana
„Koliko nam je važno iskoristiti milijarde eura koje su nam na raspolaganju u financijskom
razdoblju 2014.-2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, toliko nam je važno
uložiti ta bespovratna sredstva u ona područja koja će ojačati hrvatsko gospodarstvo i
poboljšati standard građana u svim dijelovima Hrvatske“, istaknuo je potpredsjednik Vlade i
ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić uoči početka Šestog
kohezijskog
foruma
koji
se
održao
u
Bruxellesu.
Tema ovog skupa bila je ulaganje u trajni rast i radna mjesta, a u središtu pozornosti posebno
će biti razvoj i dobro upravljanje u europskim regijama i gradovima. Kohezijska politika
trenutačno je glavni investicijski instrument EU-a s pomoću kojega se žele smanjiti
gospodarske i socijalne nejednakosti među europskim regijama, potaknuti njihova
konkurentnost
te
postići
širi
ciljevi
strategije
Europa
2020.
Hrvatski nacionalni ciljevi do 2020. godine usmjereni su, prije svega, na povećanje
konkurentnosti, smanjenje regionalnih nejednakosti i siromaštva te jačanje ljudskih resursa.
Hrvatska je pripremila dva operativna programa za provedbu kohezijske politike u razdoblju
2014.-2020. Kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ predviđeno je ulaganje u
rast i razvoj 6,881 milijardu eura dok je u Operativnom programu „Učinkoviti ljudski
potencijali“
namijenjeno
1,582
milijarde
eura.
„Od 6,881 milijardu eura iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija“ više od 2,7
milijardi eura dodijelili smo za pet prioriteta vezanih za konkurentnost: istraživanje i inovacije,
informacijske i telekomunikacijske tehnologije, razvoj malih i srednjih poduzeća,
niskougljično gospodarstvo, te obrazovanje. Preko 45 posto ukupne alokacije Europskog
fonda za regionalni razvoj bit će iskorišteno za podršku malim i srednjim poduzećima,
istraživanje i inovacije. Visoki udio ulaganja, više od 3,5 milijardi eura, Hrvatska će uložiti u
zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama i promet“, istaknuo je potpredsjednik
Grčić.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u Bruxellesu sastao se s povjerenikom
Europske komisije za regionalnu politiku: Zeleno svijetlo EK projektu Zračne
luke Dubrovnik i cestovnom povezivanju juga Dalmacije
Za vrijeme Šestog kohezijskog foruma, koji se održao u Bruxellesu, potpredsjednik Vlade i
ministar regionalnoga razvoja Branko Grčić sastao se s povjerenikom Europske komisije za
regionalnu politiku Johannesom Hahnom.
Na bilateralnom sastanku Grčića i Hahna istaknuto je da je u dosadašnjem dijalogu s
Europskom komisijom o Partnerskom sporazumu i nacrtima operativnih programa za ulaganja
u razdoblju 2014.-2020., usuglašena glavnina svih ključnih strateških pitanja, te postignut
dogovor o 15 prioriteta koji zajedno čine više od 80 posto sredstava koja su Hrvatskoj na
raspolaganju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
U razgovoru je posebno istaknuto da Europska komisija ocjenjuje prihvatljivim za
financiranje iz EU fondova projekt Zračne luke Dubrovnik, koja je već započela investicije,
vrijedne 245 milijuna eura, te projekt cestovnog povezivanja juga Dalmacije, koji je Hrvatska
uvrstila u nacrt Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, te za koji je još potrebno
izraditi studiju izvodljivosti.
U uvodnom dijelu susreta potpredsjednika Grčića s povjerenikom Hahnom bilo je riječi o
rezultatima prethodnog programskog razdoblja 2007. - 2013., apsorpciji EU fondova i
značajnim projektima koje Hrvatska planira financirati tim sredstvima.
Podaci Nacionalnog fonda koji obavlja transakcije s Europskom komisijom pokazuju
značajan iskorak u korištenju EU fondova od početka 2012. godine.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i rumunjski ministar EU fondova
Teodorovici u Šibeniku posjetili projekt sufinanciran iz europskih fondova
Drugog dana službenog posjeta Republici Hrvatskoj, rumunjski ministar EU fondova Eugen
Orlando Teodorovici, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnoga razvoja i
fondova Europske unije Brankom Grčićem, posjetio je Šibenik, gdje je rumunjskom
izaslanstvu prezentiran projekt revitalizacije tvrđave sv. Mihovila, sufinanciran iz EU fondova.
Vrijednost tog projekta je 12,7 milijuna kuna od čega je EU udio 7,6 milijuna kuna. Projekt je
financiran bespovratnim sredstvima kroz Operativni program Regionalna konkurentnost, a
uređenjem ljetne pozornice na otvorenom s gledalištem i podzemnim dijelovima u kojem se
nalazi polivalentna dvorana te popratne prostorije, Šibenik je dobio nove mogućnosti za
promociju kulturnih vrijednosti i proizvoda regije, te otvaranje novih radnih mjesta.
Projekt revitalizacije tvrđave sv. Mihovila, kao i turistička valorizacija kanala sv.Ante, dva su
u nizu projekata na području Šibensko-kninske županije koji su financirani iz EU fondova, a
više
njih
je
započeto
ili
je
u
pripremi.
"Od deset ugovora, vrijednih gotovo 10 milijuna eura kroz shemu dodjele bespovratnih
sredstava za poslovnu infrastrukturu, 3. Poziv, odobrena su sredstva Gradu Šibeniku za
uređenje i revitalizaciju tvrđave Barone, vrijedan 1,4 milijuna eura, Razvojnoj Agenciji
Šibensko-kninske županije za uređenje i opremanje razvojno-inovacijskog centra iNavis u
Šibeniku, u iznosu 1,3 milijuna eura, te Gradu Drnišu 632 tisuće eura za razvoj turizma na
rubnim područjima Nacionalnog parka Krka", kazao je potpredsjednik Grčić, dodajući i da je
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u protekle tri godine financiralo
razradu 82 projekta od veće regionalne važnosti na području cijele Hrvatske i 133 lokalna
projekta
na
potpomognutim
područjima.
Potpredsjednik Grčić izdvojio je i veće projekte na ovom području, poput obilaznice Vodica u
vrijednosti blizu 9 milijuna eura, te poboljšanje vodoopskrbnih sustava u Drnišu, Kninu i
Vodicama,te
2.
fazu
centra
za
gospodarenje
otpadom
Bikarac.
Prema podacima Nacionalnoga fonda koji obavlja transakcije s Europskom komisijom u dvije
i pol godine mandata ove Vlade ugovoreno je 581 milijuna eura, a isplaćeno je 306 milijuna
eura dok je u prethodne 4 godine, od 2007. do 2011., ugovoreno 247 milijuna eura i isplaćeno
127
milijuna
eura.
"Pripremom projekata na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini cilj nam je u što većoj mjeri
nacionalna sredstva za financiranje razvojnih projekata zamijeniti s bespovratnim i besplatnim
EU sredstvima", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova
Europske unije Branko Grčić, ističući i važnost razmjene iskustava zemalja članica.
"Želimo podijeliti naše iskustvo s vama, kako bismo pomogli da Hrvatska ima samo uspješne
priče u korištenju EU fondova“, poručio je ministar Teodorovici i dodao kako Rumunjska ima
veliko
iskustvo
u
upravljanju
EU
fondovima.
"Do 2012. godine napravljeno je puno pogrešaka. Od svibnja 2012. sadašnja Vlada poduzela
je cijeli niz mjera kako bismo nadoknadili izgubljeno vrijeme. Značajno smo povećali stopu
apsorpcije – sa 8,5 posto koliko je iznosila krajem travnja 2012. na oko 37 posto danas. Cilj
nam je dostići 80 posto apsorpcije u prosincu 2015. godine, na kraju tekućeg programskog
razdoblja. Uvjeren sam da je taj cilj realan", kazao je Teodorovici.
Kad se gledaju IPA sredstva u razdoblju 2007.-2013. Hrvatska je ugovorila 623 milijuna od
dodijeljenih 835 milijuna eura, a isplatila 409 milijuna eura ili 49 posto. Kad se tome dodaju
strukturni fondovi u zadnjih šest mjeseci 2013. godine, Hrvatska je ugovorila 828 milijuna
eura
dok
je
isplaćeno
433
milijuna
eura.
O značaju koji hrvatska Vlada daje EU fondovima, kako je kazao potpredsjednik Grčić,
govori i to da Vlada, uz brojne manje projekte koji se provode, prati provedbu 25 velikih
investicijskih projekata i 35 'grant shema', od kojih je dio već proveden ili je u natječajnoj
proceduri, a dio će biti krajem ove i početkom iduće godine. Ti su projekti i 'grant sheme'
vrijedni
preko
12
milijardi
kuna.
Samo za devet velikih pojedinačnih projekata i 22 'grant sheme', koje se prate po Vladinom
zaključku iz lipnja prošle godine, dosad objavljeni natječaji u procijenjenoj vrijednosti većoj
od 3,5 milijarde kuna nadmašuju iznos koji je Hrvatskoj na raspolaganju za šest mjeseci
članstva
u
proračunskom
razdoblju
od
2007.
do
2013.
godine.
Pomoćnik ministra Venko Ćurlin na svečanosti otvaranja poslovne zone Kosa:
8,8 milijuna eura za sedam projekata u Šibensko-kninskoj županiji, jednoj od
najaktivnijih u korištenju EU fondova
Šibensko-kninska županija jedna je od najaktivnijih u korištenju sredstava pretpristupnih
fondova EU koja su namijenjena za komunalnu infrastrukturu u deset nerazvijenih županija
Hrvatske. Od sedam projekata iz ove županije koji su prošli zahtjevnu natječajnu proceduru,
realizirana su četiri, a tri su u realizaciji. Za njih je Županija ukupno dobila 8,8 milijuna eura
bespovratnih sredstava, što je oko 30 posto ukupnog iznosa svih sredstava namijenjenih za
deset županija. I ovaj projekt jedan je od njih, a navedeni podaci govore da je Šibenskokninska županija dokazala kako zna koristiti europski novac, istaknuo je Venko Ćurlin,
pomoćnik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na svečanosti otvaranja
Poslovne zone Kosa u Ićevu, naselju u zaleđu Skradina, izrazivši uvjerenje da će ova županija
uspješno nastaviti koristiti i strukturne fondove u novom financijskom razdoblju.
Pomoćnik ministra Venko Ćurlin, šibensko - kninski župan Goran Pauk i gradonačelnik
Skradina Nediljko Dujić označili su početak rada skradinske poduzetničke zone simboličnim
činom presijecanja vrpce.
Projekt ''Razvoj poslovne infrastrukture unutar Poslovne zone Kosa'' sufinanciran je kroz 2.
Poziv Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu u sklopu Operativnog
programa za regionalnu konkurentnost 2007.-2013., iz sredstava Europskog fonda za
regionalni razvoj.
Ugovor o sufinanciranju između Grada Skradina i Središnje agencije za financiranje i
ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) potpisan je 3. prosinca 2012. godine.
Ukupni troškovi projekta procijenjeni su na 1.124.581 EUR, od čega je ugovorom predviđeno
sufinanciranje sredstvima EU u iznosu od 74,67 posto ukupnih troškova projekta.
- Priprema izgradnje Poduzetničke zone Kosa započela je još 2002. godine. Nailazili smo na
niz problema i prepreka, došla je i ekonomska kriza, ali su u međuvremenu na zonu, koja nije
bila u potpunosti infrastrukturno opremljena, ipak došla i tri privredna subjekta. Želimo
privući investitore u cilju revitalizacije i poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva i
obrtništva na području Skradina, Šibensko-kninske županije i cijele regije, kazao je Nediljko
Dujić, gradonačelnik Skradina, uvjeren da zona ima perspektivu i da će na njoj jednog dana
svoje radno mjesto naći 200 do 300 ljudi.
Župan Goran Pauk naglasio je da će Županija i dalje podržavati i financijski pomagati
projekte koji znače razvoj i novo zapošljavanje.
U okviru Sheme dodijele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu, kroz Operativni
program „Regionalna konkurentnost“ 2007.-2013. na području Šibensko-kninske županije, u
dosadašnja 3 ugovorena poziva financirano je ukupno sedam projekata i to jedan projekt u 1.
Pozivu (''Završetak memorijalnog centra Faust Vrančić''), tri projekta u 2. Pozivu
(''Revitalizacija Tvrđave svetog Mihovila'', ''Turistička valorizacija kanala sv. Ante'' i ''Razvoj
poslovne infrastrukture unutar Poslovne zone Kosa'') i 3 projekta u 3. Pozivu (''Barone:
otkrivanje bogate prošlosti – put prema uspješnoj budućnost'', ''Uređenje i opremanje
Razvojno-inovacijskog centra (iNavis) u Šibeniku'' i ''Razvoj turizma na rubnim područjima
Nacionalnog parka Krka'').
Gotovo 5 milijardi kuna potrebnih za izgradnju 13 centara za gospodarenje
otpadom osigurano u visini 90% iz EU fondova i Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
„Centri za gospodarenje otpadom trebali su biti sagrađeni najkasnije 2010., a tek ove godine
prva dva započinju s probnim radom. Još uvijek imamo mogućnost stići zacrtani rok, ali da
bismo to postigli, ne smije se izgubiti niti jedan dan. Od uprava centara i županija očekujemo
ubrzanje svih aktivnosti, a mi smo na raspolaganje stavili stručnu pomoć i osigurali do 90%
sredstava od gotovo 5 milijardi kuna“, rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael
Zmajlović na konferenciji za medije održane nakon sastanka s direktorima centara za
gospodarenje otpadom.
Rok za dovršetak gradnje 13 centara za gospodarenje otpadom je kraj 2018. Ukupna
vrijednost tih projekata procijenjena je na 4,8 milijardi kuna. Iz Kohezijskog fonda gradnja
centara sufinancira se s iznosom oko 70% ukupnih troškova. Nacionalna sredstva iz Fonda za
zaštitu okoliša pokrivaju ostatak do 90%, a ostatak osiguravaju županije, no čak i za taj dio
osigurat će se mogućnost povoljnih kredita.
„Izgradnja centara za gospodarenje otpadom ne samo što znatno poboljšava kvalitetu života
građana Hrvatske već doprinosi regionalnom razvoju i jačanju gospodarstva, posebice
građevinskog sektora, koji će biti angažiran u njihovoj izgradnji, i turizma s obzirom na
prednosti čistog okoliša. Uz bespovratna EU sredstva koja koristimo za sufinanciranje
projekata kroz Operativni program „Zaštita okoliša“, u novom financijskom razdoblju 2014. –
2020. za zaštitu okoliša i održivost resursa predvidjeli smo gotovo dvije milijarde eura ili oko
15 milijardi kuna od kojih 3,6 milijardi kuna planiramo uložiti u projekte gospodarenja
otpadom“, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske
unije Branko Grčić.
Do kraja 2014. s probnim radom krenut će dva centra za gospodarenje otpadom (CGO) –
Marišćina i Kaštijun koji će pokriti potrebe Primorsko-goranske i Istarske županije. U
sljedećih šest mjeseci predaje se dokumentacija za sufinanciranje sredstvima EU fondova za
sljedećih šest centara za gospodarenje otpadom: centar za gospodarenje otpadom Bikarac za
Šibensko-kninsku županiju, centar za gospodarenje otpadom Piškornica za četiri županije –
Varaždinsku, Međimursku, Koprivničko-križevačku i Krapinsko-zagorsku, centar za
gospodarenje otpadom Biljane Donje za Zadarsku, Lučino Razdolje za Dubrovačkoneretvansku, Babina Gora za Karlovačku i centar za gospodarenje otpadom Lećevica za
Splitsko-dalmatinsku županiju. Za pet preostalih centara pripremaju se dokumenti potrebni za
prijavu za EU sufinanciranje.
Po Operativnom programu 'Zaštita okoliša' za razdoblje 2007.-2013. Hrvatska je od Europske
unije na raspolaganje dobila 2,1 milijardu kuna za sufinanciranje projekata iz zaštite okoliša.
Od toga je 562 milijuna kuna namijenjeno za sufinanciranje projekata iz gospodarenja
otpadom, a za projekte gospodarenja vodama 1,5 milijardi kuna. Sva raspoloživa sredstva u
potpunosti će se povući i realizirati u planiranom roku do kraja 2016.
Kao što je već prije navedeno, za apliciranje će uskoro biti spremni i projekti za EU fondove
za financijsko razdoblje 2014. – 2020. Aplikacija 6 projekta biti će predana u sljedećih 6
mjeseci, a preostalih 5 tijekom 2015. godine.
Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom do kraja 2018. jedan je od najvećih
izazova ove Vlade ponajprije stoga što se zadnjih deset godina po ovom pitanju nije napravilo
ništa ili gotovo ništa. No uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom višestruko će
podići kvalitetu života svih građana, a predstavlja i važan segment u gospodarstvu u svim
fazama, od izgradnje do konačne uspostave sustava.
Što sve poljoprivrednici mogu vidjeti u ARGONET-u vezano za izravnu potporu?
Unatrag nekoliko godina, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
uspostavila je AGRONET – zaštićenu mrežnu aplikaciju koja je namijenjena svakom
poljoprivrednom gospodarstvu za:
•Pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava
•Pregled podataka iz ARKOD sustava
•Pregled podataka iz Jedinstvenog registra domaćih životinja relevantnim za dodjelu potpore
u stočarstvu
•Pregled podataka o pravima na plaćanja i pravima na premije
•Elektroničko popunjavanje Zahtjeva za potpora
•Dostavu Odluka o ostvarivanju prava na izravna plaćanja i IAKS ruralne mjere
Pomoću svog korisničkog imena i zaporke (koju dodjeljuju Regionalni uredi Agencije za
plaćanja) svi korisnici mogu pristupiti AGRONET-u putem web stranice Agencije za plaćanja
(www.apprrr.hr). Ukoliko korisnici nisu u mogućnosti sami pristupiti AGRONET-u to mogu
učiniti putem regionalnih ureda Agencije za plaćanja u svim županijama, a potrebno je
osobno doći s korisničkim imenom i zaporkom za pristup AGRONET-u ili zatražiti novu
zaporku.
Podsjećamo sve poljoprivrednike da na AGRONET-u mogu vidjeti svoje Odluke o
ostvarivanju prava na izravna plaćanja za 2013. godinu za sve potpore u sklopu izravnih
plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2013. godinu:
•Ekološku poljoprivrednu proizvodnju,
•Integriranu poljoprivrednu proizvodnju,
•Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja,
•Očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja i
•Teže uvjete gospodarenja u poljoprivredi,
•Odluke za Jedinstveno plaćanje na regionalnoj razini,
•Premije za krave dojilje,
•Premije za ovce i koze,
•Dopunske premije za ovce i koze te za
•Specifična plaćanja.
te na plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima za potpore:
•po grlu/kg/l za šećernu repu,
•ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje,
•duhan,
•mliječne krave i
•rasplodne krmače.
Na Odluke korisnik ima pravo podnijeti prigovor povjerenstvu za prigovore u Agenciji za
plaćanja u roku od 30 dana od dostave Odluke putem AGRONET sustava.
INFORMACIJE O NATJEČAJIMA
Natječaj za provedbu mjere 2.1. »Proizvodne investicije u akvakulturi«
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je poziv, čiji predmet potpore su ulaganja u komercijalnu
proizvodnju akvatičnih organizama namijenjenih prehrani ljudi, s ciljem povećanja
proizvodnje i jačanja konkurentnosti i održivosti akvakulture. Navedena mjera obuhvaća
uzgoj riba i školjkaša u moru i slatkim vodama, a korisnici su pravne i fizičke osobe
ovlaštenici
povlastice
za
akvakulturu
(morsku/slatkovodnu).
Sredstva javne potpore za ovu mjeru iznose 5.010.000,00 eura, a pojedinačni korisnik može
tražiti potporu za prihvatljive troškove koji nisu manji od 1.500 eura. Najviši iznos potpore po
korisniku iznosi 1.000.000 eura (u protuvrijednosti u kunama). Javna potpora iznosi 60%
sveukupnih prihvatljivih troškova.
Natječaj otvoren: od 18.8.2014. do 3.11.2014.
Istraživačke stipendije za profesionalni razvoj mladih istraživača i poslijedoktoranada
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga
u okviru natječaja Istraživačke stipendije za profesionalni razvoj mladih istraživača i
poslijedoktoranada, koji se provodi se u okviru Prioriteta 3. Unaprjeđenje ljudskog kapitala
u
obrazovanju,
istraživanju
i
razvoju.
U skladu s ciljevima Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“, mjera 3.2 Razvoj
ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju, je usmjerena prema povećanju broja istraživača
kojima je pružena potpora u profesionalnom razvoju kako bi se osigurali preduvjeti za
znanstvenu izvrsnost, međunarodnu vidljivost istraživanja te njihovu društvenu i gospodarsku
relevantnost.
Natječaj otvoren: od 8.8.2014. do 20.10.2014.
Mikro projekti podrške inovativnim aktivnostima malih organizacija civilnog društva
za lokalni razvoj, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske objavilo je Poziv u sklopu
Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“ 2007. - 2013. u okviru Prioritetne osi,
mjere 5, 5.2 „Jačanje uloge organizacija civilnog društva (OCD-ova) za društvenogospodarski rast i demokratski razvoj“, iz područja civilnog društva.
Natječaj otvoren: od 21.7.2014. do 6.10.2014.
Produljen rok za dostavu projektnih prijedloga za natječaj Obrazovanje za
poduzetništvo i obrt, do 27. listopada 2014. godine, kojeg je objavilo Ministarstvo rada i
mirovinskog sustava, u okviru Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala 2007.2013.“
Produljen rok za dostavu projektnih prijedloga za natječaj Unapređivanje kvalitete u
visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, do 13. listopada
2014. godine, koji je objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, u okviru
Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“ 2007. – 2013., u okviru Prioriteta 3
Unaprjeđenje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju, iz područja obrazovanja,
vještina i cjeloživotnog učenja.
Ponovno otvaranje poziva za dostavu projektnih prijedloga Primjena informacijske i
komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa - od 1. rujna 2014.
Ministarstvo poduzetništva i obrta započelo je ponovno zaprimati projektne prijave.
Za više informacija o otvorenim natječajima i natječajima u najavi i dalje pratite internetske
stranice www.strukturnifondovi.hr, u rubrici pregled natječaja, te internetske stranice
državnih tijela nadležnih za objave natječaja.
© Copyright 2024 Paperzz
