SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
ŠUMARSKI FAKULTET
Sanja Novak Agbaba
MIKOFLORA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA
(Quercus robur L.) U HRVATSKOJ
Disertacija
Mentor: Prof. dr. sc. Milan Glavaš
Ova doktorska disertacija zaštićena je autorskim pravima.
Svako kopiranje bilo kojeg dijela rada bez pristanka autora strogo je zabranjeno.
Zagreb, 2006.
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
PREDGOVOR
PREDGOVOR
Istraživanja zdravstvenog stanja sjemena hrasta lužnjaka provedena su u okviru znanstvenoistraživačkog programa Šumarskog instituta Jastrebarsko u sklopu projekta: "Zaštita i unapređenje proizvodnje biomase u ulozi podržavanja višestrukih uloga i funkcija šuma" te potprojekta
"Podržavanje učinkovitog razvoja šumskih površina" za razdoblje 1996-2000. godine da bi se u
narednom petogodišnjem razdoblju tematika izdvojila kao zaseban zadatak pod naslovom "Bolesti i
štetnici šumskog sjemena i mjere zaštite".
Problematika sjemena hrasta lužnjaka sagledavana je do sada s aspekta sjemenarstva
(proizvodnja sjemena, kakvoća sjemena), uzgoja (sjetva i sadnja), entomologije (štetnici žira)
i zoologije (štete od glodavaca i metode zaštite). Do sada se žir hrasta lužnjaka nije detaljnije
proučavao s aspekta gljivičnih uzročnika koji ga također oštećuju. Stoga se pokazala potreba
da se obradi i mikološki kompleks koji napada i oštećuje žir. Iz te potrebe proizašla je i tema
ove doktorske disertacije kako bi se problematika vezana uz žir sagledala i cjelovito obradila.
Kroz razgovor s prof. dr. sc. Milanom Glavašem i dr. sc. Marijom Halambek dogovorena
je tema i određeni su lokaliteti na kojima su sakupljani uzorci žira. Prišlo se analizi sakupljenih
uzoraka žira, izolirane su gljivice s kojima se do sada nismo često ili uopće susretali, provedena je
inventarizacija i determinacija gljivičnih organizama na osnovi morfologije i specifičnih fruktifikacija. Tražena je literatura o mikoflori na žiru. Za početak smo bili zadovoljni s nađenom literaturom ali kasnije smo shvatili da je početna nađena literatura gotovo i jedina o toj problematici.
Radovi na koje smo kasnije nailazili uglavnom su se odnosili na problematiku vezanu uz poljoprivredne vrste sjemena koje su mnogo više obrađivane s obzirom na važnost sa stajališta ljudske
prehrane te manji broj radova koji se odnose na bolesti sjemena četinjača.
Ovim putem bih se željela zahvaliti mom mentoru prof. dr. sc. Milanu Glavašu koji mi je
pomogao korisnim uputama i savjetima te prilikom pročišćavanja završnog teksta ovog rada. Dr.
sc. Marija Halambek svojim savjetima, pomoći prilikom pregleda ruske i češke literature te razgovorima pomogla mi je u radu na čemu joj toplo zahvaljujem. Dr. sc. Karmelu Poštenjak i mr. sc. Mariji
Gradečki, iz Odjela za oplemenjivanje i sjemenarstvo, zahvaljujem na korisnim informacijama. Stručnim suradnicima iz operative iz područja zaštite šuma i sjemenarstva koji su mi pomogli prilikom
obavljanja terenskih radova i sakupljanja uzoraka žira ovim putem zahvaljujem na susretljivosti.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
I
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
PREDGOVOR
Svojim kolegama iz Šumarskog instituta koji su mi na bilo koji način pomogli pri izradi ovog rada od
srca zahvaljujem, posebno Pilaš Ivanu. Mr. sc. Ivanki Čizmić zahvaljujem na ljubaznosti, savjetima i
stručnoj literaturi. Dr. sc. Zdenki Prohatzkovoj zahvaljujem na knjizi o bolestima i štetnicima šumskog sjemena čija je koautorica. Upravi Šumarskog instituta Jastrebarsko, dr. sc. Josi Gračanu te
dr. sc. Miroslavu Benku, ravnatelju Šumarskog instituta, zahvaljujem na financijskoj potpori za istraživanje i opremanje ovog rada. Posebno zahvaljujem ravnatelju Šumarskog instituta dr. sc. Miroslavu
Benko na savjetima, razumijevanju i podršci te dr. sc. Milanu Perneku, Pročelniku Odjela za zaštitu
šuma i lovstvo, Šumarskog instituta na podršci. Svojoj obitelji i prijateljima zahvaljujem na strpljenju,
poklonjenom vremenu i ljubavi.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
II
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
SADRŽAJ
SADRŽAJ
PREDGOVOR...........................................................................................................................I
SADRŽAJ ...............................................................................................................................III
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA .............................................................VI
BASIC DOCUMENTATION CARD ................................................................................. VII
POPIS TABLICA................................................................................................................VIII
POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................XI
POPIS SLIKA......................................................................................................................XIV
1.
UVOD I PROBLEMATIKA.......................................................................................... 1
2.
O OSNOVNIM ZNAČAJKAMA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)......... 7
3.
DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA MIKOZA HRASTOVA
ŽIRA KOD NAS I U SVIJETU ................................................................................... 16
4.
CILJ ISTRAŽIVANJA ................................................................................................ 22
5.
PODRUČJE ISTRAŽIVANJA.................................................................................... 24
5.1. Osnovni podaci o područjima istraživanja i lokalitetima
sakupljanja uzoraka žira ........................................................................................ 29
5.1.1. Područja istraživanja i sakupljanja uzoraka žira
u periodu od 1996. do 1998. godine .......................................................... 29
5.1.2. Područja sakupljanja uzoraka žira iz uroda 1999. godine ......................... 30
5.1.3. Područja sakupljanja uzoraka žira iz uroda 2000. godine ......................... 33
5.2. Urod žira na područjima istraživanja .................................................................... 38
5.3. Klima istraživanog područja ................................................................................. 40
6.
MATERIJALI I METODE RADA ............................................................................. 42
6.1. Materijali i metode rada ........................................................................................ 43
6.2. Istraživanje zdravstvenog stanja i mikoflore žira.................................................. 43
6.2.1. Rad na terenu ............................................................................................. 43
6.2.2. Rad u laboratoriju ...................................................................................... 45
6.2.2.1. Makroskopska metoda analize zdravstvenog
stanja i oštećenosti žira................................................................ 45
6.2.2.2. Mikroskopska odnosno fitopatološka analiza oboljelog žira ...... 49
6.2.2.3. Determinacija gljiva izoliranih sa žira......................................... 53
6.3. Izmjera dimenzija spora najčešćih vrsta gljiva izoliranih sa žira.......................... 53
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
III
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
SADRŽAJ
6.4. Izmjera brzine rasta štetnih vrsta gljiva izoliranih sa žira
u različitim temperaturnim uvjetima ..................................................................... 54
6.5. Ispitivanje zaštite žira od gljivičnih bolesti primjenom fungicida ........................ 56
6.5.1. Pokus zaštite žira hrasta lužnjaka u laboratoriju ....................................... 56
6.5.2. Pokus zaštite žira hrasta lužnjaka u polju.................................................. 58
6.6. Obrada podataka.................................................................................................... 60
7.
REZULTATI RADA .................................................................................................... 61
7.1. Analiza zdravstvenog stanja žira u periodu istraživanja od 1996-1998. godine ... 62
7.1.1. Zdravstveno stanje prema kategorijama oštećenosti žira .......................... 62
7.1.2. Analiza mikoflore žira ............................................................................... 82
7.2. Zdravstveno stanje i mikoflora zrelog žira iz uroda 1999. i 2000. godine.......... 104
7.2.1. Mikoflora zrelog žira iz uroda 1999. godine ........................................... 104
7.2.2. Zdravstveno stanje i mikoflora zrelog žira iz uroda 2000. godine .......... 109
7.3. Vrste utvrđenih gljiva na žiru.............................................................................. 116
7.3.1. Ophiostoma spp. ...................................................................................... 119
7.3.2. Chaetomium globosum Kunze ................................................................ 125
7.3.3. Ciboria batschiana (Zopf) Buchw. .......................................................... 128
7.3.4. Stereum hirsutum (Willd) Pers. ............................................................... 132
7.3.5. Schizophyllum commune Fries. .............................................................. 134
7.3.6. Penicillium spp. ....................................................................................... 136
7.3.7. Verticillium spp. ...................................................................................... 141
7.3.8. Trichoderma viride Pers. ......................................................................... 143
7.3.9. Trichothecium roseum Link. ................................................................... 147
7.3.10. Aspergillus spp. ....................................................................................... 149
7.3.11. Alternaria tenuis Nees. ............................................................................ 152
7.3.12. Botrytis cinerea Pers................................................................................ 154
7.3.13. Fusella olivacea (Corda.) Sacc. ............................................................... 156
7.3.14. Stysanus stemonitis (Pers.) Corda ........................................................... 157
7.3.15. Arthrobotrys spp. ..................................................................................... 158
7.3.16. Fusarium spp. .......................................................................................... 162
7.3.17. Pestalotia spp. .......................................................................................... 172
7.3.18. Gloeosporium quercinum West. .............................................................. 178
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
IV
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
SADRŽAJ
7.3.19. Phomopsis quercella Sacc. Et Roum. Diedicke....................................... 180
7.4. Veličine izmjere spora najčešćih vrsta gljiva primjenom kompjuterskog
programa DP-SOFT kao pomoć prilikom njihove determinacije ....................... 186
7.5. Ispitivanje brzine rasta štetnih vrsta gljiva izoliranih sa žira
u različitim temperaturnim uvjetima ................................................................... 203
7.6. Zaštita žira fungicidima....................................................................................... 211
7.6.1. Laboratorijski pokus ................................................................................ 211
7.6.2. Poljski pokus ........................................................................................... 212
8.
RASPRAVA ................................................................................................................ 217
8.1. Zdravstveno stanje prema kategorijama oštećenosti žira .................................... 218
8.2. Mikoflora i bolesti žira ........................................................................................ 220
8.3. Utjecaj vremenskih prilika na urod žira i pojavu bolesti..................................... 227
8.4. Rast nekih značajnih vrsta gljiva žira u različitim temperaturnim uvjetima ....... 229
8.5. Izmjera spora računalnim programom ................................................................ 231
8.6. Zaštita žira od gljiva i gljivičnih bolesti.............................................................. 232
9.
ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 234
10.
LITERATURA............................................................................................................ 239
SAŽETAK............................................................................................................................. 249
SUMMARY........................................................................................................................... 251
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
V
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA
UDK
Naslov rada
Sažetak
Ključne riječi
Znanstveno
područje
630.443.2
Mikoflora žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj
Zdravo i kvalitetno sjeme osnova je za uspješnu prirodnu i umjetnu obnovu lužnjakovih sastojina. Žir hrasta lužnjaka u svim fazama razvoja kao i proizvodnog procesa ugrožen je od biotskih i abiotskih čimbenika. Biotske čimbenike čine kukci, gljive, glodavci i više životinje, a abiotske
klimatski elementi. U ovom radu istraživani su gljivični organizmi, uzročnici bolesti žira.
Istraživanje je obavljeno s ciljem utvrđivanja zdravstvenog stanja žira, određivanja postotnog
udjela oštećenosti od gljiva, determiniranja gljivičnih organizama koji dolaze na žiru, prikaza
njihovih karakteristika proučavanjem postojeće literature uz nadopunjavanje vlastitim saznanjima, te ispitivanja mogućnosti zaštite žira fungicidima i njihove djelotvornosti. Prilikom determinacije mjerene su spore odabranih vrsta gljiva primjenom kompjuterskog programa Dp-soft uz
statističku analizu izmjera radi dokazivanja vrsta. Istraživana je brzina rasta gljiva u dva
temperaturna uvjeta; 22-25 °C i 11-15 °C kako bi se ustanovila brzina rasta micelija, a time i
brzina širenja zaraze žira.Rezultati analiza zdravstvenog stanja završnog razvojnog stadija tj.
zrelog žira u odabranim sjemenskim sastojinama pokazuju slijedeće: postotak zdravog žira
kretao se od 15,33 do 45,95%, oštećenost kukcima iznosila je između 29,13 do 62,77% a oštećenost gljivama od 10,70 do 42,91%. Analizom mikoflore žira utvrđeno je 19 rodova sa 29 vrsta.
Na mladom žiru većinom su se nalazile gljive: Fusarium, Alternaria, Penicillium, Trichothecium,
Trichoderma, Opohiostoma, Phomopsis, Chaetomium, Botrytis i Fusella. Na žiru završne faze
sazrijevanja i zrelom žiru najčešće su dolazile gljive: Ophiostoma, Ciboria, Fusarium, Penicillium,
Gloeosporium, Pestalotia, Stereum, Schizophyllum i dr.
Znanje o mikozama na sjemenu poslužit će u iznalaženju najpogodnijih metoda zaštite žira
od bolesti a time i očuvanje žira za sjetvu pri popunjavanju i umjetnoj obnovi te prirodnoj obnovi
hrastovih šuma kao i prilikom sjetve u rasadnicima u proizvodnji biljaka za sadnju. Prilikom
istraživanja razrađena je metodika analize zdravstvenog stanja žira i determinacije gljivičnih
organizama na žiru što će poslužiti prilikom analiza kvalitete šumskog sjemena. Osim toga
istraživanja mikoflore sjemena hrasta lužnjaka su značajna za fitopatologiju jer daju svojevrstan
prilog poznavanju mikoflore Hrvatske.
Hrast lužnjak (Quercus robur L.), žir, zdravstveno stanje, mikoflora, zaštita
Biotehničke znanosti
Znanstveno polje Šumarstvo
Institucija u kojoj
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
je rad izrađen
Mentor rada
Prof. dr. sc. Milan Glavaš
Broj stranica
252
Broj tablica
64
Broj slika
108
Broj grafikona
77
Broj korištenih
bibliografskih
jedinica
102
Datum obrane
Povjerenstvo
Doc. dr. sc. Danko Diminić
Prof. dr. sc. Milan Glavaš
Doc. dr. sc. Dušan Jurc
Institucija u kojoj
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
je rad pohranjen
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
VI
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
BASIC DOCUMENTATION CARD
BASIC DOCUMENTATION CARD
UDK
Title
Summary
Key words
Scientific area
Scientific field
Dissertation was
made at
Mentor
Number of pages
Number of tables
Number of figures
Number of graphs
Number of
literature units
Date of oral
examination
Dissertation
committee
Dissertation is
archived at
630.443.2
Mycoflora of common oak (Quercus robur L.) in Croatia
A sound and a quality seed is a basis for a successful natural and artificial restocking of
common oak stands. The common oak acorn is threatened in all stages of development and a
production process as well by biotic and abiotic factors. The biotic factors are made up of insects,
fungi, rodents and higher animals and the abiotic ones are climatic elements. In this degree essay,
the fungus organisms, the causative agents of diseases of acorn, are examined.
The research was done for the purpose of establishing a state of health of acorn, defining a
percentage portion of damage due to fungi, determining of fungi organisms occurring on acorn,
surveying of their characteristics by studying the present literature, supplementing it with own
understanding and investigating possibilities of acorn protection with fungicides and their efficacy.
During the determination, the spores of selected species of fungi have been measured by applying
the Dp-soft computer program with a statistical analysis of measurements, for the purpose of
proving the species. A rate of growth of the fungi has been studied under the two temperature
conditions: 22-25 °C and 11-15 °C in order to establish a rate of growth of mycelium and through
this a spreading rate of acorn infection.
The research was carried out in a period from the year 1996 to 2000. In the first three years, a
state of health and mycoflora of the acorn were analyzed in five seed stands during its development
from July to October in the forestries of Jastrebarsko, Lipovljani, Čazma, Donji Miholjac and Otok.
In the subsequent two years, a state of health of a ripe acorn was analyzed, after it had been kept in a
refrigerator, gathered on several localities of the common oak forests all over Croatia. The acorn
was analyzed by a macroscopic method and a phytopathological analysis. An experiment of testing
the acorn protection with fungicides was set up in a laboratory and in the field of the Institute of
Forestry.
The results of a state of health in the final stage of development, i.e. of a ripe acorn in the seed
stands selected have shown, as follows: the percentage of a sound acorn ranged from 15.33 to
45.95%, a level of damage by insects amounted between 29.13 to 62.77% and a level of damage by
fungi from 10.70 to 42.91%. By analysis of the acorn mycoflora, 19 genera with 29 species were
determined. On the early acorn, the prevailing fungi were: Fusarium, Alternaria, Penicillium,
Trichothecium, Trichoderma, Opohiostoma, Phomopsis, Chaetomium, Botrytis and Fusella. On the
acorn in its final stage of ripening and on a ripe acorn the most frequent fungi were: Ophiostome,
Ciboria, Fusarium, Penicillium, Gloeosporium, Pestalotia, Stereum, Schizophyllum and the other.
The knowledge about mycoses on seed will serve in finding most appropriate methods of acorn
protection against diseases, thereby the acorn will be preserved for sowing when filling up and
performing the artificial restocking and the natural restocking of oak forests, as well as when
sowing in nursery-gardens for the production of seedlings. In the research, the methods of the
analysis of the acorn state of health and the determination of fungus organisms on acorn have been
elaborated, that will serve in the analyses of a forest seed quality. Besides, the research of mycoflora
of the common oak seed is important for phytopathology, since it makes a contribution of its kind to
the knowledge of mycoflora of Croatia.
Common oak (Quercus robur L.), acorn, health condition, mycoflora, protection
Biotechnological sciences
Forestry
Faculty of Forestry, University of Zagreb
Professor Milan Glavaš, Ph. D.
252
64
108
77
102
Assistant professor Danko Diminić, Ph.D.
Professor Milan Glavaš, Ph.D.
Assistant professor Dušan Jurc, Ph. D.
Faculty of Forestry, University of Zagreb
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
VII
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
POPIS TABLICA
POPIS TABLICA
Tablica 5.1.
Područja sakupljanja uzoraka žira u periodu od 1996. do 1998. godine .......... 26
Tablica 5.2.
Područja sakupljanja uzoraka žira u jesen 1999. godine .................................. 26
Tablica 5.3.
Područja sakupljanja uzoraka žira u jesen 2000. godine .................................. 27
Tablica 5.4.
Količine sakupljenog lužnjakovog žira (u kg) u razdoblju istraživanja ........... 39
Tablica 7.1.
Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Jastrebarsko 1996. godina................... 65
Tablica 7.2.
Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Lipovljani 1996. godina ...................... 66
Tablica 7.3.
Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Čazma 1996. godina ........................... 67
Tablica 7.4.
Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Donji Miholjac 1996. godina .............. 68
Tablica 7.5.
Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Otok 1996. godina............................... 69
Tablica 7.6.
Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Jastrebarsko 1997. godina................... 71
Tablica 7.7.
Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Lipovljani 1997. godina ...................... 72
Tablica 7.8.
Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Čazma 1997. godina ........................... 73
Tablica 7.9.
Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Donji Miholjac 1997. godina .............. 74
Tablica 7.10. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Otok 1997. godina............................... 75
Tablica 7.11. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Jastrebarsko 1998. godina................... 77
Tablica 7.12. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Lipovljani 1998. godina ...................... 78
Tablica 7.13. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Čazma 1998. godina ........................... 79
Tablica 7.14. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Donji Miholjac 1998. godina .............. 80
Tablica 7.15. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Otok 1998. godina............................... 81
Tablica 7.16. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Jastrebarsko, 1996. godina....... 84
Tablica 7.17. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Lipovljani, 1996. godina .......... 85
Tablica 7.18. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Čazma, 1996. godina................ 86
Tablica 7.19. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Donji Miholjac, 1996. godina .. 87
Tablica 7.20. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Otok, 1996. godina................... 88
Tablica 7.21. Zastupljenost gljiva izoliranih sa žira u postocima po područjima
istraživanja i srednja vrijednost za sva područja zajedno, 1996. godina .......... 89
Tablica 7.22. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Jastrebarsko, 1997. godina....... 91
Tablica 7.23. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Lipovljani, 1997. godina .......... 92
Tablica 7.24. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Čazma, 1997. godina................ 93
Tablica 7.25. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Donji Miholjac, 1997. godina .. 94
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
VIII
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
POPIS TABLICA
Tablica 7.26. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Otok, 1997. godina................... 95
Tablica 7.27. Zastupljenost gljiva izoliranih sa žira u postocima po područjima
istraživanja i srednja vrijednost za sva područja zajedno, 1997. godina .......... 96
Tablica 7.28. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Jastrebarsko, 1998. godina....... 98
Tablica 7.29. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Lipovljani, 1998. godina .......... 99
Tablica 7.30. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Čazma, 1998. godina.............. 100
Tablica 7.31. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Donji Miholjac, 1998. godina 101
Tablica 7.32. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Otok, 1998. godina................. 102
Tablica 7.33. Zastupljenost gljiva izoliranih sa žira u postocima po područjima
istraživanja i srednja vrijednost za sva područja zajedno, 1998. godina ........ 103
Tablica 7.34. Mikoflora skladištenog žira iz uroda 1999. godine ........................................ 105
Tablica 7.35. Rezultati ispitivanja klijavosti i zdravstvenog stanja sjemena,
urod 2000. god................................................................................................ 110
Tablica 7.36. Mikoflora skladištenog žira, urod 2000. god.................................................. 111
Tablica 7.37. Broj i postotak uzoraka u kojima se nalaze navedene gljive na žiru.............. 112
Tablica 7.38. Sistematski prikaz gljiva utvrđenih na lužnjakovom žiru............................... 118
Tablica 7.39. Dimenzije spora gljiva prema autorima i prema izmjerama........................... 186
Tablica 7.40. Veličine izmjerenih spora najčešćih vrsta gljiva sa
žira primjenom programa DP – Soft............................................................... 187
Tablica 7.41. Dijametralan rast kolonija gljiva (mm) po danima na temperaturi 22-25 °C. 205
Tablica 7.42. Srednje vrijednosti rasta gljiva (mm) po danima na temperaturi 22-25 °C.... 206
Tablica 7.43. Prosječna brzina rasta micelija u jednom danu, temperatura 22-25 °C.......... 206
Tablica 7.44. Dijametralan rast kolonija gljiva (mm) po danima na temperaturi 11-15 °C. 207
Tablica 7.45. Srednje vrijednosti rasta gljiva (mm) po danima na temperaturi 11-15 °C.... 208
Tablica 7.46. Prosječna brzina rasta micelija u jednom danu, temperatura 11-15 °C.......... 208
Tablica 7.47. Opis izgleda kolonije Ciboria batschiana i njenog razvoja
tijekom izmjere rasta na temperaturi 22-25 °C............................................... 209
Tablica 7.48. Opis izgleda kolonije Graphium roboris i njenog razvoja
tijekom izmjere rasta na temperaturi 22-25 °C............................................... 209
Tablica 7.49. Opis izgleda kolonije Fusarium avenaceum i njenog razvoja
tijekom izmjere rasta ...................................................................................... 210
Tablica 7.50. Opis izgleda kolonije Phomopsis quercella i njenog razvoja
tijekom izmjere rasta ...................................................................................... 210
Tablica 7.51. Opis izgleda kolonije Trichoderma viride i njenog razvoja
tijekom izmjere rasta ...................................................................................... 210
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
IX
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
POPIS TABLICA
Tablica 7.52. Zdravstveno stanje žira nakon tretiranja fungicidima .................................... 211
Tablica 7.53. Broj i postotak proklijalih žirova.................................................................... 212
Tablica 7.54. Visine klijanaca u pokusu tretiranja fungicidima ........................................... 213
Tablica 7.55. Struktura podataka u slučajnom blok dizajnu s 5 blokova i 6 tretmana ......... 214
Tablica 7.56. Analiza varijance za podatke klijavosti žira prikazane u tablici 1.................. 214
Tablica 7.57. Randomizirani blok dizajn (prema Bhattacharyya i Johnson, 1977.)................. 214
Tablica 7.58. Skupni prikaz t-vrijednosti pri testiranje hipoteze o razlikama
između dva tretmana uz značajnost (signifikantnost) p = 0.01 ...................... 215
Tablica 8.1.
Oštećenost žira prema raznim autorima ......................................................... 219
Tablica 8.2.
Tipovi bolesti sjemena prema Prisjažnik, Regent i Glavaš ............................ 221
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
X
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
POPIS GRAFIKONA
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 7.1.
Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Jastrebarsko 1996. godina................................................................................ 65
Grafikon 7.2.
Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Lipovljani 1996. godina ................................................................................. 66
Grafikon 7.3.
Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Čazma 1996. godina....................................................................................... 67
Grafikon 7.4.
Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Donji Miholjac 1996. godina ......................................................................... 68
Grafikon 7.5.
Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Otok 1996. godina .......................................................................................... 69
Grafikon 7.6.
Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Jastrebarsko 1997. godina ............................................................................... 71
Grafikon 7.7.
Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Lipovljani 1997. godina ................................................................................. 72
Grafikon 7.8.
Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Čazma 1997. godina....................................................................................... 73
Grafikon 7.9.
Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Donji Miholjac 1997. godina ......................................................................... 74
Grafikon 7.10. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Otok 1997. godina .......................................................................................... 75
Grafikon 7.11. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Jastrebarsko 1998. godina .............................................................................. 77
Grafikon 7.12. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Lipovljani 1998. godina ................................................................................. 78
Grafikon 7.13. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Čazma 1998. godina....................................................................................... 79
Grafikon 7.14. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Donji Miholjac 1998. godina ......................................................................... 80
Grafikon 7.15. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po mjesecima,
Otok 1998. godina .......................................................................................... 81
Grafikon 7.16. Gljive izolirane sa žira (%), Jastrebarsko, VII-X mjesec, 1996. godina .......... 84
Grafikon 7.17. Gljive izolirane sa žira (%), Lipovljani, VII-X mjesec, 1996. godina ........... 85
Grafikon 7.18. Gljive izolirane sa žira (%), Čazma, VII-X mjesec, 1996. godina................. 86
Grafikon 7.19. Gljive izolirane sa žira (%), Donji Miholjac, VII-X mjesec, 1996. godina ... 87
Grafikon 7.20. Gljive izolirane sa žira (%), Otok, VII-X mjesec, 1996. godina.................... 88
Grafikon 7.21. Srednja vrijednost (%) gljiva izoliranih sa žira za sva područja
istraživanja, 1996. godinu .............................................................................. 89
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
XI
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 7.22. Gljive izolirane sa žira (%), Jastrebarsko, VII-X mjesec, 1997. godina ........ 91
Grafikon 7.23. Gljive izolirane sa žira (%), Lipovljani, VII-X mjesec, 1997. godina ........... 92
Grafikon 7.24. Gljive izolirane sa žira (%), Čazma, VII-X mjesec, 1997. godina................. 93
Grafikon 7.25. Gljive izolirane sa žira (%), Donji Miholjac, VII-X mjesec, 1997. godina ... 94
Grafikon 7.26. Gljive izolirane sa žira (%), Otok, 1997. godina............................................ 95
Grafikon 7.27. Srednja vrijednost gljiva izoliranih sa žira u % za sva
područja istraživanja, 1997. godina................................................................ 96
Grafikon 7.28. Gljive izolirane sa žira (%), Jastrebarsko, VII-X mjesec, 1998. godina ........ 98
Grafikon 7.29. Gljive izolirane sa žira (%), Lipovljani, VII-X mjesec, 1998. godina ........... 99
Grafikon 7.30. Gljive izolirane sa žira (%), Čazma, VII-X mjesec, 1998. godina............... 100
Grafikon 7.31. Gljive izolirane sa žira (%), Donji Miholjac, VII-X mjesec, 1998. godina . 101
Grafikon 7.32. Gljive izolirane sa žira (%), Otok, 1998. godina.......................................... 102
Grafikon 7.33. Srednja vrijednost gljiva izoliranih sa žira u % za sva područja
istraživanja, 1998. godina............................................................................. 103
Grafikon 7.34. Mikoflora žira, U.š.p. Zagreb, urod 1999. god............................................. 106
Grafikon 7.35. Mikoflora žira, U.š.p. Bjelovar, urod 1999. god. ......................................... 106
Grafikon 7.36. Mikoflora žira, U.š.p. Koprivnica, urod 1999. god...................................... 106
Grafikon 7.37. Mikoflora žira, U.š.p. N. Gradiška, urod 1999. god..................................... 107
Grafikon 7.38. Mikoflora žira, U.š.p. Našice, urod 1999. god. ............................................ 107
Grafikon 7.39. Mikoflora žira, U.š.p. Osijek, urod 1999. god. ............................................ 107
Grafikon 7.40. Mikoflora žira sveukupnih uzoraka, urod 1999. god. .................................. 108
Grafikon 7.41. Postotak uzoraka u kojima su prisutne navedene gljive............................... 108
Grafikon 7.42. Mikoflora žira, U.š.p. Karlovac, urod 2000. god. ........................................ 113
Grafikon 7.43. Mikoflora žira, U.š.p. Zagreb, urod 2000. god............................................. 113
Grafikon 7.44. Mikoflora žira, U.š.p. Bjelovar, urod 2000. god. ......................................... 113
Grafikon 7.45. Mikoflora žira, U.š.p. Koprivnica, urod 2000. god...................................... 114
Grafikon 7.46. Mikoflora žira, U.š.p. N. Gradiška, urod 2000. god..................................... 114
Grafikon 7.47. Mikoflora žira, U.š.p. Vinkovci, urod 2000. god. ........................................ 114
Grafikon 7.48. Mikoflora žira sveukupnih uzorka, urod 2000. god. .................................... 115
Grafikon 7.49. Postotak uzoraka u kojima su prisutne navedene gljive............................... 115
Grafikon 7.50. Alternaria tenuis – duljina spora.................................................................. 190
Grafikon 7.51. Alternaria tenuis – širina spora .................................................................... 190
Grafikon 7.52. Arthrobotrys arthrobotryoides – duljina spora ............................................ 191
Grafikon 7.53. Arthrobotrys arthrobotryoides – širina spora............................................... 191
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
XII
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 7.54. Fusarium avenaceum – duljina spora........................................................... 193
Grafikon 7.55. Fusarium avenaceum – širina spora............................................................. 193
Grafikon 7.56. Fusarium moniliforme – duljina spora ......................................................... 194
Grafikon 7.57. Fusarium moniliforme – širina spora ........................................................... 194
Grafikon 7.58. Graphium roboris – duljina spora................................................................ 196
Grafikon 7.59. Graphium roboris – širina spora .................................................................. 196
Grafikon 7.60. Pestalotia funerea – duljina spora................................................................ 197
Grafikon 7.61. Pestalotia funerea – širina spora.................................................................. 197
Grafikon 7.62. Pestalotia funerea – privjesci spora ............................................................. 197
Grafikon 7.63. Phomopsis quercella – duljina spora ........................................................... 199
Grafikon 7.64. Phomopsis quercella – širina spora.............................................................. 199
Grafikon 7.65. Phomopsis quercella – duljina stilospora..................................................... 200
Grafikon 7.66. Phomopsis quercella – širina stilospora....................................................... 200
Grafikon 7.67. Trichoderma viride – promjer spora ............................................................ 202
Grafikon 7.68. Trichothecium roseum – duljina spora ........................................................... 202
Grafikon 7.69. Trichothecium roseum – širina spora.............................................................. 202
Grafikon 7.70. Srednje vrijednosti rasta gljiva po danima, temperatura 22-25 °C .............. 206
Grafikon 7.71. Srednje vrijednosti rasta gljiva po danima, temperatura 11-15 °C .............. 208
Grafikon 8.1.
Mikoflora žira, 1996. godina (VII-X mjesec)................................................ 223
Grafikon 8.2.
Mikoflora žira, 1997. godina (VII-X mjesec) .............................................. 223
Grafikon 8.3.
Mikoflora žira, 1998. godina (VII-X mjesec) .............................................. 224
Grafikon 8.4.
Mikoflora žira, 1996-1998. godine, X mjesec............................................... 224
Grafikon 8.5.
Mikoflora žira, 1999. godina, X mjesec....................................................... 225
Grafikon 8.6.
Mikoflora žira, 2000. godina, X mjesec....................................................... 225
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
XIII
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
POPIS SLIKA
POPIS SLIKA
Slika 2.1.
Rasprostranjenost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
u Hrvatskoj (Trinajstić, 1996.).............................................................................. 8
Slika 2.2.
Šumski sjemenski rajoni hrasta lužnjaka (prema Gračan, 1996.) ......................... 9
Slika 2.3.
Hrast lužnjak ....................................................................................................... 11
Slika 2.4.
Uzdužni presjek ženskog cvijeta......................................................................... 11
Slika 2.5.
Vanjski izgled žira .............................................................................................. 13
Slika 2.6.
Uzdužni presjek žira i njegova građa (Olson, 1974. u Joung i Young, 1992.) ... 14
Slika 2.7.
Klijanac hrasta lužnjaka peti dan nakon klijanja ................................................ 15
Slika 5.1.
Područje istraživanja ........................................................................................... 28
Slika 5.2.
Količine sakupljenog lužnjakovog žira (kg) na području istraživanja
po upravama šuma za razdoblje od 1996-2000. godine...................................... 39
Slika 6.1.
Platneno postolje za sakupljanje žira .................................................................. 44
Slika 6.2.
Analiza zdravstvenog stanja žira, skidanje ljuske, kategoriziranje
i stavljanje oboljelog žira u petrijeve zdjelice..................................................... 46
Slika 6.3.
Izgled kotiledona ispod ljuske okularno zdravog žira ........................................ 47
Slika 6.4.
Uzorci žira uroda 2000. godine u termostat klijalici na naklijavanju i
potenciranju rasta gljiva ...................................................................................... 47
Slika 6.5.
Radni uzorak žira na vlažnom steriliziranom pijesku treći tjedan
nakon stavljanja u termostat klijalicu.................................................................. 48
Slika 6.6.
Uzorak žira, četvrti tjedan praćenja klijanja i pojave simptoma bolesti.
Uslijed bubrenja žira proraštenog gljivom došlo je do raspucavanja perikarpa . 48
Slika 6.7.
Žir nakon ljuštenja ljuske.................................................................................... 48
Slika 6.8.
Odvajanje žira po kategorijama: normalno isklijali žir,
bolestan i gnjio te svježe neisklijali žir. .............................................................. 49
Slika 6.9.
Kotiledoni žira sa simptomima oboljenja na inkubaciji u Petrijevim
zdjelicama na vlažnom filtar papiru.................................................................... 50
Slika 6.10.
Formiranje vegetativnog tijela gljive na kotiledonima žira u uvjetima
vlažne komore u Petrijevoj zdjelici na filtar papiru............................................ 51
Slika 6.11.
Kolonije različitih vrsta gljiva izoliranih sa žira i nasađenih na
PDA hranjivu podlogu u Petrijevim zdjelicama ................................................. 51
Slika 6.12.
Reizolacija gljiva u čiste kulture u besprašnoj komori ....................................... 52
Slika 6.13.
Čiste kulture gljiva izoliranih sa žira. ................................................................. 52
Slika 6.14.
Rast gljiva u Petrijevim zdjelicama u uvjetima temperature 12-15 °C............... 55
Slika 6.15.
Prikaz dijametralne izmjere kulture gljive na PDA hranjivoj podlozi................ 55
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
XIV
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
POPIS SLIKA
Slika 6.16.
Ispitivanja rasta gljiva u uvjetima sobne temperature 22-25 °C (šesti dan) ....... 55
Slika 6.17.
Laboratorijski pokus zaštite žira nakon dva tjedna............................................. 57
Slika 6.18.
Uzorci žira u pokusu nakon četiri tjedna ............................................................ 57
Slika 6.19.
Gljive na bolesnom žiru ...................................................................................... 57
Slika 6.20.
Plan pokusa zaštite žira ....................................................................................... 59
Slika 6.21.
Pokus zaštite žira u polju .................................................................................... 59
Slika 7.1.
Ophiostoma roboris, periteciji na ljusci žira (× 7,5)......................................... 121
Slika 7.2.
Ophiostoma roboris, sive pjege na kotiledonima zrelog žira (× 7,5) ............... 121
Slika 7.3.
Kultura Graphium roboris, konidijski stadij gljive O. roboris......................... 122
Slika 7.4.
Graphium roboris, detalj, koremiji s mliječnim glavicama (× 7,5).................. 122
Slika 7.5.
Konidijski stadij Graphium roboris, koremiji iz kulture (× 100) ..................... 123
Slika 7.6.
Graphium roboris, konidije iz koremija (× 200) .............................................. 123
Slika 7.7.
Ophiostoma roboris, vrat peritecija s cilijama na vrhu i askospore (× 200)..... 124
Slika 7.8.
Ophiostoma roboris, baza peritecija loptastog oblika (× 100) ......................... 124
Slika 7.9.
Kolonija gljive Chaetomium globosum na prerano otpalom žiru (× 7,5) ......... 126
Slika 7.10.
Chaetomium globosum, periteciji, detalj........................................................... 126
Slika 7.11.
Chaetomium globosum, peritecij s dlačicama (× 100)...................................... 127
Slika 7.12.
Chaetomium globosum, askospore (× 400)....................................................... 127
Slika 7.13.
Ciboria batschiana, početni simptomi oboljenja,
žute obrubljene pjege na kotiledonima ............................................................. 129
Slika 7.14.
Ciboria batschiana, žir prorašten hifama gljive i prekriven
smeđe-crnim micelijem..................................................................................... 130
Slika 7.15.
Ciboria batschiana, kultura gljive na PDA stara 3 dana .................................. 130
Slika 7.16.
Ciboria batschiana, kultura gljive stara 21 dan,
formiraju se sklerociji, agar je crno obojen....................................................... 131
Slika 7.17.
Ciboria batschiana, sklerociji (× 7,5)............................................................... 131
Slika 7.18.
Plodište gljive Stereum hirsutum na žiru .......................................................... 133
Slika 7.19.
Formiranje gljive Stereum hirsutum ispod ljuske žira ...................................... 133
Slika 7.20.
Plodno tijelo gljive Schizophyllum commune
formirano na uskladištenom žiru....................................................................... 135
Slika 7.21.
Kolonija Penicillium divergens na žiru, vide se dugački koremiji ................... 138
Slika 7.22.
Kultura Penicillium divergens izolirana sa žira ................................................ 138
Slika 7.23.
Penicilium divergens, na površini kolonije starosti 5 dana
vide se bezbojne kapljice .................................................................................. 139
Slika 7.24.
Kolonija Penicillium luteo-viride na žiru oštećenom od insekata .................... 140
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
XV
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
POPIS SLIKA
Slika 7.25.
Izolirana kultura gljive Penicillium luteo-viride na PDA
(krumpir dekstroza agar)................................................................................... 140
Slika 7.26.
Verticillium albo-atrum, iz čiste kulture A i B konidiofori,
C – konidije....................................................................................................... 142
Slika 7.27.
Verticillium spp., konidije (100×) ..................................................................... 142
Slika 7.28.
Žir zaražen gljivom Trichoderma viride........................................................... 144
Slika 7.29.
Kultura gljive Trichoderma viride, vide se koncentrični krugovi
bijelog i zelenog micelija s obzirom na noćni i dnevni rast.............................. 144
Slika 7.30.
Trichoderma viride, žućkasti jastučići sporulirajućih konidiofora (× 7,5) ....... 145
Slika 7.31.
Trichoderma viride, konidije (× 200) ............................................................... 145
Slika 7.32.
Trichoderma viride, konidije (× 400) ............................................................... 146
Slika 7.33.
Trichothecium roseum, kultura gljive na PDA,
praškasta kolonija – stara 5 tjedana i pahuljasta – stara 3 dana)....................... 148
Slika 7.34.
Trichothecium roseum, konidije (× 400) .......................................................... 148
Slika 7.35.
Kolonija Aspergillus ochraceus na žiru (× 7,5) ................................................ 150
Slika 7.36.
Aspergillus ochraceus, konidiofori i konidijalne glavice, detalj ...................... 150
Slika 7.37.
Aspergillus ochraceus na PDA, nezrele i zrele konidijalne glavice (× 7,5) ..... 151
Slika 7.38.
Konidije Aspergillus ochraceus (× 400) ........................................................... 151
Slika 7.39.
Alternaria alternata, konidije (× 200) .............................................................. 153
Slika 7.40.
Alternaria alternata, konidije (bocaste, eliptične, jajolike) (× 400)................. 153
Slika 7.41.
Žir zaražen gljivom Botrytis cinerea
(prema Prochazkova u Kristek i drugi, 1992.) .................................................. 155
Slika 7.42.
Botritys cinerea, konidiofori i konidije (× 100)................................................ 155
Slika 7.43.
Fusella olivacea, 1: kolonija gljive na površini žira, 2: konidije
(Prochazkova u Kristek i drugi,1992.) .............................................................. 156
Slika 7.44.
Stysanus stemonites........................................................................................... 157
Slika 7.45.
Stysanus spp. ..................................................................................................... 157
Slika 7.46.
Kolonija gljive Arthrobotrys arthrobotryoides na uskladištenom žiru............. 159
Slika 7.47.
Kultura gljive Atrhbotrys arthrobotryoides na PDA (stara 5 dana).................. 160
Slika 7.48.
Kultura gljive Atrhrobotrys arthrobotryoides na PDA (stara 5 dana)
s donje strane petri-zdjelice............................................................................... 160
Slika 7.49.
Atrhrobotrys arthrobotryoides, konidiofor i konidije (× 200).......................... 161
Slika 7.50.
Kolonija gljive Arthrobotrys superba na prerano otpalom žiru (× 7,5)............ 161
Slika 7.51.
Micelij gljive F. sambucinum u kapici nezrelog žira........................................ 164
Slika 7.52.
Kolonija gljive F. sambucinum na protrulom žiru iz skladišta ......................... 164
Slika 7.53.
Kultura gljive F. sambucinum izolirana sa žira ................................................ 165
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
XVI
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
POPIS SLIKA
Slika 7.54.
Kultura gljive F. avenaceum, starosti 10 dana, bijeli vatasti
micelij s tragovima roskaste boje...................................................................... 166
Slika 7.55.
Kultura gljive F. avenaceum s donje strane, pigmentacija
boje vina i žućkasto smeđa................................................................................ 167
Slika 7.56.
F. avenaceum, masne nakupine u kojima se formiranju makrokomidije ......... 167
Slika 7.57.
Fusarium moniliforme, kultura na PDA s formiranim pionotama
(želatinoznim nakupinama) (× 7,5)................................................................... 169
Slika 7.58.
Fusarium moniliforme, mikro i makro konidije (× 400)................................... 169
Slika 7.59.
Fusarium oxysporum, kolonija izolirana sa žira ............................................... 171
Slika 7.60.
Fusarium oxysporum, mikrokonidije i makrokonidije iz kulture (× 400) ........ 171
Slika 7.61.
Kultura gljive Pestalotia castagnei s formiranim acervulima .......................... 173
Slika 7.62.
Konidije gljive Pestalotia castagnei (× 200) .................................................... 173
Slika 7.63.
Izolat gljive P. funerea na PDA (detalj) s formiranim
plodnim tijelima acervulima ............................................................................. 174
Slika 7.64.
Kultura gljive P. funerea na PDA, stara 7 dana (gornja strana) ....................... 175
Slika 7.65.
Kultura gljive P. funerea na PDA, stara 7 dana (donja strana)......................... 175
Slika 7.66.
P. funerea, konidije (× 200) .............................................................................. 176
Slika 7.67.
P. funerea, konidije (× 400) .............................................................................. 176
Slika 7.68.
Gloeosporium quercinum.................................................................................. 179
Slika 7.69.
Izgled zaraženog žira gljivom Gloeosporium quercinum ................................. 179
Slika 7.70.
Početni simptomi zaraze žira gljivom Phomopsis quercella ............................ 181
Slika 7.71.
Phomopsis quercella, zaraženi žir prekriven bijelim micelijem
14 dana nakon stavljanja na vlagu, na sobnoj temperaturi ............................... 181
Slika 7.72.
Phomopsis quercella, piknide i vijugave vitice konidija
8 tjedana nakon stavljanja na vlagu, na sobnoj temperaturi ............................. 183
Slika 7.73.
Phomopsis quercella na PDA, kultura stara 3 dana.......................................... 183
Slika 7.74.
Phomopsis quercella na PDA, kultura stara 2 tjedna........................................ 184
Slika 7.75.
Phomopsis quercella, kultura stara 6 tjedana, formirane crne piknide............. 184
Slika 7.76.
Phomopsis quercella, kultura stara 8 tjedana, iz piknida izlaze vitice konidija 185
Slika 7.77.
Phomopsis quercella, konidije (obične i stilospore),
u običnim konidijama vide se dvije uljne kapi (× 400) .................................... 185
Slika 7.78.
Primjeri računalne izmjere spora ...................................................................... 188
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
XVII
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
1. UVOD I PROBLEMATIKA
1. UVOD I PROBLEMATIKA
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
1
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
1. UVOD I PROBLEMATIKA
U obnovi šuma svih šumskih vrsta drveća, pa tako i šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.),
sjeme ima vrlo značajnu ulogu. O urodu žira, njegovoj kvaliteti i zdravstvenom stanju ovisi kvaliteta buduće lužnjakove sastojine. Kvalitetno sjeme osnova je za uspješnu prirodnu ili umjetnu obnovu sastojina i njihov daljnji razvoj. Isto tako je i preduvjet za proizvodnju kvalitetnih hrastovih
sadnica u rasadnicima.
Urod žira hrasta lužnjaka je posljednjih desetljeća u Hrvatskoj slab, neredovit i često slabe
kvalitete. Uzroci tome leže najčešće u poremećenim ekološkim i sastojinskim uvjetima. Izostanak
ili slabi urod kvalitetnog žira znatno otežava radove na prirodnom pomlađivanju lužnjakovih sastojina
zbog čega se često pribjegava njihovoj umjetnoj obnovi bilo sadnjom uzgojenih sadnica, sadnjom
žira ili sjetvom žira po površini. Često se kombinira prirodna i umjetna obnova sastojina. U provođenju takvih zahvata potrebne su velike količine kvalitetnog i zdravog žira. U gospodarenju lužnjakovim šumama posvećuje se sve veća pažnja urodu žira, njegovom skupljanju, uskladištenju,
brizi za očuvanje kvalitete i zdravstvenog stanja do pripreme za sjetvu odnosno sadnju.
Žir je u svim fazama razvoja od cvatnje, oplodnje, dozrijevanja, te poslije otpadanja, sakupljanja i uskladištenja, ugrožen od raznih biotskih i abiotskih čimbenika. Među biotskim čimbenicima najznačajniju ulogu imaju štetni kukci i gljivični organizmi.
Štete uzrokovane od gljivičnih organizama, kako općenito na šumskom i drugom sjemenu,
tako i na žiru su ogromne. Sjeme žira može biti kontaminirano na svojoj površini i u unutrašnjosti
velikim brojem najrazličitijih vrsta gljiva, koje umanjuju njegovu vitalnost, odnosno klijavost i energiju klijavosti ili ga potpuno razaraju. Neke vrste gljiva prelaze i na klijance, te uzrokuju štete i gubitke, kao na primjer traheomikoze.
Kod nas i za naše uvjete dosadašnja istraživanja gljivičnih uzročnika oboljenja na šumskom
sjemenu su malobrojna i nedostatna. To se odnosi i na žir hrasta lužnjaka. S obzirom da su već i
prethodna istraživanja kao i podaci dobiveni putem dijagnostičko prognozne službe Odjela za zaštitu
šuma i lovstvo pri Šumarskom institutu Jastrebarsko ukazali na važnost i mnogobrojnost mikoflore na žiru hrasta lužnjaka, izabrana je ova problematiku za temu disertacije.
Kada govorim o zdravstvenom stanju i gljivama uzročnicima bolesti sjemena ne mogu, a
da se ne osvrnem na problematiku šumskog sjemenarstva.
Šumskim sjemenarstvom, nadzorom nad proizvodnjom i uporabom šumskog sjemena te
utvrđivanjem kakvoće sjemena bavi se Odjel za oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo unutar
Šumarskog instituta Jastrebarsko. Organizirano šumsko sjemenarstvo u Hrvatskoj postoji već više
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
1. UVOD I PROBLEMATIKA
od četrdeset godina, od osnivanja Zavoda za kontrolu šumskog sjemena 1959. godine u Rijeci te
nastavlja rad osnivanjem Šumarskog instituta u Jastrebarskom 1974. godine unutar Odjela za oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo pa sve do danas (Gradečki, 1999. i Poštenjak, 1999.). Od tada pa
do danas istraživanja ukazuju na trend rasta potrošnje žira po desetgodištima s razmjerom 1:18:62
te blagi pad kvalitativnih svojstava – klijavosti, vitaliteta i apsolutne težine što je vjerojatno posljedica narušenog vitaliteta sastojina (Gradečki, Poštenjak, Topolovec, 1993, 1997.). Na višestruko
povećanje potrošnje šumskog sjemena utjecao je izostanak očekivane i planirane prirodne obnove
lužnjakovih šuma (Gradečki, Poštenjak, 1996.). Žir lužnjaka koristi se u umjetnoj obnovi lužnjakovih
šuma preko stoljeća i pol, što ovisi o površinama koje se obnavljaju, a isto tako o količini, kakvoći
te periodicitetu uroda (Gradečki, Poštenjak i Topolovec, 1997.). Gradečki i Poštenjak (1996.) pretpostavljaju da se za godišnje potrebe jednostavne biološke reprodukcije upotrijebi 700 000 kg žira
za pošumljavanje i 1 050 000 kg za popunjavanje, a za obaveznu proširenu biološku reprodukciju
upotrijebi se 1 0 50 000 kg odnosno sveukupno 2 800 000 kg žira. Paralelno s povećanjem potrošnje šumskog sjemena povećao se i broj uzoraka žira za analizu (Gradečki i Poštenjak, 1996.), a s
time i potreba iznalaženja brzih metoda analize kakvoće sjemena. Prilikom ispitivanja kvalitete
sjemena utvrđuje se i zdravstveno stanje. Zaraženost sjemena gljivicama, prisutnost odnosno odsutnost
zaraze, utvrđuje se makroskopski (golim okom ili lupom). Mikroskopske ili fitopatološke analize
koje uključuju determinacije vrsta gljiva se za sada ne provode.
Zbog važnosti porijekla sjemena koje se koristi za sjetvu na terenu i proizvodnju sadnica,
u Hrvatskoj je napravljena sjemenska rajonizacija za hrast lužnjak kao i za druge značajne autohtone i alohtone vrste drveća. Šumske površine podijeljene su na oblasti (područja), zone i rajone
(jedinice). Razdjelbu je izradila Komisija za rajonizaciju "Hrvatskih šuma" d.o.o. Zagreb na temelju Zakona o šumskom sjemenu i šumskom sadnom materijalu, NN 11/1009., (Gračan i dr., 1999.).
Rajonizacija se temelji na područjima provenijencija pojedine vrste šumskog drveća, prirodnom
rasprostranjenju, genetičkoj izdiferenciranosti i uspijevanju.
Sjeme ili sadnice hrasta lužnjaka mogu se upotrebljavati samo pri obnovi lužnjakovih
sastojina ili pretvorbi sastojinskih oblika i pri tom je dopuštena uporaba sjemena i sadnica unutar
jednog sjemenskog rajona, iznimno između susjednih rajona iste sjemenske zone (Matić, Orlić i
Harapin, 1996.).
Unutar sjemenskih rajona hrasta lužnjaka izdvojeno je 60 priznatih sjemenskih sastojina
na 2 895 ha i 68 izabranih sjemenskih sastojina na 8 697 ha što ukupno čini 11 592 ha sjemenskih
objekata (Matić, Orlić i Harapin, 1996.). Sjemenske sastojine hrasta lužnjaka, prema Gračanu (1996.),
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
3
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
1. UVOD I PROBLEMATIKA
su plus sastojine tj. dobro razvijene srednjodobne i stare sastojine, kvalitetnih i zdravih stabala, fenotipski dobrog izgleda, velikog prirasta, prorjeđivane i tretirane kako bi proizvele velike količine žira dobre kvalitete. Priznate sjemenske sastojine namijenjene proizvodnji sjemena za potrebe umjetne
obnove lužnjakovih šuma ne mogu uvijek zadovoljiti potrebe za sjemenom i zbog toga su pojedine gospodarske šume izdvojene i registrirane kao izabrane sjemenske sastojine za sakupljanje
šumskog sjemena. Matić (1976, 1990.) i Matić, Orlić i Harapin (1996.) smatraju da pri skupljanju
sjemena u lužnjakovim šumama treba odrediti samo one sastojine iz kojih se ne bi smjelo sakupljati sjeme zbog njihove loše kvalitete jer, po njihovom mišljenju, većina lužnjakovih šuma je
kvalitetno. Sjeme sakupljeno u prirodnim šumskim sastojinama naziva se normalno šumsko sjeme čija
genetička dobit u potomstvu iznosi 3-5%. Da bi genetska dobit bila 15-30% potrebno je proizvesti
selekcionirano sjeme (Gradečki, 1999.). Selekcionirano sjeme potječe iz sjemenske plantaže tj.
kulture genetski superiornih stabala. Zadnjih godina zbog potrebe za kvalitetnim sjemenom počelo se
s osnivanjem sjemenskih plantaža (Littvay, 1999. i Žgela, 1999.). Na takvim objektima posebno
je važno usmjeriti pažnju na zdravost sjemena i njegovo očuvanje od raznih štetnih čimbenika.
Uporaba sjemena značajno ovisi o njegovoj kakvoći i zdravstvenom stanju. Na temelju
mnogogodišnjih laboratorijskih istraživanja kakvoće lužnjakovog žira Odjela za sjemenarstvo
Šumarskog instituta, Gradečki, Poštenjak i Topolovec (1997.) dolaze do podataka da klijavostvitalitet lužnjakovog žira iznosi 80-85% i da ima trend blagog opadanja te da se u 1 kg žira nalazi 150-200 komada sjemena.
Količina uroda sjemena znatno ovisi o pojavi abiotskih i biotskih čimbenika. Sjeme hrasta
lužnjaka u svojoj ranoj fazi razvoja osjetljivo je na negativan utjecaj abiotskih čimbenika posebno
klimatskih poput mraza, suše i tuče koji ga mogu znatno oštetiti i izazvati prijevremeno otpadanje.
Žir je bogat hranjivim tvarima i kao takav privlačan je za hranu mnogim životinjskim
vrstama (ptice, šumski glodavci, divljač), za hranu i stanište kukcima (žirotoč, savijačima, osama
šiškaricama) a pogodan je i kao supstrat za razvoj mnogih gljivičnih organizama.
Analizirajući oštećenost lužnjakovog žira razni autori navode podatke vezane uz svoja specifična istraživanja. U svim tim istraživanjima podaci o oštećenosti gljivama samo se usputno spominju i stoga su manjkavi i nedovoljni.
Ispitivanjem oštećenja lužnjakovog žira u sjemenskoj sastojini Kupinske grede na području
Šumskog gospodarstva Sremska Mitrovica, Maksimović i dr. (1982.) nalazili su najviše trulog
žira od kraja lipnja do polovice kolovoza, a manje do kraja vegetacije i ustanovili su da gljivice
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
4
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
1. UVOD I PROBLEMATIKA
mogu uništiti petinu uroda žira (4,2-24%) ali pri tom nisu određivali uzročnike truleži. Smanjenje
uroda uslijed šteta od viših životinja iznosilo je 22,1-61,6%. Ukupne štete od insekata kretale su
se od 25-55,8% uroda. Postotak zdravog žira iznosio je 1978-1980. godine samo 0,8-5,8%, a
1981. 15-20% ukupnog uroda.
Hrašovec (1991.) prilikom istraživanja biologije žirotoča ustanovio je da su uzročnici šteta
na žiru, sakupljenom na području Gornje Posavine, Jastrebarski i Turopoljski lug, vrste iz roda
Balaninus 10-25%, savijači Cydia spp. 10-12%, šumski glodavci 8-18% te ostali uzročnici 3-4%.
U Šumariji Veliki Grđevac u proljeće 1996. godine je zapaženo da je više od 50% žira iz
uroda 1995., skladištenog u prirodnim uvjetima u šumi, propalo. Analizom uzorka žira u fitopatološkom laboratoriju Šumarskog instituta Jastrebarsko, ustanovljeno je da se radi o bolesti mumifikacija žira čiji uzročnik je gljiva Ciboria batschiana (Zapf.) Buchv.
Harapin i dr. (1996.) tijekom istraživanja izostanka uroda žira došli su do zaključka da biotički
čimbenici mogu smanjiti urod žira do 79%, od toga žirotoči 30%, savijači 15%, ose šiškarice 12%
te ostali potrošači 22% tako da zdravog žira preostaje svega 21%. Osim toga može se dogoditi da
samo jedna skupina između biotičkih čimbenika uništi 75% i više uroda žira.
Hrašovec i dr. (1996.) prilikom istraživanja štetnika i bolesti najvažnijih vrsta drveća Hrvatske
na hrastovom žiru napadnutom žirotočem često su nalazili gljive: Ophiostoma quercus (Georgev)
Naunf., Gloeosporium quercinum West., Trichoderma viride Pers. Ex Gray., Alternara spp. i
Penicilium spp.
Margaletić (1998.) analizirajući veličine štete od glodavaca na lužnjakovom sjemenu s područja Turopoljskog luga utvrdio je da je u uzorku 82,9% sjemena bilo zdravo, dok je ostatak bio
oštećen i to: od mišolikih glodavaca 2,35%, žirotoča (Balaninus spp.) 6,70%, savijača (Cydia
spp.) 6,29% i gljiva 1,76%.
Prilikom istraživanja kvantitativnih i kvalitativnih osobina žira hrasta lužnjaka u sastojinama sliva rijeke Česme Saračević (2002.) između ostalog ustanovila je da učešće okularno zdravog
žira iznosi od 31,64% do 69,16% odnosno prosječno 50,89% te zaključuje da na istraživanom
području 1998. godine nije bila značajnija gradacija štetnika hrastova žira. Uočila je da su stare
sastojine najbolje rodile žirom, ali najveće učešće okularno zdravog žira imali su uzorci iz srednje
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
5
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
1. UVOD I PROBLEMATIKA
dobnih sastojina. Poštenjak i Gradečki (2001.) su prilikom istraživanja uroda žira i utvrđivanja parametara kakvoće sjemena dobili sljedeće podatke glede obavljene kategorizacije žira: zdravi žir
sudjeluje s 63,68%, bolesni, gnjili i neupotrebljivi (koji je napadnut od insekata i gljivičnih oboljenja s 36,32%. Nadalje, od zdravog žira, samo 40,42% se može upotrebljavati za sjemenarstvo,
tj. gotovo 60% količine žira nije upotrebljivo. Za razlog navode izostanak pravovaljane zaštite sastojine i plodonošenja. Iz svih ovih podataka može se vidjeti koliko je žir ugrožen od različitih štetnika
i gljiva ali isto tako da zaraza gljivičnim organizmima i definiranje njihovih vrsta koje dolaze na
žiru nije dovoljno istraženo.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
6
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
2. O OSNOVNIM ZNAČAJKAMA HRASTA LUŽNJAKA...
2. O OSNOVNIM
ZNAČAJKAMA
HRASTA LUŽNJAKA
(Quercus robur L.)
2. O OSNOVNIM ZNAČAJKAMA HRASTA
LUŽNJAKA
(Quercus robur L.)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
7
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
2. O OSNOVNIM ZNAČAJKAMA HRASTA LUŽNJAKA...
Hrast lužnjak je šumsko-gospodarski najvrjednija i najvažnija vrsta drveta hrvatskih šuma,
poznata u svijetu kao slavonska hrastovina. Od ukupnog drvnog fonda u Hrvatskoj na lužnjak
otpada 15,7%, što ga po zastupljenosti svrstava odmah iza bukve (Matić, 1989.). Drvna zaliha lužnjaka na panju (Klepac, 1996.) iznosi 41,5 milijuna m3. Glavna je vrsta nizinskih šuma u porječju rijeke Save i Drave, od rijeke Kupe na zapadu, pa do Dunava na istoku Hrvatske (Starčević, 1999.),
a dolazi i u poplavnim područjima kraških polja (Ličko, Imotsko, Sinjsko i Vrličko) te u dolini
rijeke Mirne u Istri (slika 2.1.). Sastojine hrasta lužnjaka u Hrvatskoj zauzimaju 150 000 ha, od
čega šumski bazen u Spačvi prema Raušu (1986.) čini kompleks od 60 000 ha.
Slika 2.1. Rasprostranjenost hrasta lužnjaka (Quercus
robur L.) u Hrvatskoj (Trinajstić, 1996.)
Šuma hrasta lužnjaka podijeljena je, prema grupi autora Gračan, Krstinić, Matić, Rauš i
Seletković (1995.), na sjemenske oblasti, zone i rajone. Većina lužnjakovih šuma nalazi se u sjemenskoj oblasti nizinskih šuma (oznake I), koja pripada eurosibirsko-sjevernoameričkoj šumskoj
regiji, a dijeli se na dvije sjemenske zone i šest sjemenskih rajona. To su: Sjemenska zona nizinskih
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
8
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
2. O OSNOVNIM ZNAČAJKAMA HRASTA LUŽNJAKA...
šuma u Podravini i Podunavlju (I.1.) s rajonima Baranja, đakovački i vukovarski ravnjak (I.1.1.),
srednja Podravina (I.1.2.) i gornja Podravina (I.1.3.) te Sjemenska zona nizinskih šuma u
Posavini, srednjoj Hrvatskoj i Pokuplju (I.2.) s rajonima donja Posavina (I.2.1.), srednja Posavina
(I.2.2.) te gornja Posavina i Pokuplje (I.2.3.). Mali dio naših lužnjakovih šuma nalazi u sjemenskoj oblasti mediteranskih šuma (oznake IV) u sjemenskoj zoni jugozapadna Istra (IV.1.) u rajonu
Motovunska šuma (slika 2.2.).
Slika 2.2. Šumski sjemenski rajoni hrasta lužnjaka (prema Gračan, 1996.)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
9
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
2. O OSNOVNIM ZNAČAJKAMA HRASTA LUŽNJAKA...
Unutar svog nizinskog cjelovitog areala hrast lužnjak u Hrvatskoj pripada dvjema glavnim
šumskim zajednicama s nekoliko podzajednica (Rauš, 1996.). To su: Šuma hrasta lužnjaka i običnog
graba (Carpino betuli – Quercetum roboris Anić 1959, Rauš 1969.) s podzajednicama: tipična (typicum,
Rauš 1971.), s bukvom (fagetosum Rauš 1971.), s cerom (quercetosum cerris Rauš 1969.) i s lipom
(tilietosum tomentosae Rauš 1969.) te Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elate –
Quercetum roboris Ht. 1938.) s podzajednicama: s drhtavim šašem (caricetosum brizoides Ht. 1938.),
rastavljenim šašem (caricetosum remote Ht. 1938.) i sa žestiljem (aceretosum tatarici Rauš 1988.).
Hrast lužnjak je hidrofilna i heliofilna vrsta. Zahtjeva duboka, svježa do vlažna pjeskovito
glinasta tla, bogata hranjivima. Lužnjak je visoko listopadno drvo, naraste i do 50 m visine, prsnog
promjera do 250 cm, pa i više kod vrlo starih i soliternih stabala. Razvija bogato razgranjenu krošnju
s jakim granama. Soliterna stabla imaju kratko deblo sa široko ovalnom krošnjom, dugim i debelim
granama. U sklopu sastojina ima dugo ravno deblo i slabije razvijenu krošnju.
Hrast lužnjak je monoecijska vrsta, tj. muški i ženski cvjetovi su smješteni na istom domaćinu (Slika 2.3.). Cvate u prosjeku u travnju i u svibnju. Za početak cvatnje važne su dnevne
prosječne temperature. Muški su cvjetovi sjedeći na resama 2-5 cm dužine, imaju 6-8 prašnika s
golim filamentima. Perigon im je sastavljen od 5-8 žućkastozelenih linealno lancetastih, u gornjem
dijelu naglo ušiljenih, pri dnu sraslih listića. Razvijaju se na vrhu prošlogodišnjeg izbojka i pojavljuju se prije listanja. Ženski cvjetovi se razvijaju na vrhu ovogodišnjih izbojaka. Oni su pojedinačni ili u čupercima do pet cvjetova raspoređenih u rahlu resu na dugoj stapci (Trinajstić, 1974.).
Ženski cvijet sastoji se od cvjetne lože (čašica cvjetišta), perigona (cvjetnog omotača) s 3 – 9
jednakih listića i tučka kojeg čine plodnica, vrat i njuška tučka.
Prema Jovanović i Vukičević (1983.) plodnicu čine tri srasle karpele (plodni listovi) sa
6 sjemenih zametaka koji obično svi osim jednoga zakržljaju, a tučak najčešće završava s 3 –
4 žiga (njuška, stigma) koji se ponekad zadrže i na plodu. Na slici 2.4. prikazan je presjek
cvijeta prema Magdefrau i Ehrendorfer (1978.) na kojem se vide stigme (njuške tučka), vrat
tučka, perigon, sjemeni zameci i kupula (čašica).
Na cvatnju i dobar urod žira utječu dob stabala, njihovo zdravstveno stanje, razvijenost
krošnje, tj. količina svjetla koja dospijeva u unutrašnjost krošnje, vremenske prilike u prethodnoj
vegetaciji, tj. u vrijeme formiranja cvjetnih pupova, zatim dovoljan broj muških i ženskih cvjetova kao i povoljan odnos broja muških i ženskih cvjetova. Ove je podatke moguće procijeniti
prije kretanja vegetacije, odnosno cvatnje, tako da se sa vrha stabala skinu grane, koje se
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
10
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
2. O OSNOVNIM ZNAČAJKAMA HRASTA LUŽNJAKA...
stavljaju u vodu i drže na temperaturi 20-25o C. Kroz 15-20 dana razviju se cvjetni pupovi i na
osnovu njihove pojave prognozira se intenzitet cvatnje. Šumarski institut prati pojavu cvatnje
uporedo sa praćenjem intenziteta napada defolijatora na hrastovim granama, a u svrhu prognoze
i dijagnoze napada štetnika, uzročnika golobrsta u hrastovim sastojinama.
Slika 2.3. Hrast lužnjak. 1a – graničice s muškim i ženskim cvjetovima,
1b – grančica s plodovima, 1c – zimska grančica, 1d – muški cvijet
(2,5×), 1e – vrh izbojke sa ženskim cvjetovima (2,5×), 1f – žir,
1g – žirova kupula (Jovanović, Vukičević, 1983.)
Slika 2.4. Uzdužni presjek ženskog
cvijeta: a-stigme, b-vrat, c-perigon,
d-tučak, e-kupula, f-sjemeni zameci
(Mägdefrau i Ehrendorfer, 1978.)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
11
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
2. O OSNOVNIM ZNAČAJKAMA HRASTA LUŽNJAKA...
Hrast lužnjak je alogamna vrsta, odnosno vrsta stranooplodnje, iako se smatra da je moguća i samooplodnja. Na muškim resama se proizvode velike količine polena, koji se vjetrom
raznosi na velike udaljenosti, 60-70 km, a u visinu 2000-3000 m. Količina polena u zraku ovisna je o temperaturi, vjetrovima i oborinama. Povoljno je da u vrijeme masovne cvatnje bude određeno vrijeme bez kiše. Štete u vrijeme cvatnje mogu nastati i od niskih temperatura i mrazeva.
Osim abiotskih čimbenika na uspjeh oprašivanja utječu i biotski čimbenici, koji mogu znatno
smanjiti ili uništiti cvatnju.
Plod hrasta lužnjaka je žir. Žir dolazi pojedinačno ili po 3-5 žirova na 3-6-(16) cm
dugim zajedničkim stapkama. Žir dozrijeva iste godine kad i cvate, krajem rujna i tijekom
listopada i osipa se sve do prosinca.
Žir pripada skupini plodova pod nazivom pojedinačni plodovi čija karakteristika je da se
razvijaju iz jedne plodnice; u podskupinu nepucavci za koje je karakteristično da nastaju iz
jednog ili više plodničkih listova, ostaju trajno zatvoreni, sjemenke se obavijaju čitavim perikarpom ili samo njegovim dijelovima; te u grupu suhi nepucavci (orah, oraščić, orašica, nux) nadrastao plod kod kojeg sjemenka nije srasla s usplođem, otpada čitav i odvaja se pomoću posebnog
staničja kao npr. plodovi obavijeni kupulom (Plavšić-Gojković, 1983.). Pod nazivom plod u botaničkom smislu podrazumijevamo sjeme s usplođem (perikarp), koje može biti sočno, drvenasto,
kožasto, mesnato itd. (Regent, 1980.). Plod može sadržavati jednu, dvije ili više sjemenki.
Žir je jednosjemeni plod. Sjeme je čvrsto obavijeno perikarpom i ne vadi se jer praktički
čitav plod predstavlja sjemenku. Dolazi pojedinačno ili u skupinama 3-5 na zajedničkoj peteljci.
U vrijeme razvoja žir je općenito zelen, dok u vrijeme dozrijevanja postaje svjetlo smeđe do
smeđe boje, na površini je lagano uzdužno isprugan. Žir lužnjaka je duguljast do elipsoidan, na
vrhu ima kratko istaknuto ispupčenje.
Žir je pokriven ljuskavom polukuglastom kapicom (modificirana ovojnica) nazvanom
kupula. Kapica pokriva oko 1/3 dužine žira. Na bazi, koju pokriva kapica, žir ima hrapavu
okruglu brazgotinu svjetlije boje koja se naziva hilum ili pupak. Hilum je mjesto s kojim je
sjemenka pričvršćena za dršku odnosno matičnu biljku. Na vrhu žira nalazi se mikropila, mjesto na kojem sjemenska ljuska puca kada sjeme počne klijati (slika 2.5.).
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
12
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
2. O OSNOVNIM ZNAČAJKAMA HRASTA LUŽNJAKA...
Slika 2.5. Vanjski izgled žira
Žir se sastoji od sjemena i vanjske sjemene ljuske (perikarpa). Perikarp je odrvenio, gol i
sjajan. Sjeme se sastoji od embrija i unutarnje sjemenske ljuske (testa). Nema endosperma a
ulogu skladišta hrane, koja daje energiju potrebnu za klijanje i početni razvoj biljčice, preuzeli
su kotiledoni. Embrij predstavlja malu, potpunu biljčicu. Embrij kod žira ispunjava čitavu unutrašnjost sjemenke a sastoji se od: kotiledona (sjemenski listovi, supke), epikotila (sjemenski pup,
vegetacijski vršak, plumula), hipokotila (stručak) i radikule (sjemenski korjenčić) (slika 2.6.).
Kotiledoni su jedini izvor hranjiva za vrijeme prve godine i imaju važan utjecaj na rast
klijanaca posebno na siromašnom tlu ili u slučaju oštećenja mlade biljčice (Brookes i drugi,
1980. u Andersson i Frost, 1996.).
Epikotil tj. plumula razvija se između stapki kotiledona. Predstavlja ishodište za produženje stabljičice, stvara prve prave listove tzv. primarme listove (slika 2.7.).
Hipokotil se nalazi između ishodišta kotiledona i korjenčića. Iz njega i plumule nastaje
biljčica koja nosi prve listove.
Radikula je smještena na vršnom ušiljenom dijelu hipokotila. Iz nje se razvija korijen.
Sjemenska ljuska se razvija iz integumenta (zaštitni sloj oko jezgre ovule). Njena zadaća
je štititi sjeme od nepovoljnih vanjskih utjecaja (gnječenje, isušenje, napad kukaca, gljiva, bakterija i sl.). Vanjska sjemenska ljuska je tvrda i inkrustirana a unutrašnja je tanka i membranasta.
Žir klija hipogeično, tj. kotiledone ostaju ispod površine tla.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
13
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
2. O OSNOVNIM ZNAČAJKAMA HRASTA LUŽNJAKA...
Slika 2.6. Uzdužni presjek žira i njegova građa
(Olson, 1974. u Joung i Young, 1992.)
Hrast lužnjak spada u sekciju bijelih hrastova za koje je karakteristično da su slabo
dormantni ili da uopće nisu dormantni i počinju klijati ubrzo nakon opadanja (Young i Young
1992.). Žirove bijelih hrastova treba sakupiti odmah nakon opadanja da se uspori rano klijanje
kao i da se zaštiti od napada insekata, zaraze gljivama te od glodavaca. Žir posijan u jesen može
klijati iste godine ali većinom klije u rano proljeće. Ako nije posijan iste jeseni nakon sakupljanja mora biti djelomično prosušen i mora se čuvati na način sličan stratifikaciji tj. u podrumu u smjesi sa suhim pijeskom na temp. od 0,5 do 2 °C prema Jovanović (1983.) ili jednostavnije
u hladnjači u PVC vrećama na temp. 0 do 2 °C prema Ocvirek, Orlić (1990.). Žir može klijati i
za vrijeme skladištenja ali to nije problem jer otkidanje malih korjenčića pomaže razvoju razgranjenog korjenovog sistema (Jovanović i Tucović, 1975.). Da bi žir mogao klijati sadržaj vlage unutar žira mora iznositi 30 do 50% (Young i Young 1992.). Klijavost žira prema Jovanović
i Vukićević (1983.) kreće se od 60-70%, a prema Gradečki i dr. (1996.) iznosi 78,6%.
Veličina žira hrasta lužnjaka je prilično varijabilna, što ovisi o staništu, provenijenciji,
ishranjenosti stabala i drugim čimbenicima. Dužina mu je od 1,5-5 cm, a promjer od 0,7-2,7
cm (Trinajstić, 1974.).
Broj žireva u jednom kilogramu je također varijabilan. Regent (1980.) daje podatke od 130
do 290, prosječno 180 komada u jednom kilogramu. Jovanović i Tucović (1978.) daju podatke od
250 do 300 komada. Prema Gradečki, Poštenjak i Topolovac (1993. i 1996.) 1 kilogram sadrži
150-220 odnosno prosječno 159 komada žira dok Roth (1999.) navodi 172 komada u sjemenskoj
zoni Podravine i Podunavlja.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
14
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
2. O OSNOVNIM ZNAČAJKAMA HRASTA LUŽNJAKA...
Težina 1000 komada žira (apsolutna težina) iznosi 3,5-4 kg prema Vidakoviću (1996.),
prosječno 4,4 kg prema Matić (1996.), odnosno od 5,0 do 8,2 kg, prosječno 6,4 kg prema Gradečki i
dr. (1996.).
Razvoj žira, do vremena sazrijevanja i nadalje je pod utjecajem abiotskih (naročito klimatskih
uvjeta) i biotskih čimbenika, od kojih insekti i gljive u velikoj mjeri mogu utjecati na kvantitet
i kvalitet zrelog žira.
Puni urod žira javlja se periodično, ovisno o klimatskim i drugim uvjetima, u razmacima
od 5-10 godina. Posljednjih 20-tak godina sve su duži i nepravilniji vremenski razmaci punog
uroda žira.
Sastojine hrasta lužnjaka uzgojene iz sjemena počinju rađati sjemenom između 60-70
godine, dok u panjačama počinju ranije, od 30-50 godine (Vidaković, 1996.).
Slika 2.7. Klijanac hrasta lužnjaka peti dan nakon klijanja
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
15
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA MIKOZA HRASOTVA ŽIRA...
3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA MIKOZA
HRASTOVA ŽIRA KOD NAS I U SVIJETU
3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA MIKOZA
HRASTOVA ŽIRA KOD NAS I U SVIJETU
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
16
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA MIKOZA HRASOTVA ŽIRA...
Žir je u tijeku svog razvojnog ciklusa od zametka do sjetve i sadnje ugrožen od raznih
biotičkih i abiotičkih čimbenika. Među biotičkim čimbenicima gljive imaju značajnu ulogu jer
mogu pod određenim uvjetima potpuno obezvrijediti sjeme. Gljive na žiru uzrokuju različita oboljenja poput pjegavosti, pljesnivosti, truleži, mumifikacije i dr. te tako utječu na smanjenje uroda i
količine žira za prirodnu i umjetnu obnovu šuma.
Mikoflora žira hrasta lužnjaka gotovo da i nije u Hrvatskoj do sada detaljnije istraživana.
Stoga je literatura o mikoflori hrastovog sjemena kod nas relativno malobrojna i spominje se
uglavnom u kontekstu drugih radova.
Glavaš (1984.) daje prikaz gljiva iz roda Ceratocystis (Ophiostoma) i njihove važnosti za
različite vrste hrastova a posebno naglašava značaj gljiva ovog roda koje uzrokuju oboljenje žira i
mladih biljaka poput Ophiostoma coeruleum, O. roboris, O. valachicum i O. quercus koju je detaljno proučio i prikazao u svom magistarskom radu (Glavaš, 1980.). Glavaš (1986.) je osim toga
istraživao i bolesti lišća i žira hrasta crnike. Na žiru sakupljenom u jesen s tla utvrdio je nekoliko
vrsta gljiva: Phoma glandicola, Pestalotia funerea, Alternaria spp., Penicillium spp. i Gloeosporium
quercinum te zaključio da ove gljive u prirodnim uvjetima imaju ulogu u procesu kruženja materije u prirodi ali i da predstavljaju potencijalnu opasnost u rasadnicima kao i prilikom skladištenja,
gdje bi mogle nanijeti određene štete.
Spaić i Glavaš (1988.) prikazali su biotske i abiotske uzročnike šteta na našem hrastu
lužnjaku. Od gljivičnih organizama između ostalog spominju se i oni koji uzrokuju bolesti žira,
mladih biljaka i venuće hrasta. Na žiru su utvrđene gljive O. quercus na unutrašnjoj površini
vanjske ljuske žira, Penicillium spp. koje uzrokuju pljesnivost žira i Gloeosporium quercinum koja
uzrokuje suhu trulež žira i smanjuju mu klijavost.
Glavaš i Halambek (1992.) istraživali su mikoze na hrastu lužnjaku u Hrvatskoj te su dotakli
i problematiku mikoza žira. Na hrastovom žiru najčešće su nalazili plijesni iz rodova Penicillium i
Alternaria te gljivu O. quercus koja može prijeći sa žira na mladu biljku i uzrokovati njeno venuće.
Glavaš (1989.) iznosi rezultate istraživanja gljiva koje sudjeluju u procesu sušenja hrasta
lužnjaka. Naglašava važnost gljiva iz roda Ophiostoma koje uzrokuju bolesti provodnih elemenata i
izazivaju venuće. Gljiva O. quercus izolirana je sa žira na više lokaliteta i značajna je u procesu
propadanja lužnjaka. Od gljiva utvrđenih na granama hrasta posebno naglašava gljivu Colpoma
quercinum koja dovodi do sušenja grančica i time do redukcije krošnje.
U Šumarskom institutu Jastrebarsko provedeni su pokusi uskladištenja i višegodišnjeg čuvanja
žira. Dokuš (1986.) u stručnom izvještaju o tim pokusima navodi da se za višegodišnje čuvanje žira ne
može preporučiti niti jedna od ispitivanih metoda. Ocvirek i Orlić (1990.) izvijestili su o nastavku spo-
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
17
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA MIKOZA HRASOTVA ŽIRA...
menutih istraživanja i višegodišnjeg čuvanja sjemena hrasta lužnjaka u PVC vrećama, kartonskim kutijama i jutenoj vreći, koja nisu donijela konačno rješenje ali su ukazala da se žir lužnjaka može sačuvati jednu godinu u plastičnim vrećama 50×100 cm na temperaturi od 0 do 2 °C uz prethodno tretiranje fungicidom Bayleton, uz klijavost 80-94%.
U stručnim periodičnim i godišnjim izvještajima Šumarskog instituta Jastrebarsko, Odjela
za zaštitu šuma i lovstvo, za Uprave šuma Bjelovar i Vinkovci (1989., 1990., 1991.) o istraživanju
uzroka izostanka uroda žira (Halambek i dr., 1991.), dati su između ostalog rezultati fitopatološke
i entomološke analize uzoraka grana i žira uzimanih s vrha krošnje i žira s kontrolnih ploča. Na
granama i pupovima utvrđena su oštećenja od insekata (hipertrofije, izlazne rupice, ličinke, osice,
savijači i sovice) te gljivični uzročnici oštećenja (Colpoma quercum i Botryospheria quercina koji
se javljaju kao fakultativni paraziti te Alternaria spp., Trichoderma viride i Botrytis spp. kao saprofiti).
Fitopatološkom analizom žira s grana i s kontrolnih ploča ustanovljene su saprofitske gljive:
Penicillium spp., Alternaria spp. i Botrytis spp.
Harapin i suradnici (1996.) u istraživanju uzročnika izostanka uroda žira na širem području
Hrvatske metodom uzimanja uzoraka hrastovih grana za vrijeme vegetacijskog mirovanja, ustanovili su oštećenost pupova, listova i cvjetova od defolijatora (savijači, mrazovci, ose listarice, hrastov
tuljčar), kornjaša, stjenica te lisnih i štitastih uši. Na takvim oštećenjima javljaju se gljivične bolesti
koje ubrzaju propadanje. Na uzorcima sakupljenog žira nađena su oštećenja od žirotoča, savijača i
osa šiškarica. Mladi žir oštećuje i pepelnica (Microsphaera alphitoides). Ustanovljeno je da biotski
čimbenici mogu smanjiti urod žira i do 79%.
Oštećenja žira od viših životinja, insekata i gljiva ispitivali su i Maksimović, Milivojević i
Pekić (1982.). Najviše truleži konstatirali su na mladom žiru, veličine 0,6-1 cm, dok se još nije
pojavio iz kapice. Ustanovili su da je opadanje trulog mladog žira posljedica oštećenja pri ishrani
insekata, glodavaca i drugih životinja. U svom radu spominju istraživanja Zemkove (1972.) koja
kao uzročnike truleži navodi gljivice roda Penicillium, Mucor i Fusarium koje ulaze u žir kroz
mehanička oštećenja. Zabilježili su najveći postotak opadanja trulog žira krajem mjeseca srpnja i
u kolovozu. Povećanu pojavu truleži žira povezali su s vlažnošću kojoj je ispitivana sastojina
redovno izložena uslijed poplava.
Mikloš (1991.) razmatra pitanje štetnog djelovanja polutanata tj. onečišćenja zraka na
urod žira u našim šumama hrasta lužnjaka. Rašireno je mišljenje da su štete na drveću, pa tako
i slaba fruktifikacija hrasta lužnjaka, primarno posljedica djelovanja polutanata i da se na
fiziološki oslabljelim stablima sekundarno pojavljuju patogeni insekti i gljive pa tako i raza-
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
18
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA MIKOZA HRASOTVA ŽIRA...
rači žira. Autor smatra da polutanti štetno djeluju ne samo na drveće, i na žir, već i na insekte
i uzročnike biljnih bolesti tj. na čitavu šumsku biocenozu te da polutanti pogoršavaju trofičke
uvjete za žirotoč i patogene gljivice koji preferiraju zdravi žir.
O korisnosti i opravdanosti poduzimanja odgovarajućih zaštitnih mjera u sjemenskim sastojinama radi povećanja uroda žira piše Mikloš (1992.). Autor iznosi podatke o povećanju uroda žira u
sjemenskim sastojinama nakon višekratnog suzbijanja defolijatora kemijskim preparatima provedenog u sklopu 6-godišnjeg istraživanja (od 1981.-1986.) na području Vinkovaca, Našica i Slavonskog
Broda. Suzbijanjem defolijatora mogu se stvoriti bolji uvjeti za cvatnju i oplodnju ali da bi se osigurao puni urod zdravog žira potrebno je suzbijati žirotoča i druge razarače žira poput gljiva koji oštećuju
žir od njegova formiranja do zrelosti. Naglašava da pri tom treba primjenjivati ekološki prihvatljive
pesticide i voditi brigu o očuvanju šumske biocenoze.
Hrašovec i dr. (1996.) pišu o štetnicima i bolestima sjemena hrasta, obične jele, smreke i crnog
bora. Utvrdili su da su najznačajniji štetnici žira žirotoči iz roda Curculio koji su uništili 1/4 uroda,
zatim šumski glodavci (zastupljeni s 18%) i savijači (12%). Na hrastovom žiru napadnutom žirotočom
često su nalazili gljive, kao što je već spomenuto u uvodu: Gloeosporium quercinum, Alternaria
spp., Penicillium spp., Trichoderma viride te O. quercus koja napada žir u svim razvojnim stadijima.
Glavaš (1999.) u svojoj knjizi "Gljivične bolesti šumskog drveća" u zasebnom poglavlju daje
pregled bolesti plodova i sjemenja šumskih vrsta drveća i navodi najvažnije gljive koje ih izazivaju.
Literatura o mikološkim istraživanjima sjemena hrasta lužnjaka u svijetu, posebno u zemljama Istočne Europe, nešto je bogatija ali ne i obilna. Tom problematikom bave se većinom ruski,
češki, slovački i mađarski istraživači. Radovi su uglavnom starijeg datuma. Novijeg datuma spominju
se autori koji se bava istraživanjem zaštite žira i u zemljama zapadne Europe iz potrebe očuvaja
genofonda i traženje načina za produženje vremena skladištenja.
O mikozama sjemena i plodova nekih šumskih vrsta drveća pisao je još Prisjažnik A. A.
1949. iz tadašnjeg SSSR. On navodi glavne vrste gljiva koje izazivaju bolesti sjemena i plodova
poput pjegavosti, deformacije, mumifikacije, pljesnivosti, hrđavosti te polijeganja ponika. Od bolesti žira posebno spominje mumifikaciju koju uzrokuje gljiva Sclerotinia pseudotuberosa.
Urošević (1957.) je istraživao gljive na različito uskladištenom žiru. Determinirao je mnoge saprofitske i parazitske vrste. Osim toga ustanovio je da niti jedna od metoda skladištenja ne
može spriječiti nastanak šteta od gljive S. pseudotiberosa.
Stanescu i Vlase (1969.) su u Rumunjskoj istraživali oštećenja od gljiva i bakterija na
žiru tijekom skladištenja u različitim uvjetima. Od štetnih gljivičnih organizama identificirali
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
19
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA MIKOZA HRASOTVA ŽIRA...
su Phomopsis quercella, Penicillium spp., Cytospora glandicola, Sclerotinia pseudotuberosa,
Trichothecium roseum, a od bakterija Erwinia glandicola.
Čeremisov, Negrucki i Leškovceva (1970.) napravili su opsežan popis vrsta gljiva koje
mogu zaraziti hrastov žir.
Delatour i Morelet (1979.) ustanovili su da je najvažnija bolest žira različitih hrastova,
uključujući lužnjak i kitnjak, u Francuskoj crna trulež uzrokovana gljivom Ciboria batschiana. Po
njihovom mišljenju zaraza utječe na smanjenje prirodne regeneracije a infekcija je manja ako je
veći razmak između rodnih godina. Kontrola zaraze u sjemenskim sastojinama moguća je sakupljanjem i spaljivanjem starog inficiranog žira. Autori daju preporuku za kontrolu uskladištenog
sjemena tretiranjem s fungicidima Benomyl i Thiram a kod jake infekcije prethodnim namakanjem u vodi na 38 °C. Delatour (1978.) je istraživao metode zaštite žira od gljive C. batschiana i došao
do zaključka da osam satno tretiranje žirova vodom temperature 38 °C smanjuje zarazu a da istovremeno ne oslabljuje klijavost.
Urošević (1957. i 1983.) je istraživao uzročnike venuća hrasta lužnjaka u rasadnicima u
tadašnjoj Čehoslovačkoj. Mikološkim istraživanjima ustanovio je da gljive O. valachicum i O. roboris
te Phomopsis quercella koje su prisutne na kotiledonima žira, prelaze na klijance i uzrokuju njihovo venuće.
U sklopu mikoloških istraživanja o propadanju hrasta lužnjaka i kitnjaka u Mađarskoj
Hangyal-Balul (1984.) analizirala je i uzorke žirova. Na gotovo svim uzorcima nalazila je
vrste gljiva iz roda Ophiostoma, a stupanj zaraženosti uzoraka bio je 30-80%. Žir je bio zaražen i vrstama gljiva iz roda Cytospora, Phomopsis i Fusarium.
Hangyal-Balul (1986.) determinirala je sastav mikoflore na cvjetovima i žiru hrasta lužnjaka i
kitnjaka različitog stadija zrelosti na području Mađarske u periodu od 1981-1984. godine. Najčešće su
bile prisutne slijedeće vrste gljiva: Alternaria tenuis, Ceratocystis spp., Cytospora intermedia, Fusarium
spp. i Phomopsis pseudoacacie. Za zaštitu od bolesti savjetuje tretiranje sjemenskih sastojina, od cvatnje do sazrijevanja žira, fungicidima te tretiranje sjemena prije skladištenja s Dithane M-45.
Anderson i Miller (1989.) pišu, u sklopu izvještaja o bolestima u šumskim rasadnicima U. S.,
da sjeme svih šumskih vrsta drveća oštećuju gljive, naročito vrste rodova Aspergillus, Diplodia,
Penicillium, Fusarium, Pestalotia, Trichoderma i brojne vrste iz razreda Phycomycetes. Neke gljive poput vrsta rodova Diplodia i Fusarium su patogene i mogu usporiti klijanje sjemena, uzrokovati polijeganje i trulež korijena klijanaca.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
20
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA MIKOZA HRASOTVA ŽIRA...
Prochazkova (1990.) naglašava da je za uspješnu zaštitu sjemena potrebno poznavati spektar
gljiva koje dolaze na površini i u unutrašnjosti sjemena i ustanoviti njihov utjecaj na klijavost stoga
je provela analizu mikoflore sjemena i plodova nekih vrsta listača u Čehoslovačkoj. U ispitivanim
uzorcima utvrdila je prisutnost 72 vrste gljiva od kojih su najviše zastupljene saprofitske i saproparazitske vrste. Ustanovila je da su gotovo sve utjecale na sniženje klijavosti sjemena.
Pojavu gljiva na sjemenu više vrsta šumskog drveća istraživala je Prochazkova (1991.) u
razdoblju od 1986. do 1991. godine u Češkoj. Ukupno je izolirala 85 vrsta gljiva, najviše na sjemenu
jasena i bukve. Na hrastovom žiru determinirala je 27 vrsta gljiva. Najzastupljenije gljive u uzorcima,
koje je analizirala, bile su Ciboria batschiana, Fusarium spp., Botrytis cinerea i Ophiostoma spp.
Osim toga Prochazkova (1995.) daje osnovne informacije o gljivama koje se javljaju na žiru i kao
najznačajnije patogene navodi gljive Ciboria batschiana, Ophiostoma species i Diaporthe insularis.
Werres i dr. (1992.) su izolirali gljivu Cylindrocarpon didymum (Hartig) Wollenw. iz oboljelog žira hrasta lužnjaka i kitnjaka nakon njihovog skladištenja. U pokusu umjetne infekcije
dokazali su patogenost ove gljive i naglasili njenu važnost kao patogena uskladištenog žira.
Andersson (1992.) je ispitivao oštećenost žira hrasta lužnjaka, sakupljenog u južnoj Švedskoj,
od žirotoča i gljiva i testirao je njegovu sposobnost da proklije. Ustanovio je da se postotak neoštećenog žira kretao između 33 i 69% a da je klijavost viša kod neoštećenog žira i žira oštećenog gljivama u odnosu na žir oštećen žirotočem.
Gille i Nowag (1995.) su ispitivali mogućnost zaštite žira hrasta lužnjaka i kitnjaka metodom termoterapije. Rezultati su ukazali da je mnogo teže sačuvati kitnjakov žir od lužnjakova. Termoterapijom su zaštitili žir od gljive Ciboria batschiana ali ne i od drugih štetnih gljiva. Ustanovili su
da je zaštita termoterapijom uspješna prilikom zimskog skladištenja dok je za skladištenje žira na
dulji rok, dvije do tri godine, potrebno primijeniti fungicid.
Žitnik, Muller i Kraigher (1999.) ispitivali su različite načine zaštite žira primjenom termoterapije, kemijske zaštite te utjecaj različitih temperatura na žir prilikom skladištenja. Zaključili
su da je zaštita i višegodišnje skladištenje žira još uvijek neriješen problem.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
21
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
4. CILJ ISTRAŽIVANJA
4. CILJ ISTRAŽIVANJA
4. CILJ ISTRAŽIVANJA
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
22
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
4. CILJ ISTRAŽIVANJA
U okviru općeg cilja gospodarenja lužnjakovim šumama koje podrazumijeva očuvanje
ovih sastojina zdravima i očuvanje njihove reproduktivne sposobnosti, naš je cilj istražiti zdravstveno stanje žira odnosno postotke oštećenosti posebno gljivičnim organizmima te kukcima, glodavcima i pticama. Glavni cilj je utvrditi koji gljivični organizmi napadaju žir hrasta lužnjaka u
Hrvatskoj u njegovim razvojnim fazama, od mladog do zrelog žira, i nakon kraćeg čuvanja u
hladnjaku odnosno skladištenja te u kojoj su mjeri štetni za njegovu kvalitetu. Osim toga cilj je
opisati vrste gljiva koje dolaze na žiru te sakupiti što više podataka o simptomima bolesti koje
izazivaju i o njihovoj morfologiji te biologiji iz dostupne literature i vlastitih zapažanja. U uzgoju i
mjestimice u podizanju lužnjakovih sastojina problem predstavljaju povremeni i smanjeni urodi
žira To dovodi do potrebe stvaranja zalihe sjemena i osiguranja kontinuirane proizvodnje sadnica
za pošumljavanje. Uz insekte koji oštećuju žir u znatnoj mjeri gljivični organizmi igraju također
važnu ulogu u njegovom zdravstvenom stanju kako za vrijeme razvoja na stablu tako i na tlu i u
skladištu. Gljivični organizmi mogu biti limitirajući faktor za klijavost a mogu biti preneseni i na
mlade klijance na kojima mogu izazvati sušenje odnosno odumiranje. Stoga je cilj istražiti zaštitu
žira fungicidima postavljanjem pokusa primjenom različitih vrsta fungicida i ustanoviti njihovu
djelotvornost. Brzina rasta gljiva ima ulogu u širenju zaraze unutar žira i između žirova te je cilj
istražiti brzinu rasta odabranih gljiva na hranjivoj podlozi na različitim temperaturama koliko
uvjeti istraživanja dozvoljavaju. Krajnji cilj ovog rada je istražiti mikološki kompleks žira hrasta
lužnjaka u Hrvatskoj odnosno inventarizirati i determinirati gljive koje dolaze na žiru. Osim toga
ovo istraživanje bi dalo i svojevrstan prilog poznavanju mikoflore u Hrvatskoj.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
23
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Vinkovci
900000
Osijek
Našice
800000
N.Gradiška
Koprivnica
700000
Bjelovar
Zagreb
600000
Karlovac
500000
kg
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
400000
Karlovac
300000
Zagreb
Bjelovar
200000
Koprivnica
100000
N.Gradiška
Našice
0
Osijek
1996
1997.
Godine
1998.
Vinkovci
1999.
2000.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
24
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Za istraživanje mikoflore žira hrasta lužnjaka odabrano je pet sjemenskih sastojina u različitim dijelovima Hrvatske koje su uzeti kao reprezentanti lužnjakovih šuma. Odabrane sjemenske
sastojine nalaze se na području pet uprava šuma podružnica, pet šumarija i pet odjela. To su: UŠP
Vinkovci, Šumarija Otok; UŠP Našice, Šumarija Donji Miholjac; UŠP Bjelovar, Šumarija Čazma;
UŠP Zagreb, Šumarija Lipovljani i UŠP Karlovac, Šumarija Jastrebarsko. Podaci o područjima istraživanja i sakupljanja žira s pripadajućim gospodarskim jedinicama, odjelima i odsjecima te ekološkogospodarskim tipovima (EGT) i oznakom sjemenskog rajona prikazani su u tablici 5.1. Uzorci žira
sakupljani su u srpnju, kolovozu, rujnu i listopadu u periodu od 1996. do 1998. godine.
Da bi se dobio što bolji uvid u mikofloru žira analizirano je sjeme sakupljeno na širem
području lužnjakovih šuma u jesen 1999. i 2000. godine.
Uzorci žira sakupljeni u jesen 1999., za potrebe istraživanja oštećenosti od glodavaca koja
je provodio dr. sc. Josip Margaletić, upotrebljeni su i za analizu oštećenosti od gljivičnih organizama. Uzorci su sakupljeni na području 6 uprava šuma podružnica, 12 šumarija i 18 odjela.
Područja na kojima su sakupljani uzorci za analizu su: UŠP Bjelovar (Šumarije Vrbovec i Čazma),
UŠP Zagreb (Šumarija Zagreb, Velika Gorica i Popovača), UŠP Koprivnica (Šumarija Križevci,
Koprivnica i Đurđevac), UŠP Nova Gradiška (Šumarija Nova Gradiška), UŠP Našice (Šumarija
Koška i Đurđenovac) i UŠP Osijek (Šumarija Đakovo). Te godine urod je bio vrlo slab te je
sakupljeno malo žira.
Godine 2000. urod hrasta lužnjaka je bio dobar te su u Odjel za oplemenjivanje i sjemenarstvo u jesen iste godine poslani uzorci sjemena na redovnu analizu određivanja kvalitete i klijavosti. Od tih uzoraka odvojen je dio za analizu zdravstvenog stanja i određivanje gljivičnih organizama na zaraženom sjemenu. Uzorci potječu s područja 6 uprava šuma podružnica, 18 šumarija
i 25 odjela. Područja na kojima su sakupljeni uzorci žira su: UŠP Vinkovci (Šumarije: Vrbanja, Otok,
Gunja i Županja), UŠP Nova Gradiška (Šumarije: Trnjani, Stara Gradiška, Novska i Jasenovac),
UŠP Koprivnica (Šumarije: Križevci, Repaš i Koprivnica), UŠP Bjelovar (Šumarije: Grđevac, Garešnica, Čazma i Vrbovec), UŠP Zagreb (Šumarija: Kutina) i UŠP Karlovac (Šumarije: Pisarovina
i Karlovac). Svaki uzorak ima analitički broj pod kojim je upisan u knjizi uzoraka Odjela za oplemenjivanje i sjemenarstvo.
Podaci o područjima sakupljanja žira s pripadajućim gospodarskim jedinicama i odjelima
te ekološko-gospodarskim tipom i oznakom sjemenskog rajona prikazani su u tablicama 5.2. i 5.3.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
25
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Na slici 5.1. prikazana su područja istraživanja mikoflore žira u periodu od 1996. do 1998. te
područja sakupljanja žira u jesen 1999. i 2000. za zdravstvenu i fitopatološku analizu. Sveukupno
uzorci žira sakupljeni su na području 8 uprava šuma podružnica, 29 šumarija i 48 odjela.
U slijedećem poglavlju prikazani su osnovni podaci o istraživanim područjima. Podaci potječu iz Programa gospodarenja za priznate sjemenske sastojine hrasta lužnjaka te iz Gospodarskih
osnova.
Tablica 5.1. Područja sakupljanja uzoraka žira u periodu od 1996. do 1998. godine
Br.
Uprava šuma
Šumarija
Gospod. jedinica
Odjel/odsjek
EGT
Sjemenski rajon
1
Karlovac
Jastrebarsko
Jastrebarski lugovi
8c
II-G-10
I-2.3.
2
Zagreb
Lipovljani
Josip Kozarac
43a
II-G-12
I-2.3.
3
Bjelovar
Čazma
Čazmanske
nizinske šume
3a
II-G-10
I-2.3.
4
Našice
Donji Miholjac
Kapelački lug – Karaš
21a
II-G-10
I-1.2.
5
Vinkovci
Otok
Slavir
66c
II-G-21
I-2.1
Tablica 5.2. Područja sakupljanja uzoraka žira u jesen 1999. godine
Br. uz.
Uprava šuma
1
2
Zagreb
3
4
5
Bjelovar
6
7
Koprivnica
8
9
10
11
12
Nova Gradiška
Našice
Osijek
Šumarija
Gospod. jedinica
Odjel/
odsjek
EGT
Zagreb
Šiljakovački lug
17a
II-G-10
Velika Gorica
Turupoljski lug
44a
II-G-10
Popovača
Popov. niz. šume
57a, 99a
II-G-12
Vrbovec
Česma
71c
II-G-10
Čazma
Čazman. niz. šume
9a
II-G-10
Križevci
Jazmak-Kosturač
41a, 70b
II-G-10
Koprivnica
Kopr. niz. šume
24a, 25f
II-G-10
Đurđevac
Đurđev. niz. šume
26a, 74b
II-G-10
Nova Gradiška
Ključevi
20a
II-G-20
Koška
Lacić Gložđe
112a, 118a
II-G-10
Đurđenovac
Đurđ. niz. šume.
40a
II-G-12
Đakovo
Kuj. R. Mačkovac
119a, 120a
II-G-11
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sjemenski
rajon
I.2.3.
I.2.3.
I.1.3.
I.2.2.
I.1.2.
I.1.1.
26
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Tablica 5.3. Područja sakupljanja uzoraka žira u jesen 2000. godine
Br. uz
Analitički
Uprava šuma
br. uzorka
Šumarija
Gospodarska
jedinica
Odjel/
odsjek
EGT
Pisarovina
Pisarovinski lugovi
2c, d
II-G-20
1
6283
2
6286
Karlovac
Rečički lugovi
48a, b
II-G-20
3
6267
Kutina 1
Kutinske
nizinske šume
30b
II-G-20
Kutina 2
Kutinske
nizinske šume
30b
II-G-20
4a
II-G-10
26a
II-G-10
Karlovac
I.2.3.
Zagreb
4
6268
5
6115
6
6109
Vel. Grđevac Trupinski-Pašijanski gaj
I.2.3.
Garešnica
Međuvođe – Ilovski lug
3a
II-G-10
Bjelovar
I.2.3.
7
6105
Čazma
Čazmanske
nizinske šume
8
6259
Vrbovec
Varoški lug
16b
II-G-20
9
6235
Križevci
Jazmak-Kosruač
41a
II-G-10
10
6238
Repaš
Repaš-Gabajeva greda
34h
II-G-21
11
6250
Koprivnica
Đurđevačke
nizinske šume
73a
II-G-20
12
6317
Trnjani
12, 13
II-G-20
13
6321
Koprivnica
Sjemenski
rajon
Ilijanska-Jelas
Stara Gradiška
Ljeskovače
17a, 18b,e II-G-20
30c, 44c, II-G-12
Nova Gradiška
I.1.3.
I.2.2.
14
6322
Novska
Trstika
15
6324
Jasenovac
Žabarski bok
16
6178
Vrbanja
Vrbanjske šume
17
6197
Otok
Slavir
11a
II-G-10
113a, 114a II-G-10
35d
II-G-10
Vinkovci
I.2.1.
18
6232
Gunja
Trizlovi-Rastovo
9b, 9d
II-G-12
19
6341
Županja
Kusare
1a, 3a
II-G-10
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
27
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Slika 5.1. Područje istraživanja
{
Područje istraživanja u periodu od 1996-1998.
U
Područje sakupljanja uzoraka žira, jesen 1999.
…
Područje sakupljanja uzoraka žira, jesen 2000.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
28
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
5.1. Osnovni podaci o područjima istraživanja
i lokalitetima sakupljanja uzoraka žira
5.1.1. Područja istraživanja i sakupljanja uzoraka žira u periodu
od 1996. do 1998. godine
1.
Uprava šuma podružnica Karlovac (Sjemenski rajon I.2.3.)
Šumarija:
Jastrebarsko
Gospodarska jedinica: Jastrebarski lugovi
Odjel/odsjek:
8c
Sastojina pripada ekološko gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici tipična šuma hrasta
lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris Typicum (Anić) Rauš).
Nalazi se na površini od 10,15 ha, nadmorske visine 118 m i starosti 126 godina.
2.
Uprava šuma podružnica Zagreb (Sjemenski rajon I.2.3.)
Šumarija:
Lipovljani
Gospodarska jedinica: Josip Kozarac
Odjel/odsjek:
43 a
Sastojina pripada ekološko gospodarskom tipu II-G-12, biljnoj zajednici šuma hrasta lužnjaka i
običnog graba s poljskim jasenom (Carpino betuli – Quercetum roboris Anić/Rauš var.
Fraxinus parvifolia). Nalazi se na površini od 33,49 ha, nadmorske visine 97,6 m i starosti
158 godina.
3.
Uprava šuma podružnica Bjelovar (Sjemenski rajon I.2.3.)
Šumarija:
Čazma
Gospodarska jedinica: Čazmanske nizinske šume
Odjel/odsjek:
3a
Sastojina pripada ekološko gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici tipična šuma hrasta
lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris Typicum (Anić) Rauš). Nalazi
se na površini od 34,6 ha, nadmorske visine 100 m i starosti 110 godina.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
29
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
4.
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Uprava šuma podružnica Našice (Sjemenski rajon I.1.2.)
Šumarija:
Donji Miholjac
Gospodarska jedinica: Kapelački lug – Karaš
Odjel/odsjek:
21 a
Sastojina pripada ekološko gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici tipična šuma hrasta
lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris Typicum (Anić) Rauš). Nalazi
se na površini od 68,50 ha, nadmorske visine 99 m i starosti 98 godina.
5.
Uprava šuma podružnica Vinkovci (Sjemenski rajon I.2.1.)
Šumarija:
Otok
Gospodarska jedinica: Slavir
Odjel/odsjek:
66 c
Sastojina pripada ekološko gospodarskom tipu II-G-21, biljnoj zajednici Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem (Genisto elate – Quercetum roboris Horvat subass.
Aceretosum tatarici Rauš). Nalazi se na površini od 8,81 ha, nadmorske visine 85 m i starosti
138 godina.
5.1.2. Područja sakupljanja uzoraka žira iz uroda 1999. godine
1.
Uprava šuma podružnica Zagreb (Sjemenarski rajon I.2.3.)
Šumarija:
Velika Gorica
Gospodarska jedinica: Turopoljski lug
Odjel/odsjek:
44 a
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/ Rauš). Nalazi se na površini
od 15,57 ha, nadmorske visine 97-100 m, obrasta 0,9 i starosti 100 godina.
Šumarija:
Popovača
Gospodarska jedinica: Popovačke nizinske šume
Odjel/odsjek:
57 a i 99 a
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
30
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Sastojine pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-12, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba s poljskim jasenom (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/ Rauš var.
Fraxinus parvifolia). Nalaze se na površini od 33,9 i 11 ha, nadmorske visine 94-108 m,
obrasta 0,8 i starosti 104 i 120 godina.
NPŠO:
Zagreb
Gospodarska jedinica: Šiljakovački lug
Odjel/odsjek:
17 a
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/ Rauš.). Dolazi na površini
20,4 ha, nadmorskoj visini 120 m, obrast iznosi 0,9, starosti 105 godina.
2.
Uprava šuma podružnica Bjelovar (Sjemenarski rajon I.2.3.)
Šumarija:
Vrbovec
Gospodarska jedinica: Česma
Odjel/odsjek:
71 c
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/ Rauš.). Nalazi se na površini
od 23,81 ha, nadmorske visine 105 m, obrasta 0,99 i starosti 138 godina.
Šumarija:
Čazma
Gospodarska jedinica: Čazmanske nizinske šume
Odjel/odsjek:
9a
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/ Rauš.). Nalazi se na površini
od 35,92 ha, nadmorske visine 100 m, obrasta 1,03 i starosti 93 godine.
3.
Uprava šuma podružnica Koprivnica (Sjemenarski rajon I.1.3.)
Šumarija:
Križevci
Gospodarska jedinica: Jazmak – Kosturač
Odjel/odsjek:
41 a i 70 b
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
31
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Sastojine pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/ Rauš). Nalaze se na površini od
20,7 i 29,2 ha, nadmorske visine 150 i 120 m, obrasta 1,1 i starosti 124 i 93 godine.
Šumarija:
Koprivnica
Gospodarska jedinica: Koprivničke nizinske šume
Odjel/odsjek:
24 a i 25 f
Sastojine pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/ Rauš). Nalaze se na površini od
2,15 i 11,13 ha, nadmorske visine 130 m, obrasta 1,0 i starosti 104 i 107 godina.
Šumarija:
Đurđevac
Gospodarska jedinica: Đurđevačke nizinske šume
Odjel/odsjek:
26 a i 74 b
Sastojine pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/ Rauš). Nalaze se na površini od
32,9 i 5,2 ha, nadmorske visine 115 m, obrasta 1,0 i starosti 100 i 90 godina.
4.
Uprava šuma podružnica Nova Gradiška (Sjemenarski rajon I.2.2.)
Šumarija:
Nova Gradiška
Gospodarska jedinica: Ključevi
Odjel/odsjek:
20 a
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-20, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka s
velikom žutilovkom (Genisto elate – Quetcetum roboris Horvat). Nalazi se na površini od
40,3 ha, nadmorske visine od 0 - 96 m, obrasta 0,79 i starosti 107 godina.
5.
Uprava šuma podružnica Našice (Sjemenarski rajon I.1.2.)
Šumarija:
Koška
Gospodarska jedinica: Lacić Glođe
Odjel/odsjek:
112 a i 118 a
Sastojine pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/ Rauš). Nalaze se na površini od
30,6 i 30,9 ha, nadmorske visine od 120 m, obrasta 0,9 i 0,8 te starosti 105 godina.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
32
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
Šumarija:
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Đurđenovac
Gospodarska jedinica: Đurđenovačke nizinske šume
Odjel/odsjek:
40 a
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-12, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba s poljskim jasenom (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/ Rauš var.
Fraxinus parvifolia). Nalazi se na površini od 45,89 ha, nadmorske visine 100 m, obrasta
0,9 te starosti 100 godina.
6.
Uprava šuma podružnica Osijek (Sjemenski rajon I.1.1.)
Šumarija:
Đakovo
Gospodarska jedinica: Kujnjak Rakovac Mačkovac
Odjel/odsjek:
119 a i 120 a
Sastojine pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-11, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba s cerom (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/ Rauš subass. quercetosum
cerris). Nalaze se na površini od 16,5 i 19,4 ha, nadmorske visine od 100-110 m, obrasta 0,7 te
starosti 110 i 105 godina.
5.1.3. Područja sakupljanja uzoraka žira iz uroda 2000. godine
1.
Uprava šuma podružnica Karlovac (Sjemenski rajon I.2.3.)
Šumarija:
Pisarovina
Gospodarska jedinica: Pisarovinski lugovi
Odjel/odsjek:
2 c, d
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-20, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka s
velikom žutilovkom (Genisto elate – Quetcetum roboris Horvat). Nalazi se na površini od
55,5 ha, nadmorske visine od 107 m, obrasta 0,9 te starosti 120 godina.
Šumarija:
Karlovac
Gospodarska jedinica: Rečički lugovi
Odjel/odsjek:
48 a, b
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-20, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka s
velikom žutilovkom (Genisto elate – Quetcetum roboris Horvat). Nalazi se na površini od
44,9 ha, nadmorske visine od 108 m, obrasta 0,8 te starosti 110 godina.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
33
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
2.
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Uprava šuma podružnica Zagreb (Sjemenski rajon I.2.3.)
Šumarija:
Kutina
Gospodarska jedinica: Kutinske nizinske šume
Odjel/odsjek:
30 b
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-20, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka s
velikom žutilovkom (Genisto elate – Quetcetum roboris Horvat). Nalazi se na površini od
15,2 ha, nadmorske visine od 96 m, obrasta 0,8 te starosti 111 godina.
3.
Uprava šuma podružnica Bjelovar (Sjemenski rajon I.2.3.)
Šumarija:
V. Grđevac
Gospodarska jedinica: Trupinski – Pašijanski gaj
Odjel/odsjek:
4a
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/Rauš). Nalazi se na površini od
32,1 ha, nadmorske visine od 141 m, obrasta 0,75 te starosti 126 godina.
Šumarija:
Garešnica
Gospodarska jedinica: Međuvođe – Ilovski lug
Odjel/odsjek:
26 a
Sastojina pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris Anić/Rauš). Nalazi se na površini od 18 ha,
nadmorske visine od 106 m, obrasta 0,8 te starosti 138 godina.
Šumarija:
Čazma
Gospodarska jedinica: Čazmanske nizinske šume
Odjel/odsjek:
3a
Sastojina pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris Anić/Rauš). Nalazi se na površini od 40
ha, nadmorske visine od 105 m, obrasta 0,5 te starosti 120 godina.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
34
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
Šumarija:
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Vrbovec
Gospodarska jedinica: Varoški lug
Odjel/odsjek:
16 b
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-20, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka s
velikom žutilovkom (Genisto elate – Quetcetum roboris Horvat). Nalazi se na površini od
16 ha, nadmorske visine od 103 m, obrasta 0,9 te starosti 135 godina.
4.
Uprava šuma podružnica Koprivnica (Sjemenski rajon I.1.3.)
Šumarija:
Križevci
Gospodarska jedinica: Jazmak – Kosturač
Odjel/odsjek:
41 a
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/Rauš). Nalazi se na površini od
20,7 ha, nadmorske visine od 150 m, obrasta 1,15 te starosti 124 godine.
Šumarija:
Repaš
Gospodarska jedinica: Repaš – Gabajeva Greda
Odjel/odsjek:
34 h
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-21, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka s
velikom žutilovkom subasocijacija sa žestiljem (Genisto elate – Quetcetum roboris
Horvat subass. aceretosum tatarici Rauš). Nalazi se na površini od 76,9 ha, nadmorske
visine od 117 m, obrasta 0,75 te starosti 135 godina.
Šumarija:
Koprivnica
Gospodarska jedinica: Đurđevačke nizinske šume
Odjel/odsjek:
73 a
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris Anić/Rauš). Nalazi se na površini od
45,3 ha, nadmorske visine od 113 m, obrasta 1,07 te starosti 130 godina.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
35
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5.
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Uprava šuma podružnica Nova Gradiška (Sjemenski rajon I.2.2.)
Šumarija:
Trnjani
Gospodarska jedinica: Ilijanska – Jelas
Odjel/odsjek:
12 i 13
Sastojine pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-20, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka s
velikom žutilovkom (Genisto elate – Quetcetum roboris Horvat). Nalaze se na površini od
78,13 ha, nadmorske visine od 86 m, obrasta 0,9 te starosti 95 godina.
Šumarija:
Stara Gradiška
Gospodarska jedinica: Ljeskovače
Odjel/odsjek:
18 b, e, 14 b, 17 a
Sastojine pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-20, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka s
velikom žutilovkom (Genisto elate – Quetcetum roboris Horvat). Nalaze se na površini od
91,25 ha, nadmorske visine od 98 m, obrasta 0,9 te starosti 140 godina.
Šumarija:
Novska
Gospodarska jedinica: Trstika
Odjel/odsjek:
30 c, 44 c
Sastojine pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-12, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba s poljskim jasenom (Carpino betuli – Quetcetum roboris Anić var. Fraxinus
parvifoilia). Nalaze se na površini od 2,81 i 7,23 ha, nadmorske visine od 0-107 m, obrasta
0,97 i 1,05 te starosti 134 godine.
Šumarija:
Jasenovac
Gospodarska jedinica: Žabarski bok
Odjel/odsjek:
11 a
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-12, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba s poljskim jasenom (Carpino betuli – Quetcetum roboris Anić var. Fraxinus
parvifoilia). Nalazi se na površini od 9,5 ha, nadmorske visine od 97 m, obrasta 0,9 te starosti
145 godina.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
36
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6.
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Uprava šuma podružnica Vinkovci (Sjemenski rajon I.2.1.)
Šumarija:
Vrbanja
Gospodarska jedinica: Vrbanjske šume
Odjel/odsjek:
113 a i 114 a
Sastojine pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/Rauš). Nalaze se na površini od
25,9 i 6,5 ha, nadmorske visine od 85 m, obrasta 1,0 te starosti 103 godine.
Šumarija:
Otok
Gospodarska jedinica: Slavir
Odjel/odsjek:
35 d
Sastojina pripada ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris/Anić/Rauš). Nalazi se na površini od
29,6 ha, nadmorske visine od 85 m, obrasta 1,0 te starosti 109 godina.
Šumarija:
Gunja
Gospodarska jedinica: Trizlovi – Rastovo
Odjel/odsjek:
9bi9d
Sastojine pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-12, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba s poljskim jasenom (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/Rauš var.
Fraxinus parvifolia). Nalaze se na površini od 15,7 i 22,6 ha, nadmorske visine od 75 m,
obrasta 0,9 i 1,0 te starosti 99 godina.
Šumarija:
Županja
Gospodarska jedinica: Kusare
Odjel/odsjek:
1ai3a
Sastojine pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-G-10, biljnoj zajednici hrasta lužnjaka i
običnog graba (Carpino betuli – Quetcetum roboris /Anić/Rauš). Nalaze se na površini od
33,2 i 24,2 ha, nadmorske visine od 85 m, obrasta 1,0 te starosti 140 godina.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
37
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
5.2. Urod žira na područjima istraživanja
Hrast lužnjak obilnije rađa sjemenom svake 3. do 5. godine (Jovanović i Vukičević,1983.).
Prema Vidakoviću (1996.) urod žira više nije regularan kao što je bio nekada kada se obično
svake 5. ili 6. godine pojavio jedan puni urod, a između toga jedan ili dva manja uroda već se sada
na obilan urod čeka 10 ili više godina. Harapin i dr. (1996.) navode da su najznačajniji uzroci izostanka žira: nedostatno plodonošenje kao posljedica izostanka cvatnje ili prijevremenog opadanja
žira, djelovanje nepovoljnih abiotskih čimbenika (mraz, tuča, suša), defolijacija kao posljedica golobrsta, potrošnja žira od velikog broja potrošača i utjecaj onečišćenja okoliša.
Područje istraživanja i područje sakupljanja sjemena sve zajedno obuhvaća osam uprava
šuma. Podaci o količinama sakupljenog lužnjakovog žira na tim područjima za period istraživanja
od 1996-2000. godine prikazani su na grafikonu 5.2. i priloženoj tablici 5.4. kako bi bili što pregledniji. Prema količinama skupljenog i otkupljenog žira na područjima uprava šuma podružnica
zaključujemo kakav je bio urod određene godine. Godine 1996. količine sakupljenog žira kretale
su se od 20 165 kg za Karlovac do 273 107 kg za Bjelovar. Urod je bio osrednji. Slijedeće godine
1997. uroda gotovo da i nije bilo odnosno bio je veoma slab, na području Zagreba evidentirano je
1 401 kg žira a na području Našica 14 058 kg. Godine 1998. urod je uglavnom bio slab do osrednji,
količine sakupljenog žira iznosile su od 10 000 u Osijeku do 125 438 kg u Zagrebu, dok je na
području Bjelovara urod bio veoma dobar s 840 948 kg otkupljenog žira. Na području Našica bio
je osrednji sa sakupljenih 103 410 kg žira. Slijedeće godine 1999. urod je bio posvuda veoma slab
i kretao se od 0 kg u Karlovcu i Vinkovcima do 4 087 kg u Zagrebu, jedino je u Osijeku sakupljeno nešto više 16 000 kg žira. Godine 2000. urod je na gotovo čitavom području lužnjakovih šuma
bio dobar do veoma dobar. Sakupljeno je od 50 032 kg žira u Karlovcu do 610 104 kg u Vinkovcima te 619 302 kg žira u Bjelovaru.
Analizirajući količine žira u ovom petogodišnjem razdoblju može se zaključiti da su urodi
1996. i 1998. bili djelomični a 2000. bi se moglo reći da je bio puni urod. Svake slijedeće godine
1997. i 1999. nakon obilnijeg uroda bila je godina vrlo slabog uroda.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
38
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Tablica 5.4. Količine sakupljenog lužnjakovog žira (u kg) u razdoblju istraživanja
Uprava šuma podružnica
Godina
Vinkovci
Osijek
Našice
N. Gradiška Koprivnica
Bjelovar
Zagreb
Karlovac
1996.
224 726
30 000
120 297
237 578
–
289 477
44 860
20 165
1997.
0
0
14 058
0
–
0
1 404
0
1998.
71 182
10 000
103 410
13 410
97 182
840 948
125 438
31 500
1999.
0
16 000
3 999
3 627
2 500
3 149
4 087
0
2000.
610 104
85 000
151 451
367 416
176 500
616 639
244 535
50 032
Oznake: – nema podatka
0 nema uroda
Vinkovci
Osijek
900000
Našice
N.Gradiška
800000
Koprivnica
700000
Bjelovar
Zagreb
600000
Karlovac
500000
kg
400000
Karlovac
300000
Zagreb
Bjelovar
200000
Koprivnica
100000
N.Gradiška
Našice
0
Osijek
1996
1997.
1998.
Godine
Vinkovci
1999.
2000.
Slika 5.2. Količine sakupljenog lužnjakovog žira (kg) na području istraživanja po upravama šuma za razdoblje od 1996-2000. godine.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
39
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
5.3. Klima istraživanog područja
Klima predstavlja sveukupnost meteoroloških pojava koje karakteriziraju srednje stanje
atmosfere na određenom mjestu u određenom vremenskom razdoblju prema definiciji Hanna
(Margetić 1983.). Karakteristike klime određenog područja utvrđuju se višegodišnjim motrenjem
vremenskih pojava. Osnovno klimatsko obilježje određenog područja daje temperatura zraka,
zatim oborine i relativna vlažnost.
Područje istraživanja mikoflore hrasta lužnjaka nalazi se u zoni umjerene kontinentalne
klime za koju su karakteristične srednje godišnje vrijednosti temperature zraka 10,0-11,5 °C.
Značajke ove klime su dosta česta pojava ekstremnih vrijednosti pojedinih klimatskih elemenata,
te velika kolebanja temperature zraka između ljetnog i zimskog razdoblja, te između pojedinih
godina. Količina oborina kreće se od oko 900 mm u zapadnom dijelu areala Hrvatske do oko 600 mm
u istočnom dijelu (Seletković, 1996.). U arealu hrasta lužnjaka u Hrvatskoj prevladavaju prema
Koppenovoj podjeli dva tipa klime: Cfwbx" – umjereno topla kišna klima koja obuhvaća zapadni
dio Hrvatske i Cfwb"x" – umjereno topla kišna klima s izraženim jednim maksimumom padalina
koja obuhvaća istočni dio međuriječja Save i Drave (Seletković, 1996.).
Obilježje Cfwbx" klime: jednoličan raspored padalina. Nema suhog razdoblja, najmanje
padalina padne u hladnom dijelu godine, maksimumi padalina pojavljuju se u kasno proljeće
ili jesen a između njih je suše razdoblje. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca (siječanj) ne
spušta se ispod –0,4 °C. Ljeta su svježija a srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca
je ispod 22,2 °C.
Obilježje Cfwb"x" klime: toplija ljeta, nema suhog razdoblja, padaline se prema istoku
postepeno smanjuju i prisutan je jači utjecaj hladnih istočnih vjetrova u zimskom razdoblju.
Klima istraživanog područja analizirana je na bazi podataka klimatskih elemenata najbližih meteoroloških stanica: Jastrebarsko (138 m n/v), Opeke (96 m n/v), Čazma (144 m n/v), Donji
Miholjac (97 m n/v) i Vinkovci (85 m n/v). Klimatski elementi: srednje mjesečne i godišnje temperature zraka, mjesečna i godišnja količina padalina i srednja mjesečna i godišnja relativna vlaga
zraka korišteni su iz analize klime za razdoblje 1983-1992. prema Seletkoviću (1966.).
Analizirajući klimu uočava se povećanje temperature od zapada prema istoku tj. od
10,0 °C u Jastrebarskom do 11,5 °C u Vinkovcima. Temparaturni apsolutni maksimumi se povećavaju idući od zapada (35,5 °C u Jastrebarskom) prema istoku (37,6 °C u D. Miholjcu) dok se
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
40
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
5. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
apsolutni minimumi smanjuju (–25,5 °C u Jastrebarskom do –20,5 °C u D. Miholjcu). Što se tiče
godišnje količine oborina uočavamo smanjenje oborina od zapada prema istoku (900 mm u Jastrebarskom, 580 mm u Vinkovcima). Godišnja relativna vlaga je u zapadnom dijelu istraživanog područja viša (Jastrebarsko 92%) nego u istočnom dijelu (D. Miholjac i Vinkovci 80%). Prema stupnjevima za relativnu vlagu po Juričiću (1942.) u Bertoviću (1975.) godišnja relativna vlaga na području
istraživanja je visoka (kreće se između granica od 80 do 84%) i jako visoka (viša je od 85%).
Praćenjem količine padalina (Seletković, 1966.) od početka stoljeća do danas uočava
se da su se padaline značajno smanjile za 120 do 185 mm godišnje.
Analiza klime i vremenskih prilika značajna je za dijagnozu i prognozu bolesti i štetnika
šumskog drveća jer je klima bitan čimbenik koji utječe na pojavu i intenzitet zaraze gljivama i
insektima pa tako i mikofloru hrasta lužnjaka.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
41
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
6. MATERIJALI I METODE RADA
6. MATERIJALI
I METODE RADA
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
42
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
6.1. Materijali i metode rada
Rad na istraživanju mikoflore žira hrasta lužnjaka odvijao se na terenu i u laboratoriju u nekoliko cjelina: nakon sakupljanja uzoraka prvo se analiziralo zdravstveno stanje žira odnosno njegova oštećenost, zatim su se utvrđivali rodovi i vrste gljiva na žiru i njihov udio u uzorku, provodila
se dopunska izmjera spora nekih vrsta gljiva za potvrdu determinacije te se ispitivala brzina rasta
značajnih rodova gljiva izoliranih sa žira kako bi se bolje upoznale neke njihove osobine i mogućnosti zaraze zdravih žirova i na kraju postavljen je pokus zaštite žira od gljivičnih bolesti.
6.2. Istraživanje zdravstvenog stanja i mikoflore žira
Zdravstveno stanje sjemena odnosi se na prisutnost ili odsutnost organizama koji uzrokuju
bolesti i štete poput gljiva, bakterija, virusa, životinjskih štetnika ličinki, gusjenica, glodavaca i dr.
Zdravstveno stanje je određeno brojem oštećenih sjemenki u uzorku. Testiranje zdravstvenog
stanja je važno zbog utvrđivanja uzročnika bolesti i štetnika koji mogu izazvati značajnije štete i
smanjiti vrijednost uroda, zatim u slučajevima uvoza sjemena kada se bolest preko sjemena može
proširiti u novu regiju te prilikom određivanja vrijednosti sjemena i uzroka slabije klijavosti.
Istraživanje zdravstvenog stanja provodilo se na uzorcima žira različitih stadija razvoja iz
uroda 1996., 1997. i 1998. godine te na uzorcima zrelog žira iz uroda 1999. i 2000. skladištenih u
hladnjaku.
6.2.1. Rad na terenu
U odabranim reprezentativnim sjemenskim sastojinama u upravama šuma podružnica Karlovac (Šumarija Jastrebarsko), Zagreb (Šumarija Lipovljani), Bjelovar (Šumarija Čazma), Našice (Šumarija Donji Miholjac) i Vinkovci (Šumarija Otok) izabrano je pet stabala s razvijenom, dobro osvijetljenom krošnjom. Ispod svake krošnje postavljeno je platneno postolje površine 1 m2 na visini 1 m od
tla (slika 6.1.). Platnena postolja postavljena su u srpnju 1996. godine. Uzorci žira sakupljani su s postavljenih platnenih ploha zatim s tla na površini veličine 1m2 pokraj platnenih postolja te kao slučajan
uzorak s tla širom odjela. U svakoj sjemenskoj sastojini u jednom obilasku sakupljeno je 11 uzoraka
osim u srpnju 1996. godine kada je sakupljeno 5 uzoraka manje jer su platnena postolja tek bila postavljena. Uzorci su sakupljani u periodu od 1996. do 1998. godine sredinom srpnja, kolovoza, rujna i
listopada u različitim stadijima razvoja odnosno zrelosti žira od nerazvijenih žirića veličine 0,5 cm do
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
43
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
zrelih žirova veličine 2,5-4,0 cm. U tom periodu sakupljeno je i obrađeno 624 uzorka, odnosno 18 629
žirova. Broj uzoraka 624 odnosi se na sveukupni broj sakupljenih uzoraka koji je manji za 25 uzorka
jer prve godine u srpnju nije sakupljan žir s kontrolnih ploča i za 11 uzoraka manje jer u listopadu
1997. godine u Otoku nije bilo žira. Uzorci su stavljani u papirnate vrećice s upisanim datumom, oznakom lokaliteta i mjestom sabiranja te su dopremani u Šumarski institut Jastrebarsko na analizu. Uzorke čini: 1. Žir sakupljan s platnenog postolja (1 postolje – 1 uzorak), 2. Žir sakupljen s površine tla 1
m2 (1 m2 – 1 uzorak), 3. žir sakupljen slučajno širom odjela – 1 uzorak.
Za određivanje mikoflore zrelog žira nakon čuvanja u hladnjaku odnosno skladištenja,
korišteni su uzorci sakupljeni sa tla u jesen 1999. godine, s područja 12 šumarija i 6 uprava šuma,
ukupno 12 uzoraka oboljelog žira od 14 do 70 komada odnosno sve zajedno 429 žirova. Uzorak
čini slučajno sakupljeni žir na području jedne šumarije. Uzorak je sakupljen u jednom ili u dva odjela.
S obzirom da su uzorci bili mali zbog veoma slabog uroda provedena je analiza zrelog žira
iz uroda 2000. godine, koji je bio dobar. Od sakupljenih uzoraka žira s tla širom odabranih odjela, za
analizu je izabrano 19 uzoraka s područja 18 šumarija i 6 uprava šuma. Od svakog uzorka analiziran
je radni uzorak veličine 120 žirova slučajno odabranih što je ukupno iznosilo 2280 žirova. To znači
da uzorak čini 120 slučajno odabranih žirova iz prosječnih uzoraka žira. Takav uzorak naziva se u
Sjemenarstvu radni uzorak jer se izdvaja za analizu nekog od elemenata kvalitete sjemena. Prosječan uzorak žira prema Regentu (1980.) čini žir uzet na propisan način iz partije sjemena tako da što
vjernije prikazuje njenu kvalitetu. Pod partijom sjemena podrazumijeva se sjeme iste vrste koja potječe iz istog sjemenskog objekta i koje je na isti način i iste sezone brano, dorađeno i uskladišteno.
Slika 6.1. Platneno postolje za sakupljanje žira
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
44
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
6.2.2. Rad u laboratoriju
Uzorci sakupljeni na terenu analizirani su u fitopatološkom laboratoriju Šumarskog
instituta Jastrebarsko primjenom makroskopske metode i mikroskopske odnosno fitopatološke
metode. Metode rada prilagođene su uvjetima i raspoloživoj opremi.
6.2.2.1. Makroskopska metoda analize zdravstvenog stanja i oštećenosti žira
Makroskopskom metodom uzorci su direktno ispitani sa ili bez steroskopskog mikroskopa
i evidentirana su oštećenja kao i prisutne bolesti i štetnici na sjemenu. Sjeme je ispitano na površini i u unutrašnjosti.
Žirovi iz uzoraka sakupljenih u periodu od 1996. do 1998. godine pregledani makroskopskom metodom, okularno i uz pomoć binokulara, kategorizirani su u grupe: zdravi žir, žir oštećen
kukcima, kukcima i gljivama, gljivama te glodavcima i pticama. Prilikom analize žiru je skidana
ljuska (slika 6.2.). Razlog je tome što analiza sjemena u ljusci ne pokazuje realnu sliku. Žiru koji
djeluje izvana zdravo, a njegova vanjska ljuska neoštećeno često su unutarnji dijelovi ljuske i
kotiledoni zaraženi gljivom (slika 6.3.), ličinkom ili gusjenicom. Uzorci s ploha na platnu i na tlu
analizirani su u cijelosti dok se iz slučajnog uzorka širom odjela izdvojilo od 100 do 200 žirova za
analizu ovisno o količini sakupljenog uzorka.
Žir iz uroda 1999. i 2000. čuvan je u hladnjaku u PVC vrećicama na temperaturi 4-5 °C.
Nakon tri mjeseca skladištenja uzorci su analizirani makroskopski, a nakon toga i mikroskopski.
Uzorke žira uroda 1999. godine činili su bolesni žirovi odvojeni prilikom istraživanja oštećenja od
glodavaca. Nakon skidanja ljuske žira opisivani su simptomi oboljenja i morfologija postojećih
gljiva. Iz prosječnih uzoraka sjemena iz uroda 2000. godine, odvojen radni uzorak veličine 120
komada žirova analiziran je metodom ispitivanja sjemena na pijesku uz inkubaciju. Žir je složen
na metalne podloške (tace) na vlažan sterilizirani pijesak na odgovarajući razmak kako bi se izbjeglo
sekundarno širenje gljivičnih organizama a zatim je stavljen u termostat klijalicu (inkubator) na
naklijavanje i potenciranje rasta gljiva kojima je eventualno zaražen (slika 6.4.). Temperatura u
termostat klijalici bila je promjenjiva od 20 °C do 30 °C, temperatura od 20 °C u trajanju od 16
sati a temperatura od 30 °C u trajanju od 8 sati dnevno. Naklijavanje je trajalo 35 dana. Za to vrijeme 7., 14., 21., 28. i 35. dan brojane su normalno isklijale sjemenke a na bolesnom žiru praćena je
pojava i razvoj gljiva (slika 6.5.) i pri tom su sva zapažanja bilježena. Zadnji dan svim sjemenkama
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
45
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
oljuštena je ljuska i zatim su odvajane po kategorijama: normalno isklijale sjemenke, svježe neisklijale sjemenke te bolesne i gnjile sjemenke (slike 6.7. i 6.8.). Određivan je broj i učešće kategorija u pojedinom uzorku. Normalno isklijale sjemenke su one bez tragova bolesti, s vitalnim kotiledonima i normalno razvijenim korjenčićem koji izbija kroz mikropilu. Svježe neisklijale su one sjemenke koje su potpuno zdrave ali nisu isklijale. Bolesne i gnjile sjemenke su one koje su prekrivene vegetativnim ili plodnim tijelima gljivica ili su progrižene od larvi kukaca.
Nakon određivanja zdravstvenog stanja i oštećenosti žira pristupilo se mikroskopskoj tj.
fitopatološkoj analizi bolesnog sjemena.
Slika 6.2. Analiza zdravstvenog stanja žira, skidanje ljuske, kategoriziranje i
stavljanje oboljelog žira u petrijeve zdjelice
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
46
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
Slika 6.3. Izgled kotiledona ispod ljuske okularno zdravog žira
Slika 6.4. Uzorci žira uroda 2000. godine u termostat klijalici na naklijavanju
i potenciranju rasta gljiva
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
47
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
Slika 6.5. Radni uzorak žira na vlažnom steriliziranom pijesku treći tjedan nakon stavljanja
u termostat klijalicu
Slika 6.6. Uzorak žira, četvrti tjedan praćenja klijanja i pojave
simptoma bolesti. Uslijed bubrenja žira proraštenog
gljivom došlo je do raspucavanja perikarpa
Slika 6.7. Žir nakon ljuštenja ljuske
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
48
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
Slika 6.8. Odvajanje žira po kategorijama: normalno isklijali žir,
bolestan i gnjio te svježe neisklijali žir.
6.2.2.2. Mikroskopska odnosno fitopatološka analiza oboljelog žira
Metodom fitopatološke analize žir, iz kategorije oštećenosti gljivama, ispitivan je na prisutnost
uzročnika bolesti – gljive u uvjetima koji su povoljni za razvoj mikroorganizama tj. primjenom
inkubacije u Petrijevim zdjelicama promjera 9 cm na dva tipa podloge: filtar papiru i hranjivoj podlozi Potato Dextrosa Agar (PDA) kako bi se potaknuo rast patogena iz lužnjakovog sjemena i omogućilo ispitivanje karakteristika kolonija gljiva radi njihove identifikacije. Žir je analiziran na površini i u unutrašnjosti. Prilikom fitopatološkog ispitivanja neophodna je upotreba binokulara i svjetlosnog mikroskopa.
Nakon skidanja ljuske sa žira, kotiledoni sa raznim simptomima bolesti stavljani su u sterilne Petrijeve zdjelice na sterilizirani filtar papir koji je prethodno navlažen prokuhanom destiliranom vodom (slike 6.9. i 6.10.) kako bi se potaknuo rast i sazrijevanje gljiva na žiru. Prije stavljanja u Petrijeve zdjelice žir je dezinficiran uranjanjem u 0,1% vodenu otopinu HgCl (sublimat)
ili u 1% vodenu otopinu NaOCl (natrijevhipoklorit) na 5 minuta nakon čega je tri puta ispiran u
steriliziranoj destiliranoj vodi. Kotiledoni i ljuske žira na kojima je već formirano vegetativno tijelo gljive također su stavljani na vlažan steriliziran filtar papir na daljnji razvoj gljiva i formiranje
reproduktivnih organa no u tom slučaju žir nije prethodno dezinficiran da se ne unište postojeći
gljivični organizmi.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
49
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
Petrijeve zdjelice držane su u laboratoriju na sobnoj temperaturi od 22-24 °C. Vlaga u
Petrijevim zdjelicama je konstantno održavana. Uzorci su nakon stavljanja na vlagu pregledavani
svaki 3., 5., 7., 10., 14. dan pa sve do 30. dana a po potrebi i duže. Na nekim uzorcima žira razvilo se
samo vegetativno tijelo gljive (micelij) dok su se na nekima formirale i fruktifikacije. Ponekad je
bio potreban period od 40 dana da bi se razvila plodna tijela na žiru.
Kako bi se ustanovio uzročnik oboljenja žira sa simptomima oboljenja ali bez razvijenog
tijela gljive bilo je potrebno potaknuti razvoja gljiva što je učinjeno tako da su mali komadići
nekrotiziranog tkiva kotiledona, prethodno dezinficiranih, nasađivani na hranjivu podlogu Potato
Dextrosa Agar u Petrijevim zdjelicama u besprašnoj komori (laminaru) i držani u uvjetima sobne
temperature (slika 6.11.). Osim toga vegetativni i plodni dijelovi tijela gljiva skidani su sa sjemena
i stavljani su također na PDA hranjivu podlogu. Kolonije gljiva izrasle na hranjivoj podlozi pojedinačno su reizolirane i pročišćavane presađivanjem u čiste kulture (slike 6.12. i 6.13.). Tako dobivene čiste kulture su analizirane i opisivane. Praćen je rast i razvoj čistih kultura gljiva 3., 5., 7.,
10., 14. dan a prema potrebi i duže. Razlog tako dugog praćenja je taj što je nekim gljivama trebalo
više vremena za njihovo sazrijevanje i za stvaranje fruktifikacija.
Gljivični organizmi formirani na ljuskama žira, kotiledonima ili u čistoj kulturi na hranjivoj
podlozi analizirani su pomoću binokulara povećanja 7,5x do 20x i svjetlosnog mikroskopa pod
povećanjem 100x do 400x. Na osnovi simptoma oboljenja i morfoloških karakteristika gljiva na žiru
provedena je determinacija gljivičnih organizama.
Slika 6.9. Kotiledoni žira sa simptomima oboljenja na inkubaciji
u Petrijevim zdjelicama na vlažnom filtar papiru
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
50
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
Slika 6.10. Formiranje vegetativnog tijela gljive na kotiledonima žira u uvjetima
vlažne komore u Petrijevoj zdjelici na filtar papiru
Slika 6.11. Kolonije različitih vrsta gljiva izoliranih sa žira i nasađenih na PDA
hranjivu podlogu u Petrijevim zdjelicama
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
51
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
Slika 6.12. Reizolacija gljiva u čiste kulture u besprašnoj komori
Slika 6.13. Čiste kulture gljiva izoliranih sa žira.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
52
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
6.2.2.3. Determinacija gljiva izoliranih sa žira
Prilikom identifikacije i determinacije gljiva proučavani su i opisivani simptomi bolesti (sive,
crne, smeđe ili žućkaste pjege, pjege oštrog ili nejasnog ruba, uleknute pjege, crni tvrdi žir, mumificirani žir), zatim morfologija kolonija gljiva i način rasta micelija (vatasta, vunasta, paučinasta,
praškasta, polegla, čupava, lepezasta), boja micelija (crna, narančasta, ljubičasta, maslinasto zelena),
obojenje hranjive podloge (crna, žuta, boja mesa), oblik plodnih tijela (piknida, acervul). Mikroskopiranjem hifa i spora utvrđivane su njihove karakteristike (veličina, boja, oblik). Veličine spora mjerene su mikrometrom, mjernim instrumentom koji se pričvrsti za okular mikroskopa te pomoću
računala i programa DP-Soft. Svi dobiveni podaci uspoređivani su s podacima iz dostupne literature
o mikrogljivama i na temelju njihove analize izvršena je determinacija gljiva sa žira.
6.3. Izmjera dimenzija spora najčešćih vrsta gljiva izoliranih sa žira
S obzirom da je izmjera spora na starom tipu mikrometra bila nepraktična i spora odlučeno je izmjeriti spore odabranih vrsta gljiva, koliko je vrijeme dozvoljavalo, u Olympus-ovom
uredu na njihovom novom uređaju pripremljenom za demonstraciju rada. Uređaj se sastojao od
svjetlosnog mikroskopa, digitalne kamere, osobnog računala i računalnog programa DP – SOFT.
To je program za profesionalne fotografije koji uključuje kontrolu digitalne kamere, spremanje
fotografija, obradu slike i analizu funkcija podataka sa slike.
Odabrano je devet različitih vrsta gljiva koje najčešće dolaze na žiru i obilno sporuliraju, a
bile su izolirane u čistu kulturu na hranjivoj podlozi u stadiju fruktifikacije: Alternaria alternata,
Arthrobotrys arthrobotryoides, Fusarium avenaceum, Fusarium moniliforme, Graphium roboris, Pestalotia funerea, Phomopsis quercella, Trichoderma viride i Trichothecium roseum. Uzorak spora
pojedinačnih vrsta gljiva prebačen je na objektno stakalce i stavljen pod objektiv mikroskopa. Pomoću osobnog računala i programa DP – SOFT uzorak je fotografiran aktiviranjem digitalne kamere, slika spora odmah je prikazana na monitoru računala, spremljena je u bazu podataka a zatim su izmjereni željeni elementi: dužine i širine spora. Izmjera uključuje primjenu kursora koji
pokazuje udaljenost koju treba izmjeriti. Izmjerene vrijednosti automatski su pohranjene u tabele.
Dobiveni podaci su obrađeni i provjerena je determinacija analiziranih vrsta gljiva.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
53
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
6.4. Izmjera brzine rasta štetnih vrsta gljiva izoliranih
sa žira u različitim temperaturnim uvjetima
Za izmjeru brzine rasta odabrano je pet vrsta gljiva koje su često prisutne na žiru i mogu
izazvati znatne štete. To su: Ciboria batschiana, Fusarium avenaceum, Graphium roboris, Phomopsis
quercella i Trichoderma viride.
Iz izolata navedenih gljiva proizvedene su čiste kulture na hranjivoj podlozi Potato dextrose
agar (PDA) u Petrijevim zdjelicama. Kockice agara prorasle micelijem veličine 5 × 5 mm uzetih s
ruba sedam dana starih kultura gljiva inokulirane su, s micelijem položenim na hranjivu podlogu,
centralno u Petrijeve zdjelice promjera 9 cm. Svaka vrsta gljiva inokulirana je na 10 Petrijevih
zdjelica. Petrijeve zdjelice stavljene su na inkubaciju u uvjete s različitim temperaturama: jedna
polovica uzoraka držana je u sobnim uvjetima na temperaturi 22-25 °C (slika 6.16.), dok je druga
polovica uzoraka držana na temperaturi 12-15 °C (slika 6.14.) u uvjetima zatvorenog balkona u
zimsko godišnje doba.
Rast gljiva ispitivan je linearnom izmjerom razvijajuće kolonije. Dijametar kolonije gljiva
mjeren je svakodnevno sedam dana od nasađivanja inokuluma ili do dana kada je gljiva prorasla
Petrijevu zdjelicu (slika 6.15.).
Za svaku opažanu vrstu gljiva za određene temperaturne uvjete, proračunata je srednja vrijednost dijametralnog rasta i prosječna brzina rasta u jednom danu.
Paralelno s izmjerom rasta zapažane su i promjene u morfologiji kolonija ispitivanih
gljiva.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
54
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
Slika 6.14. Rast gljiva u Petrijevim zdjelicama u
uvjetima temperature 12-15 °C
Slika 6.15. Prikaz dijametralne izmjere kulture
gljive na PDA hranjivoj podlozi
Slika 6.16. Ispitivanja rasta gljiva u uvjetima sobne
temperature 22-25 °C (šesti dan)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
55
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
6.5. Ispitivanje zaštite žira od gljivičnih bolesti primjenom fungicida
Sjeme hrasta lužnjaka podložno je djelovanju različitih gljivičnih organizama koji ga oštećuju, razaraju i uništavaj te tako smanjuju njegovu vrijednost. Štete nastaju u svim fazama razvoja
sjemena a posebno su značajne za vrijeme skladištenja. Kako bi žir zaštitili od štetnog djelovanja
gljiva i time osigurali veći broj proklijalih sjemenki, potrebno je provoditi mjere zaštite žira u vidu
tretiranja fungicidima. Da bi dobili konkretne podatke o zaštiti žira upotrebom fungicida proveden
je pokus tretiranja žira različitim vrstama fungicida. Pokus je proveden u laboratoriju i u polju.
6.5.1. Pokus zaštite žira hrasta lužnjaka u laboratoriju
Za pokus je korišten žir iz uroda 1998. godine porijeklom iz gospodarske jedinice
Jastrebarske nizinske šume, Šumarije Jastrebarsko, Uprave šuma Podružnice Karlovac. Žir je
skladišten u hladnjači Šumarskog instituta Jastrebarsko na temperaturi od 0 do 5 °C. Pokus je
postavljen u malom priručnom laboratoriju na sobnoj temperaturi od 22 do 25 °C. Za pokus je
odabran okularno zdrav žir koji je opran u toploj vodi, prosušen na zraku i zatim tretiran
fungicidima. Od četiri uzorka veličine 120 komada žira tri su tretirana s različitim fungicidima a
četvrti netretirani služio je za kontrolu. Na slikama 6.17. i 6.18. prikazan je jedan uzorak u
laboratorijskom pokusu zaštite žira nakon dva i četiri tjedna. U pokusu su upotrijebljeni
slijedeći fungicidi: Cuprablau Z u koncentraciji 0,3%, Dithane S60 u dozi 2 g/kg i Vitavax
200 FF u dozi 3,5 ml/kg. Cuprablau Z je kontaktno sredstvo na osnovi bakra, sadrži dvije
aktivne tvari: bakar 35% i cink 2% u formulaciji koncentrata za suspenziju. Dithane S60 ulazi
u grupu organskih sredstava, njegovu djelatnu tvar čini mankozeb 60% a formuliran je kao
prašivo za zaprašivanje sjemena. Vitavax 200 FF je sistemični fungicid koji sadrži djelatne tvari
tiram 200 g/L i karboksin 200 g/L, formuliran je kao tekuća suspenzija za izravnu primjenu na
sjemenu. Žir je stavljen u plastične kutije na podlogu od steriliziranog pijeska, natopljenog destiliranom vodom. Sjeme i zrak vlaženi su malom ručnom prskalicom. Nakon pet tjedna obavljena
je registracija proklijalih sjemenki, neproklijalih sjemenki, bolesnog žira te prisutnih gljiva na
bolesnom žiru. Tada su izmjerene i visine klijanaca. Gljive koje izbijaju iz bolesnog žira vide se
na slici 6.19.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
56
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
Slika 6.17. Laboratorijski pokus zaštite žira nakon
dva tjedna
Slika 6.18. Uzorci žira u pokusu nakon četiri tjedna
Slika 6.19. Gljive na bolesnom žiru
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
57
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
6.5.2. Pokus zaštite žira hrasta lužnjaka u polju
Za poljski pokus zaštite sjemena fungicidima korišten je žir iz uroda 1998. godine sakupljen
na području Gospodarske jedinice Draganićki lugovi, Šumarije Draganić, Uprave šuma Podružnice Karlovac. Sjeme je skladišteno u hladnjači Šumarskog instituta Jastrebarsko na temperaturi
od 0 do 5 °C. U proljeće u ožujku 1999. godine proveden je pokus zaštite žira po sistemu slučajnih blokova. Plan pokusa prikazan je na slici 6.20. U četiri varijante sjeme je tretirano s različitim
fungicidima, u petoj varijanti sjeme je netretirano sijano u steriliziranu zemlju a šesta varijanta je
netretirano sjeme kao kontrola. Sjeme je sijano u zemlju nabavljenu u rasadniku Šumarskog
instituta Jastrebarsko. U pokusu su korišteni slijedeći fungicidi: Vitavax 200 FF u dozi 3,5 ml/kg
žira, Vitavax extra u dozi 2,0 ml/kg žira, Captan WP 50 u koncentraciji 0,3% i Dithane S 60 u dozi
2 g/kg žira. Vitavax extra je sistemični fungicid sačinjen od tri djelatne tvari karboksin 300 g/L,
tiabendazol 25 g/L i imazalil 20 g/L a formuliran je kao tekuća suspenzija za izravnu primjenu.
Captan WP 50 pripada grupi organskih sredstava sadrži djelatnu tvar kaptan 50% i pripremljen je
kao močivo prašivo za suspenziju. Osobine fungicida Vitavax 200 FF i Dithane S 60 opisani su u
prethodnom pokusu.
Žir je ispran u toploj vodi temperature 35-42 °C kako bi se odstranila eventualna površinska
zaraza. Žirovi oštećeni insektima su odstranjeni. Za pokus su upotrijebljeni samo okularno zdravi žirovi. Nakon što je prosušen na zraku žir je tretiran fungicidima u plastičnoj posudi tako da je preparat prskan ili posut po žiru. Žir je miješan oko 5 min do ravnomjernog raspoređivanja preparata po
uzorku a zatim je sađen u plastične kontejnere koji sadrže 33 sadna mjesta (stanice). Za svaku varijantu tj. tretman posađeno je ukupno 165 žirova u pet kontejnera (slika 6.21.). Znači da je svaka
varijanta posađena u pet blokova. Registracija pokusa obavljena je nakon četiri mjeseca u srpnju 1999.
godine. U pokusu je utvrđen broj proklijalih sjemenki i dužina klijanaca. Rezultati koji se odnose na
proklijali broj sjemenki statistički su obrađeni.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
58
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
I
II
III
IV
V
Sz
K
V2
D
C
K
Sz
K
V2
D
C
V2
D
V1
Sz
D
C
V1
K
V2
V2
V1
C
Sz
V1
V1
D
Sz
C
K
Slika 6.20. Plan pokusa zaštite žira
(Objašnjenje oznaka: V1 – Vitavax extra, V2 – Vitavax 200FF, D – Dithane S-60,
C – Captan WP-50, Sz – sterilizirano tlo, K – kontrola)
Slika 6.21. Pokus zaštite žira u polju
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
59
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6. MATERIJALI I METODE RADA
6.6. Obrada podataka
Disertacija je napisana pomoću operacijskog sustava Microsoft Windows XP. Tekst je
pisan i uređivan u programu Microsoft Office Word 2003 dok su tabelarni prikazi i obrada
podataka rađeni u programu Microsoft Office Excel 2003.
Za statističku obradu podataka primijenjeni su računalni programi Statistica 6.1. (StatSoft,
Inc 2003.) i Mathematica v 4.0 (Wolfram Research, 1999.).
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
60
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7. REZULTATI RADA
100%
0,00
10,38
0,00
0,00
4,06
10,33
4,06
27,33
80%
1,55
24,53
60%
89,62
40%
0,00
25,13
0,80
22,46
5,08
81,55
Zdravi žir
Glodavci i ptice
Gljive
Kukci i gljive
7. REZULTATI RADA
Kukci
46,58
46,52
IX
X
20%
0%
VII
VIII
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
61
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.1. Analiza zdravstvenog stanja žira u periodu istraživanja
od 1996-1998. godine
Rezultati analize zdravstvenog stanja i mikoflore žira prikazani su po godinama istraživanja
(1996., 1997. i 1998.) za odabrana područja istraživanja na kojima su uzorci sakupljani (Jastrebarsko, Lipovljani, Čazma, Donji Miholjac i Otok).
Prvo je prikazano zdravstveno stanje prema kategorijama oštećenosti: oštećenost kukcima,
kukcima i gljivama, gljivama te glodavcima i pticama i učešću zdravog žira u uzorcima a zatim su
na djelu uzorka žira kategorije oštećenost gljivama prikazane utvrđene vrste gljiva na žiru. Rezultati
su prikazani tabelarno i grafički.
7.1.1. Zdravstveno stanje prema kategorijama oštećenosti žira
Uzorci žira sakupljani su tijekom navedenih godina sredinom srpnja, kolovoza, rujna i listopada u različitim razvojnim stadijima od mladih, nerazvijenih, zelenih žirića do zrelog žira. Sakupljani su s platnenih postolja, s tla pokraj postolja i širom odjela. Analiza se sastojala od utvrđivanja
broja oštećenih žirova prema uzročnicima oštećenja i zdravih žirova. Rezultati analize uzoraka s
jednog područja istraživanja prikazani su prema mjestu sakupljanja odvojeno za uzorke s platnenih postolja, odvojeno za uzorke s tla pokraj postolja te za slučajan uzorak s tla i zatim sveukupno
tj. svi obrađeni uzorci zajedno. Rezultati su prikazani po mjesecima sakupljanja uzoraka.
Uzorci su sakupljani s platnenih postolja i s tla jer se smatralo da će biti veća zaraza gljivama i to saprofitskim na uzorcima s tla nego na uzorcima s platna ali uspoređujući podatke analiza
nije se uočila pravilnost u njihovim međusobnim razlikama.
Štete od kukaca očitovale su se u vidu ubodnih ožiljaka i jedva vidljivih rupica nastalih
prilikom polaganja jajašaca žirotoča u žir, ličinke žirotoča i gusjenice savijača unutar sjemena,
izlaznih rupica ličinki i gusjenica, hodnici ispunjeni ekskrementima ili izgrižena unutrašnjost žira.
Oštećenja od kukaca i gljiva očitovala su se u praznim hodnicima ličinaka ispunjenih sivosmeđim, sivo-crnim, zelenkastim ili žućkastim micelijem gljiva, izlazne rupice ispunjene zelenkastim
ili žućkastim micelijem, ubodne ranice oko kojih su se razvile prevlake zalenkastog ili žućkastog
micelija ili bjelkaste smolaste nakupine pune spora.
Oštećenja od gljiva javljala su se u vidu pjegica i pjega sivih, crnih, smeđih, zatim u vidu crnog
tvrdog žira, crnog protrulog žira, ljubičastog tkiva oko klice, nekroze tkiva kotiledona, posmeđene
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
62
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
klice, crnog vrha klice, kotiledona prekrivenih micelijem gljive, tkivo prorašteno micelijem, fruktifikacije ispod ljuske, micelij na klici, ljubičasti micelij ispod kapice, na hilumu, narančasti micelij na
kapici i u unutrašnjosti kapice, raspucala ljuska žira iz koje izbija tijelo gljive.
Žir oštećen glodavcima i pticama prepoznao se po oštrim zasjecima na kapici žira kod
mladog žira, oguljenim dijelovima ljuske, tragovima zubiju, odgriženim dijelovima žira. Zdravi
žir imao je neoštećenu ljusku, smeđe sjajne boje, svijetlo žute jedre kotiledone i čvrstu klicu.
Prateći oštećenja kroz mjesece od srpnja do listopada mogli smo uočiti promjene u postotnim
iznosima po kategorijama oštećenosti žira.
Sredinom srpnja veličina otpalog sakupljenog žira iznosila je između 0,7 i 1,5 cm odnosno
prosječno 1,1 cm. Žirići su bili nezreli zelene boje ili potamnjeli uslijed oštećenja, većina je imala
na sebi kapicu dok je manjem broju kapica otpala. Na mladom žiru registrirana je najveća oštećenost od kukaca u vidu ubodnih ranica nastalih prilikom ulaganja jajašaca Balaninus spp. Ubodi su
se većinom nalazili uz rub kapice i ispod kapice jer je tu najmekši dio perikarpa, zatim u bazi žira
a prolazili su i kroz kapicu. Uočavani su i izlazni otvori ličinaka većinom uz rub kapice ili u bazi
žira uz hilum. Unutrašnjost žira bila je izgrižena, ispunjena ekskrementima, prazna s proraslim
micelijem gljive ili je u njoj bila ličinka. Na dijelu žira uz kapicu vidjeli su se oštri zarezi i grizotine od ptica i glodavaca. Gljive su se nalazile na hilumu, unutar kapice, s vanjske strane kapice,
na ljusci, uz ubodne rupice, izlazne otvore i unutar žira. Analizom žira utvrđena je oštećenost kukcima od 41,32% do 90,62%, a gljivama od 1,28% do 28,43%.
U kolovozu veličina otpalog žira kretala se između 1,0 do 2,6 cm, prosječno 1,8 cm.
Žirovi su bili razvijeniji i poprimali su smeđkastu boju. Većina otpalih žirova bila je oštećena kukcima s ubodnim rupicama, izlaznim rupama većinom uz rub kapice. Neki žirovi bili su iznutra
potpuno izgriženi i prazni ili ispunjeni ekskrementima, dok su u drugima kroz kotiledone prolazili
hodnici s aktivnim ličinkama. Gljive su nalažene na sličnim dijelovima žira kao i prethodni mjesec a uočavani su i simptomi bolesti poput pjegica i uleknuća u kotiledonima. Unutar praznog žira
mogao se naći sivo crni paučinasti ili smeđi micelij. Na nekim pokusnim područjima istraživanja
otpadao je i zdravi žir. Oštećenost žira kukcima bila je još uvijek vrlo visoka i iznosila je od
55,59% do 85,45%, dok je oštećenost gljivama bila između 6,96% i 24,29%.
Sredinom rujna žirovi su već gotovo razvijeni, većina je posmeđila ali mogao se pojedinačno naći i zeleni žir. Veličina žira iznosila je od 1,0 do 3,5 cm, prosječno 2,3 cm. Uz bolesne i
oštećene žirove otpadali su i zdravi žirovi. Sredinom listopada žirovi su gotovo potpuno razvijeni
i zreli. Mnogim otpalim žirovima počela je izbijati klica. Veličina žira je dosta različita i iznosi od
1,6 do 4,2 cm, prosječno 2,9 cm. U rujnu i listopadu od žirova oštećenih kukcima nalaze se žirovi
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
63
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
s jedva vidljivim ubodnim mjestom, naoko zdravi, a iznutra sa ličinkama i gusjenicama. Mnogo
je vidljivih oštećenja žirova s izlaznim okruglim otvorima ličinki Curculio spp. i ovalnim otvorima gusjenica Cydia spp. Oštećenost gljivama koja je odmah vidljiva: micelij gljive na izlaznoj
rupici, na hilumu, na ljusci žira i na klici. Oštećenost gljivama na kotiledonima i ispod ljuske
koju vidimo prilikom ljuštenja žira su razni simptomi bolesti, razvijena vegetativna i plodna
tijela na kotiledonima i ispod ljuske, crni kotiledoni ili njihovi dijelovi, trula unutrašnjost žira.
Primijećeno je da ličinke prilikom bušenja hodnika i hranjenja izbjegavaju mjesta sa simptomima
zaraze gljivom kao što su npr. crne dubinske pjege. Oštećenost žira kukcima u rujnu je iznosila
između 45,49% i 76,19%, a gljivama između 11,79% i 29,70%. Zdravog žira bilo je između
9,24% i 27,33%. U listopadu je zabilježeno oštećenje kukcima od 29,13% do 62,77% a
zaraženost gljivama bila je od 10,70% do 42,91%. Postotak zdravog žira u listopadu varirao je
od 15,33% do 45,95% ovisno o području sakupljanja uzoraka.
Zdravstveno stanje žira 1996. godine za svih pet područja istraživanja prikazano je u tablicama od 7.1. do 7.5. i na grafikonima od 7.1. do 7.5.
U mjesecu srpnju 1996. godine otpao je samo oštećen žir. Oštećenost žira kukcima kretala
se od 71,57% u Donjem Miholjcu do 89,62% u Jastrebarskom a zaraženost gljivama iznosila je
od 10, 38% u Jastrebarskom do 28,43% u Donjem Miholjcu.
U kolovozu oštećenost kukcima je isto bila visoka od 61,50 u Lipovljanima do 81,55% u
Jastrebarskom. Zaraženost gljivama kretala se od 10,33% u Jastrebarskom do 24,29% u Donjem
Miholjcu. Oštećenost kukcima i gljivama zajedno bila je 4,06% u Jastrebarskom do 9,46% u Lipovljanima. Oštećenost žira glodavcima i pticama iznosila je 4,06% u Jastrebarskom do 5,38% u
Lipovljanima. U Lipovljanima je među otpalim žirom bilo 5,38% zdravog.
U rujnu je osim oštećenog žira otpadao i zdravi žir. Zdravog žira utvrđeno je od 9,24% u
Čazmi do 27,33% u Jastrebarskom. Žira oštećenog kukcima bilo je u uzorcima od 46,58% u Jastrebarskom do 69,28% u Otoku. Zaraženost gljivama iznosila je 14,73% u Otoku do 26,38% u Lipovljanima. Oštećenost žira glodavcima iznosila je 0,86% u Donjem Miholjcu do 3,36% u Lipovljanima. Oštećenost kukcima i gljivama zajedno registrirana je u rasponu od 0,00% u Jastrebarskom do
5,94% u Čazmi.
U listopadu je otpadao smeđi zreli žir. Zdravog žira bilo je od 25,13% u Jastrebarskom do
33,17% u Donjem Miholjcu. Žira oštećenog insektima iznosilo je 29,13% u Donjem Miholjcu do
51,79% u Otoku. Tragovi glodavaca i ptica vidjeli su se na 0,12% žireva u Donjem Miholjcu do
3,33% u Lipovljanima. Kukci i gljive zajedno nađeni su na 0,25% u Donjem Miholjcu do 6,45% u
Čazmi. Oštećenost gljivama iznosila je od 11,75% u Lipovljanima do 37,33% u Donjem Miholjcu.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
64
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.1. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Jastrebarsko 1996. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s tla – ukupno
87,20
0,00
12,80
0,00
0,00
78
Slučajan uzorak
91,40
0,00
8,60
0,00
0,00
105
Sveukupno
89,62
0,00
10,38
0,00
0,00
183
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
88,60
0,00
11,40
0,00
0,00
35
Plohe s tla – ukupno
94,60
0,00
3,60
1,80
0,00
56
Slučajan uzorak
76,10
6,10
12,20
5,60
0,00
180
Sveukupno
81,55
4,06
10,33
4,06
0,00
271
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
39,60
0,00
30,20
0,00
30,20
96
Plohe s tla – ukupno
53,60
0,00
23,80
2,40
20,20
84
Slučajan uzorak
47,20
0,00
21,10
2,10
29,60
142
Sveukupno
46,58
0,00
24,53
1,55
27,33
322
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
52,50
0,00
26,30
0,00
21,20
80
Plohe s tla – ukupno
41,60
6,90
22,80
1,00
27,70
101
Slučajan uzorak
46,60
6,20
20,70
1,00
25,40
193
Sveukupno
46,52
5,08
22,46
0,80
25,13
374
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
0,00
10,38
0,00
0,00
4,06
10,33
4,06
27,33
80%
1,55
24,53
60%
25,13
0,80
22,46
Zdravi žir
Glodavci i ptice
89,62
40%
0,00
5,08
81,55
Gljive
Kukci i gljive
Kukci
46,58
46,52
IX
X
20%
0%
VII
VIII
Grafikon 7.1. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Jastrebarsko 1996. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
65
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.2. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Lipovljani 1996. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s tla – ukupno
82,54
0,00
11,11
6,35
0,00
63
Slučajan uzorak
75,00
0,00
15,40
7,70
1,90
104
Sveukupno
77,84
0,00
13,77
7,19
1,20
167
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
66,20
14,00
8,50
8,50
2,80
71
Plohe s tla – ukupno
63,90
7,70
18,60
2,50
7,20
194
Slučajan uzorak
57,50
9,50
21,50
7,00
4,50
200
Sveukupno
61,50
9,46
18,28
5,38
5,38
465
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
40,50
11,00
26,40
2,50
19,60
163
Plohe s tla – ukupno
57,90
3,70
25,70
3,20
9,50
380
Slučajan uzorak
44,50
5,50
27,50
4,50
18,00
200
Sveukupno
50,47
5,79
26,38
3,36
14,00
743
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
43,80
6,80
8,20
1,40
39,70
146
Plohe s tla – ukupno
48,60
6,00
11,60
2,80
31,00
284
Slučajan uzorak
50,50
4,00
14,50
5,50
25,50
200
Sveukupno
48,10
5,55
11,75
3,33
31,27
630
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
90%
80%
1,20
7,19
13,77
0,00
70%
5,38
5,38
18,28
9,46
14,00
3,36
31,27
26,38
3,33
11,75
60%
5,79
50%
40%
5,55
77,84
Glodavci i ptice
Gljive
Kukci i gljive
Kukci
61,50
30%
Zdravi žir
50,47
48,10
IX
X
20%
10%
0%
VII
VIII
Grafikon 7.2. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Lipovljani 1996. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
66
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.3. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Čazma 1996. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s tla – ukupno
83,00
0,60
16,40
0,00
0,00
177
Slučajan uzorak
81,50
0,00
18,50
0,00
0,00
108
Sveukupno
82,46
0,35
17,19
0,00
0,00
285
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
67,20
10,30
22,40
0,00
0,00
58
Plohe s tla – ukupno
78,80
5,90
15,30
0,00
0,00
85
Slučajan uzorak
75,00
7,70
16,00
1,30
0,00
156
Sveukupno
74,58
7,69
17,06
0,67
0,00
299
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
73,20
0,00
22,00
2,40
2,4
41
Plohe s tla-ukupno
62,75
7,84
18,63
0,00
10,78
102
Slučajan uzorak
62,50
6,25
20,00
1,25
10,00
160
Sveukupno
64,03
5,94
19,80
0,99
9,24
303
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
58,33
5,56
16,67
0,00
19,44
36
Plohe s tla – ukupno
37,70
10,20
19,40
3,10
29,60
98
Slučajan uzorak
49,80
4,80
15,90
1,00
28,50
207
Sveukupno
47,21
6,45
17,01
1,47
27,86
341
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
0,00
0,00
0,67
17,19
17,06
9,24
0,99
7,69
19,80
0,35
80%
5,94
27,86
1,47
17,01
60%
6,45
40%
82,46
Zdravi žir
Glodavci i ptice
Gljive
Kukci i gljive
74,58
64,03
Kukci
47,21
20%
0%
VII
VIII
IX
X
Grafikon 7.3. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Čazma 1996. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
67
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.4. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Donji Miholjac 1996. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
Plohe s tla – ukupno
69,00
0,00
31,00
0,00
0,00
84
Slučajan uzorak
72,50
0,00
27,50
0,00
0,00
222
Sveukupno
71,57
0,00
28,43
0,00
0,00
306
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
73,10
16,10
10,80
0,00
0,00
93
Plohe s tla – ukupno
82,10
0,00
17,90
0,00
0,00
95
Slučajan uzorak
61,10
3,10
35,80
0,00
0,00
162
Sveukupno
70,00
5,71
24,29
0,00
0,00
350
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
65,30
4,10
16,30
2,00
12,20
49
Plohe s tla – ukupno
63,20
2,60
18,40
0,00
15,80
114
Slučajan uzorak
57,60
4,90
19,10
1,10
17,40
184
Sveukupno
60,52
4,03
18,44
0,86
16,14
347
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
26,20
0,80
41,80
0,00
31,20
237
Plohe s tla – ukupno
32,80
0,00
32,80
0,30
34,20
366
Slučajan uzorak
26,20
0,00
40,20
0,00
33,60
214
Sveukupno
29,13
0,25
37,33
0,12
33,17
817
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
0,00
0,00
28,43
24,29
0,00
5,71
80%
16,14
0,86
33,17
18,44
4,03
60%
0,12
Zdravi žir
Glodavci i ptice
37,33
40%
N
71,57
70,00
Gljive
Kukci i gljive
60,52
20%
0,25
Kukci
29,13
0%
VII
VIII
IX
X
Grafikon 7.4. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Donji Miholjac 1996. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
68
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.5. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Otok 1996. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s tla – ukupno
71,90
1,70
25,10
1,20
0,00
171
Slučajan uzorak
80,60
0,00
19,40
0,00
0,00
149
Sveukupno
75,94
0,94
22,50
0,63
0,00
320
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
71,60
1,40
27,00
0,00
0,00
74
Plohe s tla – ukupno
78,00
8,00
14,00
0,00
0,00
100
Slučajan uzorak
72,50
3,30
23,50
0,70
0,00
153
Sveukupno
74,01
4,28
21,40
0,31
0,00
327
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
74,60
7,00
12,70
1,40
4,20
71
Plohe s tla – ukupno
66,70
4,60
13,90
0,00
14,80
108
Slučajan uzorak
68,70
2,10
16,40
1,40
11,40
140
Sveukupno
69,28
4,08
14,73
0,94
10,97
319
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe na platnu – ukupno
51,10
0,00
22,30
0,30
26,20
309
Plohe s tla – ukupno
54,80
0,80
21,40
0,40
22,60
248
Slučajan uzorak
48,50
1,20
18,30
0,00
32,00
169
Sveukupno
51,79
0,55
21,07
0,28
26,31
726
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
0,00
0,63
0,00
0,31
90%
22,50
21,40
80%
0,94
4,28
70%
10,97
0,94
4,08
60%
50%
40%
26,31
14,73
0,28
21,07
Zdravi žir
0,55
Glodavci i ptice
Gljive
75,94
74,01
Kukci i gljive
69,28
30%
51,79
Kukci
20%
10%
0%
VII
VIII
IX
X
Grafikon 7.5. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Otok 1996. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
69
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Zdravstveno stanje žira 1997. godine za svih pet područja istraživanja prikazano je u tablicama od 7.6 do 7.10. i na grafikonima od 7.6. do 7.10.
U srpnju je najviše kukcima oštećenog žira bilo u Otoku 90,62% a najmanje u Donjem
Miholjcu 72,07%. Zaraza gljivama bila je prisutna na 9,38% uzoraka u Otoku do 21,17% u Donjem Miholjcu. Glodavci i ptice oštetili su 2,25% žira u D. Miholjcu do 14,08% u Jastrebarskom.
Kukci i gljive zajedno nađeni su na uzorcima iz D. Miholjca 4,50% i 4,94% iz Čazme.
U kolovozu oštećenost žira kukcima kretala se od 67,74% u D. Miholjcu do 85,45% u
Jastrebarskom. Zaraza gljivama bila je prisutna na 10,13% uzoraka u Otoku do 16,13% uzoraka u
D. Miholjcu. U uzorcima iz Čazme nađeno je 13,98% zdravog žira prerano otpalog. Uzorci oštećeni od glodavaca i ptica nađeni su u Lipovljanima 13,94%. Oštećenja od kukaca i gljiva zajedno
bila su prisutna na uzorcima iz Otoka 10,76% i D. Miholjca 15,48%.
U rujnu je oštećenost žira kukcima iznosila od 54,55% u Jastrebarskom do 66,19% u
Lipovljanima. Zaraženost gljivama kretala se od 12,77% u Otoku do 21,15% u Čazmi. Oštećenost od glodavaca i ptica bila je najveća u Otoku 31,91%, u Lipovljanima je iznosila 9,35% a
u Čazmi 1,92%. Kukci i gljive zajedno utvrđeni su na uzorcima iz Jastrebarskog 6,70%, Lipovljanima 6,47, D. Miholjac 4,31% i Čazmi 2,56%. Zdravi žira je bilo 10,34% u Donjem Miholjcu
do 18,65% u Jastrebarskom. U Lipovljanima i Otoku nije bilo zdravog otpalog žira.
U listopadu oštećenost žira kukcima kretala se od 36,41% u Čazmi do 62,77% u Lipovljanima. Zaraženost gljivama iznosila je 18,02% u Jastrebarskom do 28,80 u Čazmi. Zdravog žira
bilo je 15,33% u Lipovljanima do 28,26% u Čazmi. Oštećenost od glodavaca i ptica kretala se od
0,73% u Lipovljanima do 4,95% u D. Miholjcu. Zaraza kukcima i gljivama zajedno kretala se od
2,19% do 5,43%. U Otoku u listopadu nije se mogao naći otpali žir na tlu.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
70
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.6. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Jastrebarsko 1997. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
100,00
0,00
0,00
0,00
0,00
70
Plohe s tla – ukupno
100,00
0,00
0,00
0,00
0,00
43
Slučajan uzorak
70,00
0,00
0,00
30,00
0,00
100
Sveukupno
85,92
0,00
0,00
14,08
0,00
213
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
95,30
0,00
4,70
0,00
0,00
64
Plohe s tla – ukupno
96,30
0,00
3,70
0,00
0,00
54
Slučajan uzorak
76,60
5,10
18,30
0,00
0,00
137
Sveukupno
85,49
2,75
11,76
0,00
0,00
255
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
43,70
9,40
25,00
0,00
21,90
32
Plohe s tla – ukupno
62,90
3,70
22,20
0,00
11,10
27
Slučajan uzorak
55,30
6,70
18,70
0,00
19,30
150
Sveukupno
54,55
6,70
20,10
0,00
18,65
209
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
42,30
0,00
26,90
0,00
30,80
26
Plohe s tla – ukupno
58,30
0,00
25,00
0,00
16,70
36
Slučajan uzorak
60,90
0,00
13,60
2,70
22,70
110
Sveukupno
57,56
0,00
18,02
1,74
22,67
172
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
14,08
0,00
11,76
0,00
2,75
0,00
18,65
22,67
0,00
80%
1,74
20,10
18,02
60%
6,70
85,92
0,00
Zdravi žir
Glodavci i ptice
Gljive
85,49
Kukci i gljive
40%
Kukci
54,55
57,56
IX
X
20%
0%
VII
VIII
Grafikon 7.6. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Jastrebarsko 1997. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
71
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.7. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Lipovljani 1997. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
100,00
0,00
0,00
0,00
0,00
41
Plohe s tla – ukupno
79,21
0,00
17,82
2,97
0,00
101
Slučajan uzorak
76,00
0,00
17,00
7,00
0,00
100
Sveukupno
81,40
0,00
14,46
4,13
0,00
242
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
78,80
0,00
21,10
0,00
0,00
33
Plohe s tla – ukupno
78,10
3,10
18,80
0,00
0,00
32
Slučajan uzorak
62,00
0,00
15,00
23,00
0,00
100
Sveukupno
68,48
0,61
16,97
13,94
0,00
165
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
100,00
0,00
0,00
0,00
0,00
6
Plohe s tla – ukupno
72,70
9,10
18,20
0,00
0,00
33
Slučajan uzorak
62,00
6,00
19,00
13,00
0,00
100
Sveukupno
66,19
6,47
17,99
9,35
0,00
139
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
100,00
0,00
0,00
0,00
0,00
7
Plohe s tla – ukupno
60,00
0,00
20,00
3,33
16,67
30
Slučajan uzorak
61,00
3,00
20,00
0,00
16,00
100
Sveukupno
62,77
2,19
18,98
0,73
15,33
137
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
0,00
4,13
14,46
80%
0,00
0,00
13,94
16,97
0,61
0,00
9,35
17,99
6,47
15,33
0,73
18,98
2,19
60%
Zdravi žir
Glodavci i ptice
Gljive
40%
81,40
Kukci i gljive
68,48
66,19
62,77
VIII
IX
X
Kukci
20%
0%
VII
Grafikon 7.7. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Lipovljani 1997. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
72
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.8. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Čazma 1997. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
78,80
5,60
13,10
2,50
0,00
160
Plohe s tla – ukupno
86,70
6,00
8,30
0,00
0,00
84
Slučajan uzorak
73,00
3,00
19,00
5,00
0,00
100
Sveukupno
78,78
4,94
13,66
2,62
0,00
344
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
84,00
0,00
16,00
0,00
0,00
25
Plohe s tla – ukupno
78,60
0,00
14,30
0,00
7,10
42
Slučajan uzorak
63,20
2,60
11,80
0,00
22,40
76
Sveukupno
71,33
1,40
13,29
0,00
13,98
143
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
57,90
0,00
21,10
0,00
21,00
19
Plohe s tla – ukupno
56,80
2,70
24,30
0,00
16,20
37
Slučajan uzorak
58,00
3,00
20,00
3,00
16,00
100
Sveukupno
57,69
2,56
21,15
1,92
16,67
156
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
48,10
7,40
25,90
0,00
18,50
27
Plohe s tla – ukupno
31,60
8,80
28,10
0,00
31,50
57
Slučajan uzorak
36,00
3,00
30,00
2,00
29,00
100
Sveukupno
36,41
5,43
28,80
1,09
28,26
184
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
0,00
2,62
13,66
80%
4,94
13,98
0,00
13,29
1,40
16,67
1,92
21,15
2,56
60%
28,26
1,09
28,80
Zdravi žir
Glodavci i ptice
Gljive
40%
78,78
5,43
71,33
Kukci i gljive
Kukci
57,69
36,41
20%
0%
VII
VIII
IX
X
Grafikon 7.8. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Čazma 1997. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
73
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.9. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Donji Miholjac 1997. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
83,30
0,00
14,90
1,80
0,00
114
Plohe s tla – ukupno
81,80
0,00
18,20
0,00
0,00
33
Slučajan uzorak
50,70
13,30
32,00
4,00
0,00
75
Sveukupno
72,07
4,50
21,17
2,25
0,00
222
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
60,00
20,00
20,00
0,00
0,00
15
Plohe s tla – ukupno
60,00
22,50
15,00
2,50
0,00
40
Slučajan uzorak
72,00
12,00
16,00
0,00
0,00
100
Sveukupno
67,74
15,48
16,13
0,65
0,00
155
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
83,30
0,00
16,60
0,00
0,00
18
Plohe s tla – ukupno
48,10
18,50
18,50
0,00
0,00
23
Slučajan uzorak
62,70
0,00
21,30
0,00
16,00
75
Sveukupno
64,66
4,31
20,69
0,00
10,34
116
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
75,00
0,00
12,50
0,00
12,50
8
Plohe s tla – ukupno
53,80
0,00
23,10
0,00
23,10
13
Slučajan uzorak
52,50
3,80
20,00
6,20
17,50
80
Sveukupno
54,45
2,97
19,80
4,95
17,82
101
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
0,00
2,25
0,00
0,65
16,13
21,17
80%
4,50
15,48
10,34
0,00
17,82
20,69
4,95
4,31
19,80
60%
2,97
Zdravi žir
Glodavci i ptice
Gljive
40%
Kukci i gljive
72,07
67,74
Kukci
64,66
54,45
20%
0%
VII
VIII
IX
X
Grafikon 7.9. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Donji Miholjac 1997. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
74
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.10. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Otok 1997. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
93,79
0,00
6,21
0,00
0,00
145
Plohe s tla – ukupno
90,80
0,00
9,20
0,00
0,00
163
Slučajan uzorak
83,10
0,00
16,90
0,00
0,00
65
Sveukupno
90,62
0,00
9,38
0,00
0,00
373
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
71,00
19,40
9,60
0,00
0,00
31
Plohe s tla – ukupno
88,90
0,00
11,10
0,00
0,00
36
Slučajan uzorak
78,00
12,10
9,90
0,00
0,00
91
Sveukupno
79,11
10,76
10,13
0,00
0,00
158
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
100,00
0,00
0,00
0,00
0,00
6
Plohe s tla – ukupno
50,00
0,00
50,00
0,00
0,00
2
Slučajan uzorak
48,70
0,00
12,80
38,50
0,00
39
Sveukupno
55,32
0,00
12,77
31,91
0,00
47
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0
Plohe s tla – ukupno
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0
Slučajan uzorak
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0
Sveukupno
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
90%
0,00
9,38
0,00
0,00
10,13
0,00
10,76
31,91
80%
70%
50%
Zdravi žir
12,77
0,00
60%
Glodavci i ptice
Gljive
90,62
79,11
40%
30%
Kukci i gljive
Kukci
55,32
20%
10%
0,00
0%
VII
VIII
IX
X
Grafikon 7.10. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Otok 1997. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
75
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Zdravstveno stanje žira 1998. godine za svih pet područja istraživanja prikazano je u
tablicama od 7.11. do 7.15. i na grafikonima od 7.11. do 7.15.
U srpnju oštećenost kukcima iznosila je 41,32% u Čazmi do 78,34% u Otoku. Oštećenost
gljivama kretala se od 1,28% u Jastrebarskom do 20,60 u D. Miholjcu. Oštećenost glodavcima i
pticama bila je prisutna u D. Miholjcu i Lipovljanima 2,62% i 2,83%. Zaraza kukcima i gljivama zajedno bila je najveća u D. Miholjcu (6,00%) i u Lipovljanima (8,91%). U analiziranim
uzorcima otpalog žira u Lipovljanima bilo je 45,78% zdravog žira i u Čazmi 49,31% dok na
drugim lokaliteteima nije bilo zdravog žira.
U kolovozu je oštećenost kukcima iznosila od 55,59% u Čazmi do 80,90% u Jastrebarskom. Zaraza gljivama iznosila je od 6,90% u Jastrebarskom do 20,82% u D. Miholjcu.
Otpalog zdravog žira bilo je u Lipovljanima, Jastrebarskom i Čazmi u iznosima 6,73%, 10,88%
i 24,47%. Oštećenost glodavcima i pticama bila je vrlo mala a zaraza kukcima i gljivama zajedno iznosila je 1,6% u D. Miholjcu do 8,19% u Lipovljanima.
U rujnu oštećenost kukcima bila je još uvijek dosta visoka od 45,49% u Lipovljanima
do 76,19% u Jastrebarskom. Zaraza gljivama kretala se od 11,79% u D. Miholjcu do 29,70% u
Lipovljanima. Zdravog žira bilo je malo od 10,54% u Jastrebarskom do 19,55% u Lipovljanima.
Oštećenost od glodavaca i ptica bila je vrlo malo zastupljena. Oštećenost kukcima i gljivama
zajedno iznosila je od 0,71% do 4,05%.
U listopadu je u analiziranim uzorcima zdravog žira bilo od 23,88% u Lipovljanima do
45,95% u Jastrebarskom. Oštećenost kukcima iznosila je 30,12% u Jastrebarskom do 42,86% u
Čazmi. Zaraženost gljivama kretala se od 10,70% u D. Miholjcu do 42,91% u Lipovljanima. Oštećenost glodavcima i pticama bila je vrlo mala, a postotak zaraze kukcima i gljivama zajedno
iznosio je od 1,49% do 2,34%.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
76
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.11. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Jastrebarsko 1998. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
42,10
0,00
0,00
0,00
57,90
152
Plohe s tla – ukupno
40,20
0,00
0,00
0,00
59,80
122
Slučajan uzorak
80,30
0,00
4,30
0,00
15,40
117
Sveukupno
52,94
0,00
1,28
0,00
45,78
391
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
72,90
4,20
6,20
0,00
16,70
96
Plohe s tla – ukupno
82,00
3,60
4,50
0,00
9,90
111
Slučajan uzorak
84,70
0,00
7,10
0,00
8,20
170
Sveukupno
80,90
2,12
6,10
0,00
10,88
377
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
64,30
0,00
35,70
0,00
0,00
28
Plohe s tla – ukupno
80,30
0,00
19,70
0,00
0,00
66
Slučajan uzorak
76,50
0,00
8,00
0,00
15,50
200
Sveukupno
76,19
0,00
13,27
0,00
10,54
294
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
69,20
0,00
23,10
0,00
7,70
13
Plohe s tla – ukupno
69,60
0,00
13,00
0,00
17,40
46
Slučajan uzorak
18,50
0,00
25,50
1,00
55,00
200
Sveukupno
30,12
0,00
23,17
0,77
45,95
259
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
80%
60%
10,88
0,00
6,10
2,12
45,78
10,54
0,00
13,27
0,00
45,95
Zdravi žir
0,00
1,28
0,00
0,77
Glodavci i ptice
Gljive
80,90
40%
76,19
23,17
0,00
52,94
20%
Kukci i gljive
Kukci
30,12
0%
VII
VIII
IX
X
Grafikon 7.11. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Jastrebarsko 1998. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
77
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.12. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Lipovljani 1998. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
65,10
15,20
16,70
3,00
0,00
66
Plohe s tla – ukupno
71,60
8,60
18,50
1,20
0,00
81
Slučajan uzorak
70,00
5,00
21,00
4,00
0,00
100
Sveukupno
69,23
8,91
19,03
2,83
0,00
247
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
53,10
12,20
30,60
0,00
4,10
49
Plohe s tla – ukupno
60,18
7,96
25,66
0,00
6,19
113
Slučajan uzorak
68,89
7,22
13,33
2,78
7,78
180
Sveukupno
63,74
8,19
19,88
1,46
6,73
342
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
55,41
2,70
25,68
2,70
13,51
74
Plohe s tla – ukupno
48,80
2,30
29,10
1,20
18,60
86
Slučajan uzorak
35,85
3,77
33,02
2,83
24,53
106
Sveukupno
45,49
3,01
29,70
2,26
19,55
266
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
29,40
0,00
47,10
0,00
23,50
34
Plohe s tla – ukupno
32,04
3,88
40,78
0,00
23,30
103
Slučajan uzorak
32,10
0,00
43,50
0,00
24,40
131
Sveukupno
31,72
1,49
42,91
0,00
23,88
268
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
0,00
2,83
90%
19,03
80%
6,73
1,46
19,88
19,55
2,26
8,91
0,00
8,19
70%
29,70
60%
Zdravi žir
42,91
50%
40%
23,88
3,01
Glodavci i ptice
Gljive
Kukci i gljive
69,23
30%
1,49
63,74
Kukci
45,49
20%
31,72
10%
0%
VII
VIII
IX
X
Grafikon 7.12. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Lipovljani 1998. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
78
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.13. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Čazma 1998. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
40,60
10,20
5,10
0,00
44,10
59
Plohe s tla – ukupno
52,50
5,10
7,10
0,00
35,30
99
Slučajan uzorak
33,08
0,00
4,62
0,00
62,31
130
Sveukupno
41,32
3,82
5,56
0,00
49,31
288
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
68,10
0,00
14,50
0,00
17,40
69
Plohe s tla – ukupno
64,30
0,00
13,40
0,00
22,30
112
Slučajan uzorak
43,30
5,30
20,00
2,00
29,30
150
Sveukupno
55,59
2,42
16,62
0,91
24,47
331
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
61,50
0,00
17,90
0,00
20,50
78
Plohe s tla – ukupno
55,30
5,30
27,30
2,30
9,80
132
Slučajan uzorak
51,90
5,00
24,40
1,90
16,90
160
Sveukupno
55,14
4,05
24,05
1,62
15,14
370
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
49,30
0,00
18,70
0,00
32,00
75
Plohe s tla – ukupno
44,30
3,10
20,00
1,30
31,30
160
Slučajan uzorak
38,00
2,70
22,00
2,00
35,30
150
Sveukupno
42,86
2,34
20,52
1,30
32,99
385
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
15,14
90%
80%
24,47
49,31
0,91
70%
16,62
60%
2,42
50%
1,62
32,99
24,05
1,30
4,05
0,00
5,56
3,82
Zdravi žir
20,52
2,34
40%
Gljive
Kukci i gljive
Kukci
55,59
30%
20%
Glodavci i ptice
55,14
42,86
41,32
10%
0%
VII
VIII
IX
X
Grafikon 7.13. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Čazma 1998. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
79
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.14. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Donji Miholjac 1998. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
72,80
6,50
15,20
5,40
0,00
92
Plohe s tla – ukupno
65,30
5,30
29,30
0,00
0,00
75
Slučajan uzorak
73,00
6,00
19,00
2,00
0,00
100
Sveukupno
70,78
6,00
20,60
2,62
0,00
267
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
75,20
0,00
24,00
0,80
0,00
258
Plohe s tla – ukupno
75,30
3,10
21,00
0,60
0,00
162
Slučajan uzorak
80,50
3,40
13,60
2,50
0,00
118
Sveukupno
76,39
1,67
20,82
1,11
0,00
538
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
73,00
0,00
11,90
0,00
15,10
126
Plohe s tla – ukupno
75,60
3,40
11,60
1,20
8,20
86
Slučajan uzorak
74,10
0,00
11,80
1,90
12,20
212
Sveukupno
74,05
0,71
11,79
1,18
12,26
424
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
34,09
0,00
6,82
2,27
56,82
44
Plohe s tla – ukupno
46,70
0,00
12,20
0,00
41,10
90
Slučajan uzorak
46,10
0,00
10,90
1,00
41,90
193
Sveukupno
44,65
0,00
10,70
0,92
43,73
327
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
80%
0,00
2,62
0,00
1,11
20,60
20,82
6,00
12,26
1,67
1,18
11,79
0,71
Zdravi žir
60%
40%
43,73
0,92
10,70
0,00
70,78
76,39
Glodavci i ptice
Gljive
Kukci i gljive
74,05
Kukci
44,65
20%
0%
VII
VIII
IX
X
Grafikon 7.14. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Donji Miholjac 1998. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
80
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.15. Zdravstveno stanje žira (%), Šumarija Otok 1998. godina
VII mjesec
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
85,50
0,00
14,50
0,00
0,00
256
Plohe s tla – ukupno
78,40
2,80
18,80
0,00
0,00
218
Slučajan uzorak
62,40
15,40
22,20
0,00
0,00
117
Sveukupno
78,34
4,06
17,60
0,00
0,00
591
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
82,30
4,10
13,60
0,00
0,00
147
Plohe s tla – ukupno
73,90
4,90
21,10
0,00
0,00
142
Slučajan uzorak
78,90
0,00
21,10
0,00
0,00
76
Sveukupno
78,36
3,56
18,08
0,00
0,00
365
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
69,60
2,60
18,30
0,00
9,50
115
Plohe s tla – ukupno
60,45
3,73
23,88
0,00
11,94
134
Slučajan uzorak
57,34
3,50
23,78
3,50
11,89
143
Sveukupno
61,99
3,32
22,19
1,28
11,22
392
Kukci
Kukci i gljive
Gljive
Glodavci i ptice
Zdravi žir
N
Plohe s platna – ukupno
52,90
0,00
25,50
0,00
21,60
51
Plohe s tla – ukupno
49,50
1,98
25,25
0,99
22,28
202
Slučajan uzorak
46,93
2,63
23,25
1,75
25,44
228
Sveukupno
48,65
2,08
24,32
1,25
23,70
481
VIII mjesec
IX mjesec
X mjesec
100%
90%
80%
0,00
0,00
17,60
18,08
4,06
3,56
70%
11,22
1,28
23,70
22,19
1,25
3,32
24,32
60%
2,08
50%
40%
78,34
Glodavci i ptice
Gljive
Kukci i gljive
78,36
Kukci
61,99
30%
Zdravi žir
48,65
20%
10%
0%
VII
VIII
IX
X
Grafikon 7.15. Zdravstveno stanje žira (%) za sveukupne iznose po
mjesecima, Otok 1998. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
81
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.1.2. Analiza mikoflore žira
Nakon određivanja postotka zaraženosti sjemena gljivama u uzorcima pristupilo se fitopatološkoj analizi žira. Žirovi zaraženi gljivama, s prisutnim vegetativnim ili plodnim tijelom gljiva
ili sa simptomi oboljenja, odvajani su i analizirani kako bi se utvrdili uzročnici oboljenja. Rezultati fitopatološke analize prikazani su za sveukupni uzorak po područjima istraživanja, koji su
činili uzorci s platnenih ploha, ploha s tla i slučajan uzorak s tla, nakon što se ustanovilo da nema
razlike između uzoraka s platna i s tla. Podaci su prikazani prema mjesecima sakupljanja žirova
odnosno prema razvojnim stadijima žira od mladog do zrelog žira te zajedno za cjelokupni period
sakupljanja od sedmog do desetog mjeseca.
Iz rezultata se vidi da je utvrđeno 19 rodova gljiva na žiru. Unutar tih rodova registrirano
je 29 vrsta koje su opisane u zasebnom poglavlju. Gljive većinom pripadaju polifagnim vrstama koje
dolaze posvuda u prirodi. Mnoge dolaze kao saprofiti ali ima i dosta parazita, uzročnika bolesti,
od kojih su neke specijalizirani paraziti, nekrotrofni paraziti ili fakultativni paraziti o čemu će biti
pisano kasnije.
Na mladim zelenim žirovima i smeđkastom žiru u srpnju i kolovozu, nalazile su se većinom sljedeće gljive iz rodova: Fusarium, Alternaria, Penicillium, Trichothecium, Trichoderma,
Ophiostoma i Phomopsis. Od drugih gljiva prisutnih na žiru zapažene su gljive iz rodova
Chaetomium, Doratomices, Botrytis, Fusella i Verticillium. Na ubodnim ranicama nastalim prilikom
polaganja jaja žirotoča uz rub kapice često bi se naselila gljiva iz roda Fusarium. U praznim
mladim žirovima nalazile su se hife s konidijama gljive iz roda Alternaria i bijeli micelij gljive iz
roda Fusarium. Na ljusci većinom mladog žira razvile bi se gljive iz rodova Chaetomium, Arthrobotris,
Doratomyces, Fusella, Ophiostoma i Verticillium.
Na žiru u završnoj fazi sazrijevanja i na zrelom žiru, u rujnu i listopadu, najčešće su se pojavljivale gljive iz rodova Ophiostoma, Ciboria, Phomopsis, Fusarium i Penicillium. Između ostalih
gljiva nalažene su gljive iz rodova Gloeosporium, Pestalotia, Stereum, Schizophyllum i druge. Na
kotiledonima zrelog žira nalazile bi se pjege iz kojih su se kasnije razvile gljive iz rodova Ciboria,
Graphium (nesavršeni stadij Ophiostoma-e) ili Phomopsis. Isto tako nalazile su se i nekroze uzrokovane gljivom iz roda Gloeosporium. Na pocrnjelim ili posmeđenim vrhovima izraslih klica razvile su
se gljive iz rodova Fusarium ili Penicillium. Između ljuske žira i kotoledona često bi se nalazila
gljiva iz roda Alternaria. Na površini ljuske uz raspukline i u vršnom dijelu žira izrasla bi gljiva iz
roda Aspergillus.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
82
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Na mladom kao i na zrelom žiru u napuštenim hodnicima ličinki dolazile bi gljive iz rodova
Penicillium, Botrytis i Alternaria. Na izlaznim rupicama od ličinki ili gusjenica nalazile bi se gljive iz rodova Penicillium i Trichoderma. S vanjske strane kapice žira često se nalazila gljiva iz roda Trichothecium. Ličinke koje buše hodnike u žiru izbjegavale su područja oštećenog tkiva žira od gljiva poput gljiva iz rodova Ophiostoma, Phomopsis i Ciboria. Unutar kapice u njenoj bazi i na
hilumu žira naselile bi se gljive iz rodova Fusarium, Trichothecium i Trichoderma.
Rezultati fitopatološke analize za 1996. godinu prikazani su u tablicama br. 7.16.-7.20. Mikoflora žira cjelokupnog perioda sakupljanja uzoraka po područjima istraživanja prikazana je na grafikonima br. 1-5. U tablici br. 7.21. prikazana je zastupljenost gljiva izoliranih sa žira u postocima
po područjima istraživanja i njihova srednja vrijednost. Na grafikonu br. 7.21. prikazana je njihova
srednja vrijednost za sva područja zajedno.
Na području istraživanja Jastrebarsko, za cjelokupni period sakupljanja, najčešće su bile
zastupljene slijedeće gljive: Ciboria batschiana (46,67%), Phomopsis quercella (21,90%), Fusarium
spp. (7,14%), Penicillium spp. (5,71%) i Trichothecium roseum (2,86%).
U uzorcima s područja istraživanja Lipovljani najčešće izolirane gljive bile su: Ciboria
batschiana (22,49%), Penicillium spp. (17,72%), Phomopsis quercella (17,46%), Ophiostoma
spp. (12,43%), Fusarium spp. (9,52%) i Trichothecium roseum (6,08%).
Rezultati analize uzoraka s područja istraživanja Čazma pokazuju da su najzastupljenije
gljive bile: Fusarium spp. (29,36%), Ciboria batschiana (16,97%), Penicillium spp. (8,72%), Alternaria
alternata (8,26%) i Ophiostoma spp. (7, 34%).
Najčešće prisutne gljive u uzorcima iz Donjeg Miholjca su bile: Ciboria batschiana (28,84%),
Phomopsis quercella (21,44%), Ophiostoma spp. (13, 49%), Fusarium spp. (12,20%) i Penicillium
spp. (7,95%).
Najzastupljenije gljive u uzorcima iz Otoka su: Phomopsis quercella (20,76%), Penicillium
spp. (18,71%), Ciboria batschiana (16,37%), Alternaria alternata (12,28%) i Fusarium spp. (10,82%).
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
83
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.16. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Jastrebarsko, 1996. godina
VII mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
9
2
%
47,37
10,53
1
5,26
VIII mjesec
Sveukupno
n
%
6
2
1
21,43
7,14
3,57
2
1
3
7,14
3,57
10,71
6
21,43
1
3,57
3
4
15,79
21,05
2
2
2
7,14
7,14
7,14
19
183
10,38
100
28
271
10,33
100
IX mjesec
Sveukupno
n
%
X mjesec
Sveukupno
n
%
53
67,09
45
53,57
2
2,53
1
1,19
1
1,27
21
2
26,58
2,53
2
3
5
2
24
2,38
3,57
5,95
2,38
28,57
2
2,38
84
374
22,46
100
79
322
24,53
100
VII - X
Sveukupno
n
%
6
2
1
2,86
0,95
0,48
98
2
1
15
2
2
4
12
2
46
2
2
5
6
2
46,67
0,95
0,48
7,14
0,95
0,95
1,90
5,71
0,95
21,90
0,95
0,95
2,38
2,86
0,95
210
1150
18,26
100
50
45
40
35
30
%
25
20
15
10
5
A
lte
r
na
A ria
rth al
ro ter
bo na
A try ta
sp
i
e s sp
Bo rgill p.
u
t
C ry s s
Ch ibo tis c pp
.
r
i
a
D eto ia b nere
or m at
i
at
s a
om um chi
g
yc
l an
es obo a
st
em sum
Fu on
G
sa itis
lo
eo Fus ri um
sp ell
or a s pp
iu oli
.
m
v
qu ace
O
ph
a
e
io rcin
sto
u
m
Pe
n i ma
ci
s
p
l
p
P lium .
Sc Pho esta
s
hi m lo pp.
zo op tia
ph sis sp
yl
p
lu que .
m rc
e
c
St
er om lla
Tr eum mu
Tr i ch
h ne
i c od irs
ho er ut
th ma um
ec
iu vir
m id
e
r
V
er ose
tic
um
ill
iu
m
sp
.
0
Grafikon 7.16. Gljive izolirane sa žira (%), Jastrebarsko, VII-X mjesec, 1996. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
84
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.17. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Lipovljani, 1996. godina
VII mjesec
Sveukupno
VIII mjesec
Sveukupno
IX mjesec
Sveukupno
X mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
n
%
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
2
6
8,70
26,09
6
7,06
2
1,02
1
1,18
3
60
1,53
30,61
25
33,78
16
8,16
3
4,05
1
20
17
1,35
27,03
22,97
6
8,11
2
2,70
74
630
11,75
100
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
5
1
21,74
4,35
1
4,35
6
1
12
7
7,06
1,18
14,12
8,24
9
8
10,59
9,41
8
9,41
1
7
4,35
30,43
11
16
12,94
18,82
23
167
13,77
100
85
465
18,28
100
17
42
2
52
8,67
21,43
1,02
26,53
2
1,02
196
743
26,38
100
n
%
VII - X
Sveukupno
n
%
10
6
2,65
1,59
4
85
6
1
36
8
1
47
67
2
66
1,06
22,49
1,59
0,26
9,52
2,12
0,26
12,43
17,72
0,53
17,46
2
14
23
0,53
3,70
6,08
378
2005
18,85
100
25
20
%
15
10
5
thr
Ar
Al
te r
na
r
ia
al
te
ob rna
ta
otr
A s y is
pe
s
rg pp .
Bo illu
ss
tr
pp
Ci ytis
.
b
c
in
or
Ch
er
ia
ae
ea
b
Do tom atsc
i
hi
ra
a
to um
my
glo na
ce
bo
ss
s
tem um
o
Fu ni
sa tis
Gl
Fu ri um
oe
o s sella s pp
po
riu oliv .
ac
m
ea
O qu e
ph
rci
io
n
um
st
Pe om a
ni
ci l spp
.
li
Pe um
sp
sta
Ph
om lo t p .
Sc
ia
op
hi
sp
zo
s
p.
ph is q
ue
yl
lu
m rcel
S t c o m la
er
m
e
T r um un
i ch
hi e
rs
Tr
o
i ch d er ut u
oth m a m
v
ec
ium irid
e
r
Ve o s
rti eum
c il
liu
m
sp
.
0
Grafikon 7.17. Gljive izolirane sa žira (%), Lipovljani, VII-X mjesec, 1996. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
85
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.18. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Čazma, 1996. godina
VII mjesec
Sveukupno
VIII mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
5
2
10,20
4,08
13
1
25,49
1,96
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
2
2
18
7
4,08
4,08
36,73
14,29
4
8,16
19
3
37,25
5,88
1
7
1,96
13,73
2
7
4,08
14,29
3
4
5,88
7,84
49
285
17,19
100
51
299
17,06
100
IX mjesec
Sveukupno
n
%
5
18
1
8,33
30,00
1,67
22
5
36,67
8,33
2
4
2
1
3,33
6,67
3,33
1,67
60
303
19,80
100
X mjesec
Sveukupno
n
VII - X
Sveukupno
%
19
32,76
5
8,62
11
10
1
11
18,97
17,24
1,72
18,97
1
1,72
58
341
17,01
100
n
%
18
3
8,26
1,38
5
37
3
2
64
15
2,29
16,97
1,38
0,92
29,36
6,88
16
19
5
13
1
1
5
11
7,34
8,72
2,29
5,96
0,46
0,46
2,29
5,05
218
1228
17,75
100
35
30
25
%
20
15
10
5
A
lte
rn
a
A ria
rth a
ro lter
bo na
A try ta
sp
i
e ss
Bo rgil pp.
lu
C try s
Ch ibo tis s pp
ci
.
r
a
D eto ia b ner
or m at ea
at
s
om ium chi
yc glo ana
es
b
s t osu
em m
Fu on
G
sa itis
lo
F
eo us ri um
sp ell
or a s pp
iu oli
m
v .
qu ace
O
ph
a
e
io rcin
Pe stom um
ni
ci a sp
lli
p
Ph Pes um .
Sc
om tal sp
hi
p
zo op otia .
ph sis sp
yl
p
q
lu ue .
m rc
St
co ell
e
m a
m
Tr reu
m
un
i
Tr ch
i c od hirs e
ho er ut
th ma um
ec
iu vir
m id
e
V
er rose
tic
um
ill
iu
m
sp
.
0
Grafikon 7.18. Gljive izolirane sa žira (%), Čazma, VII-X mjesec,
1996. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
86
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.19. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Donji Miholjac, 1996. godina
VII mjesec
Sveukupno
VIII mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
13
14,94
6
7,06
5
5,88
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
3
2
24
18
3,45
2,30
27,59
20,69
9
10,34
2
11
1
1
11
4
1,18
1,18
12,94
4,71
2,30
12,64
4
26
10
12
4,71
30,6
11,76
14,12
3
2
3,45
2,30
3
2
3,53
2,35
87
306
28,43
100
85
350
24,29
100
IX mjesec
Sveukupno
n
%
X mjesec
Sveukupno
n
%
1
20
1,56
31,25
136
44,59
18
28,13
13
4,26
1
2
1,56
3,13
11
59
15
3,61
19,34
4,92
22
34,38
71
23,28
64
347
18,44
100
305
817
37,33
VII - X
Sveukupno
100
n
%
19
3,51
6
156
4
3
66
22
11
73
43
12
116
1,11
28,84
0,74
0,55
12,20
4,07
2,03
13,49
7,95
2,22
21,44
6
4
1,11
0,74
541
1820
29,73
100
35
30
25
%
20
15
10
5
A
lte
rn
a
A r ia
rth al
ro ter
b o na
A try ta
sp is
e
sp
Bo rg ill p .
u
t
C ryt s s
Ch ib o is c pp .
in
ri
a
D etom a ba ere
a
or
t
at ium sch
om
i
a
y c glo na
es
b
s t o su
em m
Fu o n
it
s
G
lo
Fu ari u is
eo
m
s
e
sp
or lla o s pp
iu
.
m liv
O qu acea
ph er
io cin
s
Pe tom um
ni
ci a sp
lli
p.
P
e um
P
Sc h om stal sp
p
o
hi
zo op s tia .
ph is sp
p
yl
q
lu uer .
m
c
e
St co ll
er
m a
Tr eum m u
i
Tr ch o h i n e
r
ic
h o d er sut
th m a um
ec
iu viri
m
de
V
er ro se
tic um
ill
iu
m
sp
.
0
Grafikon 7.19. Gljive izolirane sa žira (%), Donji Miholjac, VII-X mjesec,
1996. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
87
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.20. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Otok, 1996. godina
VII mjesec
Sveukupno
VIII mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
23
31,94
19
2
27,14
2,86
1
1,39
2
2,86
19,44
5,56
1
1
9
4
1,43
1,43
12,86
5,71
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
14
4
IX mjesec
Sveukupno
n
%
2
46
1,31
30,07
8
17,02
6
3,92
4,26
19,15
14,89
2,13
14,89
10
32
8
49
6,54
20,92
5,23
32,03
2,86
20,00
2,86
10,00
1,39
9,72
2,78
5
2
7,14
2,86
1
2,13
100
70
327
21,40
100
47
319
14,73
100
8
11,11
1
7
2
72
320
22,50
153
729
21,07
VII - X
Sveukupno
%
4,26
21,28
2
14
2
7
1,39
15,28
n
2
10
2
9
7
1
7
1
11
X mjesec
Sveukupno
100
n
%
42
2
12,28
0,58
7
56
1
1
37
8
2
22
64
11
71
2,05
16,37
0,29
0,29
10,82
2,34
0,58
6,43
18,71
3,22
20,76
6
10
2
1,75
2,92
0,58
342
1695
20,18
100
25
20
%
15
10
5
Al
te
rn
a
A r ia
rth al
ro ter
b o na
A try ta
sp is
er sp
Bo g ill p .
u
t
Ci r yti s s p
s
b
Ch
c p.
o
ae ria in e
Do tom ba rea
ts
ra
to ium ch i
my
g an
ce lo b a
s s os
um
te
Fu mo n
i
s
G
F ari tis
lo
eo u se um
sp
l
s
or la o pp .
iu
m liv a
O qu cea
ph er
io cin
s
Pe tom um
ni
ci a sp
l
Pe lium p .
Ph
s
t
sp
Sc
a
o
h i m o lo ti p .
zo
ps a s
ph is
pp
yl
q
lum uer .
St co cell
er
m a
Tr eum m u
i
Tr ch o h ir n e
ic
h o d er sut u
th m a m
ec
ium viri
d
Ve ro e
rti seu
ci m
lli
um
sp
.
0
Grafikon 7.20. Gljive izolirane sa žira (%), Otok, VII-X mjesec, 1996. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
88
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.21. Zastupljenost gljiva izoliranih sa žira u postocima po područjima
istraživanja i srednja vrijednost za sva područja zajedno, 1996. godina
Mikoflora
Jastrebarsko
Čazma
D. Miholjac
Otok
Lipovljani
Srednja vr.
2,86
8,26
3,51
12,28
2,65
5,91
Arthrobotrys spp.
0,95
1,38
0,58
1,59
1,13
Aspergillus spp.
0,48
Alternaria alternata
Botrytis cinerea
0,48
2,29
1,11
2,05
1,06
1,63
Ciboria batschiana
46,67
16,97
28,84
16,37
22,49
26,27
Chaetomium globosum
0,95
1,38
0,74
0,29
1,59
0,99
Doratomyces stemonitis
0,48
0,92
0,55
0,29
0,26
0,50
Fusarium spp.
7,14
29,36
12,20
10,82
9,52
13,81
Fusella olivacea
0,95
6,88
4,07
2,34
2,12
3,27
Gloeosporium quercinum
0,95
2,03
0,58
0,26
0,96
Ophiostoma spp.
1,90
7,34
13,49
6,43
12,43
8,32
Penicillium spp.
5,71
8,72
7,95
18,71
17,72
11,76
Pestalotia spp.
0,95
2,29
2,22
3,22
0,53
1,84
Phomopsis quercella
21,90
5,96
21,44
20,76
17,46
17,50
Schizophyllum commune
0,95
0,46
Stereum hirsutum
0,95
0,46
Trichoderma viride
2,38
2,29
Trichothecium roseum
2,86
5,05
Verticillium spp.
0,95
0,71
0,53
0,65
1,75
3,70
2,53
1,11
2,92
6,08
3,60
0,74
0,58
0,76
30
25
20
%
15
10
5
A
lte
r
na
A ria
rth al
ro ter
bo na
A try ta
sp
i
e s sp
Bo rgil p.
lu
t
C ryt s s
Ch ibo is c pp.
ri
in
a
D eto a ba ere
or m
t
s a
at
i
om um chia
yc glo na
es
b
s t osu
em m
Fu on
G
sa itis
lo
F
eo us ri um
sp ell
or a s pp
iu oli
m
v .
qu ace
O
ph
a
e
io rcin
sto
u
Pe
m
ni ma
ci
lli spp
P Pe um .
Sc hom stal sp
p
o
hi
zo ops tia .
ph is sp
p
q
yl
lu uer .
m
ce
co lla
St
e
m
Tr reum mu
Tr i ch
h ne
i c od irs
ho er ut
th ma um
ec
iu vir
m id
e
V
er rose
tic
um
ill
iu
m
sp
.
0
Grafikon 7.21. Srednja vrijednost (%) gljiva izoliranih sa žira za sva područja
istraživanja, 1996. godinu
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
89
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Rezultati fitopatološke analize za 1997. godinu prikazani su u tablicama 7.22.-7.26. U grafikonima 7.22.-7.26. prikazane su gljive na žiru za cijeli period od srpnja do listopada. Tablica 7.27.
prikazuje zastupljenost gljiva izoliranih sa žira u postocima po područjima istraživanja i njihovu
srednju vrijednost koja je prikazana i na grafikonu 7.27.
Na području istraživanja Jastrebarsko najčešće su bile zastupljene slijedeće gljive: Fusarium
spp. (17,48%), Ciboria batschiana (14,56%), Penicillium spp. (14,56%), Phomopsis quercella
(13,59%), Alternaria alternata (9,71%) i Trichoderma viride (7,77%).
Na području istraživanja Lipovljani najčešće izolirane gljive bile su: Fusarium spp. (17,54%),
Ophiostoma spp. (13,16%), Penicillium spp. (12,28%), Trichothecium roseum (11,40%), Alternaria
alternata (10,53%), Phomopsis quercella (8,77%) i Fusella olivacea (7,89%).
Najzastupljenije gljive u uzorcima s područja istraživanja Čazma bile su: Fusarium spp.
(16,45%), Ciboria batschiana (15,13%), Ophiostoma spp. (12,50%), Phomopsis quercella (12,50%),
Trichothecium roseum (12,50) i Penicillium spp. (10,53%).
U uzorcima iz Donjeg Miholjca najčešće determinirane gljive bile su: Fusarium spp. (25,86%),
Alternaria alternata (21,55%), Phomopsis quercella (20,69%), Ciboria batschiana (16,38%),
Botrytis cinerea (3,45%) i Penicillium spp. (2,59%).
U uzorcima iz Otoka najzastupljenije gljive bile su: Fusarium spp. (56,14%), Ophiostoma
spp. (12,28%), Alternaria alternata (10,53%), Fusella olivacea (8,77%) i Botrytis cinerea (7,01%).
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
90
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.22. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Jastrebarsko, 1997. godina
VII mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
VIII mjesec
Sveukupno
0
X mjesec
Sveukupno
VII - X
Sveukupno
n
%
n
%
n
%
n
%
6
20,00
3
7,14
1
3,22
10
9,71
1
2,38
7
16,67
8
25,81
1
3
15
9,71
2,91
14,56
5
11,90
3
9,68
1
2
6
2,38
4,76
14,29
1
3
5
3,22
9,68
16,13
7
2
16,67
4,76
7
22,58
18
2
2
6
15
2
14
2
17,48
1,94
1,94
5,83
14,56
1,94
13,59
1,94
3
0
IX mjesec
Sveukupno
10,00
10
2
33,33
6,67
1
4
2
3,33
13,33
6,67
2
6,67
4
4
9,52
9,52
2
1
6,45
3,22
8
5
7,77
4,85
30
255
11,76
100
42
209
20,10
100
31
172
18,02
100
103
636
16,19
100
20
18
16
14
%
12
10
8
6
4
2
A
lte
rn
a
A r ia
r th a l
ro ter
b o na
A tr y ta
sp is
er sp
Bo g ill p .
us
t
Ci rytis s pp
b
Ch
or cin .
ia
a
e
D etom ba rea
or
t
at ium sch
om
ia
y c glo na
bo
es
s te su
m
Fu mo n
it
s
G
F ari is
lo
eo u se um
sp
s
l
or la o pp .
iu
m liv a
O qu cea
ph er
io cin
s
Pe tom um
ni
a
ci l sp
p
Pe lium .
Ph
sta
s
Sc
o
p
h i m o lo tia p .
ps
zo
s
ph is
pp
q
yl
.
lu uer
m
ce
S t c o lla
er
m
Tr eum m u
T r i ch o h i n e
i ch d rsu
ot erm t um
he
ci a vi
um rid
Ve ro e
rti seu
c il m
liu
m
sp
.
0
Grafikon 7.22. Gljive izolirane sa žira (%), Jastrebarsko, VII-X mjesec,
1997. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
91
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.23. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Lipovljani, 1997. godina
VII mjesec
Sveukupno
VIII mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
11
31,43
1
2
3,57
7,14
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
2
IX mjesec
Sveukupno
n
1
1
6
n
28,57
17,14
17,14
35
242
14,46
100
8
3
n
%
4
15,38
12
3
1
2
4
10,53
2,63
0,88
1,75
3,51
2
7,69
2
4
4
1
8
7,69
15,38
15,38
3,85
30,77
1
3,85
1
20
9
2
15
14
1
10
2
1
3
13
1
0,88
17,54
7,89
1,75
13,16
12,28
0,88
8,77
1,75
0,88
2,63
11,40
0,88
26
137
18,98
100
114
683
16,69
100
4,00
4,00
4,00
28,57
10,71
2
2
7,14
7,14
2
7,14
3
8
12,00
32,00
2
8,00
1
6
1
3,57
21,43
3,57
2
7
8,00
28,00
28
165
16,97
100
25
139
17,99
100
VII - X
Sveukupno
%
5,71
1
10
6
%
X mjesec
Sveukupno
20
18
16
14
12
%
10
8
6
4
2
A
lte
r
na
r
i
A
rth a al
ro ter
b o na
A try i ta
sp
ss
er
p
Bo gill p.
try us
C
s
t
Ch ibo is c pp.
ae ria in e
t
r
D
b
or om ats ea
i
at
c
o m um hia
y c glo na
b
es
s t o su
em m
Fu o n
it
s
G
lo
Fu ari u is
eo
m
sp sell
or a o s pp
iu
m liva .
c
q
O
ph uer ea
io cin
s
Pe tom um
ni
ci a sp
lli
um p .
P Pe
Sc h om stal spp
o
hi
zo op s tia .
ph is sp
p
q
yl
lu uer .
m
ce
St
c
er o m lla
Tr eum mu
Tr i ch o h i ne
r
ic
ho der sut u
th ma m
ec
iu viri
m
de
r
V
er ose
tic
um
ill
iu
m
sp
.
0
Grafikon 7.23. Gljive izolirane sa žira (%), Lipovljani, VII-X mjesec,
1997. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
92
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.24. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Čazma, 1997. godina
VII mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
6
12,77
2
4,26
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
5
10,64
11
4
23,40
8,51
7
14,89
VIII mjesec
Sveukupno
n
%
IX mjesec
Sveukupno
n
%
X mjesec
Sveukupno
n
%
1
5,26
1
3,03
2
10,53
2
6,06
19
35,85
1
5,26
7
21,21
6
11,32
3
3
15,79
15,79
1
4
6
3,03
12,12
18,18
2
12
3,77
22,64
5
26,32
4
1
12,12
3,03
2
10
3,77
18,87
2
3,77
53
184
28,80
100
2
10
4,26
21,28
1
2
1
5,26
10,53
5,26
47
344
13,66
100
19
143
13,29
100
7
21,21
33
156
21,15
100
VII - X
Sveukupno
n
%
6
3,95
2
2
23
5
1,32
1,32
15,13
3,29
25
4
3
19
16
2
19
1
2
3
19
1
16,45
2,63
1,97
12,50
10,53
1,32
12,50
0,66
1,32
1,97
12,50
0,66
152
827
18,38
100
18
16
14
%
12
10
8
6
4
2
A
lte
rn
a
A r ia
rth al
ro ter
b o na
A try ta
sp is
sp
e
Bo rg il p .
try lus
C
s
Ch ib o tis c pp
ae ria in .
e
t
D
or om bats rea
iu
at
c
om m hi
y c glo ana
es
b
s t o su
em m
Fu o n
i
s
G
lo
Fu ari u tis
eo
m
s
e
sp
or lla o s pp
iu
m li v .
O qu ace
ph er a
io cin
Pe stom um
ni
ci a sp
lli
p
Ph Pes um .
ta
Sc
s
o
p
h i mo lo t p .
i
zo
ph p sis a sp
p
yl
q
lu ue .
m rc
e
S t c o ll
e
m a
Tr reum m
u
i
c
Tr h o h i n e
rs
ic
d
h o er ut
th ma um
ec
iu viri
m
de
V
er ro se
tic um
ill
iu
m
sp
.
0
Grafikon 7.24. Gljive izolirane sa žira (%), Čazma, VII-X mjesec,
1997. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
93
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.25. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Donji Miholjac, 1997. godina
VII mjesec
Sveukupno
VIII mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
18
38,30
7
28,00
3
6,38
1
4,00
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
IX mjesec
Sveukupno
n
%
12
60,00
2
10,00
8
3
32,00
12,00
4
16,67
1
2,13
2
8,00
1
3
4,17
12,50
1
7
2,13
14,89
4
16,00
9
37,50
1
2,13
47
222
21,17
100
24
116
20,69
100
4
2
20
101
19,80
VII - X
Sveukupno
%
29,17
34,04
100
n
7
16
25
155
16,13
X mjesec
Sveukupno
n
%
25
21,55
4
19
3,45
16,38
30
3
25,86
2,59
4
3
1
24
2
3,45
2,59
0,86
20,69
1,72
1
0,86
116
594
19,53
100
20,00
10,00
100
30
25
%
20
15
10
5
A
lte
rn
A aria
rth a
ro lter
bo n
A try ata
sp is
e
s
Bo rg il pp .
lu
t
r
C y s
Ch ibo tis s pp
ae ria cin .
D
or tom bat erea
at
o m ium sch
y c glo iana
es
b
s t o su
em m
Fu o n
G
sa iti
lo
F
eo us ri um s
sp ell
or a s pp
iu oli
m
v .
O qu ace
ph
a
e
io rci
n
s
t
u
Pe om m
ni
ci a sp
ll
p
Ph Pes ium .
Sc
t
o
s
a
hi m o lo pp
t
.
zo
ph p sis ia sp
yl
p
lu que .
m r
St co cel
la
e
Tr reu mm
m
i
u
n
Tr ch
i c od hirs e
h o er ut
th ma um
ec
iu vir
m id
e
V
er ro s
tic eu
ill m
iu
m
sp
.
0
Grafikon 7.25. Gljive izolirane sa žira (%), Donji Miholjac, VII-X mjesec,
1997. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
94
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.26. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Otok, 1997. godina
VII mjesec
Sveukupno
VIII mjesec
Sveukupno
IX mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
5
3
14,28
8,57
1
6,25
4
11,43
19
3
54,29
8,57
9
2
56,25
12,50
4
1
2,86
4
25,00
35
373
9,38
100
16
158
10,13
100
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
n
%
X mjesec
Sveukupno
n
VII - X
Sveukupno
n
%
6
3
10,53
5,26
4
7,01
66,67
32
5
56,14
8,77
2
33,33
7
12,28
6
47
12,77
100
57
578
9,86
100
0
0
0
%
0
60
50
%
40
30
20
10
A
lte
rn
A aria
rth a
ro lte
b rn
A otry ata
sp is
e
Bo rg il spp .
l
t
r
C y us
Ch ib o tis s pp
r c
.
D aeto ia b in er
or m at ea
at iu sc
om m h
y c gl iana
es o b
s t o su
e
Fu mo m
G
sa nit
lo
eo Fu s ri um is
sp ell
or a o s pp
iu
.
m li
O qu v ace
ph e
io rc a
Pe stom in um
ni
ci a sp
ll
Ph Pes ium p .
Sc
t
o
a
h i m o lo spp
t
zo
.
ph p sis ia sp
yl
p
q
lu ue .
St m c rcel
er o m la
T r eu m
T r i ch m h un
i c od irs e
h o er u
th m a t um
ec
iu vir
V m ro ide
er
tic seu
ill m
iu
m
sp
.
0
Grafikon 7.26. Gljive izolirane sa žira (%), Otok, 1997. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
95
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.27. Zastupljenost gljiva izoliranih sa žira u postocima po područjima
istraživanja i srednja vrijednost za sva područja zajedno, 1997. godina
Mikoflora
Jastrebarsko
Čazma
D. Miholjac
Otok
Lipovljani
Srednja vr.
9,71
3,95
21,55
10,53
10,53
11,25
Aspergillus spp.
9,71
1,32
Botrytis cinerea
2,91
1,32
3,45
Ciboria batschiana
14,56
15,13
16,38
Alternaria alternata
Arthrobotrys spp.
5,26
Chaetomium globosum
7,01
2,63
3,95
0,88
3,97
1,75
3,29
3,51
12,40
3,29
3,29
Doratomyces stemonitis
0,88
0,88
Fusarium spp.
17,48
16,45
25,86
56,14
17,54
26,69
Fusella olivacea
1,94
2,63
2,59
8,77
7,89
4,76
Gloeosporium quercinum
1,94
1,97
1,75
1,89
Ophiostoma spp.
5,83
12,50
3,45
13,16
9,44
Penicillium spp.
14,56
10,53
2,59
12,28
9,99
12,28
Pestalotia spp.
1,94
1,32
0,86
0,88
1,25
Phomopsis quercella
13,59
12,50
20,69
8,77
13,89
Schizophyllum commune
1,94
0,66
1,72
1,75
1,52
1,32
0,88
1,10
Trichoderma viride
7,77
1,97
2,63
4,12
Trichothecium roseum
4,85
12,50
11,4
9,58
0,88
0,80
Stereum hirsutum
Verticillium spp.
0,66
0,86
30
25
%
20
15
10
5
Al
te r
n
A r a r ia
th a l
ro te
b rn
As otry ata
p e is
Bo rg il spp
l .
C try us
Ch ib o tis s pp
r c
D aeto ia b in er .
or m at ea
ato iu sc
my m h ia
ce glo na
s s bo
te su
Fu mo m
Gl
s n
o e Fu ari u itis
o s se m
p o lla s
riu ol pp
.
m i
O qu v ace
ph e
io rc a
Pe stom in um
ni
ci l a s
l p
Ph Pes ium p .
Sc
t
o
h i m o alo spp
t
zo
.
ph p sis ia sp
yl
p
q
lu ue .
St m c r cel
e r o m la
T r eu m
Tr i ch m h un
i ch od ir s e
ot erm ut u
he
ci a vi m
u
r
V m ro ide
er s
tic eu
ill m
ium
sp
.
0
Grafikon 7.27. Srednja vrijednost gljiva izoliranih sa žira u % za sva područja
istraživanja, 1997. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
96
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Rezultati fitopatološke analize za 1998. godinu za sva područja istraživanja prikazani
su u tablicama od 7.28. do 7.32. te grafikonima od 7.28. do 7.32. U tablici 7.33. prikazana je
zastupljenost gljiva izoliranih sa žira u postocima po područjima istraživanja i njihova srednja vrijednost koja se vidi i na grafikonu 7.33.
Na području istraživanja Jastrebarsko najčešće zastupljene gljive bile su: Ciboria batschiana
(25,98%), Penicillium spp. (22,83%), Phomopsis quercella (11,02%), Fusarium spp. (10,24%),
Alternaria alternata (7,87%), Ophiostoma spp. (7,87%) i Chaetomium globosum (4,72%).
Na području istraživanja Lipovljani najčešće su bile prisutne gljive: Ciboria batschiana
(29,13%), Phomopsis quercella (17,80%), Fusarium spp. (12,62%), Ophiostoma spp. (8,74%),
Trichoderma viride (6,80%), Penicillium spp. (5,83%) i Trichothecium roseum (5,18%).
Na području istraživanja Čazma najzastupljenije gljive u uzorcima bile su: Fusarium spp.
(18,83%), Penicillium spp. (14,23%), Ophiostoma spp. (13,39%), Phomopsis quercella (10,04%),
Ciboria batschiana (9,62%), Chaetomium globosum (5,02%) i Alternaria alternata (4,60%).
Na području istraživanja Donji Miholjac najčešće prisutne gljive bile su: Phomopsis quercella
(21,43%), Fusarium spp. (12,30%), Alternaria alternata (11,90%), Trichoderma viride (11,51%),
Trichothecium roseum (9,92%), Penicillium spp. (9,92%) i Ciboria batschiana (5,95%).
Na području istraživanja Otok najzastupljenije gljive bile su: Ciboria batschiana (27,54%),
Phomopsis quercella (22,72%), Fusarium spp. (12,83%), Penicillium spp. (9,63%), Trichothecium
roseum (6,68%), Ophiostoma spp. (5,34%) i Fusella olivacea (4,27%).
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
97
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.28. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Jastrebarsko, 1998. godina
VII mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
3
%
60,00
1
1
20,00
20,00
5
391
1,28
100
VIII mjesec
Sveukupno
IX mjesec
Sveukupno
X mjesec
Sveukupno
n
%
n
%
5
1
1
21,74
4,35
4,35
5
12,82
n
1
2,56
7
6
17,95
15,38
26
VII - X
Sveukupno
%
n
%
10
1
2
7,87
0,79
1,57
43,33
33
6
25,98
4,72
3
1
13,04
4,35
4
2
10,26
5,13
3
5,00
13
3
10,24
2,36
8
34,78
2
10
5,13
25,64
8
11
13,33
18,33
10
29
7,87
22,83
2
5,13
12
20,00
14
11,02
1
5
0,79
3,94
127
1321
9,61
100
4
17,39
23
377
6,10
100
39
294
13,27
100
60
259
23,17
100
30
25
%
20
15
10
5
Al
te r
n
A r a r ia
th a l
ro te
b rn
As otry ata
p e is
Bo rg il spp
l .
C try us
Ch ib o tis s pp
r c
D aeto ia b in er .
or m at ea
ato iu sc
my m h ia
ce glo na
s s bo
te su
Fu mo m
Gl
s n
o e Fu ari u itis
o s se m
p o lla s
riu ol pp
.
m i
O qu v ace
ph e
io rc a
Pe stom in um
ni
ci l a s
l p
Ph Pes ium p .
Sc
t
o
h i m o alo spp
t
zo
.
ph p sis ia sp
yl
p
q
lu ue .
St m c r cel
e r o m la
T r eu m
Tr i ch m h un
i ch od ir s e
ot erm ut u
he
ci a vi m
u
r
V m ro ide
er s
tic eu
ill m
ium
sp
.
0
Grafikon 7.28. Gljive izolirane sa žira (%), Jastrebarsko, VII-X mjesec,
1998. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
98
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.29. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Lipovljani, 1998. godina
VII mjesec
Sveukupno
VIII mjesec
Sveukupno
IX mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
3
3
6,38
6,38
5
3
3
7,35
4,41
4,41
4,41
5,88
23
29,11
64
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
n
%
X mjesec
Sveukupno
n
VII - X
Sveukupno
%
n
%
8
6
3
2,59
1,94
0,97
55,65
90
7
29,13
2,27
3
6,38
3
4
6
6
12,77
12,77
13
5
19,12
7,35
11
13,92
9
7,83
39
11
12,62
3,56
8
17,02
3
7
4,41
10,29
2
4,26
5
7,35
16
1
2
24
1
20,25
1,27
2,53
30,38
1,27
8
2
3
24
6,96
1,74
2,61
20,87
8
8
17,02
17,02
9
8
13,24
11,76
1
1,27
2
3
1,74
2,61
27
18
5
55
1
2
21
16
8,74
5,83
1,62
17,80
0,32
0,65
6,80
5,18
47
247
19,03
100
68
342
19,88
100
79
266
29,70
100
115
268
42,91
100
309
1123
39,28
100
35
30
25
%
20
15
10
5
A
lte
rn
a
A ria
rth al
ro ter
b o na
A try ta
sp is
e
s
Bo rgil pp .
try lus
C
s
Ch ibo tis c pp
ae ria ine .
D
t
or om bat rea
s
at
i
o m um chi
yc glo ana
es
b
s t osu
em m
Fu on
G
sa itis
lo
F
eo us ri um
sp ell
or a s pp
iu oli
m
v .
O qu ace
ph
a
io erci
n
s
t
u
Pe om m
ni
ci a sp
lli
p
P Pe um .
Sc ho sta
s
hi m o lot pp .
zo
i
ph psis a sp
p.
yl
q
u
lu
m er c
St
co ell
e
m a
Tr reum m u
Tr i ch
h n
i c od irs e
ho er ut
th ma um
ec
iu vir
m id
e
V
er rose
tic um
ill
iu
m
sp
.
0
Grafikon 7.29. Gljive izolirane sa žira (%), Lipovljani, VII-X mjesec,
1998. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
99
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.30. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Čazma, 1998. godina
VII mjesec
Sveukupno
VIII mjesec
Sveukupno
IX mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
n
%
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
3
1
18,75
6,25
6
5
1
10,91
9,09
1,82
2
2
2,25
2,25
1
6,25
3
12
3
2
17
3,37
13,48
3,37
2,25
19,10
3
15
13
3,37
16,85
14,61
12
13,48
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
6
1
2
37,50
6,25
12,50
9
3
8
3
1
2
6
2
1
16,36
5,45
14,55
5,45
1,82
3,64
10,91
3,64
1,82
X mjesec
Sveukupno
n
VII - X
Sveukupno
%
11
13,92
14
17,72
3
15
14
3
11
1
3,80
18,99
17,72
3,80
13,92
1,27
n
%
11
8
1
4
23
12
5
45
3
7
32
34
7
24
1
4,60
3,35
0,42
1,67
9,62
5,02
2,09
18,83
1,26
2,93
13,39
14,23
2,93
10,04
0,42
1
1
6,25
6,25
4
3
1
7,27
5,45
1,82
2
1
2
2,25
1,12
2,25
3
4
3,80
5,06
10
9
3
4,18
3,77
1,26
16
288
5,56
100
55
331
16,62
100
89
370
24,05
100
79
385
20,52
100
239
1374
17,39
100
20
18
%
16
14
12
10
8
6
4
2
A
lte
rn
A aria
rth a
ro lte
b o rn
A try ata
sp is
e
s
Bo rg il pp .
lu
t
r
C y s
Ch ib o tis s pp
ae ria cin .
D
or tom bat erea
at iu sc
om m h
y c gl iana
es o b
s t o su
e
m
Fu mo n
G
i
s
t
a
i
lo
eo Fu s ri um s
sp ell
s
or a o pp
iu
m liv .
O qu ace
ph e
io rci a
Pe stom n um
ni
ci a sp
ll
p
Ph Pes ium .
Sc
t
o
s
a
h i m o lo pp
t
.
zo
ph p sis ia sp
yl
lu q ue p .
m
St c rcel
er o m la
T r eu m
Tr i ch m h un e
i c od irs
h o er u
th m a t um
ec
iu vir
m id
V
e
er ro s
tic eu
ill m
iu
m
sp
.
0
Grafikon 7.30. Gljive izolirane sa žira (%), Čazma, VII-X mjesec, 1998. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
100
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.31. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Donji Miholjac, 1998. godina
VII mjesec
Sveukupno
VIII mjesec
Sveukupno
IX mjesec
Sveukupno
X mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
n
%
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
4
7,27
18
16,07
8
1
16,00
2,00
4
3,57
3
4
6,00
8,00
11
31,43
1
4
2,00
8,00
2
5,71
2
4
1
5,71
11,43
2,86
13
37,14
2
35
327
10,70
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
2
3,64
3
2,68
11
3
20,00
5,45
14
7
12,50
6,25
1
9
1,82
16,36
3
7
2,68
6,25
4
8
2
11
8,00
16,00
4,00
22,00
1
1,82
29
25,89
11
12
1
20,00
21,82
1,82
14
13
12,50
11,61
4
8,00
55
267
20,60
100
112
538
20,82
100
50
424
11,80
100
n
VII - X
Sveukupno
%
n
%
30
1
4
3
15
5
1
31
10
2
12
25
2
54
11,90
0,40
1,59
1,19
5,95
1,98
0,40
12,30
3,97
0,79
4,76
9,92
0,80
21,43
5,71
2
29
25
1
0,80
11,51
9,92
0,40
100
252
1556
16,20
100
25
20
%
15
10
5
A
lte
rn
a
A ria
rth al
ro ter
bo n
A try ata
sp is
e
s
Bo rg il pp .
lu
t
r
s
C y
s
Ch ib o tis c pp .
ae ria in e
D
or tom bats rea
at iu
o m m ch i
y c glo ana
es
b
s t o su
em m
Fu o n
G
sa iti
lo
F
eo u s ri um s
sp ell
or a o s pp
iu
m liv .
O qu ace
ph e
a
io rci
n
s
t
Pe om um
ni
ci a sp
lli
p
P
P
e um .
Sc h om stal sp
o
hi
p
zo op s tia .
ph is sp
p
yl
q
lu uer .
m
St co cell
e
a
Tr reum mm
u
i
c
n
Tr h
i c od h irs e
h o er ut
th m a um
ec
iu vir
m id
e
V
er ro se
tic u
m
ill
iu
m
sp
.
0
Grafikon 7.31. Gljive izolirane sa žira (%), Donji Miholjac, VII-X mjesec,
1998. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
101
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.32. Gljive izolirane sa žira, područje istraživanja Otok, 1998. godina
VII mjesec
Sveukupno
VIII mjesec
Sveukupno
Mikoflora
n
%
n
%
Alternaria alternata
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Chaetomium globosum
Doratomyces stemonitis
Fusarium spp.
Fusella olivacea
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Verticillium spp.
5
4,81
7
10,61
3
2,88
Ukupno
Ukupni broj žirova u uzorku
% od ukupnog broj žirova u uzorku
3
4,55
IX mjesec
Sveukupno
n
X mjesec
Sveukupno
%
n
VII - X
Sveukupno
%
34
39,08
69
58,97
n
%
12
3,20
3
103
3
0,80
27,54
0,80
15
10
14,42
9,62
12
6
18,18
9,09
10
11,49
11
9,40
48
16
12,83
4,27
5
20
1
13
4,81
19,23
0,96
12,50
3
9
1
18
4,55
13,64
1,52
27,27
7
6
3
26
8,05
6,90
3,45
29,99
5
1
1
28
2
4,27
0,85
0,85
23,93
1,71
1
1,15
13
19
12,50
18,27
1
6
1
1,52
9,09
1,52
20
36
6
85
2
1
14
25
1
5,34
9,63
1,60
22,72
0,53
0,26
3,74
6,68
0,26
104
591
17,60
100
66
365
18,08
100
87
392
22,19
100
117
481
24,32
100
374
1829
20,45
100
30
25
%
20
15
10
5
Al
te r
n
A r a r ia
th a l
ro te
b rn
As otry ata
p e is
Bo rg il spp
l .
C try us
Ch ib o tis s pp
r c
D aeto ia b in er .
or m at ea
ato iu sc
my m h ia
ce glo na
s s bo
te su
Fu mo m
Gl
s n
o e Fu ari u itis
o s se m
p o lla s
riu ol pp
.
m i
O qu v ace
ph e
io rc a
Pe stom in um
ni
ci l a s
l p
Ph Pes ium p .
Sc
t
o
h i m o alo spp
t
zo
.
ph p sis ia sp
yl
p
q
lu ue .
St m c r cel
e r o m la
T r eu m
Tr i ch m h un
i ch od ir s e
ot erm ut u
he
ci a vi m
u
r
V m ro ide
er s
tic eu
ill m
ium
sp
.
0
Grafikon 7.32. Gljive izolirane sa žira (%), Otok, 1998. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
102
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.33. Zastupljenost gljiva izoliranih sa žira u postocima po područjima istraživanja i
srednja vrijednost za sva područja zajedno, 1998. godina
Mikoflora
Alternaria alternata
Jastrebarsko
Čazma
D. Miholjac
Otok
Lipovljani
Srednja vr.
7,87
4,60
11,90
3,20
2,59
6,03
Arthrobotrys spp.
0,79
3,35
0,40
1,94
1,62
Aspergillus spp.
1,57
0,42
1,59
0,97
1,14
1,67
1,19
0,80
Botrytis cinerea
1,22
Ciboria batschiana
25,98
9,62
5,95
27,5
29,13
19,64
Chaetomium globosum
4,72
5,02
1,98
0,80
2,27
2,96
2,09
0,40
Doratomyces stemonitis
1,25
Fusarium spp.
10,24
18,83
12,30
12,80
12,62
13,36
Fusella olivacea
2,36
1,26
3,97
4,27
3,56
3,08
2,93
0,79
Gloeosporium quercinum
1,86
Ophiostoma spp.
7,87
13,39
4,76
5,34
8,74
8,02
Penicillium spp.
22,83
14,23
9,92
9,63
5,83
12,49
2,93
0,80
1,60
1,62
1,74
11,02
10,04
21,43
22,70
17,80
16,60
0,53
0,32
0,42
Pestalotia spp.
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
0,42
Stereum hirsutum
0,80
0,26
0,65
0,57
Trichoderma viride
0,79
4,18
11,51
3,74
6,80
5,40
Trichothecium roseum
3,94
3,77
9,92
6,68
5,18
5,90
1,26
0,40
0,26
Verticillium spp.
0,64
25
20
%
15
10
5
Ar
Al
te r
na
r
ia
th alt
r o er
b o na
As tr y ta
p e is s
Bo rg ill pp .
u
t
Ci r ytis s s p
b
Ch
c p.
ae oria in e
Do tom ba rea
t
ra
to ium sch i
my
g a
ce lo b na
s s os
te um
Fu mo n
sa iti
Gl
o e Fu ri um s
o s se
p o lla s pp
riu ol
.
m iv
Op qu ace
h i erc a
o s in
Pe tom um
ni
as
ci
lli pp .
u
P
m
e
P
Sc h om stal sp
p
o
hi
zo op s tia .
sp
ph is
p
yl
q
lum uer .
c
e
St co lla
er
m
Tr eum m u
i
Tr ch o h i n e
i ch d r su
oth erm t um
ec a v
iu
m ir i
Ve ro de
rti seu
cil m
liu
m
sp
.
0
Grafikon 7.33. Srednja vrijednost gljiva izoliranih sa žira u % za sva područja
istraživanja, 1998. godina
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
103
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.2. Zdravstveno stanje i mikoflora zrelog žira iz uroda
1999. i 2000. godine
7.2.1. Mikoflora zrelog žira iz uroda 1999. godine
Žir sakupljen s tla u jesen 1999. godine metodom slučajnih uzoraka, nakon tri mjeseca čuvanja u hladnjaka u PVC vrećicama na temperaturi 4-5 °C, analiziran je makroskopski i mikroskopski
kako bi se utvrdila prisutna mikoflora. Rezultati analize prikazani su u tablici 7.34. kao i na grafikonima
od 7.34. do 7.39. Na grafikonu br. 7.40. prikazana je mikoflora sveukupnih uzoraka dok je na grafikonu 7.41. prikazan postotak uzoraka u kojima su prisutne pojedine vrste gljiva.
Od 12 analiziranih uzoraka Penicillium spp. prisutan je u svim uzorcima, Ciboria batschiana
se nalazi u 83,33% uzoraka, Botrytis cinerea dolazi u 50% uzoraka, Fusarium spp. i Phomopsis
quercella dolaze u 41,66% uzoraka dok Stereum hirsutum, Trichothecium roseum i bakterijska
trulež dolaze u 8,33% uzoraka.
Gljiva Ciboria batschiana najzastupljenija je u uzorcima iz Zagreba, Velike Gorice, Popovače, Vrbovca, Čazme i Đurđevca (57,41% - 67,31%). Penicillium spp. je u najvećem postotku
prisutan u uzorcima iz Koške, Đurđenovca i Đakova (65,22-92,86%). Gljiva Phomopsis quercella
nađena je na najviše žirova u uzorcima iz Nove Gradiške i Čazme (74,14% i 26,67%). Botrytis
cinerea nađena je na uzorcima žira iz Čazme, Križevaca, Koprivnice i Đurđevaca u postotku od
10,00 do 21,43.
Na grafikonu 7.40. koji prikazuje podatke za sve uzorke zajedno uočava se da je najveći
postotak žira zaražen s gljivama Ciboria batschiana, zatim Penicillium spp. te Phomopsis quercella.
Za njima slijede Botrytis cinerea, Fusarium spp. i Trichothecium roseum. Registrirana je i bakterijska trulež na uzorku iz Đakova koja se prepoznaje po vlažnom mekanom žiru i karakterističnom mirisu vrenja.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
104
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.34. Mikoflora skladištenog žira iz uroda 1999. godine
Lokalitet
Šumarija
Veličina
uzorka
(N)
Botrytis
cinerea
n
%
Ciboria
batschiana
n
Fusarium
spp.
%
n
%
Penicillium
spp.
n
%
Phomopsis
quercella
n
%
Stereum
hirsutum
n
%
1
1,92
Trichothecium
roseum
n
%
1
2,56
Bakterijska
trulež
n
%
7
30,43
Uprava šuma podružnica Zagreb
Zagreb
70
V. Gorica
52
Popovača
54
4
2
5,71
3,70
46
65,71
35
31
2
2,86
15
21,43
67,31
16
30,77
57,41
21
38,89
3
4,28
Uprava šuma podružnica Bjelovar
Vrbovec
36
Čazma
15
4
11,11
25
69,44
9
60,00
2
5,56
4
11,11
1
2,78
2
13,33
4
26,67
Uprava šuma podružnica Koprivnica
Križevci
20
2
10,00
5
25,00
Koprivnica
14
3
21,43
7
50,00
Đurđevac
20
4
20,00
13
65,00
1
1,72
13
65,00
3
21,43
3
15,00
Uprava šuma podružnica Nova Gradiška
N. Gradiška
58
1
1,72
14
24,14
43
74,14
Uprava šuma podružnica Našice
Koška
28
Đurđenovac
39
2
3
7,14
7,69
26
92,86
31
79,49
4
10,26
Uprava šuma podružnica Osijek
Đakovo
23
UKUPNO
429
19
4,43
1
4,35
175
40,79
8
1,86
15
65,22
163
38,00
55
12,82
1
0,23
1
0,23
7
1,63
8,33
1
8,33
1
8,33
Broj i postotak uzoraka u kojima su prisutne navedene gljive
Ukupno
uzoraka
12
6
50,00
10
83,33
5
41,66
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
12
100,0
5
41,66
1
105
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Mikoflora žira, U.š. Zagreb, urod 1999.god.
70
60
50
%
40
Zagreb
30
V.Gorica
20
Popovača
10
0
Botrytis
cinerea
Ciboria
batschiana
Fusarium Penicillium Phomopsis St ereum
spp.
spp.
quercella
hirsut um
Grafikon 7.34. Mikoflora žira, U.š.p. Zagreb, urod 1999. god.
Mikoflora žira, U.š. Bjelovar, urod 1999. god.
70
60
50
%
40
Vrbovec
30
Čazma
20
10
0
Botrytis
cinerea
Ciboria
batschiana
Fusarium spp. Penicillium
spp.
Phomopsis
quercella
Grafikon 7.35. Mikoflora žira, U.š.p. Bjelovar, urod 1999. god.
Mikoflora žira, U.š.Koprivnica, urod 1999. god.
70
60
50
%
40
Križevci
30
Koprivnica
20
Đurđevac
10
0
Botrytis cinerea
Ciboria
batschiana
Fusarium spp.
Penicillium spp.
Grafikon 7.36. Mikoflora žira, U.š.p. Koprivnica, urod 1999. god.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
106
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Mikoflora žira, U.š. N.Gradiška, urod 1999. god.
80
70
60
50
% 40
30
20
10
0
N.Gradiška
Fusarium spp.
Penicillium spp.
Phomopsis quercella
Grafikon 7.37. Mikoflora žira, U.š.p. N. Gradiška, urod 1999. god.
Mikoflora žira, U.š. Našice, urod 1999. god
100
80
60
Koška
%
40
Đurđenovac
20
0
Ciboria
Fusarium spp. Penicillium
batschiana
spp.
Phomopsis T richothecium
quercella
roseum
Grafikon 7.38. Mikoflora žira, U.š.p. Našice, urod 1999. god.
Mikoflora žira, U.š. Osijek, urod 1999. god.
70
60
50
%
40
Đakovo
30
20
10
0
Ciboria batschiana
Penicillium spp.
Bakterijska trulež
Grafikon 7.39. Mikoflora žira, U.š.p. Osijek, urod 1999. god.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
107
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Mikoflora žira sveukupnih uzoraka, urod 1999. god.
45
40
35
30
%
25
20
15
10
5
0
Botry tis
cinerea
Ciboria
batschiana
Fusarium spp.
Penicillium
spp.
Phom opsis
quercella
Stereum
hirsutum
Trichothecium
roseum
Bakterij ska
trulež
Grafikon 7.40. Mikoflora žira sveukupnih uzoraka, urod 1999. god.
Postotak uzoraka u kojima su prisutne navedene gljive
100
%
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Botrytis
Ciboria
cinerea
batschiana
Fusarium spp. P enicillium
spp.
P homopsis
Stereum
quercella
hirsutum
Trichothecium Bakterijska
roseum
trulež
Grafikon 7.41. Postotak uzoraka u kojima su prisutne navedene gljive
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
108
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.2.2. Zdravstveno stanje i mikoflora zrelog žira iz uroda 2000. godine
Iz prosječnih uzoraka žira uroda 2000. godine sakupljanog za potrebe pošumljavanja i rasadničkog uzgoja izdvojeni su radni uzorci za analizu zdravstvenog stanja uz fitopatološku analizu za utvrđivanje mikoflore na žiru. Pri tom je određivana i klijavost žira. Naglašava se da je sakupljan samo okularno zdrav i neoštećen žir. Žir je čuvan u PVC vrećicama u hladnjaku. Nakon
tri mjeseca uzorci su analizirani.
U tablici 7.35. prikazani su rezultati analiza zdravstvenog stanja i klijavosti. Zdravo sjeme
sadržano je u kategorijama normalno isklijalo sjeme i svježe neisklijalo sjeme. Analizirajući podatke prema danim uzorcima po upravama šuma može se reći da se postoci zdravog sjemena kreću od
66,39% za Upravu šuma podružnica Koprivnica do 91,25% za Upravu šuma podružnica Karlovac,
prosječno 83,10%. Bolesno i gnjilo sjeme kretalo se od 8,75% za Upravu šuma podružnica
Karlovac do 33,61% za Upravu šuma podružnica Koprivnica a prosječno za sve uzorke iznosi
17,68%. Klijavost sjemena iznosila je od 24,72% za Upravu šuma podružnica Koprivnica do 70% za
Upravu šuma podružnica Karlovac, prosječno 37,98%.
Klijavost sjemena je relativno niska što se objašnjava primjenom metode naklijavanja
cijelog žira na podlozi od pijeska koja je korištena zbog primarnog cilja utvrđivanja mikoflore na
žiru. Zbog krupnoće žira i premalo vlage klijavost je usporena. Svježe neisklijalo sjeme kreće se u
rasponu od 21,25% za Upravu šuma podružnica Karlovac do 56,46% za Upravu šuma podružnica
Vinkovci, prosječan iznos je 44,34%. Iz iskustva stručne službe Odjela za sjemenarstvo i oplemenjivanja smatra se da će iz ove kategorije isklijati još barem 30% žira.
Rezultati fitopatoloških analiza prikazani su u tablici 7.36. i na grafikonima od 7.42 do
7.47. kako bi bili što pregledniji. Rezultati su prikazani za uprave šuma po pojedinim šumarijama. Zastupljenost gljiva u sveukupnim uzorcima zajedno prikazana je u grafikonu 7.48. Najzastupljenije gljive u sveuklupnim uzorcima su Ciboria batschiana, Penicillium spp., Ophiostoma
spp. i Phomopsis quercella.
Broj i postotak uzoraka u kojima su nađene pojedine vrste gljiva na žiru vidi se u tablici 7.37. i
na grafikonu 7.49. Od ukupno 19 analiziranih uzoraka Ciboria batschiana je prisutna u svima,
Penicillium spp. dolazi u 94,74% uzoraka, Ophiostoma spp. i Phomopsis quercella dolaze u 26,32%
uzoraka, Fusarium spp. i Stereum hirsutum dolaze u 15,79% uzoraka, Botrytis cinerea u 10,53% uzoraka te Pestalotia spp. u 5,26% uzoraka.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
109
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.35. Rezultati ispitivanja klijavosti i zdravstvenog stanja sjemena, urod 2000. god.
Analitički
broj uzorka
Veličina
uzorka
Šumarija
N
Normalno
isklijalo sjeme
N
%
Bolesno i
gnjilo sjeme
Svježe
neisklijalo sjeme
N
%
N
%
Uprava šuma podružnica Karlovac
6283
Pisarovina
120
93
77,50
9
7,50
18
15,00
6286
Karlovac
120
75
62,50
12
10,00
33
27,50
Srednja vrijednost
70,00
8,75
21,25
Uprava šuma podružnica Zagreb
6267
Kutina
120
78
65,00
7
5,83
35
29,17
6268
Kutina
120
41
34,17
15
12,50
64
53,33
Srednja vrijednost
49,59
9,17
41,25
Uprava šuma podružnica Bjelovar
6115
V. Grđevac
120
50
41,66
13
10,83
57
47,50
6109
Garešnica
120
31
25,83
70
58,33
19
15,83
6105
Čazma
120
18
15,00
17
14,17
85
70,83
6259
Vrbovec
120
37
30,83
26
21,67
57
47,50
Srednja vrijednost
28,33
26,25
45,42
Uprava šuma podružnica Koprivnica
6235
Križevci
120
15
12,50
33
27,50
72
60,00
6238
Repaš
120
56
46,67
57
47,50
7
5,83
6250
Koprivnica
120
18
15,00
31
25,83
71
59,17
Srednja vrijednost
24,72
33,61
41,67
Uprava šuma podružnica Nova Gradiška
6317
Trnjani
120
45
37,50
9
7,50
66
55,00
6321
Stara Gradiška
120
50
41,66
5
4,17
65
54,17
6322
Novska
120
67
55,83
10
8,33
43
35,83
6324
Jasenovac
120
32
26,67
40
33,33
48
40,00
Srednja vrijednost
40,42
13,33
46,25
Uprava šuma podružnica Vinkovci
6178
Vrbanja
120
54
45,00
1
0,83
65
54,17
6197
Otok
120
17
14,17
13
10,83
90
75,00
6232
Gunja
120
62
51,67
9
7,50
49
40,83
6341
Županja
120
27
22,50
26
21,67
67
55,83
Srednja vrijednost
33,34
10,21
56,46
37,98
17,68
44,34
Sveukupno
Srednja vrijednost
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
110
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.36. Mikoflora skladištenog žira, urod 2000. god.
Analitički
broj
uzorka
Šumarija
(Gospodarska
Jedinica)
6283
Pisarovina
6286
Karlovac
6267
Kutina1
6268
Kutina2
6115
V. Grđevac
6109
Garešnica
6105
Čazma
6259
Vrbovec
6235
Križevci
6238
Repaš
6250
Koprivnica
6317
6321
6322
Bolesno i
Gljiva
gnjilo sjeme
N
Uprava šuma podružnica Karlovac
9
Ciboria batschiana
Ophiostoma spp.
Penicillium spp. i kukci
12
Ciboria batschiana
Penicillium spp. i kukci
Pestalotia spp.
Uprava šuma podružnica Zagreb
7
Ciboria batschiana
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
15
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Penicillium spp. i kukci
Phomopsis quercella
Stereum hirsutum
Uprava šuma podružnica Bjelovar
13
Ciboria batschiana
Penicillium spp. i kukci
70
Ciboria batschiana
Penicillium spp.
17
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Penicillium spp.
Penicillium spp. i kukci
26
Ciboria batschiana
Fusarium spp.
Penicillium spp.
Penicillium spp. i kukci
Stereum hirsutum
Uprava šuma podružnica Koprivnica
33
Ciboria batschiana
Penicillium spp. i kukci
57
Ciboria batschiana
Penicillium spp.
Penicillium spp.. i kukci
31
Ciboria batschiana
Penicillium spp. i kukci
Uprava šuma podružnica Nova Gradiška
9
Ciboria batschiana
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Penicillium spp. i kukci
Stara Gradiška
5
Ciboria batschiana
Penicillium spp. i kukci
Phomopsis quercella
Novska
10
Ciboria batschiana
Trnjani
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zaraženi
žirovi
N
%
6
1
2
8
1
3
66,67
11,11
22,22
66,67
8,33
25,00
5
1
1
3
9
1
1
1
71,43
14,28
14,28
20,00
60,00
6,67
6,67
6,67
11
2
66
4
3
6
2
6
12
1
7
4
2
84,62
15,38
94,29
5,71
17,65
35,29
11,76
35,29
46,15
3,85
26,92
15,38
7,69
21
12
34
4
19
11
20
63,64
36,36
59,65
7,02
33,33
35,48
64,52
2
2
2
3
2
2
1
5
22,22
22,22
22,22
33,33
40,00
40,00
20,00
50,00
111
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
6324
6178
6197
6232
6341
7. REZULTATI RADA
Uprava šuma podružnica Nova Gradiška (nastavak)
Penicillium spp.
Penicillium spp. i kukci
Phomopsis quercella
Jasenovac
40
Ciboria batschiana
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Phomopsis quercella
Stereum hirsutum
Uprava šuma podružnica Vinkovci
Vrbanja
1
Ciboria batschiana
Otok
13
Ciboria batschiana
Penicillium spp.
Penicillium spp. i kukci
Gunja
9
Ciboria batschiana
Penicillium spp. i kukci
Fusarium spp.
Županja
26
Ciboria batschiana
Fusarium spp.
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Penicillium spp. i kukci
Phomopsis quercella
Sveukupno
403
Botrytis cinerea
Ciboria batschiana
Fusarium spp.
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Penicillium spp. i kukci
Phomopsis quercella
Pestalotia spp.
Stereum hirsutum
1
2
2
31
3
2
2
2
10,00
20,00
20,00
77,50
7,50
5,00
5,00
5,00
1
7
4
2
4
4
1
10
2
4
3
2
5
100
53,85
30,77
15,38
44,44
44,44
11,11
38,46
7,69
15,38
11,54
7,69
19,23
6
251
4
11
30
82
11
3
5
1,49
62,28
0,99
2,73
7,44
20,35
2,73
0,74
1,24
Tablica 7.37. Broj i postotak uzoraka u kojima se nalaze navedene gljive na žiru
Ukupan broj
uzoraka
19
Gljiva
Uzorci u kojima se nalaze navedene gljive
N
%
Botrytis cinerea
2
10,53
Ciboria batschiana
19
100
Fusarium spp.
3
15,79
Ophiostoma spp.
5
26,32
Penicillium spp.
10
52,63
Penicillium spp. i kukci
15
78,95
Penic. spp. i Penic. spp i kukci
18
94,74
Phomopsis quercella
5
26,32
Pestalotia spp.
1
5,26
Stereum hirsutum
3
15,79
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
112
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Mikoflora žira, U.š. Karlovac, urod 2000. god.
70
60
50
%
40
Pisarovina
30
Karlovac
20
10
0
Ciboria
batschiana
Ophiostoma sp. Penicillium spp. i
kukci
Pestalotia sp.
Grafikon 7.42. Mikoflora žira, U.š.p. Karlovac, urod 2000. god.
Mikoflora žira, U.š. Zagreb, urod 2000. god.
80
70
60
50
% 40
Kutina1
30
Kutina2
20
10
0
Botrytis
Ciboria
cinerea
batschiana
Ophiostoma P enicillium P enicillium P homopsis
sp.
spp. i kukci
spp.
quercella
Stereum
hirsutum
Grafikon 7.43. Mikoflora žira, U.š.p. Zagreb, urod 2000. god.
Mikoflora žira, U.š. Bjelovar, urod 2000. god.
100
80
V. Grđevac
60
Garešnica
%
Čazma
40
Vrbovec
20
0
Botry tis cinerea
Ciboria
batschiana
Fusarium sp.
Penicillium spp. Penicillium spp.
i kukci
Stereum
hirsutum
Grafikon 7.44. Mikoflora žira, U.š.p. Bjelovar, urod 2000. god.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
113
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Mikoflora žira, U.š. Koprivnica, urod 2000. god.
70
60
50
%
40
Križevci
30
Repaš
Koprivnica
20
10
0
Ciboria batschiana
Penicillium spp. i
kukci
Penicillium spp.
Grafikon 7.45. Mikoflora žira, U.š.p. Koprivnica, urod 2000. god.
Mikoflora žira, U.š. N. Gradiška, urod 2000. god.
80
70
60
Trnjani
50
Stara Gradiška
% 40
30
Novska
20
Jasenovac
10
0
Ciboria
Ophiostoma P enicillium P enicillium P homopsis
batschiana
spp.
spp. i kukci
spp.
quercella
Stereum
hirsutum
Grafikon 7.46. Mikoflora žira, U.š.p. N. Gradiška, urod 2000. god.
Mikoflora žira, U.š. Vinkovci, urod 2000. god.
100
80
Vrbanja
60
Otok
%
Gunja
40
Županja
20
0
Ciboria
batschiana
Fusarium sp.
Ophiostom a sp. Penicillium spp. Penicillium spp.
i kukci
Phom opsis
quercella
Grafikon 7.47. Mikoflora žira, U.š.p. Vinkovci, urod 2000. god.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
114
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Mikoflora žira sveukupnih uzoraka, urod 2000. god.
70
60
50
40
%
30
20
10
0
Botry tis
cinerea
Ciboria
batschiana
Fusarium
spp.
Ophiostom a Penicillium
sp.
spp.
Penicillium
spp. i kukci
Phom opsis Pestalotia sp.
quercella
Stereum
hirsutum
Grafikon 7.48. Mikoflora žira sveukupnih uzorka, urod 2000. god.
Postotak uzoraka u kojima su prisutne navedene gljive
100
90
80
70
60
%
50
40
30
20
10
0
Botry tis
cinerea
Ciboria
batschiana
Fusarium
spp.
Ophiostom a Penicillium
sp.
spp.
Penicillium
spp. i kukci
Phom opsis Pestalotia sp.
quercella
Stereum
hirsutum
Grafikon 7.49. Postotak uzoraka u kojima su prisutne navedene gljive
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
115
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3. Vrste utvrđenih gljiva na žiru
Gljive nađene na uzorcima žira hrasta lužnjaka na području Hrvatske pripadaju uglavnom
pododjelu Fungi imperfecti (Deuteromycotina) skupini nesavršenih gljiva s konidijskim stadijem dok su manje zastupljene gljive pododjela Ascomycotina i Basidiomycotina skupine savršenih gljiva.
U pododjelu Deuteromycotina zastupljene su važne gljive od kojih su nekima poznati i
savršeni (perfektni) stadiji dok kod nekih ne poznajemo spolni rasplod već samo nesavršeni
odnosno anamorfni stadiji. Rodovi Penicillium i Aspergillus imaju poznati savršeni stadij i pripadaju
redu savršenog stadija Eurotiales. Savršeni stadij roda Trichoderma pripada redu Hypocreales.
Fusarium ima perfektni stadij koji pripada porodici Nectriaceae (rodu Nectria i Giberella).
Većina gljiva iz ovog pododjela pripada razredima Hyphomycetes i Coelomycetes. Gljive iz
razreda Hyphomycetes ne stvaraju plodišta već spore nastaju direktno na miceliju odnosno konidioforima, koji dolaze pojedinačno ili su grupirani u sinematu (Stysanus) ili sporodohij (Fasarium),
dok gljive iz razreda Coelomycetes stvaraju plodišta i to acervule (red Melanconiales) i piknide (red Sphaeropsidales) (Glavaš, 1996.).
U pododjelu Ascomycotina, čija karakteristika je dobro razvijen micelij i tvorba askokarpa,
askusa i askospora, dolazi manji broj gljiva nađenih na žiru. One pripadaju razredima Plectomycetes za
koji je karakteristična tvorba više-manje okruglog plodnog tijela nazvanog kleistotecij, Pyrenomycetes
s plodnim tijelom oblika tikvice odnosno opletene boce nazvanog peritecij i Discomycetes s askokarpom oblika tanjurića ili šalice nazvanog apotecij.
Pododjelu Basidiomycotina pripadaju tek dvije vrste gljiva nađene na žiru. Za ovaj pododjel je
karakteristično da se spolne spore (bazidiospore) stvaraju na posebnim stanicama bazidijama, koje
mogu biti jedno ili više stanične. Utvrđene gljive pripadaju razredu Holobasidiomycetes koje stvaraju
jednostanične bazidije (holobazidije), redu Aphyllophorales, koji obuhvaća većinom saprofite – uzročnike truleži drva, i porodici Corticiaceae, grupi gljiva koja stvara korticioidna plodna tijela.
Većina gljiva koje dolaze na sjemenu, prema načinu života, su saprofiti i paraziti. Pojedine
gljive provode život kao saprofiti koji u određenom trenutku u povoljnim uvjetima prelaze na
parazitski način života poput gljiva iz rodova Fusarium i Alternaria. Neke gljive pripadaju skupini
nekrotrofnih parazita koji prvo oslabe i ubiju žive stanice da bi se na njima naselili i crpili hranu
poput gljiva iz rodova Ciboria, Chaetomium i Trichoderma. Od slabih parazita koji napadaju
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
116
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
oštećeno i fiziološki oslabljeno sjeme dolaze gljive iz rodova poput Aspergillus i Pestalotia. Posebno su značajne gljive koje mogu prijeći na sadnice hrasta, izazvati njihovo venuće u obliku traheomikoznog oboljenja poput gljiva iz rodova Diaporthe, Ophiostoma i Verticillium. Gljive iz rodova
Ciboria i Diaporthe (nesavršeni stadij Phomopsis ubrajaju se u specijalizirane parazite. To su
parazitske gljive koje su se prilagodile na fiziološke, anatomske i histološke karakteristike njihovih
biljaka domaćina (Glavaš, 1996.) Sve gljive koje su nađene na lužnjakovom sjemenu uzrokuju
njegovo slabljenje i smanjuju klijavost. Prema rezultatima pokusa umjetne infekcije sjemena smreke
i bora, koji je proveo Urošević, 1979. u Kristek i drugi (1992.) gotovo sve ovdje opisane gljive snižavaju klijavost sjemena za 5% pa čak do 40% u slučaju Fusarium. Gospodarski značaj nekih gljiva na
sjemenu je zanemariv (Doratomyces) dok su neke gospodarski i ekonomski značajne s obzirom na
štetu koju mogu nanijeti poput gljive iz rodova Fusarium i Ciboria.
Opis gljiva baziran je na istraživanjima ruskih znanstvenika (Brežnev i drugi, 1962.) te čeških i slovačkih istraživača poput Jančarik i Prohatzkova u Kristek i drugi (1992.) jedni od rijetkih
koji su se bavili sustavnim proučavanjem gljivičnih organizama na više vrsta šumskog sjemena pa
tako i na sjemenu hrasta lužnjaka. Opisi su upotpunjivani vlastitim istraživanjima te raspoloživom
literaturom o dotičnim rodovima i vrstama gljiva (autori: Ainsworth i drugi, (1973.), Bessey (1950.),
Butin (1973.), Dennis, (1960., 1976.), Jacobs i drugi, (1960.). U opisima je prikazana njihova sistematska pripadnost, simptomi koje stvaraju na hrastovom žiru, morfološke karakteristike, makroskopske i mikroskopske, način života i oštećenja koja uzrokuju. Obim opisa ovisio je o raspoloživoj
literaturi i postojećim saznanjima o određenim gljivama. Na primjer za opis Fusarium vrsta korišteni su podaci iz Booth, (1972.), za opise mikroskopskih karakteristika gljiva poslužila sam se opisima iz Barnet, Hunter, (1972.), za prikaz biologija gljiva iz rodova Penicillium i Botrytis koristila sam CMI-opise patogenih gljiva, (1966. i 1974.). Opisi gljiva u daljnjem tekstu poredani su
prema njihovoj sistematskoj pripadnosti baziranoj na sistematici prema Glavaš, 1996. Sistematski
pregled gljiva nađenih na lužnjakovom žiru prikazan je u tablici 7.38. gljive su prikazane u savršenom, odnosno nesavršenom stadiju već prema tome kako su nađene na žiru. Rodovi upisani u
tablici tamnom bojom prikazani su u tekstu istim redosljedom kao što su navedeni u tablici.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
117
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.38. Sistematski prikaz gljiva utvrđenih na lužnjakovom žiru
ASCOMYCOTINA
PLECTOMYCETES
EUROTIALES
Eurotiaceae
Eurotium
(konid. stadij:
Aspergillus Penicillium)
MICROASCALES
Ophiostomataceae
Ophiostoma
PYRENOMYCETES
DISCOMYCETES
SPHAERIALES
Chaetomiaceae
Chaetomium
DIAPORTHALES
Gnomoniaceae
Gnomonia
(konid. stadij: Gloeosporium)
Diaportaceae
Diaporthe
(konid. stadij: Phomopsis)
HYPOCREALES
Nectriaceae
Nectria
(konidijski stadij: Fusarium)
HELOTIALES
Sclerotinaceae
Sclerotinia
Ciboria
BASIDIOMYCOTINA
HOLOBASIDIOMYCETES
APHYLLOPHORALES
Stareaceae
Stereum
Schyzophyllacea
Schyzophyllum
DEUTEROMYCOTINA (FUNGI IMPERFECTI)
HYPHOMYCETES
HYPHALES
Penicillium
Verticillium
Trichoderma
Trichothecium
Aspergillus
Alternaria
Botrytis
Fusella
Stysanus
Arthrobotrys
STILBALALES
Graphium
(savršeni stadij: Ophiostoma)
TUBERCULARIALES
Fusarium
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
COELOMYCETES
MELANCONIALES
Pestalotia
Gloeosporium
SPHAEROPSIDALES
Phomopsis
118
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.1. Ophiostoma spp.
Od vrsta gljiva iz roda Ophiostoma na žiru dolazi nekoliko koje kasnije nanose štete i mladim
biljkama: O. coeruleum, O. valachicum, O. roboris, O. quercus i Ceratocystis fagacearum (Glavaš,
1984.). Gljive mogu zaraziti nerazvijeni žir i žir oštećen insektima još na stablu, razvoj se nastavlja na uskladištenom žiru gdje izaziva crnu trulež, gubitak klijavosti i propadanje žira. Zaraza
se očituje u stvaranju sivih nepravilnih mrlja nejasna ruba (slika 7.2.) koje kasnije postaju smeđe
do tamno crne boje, povećavaju se i spajaju, tkivo žira postepeno mekša i trune. Crna trulež na žiru naziva se još i ofiostomoza. Osim na žiru mogu se naći i na sjemenu bukve i smreke. U našim
uzorcima utvrđena je prisutnost dvaju vrsta gljiva: O. roboris i O. valachicum. Ševčenko, (1978.) u
Glavaš, (1980.) navodi da infekcija nastaje još u šumi i da ove gljive uzrokuju najopasnije bolesti
žira jer iz žira mogu prelaziti na mlade biljke. One su uzročnici bolesti provodnih elemenata hrasta i mogu uzrokovati venuće raznih vrsta hrastova (Glavaš, 1980.).
Ophiostoma roboris C. Georgescu et I. Teoderu
Ova gljiva može zaraziti sve dijelove žira: peteljku, kapicu, ljusku, kotiledone i klicu. Na
zaraženim dijelovima formiraju se periteciji (slika 7.1.). Periteciji su slobodni, pojedinačni, rasijani, površinski, s utisnutom loptastom bazom, veličine (prema Brežnev i drugi, 1962.) 95-135×160 μm.
Vrat peritecija je dugačak, nitast, veličine 476-2000 × 6-30 μm (prema Brežnev i drugi, 1962.) završava s kistićem bezbojnih, nježnih resica-cilija. Tkivo peritecija je crno, od kožaste do drvenaste
konzistencije, parenhimske građe. Periteciji se u kulturi rijetko razvijaju. Inače kad se razvijaju na
prirodnim i umjetnim supstratima pojavljuju se za 1-5 tjedana (prema Glavaš, 1980.).
Unutar peritecija razvijaju se vrećasto-eliptični askusi s vrlo kratkom, savijenom stapkom
koja je vidljiva u ranom stadiju razvoja plodnog tijela, a zatim brzo isčezava. Askospore se sakupljaju na vrhu vrata peritecija u sluzastoj masi koja podsjeća na kapljicu. One su jednostanične,
bezbojne, nalik na pupoljak, veličine 1-3 μm (slike 7.7. i 7.8.).
Ophiostoma roboris ima dva nesavršena stadija: Graphium roboris i Hyalodendron
roboris.
Graphium roboris formira koremij, koji se sastoji od stručka hifa boje tamne kave. Hife su
paralelno raspoređene i međusobno čvrsto slijepljene i čine stapku visine (prema Brežnev i drugi,
1962.) 336-1000 μm i debljine 7,6-35 μm. Vršni dio koremija završava lepezom koja postaje bez-
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
119
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
bojna (slika 7.5.). Hife su u toj lepezi trihotomno razgranjene, a na svakoj grančici se razvija do tri
niza konidija. Konidije su bezbojne, jednostanične, izdužene, veličine 4,9 × 1,2 μm (slika 7.6.). Konidiofori i konidije se nalaze u sluzi koja čini glavicu mliječne boje, veličine 49,6-41 μm.
Istovremeno se razvija drugi konidijski stadij iz roda Hyalodendron. U tom obliku konidije
su bezbojne, raspoređene u nizove koji čine pupoljke. Konidije su raznolike po obliku i veličini: u
bazi lanca su produžene, veličine 21,2-48×2,2-2,5 μm, na vrhu lanca su jednostanične, veličine
3,5-5×1,2-2 μm, katkada se nađu i višestanične konidije.
Ovu gljivu smo nalazili na zrelom žiru u vrijeme njegovog opadanja i nakon uskladištenja.
u savršenoj i nesavršenoj formi. Gljiva je parazit, česta kao vaskularni patogen koji uzrokuje venuće
biljke, a može doći i kao saprofit. Gljiva je u svom nesavršenom obliku Graphium roboris izolirana iz sive pjegice nejasna ruba sa kotiledona stavljanjem tankih listića oboljelog tkiva na hranjivu
podlogu. Kolonija na PDA je tamno-smeđe boje, polegla, s bijelim rubom. U koloniji gljive smjenjuju se tamni i svjetliji prstenovi micelija u skladu s dnevnim i noćnim ritmom (slika 7.3.). Nakon
tri do pet dana počinju se formirati prvi koremiji koji stoje pojedinačno ili po nekoliko izraste iz iste
baze. Karakteristične su mliječne nakupine, pravilno raspoređene po "godovima" a koje su najgušće
u centru kulture (slika 7.4.).
Ophiostoma valachicum C. Georgesku, I. Teoderu et Badea
Gljiva stvara, na površini ljuske i rjeđe na kotiledonima, crne pjege veličine 2-3 mm
koje su u početku oštro ocrtane, a kasnije postaju nejasne. Pjege se formiraju u vrijeme razvoja
žira, ali se isto tako mogu razviti na uskladištenom žiru i uzrokovati njegovo propadanje. Ali mogu
uzrokovati propadanje žira i na mjestima uskladištenja.
Prema Brežnev i drugi, 1962., kolonija na hranjivoj podlozi je bijelo-krem boje, u sredini
paučinasta, a na krajevima glatka. U kulturi se u početku formira konidijski stadij Rhinotrichum
valachicum C. Georgesku, I. Teoderu et Badea. Konidiofori su bezbojni, dugački ili u obliku kratkih
bočnih grančica. Konidije se formiraju grupimično, rjeđe pojedinačno. Konidije su trokutaste, jajolike ili okrugle, veličine 3-8 × 1 μm. Kroz neko vrijeme u kulturi se pojavljuju peritecji smeđe boje,
promjera 85-220 μm. Periteciji su utisnuti u supstrat. Na površini supstrata vidljivi su golim okom vratići peritecija, dužine 360-750 μm, promjera u bazi 19-21 μm, u sredini 12 μm i na vrhu 8-10 μm.
Na vrhu vrata peritecija formiraju se kistići koji se sastoje od 10-15 nitastih resica dužine 18-40 μm.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
120
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Askusi su vidljivi samo u mladim peritecijima, kasnije se rastvaraju i vide se samo askospore. Askospore su jednostanične, bezbojne, lagano povinute, veličine 3,2-4×0.9 μm. Askospore izlaze iz vrata
i na izlaznom otvoru gomilaju se u obliku kapljica.
Gljive iz roda Ophiostoma pripadaju u parazitske gljive koje uzrokuju trulež žira i traheomikozu
šumskog drveća ali isto tako pripadaju i saprofitskim gljivama koje uzrokuju plavilo drva.
Slika 7.1. Ophiostoma roboris, periteciji na ljusci žira (× 7,5)
Slika 7.2. Ophiostoma roboris, sive pjege na kotiledonima
zrelog žira (× 7,5)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
121
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.3. Kultura Graphium roboris, konidijski stadij gljive O. roboris
Slika 7.4. Graphium roboris, detalj, koremiji s mliječnim glavicama (× 7,5)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
122
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.5. Konidijski stadij Graphium roboris,
koremiji iz kulture (× 100)
Slika 7.6. Graphium roboris, konidije iz koremija (× 200)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
123
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.7. Ophiostoma roboris, vrat peritecija s cilijama
na vrhu i askospore (× 200)
Slika 7.8. Ophiostoma roboris, baza peritecija loptastog oblika (× 100)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
124
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.2. Chaetomium globosum Kunze
Sin.: Chaetomium kunzeanum Zopf.
Rod Chaetomium ima mnogo vrsta koje rastu u prirodi na biljnom materijalu, na sjemenu
i plodovima. Chaetomium globosum je česta na žiru, bukvici i jeli, dolazi kao saprofit ili nekrotrofni parazit. Prema Kristeku i drugi, 1992., Urošević, 1979. je umjetnom inokulacijom sjemena
smreke ustanovio da snižava klijavost za 5-10%, a bora 6-20%. Neke gljive iz roda Chaetomium
imaju antagonistički učinak na druge patogene gljive produkcijom antibiotika.
Gljiva Chaetomium globosum javlja se u periodu vegetacije, ali i nakon opadanja žira sa stabla
u periodu sakupljanja. Poslije zimskog skladištenja žir može djelovanjem gljive istrunuti. U našim
istraživanjima utvrđena je na nezrelom otpalom žiru (slika 7.9.). Na uskladištenom žiru nije nađena.
Na površini sjemena gljiva razvija plodna tijela – peritecije. Peritecij je okruglastog do
eliptičnog oblika, tamno-smeđe do crne boje i nema vrata (slike 7.10. i 7.11.). Prekriven je smeđim do crnim dlačicama koje mogu biti valovite i spiralne. Prema Brežnev i drugi, 1962. veličina
peritecija iznosi 250-300 μm. Zajedno sa snopom dlačica promjer mu je 1 mm. Na vrhu peritecija
nalazi se ostiola (okrugli otvar) kroz koji izlaze askospore. Askospore su jednostanične, limunastog oblika (slika 7.12.). Izlaze iz otvora na periteciju poput paste iz tube (Carlile, Watkinson, 1994.).
Askus je buzdovanast i sadržava 8 askospora veličine, prema Brežnev i drugi, 1962., 11-13×8-9 μm.
Širenju askospora pogoduje kiša.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
125
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.9. Kolonija gljive Chaetomium globosum
na prerano otpalom žiru (× 7,5)
Slika 7.10. Chaetomium globosum, periteciji, detalj
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
126
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.11. Chaetomium globosum, peritecij s dlačicama (× 100)
Slika 7.12. Chaetomium globosum, askospore (× 400)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
127
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.3. Ciboria batschiana (Zopf) Buchw.
Sin.: Sclerotinia pseudotuberosa Rehm.
Stromatinia pseudotuberosa (Rehm.) Boud.
Ova gljiva izaziva oboljenje poznato pod imenom mumifikacija žira (G. Dorogin, 1914.) i
siva plijesan (H. G. Baranej, 1938.). R. Volkov je 1952. godine (u Brežnev i drugi, 1962.) ovu gljivu
svrstao u rod Stromatinia jer formira sklerocije iz spleta tkiva žira i gljivice i ima konidijski stadij
Monilia. Ovo oboljenje primijećeno je prvi puta na uzorcima skladištenog žira iz uroda 1995. g.
sakupljenog u Velikom Grđevcu.
Žir se može zaraziti u vrijeme vegetacije. Bolest je najčešća na mjestima uskladištenja
gdje se vrlo brzo širi. Pri povišenoj vlažnosti micelij gljive zahvaća čitavu partiju žira koja se
nalazi u skladištu jer se gljiva lako širi sa bolesnih na zdrave žirove. Kao rezultat životne
aktivnosti gljive žir potpuno gubi klijavost. Gljiva se ubraja u specijalizirane parazite i napada
zdravo sjeme i u nekrotrofne parazite jer prvo uništi biljne stanice, a zatim crpi hranu.
U početku oboljenja na kotiledonima se formiraju male, žute pjege s oštrim rubovima
smeđe boje (slika 7.13.), kasnije se pjege stapaju, a žir poprima smeđe-maslinastu do crnu
boju. Kotiledoni na vlazi jako nabujaju i formiraju sklerocij crne boje i spužvaste su strukture
(slika 7.14.). Na površini mumificiranog žira stvara se gusti smeđe crni baršunasti ili vatasti
micelij. Ljuska žira puca, nastaju pukotine, a zatim se ljuska odvaja od kotiledona. Zaraženi otpali
žir koji zimuje ispod listinca ili u skladištu prorasta sklerocij i slijedeće godine iz njega se formiraju apoteciji, od jedan do tri. Apoteciji su na stapkama dužine 2 do 7 cm. Dužina stapke ovisi od
dubine na kojoj se nalazi žir ispod listinca. Unutar apotecija formira se himenij koji sadrži gusti
zbijeni sloj askusa s parafizama. Rasijavanje askospora i zaraza zbiva se u jesen u peridu
sazrijevanja i opadanja novog žira. Razvoju bolesti pogoduju kišni periodi.
Micelij gljive dobro se razvija na hranjivom supstratu PDA. Na hranjivoj podlozi formira
pahuljastu sivu koloniju s bijelim rubom koja s vremenom potamni (slika 7.15.). Hife se šestog
dana uzdižu i grupiraju da bi se nakon dva tjedna od grupiranih hifa započeli formirati sklerociji.
Nakon tri tjedna formirani su sklerociji (slike 7.16. i 7.17.). Prema podacima u Brežnev i drugi,
1962. sedmog dana pojavljuju se zadebljani i razgranjeni konidiofori na kojima se formiraju
okrugle konidije koje predstavljaju konidijski stadij tipa Monilia.
Prilikom obnavljanja kulture gljive suhim micelijem uzetim sa mumificiranog žira (čuvanog u petrijevoj zdjelici godinu dana u suhim uvjetima na sobnoj temperaturi) očitovala se
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
128
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
velika otpornost i dugotrajna životna sposobnost gljive kao i njena agresivnost i veliki potencijal
zaraze. Micelij stavljen na PDA hranjivu podlogu brzo se aktivirao i za sedam dana prerastao cijelu površinu agara. Delatour, 1984. je promatrao žir zaražen gljivom Ciboria batschiana, ostavljen
u šumi u periodu od 1974. do 1983. godine. Ustanovio je da je gljiva svake godine proizvodila apotecije na mumificiranom žiru i kao takva predstavljala izvor zaraze za novi otpali žir.
Razmak između dviju rodnih godina sastojine ne predstavlja zapreku za ponovnu infekciju.
Prema našim opažanjima zaraženost žira ovom gljivom bila je velika, posebno nakon
skladištenja. Gotovo su svi uzorci analiziranog žira bili zaraženi.
Zbog mogućnosti brzog širenja zaraze preporučuje se u vrijeme sazrijevanja i opadanja žira
njegovo sabiranje u kratkom roku, pravilno uskladištenje i prethodno tretiranje fungicidom.
Slika 7.13. Ciboria batschiana, početni simptomi oboljenja, žute obrubljene
pjege na kotiledonima
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
129
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.14. Ciboria batschiana, žir prorašten hifama gljive i
prekriven smeđe-crnim micelijem
Slika 7.15. Ciboria batschiana, kultura gljive na
PDA stara 3 dana
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
130
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.16. Ciboria batschiana, kultura gljive stara 21 dan,
formiraju se sklerociji, agar je crno obojen
Slika 7.17. Ciboria batschiana, sklerociji (× 7,5)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
131
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.4. Stereum hirsutum (Willd) Pers.
Sin.: Telephora hirsuta Willd.
Corticium subzonatum Fries.
Gljiva se često nalazi na drvu raznih listača, na otpalim granama, panjevima i na deblu.
Može zaraziti i žir. Nalazili smo je na uskladištenom žiru kao i na zrelom žiru sakupljenom s tla.
Gljiva se razvija između unutarnje i vanjske ljuske žira. Površina ljuske mijenja boju u
svijetlo žutu, a na prerezu je tamno smeđa (slika 7.19.). Gljiva prodire u žir i na kotiledonima
formira svijetlo smeđu prevlaku koja se sastoji od hifa. Plodno tijelo je kožasto i tvrdo, ima
oblik pločica čiji krajevi se kroz neko vrijeme uzdignu; pričvršćeno je bokom ili priliježe
stvarajući raspoređene klobuke (slika 7.18.). Gornja površina plodnog tijela je gusto dlakava,
s koncentričnim prugama, bijele, sive ili svijetlo narančasto-smeđe boje. Himenijalni sloj je
gladak i sastoji se samo od bazidija; u svježem je stanju narančast, a u suhom crvenkastosmeđ. Bazidiospore su cilindrične sa zaobljenim krajevima, veličine 6-8×2,5-3 nm, glatke su i
vrlo izmjenjive po obliku i boji.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
132
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.18. Plodište gljive Stereum hirsutum na žiru
Slika 7.19. Formiranje gljive Stereum hirsutum
ispod ljuske žira
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
133
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.5. Schizophyllum commune Fries.
Sin.: Schizophyllum commune Fr. v. multifidum Masee.
Schizophyllum alneum Schr.
Ova gljiva se često nalazi u šumi na mrtvom drvetu, na otpalim i suhim granama, na panjevima i kao takva predstavlja izvor infekcije. Može se naseliti i na hrastovom žiru. U našim
istraživanjima nalazili smo je na zrelom žiru u šumi i na uskladištenom žiru.
Na kotiledonima djelovanjem gljive nastaju smeđe pjege koje se prekrivaju gustim slojem
bijelog samtastog micelija. Hife mogu prekriti cijelu površinu kotiledona. Uslijed pritiska, zbog
rasta gljive, na površini žira često se javljaju pukotine. Gljiva razvija razgranjenje nepravilne forme,
bjelkaste ili roskaste boje. Iz tih formacija nastaje klobuk koji je gibak i kožast (slika 7.20.). S gornje
strane klobuk je naboran ili prekriven svijetlo sivim pahuljicama koje se sastoje od spleta hifa micelija. Himenijalni sloj sastoji se od radijalno raspoređenih lamela. Lamele su lepezaste, uzdužno razgranjene sa zavrnutim rubom, kožaste i ljubičasto smeđe. Klobuk se postepeno spuša s ekscentrične
ili bočne, rijetko centralne stapke ili sjedi sasvim bez stapke, raspoređen po supstratu. Plodna tijela
se formiraju u zimsko i proljetno vrijeme, a mogu se naći i na uskladištenom žiru.
Djelovanje gljive na žiru se može različito ispoljiti:
1.
gljiva se može razrasti pod ljuskom i formirati micelij. Rezultat toga je nadizanje ljuske
i nepravilno raspucavanje. Kod povišene vlažnosti ljuska žira može puknuti uzdužno na
nekoliko mjesta razotkrivajući kotiledone;
2.
djelovanjem gljive može doći do razgradnje kotiledona. Na površini žira tada se formiraju tamnosmeđe pjege koje su duboko prožete hifama. Na prerezu takvi kotiledoni
imaju narušenu strukturu;
3.
na kotiledonima s narušenom strukturom mogu se formirati plodna tijela, raspoređena
pojedinačno ili u grupama. Na jednom žiru može se formirati i više klobuka.
Gljiva može naći na žiru kao parazit ili kao saprofit. Na mrtvim kotiledonima plodišta
se brže razvijaju na nego na živim.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
134
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.20. Plodno tijelo gljive Schizophyllum commune formirano na
uskladištenom žiru
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
135
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.6. Penicillium spp.
Gljive iz roda Penicillium sreću se prilično često na žiru. Penicillium-i su uobičajene, kozmopolitske gljive, njihove konidije se nalaze svuda u zraku i u tlu i lako se šire. Penicillium spp.
dolaze na najrazličitijim organskim supstratima, sjemenju, plodovima, tlu. Dolazi i na žiru. Zaraza
se javlja na svim dijelovima žira, a kao rezultat životne aktivnosti gljive je gubitak klijavosti žira.
Oboljenje se ispoljava pojavom pjega, koje su prekrite prevlakom koja je često plavo-zelene boje i
sastoji se od hifa i konidija. Micelij raste i prodire u unutarnje tkivo kotiledona. Na granici pjege i
živog tkiva zapaža se uska smeđa zona. Plod s vremenom poprima svijetlo smeđu boju i spužvastu strukturu.
Određivanje vrsta iz roda Penicillium obavlja se u čistoj kulturi na podlozi krumpir-dekstroza
agaru pet do šest dana nakon nasađivanja. Micelij stvara jednostavne, duge, uspravne konidiofore,
koji se granaju u blizini vrha, u karakteristične simetrične ili asimetrične metličaste oblike. Tako
formirani konidiofori dobili su naziv penicullus što znači mali kist i po toj karakterističnoj strukturi
se prepoznaje rod Penicillium. Višestruko grananje konidiofora završava u grupama sterigmi (fialida)
koje nose duge konidijske lance (Alexopoulos, 1962.). Grananje je važna karakteristika za prepoznavanje vrsta iz roda Penicillium. Jedne su nerazgranjene i nose grupicu fialida na vrhu. Druge su
jednostruko razgranjene (čine jedan niz sterigmi) i svaka grana nosi grupicu fialida. Treće se dvostruko
granaju (čine dva niza sterigmi) i svaka grana nosi grupicu fialida. Ta tri tipa grananja nazvana su: monoverticilarni, biverticilarni i triverticilarni tip (ili tipični, jednopršljenasti i dvopršljenasti tip).
Konidije, takozvane fialospore, su okrugle ili jajolike, pod mikroskopom nalikuju staklenim
kuglicama, jednostanične su, bezbojne, u masi svijetlo obojane. Konidije se tvore u bazipetalnom
lancu iz vrha fialida što znači da je najmlađa spora na bazi lanca.
Vrste gljiva iz roda Penicillium pojavljuju se na mehanički oštećenom sjemenu, na sjemenu
smanjene životne aktivnosti i sa sniženom vlagom, na uskladištenom sjemenu ali može se naći i
na žiru normalne kao i povećane vlažnosti.
Većina vrsta iz roda Penicillium spada u tipične saprofite, zastupnike sekundarne mikoflore,
ali neke vrste imaju patogena svojstva i smanjuju klijavost sjemena (Kristek i drugi, 1992.). U
pokusima umjetne infekcije smreke i bora, smanjuju klijavost sjemena od 5-20%.
U literaturi se spominje veliki broj Penicillium vrsta na žiru hrasta lužnjaka. Brežnjev et
al, 1962. spominju, između ostalih, slijedeće vrste: P. cyclopium Westl., P. granulatum Bain., P.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
136
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
claviforme Bain., P. italicum Wehm., P. expansum Link., P. flavo-glaucum Biourge, P. divergens Bain
et Sart., P. martensii Boiur., P. flavum Masch., P. luteum Zukal, P. luteo-viride Biour., P. roseum Link.
Najčešće vrste koje smo nalazili u našim uzorcima su: P. divergens Bain et Sart., P. expansum
Link., P. flavum March. i P. luteo-viride Biour.
Penicillium divergens Bain. et Sart.
Sin.: P. glandicola (Oud.) Seifert et Samson
Na žiru stvara sjajne crveno-smeđe pjege na kojima se formira kolonija plavo-zelene boje
(slika 7.21.). Kultura na krumpirovom agaru je u početku bijele boje, a zatim sa starošću postaje
plavo-zelena (slika 7.22.). Na površini kolonije stvaraju se bezbojne kapljice koje s vremenom
nestaju (slika 7.23.). Hife i konidiofori se sjedinjuju u snopove ili koremije. U kulturi prevladavaju
koremiji dužine 5 i više mm. Kistići imaju priljubljene grane. Pigmentacija agara djelovanjem
gljive je tamno žuta.
Gljiva P. divergens može se naći na žiru normalne i povećane vlažnosti (Kristek i drugi,
1992.). P. divergens ima patogena svojstva i snižava klijavost sjemena (Urošević 1979. u Kristek i
drugi, 1992.).
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
137
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.21. Kolonija Penicillium divergens na žiru,
vide se dugački koremiji
Slika 7.22. Kultura Penicillium divergens izolirana sa žira
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
138
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.23. Penicilium divergens, na površini kolonije
starosti 5 dana vide se bezbojne kapljice
Penicillium expansum Link ex F. S. Gray
Sin.: Coremium glaucum Link
P. glaucum Link
Plijesan formira na plodu svijetlo do žuto-smeđe vlažne površine. Kolonije su u početku
bijele, ubrzo postaju žuto-zelene do sivo-zelene, s radijalnom zonacijom i naborima. Rub kolonije
mladog micelija je limunaste boje. U kolonijama se razvijaju konidiofori koji mogu biti pojedinačni, grupirani u kiticu ili razvijaju zasebne koremije. Kistići (konidijalne glavice) se sastoje od
metula i fialida, nesimetrični su i jednostruko ili dvostruko razgranjene, nose lanac konidija. Konidije
su bezbojne do žućkasto-smeđe, eliptične, veličine 4-5×2,5-3,5 μm (prema C. M. I. Descriptions No.
97). Kad konidije dozriju površina kolonije poprima praškastu strukturu.
Penicillium flavum March.
Kolonije su žute boje, baršunaste, u sredini dobivaju pamučastu strukturu. Kistići su uspravni, nesimetrični, s dva ili češće tri pršljena. Konidije su malo produžene, veličine, prema Brežnev i
drugi, 1962., 4,2-6×3-4 μm.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
139
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Penicillium luteo-viride Biour.
Kolonije su ravne, pustenaste, modro-zelene do maslinasto-zelene boje s uskim žućkastim
rubom (slike 7.24. i 7.25.). Konidiofori su glatki i kratki. Kistići su simetrični i dvopršljenasti. Konidije su eliptične, veličine, prema Brežnev i drugi, 2,5-4×2-3,2 μm.
Slika 7.24. Kolonija Penicillium luteo-viride na žiru
oštećenom od insekata
Slika 7.25. Izolirana kultura gljive Penicillium luteo-viride
na PDA (krumpir dekstroza agar)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
140
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.7. Verticillium spp.
Verticilium vrste dolaze na sjemenu listača pa tako i na hrastovom žiru. Njihovom
razvoju pogoduju vlažni uvjeti sredine. Gljiva u početku razvija bijeli a kasnije maslinasti micelij. Rast gljive je ograničen i uz samu površinu sjemena. Na istom sjemenu može rasti više
vrsta iz roda Verticillium, one su veoma slične i identifikacija je teška te se provodi primjenom
posebnih tehnika. Prema Brežnev i drugi, 1962. na žiru dolaze slijedeće vrste: V. candelabrum
Bonard. u momentu sakupljanja i u skladištu, V. epimyces Berk. et Br. u periodu vegetacije,
zatim V. minutissimum Corda i V. sphaeroideum Sacc. te Verticilium spp. na sjemenu koje
opada i na skladištenom sjemenu. Prema Kristek i drugi, 1992. na žiru se javljaju vrste: V. alboatrum
Rke. et. Berth, V. lateritium Berk., V. tenuissimum Corda i V. sphaeroideum Sacc. Urošević, 1979. u
Kristek i drugi, 1992. je dokazao u pokusu umjetne infekcije da Verticilium izolat s bukvice snižava
klijavost sjemena 14%. U prirodi i biljnoj patologiji najveće značenje ima gljiva V. alboatrum
koja unutar stanica napadnutog domaćina razvija tamno-smeđe hife i može formirati mikrosklerocije. Konidiofori se pršljenasto granaju i obično ima 3-5 pršljena. Konidije su bezbojne,
veličina im je (prema Brežnev i drugi, 1962.) 5-6×2,3 μm a prema Filipov i drugi, 1980. iznosi
2,8-8,5×1,4-4,2 μm. Verticilium vrste razvijaju malo micelija. Konidiofori su im tanki, bezbojni,
jednostavni ili razgranjeni, formiraju se slobodno na površini supstrata. Gljive iz roda Verticilium
karakterizira pršljenasto razgranjenje konidionosnih stanica (Popkova, 1989.) (slika 7.26.).
Vjenčić fialida se većinom razdvoji pod stakalcem prilikom mikroskopiranja. Na vrhu fialida
formiraju se konidije koje dolaze pojedinačno ili u malim vlažnim hrpicama koje imaju izgled
malih, bezbojnih, loptastih vodenih kapljica. Konidije su jajolike do elipsoidne, bezbojne, jednostanične, rijetko imaju jednu septu (Barnett, Hunter, 1972.) (slika 7.27.). Osim konidija proizvode
i odmarajuće strukture (mikrosklerocije, hlamidospore i tamne debelostijene hife) koje služe za
preživljavanje u nepovoljnim uvjetima (Kiraly, 1970.). Gljive iz roda Verticillium mogu živjeti
kao saprofiti na sjemenu, biljnim ostacima, u tlu i kao nekrotrofni paraziti. Ujedno su i patogeni
koji uzrokuju venuće biljaka ulaskom u stanice provodnog sistema – traheomikozu odnosno
verticilozu. Zaraza sa sjemena može prijeći na klijance i mladu biljku, preko sjemena gljiva se
može zadržati u tlu. Preživljavanje i saprofitski rast gljiva u tlu je važan problem, posebno s
epidemiološke strane gledanja jer sklerocije mogu nakon dugo vremena mirovanja formirati nekoliko konidija, pod povoljnim uvjetima, što je dovoljno da iniciraju infekciju (Kiraly, 1970.). Venuće
biljaka mogu uzrokovati više vrsta a najraširenija je V. alboatrum.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
141
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Kolonije gljiva iz roda Verticillium u našim istraživanjima nađene su na žiru u ranom
stadiju razvoja tj. na nerazvijenom žiru. Možda su bile prisutne i na zrelom žiru ali zbog
slabog micelija nisu došle do izražaja jer su ih prerasle druge gljive.
Slika 7.26. Verticillium albo-atrum, iz čiste kulture
A i B konidiofori, C – konidije,
(Barnett, Hunter, 1972.)
Slika 7.27. Verticillium spp., konidije (100×)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
142
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.8. Trichoderma viride Pers.
Sin.: Trichoderma lignorum (Tode) Harz
Trichoderma glaucum Abbott
Gljiva iz roda Trichoderma može se naći na sjemenu i plodovima različitih vrsta šumskog
drveća pa tako i na hrastovom žiru. Često se nalazi na raspadajućem drvnom materijalu i u različitim tlima. Ubraja se u saprofite i nekrotrofne parazite.
T. viride na zaraženom sjemenu razvija bijele, zelene ili žućkaste micelarne prevlake
sporulirajućih filamenata ili konidiofora (slika 7.28.). Konidiofori su bezbojni, jako razgranjeni,
proizvode bočne grane koje nose kratke fialide. Fialide rastu pojedinačno ili u grupi i iz njihovih vrhova se proizvode konidije (fialospore) i skupljaju se u hrpici koju čini 10-20 konidija.
Konidije su bezbojne, jednostanične, okruglaste do jajolike, veličine (prema Brežnev i drugi,
1962.) 2,5-4 μm (slike 7.31. i 7.32.). Konidije su u masi tamnozelene boje.
Za T. viride je karakterističan brzi rast kolonije. Optimalna temperatura za rast iznosi oko
25 °C. Kolonija na PDA podlozi proizvede radijus od 8 do 33 mm za vrijeme od 48 sati a na 30 °C
18 do 32 mm. Kolonija raste u koncentričnim krugovima, naizmjenično bijelim i zelenim, s obzirom na noćni i dnevni ritam (slika 7.29.). Kolonija u tami formira bijeli micelij na površini agara
bez konidija tj. formira vegetativni micelij (Samuels i drugi, 1999.). Za formaciju reproduktivnih
struktura i produkciju spora potrebno joj je svjetlo (More-Landecker, 1972.). Jastučići konidija
obično se formiraju na rubovima koncentričnih krugova (slika 7.30.).
Vrste iz roda T. su antagonisti s drugim gljivama koje ubijaju toksinima i konzumiraju
upotrebom kombinacije encima. Zbog tog antagonističkog svojstva upotrebljavaju se u biološkoj
kontroli gljivičnih biljnih bolesti.
Gljivu T. viride nalazili smo često na nerazvijenom, prerano otpalom žiru ali i na uskladištenom žiru. Prema Urošević u Kristek i drugi, 1992. u pokusu inokulacije ustanovljeno je da
snižava klijavost sjemena smreke i bora 13-17%.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
143
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.28. Žir zaražen gljivom Trichoderma viride
Slika 7.29. Kultura gljive Trichoderma viride, vide se
koncentrični krugovi bijelog i zelenog micelija
s obzirom na noćni i dnevni rast
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
144
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.30. Trichoderma viride, žućkasti jastučići
sporulirajućih konidiofora (× 7,5)
Slika 7.31. Trichoderma viride, konidije (× 200)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
145
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.32. Trichoderma viride, konidije (× 400)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
146
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.9. Trichothecium roseum Link.
Sin.: Puccinia rosea Corda.
Cephalothecium candidum Bonard.
Dactylium roseum Berk.
Zaraza ovom gljivom javlja se na žiru, u krošnji drveća, od njegovog razvoja do punog
sazrijevanja. Gljiva zarazi peteljku i zatim žir i uzrokuje njegovo prijevremeno opadanje. Osim
toga zaraza se javlja i na otpalom zrelom žiru. Veoma često se nalazi na uskladištenom žiru gdje
se veoma lako širi i prelazi sa sjemena na sjeme. Osim na žiru česta je i na drugim vrstama šumskog
sjemena (bukvica, lijeska, jela). Snižava klijavost sjemena smreke i bora 15-20%.
U početnim fazama oboljenja na kotiledonima se pojavljuju crne pjege, bez sjaja, oštro
ograničene.
Gljiva na sjemenu formira praškasto rasprostrte busenove ružičasto-narančaste boje. Micelij se rasprostire površinom ali je slabo razvijen. Na PDA podlozi kolonija je roskasto narančasta,
pahuljasta dok je mlada a sa starošću postaje praškasta (slika 7.33.). Konidiofori su višestanični,
uspravni, nerazgranjeni, promjera 3-3,6 μm. Konidije dvostanične, jajolike ili elipsoidne, bilateralno
simetrične, bezbojne, u masi roskaste, veličine 10,8-18 × 7-8 μm (slika 7.34.). Konidije se formiraju
na vrhu konidiofora pojedinačno, u grupici ili u lancu. Na vrhu konidiofora formira se konidija,
konidiofor nastavlja rasti i formira slijedeću konidiju. Na taj način, sukcesivnim rastom, formira
se klasić u kojem sjede mnogobrojne u nizu raspoređene konidije. Najmlađa konidija je na bazi
lanca i uvijek je spojena pod kosim kutom.
Zbog svoje uočljive i karakteristične boje lako se prepoznaje.
Ona je jedna od najraširenijih gljiva, dolazi na žiru kao saprofit i parazit.
Lenti 1990. proučavao je ulogu ovog fakultativnog parazita u procesu klijanja sjemena
Vicia faba L. (bob) i ustanovio je da je gljiva inhibirala klijanje.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
147
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.33. Trichothecium roseum, kultura gljive na PDA, praškasta
kolonija – stara 5 tjedana i pahuljasta – stara 3 dana)
Slika 7.34. Trichothecium roseum, konidije (× 400)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
148
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.10. Aspergillus spp.
Gljive iz roda Aspergillus dolaze na površini i unutar šumskih plodova. Na površini inficiranog ploda gljiva stvara kolonije koje su, ovisno o vrsti, različito obojene od svijetlo žute, tamno žute, zelene do smeđe. Rod Aspergillus prepoznatljiv je po karakterističnim konidioforama koja
se sastoji od nožice i vršnog dijela oblika glavice koja nosi bocaste fialide. Ovisno o vrsti fijalide
se mogu formirati direktno na glavici ili nastaju na međurednim sterigmama (metulama). Konidije
se stvaraju u dugim lancima iz kraja fialida. Osim na sjemenu nalazi se i u tlu i biljnim ostacima.
Često ih nalazimo na uskladištenom sjemenu, ali i na nezrelom otpalom žiru.
Od predstavnika vrsta iz roda Aspergillus na žiru se spominju, prema Brežnev i drugi,
(1962.), slijedeće vrste: A. glaucus Link, A. niger Tiegh., A. ochraceus Wilh. i A. wentii Wehm.
Kod nas su utvrđene vrste A. glaucus i A. ochraceus.
Aspergillus glaucus Link
Sin.: Monilia glauca Pers.
Mucor glaucus L.
Savršeni stadij: Eurotium herbariorum Link.
Žir zaražen ovom gljivom ima suhe, smežurane kotiledone s čvrsto priležećom ljuskom i
sjemenom opnom. Micelij je u početku bijel, a kroz neko vrijeme požuti.
Kolonije imaju boju zelenih tonova no ponekad prevladavaju žuto-narančasti pigmenti.
Prema Brežnev i drugi, (1962.) na fialidama se razvijaju eliptične konidije veličine 6,6-7,9×9,411,0 μm. Konidije su jednostanične i stoje u suhom bazipetalnom lancu. Prema istom autoru oboljenje se javlja u vrijeme opadanja i sabiranja žira. Mi smo nalazili simptome ovog oboljenja na
nezrelom otpalom žiru.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
149
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Aspergillus ochraceus Wilh.
Ova vrsta stvara konidijske glavice oker boje (slike 7.35. i 7.36.). Stapka konidiofora
je hrapava. Konidiofori su žućkaste boje, dužina im je 15 μm. Prema Brežnev i drugi, (1962.) sterigme
su većinom dvoredne Prve sterigme su septirana, duge 70 μm, a druge sterigme su dugačke 10-12 μm.
Konidije su okrugle i na površini malo neravne, veličine 3,5-4,5 μm (slika 7.38.). Nezrele konidijske glavice su bijele do žućkaste, a zrele su oker boje (slika 7.37.). Gljiva je nađena na
skladištenom zrelom žiru.
Gljive iz roda Aspergillus indiciraju smanjenu količinu vode u sjemenu. Ubrajaju se u slabe
patogene i utječu na smanjenje klijavosti sjemena te s gospodarskog gledišta nisu zanemarive.
Slika 7.35. Kolonija Aspergillus ochraceus
na žiru (× 7,5)
Slika 7.36. Aspergillus ochraceus, konidiofori i
konidijalne glavice, detalj
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
150
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.37. Aspergillus ochraceus na PDA, nezrele i
zrele konidijalne glavice (× 7,5)
Slika 7.38. Konidije Aspergillus ochraceus (× 400)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
151
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.11. Alternaria tenuis Nees.
Sin.: Alternaria alternata (Fr.) Kisler
Gljiva Alternaria alternata (Fr.) Kisler je često prisutna na šumskom sjemenu. Oboljenje
uzrokovano ovom gljivom javlja se u periodu vegetacije, u periodu sazrijevanja žira i njegovog opadanja. Napadnuti žir prekriven je prevlakom sivo zelene do tamno maslinaste boje
(slika 7.39.). Na hranjivoj podlozi, na temperaturi 25 °C, kolonije su tamno smeđe maslinaste
boje gotovo crne su na nižim temperaturama 13-15 °C izrazito maslinaste boje (slika 7.40.)
(prema vlastitim istraživanjima). Konidiofore su tamne, jednostavne, kratke, rjeđe dugačke,
nose jednostavan ili razgranjen lanac konidija. Konidije su tamne, višestanične s poprečnim, uzdužnim i kosim septama, različito oblikovane (bocaste, obrnutobuzdovanaste, eliptične, jajolike, loptaste,
slike 7.39. i 7.40.). Često se formiraju u dugim lancima, a rjeđe dolaze pojedinačno. Nove spore
se produciraju na vrhu prethodne spore – akropetalno (Barnett i Hunter, 1972.). Kljunovi (vršni
dio konidija) također variraju, mogu biti kratki do dugi, često su iste boje kao konidija ili nešto
svjetliji, 2-19 μm dugi (Mathur i Kongsdal, 2002.). Veličina spora prema Neergaardu (1945.)
u Mathur i Kongsdal, (2002.), iznosi 10-58×7-19 μm. Prema Brežnev i drugi, (1962.) veličina
spora je 32×8-16 μ, a prema Ellis, (1972.) 20-63 μ × 9-18 (13) μm.
Na biljnom materijalu gljiva može boraviti kao saprofit ili kao parazit. Prema Kristek i
drugi, (1992.), Alternaria alternata je i nekrotrofni parazit koji može biti veoma agresivan. Prilikom
umjetne infekcije sjemena smreke snižava klijavost do 10%.
Gljiva je naročito štetna u uvjetima veće vlažnosti zraka, povećane vlage i smanjene
vitalnosti sjemena. U skladišnim uvjetima lako se prenosi s bolesnog na zdravo sjeme.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
152
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.39. Alternaria alternata, konidije (× 200)
Slika 7.40. Alternaria alternata, konidije
(bocaste, eliptične, jajolike) (× 400)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
153
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.12. Botrytis cinerea Pers.
Sin.: Botrytis vulgaris Link.
Monilia vulgaris Pers.
Savršeni stadij: Botryotinia fuckeliana (de Bary) Whetzel
Sclerotinia fuckeliana (de Bary) Fuckel
Botrytis spp. dolazi kao parazit ili kao saprofit, uzrokujući sivu plijesan na mnogim biljnim
vrstama. U našim istraživanjima gljiva je nalažena u ranijim stadijima razvoja žira ali i na
zrelom i uskladištenom žiru.
Zaraženi žir pokriven je gustim, u početku blijedo sivim, a kasnije tamno sivim micelijem
(slika 7.41.). Gljiva je sposobna duboko prodrijeti u plod, a zatim razviti gustu pustenastu prevlaku
na površini. Ozljede su žuto-smeđe ili smeđe, vlažne, a kad se osuše posive. Na hranjivoj podlozi
stvara sivkasto-maslinastu koloniju.
Konidiofore su duge, tanke, bezbojne ili pigmentirane, razgranjene, ponekad dihotomno u
blizini vrha. Vršne stanice su povećane ili okruglaste i nose hrpicu konidija na kratkim sterigmama.
Konidije su bezbojne ili pepeljaste, u masi su sive, jednostanične, jajolike. Prema Brežnev
i drugi, 1962. veličine konidija iznose 8,8-9,1×5-6,5 μm (slika 7.42.). Konidije se prenose zrakom ili
na površini kišne kapljice. Za vrijeme vlažnog vremena sporulacija je obilna. Često proizvodi nepravilne sklerocije različitih oblika i veličina. Sklerocije su crne boje, veličine 0,2-0,5 mm i sliuže
za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima (Kristek i drugi, 1992.). Osim u vidu sklerocija, gljiva
prezimljuje i kao micelij na ostacima biljnog materijala ili u obliku spora ili micelija u sjemenu. U
povoljnim uvjetima iz sklerocija izrasta sivi vatasti micelij s mnoštvom konidija.
Pri umjetnoj infekciji sjemena bora smanjuje klijavost do 21% (Urošević u Kristek i drugi,
1992.). S obzirom na prisutnost na uskladištenom sjemenu, njen značaj za šumsko gospodarstvo
nije zanemariv.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
154
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.41. Žir zaražen gljivom Botrytis cinerea
(prema Prochazkova u Kristek i drugi, 1992.)
Slika 7.42. Botritys cinerea, konidiofori i konidije (× 100)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
155
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.13. Fusella olivacea (Corda.) Sacc.
Gljiva dolazi na žiru hrasta, na njegovoj površini u obliku zeleno-crnih hrpica konidija
bez micelija (slika 7.43.). Nađena je na žiru slavonskog hrasta (Prochazkova u Kristek i drugi,
1992.). Zanimljiva je kao pojava ali je bez gospodarskog značaja. Detaljniji opisi gljive nisu nađeni u dostupnoj literaturi niti na web stranicama. Zaraza ovom gljivom najčešće je zabilježena na
nezrelom žiru.
Slika 7.43. Fusella olivacea,
1: kolonija gljive na površini žira,
2: konidije (Prochazkova u Kristek i drugi, 1992.)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
156
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.14. Stysanus stemonitis (Pers.) Corda
Sin.: Periconia stemonitis Pers.
Doratomyces stemonitis Pers.
Gljiva je u prirodi dosta česta na biljnom materijalu, na sjemenu i plodovima listača (žir,
jasen, javor, grab). Na površini zaraženog sjemena formira crno-smeđe koremije visoke 1,6 mm. Hife
su tamne cilindrične do kijačaste. Konidiofore su tamne, pojedinačne ili spojene u sinematu (koremij) s gustim glavicama sporogenoznih stanica i lanaca konidija (slika 7.44.). Gornji dijelovi konidiofora su granati i na vrhovima stvaraju masu suhih spora na sporogenoznim stanicama. Konidije su bezbojne do većinom tamne, jednostanične i jajolike (slika 7.45.).
Na žiru se javlja pojedinačno i uzrokuje njegovo prerano opadanje. Gljiva je slabi parazit ili saprofit. Lako se prepoznaje, dolazi na sjemenu ali njen gospodarski značaj je, prema Kristek i
drugi, 1992., zanemariv.
Slika 7.44. Stysanus stemonites, 1: koremiji na žiru,
2: koremij, konidiofore i konidije
(iz Kristek i drugi, 1992.)
Slika 7.45. Stysanus spp.
A: koremij; B: konidiofori;
C: konidije; (iz Barnett, Hunter, 1972.)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
157
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.15. Arthrobotrys spp.
Arthrobotrys artrobotryoides (Berl.) Lind.
Arthrobotrys superba Corda
Od predstavnika vrsta iz roda Arthrobotrys, na sjemenu se najčešće nalaze vrste A.
arthrobotryoides i A. superba. Ove vrste se mogu naći na sjemenu listača (hrast, lipa, bukva,
javor, jasen i breza) kao i na sjemenu četinjača (smreka, obični bor i ariš). Inficirano sjeme i
plodovi pokriveni su bijelom ili ružičasto-samtastom prevlakom micelija (slike 7.46. i 7.50.).
Slična im je gljiva Trichothecium roseum Link. po svom svijetlo ružičastom do narančastom
miceliju, koji je ipak više praškastog karaktera, kao i po obliku spora. Mikroskopski se obje
vrste razlikuju rasporedom i formiranjem konidija.
Kultura gljiva na PDA je bijela, gusta i baršunasta (slike 7.47. i 7.48.).
Konidiofore roda Arthrobotrys su dugačke, tanke, jednostavne, septirane, lagano proširene
na vrhu u području formiranja spora. Sporogene stanice nastavljaju rast simpodijalno nakon produkcije vršnih spora. Konidije su bezbojne, nejednoliko dvostanične, obrnuto jajolike, formirane
na vrhu konidiofora, gdje su pričvršćene zupcima, u rahloj suhoj hrpici (Barnett, Hunter, 1972.),
(slika 7.49.).
Prochazkova u Kristek i drugi, 1992. spominje vrstu A. superba Corda var. oligospora (Fres.)
Coemans na prerano otpalom žiru i A. superba Corda f. irregularis Matr. koju je u Češkoj Urošević,
1961. pojedinačno nalazio na žiru.
Obično su vrste iz roda Arthrobotrys svrstane među saprofite ali kod umjetne infekcije sjemena smreke i običnog bora s vrstama A. arthrobotryoides i A. superba smanjena je klijavost
sjemena smreka za 5-10%, a sjemena običnog bora za 10-15% (Urošević 1979. u Kristek i drugi,
1992.). Ove vrste se javljaju i na sjemenu smanjene životne aktivnosti kod dugotrajnog skladištenja
i tada utječu na vitalnost sjemena (Kristek i drugi, 1992.).
Mi smo nalazili navedne gljive iz roda Arthrobotrys najčešće u srpnju i kolovozu na prerano otpalom žiru i pojedinačno na uskladištenom žiru.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
158
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.46. Kolonija gljive Arthrobotrys arthrobotryoides
na uskladištenom žiru
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
159
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.47. Kultura gljive Atrhbotrys arthrobotryoides
na PDA (stara 5 dana)
Slika 7.48. Kultura gljive Atrhrobotrys arthrobotryoides na PDA
(stara 5 dana) s donje strane petri-zdjelice
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
160
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.49. Atrhrobotrys arthrobotryoides,
konidiofor i konidije (× 200)
Slika 7.50. Kolonija gljive Arthrobotrys superba
na prerano otpalom žiru (× 7,5)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
161
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.16. Fusarium spp.
Gljive iz roda Fusarium izazivaju propadanje mnogih biljaka. Prilagođene su parazitiranju
na provodnom sistemu biljaka. Isto tako su značajne i kao uzročnici truleži žira i bolesti klijanaca.
Žir se može zaraziti u vrijeme vegetacije, sabiranja i uskladištenja. Brežnev i drugi, (1962.) zapazio je da od brojnih vrsta iz roda Fusarium na žiru se u periodu vegetacije javljaju F. merismoides
Corda, F. sarcochroum (Desm.) Sacc., F. semitectum Berk. et Rav. i F. scirpi Lamb. et Fautur. Djelovanjem gljive tkivo žira postaje smeđe, ljuska trune i plod opada. Žir u listincu predstavlja hranjiv
supstrat za daljnji razvoj gljive. Isti autor je zapazio da se u periodu sabiranja i na mjestima
skladištenja javljaju slijedeće vrste: F. avenaceum (Fr.) Sacc., F. sambucinum Fuck. i F. culmorum
(W. G. Sm.) Sacc. Kod zaraze ovim vrstama žir je obavijen micelijem, tkivo žira duboko je prožeto
hifama i mijenja boju u crvenu do purpurno crvenu, a rezultat zaraze je gubitak klijavosti žira.
Prema iskustvima Prochazkova u Kristek i drugi, 1992. među brojnim vrstama koje napadaju sjeme i
plodove najštetnije su F. oxysporum i F. moniliforme. Pri umjetnoj infekciji sjemena smreke i bora
snižavaju klijavost do 40%.
Rod Fusarium je veoma velik i varijabilan. Micelij je u kulturi prostran, gust i pamučast,
često s ružičastim, tamnoljubičastim ili žutim tragovima boja u miceliju ili hranjivoj podlozi. Konidiofore su raznolike, mogu biti tanke i jednostavne ili debele i kratke, mogu biti nepravilno razgranjene ili mogu nositi vjenčić fialida, mogu stajati pojedinačno ili biti grupirane u sporodohij (jastučić). Konidije su bezbojne, promjenjive i mogu se nalaziti u želatinoznoj masi. Uglavnom postoje
dvije vrste konidija: makrokonidije koje su višestanične i blago zavijene na krajevima te imaju oblik
kanua i mikrokonidije koje su jednostanične, jajolike ili eliptične, nastale pojedinačno ili u lancima
te konidije intermedijarne po osobinama koje su dvo ili tro stanične, eliptične ili lagano zakrivljene.
Osim toga, tvori i hlamidospore čija uloga je preživljavanje gljive u nepovoljnim uvjetima i novi
izvor zaraze. Nastaju na miceliju, unutar ili na vrhu hifa te u sklopu makrokomidija.
Gljive ovog roda mogu se razvijati na biljnom materijalu kao paraziti ili kao saprofiti.
Mnoge gljive iz roda Fusarium imaju perfektni stadij koji pripada porodici Nectriaceae (rodu
Nectria, Calonectria, Hypomyces i Gibberella).
U našim istraživanjima od gljiva iz roda Fusarium nađeno je više vrsta od kojih su prepoznatljive F. sambucinum, F. avenaceum, F. moniliforme i F. oxysporum.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
162
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Fusarium sambucinum Fuck.
Sin.: Sphaeria pulicaris Fries
Selenosporium sarcochroum Desm
F. sarcochroum (Desm.) Sacc
Savršeni stadij: Gibberella pulicaris (Fries) Sacc.
Kultura Fusarium sambucinum na hranjivoj podlozi PDA je ružičaste boje, a sa starošću
postaje krvavo crveno riđe boje (slika 7.53.). Brzina rasta je, u promjeru, 5,2 cm nakon 4 dana
na temperaturi od 22-25 °C. Zračni micelij je čupav, bijel s tragovima ružičastog. Supstrat
oboji purpurnom nijansom. Formira jednu vrstu konidija i to makrokonidije.
Makrokonidije nastaju u početku iz prilično složenih konidiofora raspršenih u zračnom
miceliju, a kasnije u sporodohijima ili pionotama. One su vretenaste, srpolike, s kratkom, suženom vršnom stanicom i jasno izraženom nožicom. Imaju tri do pet septi u zreloj dobi. Prema Booth,
1971. veličina makrokonidije s tri do četiri septi iznosi 30-45×4-5 μm, a s pet septi 40-55×5-5,5 μm.
Prema Brežnev i drugi, 1962., veličina makrokonidija je 35-43×5-6 μm. Hlamidospore se rijetko
formiraju, dolaze kao pojedinačne okrugle stanice ili u lancima, mogu biti interstanične i vršne
ili unutar stanica makrokonidija. U odgovarajućim uvjetima razvit će se periteciji. U prirodi se
formiraju na mrtvom otpalom drvu u stromama koje nastaju ispod periderme i izbijaju kroz
površinu kore ili ljuske.
F. sambucinum nalazili smo na nezrelom žiru s unutarnje strane kapice i na hilumu žira
(slika 7.51.). Isto tako, nalazila se na zrelom otpalom žiru kao i na uskladištenom (slika 7.52.).
Osim što izaziva trulež sjemena i plodova u skladištu, uzrokuje trulež korijena i venuće klijanaca te rak na šumskom drveću i kao takva ima gospodarsku i ekonomsku važnost.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
163
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.51. Micelij gljive F. sambucinum u
kapici nezrelog žira
Slika 7.52. Kolonija gljive F. sambucinum
na protrulom žiru iz skladišta
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
164
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.53. Kultura gljive F. sambucinum izolirana sa žira
Fusarium avenaceum (Corda ex Fr.) Sacc.
Sin.: Fusiporium avenaceum Fr.
Savršeni stadij: Giberrela avenacea Cook
Gljiva može ekstremno varirati s obzirom na izgled i boju kulture. Najčešća boja kulture je
boja breskve (roskasto bijela) (slika 7.54.), a dominantna pigmentacija s donje strane je crvena,
maslinasto-žuta i tamna boja vina (slika 7.55.). Zračni micelij je u početku bijel, s vremenom u
tragovima poprima boju breskve ili crveno-smeđu i postaje pustenast. U centralnom dijelu kultura
postaje žuto-smeđa. Konidiofori nastaju u zračnom miceliju ili u sporodohijama odnosno pionotama. Pionote, masne – želatinozne nakupine (slika 7.56.), svijetlo narančaste do gotovo crvene
boje, mogu u biti odsutne, isprekidane ili obilne. U njima se formiraju makrokonidije koje su u masi
narančasto obojene. Makrokonidije su podjednake, vretenaste, savijene, s produženom vršnom stanicom i naznačenom stopalnom stanicom, imaju 4-7 septi. Njihova veličina iznosi 40-80×3,5-4 μm
(Booth, 1972.). Schneider, (1958.) u Booth, (1972.), je utvrdio da veličina 5 septiranih konidija iznosi
prosječno 48-74×2,9-4,3 μm, a ekstremne veličine su 31-90×2-5 μm. Varijabilnost F. avenaceum u
kulturi reflektira se na morfologiju konidija. Prema Mathur, Kongsdal, 2002., veličina makrokonidija iznosi 28-72×2,5-4 μm. Prema Brežnjev i drugi, 1962., veličina makrokonidija iznosi 46-62 ×
3-5 μm.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
165
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Peritecijski stadij, Gibberella avenacea, formira se iz malog površinskog čuperka micelija. U
većini slučajeva iz jednog stromatskog jastučića razvije se samo jedan peritecij koji može biti nepravilno okrugao do kruškolik. Boja peritecija varira od tamno plave, jarko crvene do žućkasto smeđe.
F. avenaceum je široko rasprostranjen i ima veliki krug domaćina. Osim što uzrokuje trulež
korijena, uzrokuje bolest i polijeganje klijanaca u rasadniku, patogen je na sjemenu (kroz oštećenu
ljusku sjemena prodire u kotiledone). Uglavnom se prenosi sjemenom, putem tla ili zrakom.
U našim istraživanjima nalazili smo ovu gljivu na zrelom i uskladištenom žiru.
Slika 7.54. Kultura gljive F. avenaceum, starosti 10 dana,
bijeli vatasti micelij s tragovima roskaste boje
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
166
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.55. Kultura gljive F. avenaceum s donje strane,
pigmentacija boje vina i žućkasto smeđa
Slika 7.56. F. avenaceum, masne nakupine u
kojima se formiranju makrokomidije
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
167
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Fusarium moniliforme Sheldon
Savršeni stadij: Gibberella fujikuroi Sawada
Kultura gljive je u početku rasta bezbojna i poput vela. S vremenom može poprimiti
ljubičastu boju, ponekad svjetliju lila boju, poput vina ili čak kremastu (slika 7.57.). Zračni micelij
je gust, nježno čupav do pustenast, bijele boje do boje vina s pojavom praha koji čine mikrokonidije. Mikrokonidije se formiraju u lancima, vretenastog do kijačastog su oblika, veličine, prema
Booth, 1972., 5-12×1, 5-2,5 μm. Makrokonidije se rijetko formiraju, mogu nastati iz konidiofora
formiranih bočno na hifama ili u sporodohiju odn. pionotama kao želatinozna masa koja sadrži
mikro i makro konidije (slika 7.58.). Makrokonidije su vretenaste, nježne, tankostjene s lagano savijenom vršnom stanicom, s 3-7 septi, veličine, prema Booth, 1972., 25-60×2,5-4 μm. Hlamidospora
nema. Zadebljale stromatske inicijalne stanice agregiraju u nepravilno okrugle sklerocije iz kojih se
mogu formirati inicijali peritecija. Periteciji se obično razvijaju na mrtvom biljnom materijalu. F. moniliforme dolazi na širokom rasponu domaćina i može uzrokovati bolesti poput plijesan klijanaca, trulež
baze stabljike, trulež korijena, truleži sjemena u skladišnim uvjetima, hipertrofije izbojaka i zaustavljanja rasta (giberelin). U našim ispitivanjima utvrđena je na skladištenom žiru.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
168
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.57. Fusarium moniliforme, kultura na PDA s formiranim
pionotama (želatinoznim nakupinama) (× 7,5)
Slika 7.58. Fusarium moniliforme, mikro i makro konidije (× 400)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
169
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Fusarium oxysporum Schlecht ex Fries
Sin.: F. angustum Sherb.
F. bostrycoides Wollenw.
F. bulbigenum Cooke & Massee
F. conglutinans Wollenw.
F. orthoceras Appel & Wollenw.
F. vasinfectum Atk.
F. lini Bolley
F. dianthi Prill.
Fusarium oxysporum je jedna od najnestabilnijih i najpromjenjivijih vrsta što se može
izraziti nizom morfoloških sojeva. Neko vrijeme bili su prikazani kao odvojene vrste dok se
nije uvidjelo da selektivna patogenost nije povezana s morfološkim varijantama i tako su vrste
reducirane na sinonime.
Micelij je bijel ili boje breskve često s ljubičastim tragovima, rijedak do gust, čupav, vremenom postaje pustenast (slika. 7.59.). Prosječan rast kulture je 4,5 cm promjera za četiri dana na
25 °C. Mikrokonidije nastaju na jednostavnim fialidama koje se bočno uzdižu na hifama ili iz
kratkih konidiofora. One mogu biti ovalne, elipsoidne, ravne do zakrivljene, veličine (prema Booth,
1972.) 5-12×2,2-3,5 μm. Makrokonidije se u nekim sojevima javljaju rijetko. Nastaju na granatim
konidioforama na površini sporodohija. One su tankostjene, s 3-5 septi, vretenaste, sužene na
vrhovima, savijene poput oštrice kose s lagano savijenom vršnom stanicom (slika 7.60.). Veličina
prema Boothu, 1972., iznosi 27-66×3-5,5 μm. Najčešće su s tri septe veličine 27-46×3-4,5 μm.
Hlamidospore dolaze terminalno ili unutar hifa, same ili u paru ili lancima. Sterilne stromatske pustule svijetlo do tamno ljubičaste stvaraju peritecije poput Gibberella.
F. oxysporum je ekonomski najznačajnija gljiva iz roda Fusarium. Brojni sojevi ove
vrste su opasni patogeni venuća. Dolazi i kao saprofit u tlu, nepovoljne uvjete preživljava kao
micelij ili hlamidospora. Ova gljiva nađena je u našim istraživanjima na zrelom otpalom žiru i
na žiru u skladištu.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
170
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.59. Fusarium oxysporum, kolonija izolirana sa žira
Slika 7.60. Fusarium oxysporum, mikrokonidije i
makrokonidije iz kulture (× 400)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
171
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.17. Pestalotia spp.
Gljive iz roda Pestalotia često dolaze na sjemenu i plodovima pa tako i na žiru hrasta lužnjaka. Gljiva ulazi u žir, prorasta ga, a inficirani dijelovi postaju smeđi do tamno smeđi. Napada
većinom oštećeno i oslabljelo sjeme i često dolazi u zajednici s drugim gljivama poput Phomopsis
i Cytospora. Gljiva ima karakter veoma slabog parazita ili saprofita. U posebnim okolnostima
može biti i fakultativni parazit. Ponekad može izazvati oboljenja traheomikoznog tipa. Neke vrste
gljiva iz roda Pestalotia dolaze na hrastovom lišću odakle mogu prijeći na nedozreli žir. U našim
istraživanjima nalazili smo gljive iz roda Pestalotia na dozrijevajućem i na zrelom žiru. To su
vrste P. castagnei i P. funerea.
Pestalotia castagnei Desm.
Sin.: Robillardia glandicola Cast.
Pestalotia glandicola (Cast.) Guba
Na zaraženom žiru pojavljuju se pjege ili je žir prekriven bijelom prevlakom micelija. Na
površini prevlake razbacane su grupe crnih raspuknutih loža (acervula), promjera 1-1,5 mm. Na
hranjivoj podlozi PDA (krumpir dekstroza agar) formira se raširena, ravna, bijela kolonija na kojoj
se razvijaju acervuli (slika 7.61.). Acervuli se formiraju na dobro razvijenom miceliju. Konidije su
vretenaste, rjeđe buzdovanaste s 3-5 pregrada, srednje stanice su maslinasto obojene, krajnje su
bezbojne, veličine 20-25×6-8 μm (prema Brežnev i drugi, 1962.). Od srednjih stanica konidije
centralna je nešto tamnija (slika 7.62.). Na vrhu konidija nalaze se 2-3 jednostavne ili razgranjene,
bezbojne resice (privjesci) dugački 26-30 μm. Javlja se na žiru u periodu uskladištenja kao i na
oslabljelom žiru.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
172
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.61. Kultura gljive Pestalotia castagnei
s formiranim acervulima
Slika 7.62. Konidije gljive Pestalotia castagnei (× 200)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
173
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Pestalotia funerea Desm.
Sin.: Pestalotia conigena Lev.
Na PDA hranjivoj podlozi formira bijeli isprepleteni micelij. Micelij je gust, pamučast,
valovit (slika 7.64.). Pigmentacija s donje strane je krem do svjetlo smeđe boje (slika 7.65.).
Nakon sedam do deset dana počinju se formirati acervuli crne boje, poput polukuglastih do
eliptičnih jastučića (slika 7.63.), koji su puni konidija. Konidije su elipsoidne, vretenaste ili
buzdovanaste s 4 pregrade, veličina im je (prema Brežnjev i drugi, 1962.) 21-27×6-9 μm, srednje
stanice su malo sužene na septama, prljavo maslinaste boje, od kojih je niža nešto svjetlija i
sužena (slike 7.66. i 7.67.). Krajnje stanice konidija su bezbojne. Vršna stanica je uska i slabo primjetna, s 3 do 5, rijetko 6 resica (privjesaka) koje su najčešće nerazgranjene i ravne, duge 5-20 μm.
Bazna stanica je bezbojna, produženo konična, s ravnom stapkom dugom 2-7 μm. Gljiva s vremenom stvara crne, savinute, tvrde, končaste strukture koje su pune konidija.
Slika 7.63. Izolat gljive P. funerea na PDA (detalj) s formiranim
plodnim tijelima acervulima
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
174
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.64. Kultura gljive P. funerea na PDA,
stara 7 dana (gornja strana)
Slika 7.65. Kultura gljive P. funerea na PDA,
stara 7 dana (donja strana)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
175
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.66. P. funerea, konidije (× 200)
Slika 7.67. P. funerea, konidije (× 400)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
176
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Osim ovih vrsta koje dolaze na žiru u literaturi (Brežnev i drugi, 1962. Prochazkova u
Kristek i drugi, 1992.) spominju se P. gracilis Kleb., P. truncata Lev., P. hartigii Tubeuf. i P.
quercina Guba. Od ovih se vrsta P. hartigii posebno naglašava jer može zaraziti klijance hrasta i izazvati oboljenje "usukanost vrata korijena". Gljiva je parazit slabosti (Kišpatić, 1974.) i zaraza
se javlja nakon prethodnog oštećivanja tkiva biljke uslijed niskih temperatura ili suncožara. P. truncata
je česta u prirodi na bukovim, hrastovim i topolovim grančicama te na sjemenu i plodovima,
osobito na žiru (Glavaš, 1999.). Osim toga pri nicanju klijanaca može izazvati traheomikozno
oboljenje (Kristek i drugi, 1992.).
Ustanovljeno je da P. quercina, u pokusima umjetne infekcije snižava klijavost smrekova
sjemena 20 do 35%, a P. glandicola i do 41%, a P. glandicola i do 41%.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
177
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.18. Gloeosporium quercinum West.
Sin.: Gl. umbrinellum Berk et Br.
Gl. marginans Bulb et Sin.
Gl. canadense Ell. Et Ev.
Savršeni stadij: Gnomonia quercina Kleb.
Na površini zaraženog žira nastaju raspršene sivo-smeđe ili smeđe pjege koje su oštro
ograničene od zdravog tkiva. Manje pjege se spajaju i zahvaćaju veći dio sjemena stvarajući
rane. Na površini takve ranice razviju se mali jastučići ili diskovi (stromatske lože – acervuli)
raspoređeni u koncentrične krugove (slike 7.68. i 7.69.). Jastučići su u početku subepidermalni,
zatim se probijaju, boja im je žuta, tamno-smeđa do crna. Iz tih jastučića izlaze spore u obliku
ekskudata mliječne boje. Unutar plodnog tijela, acervula, nalaze se konidiofori koji su jednostavni, variraju u dužini ali nisu puno veći od konidija.
Konidije su dvojakog tipa: makrokonidije koje su jajolike, ovalne, bezbojne, ponekad
blago savijene, jednostanične, veličine 8-17×3,5-7,5 μm; mikrokonidije su klinaste ili cilindrične,
veličine 4-8,7×1,5-2 μm (prema Brežnev i drugi, 1962.).
Gljiva je nađena na žiru u nesavršenom stadiju.
Oboljenje uzrokovano ovom gljivom javlja se u periodu sakupljanja i uskladištenja
žira. Zaraza se u skladištu širi s bolesnog na zdravi žir. Sa žira može prelaziti na klijance gdje
u slučaju jake infekcije može uzrokovati njihovo odumiranje. Gljiva dolazi i kao parazit na
biljnom materijalu (na lišću) u svom savršenom stadiju. Sa žira može prijeći i na klijance gdje
u slučaju jake infekcije može izazvati njihovo odumiranje.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
178
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.68. Gloeosporium quercinum,
1: izgled zaraženog žira, 2: jastučić s
konidioforama, α: makrokonidije,
β: mikrokonidije (Brežnev et al, 1962.)
Slika 7.69. Izgled zaraženog žira gljivom
Gloeosporium quercinum
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
179
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.3.19. Phomopsis quercella Sacc. Et Roum. Diedicke
Savršeni stadij: Diaporte eres Nitschke
Sin.: Diaporthe insularis Nit.
Diaporthe fasciculate Nit.
Gljiva Phomopsis quercella često dolazi na hrastovom žiru. U našim uzorcima nalazili
smo je na dozrijevajućem, zrelom i uskladištenom žiru.
Ovu gljivu su prvi puta opisali Saccardo i Roum 1880. godine kao Phoma quercella.
Diedicke ju je 1911. godine opisao kao Phomopsis quercella. Šafranskaja je 1950. godine
(u Brežnev i drugi, 1962.) istraživala nove bolesti žira i prvi puta je zapazila ovu gljivu u šumskim
oblastima Bjelorusije i Kavkaza. Štrauh je 1951. (u Brežnev i drugi, 1962.) opisivala biologiju
gljive P. quercella i ustanovila vezu s askusnim stadijem Diaporthe insularis.
Kod zaraze s P. quercella ljuska žira postaje tamnija i krhka. Na kotiledonima žira se
razvijaju sive, kasnije crno-smeđe pjege ili plitki smeđi ograničeni ožiljak (slika 7.70.). Pjege
se šire i spajaju i na kraju se rašire po čitavoj površini ploda. Kod povećane vlažnosti ove se pjege
prekrivaju bujnim bijelim micelijem (slika 7.71.) na kojem se razvijaju mnogobrojne piknide
sklerocijske građe sa širokom bazom.
Piknide su crne, često gole, ponekad ispletene hifama. Stvaraju se pod ljuskom koju tijekom razvoja probijaju i ostaju otkrivene. Veličina i oblik jako variraju ovisno od uvjeta u kojima
se razvijaju. Njihove veličine su 1,2-1,6×0,8 mm. Katkada se piknide javljaju u grupama koje podsjećaju na stromu.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
180
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.70. Početni simptomi zaraze žira gljivom
Phomopsis quercella
Slika 7.71. Phomopsis quercella, zaraženi žir prekriven
bijelim micelijem 14 dana nakon stavljanja
na vlagu, na sobnoj temperaturi
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
181
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Konidije se razvijaju u velikim količinama i izlaze iz otvora (ostiole) u jantarno-crvenkastim
ili žućkastim vijugavim viticama (slika 7.72.). Kod izlaza iz piknida vitice se brzo osuše i u
takvom obliku ostaju dugo vremena. Kod povišene vlažnosti brzo se raspadaju i raspršuju te
izazivaju nove infekcije žira. P. quercella može razviti dvije vrste konidija u piknidama: običnekratke, bezbojne, eliptične ili jajolike, s zaobljenim krajevima, veličine 5-7,5×2-3,5 μm i stilospore –
nitasto produžene, vretenaste, na jednom kraju kukasto savijene (poput bumeranga), veličine 16-27×0,41,3 μm (slika 7.77.).
Kultura izolirane gljive sa žira je bijele boje, micelij je lepezastog rasta, najmlađi rubovi
micelija su bezbojni, lagano uzdignuti zbog višestrukog grananja hifa (slika 7.73.). Na sobnoj temperaturi 22-25 °C nakon 9 do 14 dana u najstarijim dijelovima kulture (centralni dio petrijeve zdjelice) formiraju se plodna tijela – piknide (slika 7.74.). Piknide su u početku smeđe i s vremenom postaju
crne. Nakon osam tjedana na piknidama se formiraju jantarno žute vitice konidija (slika 7.76.).
Savršeni stadij Diaporthe eres formira na zaraženim kotiledonima stromu koja zahvaća
veliku površinu i žir postaje crn. Unutar strome nalaze se periteciji veličine 0,7-1,0 mm. Oni su
crni, loptasti s dugim vratovima lagano savijenim pri kraju. Askusi, koji se razvijaju u peritecijima, su
cilindrični ili buzdovanasti veličine 45-58×6-8 μm.
Askospore su raspoređene u askusu u dva dijela, dvostanične su, bezbojne, vretenaste
ili malo cilindrične, na oba kraja tupe, lagano stegnute uz septu, imaju četiri uljne kapi, veličina im
je 12-14×3-4 μm. Periteciji se formiraju kod sniženja vlažnosti žira. D. eres se razvija i na
mladim dijelovima kore, na mladom drvu grana i na liku starih hrastova.
Zaraza se uglavnom širi pomoću spora konidijskog stadija. Zaraza nastupa u vrijeme
vegetacije i na mjestima uskladištenja. Žir zaražen gljivom opada i predstavlja izvor infekcije,
osobito nakon smještaja u skladište gdje se gljiva širi veoma brzo. Optimalni temperaturni uvjet za
razvoj gljive je temperatura 20-21 °C. Gljiva se može razviti na oslabljenim i na otpalim granama, na
lišću hrasta klena, brijesta i jasena, te na sadnicama hrasta i jasena. Može izazvati venuće sadnica hrasta i klena.
U zavisnosti od uvjeta obitavanja gljiva se može javiti saprofitski ili parazitski.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
182
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.72. Phomopsis quercella, piknide i vijugave
vitice konidija 8 tjedana nakon stavljanja
na vlagu, na sobnoj temperaturi
Slika 7.73. Phomopsis quercella na PDA, kultura stara
3 dana, razvija bijeli lepezasti micelij
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
183
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.74. Phomopsis quercella na PDA, kultura stara 2 tjedna,
počinju se formirati piknide
Slika 7.75. Phomopsis quercella, kultura stara 6 tjedana,
formirane crne piknide
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
184
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.76. Phomopsis quercella, kultura stara 8 tjedana, iz
piknida izlaze vitice konidija
Slika 7.77. Phomopsis quercella, konidije (obične i stilospore),
u običnim konidijama vide se dvije uljne kapi (× 400)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
185
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.4. Veličine izmjere spora najčešćih vrsta gljiva primjenom
kompjuterskog programa DP-SOFT kao pomoć
prilikom njihove determinacije
Prilikom determinacije vrsta gljiva mjerene su dimenzije njihovih spora i uspoređivane s
podacima iz dostupne literature. Za odabrane vrste gljiva izmjera spora učinjena je u Olympusovom
uredu pomoću računalnog uređaja i programa DP – Soft kao što je već rečeno u poglavlju metode
rada. U tablici 7.39. prikazane su dimenzije spora koje su nađene u literaturi te granične vrijednosti (minimum i maksimum) dimenzija izmjerenih pomoću navedenog programa. Pojedinačne
izmjere mogu se vidjeti u tablici 7.40. Na slici 7.78. prikazani su primjeri računalne izmjere spora.
Tablica 7.39. Dimenzije spora gljiva prema autorima i prema izmjerama
Dimenzije prema autorima (μm)
Ime gljive
Alternaria alternata
Arthrobotrys
arthrobotyoides
Autor
Brežnev i dr. 1962.
Neergard 1975.
Izmjerene dimenzije (μm)
dužina
širina
dužina
širina
min – max
min - max
min - max
min – max
32
8 – 16
10 – 58
7 – 19
23,7 – 48,4
8,6 – 16,0
18,4 – 22,3
9,5 – 13,2
39,2 – 78,3
3,0 – 5,9
Nema podataka
Brežnev i dr.1962.
46 – 62
3–5
Booth 1971.
40 – 80
3,5 – 4
Fusarium moniliforme
(mikrokonidije)
Booth 1971.
5 – 17
1,5 – 2,5
4,5 – 8,8
2,2 – 3,5
Graphium roboris
Brežnev i dr.1962.
4,9
1,2
2,5 – 4,8
1,7 – 2,3
Pestalotia funerea
Brežnev i dr.1962.
21 – 27
6–9
17,6 – 24,4
4,5 – 6,1
Brežnev i dr.1962.
5 – 7,5
2 – 3,5
5,1 – 7,1
1,2 – 2,1
Phomopsis quercella
(stilospore)
Brežnev i dr.1962.
16 – 27
0,4 – 1,3
28,4 – 39,8
0,5 – 1,3
Trichoderma viride
Brežnev i dr.1962.
2,5 – 4 *
Trichothecium roseum
Brežnev i dr.1962.
10,8 – 18
Fusarium avenacium
(makrokonidije)
Phomopsis quercella
(obične spore)
*
2,7 – 3,6*
7–8
12,7 – 20,8
6,3 – 10,9
promjer spora
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
186
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.40. Veličine izmjerenih spora najčešćih vrsta gljiva sa žira
primjenom programa DP – Soft
Alternaria alternata
Dužina
Širina
Arthrobotrys
arthrobotryoides
Dužina
μm
Fusarium
avenaceum
Širina
Dužina
μm
Fusarium
moniliforme
Širina
Dužina
μm
Širina
Graphium
roboris
Dužina
μm
Širina
μm
48,37
12,04
20,43
13,17
59,37
3,28
8,82
2,73
3,66
2,11
23,68
10,86
21,05
12,08
64,23
4,24
7,08
2,17
4,17
2,14
37,63
13,58
18,39
11,54
56,87
3,92
6,47
2,26
3,68
1,94
25,26
10,74
19,85
11,86
62,34
5,18
5,15
2,29
4,09
2,07
29,44
8,61
20,08
11,07
55,73
4,85
7,14
2,93
3,82
2,15
27,25
11,58
20,07
11,68
39,21
3,03
4,49
2,29
2,87
2,01
25,05
11,87
18,62
11,43
50,53
5,88
6,35
2,85
4,76
2,03
26,76
14,20
20,99
12,22
46,03
5,45
7,35
3,09
2,50
1,87
27,68
14,14
22,30
12,07
58,04
5,26
7,59
2,66
3,79
2,31
30,65
13,73
20,07
11,31
54,58
3,30
6,75
3,48
4,22
2,16
26,11
13,26
20,85
11,46
58,84
5,37
4,97
2,26
4,40
1,92
36,57
12,31
20,68
10,20
49,18
4,99
5,45
2,47
3,50
2,06
34,14
16,00
18,75
9,46
54,70
5,84
8,41
3,44
3,81
2,03
23,95
11,06
19,42
11,75
55,90
3,49
7,03
2,26
4,25
1,68
34,56
11,46
19,75
12,29
78,30
3,92
5,66
3,07
3,73
2,01
Phomopsis quercella
Pestalotia funerea
Dužina
Širina
obične spore
Privjesci
Dužina
μm
Širina
stilospore
Dužina
μm
Širina
μm
Trichoderma
viride
Promjer
Trichotecium
roseum
Dužina
μm
Širina
μm
19,15
4,87
22,13
6,02
1,66
37,22
1,35
3,32
20,85
10,97
24,07
5,44
30,22
7,02
1,18
28,44
0,95
2,87
17,59
9,51
23,92
4,50
18,72
5,18
1,86
32,47
1,15
2,78
17,53
8,91
24,13
4,81
23,67
5,63
1,86
39,78
0,98
3,21
16,94
8,67
21,98
5,66
25,39
7,11
2,06
33,64
1,03
3,26
15,24
8,01
18,57
6,10
20,19
30,47
0,92
3,19
17,26
9,47
22,72
5,79
21,36
38,94
0,83
3,53
19,56
9,64
22,48
5,54
33,04
0,83
3,48
17,87
9,49
19,59
5,77
35,54
1,03
3,48
19,50
9,14
24,40
5,86
33,14
1,15
3,46
15,69
6,35
19,64
5,31
37,53
1,15
3,16
15,10
9,28
20,86
5,47
35,23
0,98
3,24
19,93
9,09
23,80
4,45
32,09
0,65
3,59
12,76
8,40
17,58
5,04
38,23
0,52
3,33
14,83
8,10
21,81
5,06
35,85
0,83
3,07
15,40
7,24
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
187
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Slika 7.78. Primjeri računalne izmjere spora
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
188
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Dobiveni podaci: dužine i širine spora, promjer spora kod Trichoderma viride kao i privjesci
spora Pestalotia funerea, obrađeni su i analizirani primjenom programa Statistica 6.1. a prikazani
su grafički u stilu Box Plots (grafikoni od 7.50. do 7.69.) gdje se vide minimalni i maksimalni iznosi, centralna vrijednost medijana i interkvartilni opseg, odnosno donja i gornja kvartila. Interpretacija je dana prema izmjerenim vrijednostima po pojedinim vrstama gljiva:
Alternaria alternata
Duljina izmjerenih spora leži u intervalu od 23,6757 do 48,3719 μm što pokazuju slaganje s
rezultatima Brežnev i dr. 1962. (32 μm) i Neergard 1975. (10-58 μm). Medijan izmjerenih veličina
iznosi 27,6765, dok mjera centralne tendencije iznosi 29,9099. S obzirom na mjeru disperzije od 4,647 μm,
može se zaključiti kako se duljina 50% izmjerenih spora nalazi u intervalu 29,9099 ± 4,647 μm
(grafikon 7.50.).
Širina izmjerenih spora leži u intervalu od 8,6147 do 16,0023 μm što pokazuje grupiranje
rezultata oko srednje vrijednosti prema Brežnev i dr. 1962. (8-16 μm) i Neergard 1975. (7-19 μm).
Medijan izmjerenih veličina iznosi 12,0446 μm što daje apsolutno odstupanje od 0,0446 μm, odnosno
relativno odstupanje od samo 0,37% u odnosu na srednju vrijednost intervala prema Brežnev i dr.
1962. (grafikon 7.51.)
Arthrobotrys arthrobotyoides
Izmjerene duljine spora unutar su intervala od 18,3291 do 22,2999 μm. Interkvartilni raspon izmjerenih vrijednosti iznosi 1,4312 μm, što je u odnosu na vrijednost medijana od 20,0685 μm
relativno odstupanje od 7,13% za 50% izmjerenih spora. Koeficijent kvartilne devijacije iznosi
samo 0,035 što pokazuje vrlo malu disperziju izmjerenih duljina (grafikon 7.52.).
Izmjerene širine spora su unutar inervala od 9,46 do 13,1674 μm. Interkvartilni raspon izmjerenih vrijednosti iznosi 0,7623 μm, što je u odnosu na vrijednost medijana od 11,6829 μm relativno odstupanje od 6,52% za 50% spora. Koeficijent kvartilne devijacije iznosi samo 0,03 što pokazuje i vrlo malu disperziju izmjerenih širina (grafikon 7.53.).
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
189
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Grafikon 7.50. Alternaria tenuis – duljina spora
Grafikon 7.51. Alternaria tenuis – širina spora
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
190
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Grafikon 7.52. Arthrobotrys arthrobotryoides – duljina spora
Grafikon 7.53. Arthrobotrys arthrobotryoides – širina spora
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
191
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Fusarium avenaceum (makrospore)
Sve izmjerene vrijednosti duljine spora su u intervalu od 39,2055 do 78,2977 μm. 50% izmjerenih duljina spora pada u intervalu od 50,5255 do 59,3674 μm s medijanom 55,9032 μm. Mjera
disperzije u iznosu od 4,421 μm pokazuje slaganje s vrijednostima prema Brežnev i dr. 1962.
od 46-62 μm. Koeficijent kvartilne devijacije nešto je veći i iznosi 0,08 premda nije toliko izražen
zbog veličine kvartila (grafikon 7.54.).
Izmjerene vrijednosti širina su u intervalu od 3,0347 do 5,8825 μm. Mjera centralne tendencije izmjerenih širina spora iznosi 4.4291 μm. Interval 3,4916 do 5,3665 μm u kojem je 50%
izmjerenih vrijednosti, poklapa se s vrijednostima prema Brežnev i dr. 1962. od 3-5 μm, pri čemu
relativno odstupanje mjere centralne tendencije od srednje vrijednosti intervala prema Brežnev i dr.
1962. iznosi 9,68%. Koeficijent kvartilne devijacije dosta je veći i iznosi 0,21, ali je u suglasnosti s
prijašnjim istraživanjima pokazujući značajnu mjeru disperzije ovog obilježja (grafikon 7.55.).
Fusarium moniliforme (mikrokonidije)
Sve izmjerene vrijednosti duljina su u intervalu između 4,4853 do 8,8165 μm. Minimum
izmjerenih vrijednosti duljina iznosi 4.4853 μm i leži izvan intervala prema Booth 1971. 5-17 μm
dok je maksimum od 8,8165 μm unutar intervala. Medijan u iznosu 6,7517 μm međutim, zajedno
s mjerom centralne tendencije od 6,3998 μm, pokazuje da više od 50% izmjerenih duljina spora
leži unutar intervala od 5-17 μm. Koeficijent kvartilne devijacije je velik i iznosi 0,24. U radovima
drugih autora mjera disperzije ovog obilježja je još izraženija. Preciznost determiniranja je time
znatno umanjena, posebno uzimajući u obzir veliku devijaciju drugog karakterističnog obilježja –
širine (grafikon 7.56.).
Interval određen ekstremima izmjerenih širina (2,174-3,4827 μm) kao i medijan u iznosu
2,6587 μm izvan su intervala prema Booth 1971. 1,5-2,5 μm. Središnjih 50% izmjernih vrijednosti
je u intervalu od 2,2644 do 3,0675 μm. Uzevši u obzir relativnu širinu interkvartilnog raspona prema medijanu u iznosu od 30,2%, te koeficijent kvartilne devijacije od 0,15 ne može se isključiti
da je na odstupanje rezultata ovdje u znatnijoj mjeri utjecala pogreška mjerenja (grafikon 7.57.).
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
192
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Grafikon 7.54. Fusarium avenaceum – duljina spora
Grafikon 7.55. Fusarium avenaceum – širina spora
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
193
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Grafikon 7.56. Fusarium moniliforme – duljina spora
Grafikon 7.57. Fusarium moniliforme – širina spora
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
194
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Graphium roboris
Izmjerene vrijednosti duljina spora nalaze se u intervalu od 2,4964 do 4,7595 μm. Premda je
odstupanje rezultata mjerenja od vrijednosti prema Brežnev i dr.1962. (4,9 μm) i ovdje izraženo;
medijan iznosi 3,8063 μm, a mjera centralne tendencije 3,9395 μm, relativna širina interkvartilnog
raspona ne ukazuje na rasipanje mjernih rezultata, što potvrđuje i koeficijent kvartilne devijacije
0,07. Obilježje je jasno izraženo (grafikon 7.58.).
Uz pretpostavku da nema velikih apsolutnih pogrešaka u mjerenjima Brežnev i dr.1962.,
usporedbom dane vrijednosti širine spora od 1,2 μm i medijana od 2.0307 μm dobiva se relativno odstupanje od 40,9%. Promatrajući cijeli interkvartil, vidljivo je da mjera disperzije od 0,0975 μm
što je relativno prema medijanu 4,8%. Na osnovu ovakvih vrijednosti može se zaključiti da su
vrijednosti širine spora vrlo dobro grupirane oko medijana i isključuju mogućnost pogreške mjerenja (grafikon 7.59.).
Pestalotia funerea
Sve se izmjerene duljine nalaze između ekstrema u iznosu 17,5782 i 24,4017 μm, dok je središnjih 50% vrijednosti u intervalu od 19,5915 do 23,8199 μm. Medijan izmjerenih vrijednosti duljina spora u iznosu 21,9817 μm pada unutar intervala prema Brežnev i dr. 1962. (21-27 μm). Mjera disperzije iznosi ±2,1642 što daje preklapanje interkvartilnog raspona s intervalom 21-27 μm od
48,67%. Koeficijent kvartilne devijacije iznosi 0,1, ali je sam interkvartilni raspon pokazao dobro
slaganje s prijašnjim istraživanjima. Ovdje je dosta izražen utjecaj ekstremnih vrijednosti, osobito
minimuma koji povećava varijaciju (grafikon 7.60.).
Interval u kojem su sve izmjerene širine spora iznosi 4,4542 do 6,1032. Medijan izmjerenih
širina u iznosu 5,4385 μm pokazuje relativno odstupanje od donje granice intervala prema Brežnev i
dr. 1962. (6-9 μm) od 9,36% što omogućuje determiniranje unatoč malom rasipanju vrijednosti.
Koeficijent kvartilne devijacije iznosi 0.09 (grafikon 7.61.).
Izmjerene vrijednosti privjesaka su u intervalu od 18,7176 do 30,2234 μm. Središnjih 50%
vrijednost su u intervalu od 20,1889 do 25,3911 μm. Mjera centralne tendencije izmjerenih vrijednosti iznosi 22,79 μm i ima relativno odstupanje od medijana 22,1334 μm u iznosu od samo 2,96%.
Koeficijent kvartilne devijacije iznosi 0,11. Uzorci pokazuju rasipanje iznad gornjeg kvartila
(grafikon 7.62.).
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
195
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Grafikon 7.58. Graphium roboris – duljina spora
Grafikon 7.59. Graphium roboris – širina spora
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
196
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Grafikon 7.60. Pestalotia funerea – duljina spora
Grafikon 7.61. Pestalotia funerea – širina spora
Grafikon 7.62. Pestalotia funerea – privjesci spora
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
197
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Phomopsis quercella (obične spore)
Čitav interval izmjerenih vrijednosti duljina spora od 5,1849 do 7,1079 μm pokazuje vrlo
dobro podudaranje sa rezultatima prema Brežnev i dr. 1962. (5-7,5 μm). Relativna širina interkvartilnog raspona upućuje na određeno rasipanje uzoraka, ali je u okviru prijašnjih mjerenja budući da
je središnjih 50% vrijednosti u intervalu od 5,6328 do 7,0172 μm. Medijan iznosi 6,0167 μm, a koeficijent kvartilne devijacije 0,11 kao što se može naslutiti iz interkvartilnog raspona (grafikon 7.63.).
Sve vrijednosti širina spora su u intervalu od 1,1765 do 2,0637 μm. Središnjih se 50% vrijednosti nalazi u intervalu 1,6638 do 1,8602 μm. Medijan izmjerenih vrijednosti iznosi 1,8602 μm, a
mjera centralne tendencije 1,762 μm. Zbog malog interkvartilnog raspona relativno je odstupanje tih
vrijednosti samo 5,28%. S obzirom da se medijan preklapa s gornjim kvartilom, a minimum intervala izmjerenih vrijednosti odstupa od donjeg kvartila za 29,29% ispravno je uzeti gornji kvartil kao
reprezentativnu vrijednost uzorka koja se približava vrijednostima izmjerenim prema Brežnev i dr.
1962. (2-3,5 μm). Koeficijent kvartilne devijacije iznosi 0,05 (grafikon 7.64.).
Phomopsis quercella (stilospore)
Čitav raspon izmjerenih vrijednosti duljina spora od 32,4672 do 37,5281 μm s medijanom
35,2252 μm pokazuje značajna apsolutna odstupanja prema prije objavljenim mjerenjima Brežnev i
dr. 1962. (16-27 μm). Središnjih 50% vrijednosti leži u intervalu od 32,4672 do 37,5281 μm. Koeficijent
kvartilne devijacije u iznosu od 0,07 ide u prilog izmjerenim vrijednostima kao karakterističnima
za promatrano obilježje (grafikon 7.65.).
Za izmjerene vrijednosti širina spora gotovo cijeli raspon od 0,5159 do 1,3454 μm preklapa se s rezultatima prema Brežnev i dr. 1962. (0,4-1,3 μm). Medijan iznosi 0,9789 μm, a raspon varijacije središnjih 50% vrijednosti u intervalu od 0,8319 do 1,1536 μm relativno prema
medijanu iznosi 15,26%. Koeficijent kvartilne devijacije ima vrijednost 0,16, ali dopušta determiniranje budući da i prijašnji rezultati pokazuju sličan interkvartilni raspon (grafikon 7.66.).
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
198
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Grafikon 7.63. Phomopsis quercella – duljina spora
Grafikon 7.64. Phomopsis quercella – širina spora
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
199
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Grafikon 7.65. Phomopsis quercella – duljina stilospora
Grafikon 7.66. Phomopsis quercella – širina stilospora
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
200
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Trichoderma viride
Za izmjerene vrijednosti promjera cijeli raspon od 2,771 do 3,5855 μm preklapa se s rezultatima prema Brežnev i dr. 1962. (2,5-4 μm). Medijan iznosi 3,2645 μm, a interkvartilni raspon
0,3226 μm u intervalu od 3,1575 do 3,4801 μm. Mjera centralne tendencije 3,3188 ukazuje na malo
rasipanje izmjerenih vrijednosti, što potvrđuje i koeficijent kvartilne devijacije u iznosu od 0,05
(grafikon 7.67.).
Trichothecium roseum
Relativno preklapanje cijelog raspona izmjerenih vrijednosti duljine od 12,763 do 20,8477 μm
s intervalom prema Brežnev i dr. 1962. (10,8-18 μm) iznosi 64,78%, dok relativno preklapanje
raspona varijacije središnjih 50% izmjerenih vrijednosti duljine od 15,2352 do 19,4976 μm iznosi
64,86%. Postoji mala asimetrija varijacije vrijednosti s tendencijom prema gornjem ekstremu raspona. Koeficijent kvartilne devijacije iznosi 0,12 i u skladu je sa već prije utvrđenim rasipanjem
vrijednosti obilježja (grafikon 7.68.).
Sve izmjerene vrijednosti širina spora nalaze se unutar intervala od 6,3483 do 10.9685 μm.
Relativno preklapanje cijelog raspona izmjerenih vrijednosti širina s intervalom prema Brežnev i dr.
1962. (7-8 μm) iznosi 14,11%, a preklapanje raspona varijacije središnjih 50% izmjerenih vrijednosti širina koje su u intervalu od 8,1017 do 9,4937 μm ne postoji. Simetričnost interkvartila prema
cijelom rasponu i mali interkvartilni raspon pokazuje male varijacije vrijednosti s mjerom centralne
tendencije 8,7977 μm koja relativno odstupa od vrijednosti prema Brežnev i dr. 1962. za 9,07%.
Koeficijent kvartilne devijacije iznosi 0,08 (grafikon 7.69.).
Na temelju analiza podataka dimenzija spora može se zaključiti da su gotovo sva mjerenja
pokazala male koeficijente kvartilne devijacije dokazujući ovu metodu kao relativno pouzdanu za determiniranje gljiva upravo na osnovu tih obilježja. S obzirom da je za većinu mjerenja
interkvartilni raspon bio mali, vidljivo je da su upravo ta obilježja karakteristična za pojedinu
gljivu. Rezultati su pokazali dobro slaganje s prijašnjim istraživanjima prije svega prema Brežnev
i dr. 1962., što je i potvrda prethodne tvrdnje.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
201
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Grafikon 7.67. Trichoderma viride – promjer spora
Grafikon 7.68. Trichothecium roseum – duljina spora
Grafikon 7.69. Trichothecium roseum – širina spora
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
202
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.5. Ispitivanje brzine rasta štetnih vrsta gljiva izoliranih
sa žira u različitim temperaturnim uvjetima
Pokus ispitivanja rasta odabranih vrsta gljiva proveden je kako bi se upoznale njihove
karakteristike brzina rasta i razvoja koja utječe na širenje zaraze zdravih žirova i kako bi se
uočile razlike u rastu između pojedinih vrsta. Ispitivan je rast pet vrsta gljiva koje često dolaze
na žiru i koje mogu uzrokovati veće štete posebno u vrijeme skladištenja. Promjene u dijametralnom
rastu razvijajuće kolonije mjerene su i promatrane u periodu od 7 dana ili do dana kada je
kolonija gljive dorasla do ruba petrijeve zdjelice. Rast kolonija gljiva i izmjera promjera u mm
praćen je u dva različita temperaturna uvjeta: 22-25 i 11-15 °C. Variranje temperatura u vrijeme
izmjera razlog je neujednačenog linearnog prirasta kolonija. Rezultati izmjere dijametralnog
rasta gljiva po danima na temperaturi od 22-25 °C prikazani su u tablici 7.41. Izračunate srednje
vrijednosti prikazane su i u posebnoj tablici br. 7.42. te u priloženom grafikonu 7.70. radi bolje
preglednosti. U tablici 7.43. prikazano je koliko je milimetara izrasla kolonija gljiva u jednom
danu i srednje vrijednost za sve dane praćenja rasta. Prema brzini rasta uočava se da je na PDA
hranjivoj podlozi najbrže rasla kolonija gljive Trichoderma viride koja je za svega dva dana
prorasla cijelu petrijevu zdjelicu. Micelij Ciboria batschiana također ima vrlo brzi rast i u pet dana
je dorasla do ruba petrijeve zdjelice. Phomopsis quercella je za šest dana dorasla do ruba
petrijeve zdjelice dok je Fusarium avenaceum trebala sedam dana da doraste gotovo do ruba
zdjelice. Graphium roboris najsporije raste i za sedam dana dijametralni rast je iznosio 38,8
mm. Za usporedbu prosječnog dijametra rasta uzete su vrijednosti četvrtog dana izmjere koje su
iznosile za Ciboria batschiana 70,8 mm, Phomopsis quercella 58,8 mm, Fusarium avenaceum
45,6 mm i Graphium roboris 25,2 mm dok je za Trichoderma viride vrijednost dijametralne
izmjere drugog dana iznosila 82 mm. Srednja vrijednost rasta micelija gljiva u jednom danu
iznosila je za Trichoderma viride 56 mm, za Ciboria batschiana 17,5 mm, Phomopsis quercella 15,3
mm, Fusarium avenaceum 12,1 mm i za Graphium roboris 4,8 mm.
Isto tako za temperaturne uvjete 11-15 °C rezultati izmjere dijametralnog rasta prikazani
su u tablici 7.44., srednje vrijednosti u tablici 7.45. i grafikonu 7.71. a prosječni rast u jednom
danu i srednje vrijednosti za sve dane vide se u tablici 7.46. U uvjetima temperature 11 do 15 °C
gljive su rasle sporije. Trichoderma viride jedina je dorasla do ruba petrijeve zdjelice i to peti dan.
Uspoređujući četvrti dan dijametralnog rasta dobiveni su slijedeći rezultati: Trichoderma viride
izrasla je 71,4 mm, Phomopsis quercella 29,4 mm Ciboria batschiana 25,8 mm, Fusarium avenaceum
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
203
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
19 mm i Graphium roboris 17,8 mm. Srednja vrijednost rasta micelija gljiva u jednom danu
iznosila je za Trichoderma viride 18,2 mm, za Phomopsis quercella 7,6 mm, Ciboria batschiana
6 mm,, Fusarium avenaceum 4,6 mm i za Graphium roboris 2,8 mm.
Paralelno s izmjerom rasta bilježen je i izgled odnosno morfologija kultura gljiva u
temperaturnim uvjetima 22-25 °C što je prikazano u tabelama od 7.47. do 7.51. Sa rastom
kolonija uočavaju se promjene u boji, izgledu i obojenosti agara. Daljnjim praćenjem, poslije
sedmog dana, razvoja kulture Ciboria batschiana uočeno je da su se 14-og dana od grupiranih
hifa počeli formirati sklerociji a hranjiva podloga poprimati crnu boju. U kulturi Graphium roboris
10-og dana rasta koremiji s mliječnim kapljicama nalazili su se po cijeloj površini kolonije.
Kultura Fusarium avenaceum držana u uvjetima 22-25 °C nije formirala plodna tijela ali u
uzorcima uzgajanim na nižim temperaturama (11-15 °C) koji su prebačeni u uvjete sobne temperature, što je izazvalo temperaturni šok, formirale su se masne želatinozne nakupine (pionote) s
makrokonidijama. U kulturi Phomopsis quercella devetog do desetog dana počele su se formirati
piknide bijele boje koje su kasnije poprimile tamno smeđu do crnu boju. Plodna tijela počela su se
prvo formirati u centralnom dijelu kolonije gdje je ona najstarija. Četvrtog dana rasta kulture
Trichoderma viride uočeni su zeleni i bijeli krugovi koji se smijenjuju slijedeći ritam dana i noći.
Na rubovima zelenih krugova formirale su se nakupine tj. jastučići konidija tamno zelene boje.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
204
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.41. Dijametralan rast kolonija gljiva (mm) po danima na temperaturi 22-25 °C
Broj
uzorka
Dani
0
1
2
3
4
5
6
7
Ciboria batschiana
1
5
14
37
54
70
85
2
5
14,5
39
55
70
85
3
5
16
39
56
73
85
4
5
15,5
37
56
70
85
5
5
15
39
55
71
85
x
5
15
38,2
55,2
70,8
85
Graphium roboris
1
5
10
18
22
26
30
36
40
2
5
11
21
24
27
32
38
42
3
5
9,5
18
22
26
30
35
39
4
5
10
18
21
24
28
32
36
5
5
9
15
19
23
28
32
37
x
5
9,9
18
21,6
25,2
29,6
34,6
38,8
Fusarium avenaceum
1
5
11
23
36
48
61
72
84
2
5
7
20
34
45
57
69
81
3
5
7
18
33
44
56
68
80
4
5
13
26
39
48
60
71
83
5
5
7
19
33
43
57
69
81
x
5
9
21,2
35
45,6
58,2
69,8
81,8
Phomopsis quercella
1
5
7
26
42
58
74
84
2
5
7
31
43
60
70
80
3
5
7
29
48
62
73
83
4
5
7
25
42
57
75
85
5
5
7
25
41
57
80
85
x
5
7
27,2
43,2
58,8
74,4
83,4
Trichoderma viride
1
5
30
85
2
5
30
85
3
5
22
70
4
5
23
85
5
5
25
85
x
5
26
82
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
205
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.42. Srednje vrijednosti rasta gljiva (mm) po danima na temperaturi 22-25 °C
Dani
Gljiva
0
1
2
3
4
5
6
7
Ciboria
5
15
38,2
55,2
70,8
85
Graphium
5
9,9
18
21,6
25,2
29,6
34,6
38,8
Fusarium
5
9
21,2
35
45,6
58,2
69,8
81,8
Phomopsis
5
7
27,2
43,2
58,8
74,4
83,4
Trichoderma
5
26
82
90
80
70
Ciboria
mm
60
Graphium
50
Fusarium
40
Phomopsis
30
Trichoderma
20
10
0
1
2
3
4
5
6
Dani
Grafikon 7.70. Srednje vrijednosti rasta gljiva po danima, temperatura 22-25 °C
Tablica 7.43. Prosječna brzina rasta micelija u jednom danu, temperatura 22-25 °C
Dani
Gljiva
1. do 2.
2. do 3.
3. do 4.
4. do 5.
5. do 6.
6. do 7.
Srednja
vrijednost
mm/dan
Trichoderma
56,0
56,0
Ciboria
23,2
17,0
15,6
14,2
Phomopsis
20,2
16,0
15,6
15,6
9,0
Fusarium
12,2
13,8
10,6
12,6
11,6
12,0
12,1
Graphium
8,1
3,6
3,6
4,4
5,0
4,2
4,8
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
17,5
15,3
206
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.44. Dijametralan rast kolonija gljiva (mm) po danima na temperaturi 11-15 °C
Dani
Broj
uzorka
0
1
5
6
12
20
2
5
7
12
3
5
7
4
5
5
x
1
2
3
4
5
6
7
28
35
40
44
17
25
32
35
39
11
19
27
35
40
45
7
10
16
25
35
38
42
5
7
11
17
25
34
39
43
5
6,8
11,2
17,8
26
34,2
38,4
42,6
Ciboria batschiana
Graphium roboris
1
5
7
11
14
17
20
22
24
2
5
9
13
15
18
21
23
25
3
5
8
12
14
18
21
24
26
4
5
10
13
16
18
21
23
26
5
5
9
13
16
18
20
23
25
x
5
8,6
12,4
15
17,8
20,6
23
25,2
29
35
39
Fusarium avenaceum
1
5
8
11
15
20
2
5
8
9
15
22
26
32
37
3
5
8
11
15
19
29
33
37
4
5
8
9
11
16
25
30
34
5
5
7
9
13
18
24
29
34
x
5
7,8
9,8
13,8
19
26,6
31,8
36,2
Phomopsis quercella
1
5
10
20
28
38
45
50
55
2
5
5
7
14
27
39
46
52
3
5
5
7
14
24
34
40
46
4
5
6
11
19
30
42
50
55
5
5
7
10
18
28
40
48
54
x
5
6,6
11
18,6
29,4
40
46,8
52,4
Trichoderma viride
1
5
12
35
54
75
85
2
5
13
35
54
75
85
3
5
12
28
45
64
85
4
5
12
32
50
71
85
5
5
13
33
52
72
85
x
5
12,4
32,6
51
71,4
85
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
207
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.45. Srednje vrijednosti rasta gljiva (mm) po danima na temperaturi 11-15 °C
Dani
Gljiva
0
1
2
3
4
5
6
7
Ciboria
5
6,8
11,2
17,8
25,8
34,2
38,4
42,6
Graphium
5
8,6
12,4
15
17,8
20,6
23
25,2
Fusarium
5
7,8
9,8
13,8
19
26,6
31,8
36,2
Phomopsis
5
6,6
11
18,6
29,4
40
46,8
52,4
Trichoderma
5
12,4
32,6
51
71,4
85
90
80
70
Ciboria
mm
60
Graphium
50
Fusarium
40
Phomopsis
30
Trichoderma
20
10
0
1
2
3
4
5
6
7
Dani
Grafikon 7.71. Srednje vrijednosti rasta gljiva po danima,
temperatura 11-15 °C
Tablica 7.46. Prosječna brzina rasta micelija u jednom danu, temperatura 11-15 °C
Dani
Gljiva
1. do 2.
2. do 3.
3. do 4.
4. do 5.
5. do 6.
6. do 7.
Srednja
vrijednost
mm/dan
Trichoderma
20,2
18,4
20,4
13,6
Ciboria
4,4
7,6
10,6
10,6
6,8
5,7
7,6
Phomopsis
4,4
6,6
8,0
8,4
4,2
4,2
6,0
Fusarium
2,0
3,0
5,2
7,6
5,2
4,4
4,6
Graphium
3,8
2,6
2,8
2,8
2,4
2,2
2,8
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
18,2
208
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.47. Opis izgleda kolonije Ciboria batschiana i njenog razvoja tijekom izmjere
rasta na temperaturi 22-25 °C
Ciboria batschiana
Dani
Opis morfologije kolonije gljive
1. dan
Micelij bezbojan do nježno bijel, rijedak, čupav i zrakast, na rubovima se višestruko
grana i uzdiže
2. dan
Micelij je bezbojan do bijel, zrakast, centralni dio se zgušnjava i postaje vatast,
na rubovima je rjeđi i zrakasto se grana
3. dan
Centralni dio kolonije poprima sivkastu boju a hife se okomito uzdižu, poprima vatastu
strukturu, rubovi su rjeđi s bezbojnim micelijem
4. dan
Micelij sa starošću poprima sivu boju i postaje sve tamniji, najtamniji je u centru
5. dan
Kultura postaje tamno siva, centralni dio je crno sive boje, hife se u najstarijem dijelu kulture
uzdižu i pomalo grupiraju, micelij je izrasao do ruba petrijeve zdjelice
Tablica 7.48. Opis izgleda kolonije Graphium roboris i njenog razvoja tijekom izmjere rasta
na temperaturi 22-25 °C
Graphium roboris
Dani
Opis morfologije kolonije gljive
1. dan
Micelij je bijelo kremaste boje, gusti i polegli
2. dan
Micelij je gusti i polegli, počinje se pojavljivati smeđa pigmentacija,
3. dan
U centru kulture se počinju formirati tamno smeđi koremiji, uočava se smeđi prsten
micelija iza kojeg slijedi kremasti rubni prsten
4. dan
Kultura poprima smeđu boju, u centru kolonije se pojavljuju mliječne kapljice
u kojima se nalaze konidiofori s konidijama
5. dan
Kultura sve više tamni, raste u "godovima" – prstenovima, smijenjuje se tamno smeđi i
kremasti micelij, mliječne kapljice se šire od centra kako kolonija stari
6. dan
Prstenasti rast jače dolazi do izražaja, uočavaju se koremiji s mliječnim kapljicama u
centralnom dijelu kolonije
7. dan
Isto kao i prethodni dan
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
209
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.49. Opis izgleda kolonije Fusarium avenaceum i njenog razvoja
tijekom izmjere rasta
Fusarium avenaceum
Dani
Opis morfologije kolonije gljive
1. dan
Bezbojan, zrakast micelij
2. dan
Micelij postaje bijele boje, gust je i vatast
3. dan
Micelij je bijel, gust, vatast, agar poprima žućkastu boju
4. dan
Isto kao i prethodni dan
5. dan
Micelij poprima roskastu boju, agar je žućkasto crvenkaste boje
6. dan
Isto kao i prethodni dan
7. dan
Isto kao i prethodni dan, centralni dio kulture poprima lagano žućkastu boju,
kultura izrasla do ruba petrijeve zdjelice
Tablica 7.50. Opis izgleda kolonije Phomopsis quercella i njenog razvoja tijekom izmjere rasta
Phomopsis quercella
Dani
Opis morfologije kolonije gljive
1. dan
Bezbojan micelij
2. dan
Bezbojan, rijedak, polegli micelij
3. dan
Bezbojan, polegli micelij, na rubovima pagano uzdignut zbog grananja hifa
4. dan
Micelij bijele boje, poleglog, lepezastog rasta, najmlađi rub kolonije bezbojan
5. dan
Izrazito bijeli, polegli micelij, lepezastog rasta
6. dan
Isto kao i prethodnog dana, kolonija prorasla do ruba petrijeve zdjelice
Tablica 7.51. Opis izgleda kolonije Trichoderma viride i njenog razvoja tijekom izmjere rasta
Trichoderma viride
Dani
Opis morfologije kolonije gljive
1. dan
Bezbojan do blago zelenkast micelij
2. dan
Bezbojan do blago zelenkast micelij, rijedak, vrlo brzo se širi, prorastao je cijelu
petrijevu zdjelicu
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
210
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
7.6. Zaštita žira fungicidima
Pokusi zaštite žira fungicidima postavljeni su u priručnom laboratoriju i u polju Šumarskog
instituta "Jastrebarsko" s ciljem utvrđivanje djelotvornosti fungicida u zaštiti žira od gljiva.
7.6.1. Laboratorijski pokus
Analizom laboratorijskog pokusa zaštite žira fungicidima (pet tjedana nakon postavljanja
pokusa) dobiveni su sljedeći rezultati (tablica 7.52.): klijavost tretiranog žira iznosila je od 53,33%
do 66,67% dok je na kontrolnom uzorku bila 35,83%. Raspucavanjem ljuske žira, uslijed bubrenja kotiledona, prilikom stavljanja u vlažne uvjete i razvijanja klice, izbijale su gljive koje su
se nalazile ispod ljuske i na ili u kotiledonima. Zaraza gljivama iznosila je od 22,50% do 28,33% kod
tretiranih uzoraka te 51,66% kod netretiranog uzorka. Najčešće prisutne bile su gljive iz rodova:
Penicillium, Ciboria, Fusarium i Phomopsis. U grupu ostalo ubrojen je truli žir bez vidljivog tijela
gljive te žir s nedefiniranim micelijem. Visine svih klijanaca varirale su od minimalno 3 do maksimalno 31 cm zbog različitih vremena izbijanja klice. Srednje visine klijanaca kod svih tretmana
iznosile su od 17,1 do 18,5 cm.
Tablica 7.52. Zdravstveno stanje žira nakon tretiranja fungicidima
Zdravstveno
stanje
Normalno isklijalo sjeme
Neisklijalo sjeme
Bolesno sjeme
Cuprablau Z
11.5.
n%
80
66,67
6
5,95
34
28,33
Ukupno
120
Penicillium spp.
Ciboria batschiana
Fusarium spp.
Phomopsis quercella
Botrytis cinerea
Stereum hirsutum
Ostalo
8
7
5
6
1
Ukupno bolesno
34
min
max
sredina
Fungicidi
Dithane S60
Vitavax 200
11.5.
11.5.
n%
n%
67
55,83
64
53,33
23
19,17
29
24,17
30
25,00
27
22,50
100
120
100
Gljive na bolesnom žiru
23,53
7
23,33
20,59
6
20,00
14,70
6
20,00
17,64
8
26,67
2,94
7
20,58
3
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
120
100
120
100
6
8
7
6
22,22
29,63
25,93
22,22
16
12
15
10
3
2
18
25,81
19,35
24,19
16,13
4,84
3,23
29,00
27
100
62
100
10,00
100
30
100
Visine klijanaca (cm)
3,0
5,5
31,0
28,0
18,5
17,1
Kontrola
11.5.
n%
43
35,83
15
12,50
62
51,66
6,0
32,0
17,6
3,0
29,0
17,7
211
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
U kontrolnom netretiranom uzorku bilo je najmanje proklijalog žira, a najviše zaraženog
gljivama. Uzorak tretiran fungicidom Vitavax imao je najmanje proklijalih žirova (53,3%) i najviše neproklijalih zdravih sjemenki (24,17%) što se može protumačiti inhibitornim djelovanjem
fungicida u datim uvjetima. Cuprablau Z je u laboratorijskim uvjetima pokazao najbolje rezultate
(66,7%) zdravih proklijalih sjemenki s najvećom srednjom visinom klijanaca (18,5 cm). Uzorak
žira tretiran Dithanom S60 imao je 55,83% zdravih proklijalih sjemenki i najmanju srednju visinu
rasta (17,1 cm).
7.6.2. Poljski pokus
Registracijom pokusa, četiri mjeseca nakon sadnje tretiranih žirova u kontejnere u polju,
utvrđen je broj proklijalih žirova. Broj proklijalih žirova prikazan je u postocima po blokovima i
u ukupnom iznosu za sve blokove zajedno kao što se vidi u tablici 7.53.
Tablica 7.53. Broj i postotak proklijalih žirova
Fungicidi
Ponavljanje
(Blokovi)
Vitavax extra
Vitavax 200
Dithane
Captan
Sterilizirano
tlo
Kontrola
n
%
n
%
n
%
n
%
n
%
n
%
I
21
63,64
23
69,70
26
78,79
21
63,64
21
63,64
17
51,52
II
25
75,76
23
69,70
23
69,70
26
78,79
25
75,76
19
57,58
III
20
60,61
21
63,64
23
69,70
23
69,70
23
69,70
15
45,45
IV
21
63,64
21
63,64
28
84,85
22
66,67
22
66,67
21
63,64
V
26
78,79
24
72,73
28
84,85
20
60,61
24
72,73
17
51,52
Ukupno
113
68,48
112
67,88
128
77,58
112
67,88
115
69,70
89
53,94
Od ukupnog broja žirova tretiranih fungicidom Vitavax extra proklijalo je 68,48%.
Tretman s žirova Vitavax 200 dao je 67,88% proklijalih žirova, Dithane 77,58% i Captan 67,88%.
Klijavost netretiranog žira posađenog u steriliziranu zemlju iznosila je 69,70% dok je klijavost netretiranog žira u kontrolnoj sadnji imala najniži iznos od 53,95%.
Paralelno s utvrđivanjem broja proklijalog žira mjerene su visine klijanaca. U tablici
7.54. prikazane su minimalne, maksimalne i srednje visine po blokovima i tretmanima te srednje
vrijednosti po tretmanima za sve blokove zajedno. Srednje visine različitih tretmana su priŠumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
212
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
lično ujednačene i međusobno se razlikuju za 0,5 do 1,0 cm osim kod Captana gdje su visine
2 do 3 cm niže od drugih tretmana. Visine unutar tretmana i blokova su vrlo raznolike i velike su
razlike minimuma i maksimuma jer je žir vrlo neujednačeno nicao. Visine se kreću od 5 do 35 cm.
Tablica 7.54. Visine klijanaca u pokusu tretiranja fungicidima
Fungicidi
Ponavljanje
(blokovi)
Visina klijanaca
(cm)
min
8
12
10
I
max
32
28,5
28
x
21,10
20,33
20,35
min
12
10,5
9
II
III
IV
V
Ukupno
Vitavax
extra
Vitavax
200
Dithane
Sterilizirano
tlo
Kontrola
6
11
11,5
21,5
29
26
17,55
20,90
19,56
5
6
11
Captan
max
32
25
26
29
26
30
x
20,30
18,78
18,09
16,38
16,68
19,16
min
10
9
5
6
9,5
8
max
35
22,5
33.5
22,5
29
33
x
21,03
17,35
19,39
16,83
21,28
20,2
min
13
4,5
3
6
8
7
max
26
25
25
23
30
25
x
20,45
19,07
18,00
15,86
18,59
18,76
min
5
11
4
5
8
6
max
26
29
27
28,5
28
24,5
x
17,17
19,87
16,84
16,47
19,42
17,44
min
5
4,5
3
5
6
6
max
35
29
33,5
29
30
33
x
20,01
19,08
18,53
16,62
19,37
19,02
Da bismo ustanovili da li postoji signifikantna razlika između tretmana (četiri različita
fungicida, sadnja u sterilizirano tlo i kontrola) i između blokova (I – V) podaci o broju proklijalih
sjemenki obrađeni su metodom analize varijance za slučajni blok dizajn za usporedbu n tretmana
(Bhattacharyya i Johnson, 1977.). Uz pomoć računalnog programa Mathematica v4.0, Wolfram
Research, 1999. određene su p-vrijednosti koje nam govore da li se podaci razlikuju ili ne. Rezultati statističke obrade podataka, proklijalih žirova u šest različitih tretmana, prikazani su u tablicama
7.55., 7.56. i 7.58. U tablici 7.55. podaci o broju proklijalih sjemenki strukturirani su prema slučajnom blok dizajnu sa prikazom srednjih vrijednosti za blokove i tretmane. Analiza varijance prikazana je u tablici 7.56. Podaci su izračunati prema formulama prikazanim u tablici 7.57.
(Bhattacharyya i Johnson, 1977.)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
213
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Tablica 7.55. Struktura podataka u slučajnom blok dizajnu s 5 blokova i 6 tretmana
Fungicidi
Vitavax
extra
Vitavax 200
Dithane
Captan
Sterilizirano
tlo
Kontrola
n
n
n
n
n
n
Blok
Srednja
vrijednost
Tretman 1
Tretman 2
Tretman 3
Tretman 4
Tretman 5
Tretman 6
BLOK I
21
23
26
21
21
17
21,5
BLOK II
25
23
23
26
25
19
23,5
BLOK III
20
21
23
23
23
15
20,8
BLOK IV
21
21
28
22
22
21
22,5
BLOK V
26
24
28
20
24
17
23,2
Tretman
Srednja
vrijednost
22,6
22,4
25,6
22,4
23,0
17,8
22.3
Tablica 7.56. Analiza varijance za podatke klijavosti žira prikazane u tablici 1.
Porijeklo
Suma kvadrata
Br. stupnjeva
slobode
Sredina
kvadrata
F – omjer
p vrijednost
Tretmani
258.7000
5
31.7400
7.6054
0.000382
Blokovi
30.1333
4
7.5333
1.8051
0.167476
Pogreška
83.46667
20
4.1733
Ukupno
272.3000
29
Tablica 7.57. Randomizirani blok dizajn (prema Bhattacharyya i Johnson, 1977.)
Suma
kvadrata
Porijeklo
Broj stupnjeva
slobode
k
Tretiranje
SST = b∑ ( y. j − y.. )
2
j =1
b
Blokovi
SS B = k ∑ ( yi . − y ..)
2
b
k
SSE = ∑∑ ( yij − yi . − y . j + y ..)
i =1 j =1
b
Ukupno
k
∑∑ ( y
i =1 j =1
ij
− y..)
2
2
F omjer
k −1
MST =
SST
k −1
MST
MSE
b −1
MSB =
SSB
b −1
MSB
MSE
i =1
Pogreška
Sredina
kvadrata
( b − 1)( k − 1)
MSE =
SSE
( b -1)( k − 1)
bk − 1
gdje je:
yi . – srednja vrijednost i-tog retka (bloka)
y. j – srednja vrijednost j-tog stupca (tretmana)
y.. – srednja vrijednost svih podataka
k
b
– ukupan broj tretmana
– ukupan broj blokova
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
214
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Određena p-vrijednost nam kazuje da li razlika između tretmana ili između blokova postoji
ili ne. Ako je p-vrijednost manja od 0.01 smatramo da razlika postoji. Kod nas je p-vrijednost znatno manja od 0.01 tj. ona iznosi 0.000382 što znači da postoji razlika u tretmanima dok je p-vrijednost za blokove veća od 0.01, ona iznosi 0.167476, pa smatramo da razlike između blokova nema.
Nakon što smo ustanovili da postoji razlika između tretmana, testirali smo razlike između
dva tretmana koristeći se t-testom, s brojem stupnjeva slobode d. f. = ( b − 1)( k − 1) , kako je prikazano u tablici 7.58.
Tablica 7.58. Skupni prikaz t-vrijednosti pri testiranje hipoteze o razlikama između
dva tretmana uz značajnost (signifikantnost) p = 0.01
Tretmani
Tretmani
1
1
2
3
4
5
6
0.1548
– 2.3219
0.1548
– 0.3096
3.1751
– 2.4667
0.000
– 0.4644
3.5603
2.4767
2.0123
6.0370
– 0.4644
3.5603
2
3
4
5
4.0247
6
t-vrijednosti izračunate su prema formuli:
t=
( y. j − y.k ) − ( β j − β k )
MSE 2 / b
gdje je:
β j – očekivana vrijednost za j-ti tretman,
β k – očekivana vrijednost za k-ti tretman,
y. j – sredina uzorka j-tog tretmana,
b
– ukupni broj blokova.
Svaki tretman ima neku svoju očekivanu vrijednost βj (za j-ti tretman). Vrijednost y. j
(sredina uzorka j-tog tretmana) dobijemo na temelju konkretnog uzorka u pokusu.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
215
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
7. REZULTATI RADA
Naša hipoteza je da nema razlike između j-tog i k-tog tretmana, pa je stoga βj – βk = 0.
Naša t-vrijednost nam služi za testiranje hipoteze da nema razlike između dva tretmana.
Ako je t < t * (t kritično), koju odredimo iz tablica Studentove razdiobe za 20
( ( b − 1)( k − 1) )
stupnjeva slobode i odgovarajuću značajnost, smatramo da razlike nema, a u suprotnom da razlika postoji. Za značajnost 1% je t* = 2.845.
Naša t-vrijednost za razlike između tretmana 1,2,3,4 i 5 nije značajna te smatramo da
razlike kod klijavosti žira pri tretiranju različitim fungicidima nema, a također smatramo da nema
ni razlike u klijavosti žira kod žirova tretiranih nekim fungicidom i onih koji su posađeni u sterilizirano tlo.
S druge strane, t-vrijednosti za razlike između kontrole i ostalih tretmana su veće od t* što
znači da postoji značajna razlika u klijavosti žira tretiranog fungicidom ili posađenog u sterilizirano tlo i netretiranog žira posađenog u obično tlo.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
216
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
8. RASPRAVA
8. RASPRAVA
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
217
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
8.1. Zdravstveno stanje prema kategorijama oštećenosti žira
Oštećenost žira po kategorijama, navedenim u rezultatima, analizirana je na otpalom sjemenu od srpnja do listopada, sredinom mjeseca u periodu od tri godine, na odabranim lokacijama i pokusnim plohama metodom slučajnih uzoraka. Oštećenja nisu praćena u svibnju i lipnju
jer je bilo neizvedivo sakupljanje cvatova i zametaka žirića iz krošanja a njihovo sakupljanje s
tla ne bi dalo odgovarajuće rezultate. Zapaženo je da se u svibnju moglo naći mnogo otpalih
ocvalih muških resa dok su u lipnju otpadale čitave peteljke sa zamecima žirića veličine približno 3 mm. Na peteljkama su uočene ubodne ranice, najvjerojatnije nastale kod ishrane imaga
žirotoča prilikom isisavanja sokova, neke peteljke su bile deformirane na mjestima uboda dok
na nekima nisu bila vidljiva oštećenja. Uzrok opadanja vjerojatno je oštećenost žirotočcima ali
isto tako može biti i uslijed vjetra, kiše ili mraza. Simptomi gljivičnih oštećenja na peteljkama
nisu zapažena. Analiza oštećenosti žira po razvojnim stadijima od mladih nerazvijenih žirića u
srpnju do zrelog žira u listopadu pokazala je promjenu i variranje postotaka kategorija oštećenosti.
U srpnju i kolovozu otpadao je uglavnom oštećen žir, oštećenost insektima bila je najveća
(41,32% do 90,62%) ali i postotak zaraženosti gljivama nije bio zanemariv (1,28% do 28,43%).
S razvojem i sazrijevanjem žira, u rujnu i listopadu, bilo je sve više otpalog zdravog žira (9,24%
do 45,95%), oštećenost kukcima bila je nešto manja nego na nezrelim žirićima ali još uvijek
visoka (29,13% do 76,19%) dok se oštećenost gljivama povećala povećanjem mase kotiledona
tj. količine hranjiva (10,70% do 42,91%). Uspoređujući podatke oštećenosti zrelog žira raznih
autora (tablica 8.1.) uočavaju se razlike koje ovise o načinu sakupljanja i analize uzoraka tj. o
tome da li je sakupljan slučajan uzorak ili samo okularno zdrav žir te da li je učinjena analiza
žira u ljusci ili skidanjem ljuske. Svi autori (osim Novak Agbaba) analizirali su cjelovit žir u
ljusci. Metode sakupljanja su se razlikovale: Maksimović i dr.(1982.) sakupljali su žir s pokusnih
ploha veličine 1 m2 ispod krošanja stabala. Hrašovec (1991.) je sakupljao žir sa pokusnih površina
tamo gdje ga je bilo te s platna pod krošnjama. Harapin i dr. uzimali su slučajan uzorak grana s
nasumično odabranih stabala i pratili oštećenost pupova, cvjetova i žirića. Margaletić (1998.)
sabirao je žir s cijele površine metodom uzorkovanja s površina veličine 3 × 3 m ispod krošanja
bogatog uroda. Saračević (2002.) sakupljala je sav žir s tla s ploha veličine 2 × 2 m postavljenih
po sistematskom uzorku. Poštenjak i Gradečki (2001.) analizirali su žir za sakupljen za potrebe
sjemenarstva. S obzirom da je u našim istraživanjima zapaženo da su često kotiledoni, kod
okularno zdravog žira kojem se skine ljuska, oštećeni djelomično ili čak potpuno, ustanovljeno je
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
218
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
da je bitno prilikom analize zdravstvenog stanja žira skidati ljusku i utvrditi zdravost unutrašnjosti
žira. U tablici oštećenosti žira ubilježeni su podaci onako kako su ih autori navodili u svojim
radovima. Oni su radili istraživanja sa svojih stanovišta. Svima je zajedničko da im bolesti žira
nisu bile primarne. U ovom slučaju težište je na bolesti, pa je i pristup drugačiji. Iz tih razloga i
pokazatelji tj. rezultati su različiti. Matić i dr. (1996.) kažu da je manji ili obilniji urod rezultat
pojave abiotskih i biotskih čimbenika koji se mijenjaju u prostoru i vremenu u relativno velikom
arealu hrasta lužnjaka. To se isto tako može reći i za oštećenost žira na koju utječe niz čimbenika
koji se razlikuju ovisno o lokalitetima istraživanja. Ipak se može zapaziti određeno podudaranje u
postocima kategorija oštećenosti kako u rezultatima ovog rada tako i prema raznim autorima.
Tablica 8.1. Oštećenost žira prema raznim autorima
Autor
Područje
istraživanja
Gljive
Kukci
Više
životinje
Ostali
uzročnici
Glodavci
Ukupne
štete
Zdravi žir
%
Maksimović
i dr. 1982.
Hrašovec
1991.
G. j. Sremska
Mitrovica
4,2-24
25-55,8
Balaninus
10-25
G. Posavina
Jastreb. Lug
Cydia
10-12
Turopolj. lug
1980. god.:
0,8-5,8
22,1-61,6
8-18
1981. god.:
15-20
3-4
Žirotoč 30
Harapin
i dr. 1996.
Savijač 15
Područje Hrvatske
Biotički
čimb. 79
Osa
šiškarica 12
21
Ostali 22
Margaletić
1998.
Saračević
2002.
Žirotoč 6,7
Turopoljski lug
1,79
Savijač 6,29
2,35
Sliv rijeke Česme
31,64-69,16
Poštenjak i
Gradečki 2001.
Novak Agbaba
2003.
82,9
36,32
Jastrebarsko,
Lipovljani,
Čazma,
D. Miholjac,
Otok
10,70-42,91
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
29,23-62,77
0,00-4,95
63,68
15,33-45,95
219
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
8.2. Mikoflora i bolesti žira
Žir je bogat šećerima, škrobom i drugim hranjivim tvarima i kao takav posebno je pogodan kao supstrat za rast gljivičnih organizama. Osim toga sadrži veću količinu vlage (40 – 48%)
što također pogoduje razvoju i rastu gljiva. Većina vrsta gljiva koje dolaze na žiru su vrste koje
stvaraju veliko mnoštvo spora i naseljavaju supstrate bogate šećerima i hranjivima. Gljive koje
su ovim istraživanjem utvrđene na žiru pripadaju grupi saprofita, parazita, fakultativnih parazita
i saprofita, nekrotrofnih parazita i specijaliziranih parazita. Saprofiti i nekrotrofni paraziti imaju
sposobnost enzimatske razgradnje mrtvih stanica, napadaju ostatke raslinja i odumrla biljna
tkiva, stvaraju mnoštvo spora koje se prenose pretežno zrakom kao sastavni dio aeroplanktona
(Prochazkova u Kristek i drugi, 1992.). Nekrotrofni paraziti i fakultativni saprofiti osim toga
sposobni su napadati i žive stanice domaćina. Od nekrotrofnih parazita koji dolaze na žiru nađeni su
Ciboria batschiana, Chaetomium globosum i Alternaria alternata. Gljiva C. batschiana je ujedno i
specijalizirani parazit koji napada zdravi žir i predstavlja veliku opasnost za urod žira. To je ujedno i
najčešće prisutna gljiva na žiru sakupljenim u listopadu, od ukupno zaraženog žira ona je zastupljena s 35 do 60%. Saprofiti kao i paraziti mogu sudjelovati u oštećivanju sjemena i u smanjenju
njegove kvalitete tj. klijavosti i vitalnosti. Saprofitske gljive Penicillium spp., u skladišnim uvjetima,
zarazom žira i posebno dijela gdje se nalazi klica utječe na smanjenje klijavosti, a time i količine
sjemena za pošumljavanje. Fakultativne gljive dio života provedu kao saprofiti na odumrloj organskoj tvari a dio života provode kao paraziti na živom organizmu poput gljiva iz rodova Fusarium
i Pestalotia stoga su one uvijek potencijalna opasnost kako za mlade tako i za otpale žirove. Većina
saprofitskih gljiva i nekrotrofnih parazita mogu se uzgajati na umjetnom hranjivom supstratu što je
olakšavalo njihovo istraživanje.
Razne vrste gljiva uzrokuju na žiru različite ili slične simptome bolesti. Iste gljive mogu
stvarati različite simptome i djelovati na različite načine kao npr. gljive iz roda Fusarium koje
uzrokuju pljesnivost i trulež žira, te traheomikozu klijanaca sa žira. Gljive iz roda Ophiostoma
uzrokuju trulež žira i traheomikozu. Verticillium spp. uzrokuje pljesnivost i traheomikozu nazvanu verticiloza. Zbog sličnih simptoma potrebno je provoditi detaljnu fitopatološku analizu
žira stavljanjem u vlažne uvjete na filter papir, nasađivanjem na hranjivu podlogu kako bi se dobila kultura gljiva koja omogućava točnu determinaciju. Bolesti na žiru uzrokovane utvrđenim
gljivama, s obzirom na simptome koje izazivaju, prema Prisjažniku (1949.), Regentu (1980.) i
Glavašu 1999. mogu se svrstati u određene tipove bolesti poput pljesnivost, pjegavost, mumifi-
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
220
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
kacija, trulež, traheomikoza (ofiostomoza, verticiloza). U tablici 8.2. prikazane su vrste gljiva i simptomi bolesti žira koje uzrokuju. Ovakav prikaz bolesti sjemena, prema simptomima i tipovima,
može poslužiti za orijentaciono određivanje o kojim se gljivama na žiru radi.
Tablica 8.2. Tipovi bolesti sjemena prema Prisjažnik, Regent i Glavaš
Tip bolesti žira
Gljiva – uzročnik
Pjegavost
Gloeosporium quercinum
Phoma spp.
Mumifikacija
Sclerotinia pseudotuberosa
Pljesnivost
(paučina, bodlje, plijesan)
Alternaria spp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Fusarium spp.
Penicillium spp.
Trichothecium roseum
Stereum hirsutum
Verticillium spp.
Ostale bolesti – trulež
(smeđe ili crne mrlje)
Fusarium spp.
Gloeosporium quercinum
Ophiostoma spp.
Pestalotia glandicola
Phomopsis quercella
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Traheomikoza
(venuće biljaka)
Fusarium spp.
Ophiostoma spp.
Verticillium spp.
Ofiostomoza
Ophiostoma spp.
Verticiloza
Verticillium spp.
Gljivične uzročnike bolesti (Čizmić, 1987. i 1990.) nalazimo: na površini sjemena, u
sjemenoj ovojnici, u unutrašnjosti sjemena i na zaraženim biljnim ostacima pomiješanim sasjemenom. Na površini sjemena gljiva dolazi u obliku spora ili micelija. Tada govorimo o kontaminaciji
sjemena. Gljiva miruje na sjemenu dok ne dođe u pogodne uvjete kada počinje rasti, razmnažati
se i širiti zarazu. Na površini žira utvrđene su gljive Alternaria spp. i Fusarium spp. Kada se
gljiva nalazi pliće ili dublje u sjemenoj lupini u obliku dormantnog micelija govorimo o zarazi.
Česte gljive koje smo nalazili u sjemenoj lupini su Alternaria spp., Botrytis cinerea i Verticillium spp.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
221
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
O unutarnjoj zarazi sjemena govorimo u slučaju kada gljiva naseli unutrašnjost sjemena (endosperm,
kotiledone, embrij). Gljive koje su uzrokovale unutarnju zarazu na kotiledonima žira su Alternaria
spp., Fusarium spp., Ciboria batschiana, Phomopsis quercella i dr. Kada su gljive prisutne na
biljnim ostacima pomiješanim sa sjemenom ili dolaze u obliku spora, sklerocija, gala ili plodnih
tijela govorimo o kontaminaciji. Najčešća gljiva prisutna na biljnim ostacima pomiješanim sa žirom
bila je C. batschiana. Kontaminacija sjemena odvija se najčešće jednostavnim širenjem inokuluma
tj. spora vjetrom, kišom, insektima, pticama, dodirom zaraženog i zdravog materijala ili nekim drugim načinima. Zaraza tj. unutarnja infekcija sjemena mnogo je kompliciranija. Razni čimbenici,
osobito fiziološka stanja kako patogena tako i domaćina te vremenske prilike moraju djelovati
zajedno kako bi se ostvarila infekcija. Poznavanjem rodova i vrsta gljiva na žiru te da li se radi o
kontaminaciji, zarazi ili unutarnjoj zarazi možemo pretpostaviti kakve štete možemo očekivati i
na koji način ih suzbiti, koje mjere zaštite primijeniti i tako sačuvati urod.
Praćenjem mikoflore kroz mjesece (razvojne faze žira) i godine te zrelog žira nakon
čuvanja u hladnjaku može se zapaziti promjena u mikoflori. Na nerazvijenom žiru pojavljivale
su se najčešće gljive iz rodova Fusarium, Alternaria, Trichothecium, Trichoderma, Penicillium
i Chaetomium. One se nalaze posvuda u prirodi, na biljnim ostacima, stvaraju mnoštvo spora i
lako se šire vjetrom i kišom te tako mogu zaraziti nježno tkivo mladih žirića. Na zrelom žiru
najčešće nalazili smo gljive iz rodova Ophiostoma, Phomopsis, Ciboria, Fusarium i Penicillium.
One mogu zaraziti žir nošene vjetrom i kišom ali isto tako zaraza može nastupiti u ranoj fazi
razvoja žira ulaskom u plodnicu kroz njušku tučka gdje spora ili micelij čekaju povoljne uvjete
za razvoj. Gljive unutrašnjosti žira tj. kotiledona su ujedno i najopasnije jer ih je najteže suzbiti
s obzirom da su zaštićene ljuskom žira i fungicid teško može prodrijeti do njih. Na zrelom žiru
nakon čuvanja u hladnjaku najčešće su se razvile gljive iz rodova Penicillium, Ciboria, Phomopsis,
Ophiostoma, Fusarium i Stereum. Te gljive su već bile prisutne u kotiledonima i ispod ljuske,
mogle su biti unešene biljnim ostacima (trulim lišćem, kapicama žira) ili su naknadno zarazile
žir zračnim strujanjima. Mikoflora po godinama istraživanja u slijedu od najvećeg do najmanjeg
postotka pridolaska na žiru prikazana je u tablicama od 1 do 6. U grafikonima 8.1., 8.2. i 8.3.
prikazana je cjelokupna mikoflora žira sakupljanog od VII do X mjeseca odvojeno po godinama:
1996., 1997. i 1998. Uočava se velika raznolikost mikoflore iz 19 rodova gljiva. U grafikonu 8.4.
prikazana je mikoflora žira sakupljena u X mjesecu za sve te tri godine zajedno koju čini 13 vrsta
i rodova gljiva. U grafikonima 8.5. i 8.6. prikazana je mikoflora žira sakupljanog u listopadu 1999.
ispod krošanja bogatog urodom i 2000. godine kada je sakupljan okularno zdrav žir. Analiza je
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
222
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
učinjena nakon čuvanja žira u hladnjaku. Mikoflora je siromašnija, čini je 8 vrsta i rodova gljiva,
uglavnom gljive unutrašnjosti žira i saprofitske gljive od kojih se najčešće javljaju gljive iz roda
Penicillium. Žir sakupljan metodom slučajnog uzorkovanja bez selekcije pokazuje veću raznolikost
mikoflore od sakupljanog okularno zdravog žira čuvanog u PVC vrećicama u hladnjaku.
Aspergillus spp.
Doratomyces
Stereum hirsutum
Schizophyllum
Verticillium sp.
Gloeosporium
Chaetomium globosum
Arthrobotryis spp.
Botrytis cinerea
Pestalotia spp.
Trichoderma viride
Fusella olivacea
Trichothecium roseum
Alternaria alternata
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Fusarium spp.
Phomopsis quercella
Ciboria batschiana
0
5
10
% 15
20
25
30
Grafikon 8.1. Mikoflora žira, 1996. godina (VII-X mjesec)
Verticillium sp.
Doratomyces stemonitis
Stereum hirsutum
Pestalotia spp.
Schizophyllum commune
Gloeosporium
Chaetomium globosum
Botrytis cinerea
Arthrobotryis spp.
Aspergillus spp.
Trichoderma viride
Fusella olivacea
Ophiostoma spp.
Trichothecium roseum
Penicillium spp.
Alternaria alternata
Ciboria batschiana
Phomopsis quercella
Fusarium spp.
0
5
10
%
15
20
25
30
Grafikon 8.2. Mikoflora žira, 1997. godina (VII-X mjesec)
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
223
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
Schizophyllum commune
Stereum hirsutum
Verticillium sp.
Aspergillus spp.
Botrytis cinerea
Doratomyces stemonitis
Arthrobotryis spp.
Pestalotia spp.
Gloeosporium quercinum
Chaetomium globosum
Fusella olivacea
Trichoderma viride
Trichothecium roseum
Alternaria alternata
Ophiostoma spp.
Penicillium spp.
Fusarium spp.
Phomopsis quercella
Ciboria batschiana
0
5
10
%
15
20
25
Grafikon 8.3. Mikoflora žira, 1998. godina (VII-X mjesec)
Botrytis cinerea
Alternaria alternata
Trichothecium roseum
Stereum hirsutum
Trichoderma viride
Schizophyllum commune
Gloeosporium quercinum
Pestalotia spp.
Fusarium spp.
Penicillium spp.
Ophiostoma spp.
Phomopsis quercella
Ciboria batschiana
0
5
10
15
20
%
25
30
35
40
Grafikon 8.4. Mikoflora žira, 1996-1998. godine, X mjesec
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
224
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
Trichothecium roseum
Bakterijska trulež
Fusarium spp.
Botrytis cinerea
Phomopsis quercella
Penicillium spp.
Penicillium glandicola
Ciboria batschiana
0
5
10
15
20
%
25
30
35
40
Grafikon 8.5. Mikoflora žira, 1999. godina, X mjesec
Pestalotia sp.
Fusarium spp.
Stereum hirsutum
Botrytis cinerea
Phomopsis quercella
Ophiostoma sp.
Penicillium spp.
Penicillium spp. i kukci
Ciboria batschiana
0
10
20
30
40
50
60
70
%
Grafikon 8.6. Mikoflora žira, 2000. godina, X mjesec
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
225
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
Žir je u svim fazama radova: od proizvodnje u sastojinama, sakupljanja i dorade, postupka
sa sjemenom, skladištenja tj. čuvanja u različitim uvjetima, rukovanja od proizvođača do potrošača te do pripreme za sjetvu i sadnju podložan zarazi gljivama i pojavi bolesti. Sa promjenom uvjeta u kojima se žir nalazi mijenja se i mikoflora uslijed fizioloških promjene anatomije i hranjiva unutar
žira kao i uvjeta vlage žira i okoline.
Još dok je na stablu žir biva zaražen različitim gljivama prilikom formiranja cvjetnih pupova, prilikom cvjetanja, kod tvorbe ploda i tijekom njegova dozrijevanja. U vrijeme polaganja jaja
kukaca (npr. Curculio spp.) različite gljive bivaju unešene u žir. Zaraza može nastati prolaskom spore kroz tučak sve do plodnice, naseljavanjem spora i razvoja micelija na i u hilumu, ulaskom spora
kroz provodne elemente koji vode do cvijeta odnosno ploda u formiranju, kroz mehanička oštećenja
nastala djelovanjem insekata i na razne druge načine.
Žir se kod nas najčešće sabire s tla ručno. Dok leži na tlu, na listincu, okružen ranije otpalim
oštećenim i zaraženim žirom zaraza nastaje direktnim kontaktom sa zaraženim materijalom i sporama
nošenim strujanjem zraka, vjetrom, kišom i insektima. Što se žir kasnije sabire sa šumskog tla to je
zaraženiji gljivama (Potlajčuk, 1953.).
Prilikom transporta žir može izgubiti na vlazi, koja mora iznositi minimalno 40%, čime
se umanjuje njegova kvaliteta i omogućava naseljavanje plijesni pogotovo gljive iz roda Penicillium
spp. Osim toga mogu nastati mehanička oštećenja koja predstavljaju ulazna mjesta za gljivičnu zarazu.
Kod skladištenja veoma je važan sadržaj vlage u žiru, inicijalni gljivični inokulum na već
postojećem zaraženom žiru, metoda skladištenja, sadržaj vlage i temperatura na mjestu skladištenja jer sve to utječe na širenje zaraze gljivama. U skladištu se zaraza veoma lako i brzo širi s
bolesnog na zdravi žir.
Prilikom predsjetvene pripreme zaraza žira može se proširiti iz materijala za posipanje sjemena i stratifikaciju kao što su: pijesak, zemlja i humusni materijal.
Kod sjetve žira zaraza je moguća sjetvenim supstratom ili kroz zemlju u rasadnicima zemljišnim gljivama.
Važni čimbenici za razvoj gljiva, njihovo širenje i infekciju su visoka vlaga sjemena, zračna
vlaga i visoka temperatura okoliša.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
226
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
8.3. Utjecaj vremenskih prilika na urod žira i pojavu bolesti
Vanjski faktori kao što su vremenske prilike poput topline, vlage i oborina značajno utječu
na proces klijanja spora gljiva, na samu infekciju i tok bolesti (Kišpatić 1991.). Opći meteorološki podaci prikazuju makroklimu za cijelo područje i daju opću prognozu. Unutar svake šumske
populacije postoji i lokalna mikroklima koja se djelomično razlikuje od makroklime. Prema Medvedoviću (1996.) mikroklimatske osobitosti neke šumske zajednice određene su makroklimatskim
prilikama šireg područja, flornim sastavom zajednice i sastojinskom strukturom. Utjecaj opće klime šireg prostora najjači je u vrhu krošanja drveća a prema dolje sve je jači utjecaj sastojina
(Medvedović 1996.). Ovdje je prodiskutirano kako su vremenske prilike u makroklimatskim relacijama mogle utjecati na urod žira i njegovo zdravstveno stanje. Mikroklimatske izmjere u koliko bi
bile moguće za takvu analizu bile bi pogodnije. U šumi gdje vladaju mikroklimatski uvjeti na koje
utječu biljke, tlo, pokrov tla i sklop, vlaga je uvijek viša nego na mjernim meteorološkim stanicama. Za rast i razvoj gljiva potrebna je visoka vlaga i stoga su šumski uvjeti pogodni za infekciju žira gljivama. Šumska područja koja imaju vlažnu i relativno toplu klimu i rastu na vlažnim
tlima izložena su čestoj zarazi gljivama i oštećenjima (Vajda 1974.). Kišpatić 1991. kaže da je
za samu fruktifikaciju gljiva najvažniji faktor relativna zračna vlaga koja iznosi kao optimum za
veliku većinu u nas patogenih gljiva 85-90% i više te da prevlažno nije praktički nikada tj. da se
optimum za klijanje i infekciju poklapa s maksimumom vlage, kišom, rosom ili maglom. Vajda iznosi da životna sposobnost gljiva raste od 0 °C na više i da je maksimum između 20 i 30 °C. Vremenske prilike osim na gljive utječu i na aktivnosti kukaca kojima odgovara toplo i suho vrijeme.
Usporedbom vremena, uroda i oštećenosti moglo se zapaziti i raspraviti slijedeće:
Vremenske prilike za istraživana područja u razdoblju 1996. do 2000. razmatrane su u odnosu
na količinu uroda odnosno količinu sakupljenog žira i njegovu oštećenost tih godina. Pri tom su
korišteni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu (DHMZ) klimatski parametri i
ocjena klime koja se temelji na odstupanju temperature i oborina od srednjih "normalnih" tridesetogodišnjih vrijednosti (1961-1990. godine) u Hrvatskoj (Prikazi 1997, 1998, 1999, 2000, 2001).
Prema DHMZ ocjeni klime za 1996. godinu na području istraživanja temperatura je bila
uglavnom u klasi hladno osim na području Karlovca gdje je bilo ekstremno hladno. Što se tiče
oborina veći dio područja kontinentalnog istraživanog dijela ocijenjen je klasom normalno, a
područje Bjelovara kišno. Ožujak je bio hladan i ekstremno sušan i stoga nepovoljan za aktiviranje gljiva koje prezimljuju na biljnim ostacima. U vrijeme cvjetanja u travnju bilo je umjereno
toplo s normalnim tj. umjerenim količinama oborina što je moglo pogodovati oslobađanju spora
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
227
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
sa zaraženog otpalog lišća, grana, prošlogodišnjeg žira s tla te infekciju dijelova cvijetova. Za vrijeme formiranja ploda bilo je uglavnom toplo, u lipnju je bilo ekstremno sušno što je moglo pogodovati aktivnosti kukaca. U srpnju i kolovozu je bilo normalno kišno i toplo te pogodno za razvoj gljiva. U zadnjoj fazi razvoja ploda u rujnu bilo je ekstremno hladno i kišno s osrednjom i nadosrednjom vlagom. U listopadu je bilo umjereno kišno te umjereno toplo što omogućuje razvoj
gljiva kao i kukaca. Rezultat ovakvih vremenskih prilika bio je osrednji urod žira.
Godina 1997. bila je u većem dijelu toplija od prosjeka, zima je bila toplijom od uobičajene
što je moglo utjecati na povećanu brojnost štetnih kukaca, proljeće je bilo nešto hladnije, ljeto toplije
a jesen u granicama normale. Ekstremna odstupanje temperatura zabilježena su u travnju (7-8 °C)
kada je ujedno na cijelom području istraživanja registrirano 5-9 dana s mrazom što je moglo negativno utjecati na cvatnju. U vrijeme formiranja ploda, od lipnja do kolovoza bilo je toplo s različitim
količinama oborina, od malo kišno do vrlo kišno, što je omogućilo djelovanje štetnika kao i gljivičnih organizama. U rujnu je bilo toplo i sušno s nadosrednjom vlagom i pogodno za život kukaca.
Listopad je uglavnom bio hladan i kišan s nadosrednjom vlagom. Posljedica niskih temperatura s
mrazom u vrijeme cvjetanja može biti uzrokom izostanka uroda i veoma slabog uroda.
Područje istraživanja 1998. godine bilo je u sjevernom dijelu zemlje u klasi toplo dok je u
južnom dijelu bilo vrlo toplo. Što se tiče oborina sjeverno zapadni dio i istočni dio Hrvatske bili
su normalno kišni dok je središnji dio bio u klasi kišno. Općenito Hrvatska je 1998. godine bila
mnogo toplija i s više oborina od dugogodišnjeg prosjeka. U vrijeme cvatnje bilo je toplo s normalnom količinom kiše što je omogućavalo razvoj gljiva i kukaca. Cvatnji je prethodilo hladno do
umjereno hladno te sušno do malo kišno vrijeme s niskom do osrednjom vlagom što nije bilo pogodno za razvoj gljiva i kukaca. Za vrijeme razvoja žira bilo je vrlo toplo s oborinama u klasi kišno i vrlo kišno što je moglo biti uzrokom opadanja mladog zdravog žira posebno na području Jastrebarskog u kolovozu a isto tako moglo je pogodovati i razvoju biljnih bolesti. U rujnu je bilo
toplo, kišno te vrlo kišno a u vrijeme opadanja žira bilo je toplo i kišno te pogodno za nove infekcije i širenje gljiva. Relativna vlaga u proljetnim, ljetnim i jesenskim mjesecima je bila niska da
nadosrednja a u zimi je bila visoka kao i uvijek. Urod je 1998. godine bio većinom slab do osrednji, jedino je u Bjelovaru bio veoma dobar.
Godina 1999. okarakterizirana je kao vrlo topla i ekstremno topla s oborinama u klasi normalno, kišno te vrlo kišno. U periodu cvatnje bilo je toplo (prosječno 12,1 °C) s pretežno malom do
umjerenom količinom oborina što je bilo povoljno za kukce i gljive. Cvatnji je prethodilo umjereno toplo (prosječno 8,2 °C) i sušno (prosječno 32 mm kiše) s osrednjom do visokom vlagom što
odgovara razvoju kukaca i gljiva. Za vrijeme razvoja žira temperature su bile uglavnom visoke s
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
228
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
oborinama u klasi normalno i kišno što je povoljno za gljive dok je bio rujan topao s malo kiše pogodan za kukce. U godini 1999. uroda nije bilo ili je bio veoma slab na što su utjecale i vremenske prilike s obzirom na visoke temperature i visoku vlagu tokom cijele godine te umjerenu količinu
oborina, vrijeme pogodno za razvoj i širenje bolesti.
Godina 2000. na cijelom području Hrvatske bila je u klasi ekstremno topla te u najvećem
dijelu u klasi sušno. Urod te godine bio je dobar do veoma dobar. Za vrijeme cvatnje bilo je toplo
(prosječno 14,3 °C) te normalno kišno do kišno. Cvatnji je prethodilo umjereno hladno s malo oborina i malo vlage. U periodu razvoja žira bilo je toplo do vruće s malo padalina i niskom do osrednjom vlagom. Tijekom proljeća i ljeta vlaga je bila niska do nadosrednja dok je u jesen i zimi bila
nadosrednja do jako visoka. Vremenske prilike nisu pogodovale razvoju gljiva na žiru u vremenu
njegova sazrijevanja zbog niske vlage i malo oborina.
Prateći urod žira tokom ovih pet godina uočavamo da je svake druge godine urod izostao
ili je slab te možemo zaključiti da je to rezultat kako nepovoljnih vremenskih prilika tako i potrebe stabala za obnovom hranjivih tvari potrebnih za plodonošenje.
Analiza vremenskih prilika i procjena uroda žira pomogla bi u donošenju odluka o potrebi za zaštitom žira još u vrijeme njegova razvoja na stablu.
8.4. Rast nekih značajnih vrsta gljiva žira u
različitim temperaturnim uvjetima
Prilikom istraživanja mikoflore uočeno je da neke gljive, na hranjivoj podlozi u laboratoriju, rastu brzo dok se druge sporo razvijaju što navodi na razmišljanje da o brzini rasta ovisi i
brzina širenja zaraze i prorašćivanje tkiva žira te da neke gljive vrlo lako šire zarazu i predstavljaju opasnost posebno u uvjetima skladištenja. Da bi se utvrdila brzina rasta postavljen je pokus
s najčešćim gljivama koje dolaze na žiru u prilagođenim sobnim uvjetima.
Najjednostavnija metoda ispitivanja rasta gljive je linearna izmjera (More-Landecker
1972.). Promjene u dijametralnom rastu razvijajuće kolonije na hranjivoj podlozi mjere se i promatraju u određenom periodu. Kod micelarnih gljiva rast je ograničen na hifalne vrhove koji rastu
više manje konstantno linearno i šire rubove kolonija u linearnom odnosu. Rast micelija može se
podijeliti na slijedeće faze: faza mirovanja u kojoj micelij ne raste, faza linearnog rasta sa brzim i
približno linearnim rastom i faza odumiranja kada prestaje rast ili dolazi do odumiranja micelija.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
229
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
Za laboratorijsko kultiviranje gljiva i ispitivanje rasta i razvoja koriste se odgovarajući supstrati a
u našem slučaju to je bila hranjiva podloga Potato Dextrosa Agar (PDA). Za rast gljiva potrebna
je odgovarajuća temperatura. Prema More-Landecker 1972. gljive imaju slične temperaturne potrebe, iako ima i iznimaka. Većina gljiva treba minimalnu temperaturu za rast od 0-5 °C. U većini
slučajeva optimalni temperaturni raspon nalazi se približno između 15 i 30 °C. Rast gljiva povećava se povećavanjem temperature dok ne dostigne optimum. Vršna točka kod koje dolazi do
smrti za većinu gljiva nalazi se između 50 i 60 °C u vrućoj parnoj kupelji ali da se unište gljive
truležnice drveta potrebna je temperatura od 105 °C u vremenu od 12 sati. Za rast gljive trebaju
visok nivo vlage. Maksimalni rast za većinu gljiva postiže se na relativnoj vlazi između 95-100%
a rast se smanjuje ili prestaje na vlazi od 80-85%. Samo neke gljive će rasti na relativnoj vlazi od
65% i niže. U laboratorijskim analizama uvjeti za potrebnu vlagu su zadovoljavajući jer agar tj.
hranjiva podloga sadrži vodu vezanu unutar gela i atmosfera unutar petrijeve zdjelice sadrži relativnu vlagu oko 100%. U prirodi mogućnost rasta gljiva na postojećem supstratu (biljci domaćinu)
djelomično je određena i vlagom koju sadrži supstrat. Žir je dobra podloga jer može sadržavati dovoljno vlage za rast gljiva. Od ispitivanih gljiva Trichoderma viride najbrže raste i kao nekrotrofni
parazit može utjecati na smanjenje klijavosti žira kako u prirodi tako i u uvjetima skladišta a kao
saprofit može rasti na žiru oštećenom kukcima i predstavljati novi izvor zaraze za zdravi žir. Rast
gljive na 22-25 °C iznosio je 56 mm/dan a na 11-15 °C 18,2 mm/dan. Gljiva Ciboria batschiana na
PDA hranjivoj podlozi u petrijevoj zdjelici vrlo brzo raste na temperaturi 22-25 °C prosječno 17,5
mm/dan a na temperaturi 11-15 °C prosječno 6,0 mm/dan. Njen brzi rast omogućava brzo širenje
zaraze za vrijeme transporta, na mjestima skladištenja ali isto tako i u šumi gdje se nalazi na prošlogodišnjem žiru sa kojeg prelazi na novootpao zdravi žir. Čest slučaj zaraze i to masovne,
gdje strada velika količina žira nastaje prilikom čuvanja žira u šumi pod prostirkom te u skladištu u plastičnim vrećama u uvjetima povećane vlage zraka i žira. Gljiva može potpuno uništiti urod žira. Zaraženi žir ispod listinca na sebi nosi sklerocije iz kojih se u jesen formiraju
apoteciji koji predstavljaju novi izvor zaraze. Tako zaražen žir može stajati nekoliko godina
pod listincem i biti stalni izvor zaraze za žir slijedećih rodnih godina. Površinska zaštita fungicidima može djelomično zaustaviti širenje zaraze ali ne i potpuno jer se gljiva razvija ispod
ljuske i širi se zračnim micelijem. Gljiva Phomopsis quercella, specijalizirani parazit, uzročnik
truleži žira, na temperaturi od 22-25 °C raste prosječno 15,3 mm/dan a na nižim temperaturama
11-15 °C 7,6 mm/dan što ukazuje da može relativno brzo prorasti i uništiti žir. Rast Fusarium
avenaceum na temperaturi 22-25 °C iznosi 12,1 mm/dan a na 11-15 °C 4,5 mm/dan. Raste
nešto sporije ali još uvijek dovoljno brzo i ostavljajući dovoljno vremena, prije nego uništi žir,
za prelazak na klijance. To je parazitska gljiva i uzročnik traheomikoze klijanaca. Gljiva
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
230
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
prorasta tkivo žira i ako zahvati klicu onemogućava klijanje uzrokujući trulež. Za rast i razvoj
gljive Graphium roboris (nesavršeni stadij gljive Ophiostoma roboris) na hranjivoj podlozi pa
tako i u tkivu žira tj. kotiledima potrebno je duže vrijeme. Na temperaturi 22-25 °C raste 4,8
mm/dan a na 11-15 °C 2,8 mm/dan. Početna zaraza na žiru razvija se sporo, kada žir dođe na
tlo i proklije te se razvije mlada biljka, gljiva napreduje i zaraza može prijeći na klijance i
mlade biljke i uzrokovati opasnu bolest venuće.
Osim temperature i vlage na rast i razvoj gljiva djeluju i mnogi drugi faktori. MoreLandecker 1972. kaže da je rast gljiva skupni rezultat zajedničkog međudjelovanja različitih faktora hranjiva i okolišnih faktora (temperatura, vlaga, svjetlo, kiselost, prozraka) a svaki kontrolira
mnogobrojne funkcije stanica i njihove metaboličke procese. Što se tiče kiselosti gljive imaju
širok pH opseg na kojem mogu rasti ali optimum pH za većinu gljiva je na kiseloj strani skale
ispod pH 7 a tome je prilagođena kiselost hranjive podloge koja se koristi za laboratorijska ispitivanja. Aerobne gljive mogu koristiti samo slobodan kisik iz atmosfere dok im visoka koncentracija
CO2 inhibira rast. Gljive nisu uglavnom osjetljive na svjetlo iako ono može utjecati na rast i na
formaciju reproduktivnih struktura. Najveći utjecaj svjetla na rast gljiva očituje se u inhibiranju
rasta na jakom svjetlu. Optimalni uvjeti za vegetativni rast ne moraju se poklapati i sa optimalnim
uvjetima za reprodukciju. Optimalni uvjeti za sporulaciju mogu biti viši ili niži nego za vegetativni
rast i razlikuju se od vrste do vrste a mogu se razlikovati i za tvorbu različitih spora. Mnoge
gljive stvaraju koncentrične krugove vegetativnog micelija i spora ili fruktifikacija kada su izložene smjeni svjetla i tame. Trichoderma viride na svjetlu stvara zeleni vegetativni micelij i
reproduktivne strukture dok u tami formira bijeli do blijedo zeleni micelij. Graphium roboris
stvara tamnije i svjetlije koncentrične krugove slijedeći smjenu dana i noći. Nagla promjena
temperature kod Fusarium avenaceum bila je uzrokom stvaranja reproduktivnih tijela. Gljive
će u laboratoriju i u prirodi plodonositi samo ako su potrebe za hranjivom i svi okolišni uvjeti
unutar opsega tolerancije tj. ako su zadovoljavajući.
8.5. Izmjera spora računalnim programom
Kao pomoć prilikom determinacije gljiva i za ispitivanje mogućnosti novih tehnika kod
izmjere spora, odabrane su najčešće gljive koje dolaze na žiru i izmjerene su dimenzije spora primjenom računala i programa DP-Soft. Izmjerene dimenzije spora gotovo svih vrsta gljiva su unutar granica već postojećih izmjera autora Brežnev i drugi, 1962. i Booth 1971. Kod nekih izmjera
postoje manja odstupanja a razlog tome mogu biti nedovoljno jasni uzorci na objektnom stakalcu
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
231
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
zbog čega su rubne granice spora nejasne kao kod npr. mikrospora te premalog broj spora u samom uzorku kao i prekratkog vremena predviđenog za izmjeru u Olympusovom uredu. Kod izmjere
stilospora oblika bumeranga gljive Phomopsis, izmjere računalnom tehnikom su preciznije jer je
lakše slijediti zaobljenu liniju spora nego klasičnim načinom te su stoga izmjere duljina spora
odstupaju od izmjere prema Brežnev i drugi 1962. Prilikom izmjera treba imati kvalitetne uzorke
na objektnom stakalcu kako bi se mogle učiniti jasne snimke. Metoda je brza i pouzdana, izmjere
se automatski upisuju u računalo, odmah se mogu statistički obraditi stoga se preporučuje za primjenu u fitopatološkom laboratoriju. Analiza podataka govori da su rezultati pokazali dobro slaganje s
prijašnjim izmjerama drugih autora i da je ova metoda relativno pouzdana za determinaciju gljiva
na osnovu obilježja duljina i širina spora.
8.6. Zaštita žira od gljiva i gljivičnih bolesti
Biljne bolesti, uzrokovane gljivama iz sjemena, umanjuju proizvodnju sjemena, njegovu
kvalitetu, onemogućuju razvoj sjemena i klijanje, uzrokuju propadanje klica i klijanaca te ugibanje
biljaka. Da bi dobili kvalitetno sjeme i dovoljnu količinu sjemena za obnovu šuma potrebno je
sjeme zaštititi.
U zaštiti sjemena u našoj šumarskoj praksi najčešće se upotrebljavaju fungicidi Cuprablau,
Dithane, Panoctine, Captan, Thiram i Vitavax.
U ovom radu u pokusu zaštite sjemena žir je tretiran fungicidima primjenom nekoliko
metoda: Vitavax je primijenjen metodom vlaženja sjemena gotovom tekućom suspenzijom pri
čemu sušenje sjemena nije bilo potrebno. Dithane S60 primijenjen je metodom suhog tretiranja
utrljevanjem praha u sjeme. Captan WP 50 i Cuprablau Z primijenjeni su vlažnim zaprašivanjem
tj. muljanjem guste suspenzije. U šumarskoj praksi prilikom tretiranja žira najčešće se koristi
suho tretiranje prašenjem te tretiranje vlaženjem i vlažnim zaprašivanjem.
Pokus tretiranja sjemena fungicidima postavljen je u cilju ispitivanja djelotvornosti zaštite
sjemena od gljivičnih bolesti primjenom fungicida kao i ispitivanje djelotvornisti različitih vrsta
fungicida. Unatoč tretiranju žira fungicidima u uzorcima žira laboratorijskog pokusa utvrđena je
prisutnost gljiva i truleži ispod ljuske. Fungicidi kojima je žir tretiran mogu površinski djelovati
tako da uništavaju spore na površini žira i time onemogućuju razvoj gljiva. Osim toga mogu spriječiti širenje micelija gljive sa zaraženog na zdravi žir. Ali ne mogu zaštiti žir u cijelosti jer gljive
koje se već nalaze u samom sjemenu, ispod ljuske, na i u kotiledonima poput Phomopsis, Ciboria,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
232
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
8. RASPRAVA
Ophiostoma i Fusarium nesmetano će nastavit svoj rast i razvoj koristeći sjeme kao hranjivu podlogu. Fungicidi dezinficiraju mali dio tla oko sjemena i time mogu samo djelomično spriječiti da
gljive iz tla zaraze sjeme. Iz poljskog pokusa, statističkom analizom, zaključili smo da svi fungicidi imaju pozitivno djelovanje na zaštitu sjemena odnosno da su svi ispitani fungicidi više manje
djelotvorni i da ne postoji značajna razlika među njima ali da postoji značajna razlika između tretiranog i netretiranog sjemena što upućuje na obaveznu potrebu tretiranja sjemena prije sjetve i prije
skladištenja.
Prema Prochazkova i Jančarik u Kristek i drugi, (1992.) problem kod primjene fungicida
je u tome što aktivna tvar ne prodire dovoljno do kotiledona i ne može spriječiti propadanje već
zaraženog žira. Primjena fungicida usporava ili spriječava širenje zračnog micelija između uskladištenog žira. Osim kemijske zaštite žira Prochazkova preporučuje fizičku zaštitu koja se sastoji u
močenju plodova u vodi 8-10 dana u borbi protiv crne truleži jer je gljiva osjetljiva na nedostatak
kisika. Fizička zaštita uključuje i termoterapiju tj. močenje sjemena u toploj vodi temperature 42 °C
kroz vrijeme od 10 sati. Ova zaštita posebno je uspješna u borbi protiv patogene gljive Ciboria
batschiana na žiru.
Najbolja je kompleksna zaštita od sabiranja do sjetve. Prilikom sabiranja treba sakupljati
sjeme iz zdravih sastojina, što se može utvrditi određivanjem učešća napadnutog sjemena još u
vrijeme proizvodnje. Osim toga trebalo bi očistiti sjemenske sastojine odstranjivanjem prethodno
otpalog oštećenog i zaraženog sjemena pred glavno opadanje zdravog, dozrelog sjemena. Moguće
je i sakupljanje sjemena s plastične folije ili mreže kako bi se izbjegao kontakt s tlom. Nakon sabiranja žir bi trebalo dopremiti do mjesta obrade i uskladištenja u najkraćem roku kako bi se spriječilo isušivanje ili zaparivanje žira. Prilikom transporta žir treba prevoziti u prozračnim, čistim i
suhim kontejnerima. Kod predsjetvene pripreme žir treba tretirati kemijskim sredstvima i/ili fizičkim metodama. Pred skladištenje treba provesti kemoterapiju, termoterapiju ili oboje. Prilikom
skladištenja treba osigurati optimalne uvjete (čistoća, prozraka) temperatura skladišta za duže čuvanje žira treba iznositi između –1 i 3 °C a vlaga žira ne smije biti manja od 40%.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
233
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
9. ZAKLJUČAK
9. ZAKLJUČAK
9. ZAKLJUČAK
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
234
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
9. ZAKLJUČAK
Temeljem istraživanja i analiza dobivenih podataka mogu se donijeti slijedeći zaključci:
Istraživanje mikoflore žira učinjeno je u reprezentativnim sjemenskim sastojinama hrasta
lužnjaka raspoređenim u različitim dijelovima lužnjakovog areala i na uzorcima žira sakupljenim
s više različitih lokaliteta. Da bi se utvrdio cjelokupan spektar vrsta gljiva u uzorcima žira, žir je
analiziran raznim metodama i u uvjetima koji omogućuju razvoj prisutnih gljivičnih organizama
na površini i u unutrašnjosti žira. Žir je analiziran u svim razvojnim fazama (od mladog do zrelog
žira) i nakon skladištenja u hladnjaku.
Zdravstveno stanje žira odnosno oštećenost žira po razvojnim stadijima, od srpnja do listopada, razlikuje se po postocima kategorija oštećenosti (kukci, gljive, gljive i kukci, glodavci i
ptice). Sa razvojem žira smanjivao se postotak oštećenosti kukcima a povećavao se postotak zaraženosti gljivama i učešće zdravog žira. Zastupljenost glodavaca i ptica bila je u manjem postotku kao i kategorija kukci i gljive zajedno.
Analizom mikoflore žira utvrđeno je 19 rodova sa 29 vrsta gljiva koje većinom pripadaju
polifagnim vrstama što dolaze posvuda u prirodi. Većina gljiva ubraja se u saprofite ali ima i značajnih parazita od kojih su neki specijalizirani paraziti, nekrotrofni paraziti i fakultativni paraziti. Sve
vrste gljiva bilo paraziti ili saprofiti utječu u većem ili manjem postotku na smanjenje klijavosti žira.
Mladi žir, prosječne veličine 1,1 cm, sakupljen sredinom srpnja imao je najveći postotak
oštećenosti kukcima 41,32 do 90,62% dok je oštećenost gljivama iznosila 1,28 do 28,43%.
Oštećenost glodavcima i pticama kretala se od 0 do 14,08%, a kukcima i gljivama zajedno od 0 do
8,91%. Nezreli žir, prosječne veličine 1,8 cm, sakupljen sredinom kolovoza još uvijek je imao visok
postotak oštećenosti kukcima koji se kretao od 55,59 do 85,45% a oštećenost gljivama iznosila je
između 6,96 do 24,29%. Oštećenost glodavcima i pticama bila je između 0 i 13,94%, a kukcima i
gljivama od 0,61 do 15,48%. Na mladom i nezrelom žiru sakupljenom u srpnju i kolovozu utvrđene
su gljive iz rodova Fusarium, Alternaria, Penicillium, Trichothecium, Trichoderma, Ophiostoma,
Phomopsis, Chaetomium, Botrytis, Doratomices, Fusella i Verticilium.
Sredinom rujna žirovi su gotovo razvijeni, prosječne veličine 2,3 cm. Oštećenost kukcima
iznosila je od 45,49 do 76,19%, gljivama 11,79 do 29,79%, zdravog žira bilo je između 9,24 do
27,33%, oštećenost glodavcima i pticama kretala se od 0 do 31,91% te kukcima i gljivama zajedno od 0 do 6,70%. Zreli žirovi, prosječne veličine 2,9 cm, sakupljeni sredinom kolovoza bili su
oštećeni kukcima od 29,13 do 62,77%, gljivama 10,70 do 42,91%. Postotak zdravog žira kretao
se od 15,33 do 45,95%. Oštećenost kukcima i gljivama iznosio je od 0,12 do 4,9 5% a kukcima i
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
235
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
9. ZAKLJUČAK
gljivama zajedno 0 do 6,45%. Na gotovo razvijenom i razvijenom zrelom žiru sakupljenom u rujnu
i listopadu najčešće su dolazile gljive: Ophiostoma, Ciboria, Phomopsis, Fusarium, Penicilium. U manjem postotku nalažene su gljive Gloeosporium, Pestalotia, Stereum, Schizophillum te Aspergillus.
Gljive nađene na žiru uglavnom pripadaju pododjelu Fungi imperfecti (Deuteromycotina)
skupini nesavršenih gljiva a manji broj pripada pododjelima Ascomycotina i Basidiomycotina skupinama savršenih gljiva. Većina gljiva pododjela Fungi imperfecti pripada razredima Hyphomycetes
i Coelomycetes. U pododjelu Ascomycotina utvrđene gljive pripadaju razredima Plectomycetes,
Pyrenomycetes i Discomycetes. Samo dvije utvrđene gljive ulaze u pododjel Basidiomycotina i
razred Holobasidiomycetes.
Gljive koje dolaze na žiru u najvećem postotku pripadaju rodovima Ciboria, Phomopsis,
Fusarium, Penicillium, Ophiostoma, Alternaria, Trichothecium i Trichoderma.
Na mladom zelenom žiru prevladavaju gljive poznate kao slabi paraziti kao što su gljive
iz rodova Fusarium, Botrytis i Alternaria. Tijekom sazrijevanja žira pojavljuju se gljive poznate
kao opasni uzročnici bolesti kao što su gljive iz rodova Ophiostoma, Phomopsis i Verticillium.
Moglo bi se pretpostaviti da je tome razlog povećanje mase kotiledona i hranjiva u njima koja
pogoduju kao supstrat za rast i razvoj gljiva kojima je potrebna veća količina hranjiva.
Analiza mikoflore žira iz uroda 1999. godine nakon čuvanja u hladnjaku pokazuje da je od
12 analiziranih uzoraka u svima prisutna gljiva iz roda Penicillium; Ciboria batschiana utvrđena
je u 83,33% uzoraka, Botrytis cinerea dolazi u 55% uzoraka, gljive iz rodova Fusarium i Phomopsis u
41,66% uzoraka, dok su gljive Stereum hirsutum i Treichothecium roseum te bakterijska trulež
utvrđeni u 8,33% uzoraka.
Zdravstveno stanje okularno zdravog žira iz uroda 2000. sakupljanog za pošumljavanje,
nakon čuvanja u hladnjaku, prosječno za sve analizirane uzorke iznosi 83,10% zdravog žira
(isklijali i svježe neisklijali) i 17,68% bolesnog i gnjilog žira. Prosječna klijavost iznosila je svega
37,68%, a razlog je metoda naklijavanja cijelog žira koja je korištena zbog praćenje razvoja i rasta
gljiva na žiru. Analiza mikoflore žira iz uroda 2000. godine pokazuje da je od 19 analiziranih uzoraka u svima prisutna gljiva Ciboria batshiana, gljive iz rodova Penicillium dolaze u 94,74% uzoraka, Ophiostoma i Phomopsis prisutne su u 26,32% uzorka, Fusarium i Stereum u 15,79%
uzoraka, Botrytis cinerea u 10,53% uzoraka i gljive iz roda Pestalotia u 5,26% uzoraka.
Gospodarski i ekonomski najznačajnije gljive s obzirom na štetu koju mogu nanijeti su
gljive iz rodova Ciboria, Phomopsis, Fusarium i Ophiostoma. U skladišnim uvjetima osim navedenih
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
236
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
9. ZAKLJUČAK
gljiva i ostale gljive iz rodova poput Penicillium, Trichoderma i Trichothecium mogu utjecati na
smanjenje klijavosti žira. Ciboria batschiana je opasna gljiva, uzročnik je bolesti nazvane mumifikacija žira i čini velike štete u šumi i u skladištu. Lako prelazi sa žira na žir šireći zarazu i
ima sposobnost višegodišnjeg preživljavanja na starom otpalom žiru u listincu tako da uvijek
dočeka slijedeći puni urod žira uzrokujući novu zarazu. Gljive iz rodova Phomopsis i Ophiostoma
su uzročnici truleži žira a osim toga i traheomikozne gljive koje prelaze sa žira na mlade klijance
izazivajući njihovo venuće. Gljive iz roda Fusarium znatno smanjuju klijavost žira, uzrokuje pljesnivost, trulež žira te traheomikozu i venuće klijanaca. Gospodarski značaj nekih gljiva poput
Stysanus stemonitis i Fusella olivacea je zanemariv. Gljive antagonisti koje dolaze na žiru su
Chaetomium globosum i Trichoderma viride.
Analizirajući i uspoređujući podatke o zdravstvenom stanju i mikoflori žira pojedinih područja istraživanja, ekološko gospodarskih tipova i šumskih sjemenskih rajona možemo zaključiti da
ono uglavnom ovisi o lokalnim uvjetima, klimatskim prilikama, fiziološkom stanju stabala i stanju
sastojina. Može se uočiti pravilnost u kategorijama oštećenosti i pojavi vrsta gljiva prema razvojnim
stadijidima žira ali ne i pravilnost između istih ekološko gospodarskih tipova šuma.
Uspoređujući mikofloru žira pojedinih godina istraživanja može se zaključiti da su sve
navedene gljive bile prisutne svih godina istraživanja. Što se tiče zdravstvenog stanja uočeno
je da je u godinama slabijeg uroda bila veća oštećenost žira kukcima, glodavcima i pticama.
Prilikom determinacije gljiva preporučuje se primjena kompjutorske tehnike i programa
Dp-soft koji omogućuju bržu i precizniju izmjeru, pohranjivanje fotografija, automatsko upisivanje
izmjerenih podataka i njihovu analizu.
Izmjerom brzine rasta nekih značajnih vrsta gljiva koje dolaze na žiru, na sobnoj temperaturi
uočeno je da najbrže raste gljiva Trichoderma viride (u dva dana proraste petrijevu zdjelicu tj.
85 mm), zatim Ciboria batschiana (za pet dana proraste 85 mm), Phomopsis quercella za šest dana
a Fusarium avenaceum za sedam dana. Gljiva Graphium roboris raste najsporije i za sedam dana
njen dijametralni rast iznosio je 38,8 mm. Iz toga se može zaključiti da brzi rast gljiva Trichoderma
viride, Ciboria batschiana i Phomopsis quercella omogućava i brzo širenje zaraze posebno za vrijeme
transporta i skladištenja žira. Fusarium avenaceum raste nešto sporije i Graphium roboris najsporije
što im omogućava da prorastaju tkivo žira, prodiru u klicu te da u trenutku klijanja prijeđu na klijance uzrokujući traheomikozu.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
237
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
9. ZAKLJUČAK
Pokus zaštite žira fungicidima pokazao je da je klijavost žira tretiranog fungicidima iznosila od 53,33% do 66,67% dok je na kontrolnom uzorku iznosila 35,83%. Zaraza gljiva tretiranih
uzoraka iznosila je od 22,50% do 28,33% a netretiranih 51,66%. I nakon tretiranja fungicidima u
unutrašnjosti žira bile su prisutne gljive: Penicillium, Ciboria, Fusarium i Phomopsis. Može se zaključiti da su u žiru na kotiledonima prisutne gljive i nakon tretiranja fungicidima. Fungicidi zaštićuju žir na njegovoj površini i sprječavaju širenje zaraze.
Ispitivanje djelotvornosti fungicida Vitavax extra, Vitavax 200, Dithane i Captan u zaštiti
žira pokazuje da ne postoji značajna razlika u klijavosti žira između tretmana različitim fungicidima,
ali da postoji značajna razlika između tretiranog i netretiranog žira. Zaštita žira fungicidima bitna je
metoda kontrole bolesti kao i zaštita klijanaca od zaraze gljivama.
Analiza zdravstvenog stanja žira, makroskopskim i fitopatološkim metodama, važna je za
dobivanje podataka o oštećenosti žira i pregled mikoflore na žiru te utvrđivanja dominantnih gljiva.
To nam je ujedno i pokazatelj stanja u lužnjakovim sastojinama kao i uvjeta skladištenja te pomoć u
odabiru i primjeni metoda i sredstva za zaštitu žira.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
238
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
10. LITERATURA
10. LITERATURA
10. LITERATURA
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
239
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
10. LITERATURA
Ainsworth, G. C., Sparow, K. F., Sussman, A. S., 1973: The Fungi (An Advanced Treatise).
Academic press, New York, San Francisco, London, 621 str.
Alexopoulos C. J.,1962: Introductory Mycology, John Willey&Sons New York, London, Sydney,
613 str.
Anderson, R. L. i Miller, T., 1989: Seed Fungi. In: Forest Nursery Pests, U. S. Department of
Agriculture, 126-127.
Andersson, C., 1992: The effects of weevil and fungal attacks on the germination of Quercus
robur acorns. Forest Ecology and Management, Uppsala, Sweden, 50 (3-4), 247-251.
Andersson, C., Frost, I., 1996: Growth of Quercus robur seedlings after experimental grazing
and cotyledon removal. Acta Bot. Neerl. 45(1): 85-94. (Royal Botanical Society of the
Netherlands)
Barnett, H. L. i Hunter B. B., 1972: Illustrated Genera of Imperfect Fungi, Burgess Publishing
Company, Mineapolis, Minnessota, 239 str.
Bertović, S., 1975: Prilog poznavanja odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj: Acta Biologica
VII/2, Zagreb, 197. str.
Bessey, E. A., 1950: Morphology and taxonomy of the fungi. The Blaki ston Company,
Toronto, 325 str.
Bhattacharyya, G. K., Johnson, R. A., 1977: Statistical Concepts and Methods. New York,
639 str.
Booth, C., 1971: The Genus Fusarium, Commonwealth Mycological Institute Kew, Surrey,
England, 233 str.
Brežnev, I. E., Ibragimov, G. R., Potlaičuk, V. I., 1962: Gribov na plodah i semenah drevesnih i
kustarnikovih porod, Moskva, 414 str.
Butin, H. i Zycha, H., 1973: Forstpathologie fur Studium und Praxis. Georg Thieme Verlag
Stuttgart, 170 str.
Carlile, M. J., Watkinson, S. C., 1994: The Fungi. Academic Press, London, 482 str.
Čeremisinov, N. A., Negruckij, S. F., Leškovceva, I. I., 1970: Griby i gribnie bolezni derevev
i kustarnikov. Lesnaja promišlenost, Moskva, 390 str.
Čizmić, I., 1987: bolesti povrća koje se prenose sjemenom i njihovo suzbijanje. U: Maceljski,
M. i dr., Zaštita povrća, Znanje, Zagreb, 66-72.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
240
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
10. LITERATURA
Čizmić, I., 1990: Primjena fungicida u tretiranju sjemena nekih ratarskih i povrćarskih kultura,
Bilten poljodobra (11-12), 211-218.
Delatour, C. & Morelet, M., 1979: Black root of acorns. Revue Forestiere Francaise, 31: 2, 101-115.
Delatour, C., 1978: A curative control method for Ciboria batschiana on acorn. European
Journal of Forest Pathology, 8: 4, 193-200.
Delatour, C., 1984: Persistence of Ciboria in acorns left on the ground. Revone Forestiese
Française. 36:3, 248-249. France
Dennis, R. W. G., 1960: British cup fungi and their allies (An introduction to the Ascomycetes).
Ray society, London, str.
Dennis, R. W. G., 1976: British Ascomycetes, Cramer, J., 585 str.
Dokuš, A. 1986: Problem višegodišnjeg uskladištenja žira hrasta lužnjaka, Šumarski institut
Jastrebarsko.
Ellis M. B., 1971: Dematiaceous Hyphomicetes, Commonwealth Mycological Institute Kew,
Surrey, England, 595 str.
Filipov, V. V., 1980: Fitopatogenbie gribi roda Verticillium. Nauka, Moskva, 447 str.
Gille, K. & Nowag, A., 1995: Results of storing acorns after three winters. Allgemeine Forst
Zeitschrift, 50: 18, 962-963.
Glavaš, M, 1984: Ceratocystis (Ophiostoma) gljive na hrastovima, Šumarski list, 108(11-12):
505-514, Zagreb
Glavaš, M. i Halambek, M, 1992: Mikoze hrasta lužnjaka i kitnjaka, Glasnik za šumske pokuse,
28: 237-244, Zagreb.
Glavaš, M., 1980: Prilog poznavanju gljive Ophiostoma quercus (Georgev.) Nannf. u našim hrastovim šumama. Šumarski fakultet Zagreb.
Glavaš, M., 1986: Bolesti lišća i žira hrasta crnike (Quercus ilex L.), Glasnik za šumske pokuse,
posebno izdanje, 2: 207-213, Zagreb
Glavaš, M., 1989: Fitopatološka istraživanja uzročnika sušenja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.).
Glasnik za šumske pokuse, Zagreb, 25, 145-154.
Glavaš, M., 1996: Osnove šumarske fitopatologije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 140 str.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
241
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
10. LITERATURA
Glavaš, M., 1999: Gljivične bolesti šumskog drveća. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
281 str.
Gračan, J., 1996: Masovna selekcija. U: Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u
Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i Hrvatske šume p.o. Zagreb,
118-127.
Gračan, J., Krstinić, A., Matić, S., Rauš, Đ. & Seletković, Z., 1999: Šumski sjemenski rajoni
(jedinice) u Hrvatskoj. Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi, 34: 1, 55-95.
Gradečki, M. i Poštenjak, K., 1996: Opravdanost upotrebe rengenografije žira lužnjaka. 41 th
ISTA Seminar on statistic in seed testing, Budapest.
Gradečki, M., 1999: Uloga i značaj kakvoće sjemena kod njegove uporabe. Radovi, Šumarski
institut Jastrebarsko, 34: 1, 95-105.
Gradečki, M., Poštenjak, K., Topolovec, V., 1993: Analiza nekih kvalitativnih osobina sjemena
hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj. Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko,
28: 1, 37-54.
Gradečki, M., Poštenjak, K., Topolovec, V., 1996: Istraživanje laboratorijske i rasadničke klijavosti sjemena hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj. Zagreb. U: Mayer, B.,
(ur.), Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, 271-281.
Halambek, M. i Harapin, M., 1991: Istraživanja uzroka izostanka uroda žira hrasta lužnjaka,
Izvještaj o stručnoj suradnji s U. š. Bjelovar, Šumarski institut, Jastrebarsko.
Halambek, M., Harapin, M., Novak Agbaba, S. i Liović, B., 1996: Utjecaj biotskih čimbenika
na zdravstveno stanje šumskih vrsta drveća, 19-29.
Hangyal – Balul, W., 1984: Mikološka istraživanja o propadanju hrasta. Az Erdo, Erfoliam,
Hungary, 8: 359-362.
Hangyal – Balul, W., 1986: Fungi causing deterioration of acorns and germinating oak seedlings
and methods against them. Erdeszeti Kutatasok, Matrafured, Hungary, 76-77: 293-304.
Harapin, M., Androić, M., 1996: Sušenje i zaštita šuma hrasta lužnjaka. U: Klepac, D. (ur.), Hrast
lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i
Hrvatske šume p.o. Zagreb, 227-257 Prpić, 273-298.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
242
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
10. LITERATURA
Harapin, M., Halambek, M., Liović, B., Novak – Agbaba, S., Matošević, D., 1996: Svestrane
metode suzbijanja biljnih bolesti, kukaca i korova. Knjiga 2. Šum. fakultet, Šum. institut,
Zagreb. 11-18
Harapin, M., Halambek, M., Liović, B., Novak Agbaba, S. i Matošević, D., 1996: Uzroci izostanka
uroda žira u Hrvatskoj u razdoblju 1991-1995. U: Sever, S., (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje
drva, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, 75-81.
Hrašovec, B., 1991: Prilog poznavanja bioekologije insekata iz roda Balaninus germ., štetnika
žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), Magistarski rad, sveučilište u Zagrebu, Šumarski
fakultet, str. 95.
Hrašovec, B., Glavaš, M., Diminić, D. i Margaletić, J., 1996: Štetnici i bolesti sjemena hrasta,
obične jele, smreke i crnog bora. U: Sever, S., (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje drva,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, 35 - 45.
Jacobs, M. B. i Gerstein, M. J., 1960: Handbook of Microbiology, D. van Nostrand Company
Canada, 456. str.
Jovanović, M., Tucović, A., 1975: Genetics of common and sessile oak (Quercus robur L.
and Q. petraea Liebl.), Annales forestales, Zagreb, VII/2: 23-53.
Jovanović, M., Vukičević, A., 1983: Hrast. U: Potočić, Z. (mr.), Šumarska eniciklopedija 2;
Zagreb, 66-78.
Kiraly, Z., Klement, Z., Solymosy, F., Voros, J., 1970: Methods in Plant Patholog. Akademiai
Kiado, Budapest, 509 str.
Kišpatić, J., 1974: Šumarska fitopatologija. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 281 str.
Kišpatić, J., 1991: Šumarska fitopatologija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 356 str.
Klepac, D., 1996: Stare šume hrasta lužnjaka i njihov doprinos razvoju Hrvatske. U: Klepac, D. (mr.),
Hrast lužnjak (Q. r. L.) u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i Hrvatske
šume p. o. Zagreb, 13-26.
Kristek, J. i dr., 1992: Škudci semen, šišek a plodu lesnich drevin, Ministerstvo zemedelstvi Česke
republiky, 286 str.
Lenti, I., 1990: Fitopatološki značaj Trichotecium roseum Link. ex. Fries. na domaćinu konjskom
bobu (Vicia faba L.). Zaštita bilja XXVI. godina, 10, 441-447. Kalmanhaza
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
243
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
10. LITERATURA
Littvay, T., 1999: Proizvodnja i uporaba selekcioniranog šumskog sjemena. Šumarski institut
Jastrebarsko, Radovi, 34: 1, 43-55.
Mägdefrau, K., Ehrendorfer, F., 978: Sistematika, evolucija i geobotanika. Prijevod – Školska
knjiga, Zagreb.
Maksimivić, M., Milivojević, B. i Pekić, R., 1982: Štetočine hrastovog žira u semenskoj
sastojini Kupinske grede. Zaštita bilja, Beograd, 161: 221-257.
Margaletić, J.,1998: Rodents and their harmful effects on Turopoljski Lug (Turopolje Grove)
and on Croatian forests. Glasnik za šumske pokuse, 35: 143-189.
Margetić, F., 1983: Klima i klimatologija. Šumarska enciklopedija. Jugoslavenski leksikografski
zavod. Zagreb, 260-262.
Mathur, S. B., Kongsdal, O., 2002: Common Laboratory Seed Health Testing Methods for
Detecting Fungi. ISTA, Bassersdorf, 409 str.
Matić, S., 1976: Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976. Šumarski list, Zagreb, 67-77.
Matić, S., 1989: Uzgojne mjere u sastojinama narušenim sušenjem hrasta lužnjaka. Glas. šum.
pokuse, Zagreb, Vol 25: 67-77.
Matić, S., 1990: Šume i šumarstvo Hrvatske – jučer, danas, sutra. Glasnik za šumske pokuse, 26:
33-56.
Matić, S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina hrasta lužnjaka. U: Klepac, D. (ur.),
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i
Hrvatske šume p.o. Zagreb, 1167-212.
Matić, S., Orlić, S. i Harapin, M., 1996: Sjeme hrasta lužnjaka kao temeljni uvjet nastanka i opstanka
lužnjakovih šuma. U: Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, HAZU
Centar za znanstveni rad Vinkovci i Hrvatske šume p.o. Zagreb, 145-157.
Medvedović, J., 1996: Mikroklima staništa hrasta lužnjaka. U: Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak
(Quercus robur L.) u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i Hrvatske
šume p.o. Zagreb, 83-90.
Mikloš, I., 1991: Onečišćenje zraka i urod žira u našim šumama hrasta lužnjaka. Šumarski list, 3-5:
151-162.
Mikloš, I., 1992: Kemijsko suzbijanje štetnika u sjemenskim sastojinama hrasta lužnjaka. Šumarski
list, Zagreb, 116: 523-529.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
244
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
10. LITERATURA
Moore – Landecker, E., 1972: Fundamentals of the Fungi. Prectice-hall, inc., London 482 str.
Ocvirek, M., Orlić, S., 1990: Uskladištenje žira hrasta lužnjaka, Radovi, 25, (2): 311-321.
Plaušić – Gojković, N., 1983: Plod. U:Potočić, Z., (mr.), Šumarska enciklopedija 2, Jugoslavenski
leksikografski zavod "M. Krleža", Zagreb, 727-730.
Popkova, K. V., 1989: Obšaja fitopatologija. Agropromizdat, Moskva, 399 str.
Poštenjak, K., 1999: Četrdeset godina šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj. Šumarski institut
Jastrebarsko, Radovi, 34: 1, 11-43.
Poštenjak, K., Gradečki, M., 2001: Neki uzroci oštećenja i kakvoća sjemena lužnjaka (Quercus
robur L.) i nizinskog brijesta (Ulmus minor Rich.) tijekom plodonošenja u ekološko gospodarskim tipovima II-G-10 i II-G-20. Znanstvena knjiga, Šum. fakultet Zagreb, Šum. inst.
Jasterbarsko, "Hrvatske Šume", 233-243.
Potlaicuk, V. I., 1953: The harmful microflora of acorns and its development in relation to their
origin and storage conditions. Bot. Z, Moskva, 38 (1): 135-142.
Prisjažnik, A. A., 1949: Bolezni i vrediteli semen drevesnih i kustarnikkovih porod i meri borbi
s nimi. Vserosiskoe obšestvo ohrani prirodi, Moskva, 67 str.
Prochazkova, Z., 1995: Mykoflora žaludu (Literarni prehled), Zpravy Lesnickeho Vyzkum,
40: 1, 3-5.
Prochazkova, Z.,1990: Mycoflora of seeds and fruits of broadleaved trees, Zpravy-LesnickehoVyzkumu, 35:1, 20-25.
Prochazkova, Z.,1991: The occurrence of seed-borne fungi on forest tree seeds in the years
1986-1991, Communicationes-Instituti-Forestalis-Cechoslovaca, 17, 107-123.
Rauš, Đ., 1986: Slavonska hrastova šuma. U: Šume i prerada drveta Jugoslavije, Beograd, 59-63.
Rauš, Đ., 1996: Šumske zajednice i sinekološki uvjeti hrasta lužnjaka. U: Klepac, D. (ur.), Hrast
lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i
Hrvatske šume p.o. Zagreb, 27-54.
Regent, B., 1980: Šumsko sjemenarstvo. Jugoslovenski poljoprivredni šumarski centar, Beograd,
196 str.
Roth, V., 1999: Neka svojstva sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz različitih sjemenskih
zona i rajona Hrvatske. Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi, 34: 2, 53-77.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
245
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
10. LITERATURA
Samuels, G., Lieckfeldt, E., Nirenberg., 1999: Trichoderma asperellum, a new species with
warthed conidia and redescription of T. viride (http:// nt.ars-grin.gov)
Saračević, S., 2002: Kvantitativne i kvalitativne osobine žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u
sastojinama sliva rijeke Česme, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet,
str. 117.
Seletković, Z., 1996: Klima lužnjakovih šuma. U: Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u
Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i Hrvatske šume p.o. Zagreb, 71- 83.
Spaić, I. i Glavaš, M., 1988: Uzročnici šteta na lužnjaku u Jugoslaviji. Glasnik za šumske pokuse,
24: 199-226.
Stanescu, E., Vlase, I., 1969: Damage by fungi and bacteria to acorn during prolonged storage in
various conditions of moisture, temperature and ventilation. Rev. Padulirov, Rumania, 84
(3): 129-132.
Starčević, T., 1999: Problemi gospodarenja sa hrastom u Hrvatskoj. Izvještaj, III. delavnica Javne
gozdarske službe z mednarodno udeležbo, Raziskave nižinskih hrastovih gozdov, 86-87.
Trinajstić, I., 1974: Quercus L. U: I. Trinajstić (ed.), Analitička flora Jugoslavije, Zagreb, 1 (3):
460-481.
Urošević, B., 1957: Some important diseases of oak seedlings in nuseries. Prace vyzkum. Ust. lesn.
CSZ, 13: 92-123.
Urošević, B., 1957a: The mycoflora of stored acorns. Prace vyzkum. Ust. Lesn. CSR, 13: 149-200.
Urošević, B., 1983: Tracheomycotic diseases in oak. Communicationes – Instituti – Forestalis
– Cechosloveniae, publ. 1987, 13:85 – 100.
Vajda, Z., 1974: Nauka o zaštiti šuma. Školska knjiga, Zagreb, 482 str.
Vidaković, M., 1996: Generativna reprodikcija. U: Klepac, D. (mr.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj,
HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i Hrvatske šume p.o. Zagreb, 104-108.
Vidaković, M., 1996: Podizanje klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka. U: Klepac, D. (mr.),
Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i Hrvatske šume p.o.
Zagreb, 127-139.
Werres, S., 1992: Cylindrocarpon Didymum (Hartig) Wollenw., a previously unknown pathogen
of stored oak seeds. Nachrichtenblatt des Deutschen Pflanzenschutzdienstes, 44: 11, 238-242.
Young, J. A., Young, C. G., 1992: Seeds of Woody Plants in North America Dioscordies Press,
Oregon, USA, str. 630.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
246
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
10. LITERATURA
Žgela, M., 1999: Proizvodnja šumskog sjemena u sjemenskim plantažama. Radovi – Šumar. inst.
Jastreb., 34:1, 105-121.
Žitnik, S., Muller, C. & Kraigher, H., 1999: Shranjevanje želoda gradna (Quercus petraea (Matt.)
Liebl.) in doba (Quercus robur L.). Zbornik posvetovanja, Raziskave nižinskih hrastovih
gozdov, Murska Sobota, Slovenija, 65-67.
***** Program gospodarenja za priznatu sjemensku sastojinu hrasta lužnjaka (Quercus robur L)
u G. j. Josip Kozarac 43 a, Uprava šuma Zagreb, Šumarija Lipovljani, od 1998-2007. god.
***** Program gospodarenja za priznatu sjemensku sastojinu hrasta lužnjaka (Quercus robur L)
u G. j. Slavir 66 c, Uprava šuma Vinkovci, Šumarija Otok, od 1996-2005. god.
***** Program gospodarenja za priznatu sjemensku sastojinu hrasta lužnjaka (Quercus robur L),
poljskog jasena i velelisne lipe (Fraxinus angustifolia Vahl.) i velelisne lipe (Tilia platyphyllos
Scop.) u G. j. Kapelački lug – Karaš 21 a, Uprava šuma Našice, Šumarija Donji Miholjac,
od 1997-2006. god.
***** Program gospodarenja za priznatu sjemensku sastojinu hrasta lužnjaka (Quercus robur L)
u G. j. Čazmanske nizinske šume 3a, Uprava šuma Bjelovar, Šumarija Čazma, od 20012010. god.
***** Osnova gospodarenja, Gospodarska jedinica Jastrebarski lugovi, 1994-2003, Šumarija
Jastrebarsko, Uprava šuma Karlovac.
***** 1989: Analiza vršnih grana ROŠ "Slavonska šuma", Odjel za zaštitu šuma, Šumarski
institut Jastrebarsko.
***** 1990: Istraživanje uzroka izostanka uroda žira hrasta lužnjaka na području ROŠ "Slavonska
šuma", OOUR za uzgoj i zaštitu šuma "Hrast Vinkovci", Izvještaj o stručnoj suradnji.
***** 1991: Istraživanje uzroka izostanka uroda žira hrasta lužnjaka. Izvještaj o stručnoj
suradnji s Upravom šuma Bjelovar za 1991. godinu, Odjel za zaštitu šuma, Šumarski
institut Jastrebarsko.
***** Penicillium expansum, 1966. – Descriptions of Pathogenic Fungi and Bacteria No 97,
C. M. I. Surrey, England.
***** Sclerotinia fuckeliana (conidial state: Botrytis cinerea), 1974. – Descriptions of
Pathogenic Fungi and Bacteria No 431, C. M. I. Surrey, England.
***** Prikazi 5 – Klimatske anomalije temperature i oborina u Hrvatskoj za 1996. godinu,
1997., DHMZ, Zagreb
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
247
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
10. LITERATURA
***** Prikazi br. 6. – Klimatske anomalije temperature i oborina u Hrvatskoj za 1997. godinu,
1998., DHMZ, Zagreb
***** Prikazi br. 8. – Praćenje i ocjena klime u 1998. godini, 1999, DHMZ, Zagreb
***** Prikazi br. 9. – Praćenje i ocjena klime u 1999. godini, 2000, DHMZ, Zagreb
***** Prikazi br. 10. – Praćenje i ocjena klime u 2000. godini, 2001, DHMZ, Zagreb
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
248
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
SAŽETAK
MIKOFLORA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA
(QUERCUS ROBUR L.) U HRVATSKOJ
Sanja Novak Agbaba
Sažetak
Zdravo i kvalitetno sjeme osnova je za uspješnu prirodnu i umjetnu obnovu lužnjakovih sastojina. Žir hrasta lužnjaka u svim fazama razvoja kao i proizvodnog procesa ugrožen je od biotskih
i abiotskih čimbenika. Biotske čimbenike čine kukci, gljive, glodavci i više životinje, a abiotske klimatski elementi. U ovom radu istraživani su gljivični organizmi, uzročnici bolesti žira.
Istraživanje je obavljeno s ciljem utvrđivanja zdravstvenog stanja žira, određivanja postotnog
udjela oštećenosti od gljiva, determiniranja gljivičnih organizama koji dolaze na žiru, prikaza njihovih
karakteristika proučavanjem postojeće literature uz nadopunjavanje vlastitim saznanjima, te ispitivanja
mogućnosti zaštite žira fungicidima i njihove djelotvornosti. Prilikom determinacije mjerene su spore
odabranih vrsta gljiva primjenom kompjuterskog programa Dp-soft uz statističku analizu izmjera radi
dokazivanja vrsta. Istraživana je brzina rasta gljiva u dva temperaturna uvjeta; 22-25 °C i 11-15 °C kako
bi se ustanovila brzina rasta micelija, a time i brzina širenja zaraze žira.
Istraživanje je provedeno u periodu od 1996. do 2000. godine. Prve tri godine analizirano
je zdravstveno stanje i mikoflora žira tijekom njegova razvoja od srpnja do listopada u pet sjemenskih sastojina u šumarijama Jastrebarsko, Lipovljani, Čazma, Donji Miholjac i Otok. Slijedeće dvije godine analizirano je zdravstveno stanje zrelog žira nakon čuvanja u hladnjaku, koji je
sakupljen sa više lokaliteta lužnjakovih šuma diljem Hrvatske. Žir je analiziran makroskopskom
metodom i fitopatološkom analizom. Pokus ispitivanja zaštite žira fungicidima postavljen je u laboratoriju i u polju Šumarskog instituta.
Rezultati analiza zdravstvenog stanja završnog razvojnog stadija tj. zrelog žira u odabranim
sjemenskim sastojinama pokazuju slijedeće: postotak zdravog žira kretao se od 15,33 do 45,95%, oštećenost kukcima iznosila je između 29,13 do 62,77% a oštećenost gljivama od 10,70 do 42,91%. Analizom mikoflore žira utvrđeno je 19 rodova sa 29 vrsta. Na mladom žiru većinom su se nalazile gljive:
Fusarium, Alternaria, Penicillium, Trichothecium, Trichoderma, Opohiostoma, Phomopsis, Chaetomium,
Botrytis i Fusella. Na žiru završne faze sazrijevanja i zrelom žiru najčešće su dolazile gljive: Ophiostoma,
Ciboria, Fusarium, Penicillium, Gloeosporium, Pestalotia, Stereum, Schizophyllum i dr.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
249
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
SAŽETAK
Znanje o mikozama na sjemenu poslužit će u iznalaženju najpogodnijih metoda zaštite žira od
bolesti a time i očuvanje žira za sjetvu pri popunjavanju i umjetnoj obnovi te prirodnoj obnovi hrastovih šuma kao i prilikom sjetve u rasadnicima u proizvodnji biljaka za sadnju. Prilikom istraživanja
razrađena je metodika analize zdravstvenog stanja žira i determinacije gljivičnih organizama na žiru
što će poslužiti prilikom analiza kvalitete šumskog sjemena. Osim toga istraživanja mikoflore sjemena
hrasta lužnjaka su značajna za fitopatologiju jer daju svojevrstan prilog poznavanju mikoflore Hrvatske.
Ključne riječi: Hrast lužnjak (Quercus robur L.), žir, zdravstveno stanje,
mikoflora, zaštita
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
250
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
SUMMARY
MYCOFLORA OF COMMON OAK
(QUERCUS ROBUR L.) IN CROATIA
Sanja Novak Agbaba
Summary
A sound and a quality seed is a basis for a successful natural and artificial restocking
of common oak stands. The common oak acorn is threatened in all stages of development and
a production process as well by biotic and abiotic factors. The biotic factors are made up of
insects, fungi, rodents and higher animals and the abiotic ones are climatic elements. In this
degree essay, the fungus organisms, the causative agents of diseases of acorn, are examined.
The research was done for the purpose of establishing a state of health of acorn, defining a
percentage portion of damage due to fungi, determining of fungi organisms occurring on acorn,
surveying of their characteristics by studying the present literature, supplementing it with own
understanding and investigating possibilities of acorn protection with fungicides and their
efficacy. During the determination, the spores of selected species of fungi have been measured
by applying the Dp-soft computer program with a statistical analysis of measurements, for the purpose
of proving the species. A rate of growth of the fungi has been studied under the two temperature
conditions: 22-25 °C and 11-15 °C in order to establish a rate of growth of mycelium and through
this a spreading rate of acorn infection.
The research was carried out in a period from the year 1996 to 2000. In the first three
years, a state of health and mycoflora of the acorn were analyzed in five seed stands during its
development from July to October in the forestries of Jastrebarsko, Lipovljani, Čazma, Donji
Miholjac and Otok. In the subsequent two years, a state of health of a ripe acorn was analyzed,
after it had been kept in a refrigerator, gathered on several localities of the common oak forests
all over Croatia. The acorn was analyzed by a macroscopic method and a phytopathological
analysis. An experiment of testing the acorn protection with fungicides was set up in a laboratory
and in the field of the Institute of Forestry.
The results of a state of health in the final stage of development, i.e. of a ripe acorn in
the seed stands selected have shown, as follows: the percentage of a sound acorn ranged from
15.33 to 45.95%, a level of damage by insects amounted between 29.13 to 62.77% and a level
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
251
S. Novak Agbaba: Mikoflora žira hrasta lužnjaka...
SUMMARY
of damage by fungi from 10.70 to 42.91%. By analysis of the acorn mycoflora, 19 genera with
29 species were determined. On the early acorn, the prevailing fungi were: Fusarium, Alternaria,
Penicillium, Trichothecium, Trichoderma, Opohiostoma, Phomopsis, Chaetomium, Botrytis and
Fusella. On the acorn in its final stage of ripening and on a ripe acorn the most frequent fungi
were: Ophiostome, Ciboria, Fusarium, Penicillium, Gloeosporium, Pestalotia, Stereum, Schizophyllum
and the other.
The knowledge about mycoses on seed will serve in finding most appropriate methods
of acorn protection against diseases, thereby the acorn will be preserved for sowing when
filling up and performing the artificial restocking and the natural restocking of oak forests, as
well as when sowing in nursery-gardens for the production of seedlings. In the research, the
methods of the analysis of the acorn state of health and the determination of fungus organisms
on acorn have been elaborated, that will serve in the analyses of a forest seed quality. Besides,
the research of mycoflora of the common oak seed is important for phytopathology, since it
makes a contribution of its kind to the knowledge of mycoflora of Croatia.
Key words: Common oak (Quercus robur L.), acorn, health condition,
mycoflora, protection
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
252

Ovdje…

glasnik18

Smanjenje socijalne isključenosti kroz uzgoj gljiva bukovača

glasnik19-ozujka

ŠUMARSKI LIST 11

promjene u sistematici živog svijeta, carstva gljiva i pedagoške

Alverde proširenje registracije etiketa

Prilog iz Novog Lista - Nacionalni park Sjeverni Velebit

форма семинарског рада