AGRONOMSKI FAKULTET Zagreb, Svetoπimunska 25, tel. 239 37 77, faks 231 53 00 URL http://www.agr.hr, e-mail: [email protected] Dekanica: dr. sc. Jasmina LukaË Havranek, redovita profesorica Prodekanica za nastavu: dr. sc. Vesna PaviÊ, redovita profesorica Prodekan za znanost: dr. sc. Tito Æimbrek, redoviti profesor Prodekan za meunarodnu suradnju: dr. sc. Ivan PejiÊ, izvanredni profesor Rukovoditeljica pravne sluæbe: Rubina Krajcar, dipl. iur. Kvalitetna hrana ljudska je potreba. Proizvodnja hrane kao ljudska djelatnost neupitne je buduÊnosti. S obzirom na iznimne prirodne resurse te bogatu tradiciju i razinu znanja, proizvodnja hrane strateπka je djelatnost Hrvatske. Agronomski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu najstarija je i najveÊa visokoobrazovna institucija iz podruËja agrikulture u Republici Hrvatskoj koja ima vaæan poloæaj u dræavnom obrazovnom i znanstvenoistraæivaËkom sustavu. TisuÊe i tisuÊe diplomiranih inæenjera, magistara i doktora znanosti u proteklih je 80 godina svojim radom stjecalo diplome ovog fakulteta. Agronomski fakultet od svog osnivanja godine 1919. pridonosi trajnom unapreenju agrarne biotehnologije. Generacije profesora stvorile su obrazovni sustav utemeljen na vlastitim istraæivanjima koja se provode u fakultetskim laboratorijima i pokuπaliπtima. Tri su dodiplomska studija: bilinogojstvo (sa sedam usmjerenja), stoËarstvo (s tri usmjerenja) i ureenje krajobraza. U prve dvije akademske godine studija studenti svladavaju prirodnoznanstvene discipline za razumijevanje zakonitosti u kruæenju tvari u agroekosustavu (tlo-biljka-domaÊa æivotinja). U studijima bilinogojstva i stoËarstva nastavlja se naobrazba iz temeljnih i primijenjenih agronomskih disciplina, a zavrπava iz specijalistiËkih i izbornih kolegija biljne i stoËarske proizvodnje. Studij ureenja krajobraza obrazuje struËnjaka za zaπtitu nove i postojeÊe krajobrazne baπtine. Diplomirani inæenjer agronomije svih usmjerenja moæe se zaposliti na poljoprivrednim gospodarstvima ili organizacijama koje su u uskoj vezi s biljnom i stoËarskom proizvodnjom, savjetodavnim sluæbama, u mljekarama, laboratorijima i inspekcijskim sluæbama, u tvornicama stoËne hrane, u istraæivaËkim i kontrolnim laboratorijima, u poljoprivrednim ljekarnama, zatim u ustanovama za zaπtitu prirodne i kulturne baπtine, zavodima za prostorno i urbanistiËko planiranje i sl. Diploma Agronomskog fakulteta priznata je u najveÊem dijelu europskih zemalja i u SAD-u. DODIPLOMSKI SVEU»ILI©NI STUDIJ - bilinogojstvo (9 semestara) usmjerenje: • ratarstvo STJE»E SE STRU»NI NAZIV - diplomirani inæenjer agronomije-bilinogojstva, usmjerenje: ratarstvo 73 BIOTEHNI»KE ZNANOSTI • zaπtita bilja • ureenje i zaπtita tla • voÊarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo • agroekonomika • vrtlarstvo • mehanizacija - stoËarstvo (9 semestara) usmjerenje: • stoËarstvo • ribarstvo • mljekarstvo - ureenje krajobraza (9 semestara) - diplomirani inæenjer agronomije-bilinogojstva, usmjerenje: zaπtita bilja - diplomirani inæenjer agronomije-bilinogojstva, usmjerenje: ureenje i zaπtita tla - diplomirani inæenjer agronomije-bilinogojstva, usmjerenje: voÊarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo - diplomirani inæenjer agronomije-bilinogojstva, usmjerenje: agroekonomika - diplomirani inæenjer agronomije-bilinogojstva, usmjerenje: vrtlarstvo - diplomirani inæenjer agronomije-bilinogojstva, usmjerenje: mehanizacija - diplomirani inæenjer agronomije-stoËarstva - diplomirani inæenjer agronomije-stoËarstva, usmjerenje: ribarstvo - diplomirani inæenjer agronomije-stoËarstva, usmjerenje: mljekarstvo - diplomirani inæenjer agronomije-ureenje krajobraza TEMELJNI PODACI O RAZREDBENOM POSTUPKU SveuËiliπni studiji: bilinogojstvo, stoËarstvo, ureenje krajobraza Razredbeni se ispit polaæe iz predmeta: biologija, kemija, matematika matematika. Na razredbenom ispitu moæe se steÊi 600 bodova. * Prema postignutom uspjehu u srednjoj πkoli moæe se steÊi najviπe 350 bodova. Bodove donosi: opÊi uspjeh (200), zavrπni ispit (70) i matematika, kemija, biologija, hrvatski jezik i knjiæevnost (80) (80). Na osnovi posebnih uspjeha moæe se steÊi 50 bodova. Za studij ureenje krajobraza provodi se dodatni test kreativnosti i orijentacije u prostoru te provjera sposobnosti crtanja, likovnog i prostorno-oblikovnog izraæavanja. Primjedba: * Za osvojeno jedno od triju mjesta na dræavnom natjecanju znanja u Republici Hrvatskoj ili za sudjelovanje na meunarodnoj olimpijadi tijekom treÊeg ili Ëetvrtog razreda srednje πkole iz podruËja polaganja razredbenog postupka bitnog za studij (iz biologije, kemije i matematike) ne polaæe se razredbeni ispit i dodjeljuje se 600 bodova. UËenici se mogu obratiti u Studentsku sluæbu Agronomskog fakulteta, Svetoπimunska 25, tel. 239 37 25, od 8 do 15.30 sati. 74 PREHRAMBENO-BIOTEHNOLO©KI FAKULTET Zagreb, Pierottijeva 6, tel: 460 50 00, faks: 483 60 83 URL: http://www.pbf.hr, e-mail: [email protected] Dekan: dr. sc. Vladimir Mrπa, redoviti profesor Prodekanica za nastavu: dr. sc. Branka Levaj, docentica Prodekan za znanost: dr. sc. Zoran Zgaga, redoviti profesor Prodekanica za meunarodnu suradnju: dr. sc. Ingrid Bauman, redovita profesorica Prodekan za financije i poslovanje: dr. sc. SreÊko MatoπiÊ, redoviti profesor Tajnica: Elvira KataniÊ, dipl. iur. PodruËje i polje djelatnosti Fakulteta jest ustroj i izvoenje nastave za obrazovanje struËnjaka u podruËju prehrambene tehnologije i biotehnologije putem dodiplomskih sveuËiliπnih studija te poslijediplomskih znanstvenih i poslijediplomskih struËnih studija. Nadalje, to je znanstvenoistraæivaËki i struËni rad u polju prehrambene tehnologije i biotehnologije (prehrambeno inæenjerstvo, biokemijsko inæenjerstvo, nutricionizam, kemija i biokemija hrane, tehnologija prerade duhana, zaπtita okoliπa, molekularna genetika i fiziologija mikroorganizama, nadzor i ocjena kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te biotehnoloπkih pripravaka) te procesnotehnoloπko projektiranje, inæenjering i nadzor u podruËju djelatnosti. Studij prehrambene tehnologije ima dva smjera: prehrambeno inæenjerstvo i nutricionizam. Nastavni plan i program smjera prehrambenog inæenjerstva usklaen je sa zahtjevima za obrazovanje struËnjaka prehrambenih tehnologa za rad u πirokom podruËju vezanom uz hranu. Diplomirani inæenjeri osposobljeni su za rad na unapreenju i razvoju prehrambenih proizvoda te procesa njihove proizvodnje. Mogu se zaposliti u industriji prerade æitarica, mesa, ribe, voÊa, povrÊa, ulja, masti, πkroba, mlijeka, πeÊera i konditorskih proizvoda, piÊa i napitaka, te industriji duhana, znanstvenoistraæivaËkim organizacijama, institutima i visokoπkolskim ustanovama. Nastavni plan i program smjera nutricionizma oslanja se na temeljne discipline studija prehrambene tehnologije, a u viπim se godinama izobrazba temelji na specifiËnim disciplinama kao πto su: kemija hrane, znanost o prehrani, osnove dijetetike i dijetoterapije, higijena i sanitacija, toksikologija i drugo. Diplomirani inæenjeri osposobljavaju se za rad na problemima vezanim uz prehranu puËanstva, pripremu hrane namijenjene posebnim kategorijama potroπaËa, planiranje prehrane u ugostiteljstvu, turizmu, zdravstvu, πkolama, vojsci, prehranu πportaπa i dr. Mogu takoer obavljati poslove provjere kakvoÊe i zdravstvene ispravnosti namirnica. Studij biotehnologije ima dva smjera: biokemijsko inæenjerstvo i biokemijskomikrobioloπki smjer. Smjer biokemijskog inæenjerstva ima naglaπeno inæenjersko obrazovanje kojim se studenti osposobljavaju za planiranje, projektiranje i voenje biotehnoloπkih procesa. Nastavni plan i program tog smjera sloæen je tako da oslikava interdisciplinarnost primjene biokemije, mikrobiologije, temeljnih inæenjerskih disciplina i biokemijskog inæenjerstva. MoguÊnost zapoπljavanja jest u industriji koja se koristi 75 BIOTEHNI»KE ZNANOSTI biotehnoloπkim procesima u proizvodnji kvasca, alkohola, octa, piva, vina, antibiotika te drugih farmaceutskih pripravaka. Inæenjeri ovog profila rjeπavaju i probleme otpadnih voda. Biokemijsko-mikrobioloπki smjer odgovara studiju primijenjene biologije i mikrobiologije, a plan i program temelji se na disciplinama kao πto su biokemija, mikrobiologija, mikrobna genetika, mikrobna fiziologija, mikrobiologija namirnica i genotoksiokologija. StruËnjaci tog profila osposobljeni su za rad u mikrobioloπkim, biokemijskim i imunoloπkim laboratorijima, u industriji i istraæivaËkim institutima. DODIPLOMSKI SVEU»ILI©NI STUDIJ STJE»E SE STRU»NI NAZIV - prehrambena tehnologija - diplomirani inæenjer prehrambene tehnologije, s naznakom smjera: - prehrambeno inæenjerstvo - nutricionizam - prehrambeno inæenjerstvo (9 semestara) - nutricionizam (8 semestara) - biotehnologija - diplomirani inæenjer biotehnologije s naznakom smjera: - biokemijsko inæenjerstvo (9 semestara) - biokemijsko inæenjerstvo - biokemijsko-mikrobioloπki smjer (8 semestara) - biokemijsko mikrobioloπki TEMELJNI PODACI O RAZREDBENOM POSTUPKU SveuËiliπni studiji: prehrambena tehnologija, biotehnologija Razredbeni se ispit polaæe iz predmeta: biologija, kemija, matematika. U razredbenom postupku moæe se steÊi najviπe 1000 bodova. Na razredbenom ispitu moæe se steÊi 600 bodova* (test iz biologije donosi najviπe 200 bodova, kemije 200 bodova i matematike 200 bodova). Prema postignutom uspjehu u srednjoj πkoli moæe se steÊi najviπe 350 bodova. Bodove donosi: a) prosjeËan opÊi uspjeh u svim razredima srednje πkole (najviπe 200 bodova) b) zavrπni ispit (najviπe 70 bodova) c) prosjeËna ocjena iz biologije, kemije, matematike i hrvatskog jezika i knjiæevnosti tijekom srednje πkole (najviπe 80 bodova). Na osnovi posebnih uspjeha moæe se steÊi 50 bodova. Primjedba: * Za osvojeno jedno od triju mjesta na dræavnom natjecanju znanja u Republici Hrvatskoj ili za sudjelovanje u meunarodnoj olimpijadi tijekom treÊeg ili Ëetvrtog razreda srednje πkole s podruËja polaganja pismenog dijela razredbenog postupka (iz biologije, kemije ili matematike) ne polaæe se razredbeni ispit i dodjeljuje se 600 bodova. Osoba kojoj se uËenici mogu obratiti: Vesna DekoviÊ, studentska sluæba, Pierottijeva 6, tel. 460 50 07, od 9 do 12 sati. 76 ©UMARSKI FAKULTET Zagreb, Svetoπimunska 25, tel. 235 25 55, faks 235 24 96 URL: http://hrast.sumfak.hr, e-mail: [email protected] Dekan: dr. sc. Zvonko SeletkoviÊ, redoviti profesor Prodekan ©umarskog odsjeka: dr. sc. Davorin Kajba, docent Prodekan Drvnotehnoloπkog odsjeka: dr. sc. Radovan Despot, docent Tajnica: Ljubica ©tos, dipl. iur. Visokoπkolska πumarska nastava u Hrvatskoj datira od 1898. osnivanjem ©umarske akademije u Zagrebu, u okviru SveuËiliπta u Zagrebu. Danas ©umarski fakultet, kao jedina znanstveno-nastavna ustanova te vrste u Hrvatskoj, ostvaruje svoju znanstvenonastavnu aktivnost u dva odsjeka, izvodeÊi studij πumarstva i studij drvne tehnologije. U znanosti i istraæivaËkom radu Fakultet je registriran u okviru biotehniËkog znanstvenog podruËja, znanstvenog polja πumarstva. Na osnovi povijesnog uvida i usporedbe s razvijenim istovrsnim uËiliπtima u Europi i SAD-u ©umarski fakultet ravnopravno slijedi svjetske trendove razvoja. Posebnost studija πumarstva nastava je velikog broja kolegija i osposobljavanje putem praktiËnog rada na nastavno-pokusnim πumskim centrima Fakulteta, koji se prostiru na oko 3.500 ha πuma u razliËitim ekosustavima, obuhvaÊajuÊi gotovo sve πumske zajednice naπe zemlje. Terenskom nastavom ostvaruje se spajanje teoretskih i praktiËnih znanja, a studenti drvne tehnologije veÊi dio predmeta studiraju putem praktiËnog rada kod reprezentativnih proizvoaËa i preraivaËa u drvnoj industriji. Obnovljeni nastavni planovi i programi obaju odsjeka nude studentima da sami kreiraju sadræaj studiranja putem izbornih predmeta koji su na ©umarskom odsjeku svrstani u modulima: - uzgajanje πuma - iskoriπtavanje πuma, πumske operacije i menadæment u πumarstvu - zaπtita prirode, prostorno planiranje u πumarstvu i hortikultura a na Drvnotehnoloπkom odsjeku u modulima: - proizvodna tehnologija - dizajn namjeπtaja - menadæment. Tako koncipiranim studijem Fakultet πkoluje struËnjake koji upravljaju πumama Hrvatske -prirodnim obnovljivim bogatstvom πto se prostire gotovo na pola podruËja Hrvatske, te struËnjake koji znanjem iz podruËja drvne tehnologije unapreuju hrvatsku drvnu industriju, vodeÊi je prema europskim standardima. 77 BIOTEHNI»KE ZNANOSTI DODIPLOMSKI SVEU»ILI©NI STUDIJ (8 semestara) STJE»E SE STRU»NI NAZIV - πumarstvo - drvna tehnologija - diplomirani inæenjer πumarstva - diplomirani inæenjer drvne tehnologije TEMELJNI PODACI O RAZREDBENOM POSTUPKU SveuËiliπni studiji: πumarstvo, drvna tehnologija Razredbeni se ispit polaæe iz predmeta: biologija, kemija, matematika. Na razredbenom ispitu moæe se steÊi 600 bodova. Prema postignutom uspjehu u srednjoj πkoli moæe se steÊi najviπe 350 bodova. Bodove donosi: opÊi uspjeh iz svih Ëetiriju razreda i zavrπnog ispita, te ocjene iz matematike, kemije, biologije, hrvatskog jezika i knjiæevnosti. Na osnovi posebnih uspjeha moæe se steÊi 50 bodova. Primjedba: Pristupnik koji je tijekom srednjeg obrazovanja osvojio jedno od prva tri mjesta na dræavnim natjecanjima znanja ili je sudjelovao na meunarodnoj olimpijadi iz podruËja polaganja pismenog dijela razredbenog postupka (iz matematike, kemije, biologije) ne polaæe razredbeni ispit i dodjeljuje mu se 600 bodova. Osoba kojoj se uËenici mogu obratiti: Vlasta DvorπÊak, voditeljica studentske sluæbe, Svetoπimunska 25, tel. 235 24 00, od 10 do 12 sati, e-mail: [email protected] 78
© Copyright 2024 Paperzz