Prilika za veliki skok naPrijed - e

EBRD vidi pomak na bolje
Imat ćete rast ako
poduzetnicima osigurate
uvjete, kaže potpredsjednik
EBRD-a Philip Bennet za PV
Živjeti s osobnim stečajem
Iskustva u Sloveniji u osnovi
su pozitivna. Osobni stečaj
pokazao se i kao dobar oblik
zaštite obitelji
Veliki pad dobiti banaka
Riječ je o padu od čak 73
posto: sa 2,8 milijardi kuna
2012. na sadašnjih 756,7
milijuna kuna
tema tjedna
Str. 4-5
aktualno
Str. 8
svijet financija
Str. 29
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 8 1 5
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 17. veljače 2014.
Godina LX / Broj 3815.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
ambalažni otpad / legalizacija gradnje / histria / zaštita imena / regija / turizam / svijet financija
Tjedan EU fondova
Prilika za veliki
skok naprijed
Provode se projekti vrijedni oko 775 milijuna eura, a
financirat će se sredstvima pretpristupnih fondova i već
alociranim novcem iz strukturnih fondova EU-a
>>18-19
Intervju: Nada Zver
Samo komplimenti za hrvatske pčelare
>> 12-13
>> 15
Izvozimo u 20-ak zemalja i prodamo svojih robnih marki za oko
27 milijuna kuna, kaže direktorica Industrije obuće Ivančica
Pčelari svake godine ostvare pravo na 18 milijuna kuna za
opremu, a iz fonda EU-a na raspolaganju im je 7,4 milijuna eura
60 godina u službi gospodarstva
privredni vjesnik
Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik
Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika
Poslovne televizijske emisije
FINANCIJSKA
INDUSTRIJA
18
Rang-ljestvice banaka, GODINA
osiguranja, leasinga i fondova
d
Zeleno je – IN
POSLOVNA
OCEKIVANJA
centar za
istraživanja
Barometar gospodarstva
B
Izbor ekonomskog
analitičara godine
Istraživanje poslovne klime
u hrvatskim tvrtkama
Dobitnik nagrade
Regionalni Media Biznis Partner 2012.
Privredni vjesnik d.o.o.
A
Biblioteka
Privrednog vjesnika
z
zeleni
in mmagazin
20
GODINA
400 najvećih i
najuspješnijih poduzetnika
ik
pv+
pvTV
pvinternational
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska
Magazin o poslovnom
životnom stilu
pv multimedija
Web, društvene mreže
www.privredni.hr
utemeljeno 1953.
W
www.privredni.hr
E
[email protected]
Do PV izdanja u samo 3 koraka...
1 Pošaljite* na naš e-mail [email protected] poruku
DA - želim besplatno primati
elektronska izdanja PV-a
2 Dobit ćete povratni e-mail s
porukom da ste uključeni na
našu mailing listu
3 Čitajte Privredni vjesnik i
njegova izdanja na računalu,
tabletu, smartphoneu
* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...
privredni vjesnik
Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo!
www.privredni.hr
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Saint Tropez je lučica za Trogir
Za Brijune i Trogir Monako jest neka referencija, ali možemo mi valjda
napraviti i bolje. U Hrvata uvijek igra značajnu
ulogu i dišpet. Ali budimo realni – u Monaku je
porez nula, jednako kao
i u Dubaiju, tako da to i
nije baš jednostavno uspoređivati. Hrvatska treba težiti najbogatijim gostima, kojima nije problem potrošiti 10.000 ili 100.000 eura dnevno, a ne masovnosti.
Trogir bi se najrealnije mogao usporediti sa Saint Tropezom. Iako je Saint Tropez lučica u odnosu na trogirski akvatorij.
Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva
i prometa:
Nećemo biti Maroko ili Tunis
U resortima mogu biti
koncesije na zahtjev za
plaže, ali tamo gdje nema
javnog interesa, gdje se
ne ometa lokalno stanovništvo u šetnji ili prolasku
plažom. Samo za hotele s
pet zvjezdica dozvolit će
se koncesija na zahtjev,
po minimalno tri puta većim cijenama od natječajnih.
Recimo, na Brijunima je takvo ekskluzivno korištenje
plaže moguće, ali u Dubrovniku nije. No, možda će
biti moguće u Kuparima. U svakom slučaju, Hrvatska
neće biti Maroko ili Tunis, na to ne pristajem.
Andro Vlahušić, gradonačelnik
Dubrovnika:
Ulaznice za zidine bez poreza
Kad je Društvo prijatelja dubrovačkih starina upravljalo zidinama,
grad je izgubio 16 milijuna kuna jer je dio novca
išao državi za poreze. Kad
Dubrovački muzeji preuzmu upravljanje, novac
će ostati gradu, jer muzeji kao kulturne ustanove ne plaćaju porez. Dobit od ulaznica bit će 65 milijuna kuna. Od ulaznica za zidine,
muzeje, žičare te od autobusnih prijevoznika Dubrovnik će dobiti 150 milijuna kuna. Ne znam zašto se vijećnici bune protiv novog zakona koji gradu donosi veće
prihode i veća ulaganja u kulturnu baštinu.
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
pvinfo
G(H)ost komentator: Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja
Hrvatskog zagorja
Danko Končar, vlasnik Kermasa:
IMPRESUM
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
Kulturom upravljanja do
sretnije Hrvatske
Umjetnici stvaraju kulturu, ali ona nije ekscentrična predstava za
malobrojnu i specijaliziranu publiku
T
reba imati vjere da Hrvatska
svojim resursima može upravljati bolje,
i to na ekonomski održiv
način, kako bi zadovoljila očekivanja i potrebe što
većeg broja građana. Osnova je dostojanstven život i pravo na rad i bolju
budućnost, pa je zato potrebno prevladati podjele
i usmjeriti sve donositelje
odluka na ključne probleme važne za opstanak zemlje. Današnji model rascjepkanog odlučivanja u
kojem se u područjima od
vitalnog interesa upravlja pomoću modela pokušaja i pogrešaka predstavlja nedopustiv luksuz.
Situaciju u kojoj se dvije
podijeljene strane izmjenjuju na vlasti i loptaju s
državom kao igračkom
koja je nakon svakog četverogodišnjeg mandata u
sve lošijem stanju ne želim vidjeti kao jedinu perspektivu.
Imamo prirodne resurse, sposobne i vrijedne
ljude te ih moramo uključiti u razvojne programe
i dati im prostora za odlučivanje i djelovanje. U
području u kojem radim,
a to je kultura, velike su
mogućnosti
pozitivnih
pomaka, ali samo povezanim djelovanjem svih
važnih čimbenika. Kultura ima utjecaj i na turizam, obrazovanje, inovacije i kreativne industrije,
stvara nove proizvode u
sinergiji s novim tehnologijama i sustavima komunikacije, važna je u
produkt-dizajnu, modi...
Oblikuje prostor kroz urbanizam, utječe na donošenje propisa i poticanje
investicija u zaštićenim
gradskim jezgrama. Prema tome ne može se getoizirati u male interesne
skupine. Kulturu stvaraju umjetnici, ali ona nije
ekscentrična predstava za
malobrojnu i specijaliziranu publiku.
Cilj bez plana je
samo želja - a cilj
bez strategije samo
loša ideja
Kulturnu baštinu smo
naslijedili, a nove inovativne oblike kulture stvaramo. To je ujedno i kapital koji na održiv način
možemo razvojno iskoristiti. Upravo na tim temeljima Europska unija
kreće s novim programima koji teže povezivanju
kulture i ostalih sektora i
tako nude mogućnosti za
nova poslovna rješenja.
Da bismo dobro iskoristili sredstva koja su nam na
raspolaganju, potrebno je
zajednički definirati prioritete na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Oni se moraju pripremati u partnerskom ozrač-
ju u kojem svi sudionici
komuniciraju i temeljem
objektivnih analiza donose razvojne strategije za
sva područja.
Pri tome trebamo gledati šire, promatrati što
rade u okruženju i osmisliti kako ćemo pojačati svoje prednosti u odnosu na konkurenciju iz
drugih zemalja. U kontekstu uravnoteženog razvoja svaki dio Hrvatske
ima svoju ulogu. Turizam,
koji se često spominje kao
naš očiti adut, mora svoju
ponudu prilagoditi hodu
kroz cijelu godinu. Ne
možemo poput noja držati
glavu u pijesku i očekivati da će nam dva mjeseca
turističke gužve na obali
biti nepresušni izvor bla-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: [email protected]
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
gostanja. Nerazumni i često proturječni propisi nikome ne olakšavaju rad.
Jedino stabilno i poslovno predvidivo okruženje
može biti poticaj ulaganjima. Dakle, kulturom
dobrog upravljanja krenimo putem iz krize i stvorimo zemlju u kojoj ćemo
ugodno živjeti.
Kultura upravljanja
je vještina koja počiva
na znanju. Nije dovoljna
samo dobra volja jer unatoč, vjerujem, dobrim namjerama onih koji su u
upravljanje danas uključeni - mi imamo problem
i to takav koji ostavlja duboke posljedice za sve
nas. Važno je znati gdje se
vidimo u sljedećih nekoliko godina i pronaći dobar
put kako do tamo stići.
Izreka kaže da je cilj bez
plana samo želja - a cilj
bez strategije samo loša
ideja. Međutim, strategija nije skupo plaćeni dokument koji nam je netko
napisao kako bismo udovoljili formi niti se ciljevi
na nju lijepe kao popis za
šoping-listu. Ciljevi moraju biti u kontekstu sustava i organizacijskih potreba. Stvari se ne pokreću
same od sebe, pa građani
moraju preuzeti odgovornost za svoje bolje sutra pokrenuti se, vođeni vizijom i uz ostvarive ciljeve
katalizirati pozitivnu promjenu, jer je vrijeme za
to definitivno stiglo.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Darko Buković
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
4
TEMA TJEDNA
( oko 288 mil €
Hrvatska udruga poslodavaca
Rehnu predstavljene
reformske mjere
Izaslanstvo
Hrvatske
udruge poslodavaca sastalo se prošli tjedan
u Bruxellesu s Ollijem
Rehnom,
povjerenikom EK-a za monetarne i ekonomske poslove.
Razgovarali su o tome
kako proceduru smanjivanja prevelikog deficita
iskoristiti za reforme hrvatskoga gospodarstva.
“Predstavili smo povjereniku Rehnu i njegovu timu našu viziju kako
smanjiti deficit, a da pritom ne zaustavimo investicije i da to ne bude negativno za gospodarstvo
i razvoj”, rekao je nakon sastanka predsjednik
HUP-a Ivica Mudrinić.
Istaknuo je da su povjereniku izložili stav HUPa da izlaz iz krize u Hr-
vatskoj treba tražiti u
smanjenju troškova, a ne
u podizanju ili uvođenju
novih poreza.
Povjerenik Rehn naglasio je važnost strategije sveobuhvatnih reformi
i uravnotežene konsolidacije s ciljem unapređenja
učinkovitosti javnog sektora. Naglasio je da mjere
koje valja poduzeti trebaju potaknuti stabilan rast.
Glavni direktor HUPa Davor Majetić rekao je
da su Rehn i njegov tim
vrlo dobro informirani o
Hrvatskoj i da žele saslušati sve strane koje mogu
pomoći u prevladavanju
krize. “Uz pomoć Europske komisije trebamo napraviti solidan plan koji
će trajati sljedeće tri godine, plan koji će objasniti što ćemo raditi i što će
biti rezultat tih promjena.
Već samom tom izvjesnošću i odlučnošću pokrenuli bismo investitore, koji
bi onda znali na što mogu
računati”, rekao je Majetić. (I.V.)
Hrvatski ekološki namještaj
Došla je era za Eru
Era je novi hrvatski
brend ekološkog namještaja izrađenog od domaćeg drva. Posebnost
je u tome što su ga dizajnirali hrvatski dizajneri
i proizveden je u Hrvatskoj. Namještaj je proizveden prema kriterijima
eko dizajna, dakle iskorišten je svaki dio drvenog
materijala. Tatjana Kos iz
Era Grupe je kazala kako
je dugogodišnje iskustvo
pojedinih hrvatskih proizvođača namještaja te informiranost o zahtjevima
suvremenog tržišta rezultiralo time da su pronađeni distribucijski kanali
i način pristupa krajnjim
korisnicima. Namještaj
Era kupci će uskoro moći
pronaći u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku
u Erinim show roomovima, a moći će se vidjeti i
na prvom hrvatskom web
shopu za eko namještaj
koji će startati u ožujku.
Tatjana Kos je istaknula kako je veći broj hrvatskih dizajnera, proizvođača i trgovaca upravo tim
eko namještajem zaokružilo cjelinu i riješilo problem dizajna i distribucije
namještaja. U suradnji s
Centrom za dizajn HGKa, Era Grupa će uskoro
raspisati natječaj pod nazivom Kvrga na koji će
se moći javiti domaći dizajneri namještaja sa svojim prijedlozima za izradu
eko namještaja. (S.P.)
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
uložio EBRD u Hrvatsku u 2013.
Europska banka za obnovu i razvoj
Bennet: Imat ćete
poduzetnicima os
Iz te razvojne banke stižu poruke kako određeni pokazatelji najavljuju da Hrvatska
realizirati svoje potencijale, ali treba provesti i reforme te ukloniti nepotrebne prepr
Igor Vukić
[email protected]
H
rvatska bi ekonomija ovu godinu mogla završiti na pozitivnom
teritoriju, rekao je Privrednom vjesniku Philip
Bennet, prvi potpredsjednik Europske banke
za obnovu i razvoj. Naravno, prognoze su oprezne pa ni Bennet ne može
tvrditi hoće li to biti rast
od 0,3 ili 0,8 posto. Mnogo će toga, kaže, ovisiti o
vremenu, o uspjesima turističke sezone, brzini realizacije najavljenih investicija, stanju na tržištima
susjednih zemalja na koja
hrvatski poduzetnici izvoze svoje proizvode...
EBRD će pridonijeti osiguravanjem jeftinijeg novca koji će preko
poslovnih banaka plasirati malim i srednjim poduzećima. Ulagat će i izravno u poduzeća koja imaju
perspektivu. Prošle su godine uložili oko 288 milijuna eura. Ukupno je
EBRD u Hrvatskoj dosad
uložio oko 2,75 milijardi
eura u gotovo 150 projekata.
Infrastruktura i
korporativni sektor
Iz te razvojne banke stižu i poruke kako određeni pokazatelji najavljuju
da Hrvatska napokon izlazi iz poduljeg razdoblja
recesije. Stoga bi ove godine željeli uložiti i više,
usredotočujući se posebno na infrastrukturu i korporativni sektor. Hrvatska može realizirati svoje
potencijale, ali treba provesti i reforme te ukloniti nepotrebne prepreke za
ulaganje i pokretanje poslova, kažu u EBRD-u.
Bennetove preporuke odmah bi potpisali i hrvatski poduzetnici. Anto
Lipovac, vlasnik tvrtke
Birotehna iz Slavonskog
Broda, već mjesecima
pokušava oživotvoriti dva
projekta. Mogao bi otvoriti desetke novih radnih
mjesta, ali zapinje na administrativnim preprekama. Gradio bi postrojenje
za reciklažu građevinskog
otpada i sustav za recikliranje otpadnih tekućina
s poljoprivrednih farmi.
Ima razrađene planove,
usklađene s europskim
ekološkim zahtjevima, ali
uvijek negdje iskoči neki
novi propis. Angažirao je
Krediti i poticaji
sami ne otvaraju
radna mjesta, ističe
Marijan Ožanić
i konzultanta za europske fondove i kad je projekt već uznapredovao,
zaključeno je da ne može
sudjelovati jer je ušao u
proces predstečajne nagodbe. Kasnije je otkrio
da taj uvjet nisu tražili iz
EU-a, nego ga je netko
ubacio na hrvatskoj strani.
Predstečajna nagodba, u
koju, tvrdi, nije ušao svojom krivnjom, u međuvremenu je dovršena pa će i
projekt dobiti novi tempo.
Osim toga trebalo je
potrošiti i mjesece na is-
hođenje dozvola i raznih
suglasnosti. “Odjeli za
građevinarstvo zatrpani
su zahtjevima za legalizaciju nekretnina. Iako se
trude, jednostavno nemaju vremena za rješavanje
poduzetničkih zahtjeva,
koji bi ipak trebali imati prioritet”, smatra Lipovac.
Ubijanje volje za
poduzetništvom
Tu su i borbe s bankama
koje za 280.000 kuna kredita žele staviti hipoteku na cijelu halu vrijednu 15 milijuna kuna. “Sve
to ubija volju za poduzetništvom”, dodaje. Njegov projekt imao bi i druge pozitivne efekte. Od
otpadnih tekućina s farmi recikliranjem bi nastao
plin koji bi donio energetske uštede. Kruti ostatak služio bi kao organsko
gnojivo. Njegovom uporabom bi, primjerice, jabuke mogle dobiti organski certifikat i postizati
višu cijenu na tržištu.
Za svaki poduzetnički korak potrebno je uložiti više vremena nego što
treba njihovim kolegama
u drugim europskim zemljama, smatraju sugovornici Privrednog vjesnika. “Još je teže nama
koji radimo dalje od većih centara. Često je potrebno za razjašnjenje nekog problema ići u Zagreb
u ministarstva, pa i tu ode
i vrijeme i novac”, kaže
Lipovac. Šteta je, dodaje,
što takve stvari usporavaju poslove. Novca ima na
5
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( oko 2,75 mlrd €
ulaganja te banke u 150 hrvatskih projekata
e rast ako
igurate uvjete
napokon izlazi iz poduljeg razdoblja recesije. Hrvatska može
eke za ulaganje i pokretanje poslova
guranje ondje su fleksibilniji i to im je donijelo tisuće gostiju iz Rusije.
Zbog medicinskog turizma dolaze cijele godine.
Kod nas je problematično
i kategoriziranje hotela za
medicinski turizam.
raspolaganju, ideja ne nedostaje, samo da birokracija nije tako jaka...
I Damir Jandriček
imao je velike planove osnivajući prije nekoliko godina Klaster medicinskog turizma. “Svi
vas tapšu po ramenima,
obećavaju da će prilagoditi propise koji smetaju provedbi poslova kakvi su u drugim zemljama
uobičajeni, ali sve ostane
samo na tome... Onda se
još promijeni vlast i sve
kreće ispočetka”, kaže
on. U Turskoj, primjerice, aviokompanijama je
omogućeno da ne naplaćuju naknadu za rezervaciju karata ako inozemni
gost zbog medicinskog
zahvata mora produljiti
boravak. Propisi za osi-
Ideja originalna,
posao Sizifov
Kad su vidjeli da originalna ideja postaje Sizifov
posao, osnivači klastera
okrenuli su se “običnom”
turizmu s ponešto rehabilitacijskih programa. Ponuda, koja se može naći na
stranici Croatiatours.com,
ide solidno na američkom
tržištu, ali medicinski dio
je zapravo tek nešto bolji wellness. “A mogli bismo svi u Hrvatskoj mnogo bolje raditi, cijele
godine, s daleko većim
prihodima”, zaključuje
Jandriček.
Rastu
gospodarske aktivnosti koji
najavljuje
EBRD
mogao bi pridonijeti i Poduzetnički impuls, vrijedan ove godine 1,2 milijarde kuna. Marijan
Ožanić, s iskustvom dugogodišnjeg čelnika Razvojne agencije Zagreb,
kaže da takvi programi
pomažu, ali krediti i poticaji sami ne otvaraju radna mjesta. Daleko veći
dio javne uprave trebao
bi biti uključen u lobiranje za nove poslove u inozemstvu. Često se događa
upravo suprotno: domaći
poduzetnici gube poslove
u Hrvatskoj iako su kvalitetom usporedivi s inozemnim konkurentima, kaže
Ožanić.
I osnivanju poduzetničkih institucija pristupa
se šablonski. “Nisu poduzetnički inkubatori samo
zidovi i učionice. Važnije je kako prenijeti poduzetnička
iskustva, a treba također pitati i same poduzetnike što im
nedostaje za bolji razvoj i nastup
na tržištu”, zaključio je Ožanić.
Institut za javne financije
Hrvatska dosegnula
porezni maksimum
Poreze bi trebalo oblikovati tako da poboljšavaju
poduzetničku klimu, a porezni sustav morao bi biti
što stabilniji. Iskustva razvijenih zemalja pokazala su
da porezne propise i administrativne procedure treba
pojednostaviti
P
orezno
opterećenje u Hrvatskoj dosegnulo
je maksimum, a daljnje povećanje poreza
može dovesti do negativnih ekonomskih posljedica, zaključila je Marina
Kesner Škreb s Instituta za javne financije.
U prošlotjednom izdanju Institutova Newslettera podsjetila je da je još
Svjetska banka u studiji iz 2009. upozorila na
to da je porezni pritisak u
Hrvatskoj velik. “Od tada
su se hrvatske stope poreza još povećale. To se posebno odnosi na PDV koji
čini oko 40 posto ukupnih poreza. PDV je najizdašniji porezni prihod
pa promjene stopa uvelike utječu na ukupno ubrane prihode”, piše Marina
Kesner Škreb.
Stručnjaci
Svjetske banke ocijenili su da
daljnje povećanje poreza može samo voditi do
ekonomskih poremećaja i
daljnjeg narušavanja konkurentnosti zemlje. Porezne reforme ne bi se smjele odnositi isključivo na
povećanje poreznih stopa
i uvođenja novih poreza.
Prvenstveno bi cilj trebalo biti povećanje učinkovitosti ubiranja poreza
te ukidanje poremećaja
koje porezi uzrokuju. Poreze bi trebalo oblikovati
tako da poboljšavaju poduzetničku klimu, a porezni sustav morao bi biti
što stabilniji. Iskustva razvijenih zemalja pokazala su da porezne propise
i administrativne procedure treba pojednostaviti.
Prednost trebaju imati oni
porezi koji najmanje koče
razvoj gospodarstva. Važno je i poboljšanje sustava upravljanja u javnim
službama i, općenito,
smanjivanje korupcije.
Marina Kesner Škreb
napominje da i Europska komisija u novim dokumentima preporučuje
oprez u uvođenju novih
poreza. Komisija svojim
članicama predlaže smanjivanje javnih rashoda te
proširenje poreznih osnovica. Dobro je i ukidati
pogrešno usmjerena porezna izuzeća i olakšice.
Smanjivati javne
rashode
Kad se procjenjuje je li
Hrvatska dosegnula maksimum poreznog opterećenja, najčešće se uzima u obzir omjer poreza
i BDP-a. Ako se uspoređuje s prosjekom cijele
Europske unije, Hrvatska
se nalazi u donjem dijelu
ljestvice. Stoga bi se moglo zaključiti da je poreze moguće i povećavati.
No Marina Kesner Škreb
Porezne reforme ne
bi se smjele odnositi
isključivo na
povećanje poreznih
stopa i uvođenja
novih poreza
kaže da bi Hrvatsku trebalo uspoređivati sa zemljama koje imaju sličan
BDP po stanovniku. To
su uglavnom nove članice EU-a, Poljska, baltič-
ke zemlje, Češka i Slovačka... Hrvatska ima
veće porezno opterećenje
od njih. Zaključak je da
usporedive zemlje manje
oporezuju građane i poduzeća.
U situaciji kad ih pritišće proračunski deficit,
vladama je jednostavnije
posegnuti za novim porezima. Otpore njihovu
uvođenju lakše je savladati jer se porezi uglavnom odnose na brojne i
prilično raspršene ekonomske subjekte. Veliki
broj onih koji snose relativno male terete poreza teško se organizira u grupe koje se mogu
oduprijeti odlukama vlade. Marina Kesner Škreb
ocjenjuje da je u fiskalnoj
prilagodbi mnogo teže
smanjivati pojedine javne rashode jer se obično zadire u prava dobro
organiziranih interesnih
skupina, spremnih na odlučnu borbu u očuvanju
stečenih prava. Sindikati
se efikasno organiziraju
kad se valja suprotstaviti smanjivanju radničkih
prava u javnom sektoru.
No za financijsku konsolidaciju važnije je da
vlasti napore usmjere na
djelotvornost postojećih
poreza, a još više na smanjivanje javnih rashoda,
zaključuje se u analizi.
(I.V.)
6
AKTUALNO
PV TJEDNI REPORT
U proteklom tjednu bila su 23 stečajna postupka što je nešto više nego u tjednu ranije u kojem ih je bilo 16. Skraćenih i brzih stečajeva je
bilo značajno manje, dok je predstečajnih nagodbi bilo za 50 posto
više nego tjedan prije.
Najviše povećanja zabilježeno je u uloženom prijedlogu te zaključku postupka. Bilo
je i 58 brisanih subjekata više nego u tjednu prije, dok je likvidacija bilo 18 manje. Što se osnovanih društava
tiče, i dalje je d.o.o. u vodstvu nad ostalim oblicima pa je tako prošli tjedan osnovano 150
j.d.o.o-a te 81 d.o.o. Nije osnovano ni jedno
dioničko društvo. Najviše osnovanih subjekata tradicionalno je registrirano na zagrebačkom
Trgovačkom sudu (njih 117), dok Rijeka i Split
dijele drugo mjesto sa 22 osnovana društva.
STEČAJEVI
Stečajni postupak
Početak postupka
Obustava i zaključak
Zaključak postupka
Skraćeni stečajni postupak
Početak postupka
Početak i zaključak postupka
Brzi stečajni postupak
Početak i zaključak postupka
Predstečajne nagodbe
Uložen prijedlog
Obustava postupka
Odbijanje prijedloga
Početak postupka
Zaključak postupka
23
11
9
3
11
2
9
16
16
158
57
11
19
24
47
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
Broj brisanih subjekata
Likvidacija
Početak postupka
Zaključak postupka
257
257
13
11
2
OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
d.o.o.
j.d.o.o.
d.d.
Osnovani subjekti po gradovima
Bjelovar
5
Slavonski
Brod
Dubrovnik
4
Split
Karlovac
3
Šibenik
Osijek
12
Varaždin
Pazin
16
Zadar
Rijeka
22
Zagreb
Sisak
0
REJTING TJEDNA
TTK d.o.o.
231
81
150
0
8
22
4
10
8
117
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( sa 6000 na 12.000
povećati broj radnih mjesta u sektoru oporabe
Promjene u sustavu ambalažnog otpada
Bez zloporaba,
manipulacija i monopola
Donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom u srpnju 2013.
stvorene su pretpostavke za otvaranje tržišta i uspostavu tržišnih principa
Boris Odorčić
[email protected]
“Radit će se transparentno,
po tržišnim uvjetima i prema jasno definiranim pravilima jednakima za sve”,
naglasio je.
M
jesta za otkup
ambalaže, kojih je u Hrvatskoj 1820, uskoro će dobiti uređaje za kontrolu,
brojanje, sortiranje i prešanje ambalaže. Uređaji će biti povezani s Fondom za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
(FZOEU) u koji će se u
istom trenutku prenositi podaci o količinama
tako prikupljene ambalaže. Time će se spriječiti manipulacije podacima
o količinama, a zadržati
za građane motivacijska,
povratna naknada od 50
lipa. Valja naglasiti kako
je prema procjenama dosad oko 40 posto ambalaže prolazilo mimo sustava.
Želimo udvostručiti
broj radnih mjesta
izravno zaposlenih
u gospodarenju
otpadom, kaže
Mihael Zmajlović
Nadalje, zahvaljujući
prešanju i baliranju smanjit će se obujam ambalaže. To će dovesti do
racionalizacije u troškovima prijevoza, ali i manjih
troškova vezanih uz količinu transportnih vreća
(sada ih plaćamo 13 milijuna kuna godišnje) u kojima se ambalaža prevozi. Zbog svega toga već su
obavljeni pregovori s trgovačkim lancima te će prije
ljeta krenuti pilot-projekt
uvođenja uređaja na otkupnom mjestu. Do konca
2014. godine ti bi uređaji
trebali biti uvedeni na barem trećini otkupnih mjesta. A do kraja sljedeće godine uređaji će pokriti 90
posto tih prostora.
Promjena otkupne
cijene
Ključni uvjet za kvalitetno
provođenje ove automatizacije, po uzoru na najbolju europsku i svjetsku
praksu, jest otkupna cijena ambalaže koja je dosad
često bila i četiri puta niža
od tržišne. Zbog toga je
FZOEU, koji dalje prodaje
sekundarnu sirovinu oporabiteljima, od 2006. do
2013. godine izgubio najmanje pola milijarde kuna.
Ministar zaštite okoliša
i prirode Mihael Zmajlović kazao je kako je otkupna cijena PET, metalne
(Al/Fe) i staklene ambalaže godinama preniska.
Stoga će FZOEU odsad
otkupne cijene formirati u skladu s tržišnim cijenama iz relevantnih izvora
na tržištu Europske unije.
“Samo zbog promjene cijene, u odnosu na 2013.
godinu, očekuje se pove-
ćanje prihoda od prodaje
ambalažnog otpada oporabiteljima za 15 do 20 milijuna kuna. To je jedan i
pol do dva puta više nego
do sada”, istaknuo je ministar. Pritom će se poštivati načelo blizine navedeno u Zakonu o održivom
gospodarenju otpadom,
kako bi se omogućilo tvrtkama u Hrvatskoj da zadrže i povećaju posao te, primjerice, otvore nova radna
mjesta. Tako će prednost
prilikom otkupa prikupljenog otpada, tj. vrijedne sekundarne sirovine, imati oporabitelji u Hrvatskoj.
“Ako pak domaći reciklažer ne prihvati cijenu, otpad će se pokušati prodati
tvrtkama iz neke druge države”, pojasnio je.
Predstavljajući što je
sve napravljeno u posljednjih godinu i pol dana,
Zmajlović je naglasio
kako su donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom u srpnju
2013. stvorene pretpostavke za otvaranje tržišta i uspostavu tržišnih principa
što će spriječiti zloporabe,
manipulacije i monopol.
Velika čistka
Dodao je kako je gospodarenje otpadom jedna od
ključnih tema za Vladu i
državu. “To je gospodarsko pitanje, pitanje stvaranja novih radnih mjesta,
racionalnog gospodarenja vrijednim sirovinama
i resursima koji su vlasništvo svih nas. To je i pitanje
kvalitete života i higijene.
Želimo biti dobar gospodar i prestati zakopavati
vrijedne sirovine na odlagališta. Želimo u sljedećih
par godina udvostručiti
broj radnih mjesta izravno zaposlenih u gospodarenju otpadom sa 6000 na
12.000. Želimo omogućiti tvrtkama koje posluju sa
sirovinama i otpadom, da
povećaju broj zaposlenih
i ulažu”, kazao je Zmajlović.
Rekao je i kako je u tih
godinu i pol, među ostalim, pokrenuta “velika čistka”, tj. pojačan nadzor
nad svima u sustavu kako
bi ih se potaknulo da ubrzaju aktivnosti u području gospodarenja otpadom.
“Zato smo gradovima i općinama ponudili partnerski
odnos i u Fondu osigurali
sredstva - jer gospodarenje
otpadom košta. Pročešljali
smo odlagališta i od srpnja
do prosinca 2013. Fond je
ugovorio 185 projekata – u
isto doba godinu dana ranije bilo ih je 10. Istovremeno, 140 gradova i općina krenulo je u primarnu
selekciju, tj. odvajanje otpada na kućnom pragu”,
zaključio je Zmajlović.
7
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( 600.000
zahtjeva za legalizaciju predano bez dokumentacije
( 62.000
zahtjeva će Agencija preuzeti od županija i gradova
Ubrzava se legalizacija bespravne gradnje
Najažurniji Riječani i Dubrovčani,
najsporiji Ličani i Slavonci
Do kraja prošle godine županije i gradovi trebali su riješiti 20 posto ukupno zaprimljenih zahtjeva za legalizaciju,
što znači gotovo 155.000 predmeta. Taj ambiciozan cilj, očekivano, nisu ispunili, ali njihov rezultat nije ni tako loš
Drago Živković
[email protected]
K
ada je u srpnju
prošle godine
ministrica graditeljstva i prostornog
uređenja Anka Mrak
Taritaš objavila da je
kampanja legalizacije bespravne gradnje urodila
s čak 773.198 podnesenih zahtjeva, bilo je jasno
da je to posao koji daleko nadmašuje kapacitete
upravnih tijela županija i
gradova. Zbog toga je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i predvidio da sve što
referenti lokalne samouprave ne stignu riješiti,
preuzima posebna Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada,
koja je prošli tjedan počela s radom. Prema Zakonu, do kraja prošle godine
županije i gradovi trebali
su riješiti 20 posto ukupno
zaprimljenih zahtjeva, što
znači gotovo 155.000
predmeta. Taj ambiciozan
cilj, očekivano, nisu ispunili, ali njihov rezultat nije
ni tako loš, s obzirom na
to da podaci Ministarstva
pokazuju da će Agencija
preuzeti 62.000 predmeta. Drugim riječima, županije i gradovi riješili su
više od 90.000 predmeta u
prvih šest mjeseci primjene Zakona. Nastave li tim
tempom, do kraja 2015.
godine, kada je predviđen završetak ovog procesa legalizacije, župani-
Svijetle točke
u prvoj fazi
legalizacije su
Primorsko-goranska
i Dubrovačkoneretvanska
županija
je i gradovi riješit će oko
460.000 predmeta, pa bi
Agenciji preostalo nešto
više od 300.000 predmeta.
Dug put do
ujednačavanja
U Ministarstvu ističu
kako im je glavni cilj da
se svi primljeni zahtjevi
riješe u razumnom roku
te da se rokovi rješavanja ujednače za područje cijele Hrvatske. Podaci o predmetima koje je
Agencija preuzela od žu-
panija i gradova pokazuju da je do ujednačavanja još dug put. Svijetle
točke u prvoj fazi legalizacije su Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija, koje
su toliko ažurne da Agencija iz njih ne mora preuzimati nijedan predmet.
U istom društvu pozitivaca su i gradovi Krapina,
Virovitica, Vukovar, Makarska, Pazin, Novigrad,
Vodnjan, Čakovec i Bjelovar.
Među onima koji nisu
uspjeli postići zadane ciljeve prednjače Ličkosenjska županija, gdje je
od ukupno 15.588 predmeta država već sada morala preuzeti 1950, što
znači gotovo dvije trećine od planiranih 20 posto.
U Osječko-baranjskoj županiji od 58.084 preuzeto
je 7000 predmeta, u Karlovačkoj od 24.823 država uzima 3100 predmeta,
a u Vukovarsko-srijemskoj od 31.764 predmeta
Što je potrebno za legalizaciju
njih 3500. Zagrebačka županija će od 64.198 preuzeti 5100, a Grad Zagreb
5000 predmeta od ukupno
91.264.
Zahtjevi bez papira
Zadarska županija (2900
od 65.994 predmeta) efikasnija je od Splitskodalmatinske, gdje država
preuzima 3800 od 66.196
predmeta, ali i od Šibensko-kninske, koja je državi od ukupno 30.772
predmeta predala 2900,
te od Istarske (3700 od
od 41.291 predmeta). Županije na sjeveru Hrvatske podjednako su (ne)
uspješne, pa će država
od njih preuzeti otprilike
polovinu broja predmeta
koji im je Zakon postavio
kao cilj.
Uz sporost administracije, velika je prepreka i to što je čak 600.000
zahtjeva za legalizaciju predano bez ikakve
popratne dokumentacije. Stoga ministrica Mrak
Taritaš poziva građane da
prikupe i predaju potrebne dokumente, inače će
im zahtjevi biti odbijeni.
Postupak ozakonjenja
bespravne gradnje samo
je jedan od koraka koji
se provode unutar reforme prostornog uređenja.
Postupak je bitno završiti u što skorijem roku, jer
tek po njegovom završetku slijedi ozbiljna analiza
stanja u prostoru i izrada
sanacijskih planova koji
bi trebali biti temelj planiranja i izgradnje komunalne infrastrukture i urbanog uređenja prostora,
zaključuju u Ministarstvu
graditeljstva i prostornog
uređenja.
E-dozvole od travnja
POMOĆNA ZGRADA
•kopija katastarskog plana (tri
primjerka) + dokaz da je osnovna
zgrada legalna
MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA
•tri primjerka geodetske snimke ili
tri kopije katastarskog plana + tri
primjerka snimke izvedenog stanja
JEDNOSTAVNA ZGRADA
•tri primjerka geodetske snimke
izvedenog stanja ili tri kopije
katastarskog plana + četiri
fotografije koje prikazuju sva četiri
pročelja zgrade + iskaz površina i
obračunske veličine zgrade + iskaz
podataka za obračun naknade
ZAHTJEVNA ZGRADA
•tri primjerka geodetske snimke
izvedenog stanja ili tri kopije
katastarskog plana + tri primjerka
arhitektonske snimke izvedenog
stanja + izjava ovlaštenog
inženjera građevinarstva
da zgrada ispunjava bitan
zahtjev mehaničke otpornosti i
stabilnosti
LOĐA ILI BALKON
•jednostavne zgrade: iskaz površina
i obračunske veličine zgrade +
četiri fotografije koje prikazuju sva
pročelja zgrade
•manje zahtjevne zgrade: snimka
izvedenog stanja
•zahtjevne zgrade: arhitektonska
snimka + potvrda o mehaničkoj
otpornosti
U travnju će početi izdavanje elektroničkih građevinskih dozvola, na koje će se čekati najdulje 30 dana,
najavio je pomoćnik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Meštrić na prvoj prezentaciji edozvole u Čakovcu. Za dozvole u nadležnosti Ministarstva sustav elektroničkog izdavanja već je u funkciji,
a do kraja ožujka će za isti posao biti obučeni službenici u svim županijama. Ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola, vjeruje Meštrić, pridonijet će poboljšanju investicijske klime i usponu Hrvatske na ljestvici
Svjetske banke Doing Business. Prema Svjetskoj banci, u Hrvatskoj se na građevinsku dozvolu dosad čekalo prosječno 317 dana.
8
AKTUALNO
*vijesti
Natječaj za
promicanje
poduzetništva
EK je objavio natječaj za
najbolje politike i prakse
u poticanju poduzetništva.
Nagrada European Enterprise Promotion Award
(EEPA) je priznanje koje
EK dodjeljuje institucijama lokalne i regionalne uprave koje posebnim
mjerama potiču razvoj poduzetništva. Nagrada ima
šest kategorija, od ulaganja u poduzetničke vještine do poticanja zelenog
poduzetništva. Potencijalni kandidati trebaju se javiti u Ministarstvo poduzetništva i obrta.
Liderov klub
izvoznika u Saboru
Članovi Liderova kluba
izvoznika u petak su se
sastali s članovima Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora. Deseti susret Kluba izvoznika
otvorio je Igor Rađenović,
predsjednik tog odbora.
Izlaganja su održali Josip
Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, glavni
urednik Lidera Miodrag
Šajatović te njegova zamjenica Manuela Tašler.
Šajatović je političarima poručio neka se okane
stranih ulaganja i okrenu se izvozu. Dodao je
da izvoznici žele zasebno ministarstvo izvoza te
da mandati naših veleposlanika moraju biti povezani s rezultatima izvoza.
Produljiti radno
vrijeme lokala
Sve više ugostitelja u
Hrvatskoj traži mogućnost neograničenog radnog vremena, usklađenog
s lokalnom samoupravom. O tome je bilo riječi
i prošli tjedan na sjednici
Udruženja ugostiteljskih
djelatnosti pri HGK-u.
Raspravljalo se o izmjenama Zakona o ugostiteljstvu, a zaključeno je da će
se istražiti kako je pitanje
radnog vremena riješeno
u drugim, konkurentskim
zemljama Europske unije.
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( 5300
Slovenaca pokrenulo osobni stečaj u 2013.
( više od 4000 €
poreznih potraživanja se ne oprašta
Iskustva iz Slovenije: osobni stečaj
I oprost dugova, ali i
rasprodaja imovine
Dosadašnja iskustva u Sloveniji u osnovi su pozitivna jer se postupkom osobnog stečaja
rješavaju životna pitanja mnogih koji su upali u dugove bez svoje krivnje. Osobni stečaj
pokazao se i kao dobar oblik zaštite obitelji
Drago Živković
[email protected]
Z
akon o osobnom
stečaju najavljuje se već godinama. Najnovija najava stigla nam je prošli tjedan iz
Ministarstva pravosuđa, a
po njoj bismo zakon mogli dobiti do travnja. Točni modeli još nisu poznati,
pa tako ni rješenja nekoliko ključnih spornih pitanja. Jedno od njih je tko
će snositi sudske troškove, a upitno je i koliko
imovine dužnika bi se rasprodavalo u slučaju stečaja. Izvjesno je da će se
dužnicima koji imaju viška imovine tijekom stečaja imovina prodavati,
ali još nije poznato što će
se smatrati minimumom
nužnim za život.
Ograničenje poslovne
sposobnosti
Iako je još puno nepoznanica oko hrvatskog zakona o osobnom stečaju, dosta se može naučiti
iz iskustva zemalja koje
takav pravni institut već
imaju. Jedna od njih je
susjedna Slovenija gdje
je osobni stečaj uveden
2008. godine kao posebni
postupak unutar Zakona o
financijskom poslovanju i
postupcima insolventnosti.
Jedan od autora tog
zakona, Šime Ivanjko, umirovljeni profesor mariborskog Pravnog fakulteta, kaže da
su dosadašnja iskustva u
Sloveniji u osnovi pozitivna, jer se postupkom
osobnog stečaja rješavaju životna pitanja mnogih koji su upali u dugove
bez svoje krivnje. Osobni
stečaj, prema Ivanjku, pokazao se i kao dobar
oblik zaštite obitelji.
U Sloveniji troškove
osobnog stečaja snosi u pravilu dužnik, a
ako nema imovine,
pomaže mu država. Vjerovnik snosi troškove samo
ako je pokrenuo
stečaj i ako dužnik
nema imovine.
Po otvaranju
osobnog stečaja,
poslovna sposobnost
građanina u Sloveniji se bitno ograničava,
tako da ne može samostalno sklapati ugovore i druge pravne poslove
vezano za imovinu koja
pripada u stečajnu masu.
Bez suglasnosti suda ne
može uzimati kredite, ne
oprostu preostalih dugova. Pravo na oprost dugova je ograničeno, tako da
se ne mogu oprostiti porezna potraživanja veća od
U posljednje vrijeme
osobni stečaj sve
više prijavljuju
poznati direktori
4000
eura, a
oprost nije
moguć
ni
ako je dužnik
lažno naveo razloge zapadanja
u dugove ili ako
nije prijavio svu
svoju imovinu.
može biti jamac drugome,
ne može otvoriti novi račun u banci, a ne može se
ni odreći imovine u ostavinskom postupku. Postupak osobnog stečaja provodi se u dvije faze: prva
je rasprodaja imovine
dužnika, a potom je dužnik pod nadzorom stečajnog upravitelja dvije do
pet godina, uz minimalnu
plaću od 590 eura, nakon
čega sud donosi odluku o
Puno
nerazumijevanja
Gospodarska kriza u Sloveniji dovela je do povećanja broja osobnih stečajeva. U 2012. je, prema
Ivanjkovim
podacima,
u odnosu na 2011. broj
osobnih stečajeva porastao za 48 posto, a 2013.
ih je pokrenuto nešto više
od 1500. Tako je potkraj
prošle godine u postupku
osobnog stečaja bilo oko
5300 Slovenaca. Zanimljivo je, kaže
Ivanjko, da u
posljednje vrijeme sve više osobni stečaj prijavljuju
poznati direktori koji su
izdavali bianco mjenice za
svoja propala poduzeća ili
su kazneno osuđeni i zato
moraju platiti visoke odštete. Mnogo je stečajeva
koji su posljedica propasti
samostalnih poduzetnika
ili obrtnika. Ne završavaju svi stečajevi oprostom
duga, mogući ishod je i rasprodaja imovine, uz razmjernu naplatu vjerovnika iz stečajne mase, s tim
da dužnik ostaje dužnik
za nenaplaćena potraživanja vjerovnika.
Iako je slovenski zakon na
snazi već pet godina, u praksi je
još uvijek puno
nerazumijevanja
osobnog stečaja, što vrijedi,
kaže Ivanjko, i
za državne organe koji nastupaju
kao
vjerovnici.
Unatoč pozitivnim učincima,
osobni stečaj još
uvijek nailazi na
otpor u slovenskim
medijima i u financijskom krugovima.
Mediji često uz napise
o stečajevima pojedinih osoba ističu i njihove mane ili pogreške, što
stvara kod čitatelja dojam
zloporabe, kaže Ivanjko.
Tako se često piše “on je
osobnom stečaju, a vozi
skup auto, odijeva se elegantno i ruča po restoranima”, što stvara lošu klimu
oko osobnih stečajeva.
Kod dužnika je, s druge strane, iako imaju osjećaj da država brine za njihov položaj, još uvijek
raširen osjećaj srama zbog
osobnog stečaja, pa nerado u to ulaze. No, zadnja
izmjena slovenskog zakona ide im na ruku jer dužnici više ne moraju plaćati predujam troškova
ako sami pokrenu stečaj,
što će vjerojatno, predviđa Ivanjko, rezultirati većim brojem osobnih stečajeva.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( oko 1 mlrd €
Novi zakon o radu
Sindikati traže
odgodu na šest
mjeseci
vrijedan projekt sveučilišnog kampusa na Borongaju
Sjednica hrvatske vlade
Igrališta za golf mogu biti
i na šumskom zemljištu
Prema predloženim izmjenama Zakona o šumama, površina namijenjena
za igralište ili kamp mora biti predviđena u prostornom planu, no ta se
površina neće unositi u građevinsko područje
Igor Vukić
[email protected]
I
grališta za golf i
kampovi moći će se
jednostavnije graditi i na šumskom zemljištu, odlučila je Vlada i pripremila izmjene Zakona o
šumama. Prema predloženim zakonskim izmjenama, površina namijenjena
za igralište ili kamp mora
biti predviđena u prostornom planu. No ta se površina neće unositi u građevinsko područje, već će
Površine za
višegodišnje
nasade dat će se na
upravljanje Agenciji
za poljoprivredno
zemljište
ostati u području šumskog
gospodarenja. Investitori
će dobiti samo pravo građenja. Prema objašnjenju ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine,
tako će se uskladiti interesi ulagača i sačuvati visoka razina zaštite prirode. I do sada je postojala
mogućnost uključivanja
šumskog zemljišta u pro-
jekte koji su obuhvaćali i
igrališta i kampove, ali je
procedura bila vrlo komplicirana i praktično neizvediva. Nova pravila,
koja su u Sabor upućena
po hitnom postupku, trebala bi, očekuje Vlada,
dovesti do veće gospodarske aktivnosti i novog zapošljavanja.
Lakša gradnja
pratećih objekata
Zakonske izmjene omogućit će i izdvajanje površina koje su namijenjene
podizanju višegodišnjih
nasada. One će se dati na
upravljanje Agenciji za
poljoprivredno zemljište
i njima će se gospodariti prema propisu koji uređuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.
Sve će to omogućiti lakšu
gradnju pratećih objekata
i povlačenje novca iz europskih fondova. Do sada
je Zakon o šumama vodio površine s višegodišnjim nasadima kao šumsko zemljište. Zbog toga
na njima nije bilo moguće graditi, pa tako nije bila
moguća nikakva gradnja
ni, primjerice, u vinogradu. Također, na zemljište
koje ima status šumskog
9
nije moguće dobiti poticaje, kao što se to može za
poljoprivredno zemljište.
Vlada je konačno Sveučilištu u Zagrebu prenijela zemljište bivše vojarne u četvrti Borongaj za
gradnju sveučilišnog kampusa. Riječ je o kompleksu od oko 900.000 četvornih metara, procijenjenom
na više od milijardu kuna.
Na tom prostoru gradit će
se različiti objekti namijenjeni obrazovanju i znanstvenom radu. Projekt koji
će zaposliti i mnoge građevinare u konačnici bi
bio vrijedan oko milijardu eura. “Riječ je o ogromnom novcu i projektu
koji će se razvijati godinama”, ocijenio je premijer
Zoran Milanović.
Ministar obrazovanja Željko Jovanović
opovrgnuo je navode da će
zbog kašnjenja u prijenosu prava na korištenje biti
izgubljen novac iz europskih fondova. Istaknuo je
da su službenici iz državne uprave uložili mnogo
truda u rješavanje pravnih
problema koji su otežavali raspolaganje tim zemljištem. Tako su pomogli i
“inertnoj upravi Sveučilišta”. “Zemljište ima sjajnu
perspektivu, a sada očekujemo da i Sveučilište napravi snažniji iskorak prema njegovu korištenju”,
rekao je Jovanović.
Nova pravila za
dražbu drvne građe
Uvedena su i nova pravila za dražbu drvne građe u
kojoj će moći sudjelovati
sve pravne i fizičke osobe
iz Europske unije. Dražbe će provoditi Hrvatske
šume, a prema uredbi, na
zahtjev ostalih šumoposjednika, moći će se prodavati i drvo podrijetlom
iz šuma kojima ne gospodare Hrvatske šume.
Ministarstvo gospodarstva pripremilo je i
odluku o izmjeni tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz
obnovljivih izvora. Izmjena se odnosi na obvezu dostavljanja bankovne garancije investitora
koji ulaze na to tržište.
Prema riječima ministra
gospodarstva Ivana Vrdoljaka, uočeno je da dosadašnjih šest mjeseci za
dostavu garancije nije dovoljno, pa je taj rok produljen na devet mjeseci,
kako bi se olakšalo izvođenje novih projekata.
Sindikalne središnjice
uputile su premijeru Zoranu Milanoviću prijedlog izlaska iz spora oko
novog zakona o radu.
Ističući da je prijedlog zakona upućen u Sabor bez
konsenzusa
socijalnih
partnera, sindikati podsjećaju da su tijekom rada
na njemu upozoravali na
nedostatak vjerodostojne
javne statistike i analitičkih podloga. Tvrde da se
prijedlog temelji na papiru a ne na praksi, odnosno
na primjeru jednog poslodavca, Luke Rijeka, i
“neke tvornice rasvjetnih
tijela”. Sindikatima nije
prihvatljivo da se u tridesetak sektora može dnevno raditi 16 sati, kao ni da
privremeni agencijski rad
može trajati tri i više godina uz diskriminirajuće
uvjete rada. Nije im prihvatljivo ni sprečavanje
pristupa sudu, smanjivanje uloge sindikata i kolektivnih ugovora, praktično
onemogućavanje
štrajka i svođenje gospodarsko-socijalnog interesa na kolektivni ugovor.
Stoga ne pristaju na cijeli koncept novog ZOR-a,
pa predlažu Milanoviću
da Vlada povuče prijedlog iz saborske procedure i osigura šest mjeseci
za prikupljanje konkretnih pokazatelja i dokaza te za izradu analitičkih
podloga, uz organiziranje
stručnih rasprava i okruglih stolova. Pristane li
Vlada na odgodu, sindikalne središnjice obećavaju da neće organizirati
industrijske akcije, vratit
će se u tijela tripartitnoga
socijalnog dijaloga kao i u
odgovarajuću radnu skupinu te aktivno sudjelovati u izradi ZOR-a. S obzirom na to da je prijedlog
ZOR-a poslan u saborsku
proceduru, sindikalne središnjice odbile su i poziv
resornog ministra Miranda Mrsića na sastanak tripartitne radne skupine, jer
smatraju da je upućen najmanje mjesec dana prekasno. (D.Ž.)
SLAVONCI O PRIJEDLOGU INDUSTRIJSKE
STRATEGIJE
Što prije u
konkretnu primjenu
Sudeći prema prvim reakcijama gospodarstvenika koji su u osječkoj,
odnosno
vukovarskoj
gospodarskoj
komori
nazočili predstavljanju
prijedloga Industrijske
strategije Hrvatske, dobro je što je napravljen
takav dokument, ali još
će biti bolje kada započne njegova konkretna
primjena.
“Naši gospodarstvenici pozitivno su reagira-
li na strategiju, ali je odmah uslijedilo pitanje
njene implementacije, jer
dokument sam po sebi
neće značiti ništa ako se
svi elementi društva ne
uključe u njegovu provedbu. Stoga je dobro to što
je prepoznata potreba općedruštvenog konsenzusa
u primjeni strategije”, rekao je Ivan Marijanović,
direktor HGK-Županijske
komore Vukovar.
Neki
predstavnici
prehrambene industrije
nisu zadovoljni time što
je ta industrija u predloženoj strategiji okarakterizirana kao čuvar domaćeg tržišta i zaposlenosti,
a ne kao pokretač s najvećim strateškim potencijalom. (S.S.)
10 PREDSTAVLJAMO
( tek 7 mjeseci
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( oko 6,3 mil kn
radi prodavaonica začina Kućarin
očekivani prihod za 2013.
KUĆARIN, ZAGREB
Grafika, Osijek
Prstohvat egzotike
za svaki stol
Specijalisti za male
naklade
U specijaliziranoj prodavaonici mogu se pronaći razni
začini iz cijelog svijeta - Kanade, Madagaskara, Šri
Lanke, Perua...
Uz uobičajene probleme s kojima se susreću svi iz
grafičke branše, u Grafici se moraju boriti i s velikim
tiskarima koje su sada spremne raditi i male naklade
U
K
središtu Zagreba
sredinom
prošle godine
otvorena je specijalizirana
prodavaonica začina Kućarin. Matija Bulić, vlasnik Kućarina, kaže nam
kako je ponuda raznolika i
mogu se pronaći razni začini iz cijelog svijeta - Kanade, Madagaskara, Šri
Lanke, Perua... Tu su i
ručno izrađene posude od
bračkog kamena, maslinovo i bučino ulje, med,
propolis, domaći češnjak
i drugo. “Kod nas najčešće dolaze individualni
kupci, zaljubljenici u kulinarstvo. No sve je više
restorana koji prepoznaju
kvalitetu naše ponude te
nam se obraćaju kako bismo bili i njihovi dobavljači. Za to je zaslužna
kvaliteta, ali i širina asortimana i specifičnih proizvoda koje nudimo. Jedan
od glavnih ciljeva nam je
Kućarin pretvoriti u prepoznatljivo ime, kako u
poslovnom tako i u privatnom sektoru. Nadamo se
da ćemo u tome uspjeti”,
kaže Bulić. Ideja o otvaranju trgovine začinima
došla je kao logičan slijed njegove zaljubljenosti
u kulinarstvo. Često su mu
u kuhanju nedostajali neki
začini jer ih je bilo teško
pronaći u Hrvatskoj. “Sjećam se kako bih nakon putovanja u inozemstvo kući
dolazio s punim torbama
začina i sličnih stvari koje
su se kod nas teško nabavljale. Uz to, životni put me
naveo da se već dugi niz
kuhanje, u upoznavanju s
egzotičnim začinima ali i
održavanju tradicionalnih
okusa. Stoga se trudimo i
cilj nam je proširivati ponudu hrvatskih proizvoda. Isto tako želimo postati prepoznatljivi u gastro
krugovima,
odnosno
među profesionalnim ku-
Najčešći su nam
individualni kupci,
zaljubljenici u
kulinarstvo, kaže
Matija Bulić
godina bavim začinima i
radim s njima. Tako se polako javljala ideja o otvaranju dućana sa začinima
koji se kod nas teže nabavljaju, kako bismo ljudima omogućili lakšu nabavu onih začina koji jela
čine posebnim”, objašnjava Bulić.
Zdravo i raznoliko
Budući da posluju tek nešto više od pola godine,
Bulić kaže kako je zadovoljan odazivom i zanimanjem kupaca. “Rast
poslovanja vidimo u podizanju svijesti potrošača za zdravo i raznoliko
harima”, napominje. Nedavni ulazak Hrvatske u
EU za Kućarin znači bržu
isporuku naručenih proizvoda te, među ostalim,
mogućnost nove suradnje
sa susjednim zemljama, a
što može pridonijeti rastu
i razvoju poslovanja.
U budućnosti pak Kućarin namjerava širiti ponudu svjetskih i hrvatskih
proizvoda. “Trenutačno
imamo troje zaposlenih i
ne planiramo dodatna zapošljavanja. Ali nadamo
se kako će s rastom i širenjem posla doći i do
toga”, zaključuje Bulić.
(B.O.)
ada je 1989. u
Osijeku grafički inženjer Ivan
Plačko otvorio digitalnu
tiskaru, bila je to prva takva u Hrvatskoj. Ubrzo
su i drugi shvatili prednosti digitalnog tiska i stoga
su u Grafici stalno ulagali
u nove tehnologije i strojeve. Pored strojeva za tisak, Grafika je opremljena uređajima za pripremu
tiskovne forme kao i za
uvez i doradu knjiga. Danas imaju zatvoren tehnološki proces – od idejnog rješenja do gotovog
proizvoda, te čak 23 zaposlenih.
“S godinama je došla sve veća konkurencija,
a knjiga je sve više gubila značaj na tržištu. Knjiga nije profitabilan proizvod kao prije, a upravo
je proizvodnja knjiga
bila naš osnovni posao.
Danas smo sretni ako
knjigu radimo s jedan do
dva posto dobiti, dok je
nekada dobit bila između
15 i 20 posto. To nam je
omogućavalo stalno i sigurno ulaganje u razvoj
kako bismo tehnološki
bili konkurentni”, kaže
Ivan Plačko, sadašnji
umirovljenik i većinski
vlasnik Grafike, ponosno naglašavajući kako
od osnutka do danas tvrtka ni jedan dan nije bila
blokirana.
Problemi s naplatom
Usprkos općoj nelikvidnosti, osobito u toj branši, u Grafici se uspješno
nose s teškoćama. Naravno, to je danas neusporedivo teže nego ranije.
Za 2013. godinu očekuju
manju dobit, tek toliko da
mogu ući u nešto novih
tehnoloških investicija.
“To je jako važno
kako bi ljudi koji rade
imali osigurano radno
mjesto, plaće i kakvutakvu materijalnu egzistenciju uz nužan daljnji
tehnološki razvoj tvrtke. Iako sam u mirovini,
nikako mi nije svejedno
kako tvrtka posluje. Cijeli radni vijek sam u ovoj
branši i ne pamtim da je
ikad bilo teže. S jedne
strane stalno treba ulagati, a s druge strane je
sve teže naplatiti posao.
Kada bismo uspjeli naplatiti sva svoja potraživanja, puno jasnije i zadovoljnije bismo mogli
planirati budući razvoj”,
ističe Plačko.
A kako kaže direktor Grafike Drago Jurić, očekivani prihod za
2013. bio bi oko 6,3 milijuna kuna, desetak posto
više nego godinu ranije.
U Grafici ustraju
i na izdavačkoj
djelatnosti
pa godišnje
produciraju desetak
knjiga
“To je rezultat silnih napora svih zaposlenih. Prisiljeni smo tražiti
nova tržišta, jer su velike
tiskarske kuće počele raditi ono čime su se nekada bavile isključivo tvrtke poput naše. Sada su i
ti ‘veliki’ spremni raditi male naklade samo da
bi opstali. No, mi se ne
predajemo, pa smo i dalje
specijalisti za male naklade”, kaže Jurić. U Grafici ustraju i na izdavačkoj
djelatnosti pa godišnje
produciraju desetak knjiga - od monografija hrvatskih gradova, preko
djela iz književnosti i publicistike do kuharskih
priručnika. (S.S.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( 2012. god
pokrenut portal Franchising.hr
( 10.000 posjetitelja
mjesečno na regionalnoj razini
Franšizno poslovanje
Recept za uspjeh, ali
bez jamstava
Iako se franšizom kupuje pravo na poslovanje pod tuđim brendom, poslovni model, znanje i
iskustvo, i dalje je riječ o vođenju vlastitog posla i rizicima koji s time dolaze, ističe Igor Bogojević
Boris Odorčić
[email protected]
šljenje da je bolje raditi
za državu no okušati se u
poduzetničkim vodama”,
kaže on dodavši kako se
stoga ipak može očekivati
razvoj franšiznog poslovanja. “Tako je bilo i u drugim zemljama Srednje i
Istočne Europe. Ulaskom
u Europsku uniju Hrvatska je uplovila u mirne ili
bar predvidljivije poslovne
vode. Kada se priviknemo
na nova pravila igre i dobijemo nove modele potpore, doći će do ozbiljnijeg razvoja poduzetništva,
a time i franšiznoga poslovanja”, naglašava. Zani-
P
rofit
Franchise
Services najveća
je konzultantska
tvrtka za franšizno poslovanje u Srednjoj Europi te izdavač magazina i
portala specijaliziranih za
to područje. Posluje u zemljama Srednje i Istočne
Europe, a dio je poljskog
poslovnog sustava Profit
System. Tvrtka je u Hrvatskoj prisutna od posljednjeg tromjesečja 2012.
godine kada je pokrenut
portal Franchising.hr.
Igor Bogojević, direktor Adriatic regije koja
obuhvaća zemlje bivše
Jugoslavije i Albaniju,
kaže nam kako je Profit
System u Poljskoj, državi koja ima najveće franšizno tržište u ovom dijelu
Europe, još prije desetak
godina započeo promovirati novi poslovni model
koji se temelji na principu
“ruka pod ruku konzaltinga i medija”. “Dakle, kako
bismo uopće mogli pružati usluge u franšiznom poslovanju, tržište mora biti
dovoljno razvijeno, a to
uključuje dovoljno educiranih i informiranih poduzetnika. U tom cilju smo
najprije u Poljskoj, a potom i svim ostalim zemljama, pokrenuli portale kao
medije koji će ne samo
svakodnevno pratiti događanja na tržištu franšiznog
poslovanja, već i educirati poduzetnike o tome što
je to i kako se u tim vodama što bolje snaći”, objašnjava on.
Redakcija
Franchising.hr-a, koji je naprav-
ljen po istom modelu kao
drugi portali, ima za cilj
kroz redovno ažuriranje
članaka približiti korisnicima to tržište.
Pogrešno
prepoznavanje
“Tako, primjerice, kroz
razgovore s davateljima
i primateljima korisnicima može objasniti franšizno poslovanje. Usto,
kroz prenesene tekstove s
ostalih franchising portala može pokazati kakva je
praksa u drugim zemljama Srednje i Istočne Europe”, napominje Bogojević dodavši kako svaki
portal ima i komercijalni
dio gdje franšizni sustavi
promoviraju svoje ponude zainteresiranim poduzetnicima. Hrvatski portal, nastavlja Bogojević,
još je u fazi uhodavanja.
“Polako privikavamo čitatelje na medij, stvaramo
novu naviku komunikacije franšiznih sustava s čitateljima i pokušavamo
ukazati na svaki od susta-
va koji djeluje u zemljama
regije”, pojašnjava on.
Tijekom tih godinu i
pol dana portal je na regionalnoj razini dostigao
zavidnu čitanost - prema
Googleovim analitičkim
modelima, gotovo 10.000
jedinstvenih posjetitelja
mjesečno. “To smatramo
iznimno dobrim rezultatom jer ipak se obraćamo
skupini poduzetnika za
koju smo mislili da je manja, te da trenutačno nema
previše zainteresiranih za
franšizno poslovanje - što,
na sreću, nije slučaj”, naglašava on. Ocjenjujući
hrvatsko franšizno tržište,
kaže kako ono ne odskače od drugih i da situacija
na njemu nije crno-bijela.
“Premda u Hrvatskoj ima
onih regija koje odskaču kao, primjerice, Osijek
gdje ima više uspješnih
franšiza, tržište je još uvijek nedovoljno razvijeno.
Čini se da kada poduzetnici prepoznaju franšizno
poslovanje - iako je to najčešće pogrešno prepozna-
vanje - tek onda im predstoji trnovit put. Jer, nije
lako započeti posao uslijed raznih problema, od
kojih je financiranje tek
osnovni”, ističe Bogojević pojasnivši kako pod
pogrešnim prepoznavanjem misli na činjenicu
da poduzetnici često drže
kako je franšizno poslovanje samo po sebi recept za uspjeh. “Ono naime jest izvjesniji recept
za uspjeh, ali nije njegovo
jamstvo. Iako se franšizom kupuje pravo na poslovanje pod tuđim brendom, poslovni model,
znanje te iskustvo, i dalje je riječ o vođenju vlastitog posla i rizicima koji
s time dolaze”, ističe.
Predvidljivije
poslovanje
Također, jedan od većih problema je onaj kako
nadvladati mentalitet na
ovim područjima. “Čini se
kako u dobrom dijelu ne
samo Hrvatske nego i čitave regije prevladava mi-
Hrvatsko franšizno
tržište ne odskače
od drugih i situacija
na njemu nije crnobijela
mljivo je i iznenađujuće,
nastavlja, kako poslovne
banke ne vide franšizno
poslovanje na pravi način.
“Banka ne razlikuje poduzetnika s vlastitim poslom
i onoga koji kupnjom franšize zapravo umnožava
već dokazani poslovni model, što nije praksa u onim
državama u kojima je franšizing razvijeniji”, objašnjava Bogojević.
Osim razvoja portala
(nove rubrike i sadržaj),
među budućim poslovnim
aktivnostima njegova izdavača ističe se razvoj regionalnog franšiznog magazina. A kako ni jedna
od okolnih zemalja nema
ozbiljan sajam franšiza,
u planu je uspostavljanje
jedne takve regionalne
manifestacije.
*vijesti
Dobri komunikacijski
projekti
Na natječaj Hrvatske
udruge za odnose s javnošću za najbolje komunikacijske projekte stigao
je ove godine rekordan
broj prijava: 45 projekata u devet različitih kategorija. Najviše su ih prijavile agencije za odnose s
javnošću i velike tvrtke iz
sektora telekomunikacija, te prehrambene i financijske industrije. HUOJ će
21. veljače objaviti finaliste natječaja kao i dobitnika nagrade Komunikator
godine.
Pad u trgovini na
malo
Promet u trgovini na malo
u 2013. godini bio je realno 0,5 posto manji nego u
prethodnoj godini, objavio je Državni zavod za
statistiku. Realni pad zabilježen je i u prosincu
2013., i to od 1,2 posto.
Promet u nespecijaliziranim prodavaonicama živežnih namirnica, koji
predstavlja 40 posto maloprodaje, u 2013. godini realno je smanjen za
1,2 posto. Udjel trgovine
automobilima u ukupnoj
maloprodaji smanjio se na
2,7 posto, dok je 2007. bio
5,8 posto.
Gredelj isporučio
putničke vagone
Iz proizvodnih pogona
Tvornice željezničkih vozila Gredelj otišla su prošli tjedan posljednja dva
putnička vagona rekonstruirana i modernizirana
za talijanske državne željeznice Trenitalia. Time
je Gredelj zaključio isporuku ukupno 19 moderniziranih i obnovljenih putničkih vagona za
Trenitaliju. “Ovaj izvozni
projekt ponovni je dokaz
naše konkurentnosti na
zahtjevnom inozemnom
tržištu. Očekujemo stoga i
nove narudžbe”, izjavio je
Pero Hrkać, stečajni upravitelj Gredelja. Trenitalia
godišnje preveze više od
500 milijuna putnika.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
21. IZLOŽBA HRANE I PIĆA HISTRIA
Kriza je pravo
vrijeme za pomoć
Na početku svakog posla treba prepoznati ideju, od nje
stvoriti brend i pogotovo priču koja ga prati, naglasila je
Madi Sharma na konferenciji u sklopu Histrije
V
iše od 170 izlagača, priznanja za
55 novih proizvoda, promocija istarskih i
hrvatskih proizvođača te
mnoštvo posjetitelja, rezime su 21. izdanja izložbe
hrane i pića Histria koja
se u pulskom Domu hrvatskih branitelja održala
od 6. do 8. veljače 2014.
Sirup od bazge, kolačići s okusom čilija, vinogradski sir ili dimljena riječna riba samo su
neki od 55 novih proizvoda za koje su proizvođačima priznanja uruči-
Na sajmu je bilo više
od 170 izlagača, a
dodijeljeno je 55
priznanja za nove
proizvode
li predsjednica HGK-ŽK
Pula Jasna Jaklin Majetić,
pulska dogradonačelnica
Elena Puh Belci i istarski
župan Valter Flego.
Upravo je vrijeme krize pravo vrijeme da se pomogne inovatorima i proizvođačima koji daju sve
od sebe, te da Istarska županija pomogne u proizvodnji i zaštiti istarskih
proizvoda, istaknuo je župan Flego. Prepoznajući
potrebe malih i srednjih
poduzeća godine, Histria
se potvrdila kao iznimno
važna stručna i prodajna
manifestacija koja okuplja dugogodišnje izlaga-
( već 40 godina
Ivančica prisutna na izvoznom tržištu
Nada Zver, direktorica Industrije obuće Ivan
Počeli smo od ci
smo modna ind
Trenutačno izvozimo u više od 20 zemalja diljem Europe, Azije i
vlastitih robnih marki zadržala se na visokoj razini od 2012., oko
Sanja Plješa
[email protected]
če te stvara odnos povjerenja i okvir za kontakte s
kupcima i potencijalnim
poslovnim
partnerima,
kazala je Jasna Jaklin Majetić.
Okruglim stolom Od
ideje do komercijalizacije inovacija i predstavljanjem dobrih primjera iz
prakse okupljenima se željelo objasniti načine zaštite inovacije, put od ideje do gotovog proizvoda,
kako financirati cjelokupni proces te kako komercijalizirati inovaciju na domaćem i stranom tržištu.
Prepoznatljivi u cijeloj
zemlji
“Sajmovi poput Histrije mjesto su upoznavanja
i traženja novih kupaca,
informiranja, ali i promocije proizvoda. Ove godine primili smo priznanje za tri nova proizvoda
- origano kolačić, kolačić
od parmezana i kolačić
od čilija”, kazao je Tomica Jambrošić iz buzetske
tvrtke Delicia, čiji određeni proizvodi nose oznaku
Hrvatska kvaliteta.
Miljenko
Čavlina,
vlasnik poljoprivrednog
obrta Prominka iz Marasovine u Šibensko-kninskoj županiji, koji se bavi
proizvodnjom meda i proizvoda od meda, ocijenio je kako je ovaj sajam
prepoznatljiv u obrtništvu cijele Hrvatske. “Histria je jedna od najkvalitetnijih izložbi hrane i
pića, uz primjerice biogradski festival gastronomskih delicija. Za nas
kao obrt važno je ostvarivanje novih kontakata i
pogodovanje starim kupcima. Svi proizvodi koje
nudimo na izložbi kreirani su uz pomoć stručnjaka
s Agronomskog fakulteta
u Zagrebu i Veleučilišta u
Kninu, a naši likeri obišli su gotovo sve sajmove
svijeta iako smo možda i
najprepoznatljiviji po našem octu od meda”, dodaje Čavlina. (M.P.)
Madi Sharma u Puli o razvoju poduzetništva
Na početku svakog posla treba prepoznati ideju, od nje stvoriti brend i pogotovo priču
koja ga prati. Opisati dobrobiti proizvoda ili usluge, te tada “izići s njom van” i prodati je
samo jednoj osobi. Tako se stvaraju inovativne ideje, istaknula je Madi Sharma, poduzetnica i predavačica, vlasnica MADI Groupa, predstavnica Europskog ekonomskog i socijalnog odbora, govoreći na konferenciji Poduzetništvo kao rješenje krize održanoj u sklopu
Histrije. Vođena temeljnom filozofijom stvaranja inovativnih ideja prilagođenih lokalnom
okruženju, a koje imaju globalni utjecaj i utjecaj na dobrobit društva u cjelini, Sharma
je poslušala i poduzetničke ideje koje su nastale tijekom edukacije. Svoje poduzetničke
ideje i projekte predstavilo je sedam budućih poduzetnika, koji su dobili i konkretne savjete, uz zaključak kako se samo vjerom u sebe i svoju ideju može svladati brojne prepreke na koje se nailazi na poduzetničkom putu. Trud i ulaganja se, rečeno je, naposljetku
višestruko isplate, što kroz poslovni uspjeh, što kroz osjećaj zadovoljstva postignutim.
I
ndustrija obuće Ivančica iz Ivanca prošlogodišnjim je preuzimanjem tvrtke Bambi
pokazala da, bez obzira na
sve probleme s kojima se
proizvodnja u Hrvatskoj
suočava, vrijedi raditi i
ulagati, otvarati nove mogućnosti. Tvrtku, s tradicijom dužom od 60 godina, i koja gotovo 50 posto
ukupnog prihoda ostvaruje od izvoza svojih pro-
U Industrijskoj
strategiji koja je
ovih dana stavljena
na javnu raspravu
ocijenjeni smo kao
“problematična”
djelatnost
izvoda, dugi niz godina
vodi direktorica Nada
Zver. S njom smo razgovarali o razvoju tvrtke,
izvoznim planovima, novim ulaganjima.
Industrija obuće danas
je na niskim granama
profitabilnosti. Kakvi su
tvrtkini rezultati u 2013.
te planovi za 2014.?
- Industrija obuće više
od 80 posto ukupnog prihoda ostvaruje u izvozu.
Profitabilnost
poslovanja je vrlo niska, u 2012.
godini zabilježen je gubitak u poslovanju na razini djelatnosti, tako da
smo u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014.-2020., koja je
ovih dana stavljena na
javnu raspravu, ocijenjeni
kao “problematična” djelatnost. Pokazatelji naše
tvrtke pozitivno odstupaju od djelatnosti, imajući u vidu razvoj vlastitih
robnih marki, aktivnost na
svjetskom tržištu i profitabilnost poduzeća. Ukupna
prodaja vlastitih robnih
marki lani se zadržala na
visokoj razini od 2012.,
oko 27 milijuna kuna, a
u izvozu smo ostvarili 15
milijuna kuna, što znači rast od četiri posto. I u
2014. planiramo pojačati prodajne aktivnosti na
prioritetnim tržištima.
U 2013. ušli ste s akvizicijom privatnog brenda
Bambi. Na taj ste način
proširili tržište, a prepo-
znati ste kao jedini proizvođač domaće obuće s
više brendova. Kako se
to odražava na vaše poslovanje?
- U ožujku prošle godine postignut je dogovor i
potpisan Ugovor o stjecanju članstva i upravljanju
Društvom Bambi d.o.o.
čime je Ivančica postala većinski vlasnik. Integrirani su ključni poslovni procesi Društva Bambi
u Ivančicu, što uključuje razvoj proizvoda i preuzimanja brenda Bambi.
Snagom obiju kompanija
planiramo iskoristiti sve
pozitivne potencijale kako
bi se stvorila snažna strateška pozicija na tržištu,
osigurao širi i kvalitetniji raspon proizvoda s du-
INTERVJU 13
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( više od 1000 zaposlenih
*vijesti
u Grupi Ivančica (koju čine Bambi i Nova Ivančica Prijedor)
čica iz Ivanca
pela za rudare, a danas
ustrija
Amerike, a prioritetna tržišta su nam Velika Britanija, Rusija, Ukrajina te Njemačka. Ukupna prodaja
27 milijuna kuna, a u izvozu smo ostvarili 15 milijuna kuna
od 40 godina, poslujemo u
uvjetima vrlo jake konkurencije, što nas potiče da
stalno poboljšavamo svoje proizvode i poslovne
procese. Borimo se s problemom cjenovne konkurentnosti zbog visokih
troškova razvoja proizvoda i razvoja tržišta. Konkurentnost jačamo visokom razinom kvalitete,
dizajnom koji prati svjetske trendove, pravovremenim isporukama, postprodajnom
uslugom,
inovativnošću i prirodnim materijalima. Suradnja naših hrvatskih i talijanskih dizajnera rezultira
svake sezone novom kolekcijom koja prati svjetske trendove. To su sve
bitni čimbenici koje strani partneri cijene. Ulazak
u EU uvelike nam je olakšao poslovanje – oslobodili smo se carinskih pogoročnim ciljem stvaranja
respektabilnog maloprodajnog lanca dječje obuće
u Hrvatskoj i regiji. Tim
poslovnim potezom jačamo svoju poziciju na tržištu i nastavljamo kontinuirano raditi na razvoju
novih proizvoda i multikanalne distribucije, što bi
dugotrajno trebalo rezultirati rastom poslovnih prihoda.
Pokrenuli ste proizvodnju gornjih dijelova
obuće u Prijedoru u Bosni i Hercegovini. Kakva
je tamo proizvodnja te
planirate li još negdje u
regiji otvarati podružnice Ivančice?
- Da, 1. srpnja 2007. godine, u dogovoru s našim
ino partnerom, osnovali smo u Prijedoru tvrtku
kćer i započeli proizvodnju. Danas ta tvrtka zapošljava oko 200 radnika i
proizvodi gornje dijelove
obuće za našeg dugogodišnjeg partnera. U Grupi
Ivančica djeluju dva povezana poduzeća, Bambi d.o.o. i Nova Ivančica d.o.o. Prijedor s nešto
više od 1000 zaposlenih.
Za sada nemamo u planu
otvarati nove pogone.
Bojite li se europske
konkurencije u branši,
što je s carinama nakon
ulaska Hrvatske u EU te
kako održavate konkurentnost?
- Ivančica je na izvoznom
tržištu prisutna već više
Nabava materijala
za proizvodnju
veoma je otežana
jer smo orijentirani
na inozemstvo,
uglavnom na Italiju
stupaka za tržište EU-a,
u padu su cijene prijevoznih usluga, protok robe
se ubrzao, a pristup malim
kupcima je mnogo lakši.
Prednost vidimo i u mogućnosti lakšeg i bržeg širenja distributivnih kanala
prodaje, naročito internetske prodaje. No, zbog potreba prilagođavanja pojedinih linija u kolekcijama
određenim tržištima izloženi smo visokim troškovima razvoja proizvoda,
ali jedino poštivanjem tih
potreba, odnosno zahtjeva potrošača raznih tržišta i njihovih specifičnosti možemo postići dobre
prodajne rezultate.
Na kojim se sve tržištima prodaju vaši proizvodi?
- Trenutačno izvozimo u
više od 20 zemalja diljem
Europe, Azije i Amerike, a prioritetna tržišta su
nam Velika Britanija, Rusija, Ukrajina te Njemačka. U nekim zemljama
izvozimo putem zastupnika/distributera, a na bližim tržištima ostvarujemo
direktni izvoz s kupcima.
Gdje nabavljate sirovine
za proizvode, jesu li domaćeg podrijetla?
- Budući da nismo zemlja
koja stvara trendove i da
u Hrvatskoj nije razvijen reprolanac obućarske
djelatnosti, nabava materijala za proizvodnju veoma je otežana jer smo orijentirani na inozemstvo,
uglavnom na Italiju, odakle dobavljamo kožu, đonove, te ostale dodatke za
obuću. Dio materijala nabavljamo i iz domaće kožare. U svoje proizvode
ugrađujemo samo visokokvalitetne, certificirane,
zdravstveno ispravne materijale.
Tvrtka Ivančica ima
ISO certifikat. Koliko
vam taj certifikat pomaže u radu?
- Uvođenjem ISO standarda 2010. poboljšala se organizacija rada te kvaliteta
poslovnih procesa i proizvoda. Radne procedure i
upute propisane ISO standardom osigurale su jednostavniju i jasnu komunikaciju zaposlenika unutar
poslovnih procesa. Provođenje ISO standarda u
tvrtki rezultira kvalitetnijim krajnjim proizvodom.
Dobili ste plaketu Zlatna kuna Županijske komore Varaždin. Što tvrtki znači ta plaketa?
- Uvijek je lijep osjećaj
dobiti priznanje za svoj
rad, ali i društvena je odgovornost uvijek pokušati
biti bolji i uspješniji. Plaketa Zlatna kuna plod je
rada svih naših zaposlenika koji zajedničkim naporima ustrajno rade na
ostvarivanju prioritetnih
poslovnih ciljeva usmjerenih na razvoj, poglavito
inozemnih tržišta.
Danas
respektabilna
tvornica obuće Ivančica nastala je iz nekadašnjeg malog obrta davne
1946. godine. Što biste
izdvojili kao najznačajnije događaje za vašu
tvrtku u proteklih 68 godina?
- Da, ono što je počelo
1946. kao mali obrt skupine postolara koji su izrađivali cipele za rudare zagorskih rudnika, danas je
dioničko društvo s više
od 1000 zaposlenih čiji su
proizvodi nositelji brojnih
domaćih i međunarodnih
nagrada i priznanja. Dakle, prije svega došlo je
do velike promjene u proizvodnji. Počeli smo od
namjenskih cipela za rudare, a danas smo modna industrija s razvijenim
brendovima.
Adrisu zeleno svjetlo
za CO
AZTN je odobrio spajanje Adris Grupe i Croatia
osiguranja. Koncentracija
će imati učinak na mjerodavnim tržištima životnog
i neživotnog osiguranja te tržištu reosiguranja na teritoriju Hrvatske.
Agencija je nakon analize
očekivanih učinaka koncentracije, kao i koristi za
potrošače i drugih elemenata, ocijenila da nije riječ o koncentraciji koja bi
mogla imati značajan učinak na tržišno natjecanje
te se smatra dopuštenom.
Isplate
poljoprivrednicima
Agencija za plaćanja u
poljoprivredi, ribarstvu
i ruralnom razvoju u petak je isplatila 1,01 milijardu kuna izravnih plaćanja poljoprivrednicima,
kao što je i predviđeno
u prvom dijelu isplata za
2014. godinu. Drugi dio
potpore, oko 1,4 milijarde
kuna, Agencija će isplatiti
do kraja lipnja 2014. godine. U okviru prvog dijela isplate preostaje još za
isplatiti premiju za ovce
i koze i državnu potporu
za maslinovo ulje. Informaciju o odobrenim sredstvima za njihovo gospodarstvo poljoprivrednici
mogu dobiti telefonskim
putem u regionalnim uredima agencije.
Forum o ulaganju u
Hrvatsku
EBRD organizira 24. veljače forum o investiranju
u regiju zapadnog Balkana, s posebnim fokusom
na ulaganja u energetski i
transportni sektor. Kao sudionici najavljeni su predsjednik EBRD-a Suma
Chakrabarti, povjerenik
Europske unije za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle te premijeri, ministri, istaknuti
dužnosnici i privrednici iz Hrvatske, Albanije,
BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije.
14 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
Zaštita imena proizvoda
Zaštitu podići na europsku razinu
Za proizvode koji su zaštićeni na domaćem tržištu do sredine ove godine moraju se pokrenuti postupci zaštite i na
europskoj razini. Trenutačno je u postupku samo zaštita istarskog pršuta
vora na zahtjev (osporavanje) u određenom roku
bilo koje zainteresirane
strane. Nakon odobrenja
zaštite na razini EU-a naziv se objavljuje u odgovarajućoj EU bazi podataka.
Krešimir Sočković
[email protected]
U
laskom Hrvatske u EU neki
su naši brendovi morali promijeniti imena. Proizvođači proizvoda
koji su se prodavali kao
rum ili brandy izgubili su
pravo korištenja tog imena zato što sastavom ne
odgovaraju onome što se
pod tim imenom prodaje u
EU-u. No, i neki od tradicionalnih proizvoda našli su se pred problemima.
Hrvatski vinari imaju problema s korištenjem
naziva prošek, teran i portugizac. Nadalje, prema
podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo
HGK-a, slovenska strana uložila je prigovor na
zaštitu naziva istarskog
pršuta, a još uvijek je u
Europskoj komisiji u proceduri i spor oko kranjske kobasice. I mnogi
drugi proizvodi promijenili su ime, poput Ribanca (ex Parmezan) i Slanog
sira (ex Feta) proizvođača Sirele i Dukata, a proi-
specifikaciji, a nadležna
tijela država članica dužna su obavljati kontrolu
proizvođača i proizvoda
kako bi bili sigurni da se
ispunjavaju svi uvjeti iz
specifikacija. Pristupnim
pregovorima između Hrvatske i EU-a omogućeno je automatsko priznavanje postojećih naziva
oznaka izvornosti za vina.
No u slučaju poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda ne postoji mehanizam
automatskog
priznavanja naziva zaštićenih u Hrvatskoj, već je
za njih potrebno podnijeti zahtjev za zaštitu na EU
razini.
U Hrvatskoj je na nacionalnoj razini zaštićeno
15 proizvoda, i to devet
oznakom zemljopisnog
podrijetla (slavonski i baranjski kulen, virovitička
paprika, dalmatinski, drniški i krčki pršut, lički
krumpir, meso zagorskog
purana i poljički soparnik)
te šest oznakom izvornosti (istarski pršut, neretvanska mandarina, dalmatinska višnja maraška,
ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, ogulinski
kiseli kupus, varaždinsko
zelje).
Za sada je jedini proizvod koji je u postupku
zaštite na europskoj razini istarski pršut, a prema
obvezama iz pristupnog
ugovora i svi ostali dužni su podnijeti zahtjev za
zaštitu na EU razini do 1.
srpnja ove godine.
ali nam je želja da se nakon 2016. godine približimo najboljima, a to su
eko proizvođači Austrije,
Španjolske, Italije i Njemačke.
Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i
prirode, je istaknuo da
je u ekološku mrežu Natura 2000 (ekološka mreža zaštićenih prostora na
području EU-a) uvršteno
više od 36 posto kopnenog područja Hrvatske.
Pritom se svaki treći hek-
tar odnosi na poljoprivredna zemljišta. “Važno
je osigurati poljoprivrednu i eko proizvodnju uz
istodobnu zaštitu ugroženih biljnih vrsta. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode surađuje s
Ministarstvom poljoprivrede, pa je tako izrađen prijedlog poljoprivredno-okolišnih mjera
koje su ugrađene u Plan
ruralnog razvoja Hrvatske”, naglasio je Zmajlović. (S.P.)
Podnijeti zahtjev
Nakon što ga se zaštiti, naziv smiju koristiti samo oni proizvođači koji ispunjavaju uvjete
za proizvodnju proizvoda prema proizvođačkoj
zvođači portugisca promijenili su ime svog vina u
purtugizec.
I individualno i
kolektivno
U zaštiti imena proizvoda
razlikujemo individualnu
i kolektivnu zaštitu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Individualna je ona u obliku žiga,
trademarka, što osigurava vlasniku žiga isključivo pravo na stavljanje
u promet proizvoda obilježenih njime i ta je zaštita žigom u nadležnosti Državnog zavoda za
intelektualno vlasništvo.
Europsko poljoprivredno
zakonodavstvo uređuje i
kolektivnu zaštitu naziva vezanu uz zemljopisno podrijetlo proizvoda.
Zaštita zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda
u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede, i riječ
je o posebnim pravilima
zaštite naziva za proizvode od grožđa i vina, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te jakih
alkoholnih pića. Svako
od tih područja ima svoje posebne propise zašti-
te, no postoje i sličnosti u
sustavima zaštite. U pravilu, zainteresirana strana, a to je najčešće skupina proizvođača, podnosi
zahtjev za zaštitu naziva
- oznakom izvornosti ili
zemljopisnog podrijetla
prvo na nacionalnoj razini, a potom na razini EUa. Procedura je složena i
dugotrajna, a nalaže dostavljanje proizvođačke
specifikacije u kojoj moraju biti detaljno opisane
sve značajke proizvoda
čiji se naziv želi zaštititi.
Postupak predviđa i mogućnost davanja prigo-
U Hrvatskoj je
na nacionalnoj
razini zaštićeno 15
proizvoda
dm raspisao natječaj za obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Najbolje dolazi iz prirode
Kako bi se potaknula svijest hrvatskog stanovništva o važnosti
eko proizvodnje, u godini koju su Ujedinjeni narodi proglasili Međunarodnom godinom
obiteljske poljoprivrede tvrtka dm je raspisala natječaj pod nazivom
Jer najbolje dolazi iz prirode, namijenjen obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima (OPG).
Natječaj je objavljen u
sklopu projekta dm green city, a do 31. ožujka
na njega se mogu prijaviti sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja
već jesu ili planiraju ove
godine ući u proces eko-
loške proizvodnje. “Odabranim OPG-ovima koji
ove i 2015. godine proizvedu ekološke proizvo-
Želja nam je da
se nakon 2016.
približimo najboljim
eko proizvođačima,
kaže Jakovina
de, dm će pružiti marketinšku potporu u obliku
razvoja etiketa, ambalaže te stavljanja proizvoda na police prodavaonica
te tvrtke”, rekla je Gordana Picek, članica Uprave dm-a. Dodala je da svi
ti eko proizvodi moraju
imati certifikat kako bi ih
dm u budućnosti plasirao
i u njihove prodavaonice
u ostalim državama EU-a.
Zaštita ugroženih
biljnih vrsta
Potporu u organizaciji i
provedbi tog projekta pružila su ministarstva poljoprivrede i zaštite okoliša i
prirode.
“Ekološki proizvodi uzgajaju se u Hrvatskoj na
39.903 hektara površine,
a do sada je registrirano
1528 eko proizvođača”,
istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Dodao je kako iz
europskog proračuna na
razvitak poljoprivrednog
zemljišta iz hrvatskog ruralnog programa otpada
332 milijuna eura, a oko
30 posto toga iznosa namijenjeno je eko proizvodnji. Usporedbe radi,
u EU-u postoji 253.000
proizvođača eko proizvoda, a oni se uzgajaju na
oko devet milijuna hektara površine. Za eko proizvodnju iz europskog se
državnog proračuna izdvaja oko 21,5 milijardi
eura.
I dalje zaostajemo
Jakovina je rekao kako
Hrvatska još uvijek znatno zaostaje za europskim
prosjekom
proizvodnje ekoloških proizvoda,
15
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
O stanju u pčelarstvu govorilo se u okviru 10. međunarodnog pčelarskog sajma u Bjelovaru
Samo komplimenti za
hrvatske pčelare
Naše su pčelare predstavnici europskih saveza svrstali među najbolje organizirane u Europi, a domaći med i
pčelinje proizvode među najkvalitetnije u Europi. Kroz Nacionalni pčelarski program pčelari svake godine ostvare
pravo na 18 milijuna kuna za opremu, a iz fonda EU-a na raspolaganju im je 7,4 milijuna eura
Goran Gazdek
P
roizvođači meda
u Hrvatskoj među
najbolje su organiziranim pčelarima u Europskoj uniji, uz pčelare
iz Slovenije jedini imaju
detaljni katastar pčelinjaka i pčelinjih paša, a med
i ostali pčelinji proizvodi među najkvalitetnijima su u Europi. Ocjena je
to predstavnika europskih
pčelarskih saveza izrečena na okruglom stolu
o stanju pčelarstva u zemljama Europske unije održanom u okviru 10.
međunarodnog
pčelarskog sajma u Bjelovaru. Europski povjerenik
Svjetske pčelarske organizacije Apimondije i savjetnik Odbora za poljoprivredu u Europskom
parlamentu Irac Philip
McCabe smatra da je tom
uspjehu pridonio odličan
ustroj Hrvatskog pčelar-
skog saveza i okupljanje
pčelara u udruge. “Ugodno sam iznenađen radom,
organizacijom i ukupnim
djelovanjem
hrvatskih
pčelara od kojih možemo
puno naučiti. S druge strane, proizvode sjajan med,
potrošači u Hrvatskoj nisu
ni svjesni kako kvalitetan
med imaju”, kaže McCabe.
Na sajmu je
prodano 80 posto
izloženog meda i
gotova sva oprema
Približno 11.000 pčelara u Hrvatskoj posjeduje
661.000 košnica, a godišnje proizvode 8000 tona
meda od 16 različitih vrsta
medonosnog bilja, bagrema, lipe, kadulje, uljane
repice, kestena, suncokreta, lavande i livade. Gotovo 80 posto pčelara su
hobisti, njih 18 posto pčelarstvom se bavi kao dodatnim zanimanjem, a dva
posto su profesionalci.
Okupljeni su u 145 udruga na gradskim i županijskim razinama i zahvaljujući takvom udruživanju
ojačali su sektor na vrijeme i potpuno spremni dočekali ulazak Hrvatske u
Europsku uniju.
Dobar primjer
drugima
Kroz Nacionalni pčelarski program svake godine ostvaruju pravo na 18
milijuna kuna za opremu,
tehničku pomoć i kupnju
košnica, a iz fonda Europske unije na raspolaganju
im je 7,4 milijuna eura.
“Usporedimo li to s Mađarskom koja ima pet puta
više pčelara i pčelinjih zajednica od nas a ostvaruju
pravo na 7,1 milijun eura,
onda možemo biti ponosni na sve što smo napra-
vili”, kaže predsjednik
Hrvatskog pčelarskog
saveza Martin Kranjec.
Hrvatski pčelarski savez
jedina je poljoprivredna
asocijacija u Hrvatskoj
koja je iz europskih fondova za ruralni razvoj i
izravna plaćanja uspjela izvući znatna novčana
sredstva i zato je u Ministarstvu
poljoprivrede vrlo često ističu kao
uzor. “Pčelari su primjer
inovativnosti, kreativnosti i ljubavi prema svom
poslu i jedan su od rijetkih sektora gdje imamo
pozitivnu bilancu. U odnosu na druge poljoprivredne proizvođače, uz
osnovni uspjeli su stvoriti vrlo uspješan dodatni
potencijal koji proizvodnju čini profitabilnom.
To su cvjetni prah, matična mliječ, propolis, različita pića, kolači i džemovi što čini proizvode
s dodanom vrijednošću”,
Europski medeni doručak
Katastar pčelinjih zajednica
Već sedam godina u Sloveniji se svakog petka u vrtićima
i školama djeca hrane medom. Projekt je zamišljen s ciljem da se utječe na prehrambene navike djece i da već
od malih nogu steknu naviku konzumiranja zdravih namirnica. “Od kada doručkuju med, naša djeca više su zainteresirana i za aktivizam u školskim pčelarskim sekcijama”, rekao je tajnik Slovenskog pčelarskog saveza
Anton Tomec i predložio pčelarima da takvu akciju provedu u svojim zemljama. U Hrvatskoj je slična kampanja
nazvana Čaša mlijeka, žlica meda provedena u Varaždinskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 2010. godine.
Hrvatski pčelarski savez oformio je i na webu objavio katastar pčelinjaka i pčelinjih paša, u kojem su detaljno, na
kartama Hrvatske i tablicama, pokazani podaci o svim pčelarima i razmještaj pčelinjih paša, što je jako korisno pčelarima u planiranju selidbe selećih košnica. Na karti mogu
pretraživati bazu podataka medonosnog bilja s linkovima
koji vode na bazu Flora Croatica. Ovako umreženi pčelari
dva puta dnevno mjere medenje, količinu nektara koju pčele unesu u košnicu po danu. U isto vrijeme potrošači mogu
vidjeti gdje njihovi proizvođači drže pčele kako bi lakše donijeli odluku što kupiti.
kaže pomoćnica ministra poljoprivrede Snježana Španjol.
Na Pčelarskom sajmu
u Bjelovaru s pčelinjim
proizvodima predstavio
se 131 izlagač iz Europe,
a pčelarsku opremu izložili su proizvođači iz Finske, Grčke, Njemačke,
Slovenije, Austrije, Mađarske, Poljske, Srbije i
BiH. U stručno-edukativnom dijelu manifestacije sudjelovali su profesori sa sveučilišta iz Italije,
Slovenije, Hrvatske i Srbije, a na okruglom stolu govorili su predstavnici pčelarskih saveza iz
Mađarske, Češke, Poljske, Bugarske, Austrije i
Irske.
Iako su zbog ulaska
Hrvatske u EU organizatori računali na više posjetitelja nego prethodnih
godina, brojka od gotovo
9000 onih koji su obišli sajam nadmašila je sva
očekivanja. Izlagači su
zadovoljni, prodano je 80
posto izloženog meda i
ostalih proizvoda i gotova sva oprema, a našao se
i kupac stroja vrijednog
33.000 eura. “Posebnost
naše automatske vrcaljke je to što dva radnika
u jednom danu mogu izvrcati osam tona meda.
Prošle godine smo bili
na ovom sajmu i pronašli partnera koji nas zastupa u Hrvatskoj. Otkako je
Hrvatska ušla u Europsku
uniju, lakše je poslovati”,
kaže Getot Tachi, proizvođač pčelarske opreme iz Finske.
Lobirati za kolege iz
Europe
Na inicijativu pčelara iz Hrvatske i Slovenije predloženo je osnivanje
koordinativnog
tijela koje bi u Europskom parlamentu lobiralo za pčelare Europske
unije. “Apimondija kao
najveća svjetska organizacija pčelara je možda malo prevelika i nema
konkretne
prijedloge
na sve izazove koje traži Europska unija. EU je
najveće svjetsko tržište
meda koje godišnje uveze 200.000 tona meda, pa
bi nam jedno takvo tijelo
za zastupanje pčelarskih
interesa bilo prijeko potrebno”, kaže McCabe.
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( 143 natječaja u 10 godina ( samo 25 ugovora
za privatizaciju tvrtki u većinskom državnom vlasništvu
realizirano putem tih natječaja (od 2003. do 2013.)
Perspektive investiranja u gospodarstvo i turizam
Kad će na mjestu bivši
niknuti hoteli i resorti?
Nedavno je objavljen javni poziv za iskazivanje interesa za osnivanje prava građenja i služnosti nekretnina na lokaciji Kupa
upravljaju dvije agencije - DUUDI i CERP. Agencija za investicije i konkurentnost trenutno prati 50 ulagačkih projekata. N
su bile u predstečajnoj nagodbi, šest je našlo ulagače, kaže Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost
Sanja Plješa
[email protected]
N
ove investicije u
hrvatskom gospodarstvu prijeko
su potrebne, slažu se i političari i gospodarstvenici.
Nužnost investiranja istaknuta je i u Strategiji razvitka hrvatskog turizma,
koja predviđa da će se do
2020. godine u turističku
djelatnost uložiti čak sedam
milijardi eura. Autori Strategije precizirali su koliko
bi ulaganja valjalo privući
Za Kupare
su navodno
zainteresirani
turski Rixos,
jedan investitor
iz Azerbajdžana
i Karisma Hotels
Adriatic
u pojedine sektore: čak 2,2
milijarde eura treba uložiti u izgradnju novih hotela
i resorta, 825 milijuna eura
u obnovu postojećih hotelskih kapaciteta, 295 mili-
juna eura zamišljeno je da
će se uložiti u male obiteljske hotele i pansione, a 110
milijuna eura u male ploveće hotele. U kampove uložiti treba 400 milijuna eura,
u privatni smještaj 700 milijuna eura, 552 milijuna
eura pak u luke nautičkog
turizma, 46 milijuna eura u
kongresne centre, 300 milijuna eura u tematske parkove... Te još 1,5 milijardi
eura u ostalu turističku infrastrukturu.
U privlačenju toliko željenih ulaganja mogla bi
pripomoći obnova zapuštene turističke infrastrukture.
Podsjetimo, u Hrvatskoj je
još od Domovinskog rata
izvan uporabe čak stotinjak
hotela i smještajnih objekata s ukupno 15.000 kreveta.
“Od toga se 20 hotela
sa 3000 soba kao i turistički objekti sa 6000 kreveta
nalaze na području Dubrovačko-neretvanske županije”, kaže Kristian Šustar,
predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu
Hrvatske. “Proces privatizacije takvih objekata,
nažalost, još nije završen.
No, turistički se djelatnici
slažu u tome da treba privatizirati državna poduzeća, posebice turistička, ali
i ostalu imovinu u većinskom državnom vlasništvu
poput vojnih i industrijskih objekata koji se nalaze na atraktivnim turističkim područjima”, rekao je
Šustar koji se osvrnuo i na
negativno mišljenje o privatizaciji državnih tvrtki
kakvo prevladava u javnosti. Iako se u javnosti često
čuje da se te tvrtke proda-
ju u bescjenje, Šustar pojašnjava kako nije baš tako
jer u njihovu obnovu budući investitor mora uložiti 20, 30, 40 ili čak 50 milijuna eura.
Privatizacija još uvijek
spora
Od 2003. do 2013. u Hrvatskoj je objavljeno 143 natječaja za privatizaciju tvrtki u većinskom državnom
vlasništvu, no od toga je realizirano samo 25 ugovora.
Govoreći o tome što će
se događati s tim državnim
Neke od turističkih tvrtki i ugostiteljsko-turističkih društava u prodaji
Poduzeće
HOTELI PLAT d.d., Mlini
Kapital
% RH
Bilješka
Prodaja
59.176.500
92,49
prodaja
60.000.000,00
HOTELI MAESTRAL d.d., Dubrovnik
103.144.000
77,72
prodaja
43.000.000,00
HOTELI MAKARSKA d.d., Makarska
223.894.000
70,54
prodaja
84.000.000,00
IMPERIAL d.d., Rab
254.342.000
52,35
prodaja
70.000.000,00
RESTORAN GRAND d.d., Osijek
1.999.100
44,24
prodaja
0
ČILAŠ d.d., Sinj
8.917.500
43,82
prodaja
1.370.619
UTP BRIST d.o.o., Brist
4.006.000
38,53
prodaja
1.543.511,00
GROZD d.o.o., Đakovo
4.173.200
38,14
prodaja
473.658,00
MARTIN BREG d.o.o., Dugo Selo
4.706.900
36,54
prodaja
1.625.292,00
LIČKI KROVOVI d.d., Gračac
8.290.000
34,14
prodaja
2.830.206,00
PALACE HOTEL d.d., Zagreb
50.690.400
32,25
prodaja
729.941,00
Izvori: DUUDI, CERP
tvrtkama, Mladen Pejnović, ravnatelj Državnog
ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), ističe kako je privatizacijski proces još uvijek
spor. “Bez obzira na to,
interes prije svega mora
biti rast i razvoj destinacija, a tek potom dokapitalizacija tvrtki. Prilikom privatizacije kod pojedinih
društava razmatrat će se i
mogućnost radničkog dioničarstva. No, prave greenfield investicije u turizmu
mogu se očekivati tek za
dvije do tri godine”, kaže
Pejnović dodajući kako
profesionalci u turizmu i
menadžeri moraju pripremiti tvrtke za privatizaciju
i izlazak na tržište.
Skorašnju privatizaciju očekuju rapska turistička tvrtka Imperial te Hoteli Maestral iz Makarske.
U privatizaciju Imperiala, kaže Pejnović, ići će se
vrlo oprezno. Prije svega,
DUUDI će prvo objaviti
javni poziv za iskazivanje
interesa kako bi se vidjelo
što se točno nudi i kakvo je
realno stanje na tržištu. No,
on tvrdi kako je prije sve-
17
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( oko 100 hotela
izvan upotrebe još od Domovinskog rata
( 15.000 kreveta
kapacitet zapuštenih i napuštenih smještajnih objekata
ih vojnih odmarališta
ari I. Uz to bivše vojno odmaralište, na tržištu se ovih dana našlo više turistički atraktivnih objekata, a njihovom prodajom
Neki od njih su Golf Srđ, Kupari, Valamarov President, Cavtat resort, Slano i Pelješac eko resort. Od 11 turističkih tvrtki koje
t
ga važan razvitak Raba kao
destinacije, a tek potom
privatizacija Imperiala.
Prave greenfield
investicije u turizmu
mogu se očekivati
tek za dvije do tri
godine, kaže Mladen
Pejnović
Za tvrtku Hoteli Plat
28. studenoga 2013. godine sklopljena je predstečajna nagodba. Društvo je iz
tog procesa izašlo bez strateškog partnera te će se ono
privatizirati u redovnom
postupku, sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u hrvatskom vlasništvu, pri čemu
će postupak provesti Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Crikveničkoj
tvrtki Jadran pravomoćnim
rješenjem mjerodavnog trgovačkog suda potvrđen
je stečajni plan. Odmah po
izlasku iz stečaja predviđena je privatizacija društva koju će također provesti CERP. Za Club Adriatic
predviđena je fazna privatizacija, a prioritet je prodaja dijela nekretnina koje su
na upravljanju u toj tvrtki,
a nisu u funkciji.
Investicije nisu
profitabilne
Kako bi zainteresirali nekog stranog investitora na
ulaganje u Hrvatsku, potrebno je stvoriti određene
uvjete za to. No, postavlja
se pitanje zašto još uvijek
investicije u našoj zemlji
nisu profitabilne? Šustar
kaže kako je odgovor u činjenici da su uvjeti poslovanja iznimno loši, a ni turistička infrastruktura nije
dovoljno dobra. Ipak, ulagači imaju i neke dobre uvjete. Primjer za to je Zakon o poticanju investicija
po kojem se velikom investitoru ako ulaže u turizam vraća do 40 posto ulagačkog kapitala. “Agencija
za investicije i konkurentnost trenutno prati 50 ulagačkih projekata. Neki od
njih su Golf Srđ, Kupari, Valamarov President,
Cavtat resort, Slano i Pelješac eko resort. Od 11 turističkih tvrtki koje su bile u
Strani ulagači traže više sigurnosti
Osim domaćih investitora poput turističke tvrtke Valamar koja je u posljednjih nekoliko godina u svoje postojeće objekte uložila oko 300 milijuna eura, za ulaganje u Hrvatsku zainteresirani su i strani investitori. Kako bi se oni odlučili na ulaganje u naše tvrtke ili nekretnine,
treba im dati više sigurnosti. Naime, strani ulagači koji su pokušavali ulagati u našu zemlju
kažu kako je Hrvatska, za razliku od ostalih zemalja u regiji, još uvijek nedovoljno prijateljski raspoložena prema stranom ulaganju. “Čisto vlasništvo je ključno za privlačenje investitora u turizmu. Uvjeti moraju biti jednaki za sve ulagače”, rekla je Arlett Oehmichen iz londonske konzultantske tvrtke HVS. Dodala je kako je realno očekivati ulaganje do 200.000 eura
po ključu (smještajnoj jedinici, tj. sobi ili apartmanu) u turističke tvrtke, a više od toga je pretjerano. Dobar primjer stranog ulaganja u Hrvatsku zasigurno je tvrtka TUI Hotels&Resorts
koja već sada uspješno surađuje s našim Agrokorom. “To je velika tvrtka koja ima iskustva na
hrvatskom tržištu. Upravo smo s Agrokorom ostvarili dobar odnos. U Hrvatskoj tražimo hotele koji će biti zanimljivi našim gostima i želimo ih obnoviti”, istaknuo je Neil Evans iz tvrtke TUI Hotels&Resorts. Dodao je kako ih zanima ulaganje u Plat i Koločep. Naime, Evans kaže
kako Hrvatska ima goleme potencijale i zanimljiva je stranim turistima. U organizaciji TUI-ja
za sada u našu zemlju dolazi oko 100.000 turista, a s obzirom na to da ta tvrtka ima više od
stotinu aviona u svojoj floti u sljedećih pet godina planiraju dovesti u Hrvatsku oko pola milijuna turista.
predstečajnoj nagodbi, šest
je našlo ulagače”, rekao je
Damir Novinić, ravnatelj
Agencije za investicije i
konkurentnost.
Nedavno je objavljen
javni poziv za iskazivanje
interesa za osnivanje prava građenja i služnosti nekretnina na lokaciji Kupari
I. Riječ je o hotelsko-turističkom kompleksu Kupari, bivšem vojnom odmaralištu. Danas dio kompleksa
Kupari I uključuje pet ho-
tela koji nisu u funkciji Kupari, Pelegrin, Grand i
Goričina I i II s pratećim
sadržajima. Ukupni smještajni kapacitet svih pet
hotela, smještenih uz morsku obalu, iznosio je 1626
kreveta. Svi kapaciteti su u
vrlo lošem stanju i trebaju značajnu rekonstrukciju ili ponovnu izgradnju.
Kako ističu u Ministarstvu turizma, objava poziva za iskazivanje interesa
za Kupare je neobvezujuća
te će po okončanju postupka obnove zemljišne knjige koji je u tijeku, Državni ured provesti postupak
poziva za dostavu obvezujuće ponude, a izbor investitora očekuje se u prvoj
polovini ove godine. Natječaj za lokaciju raspisat
će se u travnju i trajat će
60 dana, a u Ministarstvu
turizma očekuju kako će
ime investitora biti poznato tijekom lipnja. Za sada
se nagađa kako su za tu in-
vesticiju zainteresirani turski Rixos, jedan investitor
iz Azerbajdžana i Karisma
Hotels Adriatic.
Atraktivne vojne
nekretnine
Preostale vojne nekretnine, koje se smatraju neperspektivnom
vojnom
imovinom, a nalaze se
na atraktivnim turističkim lokacijama pa ih također očekuje privatizacija, nedavno je Ministarstvo
obrane predalo Državnom
uredu za upravljanje državnom imovinom. Za pojedina trgovačka društva,
među kojima se nalaze i
turistička društva, a koja
nisu od posebnog interesa za Hrvatsku te država
ima udio vlasništva manji
od 50 posto, privatizacija
će se odvijati sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u hrvatskom vlasništvu. Postupak
privatizacije provodit će
CERP. U njegovoj su nadležnosti sada i ostale tvrtke
u kojima država ima vlasništvo, a nekada su za njih
bila zadužena razna ministarstva.
18 EUROGLAS
EU-japanski centar
poziva u Japan
EU-Japan Centre poziva predstavnike tvrtki
da se prijave za sudjelovanje na 50. izdanju
programa pod nazivom
HRTP-Japan Industry
Insight. Riječ je o programu radionica koje će
se od polovine svibnja,
punih mjesec dana, provoditi u Japanu, a polaznicima ponuditi isku-
stvo i znanja potrebna
za poslovanje u toj zemlji. Naglasak će ovaj put
biti na području ljudskih
resursa.
Pomoć u financiranju putovanja i tečaja
predstavnicima velikih,
srednjih i malih tvrtki iz
EU-a nudi i Europska komisija, a detalji o tome,
kao i o samom programu
edukacije, mogu se pronaći na http://www.eujapan.eu/detail-businessprogrammes/HRTP. Natječaj za sudjelovanje
otvoren je do 6. ožujka.
Novac iz pretpristupnog programa IPA 2010.
Za Poreznu upravu
222.222 eura
Prošlog je tjedna otvoren projekt jačanja kapaciteta hrvatske Porezne uprave za daljnji
razvoj EU sustava za
razvoj
informacija.
Taj projekt vrijedan je
222.222 eura, a financira
se iz pretpristupnog programa IPA 2010. Provodi se u suradnji hrvatske
Porezne uprave i partnera iz austrijske Agencije
za europske intergacije i
ekonomski razvoj. Kako
kaže voditelj projekta s
hrvatske strane Jurica Piskač, njime se želi nastaviti razvoj hrvatskog sustava razmjene podataka
s Europskom unijom, i to
razvojem procedura i uspostavljanjem efikasnijeg
sustava praćenja i upravljanja. “U okviru programa radit će se i na jačanju
kapaciteta Porezne uprave, a neki će djelatnici
proći dodatnu edukaciju”,
rekao je Piskač. Projekt će
se provoditi šest mjeseci
i uključivati razvoj računalne podrške koja bi trebala omogućiti učinkovitu
razmjenu podataka između domaćih poreznika i
kolega u EU-u. (K.S.)
*vijesti
ra te 800.000 zaposlenih u
marketingu i podršci.
Aplikacije u plusu
Europski sektor aplikacija u manje od pet godina
prevalio je put od nule do
digitalnog superjunaka,
pokazuje izvješće Europske komisije. Objavljeni podaci pokazuju da bi
do 2018. taj sektor mogao
zapošljavati 4,8 milijuna ljudi te pridonositi europskom gospodarstvu sa
63 milijarde eura. U sektoru aplikacija danas radi
milijun razvojnih inženje-
Manji gubici TUI-ja
Njemački turoperator TUI
smanjio je gubitke u prvom tromjesečju poslovne
godine. TUI, čija poslovna godina traje od listopada do rujna, poslovao je s
neto gubitkom od 108,7
milijuna eura (lani je gubitak bio 138,6 milijuna
eura).
Smanjen je i gubitak prije kamata, poreza i amortizacije, na 140,6 milijuna eura, sa 141,5 milijuna
eura godinu ranije. Prihodi su tvrtki pali za 2,9 posto, na 3,4 milijarde eura.
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( oko 40%
udio realnog sektora u ulaganjima u razvoj i istraživanje
Tjedan EU fondova
Prilika za veliki sko
U Hrvatskoj važnost inovacija nije dovoljno prepoznata zbog nepostojanja inovacij
sustava, što bi se trebalo promijeniti kroz jednu od ključnih gospodarskih strategija
ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak
Krešimir Sočković
[email protected]
I
mamo li dovoljno dobrih projekata
u koje bismo mogli
uložiti sredstva iz europskih fondova, možemo li
sufinancirati ostatak njihove vrijednosti i imamo
li kapacitete da te projekte dovedemo do kraja? Oko tih pitanja su se
lomila koplja na Tjednu
EU fondova koji su prošli
tjedan organizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a te
druge institucije uključene u sustav upravljanja i
kontrole korištenja EU
sredstava, kao i Hrvatska
gospodarska komora i veleposlanstva Francuske,
Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske i Mađarske.
Nedostaje
ulaganja u ljude, a
i istraživači i tvrtke
su slabo povezani,
ocjenjuje Tomislav
Smolić iz Agrokora
Ako je vjerovati ministru regionalnog razvoja i fondova EU-a Branku Grčiću, ni jedan euro
iz EU fondova ne bi trebao ostati neiskorišten.
“Trenutačno se provode i pokrenuti su postupci
javne nabave ili su u procesu ugovaranja projekti
vrijedni oko 775 milijuna
eura, koji će se financirati preostalim sredstvima
pretpristupnih
fondova
i već alociranog novca
strukturnih fondova EUa”, istaknuo je Grčić.
Prema ministrovim riječima odabir sektora koji
su nam prioritetni (programming) je u Hrvatskoj već u visokoj fazi
pa je Europskoj komisiji
na evaluaciju predan nacrt partnerskog sporazuma, čiji bi konačni prijedlog trebao biti dovršen do
travnja. Operativni programi predat će se Europskoj komisiji sredinom
srpnja, a prvi natječaji za
sredstva za 2014. godinu mogu se očekivati potkraj ove i početkom iduće godine. U Ministarstvu
dodaju kako se paralelno
pripremaju i projekti koji
će kandidirati za ta sredstva čija je ukupna vrijednost oko 1,1 milijarde
eura.
Klasteri - put do
konkurentnosti
Inovacije pridonose konkurentnosti gospodarstva
i gospodarskom rastu, kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
“U Hrvatskoj važnost inovacija nije dovoljno prepoznata zbog nepostojanja inovacijske politike
i neučinkovitog inovacijskog sustava, što bi se
trebalo promijeniti kroz
jednu od ključnih gospodarskih strategija - Inovacijsku strategiju”, istaknuo je Vrdoljak.
Jedan od najvećih problema je udio realnog sektora u ulaganjima u razvoj
i istraživanje, koji kod nas
iznosi oko 40 posto, dok
je prosjek EU-a 54 posto. Zabrinjava i činjenica da je prema podacima
u 2011. godini glavnina
novca, oko 73 posto, namijenjenog istraživanjima i razvoju, utrošena na
plaće istraživača, a samo
1,4 posto na tehnologijska
istraživanja.
Strategije moraju pokazati što i gdje činiti i u kojim područjima i
nišama možemo posta-
ti konkurentni, smatra
Marija Rajaković, načelnica Sektora za programe i projekte EU-a
Ministarstva gospodarstva. “Potrebno je potaknuti inovacijske potencijale, no važno je osigurati
i povoljno financiranje tih
projekata i pri tome iskoristiti pomoć institucija”,
ističe ona.
Put do tržišta je kroz
klastere na kojima već radimo i oni su alat, metoda
i struktura preko koje možemo pristupiti sredstvima koja inače ne bismo
mogli dobiti, naglašava
Damir Novinić, direktor
Agencije za investicije i konkurentnost. “Do
sada smo inicirali osnivanje 12 klastera i znamo što treba raditi i na što
se treba fokusirati”, kaže
Novinić.
Klasteri su dobar način kako upravljati, financirati, raditi i biti kon-
19
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( 775 mil €
teški projekti koji se provode ili ugovaraju
k naprijed
ske politike i neučinkovitog inovacijskog
- Inovacijsku strategiju, istaknuo je
li više od 300 inovatora
s više od 1000 inovacija. Promocija nije dovoljna jer nam treba komercijalizacija proizvoda, pa u
Davor Visnjic/PIXSELL
Ni jedan euro iz
EU fondova ne
bi trebao ostati
neiskorišten, ističe
ministar Branko
Grčić
kurentan, smatra Gilles
Le Cocguen iz francuskog Banque Publique
d’investissementa. “No
treba biti svjestan kako financiranje iz EU fondova
nije dovoljno za provedbu projekata. Projekti koji
se više financiraju iz privatnih izvora uvijek imaju
veći potencijal na tržištu.
EU financiranje ne rješava problem nego mu samo
pomaže da bude riješen”,
upozorava Le Cocguen.
Inovacije treba
komercijalizirati
Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i
tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore, dodaje kako Komora
inovatorima ili tvrtkama
ne pomaže samo u pronalasku novca nego i na putu
prema tržištu. “U prošloj
godini smo na šest specijaliziranih sajmova odve-
okviru sajmova osiguravamo sastanke inovatora čije su inovacije spremne za komercijalizaciju
s potencijalnim partnerima. Pola tvrtki koje su sudjelovale na njima dogovorilo je nekakav oblik
poslovne suradnje”, kaže
Tajana Kesić Šapić.
Agrokor traži inovatore diljem svijeta preko posebne platforme otvorene
i domaćim inovatorima,
kaže Tomislav Smolić,
izvršni direktor Sektora
istraživanja i razvoja te
tvrtke. “No u nas nedostaje ulaganja u ljude, a i
istraživači i tvrtke su slabo povezani”, upozorava
Smolić.
Jean Jacques Bernardini iz Alsace Innovationa ističe kako svi
poduzetnici u svijetu imaju iste probleme - globalizaciju i deindustrijalizaciju. “Iskustvo moje regije
jest da možemo napraviti strategiju što raditi. No
potrebna je politička hrabrost da se donese odluka u koji sektor ulagati, a
kojeg se odreći. Strategije moraju biti i podložne
promjenama, a sredstva
koja imamo moramo koristiti učinkovito”, zaključuje Bernardini.
( više od 1000 inovacija
lani na sajmovima predstavilo 300 hrvatskih inovatora
Energetska učinkovitost
Zgrade su najveći potrošači energije i u središtu
su politike energetske
učinkovitosti EU-a. One
u nas troše čak 42 posto
energije i tu su moguće
velike uštede uz pomoć
EU fondova.
Do sada se u Njemačkoj energetski obnovilo
samo jedan posto zgrada, a
cilj nam je da u sljedećem
razdoblju to povećamo na
dva posto, ističe Patrick
Schumacher iz Fraunhofer
Institutea. “Najveći problemi su troškovi i financiranje. Projekt postaje isplativ za 20 godina tako da je
povrat investicije zapravo
najveći problem. Energenti još nisu toliko skupi da bi
se to značajno isplatilo, a i
mnogi ljudi, posebice stariji, radije ulažu svoj novac
u neke druge stvari”, upo-
zorava Schumacher. Ministarstvo graditeljstva priprema projekte kojim će se
krenuti u ulaganja u zgrade kako bi se smanjila po-
trošnja energije, najavljuje
Irena Križ Šalentić, voditeljica Službe za energetsku učinkovitost u graditeljstvu i obnovljive izvore
energije tog ministarstva.
“U ovaj projekt smo ušli
sveobuhvatno i ne samo
u jeftiniju i brže isplativu tehnološku obnovu, jer
smo željeli potaknuti građevinski sektor”, naglašava Irena Križ Šalentić.
Održivi projekti u vodnom sektoru
Ugovorom o pristupanju Hrvatske EU-u do
kraja 2018. godine Hrvatska se obvezala izgraditi mrežu odvodnje
i pročistače za sva naselja s više od 15.000 sta-
novnika i osigurati pitku
vodu za svako naselje s
više od 50 stanovnika. U
te projekte trebalo bi se
sliti bar tri milijarde eura i
još nešto manje bi trebalo
osigurati iz domaćeg proračuna, i to u jednakom
omjeru lokalne samouprave, države i Hrvatskih
voda. Svim projektima
u vodnom sektoru želja je dobiti infrastrukturu uz što manje troškova
za korisnike, kaže Robert
Kartelo, voditelj Sektora
za projekte sufinancirane sredstvima EU-a u Hrvatskim vodama. “U ove
velike projekte ušli smo
prije tri godine i tek se
sada vide rezultati”, ističe Kartelo. U Nizozemskoj se pokazalo kako je
važna financijska isplativost projekata na duge
staze, kaže Peter Hermans
iz tvrtke Witteveen+Bos.
“To je kao kad odlučujete
o kupnji automobila: važ-
no je uzeti sve parametre i izračunati koliko će
vas njegovo održavanje
koštati prije nego što budete mogli kupiti novi”,
upozorava Hermans. Edo
Dijkman iz nizozemskog državnog servisa za
upravljanje vodom i zemljištem dodaje kako je
važno da se u odluke o
projektima ulazi zajedno s
poduzetnicima i lokalnim
vlastima jer će oni te usluge koristiti i plaćati ih.
Pametni prometni sustavi
Razvitak inteligentnih,
održivih i integriranih
sustava prometa s niskim
udjelom ugljičnog dioksida glavni je cilj investicija u razvoj prometa. No
teško je ulagati u taj sektor ako nemamo prometnu
strategiju, upozorava glavni kooridator Saveza za željeznicu Slavko Štefičar.
“Mnogi ljudi još uvijek ne
razumiju kako stvari funk-
cioniraju. Nema ad hoc nominacije projekata. Graditi
možemo što želimo samo u
skladu s potrebama i dokumentima koji moraju postojati na svim razinama”,
kaže Štefičar. Davor Brčić s Fakulteta prometnih
znanosti dodaje kako nam
je nužna revizija Prometne
strategije. “Prometne studije su zastarjele, neažurirane su i nisu u skladu s po-
trebama. Mnogih podataka
nemamo, a nismo ih ni harmonizirali niti učinili javno
dostupnima”, kaže Brčić.
Projekti u ovom sektoru
mogu biti samoodrživi ali
i dobivati subvenciju države, naglašava Richard Harding, savjetnik za Hrvatsku
o EU kohezijskoj politici u
Ujedinjenom Kraljevstvu
Velike Britanije i Sjeverne
Irske. “Hrvatska ima fanta-
stičnu mrežu cesta i sada se
možete koncentrirati na nešto drugo. Morate biti svjesni da je potencijal razvoja u EU fondovima. Imate
priliku kao nikada prije, a
vjerojatno i nikada poslije, da razvijete željezničku
mrežu”, naglasio je Harding.
Programi razvoja sela
Programom
ruralnog
razvoja Hrvatske od
2014. do 2020. koji slijedi nakon IPARD programa, europski novac uz
domaće sufinanciranje i
dalje će se ulagati u modernizaciju gospodarstava i proizvodne kapacitete ali i projekte kojim
se poboljšavaju uvjeti života na selu. Najviše
problema ovog sektora u
korištenju novca iz europ-
skih fondova bilo je zbog
pogrešaka u postupku javne nabave, kaže Saša Bukovac, pomoćnik direktorice Centra za EU HGK-a.
“Postoje dva projekta od
čijeg odobrenja su protekle već tri godine, no zbog
toga što unatoč ponavljanju nije prošao proces javne nabave, moguće je da
će isteći rok u kojem će
se novac za ovaj projekt
moći povući”, ističe Bukovac. U zadnjih 10 godina u Mađarskoj smo pokušali dovesti EU regulativu
na naše tržište, ističe Miklós Maácz iz mađarskog
Ministarstva ruralnog ra-
zvoja. “Rezultat toga je
vrlo kompliciran sustav u
kojemu se je teško snaći.
Želimo seljacima u sljedećem razdoblju olakšati
sudjelovanje na natječajima. Važno je i savjetovati
poljoprivrednike no to ne
mogu činiti ljudi u agencijama i uredima. To se
mora raditi izravnim kontaktom na lokalnoj razini”, naglašava Maácz.
20 EUROGLAS
*vijesti
Nezaposlenost u
Grčkoj
Grčki statistički ured objavio je kako je tamošnja
stopa nezaposlenosti u studenom 2013. godine iznosila 28 posto i više je nego
dvostruko veća u odnosu
na prosjek eurozone u istome mjesecu. Drugim riječima, u Grčkoj, u kojoj je
tržište rada u velikim problemima, u studenome je
bez posla bilo gotovo 1,4
milijuna ljudi, a u eurozoni 19,2 milijuna ljudi.
Od 2008., kada je započela kriza, u Grčkoj se stopa
nezaposlenosti više nego
utrostručila.
Suzbijanje prevara s
PDV-om
U okviru jačanja borbe
protiv poreznih prijevara EU namjerava sa susjednim zemljama proširiti suradnju kad je riječ o
PDV-u. Taj porez na promet robom i uslugama jedan je od glavnih izvora
poreznih prihoda država i
njime se u članicama EU-a
svake godine ubere više od
700 milijardi eura. Međutim, svake godine gotovo
petina potencijalnih prihoda od PDV-a u EU-u ostaje
neubrana, objavila je Europska komisija. Izračuni
pokazuju da u 2011. nije
plaćeno oko 193 milijarde
eura poreza na dodanu vrijednost, barem djelomično zbog prijevara u vezi s
PDV-om i utaje poreza.
Škotska gubi funtu?
Ministar financija Ujedinjenog Kraljevstva Velike
Britanije i Sjeverne Irske
George Osborne izjavio
je da će Škotska, ako otprilike četiri milijuna njenih građana starijih od 16
godina na referendumu 18.
rujna izglasuju neovisnost,
izgubiti njihovu zajedničku valutu. U govoru koji je
održao u u Edinburghu u
sklopu britanske kampanje
za zadržavanje Škotske u
Ujedinjenom Kraljevstvu,
Osborne je kazao kako
funta nije imovina pa da se
dijeli između dvije zemlje
nakon raspada “kao da se
radi o kolekciji CD-ova”.
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( sa 283 projekta ( 80 mil €
sudjelovale hrvatske organizacije u FP7
vrijednost ugovorenih projekata
Obzor 2020.
Znanošću protiv krize
Okvirni program, čiji proračun iznosi gotovo 80 milijardi eura, financijski je instrument EU-a za
provedbu Unije inovacija – inicijative perjanice u okviru strategije Europa 2020 za pametan,
održiv i uključiv razvoj
Boris Odorčić
[email protected]
dina, potiče se mobilnost
hrvatskih istraživača, dolazak stranih istraživača u
hrvatske institucije te reintegracija domaćih istraživača nakon boravka u
inozemstvu.
I
novatori,
posebice u malim i srednjim tvrtkama, te
istraživači i znanstvenici u raznim institucijama
mogu se prijaviti na novi
Okvirni program Europske unije za istraživanje
i inovacije Obzor 2020.
za razdoblje od 2014. do
2020. godine.
Okvirni program, čiji
proračun iznosi gotovo
80 milijardi eura, zapravo
je financijski instrument
EU-a za provedbu Unije
inovacija – inicijative perjanice u okviru strategije
Europa 2020 za pametan,
održiv i uključiv razvoj.
Njome se želi ojačati položaj Europe i njena konkurentnost na svjetskom
tržištu u području istraživanja i razvoja. Krajnji
pak cilj je ubrzavanje eko-
Hrvatska će biti
snažnija proizvodna
zemlja tek kada će
imati više inženjera,
kaže Davor Pavuna
nomskog rasta i stvaranja
novih radnih mjesta ulaganjem u znanost i istraživanje, njihovim povezivanjem s tržištem rada te
stvaranjem inovacija koje
pozitivno utječu na kvalitetu života.
Štednja se ne odnosi
na znanje
Neven Mimica, povjerenik Europske komisije
za zaštitu potrošača, prilikom predstavljanja programa istaknuo je kako
mnogi smatraju da zbog
gospodarske krize valja štedjeti. Europska ko-
misija, dodao je, u načelu se slaže s time, ali ne
kada se štednja odnosi na
znanje. “Jer bez ulaganja
u znanje nema istraživanja i inovacija. A bez toga
nema napretka te otvaranja novih radnih mjesta i
bolje konkurentnosti zemlje”, naglasio je dodavši kako za Hrvatsku, kao
novu članicu EU-a, program nudi brojne prilike i
mogućnosti za koje vjeruje da će ih hrvatski znanstvenici, istraživači i inovatori znati prepoznati i
iskoristiti. Posebice s obzirom na pozitivna iskustva njihova dosadašnjeg
sudjelovanja u Sedmom
okvirnom programu (FP7
- program EU-a za istraživanje i tehnološki razvoj
od 2007. do 2013. godine). Naime, hrvatske organizacije u FP7 sudjelovale su sa 283 projekta,
najviše u područjima
istraživačkog potencijala, zdravlja, pojedinačnim
stipendijama za znanstvenike, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te transportu. Top
pet hrvatskih organizaci-
Pomoć iz prvih redova
Program konferencije povodom početka Obzora 2020. u
predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
nakratko je prekinut jer je pozlilo članici mješovitog zbora Filozofskog fakulteta. Djevojka je pala u nesvijest, a
u pomoć joj je odmah pritekao ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović te potom i drugi uzvanici. Ministar i njegovi pomagači djevojku su iznijeli van
te joj je je vrlo brzo pružena medicinska pomoć. Staša
Skenžić, moderator konferencije, kazao je kako se njezino stanje popravilo. Stoga je ubrzo nastavljen program
konferencije koju su organizirali Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta, Agencija za mobilnost i programe
Europske unije, Poslovno-inovacijska agencija Hrvatske
BICRO te Europska poduzetnička mreža.
ja po sudjelovanju u tom
programu su Institut Ruđer Bošković i zagrebački Fakultet elektrotehnike
i računarstva, zatim riječki i zagrebački medicinski
fakulteti te tvrtka Genos
za vještačenje i analizu.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović naglasio je
kako je Hrvatska u ime
nacionalnog doprinosa za
FP7 uplatila 48,9 milijuna
eura iz državnog proračuna. Istovremeno, ustanove iz Hrvatske ugovorile su projekte u ukupnoj
vrijednosti od 80 miliju-
na eura. “Dakle, privučen
je čak 31 milijun eura više
sredstava nego što je u taj
program uplaćeno“, kazao
je Jovanović dodavši kako
znanost može trajno i kvalitetno izvući Hrvatsku iz
gospodarske krize.
Također, napomenuo
je Jovanović, Hrvatskoj je
pripala čast da je upravo
100. projekt, u vrijednosti
sedam milijuna eura koji
je odobren u okviru programa Marie Sklodowska
Curie, dodijeljen domaćoj znanstvenoj zajednici.
Projektom, koji će se provoditi u sljedećih pet go-
Mobilizirati mlade
Jovanović je istaknuo i
važnost projekta BIO centra, jedinstvenog inkubacijskog centra za bioznanost i biotehnologiju u
regiji koji je financiran s
oko 140 milijuna kuna iz
pretpristupnih EU srdstava. Cilj projekta je osnažiti veze između istraživača
i industrije kako bi rezultati istraživanja mogli biti
usmjereni razvoju gospodarstva.
Primjer
uspješnog
projekta je i Glowbrain
profesora Srećka Gajovića koji istražuje mogućnosti oporavka moždanih
stanica nakon teških oštećenja pomoću matičnih
stanica. Gajović u tome
surađuje sa svjetski priznatim znanstvenim institucijama, među kojima
su Sveučilište u Lundu te
Max Planck institut za neurološka istraživanja.
Davor Pavuna, svjetski priznati hrvatski
znanstvenik, naglasio je
da za Obzor 2020., kao
i za druga sredstva koja
se nude Hrvatskoj, treba više mobilizirati mlade ljude, a posebice da
upišu inženjerske fakultete. “U Hrvatskoj se 52
posto srednjoškolaca odlučuje upisati na neki od
društvenih, a tek 24 posto
na inženjerske fakultete.
Hrvatska će biti snažnija proizvodna zemlja tek
kada bude imala više inženjera. Oni su ključ Hrvatske”, zaključio je Pavuna.
MERIDIJANI 21
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
Die Presse - analiza stanja u Hrvatskoj
Pogled u svijet
Du(b)lja kriza zbog EU-a
Rizik i
privredni
rast
P
ovećan broj nezaposlenih, veliki dugovi i dugoročno loša perspektiva
pokazuju da se za klimavu novu članicu pristupanje Europskoj uniji još
nije isplatilo”, objavio je
austrijski
konzervativni dnevnik Die Presse u
analizi stanja u Hrvatskoj
nakon što je ona postala članica Europske unije. “Serija loših vijesti za
Hrvatsku ne prestaje ni u
Die Presse ističe
kako nam se BDP
od 2008. smanjio
za 12 posto, a
strane izravne
investicije pale za
80 posto
novoj godini”, stoji u Die
Presseovu članku pod nazivom Umjesto rasta, još
dublje u krizu. Austrijski
dnevnik pritom ukazuje na težak problem nezaposlenosti i na to da svaka druga mlada osoba u
Hrvatskoj nema
posao.
K
tomu navodi
da
g o s p o d a rska kriza u
nas traje već
šest godina. Bez veselja i velikih očekivanja
Hrvati su pristupili EU-u,
a ulazak u Uniju zasad joj
je donio “samo produljenje krize”, piše Die Presse.
Austrijski dnevnik naglašava i kako su u nas izostala velika ulaganja poput onih koja su se 2004.
nakon ulaska u Europsku
uniju dogodila primjerice u Poljskoj ili Slovačkoj. Uz to, nakon ulaska
u EU Hrvatskoj je otežan
izvoz u Bosnu i Hercegovinu te Srbiju, objavio je
Tportal. “Investitori koji
su htjeli poslovati u Hrvatskoj odavno su tamo i
došli, no mnogima se nije
svidjelo ono što su vidjeli
- samo promjenom zakona ne može se boriti protiv korupcije i komplicirane birokracije”, navodi se
u članku. Die Presse ističe da se bruto domaći pro-
izvod
od početka
krize 2008. smanjio za
12 posto, a strane izravne investicije “za čak 80
posto”. Stoga se u tekstu
prognozira kako bi najnovija članica Europske unije tek u ovoj godini mogla
zabilježiti minimalan rast.
No prognoza rasta smanjena je sa 1,3 posto na
0,2 posto.
Problematičan je i državni proračun zbog smanjenih poreznih prihoda,
a Europska unija pokrenula je postupak EDP
(Excessive Deficit Procedure) zbog prevelikog
deficita Hrvatske. Na kraju se još ističe kako će se
zbog krpanja proračunske
rupe rezati subvencije državnim tvrtkama, povećati porezna presija, uzeti
dio novca iz mirovinskog
fonda te rezati zdravstvo
i pomoć nezaposlenima.
(B.O.)
Stopa nezaposlenosti u SAD-u najniža u pet godina
Otvoreno 113.000 novih
radnih mjesta
S
topa nezaposlenosti u Sjedinjenim
Američkim Državama u siječnju je iznosila 6,6 posto bilježeći pad
i treći mjesec zaredom,
te je najniža od listopada
2008. kada je iznosila 6,1
posto, podaci su analitičara iCapitala.
Udio zaposlenih osoba u ukupnoj radnoj snazi uvećan je s prosinačkih
62,8 posto na 63 posto u
siječnju. Od gotovo 314
milijuna ljudi, na koliko se procjenjuje ukupan broj stanovnika SADa, bez posla je u siječnju
bilo 10,2 milijuna Amerikanaca. U prvome ovogodišnjem mjesecu, navodi se u izvješću američkog
ministarstva rada, poslodavci u SAD-u otvorili
su 113.000 novih radnih
mjesta.
Broj osoba koje su zaposlene u proizvodnim
djelatnostima povećan je
za 21.000, dok je broj zaposlenih u maloprodaji
smanjen za 12.900. Rast
broja zaposlenih osoba za
48.000 bilježi i građevinski sektor. Zbog dobrih
ekonomskih podataka i
smanjene stope nezaposlenosti čelnici Feda u prosincu su po prvi put odlučili
smanjiti poticajnu monetarnu mjeru, tj. program
kupnje obveznica, za 10
milijardi dolara, na 75 milijardi mjesečno. U siječ-
nju pak američka središnja
banka to je učinila drugi
put smanjivši ubrizgavanje tog svježeg novca na
financijska tržišta za dodatnih 10 milijardi dolara,
na 65 milijardi dolara mjesečno. Smanjenje tog poticajnog programa koji podržava rast cijena dionica
i drugih rizičnijih ulaganja
već je dovelo do povlačenja kapitala s nekih tržišta.
Posebice onih u razvoju, kao i u državama koje
tresu političke krize poput
Argentine, Turske ili Ukrajine. (B.O.)
dr. Uroš Dujšin
K
ao pojam, rizik je uvijek
imao problema
s imidžom. Obično ga se
povezuje s kockarima ili,
u novije doba, s preplaćenim i neodgovornim ban-
cima i razdobljima; u igri
su odgoj, okolina i iskustvo. Istraživanja pokazuju da su obrazovani i bogatiji ljudi smioniji. Isto
vrijedi i za muškarce, ali
ne u genetičkom smislu.
Istraživanja su pokazala
da su primjerice u Austra-
gođenim krizom čak i čitavo desetljeće nakon toga
bili neskloni posjedovanju dionica. Osobne nevolje pojedinaca mogu, međutim, objasniti polovinu
varijacije u broju dionica u
vlasništvu. Ostatak autori
studije pripisuju “promjenama u uvjerenjima i preferencijama” koje, međutim, nije lako izmjeriti.
Povećani oprez
Ti se rezultati slažu s rastućim brojem istraživanja koja povezuju sklonost
riziku s proteklim emocionalnim traumama. Tako
su neke studije ustanovile da su prirodne nepogode - poput tsunamija koji
je 2004. pogodio Jugoistočnu Aziju ili vojnih sukoba, primjerice korejskog
rata - kod njihovih žrtava
karima, koji su svjetsku
privredu gurnuli u provaliju. No privredni bi rast,
na dugi rok, bio onemogućen bez ljudi koji su
voljni uložiti sve što imaju kako bi osnovali poduzeće ili proširili postojeće.
Spremnost na preuzimanje rizika u bogatim je zemljama odnedavno na zabrinjavajuće niskoj razini:
broj novih poduzetnika,
novih radnih mjesta i novoosnovanih poduzeća,
kao i iznosi privatnih investicija, na niskim su granama.
Životinjski nagoni
Usprkos tome što je sklonost riziku bitna za privrednu aktivnost, ekonomistima je bilo teško
odrediti njene determinante. Umjesto toga, ograničavali su se na citiranje zgodne ali nedorečene
krilatice Johna Maynarda Keynesa o “životinjskim nagonima”; no najnoviji napredak na polju
biheviorističke ekonomije unosi promjene i u pogledu toga. Spremnost na
preuzimanje rizika uvelike
se razlikuje među pojedin-
liji tinejdžerke u ženskim
školama manje sklone riziku od djevojaka u onim
mješovitim, što je možda
zbog nepostojanja “kulturno uvjetovanih normi i
vjerovanja o prikladnom
načinu ponašanja žena”.
Povijest financija pojedinca također može imati utjecaj na spremnost
preuzimanja rizika. Analize financija američkih
kućanstava od 1960. do
2007. pokazuju da su ljudi
koji su ranije postizali visoke prinose na burzi čak
i godinama kasnije iskazivali veću sklonost riziku.
No zato se čini da izloženost ekonomskim poremećajima smanjuje sklonost
ljudi za preuzimanje rizika, bez obzira na njihove
vlastite gubitke. To je zaključak studije krize u Finskoj s početka 1990-ih,
kada je uslijed krize BDP
pao za 10 posto, a nezaposlenost porasla s tri na 16
posto. Autori su tako mogli proučiti izbor investicija ljudi pogođenih finskom
krizom. Analizom niza parametara ispalo je da su
ljudi zaposleni u industrijama i regijama jače po-
Povijest financija
pojedinca također
može imati utjecaj
na spremnost
preuzimanja rizika
izazvale povećani oprez
dugi niz godina. A izgleda
da isto vrijedi i za financijske traume. To je ustanovila analiza jednog talijanskog instituta na temelju
investicija nekoliko stotina
klijenata jedne velike talijanske banke u 2007. i u
2009., dakle prije i nakon
sloma globalnih tržišta vrijednosnicama. Autori su
klijente pitali i o njihovom
stavu prema preuzimanju
rizika te im dali da igraju
igricu u kojoj su mogli dobiti malenu ali zajamčenu
nagradu ili se kockati za
znatno veći dobitak. Tako
izmjerena nesklonost riziku naglo je porasla nakon
sloma, čak i kod investitora koji nisu izgubili na burzi. Otuda i zaključak da je
reakcija na financijsku krizu bila manje u funkciji gubitaka na burzi, i da
je bila sličnija onim ranije
poznatim panikama.
22 HRVATSKA & REGIJA
*vijesti
BiH prodaje hotel
Đuro Salaj
Vlada Federacije BiH
dala je suglasnost Agenciji za privatizaciju FBiH
da pokrene postupak za
prodaju nekadašnjeg sindikalnog odmarališta bosanskohercegovačkih rudara, hotela Đuro Salaj
u Gradcu kod Ploča. Hotel površine 8957 četvornih metara prodat će se na
dražbi uz početnu cijenu
od 4.250.000 eura. Kupac
je dužan od Ministarstva
pravosuđa Republike Hrvatske osigurati izuzimanje od zabrane raspolaganja nekretnina u skladu s
Uredbom o zabrani raspolaganja nekretnina na teritoriju Hrvatske i Odlukom
o izuzimanju od zabrane
raspolaganja nekretninama u Hrvatskoj pravnih
osoba sa sjedištem u Sloveniji, BiH i Makedoniji.
Končar se vraća
Končaru
Postignut je dogovor da se
niskopodni električni vlak
koji su Željeznice FBiH
kupile u Končaru potkraj
2008. godine za 5,3 milijuna eura i koji je prometovao samo osam mjeseci, a za koji do sada nije
plaćen ni jedan euro, vrati hrvatskom proizvođaču, kažu u Ministarstvu
prometa i komunikacija FBiH. Kako se saznaje, Končaru će biti podmiren dug za ono razdoblje
u kojem je vlak prometovao, ali se iznos ne spominje. Inače, Željeznice BiH
Končaru duguju 12 milijuna eura.
Somuni osvajaju svijet
Sarajevska pekarska industrija Klas lani je izvezla
3,3 milijuna komada somuna. Kontinuirani rast
prodaje duboko zamrznutog somuna zabilježen je u
Danskoj, Švedskoj, Hrvatskoj, Francuskoj, Austriji,
Njemačkoj, Velikoj Britaniji i SAD-u. Lani se u
prodaju somuna uključio i
jedan od najvećih trgovačkih lanaca smrznute hrane
u Francuskoj, Thiriet. U
Klasu ove godine očekuju rast izvoza od 30 posto.
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( 78% vlasnika ino kapitala
uvjete u BiH ocjenjuje lošim
Eksplozivno stanje u Bosni i Hercegovini
Bijela knjiga i crne slutnje
Znatan je pad inozemnih investicija zabilježen u prošloj godini, tvrdi guverner Centralne banke
BiH Kemal Kozarić, to potvrđuju u Vijeću inozemnih investitora, a sadašnja događanja naroda
vjerojatno će promijeniti i donedavno optimistične najave i očekivanja vlasnika kapitala
Zdravko Latal
[email protected]
N
itko u Bosni
i
Hercegovini ne zna točno koliko je lani bilo inozemnih ulaganja jer su
podaci različiti. Jedinstveni su, međutim, podaci da je pad očigledan
i zabrinjavajući. Zabilježen je znatan pad izravnih inozemnih investicija i to jasno pokazuje da
svi investitori traže, prije
svega, političku sigurnost
i stabilnost u zemlji. To je
osnovni preduvjet za sve
one koji planiraju ulagati kapital. Imali smo istraživanja Svjetske banke
prema kojima je BiH na
83. mjestu po privlačnosti za inozemna ulaganja,
izjavio je novinarima Kemal Kozarić, guverner
Centralne banke BiH.
Prema podacima središnje banke, investicije iz
inozemstva u tri kvartala
prošle godine iznosile su
411 milijuna konvertibilnih maraka (KM), nešto
malo više od 200 milijuna eura. U zadnjih 10 godina iz inozemstva u BiH
uloženo je ukupno 11 milijardi KM. Njemačka je
danas uz Hrvatsku najveći vanjskotrgovinski partner. Ako ubrzo ne dođe
do smirivanja stanja u zemlji, sadašnji građanski i
radnički prosvjedi i ružna zbivanja zasigurno će
anulirati optimistične najave i očekivanja o rastu inozemnih ulaganja u
ovoj godini. AHK, ured
Njemačke vanjskotrgovinske komore u BiH,
ima saznanje da u BiH u
zadnjih 16 godina posluje više od stotinu tvrtki s
isključivo njemačkim ili
mješovitim
kapitalom,
ustvrdio je Alexander
Märdian, šef tog ureda. Komentirajući Bijelu
knjigu Vijeća inozemnih
investitora, ocijenio je
da zemlja ima velikih potencijala za ulaganja koja
čine kompanije u privatnom vlasništvu i kvalificirana radna snaga. Nažalost, Vijeće je u pravu kad
kritizira rad komplicirane
birokracije.
I tvrtke se žale na
korupciju
Osim njemačkih, u BiH
posluje 45 tvrtki s miješanim talijansko-bosanskim kapitalom, 30 iz Velike Britanije... U jednoj
nedavnoj anketi, uz sporu birokraciju najviše primjedbi inozemne kompanije upućuju na prisutnu
korupciju. Samo dva posto vlasnika inozemnog
kapitala je stanje u zemlji
i uvjete poslovanja prošle
godine ocijenilo kao dobre, 20 posto smatra da
su zadovoljavajući, a 78
posto ocjenjuje ih lošim.
Vijeće inozemnih investitora na promociji Bijele
knjige u 2012. i 2013. godini istaknulo je da inozemni investitori od vlasti
traže sigurnost ljudi i kapitala, jasne i provodljive
zakone te transparentnost
u njihovoj primjeni. Najveću prepreku radu predstavlja kompleksnost u
dobivanju građevinskih,
okolišnih i drugih dozvola, a slijede politička i pravna nesigurnost i
visoki porezi. Branimir
Muidža,
predsjednik
Upravnog odbora Vijeća inozemnih investitora, inače direktor Cementare Kakanj koja uspješno
posluje, izjavio je kako su
smanjena iznozemna ulaganja te da ona na godišnjoj razini iznose od 400
do 500 milijuna KM.
Bijela knjiga je vlastima prezentirala pregled
konkretnih prepreka s kojima se suočava privatni
sektor i investitori u BiH,
s konkretnim rješenjima
u području građevinskih,
radnih i boravišnih dozvola te registracije, zatim u unapređenju pravnih i regulatornih okvira
u što bi trebalo uključiti i inozemne investitore.
Iz entitetskih vlasti je odgovoreno da se u parlamentarnoj proceduri nalaze zakoni koji obvezuju
da se rješenja o registraciji tvrtki izdaju za pet,
a identifikacijski porezni
brojevi za tri dana.
Prednjače ruski
investitori
Prema podacima FIPA-e,
Državne agencije za promociju inozemnih ulaganja, u 2013. godini najviše investitora je dolazilo
iz Rusije, Velike Britanije, Austrije, Njemačke, Nizozemske, Hrvatske, Slovenije i Srbije.
Rusi su se lani, nakon što
su od OMV-a preuzeli 22
benzinske crpke, obveza-
li uložiti u taj posao oko
90 milijuna KM. Njemačka mljekarska industrija Zott u rujnu je otvorila
Najviše investitora
lani je dolazilo iz
Rusije, Britanije,
Austrije, Njemačke,
Nizozemske,
Hrvatske, Slovenije
i Srbije
pogone u Gradačcu u što
je uloženo oko 50 milijuna KM. Mljekara u Gradačcu je po kapacitetu
peta na Balkanu. U 2013.
godini otpočeli su radovi na izgradnji termoelektrane Stanari kod Doboja
u srpskom entitetu, a kad
se elektrana 2015. godine pusti u rad, proizvodit
će četvrtinu ukupne proizvodnje električne energije u BiH. Putem Kineske razvojne banke za te
poslove osigurano je 350
milijuna eura.
23
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( 221 € za dionicu ( na 500 mil €
Mercatora lani bio spreman platiti Agrokor
*vijesti
procjenjuje se Agrokorov prag rentabilnosti
Slovenske tvrtke na rasprodaji
Ubrzane vlasničke rokade
Zbog razduživanja mnoge tvrtke u Sloveniji prinuđene su rasprodati pozamašne dijelove
vlasničkog portfelja čije će se prave dimenzije znati otprilike za dvije godine
Franjo Kiseljak
[email protected]
Što spočitavaju Agrokoru?
Najgorljiviji protivnik prodaje Mercatora Marko Golob,
svojedobno važni član uprave agencije koja je trebala
upravljati državnim kapitalskim investicijama, rekao je
ovih dana u televizijskoj emisiji da ga brinu dugi rokovi plaćanja kakve prakticira Agrokor, a najviše činjenica
da je ruski Sberbank dao kredit kojim je Todorić isplatio
EBRD. Zašto se EBRD povlači iz Agrokora, pitao je Golob
da bi odmah potom poentirao: “Ako Agrokor vodi svoj financijski leasing kao operativni, sve pada u vodu. Agrokor u tom slučaju može izdržati eventualno do ljeta
2015. godine”.
J
oš uvijek dio slovenske javnosti
nikako ne želi da
se Mercator kao pojedinačno najveći poslodavac
u državi proda Agrokoru. Protivnici toga braka
spočitavaju Agrokoru da
je još veći dužnik od svoje preuzimateljske mete.
Neki idu tako daleko da
tvrde kako Agrokor uopće nema novca kojim bi
lje učiniti u zajedništvu s
Končarom koji je u prošlosti svoje generatore često prodavao u paketu s
turbinama Litostroja.
Nije Mercator
jedina tvrtka
koju su vlasnici
prinuđeni prodati
radi vlastitog
razduživanja
isplatio vlasnike Mercatora, krizom prinuđene na
prodaju jer su i sami toliko prezaduženi da su im
banke svaki budući kreditni respiro uvjetovale
dezinvestirajućim amputacijama.
Nije Mercator jedina
slovenska tvrtka koju su
vlasnici prinuđeni prodati radi vlastitog razduživanja. Domžalski Helios
koji ima u vlasništvu uz
ostale i tvrtku Chromos,
već je prodan austrijskom Ringu. Dio utrška
bit će preusmjeren u vidanje posljedica financijskog sloma dvaju holdinga Nadbiskupije Maribor
koji su zbog krize i megalomanskih poslova završili u stečajnom čistilištu
na užas 30.000 lakovjernih ulagača. Cimos, također radi razduživanja,
upravo dovršava postu-
pak prodaje tvrtke kćeri poznatog proizvođača
turbina – Litostroj Powera. Među ozbiljnim kupcima spominju se dva iz
Slovačke te domaći Kolektor iz Idrije koji bi Litostroj kupio u zajedništvu s Končarom. Kolektor
radi najviše za automobilsku industriju, ali bi se
rado okušao i u energetici. U Kolektoru su uvjereni da to mogu najbo-
Privikavanje na
strane vlasnike
Prošli tjedan istekao je rok
dostave obvezujućih ponuda i za Radensku. Njena 80-postotna vlasnica,
Pivovarna Laško, očekuje ponudu češkog Kofola
koji proizvodi i puni pića
na četiri tržišta, a sada bi
se proširio i na Balkan.
Špekulira se i o mogućem
zanimanju Coca-Cole, također i multinacionalke
Pepsi s kojom Radenska
surađuje od 1990. godine.
Ovih je dana NLB dobio
mandat za prodaju Trima.
Banke su već razvlastile
menadžere, a sprema se i
smjena Tatjane Fink koja
Trimo vodi od 1992. godine. Za tvrtku specijaliziranu za čelične zgrade, krovove i fasade, kontejnere
i zvučno-izolacijske sisteme zanima se irski Kingspan, najveći rival u fasadnim oblogama, te još
dva proizvođača iz branše, iz Finske i Belgije.
Ovo nije ni približno
zaokružen popis slovenskih tvrtki koje kao žrtve krize i lošeg upravljanja idu u novo vlasničko
preslagivanje. Prave dimenzije vlasničkih rokada znat će se otprilike
za dvije godine kada tzv.
loša banka počne prodavati tvrtke i udjele što ih
se upravo dovozi na deponij pod oznakom nenaplativa potraživanja. Slovenska javnost do tada će se
morati priviknuti i na vlasnike iz inozemstva.
Tajni pregovori u Beču
Da je bilo smjelosti u dovođenju
stranih investitora, Pivovarna Laško ne bi morala tužiti državu, odnosno njene institucije, za naknadu
učinjene štete. Lani je, naime, Pivovarna mogla dobiti za dionicu Mercatora 221 euro. Toliko je Agrokor u
osmom pokušaju prodaje Mercatora
nudio za njegovu dionicu. Ta je prodaja kao i one prije onemogućena.
U međuvremenu dionica Mercatora
otklizala je na 68 eura. U devetom
pokušaju prodaje Agrokor kao jedini
preostali kupac bio je spreman dati
120 eura. Cijeli posao zaglavio je u
Beču gdje se vlasnici Mercatora nikako ne mogu dogovoriti s kreditorima te tvrtke o podjeli utrška. Pivovarna Laško kao najveći vlasnik
htjela bi inkasirati sve što nudi Agrokor. Ne daju banke. Najtvrđe su Erste i Raiffeisen. Posao uvjetuju preusmjeravanjem 200 milijuna eura
kupnine u razduživanje Mercatora
te u podmirenje obveza prema njegovim dobavljačima. “Ne damo vam
izvući se iz vlasništva s ukupnim
utrškom, a da nama ostanu dubi-
oze”, kažu banke. Mercator ima financijskih obveza ukupno oko milijardu eura. O svemu tome danima
se pregovaralo u Beču. U pregovorima je sve vrijeme sudjelovao i Ivica
Todorić. Agrokorov prag rentabilnosti u Sloveniji procjenjuju na 500 milijuna eura. Ode li 200 milijuna eura
na plaćanje Mercatorovih dugova i
za obrtna sredstva, vlasnici mogu
dobiti za dionicu najviše 90 eura na
što oni zasad ne pristaju. Ne popuštaju ni banke vjerovnici. Rok za pregovore iznova je produljen do kraja
veljače. Što će se do tada dogoditi?
Kažu, sve je moguće – i kompromis
i propast devetog pokušaja prodaje. Za svaki slučaj Pivovarna Laško
potegnula je pravosudno uže. Želi
znati tko je spriječio lani da Pivovarna dobije za dionicu Mercatora 221
euro. I tko će podmiriti štetu?
Velike štete od leda
Nitko još ne zna kolike su
štete od posljednjeg ledoloma u Sloveniji. Premaše
li 210 milijuna eura Slovenija ima pravo koristiti
sredstva iz europskog mehanizma pomoći, izjavila
je premijerka Alenka Bratušek, napomenuvši da će
obnova svega porušenog
u šumama i voćnjacima,
elektroopskrbi, željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi trajati vjerojatno i niz
godina. Zbog porušenih
stabala nije prohodno oko
3000 kilometara šumskih
puteva. Naručene su satelitske snimke koje će pokazati razmjere šteta. Inače, vlada će brzo urediti
regulativu tako da radove
na obnovi može naručiti
izravnom ponudom.
Osujećeni planovi
Adris Grupe?
Vijest da je Adriatic Slovenica kupila iz stečajne mase Poteza Naložbe
tripostotni paket dionica
osiguravatelja Sava Re,
objavljena je uz objašnjenje da se time preteklo
Adris Grupu i Croatia osiguranje koji već drže 15
posto dionica Sava Re, a
žele taj udjel i dalje povećavati. Prijeđe li vlasništvo Adris Grupe 25 posto,
dolazi u pitanje udruživanje Adriatic Slovenice i
Save Re.
Uštede nagrizle 15
mostova
Na udaru kritika javnosti
te posebno izvoznog gospodarstva našlo se resorno ministarstvo za prometnu infrastrukturu koje
je više godina forsiralo
proračunske uštede tako
što je uporno smanjivalo sredstva za održavanje
prometnica. Posljedice takve “štednje” najprije su
se pokazale na mostovima. Zbog dotrajalosti zabranjen je prijelaz težim
kamionima preko čak 15
mostova na važnim regionalnim cestama, pa su putevi otpreme i dopreme
roba produženi i za 60 kilometara.
24 TURIZAM
*vijesti
Dobar početak
turističke 2014.
U siječnju su u jadranskim
turističkim odredištima i
Gradu Zagrebu zabilježena 89.802 turistička dolaska, što je 16,9 posto
više nego u istom lanjskom mjesecu. Pritom su
zabilježena 259.104 noćenja, 12,8 posto više, podaci su HTZ-a. Od ukupnog
broja dolazaka stranci su
ostvarili 50.431, što je porast od 23,7 posto u odnosu na siječanj 2013. Noćenja je bilo 144.813 ili 15
posto više.
Produljen rok za
Stubičke toplice
Za realizaciju zdravstveno-turističkog
projekta
Stubičke toplice prošao
je rok predviđen ugovorom iz 2008. godine, pa je
zato produljen rok za dovršetak tog projekta za 3,5
godina. Taj će se projekt
realizirati prema modelu
javno-privatnog partnerstva između tvrtke Sunce
Koncern i Krapinsko-zagorske županije. Cijela investicija teška je više od
74 milijuna eura, a predviđa izgradnju hotelskog
kompleksa sa svim pratećim sadržajima.
3D AR Visual Portal
osvojio turističkog
Oscara
U Ministarstvu turizma predstavljen je projekt 3D AR Visual Portal, koji je dobio nagradu
Ulysses Svjetske turističke organizacije, za inovacije u istraživanju i tehnologiji u turizmu. Projekt
su pripremili i realizirali stručnjaci iz hrvatskih
tvrtki DSP Studio i Momentum Studio, a realiziran je u Šibeniku. Riječ je
o mobilnoj aplikaciji uz
čiju pomoć (i naravno uz
uporabu AR koda koji je u
Šibeniku zasad dostupan
na tri mjesta) turisti mogu
dobiti brojne informacije
vezane uz turističku ponudu, kroz koju ih vodi 3D
lik Jurja Dalmatinca.
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( 54 brendirana hotela
postoje u Hrvatskoj (12% od ukupnog broja hotela)
Trendovi brendiranja hotela
Jesmo li za brendirane hotele
Premda brendirani hoteli diljem Europe i svijeta posluju bolje od nebrendiranih, hrvatski hoteli
još uvijek sporo prolaze kroz proces brendiranja
Sanja Plješa
[email protected]
P
rije ulaska Hrvatske u Europsku
uniju, rezultati raznih istraživanja ukazivali
su na to da naše hotelijerstvo dosta zaostaje za europskim. Kao jedan od razloga naveden je i podatak
da u našoj zemlji ne postoji dovoljno brendiranih
hotela. To znači, pojašnjavaju europski turistički stručnjaci, da još uvijek
hotelski lanci ne pronalaze
svoj interes za dolazak na
hrvatsko tržište.
Premda brendirani hoteli diljem Europe i svijeta
posluju bolje od nebrendiranih, hrvatski hoteli još
uvijek sporo prolaze kroz
taj proces, rečeno je na
prošlotjednoj
Međunarodnoj hotelijerskoj konferenciji Adria Hotel Forum. Pritom je istaknuto
kako i neki individualni hoteli (koji ne pripadaju nijednom hotelskom
lancu) dobrim poslovanjem i kvalitetnom ponudom mogu postati brend.
“U Hrvatskoj postoje 54
brendirana hotela, a ujed-
no je to 12 posto od ukupnog broja hotela. U Europi brendirani hoteli u
ukupnom broju hotela su-
Manjak brendiranih
hotela znači da
hotelski lanci na
našem tržištu još ne
nalaze svoj interes
djeluju sa 24 posto, pa
možemo istaknuti kako je
Hrvatska na pola puta do
sustizanja europskog prosjeka”, rekao je Ante Barić, predsjednik Uprave
londonske tvrtke Vestiga
Hospitality Consulting.
Dodao je kako individualni hotel može stvoriti vla-
stiti brend ili pak biti “pod
kapom” nekog od poznatih svjetskih hotelskih
brendova. No, postavlja
se pitanje žele li globalni
brendovi doći u Hrvatsku
i kakav interes vide u poslovanju u našoj zemlji?
Kako privući hotelske
lance
Takuya Aoyama iz
Hyatt Internationala je
rekao kako taj hotelski
lanac dolazi u destinacije koje su privlačne gostima koji vole odsjedati u njihovim hotelima.
“Unatoč
gospodarskoj
krizi Hyaat International
je protekle godine ostvario odlične poslovne rezultate. Oko 5500 soba
u našim hotelima nalazi
se na području Bliskog
istoka i Afrike te jugoistočnog dijela Europe”,
istaknuo je Aoyama. U
zemljama Srednje i Jugoistočne Europe već više
od 25 godina nalaze se i
hoteli iz hotelskog lanca
Best Western, a njihovi
se hoteli nalaze i u Hrvatskoj. “Već smo potpisali nove ugovore za otvaranje naših brendiranih
hotela u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, a posebno
smo ponosni na ugovor o
otvaranju hotela iz sastava Best Western u Prištini. Osim toga, ove ćemo
godine otvoriti drugi hotel u Albaniji, i to u Tirani”, rekla je Ivona Me-
issner iz tvrtke Best
Western Central Europe. Hoteli iz toga lanca u
Hrvatskoj se nalaze u velikim gradovima. Govoreći o stranim ulaganjima
u našu zemlju i pokušavajući odgovoriti na pitanje trebaju li u Hrvatskoj
poslovati brendirani ili
individualni hoteli, Ivona Meissner je istaknula
kako je ona protiv brendiranih hotela u svakoj
destinaciji. “Treba proanalizirati hrvatska turistička odredišta te nakon
toga zaključiti koje hotele treba obnoviti kako
bi bili privlačni međunarodnim hotelskim brendovima”, naglasila je
Ivona Meissner.
Druga najbolja destinacija u Europi
Zagreb postao viceprvak!
Na nedavno održanom
europskom
elektronskom izboru najboljeg
turističkog
odredišta
Zagreb je zauzeo drugo mjesto, odmah iza
Porta. Najbolju turističku destinaciju biralo se
elektronskim putem, a
na odluku glasača utjecale su turističke web stranice pojedinih odredišta,
članci i razni napisi u novinama i časopisima te
mišljenje turista na druš-
tvenim mrežama. Natjecanje je održala neprofitna organizacija European
Best Destinations putem
svog portala. Njeno je sjedište u Bruxellesu, a osnovana je s ciljem promicanja kulture i turizma. U
partnerstvu s turističkim
uredima iz europskih zemalja ta je organizacija
angažirana na promicanju boljeg razumijevanja
bogatstva,
raznolikosti
i kvalitete među grado-
vima u Europi. U natječaju uz Zagreb i Porto u
konkurenciji se nalazilo
još 18 gradova: Amsterdam, Beč, Berlin, Bar-
celona, Bergen, Budimpešta, Cannes, Glasgow,
Nicosia, London, Madeira, Madrid, Milano, Pariz, Prag, Rim, Stockholm
i Ženeva. Kako kažu u zagrebačkoj Turističkoj zajednici, tim se natječajem potiče izvrsnost, a
dobitnicima, turističkim
destinacijama,
popravlja se imidž. Inače, u zagrebačkom TZ-u iznimno
su zadovoljni postignutim
uspjehom hrvatske metropole čime se pokazuje da
ne samo struka nego i cjelokupna europska javnost
prepoznaje odlike Zagreba. (S.P.)
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( 1,44 mlrd kn ( 1,43 mlrd kn
neto dobit T-HT-a u 2013.
*vijesti
kapitalna ulaganja u 2013.
Poslovni rezultati T-HT-a
Manji i prihod i dobit
Kako bi promijenio trend pada poslovnih rezultata, T-HT namjerava intenzivirati ulaganja u
razvoj kompanije, ponajprije u razvoj infrastrukture i regionalno širenje poslovanja
Boris Odorčić
[email protected]
T
-Hrvatski Telekom u 2013. je
ostvario prihod
od 7,04 milijarde kuna,
T-HT pokreće i
dodatnu internu
transformaciju kako
bi tvrtka postala
još fleksibilnija i
naprednija
što je za 6,8 posto manje
u odnosu na godinu ranije. Na prihode je snažno
utjecala gospodarska kriza, kao i znatne promjene
regulative zbog usklađenja s Europskom unijom,
pogotovo kad je riječ o
smanjenju naknada za roaming. Istovremeno, neto
dobit T-HT-a iznosila je
1,44 milijarde kuna i bila
je za 15 posto manja u odnosu na 2012. godinu.
Usprkos tomu, T-HT
je zadržao vodeću poziciju na telekomunikacijskom tržištu Hrvatske u
svim segmentima poslovanja. Imao je više od 1,2
milijuna korisnika u nepokretnoj mreži, 2,3 milijuna korisnika u pokretnoj
mreži, 628.414 širokopojasnih maloprodajnih pristupnih linija te je pružao televizijske usluge za
390.775 korisnika.
Kapitalna
ulaganja
iznosila su 1,43 milijarde
kuna, što je povećanje od
20,8 posto, priopćeno je iz
Odjela za odnose s javnošću te kompanije.
Kako bi promijenio
trend pada poslovnih rezultata i osigurao dugoročnu vrijednost za dioničare, T-HT namjerava
intenzivirati ulaganja u
razvoj kompanije – ulaganjem u razvoj infrastrukture i regionalnim širenjem poslovanja.
Širenje na jugoistok
Zato T-HT predlaže da se
736.961.436 kuna ostvarene neto dobiti isplati dioničarima kroz dividendu,
što iznosi devet kuna po
dionici. Tako se predlaže
isplata 51,5 posto ostvare-
ne dobiti dioničarima, dok
se 48,5 posto dobiti reinvestira. Za reinvestiranje
je tako predloženo 694
milijuna kuna, za što će se
povećati temeljni kapital
kompanije. Valja naglasiti
kako je lani isplaćena dividenda od dobiti iz 2012.
iznosila 20,51 kunu po dionici. Vlasnicima paketa od 69 dionica T-HT-a
iz IPO-a (inicijalne javne
ponude) tada je isplaćeno
po 1415,16 kuna, dok bi
ove godine kroz dividendu dobili 621 kunu.
Davor Tomašković,
predsjednik
Uprave,
izjavio je kako T-HT planira pokrenuti značajnija
ulaganja u razvoj.
“Intenzivirat
ćemo
ulaganja u razvoj infrastrukture i podizanje kvalitete usluga te realizaciju potencijalnih prilika za
regionalno širenje poslovanja. Kako bismo snažnije iskoračili u regiju, uz
razmatranje potencijalnih
prilika za akvizicije, razmatramo i mogućnosti za
iskorak i u ponudi naših
usluga i proizvoda na tržištu Jugoistočne Europe”,
naglasio je prvi čovjek
kompanije. K tomu, T-HT
pokreće i dodatnu internu transformaciju kako bi
tvrtka postala fleksibilnija
i naprednija.
HGK vodi četiri domaće tvrtke na Mobile World Congress
Hrvatski startup-ovi u Barceloni
Hrvatska gospodarska
komora vodi startupove DaShef, Enfojer, Supra Control i DriveAngel na najveći svjetski
telekomunikacijski događaj Mobile World Congress koji se održava od
24. do 27. veljače u Barceloni, odlučeno je na
prošlotjednom finalu natjecanja Mobile World
Contest; Startup 4 Barcelona by HGK. DaShef je
projekt tvrtke Implementacija snova iz Zagreba. Riječ je o softverskom jelovniku za restorane i hotele,
a namijenjen je tablet-računalima s operativnim sustavom Android. Na Mobile World Congress putuje i
Enfojer, projekt također
zagrebačke tvrtke Foto pogon. Enfojer zapravo čine
aparat i oprema za razvijanje analognih fotografija
izravno sa zaslona mobitela, na kojemu se fotografije mogu obrađivati Fojom (projektom iste ekipe)
Sva četiri projekta
razvijena su u
Hrvatskoj i proizvod
su domaćeg razvoja
i znanja
- softverom za obradu fotografija na mobitelima.
Odlukom žirija u Barcelonu odlazi i Supra Con-
trol, projekt tvrtke Supra
net iz Zagreba, koji se sastoji od senzora i opreme
te softvera kojima se kontrolira rad i pristup opremi
u podatkovnim centrima.
Time se izbjegavaju greške i havarije koje uzrokuju gubitak podataka. Publika je glasovima put sajma
poslala i DriveAngel, projekt zagrebačke tvrtke Mo-
jAnđel. Radi se o aplikaciji za mobilne telefone koja
pouzdano prepoznaje sudar i o nesreći obavještava
pozivni centar ili osobu po
izboru korisnika te dojavljuje poziciju vozila i težinu sudara.
Sva četiri projekta u
potpunosti su razvijena u
Hrvatskoj - proizvod su
domaćeg razvoja i znanja.
Za predstavnike nagrađenih projekata HGK snosi
troškove smještaja tijekom
sajma te troškove ulaza i
kotizacije za Brokerage
Event - poslovne susrete
s drugim sudionicima tog
događanja, sastanke s potencijalnim klijentima koje
će dogovoriti prije odlaska na sajam. Cilj HGK-a
kao sponzora natjecanja je poticanje kvalitete
i kompetitivnosti mikro i
novoosnovanih IT tvrtki
(startup kompanija) kao
najživljeg dijela informatičke industrije. A posebice onih tvrtki čiji su proizvodi i usluge orijentirani
na telekomunikacijsku industriju. (B.O.)
Prezentacije
e-dozvola
Ministarstvo
graditeljstva i prostornog uređenja
prezentiralo je prošli tjedan djelatnicima upravnih
odjela Varaždinske, Međimurske i nekoliko drugih županija informatički
sustav e-dozvole. Sustav,
koji je stajao oko 1,4 milijuna kuna, pojednostavit
će i ubrzati izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola. Novim sustavom
smanjuju se ukupni troškovi gradnje, a povećava
se pravna sigurnost, povjerenje investitora i drugih subjekata u gradnju.
Brže do varalica
Ministrica socijalne politike i mladih Milanka
Opačić predstavila je aplikaciju SocSkrb koja je
početkom godine uvedena u centre socijalne skrbi. Aplikacija omogućava stvaranje jedinstvene
baze podataka korisnika
te, preko OIB-a, razmjenu podataka s institucijama poput Porezne uprave i MUP-a, kako bi se
smanjilo administriranje i
spriječilo protupravno korištenje prava na socijalnu
pomoć.
Certificiran kontaktni
centar
Osječkom
kontaktnom
centru Optima Telekoma
uručen je certifikat prema
europskoj normi za kontaktne centre EN 15838.
Osječki je centar tako postao prvi regionalni centar koji ispunjava zahtjeve
toga standarda. EN 15838
želi kreirati najbolju praksu koja će biti usmjerena
prema korisniku. “Kupci i korisnici danas su zahtjevniji nego ikad, a mi
nudimo rješenje s komunikacijskim alatima koji
su potrebni prodajnim
predstavnicima, agentima
i zaposlenicima kako bi
pružali učinkovite usluge
i povećali produktivnost”,
istaknula je Katarina Špoljarić, direktorica kontaktnog centra.
26 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Victor Sion
Nada grješnika
Verbum
Govoreći o grješnosti čovjeka zbog koje se osjeća bačen u
svijet, te o trajnoj ljudskoj potrebi za oproštenjem, Sion tumači važne dimenzije Božje ljubavi i praštanja te postupno
uči kako doći do čista srca i djetinjega počivanja u Očevu
srcu punu milosrđa, ljubavi i praštanja. Autor potiče da se
usudimo biti voljeni od Oca bezuvjetnom Božjom ljubavlju
koja unaprijed prašta i tako nas čuva od grijeha i zla. Nada
grješnika pripada nizu od četiri knjige pod naslovom Za
duhovni realizam.
Jaron Lanier
VI NISTE GADGET: MANIFEST
Algoritam
Računala i internet svoje korisnike sve više pretvaraju u
gomilu otuđenih, anonimnih jedinki ugrađenih u golemi umkošnicu. Ljudi su konzumacijom interneta, a naročito društvenih mreža, počeli zanemarivati sebe u realnoj verziji te
se prilagođavaju umjetno dizajniranom digitalnom modelu
samih sebe. Sebe definiramo gotovim odgovorima s Facebooka ili Twittera, a informacije skrpane od mnoštva fragmenata bez konteksta uzimamo za apsolutne istine, uz strahopoštovanje prema visokoj tehnologiji koja ih je omogućila...
Antonio Barišić
Srest ćemo se opet
Jesenski i Turk
Pisan jezikom kakvim govore njegovi junaci, jezikom generacije koja nije mogla birati ali je morala sudjelovati, ovaj
tekst insajderski progovara o onima za koje se obično
kaže kako su najveće žrtve rata: rođenima dovoljno rano
da budu spremni za uniformu i dovoljno kasno da uopće
razumiju zašto se oko njih ruše ljudi, kuće i države. Roman
opisuje mladost nekadašnjih dječaka na pragu muškosti
kojima bi danas, dvadesetak godina poslije, bilo lakše da
nema sjećanja.
Ljudmila Petruševska
Vrijeme noć
Naklada Ljevak
Ovaj roman prati borbu Ane Andrianovne koja kao glava
obitelji nastoji na okupu održati emotivno nestabilnu i financijski upropaštenu obitelj u ranim fazama postsovjetske Moskve. Pišući u prvom licu, Ljudmila Petruševska
roman predstavlja kao rukopis koji su članovi Anine obitelji
pronašli nakon njezine smrti, a u koji je ona pretočila frustracije i razgolićenu (ne)moć roditeljske uloge. Ana se
sve vrijeme bori i muči ne bi li pomirila snažnu ljubav prema obitelji i parazitski način života njenih članova.
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Automatizacija
Intea, Zagreb, www.intea.
hr. Tvrtka nudi sustave
automatizacije u industriji
i energetici. Sustavi nadzora i upravljanja: projektiranje,
inženjering,
programiranje i puštanje
u rad. Kontakt: Aleksandar Mihalyi, aleksandar.
[email protected], +385 1
3436213.
Metalne konstrukcije
Begić bravarski obrt, Zagreb, www.bravarijabegic.hr. Tvrtka nudi uslugu proizvodnje metalnih
konstrukcija i njihovih dijelova. Kontakt: Darko
Begić, [email protected], +385 95 9005589.
Transformatori i induktivne
komponente
ITS Components, Ludbreg,
www.its-components.hr. Tvrtka nudi usluge proizvodnje i razvoja
transformatora i induktivnih komponenata. Kontakt: Saša Vincetić, sasa.
[email protected], +385 42 306770.
Suradnja
MIAB, Šibenik, www.
miab.hr. Tvrtka proizvodi opremu od inoksa za
program čistih i otpadnih
voda, te nudi usluge rezanja, izrade, obrade, konstrukcija proizvoda od ne-
Fraktura
Stara je godina i na gradilištu nove zgrade s ekskluzivnim stanovima u Buenos Airesu nesnosno je vruće. Na vrhu zgrade
stanuje obitelj čuvara gradilišta Raúla Viñasa. Među mnoštvom ljudi na gradilištu vrzmaju se i pojave koje vide samo
Patri, najstarija kći obitelji Viñas, i njezina majka, ali one se na
njih ne obaziru previše. Već oko podneva gungula se smiruje
i u cijeloj zgradi ostaju samo duhovi i obitelj Viñas, koja priprema doček Nove godine. Kako pada noć, u središte pripovijedanja dolazi Patri, na čiju će sudbinu duhovi neobično utjecati.
maze za beton, epoksidne
i poliuretanske mortove i
mase za izravnavanje betona. Nudi dvokomponentna ljepila i mase za
zalijevanje elektronike.
Tvrtka nudi i ugradnju industrijskih i dekorativnih
podova, kiselootpornu zaštitu betona, te ugradnju
poliuretanskih i epoksidnih premaza vlastite proizvodnje. Kontakt: Silvije
Štetić,
[email protected], +385 1 3498592,
+385 98 278568.
Prototipovi
Protorapid,
Barcelona,
Španjolska, www.protorapid.com. Tvrtka se bavi
izradom prototipova za različite sektore (autoindustrija, električna oprema,
kozmetika,
farmaceutski proizvodi...). Kontakt:
Fran Querol, [email protected].
Suradnja
Silva, Umag. Tvrtka je zainteresirana za proizvodnju i zajedničko ulaganje u proizvodnji drvenog
asortimana za izvoz. Kontakt: Stanko Dobrila, [email protected],
+385 52 725800.
Plastični proizvodi
VM-Plast, Sveta Nedelja.
Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda za široku potrošnju i
specifičnih proizvoda za
ostale velike kupce tehnologijom brizganja, puhanja i ekstrudiranja.
Nude svoje usluge. Kontakt: Mladen Javor, [email protected], +385 91
3404963.
Bukova i jelova građa
ITS Kem podovi, Zagreb,
www.its-kem.hr. Tvrtka
prodaje epoksidne i poliuretanske podove i pre-
Kula
Promet,
Krasno. Tvrtka se bavi preradom bukove
i jelove građe,
parenjem bukove
građe i sušenjem. Nude
svoje proizvode. Kontakt: Branko Samaržija,
[email protected], +385
53 851077.
Terenska vozila
Peći
Podovi i premazi za beton
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Žarulje za medicinske
uređaje
KBC Zagreb nabavlja žarulje za medicinske uređaje. Rok dostave ponuda je
3. ožujka.
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke telekomunikacije nabavlja četiri terenska vozila. Rok
dostave ponuda je 20.
ožujka.
Usluge čišćenja
Podzemni kontejneri
Hrvatski zavod za zapošljavanje nabavlja usluge
čišćenja ureda. Rok dostave ponuda je 25. ožujka.
Računalna oprema
César Aira
Duhovi
hrđajućeg čelika (inoksa)
i čelika, kao i površinsku
zaštitu proizvoda od inoksa (bajcanje, pasivacija
i elektropoliranje). Traže poslovnog partnera za
kojeg bi proizvodili cijeli ili dio proizvoda. Također nudi izvođenje radova
za izgradnju hidropostrojenja, osobito strojarskih
i električnih te upravljanja. Kontakt: Antonio
Burić,[email protected], +385
98 418 746.
Ministarstvo gospodarstva nabavlja računalnu
opremu. Rok dostave ponuda je 4. ožujka.
Ploče za označavanje imena
ulica i trgova
Grad Zagreb nabavlja ploče za označavanje imena ulica i trgova te njihovu ugradnju. Rok dostave
ponuda za oba nadmetanja je 28. veljače.
Čistoća iz Dubrovnika
nabavlja podzemne kontejnere. Rok dostave ponuda je 4. ožujka.
Regija
Računalna oprema
Općina Lukavac nabavlja računalnu i ostalu
prateću opremu. Rok dostave ponuda je 13. ožujka.
Crveni krst Crne Gore nabavlja peći na drva i plinske peći. Rok dostave ponuda je 15. ožujka.
Obnova tržnice
Općina Brežice nabavlja
usluge obnove tržnice u
Brežicama. Rok dostave
ponuda je 3. ožujka.
Grafičke usluge
Općina Tuzla nabavlja
grafičke usluge. Rok dostave ponuda je 10. ožujka.
Autogume
Čistoća Podgorica nabavlja autogume za teretna i
osobna vozila. Rok dostave ponuda je 20. ožujka.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
27
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Zagrebački sajam nautike
Veliki izbor stambenih i
poslovnih prostora
Oranice u okolici Osijeka, procijenjene na 23,6
milijuna kuna. Ukupna
površina za prodaju iznosi 26.467 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 19. veljače u 9
sati na Općinskom sudu
u Osijeku, Europske avenije 10, soba broj 2. Oranice se ne mogu prodati
za manje od jedne trećine utvrđene vrijednosti.
Jamčevina od 10 posto uplaćuje se na račun
Suda broj HR­35­23­90­001­
13­000­004­19, s naznakom
“jamčevina u predmetu
broj 33 Ovr-955/2011”,
model HR05, s pozivom
na broj odobrenja 140955-2011. Potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine
kupac treba predočiti prije nego što sudac pristupi dražbi.
Stambeno-poslovna
zgrada u Varaždinu,
procijenjene vrijednosti
20,8 milijuna kuna. Površina je 2339 četvornih
metara. U naravi riječ je o
zgradi mješovite uporabe
od 836 četvornih metara s
podzemnom garažom od
438 četvornih metara te
dvorištem od 1065 kvadrata. Vlasništvo je etažno u određenim omjerima, a svi se detalji mogu
provjeriti u dogovoru sa
stečajnom upraviteljicom
na telefon 098/1863 124.
Ročište za dražbu održat
će se 20. veljače u 12.30
sati na Trgovačkom sudu
u Varaždinu. Jamčevina
iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.
Stambeno-poslovni prostor u Hercegovcu, u
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, procijenjen na 1,8 milijuna
kuna. Ukupna površina
nekretnine je 773 četvorna metra, a u naravi predstavlja zgradu i dvorište.
Dražbeno ročište održat
će se 21. veljače u 11 sati
na Trgovačkom sudu u
Bjelovaru, u sobi broj 5.
Jamčevina iznosi 10 posto.
Stambena zgrada u zagrebačkoj četvrti Remete, procijenjena na 4,4
milijuna kuna. Ukupna
površina nekretnine iznosi 652 četvorna metra, od
čega 132 otpada na stambeni prostor, a ostalo je
dvorište. Dražbeno ročište održat će se 19. veljače u 12.10 sati na Općinskom građanskom sudu u
Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 128/I.
Nekretnina se ne može
prodati ispod dvije trećine
procijenjene vrijednosti.
Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na žiroračun Suda kod Hrvatske
poštanske banke na broj
HR17 2390 0011 3000
0326 5, model HR05,
s pozivom na broj 1161002-12. Kupac je potvrdu o uplati obvezan predočiti Sudu prije nego što
sudac pristupi dražbi.
Stambeno-poslovni prostor u Sisku, procijenjen na šest milijuna
kuna. U naravi predstavlja više kuća i gospodarskih zgrada s dvorištima i pašnjacima. Ukupna
površina nekretnine je
26.235 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 21. veljače u
9.30 sati na Općinskom
sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, u sobi
br. 21. Nekretnina se ne
može prodati ispod dvije
trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto.
Industrijske hale i poslovni prostori u Zagvozdu s početnom cijenom od četiri milijuna
kuna. Ukupna površina
je 20.703 četvorna metra.
Ročište za prodaju održat
će se pred stečajnim sucem na Trgovačkom sudu
u Splitu, Sukoišanska 6,
sudnica broj 118/I., 24.
veljače 2014. u 10 sati.
Jamčevina iznosi 10 posto.
Kuća u Poreču procijenjena na 2,9 milijuna kuna. Ukupna površina ove dvokatnice iznosi
254 četvorna metra, a pripadajućeg dvorišta 249
četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se
24. veljače u 10.30 sati
na Općinskom sudu u Poreču, u sobi broj 7. Kuća
se može prodati za manje od jedne trećine procijenjene
vrijednosti.
Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine, a treba je
uplatiti na račun Suda broj
HR23900011300002432,
s pozivom na broj 06-11213. Dokaz o uplati potrebno je predočiti sucu prije
početka ročišta.
Kuća u zagrebačkoj četvrti Šestine, procijenjena na 14,6 milijuna
kuna. Površina nekretnine izinosi 781 kvadrat,
a uključuje kuću, garažu i dvorište. Dražba će
se održati 25. veljače u
12.30 sati na Općinskom
građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 403.
Nekretnina se ne može
prodati ispod polovine
vrijednosti (7,3 milijuna kuna). Jamčevina se
uplaćuje na žiro-račun
Suda na broj HR17 2390
0011 3000 0326 5, model
HR05, poziv na broj 116615-13, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati
osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što
sudac pristupi dražbi.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Međunarodni sajam nautike
od 19. do 23. veljače, Zagreb
Očekuju se svjetski proizvođači raznih vrsta plovila, brodskih i izvanbrodskih
motora, obuće, odjeće, opreme i pribora za sportove na vodi. Svoje usluge
ponudit će i hrvatske marine, čarter tvrtke, brodogradilišta te institucije i
udruženja vezana za nautiku.
Hotel&Gastroteh
Međunarodni sajam turizma
od 19. do 22. veljače, Zagreb
Ovaj sajam još od 2005. okuplja i povezuje sve čimbenike HoReCa sektora.
Namijenjen je proizvođačima i distributerima hotelske i ugostiteljske opreme,
proizvođačima HoReCa programa, financijskim i consulting organizacijama,
strukovnim udruženjima, ugostiteljima, investitorima u turistički sektor...
INGA
Međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija
od 19. do 22. veljače, Zagreb
Sajam je tematski usmjeren na nova nutricionistička znanja i tehnologije.
Wedding Expo u Westgateu
Sajam vjenčanja
od 21. do 23. veljače, Zagreb
Wedding Expo okuplja najviše izlagača, ali i najviše salona vjenčanica u regiji. U organizaciji tvrtke Kreativna komunikacija ponovno će se predstaviti
najbolji profesionalci u industriji vjenčanja: slastičari, catering, papirna konfekcija, fotografi i snimatelji, cvjećari, restorani, hoteli, sale i šatori, limuzine,
glazbenici, rasvjeta, uz poseban naglasak na vjenčanice, odijela, cipele, nakit
i modne dodatke.
Sajam zlatne niti
Sajam tradicijskih proizvoda
od 28. veljače do 2. ožujka, Županja
Izrada tradicijskih suvenira i rukotvorina, te priprema starinskih jela nastoji
se približiti širokoj publici i kroz različite radionice poput izrade zlatoveza,
tradicijskih frizura, šaranja tikvica...
GAST
Međunarodni sajam prehrane, pića,
hotelske i ugostiteljske opreme
od 5. do 9. ožujka, Split
Ovaj sajam poznat je u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Ima godišnji trend rasta broja izlagača i posjetitelja
od 35 posto.
Dani ljepote
Međunarodni sajam kozmetike,
pribora i opreme za salone
od 7. do 9. ožujka, Zagreb
Predstavljaju se novi trendovi u njezi i oblikovanju tijela, šminki, frizuri, dizajnu noktiju... Pop up store hrvatskih dizajnera obuhvaća spektar proizvoda
od odjevnih predmeta, modnih dodataka do nakita.
Podatke sakupili:
28 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
Hrvatska narodna banka
Rast proizvodnje, a kvartal ipak siv
U prvom dijelu 2014. mogla bi se stabilizirati gospodarska kretanja jer su zaustavljena višemjesečna negativna
kretanja poslovnog optimizma u industriji i građevinarstvu, a blago je porastao potrošački optimizam
Igor Vukić
[email protected]
N
i nešto dinamičniji rast obujma industrijske
proizvodnje nije uspio popraviti sivu sliku hrvatskog gospodarstva u zadnjem tromjesečju 2013.
godine. Informacija o gospodarskim kretanjima Hrvatske narodne banke iz
veljače navodi da je realni BDP u zadnjem kvartalu pao za 0,4 posto, nakon
stagnacije u prethodnom
tromjesečju.
U listopadu i studenome smanjio se realni promet od trgovine na malo,
smanjili su se i uvoz i
Osobnu potrošnju
na niskoj razini drži
neizvjesnost na
tržištu rada
izvoz, a došlo je i do novog pogoršanja na tržištu
rada. Pad zaposlenosti doveo je do manje osobne
potrošnje unatoč blagdanskom razdoblju. Pad izvoza ukazuje i na smanjivanje inozemne potražnje
za hrvatskim proizvodima. Tržišta u zemljama na
koja izvoze hrvatski poduzetnici još se nisu dovoljno oporavila, a dio
problema u drugoj polovini godine donio je i izlazak iz sustava Cefte.
Stagnacija
građevinarstva
U Hrvatskoj je ponovo zabilježena stagnacija građevinske djelatnosti,
uz smanjivanje radova na
zgradama i porast radova
na drugim građevinama.
Među pozitivnim znacima analitičari HNBa uočavaju rast fizičkog
obujma industrijske proizvodnje. Porasla je proizvodnja u sektoru “netrajnih dobara za široku
potrošnju”, te “kapitalnih dobara”, dok je smanjena proizvodnja energije. Intenziviranje fizičkog
obujma industrijske proizvodnje bilo je najizraženije u prerađivačkoj industriji, i to kod proizvodnje
tekstila i kože, namještaja, popravaka i instaliranja opreme i strojeva
te proizvodnje računala i elektroničkih i optičkih proizvoda. U HNB-u
Zamor u fiskalnoj prilagodbi
Analitičari HNB-a ukazuju na “zamor u provođenju fiskalne konsolidacije” u 2013., nakon snažnije prilagodbe zabilježene u 2012. godini. Prihodi središnje države u 11 mjeseci bili su manji za 2,1 posto, dok su rashodi porasli za
5,5 posto. Padu prihoda najviše su pridonijeli prihodi od
poreza na dobit, PDV-a i doprinosa. Porast rashoda donijeli su rashodi za socijalne naknade, rashodi za zdravstvo
i mirovine te kamate i pomoći povezane s članarinom za
EU. Ukupan fiskalni manjak povećao se za 8,1 milijardu
kuna u odnosu na 2012. Dug opće države povećan je u
studenome zbog obveznice na američkom tržištu. Ukupan dug dosegnuo je 215 milijardi kuna ili 65 posto BDP-a.
procjenjuju da bi u prvom
dijelu ove godine moglo
doći do stabilizacije gospodarskih kretanja, s obzirom na to da su početkom godine zaustavljena
višemjesečna negativna
kretanja poslovnog optimizma u industriji i građevinarstvu, a blago je
porastao potrošački optimizam.
No zasad je teško potvrditi da je riječ o snažnijem trendu. U listopadu i
studenome 2013. zabilježen je pad robnog izvoza od 1,8 posto u odnosu
na prosjek trećeg tromjesečja. Još je negativniji
bio rezultat robnog uvoza koji se spustio za osam
posto. Izuzmu li se nafta i
brodovi, robni izvoz ipak
je imao i jedan pozitivni rezultat, i to u listopadu, kad je porastao za 0,3
posto.
Usporava rast cijena
Osobnu potrošnju na niskoj razini drži neizvjesnost na tržištu rada. U
četvrtom
tromjesečju
broj zaposlenih smanjio
se čak za 2,4 posto. Stopa nezaposlenosti dosegnula je 20,9 posto, dok
je u trećem kvartalu bila
19,8 posto. Ukazujući na
znake buđenja poslovnog
optimizma u ovoj godini,
HNB ocjenjuje da bi se i
negativna kretanja na tržištu rada mogla usporiti.
Ulazak u Europsku
uniju potrošači mogu pozdraviti zbog niže razine
cijena. Godišnja stopa inflacije bila je u prosincu
0,3 posto na godišnjoj razini, što je za 0,1 postotni
bod niže nego u prethodnom tromjesečju. Najveći doprinos tom smanjenju dali su prehrambeni
proizvodi, čiji se godišnji rast cijena kontinuirano usporavao u drugoj polovini 2013. zbog
pojeftinjenja prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu, ali i pojačane konkurencije, nakon
što su ulaskom Hrvatske
u Europsku uniju ukinute preostale zaštitne carine. Doprinos industrijskih proizvoda godišnjoj
inflaciji ostao je negativan (-0,3 postotna boda).
Najveći doprinos u tom
sektoru daju cijene odjeće i obuće, koje su u prosjeku bile niže za 5,3 posto.
Ana Lokin, analitičarka PBZ-a
Najteža godina od početka krize
Udio loših kredita će, vjerujemo, dosegnuti svoj vrhunac zbog pooštravanja regulative,
razduživanja kućanstava, restrukturiranja korporativnog sektora i pomanjkanja investicija
Ukupna aktiva banaka
u prošloj je godini porasla za 0,7, ukupni krediti
za 0,9, a depoziti za četiri posto. No, rast kredita
ne znači oporavak kreditne aktivnosti jer je
primarno riječ o povećanom kreditiranju središnje države i fondova socijalne sigurnosti (14,5
posto). Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima, pak, bilježe stagnaciju, a stanovništvu pad od
1,7 posto godišnje. Gledano prema namjeni, kre-
diti tvrtkama pali su kako
za investicije (4,9 posto),
tako i za obrtna sredstva
(0,2 posto), pa je stagnacija ukupnog volumena rezultat porasta ostalih vrsta
kredita (5,7 posto), dok je
u slučaju građana pad zabilježen kod svih vrsta
kredita, osim gotovinskih
nenamjenskih (2,2 posto).
Ovakva kretanja su
odraz poslovnog i potrošačkog pesimizma u uvjetima produljene recesije i
loših izgleda tržišta rada
uslijed čega privatni sek-
tor pribjegava zaduživanju samo za potrebe nužnog tekućeg financiranja.
Fokusiranje na
kontrolne funkcije
Takvo ozračje ogleda se i
kroz suzdržavanje od potrošnje i pribjegavanje
štednji u obliku depozita
pa tako nefinancijska trgovačka društva bilježe
rast depozita od osam, a
stanovništvo od 3,9 posto
na godišnjoj razini.
Fiskalizacija je pak
imala vidljiv učinak na
depozite ponajprije tvrtki, koji nakon skoka u kolovozu bilježe smanjenje,
pa su potkraj 2013. bili
niži za četiri posto u usporedbi s krajem kolovoza. Prije godinu dana vjerovali smo kako će 2013.
biti za poslovanje banaka najteža godina od početka krize, no kako je
oporavak realnog sektora izostao, sada očekujemo da će najveći izazov predstavljati upravo
2014. Udio loših kredita
će, vjerujemo, dosegnuti
svoj vrhunac uslijed pooštravanja regulative, nastavka razduživanja kućanstava, restrukturiranja
korporativnog
sektora i pomanjkanja investicijske aktivnosti, dok bi
smanjene kamate na kredite indeksirane uz švicarski franak mogle ublažiti pritiske i stablizirati
portfelje. U vezi s time,
nova regulativa koja stupa na snagu dovodi do
snažnog fokusiranja banaka na kontrolne funkcije, prije svega upravljanje
rizicima, a za pojedine
banke će možda značiti i
potrebu za dokapitalizacijom. Sve će to u uvjetima
sužavanja kamatne marže
(limitiranje kamatnih stopa, slaba potražnja), regulatornih izmjena te rastućih troškova ispravaka
vrijednosti plasmana zasigurno rezultirati još jednom godinom u kojoj će
bankovni agregati ostvariti tek niske ili negativne stope promjena, a bankovni sustav zabilježiti
pad profita.
29
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
( 267 mlrd kn ( 26,3 mlrd kn
kredtni portfelj na kraju 2013.
obvezna pričuva banaka kod HNB-a
Hrvatska narodna banka
Dobit banaka pala na
756,7 milijuna kuna
Riječ je o padu od čak 73 posto u odnosu na 2012. godinu, kad je dobit
iznosila 2,8 milijardi kuna, no u kombinaciji s visokim rezervama očuvana je
stabilnost financijskog sustava
Igor Vukić
[email protected]
D
obit hrvatskih
banaka u 2013.
godini iznosila je 756,7 milijuna kuna,
objavila je prošli tjedan
Hrvatska narodna banka.
Riječ je o padu od čak 73
posto u odnosu na 2012.
godinu, kad je dobit iznosila 2,8 milijardi kuna.
Analitičari ocjenjuju da je pad dobiti rezultat rasta nenaplativih kredita zbog kojeg su banke
primorane držati veće rezerve. Zbog nastavka
ukupnih recesijskih kretanja, banke su primorane
na otpis nenaplativih potraživanja i ispravke vrijednosti. Prema prvim podacima HNB-a za prošlu
godinu, ispravci vrijednosti kod kredita iznosili su
23 milijarde kuna. Najviše kod poduzeća, oko 13
milijardi kuna. U kategoriji stanovništva najugroženiji su stambeni krediti u visini od 2,2 milijarde
kuna.
Unatoč nastavku nepovoljnih gospodarskih
kretanja, bankarski sustav je stabilan, poručuju iz HNB-a. Viceguverner HNB-a Damir Odak
ocijenio je u izjavi Jutarnjem listu da su banke uspjele očuvati operativnu profitabilnost. U
kombinaciji s visokim rezervama, očuvana je stabilnost financijskog sustava. Banke su u 2013.
godini za rezervacije morale izvojiti 2,14 milijardi
kuna više nego u prethodnoj godini, dok su im istodobno kamatni prihodi
pali za 1,6 milijardi kuna.
Pričuva koju obvezno čuvaju u HNB-u, iznosila je 26,3 milijarde kuna.
Podaci HNB-a pokazuju
da je na kraju 2013. ukupan kreditni portfelj iznosio 267 milijardi kuna. Od
toga su privatna poduzeća
morala vratiti 71 milijardu
kuna, a javna poduzeća 23
milijarde.
Središnja država kod
banaka je zadužena za 39
milijardi kuna, dok lokalna duguje četiri milijarde.
Građani su najviše dužni
za stambene kredite (59,2
milijarde kuna) te za gotovinske nenamjenske kredite (34,3 milijarde). Krediti po prekoračenju na
transakcijskim računima
iznose 7,1 milijardu kuna.
Krediti porasli za 2,5
milijardi kuna
U odnosu na prosinac
2012. godine ukupni krediti banaka porasli su za
2,5 milijardi kuna odnosno 0,9 posto. Iako krediti
poduzećima i stanovništvu
bilježe pad na godišnjoj
razini (-0,1 posto odnosno -1,7 posto) uočava se
rast kreditiranja središ-
nje države (za 14,4 posto
godišnje) i lokalne države (23,2 posto godišnje).
Time se povećala i izloženost bankarskog sektora prema sektoru države.
Krediti poduzećima drža-
Unatoč nastavku
nepovoljnih
gospodarskih
kretanja, bankarski
sustav je stabilan,
poručuju iz HNB-a
li su udio od 37,7 posto u
ukupnim kreditima, što u
odnosu na kraj 2012. godine predstavlja smanjenje za 0,4 postotna boda.
Na kraju 2008. taj udio je
iznosio 40,7 posto što potvrđuje da se sektor poduzeća razdužuje.
S druge strane, udio
kredita središnjoj državi
bilježi rast sa 12 posto u
2012. godini na 13,7 posto na kraju prošle godine.
Udjel kredita u ukupnim
kreditima na kraju 2013.
godine iznosio je 44,4 posto odnosno smanjen je za
1,2 postotna boda u odnosu na kraj 2012. godine. Analitičari Raiffeissen
banke ni u ovoj godini ne
očekuju značajnije promjene kod kreditiranja.
Kako kažu, potražnja za
kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima
poslovanja i smanjenom
potražnjom. Isto tako, razmjerno visoka zaduženost
stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada
onemogućuju oporavak
ovog sektora. Zbog straha
od krize mnogi su odgađali ulaganja i potrošnju pa
su posljedično rasli depoziti kod banaka. Na kraju
godine ukupni su depoziti dosegnuli 289 milijardi
kuna. Od toga su 212 milijardi bili oročeni depoziti.
Razduživanje poduzeća i stanovnika pridonijelo je ukupnoj likvidnosti
sustava. To je dovelo i do
vrlo niskih kamatnih stopa na novčanom tržištu. U
prosincu 2013. nastavio se
trend laganog smanjivanja aktivnih kamatnih stopa banaka, dok su kamatne stope na depozite blago
porasle.
Europska banka za obnovu i razvitak
Erste banci kredit
od 10 milijuna eura
Europska banka za obnovu i razvitak odobrila je kredit od 10 milijuna eura Erste banci za
financiranje projekata
energetske učinkovitosti
i energetskih projekata iz
obnovljivih izvora. Ugovor o kreditu potpisali su
prošli tjedan potpredsjednik EBRD-a Philip Bennet
i predsjednik Uprave Erste
banke Petar Radaković.
Oko 30 posto novca iz
ove kreditne linije bit će
namijenjeno javnim projektima, dok sve ostalo
mogu dobiti privatni ulagači u ovom sektoru. “Korisnici kredita ostvarit će
znatne uštede zbog manje
potrošnje energije. Očekujemo stoga veliko zanimanje privatnih tvrtki i
jedinica lokalne uprave”,
poručio je Bennet.
Erste banka već ima
iskustvo u kreditiranju
dobro pripremljenih projekata u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, rekao je
Boris Centner, član Upra-
ve Erste banke. Potencijalnim korisnicima banka
će omogućiti i besplatnu
konzultantsku pomoć za
dobivanje i dodatnih sredstava iz europskih fondova. Osim pristupa financiranju, klijenti će moći
dobiti i stručnu tehničku
pomoć, primjerice, procjenu ulaganja u podizanje energetske učinkovitosti poslovnih nekretnina
ili proizvodnih pogona.
EBRD i Erste banka
već su surađivali na sličan
način. Od 40 milijuna eura
dodijeljenih prošle godine
za razvoj malih i srednjih
poduzeća, klijenti Erste
banke preuzeli su već 20
milijuna eura. Velik interes
i brzu dodjelu stoga u banci
očekuju i u novoj “zelenoj
kreditnoj liniji”. (I.V.)
Tržište osiguranja
Životna osiguranja i
dalje rastu
Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje,
u siječnju 2014. godine 26
društava za osiguranje
zaračunalo je ukupnu
bruto premiju u iznosu
od 871,7 milijuna kuna,
što predstavlja pad od
1,8 posto u odnosu na rezultate ostvarene u istom
mjesecu u 2012. godini.
U skupini neživotnih osiguranja, koja čini
75 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 658,9 milijuna kuna i niža je 4,8 posto
u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine.
Za skupinu životnih osiguranja zaračunata
bruto premija iznosi 212
milijuna kuna te nastavlja
bilježiti kontinuirani porast koji je u siječnju iznosio 9,3 posto. U ukupnoj
premiji životna osiguranja
sudjeluju sa 24,41 posto.
Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je osiguranje od odgovornosti za
upotrebu motornih vozila
sa zaračunatom bruto premijom od 208,4 milijuna
kuna. Bruto premija zaračunata u toj vrsti osiguranja i tom razdoblju bilježi pad od 3,3 posto. Udio
te vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 23,91 posto te 31,64 posto u zaračunatoj premiji neživotnih
osiguranja. Prosječna premija za osiguranje od automobilske odgovornosti
za štete nanesene trećim
osobama iznosi 1558,44
kune te je 5,73 posto niža
u odnosu na isto razdoblje
lanjske godine.
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3815, 17. veljače 2014.
Tržište novca Zagreb
Kamate niske, a mogle bi još pasti
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
N
akon
burnog
tjedna na novčanom tržištu,
u kojem je temeljem devizne intervencije središnje banke iz bankarskog
sustava povučeno više od
1,8 milijardi kuna, a temeljem aktivnosti državnog proračuna izdanjem
kratkoročnih i dugoročnih državnih vrijednosnica
(trezorskih zapisa i obveznica) gotovo devet milijardi kuna, uslijedilo je nešto mirnije razdoblje.
U srijedu je započelo
novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Unatoč
velikim odljevima u tjed-
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
nost uzeti pozajmicu uz
vrlo povoljne uvjete. Tako
će i ostati do daljnjega, budući da značajniji rast potražnje za novcem nije izvjestan. U tom smislu će i
kratkoročna kamatna stopa zadržati trend daljnjeg
opadanja, unatoč činjenici što je na vrlo niskoj razini.
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
10. - 14. 2. 2014.
3. - 7. 2. 2014.
u%
400
5
4
300
3
200
2
100
1
0
10.2.2013.
11.2.2013.
12.2.2013.
nu ranije, likvidnost sudionika i dalje je vrlo dobra
te početak novog razdoblja održavanja nije gotovo nimalo utjecao na
uvjete trgovanja kratkoročnim pozajmicama na
novčanom tržištu. Iako je
dio sudionika iskazao ne-
13.2.2013.
0
14.2.2013.
što veću potražnju za novcem, kratkoročna kamatna stopa nije se značajnije
promijenila te je i dalje na
vrlo niskoj razini.
U proteklome je razdoblju obavljena isplata
državne obveznice po dospijeću u protuvrijednosti
ponedjeljak
utorak
od 650 milijuna eura kao
i redovita mjesečna isplata
mirovina. Tako je veći dio
prikupljenih sredstava ponovno vraćen u sustav.
Iako su navedene akcije privremeno potaknule intenzivnije trgovanje
sudionika novčanog tr-
srijeda
četvrtak
petak
žišta, ono je i dalje u neravnoteži zbog dominantne ponude novca. Većina
sudionika ima vlastiti višak likvidnosti, a potražnja novca u osnovi je vrlo
skromna.
Sudionici koji ističu
potražnju imaju moguć-
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Kuna blago oslabjela prema euru
Mirex solidan u veljači
Protekli tjedan opet je blago porasla vrijednost eura
prema kuni na tečajnici
Hrvatske narodne banke.
valuta
AUD
EUR
Srednji tečaj za devize
australski dolar
7.660
5,044327
CAD
kanadski dolar
5,107255
JPY
japanski jen (100)
5,491554
CHF
švicarski franak
6,262905
GBP
britanska funta
9,335173
USD
američki dolar
5,590197
EUR
euro
7,655775
ru. Na kraju tjedna vrijedio je 5,59 kuna, dvije
lipe manje nego na početku .
USD
5.62
CHF
6.28
7.656
5.61
6.27
7.652
5.60
7.648
5.59
6.26
0,8%
0,6%
6.25
0,4%
0,4%
0%
0,2%
7.644
5.58
6.24
7.640
5.57
6.23
11.2.
12.2.
13.2.
14.2.
10.2.
11.2.
12.2.
13.2.
14.2.
Europske burze porasle su
prošli tjedan zbog vijesti o
rastu ekonomske aktivnosti u zemljama eurozone.
Tržišta u europskim zemljama rasla su u zadnjem
tromjesečju 2013. više od
očekivanja. Prema podacima Eurostata, rast u eurozoni u zadnjem kvartalu
bio je 0,3 posto, nakon rasta od 0,1 posto u trećem
tromjesečju. Analitičari
su prognozirali 0,2 posto.
Rast ekonomske aktivnosti
u Njemačkoj, Francuskoj i
Nizozemskoj sada budi
očekivanja da bi oporavak
6900
16600
4300
16560
Dow Jones
4240
6780
16520
6720
16480
4120
6660
16440
4060
6.1.
4400
4340
7.1.
8.1.
9.1.
10.1.
CAC40
4000
6.1.
9600
9520
7.1.
8.1.
9.1.
10.1.
6.1.
16800
DAX
16520
4280
9440
16240
4220
9360
15960
4160
9280
15680
4100
9200
15400
6.1.
7.1.
8.1.
9.1.
10.1.
NASDAQ
4180
16400
6600
MIREX - tjedni
0,8%
10.2.
11.2.
12.2.
13.2.
14.2.
Europska tržišta bolja od prognoza
FTSE 100
MIREX - mjesečni
1,2%
Međunarodno tržište kapitala
6840
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka iznosila
187,7025 bodova. U dva tjedna u veljači vrijednost Mirexa porasla je za solidna 1,9454 boda.
-0,4%
primjena od 15. veljače 2013. 10.2.
Izvor: HNB
ženo je i kod švicarskog
franka, sa 6,25 kuna na
6,26 potkraj tjedna. Dolar
je išao u suprotnom smje-
Na početku tjedna za euro
je trebalo dati 7,64 kune, a
na kraju tjedna 7,65 kuna.
Slično kretanje zabilje-
6.1.
7.1.
8.1.
9.1.
10.1.
7.1.
8.1.
9.1.
10.1.
8.1.
9.1.
10.1.
NIKKEI 225
6.1.
7.1.
u cijeloj Europi mogao dobiti na tempu. Inflacija je
pri tome vrlo niska. U Njemačkoj je godišnja stopa
inflacije u siječnju bila 1,3
posto. U odnosu na prosinac prošle godine potrošačke cijene su zabilježile
pad od 0,6 posto. Na američkom tržištu rada, unatoč
očekivanom padu, broj naknada za novonezaposlene
zabilježio je rast od 8000
i dosegnuo 339.000. Slabiji rezultati s tržišta rada
kao i vremenske nepogode pridonijeli su padu trgovine na malo u SADu (najvećem u posljednjih
10 mjeseci) od 0,4 posto mjesečno u siječnju.
0%
13.1.
23.1.
3.2.
13.2
10.2.
11.2.
12.2.
13.2.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 13.2.2014.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
191,9932
193,1638
172,7092
187,7916
187,7025
200,7953
219,4765
137,5061
160,2146
164,4741
180,3591
110,7433
125,6624
213,0357
206,8067
223,5210
106,6066
163,3808
145,5674
120,5699
189,7262
127,4820
138,2696
202,4710
174,0126
139,2473
163,5862
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
31
www.privredni.hr
Broj 3815, 17. veljače 2014.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.719.992.267,38 kn
Petrokemija gubitnik tjedna
čano trgovalo te je redovni dionički promet dosegao 98 milijuna kuna što
je u odnosu na tjedan ranije rast od 43 posto ili za
29,5 milijuna kuna.
Indeks Crobex proteklog je tjedna pao za 0,32
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
rotekli je tjedan
bio u znaku objave rezultata poslovanja za 2013. godinu,
radi čega se na ZSE pojaTop 10
po prometu
Hrvatski Telekom d.d.
Podravka d.d.
Ledo d.d.
HUP - Zagreb d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Viro tvornica šećera d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
Končar - elektroindustrija d.d.
Atlantska plovidba d.d.
Petrokemija d.d.
tjedna
promjena
-0,47%
+4,81%
-1,25%
0,00%
-0,55%
-1,65%
+3,14%
-1,45%
-0,52%
-18,44%
zadnja cijena
169,70
283,00
8.680,00
1.600,00
1.511,66
595,00
175,12
680,00
394,00
118,26
promet
30.511.160,33
8.694.013,88
3.097.982,02
2.490.296,67
2.222.786,64
2.201.842,00
1.960.731,16
1.908.758,32
1.781.794,94
1.688.226,41
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 97.813.686,80 kn
posto na 1.798,87 bodova. Crobex10 je također
pao i to za 0,29 posto i tjedan završio na 1.001,00
bodu. Među sektorskim
indeksima jedini je porastao CROBEXturist (4,86
posto), dok je najveći pad
10 dionica s najvećim
rastom cijene
Exportdrvo d.d.
Turbo certifikat srebro long 4
Turbo certifikat DAX long 9
Turbo certifikat zlato long 3
Turbos E-mini S&P 500 long 6
Turbo certifikat DAX long 8
Podravska banka d.d.
Turbos E-mini S&P 500 long 4
Turbo certifikat srebro long 3
Turbo certifikat WTI nafta long 4
ostvario CROBEXindustrija (5,47 posto). Obveznički indeks Crobis porastao je za 0,40 posto, a
Crobistr za 0,49 posto.
Podravka je ostvarila promet od 8,7 milijuna
kuna, ali je ostvarila naj-
tjedna
promjena
+107,89%
+71,15%
+59,75%
+40,14%
+35,62%
+33,75%
+31,41%
+26,81%
+26,32%
+25,08%
zadnja cijena
790,00
17,80
69,49
120,10
9,90
107,00
230,00
21,05
28,80
79,30
promet
18.960,00
70.467,20
868.635,97
250.360,00
76.688,90
273.637,20
4.600,00
2.105,00
566.314,70
15.229,10
INVESTICIJSKI FONDOVI
zadnja vrijednost
1.798,8700
1.001,0000
100,4180
125,5835
veći rast cijene od 4,81
posto te je tako postala
dobitnik tjedna. Gubitnik
tjedna je, pak, Petrokemi10 dionica s najvećim
padom cijene
Turbo certifikat DAX short 8
Turbos E-mini S&P 500 short 5
Turbos srebro short 5
Turbo certifikat DAX short 9
Turbos zlato short 4
Tekstilpromet d.d.
Petrokemija d.d.
Turbos srebro short 6
Hidroelektra niskogradnja d.d.
Hoteli Brela d.d.
tjedna promjena
-0,32%
-0,29%
+0,40%
+0,49%
ja čija se cijena, uz promet od 1,7 milijuna kuna,
strmoglavila za čak 18,44
posto.
tjedna
promjena
-35,51%
-33,94%
-30,80%
-26,96%
-20,96%
-20,95%
-18,44%
-17,76%
-17,58%
-15,57%
zadnja cijena
46,50
6,21
18,20
81,81
129,00
300,00
118,26
12,50
68,00
5,64
promet
761.335,44
312.097,54
1.678,60
36.445,67
258,00
50.900,00
1.688.226,41
1.595,20
148.249,03
1.154,73
*vijesti
Većina fondova u porastu
U proteklom su tjednu od
74 aktivna fonda njih 63
zabilježila rast. U minusu je završilo 10 fondova, dok je kod jednog
promjene nije bilo. Promjene svih fondova kretale su se u rasponu od
+3,56 do -0,99 posto. Uz
to, 21 fond je porastao
za više od jedan posto,
dok nijedan nije pao za
više od jedan posto. Od
33 dionička fonda 25 ih
je poraslo, a najviše Platinum Global Opportunity (+3,56 posto) te je
dobitnik tjedna. Slijede
ga NETA US Algorithm
(+2,46 posto) i Raiffeisen World (+1,93 posto).
U grupi dioničkih fondova najveći pad zabilježio
je NETA New Europe
(-0,99 posto), a slijedi ga
KD Nova Europa (-0,91
posto). Raiffeisen New
Europe je tjedan završio
bez postotne promjene.
Kod 13 mješovitih fondova, njih 11 je zabilježilo rast. Prvi je HPB Global (+1,16 posto), a drugi
HI-balanced (+0,97 posto). Dva su mješovita fonda pala, najviše
NETA Emerging Markets Balanced (-0,98 posto) i Agram Trust (-0,49
posto).
Obveznički fondovi zabilježili su iznimno
dobre rezultate te je sedam fondova poraslo, a
predvode ih HPB Obveznički (+1,74 posto) i
Capital One (+1,15 posto). Jedini obveznički s
negativnim rezultatom je
ZB bond (-0,05 posto).
Svih 20 novčanih
fondova je ostvarilo rast
u rasponu od 0,01 do
0,31 posto, a najuspješniji je bio OTP euro novčani (+0,31 posto).
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
od 6. do 13.2. 2014. godine
HPB Global
kn
76,2949
*Tjedna
promjena [%]
1,16
KD Victoria
kn
16,1934
1,27
OTP uravnoteženi
kn
104,1945
0,09
HI-growth
€
8,7647
1,50
KD Balanced
kn
8,1214
0,82
Raiffeisen World
€
120,4800
1,93
NETA Emerging Markets Balanced
kn
64,6135
-0,98
ZB euroaktiv
€
127,9500
1,81
Agram Trust
kn
54,0777
-0,49
ZB trend
€
134,1200
1,91
NETA GBEM
€
8,2092
0,81
FIMA Equity
kn
59,8441
0,34
Allianz Portfolio
kn
124,8345
0,55
KD Prvi izbor
kn
11,9429
1,62
VB SMART
€
94,2841
0,48
Ilirika JIE
€
122,5166
1,17
Raiffeisen Absolute
€
99,3800
0,67
Raiffeisen New Europe
€
49,0700
0,00
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
-0,05
Naziv(fond)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
PBZ Equity fond
€
9,2059
0,21
ZB bond
€
169,7200
HPB Dionički
kn
85,7447
0,03
HI-conservative
€
12,7663
0,13
Erste Adriatic Equity
€
75,1300
-0,24
Raiffeisen Bonds
€
158,7300
0,57
0,45
NETA Global Developed
kn
95,1888
1,04
PBZ Bond fond
€
111,8874
ZB aktiv
kn
100,3000
-0,50
Erste Bond
€
126,8500
1,12
Capital Two
kn
69,4722
1,29
Capital One
kn
186,5869
1,15
Ilirika Azijski tigar
€
38,6354
1,68
HPB Obveznički
€
139,4989
1,74
PBZ I-Stock
kn
54,7591
-0,60
Erste Adriatic Bond
€
104,0000
1,10
Platinum Global Opportunity
$
14,0223
3,56
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
KD Nova Europa
kn
5,9386
-0,91
PBZ Novčani fond
kn
141,3177
0,02
OTP indeksni
kn
38,3982
0,42
ZB plus
kn
173,0865
0,02
0,03
Platinum Blue Chip
€
91,8964
1,44
ZB europlus
€
148,3733
NETA MENA
kn
505,6359
1,23
PBZ Euro Novčani
€
136,5066
0,03
OTP MERIDIAN 20
€
85,7266
0,46
Raiffeisen Cash
kn
154,7300
0,03
A1
kn
69,1200
-0,60
Erste Money
kn
148,5400
0,02
NETA US Algorithm
kn
150,9535
2,46
HI-cash
kn
148,6100
0,04
0,04
NETA New Europe
kn
80,2877
-0,99
PBZ Dollar fond
$
128,0138
NETA GDEM
€
8,6095
0,32
HPB Novčani
kn
141,2755
0,02
Ilirika BRIC
€
64,9862
0,76
OTP novčani fond
kn
130,8763
0,08
VB CROBEX10
kn
94,5884
0,54
VB Cash
kn
126,2861
0,03
KD Energija
kn
9,3263
1,66
Agram Euro Cash
€
11,8993
0,05
ZB BRIC+
€
83,5000
1,78
Allianz Cash
kn
116,8281
0,07
Raiffeisen Absolute Aggressive
€
112,0900
-0,16
Erste Euro-Money
€
113,5300
0,02
Allianz Equity
€
120,7182
0,81
0,04
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
€
137,6200
0,01
Auctor Cash
kn
107,4347
Raiffeisen euroCash
€
104,2600
0,01
HPB Euronovčani
€
104,9981
0,03
PBZ Global fond
kn
94,1353
0,54
Locusta Cash
kn
1303,1180
0,12
HI-balanced
€
10,6098
0,97
NETA MultiCash
kn
104,8035
0,12
ICF Balanced
kn
100,4299
0,33
OTP euro novčani
€
101,4008
0,31
Ina povećala ulaganja
U prošloj godini Ina je povećala ulaganja za gotovo
60 posto, na dvije milijarde kuna, stoji u financijskim izvještajima kompanije. Na domaćim poljima
uloženo je od toga gotovo 1,6 milijardi kuna. U
izvještaju stoji da je Ina
u 2013. imala prihode od
prodaje 27,4 milijarde
kuna. Neto dobit je 953
milijuna kuna.
ENT: ostvarena dobit
od 144 milijuna kuna
Zagrebačka
kompanija Ericsson Nikola Tesla
ostvarila je u 2013. neto
dobit od 144,4 milijuna,
13,7 posto veću nego u
2012. godini. Prihodi od
prodaje iznosili su 1,3 milijarde kuna, od čega je 75
posto ostvareno izvan Hrvatske. U prošloj godini ENT je zaposlio novih
160 visokoobrazovanih
kadrova, uglavnom u sektoru istraživanja i razvoja, priopćeno je iz kompanije.
Prva dobit Croatia
Airlinesa
Croatia Airlines je prošle
godine ostvario dobit, prvi
put od 2007. godine. Dobit
je iznosila 669.400 kuna,
stoji u izvještaju objavljenom na Zagrebačkoj burzi.
Operativni prihodi lani su
pali za sedam posto u odnosu na 2012. godinu. Iz
kompanije ističu kako su
znatno smanjili troškove,
za 10 posto, a prvenstveno
je riječ o troškovima goriva
i amortizacije. Najveći dio
starih dugova Vlada je pre-
tvorila u udjel u ovom javnom poduzeću, kojem se
traži strateški ulagač.
PBZ pretekao Zabu
Privredna banka Zagreb u
2013. godini ostvarila je
792 milijuna kuna bruto
dobiti. Premda je to za 240
milijuna manje nego lani,
PBZ je po rezultatu prvi
put nadmašio tržišnog lidera Zagrebačku banku. Dobit Zagrebačke banke iznosila je 575,8 milijuna kuna.
Dobit Raiffeisen banke
bila je 326,8 milijuna, dok
je Erste banka zabilježila
89,9 milijuna kuna. S ljestvice 10 najvećih u minusu je poslovala samo Sberbanka, i to sa 36,3 milijuna
kuna.
Manja zarada
Končara
Grupa Končar ostvarila je
u 2013. dobit nakon oporezivanja u iznosu od 162,1
milijun kuna, što je 9,1 posto manje nego godinu ranije. Poslovni prihodi iznose 2,7 milijardi kuna, što
je na razini ostvarenog u
2012., dok su poslovni rashodi manji za 1,1 posto i
iznose 2,6 milijardi kuna.
Na domaćem tržištu Končar je ostvario prihod od
prodaje od 1,25 milijardi
kuna, što je dva posto više
u odnosu na 2012. Najznačajniji izvoz ostvaren je u
Njemačku (128,1 milijun
kuna), BiH (108,5 milijuna kuna), Švedsku (89,8
milijuna kuna), Češku
(80,7 milijuna kuna), Austriju (66,6 milijuna kuna)
i Sloveniju (42,8 milijuna
kuna).
privredni vjesnik
Poslovna
očekivanja 2014.
Cjelokupna analiza dostupna
na www.privredni.hr