ÆIVI AR H I PE LAG A RH PELAG U H R V A T S K O J K U DA P L OV I T I , © TO V I D J E T I S P O M O R S K I M K A R TA M A , S J E V E R N I D I O Projekt Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu u suradnji s Ministarstvom turizma Republike Hrvatske, Hrvatskom turistiËkom zajednicom i Hrvatskom gospodarskom komorom Hrvatska Ovo je Hrvatska. Nigdje u Europi neÊete pronaÊi na tako relativno ograniËenom podruËju takvu razliËitost krajolika i tako blagu klimu kao πto je to u Hrvatskoj. S 2600 sunËanih sati godiπnje i temperaturom mora od 25 do 27 stupnjeva, ova obala i otoËje spadaju meu najsunËanija podruËja na Mediteranu. Hrvatska ima arhipelag od preko tisuÊu otoka. To su ostaci Dinarida koji su prekrivali ovo podruËje prije mnogo milijuna godina, a kasnije su potonuli u more. Danas se samo vrhovi uzdiæu kao otoci, te Ëine jedan od najveÊih arhipelaga na Mediteranu. Na sjeveru se nalazi poluotok Istra s izrazito razvedenom obalom i mnogo zaπtiÊenih uvala. Tu su neki od najljepπih gradova u Hrvatskoj, Ëija povijest datira iz antiËkih i bizantskih vremena, te iz vremena renesanse. ZEMLJA ZA SVA GODI©NJA DOBA Otoci u Kvarnerskom zaljevu juæno od Istre pruæaju neodoljivi doæivljaj prirode, npr. Cres, drugi po veliËini otok na Jadranu, na kojemu se gnijezdi bjeloglavi sup. Na Cresu je i Vransko jezero sa slatkom vodom iz podvodnih izvora, koja pitkom vodom opskrbljuje i Cres i susjedni otok Loπinj. OËaravajuÊa iskustva Ëekaju vas u starom mitskom gradu Osoru na juænom rtu Cresa, naseljenom joπ u neolitiku. PrivuÊi Êe vas bogatstvo kulturne i povijesne baπtine otoka Krka, sa starim tvravama i riznicama umjetnina iz doba Venecije u gradu Krku, ili Ëuvenom ”BaπËanskom ploËom”, prvim pisanim spomenikom na hrvatskom jeziku. Posvuda u Hrvatskoj privlaËi ova mjeπavina veliËanstvene prirode i tisuÊljetne kulture! Ako se udaljite od obale nekoliko kilometara prema unutraπnjosti Istre, kao da ste se vratili stotinu godina u proπlost. Na breæuljcima su smjeπteni privlaËni gradiÊi poput Buja i Groænjana, a u dolini rijeke Mirne turistiËka je atrakcija Motovun, Bijeli grad, na 300 m nadmorske visine. IstoËno od Rijeke uzdiæe se romantiËno gorsko podruËje Gorski kotar s gustim πumama i odliËnim pjeπaËkim stazama. U unutraπnjosti, istoËno od Kvarnerskog zaljeva podruËja su veliËanstvene prirode, npr. Velebit, s obiljem divljeg æivotinjskog svijeta i zastraπujuÊim pogledom niz 400 m duboki klanac Velike Paklenice. IstoËno od planine Velebita nalazi se Ëudo prirode, nacionalni park Plitvice. Skriven u gustim πumama u divljem valovitom krajoliku, niz je od 16 jezera s nekoliko vodopada, a najveliËanstveniji je pored sela Plitvica, u kojemu se voda obruπava u rijeku Koranu s visine od 76 m. Posjet 900 godina starom Zagrebu, politiËkom, kulturnom, gospodarskom i znanstvenom srediπtu, nalikuje dolasku u srednjoeuropski grad poput BeËa ili Budimpeπte. U slikovitoj okolici Zagreba, gdje je i nekoliko Ëuvenih ljekovitih kupaliπta, hrvatsko i maarsko plemstvo podiglo je svoje palaËe i barokne dvorce okruæene velikim imanjima. POGLED NA OTOK LO©INJ R A J Z A N AU T I » A R E Ova zemlja tisuÊu otoka, s jednim od najveÊih arhipelaga na Mediteranu svakako je raj za nautiËare. Tu Êete uæivati u veliËanstvenoj prirodi, suncu i toplini, kristalno Ëistome moru i stalnim vjetrovima koji u ljetnoj sezoni nisu nepredvidivi kao na zapadnom Mediteranu, ni tako jaki kao meltemi u Egejskom moru. Ljeti prevladava ugodni maestral koji puπe od sjeverozapada prema jugozapadu. PoËinje u podne, dosegne pet bofora a onda slabi s dolaskom veËeri. NoÊi su obiËno mirne. JugoistoËni vjetar jugo puπe jako zimi, ali javlja se i ljeti i moæe dosegnuti sedam bofora. ZastraπujuÊa bura javlja se uglavnom zimi, ali statistike pokazuju da moæe jako puhati i ljeti, iako ne dosegne onu jaËinu kao zimi. Na nekim podruËjima obale od sjevera prema jugu puπe jaka i olujna bura, ali pomorci brzo nalaze sigurno zakloniπte u brojnim uvalama na otocima ili na kopnu. More je duboko i plovno, a sigurnu navigaciju omoguÊava mreæa svjetionika na plinsko, elektriËno ili solarno napajanje. Brojne privatne jahte iz NjemaËke, Engleske, Italije i skandinavskih zemalja, Ëije su matiËne luke marine u Hrvatskoj, dokazuju da su ove zaπtiÊene vode pogodne za sigurna obiteljska krstarenja. Flota Ëarter-brodova se poveÊava iz dana u dan. U mnogim su marinama predstavnici domaÊih ili stranih Ëarter-kompanija na usluzi su u iznajmljivanju jedrilica i motornih jahti. VeÊ dugo godina Hrvatska je popularni domaÊin raznih regata kao πto su ”match race” u Istri u kojoj sudjeluju elitni jedriliËari ili Kup Dalmacije za novinare iz cijeloga svijeta. Strane motorne jahte ili jedrilice koje ulaze u hrvatske teritorijalne vode moraju se πto prije prijaviti u najbliæu luku kako bi dobile dozvolu za plovidbu koja vaæi godinu dana. Sadræi propise o plovidbi, zabranjene zone, itd. Za razliku od drugih zemalja ta dozvola vrijedi Ëitavu godinu, bez obzira na to koliko se puta uplovljava i isplovljava iz zemlje. Rt Savudrija Umag RIJEKA Novigrad »rvar PoreË I S T R A Opatija IËiÊi Klimno KRK Rovinj Punat NE AR Cres Pomer KV BRIJUNI Veruda R PULA CRES Supetarska draga KV AR Rt Kamenjak RAB Rab NE RI UNIJE ∆ LO©INJ M. Loπinj PAG ©imuni SILBA OLIB Virsko more MOLAT ZADAR LJ UG SJEVERNI DIO AN DUGI OTOK Æut KORNATI Piπkera Sukoπan Biograd n/m Skradin Hramina Betina Jezera ©IBENIK Tribunj Vodice Kremik Marina Trogir SPLIT Rt Plo Ëa Rogoznica ACI marina ©OLTA Splitska vrata Milna Baπka Voda BRA» Vrboska HVAR JABUKA PLO»E VIS Benzinska crpka SREDNJI DIO SVETAC BI©EVO KOR»ULA KorËula SU©AC PELJE©AC MLJET Pro laz Ha LASTOVO Lumbarda rp oti Marina Palmiæana PALAGRUÆA GALIJULA PREDAH U PLOVIDBI JUÆNI DIO DUBROVNIK O K U S I T E H RVAT S K U na otocima odliËno pripremljenim jastogom, rakovima, oπtrigama, prstacima i kvalitetnim bijelim vinom; na otoku Cresu peËenom janjetinom Ëiji specifiËni okus potjeËe od slane trave na otoku. Uvjeravam vas da Êe vam se sir s otoka Paga dopasti kao najfiniji francuski sir! Iz bogatih vinograda specijalnim talentom domaÊina nastaju fina, visoko cijenjena vina. »uvena crna vina na obali su Teran, Merlot i Cabernet u Istri, a joπ juænije Opolo, Plavac, DingaË i Postup. ”KRALJ” MORSKIH SPECIJALITETA Imam toliko predivnih uspomena iz Hrvatske: ljepota Kornatskog otoËja, veliËanstvene πumovite planine Gorskog kotara i vodopadi PlitviËkih jezera. SjeÊam se i slasnih, primamljivih mirisa hrvatske kuhinje: peËeni istarski svinjski but i domaÊe kobasice, tjestenina s tartufima, usoljeni lubin, πkoljke na æaru, lazanje s jastogom, grdobina u listovima vinove loze, njoki s raËiÊima, rolada od kuniÊa i divlje πparoge te jela od gljiva. Hrvatska kuhinja je stvarno kvalitetna i poznata u svijetu. Ako posjetite razliËite krajeve Hrvatske obogatit Êete svoja gastronomska iskustva. VeÊina otoka i mnogi gradovi duæ obale posebni su gastronomski svjetovi. U Motovunu, u srediπnjem dijelu Istre posluæit Êe vas ukusnim riæotom od gljiva; u Groænjanu domaÊim kobasicama; R E C E P T Omlet od πparoga 4 jaja 200 gr svjeæih πparoga 50 gr maslaca 20 gr tvrdog sira sol i papar (po izboru) svjeæi sok od limuna OËistite i skuhajte πparoge, a zatim ih ocijedite. Isjeckajte πparoge na komadiÊe i poprskajte ih svjeæim limunovim sokom. Posebno nareæite 3-4 πparoge. Otopite maslac u tavi. Utucite jaja, sol, papar i isjeckane πparoge. Ulijte u tavu pola smjese te pospite sirom i πparogama. Prelijte ostatkom smjese. Dræite na vatri dok se sir ne otopi. Servirajte toplo. u Delnicama u Gorskom kotaru dimljenom divljaËi (medvjee i srneÊe meso); u ©ibeniku ”VisovaËkom Begovicom”, ukusnim jelom od janjetine i kiselog ovËjeg mlijeka; ©UMSKE ©PAROGE TREBA PROBATI I UÆIVATI Poznata bijela vina na obali su Malvazija, Ælahtina, Poπip i Grk. ÆUPANIJSKE TURISTI»KE ZAJEDNICE • TZ Bjelovarsko - bilogorske æupanije Trg kralja Tomislava 5, 43000 BJELOVAR, Tel: +385 (0)43 241 680, Fax: +385 (0)43 241 680 • TZ Brodsko-posavske æupanije Petra Kreπimira IV/1, 35000 SLAVONSKI BROD, Tel: +385 (0)35 216 362, Fax: +385 (0)35 216-362 • TZ DubrovaËko-neretvanske æupanije Cvijete ZuzoriÊ 1/I, 20000 DUBROVNIK, Tel: +385 (0)20 413 301, Fax: +385 (0)20 413 745 • TZ Istarske æupanije Pionirska 1, 52440 PORE», Tel: +385 (0)52 452 797, Fax: +385 (0)52 452 796 • TZ KarlovaËke æupanije Ambroza Vraniczanya 1, 47000 KARLOVAC, Tel: +385 (0)47 615 320, Fax: +385 (0)47 615 320 • TZ KoprivniËko-kriæevaËke æupanije A. NemËiÊa 5, 48000 KOPRIVNICA, Tel: +385 (0)48 624 408, Fax: +385 (0)48 624 407 • TZ Krapinsko-zagorske æupanije ZagrebaËka 6, 49217 KRAPINSKE TOPLICE, Tel: +385 (0)49 233 653, Fax: +385 (0)49 233 653 • TZ LiËko-senjske æupanije A. StarËeviÊa 19, 53000 GOSPI∆ Tel: +385 (0)53 574 687, Fax: +385 (0)53 574 687 • TZ Meimurske æupanije R. BoπkoviÊa 2, 40000 »AKOVEC Tel: +385 (0)40 374 254, Fax: +385 (0)40 390 720 • TZ OsijeËko-baranjske æupanije SunËana 39, 31222 BIZOVAC, Tel: +385 (0)31 675 897, 685 188, Fax: +385 (0)31 675 244, 685 188 • TZ Poæeπko-slavonske æupanije Æupanijska 7, 34000 POÆEGA, Tel: +385 (0)34 272 505, 272 668, Fax: +385 (0)34 271 465, 272 343 • TZ Primorsko-goranske æupanije N. Tesle 2, 51410 OPATIJA Tel: +385 (0)51 272 988, 272 665, Fax: +385 (0)51 272 909 • TZ SisaËko-moslavaËke æupanije S. i A. RadiÊa 36, 44000 SISAK Tel: +385 (0)44 550-232 Fax: +385 (0)44 550 239 • TZ Splitsko-dalmatinske æupanije Prilaz braÊe Kaliterna 10, 21000 SPLIT, Tel/Fax: +385 (0)21 362 561, 346 282, 346 712, Fax: +385 (0)21 362 561 • TZ ©ibensko-kninske æupanije Fra Nikole RuæiÊa bb, 22000 ©IBENIK Tel: +385 (0)22 219 072, 212 346, Fax: +385 (0)22 212 346 • TZ Varaædinske æupanije S. Vraza 4, 42000 VARAÆDIN, Tel: +385 (0)42 104 230, Fax: +385 (0)42 104 230 • TZ VirovitiËko-podravske æupanije Trg kralja Tomislava 1, 33000 VIROVITICA, Tel: +385 (0)33 726 069, Fax: +385 (0)33 721 241 • TZ Vukovarsko-srijemske Glagoljaπka 27, 32100 VINKOVCI, Tel: +385 (0)32 344 034, Fax: +385 (0)32 344 034 • TZ Zadarske æupanije Sv. Leopolda B. MandiÊa 1, 23000 ZADAR, Tel: +385 (0)23 315 107, Fax: +385 (0)23 315 107, 315 316 • TZ ZagrebaËke æupanije Ulica grada Vukovara 72, 10000 Zagreb Tel: +385 (0)1 6345-272, Fax: +385 (0)1 6345-273 KO R I S N E I N F O R M AC I J E O H RVAT S KO J K AO T U R I S T I » KO J ZEMLJI Hrvatska je u prvom redu privlaËna turistiËka primorska zemlja s bezbrojnim uvalama i otocima, koja posjetitelju nudi neizmjeran doæivljaj ljepote. Osim toga, ona nudi ljepotu nacionalnih parkova, starih gradova iz grËkog i rimskog doba i mnogo povijesnih spomenika. Ljetni festivali se odræavaju u prelijepim starim gradovima: Dubrovniku, Splitu, Zadru, KorËuli, Rovinju, Opatiji, Varaædinu i Zagrebu. Teniski turniri se organiziraju u Zagrebu, Umagu, Splitu i Bolu na otoku BraËu. Termalna ljeËiliπta poznata su i duæ morske obale i u unutraπnjosti u okolici Zagreba. Duæ mnogih rijeka koje obiluju ribom moæe se doæivjeti pecaËki izlet ili lovaËki uspjeh u mnogim loviπtima. TURISTI»KA PREDSTAVNI©TVA U INOZEMSTVU • Kroatische Zentrale für Tourismus Operngasse 5, 1010 Wien, Austria, Tel: +43 (1) 585 38 84, Fax: +43 (1) 585 38 84 20 E-Mail: [email protected] • Hrvatska TuristiËka Zajednica O.S., Krakovska 25, 11000 Praha, »eska Republika, Tel: +420 (2) 2221 1812, Fax: +420 (2) 2221 0793 E-Mail: [email protected] • Kroatische Zentrale für Tourismus, Kaiser Str., 23 60311 Frankfurt, Deutschland, Tel: +49 (69) 25 20 45, Fax: +49 (69) 25 20 54 E-Mail: [email protected] • Kroatische Zentrale für Tourismus, Rumfordstrasse 7, 80469 München, Deutschland Tel: +49 (89) 22 33 44, Fax: +49 (89) 22 33 77 E-Mail: [email protected] • Office National Croate de Tourisme 48, Avenue Victor Hugo, 75116 Paris, France Tel: +33 1 45 00 99 55, Fax: +33 1 45 00 99 56 E-Mail: [email protected] • Horvát Idegenforgalmi Közösség, Magyar u.36, 1053 Budapest, Magyarorszàg Tel: +36 (1) 266 65 05, 266 65 33, 267 55 99, 267 55 88 E-Mail: [email protected] • Ente Nazionale Croato per il Turismo, Piazzale Cadorna 9, 20123 Milano, Italia Tel: +39 (2) 86 45 44 97, Fax: +39 (2) 86 45 45 74 • Ente Nazionale Croato per il Turismo, Via Umbria 15, 00187 Roma, Italia Tel: +39 (6) 42 01 05 25, Fax: +39 (2) 42 01 06 39 • Kroatische Centrale voor Toerisme, Shipholboulevard 205 WTC, 1118 BH Luchthaven Schiphol, Nederland Tel: +31 (20) 405 70 66, Fax: +31 (20) 405 70 67 E-Mail: [email protected] • Chorvatske Turisticke Zdruæenie, TrenËianska 5, 821 09, Bratislava, Slovakia Tel: +421 755 562 054, Fax: +421 755 422 619 • Croatian National Tourist Office, 2, Lanchesters, 162-164 Fullham Palace Road, London W6 9ER, U.K. Tel: +44 (208) 563 79 79, Fax: +44 (208) 563 26 16 E-Mail: [email protected] • Croatian National Tourist Office, Inc., 350 Fifth Avenue, Suite 4003 New York, New York 10118, U.S.A. Tel: + 1 212 279 8672, 212 279 8674; Fax: + 1 212 279 8683 Toll-Free: 800 829 44 16, E-Mail: [email protected] U okolici Zagreba turisti Êe biti fascinirani breæuljkastim podruËjem Zagorja sa crkvama na Ëunjastim bregovima i vinogradima na njihovim padinama, bogatim lovnim i ribolovnim podruËjima prema istoku u Slavoniji i prelijepim starinskim plemiÊkim dvorcima nedaleko glavnoga grada. Uz ovo vam izraæavamo toplu dobrodoπlicu i ugodan boravak u Hrvatskoj. Hrvatska turistiËka zajednica Ilica 1a, 10000 ZAGREB Tel: +385 (01) 4556 455, Fax: +385 (01) 4816-756 Internet: www.htz.hr.mint.hr • E-mail: [email protected] TRAKO©∆AN - NA PUTU IZ SLOVENIJE PREMA ZAGREBU H RVAT S K I H I D RO G R A F S K I I N S T I T U T K A KO D O B I T I I N F O R M AC I J E O P L OV I D B I J A D R A N O M 1 POVIJEST HRVATSKOG HIDROGRAFSKOG INSTITUTA Rt Savudrija Umag Novigrad R Preko Novigrad SIGURNOST PLOVIDBE ZADAR N U danaπnje doba kada je Ëovjek otkrio sve πto je mogao, vinuo se u svemir i πetao Mjesecom, jedino mjesto na kojemu se joπ mogu naÊi mrvice samoÊe i avantura jest more. Ne moæete se otisnuti na puËinu a da ne osjetite poπtovanje prema golemoj masi koja diπe i æivi svojim ritmom i ne da se ukrotiti. DUGI OTOK AN KORNATI Biograd n/m M Sali © PA Murter Tisno Vodice ©IBENIK 14 Primoπten Rogoznica Trogir 15 SPLIT 18 Omiπ Plo Ëa 13 RogaË Rt AR NE Boæava LJA Sigurnost plovidbe Pomorska kartografija Hidrografska izmjera Oceanografska istraæivanja Kartografska reprodukcija Izdavanje navigacijskih publikacija MOLAT 11 UG Supetar ©OLTA 16 Milna Splitska vrata Vis JABUKA Komiæa VIS Makarska BRA» Stari Grad 20 Sumartin Jelsa Hvar HVAR 22 19 Trpanj SVETAC KorËula Vela Luka BI©EVO 17 PLO»E PELJE©AC KOR»ULA Trstenik 25 Ston Lastovo LASTOVO MLJET 26 oti 23 Slano Sobra 24 laz Ha rp 21 SU©AC DUBROVNIK Pro • • • • • • I∆ Osnovne aktivnosti instituta u okviru hidrografske djelatnosti: Crikvenica ER Hrvatski hidrografski institut specijalizirana je ustanova u Republici Hrvatskoj koja obavlja hidrografsku djelatnost na svojem dijelu Jadranskog mora, a kojom je obuhvaÊeno istraæivanje mora radi sigurnosti plovidbe. Omiπalj M. Draga RN Dr. sc. Zvonko GræetiÊ Tel: +385 (0)21 433 344 E-mail: [email protected] Opatija I S T R A KVA RAVNATELJ: 2 5 Bakar Kraljevica Hidrografska djelatnost na istoËnoj obali Malinska ©ilo Jadrana datira poËetkom 19. stoljeÊa, kada je prvu 7 Rabac KRK Rovinj N.Vinodolski Krk Raπa izmjeru proveo ”otac moderne hidrografije” Charles Punat SENJ Cres Beautemps-Beaupré u razdoblju od 1806. do 1809. Baπka Sv. Juraj BRIJUNI PULA godine. Na temelju njegove izmjere nastaje atlas s CRES RAB Rt Kamenjak petnaest pomorskih karata i planova i dvije Rab Jablanac 6 9 panorame. 4 3 UNIJE Austrougarska mornarica obavila je prvi sustavni 10 M. Loπinj Novalja LO©INJ premjer istoËnojadranskog akvatorija u razdoblju PAG Karlobag Pag 8 SILBA od 1822. do 1824. godine i izdala OLIB Starigrad Silba 12 dvadeset Ëetiri pomorske karte i peljar Ist Virsko ”Portolano del Mare Adriatico”. more PoreË KV HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT 21000 SPLIT Zrinsko - Frankopanska 161 Tel: ++385 (0)21 361 840 Fax: ++385 (0)21 47 045 Telex: 26-270 HIRH RIJEKA Djelatnost je institucionalizirana 27. 04. 1860. godine i otada do danaπnjih dana, s prekidima za vrijeme trajanja svjetskih ratova, djelatnost se kontinuirano provodi. Na hrvatskom dijelu Jadrana austrougarska mornarica je meu prvim europskim zemljama uspostavila hidrografsku sluæbu (1860.) koja se svojom djelatnoπÊu nastavlja sve do danaπnjih dana, usavrπavajuÊi metode istraæivanja i tehnologiju mjerenja. U 140 godina rada u ovoj se instituciji njegovao specifiËan stil izrade pomorskih karata i publikacija, koji je danas prepoznatljiv. U nekoliko posljednjih godina dizajnom se nastoji osuvremeniti klasiËna ponuda tih proizvoda i prilagoditi novom naËinu koriπtenja i novim korisnicima - pomorcima amaterima. Cavtat PALAGRUÆA GALIJULA HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT Za sigurnu plovidbu morem potrebno je, osim dobrog poznavanja specifiËnosti plovnog podruËja i vremenskih prilika imati i dobre priruËnike i karte za navigaciju. Hrvatski hidrografski institut u tu svrhu izdaje i odræava stotinjak karata razliËitih namjena i mjerila, i publikacije vaæne za sigurnost plovidbe pomorcima kojima je more posao i onima kojima je to hobi. Ova publikacija jedan je od pokuπaja pribliæavanja tradicionalnih krutih zakonitosti pomorske struke ljudima kojima je more hobi i ljubav, zaljubljenicima u avanturu. Djelatnici ove institucije æive s pomorstvom i za pomorstvo, otvoreni su za sva moguÊa pitanja, zahtjeve i sugestije svojih korisnika. Mnogi pomorci sluæe se pomorskim kartama i vjeruju ljudima koji su ih izradili za njih, jer ploviti se mora. PRODAJA POMORSKIH KARATA I NAUTI»KIH PUBLIKACIJA 1. PoduzeÊe PLOVPUT - Split Obala Lazareta br. 1, 21000 - SPLIT, tel: +385 (0)21 355-900, fax: +385 (0)21 585-782 • Plovno podruËje Pula LuËka kapetanija Pula, 52000 - PULA, tel: +385 (0)52 23-147 • Plovno podruËje Rijeka Senjsko pristaniπte br. 3, 51000 - RIJEKA, tel: +385 (0)51 213-590 • Plovno podruËje Zadar Jurja Bijankinija br. 8, 23000 - ZADAR, tel: +385 (0)23 433-134 • Plovno podruËje ©ibenik Obala osloboenja br. 8, 22000 - ©IBENIK, tel: +385 (0)22 212-186 • Plovno podruËje Dubrovnik Gruπka obala br. 25, 20000 - DUBROVNIK, tel: +385 (0)20 418-789 • Plovno podruËje Dubrovnik Ispostava KorËula Vinka Paletina br. 176, 20260 - KOR»ULA, tel: +385 (0)20 711-179 • Plovno podruËje Split SvjetioniËarska postaja PloËe, Neretvanskih gusara br. 1, 20340 - PLO»E, tel: +385 (0)21 679-271 2. NAVAL-ADRIA, d.o.o. Budicinova br. 7, 51000 - RIJEKA, tel/fax: +385 (0)51 267-635 Prodavaonica NAUTIKA, 51222 BAKAR tel/fax: +385 (0)51 761-730 3. SveuËiliπte u Rijeci Visoka pomorska πkola u Rijeci, PJ za navigacijsku i sigurnosnu opremu, Studentska br. 2, 51000 - RIJEKA, tel: +385 (0)51 338-411, 331-520, fax: +385 (0)51 336-755 4. INVENTING, d.o.o. A. Pomoraca 7/V, 10000 - ZAGREB, tel/fax: +385 (0)1 6523-921 5. MARINERA Obala kralja Petra Kreπimira IV br. 11, 23210 - BIOGRAD NA MORU, tel: +385 (0)23 384-882 6. MEHANIC NAUTIC, d.o.o. Marka MaruliÊa 12, 22243 - MURTER, tel: +385 (0)22 434-908, 435-062, fax: +385 (0)22 434-763 7. TRINAESTICA-13 Ulica kneza Domagoja 3, 23210 - BIOGRAD NA MORU 8. ADRIATIC CHARTER, d.o.o. Zlatna luka, 23 206 - SUKO©AN 9. BORI LIBRA, d.o.o. Trg Slobode 2, 54 470 - UMAG 10. NAVIGATORE Riva Amfora 7, »ervar-Porat, 52 440 - PORE» 11. ZARA MILA, d.o.o. Obala kneza Trpimira 4, 23 000 - ZADAR 12. BASIC KukuljeviÊa 20, 21 000 - SPLIT Hrvatski hidrografski institut svoje karte i publikacije prodaje iskljuËivo posredstvom ovlaπtenih distributera. P R I J E O D L A S K A N A K R S TA R E N J E KO R I S N E I N F O R M AC I J E Z A N AU T I » A R E REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POMORSTVA, TRANSPORTA I KOMUNIKACIJA ZAGREB TEL: +385 (0)1 - 6169 111 FAX: +385 (0)1 - 6195 956 www.pomorstvo.hr Nacionalna Srediπnjica potrage i spaπavanja Rijeka 9155 ZA©TI∆ENI DIJELOVI PRIRODE NACIONALNI PARK Nacionalni park je prostorno, preteæno neizmijenjeno podruËje iznimnih i viπestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaÊa jedan ili viπe saËuvanih ili neznatno izmijenjenih eko-sustava. U nacionalnom parku dopuπtene su samo turistiËko-rekreacijske djelatnosti u funkciji posjeÊivanja i razgledavanja koje je dopuπteno svima pod jednakim uvjetima. Zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara i djelatnosti kojim se ugroæava izvornost prirode. Nacionalni parkovi su: Brijuni, Risnjak, Sjev. Velebit, Plitvice, Paklenica, Krka, Kornati i Mljet. PARK PRIRODE Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruËje s estetskim, ekoloπkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turistiËkorekreacijskim vrijednostima. U parku prirode su dopuπtene djelatnosti kojima se ne ugroæavaju njegove bitne znaËajke. Parkovi prirode u podruËju ekosustava krπa i mora su: UËka, Velebit, Vransko jezero, TelaπÊica i Biokovo. STROGI REZERVAT Strogi rezervat je podruËje s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je iskljuËivo znanstvenom istraæivanju. To su: HajduËki i Roæanski kukovi i Bijele i Samarske stijene. POSEBNI REZERVAT Posebni rezervat je podruËje u kojemu je posebno izraæen jedan ili viπe neizmijenjenih sastojaka prirode, a osobitog je znanstvenog znaËenja i namjene. U posebnom rezervatu na moru nisu dopuπtene radnje koje bi mogle naruπiti svojstva zbog kojih je proglaπen rezervatom. Predlaæemo posjetiti: Lokrum, Deltu Neretve, Malostonski zaljev, Cres i Limski zaljev. SPOMENIK PRIRODE Spomenik prirode je pojedinaËni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova æive ili neæive prirode, koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Predlaæemo posjetiti: otoke Brusnik i Jabuku, Modru πpilja (otok Vis). Ako svojim plovilom dolazite u Republiku Republike Hrvatske, duæni ste najkraÊim putem Hrvatsku morskim putem, duæni ste uploviti bez bez zaustavljanja napustiti unutraπnje morske RADI VA©E OSOBNE SIGURNOSTI, zaustavljanja u jednu od luka otvorenih za vode i teritorijalno more Republike Hrvatske. SIGURNOSTI SVIH NAUTI»ARA I meunarodni promet, odnosno u jednu od luka Nepridræavanje navedenih uputstava pred- u kojima postoji sezonski meunarodni graniËni stavlja pomorski prekrπaj. pomorski prijelaz. Svoje plovilo moæete ostaviti tijekom cijele Luke otvorene za meunarodni promet: pravnih i fiziËkih osoba koje su registrirane za Rijeka, Mali Loπinj, Senj, Maslenica, Zadar, morskih voda Republike Hrvatske. Sve ubrane takvu djelatnost i koje Êe za vas obaviti sve ©ibenik, Split, PloËe, MetkoviÊ, KorËula, naknade koriste se za unapreenje sluæbe potrebne formalnosti. Vela Luka, Ubli (Lastovo) i Dubrovnik. potrage, te potrage i spaπavanja ljudskih æivota Sezonski meunarodni graniËni pomorski Za vaπu sigurnu plovidbu brinu se luËke na moru. kapetanije i ispostave luËkih kapetanija koje su u Nije dopuπten prijevoz osoba i stvari uz sastavu Ministarstva pomorstva, prometa i veza. (Istra), Boæava, Sali, Primoπten, Hvar, Starigrad, naknadu (kabotaæa) svojim plovilom u teritorijal- Ako vam zatreba pomoÊ na moru, meteoroloπka Vis, Komiæa i Cavtat. nom moru i unutraπnjim morskim vodama ili bilo kakva druga informacija, obratite im se Republike Hrvatske. telefonom ili putem VHF radijske postaje. Ako niste u moguÊnosti zbog viπe sile uploviti u luku otvorenu za meunarodni KUPA»A, SKRE∆EMO POZORNOST NA OSNOVNE ODREDBE IZ PROPISA KOJI REGULIRAJU SIGURNOST PLOVIDBE: godine na popravku ili Ëuvanju kod hrvatskih Umag, PoreË, Rovinj, Pula, Raπa-Brπica, prijelazi: Kanegra, Umag - ACI marina, Novigrad LU»KE KAPETANIJE Prilikom napuπtanja Republike Hrvatske LuËke kapetanije rade svakim danom od ZABRANJENO JE: • u luci: kupati se, glisirati, jedriti na dasci i skijati se na vodi; • jedriti na dasci u uskim prolazima gdje se odvija plovidba brodova, na udaljenosti manjoj od 50 m od obale prirodne plaæe te unutar ureene plaæe; • motornim brodicama i jedrilicama, ploviti i jedriti na udaljenosti manjoj od 50 m od obale; • plivati izvan ograenog prostora ureene promet, duæni ste se, πto je moguÊe prije, prijavi- morskim putem duæni ste svojim plovilom 0000 do 2400 sata, a ispostave radnim radnom ti najbliæoj luËkoj kapetaniji ili njezinoj ispostavi. ponovno uploviti u jednu od luka otvorenih za od 0700 do 1300 sati, a od 1. travnja do 1. meunarodni promet, odnosno u jednu od luka listopada od 0700 do 1200 i od 1600 do 2000, • bacati u more ostatke mineralnih ulja, sobom svoje plovilo koje je duæe od 3 m, u kojoj postoji sezonski meunarodni graniËni te deæuraju na VHF kanalima 16 i 10 i na tele- plastiËnu, metalnu, staklenu i ostalu ukljuËujuÊi i plovila kraÊa od 3 m glisirajuÊeg tipa prijelaz, te nakon πto obavite u luËkoj kapetaniji fonima navedenim na ovoj stranici. ambalaæu, te sve otpatke koji oneËiπÊuju (jet sky i gliseri), prije spuπtanja u more plovilo ili njezinoj ispostavi formalnosti za napuπtanje Ako dolazite kopnenim putem i dovozite sa plaæe, te na udaljenosti veÊoj od 100 m od obale prirodne plaæe; okoliπ. U morskom prostoru pored plaæe brodice se mora prijaviti luËkoj kapetaniji ili njezinoj moraju ploviti na udaljenosti veÊoj od 50 m od ispostavi. ograde ureene plaæe, odnosno 150 m od obale Prilikom prijave dolaska bilo kopnenim ili prirodne plaæe. Gliseri mogu glisirati samo na uda- morskim putem duæni ste kapetaniji odnosno ljenosti veÊoj od 300 m od obale na podruËju na kojemu glisiranje nije zabranjeno. Brodice na mlazni ispostavi pokazati svoje putne isprave, isprave STALNO EMITIRANJE METEOROLO©KIH IZVJE©∆A: pogon i brodice na zraËnom jastuku mogu glisirati ZA©TI∆ENI KRAJOLIK ZaπtiÊeni krajolik je prirodni ili kultivirani predjel veÊe estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakteristiËan za pojedino podruËje. U zaπtiÊenom krajoliku nisu dopuπtene radnje koje naruπavaju obiljeæja zbog kojih je proglaπen. Predlaæemo posjetiti: Paklene otoke (zapadno od otoka Hvara), Vidovu goru i plaæu Zlatni rat na otoku BraËu, plaæu Punta Rata u Brelima i kanjon Cetine. svoga plovila, isprave o osposobljenosti za PARK-©UMA Park-πuma je prirodna ili saena πuma, veÊe pejzaæne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. Predlaæemo posjetiti: πumu Marjan u Splitu i πumu Dundo na otoku Rabu. obaviti pregled plovila. sigurnost plovidbe i naknadu za svjetlarinu. Obalne radijske postaje Stalno bdjenje na kanalima Meteoroloπka izvjeπÊa i radiooglasi Kanal Vrijeme odaπiljanja (UTC) toËka B (44° 52.6´ N, 3° 45.1´E), toËka B - SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE Spomenik parkovne arhitekture je artificijelno oblikovani prostor koji ima veÊu estetsku, stilsku, umjetniËku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost. Predlaæemo posjetiti: arboretum Trsteno kod Dubrovnika i botaniËki vrt Kotiπina u nacionalnom parku Biokovo. Naknade se plaÊaju za razdoblje od jedne godine Rijeka Radio 16, 24, 20, 04 24 05:35, 14:35, 19:35 Kamik. od dana prijave, a visina naknade ovisi o duæini Split Radio 16, 21, 23, 07, 81, 70 DSC 21, 07, 23, 81 05:45, 12:45, 19:45 plovila. Tijekom razdoblja za koji ste platili Dubrovnik Radio 16, 07, 04 07, 04 06:25, 13:20, 21:20 upravljanje plovilom, popis posade ako se radi o jahti, te policu osiguranja od odgovornosti za πtete poËinjene treÊim osobama. Ako su isprave o sposobnosti za plovidbu LuËke kapetanije VHF kanal Morsko podruËje pokriveno VHF Pula 73 Sjeverni Jadran - zapadna obala Istre Rijeka 69 Sjeverni Jadran - istoËni dio Split 67 Srednji Jadran - istoËni dio Dubrovnik 73 Juæni Jadran - istoËni dio plovila uredne, luËka kapetanija ili ispostava neÊe Obalne radijske postaje obavljaju radiosluæbu radi sigurnosti plovidbe i zaπtite ljudskih æivota na moru, sluæbu javnih komunikacija, te odaπiljaju meteoroloπka izvjeπÊa i radiooglase na ovim kanalima: i isploviti iz teritorijalnog mora i unutraπnjih podruËju na kojemu je to dopuπteno. Zabranjena je plovidba i zadræavanje u zonama otoËja Brijuni unutar morskog pojasa ograniËenog linijama koje spajaju slijedeÊe toËke: ZONA 1 - rt Vrbanj (Barban) - rt Kadulja, rt Kadulja - otoËiÊ SupiniÊ, rt SupiniÊ - toËka A (44° 54.8´ N, 13° 42.2´ E), toËka A - Prilikom prijave duæni ste platiti naknadu za naknadu moæete neograniËeni broj puta uploviti na udaljenosti veÊoj od 300 m od obale samo na toËka C (44°53.2´N, 13°46.0´E), toËka C - rt ZONA 2 - jugoistoËni dio otoËja Brijuni unutar spojnice rt Kavran - rt Kozlac. Pula Rijeka Senj Zadar ©ibenik Split PloËe Dubrovnik +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 (0)52 (0)51 (0)53 (0)23 (0)22 (0)21 (0)20 (0)20 - 222 214 881 433 217 362 679 413 037 031 301 778 214 436 008 222 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 +385 (0)52 (0)52 (0)52 (0)52 (0)52 (0)52 (0)51 (0)51 (0)51 (0)51 (0)51 (0)51 (0)53 (0)53 (0)51 (0)51 (0)51 (0)51 (0)51 (0)51 (0)51 (0)51 (0)51 (0)53 (0)51 (0)53 (0)53 (0)23 (0)23 (0)23 (0)23 (0)23 (0)23 (0)23 (0)23 (0)22 (0)22 (0)22 (0)22 (0)22 (0)21 (0)21 (0)21 (0)21 (0)21 (0)21 (0)21 (0)21 (0)21 (0)21 (0)21 (0)22 (0)21 (0)20 (0)20 (0)20 (0)20 (0)20 (0)20 (0)20 (0)20 (0)20 (0)20 - 741 757 431 811 875 872 737 711 761 281 242 244 883 887 859 221 854 856 852 571 231 239 724 684 842 661 611 369 375 383 286 370 372 377 377 443 570 559 439 435 881 861 611 654 636 631 648 741 765 761 773 711 713 681 741 743 754 871 745 711 812 805 478 662 035 663 132 127 085 501 249 214 330 321 345 006 049 364 380 065 821 110 111 438 001 103 030 053 301 023 262 060 210 183 047 449 601 021 055 266 045 313 190 508 025 977 139 205 116 222 007 060 055 228 111 085 681 490 542 026 177 040 178 023 006 065 LuËke ispostave 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. Umag Novigrad PoreË Rovinj Raπa Rabac MoπÊeniËka Draga Opatija Bakar Kraljevica Crikvenica N. Vinodolski Sv. Juraj Jablanac Malinska Krk Punat Baπka ©ilo Cres Mali Loπinj Susak Rab Karlobag Omiπalj Novalja Pag Starigrad Novigrad Biograd n/m Preko Silba Ist Boæava Sali Vodice Primoπten Rogoznica Tisno Murter Trogir Omiπ Makarska RogaË Milna Supetar Sumartin Hvar Stari Grad Jelsa SuÊuraj Vis Komiæa MetkoviÊ Trstenik Trpanj Ston Slano Sobra KorËula Vela Luka Lastovo Cavtat
© Copyright 2024 Paperzz
