GLASNIK HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA Zagreb, 25. travnja 2014. Broj: 4 ODRŽANA 51. REDOVITA GODIŠNJA SKUPŠTINA HFS-a GLASNIK HFS 4 / 2014 Habdelićeva 2, p.p. 259, 10001 Zagreb ISSN: 1331 – 1107 www.hfs-cpf.hr, [email protected] Uređuje: Matej Glavić [email protected] SADRŽAJ: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Održana 51. Redovita Skupštinu HFS-a Izvještaj povjerenstva za vrednovanje rada članica HFS-a Ljubljana 2014 Hunfila 2014, Debrecen Godišnja skupština HDOFM, Zagreb UFN „Antianus“, Branjin Veh Sječanje na prvog predsjednika Ljrka Prakaturović Lanc Uskrs Izdanja naših članica: HDOFM Zagreb Mala radionica filatelije u uskrsnom ozračju Još jedna mala radionica filatelije Mladunčad budimpeštanskog ZOO-a IV. Filatelistički seminar „Sveti Juraj na Bregu 2014“ Izložba povodom proglašenja svetim Ivana Pavla II: Izložba Željka Pintarića u povodu 80. obljetnice organizirane filatelije U gradu Varaždinu Filatelistička izložba Hrvatska i NATO u Galeriji MRH-a Drugi službeni otisak u izdanju HP-a i HFS-a Izdanja naših članica: FD Zaboky Prihvaćeni izlošci za izložbu „London 2015“ Odobreni prigodni žigovi HP – Obavijest o izvanrednom izdanju poštanskih maraka Hrvatska pošta – nova izdanja Novosti iz HP Mostar Popust na filatelističke proizvode i do 50% * 2 3 6 10 13 15 17 18 19 20 21 22 23 24 25 27 28 29 30 32 32 33 34 35 53 58 GLASNIK HFS 4 / 2014 ODRŽANA 51.REDOVITA SKUPŠTINA HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA U prostorijama HFS u Zagrebu održana je 26.travnja 2014. godine 51. redovita skupština Hrvatskog filatelističkog saveza. Skupštinu je prema Statutu otvorio predsjednik HFS Mladen Vilfan. Nakon pozdrava izaslanicima i gostima skupštine i minute šutnje za preminule članove klubova članica HFS izabrano je Radno predsjedništvo skupštine. Za predsjednika je izabran željko /FD Stefanović Zaboky,Zabok/ a za članove Željko Divnić / HFD Slavonski Brod / i Nikola Taratina / FD Arena,Pula/. Verifikacijsko povjerenstvo koje je predvodio G.Akrap / FD Poštar,Zagreb/ utvrdilo je da od 41 delegata koji su imali pravo sudjelovanja, na Skupštini je nazočno 26, ali da jedan delegat dolazi iz kluba koji nije uplatio članarinu za 2013. pa taj član može prisustvovati skupštini ali bez prava glasa. Prihvaćeno je 25 delegata s pravom glasa i utvrđeno je da je kvalificirana većina potrebna za donošenje odluka 13 izaslanika.Time je utvrđeno da skupština ima kvorum i da može donositi punopravne odluke. Za zapisničara je izabran Zdenko Krištafor/ HFD,Zagreb/. Dnevni red je objavljen u Glasniku 3/2014. i skupština ga je usvojila jednoglasno uz dopunsko objašnjenje točke 5. Kooptiranje člana UO. U toj točki skupština je potvrdila odluku Upravnog odbora o kooptiranju Mateja Glavića za člana UO sa 1.1.2013. a isto tako je sa zadovoljstvom konstatirano da su u članstvo HFS primljene dvije nove članice društva ,,Amfora“,Fažana i ,,Tematičar“,Osijek . Za točku 6.dnevnog reda koja je sadržavala 6 izvješća odlučeno je da se o njima glasa posebno za svako izvješće. Za točku 6a. Izvješće o radu središnjice i Upravnog odbora HFS odlučeno je da se u nazivu briše izraz ,,središnjice i“ te da se točka zove ,,Izvješće o radu HFS u 2013. godini“. Predsjednik HFS je istakao, obrazlažući izvješće objavljeno u Glasniku, da je prošla godina bila u svakom pogledu vrlo uspješna. Izvršena je financijska konsolidacija saveza, ostvareni najveći zabilježeni prihodi do sada uz uključivanje novih sponzora i novih značajnih izvora prihoda. Uspostavljeni su izvrsni odnosi sa Hrvatskom poštom na svim razinama uz redovan i vrlo učinkovit rad Zajedničkog povjerenstva HFS-HP na tragu realizacije Ugovora o poslovnoj suradnji HFS-HP. 3 GLASNIK HFS 4 / 2014 Prvi put u povijesti HFS izdat je službeni probni otisak koji je donio značajne prihode savezu i predstavlja odlično prihvaćenu novinu kako u redovima članova HFS tako i prodajom preko poštanskih šaltera.O realizaciji probnog otiska podnesen je poseban izvještaj kao i o prihodima i rashodima izložbe CROATICA 2013, koja je ocijenjena kao iznimno uspješna,najveća do sada održana izložba u RH uz sudjelovanje 6 zemalja članica EU s kojima HFS ima potpisane sporazume o međusobnoj suradnji. U prošloj godini hrvatski izlagači su sudjelovali na 3 svjetske,2 regionalne, 2 međunarodne i tri nacionalne izložbe uz 8 promotivnih nenatjecateljskih izložbi. Ukupno je osvojeno 180 medalja uz sve veći broj naših izlagača, naročito mladežnih i primjetno podizanje kvalitete niza izložaka iako kod većine izložaka još nije dostignut europski i svjetski nivo. Nastavljena je tradicija škole mladih filatelista i 8. je održana u Varaždinu. Održana su i tri međunarodna seminara za izlagače i suce. Izdavačka djelatnost je bila vrlo živa i uredna.Objavljeno je svih 11 brojeva Glasnika uz veliki trud urednika M.Glavića, sva 4 broja Hrvatske filatelije uz uspješne napore glavnog urednika T.Bilandžića da se dosljedno provede dogovorena koncepcija časopisa, 6 članaka u FEPA NEWS i članci desetak naših autora u domaćem i inozemnom filatelističkom tisku. Niz društava nastavilo je s izdavanjem svojih glasila. Održan je izborni kongres FEPA u Madridu gdje je predsjednik HFS nastupio i pismenim prilogom i u raspravi na kongresu. Dogovoren je sporazum sa Španjolskim savezom-FESOFI koji će biti potpisan u jesen.U sklopu tog sporazuma dogovoren je nastup španjolskih izlagača na proslavi 75.obljetnice HFS u proljeće iduće godine kao i inicijativa prema poštama obje države za izdavanje zajedničkog izdanja Hrvatska –Španjolska. Izvješće o radu HFS u 2013. usvojeno je jednoglasno. Financijsko izvješće za 2013. pokazuje prihod od 218 848,78 kn, rashode od 197 477,40 kuna i pozitivni saldo od 21 201,38 kn.Prihodi od članarine društava iznosili su 18 550 kn što predstavlja svega oko 8 % ukupnih prihoda. To pokazuje značajan udio novih prihoda jer su u ranijim godinama prihodi od članarina često prelazili i 30% i više ukupnih prihoda. Financijsko izvješće usvojeno je jednoglasno kao i izvješća časnog suda, Zbora filatelističkih sudaca i Zbora ispitivača maraka. Potpuno drugačija atmosfera bila je nakon izvješća Nadzornog odbora koje je sadržavalo niz neargumentiranih i iskonstruiranih napada na vodstvo saveza posebno na predsjednika i tajnika HFS. Dva člana Nadzornog odbora predvođena predsjednikom Ivanom Jurkovićem /treći član je zbog bolesti izostao / a potaknuta pismom bivšeg predsjednika HFS, koji se nije pojavio na skupštini, a koje je Jurković pročitao izaslanicima skupštine, obrušila su se nizom proizvoljnih i neprovjerenih konstatacija i birokratskih začkoljica na rad saveza. Iako je dobio sva izvješća iz ruku predsjednika saveza što je svojim potpisom i potvrdio, nije u jednosatnom razgovoru sa predsjednikom saveza, 8 dana prije skupštine, iznio ni jednu primjedbu nego je umjesto da s tajnikom razmotri sve eventualne nejasnoće, što mu je i pismeno nuđeno, nazivao knjigovodstveni servis pokušavajući naći dokaze za svoje konstrukcije. Iako Jurkovića i Nadzorni odbor 37.članak Statuta HFS jasno obvezuje da prije skupštine dostavi Upravnom odboru sve primjedbe kako bi se eventualne nejasnoće razjasnile, on to ni ove, kao ni prošle godine, nije ni pokušao učiniti. Njegovo izvješće je sličilo na napad iz ,,busije“ kako bi uhvatio nepripremljene predsjednika i tajnika za izmišljene optužbe. Kao da se ne radi o kolegama s kojima bi trebao zajednički raditi na dobrobiti hrvatske filatelije.Isključivi cilj ovog ,,s brda s dola“ i na brzinu napravljenog izvješća, koje nitko nije vidio u pisanom obliku, je bio upravo ocrniti svoje kolege i dezavuirati ih pred izaslanicima skupštine. 4 GLASNIK HFS 4 / 2014 Tajnik saveza je vrlo argumentirano, služeći se dokumentima, točku po točku,demantirao sve navedene napade. Nakon toga uslijedila je rasprava nekoliko skupštinara koji su se zgražali nad postupcima Jurkovića. Uslijedilo je glasovanje o izvješću Nadzornog odbora. Rezultat je jasno pokazao što izaslanici misle o Jurkoviću i njegovom izvješću. Izvješće je odbijeno sa 21 glasom izaslanika, samo jedan delegat glasao je za prihvaćanje izvješća, a dvojica su se suzdržala. Vrlo sličnom većinom glasova u dlaku slično prošlogodišnje izvješće Nadzornog odbora Vijeću HFS je i tada odbijeno.Gospoda iz Nadzornog odbora su predložila i održavanje Izvanredne izborne skupštine s ciljem smijenjivanja Upravnog odbora,predsjednika i tajnika saveza. Očito je to i bio glavni cilj čitave ove akcije.Taj pokušaj puča izaslanici su jasno odbili zajedno s izvješćem. I kad je bilo za očekivati da će nakon ovakvog gotovo jednodušnog izjašnjavanja skupštine, kao i istim rezultatom glasovanja prošle godine, oba člana Nadzornog odbora dati neopozive ostavke, što bi učinio svaki korektan čovjek nakon ovakva dva uzastopna debakla, oni su se mirno priključili domjenku poslije skupštine.Iznenađuje upornost kojom pokušavaju već dvije godine opstruirati rad saveza. Njihovo izvješće ni jednom rječju nije spomenulo rezultate koje je HFS ostvario u 2013. Cilj je bio jasan:ocrniti vodstvo saveza i dezavuirati rezultate koji su postignuti u prošloj godini. Izaslanici su im glasovanjem dali vrlo jasan odgovor što misle o njihovom radu, točnije neradu.Ta dvojica se nisu javila ni za riječ kad se raspravljalo o planu rada i financijskom planu za 2014. Poslije ove neugodne epizode, koja je ogorčila veliku većinu izaslanika jednoglasno su usvojena izvješća Povjerenstva za vrednovanje rada članica u 2013., za najljepše izdanje omotnice i prigodnog žiga. Skupština je završila jednoglasnim usvajanjem ambicioznog plana rada i finacijskog plana za 2014. godinu. Prije i tijekom skupštine izaslanici su mogli kupiti drugi službeni esej koji je dan ranije izašao iz tiska. Skupština je završena skromnim domjenkom u prijateljskom ozračju. Zapisnik sa 51.redovite skupštine bit će u cijelosti objavljen u Glasniku 5/2014. nakon što ga priredi zapisničar i ovjere ovjerovitelji zapisnika. Mladen Vilfan,predsjednik HFS 5 GLASNIK HFS 4 / 2014 Izvještaj Povjerenstva za vrednovanje rada članica HFS-a Na temelju članka 39. Statuta i članka 5. Pravilnika o vrednovanju rada članica Hrvatskoga filatelističkog saveza Upravni odbor je na 12. sjednici održanoj 21. veljače 2014. imenovao Povjerenstvo za bodovanje-vrednovanje rada članica Hrvatskog filatelističkog saveza u slijedećem sastavu : • • • • • Matej Glavić, predsjednik Tihomir Bilandžić, član Ivan Drašković, član Gordan Turudija, član Stevo Kovačić, član Povjerenstvo za vrednovanje rada članica Hrvatskog filatelističkog saveza, održalo je sjednicu 01. 04.2014. godine s početkom u 15.00 sati u Domu HFS-a, Habdelićeva 2. Povjerenstvo je na temelju Pravilnika o vrednovanju rada članica HFS-a koji je UO HFS-a donio na 4. sjednici 17.01.2012. pregledalo pristigle prijave i donijelo slijedeći zaključak: Za bodovanje je prispjelo 13 prijava članica i utvrđen je slijedeći redoslijed: Rang 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Društvo/klub Hrvatsko filatelističko društvo Zagreb Hrvatsko društvo olimpijske filatelije i memorabilije, Zagreb Filatelističko društvo „Zaboky“, Zabok Udruga numizmatičara,filatelista i prijatelja starina Baranje, Darda Filatelistički klub Zagreb Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac Hrvatsko filatelističko-numizmatičko društvo „Novska '94“ FD „Arena“, Pula Hrvatsko filatelističko društvo Vinkovci Filatelističko društvo „Poštar“, Zagreb Hrvatsko filatelističko društvo Zadar Filatelističko društvo Poreč Udruga filatelista i numizmatičara „Antianus“,Branjin Vrh Bodova 49 776 29 066 12 584 11 338 9 841 8 746 7 171 6 860 6 723 6 065 6 020 4 065 2 350 Svim učesnicima zahvaljujemo na prijavama i čestitamo na postignutom uspjehu. Isto povjerenstvo zaprimilo je 7 omotnica za izbor najljepše omotnice u 2014. godini i to: 1. Hrvatsko filatelističko društvo Zagreb 2. Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac 3. Hrvatsko društvo olimpijske filatelije i memorabilije, Zagreb 4. Hrvatsko filatelističko društvo Zadar 5. Udruga filatelista i numizmatičara „Antianus“, Branjin Vrh 6. Hrvatsko filatelističko društvo Vukovar 7. Hrvatski filatelistički savez, Zagreb 6 GLASNIK HFS 4 / 2014 Za najljepšu omotnicu u 2013. godini izabrana je omotnica Hrvatskog filatelističkog društva Zagreb, izdanje „Memorijal prvog hrvatskog velemajstora Mije Udovičića“.Omotnica je korištena 21. 01. 2013. godine u pošti 10101 Zagreb. Drugo mjesto za najljepšu omotnicu u 2013. godini pripalo je Hrvatskom filatelističkom društvu Karlovac za izdanje „Most u Tounju“. Omotnica je korištena 29. 04. 2013. godine u pošti 47264 Tounj. 7 GLASNIK HFS 4 / 2014 Treče mjesto za najljepšu omotnicu u 2013. godini pripalo je Hrvatskom društvu olimpijske filatelije i memorabilije Zagreb za dotisak na dopisnici „48. europsko prvenstvo u karateu 2013“. Omotnica je korištena 02. 12. 2013. godine u pošti 10101 Zagreb. Za izbor najljepšeg žiga u 2013. godini pristiglo je 6 prijedloga i to: 1. Hrvatsko filatelističko-numizmatičko društvo „Novska '94“ 2. Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac 3. Hrvatsko društvo olimpijske filatelije i memorabilije, Zagreb 4. Hrvatsko filatelističko društvo Zadar 5. Udruga filatelista i numizmatičara „Antianus“, Branjin Vrh 6. Hrvatski filatelistički savez, Zagreb Za najljepši žig izabran je žig Hrvatskog filatelističkog društva Zadar „Ivan Meštrović u Zadru“. Žig je bio u upotrebi u pošti 23103 Zadar dana 25. 11. 2013. g. Drugo mjesto zauzeo je žig Hrvatskog filatelističko-numizmatičkog društva „Novska '94“ „Dan grada Novske – Lukovo“. Žig je bio u upotrebi u pošti 44330 Novska dana 18. 10. 2013. g Treče mjesto zauzeo je žig Hrvatskog društva olimpijske filatelije i memorabilije iz Zagreba, „100. obljetnica rođenja Franje Punčeca“. Žig je bio u upotrebi u pošti 40000 Čakovec dana 21. 11. 2013. 8 GLASNIK HFS 4 / 2014 Za izbor najljepše maximum karte pristigla su 3 prijedloga i to: 1. Hrvatsko filatelističko društvo Karlovac 2. Udruga filatelista i numizmatičara „Antianus“,Branjin Vrh 3. Hrvatski filatelistički savez, Zagreb Za najljepšu maximum kartu izabrano je izdanje Hrvatskog filatelističkog društva Karlovac u povodu „95. godina društva“ izdana 16. 11. 2013. g. Karta zadovoljava sve kriterije ua maximim kartu. U Zagrebu, 01. 04.2014. Predsjednik povjerenstva: Matej Glavić 9 GLASNIK HFS 4 / 2014 LJUBLJANA 2014 U Ljubljani je od 9. do 12. travnja održana „% državna filatelistička izložba“ povodom 80. obljetnice osnivanja Filatelističkog društva Ljubljana. Izložba je postavljena u prostoriji Atrija Pošte Ljubljana. Organizator izložbe je Filatelistički društvo Ljubljana uz pokroviteljstvo Filatelističkog saveza Slovenije i Pošte Slovenije. Svečano otvorenje izložbe je uslijedilo 9. travnja u 18.00 sati u atriju Pošte 1 uz prigodne govore i nastup mladog slovenskog violiniste. Nakon prigodnog domjenka posjetitelji su mogli razgledati izložbu. Slovenska pošta imala je i svoj štand gdje su se mogle kupiti poštanske marke u i otisnuti prigodni žig na karti koju je izdao Slovenski filatelistički savez. Također je Slovenska pošta tiskala i osobnu poštansku marku koja je vrijedila za slanje razglednica u inozemstvo. 10. travnja bila je svečana sjednica FD Ljubljana, gdje su podijeljene i prigodne diplome članovima Društva. Domaćini su napravili vrlo lijep katalog izložbe sa mnoštvom vrlo zanimljivih filatelističkih članaka. Svećeno proglašenje rezultata – palmares održano je restoranu Žilbert u petak 11. travnja. U subotu 12. travnja održano je predavanje „Kako napraviti eksponat tradicionalne filatelije“. Predavanju su prisustvovali od hrvatskih predstavnika predsjednik HFS-a g. Mladen Vilfan i Matej Glavić, nacionalni povjerenik. Predavanje je održao FEPA sudac g. Mihael Fock. Izložba je postavljena na 164 izložbene vitrine i 10 eksponata je bilo u razredu literature. U počasnom razredu bilo je 8 izložaka. Tradicionalna filatelija zastupljena je sa 9 izložaka, poštanska povijest sa 9 izložaka, dopisnice sa jednim izloškom, razred tematske filatelije sa 8 izložaka, maksimafilija sa jednim, razglednice sa 6 eksponata i mladež sa 13 izložaka. U razredu literature postavljeno je 10 eksponata. 10 GLASNIK HFS 4 / 2014 Suci 5. Državne filatelističke izložbe LJUBLANA 2014 bili su: dr. Veselko Guštin, međunarodni FIP sudac, kao predsjednik ocjenskog suda, dr. Peter Suhodolc, međunarodni FIP sudac, g. Igor Pirc, nacionalni sudac FZS, g. Veni Ferant, nacionalni sudac FZS, gđica Staša Bračić, nacionalni sudac FZS i Matej Glavić, nacionalni sudac HFS. Podijeljeno je 19 zlatnih medalja, 18 pozlaćenih, 10 srebrnih, 4 posrebrene, 3 brončane medalje i 2 diplome. Razred Medalja Broj listova Broj vitrine Broj bodova Hrvatski predstavnici osvoji su 2 zlatne medalje, 3 pozlaćene i po 1 srebrnu, posrebrenu i brončanu medalju. Stefanović Željko Greške i osobitosti maraka Republike Hrvatske 80 B1 67 SREBRNA Tomerlin Dražen Kneževina Srbija 80 B1 77 POZLAČENA Bilandžić Tihomir Von Idee bis Verwendung-29.oktober 1918 16 B1 85 ZLATNA IX.Šahovska Olimpijada 80 B5 58 POSREBRENA Die Stadte meiner Kinderheit 16 B9A 51 BRONČANA B10 75 POZLAČENA B10 B10 86 ZLATNA 71 POZLAČENA Prezime I ime Naziv izloška Tradicionalna filatelija 20112015 20162020 2025 Tematska filatelija 20662070 Krištafor Zdenko Mladinski eksponati 3003 Jakov Dominik Akrap Literatura 4008 HFS 4009 Vilfan Mladen HFND Novska '94 4010 Hrvatska filatelija 2013 Dodatak Priručniku HFS No.XVII ,,Privremena izdanja Hrvatske i Bosne i Hercegovine 1945 Almanah 1994-2009 Nacionalni povjerenik, Matej Glavić 11 GLASNIK HFS 4 / 2014 Pogled na izložbu Detalj sa otvaranja Rad ocjenskog suda Palmares 12 GLASNIK HFS 4 / 2014 MEĐUNARODNA FILATELISTIČKA IZLOŽBA HUNFILA 2014 – DEBRECEN Mađarski filatelistički savez (MABEOSZ) i Grad Debrecen organizirali su najprestižniju nacionalnu filatelističku izložbu u 2014. godini pod nazivom Međunarodna filatelistička izložba HUNFILA DEBRECEN 2014, u trajanju od 25. - 27. travnja u prostorima Kölscey centra. U sklopu izložbe proslavljen je i najveći praznik u filatelističkom djelu populacije, 87. Dan marke. Izložba je bila postavljena na više od 600 vitrina, a uz pozvane hrvatske izlagače na izložbi su sudjelovali i pozvani izlagači iz Austrije, Češke, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovačke i Slovenije. Hrvatski izlagači su na ovoj izložbi učestvovali s ukupno 17 izložaka (33 vitrine i 4 literature). OPĆA OCJENA NACIONALOG POVJERENIKA: Organizacija cjelokupne manifestacije je bila na primjerenoj razini. Domaćini su se iskazali s gostoljubivošću i izrazitom prijaznošću. Prisustvovanje hrvatskih izlagača mogu ocijeniti kao vrlo dobro. Tijekom trajanja izložbe, uspostavljen je dobar odnos s nacionalnim povjerenicima iz Srbije, Slovenije, Slovačke i Mađarske. Kod postavljanja i skidanja izložaka, bila je osigurana brza i djelotvorna tehnička podrška. Kao jedini tehnički problem, mogu izdvojiti problem nastao uslijed krivog postavljanja brojeva izložaka (brojevi vitrina: 463 i 489), što je dovelo do pogrešne identicikacije izlagača, a time i krivog dodjeljivanja bodova u palmaresu. Brzom reakcijom nacionalnog povjerenika te prihvaćanjem njegovih argumenata od strane Ocjenjivačkog suda greške su ispravljene te su u pročišćenom tekstu palmaresa navedene točne ocjene. 13 GLASNIK HFS 4 / 2014 U Bednji, 29.04.2014. Dino Murić Nacionalni povjerenik Hrvatske 14 GLASNIK HFS 4 / 2014 HDOFM Zagreb GODIŠNJA SKUPŠTINA HDOFM-a U 2014. GODINI Izvještajna godišnja skupština Hrvatskog društva olimpijske filatelije i memorabilije održana je s subotu 15. ožujka 2014. godine u prostorijama Hrvatskog društva političkih zatvorenika u Zagrebu, Trg Petra Krešimira IV br. 3 na kojoj je prisustvovalo 17 članova. Na skupštini od gostiju bili su nazočni iz Ureda za korporativni marketing i razvoj Hrvatske pošte, Dubravko Družić, iz zagrebačkog FD „Poštar“, Krunoslav Tušek, predsjednik HFND «Novska '94» Matej Glavić i predsjednik čakovečkog HFD „Zrinski“ Dario Stella. Skupština je protekla u konstruktivnim diskusijama pod predsjedanjem predsjednika Ivana Librića. U izvješću u radu za 2013. naglašen je nastavak aktivnosti na promicanju olimpizma, obilježavanja sportskih natjecanja i uspjeha hrvatskih sportašica i sportaša preko prigodnih izdanja, izložbi pa do predavanja. Ipak, glavnina aktivnosti bila je usmjerena na obilježavanje 20. obljetnice Društva, od filatelističke izložbe na kojoj su izlagali samo članice i članovi, tiskanja kataloga izložbe, pa do održavanja svečane sjednice u prosincu 2013. Tom prigodom bile su podijeljene diplome članovima i filatelističkim društvima, institucijama i udrugama. Posebne nagrade za 20 godina članstva primili su osnivači: Ivan Librić, Nikola Turk i Dario Stella, dok ju je Franjo Crnković primio na izvještajnoj skupštini. Društvo je također bilo aktivno i u organiziranju društvenih izložbi u Zagrebu: „Veljača 2013“, „Uskrs 2013“, „100 godina salezijanaca u Hrvatskoj“, u Vrbovcu „Europske integracije i Hrvatska“, te u Smiljanu „157 godina rođenja Nikole Tesle“. Članovi su sudjelovali na promotivnim izložbama u Zagrebu, Lepoglavi, Karlovcu, Čakovcu i Belom Manastiru. HDOFM je osvajao odličja na nacionalnim izložbama „Šibenik 2012“, Hrvatska u Europskoj uniji – susreti prijatelja, međunarodnim izložbama „Šesto okno Kranj“, Szekesfehervar, Hunfila, Alpe – Jadran Eppan – Italija, svjetskim izložbama Australija 2013 i Brasiliana 2013. Tijekom 2013. bilo je 14 zahtjeva za uporabu prigodnih poštanskih žigova, te izrađeno i isti broj prigodnih izdanja. U Zagrebu je bilo 11 prigodnih žigova, te po jedan u pošti Jastrebarsko, Smiljan i Čakovec. Društvo je imalo dva zajednička izdanja i to s MC Jaska u Jastrebarskom i s HFD „Zrinski“ iz Čakovca. Krunoslav Tušek, Matej Glavić, Radoslav Perić, Tomislav Šumiga i Srđan Čermak. Članovi HDOFM-a su i tijekom prošle godine ostavili traga na filatelističkopublicističkom planu jer su objavljeni stručni članci o filateliji: Ivana Stjepana Librića, Zdenka Brezarića, Berislava i Gordana Turudije i Krešimira 15 GLASNIK HFS 4 / 2014 Poića. Društvo izdaje Informacije pod uredništvom Berislava i Gordana Turudija i Olymphil kojeg uređuje Ivan Librić, dok je za web stranice zadužen Hrvoje Librić. U radu HFS-a sudjelovali su kao nacionalni povjerenik Ivan Librić, koji je ujedno i član FIP komisije za MC, te Gordan Turudija kao član komisija. U povodu 20. obljetnice delegacija HDOFM-a u sastavu: Ivan Librić, Berislav i Gordan Turudija i Stjepan Zdenko Brezarić bili su primljeni kod predsjednika HOO-a Zlatka Mateše i glavnog tajnika Josipa Čopa radi dogovora daljnje još bolje zajedničke suradnje na popularizaciji olimpijskih načeka i promicanja hrvatskog sporta. Nakon provedenih diskusija jednoglasno su bila prihvaćena izvješće o radu, financijsko izvješće za 2013., izvještaj Nadzornog odbora, te Plan rada za 2014. i Financijski plan za 2014. Umjesto dosadašnjeg člana Izvršnog odbora Nikole Petrica, koji je postao matični član FK Zagreb, izabran je Tomislav Šumiga, a na njegovo mjesto u Nadzornom odboru izabran je Radivoje Marković. U 2013. godini pohvale za svekolike aktivnosti u Društvu zaslužuju: Ivan, Hrvoje i Luka Librić, Gordan i Berislav Turudija, Stjepan Zdenko Brezarić, Srđan Čermak, Tomislav Šumiga, Krešimir Poić, Nikola Turk i Radivoje Marković. Veseli podatak da su počele izlagati i članice Nikolina Pilatuš i Mihaela Kliček pa se tako proširio izlagački krug. Franjo Crnković, Hrvoje i Luka Librić. Društvenu nagradu primio je Luka Librić koji je u prošloj godini na nacionalnim i međunarodnim izložbama osvojio 6 odličja pozlaćenog i srebrnog sjaja. Za srebrni znak HFS-a predložen je rizničar Berislav Turudija, a za brončani znak Radivoje Marković. Skupština je završila s konstatacijom da je potrebno puno više zajedničke suradnje između filatelističkih društava, jer se udruženim radom može puno više učiniti da se u članstvo organizirane filatelije uključi veći broj samozatajnih filatelista. Stjepan Zdenko Brezarić 16 GLASNIK HFS 4 / 2014 UFN „Antianus“,Branjin Vrh Filatelističke udruge iz Darde i Branjinog Vrha u suradnji sa centrom za kulturu B.Manastira organizirale su izložbu "Uskršnje čestitke naših baka" u povodu predstojećih uskršnjih praznika,i niza izložbi u sklopu manifestacije" vjera i kultura" Izložba je postavljena na 22.vitrine, i 560 starih uskršnjih čestitki,od kojih je najstarija izložena iz 1901.god.Na izložbi je prezentirano kronografski uskršnje čestitke od 1901 do današnjih modernih i općeprihvaćenih sms-uskršnjih čestitki.Na otvaranju nakon pozdravnih riječi ravnatelja centra i gradonačelnika, više o povijesti nastanka čestitki je rekao jedan od organizatora izložbe Grdošić Ivan.Izložba je otvorena za sve posjetitelje od 14.-23 .04. 2014. Izložba ima uz prigodni uskršnji događaj i poruku da kroz prezentirani postav izložbe od prvih čestitki do današnjih sms-čestitki, sami odlučimo da li treba se potruditi održati tradiciju pisanja i slanja čestitki,ili prepustiti vremenu i tempu života da sam odredi pravac u kojem će smijeru voditi ovaj jedinstveni običaj čestitanja najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa. Dražen Bartolović 17 GLASNIK HFS 4 / 2014 HFD Vinkovci SJEĆANJE NA PRVOG PREDSJEDNIKA 4. travnja 1937. osnovano je Filatelističko društvo Vinkovci. Ove je godine taj datum obilježen izdavanjem prigodne omotnice posvećene jednom od osnivača Društva i njegovom prvom predsjedniku – Martinu Ballingu. Iako nije bio rođeni Vinkovčanin, učinio je puno toga za ovaj grad. Zanimanja kojima se bavio (trgovina drvetom i lovačkom opremom) donosila su mu dobru zaradu, pa se u slobodno vrijeme mogao posvetiti i neki drugim aktivnostima i hobijima. Tako je zabilježeno da je bio jedan od osnivača Vinkovačkog lovačkog kluba, prvi predsjednik teniskog kluba unutar Građanskog sportskog kluba Cibalia, ali i dugogodišnji predsjednik samog nogometnog kluba, te potpredsjednik ribičkog društva Priroda. Pomagao je izgradnju nogometnog stadiona, lovačkog doma i sokolane. Martin Balling umro je 17. rujna 1942. godine. Želeći mu se odužiti za sav doprinos koji je učinio za razvoj Vinkovaca, Grad je jednu ulicu nazvao njegovim imenom. Srebrenka Takšić 18 GLASNIK HFS 4 / 2014 LJERKA PRAKATUROVIĆ LANC 16. travnja navršilo se 60 godina od rođenja najuspješnije vinkovačke džudašice – Ljerke Prakaturović Lanc. 1971. godine bila je prvakinja Hrvatske i bivše države u kategoriji do 54 kg, a još je i sljedeće 4 godine sudjelovala kao reprezentativka države. Završila je specijalizaciju iz džuda na Fakultetu za fizičku kulturu u Zagrebu i bila je nositeljica Majstorskog crnog pojasa Drugog dana. Hrvatsko filatelističko društvo Vinkovci je njezin rođendan obilježilo tiskanjem omotnice i uporabom prigodnog žiga na Pošti u Reljkovićevoj. Autor omotnice i žiga je član HFD Vinkovci Ivan Schweizer. Srebrenka Takšić 19 GLASNIK HFS 4 / 2014 Uskrs Uskrs je najveći kršćanski blagdan i središnji događaj liturgijske godine. On je vrhunac povijesti spasenja ljudskog roda. Za uskrsno slavlje kršćani se pripremaju postom i molitvom. Priprema traje četrdeset dana i zove se korizma. U korizmi se održava pobožnost križnog puta i pjeva "Gospin plač". Zadnji tjedan korizme je Sveti ili Veliki tjedan. U njemu Crkva slavi muku i smrt Krista Gospodina. Nedjelja pred Uskrs je Cvjetnica kojom liturgija podsjeća na Kristov ulazak u Jeruzalem, kada ga je mnoštvo pozdravljalo mašući maslinovim i palminim grančicama. Klicali su "Hosana!", a na Veliki petak "Raspni ga!". Na Cvjetnu nedjelju blagoslivljaju se maslinove i palmine grančice. One su simbol mira. U krajevima gdje ih nema, blagoslivlja se vrba i drijenak. Blagoslovljene grančice zabadaju se u polja i staje prizivajući blagoslov i zaštitu od nedaća. Na Veliki ili Sveti četvrtak Crkva slavi Kristovu oproštajnu večeru i ustanovljenje euharistije. Glavna misa je uvečer kad se obavlja obredno pranje nogu, kao što je Krist na Posljednjoj večeri učinio svojim apostolima. Na Veliki petak nema svete mise. Tijekom dana kršćani posjećuju crkve i mole na uređenom Božjem grobu. Uvečer su obredi Velikoga petka. Božji grob čuvaju stražari odjeveni kao rimski vojnici, negdje su u narodnim nošnjama, a u kontinentalnim krajevima Božji grob čuvaju vatrogasci. Na Veliku subotu uvečer uskrsnim bdijenjem počinje radosno slavljenje Isusova uskrsnuća. Na kraju misnog slavlja blagoslivljaju se jaja i druga jela. Jaje je među najraširenijim atributima uskrsnih blagdana. Ono je savršenog oblika. Starim Perzijancima, Egipćanima i Židovima jaje je označavalo obnovu života. U kršćanskoj tradiciji ljuskom jajeta predočava se Božji grob koji je pobijeđen Kristovim uskrsnućem. U jajetu nisu samo bjelanjak i žumanjak već nada i vjera koje se daruju izmjenom uskrsnih pisanica, koje su prava mala umjetnička djela. Osim likovnih ukrasa na jajima se u nekim krajevima pišu poruke. U osvit Uskrsa pale se krjesovi (vuzmenke, vazmenke, vuzmenjke, vuzelnjaka, uzemice, uzmenice, uzmice). Prema zapisima iz sredine 19. i početka 20. stoljeća krijes su pripremali dječaci, mladići i pastiri. Danas gotovo da nema pastira. U okolici Križevaca smatrali su da pastiri imaju pravo graditi vuzmice, "jer su pastiri bili ljubimci Isusovi, pošto su oni bili svjedoci kad se je on, Sin Božji, u betlehemskoj štali rodio" (Gundrum-Oriovčanin, 1904.). I uskrsni običaji izraz su radosti pobjede života nad smrću, "a vjera u Isusovo uskrsnuće ujedno je i nada u uskrsnuće svih ljudi" (B. Duda, 1992.). 20 GLASNIK HFS 4 / 2014 Jerko Barišić, prof. Izdanja naših članica: HDOFM Zagreb 21 GLASNIK HFS 4 / 2014 FK Zagreb MALA RADIONICA FILATELIJE U USKRSNOM OZRAČJU Često su nas naši filatelisti Hlapići pitali što raditi s markama koje su malo oštećene ili je boja žiga tako jaka da se marka gotovo i ne vidi, a neki pak imaju puno istih, njima „dosadnih„ maraka. Kako iskoristiti takve marke, bio je povod današnjoj 18. Radionici održanoj 4.travnja u Knjižnici Špansko jug, a tema je bila Uskrsna čestitka. Marke smo sortirali po bojama u zdjelice /baš kao male pisanice/, prof.Višnja pomogla nam je izrezati podloge za čestitku, a od kartona veću pisanicu. Mali filatelisti pokazali su svoju nepresušnu kreativnost. Bijele kartonske pisanice vrlo brzo su ljepljenjem maraka pretvorili u mala umjetnička djela i zaljepili ju na čestitku. Neki su poželjeli i nešto nacrtati, bilo je tu i zečeva, pilića i jedan uskrsni klokan! Na pripremljene omotnice napisali smo adrese, zaljepili novu prigodnu uskrsnu marku i svi zajedno otišli ubaciti naše čestitke u poštanski sandučić. Bilo je uistinu jako veselo! 22 GLASNIK HFS 4 / 2014 Našim novim članovima Katji i Danijelu poklonili smo album za marke, nešto maraka, puzle s motivom marke, straničnik i razglednicu Marko Markica, te privjesak za ključeve s markom /donacija Austrijske pošte/. I za ovaj susret pripremljena je izložba na temu Uskrsa. Slijedeći susret dogovoren je za 25.travnja, kad nam u goste dolazi naš kolega filatelist Mario Huzanić iz Švicarske. Filatelistički materijal za današnju Radionicu donirala je Hrvatska pošta, Berislav Pervan, Goran Tkalec i voditelji. Željka Librić JOŠ JEDNA USKRSNA MALA RADIONICA FILATELIJE Na prijedlog Voditeljice dječjeg odjela Knjižnice Špansko sjever održali smo 19. Malu radionicu, kao popratno događanje uz prigodnu filatelističku izložbu Hrvatski uskrsni običaji, ispričani i prikazani na starim razglednicama, markama, prigodnim omotnicama i kartama. Priča prati običaje Velikog tjedna, a autorica izložbe je Željka Librić. Radionica je održana 10.travnja u prostorijama Knjižnice, a tema je bila: Moja uskrsna čestitka. Sa Marijanom Rubilović, učiteljicom 2. razreda OŠ Ante Kovačić, dogovorili smo unaprijed da djeca u školi sama kreiraju i naprave uskrsnu čestitku i donesu je na Radionicu. Uzbuđenje je bilo veliko, jer je to bio njihov prvi susret s filatelijom. Na stolovima su ih dočekale pincete, povećala, a na zidu plakat nove uskrsne marke i plakat za marke „Kućni ljubimci“. Radionicu smo započeli pričom o prvom pismu, načinu i razvoju dostave pisama, kada i gdje nastaje prva marka i što je zapravo marka, a što filatelija i što sve filatelisti sakupljaju. Djeca su postavljala različita pitanja, ali su znali i mnoge odgovore o načinu putovanja pisama danas, što nas je jako obradovalo. Kad smo ih upitali da li bi netko želio postati filatelist, dobili smo jednoglasni odgovor: JA ŽELIM! 23 GLASNIK HFS 4 / 2014 Za svakog od njih pripremili smo omotnicu na kojoj su bile ucrtane crte za adresu, a na lijevom dijelu veći okvir u obliku marke. Zadatak je bio nacrtati neki uskrsni motiv unutar zadanog okvira i napisati adresu primatelja. Vrlo brzo su nastale lijepe prigodne uskrsne omotnice u koje su stavili svoje čestitke, a mi smo im podijelili novu prigodnu uskrsnu marku, koju smo im pomogli pravilno zalijepiti. I tako smo saznali da će jedna čestitka otputovati na Lastovo prabaki, koju je djevojčica vidjela samo jednom u životu i to kad je imala samo dvije godine! Uistinu impresivno. Na kraju smo svima podjelili mali darak: dopisnicu Marko Markica i straničnik, propagandne listiće za nove marke, te smo krenuli u Poštu koja se nalazi točno preko puta Knjižnice i ubaciti čestitke u poštanski sandučić. Zbog velikog interesa cijelog razreda, dogovorili smo s učiteljicom ponovni susret u svibnju. Materijal za ovu Radionicu donirala je HP i voditeljice. Željka Librić MLADUNČAD BUDIMPEŠTANSKOG ZOO-a Mađarska pošta izdala je 4.4.2014. dvanaest prigodnih maraka u arčiću pod naslovom Mladunčad divljih životinja stanovnika Zoološkog vrta i Botanički vrta u Budimpešti. To su: žirafa Sempala, ljenjivac Sidd, grivasta ovca Jakab, orangutan Moira, srndač Bangita, prerijski pas Maszat, kuskus Mazsola, merkat Rozi, lemur Gizmo, afrički pingvin Skipper, azijski lav Kiran i vombat Willo. U gornjem i donjem rubu maraka su oznake spola mladunčadi, ime, vrsta i datum rođenja svakog mladunca te njihovo izvorno stanište prikazano u pozadini na karti. Marke je dizajnirao Tibor Zoltán Petényi, a tisak je tiskare Pénzjegynyomda. Naklda je 80.000 arčića, a nominala 1.380 HUF. Zoološki vrt i Botanički vrt u Budimpešti pokrivaju 11 hektara u središtu Budimpešte. U njoj se nalazi više od tisuću fascinantnih vrsta sa sedam kontinenata, sa bez premca impresivnim povijesnim zgradama. Otvoren je 9. kolovoza 1866 i među najstarijim je svjetskim zoološkim vrtovima. U to vrijeme njegova zbirka životinja je imala rijetke majmune i lemure, mnoge papige, deve, klokane i druge neobične životinje pored onih mađarskih vrsta. Prva žirafa stigla je dvije godine nakon otvorenja, a zatim lavovi, tigrovi, a ubrzo im se pridružio slon, te nilski konj i nosorog. Raznovrsnost životinja se stalno širio. A 2013.godina bila je dobra za rođenje mladunčadi. Tako se tijekom godine reproduciralo pedeset različitih vrsta koje su donijeli ukupno 248 mladunčadi. Naravno, u tom broju su uključene samo značajnije vrste sisavaca, ptica i gmazova, a isključuje potomstvo riba i beskralješnjaka. Ivan Librić 24 GLASNIK HFS 4 / 2014 HFD Zrinski IV. filatelistički seminar „Sveti Juraj na Bregu 2014“ Uz pomoć Župe i Općine Sveti Juraj na Bregu, zahvaljujući razumijevanju župnika župe, vlč. Ivice Puškadije i načelnika općine, Anđelka Nagrasajlovića, Hrvatsko filatelističko društvo „Zrinski“ iz Čakovca organiziralo je i uspješno održalo četvrti po redu filatelistički seminar. Seminar se održao u Župnom dvoru u subotu 26. travnja u Pleškovcu, pod pokroviteljstvom Župe i Općine Sveti Juraj na Bregu, Hrvatske pošte d.d., tiskare Zrinski d.d. iz Čakovca, Hrvatske pošte d.d. Mostar, te Hrvatskoga filatelističkog saveza. Okupljene predavače, polaznike i uzvanike prvi je pozdravio Dario Stella, predsjednik HFD Zrinski iz Čakovca. Zatim se okupljenima obratio župnik vlč. Ivica Puškadija, da bi seminar otvorio načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu, Anđelko Nagrasajlović. Predsjednik organizacijskog odbora vlč. Ivica Puškadija uručio je prigodni poklon g. Milanu Pavlekoviću iz Leopglave, koji se prvi prijavio sa sudjelovanje u seminaru. Nakon što je muška vokalna skupina nadahnuto otpjevala „U boj, u boj“ iz opere Ivana pl. Zajca, Nikola Šubić Zrinski, započelo se sa predavanjima. Polaznici seminara došli su Lepoglave, Kalinovca, Varaždina, Nove Vesi, Zagreba, Novog Čića, Varaždina, Ljubljane, Maribora i Čakovca. Predavanja su održali: Ivo Aščić, Zagreb (Poštanske marke u funkciji promidžbe); Krešimir Botković, Duga Resa (Utjecaj promjene poštanskih pristojbi od 1.11.1951. godine na dopisnice u unutarnjem prometu); Dario Filjar, Zagreb (Poštarska olovka); Željka Šaravanja, Mostar (20 godina poštanskih maraka Hrvatske pošte Mostar); Željko Ređep, Varaždin (135 godina od izdavanja prvih poštanske marke Bosne i Hercegovine) te Zlatko Jakuš, Stubičke Toplice (Svijet poštanskih maraka Zlatka Jakuša). Naravno da se iza svakog predavanja razvila živa diskusija, a radili su i telefoni kako bi se odgovorilo na postavljena pitanja jer su sudionici željeli saznati što više. 25 GLASNIK HFS 4 / 2014 Sudionici seminara dobili su prigodne poklone koje su osigurali pokrovitelji, posebno Hrvatska pošta d.d., prigodnu „pepeljugu“ tiskanu zahvaljujući tiskari Zrinski d.d. iz Čakovca, prigodan dotisak na dopisnici, te Zbornik seminara na DVD-u, čak na 383 strane. Seminar je obilježen prigodnim poštanskim žigom koji je bio u upotrebi na pošti 40311 Lopatinec na dan zaštitnika Svetoga Jurja, 23.04.2014. godine. Na kraju seminara zadovoljni sudionici, predavači, polaznici i uzvanici, čestitali su organizatoru na uzorno organiziranom seminaru i očitovali želju da se ovakva prava filatelistička događanja češće organiziraju. Zlatko Škvorc 26 GLASNIK HFS 4 / 2014 Izložba povodom proglašenja svetim Ivana Pavla II. Zahvaljujući razumijevanju Župe i Općine Sveti Juraj na Bregu HFD „Zrinski“ iz Čakovca organiziralo je u nedjelju 27. travnja, na dan kada je Papa Franjo u Vatikanu proglasio svetim Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., prigodnu filatelističku izložbu posvećenu uspomeni na Ivana Pavla II. Nakon Svete mise okupljenim župljanima u Domu mladeži u Lopatincu obratio se sa nekoliko riječi predsjednik HFD „Zrinski“ Dario Stella. Velečasni Ivica Puškadija je govorio o životu i značaju Svetog Oca Ivana Pavla II., a načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu, Anđelko Nagrasajlović otvorio je izložbu. Izlagali su članovi HFD „Zrinski“ vlč. Ivica Puškadija, izložak Ivan Pavao II, te Gordan Turudija, izložak Putovanja Ivana Pavla II. Zahvaljujući razumijevanju Hrvatske pošte d.d. i uz pomoć voditeljice pošte Čakovec, Jasenke Gyofi, izložba je popraćena prigodnim poštanskim žigom koji je bio u upotrebi na izdvojenom šalteru na samoj izložbi, na kojemu je djelatnik pošte 40311 Lopatinec, Zvonko Sršan, strpljivo žigosao poštanske pošiljke posjetitelja izložbe. Autor prigodnog poštanskog žiga i dotiska na prigodnoj dopisnici je Davor Petričević iz Lopatinca, a dotisak je tiskan u nakladi od svega sto primjeraka. Izložba će biti otvorena za posjetitelje od 27. i 28. travnja. Dario Stella 27 GLASNIK HFS 4 / 2014 Izložba Željka Pintarića u povodu 80. obljetnice organizirane filatelije u gradu Varaždinu Elektrostrojarska škola u Varaždinu bila je domaćinom filatelističke izložbe Željka Pintarića iz Varaždina kojom je obilježena osamdeseta obljetnica organizirane filatelije u gradu Varaždinu. Naime, službenim početkom organizirane filatelije u gradu Varaždinu smatra se 21. travanj 1934. godine kada su od strane Kraljevske banske uprave Savske banovine prihvaćena Pravila varaždinskog društva. Istaknuti varaždinski filatelista, samozatajni Željko Pintarić, nositelj Srebrnog počasnog znaka HFS-a od 1986. godine, odlučio je da ova značajna obljetnica, kako za varaždinsku ali i za hrvatsku filateliju, ne ostane neobilježena i prepuštena zaboravu. Na otvorenju izložbe 22. travnja u knjižnici Elektrostrojarske škole okupio se veliki broj uzvanika, članova Varaždinskog kluba kolekcionara, prijatelja ali i predstavnika medija, koji su svojom nazočnošću željeli odati priznanje Željku za njegov nesebičan trud uložen u organizaciju same izložbe. Okupljene je u ime Varaždinskog kluba kolekcionara kojega je Željko član, pozdravio Josip Jelenečki. Pored Željka okupljenima se obratio ravnatelj Elektrostrojarske škole g. Igor Kos koji se osvrnuo na rad škole, ali i na ulogu filatelije u obrazovanju mladih. Za pohvaliti je da je Elektrostrojarska škola u Varaždinu jedna od rijetkih srednjih škola u kojima uspješno djeluje filatelistička grupa koja okuplja učenike škole koje zanima filatelija. Voditeljice grupe Dijana Smuđ i Maja Šoštarek uz veliku pomoć i razumijevanje ravnatelja g. Igora Kosa, te g. Miroslava Smuđa redovito rade sa mladima, koji su sa svojim izlošcima uspješno izlagali na filatelističkim izložbama. Ne smije se zaboraviti da je upravo Elektrostrojarska škola u Varaždinu bila domaćinom Škole mladih filatelista koje su se 2012. i 2013. godine održale upravo u toj školi. Uz takav predani rad voditeljica i razumijevanje svih djelatnika škole siguran sam da filatelija u Varaždinu ali i u regiji ima budućnost. Izložba će biti otvorena za posjetitelje od 22. do 29. travnja. Dario Stella 28 GLASNIK HFS 4 / 2014 Drugi o nama: www.morh Filatelistička izložba Hrvatska i NATO u Galeriji MORH-a Foto: MORH/ J. Kopi U sklopu obilježavanja 5. godišnjice članstva Republike Hrvatske u NATO savezu, u petak, 28. ožujka 2014. u Galeriji "Zvonimir" Ministarstva obrane otvorena je Filatelistička izložba "Hrvatska i NATO-5 godina zajedno". Izložbu su organizirali Atlantsko vijeće Hrvatske, NATO-Odjel za javnu diplomaciju, Hrvatski filatelistički savez i Ministarstvo obrane RH, a koncipirana je u šest tematskih cjelina. Kroz više od 700 izložaka mapa, poštanskih marki, prigodnih omotnica i numizmatičkog materijala mogu se iščitati poruke tema NATO saveza kao temelja Europske unije, Hrvatskog puta u EU, te Europske unije i Vijeća Europe. Prigodom otvorenja Izložbe, predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatske, prof. dr. sc. Radovan Vukadinović istaknuo je kako je za Hrvatsku ulazak u NATO savez prije pet godina jedan od najvažnijih datuma njezine bogate povijesti. Time je kao aktivna članica postala i pravno dijelom demokratskog i razvijenog zapadnog svijeta, te kao NATO članica olakšala svoj ulazak u Europsku uniju. Dodao je kako se Hrvatska u prvih pet godina članstva u NATO-u potvrdila kao vjerodostojna saveznica, te danas predstavlja dio političkoga, sigurnosnog i gospodarskog kluba zemalja članica NATO-a.“, zaključio je profesor Vukadinović. Republika Hrvatska 1. travnja 2009. postala je punopravna članica NATO-a nakon višegodišnjeg procesa integracije. Proces pune integracije Oružanih snaga RH u NATO formalno je započeo stupanjem u punopravno članstvo, dok je 2012. godine integracijski proces uspješno i završen, čime je Republika Hrvatska postala prva članica kojoj je to uspjelo u svega tri godine. 29 GLASNIK HFS 4 / 2014 DRUGI SLUŽBENI OTISAK U IZDANJU HRVATSKE POŠTE I HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA Sporazumom između Hrvatskog Filatelističkog saveza i Hrvatske pošte d.d. stvorene su pretpostavke za izdavanje drugog službenog otiska u povijesti Hrvatske pošte, ali i hrvatske filatelije. Na prijedlog HFS da se za drugi otisak – esej izabere marka iz serije ,,Hrvatska flora“, i to prekrasni dizajn marke ,,Orhideja“ Hrvatska pošta je donijela Odluku o izdavanju službenog eseja. Odlukom je predviđena naklada eseja od svega 1200 primjeraka. Prema ugovor 10% primjeraka pripada Hrvatskoj pošti d.d. bez naknade. Datum izdavanja je 11. travnja 2014. Zadaću tiskanja eseja, po dogovoru s HFS-a preuzela je tiskara Zrinski d.d. u Čakovcu. Esej nema oznaku nominale i ne može se koristiti za plaćanje bilo kakvih poštanskih usluga. Otisak ima razmjere 170x120 mm na 150 gramskom papiru, negumiran i nezupčan, a bit će otisnut u tri varijante opreme u nakladama : - 600 primjeraka kao blok bez korica - 500 primjeraka u obliku karneta gdje je otisak zalijepljen u karnetske korice lijevim rubom koji je prozupčan pa se blok može neoštećen odvojiti od korica pri čemu lijevi rub otiska ima zupčanje - 100 primjeraka u luksuznoj varijanti s koricama u platnu i zaštitom transparentnom folijom. Blok je na isti način kao i karnet pričvršćen u korice. Polovina ove naklade će se koristiti za reprezentativne potrebe HFS a 50 primjeraka bit će u prodaji. Upravni odbor HFS je odredio i prodajne cijene : Blok 40 kuna Karnet 60 kuna Luksuzna izvedba 100 kuna. Članovi klubova/društava učlanjenih u HFS, uz kopiju potvrde o plaćenoj članarini, mogu kupiti do 10 primjeraka blok izdanja sa popustom od 10% kod tajnika HFS-a. Karnet i luksuzno izdanje mogu članovi na isti način i s istim popustom kupiti po jedan primjerak po datumskom redoslijedu pristiglih narudžbi do rasprodaje. Blok i karnet varijante moći će se kupiti i na filatelističkim šalterima Hrvatske pošte po punoj cijeni bez popusta. Registriranim trgovcima uz kupovinu najmanje 50 primjeraka bloka ili karneta odobrava se popust od 15 %. Obzirom na nisku nakladu za očekivati je da će protekom vremena vrijednost otiska rasti kako to pokazuje praksa drugih zemalja i poštanskih administracija. NAPOMENA: Narudžbe dostaviti (za luksuno izdanje pojedinačna narudžba) na mail adresu: [email protected] . Nakon dobivene potvrde (mailom) za karnet i luksuzno izdanje uplatiti traženi iznos na ž.r. HFS-a Privredna banka IBAN HR7723400091110064903. Sa potvrdom o uplati karneti se mogu preuzeti kod tajnika HFS-a ili se mogu dostaviti poštom, ako se uplati potrebna poštarina. 30 GLASNIK HFS 4 / 2014 Predloženi izgled eseja: 31 GLASNIK HFS 4 / 2014 Izdanja naših članica: FD Zaboky Prihvaćeni izlošci za „London 2015“ Rb Prezime Ime Naziv izloška Razred Broj vitrina 1 Akrap Jakov Die Stadte Meiner Kindheit Youth 7A 1 2 Bilandzic Branimir Croatian Joint Issues Youth 7C 1 3 Bilandzic Tihomir SHS Issue "29.October 1918" from Idea to Usage Traditional 1 4 Croatian Philatelic Federation Hrvatska filatelija 2014 Literature 0 5 Merlak Mirko Postal History of Dalmatia 1919-1921 Traditional 1 6 Rogina Nenad Rijeka 1918 – supporting issues with the Fiume overprint on Hungarian stamps Traditional 1 7 Tkalcic Eduard Regular, Local and Unofficial Issues of the Independent State of Croatia, 1941-1945 Traditional 5 8 Vilfan Mladen Twenty eight years of Croatian Provisional Issues 19181945 Traditional 5 9 Vukadinovic Radovan NATO in Philately Literature 0 15 32 GLASNIK HFS 4 / 2014 Odobreni prigodni žigovi: 33 GLASNIK HFS 4 / 2014 OBAVIJEST - o izvanrednom izdanju hrvatskih poštanskih maraka - 170 GODINA TURIZMA U OPATIJI (jedna marka) Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 11. lipnja 2014. prigodnu poštansku marku 170 godina turizma u Opatiji nominalne vrijednosti 2,80 kn. Marka je izdana u arčiću od 8 maraka sa jednim privjeskom. Nominalna vrijednost marke odgovara vrijednosti poštarine za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem poštanskom prometu. Osim marke, Hrvatska pošta izdat će i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), prospekt i plakat. U Poštanskom uredu 10101 Zagreb 11. i 12. lipnja 2014. bit će u uporabi žig prvog dana. 34 GLASNIK HFS 4 / 2014 Skinuto sa internet stranice: www.posta.hr USKRS 2014. Vrsta: P Marka je izdana u arku od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motiv: dalmatinska pletenica Broj: 939 USKRS 2014. USKRS 2014. Zanimljivo je spomenuti da je pletenica ponekad usputni proizvod pince: ostatak tijesta isplete se u mali vijenac i ukrasi jajetom – za djecu. Vrijednost: 3,1 HRK Dizajn: Draga Komparak, dizajnerica iz Zagreba Veličina: 35,50 x 29,82 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: češljasto, 14 Tisak: višebojni offset + sjajni lak Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja: 02.04.2014. Naklada: 100.000 USKRS 2014. Uskrs, najveći kršćanski blagdan, sažima u sebi sav smisao i nadu vjere. Nadu da život ne završava na Zemlji ni u zemlji, u ovoj jednoj dimenziji u kojoj smo zatvoreni, ni u carstvu tvari. Obećan nam je nastavak, posljedica svih naših uzroka, našega dobra i našega zla. Obećana nam je preobrazba, a sve što se oko nas nalazi, dano nam je kao knjiga usporedbi. Priroda koja zamire, koja nevidljivo sazrijeva, koja se budi vraćena u svjetlost i toplinu. Smrt Božjega Sina koja otvara zatvoren prijelaz. Kao što je Uskrs najveći blagdan kršćanstva, tako je pretvorba u misi središnji trenutak kršćanskoga obreda i stalno održavanje obećanja – toga sraza među dimenzijama, toga preobražavanja tvari u esenciju drugoga svijeta. U tom se činu vjerojatno oslobađa strahovita energija, koje su jedva svjesni i oni što ga bez dubokoga straha i duboke poniznosti obavljaju. Simbolični elementi obreda jesu kruh i vino – preobrazbom prevedeni u Božje tijelo i krv (pojmovi su prilagođeni obzoru našega razumijevanja). Kruh je, dakle, osnovna građa usporedbe, hrana ljudskoga opstanka stečena radom, ulaganjem životne energije. Kruh je sažetak ljudske zemlje. Kruh je oduvijek svet (nekada su stariji učili mlađe da se digne i ljubi svaka njegova mrvica koja slučajno padne na tlo). Za razliku od starozavjetnoga beskvasnoga kruha – koji je preživio u novozavjetnoj hostiji – kruha odricanja i žrtve, kućni, blagdanski uskrsni kruh kruh je same radosti. Od raskošno utrošenih jaja žut je kao novorođeno pilence, mekan i mirisan, prevučen svijetlim lakom bjelanca. Nekad sredozemno 35 GLASNIK HFS 4 / 2014 područje, a danas cijeli svijet, obilježavalo je uskrsne dane pincom, s raspuklinama i nabuhlinama koje odmah otkrivaju podatnost i mekoću. Samo uzduž naše jadranske obale to uskrsno pecivo naziva se na četrdesetak različitih načina – a znanosti sigurno preostaje da ih otkrije još. Uz pincu ili sirnicu najpoznatije je uskrsno pecivo pletenica. Ona može ostati ravna, nesavijena, a može se zaokružiti u vijenac – kao na ovogodišnjoj hrvatskoj uskrsnoj marki. U različitim inačicama u pletenicu se može utaknuti jaje – pisanica – jedno, u sredinu, ili više njih, uokolo. Zanimljivo je spomenuti da je pletenica ponekad usputni proizvod pince: ostatak tijesta isplete se u mali vijenac i ukrasi jajetom – za djecu. Taj se običaj spominje u Splitu i na svoj način predstavlja mali prilog poznavanju civilizacije djetinjstva. Sama pletenica motiv je koji dugo traje u ljudskoj povijesti – reklo bi se da se u njoj nalazi otpočetka. Podrijetlo mu je sigurno u rukovanju niti, vlati, bilo to prvo oblikovanje odjeće, urezi na keramici ili kroćenje kose. Rijetko se što kao pletenica selilo iz medija u medij, iz antičkoga mozaika u kasnoantički ili ranosrednjovjekovni pleter na kamenu, iz kamena na papir ili u tkaninu, iz svega u tijesto… Kada jedemo pletenicu, i ne mislimo koliko smo povijesti progutali. Jednom je barem vrlo ukusna i radosna. A može se ukrasiti i maslinovim grančicama ili lišćem, kao na ovoj marki. Da obeća ono isto što su takve grančice obećavale na ulasku Isusovu u Jeruzalem. A što su obećavale? Da, muku i smrt. Ali ne kao nešto konačno. Jer za svim slijedi uskrsnuće – slijedi Uskrs, a ova kućna radost i njezini rekviziti pratnja su njegova stalno obnavljanoga obećanja. Željka Čorak HRVATSKO PODMORJE Vrsta: R | Datum: 9. travnja 2014. Marke su izdane u samoljepljivom zajedničkom arčiću od četiri marke s četiri naljepnice „Prioritetno/Zrakoplovom“, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motivi: ljubičasta flabelina, kožasti perjaničar, vladika arbanaška, promjenjiva sumporača 36 GLASNIK HFS 4 / 2014 Broj: 940 HRVATSKO PODMORJE, Kožasti perjaničar Kožasti perjaničar Smatra se da živi najmanje dvije godine. Život počinje kao mužjak da bi, kada naraste, postao ženka koja u vrijeme razmnožavanja u morsku vodu ispušta više od 50 000 jajašaca. Vrijednost: 5,8 HRK Dizajn: Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba Fotografija: Dalibor Andres, fotograf iz Siska Veličina: 35,50 x 29,82 mm Papir: bijeli, bezdrvni, s podlogom 181 g, samoljepivi Zupčanje: ukrasni zupci Tisak: višebojni ofset Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:09.04.2014. Naklada: 125.000 arčića Kožasti perjaničar Perjaničar (lat. Sabella spallanzanii) crvoliki je organizam iz skupine mnogočetinaša trajno pričvršćen za morsko dno. Živi u kožastoj, do četrdeset centimetara dugačkoj savitljivoj cijevi, koju gradi lučenjem sluzi. Smeđo-žuto do bijelo obojena i ponekad prugasta, spiralno zavijena perjanica promjera i više od 30 centimetara su škrge kojima upija kisik iz mora. Njima sakuplja i sitne organske čestice i planktonske organizme kojima se hrani. Perjaničar naseljava čvrsta dna u zaštićenim područjima, do desetak metara dubine, gdje ima dosta organskih čestica. Iznimno su brojni u estuarijima rijeka i u lučkim područjima. Smatra se da živi najmanje dvije godine. Život počinje kao mužjak da bi, kada naraste, postao ženka koja u vrijeme razmnožavanja u morsku vodu ispušta više od 50 000 jajašaca. Nježno ljuljanje perjaničara u laganoj morskoj struji i valovito uvijanje njegove perjanice ima gotovo hipnotički učinak na ronioca. Najljepše iskustvo promatranja perjaničara ronilac može doživjeti noću, kada uz podvodnu svjetiljku može istražiti filigransku složenost njegove intenzivno obojene perjanice. Ali, nježno! Škrge su osjetljive, pa ih perjaničar – osjeti li i najmanju opasnost – trenutačno uvlači u kožasti tuljac. Perjaničar je zavičajna vrsta u Sredozemnom moru i istočnom dijelu Atlantika. Otkriven je, međutim, i u Australiji te na Novom Zelandu do kojih je vjerojatno donesen brodovima u balastnim vodama. U tim morima on predstavlja stranu vrstu koja se proširila lučkim područjima i ugrozila njihove zavičajne organizme. Tako je naš nježni perjaničar u nekim drugim morima postao problematična i nepoželjna strana vrsta. Ante Žuljević i Marija Despalatović Broj: 941 HRVATSKO PODMORJE, Ljubičasta flabelina Ljubičasta flabelina Kako ovaj lako uočljivi i spori puž bez kućice opstaje u moru prepunom gladnih grabežljivih riba? Njegova je životna strategija upravo suprotna logici: izgledam uočljivo i prepoznatljivo – zapamti me! 37 GLASNIK HFS 4 / 2014 Vrijednost: 5,8 HRK Dizajn: Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba Fotografija: Dalibor Andres, fotograf iz Siska 35,50 x 29,82 mm Veličina: Papir: bijeli, bezdrvni, s podlogom 181 g, samoljepivi Zupčanje: ukrasni zupci Tisak: višebojni ofset Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:09.04.2014. Naklada: 125.000 arčića Ljubičasta flabelina Ljubičasta flabelina (lat. Flabellina affinis) prekrasan je žarko ljubičasto obojeni, do pet centimetara dugačak puž golać. Kroz nježnu stijenku tijela mogu se nazrijeti njegovi probavni organi. Osim dugačkih ticala na glavi, uzduž leđa ima brojne nitaste, žarko obojene i razgranate isperke. Kako ovaj lako uočljivi i spori puž bez kućice opstaje u moru prepunom gladnih grabežljivih riba? Njegova je životna strategija upravo suprotna logici: izgledam uočljivo i prepoznatljivo – zapamti me! Jednom kada neki grabežljivac ugrize flabelinu, dobro će zapamtiti kako ona izgleda. Više neće ponoviti istu pogrešku i zagristi ovoga nejestivog i za prehranu krajnje odbojnog puža. Ali zašto je flabelina nejestiva? Flabeline se hrane zadružnim životinjicama obrubnjacima, vrstama iz skupine žarnjaka srodnim koraljima, vlasuljama i meduzama. Svi oni u svojim lovkama imaju žarne stanice koje sadrže otrove i služe im za lov i obranu. Flabeline su, međutim, razvile način kako pojesti obrubnjaka, a da on ne ispali žarne stanice. Flabeline žarne stanice ne probavljaju, već ih ugrađuju u svoje dugačke isperke na leđima tijela. Gladni grabežljivci prvo zagrizu leđne isperke i u njima aktiviraju žarne stanice, koje ih opeku. Tako grabežljivac zauvijek zapamti kako ljubičasta flabelina nije nimalo ukusan zalogaj. Ante Žuljević i Marija Despalatović Broj: 942 HRVATSKO PODMORJE, Promjenjiva sumporača Promjenjiva sumporača Ova spužva proizvodi niz otrovnih spojeva zbog kojih na njoj ne rastu alge niti se za nju prihvaćaju nepokretne životinjice, pa je zbog toga njena površina uvijek čista. Vrijednost: 5,8 HRK Dizajn: Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba Fotografija: Dalibor Andres, fotograf iz Siska Veličina: 35,50 x 29,82 mm Papir: bijeli, bezdrvni, s podlogom 181 g, samoljepivi Zupčanje: ukrasni zupci Tisak: višebojni ofset Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:09.04.2014. Naklada: 125.000 arčića Promjenjiva sumporača Promjenjiva sumporača (lat. Aplysina aerophoba) morska je spužva karakteristične sumporno žute boje. 38 GLASNIK HFS 4 / 2014 Zove se „promjenjiva“ jer se na zraku njena živo žuta boja promijeni u crno-zelenu. Znanstveno ime vrste, aerophoba, potječe od grčke riječi aerophobus, koji se boji zraka, ukazujući tako na promjenu boje koja se zbiva kada dođe u doticaj sa zrakom. Živi u Sredozemlju te uz španjolsku i portugalsku obalu Atlantika. Naseljava stjenovita osunčana dna do dvadesetak metara dubine. Ova spužva proizvodi niz otrovnih spojeva zbog kojih na njoj ne rastu alge niti se za nju prihvaćaju nepokretne životinjice, pa je zbog toga njena površina uvijek čista. Promjenjiva sumporača građena je od brojnih prstastih izraslina dugačkih tri do pet centimetara, koje završavaju otvorom kroz koji iz spužve izlazi procijeđeno more. More usisava kroz brojne rupice na cijelom tijelu i iz njega filtrira organske čestice i plankton, kojima se hrani. A tko se hrani ovom spužvom? Jedna vrsta puža golaća, Tylodina perversa, boje gotovo jednake boji spužve, koji će cijeli život provesti na spužvi hraneći se njenim tkivom. Od spužve će iskoristiti i otrovne tvari, koje mu služe za odbijanje grabežljivaca. Žute pigmente iz spužve ugrađuje u svoje tijelo i tako na njoj postaje gotovo neprimjetan. Međutim, zbog žutih pigmenata koji čine da spužva na zraku potamni, i puž će, kao i spužva, u doticaju sa zrakom promijeniti boju iz žute u crno-zelenu. Ante Žuljević i Marija Despalatović Broj: 943 HRVATSKO PODMORJE, Vladika arbanaška Vladika arbanaška Rijetko ćete vidjeti da se ova vrsta gdje odmara. Za nju je karakteristična užurbanost, neprestano brzo plivanje i nagle promjene smjera. Vrijednost: 5,8 HRK Dizajn: Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba Fotografija: Dalibor Andres, fotograf iz Siska 35,50 x 29,82 mm Veličina: Papir: bijeli, bezdrvni, s podlogom 181 g, samoljepivi Zupčanje: ukrasni zupci Tisak: višebojni ofset Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:09.04.2014. Naklada: 125.000 arčića Vladika arbanaška Vladika arbanaška (lat. Thalassoma pavo) ubraja se u najslikovitije obojene ribe koje možemo susresti u Jadranskom moru. Rijetko ćete vidjeti da se ova vrsta gdje odmara. Za nju je karakteristična užurbanost, neprestano brzo plivanje i nagle promjene smjera. Ženke se često drže u skupinama od desetak jedinki, dok su mužjaci najčešće sami i brane svoj teritorij. Kao i brojne druge vrste riba, i vladika u životu mijenja spol, prvo je ženka, a kada odraste, postaje šaroliko obojeni mužjak. Preko dana zadržavaju se uz plitka stjenovita dna, gdje love sitne beskralješnjake. Ronite li noću, nećete ih pronaći, jer se u sumrak gotovo sve u isto vrijeme zakopaju u pijesak. Vladika arbanaška je toploljubna vrsta. Česta je u južnom dijelu Jadrana te uz južne strane srednjodalmatinskih otoka. Sjevernije od Kornata je rijetka, a najsjeverniji nalaz ove vrste je u blizini otoka Raba. Ipak, posljednjih dvadesetak godina postala je sve češća u najsjevernijim područjima svoje rasprostranjenosti, kao što je Kornatsko otočje. Širenje takvih toploljubnih vrsta prema hladnijem sjevernom Jadranu pokazuje nam kako se Jadransko more mijenja, postaje sve toplije i tako pogodnije za toploljubne organizme, kojima hladne zime nisu najdraže. 39 GLASNIK HFS 4 / 2014 Ante Žuljević i Marija Despalatović HRVATSKA FLORA – ENDEMIČNE ORHIDEJE Vrsta: P Marke su izdane u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) te tri maksimum-karte. Motivi: dinarska kokica, istarska kukavica, liburnijska kokica Broj: 944 HRVATSKA FLORA – ENDEMIČNE ORHIDEJE, Dinarska kokica Dinarska kokica Istraživanjima oko izvora rijeke Zrmanje 1999. otkrivena je endemična svojta iz velike srodstvene skupine bumbarove kokice (Ophrys fuciflora) nazvana dinarskom kokicom (O. dinarica). Vrijednost: Dizajn: Veličina: Papir: Zupčanje: 2,8 HRK Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica iz Zagreba 35,50 x 31,24 mm bijeli, 102 g, gumirani češljasto, 14 40 GLASNIK HFS 4 / 2014 Tisak: višebojni offset + sjajni lak Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:11.04.2014. Naklada: 200.000 po motivu, od toga 50.000 u karnetima Dinarska kokica Ophrys dinarica Kranjčev et P. Delforge, porodica kaćunovki ili orhideja (Orchidaceae) Kaćunovke iz roda kokica (Ophrys) okupljaju čak do 250 vrsta velike varijabilnosti i široke rasprostranjenosti – čitavim Sredozemljem do Kavkaza. Kokice su u hrvatskoj flori najbrojniji rod orhideja s više od 50 vrsta i podvrsta najčešćih u sredozemnoj biogeografskoj regiji. Cvjetovi kokica tijekom evolucije razvili su izvanredno složenu građu usko vezanu uz oprašivanje pomoću kukaca, izgledom i mirisom savršeno oponašajući ženke pojedinih vrsta. Ocvijeće je građeno od šest listića: tri vanjska obično su jednostavnije građe i obojenosti od tri unutarnja. Jedan od tri unutarnja listića najčešće se znatno razlikuje od ostalih i čini, tzv. mednu usnu – okrenutu nadolje, upadljivo obojenu i istaknutu sjajnom šarom (tzv. zrcalo), a često i lažnim „očima“. Kada kukac sjedne na mednu usnu i pokuša se pariti s cvijetom prepoznajući ga kao „ženku“ svoje vrste, za njegovu se glavu ili zadak zalijepi posebno građeni paketić s peludom, tzv. polinarij. U drugom cvijetu polinarij dospije na njušku tučka, pa se tako obavlja oprašivanje. Plod je tobolac s mnogo sitnih sjemenaka. Istraživanjima oko izvora rijeke Zrmanje 1999. otkrivena je endemična svojta iz velike srodstvene skupine bumbarove kokice (Ophrys fuciflora) nazvana dinarskom kokicom (O. dinarica). To je izgledom varijabilna vrsta, koja može narasti uvis i više od 50 cm. Tri vanjska listića ocvijeća najčešće su ružičaste ili ljubičaste boje, s izraženom zelenkastom žilom. Smeđocrvena medna usna je baršunasta, s jarko obojenim zrcalom. Dinarska kokica cvate kasnije od drugih vrsta kokica: od polovine svibnja do kraja lipnja, na suhim travnjacima, u šikarama i svijetlim šumarcima. Rasprostranjena je bogatim populacijama na vrlo malom prostoru, između izvora rijeke Zrmanje i grada Sinja. Dinarska kokica zakonom je strogo zaštićena vrsta. Sanja Kovačić Broj: 945 HRVATSKA FLORA – ENDEMIČNE ORHIDEJE, Istarska kukavica Istarska kukavica Pravi raj kaćunovki nalazi se na krajnjem jugu Istre, a zove se rt Kamenjak. Ondje je i klasično nalazište endemične istarske kukavice (Serapias istriaca) opisane 1997. godine. Vrijednost: 2,8 HRK Dizajn: Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica iz Zagreba Veličina: 35,50 x 31,24 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: češljasto, 14 Tisak: višebojni offset + sjajni lak Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:11.04.2014. Naklada: 200.000 po motivu, od toga 50.000 u karnetima 41 GLASNIK HFS 4 / 2014 Istarska kukavica Serapias istriaca Perko, porodica kaćunovki ili orhideja (Orchidaceae) Iako najbrojnije u tropskim područjima i najpoznatije kao epifiti, kaćunovke ili orhideje česte su i široko rasprostranjene i kao geofiti u umjerenim područjima Zemlje: u Europi raste oko 50 rodova s barem 500 vrsta. Jedan od najneobičnijih rodova svakako su kukavice (lat. Serapias) rasprostranjene sa 20-ak vrsta i podvrsta južnom Europom do Male Azije. Istarski se poluotok po broju vrsta (oko 80) i gustoći populacija ubraja u najbogatija orhidejska staništa Europe. Pravi raj kaćunovki nalazi se na krajnjem jugu Istre, a zove se rt Kamenjak. Ondje je i klasično nalazište endemične istarske kukavice (Serapias istriaca) opisane 1997. godine. Ta orhideja naraste uvis do 30 cm. Stabljika je u donjem dijelu zelenkasta, a prema vrhu grimizna. Cvjetovi su tamnosivo-ljubičasti do grimizni, iscrtani tamnijim žilama i skupljeni u vršni cvat sastavljen od tri do šest cvjetova. Na cvijetu se osobito ističe viseći prednji dio medne usne, dug do tri cm, u srednjem dijelu prekriven dugim, svijetlim dlakama. Vanjski listići ocvijeća oblikuju kacigastu strukturu. Istarska kukavica cvate u svibnju i lipnju na travnjacima i u bušicima južnog dijela Istre. Raste u manjim skupinama s više drugih vrsta kaćunovki s kojima se često i križa. U hrvatskoj flori raste desetak svojti roda kukavica. Nazvan po izmišljenom bogu Serapisu, koji je trebao povezati dvije velike kulture nakon pada Egipta u ruke Aleksandra Velikog (3. st. pr. Kr.), rod kukavica privlači oprašivače prividom potencijalnog skloništa za polaganje jaja. Oprašivanje kod kukavica temelji se, naime, na temperaturnoj razlici između unutrašnjosti cvijeta i okoliša: privučeni toplinom iz tamne nutrine „kacige“, kukci se uvlače u cvijet tražeći zaklon i pritom ga oprašuju. Istarska kukavica zakonom je strogo zaštićena vrsta. Sanja Kovačić Broj: 946 HRVATSKA FLORA – ENDEMIČNE ORHIDEJE, Liburnijska kokica Liburnijska kokica Ophrys liburnica Devillers et Devillers-Tersch., porodica kaćunovki ili orhideja (Orchidaceae) Liburnijska kokica spada među ilirskojadranske stenoendem e, a cvjeta već u ožujku na malom broju nalazišta duž hrvatskog priobalja, od Istre do Korčule. Vrijednost: 3,1 HRK Dizajn: Sabina Rešić, slikarica i dizajnerica iz Zagreba Veličina: 35,50 x 31,24 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: češljasto, 14 Tisak: višebojni offset + sjajni lak Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:11.04.2014. Naklada: 200.000 po motivu, od toga 50.000 u karnetima Liburnijska kokica Ophrys liburnica Devillers et Devillers-Tersch., porodica kaćunovki ili orhideja (Orchidaceae) Zajedno s još nekoliko srodnih, endemičnih, svojta liburnijska kokica (Ophrys liburnica) pripada skupini 42 GLASNIK HFS 4 / 2014 ranocvatućih kokica malenih cvjetova širokoga srodstvenog kruga kokice paučice (O. sphegodes). Kokice paučice pripadaju najpoznatijim, najšire rasprostranjenim, ali i najvarijabilnijim vrstama porodice kaćunovki. Rasprostranjene su gotovo čitavom Europom, uključujući brojne podvrste, varijetete i križance lokalnoga karaktera. Liburnijska kokica jedan je takav ilirsko-jadranski stenoendem, koji cvjeta već u ožujku na malom broju nalazišta duž hrvatskog priobalja, od Istre do Korčule. Opisana je na primjercima sakupljenim 2002. na otoku Cresu. Uvis naraste do 30 cm. Cvjetovi se razvijaju pojedinačno ili po nekoliko, u rahlom cvatu. Tri vanjska listića ocvijeća najčešće su zelenkasta, dok unutarnji mogu biti i upadljivije obojeni. Medna usna je tamna i dlakava, s golom, modrom šarom (zrcalo) oblika slova „H“ te lažnim „očima“, koje pridonose izgledu kukca. Znanstveni naziv liburnijske kokice potječe od lat. pridjeva liburnicus izvedenog od imena ilirskoga pomorskog naroda Liburna, koji je naseljavao sjevernojadransko primorje još u 9. stoljeću prije Krista. Jedna je od čestih karakteristika kokica paučica, pa tako i liburnijske, da im cvjetovi netom nakon oplodnje sasvim gube boju, postajući neugledno-zelenkasti i oprašivačima neprivlačni. Kaćunovke – najveća i evolucijski najrazvedenija biljna porodica na Zemlji, s nevjerojatnih gotovo 900 rodova i više od 25.000 vrsta – u Europi se nalaze na stalno rastućem popisu biljaka neizvjesna opstanka. I brojnost populacija svih vrsta kokica posljednjih se desetljeća smanjuje uglavnom zbog fragmentacije i nestajanja staništa (kamenjarski travnjaci, niske otvorene šikare, napuštene kulture), koja zarastaju u šumu. Sanja Kovačić Marke su izdane u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) te tri maksimum-karte. Datum izdanja: 11.04.2014. 43 GLASNIK HFS 4 / 2014 44 GLASNIK HFS 4 / 2014 ZNAMENITI HRVATI Vrsta: P | Datum: 18. travnja 2014. Marke su izdane u arcima od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Broj: 947 ZNAMENITI HRVATI, Ivan Bjelovučić IVAN BJELOVUČIĆ (1889. – 1949.) Jedan od svojih najvećih uspjeha Bjelovučić postiže 25. siječnja 1913. kada prelijeće Alpe između Briguea i Domodossole za 26 minuta i tako postaje prvi pilot u povijesti komu je to uspjelo. Vrijednost: 1,2 HRK Dizajn: Dubravka Zglavnik - Horvat, dizajnerica iz Zagreba Veličina: 35,50 x 29,82 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: češljasto, 14 Tisak: višebojni ofset Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:18.04.2014. Naklada: 100.000 IVAN BJELOVUČIĆ (1889. – 1949.) Ivan Bjelovučić (Juan Bielovucic) bio je prvi pilot južnoameričkoga kontinenta, francuski pilot godine 1912. i prvi pilot koji je preletio Alpe. Njegovi predci bili su brodovlasnici i kapetani iz Janjine, koji su se iz Bijelog Vira kraj Metkovića u XVII. stoljeću doselili na Pelješac. Njegov otac Miho (Mokošica, 1850. – Graz, 1894.) došao je u Peru 1885. i oženio se s Adrienneom Cavalié Le Bihan (Lima, 1865. – Evreux, 1949.), kćeri francuskoga konzula. Ivan je rođen u Limi 30. srpnja 1889., a 1892. seli se s obitelji u Dubrovnik zbog očeve bolesti. Otac, međutim, ubrzo umire, a Ivan se potom s majkom i sestrom Ivankom seli u Pariz, gdje pohađa gimnaziju Janson de Sailly u kojoj maturira 1908. i stječe diplomu iz književnosti i filozofije. Nakon gimnazije Bjelovučić pohađa zrakoplovnu školu braće Voisin, a pilotski ispit polaže na zrakoplovu H Farman za što mu 10. lipnja 1910. francuski zračni klub izdaje brevet čime postaje 87. diplomirani pilot u svijetu. Istog dana natječe se pod svojim hrvatskim imenom na mitingu u Budimpešti, zatim u srpnju sudjeluje na Međunarodnom mitingu u Reimsu, a u kolovozu u Istočnom krugu. U rujnu prelijeće dionicu Pariz – Bordeaux za ukupno 6 sati i 15 minuta u četiri etape. Bio je to svjetski rekord zračnoga krosa (cross-country) u etapama. Na Velikom tjednu zrakoplovstva u Bordeauxu osvojio je prvo mjesto u disciplini polijetanja, a na Međunarodnom zrakoplovnom natjecanju u Milanu osvaja Veliku nagradu jedrenja. Nakon toga ima čast nastupiti kao prvi pilot na svečanom otvorenju nove zračne luke u Avordu kraj Bourgesa pred 40.000 ljudi. Na poziv Perua, domovine svog rođenja, odlazi u Limu početkom 1911. te ondje 14. siječnja probnim letom postaje prvi pilot cijeloga južnoameričkoga kontinenta, a sutradan svečano otvara prvi zrakoplovni miting u Peruu. Uoči povratka u Europu imenovan je pričuvnim potporučnikom i vojnim predstavnikom Perua u Francuskoj za zrakoplovstvo. U srpnju 1911. sudjeluje na mitingu u Saint-Etienneu na kojem, nakon dužeg vremena, susreće svoga školskoga kolegu Rolanda Garrosa i s njim obnavlja prijateljstvo te postaju „braća po oružju“. Tada, zahvaljujući Bjelovučiću, Charles Voisin uzima Garrosa u svoju školu i počinje ga pripremati za daljnje nastupe te on ubrzo počinje obarati mnoge rekorde, stječe slavu i 1913. 45 GLASNIK HFS 4 / 2014 prvi prelijeće Sredozemno more. Godine 1912. Bjelovučić leti širom Francuske i Europe. Sudjeluje na Zrakoplovnoj svečanosti u Toulu, a u travnju prelijeće 325 km za samo dva sata i 35 minuta. U lipnju se natječe u Beču, a u kolovozu pobjeđuje u brzinskom letu na francuskome vojnom natjecanju. Postaje i jedan od laureata na engleskome vojnom natjecanju, a u prosincu 1912. Berliotovim dvokrilcem za 12 minuta dostiže visinu od 2200 m. Pariški dnevnik Le Matin proglašava ga najboljim francuskim pilotom godine. Jedan od svojih najvećih uspjeha Bjelovučić postiže 25. siječnja 1913. kada prelijeće Alpe između Briguea (Švicarska) i Domodossole (Italija) za 26 minuta zrakoplovom Hanriot i tako postaje prvi pilot u povijesti komu je to uspjelo. Prije njega u tome je zamalo uspio Géo Chavez 1910., no njegov se zrakoplov srušio prije slijetanja, a on je smrtno stradao. U srpnju 1914. sudjeluje na mitingu u Beču, a francuskome ratnom zrakoplovstvu pristupa dobrovoljno odmah na početku Prvoga svjetskog rata kao francuski i peruanski časnik te se priključuje borbenoj eskadrili Les Cigognes iz Dunkerquea. Za svoje izviđačke akcije duboko iznad okupirane Belgije odlikovan je belgijskim i francuskim Ratnim križem (Croix de guerre) i francuskom Legijom časti (Légion d’honneur). U Peru se vraća 1930. te je unaprijeđen u počasnoga pričuvnog poručnika zrakoplovnih snaga. Posljednji put odlazi u Peru 1937., kada je odlikovan Ordenom peruanskoga križa prvog stupnja za zrakoplovstvo. Iste godine Peru izdaje poštansku marku u spomen njegova prvog leta u Limi. Prije povratka u Francusku predsjednik Perua imenuje ga počasnim povjerenikom za Europu u razvoju zrakoplovstva. Bjelovučić je umro 14. siječnja 1949. u Parizu, a pokopan je u kripti crkve sv. Petra u Neuillyu. Godine 1951. njegovi posmrtni ostatci preneseni su pokraj majčinih u istu grobnicu na novo groblje grada Neuillya u Nanterreu kraj Pariza. Na nadgrobnoj ploči stoji natpis: „Juan BIELOVUCIC | Adrienne BIELOVUCIC Née CAVALIE“. Peruanska pošta posvetila mu je 2011. drugu marku u povodu stote obljetnice njegova prvog uzleta u Limi, stoga je ovo treća marka koja je u svijetu izdana u čast ovoga slavnog pilota hrvatskog podrijetla. Mauricij Frka Petešić Broj: 948 ZNAMENITI HRVATI, Ivan Gundulić IVAN GUNDULIĆ (1589. – 1638.) Najzrelije životno razdoblje Gundulić je posvetio stvaranju epskog spjeva Osman. Djelo je ostalo netiskano za trajanja Dubrovačke Republike, ali je često prepisivano i postalo vrlo popularno. Vrijednost: 2,8 HRK Dizajn: Dubravka Zglavnik - Horvat, dizajnerica iz Zagreba Veličina: 35,50 x 29,82 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: češljasto, 14 Tisak: višebojni ofset Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:18.04.2014. Naklada: 100.000 IVAN GUNDULIĆ (1589. – 1638.) Najistaknutiji pisac „zlatnog vijeka“ Dubrovnika, tvorac iznimno zvonkih i dosjetljivih stihova i svojevrsni simbol slobodarskog duha grada-republike, Ivan Gundulić, opravdano je zauzeo visoko, čak ključno mjesto u nacionalnom nam Parnasu, pomogao uspostavljanju matične tradicije i prebacivanju 46 GLASNIK HFS 4 / 2014 mosta između „starije“ i „novije“ hrvatske književnosti. Školovan i odgojen u rodnom gradu, iz kojeg je za neduga života rijetko izbivao (ali je u njemu obnašao važne službe), Dživo – zvani Mačica ili Plavković – uspio je sasvim uhvatiti korak s najrazvijenijim stilsko-morfološkim težnjama svoje epohe i kreativno asimilirati bitne talijanske utjecaje te se vješto, čak virtuozno, izraziti na složeni, razvedeni barokno-končetistički način. Započeo je, po običaju, lirskim ljubavnim stihovima, ali se u zreloj dobi odrekao tog „poroda od tmine“ i uništio svoj kanconijer. Prvim objavljenim djelom, Pjesni pokorne kralja Davida (1621.), izričito pokazuje svoj odmak od mladenačke pustopašnosti i pristajanje uz gotovo pedagošku funkciju katoličke obnove, a remek-djelom refleksivno-meditativne poezije, Suze sina razmetnoga (1622.), ostvaruje duboku uvjerljivost i eleganciju izraza. Pastorala Dubravka (1628.) alegorijski predstavlja sudbinu zavičaja i poentira zaplet glasovitom himnom slobodi. Najzrelije životno razdoblje Gundulić je posvetio stvaranju epskog spjeva Osman. Premda je tematski okvir dalek lokalnim ili regionalnim zbivanjima, jer se odnosi na spletke na osmanlijskom dvoru i hoćimsku bitku između Turaka i Poljaka, djelo je odavno zauzelo status nacionalnog epa, djela u kojem zavičajni Dubrovnik, a potom čitava hrvatska kultura, prepoznaje etos obrane slobode i samostalnosti. Unatoč ugledanju na Tassov junački ep, Gundulićeve ratničko-borbene scene i erotsko-senzualni prizori imaju snagu izvornog viđenja i individualne osjetljivosti. Djelo je ostalo netiskano za trajanja Dubrovačke Republike (vjerojatno zbog političkih obzira Dubrovnika prema utjecajnom „pokrovitelju“ – Turskoj), ali je često prepisivano i postalo vrlo popularno. A u osvit ilirskog preporoda Gundulićev se opus u 19. stoljeću otkriva kao duhovno ishodište te višekratno objavljuje kao europska legitimacija dosegnute visoke razine pjesništva na hrvatskom jeziku. Tonko Maroević Broj: 949 ZNAMENITI HRVATI, Ivan Mažuranić IVAN MAŽURANIĆ (1814. – 1890.) Za svog banovanja uvodi opću obvezu školovanja, otvara zagrebačko sveučilište, utemeljuje Zemaljsko kulturno i zdravstveno vijeće, donosi zakon o slobodi tiska i okupljanja, zakon o slobodi izbora, odjeljuje političku upravu od sudstva i ukida tlaku. Vrijednost: 3,1 HRK Dizajn: Dubravka Zglavnik - Horvat, dizajnerica iz Zagreba Veličina: 35,50 x 29,82 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: češljasto, 14 Tisak: višebojni ofset Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:18.04.2014. Naklada: 100.000 IVAN MAŽURANIĆ (1814. – 1890.) Ove godine Hrvatska slavi 200. obljetnicu rođenja Ivana Mažuranića, pjesnika, jezikoslovca, političara i prvog bana pučanina. Rođen je u Novom Vinodolskom u kojem je završio osnovnu školu. Gimnaziju pohađa u Rijeci, studira filozofiju u Zagrebu i Ugarskoj te diplomira pravo u Zagrebu 1838. godine. Prve objavljene stihove napisao je na mađarskom jeziku. Oduševljen idejama ilirskog pokreta, 1834. odaziva se na proglas Ljudevita Gaja za Novine Horvatzke i književni prilog Danitzu. Godine 1844. objavljena je njegova dopuna 14. i 15. pjevanja Gundulićeva Osmana, a 1846. tiskano je njegovo remekdjelo, spjev Smrt Smail-age Čengića u almanahu Iskra. 47 GLASNIK HFS 4 / 2014 Ivan Mažuranić napisao je i proglas kojim ban Josip Jelačić 1848. ukida kmetstvo. Od 1861. do 1865. Mažuranić je bio dvorski kancelar u Beču, a od 1871. do 1873. predsjednik Hrvatskog sabora te od 1873. do 1880. hrvatski ban. Za svog banovanja uvodi opću obvezu školovanja, otvara zagrebačko sveučilište, utemeljuje Zemaljsko kulturno i zdravstveno vijeće, donosi zakon o slobodi tiska i okupljanja, zakon o slobodi izbora, odjeljuje političku upravu od sudstva te ukida tlaku. Tako je uredio Hrvatsku po uzoru na moderne europske zemlje. Mažuranić umire u Zagrebu, a pokopan je u arkadama na zagrebačkom groblju Mirogoju uz ostale istaknute ilirce. Brojne ulice, trgovi i škole diljem Lijepe Naše nose njegovo ime, a njegov lik nalazi se na novčanici od 100 kuna te, od danas, i na poštanskoj marki, ali i na medaljama K. A. Radovanija, V. Herljevića i Ž. Janeša. Jedan dio njegove ostavštine pohranjen je u spomeničkoj Knjižnici i zbirci Mažuranić-Brlić-Ružić u Rijeci, drugi dio čuva se u Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu, Narodnom muzeju i galeriji u Novom Vinodolskom, karlovačkom Gradskom muzeju te dio u Zagrebu, kod autora ovog teksta. Teodoro Darko Mažuranić prapraunuk bana Mažuranića Broj: 950 ZNAMENITI HRVATI, Dora Pejačević DORA PEJAČEVIĆ (1885. – 1923.) Najvažniji dio skladateljičina opusa nastaje u godinama Prvoga svjetskog rata. To su skladbe koje nedvojbeno pripadaju hrvatskoj glazbenoj antologiji 20. stoljeća. Vrijednost: 7,6 HRK Dizajn: Dubravka Zglavnik - Horvat, dizajnerica iz Zagreba Veličina: 35,50 x 29,82 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: češljasto, 14 Tisak: višebojni ofset Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja:18.04.2014. Naklada: 100.000 DORA PEJAČEVIĆ (1885. – 1923.) Hrvatska skladateljica Dora Pejačević, kći hrvatskog bana grofa Teodora Pejačevića, pripada naraštaju hrvatskih skladatelja koji je oblikovao hrvatsku glazbenu modernu. Rođena je u Budimpešti, a odrasla je u obiteljskom dvorcu u Našicama gdje je privatnom poukom stekla kvalitetnu naobrazbu. Glazbu je studirala u Dresdenu i Münchenu. Često je putovala susrećući se i komunicirajući s velikim umjetnicima onog doba, kao što su pjesnik Rainer Maria Rilke, književnik Karl Kraus i slikar Maksimilijan Vanka. Ta su poznanstva utjecala na autoričino stvaralaštvo duhovnim bogatstvom koje je stjecala kroz godine takvih susreta i unosila u vlastito djelo, produbljujući i izrazom i složenošću zapisa tradicijom naslijeđene kodove glazbenog mišljenja. Najvažniji dio skladateljičina opusa nastaje u godinama Prvoga svjetskog rata. To su skladbe koje nedvojbeno pripadaju hrvatskoj glazbenoj antologiji 20. stoljeća. Riječ je o Koncertu za glasovir i orkestar u g-molu, op. 33, prvom takve vrste u hrvatskoj glazbi, slijedi Glasovirski kvintet u h-molu, op. 40, potom violinske i glasovirske sonate, prva moderna simfonija u povijesti hrvatske glazbe te niz 48 GLASNIK HFS 4 / 2014 izvanrednih popijevaka, koje podjednako izborom stihova, kao i skladateljskim rukopisom iskazuju osobine njezina misaonog svijeta. Ujesen 1921. Dora Pejačević udaje se za austrijskog časnika Ottamara von Lumbea. Otad živi u Dresdenu i Münchenu, u kojem će nakon poroda umrijeti u dobi od 38 godina. Posljednjih desetljeća njezin opus privlači pozornost stručnjaka pronalazeći put i do slušatelja. Sve se više djela objavljuje tiskom i na nosačima zvuka, čime su otvorene mogućnosti većeg zanimanja i izvan granica domovine za stvaralaštvo jedne od rijetkih europskih skladateljica prošlog stoljeća. Erika Krpan KANONIZACIJA DVOJICE PAPA Vrsta: P | Datum: 25. travnja 2014. Marke su izdane u zajedničkom arčiću od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motivi: Ivan Pavao II. i Ivan XXIII. Broj: 951 KANONIZACIJA DVOJICE PAPA, Ivan Pavao II. Ivan Pavao II. Ni jedan papa u povijesti Crkve nije se toliko zalagao za mir u svijetu i promicanje civilizacije ljubavi te ni jedan nije bio takav idol mladima kao papa Ivan Pavao II. Vrijednost: 7,6 HRK 49 GLASNIK HFS 4 / 2014 Dizajn: Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kačunić, dizajneri iz Zagreba; Likovni predložak: Davor Rukovanjski, graf. dizajner i ilustrator iz Osijeka 29,82 x 35,50 mm Veličina: Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: češljasto, 14 Tisak: višebojni ofset Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja: 25.04.2014. Naklada: 250.000 Ivan Pavao II. Život i djelo karizmatskog pape Ivana Pavla II., čiji je pontifikat trajao od 1978. do 2005., mogli bismo sažeti jednom rečenicom: Bio je drugi sv. Pavao. Paralelu između života sv. Pavla apostola i Ivana Pavla II. nije teško uočiti. Obojica su bili veliki putnici, rodoljubi i patnici, a za svakog od njih može se reći da su bili „izabrano oruđe“ u Božjim rukama. Preko odnosa Ivana Pavla II. s domovinom Poljskom, kao i s okupatorom Poljske, Sovjetskim Savezom, možemo iščitavati njegovu interpretaciju komunizma. To nije bilo stajalište pape Pija XII., već novi pristup koji je inzistirao na poštivanju ljudskih prava. U tom kontekstu treba istaknuti papino zalaganje za poštivanje vjerske slobode unutar različitih političkih sustava i zalaganje za ekumenizam te dijalog s drugim religijama. Ukratko, djelatnost koju je papa razvijao tijekom svog pontifikata, neka događanja i njegove odluke izazivali su divljenje na jednoj i osporavanje na drugoj strani. Ponajprije, papi se na političkom i društvenom planu pripisuju zasluge za rušenje Berlinskog zida 1989. godine, čime je počela agonija komunizma i njegov silazak sa svjetske političke scene. Nadalje, papinih više od stotinu putovanja svrstavaju ga među najveće suvremene vjerovjesnike. Papa je uveo Katoličku crkvu u treće tisućljeće povijesti kršćanstva, a bio je i prvi papa koji se poslužio elektroničkom poštom šaljući poruku Crkvi u Oceaniji 22. studenog 2001. Ni jedan papa u povijesti nije toliko puta izgovorio mea culpa za grijehe i promašaje koje su crkveni ljudi i katolički vjernici tijekom povijesti nanijeli drugima. On je bio prvi papa u povijesti koji se molio u džamiji i sinagogi te je propovijedao u jednoj evangeličkoj crkvi. Konačno, ni jedan papa u povijesti Crkve nije se toliko zalagao za mir u svijetu i promicanje civilizacije ljubavi te ni jedan nije bio takav idol mladima kao papa Ivan Pavao II. Međutim, Ivan Pavao II. doživio je i teška razočaranja i bolna osporavanja. Njegova ekumenska molitva nije naišla na odjek kod patrijarha Ruske pravoslavne crkve, a dijalog sa Židovima nije donio očekivane rezultate. Temeljna načela koja proizlaze iz Evanđelja, a koja je on hrabro propovijedao, bila su često osporavana. U svijetu, koji je počeo postupno gubiti kršćanske temelje, papine poruke o zajedništvu, toleranciji, praštanju i pomirenju rado su se slušale, ali papini pozivi na borbu protiv pobačaja, droge, eutanazije, istospolnih bračnih zajednica bili su podvrgnuti oštroj kritici, a papu su nazivali konzervativcem i osobom bez smisla i razumijevanja za novo vrijeme. I neki su mu teolozi predbacivali da je zastupao čvrsta dogmatska stajališta te da je previše ustrajao na podjeli laika i klerika u Crkvi, da je bio nefleksibilan kada je riječ o odlasku u mirovinu crkvenih službenika te da uporno nije dopuštao teološka razmišljanja o mogućnosti ređenja žena za svećenice. Jedno je sigurno! Papa Ivan Pavao II., kao čovjek koji nije ušao u uobičajene ljudske šablone, ostavio je najveći moralni trag u najnovijoj povijesti svijeta. Bio je i ostao Il Grande, naziv koji su mu dali mladi okupljeni na Trgu sv. Petra u očekivanju njegova preminuća. Njegov križni put koji je počeo atentatom i ranjavanjem 13. svibnja 1981. dao mu je aureolu mučenika, a bolestan i slab pokazivao je snagu Kristove Crkve, koja osporavana, progonjena i ranjavana grijesima i promašajima vlastitih članova poraze pretvara u pobjede, a svoju slabost pretače u jakost, nošena obećanjem svog utemeljitelja Krista: Ne bojte se, ja sam s vama do svršetka svijeta! Juraj Kolarić 50 GLASNIK HFS 4 / 2014 Broj: 952 KANONIZACIJA DVOJICE PAPA, Ivan XXIII. Ivan XXIII. Karizmatičnom bezbrižnošću papa je prekinuo sa starim tradicijama i darovao Katoličkoj crkvi novu sliku ne samo papinstva već i Crkve. Otvorio je širom prozore i vrata Crkve svima koji su ju željeli iznutra bolje upoznati. Vrijednost: 7,6 HRK Dizajn: Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kačunić, dizajneri iz Zagreba; Likovni predložak: Davor Rukovanjski, graf. dizajner i ilustrator iz Osijeka Veličina: 29,82 x 35,50 mm Papir: bijeli, 102 g, gumirani Zupčanje: češljasto, 14 Tisak: višebojni ofset Tiskara: "Zrinski" - Čakovec Datum izdanja: 25.04.2014. Naklada: 250.000 Ivan XXIII. Kratki pontifikat Ivana XXIII., od 1958. do 1963., predstavljao je prekretnicu u povijesti Crkve. Karizmatičnom bezbrižnošću Ivan XXIII., zvan i Dobri Papa, prekinuo je sa starim tradicijama i darovao Katoličkoj crkvi novu sliku ne samo papinstva već i Crkve. Otvorio je širom prozore i vrata Crkve svima koji su ju željeli iznutra bolje upoznati, posebice za odvojene kršćane na Istoku i Zapadu. Pojavilo se razdoblje ekumenizma i aggiornamenta (osuvremenjenja) Crkve. Nakon smrti pape Pija XII. bio je u četvrtom danu konklava, 28. listopada 1958., izabran za papu. Tada je imao 77 godina te je bio potpuna suprotnost strogom i aristokratski nastrojenom Piju XII. Svi su osjetili njegovu ljudsku dobrotu i jednostavnost, kao i nekonvencionalnost u susretima. Izlazio je iz Vatikana, miješao se s rimskim svijetom, posjećivao sirotišta i bolnice, razgovarao sa zatvorenicima, a sa župnicima rimskih predgrađa služio liturgiju. Sazvao je rimsku dijecezansku sinodu (1960.), a onda Opći crkveni sabor u Vatikanu čiju je prvu fazu (11. X. – 8. XII. 1962.) sretno završio, a drugu najavio (29. XI. – 8. XII. 1963.). Na prvo zasjedanje Drugoga vatikanskog sabora 1962. mogli su otići i svi hrvatski biskupi. Bio je to najveći skup katoličkih biskupa u dotadašnjoj povijesti Katoličke crkve. Za vrijeme održavanja Sabora radile su saborske komisije u kojima su sudjelovali i hrvatski biskupi. Dragutin Nežić, porečko-pulski biskup, bio je savjetnik Komisije za apostolat laika, a Alfred Pichler, banjolučki biskup, bio je član Liturgijske komisije. Papa Ivan XXIII. imenovao je i hrvatske biskupe članovima pripremnih koncilskih komisija, što je značilo svojevrsno priznanje Crkvi u Hrvata. Zagrebački nadbiskup Franjo Šeper bio je imenovan članom Komisije za disciplinu sakramenata, a splitsko-makarski nadbiskup Frane Franić članom Teološke komisije. Hrvatski biskupi imali su vrlo zapaženu ulogu u saborskim raspravama. Tako je Franjo Šeper govorio o vjerskoj slobodi i dijalogu s nevjernicima, a Frane Franić o tisućgodišnjoj uporabi staroslavenskog jezika u rimskoj liturgiji, kao i o potrebi osnivanja tajništva za dijalog s nevjernicima. Na intervenciju mostarskog biskupa Petra Čule uneseno je ime sv. Josipu u Rimski kanon mise, što je posebno obradovalo papu Ivana XXIII. U svojoj trinaestostoljetnoj kršćanskoj povijesti Hrvati u hijerarhiji Katoličke crkve nisu imali čovjeka koji bi bio tako blizak suradnik čak četvorice papa: Ivana XXIII. (1958. – 1963.), Pavla VI. 51 GLASNIK HFS 4 / 2014 (1963. – 1978.), Ivana Pavla I. (1978.) i Ivana Pavla II. (1978. – 2005.) kao što je to bio zagrebački nadbiskup dr. Franjo Šeper, koji se vinuo među najistaknutije i najutjecajnije dostojanstvenike Katoličke crkve u pokoncilskom razdoblju Drugoga vatikanskog sabora. Papa Pio XII. imenovao ga je 22. srpnja 1954., na prijedlog zatočenog nadbiskupa A. Stepinca, naslovnim nadbiskupom i koadjutorom zagrebačkim sedi datus, sa svim pravima rezidencijalnog biskupa. Papa Ivan XXIII. imenovao ga je 5. ožujka 1960. zagrebačkim nadbiskupom metropolitom, a 28. svibnja 1961., odlukom Državnog tajništva Svete Stolice, bio je imenovan predsjednikom tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije. Kao zagrebački nadbiskup, Franjo Šeper punih je šest godina, sve do imenovanja pročelnikom Kongregacije za nauk vjere 8. siječnja 1968., razvio živu i uspješnu vjersku, kulturnu i posebice liturgijsku djelatnost. Svoj uspon na ljestvici crkvenih dostojanstvenika zahvaljuje papi Ivanu XXIII. s kojim je iskreno prijateljevao. Juraj Kolarić 52 GLASNIK HFS 4 / 2014 Novosti iz HP Mostar Skinuto sa internet stranice: www.post.ba „Međugorje 2013.“ najljepša marka Hrvatske pošte Mostar Izdanje poštanske marke „Međugorje 2013.“ autora Vijeke Lučića najljepša je marka Hrvatske pošte Mostar u 2013. godini. Od ukupno pristiglih 523 glasačka listića ova marka je osvojila 125 glasova. Svi glasački listići konkurirali su za deset lijepih nagrada, a prva nagrada, vikend u Dubrovniku za dvije osobe, odlazi u Tolisu, u ruke Katarine Marošević. Osim ove nagrade, koju sponzorira putnička agencija Fortuna Tours, izvučeno je još 9 vrijednih nagrada. Na današnjoj svečanosti u Mostaru direktorica – predsjednica Uprave HP Mostar Sanja Sabljić uručila je priznanja autorima čije marke se našle na prva tri mjesta na prvom izboru „Najljepše marke HP Mostar 2013.“. U ovom izboru sudjelovale su 23 marke izdane u jubilarnoj 2013. godini, u kojoj je Hrvatska pošta Mostar obilježila 20 obljetnicu izdavanja prve marke. Prva marka „Sakralni spomenici Herceg Bosne – Međugorje“ izdana je 12. svibnja 1993. Dvadeset godina poslije izdano je više od 400 poštanskih maraka različite tematike na kojima su zabilježene razne svjetske i domaće obljetnice, kulturni i povijesni događaji, blagdani, ljepote mitova, biljnoga i životinjskoga svijeta te mnoge druge teme. Po broju pristiglih glasova drugo mjesto dijele dvije marke: „200. obljetnica rođenja Giuseppea Verdija“, autor Manlio Napoli, i „Svjetski dan vatrogasaca“, autor Tvrtko Bojić. Treće mjesto osvojila je poštanska marka „Flora 2013. – Košćela“ autora Dinka Raiča. O najljepšoj marki odlučili su glasovi pristigli na glasačkim listićima do 17. ožujka 2014. godine. Direktorica HP Mostar Sanja Sabljić izvukla je imena dobitnika 10 vrijednih nagrada: 1. Katarina Marošević, Vladimira Nazora 256, Tolisa, osvojila je vikend u Dubrovniku za dvije osobe u organizaciji sponzora nagradne igre putničke agencije Fortuna Tours 2. Martina Bevanda, II. bojne rudničke 163, Mostar, osvojila je Godišnje zbirke maraka iz 2012. i 2013. godine 3. Godišnje zbirke maraka 2013. i 2012. godine osvojio je i Matej Grgić, Titiva b.b., Odžak 4. Ivan Rašić, Titova b.b., Odžak, dobitnik je Godišnje zbirke maraka 2012. i zbirke „Fauna – Ptice Hutova blata“ 5. Ana Rajič, Cim 8, Mostar, osvojila je također Godišnju zbirku maraka 2012. i zbirku „Fauna – Ptice Hutova blata“ 6. Ana Marie Jokić, Dubrave 1A, Seonjaci, osvojila je Godišnju zbirku maraka 2013. 7. Ivana Majić, Dubrava b.b., Drinovci, dobitnica je zbrike poštanskih maraka „Sacra“ 8. Zbrika „Sacra“ ide i u ruke Pere Vucića, Titova b.b., Ožak 9. Poklon paket HP Mostar dobila je Vinka Anić, Bukovica, Mesihovina 10. Poklon paket HP Mostar ide i u ruke Lidije Martinaš, Primorska 1A, Rijeka 20 godina nakon izdanja prve marke, Hrvatska pošta Mostar dobila je i prvu najljepšu marku „Međugorje 2013.“, autor Vijeko Lučić. Čestitke autorima najljepših maraka i dobitnicima nagrada. Hercegovačke diple i dvojnice na novim markama HP Mostar Hrvatska pošta Mostar izdala je dvije prigodne poštanske marke, žig i omotnicu prvoga dana „EUROPA 2014. – Narodni glazbeni instrumenti“. Autor likovnog rješenja maraka na kojima su prikazane hercegovačke diple i dvojnice je Vijeko Lučić. Tiskane su u arku 8 maraka + 2 vinjete i malom 53 GLASNIK HFS 4 / 2014 arku od 4 marke u tiskari Zrinski u Čakovcu. U poštanskom prometu koriste se od 5. travnja 2014., a njihova nominalna vrijednost je 3,00 KM. Marke s EUROPA logom posebna su izdanja pod okriljem Post Europa i svake godine imaju jedinstvenu središnju temu za sve članice. Tema 2014. bila je narodni glazbeni instrumenti, HP Mostar predstavila je tradicionalne instrumente koje su izrađivali i svirali naši preci, a koji se sviraju i danas. Dvojnice ili hercegovačka svirala u stvari su dvije svirale koje su napravljene u jednom komadu. Svaka šupljina ima labijalan otvor, udaljen nekoliko centimetara od gornjega kraja, u kojemu su smješteni piskovi od jasenova drveta. Rupe za prebiranje izbušene su usporedno, na jednoj strani tri ili četiri, a na drugoj četiri do pet. Melodija na dvojnicama uvijek je dvoglasna, a maksimalno se može odsvirati do šest tonova pojedine oktave. Hercegovačke diple su također dvostruke svirale koje na obje strane imaju jednak broj rupica i pričvršćene su na mješinu od štavljene životinjske kože (kozje ili ovčje). Na vratnom dijelu dipala postavlja se glava od javorova ili zovina drveta s dvojnicama u koje se umeću dva piska. Kao ukras na prednje i jednu zadnju nogu stavljaju se veprove kljove, dok se na jednu zadnju nogu i analni otvor stavlja ukrasna drvena kutija promjera 10 - 12 cm da se mijeh zatvori. Na središnji dio trbušnog dijela ugrađuje se puhaljka koja ima nepovratni ventil. Specifičnost svirke na hercegovačkim diplama je da se melodijska pratnja svira na gornja dva ili tri reda rupica, a melodija se svira na donjim preostalim redovima rupica. 54 GLASNIK HFS 4 / 2014 55 GLASNIK HFS 4 / 2014 HP Mostar prigodnom poštanskom markom obilježila 450. obljetnicu rođenja Williama Shakespearea Hrvatska pošta Mostar izdala je prigodnu poštansku marku, maksimum kartu, žig i omotnicu prvoga dana u povodu 450. obljetnice rođenja Williama Shakespearea. Autor likovnog rješenja je Draženko Marić, tiskana je arku od 10 maraka u tiskari Zrinski u Čakovcu. Nominalna vrijednost marke je 0,50 KM i u poštanskom prometu koristi se od 23. travnja 2014. godine. William Shakespeare (1564. - 1616.) veliki je engleski književnik i najizvođeniji svjetski dramatičar čija su djela prevedena na sve jezike svijeta. Njegova djela nisu samo snažno odjeknula u svjetskim kazalištima, već i u drugim umjetnostima poput glazbe, slikarstva i filma. Pretpostavlja se da je napisao 34 drame, 154 soneta i nekoliko pjesama. Prva djela pisana su bujnim jezikom i puna humora, usredočen je na političke probleme ili ljubavne priče u kojima slavi mladost i slobodu. Među njima je najslavnija drama „Romeo i Julija“, ljubavna priča o nesretnim ljubavnicima iz Verone. Početak XVII. stoljeća početak je i Shakespeareovog zrelog doba u stvaralaštvu kojim je preporodio europsku i svjetsku književnost. Posebno se ističe tragedija „Hamlet“ nastala potkraj renesanse, u kojoj ukazuje na nemoć pojedinca da iskorijeni zlo. U poznijem dobu stvaralaštva nastaju tzv. mračne komedije ili problemske drame među u kojima dominira jetka ironija i gnušanje nad ljudskom prevrtljivošću i podlošću te kompromisom u društvenom životu. Posljednje Shakespeareove drame donose svijet napučen duhovima i neobičnim događajima, zapleti i sukobi rješavaju se na čudesan i bajkovit način, likovi nisu realistični već su nalik likovima iz bajki i narodnih priča. Svršetak Shakespeareova stvaralaštva različito je ocjenjivan. Po jednima, autor je iscrpio stvaralačku energiju, a po drugima Shakespeare je kraj života dočekao u pomirenosti i praštanju te vizionarskoj prikazbi života kao sna. 56 GLASNIK HFS 4 / 2014 57 GLASNIK HFS 4 / 2014 58 GLASNIK HFS 4 / 2014 59 GLASNIK HFS 4 / 2014 60
© Copyright 2024 Paperzz