REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA !UPANIJA OP"INA RA#A OP"INSKO VIJE"E KLASA: 021-05/09-01/10 URBROJ: 2144/02-01/01-09-3 Ra!a, 23. prosinca 2009. Na temelju "lanka 33. Zakona o lokalnoj i podru"noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tuma"enje, 129/05,109/07, 125/08 i 36/09.) i "lanka 26. Statuta Op#ine Ra!a („Slu$bene novine Op#ine Ra!a“, broj 4/09.), Op#insko vije#e Op#ine Ra!a na sjednici odr$anoj 23. prosinca 2009. godine, donijelo je POSLOVNIK Op$inskog vije$a Op$ine Ra%a I. UVODNE ODREDBE %lanak 1. Ovim Poslovnikom se detaljnije ure&uje na"in konstituiranja Op#inskog vije#a, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vije#nika, izbor i razrje!enje predsjednika i potpredsjednika Op#inskog vije#a i ostvarivanje njihovih prava i du$nosti, na"in rada radnih tijela, odnos Op#inskog vije#a i Op#inskog na"elnika, na"in i postupak dono!enja akata u Op#inskom vije#u, sazivanje, rad i tijek sjednice, javnost u radu Op#inskog vije#a te druga pitanja od zna"aja za rad Op#inskog vije#a Op#ine Ra!a. II. KONSTITUIRANJE OP"INSKOG VIJE"A %lanak 2. Konstituiraju#a sjednica Op#inskog vije#a saziva se na na"in, po postupku i u rokovima utvr&enim zakonom, a Op#insko vije#e je konstituirano izborom predsjednika Op#inskog vije#a ukoliko je na konstituiraju#oj sjednici nazo"na ve#ina vije#nika. Do izbora predsjednika vije#a sjednici predsjedava dobno najstariji "lan Vije#a (u daljnjem tekstu: predsjedatelj) osim ako odlukom o sazivanju sjednice nije druga"ije odre&eno. Predsjedatelj konstituiraju#e sjednice ima, do izbora predsjednika Op#inskog vije#a sva prava i du$nosti predsjednika Op#inskog vije#a u pogledu predsjedanja i rukovo&enja sjednicom. %lanak 3. Na konstituiraju#oj sjednici Vije#e bira iz reda vije#nika Mandatnu komisiju i Komisiju za izbor i imenovanja. Pravo podno!enja prijedloga za izbor Komisija iz prethodnog stavka ima predsjedatelj kao i najmanje pet vije#nika. %lanak 4. Na konstituiraju#oj sjednici Mandatna komisija podnosi izvje!#e o provedenim izborima, o izabranim vije#nicima, o podnesenim ostavkama na du$nost vije#nika, o vije#nicima koji obna!aju du$nost nespojivu s du$no!#u vije#nika, o nastupu mirovanja te o zamjenicima vije#nika. Vije#e prima na znanje izvje!#e iz prethodnog stavka bez glasovanja. %lanak 5. Nakon izvje!#a Mandatne komisije o provedenim izborima, vije#nici pola$u prisegu. Predsjedatelj izgovara prisegu sljede#eg sadr$aja: “Prise$em svojom "a!#u da #u du$nost vije#nika u Op#inskom vije#u Op#ine Ra!a obavljati savjesno i odgovorno, i da #u se u svom radu dr$ati Ustava Republike Hrvatske, zakona i Statuta Op#ine Ra!a, te da #u se zauzimati za svekoliki napredak Op#ine Ra!a i Republike Hrvatske.” Predsjedatelj izgovara tekst prisege, nakon toga proziva poimeni"no vije#nike, a vije#nik ustaje i izgovara „Prise$em“. Nakon davanja prisege vije#nik potpisuje tekst prisege. Vije#nik koji nije bio nazo"an na konstituiraju#oj sjednici, kao i zamjenik vije#nika, kad po"inje obavljati du$nost vije#nika, pola$e prisegu na prvoj sjednici na kojoj je nazo"an. %lanak 6. Danom konstituiranja Vije#a vije#nicima zapo"inju prava i du$nosti odre&eni zakonom, Statutom Op#ine Ra!a, ovim Poslovnikom i aktima !to ih donosi Vije#e, do prestanka mandata. %lanak 7. Vije#niku prestaje mandat prije isteka redovitog "etverogodi!njeg mandata u slu"ajevima odre&enim zakonom. Ostavka vije#nika se podnosi u pisanom obliku Mandatnoj komisiji na na"in propisan odredbama Statuta Op#ine Ra!a. Mirovanje mandata vije#nika i prestanak mirovanja mandata vije#nika nastupaju u slu"ajevima odre&enim zakonom. U slu"aju mirovanja mandata i prestanka mandata vije#nika, vije#nika zamjenjuje zamjenik vije#nika. O nastupu mirovanja odnosno prestanku mandata vije#nika te o po"etku mandata zamjeniku Vije#e ne odlu"uje ve# te "injenice prima na znanje bez glasovanja. %lanak 8. Nakon izbora Mandatne komisije, dane prisege vije#nika, izbora Komisije za izbor i imenovanja i izbora predsjednika Vije#a, predsjednik Vije#a ili najmanje pet vije#nika mogu predlo$iti dopunu dnevnog reda konstituiraju#e sjednice. III. PRAVA I DU!NOSTI VIJE"NIKA %lanak 9. Prava i du$nosti vije#nika propisana su Statutom Op#ine Ra!a. %lanak 10. Vije#nik mo$e tra$iti od pro"elnika upravnih tijela obavijesti i uvide u materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednice Op#inskog vije#a ili se pripremaju za sjednice Op#inskog vije#a ili radnog tijela "iji je "lan, a i druge obavijesti koje su mu kao vije#niku potrebne. Vije#nik mo$e zatra$iti obavijesti i obja!njenja od predsjednika Op#inskog vije#a i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju. %lanak 11. Vije#nik mo$e tra$iti da mu upravno tijelo koje obavlja stru"ne poslove za Op#insko vije#e pru$i pomo# u obavljanju njegove funkcije, a naro"ito u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje mu je povjerilo radno tijelo Op#inskog vije#a odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Op#inskog vije#a ili radnih tijela, a mo$e tra$iti i stru"ne obavijesti i obja!njenja radi potpunijeg upoznavanja i pra#enja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije vije#nika. %lanak 12. Vije#nici Op#inskog vije#a mogu osnovati Klub vije#nika prema strana"koj pripadnosti i Klub nezavisnih vije#nika. Klub vije#nika mora imati najmanje 3 "lana. Klubovi vije#nika obavezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Op#inskog vije#a, prilo$iti svoja pravila rada, te podatke o "lanovima. Predsjednik Op#inskog vije#a brine da se klubovima vije#nika osiguraju prostorni i drugi tehni"ki uvjeti za rad (prostorije za sjednice, prijepis, umno$avanje i dostavu materijala i dr.). IV. PRAVA I DU!NOSTI PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA OP"INSKOG VIJE"A %lanak 13. Vije#e ima predsjednika i jednog potpredsjednika.. Predsjednika i potpredsjednika bira Op#insko vije#e iz redova vije#nika, javnim glasovanjem, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili na prijedlog najmanje pet vije#nika Op#inskog vije#a, ve#inom glasova svih vije#nika. Prijedlog vije#nika mora biti podnesen u pisanom obliku i potvr&en potpisom vije#nika. Vije#nik mo$e svojim potpisom podr$ati prijedlog samo za jednog kandidata. %lanak 14. Izbor predsjednika i potpredsjednika se obavlja glasovanjem zasebno za svakog kandidata. Kada je predlo$eno vi!e kandidata za predsjednika i potpredsjednika, a niti jedan od kandidata ne dobije ve#inu glasova od ukupnog broja vije#nika ili vi!e kandidata dobije isti najve#i broj glasova, glasovanje se ponavlja na na"in da se glasuje o dva kandidata koji su dobili najve#i broj glasova. Ako u ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije ve#inu glasova od ukupnog broja vije#nika, ponavlja se kandidacijski postupak. %lanak 15. Potpredsjednik Op#inskog vije#a poma$e u radu predsjedniku Op#inskog vije#a te obavlja poslove iz njegovog djelokruga za koje ga predsjednik ovlasti. Potpredsjednik Op#inskog vije#a zamjenjuje predsjednika u slu"aju njegove odsutnosti ili sprije"enosti. Dok zamjenjuje predsjednika Op#inskog vije#a, potpredsjednik ima prava i du$nosti predsjednika. %lanak 16. Na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja ili najmanje pet vije#nika mo$e se pokrenuti postupak razrje!enja predsjednika i potpredsjednika Op#inskog vije#a. Prijedlog se dostavlja predsjedniku Op#inskog vije#a u pisanom obliku i mora sadr$avati obrazlo$enje. Predsjednik odnosno potpredsjednik Op#inskog vije#a imaju pravo o"itovati se o prijedlogu najkasnije u roku od osam dana od dostave prijedloga. Predsjednik Op#inskog vije#a du$an je sazvati sjednicu na kojoj #e se razmatrati prijedlog za njegovo razrje!enje odnosno razrje!enje potpredsjednika u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva a ako to ne u"ini u daljnjem roku od 15 dana sjednicu #e sazvati Op#inski na"elnik. Predsjednik odnosno potpredsjednik #e biti razrije!eni ako za razrje!enje glasuje ve#ina svih vije#nika. %lanak 17. Predsjednik i potpredsjednik Op#inskog vije#a mogu podnijeti ostavku. U slu"aju podno!enja ostavke predsjednika, pravo sazivanja i predsjedanja sjednicom na kojoj se utvr&uje dan prestanka prava i du$nosti predsjednika ima potpredsjednik Op#inskog vije#a koji je du$an sazvati sjednicu u roku od 15 dana od zaprimanja ostavke. U slu"aju podno!enja ostavke potpredsjednika predsjednik je du$an sazvati sjednicu u roku od 15 dana od zaprimanja ostavke. Ako osobe iz stavka 2. i 3. ne sazovu sjednicu u navedenom roku sjednicu #e u daljnjem roku od 3 dana sazvati i njome predsjedati Op#inski na"elnik. Predsjedniku i potpredsjedniku Op#inskog vije#a du$nost prestaje danom kada Op#insko vije#e utvrdi "injenicu podno!enja ostavke na du$nost. %lanak 18. Ako Op#insko vije#e razrije!i predsjednika Op#inskog vije#a, a na istoj sjednici ne izabere novog predsjednika, potpredsjednik ima prava i du$nosti predsjednika dok se ne izabere novi predsjednik. Op#insko vije#e du$no je izabrati novog predsjednika u roku od 30 dana od dono!enja odluke o razrje!enju predsjednika. %lanak 19. Prava i du$nosti predsjednika Op#inskog vije#a propisana su Statutom Op#ine Ra!a i ovim Poslovnikom. %lanak 20. Predsjednik Op#inskog vije#a prema potrebi, saziva me&ustrana"ki kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova vije#nika. %lanak 21. Predsjedniku Op#inskog vije#a u pripremanju i organiziranju sjednice Op#inskog vije#a poma$e slu$benik upravnog tijela koje obavlja stru"ne poslove za Op#insko vije#e. V. RADNA TIJELA %lanak 22. Stalna radna tijela Op#inskog vije#a osnovana su Odlukom o osnivanju radnih tijela Op#inskog vije#a Op#ine Ra!a kojom je odre&en njihov naziv, sastav i djelokrug. Osim stalnih radnih tijela utvr&enih Odlukom iz prethodnog stavka ovog "lanka, Op#insko vije#e mo$e osnivati i druga radna tijela. %lanak 23. U radnim tijelima razmatraju se prijedlozi odluka i drugih akata koje donosi Op#insko vije#e, te druga pitanja iz djelokruga Vije#a. %lanak 24. Predsjednik i "lanovi radnih tijela biraju se, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja kao i na prijedlog pet vije#nika. O prijedlogu kandidata za predsjednika i "lanove radnih tijela glasuje se u cjelini. Mandat predsjednika i "lanova radnih tijela traje do isteka redovitog "etverogodi!njeg mandata Vije#a, ako Vije#e ne odlu"i druga"ije. %lanovi radnih tijela imaju pravo na naknadu u skladu s odlukom Vije#a. %lanak 25. Ako predsjednik odnosno "lan radnog tijela ne prisustvuje redovito sjednicama radnog tijela mo$e biti razrije!en "lanstva u radnom tijelu. Prijedlog za razrje!enje osoba iz prethodnog stavka daje ovla!teni predlagatelj iz "lanka 24. stavak 1.ovog Poslovnika. %lanak 26. Predsjednik radnog tijela uskla&uje rad radnog tijela s radom Vije#a i drugih radnih tijela, saziva sjednice radnog tijela, predla$e dnevni red i predsjedava sjednicama radnog tijela. Predsjednik radnog tijela sura&uje s predsjednikom Vije#a, predsjednicima drugih radnih tijela, Op#inskim na"elnikom i pro"elnicima upravnih tijela Op#ine u svezi s pitanjima iz djelokruga radnog tijela. U slu"aju sprije"enosti ili odsutnosti predsjednika sjednicom radnog tijela predsjedava potpredsjednik, a u slu"aju kada radno tijelo nema potpredsjednika sjednicom predsjedava "lan radnog tijela kojeg on odredi. %lanak 27. Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik na vlastiti poticaj, a du$an ju je sazvati najkasnije u roku od osam dana na osnovi zaklju"ka Vije#a ili ako to zatra$i predsjednik Vije#a ili ve#ina "lanova radnog tijela uz navo&enje pitanja koja treba razmotriti na sjednici. Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kada je to du$an u"initi, sjednicu #e sazvati predsjednik Vije#a. %lanak 28. Radno tijelo mo$e zauzimati stajali!ta o pitanjima iz svoga djelokruga samo ako je na sjednici nazo"na ve#ina "lanova radnog tijela, a odluke donosi ve#inom glasova nazo"nih "lanova. %lanak 29. O radu na sjednici vodi se zapisnik. Zapisnik sadr$i osnovne podatke o radu na sjednici, o sudjelovanju u raspravi i o usvojenim zaklju"cima. U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu. %lanak 30. Radna tijela pokre#u razmatranje pitanja iz svoga djelokruga, a obavezna su razmotriti svako pitanje iz svoga djelokruga koje im uputi na razmatranje ili za koje to zatra$i predsjednik Vije#a. %lanak 31. Radno tijelo obavezno je o svim izvijestiti Vije#e. primjedbama, mi!ljenjima, stajali!tima i prijedlozima Kada podnosi izvje!#e ili prijedlog Vije#u, radno tijelo odre&uje svog predstavnika koji #e na sjednici Vije#a obrazlo$iti stajali!te ili prijedlog radnog tijela. %lanak 32. Sjednici radnog tijela prisustvuje predstavnik predlagatelja Odluke ili drugog akta koji se razmatra na sjednici i voditelj slu$be upravnog tijela Op#ine u "ijem je djelokrugu pojedini prijedlog ili pitanje koje radno tijelo razmatra. U slu"ajevima kada Op#inski na"elnik nije predlagatelj odluke ili drugog akta sjednici radnog tijela prisustvuje predstavnik predlagatelja i Op#inski na"elnik odnosno osoba koju on odredi. VI. ODNOS OP"INSKOG VIJE"A I OP"INSKOG NA&ELNIKA %lanak 33. Predsjednik Vije#a izvje!tava Op#inskog na"elnika i njegovog zamjenika o sazvanoj sjednici Vije#a. Op#inski na"elnik i u pravilu zamjenik Op#inskog na"elnika prisustvuju sjednicama Op#inskog vije#a. Op#inski na"elnik, u slu"ajevima kada je predlagatelj odluke ili drugog akta uvr!tenog u dnevni red sjednice Op#inskog vije#a, mo$e odrediti svog predstavnika povodom rasprave o prijedlogu odluka i drugih akata. %lanak 34. Predstavnik na"elnika na sjednicama Op#inskog vije#a i radnih tijela Op#inskog vije#a, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajali!ta Op#inskog na"elnika, daje obavijesti i stru"na obja!njenja, te obavje!tava Op#inskog na"elnika o stajali!tima i mi!ljenjima Op#inskog vije#a odnosno radnih tijela. %lanak 35. Op#inski na"elnik podnosi Vije#u polugodi!nja izvje!#a o svom radu u skladu s odredbama Statuta Op#ine Ra!a. %lanak 36. Pored izvje!#a iz prethodnog "lanka Op#inski na"elnik na zahtjev Vije#a podnosi izvje!#e o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga. Prijedlog za tra$enje izvje!#a iz prethodnog stavka mo$e podnijeti najmanje pet vije#nika. Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora biti potpisan od svih vije#nika koji predla$u dono!enje zaklju"ka o tra$enju izvje!#a na"elnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazlo$eno pitanje o kojem se tra$i izvje!#e. %lanak 37. Predsjednik Op#inskog vije#a stavlja prijedlog za tra$enje izvje!#a na dnevni red prve idu#e sjednice Op#inskog vije#a koja se odr$ava nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego !to protekne 8 dana od dana primitka. %lanak 38. Predstavnik vije#nika koji su podnijeli prijedlog za tra$enje izvje!#a ima pravo na sjednici Op#inskog vije#a izlo$iti i obrazlo$iti prijedlog. Op#inski na"elnik ima pravo na sjednici usmeno se o"itovati na podneseni prijedlog. %lanak 39. Vije#nici koji su podnijeli prijedlog za tra$enje izvje!#a Op#inskog na"elnika mogu prijedlog povu#i najkasnije prije odlu"ivanja o prijedlogu. Ako prijedlog za tra$enje izvje!#a Op#inskog na"elnika nije usvojen, prijedlog za tra$enje izvje!#a o bitno podudarnom pitanju ne mo$e se ponovno postaviti prije proteka roka od 3 mjeseca od dana kada je Op#insko vije#e donijelo zaklju"ak kojim ne prihva#a prijedlog za tra$enje izvje!#a od Op#inskog na"elnika. Ako je prijedlog za tra$enje izvje!#a na"elnika usvojen, na"elnik je du$an podnijeti izvje!#e u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva Vije#a, a ukoliko zahtjev sadr$i ve#i broj razli"itih pitanja u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva Vije#a. %lanak 40. Na"in i postupak pokretanja razrje!enja Op#inskog na"elnika propisan je Statutom Op#ine Ra!a. VII. AKTI VIJE"A 1. Op#e odredbe %lanak 41. Vije#e, na temelju prava i ovla!tenja utvr&enih zakonom, Statutom Op#ine i ovim Poslovnikom donosi statut, poslovnik, odluke i druge op#e akte, prora"un, izvje!#a o izvr!enju prora"una i zaklju"ke. Vije#e donosi rje!enja i druge pojedina"ne akte u slu"ajevima odre&enim pozitivnim propisima. %lanak 42. Odlukom se ure&uju odnosi iz djelokruga Op#ine koji su od op#eg zna"enja za gra&ane, pravne osobe, i druge pravne subjekte te propisuje njihova prava i du$nosti, odnosno utvr&uju pitanja od interesa za Op#inu Ra!a. Odlukom se odlu"uje i o izboru odnosno imenovanju i razrje!enju te o davanju suglasnosti na akte kada je to odre&eno pozitivnim propisima. %lanak 43. Akti kojima se ure&uje unutarnje ustrojstvo Vije#a i upravnih tijela Op#ine Ra!a te na"in rada i odnosi u Vije#u donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika. %lanak 44. Zaklju"cima Vije#e zauzima stajali!te o temama koje razmatra, daje ocjene o stanju u pojedinim podru"jima te predla$e Op#inskom na"elniku i upravnim tijelima Op#ine Ra!a poduzimanje odgovaraju#ih mjera iz njihovog djelokruga rada. Zaklju"ke kojima zauzima stajali!te, izra$ava mi!ljenje i podnosi prijedlog o temama koje razmatra donosi i radno tijelo. Rje!enjem se odlu"uje o pojedina"nim pitanjima iz nadle$nosti Vije#a. %lanak 45. Odluke i druge akte (u daljnjem tekstu: akti) predsjednik Vije#a. koje donosi Op#insko vije#e potpisuje Zaklju"ke koje donose radna tijela potpisuje predsjednik radnog tijela. %lanak 46. Na izvornike odluka i drugih akata Op#inskog vije#a stavlja se pe"at Op#inskog vije#a. Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata Op#inskog vije#a podrazumijeva se onaj tekst odluke, odnosno drugog akta, koji je usvojen na sjednici Op#inskog vije#a. Izvornici akata Op#inskog vije#a "uvaju se u upravnom tijelu koje obavlja stru"ne poslove za Op#insko vije#e. %lanak 47. Statut, odluke i drugi op#i akti Op#inskog vije#a, odluka o izboru, imenovanju i razrje!enju osoba koje bira ili imenuje Op#insko vije#e objavljuju se u „Slu$benim novinama Op#ine Ra!a“ O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog "lanka, brine se upravno tijelo koje obavlja stru"ne poslove za Op#insko vije#e. 2. Postupak dono!enja akata %lanak 48. Postupak dono!enja akta pokre#e se prijedlogom akta. Pravo podno!enja prijedloga akata koje donosi Op#insko vije#e imaju vije#nici, klub vije#nika, Op#inski na"elnik i radna tijela Op#inskog vije#a osim ako je zakonom, Statutom Op#ine, ovim Poslovnikom ili drugim op#im aktom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo odre&ena tijela ili odre&eni broj vije#nika. Pravo podno!enja prijedloga akta kojim se predla$e izbor, imenovanje ili razrje!enje iz nadle$nosti Op#inskog vije#a ima Komisija za izbor i imenovanja ili najmanje pet vije#nika izuzev kada je zakonom, Statutom Op#ine, ovim Poslovnikom ili drugim op#im aktom propisano druga"ije. %lanak 49. Prijedlog akta podnosi se predsjedniku Op#inskog vije#a. Prijedlog za dono!enje odluke ili drugog akta sadr$i pravnu osnovu za dono!enje i tekst prijedloga akta s obrazlo$enjem. Uz prijedlog akta mo$e se podnijeti i odgovaraju#a dokumentacija. Ako predsjednik Op#inskog vije#a utvrdi da podneseni prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama ovog Poslovnika, zatra$it #e od predlagatelja da u odre&enom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika. Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat #e se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvr&eni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat #e se da akt i nije upu#en Op#inskom vije#u. Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog reda ili odluka nije donesena na Op#inskom vije#u, mo$e se ponovno staviti na dnevni red po isteku roka od 3 mjeseca od dana kada je Op#insko vije#e razmatralo prijedlog odluke, osim ako Op#insko vije#e ne odlu"i druk"ije. %lanak 50. Ako dva ili vi!e predlagatelja upute posebne prijedloge odluka kojima se ure&uje isto podru"je, predsjednik Op#inskog vije#a pozvat #e predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog. Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Op#inskog vije#a #e unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Op#inskog vije#a redoslijedom kojim su dostavljeni. %lanak 51. Primljeni prijedlog za dono!enje akta predsjednik Vije#a upu#uje nadle$nom radnom tijelu Op#inskog vije#a i Op#inskom na"elniku ako on nije predlagatelj akta. Kada razmotri prijedlog akta nadle$no radno tijelo daje svoje izvje!#e Vije#u sa prijedlozima i primjedbama, kao i Op#inski na"elnik koji daje svoje mi!ljenje kada nije predlagatelj akta. %lanak 52. O prijedlogu za dono!enje akta Vije#e #e raspravljati u roku od mjesec dana od dana podno!enja prijedloga predsjedniku Op#inskog vije#a. %lanak 53. Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik mo$e na po"etku rasprave u Vije#u podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazlo$enje prijedloga, a ako se predla$e da op#i akt stupi na snagu danom objave, du$an je posebno obrazlo$iti opravdanost ranijeg stupanja na snagu. Predlagatelj odluke ima pravo uzimati rije" u tijeku rasprave, davati obja!njenja, iznositi svoja mi!ljenja i izja!njavati se o podnesenim amandmanima i o izra$enim mi!ljenjima i primjedbama. Op#inski na"elnik mo$e tra$iti rije" u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava ima i predstavnik nadle$nog radnog tijela. %lanak 54. Uvodno izlaganje i dopunsko obrazlo$enje prijedloga akta mo$e trajati najdu$e 10 minuta, a za prijedlog prora"una i prijedlog prostornog plana 20 minuta. Op#insko vije#e mo$e posebnom odlukom odobriti i du$e trajanje uvodnog izlaganja i obrazlo$enja od propisanog stavkom 1. ovog "lanka. %lanak 55. Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se pismeno u obliku amandmana uz obrazlo$enje najkasnije dva dana prije odr$avanja sjednice. Ako se prijedlog op#eg akta mijenja ili dopunjuje op#i akt, amandmani se mogu podnositi samo na "lanke obuhva#ene predlo$enim izmjenama i dopunama. Amandman se upu#uje predsjedniku Op#inskog vije#a, a predsjednik Op#inskog vije#a ga prije odlu"ivanja dostavlja vije#nicima, predlagatelju akta i Op#inskom na"elniku, ukoliko on nije predlagatelj. Pravo na podno!enje amandmana imaju ovla!teni predlagatelji akata iz "lanka 48. ovog Poslovnika. %lanak 56. Iznimno, ako se ve#ina prisutnih vije#nika s tim slo$i, vije#nik mo$e podnijeti amandman i na samoj sjednici, u tijeku rasprave. Takav se amandman podnosi pismeno i s usmenim ili pismenim obrazlo$enjem. Predlagatelj akta mo$e podnositi amandmane sve do zaklju"enja rasprave. Op#inski na"elnik, mo$e do zaklju"enja rasprave podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije predlagatelj. %lanak 57. Ako su podneseni amandmani takve naravi da mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Op#insko vije#e mo$e odlu"iti da se rasprava odgodi kako bi se vije#nicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlu"ivanja. Iz razloga navedenih u stavku 1. ovog "lanka, glasovanje o amandmanima #e se odgoditi i ako to zatra$i Op#inski na"elnik, neovisno da li je on predlagatelj. %lanak 58. O amandmanima se izja!njava predlagatelj i Op#inski na"elnik, neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne. Izja!njavanje prema stavku 1. ovog "lanka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima. %lanak 59. Amandman koji je podnesen u roku utvr&enom "lankom 55. stavak 1. ovog poslovnika postaje sastavnim dijelom kona"nog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje: - ako ga je podnio predlagatelj akta, - ako ga je podnio vije#nik ili radno tijelo i s njime se suglasio predlagatelj akta. %lanak 60. Ako kona"ni prijedlog akta nije podnio Op#inski na"elnik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasio Op#inski na"elnik, glasuje se odvojeno. Amandman prihva#en na sjednici Op#inskog vije#a postaje sastavni dio kona"nog prijedloga akta o kojem se odlu"uje. %lanak 61. O amandmanima se glasuje prema redoslijedu "lanaka kona"nog prijedloga akta na koje se odnose. Ako je na jedan "lanak kona"nog prijedloga akta podneseno vi!e amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najvi!e odstupa od predlo$enog rje!enja i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima. Nakon provedene rasprave i odlu"ivanja o amandmanima, odlu"uje se o dono!enju akta. VIII. DONO#ENJE AKTA PO HITNOM POSTUPKU %lanak 62. Iznimno, akt se mo$e donijeti po hitnom postupku samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili ako bi ne dono!enje takvog akta u odre&enom roku moglo uzrokovati znatniju !tetu za Op#inu. Za dono!enje akata po hitnom postupku, ne primjenjuju se propisani rokovi utvr&eni u "lanku 49. ovog Poslovnika. Uz prijedlog akta da se akt donese po hitnom postupku podnosi se prijedlog akta s obrazlo$enjem razloga hitnog postupka, a ako prijedlog podnosi vije#nik, tada mora imati pisanu podr!ku jo! "etiri vije#nika. Prijedlog za dono!enje akta po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Op#inskog vije#a najkasnije dan prije odr$avanja sjednice Op#inskog vije#a. Predsjednik Op#inskog vije#a bez odlaganja upu#uje prijedlog da se akt donese po hitnom postupku vije#nicima i Op#inskom na"elniku, ako on nije predlagatelj. %lanak 63. Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom postupku prethodno se glasuje bez rasprave o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvr!tavanja u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlu"uje o aktu. %lanak 64. Na predlo$eni akt koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaklju"enja rasprave. U postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog "lanka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedloge akata koji se donose u redovnom postupku. IX. DONO#ENJE PRORA&UNA, GODI#NJEG OBRA&UNA PRORA&UNA I POLUGODI#NJEG IZVJE#"A O IZVR#ENJU PRORA&UNA OP"INE %lanak 65. Prijedlog prora"una, prijedlog godi!njeg obra"una prora"una i prijedlog polugodi!njeg izvje!#a o izvr!enju prora"una Op#ine podnosi Op#inski na"elnik na na"in i u rokovima propisanim zakonom. %lanak 66. Kod dono!enja Op#inskog prora"una i godi!njeg obra"una prora"una primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na postupak dono!enja akata. Prora"un, godi!nji obra"un prora"una i polugodi!nje izvje!#e o izvr!enju prora"una Op#ine donose se ve#inom glasova svih vije#nika. X. VIJE"NI&KA PITANJA %lanak 67. Vije#nici mogu postavljati vije#ni"ka pitanja Op#inskom na"elniku u svezi poslova iz njegovog djelokruga rada. Pitanja se postavljaju na sjednici Op#inskog vije#a, nakon !to je iscrpljen dnevni red, usmeno ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika Op#inskog vije#a. Vrijeme za postavljanje pitanja i davanje odgovora traje pola sata, ukoliko Vije#e ne odlu"i druga"ije. Vije#nik ima pravo postaviti najvi!e dva vije#ni"ka pitanja, a svako postavljanje pitanja mo$e trajati najvi!e pet minuta. Pravo postavljanja vije#ni"kog pitanja ima i klub vije#nika, s time da mo$e postaviti samo jedno pitanje, "ije postavljanje mo$e trajati najdu$e pet minuta. Odgovore na vije#ni"ka pitanja Op#inski na"elnik daje na samoj sjednici, a ukoliko to nije mogu#e, mora navesti razloge zbog kojih se ne mo$e dati odgovor na samoj sjednici. Odgovor mo$e trajati najdu$e pet minuta. Op#inski na"elnik mo$e za davanje odgovora ovlastiti zamjenika na"elnika ili pro"elnika. Ako je vije#nik nezadovoljan odgovorom mo$e obrazlo$iti razloge u trajanju od najvi!e tri minute i zatra$iti dostavu pisanog odgovora. Pisani odgovor daje se najkasnije na sljede#oj sjednici. Na pitanje za koje Op#inski na"elnik ocijeni da zahtijeva op!irniji odgovor, odgovara se pismenim putem u roku od 30 dana. Op#inski na"elnik, dostavlja pisani odgovor vije#niku posredovanjem predsjednika Op#inskog vije#a koji dostavlja pisani odgovor svim vije#nicima. %lanak 68. Pitanja koja vije#nici postavljaju Op#inskom na"elniku moraju biti jasna, precizna i kratka. Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Op#inskog vije#a #e uputiti vije#nika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama. Ako vije#nik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Op#inskog vije#a ne#e odobriti da se to pitanje uputi tijelu ili osobi kojemu je namijenjeno i o tome #e obavijestiti vije#nika. %lanak 69. Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja profesionalnu tajnu, Op#inski na"elnik, mo$e predlo$iti da se odgovori neposredno vije#niku ili na sjednici Op#inskog vije#a bez prisutnosti javnosti, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u "ijem djelokrugu rada je to pitanje. %lanak 70. Nakon primljenog odgovora vije#nik mo$e na sjednici Op#inskog vije#a iznijeti mi!ljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje koje se mo$e odnositi isklju"ivo na poja!njenje dobivenog odgovora. Izno!enje mi!ljenja i dopunsko pitanje ne mo$e trajati dulje od dvije minute. Vije#nik koji nije bio nazo"an na sjednici na kojoj je predsjednik Op#inskog vije#a obavijestio Op#insko vije#e o pitanju koje je bilo postavljeno i dobivenom odgovoru, mo$e pisano dostaviti mi!ljenje ili postaviti dopunsko pitanje. XI.RED NA SJEDNICI 1. Mjesto odr$avanja sjednice %lanak 71. Sjednice Op#inskog vije#a odr$avaju se u sjedi!tu Op#ine Ra!a,u Ra!i, Trg Gustavo Pulitzer Finali broj 2 u vije#nici. Predsjednik Vije#a mo$e sjednicu sazvati i na drugom mjestu kada to posebni razlozi zahtijevaju. 2. Sazivanje sjednice %lanak 72. Sjednice Op#inskog vije#a odr$avaju se kao redovne i kao izvanredne. Sjednice Op#inskog vije#a saziva predsjednik Op#inskog vije#a prema potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. Predsjednik Op#inskog vije#a je du$an sazvati sjednicu Op#inskog vije#a na obrazlo$eni prijedlog najmanje pet vije#nika ili na prijedlog Op#inskog na"elnika, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vije#nika, odnosno Op#inskog na"elnika. Sjednice Op#inskog vije#a traju dok se ne iscrpi utvr&eni dnevni red. Ukoliko predsjednik Op#inskog vije#a ne sazove sjednicu u roku iz stavka 3. ovog "lanka, sjednicu #e sazvati Op#inski na"elnik u roku od 15 dana. Nakon proteka rokova iz stavka 3. i 5. ovog "lanka sjednicu Op#inskog vije#a mo$e na zahtjev pet vije#nika, sazvati "elnik sredi!njeg tijela dr$avne uprave nadle$nog za poslove lokalne i podru"ne (regionalne) samouprave. Zahtjev vije#nika mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vije#nika. %lanak 73. Sjednice vije#a sazivaju se pisanim pozivom, a samo u izuzetno opravdanim slu"ajevima i na drugi na"in (telefonom, faksom i sl). Poziv za redovnu sjednicu, prijedlog dnevnog reda i materijali o kojima #e se raspravljati dostavljaju se vije#nicima najmanje pet dana prije odr$avanja sjednice. Iznimno kada za to postoje opravdani razlozi rok iz prethodnog stavka se mo$e skratiti i u tom slu"aju predsjednik Op#inskog vije#a saziva izvanrednu sjednicu. O druga"ijem na"inu sazivanja sjednice i opravdanosti razloga za sazivanje sjednice u kra#em roku odlu"uje predsjednik Op#inskog vije#a. Za konstituiraju#u sjednicu Op#inskog vije#a poziv se dostavlja u roku iz stavka 2. ovog "lanka, a pojedini materijali mogu se uru"iti na samoj sjednici. Kad se za to steknu tehni"ki uvjeti predsjednik Op#inskog vije#a mo$e sjednicu sazvati i elektroni"kim putem. Materijali za sjednicu Op#inskog vije#a dostavljaju se vije#nicima, Op#inskom na"elniku, zamjeniku na"elnika te pro"elnicima upravnih odjela. Kada se na sjednici Vije#a raspravlja o pitanjima koja se ti"u polo$aja nacionalne manjine odnosno o prijedlozima akata kojima se ure&uju pitanja od zna"aja za nacionalne manjine, materijali se dostavljaju i vije#ima i predstavnicima nacionalnih manjina. Sredstvima javnog priop#avanja dostavlja se poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda, a na njihov zahtjev osigurava se i ostali materijal. 3. Dnevni red %lanak 74. Dnevni red sjednice Op#inskog vije#a predla$e predsjednik Op#inskog vije#a. U prijedlog dnevnoga reda predsjednik Vije#a unosi sve prijedloge sastavljene na na"in propisan ovim Poslovnikom i dostavljene prije upu#ivanja pisanog poziva za sjednicu Op#inskog vije#a. Na predlo$eni dnevni red koji je upu#en uz poziv za sjednicu vije#nici ili drugi ovla!teni predlagatelji mogu podnijeti pisani prigovor najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Vije#a. Pisani prigovor na predlo$eni dnevni red mo$e se podnijeti ako predsjednik Vije#a nije uvrstio u prijedlog dnevnog reda predmete koji su upu#eni u postupak na na"in propisan ovim Poslovnikom. Ako nitko od vije#nika ili ovla!tenih predlagatelja akta ne podnese u pisanom obliku prigovor na dnevni red koji je predlo$en za sjednicu u roku iz stavka 3. ovoga "lanka, predlo$eni dnevni red smatra se usvojenim i o njemu se posebno ne glasuje. Ukoliko je na dnevni red podnesen prigovor, o prigovoru se odlu"uje na sjednici bez rasprave. %lanak 75. Dnevni red sjednice Op#inskog vije#a utvr&uje se u pravilu na po"etku sjednice. Predsjednik vije#a mo$e naknadno, nakon !to je poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnoga reda ve# odaslan vije#nicima, pisanim putem predlo$iti dopunu dnevnoga reda. Predsjednik Vije#a mo$e i na samoj sjednici predlo$iti da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom ili da se pojedini predmet izostavi iz dnevnoga reda. Ako se predla$e dopuna dnevnog reda, vije#nicima se uz prijedlog za dopunu daje i materijal po predlo$enoj dopuni sa obrazlo$enjem. O predlo$enoj promjeni dnevnoga reda glasuje se na sjednici tako da se najprije glasuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi iz dnevnoga reda, a zatim o prijedlogu da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom. Nakon !to je utvr&en dnevni red sjednice sukladno odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Op#inskog vije#a objavljuje utvr&eni dnevni red. 4. Predsjedavanje i sudjelovanje %lanak 76. Sjednici Op#inskog vije#a predsjedava predsjednik Op#inskog vije#a, a kad je on odsutan ili sprije"en sjednici predsjedava potpredsjednik Vije#a. %lanak 77. Sjednici mogu, kao gosti, prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Op#inskog vije#a i oni koji su od predsjednika Op#inskog vije#a zatra$ili i dobili mogu#nost prisustvovati sjednici kao gosti. Nitko ne mo$e govoriti na sjednici prije nego !to zatra$i i dobije rije" od predsjednika Op#inskog vije#a. Prijave za govor primaju se "im se otvori rasprava. Govornika mo$e opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Op#inskog vije#a. Predsjednik Op#inskog vije#a se brine da govornik ne bude ometan ili sprije"en u svom govoru. %lanak 78. Predsjednik Op#inskog vije#a daje vije#nicima rije" po redoslijedu kojim su se prijavili. Vije#niku koji $eli govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvr&enog dnevnog reda, predsjednik daje rije" "im je ovaj zatra$i. Vije#nik je du$an prije izna!anja prigovora dati obja!njenje koji "lanak Poslovnika je povrije&en. Govor vije#nika ne mo$e trajati du$e od tri minute. Predsjednik Op#inskog vije#a je du$an poslije iznesenog prigovora dati obja!njenje o povredi Poslovnika odnosno utvr&enog dnevnog reda. Ako vije#nik nije zadovoljan danim obja!njenjem o tome se odlu"uje na sjednici bez rasprave. Ako vije#nik zatra$i rije" da bi ispravio navod za koji dr$i da je neto"no izlo$en i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtijeva obja!njenje, predsjednik #e mu dati rije" "im zavr!i govor onog "iji se navod $eli ispraviti. Vije#nik se u svom govoru mora ograni"iti na ispravak odnosno obja!njenje, a njegov govor ne mo$e trajati du$e od dvije minute. Ako vije#nik zatra$i rije" da bi replicirao, predsjednik #e mu dati rije" "im zavr!i govor onog koji je to izazvao. Replika i eventualni odgovor na repliku mogu trajati najdu$e dvije minute. %lanak 79. Govornik mo$e govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvr&enom dnevnom redu. Ako se govornik udalji od predmeta rasprave, govori, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na drugi na"in ometa govornika ili u svom govoru grubo vrije&a osobe koje sudjeluju u radu Op#inskog vije#a predsjednik Op#inskog vije#a #e ga opomenuti. Ako govornik i poslije opomene nastavi s pona!anjem zbog kojeg mu je opomena izre"ena, predsjednik Op#inskog vije#a #e mu oduzeti rije", a po potrebi i udaljiti ga sa sjednice. U slu"aju kada mu je oduzeta rije" govornik vi!e ne mo$e sudjelovati u raspravi o toj temi dnevnog reda. Ako vije#nik u slu"aju izre"ene mjere udaljenja odbije napustiti sjednicu predsjednik Op#inskog vije#a #e utvrditi da je vije#nik udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja. %lanak 80. Na sjednici Op#inskog vije#a se mo$e odlu"iti da govornik o istoj temi mo$e govoriti samo jedanput. Vije#nik u raspravi u pravilu mo$e govoriti najdulje pet minuta. Iznimno zbog va$nosti teme, Op#insko vije#e mo$e odlu"iti da pojedini vije#nik mo$e govoriti i dulje. Nakon !to zavr!e svoj govor svi vije#nici koji su se prijavili za govor u skladu s odredbama ovog Poslovnika, mogu ponovno zatra$iti rije" i tada mogu govoriti jo! najvi!e tri minute. 5. Tijek sjednice %lanak 81. Nakon otvaranja sjednice, a prije utvr&ivanja dnevnog reda predsjednik Op#inskog vije#a obavje!tava Vije#e o broju nazo"nih vije#nika, o vije#nicima koji sjednici nisu nazo"ni te daje potrebna obja!njenja u svezi s radom na sjednici i drugim prethodnim pitanjima. Ako predsjednik Op#inskog vije#a utvrdi da sjednici nije nazo"an dovoljan broj vije#nika, predsjednik odla$e sjednicu za odre&eni dan i sat. Sjednica #e se prekinuti i odlo$iti i u slu"aju kada se za vrijeme sjednice utvrdi da nema nazo"nosti ve#ine vije#nika. Utvr&ivanje broja nazo"nih vije#nika predsjednik Op#inskog vije#a #e provesti i u tijeku sjednice, samoinicijativno ili na zahtjev vije#nika koji ocijeni da nije nazo"an dovoljan broj vije#nika. %lanak 82. Poslije utvr&ivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinom predmetu reda i to redom koji je utvr&en u dnevnom redu. dnevnog %lanak 83. Na sjednici Op#inskog vije#a se o svakom predmetu iz dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlu"uje osim ako Vije#e ne odlu"i da se o pojedinom predmetu ne#e raspravljati. Predsjednik Vije#a zaklju"uje raspravu kada utvrdi da vi!e nema prijavljenih za raspravu. Po zaklju"enju rasprave pristupa se glasovanju na na"in i po postupku utvr&enim ovim Poslovnikom. Kada se iscrpi utvr&eni dnevni red i vije#ni"ka pitanja, predsjednik Vije#a zaklju"uje sjednicu. 6. Odlu"ivanje %lanak 84. Za dono!enje akata na sjednici Op#inskog vije#a, potrebna je nazo"nost ve#ine vije#nika, osim u slu"ajevima kada je ovim Poslovnikom druga"ije odre&eno. %lanak 85. Op#insko vije#e donosi akte ve#inom glasova nazo"nih vije#nika, ukoliko je na sjednici Op#inskog vije#a nazo"na ve#ina vije#nika, osim ako zakonom, Statutom Op#ine ili ovim Poslovnikom nije druga"ije odre&eno. Ve#inom glasova svih vije#nika, Op#insko vije#e donosi slijede#e akte: - Statut Op#ine, - Poslovnik Op#inskog vije#a, - Prora"un ili odluku o privremenom financiranju - godi!nje izvje!#e o izvr!enju prora"una, - prostorne planove i ostale dokumente prostornog ure&enja - rje!enje o izboru i razrje!enju predsjednika i potpredsjednika Vije#a - odluku o raspisivanju referenduma o razrje!enju Op#inskog na"elnika i njegovog zamjenika - odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvr&enih Statutom Op#ine Ra!a. 7. Glasovanje %lanak 86. Glasovanje na sjednici je javno. Op#insko vije#e mo$e odlu"iti da se o nekom pitanju glasuje tajno. Javno glasovanje provodi se dizanjem ruke. Glasovanje dizanjem ruku provodi se na na"in da predsjednik Op#inskog vije#a prvo poziva vije#nike da se izjasne tko je „za” prijedlog, zatim, tko je „protiv” prijedloga, odnosno da li se tko „uzdr$ava“ od glasovanja. Glasovi vije#nika koji su bili nazo"ni u vije#nici, a nisu glasovali „za“ niti „protiv“ prijedloga i nisu se izjasnili da se uzdr$avaju od glasovanja, smatraju se uzdr$anim glasovima. Kod utvr&ivanja dnevnog reda glasuje se „za“ ili „protiv“. Iznimno od odredbe stavka 3. ovog "lanka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihva#anje izjasni manje od polovice nazo"nih vije#nika, predsjednik Op#inskog vije#a mo$e odmah konstatirati da je amandman odbijen jer nije dobio potrebnu ve#inu glasova. Glasove prebrojava slu$benik upravnog tijela u "ijoj je nadle$nosti obavljanje stru"nih poslova za Op#insko vije#e. %lanak 87. Predsjednik Op#inskog vije#a objavljuje rezultat glasovanja. Na zahtjev vije#nika koji zatra$i provjeru glasovanja, predsjednik Op#inskog vije#a mo$e nalo$iti brojanje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja. %lanak 88. Tajno glasovanje provodi se glasa"kim listi#ima. Glasa"ki listi#i su iste veli"ine, boje, oblika i ovjereni su pe"atom Op#inskog vije#a. Na glasa"kom listi#u prezimena kandidata navedena su abecednim redom, a glasuje se na na"in da se zaokru$i redni broj ispred prezimena kandidata. Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se “za”, “protiv” ili “uzdr$an”. Glasa"ke listi#e priprema slu$benik upravnog tijela u "ijoj je nadle$nosti obavljanje stru"nih poslova za Op#insko vije#e. Predsjednik Op#inskog vije#a mo$e odrediti i odre&eni broj vije#nika koji #e mu pomagati kod tajnog glasovanja. %lanak 89. Slu$benik ili vije#nik koji poma$e predsjedniku Op#inskog vije#a u provo&enju tajnog glasovanja predaje vije#nicima glasa"ke listi#e. Broj glasa"kih kutija i mjesta na koja #e se postaviti odre&uje predsjednik Op#inskog vije#a. %lanak 90. U slu"aju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasa"kih listi#a. Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje. %lanak 91. Vije#nik mo$e glasovati samo jednim glasa"kim listi#em i to osobno. Neva$e#i je nepopunjen listi#, listi# na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasa"ki listi# koji je tako popunjen da se ne mo$e sa sigurno!#u utvrditi za koga ili !to je vije#nik glasovao, kao i listi# na kojem je zaokru$en ve#i broj kandidata od broja koji se bira. %lanak 92. Nakon !to su svi nazo"ni vije#nici predali glasa"ke listi#e i nakon !to je predsjednik Op#inskog vije#a objavio da je glasovanje zavr!eno, prelazi se na utvr&ivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se odr$ava sjednica. Rezultat glasovanja se utvr&uje na osnovi predanih glasa"kih listi#a. Rezultat glasovanja utvr&uje predsjednik Op#inskog vije#a u prisutnosti slu$benika i vije#nika koji su mu pomagali kod samog glasovanja. Predsjednik Op#inskog vije#a objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje. XII.ZAPISNICI %lanak 93. O radu sjednice vodi se zapisnik. Zapisnik sadr$i osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi, te o donesenim odlukama i drugim aktima. U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu. %lanak 94. Svaki vije#nik ima pravo na po"etku sjednice, prije prelaska na dnevni red, iznijeti primjedbe na zapisnik s prethodne sjednice. O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlu"uje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvr!it #e se u zapisniku odgovaraju#a izmjena. Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihva#enim primjedbama izvr!ene izmjene, smatra se usvojenim. Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Op#inskog vije#a i slu$benik koji vodi zapisnik. Izvornike zapisnika "uva upravno tijelo koje obavlja stru"ne poslove za Op#insko vije#e. %lanak 95. Sjednice Op#inskog vije#a se mogu tonski snimati, a prijepis tonske snimke sjednice "uva se u upravnom tijelu koje obavlja stru"ne poslove za Op#insko vije#e. Upravno tijelo koje obavlja stru"ne poslove za Op#insko vije#e du$no je omogu#iti vije#niku, na njegov zahtjev, da saslu!a tonski snimak sjednice. XIII.JAVNOST RADA %lanak 96. Sjednice Op#inskog Vije#a su javne. Predstavnici udruga gra&ana, gra&ani i predstavnici medija mogu pratiti rad Op#inskog vije#a, ali ne smiju remetiti red i tijek sjednice (primjerice, glasno razgovarati, upotrebljavati mobitel i dr.). Ukoliko je broj osoba koje prate rad Op#inskog vije#a ve#i od broja raspolo$ivih mjesta, predsjednik Op#inskog vije#a odre&uje broj osoba koje mogu pratiti rad Op#inskog vije#a. %lanak 97. O radu Op#inskog vije#a javnost se obavje!tava putem sredstava javnog priop#avanja, oglasne plo"e ili objavom na web stranicama Op#ine. %lanak 98. Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni podaci, koji su u skladu s posebnim propisima klasificirani odre&enim stupnjem tajnosti. %lanak 99. Radi !to potpunijeg i to"nijeg obavje!#ivanja javnosti o rezultatima rada Op#inskog vije#a i radnih tijela mo$e se dati slu$beno priop#enje za tisak i za druga sredstva priop#avanja, o "emu odlu"uje predsjednik Op#inskog vije#a. XIV. SURADNJA OP"INSKOG VIJE"A S VIJE"IMA I PREDSTAVNICIMA NACIONALNIH MANJINA %lanak 100. Pripadnici nacionalne manjine u Op#ini Ra!a sudjeluju u javnom $ivotu i upravljanju lokalnim poslovima putem vije#a nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina osnovanih za podru"je Op#ine Ra!a. U postupku dono!enja propisa i drugih akata radna tijela Op#inskog vije#a redovito se savjetuju s Vije#em i predstavnikom nacionalne manjine u pitanjima koja se ti"u prava i polo$aja nacionalnih manjina. Suradnja iz prethodnog stavka ostvaruje se razmjenom informacija, osnivanjem zajedni"kih tijela, poduzimanjem zajedni"kih akcija, uklju"ivanjem u razna tijela na razini Op#ine Ra!a, potporom programima Vije#a i predstavnika nacionalnih manjina i na druge na"ine. Ukoliko drugim propisom nije druga"ije ure&eno smatra se da je dato pozitivno mi!ljenje na prijedlog akta koje je Vije#u nacionalne manjine i predstavniku nacionalne manjine uputilo radno tijelo Op#inskog vije#a ako u roku od 8 dana od dana prijema prijedloga akta Vije#e nacionalne manjine odnosno predstavnik nacionalne manjine nije radnom tijelu Op#inskog vije#a uputio druga"ije mi!ljenje ili nije osporen prijedlog akta. Radna tijela Op#inskog vije#a du$na su razmotriti prijedloge Vije#a nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina o dono!enju op#ih akata koji se ti"u nacionalnih manjina, kao i mjera za pobolj!anje polo$aja nacionalnih manjina, te predlagati Op#inskom vije#u poduzimanje odre&enih mjera i aktivnosti, te dono!enje akata kojima se taj polo$aj unapre&uje. Prijedlog Vije#a nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina radno tijelo Op#inskog vije#a du$no je razmotriti i odgovoriti u roku od 30 dana od dana prijema. %lanak 101. Ako Vije#e nacionalne manjine odnosno predstavnik nacionalne manjine smatra da je op#i akt kojeg je donijelo Op#insko vije#e ili neka njegova odredba protivna Ustavu ili Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina du$no je o tome odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana objave akta izvijestiti ministarstvo nadle$no za op#u upravu. XV. PRIJELAZNE I ZAVR#NE ODREDBE %lanak 102. Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Slu$benim novinama Op#ine Ra!a“. Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje va$iti Poslovnik Op#inskog vije#a („Slu$bene novine Op#ine Ra!a“, broj 3/02, 10/02, 2/05, 2/06. i 4/06.-pro"i!#eni tekst). Predsjednik Op#inskog vije#a Mar"elo Ten"i#
© Copyright 2024 Paperzz
