Sa skupštine "Privr.

l z' l a z l
-v4
~r------------------------
DpHapenuo-Kynrypue
MarHqe
sa Ciea. laliMaqlli~
Privredno· kulturne
Matice
za Sjevernu Dalmaciju
k__ _ _ __
-~-
Godišnja pretplata za našu državu 40 dln., za
Ameriku 2 dolara, a za ostalo inostranstvo 80 dln.
Clanovi Matice dobivaju list besplatno.
Primjerak l din.
i ut.
lllB6eoul(, 21. Maja 1931.
SPOJ 102-1 03.
Sa skupštine "Privr.- Kulturne Matice"
Pted mjesec dana održana je u vrednom i kulturnom radu ne sretaju
Kninu skupština .Privredno-kulturne se toliko po našim selima, koja imaju
Matice•, na kojoj je izabrana nova svojih vrlo dobrihzadruga i gdje kod
uprava Matice, kojoj je povjereno da naprednih ljudi se održavaju s uspjenade načina kako će se rad Matice hom te čajevi, seoske sokolske čete, po
uputiti unaprijed. U vezi s:t ovom negdje otvaraju čitaonice, prikupljaju
skupWnorn i odlukama uprave po- prilozi za Maticu i dačke domove,
trebno je istaknuti nekoliko pitanja, već više po našim varošim::t, gdje se
koja su vrlo važna za naše prilike i je izgubila vjera u nacijonalni napredak, gdje se li čni interes uzimlje
za sam razvoj Matice.
za mjerilo svih vrij{'dnosti i cdakle
kad
Matica je osnovana u doba,
na selo i seljaka gleda većinom
se
su bjesnile najveće partijske borbe
kod nas t. j. u doba kad je nekoliko sa prezirom.
ljudi uvidjelo, a veliki dio osjećao, da
Pa pored svega toga što izostaje
na sve strane propadamo i da irna predvođenje naših varoši u našem
vrlo važnih pitanja, o kojima moramo narodnom životu, u kojem su nekad
zajednički raditi, bez obzira na poliimale tako lijepe uloge naš narodni
život ima svoje izraze naprednije pritičko-partijske l)orbe. Matica se nije
javila kao političko-partijska ustanova, vrede i kulture.
- zato su i stupili u nju ljudi raznih
To sve treba da se ogleda u radu
političkih shvaćanja, bez obzira na
Mi\tice i njenom .Glasu", pa je radi
pleme i vjeru - nego kao organizacija za ostvaranje privrednih i kulturMila u.. B_rki ć:
nih pitanja u na~im krajevima.
Maticu
za
je
odziv
Na· ovoj osnovi
bio vrlo d :Jbar i prvo doba njegovog
rada bilo je prikupljanje onih ljudi,
koji su se već dotle bavili, naročito
Žalostan je fakat, da kroz 12
po selima, privrednim i kulturnim pi- godina postojanja ove države još nije
tanjima. Tada su se održavali tečajevi došlo do osnivanja poljoprivrednih
po selima, asni vale ustanove, prikup- komora. U ovom nemaru može se
ljali saradnici u listu, ispitivala razna vidjeti samo izraz ekonomsko -p olitič
pitanja, pripremalo se osnivanje đač kog shvatanja, koje je kroz ovo 12
kog doma i cijelom ovom radu po- godlna vladalo našom ekonomskom
čelo se davati značenje svetinje o
politikom. Ta se politika može obiljeV1dovdanu, prazniku narodnog pro- žiti sa d~ije riječi: antipoljoprivredni
svjećivanja na našem Kosovu.
mentalitet. Naša je ekonomska politika
Poslije toga življeg rada, koji je bila upućena pravcem forsirane induzatalasao naše mrt ve mase nastupio strijalizacije, a interesi poljoprivrede
je jedan dulji zastoj, kad je izlazio bili su gurnuti u stranu, te se smasamo list, a kroz to su vrijeme osni- tralo, da bi poljoprivredne komore
vači i saradnici Matice morali izvršibile samo smetnja oštrom industrijvati pripreme za jedan rad, koji je i skom kursu, koji se je kod nas probio potaknut od Mdtice.
vodio.
Uviđajut5i važnost zadružnog rada
Kroz ovo vrijeme najosnovnija
pripremili srno, po spomenutoj udluci, grana naše narodne privrede, poljodjelovanje našeg "Privrednog Saveza", privreda, bila je bez svojih zastupda se na zadružnoj osnovi počne sa nika, te se prilikom tretiranja najvažsaradnjom u raznim privrednim pita- nijih ekonomskih problema, koji su
njima.
tražili konzultaciju sviju privrednik~,
Kroz desetak godina poslije rata vrlo malo pazilo na interese onih, koji
uviđali su mnogi pojedinci važnost i su sačinjavali 4/5 naših privrednika.
potrebu jednog rada na selu, koji se Svak se osjećao pozvanim, da je
je i po metodama i po ciljevima strogo mote zastupati, u njeno ime govoriti,
dijelio od dnevne politike i mi 1aista njene interese braniti i u njeno ime
imamo po mnogim selima ljudi i usta- predloge stavljati. A kako su pri tonova, koj i polažu osnove kulture sela. me njezini interesi bili čuvani, najOvo ne dolazi do izraza na skup- bolje možemo vidjeti, ako bacimo ma
štinama Matice-, jer na njih dolaze ! najk•aći pogled na našu ekonomsku
većinom ne oni, koji osjećaju i podpolitiku od 1918. god. na ovamo. A
nose težinu i radost jednog rada, nego oni pak, koji su po svojim ličnim
oni redovi našeg društva, koji su bili materijalnim interesima bili protiv po·
daleko od mnogih pitanja, i koji se i ljoprivredne pol iti ke, naj češće iz
sada još odnose sa malo vjere naro- kratkovidnih razloga, iskori tili su to
čito prama nastojanjima rada na selu
otsustvo ·branilaca najve ćeg privred·
i ako je to osnova našeg cjelokupnog nog rada, da bi, sad pod jednim, sad
pod drugim vidom, proturili svoje
narodnog rada.
Dok na selu ima svoje vjerne sa- predloge, koji su značili izrabljivanje
radnike i zadrugarstvo i opća pros- jedne velike vojske privrednika radi
proftta daleko manjeg kruga interesasvjećenost, dotle po varošima opažaju se na sve strane ruševine starih nata. Ali ne treba predbacivati privatideala, koje ništa novo nije zamijenilo. niclma, što su svoje interese izvikivali
Protivnostl i neshvaćanja u pri- za interese države i što su moć dr·
rOttHHA Ill.
Vlasnik ~Privredno -kulturna Maticacza sjev. Dalmaciju
Urednik Dr. NIKOLA SUBOTIĆ
Uredništvo l uprava - Ulica Božidara Petranovića
Telefon br. 63. - Broj ček. računa 38.242
misliti, njihove želje i zahtjeve izražavati, njthove interese zastupati.
Niko ne misli, to je sigurno, da
će se ekonomska kriza uopće i poljoprivredna posebice riješiti osnivanjem
poljoprivrednih komora. Izvan snage
je ovih, kao i, dobrim dijelom, iz·
van snage same naše države, rješenje krize, koja bije či tav svijet, koja
drma temeljima društva. Ipak zato, i
baš zato, poljoprivredne komore jesu
i biće od prvoklasne važnosti za interese poljoprivrede, kao, uostalom, i
za interese čitave privrede i države.
Do sada su sva pitanja privredne politike rješavana bez učešća poljoprivrednika. Po interese poljoprivrede
vitalna pitanja poreske, carinske, trošarinske, saobraćaj ne i tarifske i dr.
politike rješavana su bez njih. O svakom i najneznatnijem pitanju bilo je
dOlJUšteno zanatlijama, trgovcima, industrijalcima, da kažu svoju riječ, da
brane svoje interese. Samo poljopri·
vrednicirna nije bilo dato. Unaprijed,
medutim, neće biti potrebno, da drugi
govore u njihovo ime, da ih zastupaju
tutori. Oni će sami moći kazati, šta
misle i šta traže. Njihova mišljenja i
savjeti moraće se barem si:lslušati, ako
se ne· budu htjela uvažiti. U ovo
žavne vlasti upotrebljavali, radi ostva- teško doba poljoprivrednici će moći
rivanja svoj th neumjesnih prohtjeva. energično i muški braniti sebe i svoje,
To, na koncu, želi svaki pojedinac i kao što ~u drugi do sada uvijek brasvaka klasa. što treba žaliti, to je, nili već zaštićeno, a napadali neobrašto su vlade vodile ekonomsku poli- njeno.
Pwjekat zakona o poljoprivrednim
tiku države pravcem, kojim ona nije
trebala da ide i koji nam se danas komorama bio je izraden i pred šest
mjeseci razaslao banskim upravama
osvećuje.
Istini za volju mora se konstato- na mišljenje. O tom projektu i uči
vati, da nijesu svi nepoljoprivrednici njenim napomenama vodiće se ovih
i sve nepoljoprivredne ustanove pra- dana diskusija u Ministarstvu poljovile afront na polj oprivred u i njene privrede izmed u pretstavnika banskih
interese. Bilo ih je, koji su, shvatajući uprava i izaslanika poljoprivrednih
važnost poljoprivrede i poi'Joprivred- institucija. U vezi s time potrebno je
nika za čitav u našu nacionalnu eko- istaknuti neke stvari.
Poljoprivredne komore moraju biti
nomiju, za državnu odbranu i socijalne prilike, čak i za interese onih, jasnopravne, prittudne i staleške (ali
koji su je napadali, - branili njezine ne klasne) organizacije poljoprivredinterese i ukazivali na njezinu važnost. nika bez obzira na veličinu njihova
Ta čast pripada beogradskoj Trgo- posjeda, na pravni odnos njihov prema
zemlji i na vrstu poljodjelskog posla,
vačkoj komori. Ona jr sasvim pravilno uo čila, da se ni industrija ni trgo- kojim se pojedini od njih bavi, - a
vina neće moći ni održati, a kamo li kojima je cilj da raznim mjerama i
napredovati, bude li poljoprivreda sredstvima same i preko državnih i
samoupravnih vlasti štite i unapređuju
stalno podrivana i štkanirana.
Doista je abnormalne i neshvat- interese poljoprivrede i poljoprivredlj ivo, da su i privrednici vrlo malog nika. One za tim idu na taj način,
kruga ili članovi malob rojnih staleža što prou č avaju uslove za rad i razdobili korporativne organizacije, da vitak; stvaraju tržišta za agrarne proje njihovim organizacijama dan jedno- izvode ; podnose izvještaje, mišljenja,
pravni karakter, da su one priznate predloge, žel je i proteste zakonodavkao legalne zastupnice njih i nj thovih nom tijelu, vladi i drugim upravnim
interesa, - a da to nije bilo dano vlastima o zakonskim nacrtima, uredpoljoprivrednicima. Stvorene Su ne bama, naredbama ; posreduju u svima
samo trgova čke, industrijske. zanatske prilikama, kad je u pitanju za~tita
komore, nego i ljel<arske, advokatske, poljoprivredne proizvodnje i interesa
notarske, pa čak i apotekarske. Dav- poljoprivrednika; da u savjete vladi i
no se već radi i na organizovanju poljoprivrednoj upravi u pitanjima pobankarsk ih. S mo zahtjev najjačeg i boljšanja agrarne proizvodni i ponajvažnijeg elementa, ostao je glas pravka života i rada na selu ; proučavaju agrarne-po liti č ke probleme i
vap t j ućeg u pustinji. I, evo, tek poslije 12 godina dolazi se do njihova mjere za unapredenje poljske privrede;
osnivanja, pošto se nvidjelo, da je ne- priređuju ankete, ltongrese i vrše razne
pravedno, da oni, koji na svojim le- druge poslove u vezi s poljsKom pri
vredom i u granicama određenim im
đ i ma drže sve, budu pod tud tm t 1ltorstvom, da drugi za njih moraju zakonima.
toga uprava Matice i riješila da se
unutrašnji rad vodi tako, da se u Matici uvijek jasno vtdi sve ono štn ~e
rarii po našim krajevima i aa nj'.J:l"
• Glas" bude jasno ogledalo toga rada.
Radi toga je potrebita da vodenje
poslova bude provedeno jedinstveno
i u cjelokupnom radu. Matice i u nje·
nom listu, a sve to da služi samo
našem privrednom i kulturnom pro·
gramu, koji mora voditi više računa
o onima, koji već učestvuju u radu,
nego o onTma sa koj ima se mora
raspravljati ima li smisla uopće ikakav
rad.
Sve što se odnosi na narodno
jasna slika svega
prosvjećivanje,
po našim krajeviradi
se
što
onoga
ma, tačan pregled svih ustanova, po·
pis prosvjećenih i naprednih ljudi u
pojedinim mjestima, održavanje veze
medu pojedincima i ustanovama, treba
da se nvijek vidi i nade u Matici, a
nj'en "Glas• da bude vjerna slika toga
Lazar Matić.
rack.
Poljo privr edne komo re
i nađene.
upr!ve
odmah i
uprava
arkice
po·
JI]
~od ille
će ns
{gornice
ke, fran·
~~carske,
NaJnO'
i cljena
kupnJU
ostalllll
na
Č e t v r t k o m.
35
Strana 2.
pC
za
BroJ 102-108.
D i rc k tn o bil anje ne može se ovdje
A li t u j tel< oivičen po jam polj o- stavnirc polj op ri vred ni ka, to pravo
privred nih komotn. ledu tim za nji- glasa ni pod koj im uslovima ne treb a usv ojiti. Hadi č isto tehni čkih razloga
hovu m oć i važnost, za njihovo funk- dati t. zv . stručnjacima, ni kao poj~ mora se pribjeći indirektnom biranju.
ci onisanje, odnos prema državi i podi nclma ni njihovi m udruženj ima {na To )e velika nez~oda. Ali kad se ona
ljop riv rednicima, odlučni j a je njihova pr. udrulcnju agronom a, vetcrinarn) . ne može izbje ć i, onda je treba što
organizaci ja: ko će biratl člano\'C tih Njima bi se moglo dati pravo biranj a više uprostiti. Put, predv i đen u prol<am ortl, l<o će sc m oći bira li, nači n članova u sav j etodavne odb ore, koji jl k tu, suv 1še je dug put. Ako bi se
kako ćP. sc birati , i sreds tva, ko Jima sc b i even tualno mogli osn ovati kod on zadržao, onda hi sitni posjedni ci
će komore ra polaga ti. Zaustaviću se
poljoprivredni h komora . Po lj oprivred- i polj privrcd i radni ci, kroz filtar
na tome jedi:tn momenat. Al i p rije nicima t reba avje tni ka, ali im ne op ćin s kog i sreskog poljoprivrednog
toga hoću da sc dotaknem j dnoga, t reba tutora. Oni sa m i naj bolje znadu, odbora, vrlo teško došli u poljoprikako da kaže m, re th odnoga pit an ja: što su i l1akvi su nj ihovi interesi, te vredne komore. Rezultat bi bio, da
h oće i li trebaju li pol j opriv redne k oim za to nijesu po trebni tum ač i . Alw bi komore bile pretstavni ce užeg
more da bud u sam ostalno orga nize- bi sc usvo jilo protiv no gledište, kao kruga srednjih i velikih posjednika.
vane, ezav i ne od drugi h rivrednll1 što se h oće s neke strane, onda ne Oni sitniji, najmnogobrojniji, iako bi
komora, t rgova-;kih, zana tskih i dr., treba osnivati poljo pr; vrednc komore. formalno imali pravo da budu pretili trebaju da bu du sas ta vn i dio ov ih. D ruga je stvar, da li u komore mogu stavljeni, ostali bi stvarno bez pretZahtjev iz vje ·nf h li ca i krugova, koji h ", t~ ra ti
pol j opriv redne ustanove stavništva.
žele u zakon ubaci t i od redb u, da se (zad ruge. raz na poljo privredna udruPitanje sredstava, kojtma bi kopoljoprivredne komore uklope u ve ć
ženj a) . Poš to su ta u<iruzcnja poljo- more podmiriv&le svoje potrebe, važpostojeće privredne komore, sasvim
pri vrtdni (·ka , isti na na privatn oj bazi , no je isto toliko, koliko i pitanjje neopra vdan i ne razumlj iv. jli10va
i p što su on a samim postojanjem izbora. U projektu je to rješeno na
glomaznos t, pa pod jela rado , prvtivdokazali da v de b rigu o poljopri- nač in, koji može onemogućiti pravilnost interc a i rnrt ogi drugi razl ozi
v re di i poš to su on a, najza d, u mo- no djelovanje lwmora. Po projektu,
govore naj o d l u č ni j e pro tiv ma kakvog
komore bi se imale finansirati iz pog u ć nosti da svest rano razmotre č inje
utapljanj a polj Jp riv redn og pret tavoci jene prilike i ta č ne ljoprivrednih zaklada. Medutim, ponice, pra iln
ni ~ tva u druge komore. {Pr.jc izvjesbil o bi k orisno ljoprivredne zaklade stoje pod minidonesu sudove, nog vreme na raspra vlj al o sc je u
dati im to pravo. U projektu j doi- strom poljoprivrede. Ma kako se takvo
jednoj takvoj mješovito j komori o
sta pred vi den , da će razne pali r - finansiranje detaljno zakonski regulicarinsk oj tarifi, te su zan atlije donijeli
privred ne u tanove sl ati svoje dele- sdlo, uvijek postoji mogućnost uskrasvo j pred log , t rgovci svoj, a indugat e u op šti :1s lce i sreske poljoprivred- ćivanja kredita.
strijal ci op et svvj , i svi su oni te
Radi toga treba naći pogodniji
ne odbore i banovinske komore. Iako
svoje posebne preJi ope po.> ebno upuje to , kako rekoh, dobra stvar, nije sistem f inansiranja. Premda će se
tili nadležnim minista. stv ima .... ) Posvejedno, k oliki j e broj t ih ustanova, možda č initi čudno, taj se pogodniji
ljoprivrednici ne žel e tako v ih komkoje će se moći t im prav om služiti. sistem ipak nalazi u prirezu. Priznajem :
promisa, oni ne će tut orstva drugih
Nikad ne sm ijemo zaboraviti osnovno taj sistem nije idealan. I danas je on
nad sobom, oni hoće da jasno izlože
još manje ideafan nego u normalno
na č elo , da su komore pretstavnice
svoje glediš~e po svim pitanj ima, koja
poljop rivrednika, a ne njihovih usta- vrijeme. Ali i protivnici moraju priih interesuju.
nova. O.;im toga, lo omogu ćava da znati ovo : da je blš u današnjim
A sad pitanj e izbora. Bira č ko
neki polj oprivrednici bu 1lu p:> nekoliko prilikama sistem prireza jedini način,
pravo mora biti op će,jertnako, i tajno.
puta u kom ori zastupani. A to je da komore dod do sredstava, a da
Bira čko j e pravo opće: z na č i ono
ne žrtvuju svoju samostalnost. Nepovreda drugog osno vnog na čela mora pripadati svima poljoprivrednije u tome, što se nalazimo pred
sreća
potrebno
je
kad
Pa
jednakosti.
na čel a
cima, ali samo ovima. Poljoprivredne
iznimku u č initi, onda je treba ograni- dvje01a ne)lrijatnim alternativama:
komore po svom pojmu su usta nove
to pravo udariti prirez, time povećati izdatke
čiti, a ustanove, koje bi
za zaštitu i u n apređ i vanje intctes a
dobile, u zakonu teksat ivno prebrojiti, poljoprivrednika i učiniti i onako ne·
svih poljoprivrednika i stoga u nj ima
rentabilnu poljoprivredu još nerentaa ne. kao što je u projektu, ekzem
moraju biti zastupljeni svi poljopribilnijom; ili se odreći komora, pošto
pli kativno navesti.
vrednici. Ne sm ije se praviti razlika
U pogledu pasivnog i zbornog prava bi nj ihovo dotiranje iz zaklada znaizmedu posj ednika i neposjednika,
može se re ći s lt jed eće. Ono, prije č ilo isto, što i odreći ih se. I pored
vlasnika i zakupaca, gospodara i sluga
svega, mora pripadati svima onima, sve loše ekonomske situac.je, mi se
nadni č ara u polj odjelskom po slu. Bikoji imaju prava birati. ZC:Itim, to moramo odlu č iti za prirez. Neka kera č ki cenz odnosno minimum zemljišmogu dobiti i lica, koja, iako nijesu ' more same odred uju svoje prihode
nog posjeda ne treba uopć e da dolazi
po zanimanju poljoprivrednici , rade raz ređujući prirez na neposredni porez
u obzir, jer bira čko pravo mora prina unapredi\ an)u pol j nprivrede { č la u grani ama odrGdenim zakonom. Ali
padati svima, bez razl ike, koliko podružel)ja). I kako je poresko opterećenje zemlje
novi poljoprivred nih
reza plać a ju i koliko zemlje posjeduju.
aktivno i pasivno pravo glasa jedna- dostiglo n 3j veću tangentu, te novo
Jedino ograni č enje j e, da im poljoko je pri s tu pač n kako muskarcima opterećenje komorskim prirezom ne
privreda bude glavno zanimanj e. To
tako i ženama, pod uslovom, da bi mogla poljoprivreda izdržati, to
ograni č enj e jasno je samo po sebi,
jedni i drugi navrše 2 1 godinu života. nastaje neminovna potreba snižava·
pošto su to ustanove poljoprivrednika
nj a drža tnih neposrednih poreza ba(U projektu 25. bez razloga l)
i po~to li ca, kojima je polj oprivreda
rem u onom p stotku, u kojemu bi
Na čin biranja morao bi da bude
uzgredan posao, pripadaju drugim retajan i kolik ogod je mogc će više di- komore oporezovale poljoprivredu za
dovima, te se kao takvi pretstavljeni
rektan . U proj ektu je to fakultativno: pokriće svoj 1h potreba. Svaki drugi
u drugim staleškim organiza cijama .
osta vljeno je na volju izvjesnom na čin finansiranja bio bi nepodesan.
Jz spomenutog izlazi, da b i račko
To su napomene, koje se moraju
broju b i ra ča da tra že tajno. Jedna
pravo ne tr(' ba dati : fabrikant ima,
suvišna proce dura l Treba najprije gla- uvažiti pri eonošenju zakona o potrgov ci ma, č i no vni c im a, renli j eri ma i
sati za tajno biran ;e, a onda tek za ljoprivrednim komorama. Druga pitadr., koji se pol j oprivrednim poslom
značaja bave kao sporedn im zanimanjem. Ka- delega te . Jasno je, medutim, da tajno nja, iako nijesu sporednog
ko je ve ć naglašc nn, da po lj oprivred- gl asan je dava u mnogo ve ćo j mjeri kao, na pr., pitanje vlasti komora,
ne komore im aju bi ti iskl j 1ć i vo prc t- ispravniji rezultat nego ja\ no glasanje. izuzev gore spomenutih, i dr. - ni-
O postanku Jugoslavi'e
(Na tavn k)
Kada je god. 1801 u Turskoj iz.bila
anarhija, janjičari se vrati še u B eogradski Pašaluk. N 1ihovi v o đ e " dahlje"
pogubiše beogradskog vezira M ust. fapašu l prigrabi še sv u vl ast u svoj e
ruk e. Odmah zati m pa!a l uk podijeliše
izme đ u sebe u č tti rl dj ela i otp o č eie
bezobzirnim pljačka n j e m i ugnjetavanjem raje. Na te zulum e Srbi odgovoriše ha dučk!m če ta m a l p otajn m
spremanjem na ustanak. Dahlje sl uđajno otkriše pripreme l odmah odl učiše da obezgl ave raju. Na prevaru
domami še i sasjekoše 150 knezova l
drugih viđenih ljudi. T ako Izgubiše
glave : knez Aleksa Nenadovlć, Ilija
B i rčanin, H adži- D ~ro, H .1dži-Ruvim i
drugi. Preostali viđeniji ljudi i hajduč
ki harambaše odgovoriše na ta zvjerst va sastankom u planini Orašcu, 2
fe brt- ara 1804 godine, gdje odluč i še
da se odmah dignu na ustanak. Z a
vt hovn og "vožda" izabraše Karad :>rđa
P e tr o vi ća , genij alnog st:ljaka Iz To pole
i čovj eka na koga su vijekovl čekali,
Tak o ot poče prvi, čudesni čin naše
naci onalne drame , koji će trajt~tl do
l 856 godine. M ala, s el j ač ka i slobodol ju blva šu madija diže prvi ustanak
za os l o b ođenj e i uhvati se, bez sredstava l t u đ e p o moć!, u sudbonosni
lceštac sa silno m turskom carevinom,
k oja je u to d oba vl adala od Dunava
l Save sve do Perzijskog Zaliva l u
cijelo) sjevernoj Af rl ci l Karad orđeve
pobjede na Ivanlcovcu, Mišaru, Va ·varlnu, D ·l lgradu l osvojenje Beograda
odjeknuše kao čudo po cijel oj Evropi.
U divovskoj borbi kroz devet godina
divni srpski seljaci - prvi na Balkanu - stvoriše pred zadivljenjem evropskim svijetom svoju vlast tu državu
sa svima državnim ustanovama l sa
svima atributima državne vlasti. U
bukarešlcom miru 1812 godine oni
staviše na zeleni stO pred Evropu
srpsko pitanje Icao prvu etapu za rješavanje cj el okupnog jugoslovenskog
pitanja. Oko n e običnog imena Crn ga
Đorđa, vrlo pogodna za mitsku figuru,
l oko nj egovih vojvoda: hajduka
Veljka Petrov i ća, Stanoja Glavaša,
Stevana Slnđelića, j anka Katića, Luke
zt
jesu ni takva, da bi na njima trebalo
lomiti pitanje donošenja zakona. Ovih
dana se sastaje konferencija za pretres
projekta sastavljena od načelnika pcljoprivrednih odjeljenja banskih uprava i pretstavnika polj oprivrednih
ustanova. Ne sumnjam, da će ovi
posljedni u diskusiji, koja se bude
razvila, zastupati otvoreno i energično
interese poljoprivrednika.
Komore su nam potrebnE'. To danas priznaju i oni, koji su preti malo
vremena protivno tvrdili. Ali potrebne
su nam prave poljoprivredne komore,
istinske pretstavnice i zastupnice svih
poljoprivrednika l poljoprivrednih interesa.
pr
sn
no
Jo:
cl e
Državni zajam
U Parizu je dana 8 o. mj. potpisan
ugovor o zajmu, koji je našoj državi
dala jedne Internacional na finansijska
grupa. Zajam Iznosi 1.025 milijona
francushih franaka, oko dvije milijarde
l 300 milijana dinara. Kurs emisije je
87.50, a kamatna stopa 7 Of0 • Rok
zajma je 40 godina, a konverzija je
moguća samo poslije pet godina. Zajam je namijenjen atablllzacfjl dinara,
a djelomično l potrebnim radovima
u državi. Posmatran sa finansljskog i
političkog gledišta ovaj zajam pret·
stavlja jedan veliki uspjeh naše države.
Kao takav on je ocijenjen u nas l na
strani.
Zakon o novcu
U vezi aa zaključenim zajmom l
kao posljedica njegove stablllzaclone
namjene izašao je ll o. mj. zakon o
novcu, kojim se sprovodi zakonska
stabilizacija dinara.
Zakonska stab Jllzacija dinara ne
pretstavlja nikakovu Izmjenu stvarne
vrijednosti ndeg narodnog novca.
Dinar ostaje, što je l bio. Zakon o
novcu potvrđuje samo ono stanje,
·
koje je postojalo.
Po čl. l Zakona vrijednost se dl·
nara utvrđuje na vrijednost težine
:G6.5 miligrama čistog zlata. A toliko
je vrijednost dinar Imao u atvarl od
1925 god. na ovamo.
Zakon dalje predviđa obavezu za
Narodnu Banku, da vrši razmjenu
svojih novčanica za zlato, odnosno
zlatne devize sa ograničenjem u ko·
liku se tiče razmjene za zlato, da se
ona ne može vršiti za Iznos manji od
250.000 din. Zatim je zakonom predviđena obaveza za Narodnu B:mku,
da održava pokrlc!e u zlatu l zlatnim
devizama u visini od 35 f 0 svih bančinih obaveza po viđenju, s tlm da
25 lo toga pokrića mora biti u zlatu.
Radi konačnog uvođenja u život
ovog zakona potrebno je da sadašnje
pokriće bančinih obavua po viđenju
bude povećano u potrebnoj razmjeri,
da bl pomenutl procentualnl iznos od
°
°
Jakova Nenadovića, braće
Milana Obrenovića, j ovana
Kursule l drugih, s jezivim žrtvama
"Ćele-Kule", - razvi se čitav nlz legenda u cijelom jugoslovenskom n~
rodu, koji je l Inače bio sklon romantici l živio u k~;ltu l krugu ideja
narodnog deseterca. Protagonlsta prvoga č fna na!e nacionalne drame veliki vožd Karađorđe dobi svoga
Aristotela u Dositiju Obradovlću, pr~
vom ministru l organizatoru srpske
prosvjete, l svoga Homera u Filipu
V!šnjlću, nacionalnom proroku l velikom narodnom guslaru. Čitav naš
narod oduševljeno dočeka l zanoano
pozdravi taj epski prizor kao nelto
svoje najmilije. Milijoni dula zakllktaše
zajedno s velikim pjesnikom oslobo.
Lazarevića,
Nedića,
.
rna
6ao
~an
Bp
na
Baa
BH
A3H
A~
l
HB j
np e
Ci p
P3AI
HeB
non
ycr
DOXI
Btoj 102-103.
• O L A S "'
po~to
bio dostlgnut. To će se
izvršiti iz prinosa
zaključenog
stabllizacionog zajma.
Zbog toga je zakonom o novcu i
predvi đeno, da će on dobiti obl'lveznu
snagu dana 28 juna, kada će Narodnoj Banci moćt biti stavljen na raspoloženje utvrđeni iznos za pojačanje
pokrića, i za koji se istovremeno ima
• smanjiti ukupni iznos sredstava stavstavljenih državi na raspoloženje od
strane Neradne Banke u vremenu do
god. 19~3.
35
povećanje pokrića
nperJie,[(
,[(Oraljaja
•
y CBHJeTy
,l{ana 13 o. Mj. 6Ho je na6op npeTcjeJJ.IIHKa !f>panuycKe peny6noi<e. I<atJABAaTn cy 6uno npeTcjeAHBI< cenata
,l{yMep H EpnjaH, MBHUCTap BtiOCTpaHBX AJena. l<aHJJ.UAaTYPY opnjaHa
HCT~KnR cy u.eroao npajateJba nocnnje BenBKOl' ycnjexa, I<o)u je on DMao
y napnaMeaTy, 6panekH caojy nonuTHKY MBpa. Ynpaao Taj ycn)ex onpaaAaBao je o"!eKHBau.a, Aa he EpBjari,
sefi y npBoM rnacafuy, A06HTH anconyTHY Befiuny aa npetcjeABHI<a pe6nBI<e. PeaynTaT ea6opa nuje J).ao aa
npaBO TBM OtleKHBafuHMa. Y npBOM
rnacalhy ,l{yMep aa Mano Aa HHje A06ao anconyTHY ReRHRy, OCTaBHBUIH
naneKo aaa ce6e Epajana. Ha To je
Epejao nosyi<ao caojy I<aHAHAaTypy,
na )e ,l{yMep, y npyroM rnacalby,
naa6pao jai<OM aelumo.M aa npeTcjeAHifi<a. Hoaa ·fie npetcjeJ].HBI<, Mjeceu
AaHa no oa6opy, naetynotu caojy
J:tY)f(BOCT.
noroijeB OBHM neycnjexoM, KOjH
naje npeJJ.BH~ao, EpHjaH je e MjecTa
OpeJ).aO OCTaBI<y KaO .MifHHCTap BHOCTpaHBX Jljl'na. 3aMOJbCH 0):{ BnaJ).e, ,[{a
paJJ.B paJJ.a eaponcKor oJ).6opa y }Keneon, KOMe je npetcje,[{HBK, octane na
nono)f(ajy JlBHHCTpa, Epojan je, H ne
yc:rerHyBUIB B3pCKOM CBoje OCTaBI<e,
noxotao y }l(eHeay, rJ).je je CpAaqno
6ao AO"'ei<aH a noaJ].paaJbeH. Osora
cy nyta cTarno y }Keneay H JJ.eneratH
TypCI<e H CoBjeTCKor caaeaa, Koje Je
EpHjan, Kao npetcjeJJ.HHI< OA6opa
Bp~O CpJ).a'iHO nOBApaBHO.
,l{ĐCI<yCBjy O eKOHOMCKOj J<pBaH
aanoqeo je lbeMa<JKH .MIHUlCTap l<ypTHyc, jeJ).HHM BHllle TeopujCKHM rOBOpo.M o csjeTCI<Uj Kpoa:u H QaplHICKHM ytmjaMa. EpnjaH .My je OAfOBOpHO OJJ.pewaTo, YAapHBUIH ua
6e"'J<H DpOTOKO.t O nnany uapHHCI<e
yuuje HaMeljy Aycrpuje u 1-beMaqKe,
KaO HeAonymTeH DO MeljynapOAHHM
oC5aaeaaMa.
- Y Wnalbonci<oj aenHKH HeMHpa
oropqasajy npse AaHe MnaJJ.e peny6mfi<e. Hana.l(aju na QpKBe H naHacTape, I<any~epcKe peAoBe o cnewTeHHI<e HacTaBibajy ce. ,l{eMoHCTpaQBje npeTBapajy ce y naJbesnne n
đenja
vladikom Radom o tom, kako
Karađorđe
•Diže narod, krsti zemlju, a varvarskc
(lan ce sruši :
Jz mrtvijeh Srba dozva - dunu život
[srpf i<Oj duši:
Eto tajna besmrtnika l Dade Srbu stalne
[grudi
Od vltešt\·a odviknula u njim Jafska srca
l budi l
l-
U narodu oživi vjera toliko, da
mnogi kraJevi pomisliše kako je i za
njih .,kucnuo čas oslobođenja". God·
1807 u Srijemu izbi među seljacima
t. -zv. Ticanova buna; 1808 god. u
Banatu seljačka buna pod voćstvom
popa Dlmitrija Đvrđevlća; 1807 god
hajdučko četovanje i ustaničke komešanje naroda u Bosni, gdje se ističu
kao Karađorđevl emisari pop Hadži-
nJbatJt<aJha. BnaAa ke, H ai<OC Myr<oM
caBJiaAaTn onacuocTH u noapaTHTif
aCMJbH MHp.
- Y eaponcKO.M OJJ.6opy, npeA r<OjH
je nancweH <j>panuycr<H npotynpeAJior,
ronopno je TaJiujaucrur MHIIHCrap
fpaHAH· On je KpHTHI<OBao cppanuyc.I(H
npoTynpeJJ.nOr. flo lbeMy arpapHH J<peAHTH Hefie pli:jCUIHTH CaAai-by npnBpC.I(IIY l<pHay H CRCteM npecpepeliUHjaniiHX Qapulla y o6nUI<Y QapUIICf<Or
MHpa 11:uje ycmto. MtanHja 6H 6nna
rOTOBa AOUpiHJUjeTIJ, Aa ce cnpOBCAe
roCDOAapCI<O HajeA!Iil'ICibe H8Me1JY ae.MaJba ea aei1:uM HaMieuaMa yaoaa, llnn
H ce HSM)eHaMa
npOBSBO.I(Ibe. flpll
npoaaljalby uapnncKe ynuje Mopajy ce
yaero y o6aup H rocnonapcKo-nonnTH'!Ka nBTalba. Ann ce Kpnaa He
MO)f(C pBjf'WHTH jeJ].ROM cpop.MynoM.
npH aai<JbyqnBaiLy QapUHCI<e YHH)e
HC CMUje Ce a;6pafu9BaTH jeAHO) 0.1(
yroaapa)yhHx llP>I<aaa Aa ona CKnana
noce6ne yroaope. TannjaHCI<H npojeJ<aT npeABBlja aai<JbylJHBalba cnopaayMa y naoje, Kao rnTo cy cnopaayMn
Koje je J.1Tannja aat<JbY'IHna ea AyCTpnjoM . na ea MaljapcKoM, a KaKaB
cy y )J{eneau aaKJby<Jnne Ayctpu)a n
MaljapcKa.
Ha npsoj c)eAHHQn Caajeta ,l{pymTBa Hapo):{a, o~zei<HBanoj ea aenni<BM
HHTepecosafueM, Koioj je npetcje.[{ao
fueMa'JKn J].enerat l<yptnyc, npBH je
yaeo pHjeq enrneci<H AeneraT XeH.[{epcoH. On je npe.[{nO)f(HO Aa ce OA
ctanHor cyna y Xary tpa)f(H MHrnJbelbe, J).a nH je npojei<aT Ayctpo_fbeMaqKe uapllHC!<e yHoje carnacan ea
nponucHMa Ceur-)J{eph\eHci<Or yrosopa O MHpy H ea DpOTOKOflOM 0.[{ rOA.
1922. Aycrp:u)c1m Aenesar Wo6ep
KPHTHKOBao je cppaHUYCKy BnaAy H
fuefi Me.MopaHJJ.YM. Yajepaaajylilf, Aa
ce AycTpHja nuje MHcnana OApeta
CBoje eKOHOMC.I(e He3aBHCHOCTH H J].a
)J{eHeBCKH npOTOKOn OJI. 1922 r. HHje
noapeljen, Wo6ep je npHcrao, Aa ce
nHTau.e ynyTH y Xar TaKo . Aa ce
HHIDTa ne npeAyaMe npHje nero cyn
y Xary J].aJ].e CBoje MHUIJbelbe H DpH}e
Hero CasjeT APYUITBa HapoAa AaAe
caoje MIImJbelbe o uajaBH cyJ).a y
Xary. Epajan je aanarao rnasne nonuje <j>paH~ycKor MeMopanJ).yMa, Hanaaehn ,[{a cy nospeljene o6aaeae, Koje
je Aycrpaja na ce611 npHMIIna. Te.I(CTOBH yrosopa nponucanH cy, Aa i;e
AyctpnjcKa neaaBHCBOCT C5HTH non
l<OHTponoM APYillTBa HapoAa, 6ea qHjer ce npncTaHKa ne MO)f(e aai<JbyqHBaTn HHKaKas cnopaayK npoTBB te
neaaBHCHOCTH. Epajan je ycsojHo
XenAepconos npeAnor. To Hero H TannjaHCKif AeneraT fpaHAH KOjH je y
rnaanoM roaopao y AYXY EpHjaaoaa
roaopa. 3a-rHM je rosopHo u.eMa'If<H
J).eneraT l<ypTayc, Koju je npuCTao Aa
ce nHTafue ynyTH npeA Xarni<H cyn, H
aKo sjepyje, Aa cy Ayctpnja u 1-be.Ma'JKa 6Hne y npaay. XenAepconoB
Milutin i Hadži-jovan Selak; 1809
god. dva ustanka hercegovačkog plemena Drobnjaka; gibanje naroda u
Vojnoj Krajini i dezertovanje Srba
oficira i vojnika iz redovitih austrijskih pjeiadijskih i konjičkih pukova.
U god. 1809 prebjeglo je braći u
Srbiju oko 500 Graničara, među njima
i čuveni kapetani Radič Petro\'ić i Vuča
Žik:ić. Intelektualci iz sviju naših krajeva također prelaze preko Save i nude
braći n11 uslugu svoje znanje i pismenost,
a trgovci .Iz p reka" šalju novčane
priloge i municiju, naročito.
Poslije pobjede kod Vagrama 1809
god., u zapad:-~lm krajevima našega
nacionalnog teritorija Napoleon diže
modernu i naprednu "Iliriju", ke ja
obuhvata i našu D.l~clJu (IIOG-1814).
Strana 3.
je npeJ).nor ycaojen jCAIIornacno H negdje prvih godina XV vijeka. Tada
CB H cy 6HJIH aaJ).OBQR,IIH, /.(a CC je DH- se umjetnost očiia ne samo kod kuće
TalbC ~apHliCI<e yrmje H3MCIJY l beMa'I- i u manastiru, nego i u tuđem, često
I<e H Aycrpajc OBai<o MHpllo nHI<BH- dalekom svijetu: jedan splitski nadbiJ~If paJio.
skup poslao je jednog đaka čak u
Antiohiju, u Siriju, da izuči zlatarstva.
Nu najslavnija vezilja srednjevje,
O umjetnosti naših tkalja kovne
Srbije bila je rodoljubiva i
i vezilja
obrazovana despot/ea Jeftmlja, koja
je živjela pri kraju XIV i u početku
III.
Razvitak ukusa i luksuza na XV vijeka. Ona je bila kći Vojihne
srpskom dvoru upao je_..u oči i vl- >>ćesnra c i gospodara srpske oblasti
zantijskom državniku Teodoru Meto- oko grada Drame. Udala se za dehitu, koji o tome ostavio !Interesantan spota jovana Uglješu, koji je bio brat
kralja Vukašina l stric Vukašinova
izvještaj. Zimi 1298-1 299 g. on je na
sina Marka Kraljevića, proslavljenog
čelu jednog poslanstva putovao iz Carljunaka naših narodnih pjesama. Degrada u Srbiju radi udaje careve kćeri
spot jovan Ugleša bio je jedan od
S!monide za kralja Milutina, koji je
najuglednijih srpskih dlnasta l gospoživio tada lli u Skoplju lli u Štlpu.
dar u krajevima oko grada Sera u
Kralj Milutin je to izaslanstvo sjajno
Južnoj Srbiji. Kad su god. 1371 podočekao i lijepo primio. "Kralj je bio
ginuli kralj Vukašin i despot jovan
- veli Metohit - veoma lijepo
Uglješa u bitci s Turcima kod Crnookićen. Oko tijela Imao Je puno namena
na rljecl Marici, Jdimija je, u
- kita od skupocjenog kamena i bisera,
plaču i crnini, otišla knezu Lazaru i
koltko je god moglo da stane, i sav
svojoj rođ a kir.ji kneg inji Millcf. Kad
je treptao u zlatu . C·o dom blistaše
su Turci u novoj bltcl na sudbonosse od svile i zlatnog namještaja. Okrunom Kosovu Polju 1389 god. opet
žen je bio svoj im odabranim ljudima,
pobijedili Srbe i pogubili kneza Lai sve je uopće bilo što je moguće
zara, jef1mija je ušla u manastir Ljuljepše uređeno i ukrašeno". Kao
bostinju, zadužbinu kneginje Mtl!ce, i
osobiti znak pažnje kralj Milutin je
tu postala monahinja (kaluđerlca). I
na rastanku Meto hitu "poklonio svoje
dok su oko nje narodi tonuti u krvi
najljepše haljine, koje je samo jedan put
l ginuli od mača, ona je, pod teškom
obukao, i opasao ga pojasima, koje
nesrećom koja je snašla nju i njezinu
je tek jedan put opasao".
otadžbinu, plakala gorko pod hladnim
)ednom je kraljica S!mo nida posvodovima usamljenog manastira, i
hodtla svoju snahu kralj icu Katarinu,
vrele suze padale su po njezinoj
ženu Dragutinovu, u Beogradu. Tom
dugoj l crnoj haljini. Da bi utišala
prilikom kralj Milulin je svojoj mladoj
teški bol otmene Joj duše, ili kako
ženi odredio sjajnu pratnju od najona kaže •ljutu buru duše i tijela
uglednije vlastele i njihovih žena.
svojega c, predala se vezu, da u njemu
Svita je pošla ,g velikom i predlvnom
nade oduška, da u njemu izrazi svoje
čašću i slavom, - priča stari hroničar
bolne, nježne l tople osjećaje. Do
- tako da su svi, koji su ih vidjeH,
danas su nam se sačuvale tri njezine
d1vili se gledajući ihc, jer oni su bili
odlično izvezene stvari, koje se sma•uk.-nšeni carskim odjećama i zlatnim
traju za tri naše historijske dragocjepojasevima, dragocjenim biserom i
nosti. U manastiru Hilandaru, u Svetoj
kamenjem , a obuće carske i bagrenice
Gori, gdje su joj otac i sin sahranjeni,
sjajile su, svijetleći se kao poljski
nalazi se skupocjena zavjesa za carcvjetovi, isk i ćeni mnogorazi čnim doske dveri, koja je djelo ruku njezinih.
brotamac.
Nedavno se u Bukovini (Rumunija),
Za vrijeme cara Dušana s ·tnog
u manastiru Putni pronašla J efimijina
srpski dvor bio je tako sjajan i bogat.
plaštanica s Hristovim likom u motako pun skupocjenog odijtla da je
mentu polaganja u grob i s grčkim
prevallzao čak l vizantijski. Tada
natpisom, za koju je g. Mirković,
•crkve i dvorove vel ike gospode preprota i profesor Beogradskog univerkrivaju znameniti umjetnici lijepim
ziteta, kazao »da umjetn i čka izrada te
slikama i mozaicims, sanduke i ćivote
plaštanice spada među jedinstvene
pune prekrasnim tekstiiima od fme
umjetničke tvorevine, ne samo srpske
svile, zlatotkiva, grimiza l brokata, iz·
nego l vizantijske umjetnosti ove vrrađenim historijskim vezovima dosele
ste«. U čast kneza Lazara, kosovskog
neviđene ljepott', a manuskripte jevanmučenika, oca otadžbine l svoga dođelj& kite ornamentima minijaturnim
brotvora prema kojemu je osjećala
neprolazne krasote« - kako rječ i to
duboko poštovanje, jeftmija je u Ljukaže gđa Jelavić. Čuvene su minijabostinji izvezla kao P.okrov za njegov
ture u Mlroslauljeuu evanc/elju (iz
ćivat (kovčeg s moštima) zlatnom
druge polovine XII vijeka), u Srpskom
žicom po čistoj damaskoj svili i slopsaltlru u Mi/nchenu (s krajem XIV vima
jednu prekrasnu, toplu i uzbudv.) u Misalu kneza Novaka iz god.
ljivu pohvalu, najljepšu medu svima
1368 i u Misalu vojvode Hrvoja Vukpohvalama koje su nam se iz tih
č i ća hercega splitskog, koji je postao
dalekih vremena sačuvale. Ona ovako
počinje: :. Među ljepotama ovoga svi·
U njoj se sjedinjuje znatan broj Hr- jeta vaspitao si se od svoje mjadostl,
vata i Srba sa skoro svima Slovenci- o novi mučen i če kneže Lazare, i
ma, a narodni jezik uvodi se u sva krepka ruka Gospodnja pokaza te
nadleštva. U pjesmi "Ilirija ožiuJ·ena" krepkim l slavnim među svom zeSlovenac Valentin Vodnik pozdravlja maljskom gospodom«. Za taj svileni
oduševljeno to novo narodno središte. pokrov i po h valu na njemu veli g.
God. 1810 Karađorđe šalje u Pariz Pavle Popović, profesor i bivši rektor
kapetana Radu Vučinića kao svoga Beogradskog univerziteta, da je >list
izaslanika. U ime Karacl o rđevo Vuč inić divne poezije, koji je odista bio donudi Napoleonu protektorat nad Srbi- stojan da bude zlatom izvezen po či
jom l izjavljuje mu, da Srbi "ne bi stoj damaskoj svilic, Taj pokrov s
htjtli odvajati svoju sudbinu od sud- pohvalom na ćtvotu kneza Lazara
bine "Il irskih provincifa", gdje je ista čuva se l danas u manastiru Vrdniku
VJera, isti jez.ik, isti narod·. D.van do- (Ravanici) , u Fruškoj Gori. Godine
kaz kako je Karađ o rđ e sa svojim sc- 1567 poklonila je Roksanda, žena
vjetnlcima imao jasan pojam o luge- moldavskog vojvode Jovana Aleksanslovenskom narodnom jedinstvu J
dra, manastiru Mileševu u Hercego·
- Nastav ićc se vini jednu piaštanlcu, koja se danas
Mirko Ležalć
nalazi u manastiru Pakrl, blizu Daru-
Strana
" G
4.
vara. Roksanda je bila jedna od uglednih srpskih pri nceza iz dinastije Brankevića, koja je okupljala oko sebe rasuh1
srp sku vlastelu i sjećala se prilozima
srpskih zadužbina. Otmjenu ljepotu te
plaštanice l nje zina veza o pis uje g_
dr. N ikola Radojčić, pr ofesor Ljubljanskog univerziteta, ovako : >Kada
sam je vidio, stao sam ud ivl jen pred
njenom krasotom. Ona je jedno od
remek-djela ručn th radova. Veliki vez
je podjednako divan po cjel okupnom
utisku i po pojed inostima izrad ec . Po
mišljenju g. Rlldojčića vezilja se ugl edala, po svoj prilici, u Jdtm ijinu
plaštanicu.
(NaS1aviće st·) .
Mirko
L ežn ić
Akademija učenica i učenika
naše- virt. gđice Olge Javor
Naša vrijedna virtuoskinja na klaviru gđ ' ca Olga Jwor priredila je u
ponedjeljak -L ov. mjeseca sa sv o jim
učenicama i učenicima vrlo uspjelu
Akademiju. Program je bio bogat i
probran. Izmedu ostaJ,h kompozttora
zastupani su bili: R•hmanj lnov, me·
tana, Poderewski, Prokofl) tW, Slavenski, Grieg, Brahms Schumann, S.. chner.
Izvedba je bila dobra i skladna. M l ađi
početnici, kao i stariji, izveli su prodobrom tehnikom,
gram sa dosta
rijetkom intel' gen cijom l osjećajem . Od
mlađ t h naroč to ist t čemo gđcu l rč e
Subotić (Prokof tjev: Prelude, Poderevski: Menuti), gđ : ca D. Montana, gd ea
N. Kovačević, gđica Ljubič ć, gđ ea
Kuljiš, gđ ea Šupuk f gosp. Z. Mtletfć.
Od starijth gđ 'ca N . Žgomb : ć, gđtca
Rossi (Rchmaninov: p, elude cis mal,
Grieg: Svadbeni dan na Troldhagenu.
sa
učtteljica
Program je završila
odsu
gđ ' com Marijom Rendić. One
svirale Smetana: Vltava, jaku t fektlma
i s puno osjećaja. Sala "Kina Tesla"
bila je puna. Aplauza dosta. A gđica
Javor je pored priznanja roditelja j
publike, primila j blagodarnost svojih
marnih učenica l učenika, koji su je
darovali buketima cvij e ća.
Vrijednoj umjetn!ci gđci Olgi Javor
možemo samo čestitati na postignutom uspjehu. Ali mi joj osim toga
moramo odati hvalu l priznanje za
njezin neumoran l sgilan rad, koj m
ona, ima već više godina, podiže muzičku kulturu našeg grada. NJezina
škola postala je jednim malim konzervatorijem l rasadištem muzičke kulture. Iz njezine škole već je izašlo nekoliko vrlo vrijednih lclaviristkinja,
koje mogu biti na čast njoj l čitavom
Šibeniku.
HRWV1 .O,OnV1CV1
CHJb, 2Q. anpuna
oAnaaaR BaJbaHor HH)I<HHHpa.
Ha BoBo ycTaHOBJbeHH TexnHqJ<If
O.ajeJbaJ< y Calhy 6110 je aa wecpa nocraBJbeH BH>fHIHHP roen. ArteJ<caHJI.ap
MHHXeHCJ<H, qosjeJ<
DaanoaBil ljaJ<
pnjerKe cnpe.Me, ueo6H'faH opraaaaarop, crpor y cny>I<6B, 6eao6aHpaH
npaMa JbeH•UIHaMa H HecaBjecHBM
caeKynauruMa .
Ca raKOBHM OJI.JIBKaMa npHcr ynHBrna 'IBpCTO peJI.y lt paJI.y, l<p o8 Bp/JO
KpaTKO BpHjeM e Ha ene crpaHe Morao
ce BBJI.)era jeJI.aH BIJJI.all aanpeJI.al< H
jeJI.Ha 'fBpcra pyKa.
~eCT apH , 'fHHOBIIHWTBO, aai<y(]JIIJL(H CBH Cy MOpaJIH 6HTH Ha DOCJJy H
nocao COJIHAHO HBBOAHTH. J{o/]. Iber
HBje đ ano aropa, n onyuiTalha, jotu
Malbe nparnrau>a. PaAa OBHX oco6uHa
HCC aB]eCIIRL(H H IUilCKyJJaBTH Cy ra
KpHBO rlleJI.aJJH 1 OHR DaK KOjH CY y
J:LeMy aawna JI.yro rpa)f(eua, caajecna
n cHpyaynoana •maonml!(a aaH<aJIHJJ H
cy Ha lhCroa paHB npeMjewraj.
IJo TOM lbCfOB 0)\Jlaaai< Tell ti<O
naJI.a ua name ueSoJbne npHJJHKC, aan ymrcnor aanelja, neaoJbne aarope.
1-beroaa u acJheJI.tn11(a >J<eJIHMO roJilll<O cnare Aa 11acraBH H,erosc no'lerHe cse aa nap oJ~ n BIJ/l.all mce6If-
CnJbamm
'fan p aJI..
Vrlika, mjeseca marta
Ime novanje općinskog ljekara
utoci. Prošlo je više od dvije
godine k11ko je naša opć ina ostala bez
stalnog ljekara. Sirotan narod većinom
je išao u Sinj i u Knin l jekarima. Bilo
nam j e krivo što nas općina Izlaže
ogromnim troškovima , iduć i u Knin
i u Sinj, pa smo i roptali na nju, ali
sada nam je jasno da općina nije
kriva ,. Jedva koocem prošle godine to
važno pitanje došlo je na dnevni red
i općins ka uprava izabrala je od nekoliko natjecatelja najstarije~a l najkvaliftkacijama , gosp.
boljega. po
Dmitra Ć-1 tovića . Svima nam je odlanulo što smo opet dobili, posli je blablagopočlvšeg Kuliš ' ća, vrijedn a i is
kusna doktora.
Izbor uprave trebalo je d a potvrd i
vijeće. Od 29 prisutn i h vijećnika t 4
je glasovalo za gosp. Ća lovića a 1:'
za drugu dvojicu. Među našim mudracima nastalo tumačenje: je li Ća
tov ić odnio većinu ill n i je? Zaključ 1 še
da nije. Učiniše utok. Utok uvažen.
Opć i nska uprava sazivlje opet vijeće
na njemu se bira ponovno. Ovaj put
vijeće zaključuje da glasa javno, i
gl asuje. Ć<~tov'ć dobiva t glasova
od 28 prisutnih, a cijelo ih vijeće
broji 33. Ne valja nl sad , jer javno
glasaše. Opet t•tocl. Sad po treći put
na vijeće l
S3d se pitamo : zašto ovoliki !nad
proti jednome čest i tome čovjeku i
valjanome doktoru ? Za čiji je to račun? Što gospoda potsrekači utokdžija
traže? Žele l i tim ub iti volju u Ćato
vlću i otjerati ga? Žele Ii i dalje Izložiti narod da se potuca po Kninu i
Sinju tražeći ljekare ? Ako nije nijedno
od ovoga, onda je ono staro vrličko
- mržnja na Srbina. Č: atović je Srb in
! radi toga su tolik i utoci.
Gospoda, koja se ovako brinu za
narod i njegovo zdravlje, neka se
stide-. O i samo štete narodu, koji je
zavolfo Ć'ltovlća. Kol tko ga je zavolio najbolji je svjedok ono mnoštvo
bolesnika, koji se svakog dana vide
u njegovoj sobi.
M i pozdravljamo gosp. Ćatovića i
radujemo se da ga imamo. Neka duhom ne kl one, već nek stoji onako
j unački poviše sviju ovih Intriga, kao
i dosada. Na njemu se kuša ona narodna: Do tri puta Bog pomaže Jo.- a
mi se nadamo da će ga pomoći.
Rođeni Vrllčanac
Sinj, 19. aprila
Bjesnoća
pasa 1
mačaka.
Kako je udarilo toplije vrijeme na više
m jesta pojavilo se bjesnilo pasa I
mačaka . Koliko su u gospodarstvu
našt'g seljaka mačke potrebne, toliko
su psi postaH j edan teret i jed na napast. U ovom bi se moglo Izlučiti
pse čisto torne l lovačk e, all oni
drugih kojih Imade svaka kuća postall su prava napast. Danju i noću
klatare se bez nadzo ra, bez nagupca,
gladni i žedni, jer nj1hovl gospodari
nemaju često č im ni sami seb e raniti.
O •i ' aznose i k uže sela životi njskim bolestima hžućl i grebući zdjel ,
ujedajuć i ljude, stvaraju čuda l pokore.
Na domaku smo teški h posl jedica,
a vlast! neodlučne, čas Izdadu jednu
L
A
Broj 102-103.
S •
naredbu čas drugu , da se čovjek
pravo zgranja va l da se u čudu pita
je l l ovo briga za narod, i je li to
n ači n ? l
je više slučajeva
U .; tanovljeno
bjesnfla, a kažu čak l za jednog da
je umro od ujeda mačke.
Iznoseći ovo tražimo da se ovom
sa strane vlasti pokloni mnogo više
paž nj e, da ne upadnemo u veće zlo.
P. N. P.
0I<naj-llpoMH Ha, 24. anpuna
I<on Hac anana aapaaa rptme. HcMa Kylie, l<oia IIHje HMana JI.Ba HJ! Ii
6ap jeJI,H or 6onccHHr<a. )l(pTaBa HRje
ORJLO, a aa ro rpe6 a aaxnanHTR Ha
npBOM MjeCTy aaySHMJbBSOCTR H naCTOjalby on huncKor mtjeqnut<a r. AP·
neTpa f{pBaBHUe H OOHBUCI<Or Ha'leJJHRKa r . l<pCTe hOpHHa, KOjH Cy OOJJ,YaeJJR cse camnapHe Mjepe Aa ce sapaaa cya6H)e H aapOJI. cnace OA noMopa,
AnH aKo HapoJI. noMBpao HOaK je
CHIIHO cTpa)lao 'H npeTpnuo roneMy
111reTy, jep jeJI.HO a6or ose 6cn ecrH,
a JI.pyro a6or Kf!WHHX apeMeHa HHje
yc mw Aa Ha BpHjeMe o6paJI.H aeMn.y.
310CTaO je CBai<IJ OOJbC!<B paJI. H CaM
13or aua lUKo te na cspwa ea osoM
JbeTHHOM, jep nopeJJ; cse HeBoJbe BJJaAa
neKaKoBa cryJI,eH , Koja ReJI.a HH JI.a ce
nyn MaKHe. A KaJI. OTODJJH, a TO MOpa
npnje anR nocnu)e, naBam1tie oocnoBB
ieAHH aa JlpyrRM A~ 6a)eJI.HH te)f(aJ<
Hehe HMaTii pyr<y JI.a CTBrue Aa cBe
nocnose o6eAH.
Y speMeny aenaJ<e HeaanocneHOCTH
KOJI. Hac te ce MHora uaw Te»<aJ<-paJI.HHI< aanocJIInB, jep ce I<O.IJ. Hac aano'fHlbe Aa rpa)I.H MOCT Ha pnjei..(H l<pi..(H 1
J<OJI. enei<rpB'fHe (.\enrpane JI.pywrBa
"Ji a AanManlene" "ManojnoBau - MuJbai:(Ka, aa Koja je I<pan.. 13aHCKa
ynpaaa npBMopcJ<e 6aHOBHHe JI.ODpBHBjena 140.000 JI.HHapa. 0BHM ile
MOCTOM npoMBHa JI.06HTR Be ay Ca
I<HcTar-baMa H PaBHHM I<orapRMa, Te
Re MOCT 6BTH OA BenHKe KOpBCTB aa
ose Kpajeae . 3a DOJl.HBalhe osora Moera BeJJHJ<a aacnyra HAe HaqenHHKY r.
h'JpHty, KOjH HaCTOjH Aa npoMHBa
JI.06Bje OJI. APYWTHa "Jia AanMantene,"
ea L(eHtpane "ManojnoaaJ:(-MHJbaJ:(Ka",
H TO đecoJJaniO, Hy>KHY eneKtpH'IHY
cnary aa norou CTpoja, wTo he aa
jeaepa " MHJbaJ:(J<a" TjepatH BOJI.Y y
BOJJ;OBOJI., WTO ce llaMjepaBa yCKOpO
paJI.HTH, a KOjH ile BOJl.OBOJI. 6BTH BenUKa 6naroAaT aa CBy npoMHHy, Koja
OCI<YJl.HjeBa Ha nHTI<Oj SOJI.H.
Ose aacnyre HapoA Hehe IIHKaJJ;a
aa6opaBHTH CBOMe Ha'feJIHHKy, J<OjH
COKOJJH CBaKora Ha paJI., na H OHY
WaKy onhBHCI<HX 'IHHOBJIHKa, KOjH Cy
OJI. ycTanoBJbelba 13aHoBHHa, npeonTepelienu paJI.OM, Aa ce caaHjajy no.o.
lbHM, anu ra unar< caanaljyjy panBM
paHelbeM H J(6CHBM OCTajai-beM y KaH(.\enapBjH .
HeJ<a je <Jacr B npHBHalbe cBai(OMe
nowreHOMe paAIIHKy, KOjH CXSaHa CBOje Jl.Y)f(UOCTH npeMa Ora1,16BHB H caBjecHo HX BpWB.
Smokovlć,
15. aprila.
Dva bratska sastank9. - Nedavno su osnovane sokolske čete u
mnogim našim selima, pa tako l u
našem selu l nama susjednom, Murvici. R11d čeh u ovim dvama selima
je najobilnijl, te će nesumljivo uroditi
ob Inim plodom, a tim više, kad se
uzme u obzir, da su ova dva sela na
granici. Pored p o učnih razgovora sokoli vježbaju svake nedjelje l drugog
prazn~ka prije i poslfje podne.
Skorašnjih dana članovi čete iz
našeg sela pred ložili su, da posjete
braću Murv ičane, te je to i učinjeno
pod vodstvom sokolskoi tajnika, na·
šeg učitelja g. D. Lakića. - All nl
murvički sokolaši ne ostadoše dužni
već kroz k•atko vrijeme posjetu odvratiše, pod vodstvom g. N. Arambašića trgovca.
Na oba ova lijepa sastanka raspoloženje svih prisutnih bilo je veoma
Sokoli su se natjecali u
ugodno. marševanju, skakanju, igranju l pjeva·
Bilo je tu •
nju narodnih pjesama. bratskih zagrljaja I poljubaca, što se
pred
može Istaći za primjer, kako
Ovo
sokolsklm "brate" sve ruši.
stoga, što su se današnja braća (sve
mladići) skoro do jučer gledali poprijeko, uzimajući u obzir, po onu svoju,
da između njih zbog razi čite vjere i
plemena postoji ozbiljna prepreka, te
im je nemoguće nalaziti se zajedno u
onako velikom broju, a ipak veselo
bratski raspoloženi.
se
Učesnik
pri pos]etama.
no~
varo tl
cu ske
on l
rasa di
učiJI,
nogra
za il
A ana t O oB. M]. OAp»<aHa je y
CanHty rOAHWiha cKynwraua 3aJI.py>r<nor Caaeaa y Harnoj l{palbeauuu. VIa
cratRCTBI<e, Kojy je casea aapaJI.HO,
BHAii Ce Aa je Ha Kpajy 1930. rOJI.. 6HJJO
7029 MjeCHHX BaJI.py>KHHX jeJI.R!HIL(a,
JI.31Ule, aHaTHO Beha 6poj HO y rOJI..
1929. no BpCTaMa aaJI.pyra 6Hno je:
KpeJI.BTHHX 4418, Ha6aan.aqKo npoJJ;ajHBX 1172, MalliBHCl<HX 59, MJber<apCKHX H CBpapCKBX 126, CTO'fapCJ<HX H
naW!ha'JKHX 197, BHHapCKHX 62, )f{HTapCJ<HX 28, pHđapCI<HX 28, yn.apCKHX
29, aaBaTCI<RX B paJI.HB'JKHX 92, eneKTpH'fHHX 47, cTaM6eaux H rpaljeauuapcKax 81, aJI.paacraenux 6 t, arpapHHX sajeJI.HBJ:(a I<ao aaJ.J;pyre 503, paaHBx 126, peSBSH]CKHX CaBeaa H DOTCaBeaa 30, cpeJI.HilllbHX 1a OKPY»<HHX
aaApyra t8 .
Ctalbe nowraHCKe lliTeJJ;BOBH~e
KpajeM anpBny o. r. ooKaaano je: Aa
je 'feKoSHH npoMer npeMamao 5.300
MB/l. JJ;ĐIIapa; Aa je ctatt.e ynora HaHOCH/JO 792.12 MB/l. Malbe Sa 55.99
HO Y npeTXOJJ;HOM Mjece~y. nopaCTaO
je 6poj qeKOBHBX pa'fyHa. noaehaH je
wreJI.HH opoMer 01.1; 244.91 MH/l. I<pajeM
Mapra Ha MH/l . 253.04. Oraopenax
WTeJI.HBX J<lhB)f(HJ:(a HMa 144.371, aa
3 629 BH We HO y paHBjeM MjeCe(.\y.
Y MHHHCT. noJhoDpRBpeAe cnpeMa
ce MaTepajan aa HaMjeHe u JI.Onyne
DpaBHJJHHI<Y O npOHBBOJJ;IhB, yaoay H
npoMery Bjewraqr<BX ijyđpuaa, aa
aapaJJ.y opaaunaaKa aa Haapwelbe
aaKona o cya6ujalby đ&JbHHX, đonecTH
u mTeToqoHa.
Jiamu Topoa
ToAop a 13eHKo, JJ.Ba Mna.u.a werpra, nponaaHnH jeJI.HOK JIIBMO BpT y
ceny.
'rne aenHKora Kyo yea l" peqe ToJI. Op.
"na WTO ce TOMY 'IYJI.BW l" OArOBOpli My xaanHwa 13eHJ<o. ,ja caM
Her.a.je BH.IJ.BO I<ynyc MHoro Beha Herona je napoxoaa Kyka".
"YI ja CaM WTOWTa BBABO y CBHjety", naro te MllaAH KOTnap Tonop.
JeJI.HOM caM noMarao neKoMe Majctopy
rpaJJ.BTH KOTao setio OJI. one JU>KBe
TaMo rope".
"no 13ory 6paTe, a 'ieMy Taj roneMH KOTao? ·' IUl~tKne y 'iYAY Beai<o.
",l,a ce y tt.eMy r<yxa oaaj tsoj
Kynyc", OABlliTB My To.u.op.
~~!lml!§l~l!§l~l~!lmli!lilrnli@n~
Jesam li poslao
pretpla tu1
se ls~
kad
ljubi
čtli
s
pono
njih
nje. A
će
103.
Br.
102~103.
»GLAS«
Misli jednog našeg seljaka o privrednoj krizi
Dok ovako stvari stoje kod nas
na sjeveru Primorske banovine ne
treba se nadati boljitku.
Svaki dan uslovi za život postaju
teži. Svakim danom je narod za hiljadu dinara više zadužen, a Izlaska
nema. Masline su se posulile. Vinogradi su postall potpuno nerentabllni.
Zadruge nemamo. Novaca nemamo.
Od sviju pak najviše je pogođen onaj,
koji nam je uvijek u svemu prednja~
čio. To je naš varoški mali posjednlk.
Sjećamo se pred 30 40 godina,
kad je žiloždera upropastlla stare vinograde, mi smo onda imali moćnoga
varoškoga posjednlka. On je Iz Francuske dobavio amerikansku podlogu
on je dobio navrtače, on te stvorio
rasadnike. Ml smo seljaci od njega
učili, kako treba raditi na obnovi vi·
nograda, našeg i onda i danas jedinog.
za življenje. Na njegovim leđima su
se iaprobale sve vrste loza. Tek onda,
kad se pokazalo koja vrsta najbolje
ljubi nalu zemlju, mi smo seljaci poče li saditi, a oni su onda svoje loze
ponovno morati guliti. Ml smo od
njih naučili polljevanje i sumporavanje. A danas? Ko će nam kazati, ko
će nas uputiti, od koga ćemo naučiti,
lto treba početi raditi na mjesto nerentabilnoga vinograda? Kako treba
raditi?
Varoški posjednlk danas je najbjedniji i nafs'romašnlji, a on pismen,
jedini bi moeao da se nečemu dovine.
Ml seljaci i da možemo i da hoćemo,
da u ndto drugo krenemo - ne
znamo.
Poljoprivrednog učitelja čujemo i
vidimo jedan put u pet godina, i to
u kakovoj krčmici pokraj puta, na
domaku željezničke pruge ili autobusne stanice. A da ih ima koliko i nZelenaša", opet nam to ne bi koristilo,
jer ml niita naučiti nemožemo iz njegovog pričanja. A i da možemo, teško
bl se iko usudio početi, a da ne zna
kako će ispasti. Mi seljaci treba da
praktično naučimo i treba da se uvjerimo u korisnost, pak da sami poč
nemo.
Tu skoro sam bio u gradu. Zg
ručkom u krčmi bilo nas je desetina
ljudi; neki došli da se jave sudu radi
agrara, pak jedan jedini izvadio če
stice, a ostali se vratili kući, jer kažu:
Volimo da se zemlja zove kao i do
sad, nego da nam vjerovnik na dražbi
proda, kad se prozove naša. Volim
gospodaru davati dohodak, jednu
trećinu, nego na zemlju plaćati porez.
Ako rodi - ima i za me l za njega
više, ako ne rodi - ne rodi ni za
mene ni za njiga, ali se ja ne staram
za porez. Ako imam, kupim moj dio
galice l sumpora pa polijevam koliko
treba, ako nemam, pohjem s onim,
!to ml vlasnik zemlje dao, pa Bog te
veselio. Zemlju da kupujem, a od nlkud dinara prebitog.
Eto traži(j) sam zajam kod Privllegovane Banke, zalot.fo sam l zemlju i
kuću i kućištE", a dalo ml 12.000 Din.
Sad niti sam platio banku, niti se
odužio trgovcu. Sad sam na tri mjesta
dužan.
Kad sam čuo ov J, a sabo sam u
varaj uprav zato, što sam htio i ja
da dignem zajam kod Piivilegovane
Banke, otišao sam kod prijatelja da se
raspltam, i evo ito mi reče: , Učiniš
molbu i pošalješ za procienu, već
prama tome koliki zajam tražiš, n. pr.
ako traži! od t O - do 25.000 Dln,
onda polalješ Din. 200. - Da sastaviš
molbu l prilofiš sve što treba (i ako
Sud sve čini mukte) opet treba jol
Din. 50 - za tro!ak onome, ko tl
izvadl čestice i napile molbu. Zatim
podvoz treba platiti procjenllačkom
odboru. Taj odbor Ima da kaže, sa
čim se baviš, kakvog si karaktera,
jesi ll parničar, koliko imaš uknjiženog duga, koliko letećeg itd. Što je
najglavnije iz čega se ~astoji Imanje,
kolilco vinograda, pašnjaka, oranica
ltd., te koliko u svakom slučaju vrijedi založeno imanje. To znači, koliko
bi se u svakom slučaju pa i tome da
se imanje na dražbi proda, koliko bl se za nj uhvatilo. Sad - da
bome, da ocjenlvački odbor ne
mole da ocijeni pravu vrijednost
imanja, jer mora da vodi računa o
onome "u svakom slučaju". Tako
ocjenjivački odbor na r r. imanje, koje
stvarno vrijedi 200.000 Din. ocijeni da
,,u svakom alučaju ' vrijedi recimo
Din. 120 000. Banka onda na takovu
podlogu odobrava od 10-13.000 Din.
Dakle jedva trinaesti dio od vrijednosti
imanja ,,u svakom slučaju •
Kad sam sve ovo čuo l kad sam
se uvjerio, da su l,ud! koji vrijede
dva puta koliko ja, dobili tek neku
sitnicu, a da im samo suđe u podrumu toliko vrijedi, odustah od mislt i
vratih se ja kući.
Kako bilo da bilo, ovakav rad
Privllegovane banke ne može pomoći.
Nju je d· ža va ustanovila sa ciljem da
spasi, da otkupi maloga posjednlka,
pa i velikog, a naročito tetaka od
zelenaša i privatnih banaka. Njezina
je dužnost, da nastoji u svakom pojedinom slučaju da pomogne da se
posjednik i zemljoradnik pomogne l
podigne. Njezina pomoć treba da
bude takova, da postigne svrhu, zbog
koje je osnovana, a to je: da jeftinim,
brzim i obilatim kreditom do skrajne
1
11
granice pokrića podupre posjedn fKa i
zemljoradnika.
Banka bi bolje učinila da uopšte
ne odobri kred ita zajmotražlocu, ako
mu neće da dade bar toliko koliko j e
duian, pa da dugove plati.
Kad bi posjednik varošanin i seljak stvarno mogao da dođe lako i
brzo do obilatog dtJgoročnog kredtta,
sa sigurnošću se može tvrditi, da bi
se ekonomsko stanje, koje je danas
očajno, u par godina popravilo, jer bi
varoški posjednlk, keji je i pismeniji
i kulturniji, počeo da podiže upropašćene maslinjake, sa boljim i rodnijim vrstama, počeo bi da svoje
vinograde pretvara u vrtove, voćnjake,
afijonska polja ili ružina polja, a mi
bl seljani od njih uzorno učili i najbolje sjeme i palicu od njih dobili, pa
bi l mi naše zemlje, prama njihovom
uzoru, sijali i sadili i tada nam ne bi
bila zemlja na teret kao danas. Ž·ta
koliko usiješ toliko požnješ. Duvan
nam je zabranilo saditi. Dok maslina
naraste za plod , treba 15 godina. Iz
vinograda ne može se sa današnj im
niskim cijenama Izbiti nl toliko da
.kupiš soll, a kamo li za prehranu,
odjeću, obuću i kinin. (Jer i kinin je
naš kruh svakodnevni).
Ko je god tražio zajam kod Pcivilegovane B:mke, nije ga tražio od
sile, već od pot ebe, pa bl trebalo,
da Banka pregleda molbe i da svakome, ko ima pokriće, odobri izvjesnu
svotu naknadno, i to ne trinaesti dio
procjenjenog iznosa, već svu trećinu .
Ako banka ne vjeruje, da su procjene
od procjenllačkog odbora s~vjesno
provedene, neka nađe načina da se o
tome uvjeri pa makar to bilo skopčano i sa troškom za zajmotražloca.
Jer 'je bolje da zajmotražloc potroši
još Dln. 500 više, nego da Izgubi
uop~te sav krediit, a Ipak ostan e duian na !rl mjeseca.
Uvjeren sam da nije krlvica do
svih onih, koji su do sada već dobili
kredite, bilo od Hip otekarne bil o od
Privilegovane, a koji već u prvoj godini neredovito ill nikako ne odgovara
obavezi - otplatom, - već da je
krivica u tom e, što nijesu dobili toliko ,
koliko im je bilo potrebno da svo je
po slove urede, kako su htjeli i mislili
kad su kredit pitali.
Naš narod kao nijedan na svijetu,
ljubi svoje ognjište, pa kakovo - da
je. Ljubi svoju zemlju, svoju oranicu,
svoj vlnogradić, svoj kamenjar. Nema
toga novca, za koji bi on pregorio.
Zato je zemlja kod nas skupa. U nerodnim godinama on umire od gladi,
ali zemlje ne prodaje. Hoće da se
zaduži, all zašto? Da zemlje prikupi
ill da prerani nejač, jer je uvjeren,
kad odranl tu nejač, da će sa njim
zajedno i posljednju · unču snage u
nju uložiti, svaki zalogaj od usta ukinuti, da je otkupi i otplati.
Ni od hiljade jedan neće ostati
u Americi lli gdje bilo, kamo je na
zaradu otišao, a da se kući svojoj ne
povrati, a tako isto l da zaradu u što
drugo uloži osim u zemlju u svome
selu.
U cijelom svijetu, pa i u našoj
državi je ,. kriza " ali kao što je kod
nas to nlgdj2 nema, jer i od krize
do krize ima kolosalne razlike. Dok
onaj u Sremu, Banatu i drugdje ne
može da pokraj svoje pšenice umre
od gladi, dotle mi umiremo uz nale
pune bačve vina.
Ako naša zemlja ne može da dađe
po kvalitetu duhan, jednak makedonskom l hercegovačkom, · pa nam se
zato brani sadnja duhana, neka se
zabrani sadnja vinograda u svim krajevima na!e države, gdje zemlja ne
daje kvalitet našeg vina, ili pak neka
se i nama dozvoli ponovo sadnja
duhana kao i ranije.
Neka nam se dadu obilat! krediti,
kad dajemo pokriće, da se otkupima
od zelenaša l banaka, da uzmognemo
sa čime promj enuti kulturu na našim
zemljama, da možemo smanjiti kulturu
nerentabilnog vinograda.
Ne pitamo darovštlna, već zajam
da se ne potucamo po svijetu, da
našim znojem ne zalijevamo pustare
Južne Amerike i nj th našim žuljima
plodnim činimo, a naša pitoma, naša
pra-pradjedovina da u ledini lež i! Mi
smo i radišni l šted[šni, hoćemo o
svom trudu na svoj j grudi u svojoj
slobodnoj narodnoj državi da poš1eno
preživimo, bez ikakovih zahtjeva, jer
mi smo zadovoljni, kad nijesmo
gladni - suhe nezačinjene i nepololjene pure.
Glavna zadruga za poljopriv.
kredit
Straua 5.
7,6 dl. din. u god. 1930; ulozi na
štednju od 3 3.462 na 1,5 mi l. di n. i
rezervni fondovi od 1,3 mi l. na 2,7
miJ . din. za isti period vremena.
Na če lu cjelokupnog kreditnog
zadrugarstva stoji Glavna zadruga za
pol joprivredni kredi t u Beograd u, č ija
vlastita sredstva iznose 941.093 din.
(1929 god. 177.852) Znači uku pni iznos sopstvenih svi h za druga (mjesnih ,
obJasnih i glavne) iznosi 49,755.093
(za 24,6 mil. više no u god . 1928}.
Glavni kredito r svih ovih zadruga
je Agrama priv. banka, koja je do
kraja 1930 god. odobrila zadrugarima
ovog saveza, zajedno sa kreditima
bivše Direkcije za poljoprivredne
kredite 288,009.270 din ., a svim
ostalim savezima 50,950,904 din. Od
ovoga stvarno je naplaćeno preko
ovih zadruga 264,558.904, a preko
drugih saveza 49,336,838 din. Kad se
odbiju otplate učinjene do kraja
1930 god . onda stvarno dugovanje
ovih zadruga Agrarnoj banci iznosi
219,21 3.855, a dugovanje ostalih sa~
veza 34, 185.205 din.
KoHdJepeHUHia 3aAPYra 3aAPY>KHe
MarHue y CnnHTY
Ha KOH!lJepeliQHjH npeTCTaBHHKa
CBHX aa]lpyra, yqnal:beHBX KO/l. 3aJlPY»<He Mar~e y CrrnHry, JlOHeceHa
je oBa peaonyQHja :
1 Jl.a ce Hil ITO KOjH Ha'fBH He
npOJlY»<H pol< aa cno6oAHY npo]lajy
BHHa OJl JIOBHHX xe6pH]la, KaO H ll.a
ce Bdi ca]la yKHHe Basoaaa npe.MBja
Ha ro BHHO, Kai<o HHaqe B nponBcyje
npaBBJIRHK O HBBOBHOj npeMHjH;
2 ll.a ce yi<HHe Jlp»<aBRa B 6aHoBHHCKa TpowapHHa Ha BBHO, a ODUlfHRCI<a CBell.e Ha .MHHHMYM ;
3 Aa ce BBHO H rpo>Idje ea DpBM.opja OJlpeJl.H jolll RH»<a »<eJbea. rapB!lJa ;
4 ]la ce y QHJby nosehal:ba aasosa
BHHa HBB03Ha npeM.Hja OOBBCH B Be}l(e
aa cranaH poJ< H Aa ce yae]le npe.Maja
Ha BHRCI<y KBaCBHY;
5 Jl.a ce aa6paHlt npoaBBOJll:ba JIHI<epa HB »<ecre, a ll.OBBOJIH HCKJbY'IBBO
HB BHHCI<Of ll.eCTBJiaTa ;
6 Aa ce na6aBI<e BBHa aa sojci<y
y HpBOM peJl.y Bprne OJl BHHOrpaJl.apCKHX aa]lpyra y DpHM.opjy ;
7 ]la ce BOTHpajy ll0Tpe6HB Kpe]lHTB
aa ecpeKTHO H crporo cnpoBoljelbe
aaKona o BHHY H l:berosor npaBBJIHHI<a ;
8 ]la ce OJlpe]lđe aaKoHa o cya6Hjal:by cKynohe aajcrpO)I(Hje npHMjel:byje H Ha nperjepaae QHjeHe BHHY y
jaBHBM. JIOKaJIHMa, H
9 ]la ce nosehajy HaM.eTH Ha cpađpB I<OBaHa đeaam<OxonHa nuha, a ]la
ce 6eaani<OJIHa naha OJl coKoBa rpo»<lj a H Jlpyror sob a nornyHo ocno6o~t.e
rpo wapH He.
Iz izvještaja, koji je Glavna zadruga za polj oprivredn i kredit u BeoBpaTHWI<OB~H, 19. anpana
gradu dala o svom radu u prošloj
AaHa 19 nporn;wr MjeceQa yMpo
godini, vadimo ove podatke :
je, y roJl. 73 »<Hsor a, Tooop Ypy KaRoKrajem prošle godine bilo je JleMufi. 3 6or csoje qecrarocrH, apeJlmjesnih zadruga 1.454 (u 1929 g. 1280), noke H pasyMa, OH je y»<naao BeJIHKB
a broj se č l a no va popeo na 100 hi- yrnell. y cBoM ceny. Oil. fbera ce je
JI\OfJIO 'IYTH Call\0 na.MeTBa pajeq H
ljada (Jrema 74.2 1 u god. 192 ). Iz· MOrJIH Cy Ce Blt/l.HTH CaMO /l.OđpB npHnos u p l aće nih udj ela kod sv1h mjes- Mjeo H rn re~t.lbe H Ko pocnor pa]la. 3 aro
nih zad ruga penje se od 3,2 mil. u je -OH 6HO He CaMO Y'fHTl'Jb CBOjBM.
1928 g . na 15,9 mil, din . u 1930 ; CHHOBHM.8, KOj H Cy DOWnlol n,erOBHM
stalna šted nj a od 449,993 din. na nyr eM, Hero H npRM]ep aa y rn e~t.al:b e
caai<OM, I<oja je »<enoo, ]la MY )I(BBOT
10,4 mil. dm., d ,e č ija žtednja o 1, 1 đyll.e qecTDT H I<OpHCTaH. DpeKo ABamil. na 8 7 mil. i rezervni fondovi ,necer roJlBHa rnasap csor cena, Tood 304,332 din . na 1,8 mil. za ist naKo B T~TOp CBoje Qpi<Be, OH je
yBBjei< 6uo ua Mjecry, na Koj e ra je
period .
Sve su gornje mjesne zadruge noaliBana Ha~ROHann a JlY»<tJ OCT.
f..\Bjl'JIO Cl'J!O HCIIpaTDJIO je To1J.Opa
grupi sane u šest obJasnih zadrUJtl sa
JlO rp o6a H Hawno
Ypyi<ana-JleMnta
sjedištem u Beogradu. Zagrebu, Splitu, ce je Ha ]latn.
Saraje vu, Skoplju i Ću p riji . Uplaćeni
1--beMy ajeqaa yc nu.Mena, a l:berosoj
udjeli ovih obJasnih zadruga popeli ]ljeQH nawe cay'felllfie y l:buxosoj
su se od 1,8 mil. iz god. 1928 na >.I<aJIOCTB l
•. L A S •
Strana 6.
VAŽNO!
ll....
v
Broj 102-1 03.
ugo acnu otplatu.
Na
.,.
VAŽNO!
Pruža se prilika svakome, da se uz vrlo povoljne dugoročne otplatne
uvjete opskrbi sa odjevnim predmetima kao : muškim i ženskim štofom,
svilom, platnom, zefiri i ostalom manifakturnom robom kod "Centrale"
trg. manifakture Zagreb. Zastupnik za Šibenik VLADO FERKIĆ, ulica
Matije Gubca, kuća Skarica. Na poziv dolazi u kuću bez obaveza na
k.upnju.
v
no3JJ;paB oaTalhOHY XI nernaJJ;JijCI<Or nyi<a
"I<apaljoplja" npu AOJiaci<y y Es;ui<osau;
Oj p,anopn rycnc janopone !
Annuo nn je n ocny waTn 6nno,
j yTpOC paHO y 30py pyMCIIy,
!{aKo 6 njena KJHJKOnawc nuna,
Bcne6nTa BIICOKe nnamme.
l<mi'IC anna usa cnera rnaca,
l<nn <Je anna wTo je rpno cny»m :
. Bnaro BaMa JWCTII CTojanone!
Bnaro BaMa KOCTII CMnJbaiwlia!
J1f Manora Mo'I HnyHa ByKa l
J1f OCTannx KOTapCKIIX jy HaKa,
WTo aa l<oTap Mp' jecTe 11 nap,ocTe l
Cap, MO>K eTe no'luBaTJ. MrtpHO,
MnpHO nje'I HU Ca HaK 6opannTl1 1
Bea 6ojaann aa Barn e l<oTape l
0'111HCKO ce cpu,e no6piinyno
BpmKHO cpu,e uawer p,u'IHOr !{ ~ aJha,
Hawer p,n'IHOr l{paJba A n eKcaHp,pa,
Koje mapKO aa cny p,jeu,y 6IIje,
Buje )J(Sp!<o aa cnaKor jep,HaKo,
Op; Tpn rna na na p;o 'Eea~en nje !
J1f aa aaw ce l<oTap no6punyo,
no6pnnyo 6puroM POAIITCJbCKOM,
Ka Ko te BaM o'lynaTn l<oTape.
Eao nMa Tpn rop,nne p,ana,
fpap;n l{paJby aa nojcKy KacapH y,
Y BeHKOBJ.J,Y MjecTy nnTOMon~e,
Y BeHKonu,y cpu,y op; l<oTapa
fpap,u l{paJby Tpu rop,nne p,a11a,
Tpn rop,nHe ea TpncTa MajcTo1a,
CnaKOr AB HKa OA j)'Tpa AO MpaKa l
l{acapHa je cKopo p,onpwena,
J].oapwena cnn Ha rpa~ea nH a,
fpa~enHH a '!YAO HB CBujeTy
no KpSCOTII U nO aenll'IUHII l
Aj KBKBB je n KOJl UKa nn je l
Anan joj cc Mano n nen nr<o,
l{ojn ru~ep ynoKpajrbe npo~c,
Bome, p,parn, xaana Tll Ha p,apy !
Op,ronapa arpap,a rocnop,apy l
Onp,je Blfna Mano op,ax nyna,
na je aneT p,nnuo noKn nKHyna :
. CneTe i{OCTII, nO'IliBBjTe MUp liO l
J].aHaC CTnme y BCRKOnau, nojCKB,
J].ocTojHn BaM np,y aaMj enuu.n,
l<ojn iic BaM 'lynaTn i{onpe.
J!fp,e nojcKa jep;aHaecTor ny Ka,
!{oja UOCII OHO cnanHO liM e,
U,njenoMe noaHaTo cn njeTy,
no lbCfOBOj cnaBH n j y HaWTny l
Hocu liMe nana TOnoncr<ora,
i{apa~op~a Bo>Kp,a 6e(.MpTnora l
J!fa 'lilje je CTpBXOTHC Ky6ype,
npaa IJC!<pa CIIHyna CBnjeTna,
J].a'Hawibe llaM cpehc n cno6op,e!
Jl.n <IHO llMe, P,II'IHB H.OCil nojC I<B,
XepojcKora jep,aHaecTor nyKa.
To My nMe p,omu<yje p,nnno,
no IbcroaoM roneMOM jy naw Tny,
J1f lberOBOM )I<Bpi<OM pOP,OJby6Jby,
j ep je cayp,' Ha CJJBI<OMe /IICrp,aHy,
3a nynnjex wecT rop,nHa p,aHa,
CaaKor p,aua n cnaKora 'laca,
CMpT y O'l i! jyHa'IJ<JJ rnep,ao l
Bnno 6paHeh Mnny OTaf)6nHy,
Bnno 6pally na poncTaa aap,elln
J!fnn raaehn an6anci<Y ronroTy.
noKSBO je U111p01(0MC CBnjeTy,
KaKo njepnn CIIIILJ.I! paAO rnuy,
3a caor l{paJba JI aa OTBJ,l61111Y l
A p,o!Je nu oneT 6op6e spnjeMe,
noaose nu l<paJb n 0Tav6uHa,
J1f r<yu.tre nu •ra caK AB cc rune,
H a 6p31!11J(Y MIIJ1e OTSJ) GIIIIC,
Cuuoun he l{apal;op lja nyi<a,
J].n'IHB cmu<a cnaaHnjer npep,ai<a,
J!fCTIIM >J<3pOM ll JICTIIM jynaUITBO,'o\ 1
J].o aap,Iber ce 6opnT Aaxa cnora,
JeAaH aa ene, a cn n aa jep,nora l
Csu narn HyT JeAan p,o Apyrora,
e
oral{ HB AMepAJ<e y O'Hi DO'ieTI<a para, OCTaBHO je DOCll Hje Mano AaHa
csojy I<yhy H Aieu,y, Aa OAe y paT, na
I<or ce je noapaTHO, J<aA MY je 6no
H e yaMaJ<HYT jep,au op, p;pyrora l
Ta Ko je T<'JI.Op MeJI.HH OJI.paKOHau..
BeHKOnau. je paw npu o pyKe,
crao 6ea ona.
C lbfiM can !{OTap /1.0 Clllbera MOpa,
LU upJI pyr<e r<pwHa ByKOBnu.a,
Ceno 6j ennH~ HMano je H HMa
YI nop,ropjc ncnop, Bene6JITB.
un<nny. 0Ha je pali,Bna, H aKo je '!ecro
Cne -ro cr<yna 11 cpu,et;~ n p,ywo.11,
6.wna aaraopeHa. ToAOP MeAHli Haje
C11ojy nojcKy y aarpJbaj np11~1a,
uwao y wKony, jep je fberoBa Kyfia
)'l u,jennlla y 'leno jyHB'IKO,
6ana ua ocaMB, yJI.aJbella OA cena H
!{aa MBj i<B n o6jep,lllfl(8 CJIIIB l
Cae TO CI<y na, Mano JI nen nKo,
BUrne OA 4 J<nM, 1{0JlHKO ce aai<OHOM
Pap,oc11nu.oM cyaoM Ha O'I IJMa,
OApe~yje aa o6aaeay noxaljal-ba ocA C IIH OĐJbOM Jby6aau OP,BH0 1
HOBHe IDKone. Y1 OBJI.]e ce HMa DOTBp)J.a
3axaaJbyje CBOMe P,li 'I IJOM l{paJby
jeAHe BCTHHe, KOjy CMO MH BHWe nyra
H a O'IIIHCJ<Oj 6p11311 ll CTapa iby.
HaHOCIInH y OBOMe nHCTy, Aa Cy HaWa
Bemwoau, Ile u csa OKonnu.a
Xpa6 poM csojoM IJ.I!'IJITn ce nojcKoM,
cena raKo nocrasJbeHa, )J.a aa MHora
!{o npoJbefie 'F.>yp~esnjeM p,aHOM l
RH]e JI.OBOJbHa no jeJI.Ha WKOna, H Aa
!{o nepunoj CMIIJbCM ll 60CIIJbCM l
sehR 6poj o)J.jenetba, J<aA cy cMjemreHa
J1f KO nayH CBOjnM KpSCHIIM nepjeM l
Y JeAFIOj arpa)J.H, Helle 1>\0BH pĐjelDHTH
jep CBII P,06po BH3AY ll noaHap,y,
npocajek&Bal-ba
npo6neMo
I<pynHH
3nap,y p,o6po 11 noanap,y p,naH o :
AKO Jl ll ce CBMO KO ycyp, n
cena.
J].a aarpu3e Kpajn'laK l<onpa,
JeJI.BHaU, y ou.a, I<OjR HeMa AOCTa
Taj he p,o caor ynaMTIITII s njeKa,
aeMJbe, Aa ux npexpaHH, ToAOP MeAHH
Y naMTUTn KO je p,ecna pyKa,
y Dpse JI.aHe ranujauci<e oi<yna~oje
J].ecua pyKa l{apa~op~a nyJ<a l
OAnaaR OA Kyhe, Aa CTBOpH ce6H )f(HCa onnM je anna aaspwnna,
BOT, ROCehH C060M jeJI.BHO, illTO je
CseTHjeM ce !{ocTOM onpocTnna ,
n a ce BllH Y y apa'IHY BIICIIHy .
HMao, a ro je 6Hcrpuua, 1< joM ra je
l<oMap,aHTe .l<ap a~op~esa nyKa"
n npopoJI.a o6JI.apuna. OH ~onasa Y
flyJ<nli 'f.>op);e P,IIKO OP, jyHaKa
Capajeao, )f(eJbaR 11.a cryna y »<aHJ1f OCT8J111 xpa6p n O(jllJll,Upn,
Aapci<y cny»<6y. 0JI.6Aj~H, jep HenHOqlllu.npM 11 n op;ocp nf..\npn
J1f sojH IIf..\11, necena BaM MajKa l
cMeH, oAnaan Ha ceaoHCKH pa~ JI.a ce
Cse Bac CI<y na, ea najaeliuM >KapoM,
aRMOM sparn csojoj I<yiiu, Koja MY
n oap,paaJbajy rycne jaaopose,
He MO)f(e JI.aTil ycnose aa )f(HBOT, a
J1f any BaM njecMy nocoehyjy,
Hli KaKO aa pailBHjal-be Oil e BpHjt'JI.HOJ].ajyhn BaM TBpp,o o6efialhe :
CTH, J<O]y je OJI. npHpO)J.e A06HO.
AKo •<ap,a ca6Jby nonap,nTe
CaA nonaaH apHjeMe, y ~<oMe he
Itl jyHa'rKy 6op6y nonep,eTe,
Aa lie Bawa AJena onjenaTn,
ToAOP npecrarB 6HTH nenaclleB, a
t{ao WTO cy onjeoane AHBIIO,
nocrara ano'iHHau. u paasajara ce
Cnaona p,jena Bawnjex npep,aJ<a
ano'iHHa~ JJ.O creaesa senui<e oDaCHOC KOj i!MB Ce P,ll'lll OTSJ,l6111J B,
Vl3HIDaBWil Ha paTHOr TanHjaBcru.
Kao wTo ce aep,po u e6o P,H'IIJ,
Ycpep, 11011n an njeap,aMa cjajiniM.
CKOf aaTBOpa, y KOjH je 6Ro JI.OBeAeH,
Y BenKosu,y, 16. anpuna 1931. roA.
jep je !4Mao opy)l<ja . oR Mano aaTBM
Cnjesao H ya rycne OTn jeaao ll,ywan
ynaau y raMHB~e Ws6eHH'ii<Or cyJI.a,
Bucnac, y'l nTCJb y n e11SJ1jn u onwT nH CJW jep j e y'iHHHO npBa KpHBH'iHa JI.jena.
npucjcp,HII K npn p,onacKy Xl newap, ny Ka
Ty je đuna wJ<ona, y KOjoj ce oH
" l<apa);opl_ja".
Hay'iBO 'IHTaTH H DHC3TH. Do pBje'iHMa, y6j eAJbBBBM, J<oje je MeJI.Rk
liaroaopHo npeA aaJ<Iby'lefbe nperpeca,
Cyte~e
Oocm!je npeTpeca, J(njH j e Tpajao y TOj ce je lDI<OllB OH CaMO TvM A06py
ABHje nyne c eAM H~e, ya uea anaMheuo nayqno. !{aJI. je no6jerao ua raMHB~a
na rajancraen Ha'iHH, J<ojo HHje xruo
eurcpecoaa~be Wa 6eHHI<a u cjeaepue
OTI<pHTH, y tbeMy ce DOI<38ana ano"'BAaJJ Ma~Hj e, npornarneua je npecyAa
BaJ<nOHOCT y !DHpHHB, KOja Ce
Ha'!J<a
TOAOPY MeAHhy. 3a aenHI<H 6poj
aana8HTH y paHHjeM CTaMOrna
HAje
je ua npeJ<o
ocy~eu
ano~uHcrasa
HenHCMeHGCTH. Y1Ma HeJherose
fbY
150 rOAHHa po6nje, a aa y6ojcrso
JeAHOr »<aHAapa ocy ~eH je Ha cMpTHY cpernyKa y cyll.6HIIH ToAopa MeAHHa l
.1-beroae npae I<opaKe, I<oje je noI<aaH y ajewafbeM.
norpe6a )f(HBOTa I< ~RJbY aall.0sena
.
Y1 aKo cy I<pHBHu,e ToAopa Meli,HnomreHe cnym6e »<aHAapci<e,
6ujafba
ha JIHYil e, no J<< j !iMa je tbeMy cylj eu o
lberosa HenHcMeHocr, aa I<ojy
je
o.Mena
1ma1< cy na nperpecy HaHu.JnH na
CBjeTnOCT HaBjeCHH MOMeHTH, I<Ojil oH 11uje 6Ho I<pHB. Ao~uuje tberose
HMajy aurne nero ll H'lliO, HMajy HeJ<o J<OpaJ<e, O xajllY'H<OM DO ropa XOAHTH
H BpaT nOMHTH, y'iBpCTHna je npHHYAwHp e aua'leu, e, csaKaJ<o >l(anocno.
110 CTC'!ena DHCMCHOCT. 0Ha je To)J.opy
Po~eH ro)J.. 1901, y cen y 6jen1w u
enuhy nocnymona, ]J.a 6yAe na>Kau
M
oouJTHne l{BcTatbCJ<e, ToAOP MeJJ.Hk
)f(aHJ{ap n Aa noMohy re na)I(H csplll~je HMaO pOAHTCJbCI<Or llall,aOpa HaA
C060.M H nuje H8y~HO OCIIOBne lDKOnC. wasa paa6ojH H!DTBa. Olia je 1nera
HeHManwnma orjepana je tberoaor AOBena, Aa OAYBMe >KHBOT jeJI.HOMe
UCTHHCI<OMe )l(alf]J.apy.
o~a y AMepni<y. Bparnswo My ce
Tonopy MenHty
u
l{pBBH~e Toll.opa Me].(oha 1-beroae
cy nB'iHe, anu aaro onaK I<paj, y ,
I<O.Me Ce je OH pO)J.HO H y KOM je
rpajemao, MO»<e y lberoBoM HecpernyJ<y BBJI.jerH je)J.aH AHO ce6e H csoje
cy].(6BHe. Cena ror I<paja uno seMajy
WKOna, a )f(ene HX BMaTH, BnB Be
].(06Hjajy OHOnlfi<O, J<OnHKO 60 HX
Mapana oMaru. 1-boxosa nenpocsjeiieuocr, npao uaaop aana, J<oja re
I<a»ohasajy cMpTH-OM J<aaHOM, po6ajoJl
H aarsopoM, cya6oja ce o )J.aHac raJ<o,
].(a cell>aK osor I<paja, - caMo I<poa
mi<ony ano'iHH a, MO)f(e nocraro oncfAeH.
naSe g
mt ~ljen '
uzeo ~ ~
mo!e P.
naše n•
l privr
JABHE BAXBAnHOCTH
glu sa
Y HMe Y~BHJI>eHe o6nTeJI>B H OCTane po].(6ane ncJ<. Bnaj"'Kha jose noi<.
Creaana yBa)f(eHor n qecruror rpaljaRBHa HB YiMOTCI<Of, O].(ajeJl CBai<y
xsany o 6naro].(apHocr MojoM ].(paroM
06poB'IaHBMa 6ea paanHKe a)epe B
CTane)f(a J<OjB Ce ORaJ<C: DO CBOjHM
jaKo paaaajeHHM ocjehajoMa .xpornliaacJ<e na)f(fbe DneMeHHTBM noKaaame, re
BenH'I8HCTBeHO ea CBHMa DO'I3CTHM8
ucoparume Mprao rojena ELBxosor
Munor DOI<ojHBI<a - y'iBTeJba y BHnoBnajqoha Aymana Kojo
maBuMa HeHa].(HO H npepaoo DpeMBHY 30. IV.
Hapo'iBTY naK xsany a 6naronapnocr OJI.ajy o6poBa'iKOM oa'fennoJ<y
r. YpyJ<any, napoxy HosaKoaahy, l{py
Y1BH'ieBHhy, y'iBTeJby Allljlopeaatiy, rr.
Bacnerafi joca,
'IHHoBHH~HMa,
Aparaqeaah jepKy, nape].(HHKY l<yJ<oll>y
H MoJI,pBtiy bO)f(H, jep ce OBH Hapo'iHTO HCTaJ<OWe y CBojoj ycp].(BOCTB H
nneMeuarocra u cnpaM 6pahe noJ<ojHBKa, KOjH Ha TY)I(Hy BBjecT O C.MpTB
6paroBJbeBoj noxpJlnme y 06posal{ ].(a
caora 6para jom JeAHOM BH].(e lJ na
ra y Dp~rcycrsy caoMe npe].(aAY Marepa aeMJbH Ha ajeqou DO'JHHai<.
la!enja
!Ikim p
nact, d
l razvij
C'i
ZlCije,
la nj•,
sve dru
mt~u n
4(ep1
neće
i
potrebe
brzi, da
kleveta
l osjete
kom na~
kakav 1
našem p
Člnje, 0
uloge,
Jl.PArH~EBH~ HHKOnA
CBeWTeHIIK
Y )f(anocro aa ry6BTKOM namer
Henpe)f(aJbeHor o~a B ll)eAa
TOAOpa
ocjehaM ce AY>I(aH, ].(a ea 6pakoM
H poJJ,6HHOM aa6narOA3PifM CBUM3, !<Oj a uarneM noJ<ojHBKY yi<aaaiUe nocJbeAfbY na)f(tbY acDparuawa ra AO rpol5a.
6naroAapuM HaiUBM ~ođpllM csewre..
HH~HMa rr. nony BorAaHy a ooDy
Ao6poru, J<oju Do~o}RHJ<a
Yporny
onojawe, a r. ooDy Bor].(aHy 15naroAapuM tla nojeDHM puje'IHM8, C KOjOM
ce je Oil. noJ<ojuaJ<a Ha].( rpođoM oDpol:THo. Bnaroll.apHM r. yqoreJby, Koja
je ea IUI<OnCKOM AjeQOM, yBpCTaO
TY)f(Hy caxpany.
CsoMa, )lpara 6pako, xaana a on
Bora A06pa Dnaral
Y 6paTHWKOB~H1U, 26 anpana.
'BYPO YPYKAnO-nEMH'I\
NOV • ~T ' MP ARIJA NIKOLA ClKATO -
S BHN'K
ZulupDlk.
vau
drt•vau
UYod,tj
Dodjelu
koja
se
Dlšitn
Sa
rada l
sara dn
vaju

Download Report