Program teoretske obuke

1
PLAN I PROGRAM
TEORETSKOG DIJELA OBUKE KANDIDATA ZA VOZAČE MV.
Sadržaji tematskih cjelina i broj časova
1. Sadržaj programa za kategorije B, BE
1.1.Propisi u drumskom saobraćaju : izrazi, kategorije, vozila, uslovi za upravljanje
vozilom, sticanje osposobljavanja za kategorije/potkategorije B, BE, C1, C1E, C, CE
prava na upravljanje, obaveze i odgovornosti učesnika u saobraćaju;
1 čas
1.2.Ponašanje učesnika u saobraćaju : saobraćajna kultura, solidaran i human
međusobni odnos učesnika u saobraćaju, stavovi i navike, opreznost i pažnja u
saobraćaju, uočavanje saobraćajne situacije, procjena opasnosti saobraćajne situacije i
proces donošenja pravilne odluke, pravovremeno reagovanje, vrijeme reagovanja,
komunikacija između učesnika u saobraćaju, defanzivna vožnja, rizično ponašanje,
ponašanje kod prisustva alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, uticaj psihofizičkih
stanja i umora;
1 čas
1.3. Put kao faktor bezbjednosti : karakteristike različitih vrsta puteva, kolovoz i stanje
kolovoza, prijanjanje, sile koje djeluju na vozilo, razmak i procjena razmaka između vozila
u vožnji, zaustavni put vozila, put kočenja i put reagovanja, radovi na putu
1 čas
1.4. Znakovi u saobraćaju : saobraćajni znakovi, vrste, nazivi, značenje, saobraćajna
svjetla i svjetlosne oznake, oznake na kolovozu i drugim površinama, znaci koje daju
ovlaštena lica, zvučni i svjetlosni znaci, postupanje prema znakovima u saobraćaju;
1 čas
1.5. Uočavanje saobraćajnih uslova i situacije : uslovi vidljivosti, vremenske prilike,
opažanje i uočavanje saobraćajne situacije, percepcija, predviđanje, osmatranje iz vozila,
uočavanje promjene saobraćajnih uslova;
2 čas
1.6. Ostali učesnici u drumskom saobraćaju : posebni rizici vezani uz nedostatak
iskustva ostalih učesnika u saobraćaju, pješaci, obaveze vozača prema pješacima,
najugroženiji učesnici u saobraćaju, djeca, lica sa invaliditetom, biciklisti, vozači bicikla sa
motorom, novi vozači;
2 časa
2
1.7. Saobraćajna pravila : radnje vozilom u saobraćaju, uključivanje u saobraćaj i
procjena uključivanja u funkciji brzine i razmaka, kretanje vozila, brzina i procjena brzine
kretanja vozila, skretanje, propuštanje vozila i prednost prolaza, saobraćaj na raskrsnici,
upravljanje saobraćajem na raskrsnici, mimoilaženje, preticanje i obilaženje, zaustavljanje i
parkiranje, saobraćaj na prelazu puta preko željezničke pruge, saobraćaj na auto putu,
brzoj cesti i putu namijenjenom isključivo za saobraćaj motornih vozila, saobraćaj u tunelu,
vozila pod pratnjom i vozila s pravom prvenstva prolaza;
4 časa
1.8. Vozilo u funkciji bezbjednosti saobraćaja : dokumenti, osnove funkcionisanja
uređaja na vozilu, oprema vozila, vidljivost iz vozila, vozačka ogledala, instrument tabla u
vozilu, svjetlosno-signalni uređaji i upotreba, sigurnosni pojas i naslon za glavu, uređaj za
upravljanje, uređaj za zaustavljanje, vješanje, pneumatici, sigurnosni uređaji, vuča vozila,
prevoz tereta, prevoz lica, registracija i tehnički pregled, postupak u slučaju kvara na
vozilu, mjere kod napuštanja vozila, korištenje vozila u odnosu prema okolini, eko vožnja,
ekonomična vožnja, trovanje izduvnim plinovima;
2 časa
1.9. Vožnja u naselju ( gradu ) : put s jednosmjernim saobraćajem, vožnja putem s više
saobraćajnih traka, prestrojavanje, izbor saobraćajne trake, kružni tok saobraćaja, javni
gradski prevoz putnika, vožnja u koloni, zaustavljanje i parkiranje;
1 čas
1.10 Vožnja van naselja ( grada ) : uključivanje i isključivanje iz saobraćaja, razmak
između vozila, vožnja u koloni, preticanje i obilaženje, zaustavljanje, okretanje, vožnja
unazad, vožnja krivinama, vožnja na uzdužnom nagibu;
1 čas
1.11. Dužnosti u slučaju saobraćajne nezgode : obaveze, postupak, bezbjednosne
mjere;
1 čas
1.12 Vožnja u posebnim uslovima : smanjena vidljivost, noć, vremenski uslovi, kiša
magla, zimski uslovi, ograničenja saobraćaja;
1 čas
1.13. Provjera znanja-testiranje
2 časa
_____________________
ukupno:
20 časova
3
2. Sadržaj posebnog programa osposobljavanja kandidata za
kategorije/potkategorije C1E, C, CE
2.1. Specifičnosti vezane za konstrukciju i funkcionisanje motora i uređaja, zaštita protiv
smrzavanja, upotreba i funkcionisanje kočionog sistema, sistema za regulisanje brzine te
ABS sistema, tipovi upotreba- funkcionisanje, glavni dijelovi, korištenje i svakodnevno
održavanje sistema za spajanje vučnog i priključnog vozila, preventivno održavanje vozila;
1 čas
2.2. Tahograf, zapisni list, trajanje upravljanja vozilom, odmor vozača;
20 min
2.3. Propisi vezani za upotrebu opreme za ograničavanje brzine kretanja, pravilna
upotreba i održavanje pneumatika, te mjere kod skidanja i zamjene guma na vozilu;
25 min
2.4. Nosivost vozila, masa, ukupna masa, najveća dozvoljena masa, osovinsko
opterećenje;
25 min
2.5. Dimenzije vozila i ograničenje vidnog polja vezanog uz karakteristike vozila;
20 min
2.6. Prevoz tereta i lica, prevozna dokumentacija, odgovornost vozača, prevoz i isporuka
tereta u skladu sa propisanim uslovima;
20 min
2.7. Sigurnosni faktori vezani za prevoz tereta, vanredni prevoz, prevoz opasnih materija,
prevoz specijalnih tereta, označavanje vozila, oprema, kontrola tereta, različite vrste tereta,
utovar i istovar tereta i upotreba sredstava za utovar;
25 min
2.8. Provjera znanja
45 min
______________________
ukupno:
5 časova
Izvođač nastave
Nogo Božo,dipl.inž.saobraćaja
4
ZAKON
O OSNOVAMA BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BiH
SADRŽAJNE CJELINE
1. OSNOVNE ODREDBE
2. PUTEVI
3. SAOBRAĆAJNA PRAVILA
4. SAOBRAĆAJNI ZNACI
5. DUŽNOSTI U SLUČAJU SAOBRAĆAJNE NEZGODE
6. SPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILI AKTIVNOSTI NA PUTEVIMA
7. OGRANIČENJA SAOBRAĆAJA
8. VOZAČI
9. VOZOLA
10. POSEBNE MJERE BEZBJEDNOSTI
5
1. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom utvrđuju se:
- osnovni principi međusobnih odnoasa i ponašanja učesnika u saobraćaju i drugih
subjekata u saobraćaju,
- osnovni uslovi koje moraju da zadovolje putevi u pogledu bezbjednosti saobraćaja,
- vođenje centralnog registra vozača i vozila,
- pravila saobraćaja na putevima,
- sistem saobraćajnih znakova i znakova koja daju ovlaštena lica,
- dužnosti u slučaju saobraćajne nezgode,
- osposobljavanje kandidata za vozača,
- uslovi za sticanje prava na upravljanje motornim vozilom,
- polaganje vozačkih ispita,
- uslovi za uređaje i opremu vozila,
- osnovni uslovi koje moraju da zadovoljavaju vozila u saobraćaju,
- rad strukovnih organizacija u BiH,
- te druga pitanja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.
Član 2.
Organi BIH, entitetski i kantonalni organi i organi Brčko Distrikta, organi lokalne
samouprave i lokalne uprave u gradovima i opštinama obezbjediće sprovođenje ovog
zakona i iz svoje nadležnosti donosiće propise i preduzimaće druge potrebne mjere za
njegovo dosledno sprovođenje.
Član 3.
1) Učesnici u saobraćaju dužni su da poštuju odredbe ovog zakona i druge propise iz
oblasti bezbjednosti saobraćaja, razvijaju humane odnose među ljudima radi zaštite
zdravlja i života drugih lica, a naročito djece, invalida, starih i nemoćnih lica, i staraju se o
zaštiti životne sredine.
2) Učesnici u saobraćaju ne smiju da ometaju saobraćaj, oštećuju put, objekte i opremu
puta.
Član 4.
1) Putevi moraju da budu izgrađeni za bezbjedan saobraćaj a preduzeća koja održavaju
javne puteve moraju da ih održavaju tako da na njima u svim uslovima može da se odvija
bezbjedan i nesmetan saobraćaj.
6
2) Preduzeća i druge organizacije koje se brinu o putevima i održavaju ih dužni su da
organizuju i trajno kontrolišu stanje i održavanje javnih puteva, objekata, saobraćajne
signalizacije i opreme na putu radi bezbjednog i nesmetanog saobraćaja.
3) U slučaju pretrpljene štete uslijed neodgovarajućeg održavanja puteva povjerilac se
namiruje u skladu sa Zakonom o putevima.
Član 5.
Svi pravni subjekti koji obrazuju ili obučavaju kandidate za vozače motornih vozila dužni su
da izvode obuku na način koji će obezbjediti da kandidati nauče pravila saobraćaja i etiku u
saobraćaju, ovladaju tehniku upravljanja vozilom i steknu znanje i vještine potrebne za
bezbjedno učestvovanje u saobraćaju.
Član 6.
( Reguliše prava i obaveze fizičkih i pravnih lica koja se bave proizvodnjom i održavanjem
vozila i opreme vozila. )
Član 7.
Pretuzeća, ustanove, pravna i fizička lica, koji posjeduju vlastita vozila, dužni su da brinu o
tome da vozači njihovih vozila ispunjavaju zdrastvene i druge uslove za bezbjedno
upravljanje vozilom i da obezbjede da njihova vozila budu ispravna, te da imaju propisane
uređaje i opremu.
Član 8.
Saobraćaj na javnom putu može da se ograniči ili zabrani samo kada je to neophodno radi:
- sprečavanja ili otklanjanja opasnosti za učesnike u saobraćaju,
- sprečavanja oštećenja javnog puta,
- izvođenja radova na putu.
Član 9.
Definiše pojedine izraze koji se koriste u ovom zakonu.
7
2. P U T E V I
Ovim poglavljem definiše se pojam puta, šta pripada putu, podjela puteva, dimenzije profila
puta i pojaseva puta, šta se ne smije raditi i postavljati na putu i pored puta i dr.
Navodimo neke osnovne odredbe ovog poglavlja:
- Javni putevi se mogu pustiti u saobraćaj tek kada se ustanovi da ispuljavaju propisane
tehničke normative neophodne za bezbjednost saobraćaja u pogledu izvedbe puta,
objekata na putu i opreme puta,
- Javni putevi se dijele prema društvenom i privrednom značaju na:
- magistralne,
- regionalne,
- lokalne
- ulice u naseljenim mjestima.
- Šta čini javni put: ( šta mu pripada )
- donji i gornji stroj puta
- putni građevinski objekti ( mostovi, tuneli, nadvožnjaci, podvožnjaci,
vijadukti, i dr. )
- saobraćajni znakovi i oprema,
- za javne puteve izvan naselja, zemljišni pojas s obje strane puta širine
najmanje 1 m,
- vazdušni prostor iznad puta visine 7 m
- Javni putevi moraju da izdrže osovinsko opterećenje od 10 t.
- Lokalni putevi i ulice osovinsko opterećenje od najmanje 6 t,
- Novi putevi koji se grade, osovinsko opterećenje najmanje 11,5 t.
- Iznad kolovoza javnog puta mora da postoji slobodan prostor od najmanje 4,5 m
- Širina kolovoza na mostovima, tunelima, galerijama i drugim objektima ne smije da bude
uža od širine kolovoza na javnom putu.
- Na javnim putevima i njihovom zaštitnom pojasu zabranjeno je:
- podizati objekte, uređaje ili postrojenja,
- postavljati predmete kojima se smanjuje preglednost puta i dr.
- podizati spomenike i druga spomen obilježja,
- prodavati proizvode i sl.
- U zaštitnom pojasu puta, van naselja, mogu se postavljati reklame i to:
- na autoputu i putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila na
udaljenosti od puta najmanje 12 m
- na magistralnim i regionalnim putevima najmanje 10 m i
- lokalnim putevima najmanje 3 m.
8
- O vanrednim događajima na javnim putevima, nadležni organi su dužni blagovremeno
obavještavati građane, putem medija ili na drugi način.
3. SAOBRAĆAJNA PRAVILA
3.1. Opšte odredbe
Član 25.
Učesnici u saobraćaju su dužni da postupaju u skladu sa propisima i pravilima saobraćaja,
saobraćajnim znacima i znacima i naredbama koje daju ovlaštena lica.
Član 26.
Ovaj član reguliše dužnosti i zabrane učesnika u saobraćaju u pogledu puta.
Zabranjeno je na saobraćajnim površinama i trotoaru:
- ostavljati oštećena, dotrajala ili neregistrovana vozila,
- nanositi blato na put,
- bacati otpatke ili predmete na put,
Šta je dužan vozač:
- ukloniti sa kolovoza predmete i otpatke koji su pali sa njegovog vozila,
- ukloniti predmete na koje naiđe u toku vožnje ili o tome obavijestiti
nadležne, ako ih on ne može ukloniti ( policiju ili preduzeće za puteve )
Član 27.
( reguliše rastojanje između vozila )
Vozač je dužan da drži vozilo na takvom rastojanju od drugog vozila da, s obzirom na
brzinu kretanja, ne izaziva opasnost i ne ometa druge učesnike u saobraćaju.
( praktično pojašnjenje za razne uslove )
3.2. Obaveze vozača prema pješacima i vozilima koja prevoze putnike
Ovu oblast regulišu članovi 28, 30, 111, 112. zakona.
Sublimiramo obaveze vozača:
- vozač je dužan da obrati posebnu pažnju na pješake koji se nalaze na
kolovozu ili stupaju na kolovoz ( komentar i pojašnjenje )
- kada prilazi pješačkom prelazu, vozač mora da se kreće takvom brzinom
da se bezbjedno zaustavi ispred pješačkog prelaza za slučaj potrebe.
( pojašnjenje )
- na dijelu puta gdje djeca prelaze kolovoz ( škola i sl ) vozač je dužan da
se kreće brzinom pri kojoj može da se uvijek zaustavi za slučaj potrebe.
9
- ako vozač prilazi obilježenom pješačkom prijelaz, i ako mu je semaforom
dozvoljen prolaz, ne smije da ometa prolaz pješaka koji su već stupili na
kolovoz.
- kada skeće desno bočnim putem, i ako mu je skretanje dozvoljeno
semaforom, vozač je dužan da propušti pješake koji prelaze kolovoz,
- Kada se približava pješačkom prelazu na kome nema semafora ili
ovlaštenih lica, vozač je dužan da se zaustavi i propusti pješake koji
prelaze kolovoz ili namjeravaju preći kolovoz.
- na mokrom kolovozu u naselju vozač ne smije da se kreće brzinom kojom
prskao pješake.
Obaveze vozača prema vozilima koja prevoze putnike
- kada prolazi pored autobusa koji je stao, mora da se kreće smanjenom
brzinom tako da ne ugrožava ulazak i izlazak licai iz tog vozila.
- ako lica izlaze iz autobusa ili prilaze autobusu i moraju preći kolovoz,
vozač je dužan da se zaustavi i omogući im to.
- ako je vozilo za prevoz djece stalo radi izlaska ili ulaska djece, vozač je
dužan da se zaustavi dok djeca ulaze ili izlaze iz vozila, i u slučaju da se
kreće iza tog vozila ili u susret tom vozilu.
- kada se vozilo javnog gradskog prevoza putnika uključuje u saobraćaj sa
stajališta, vozač je dužan da mu omogući uključivanje.
- ako vozilo prevozi djecu mora biti oznaženo posebnim znakom ( djeca na
putu).
Član 32.
Ometanje vozača.
Lice koje se prevozi vozilom ne smije ni na koji način da ometa vozača dok upravlja
vozilom
Član 33.
Upotreba mobilnog telefona
Zabranjena je upotreba mobilnog telefona vozaču u saobraćaju bez obzira da li je vozilo u
pokretu ili sa zaustavilo iz saobraćajnih razloga ( na semaforu, raskrsnici, radi kontrola od
strane policije, i sl.
Telefon se može koristiti samo ako je ugrađen u vozilu tako da se nesmetano može
koristiti.
10
Član 34.
Pojasevi. Vozač i lica koja se prevoze dužni su da koriste pojaseve.
Na prednjem sjedištu u putničkom vozilu ne smije da se prevozi lice koje je pod dejstvom
alkohola ili opojnih sredstava niti dijete mlađe od 12 godina a na zadnjem sjedištu dijete
mlađe od 5 godina bez pričvršćene dječije stolice u kojoj dijete mora biti vezano.
3.3. Radnje vozilom u saobraćaju
Ovu materiju regulišu članovi zakona 36 i 37.
Suština ovih odredbi je da regulišu obaveze vozača prije izvođenja neke od radnji u
saobraćaju. Evo tih odredbi:
Vozač je dužan da obrati posebnu pažnju i da se uvjeri da radnju može bezbjedno izvesti i
da je tek tada otpočne izvršavati, posebno u sledećim slučajevima:
- kada vrši pomjeranje vozila u desno ili lijevo,
- mijenja saobraćajne trake,
- preticanje,
- obilaženje,
- zaustavljanje,
- skretanje u desno ili lijevo,
- polukružno okretanje,
- vožnja unazad,
- uključivanje iz garaže, parkirališta i dvorišta
- zabranjeno je otvaranje vrata u kretanju ili mirovanju ako se time
bezbjednost saobraćaja
Kada izvodi neku od ovih radni vozač je dužan da obavijesti druge učesnike u saobraćaju o
svojoj namjeri odgovarajućim znakom. ( pokazivač pravca, rukom, ) i dužan je to činiti za
svo vrijeme dok izvodi tu radnju, osim u slučaju kada pretiče i kada se vraća u traku po
završenom preticanju.
3.4. Kretanje vozila po putu
Ova materija je regulisana članovima 38, 39, 40, 41 i 42 Zakona.
Suština ovog dijela zakona je da reguliše koje radnje vozač ne smije izvoditi na putu, kako i
kuda se mora kretati po putu.
Evo tih obaveza i pravila koje vozač mora poštovati:
- vozač mora za kretanje da koristi kolovoz odnosno stazu namijenjenu za onu
vrstu vozila kojoj pripada, osim u slučaju opasnosti.
- vozač je dužan da se kreće desnom stranom kolovoza u smjeru kretanja.
- vozač je dužan da vozilo drži što bliže desnoj ivici kolovoza ali da ne
ugrožava druge učesnike u saobraćaju i samog sebe (pješake i sl. )
11
- u naselju gdje postoje dvije saobraćajne trake u istom smjeru vozač može da
koristi lijevu saobraćajnu traku, osim vozača autobusa, teretnih vozila čija je
najveća dozvoljena masa veća od 3.5 t, vozila koja ne mogu da se kreću
brža od 40 km/sat i vozila koja se ne smatraju motornim vozilima, osim u
slučaju kada se prestrojavaju u lijevo radi skretanja u lijevo.
- Na putu sa dvije kolovozne trake ( šta je kolovozna traka ? ) na kome se
nalaze 4 saobraćajne trake, vozač ne smije da prelazi na kolovoznu traku
namijenjenu za vozila iz suprotnog smjera.
- Na putu za saobraćaj vozila u oba smjera ( 2 kolovozne trake ) na kome se
nalaze 3 saobraćajne trake vozač ne smije da se kreće krajnjom lijevom
trakom gledano u smjeru kretanja.
- Na putu sa dvije kolovozne trake koje su fizički međusobno odvojene (ogr.)
vozač ne smije da se kreće kolovoznom trakom namijenjenom za vozila iz
suprotnog smjera.
- Na putu za saobraćaj vozila u jednom smjeru vozač ne smije da se kreće u
zabranjenom smjeru.
- vozač ne smije da naglo mijenja brzinu kretanja i time ugrožava vozila iza
sebe.
3.5. Vožnja unazad:
- Vožnja unazad se izvodi samo na kratkom dijelu puta pod uslovom da se
ne ometaju drugi učesnici u saobraćaju.
- Vožnja unazad se izvodi saobraćajnom trakom kojom se vozilo prethodno
kretalo vožnjom unaprijed.
- Zabranjeno je kretanje vozilom unazad u sledećim slučajevima:
- kada ulazi u nepreglednu raskrsnicu,
- pri prelazu preko pruge u istom nivou,
- da se uključuje na put sa pravom prvenstva prolaza,
- u slabo preglednim krivinama i na prevojima.
3.6. Brzina
Ovo pitanje je regulisano članovima 43,44,45,46 i 47 Zakona.
Problem brzine u saobraćaju je ozbiljan problem. Zbog ne prilagođene brzine uslovima
puta i saobraćaja vrlo često se dešavaju saobraćajne nezgode i često puta sa smrtnim
posljedicama , teškim povredama i velikim materijalnim štetama. Kada za nekoga kažemo
da ja pouzdan i siguran vozač mislimo da zna i umije da prilagodi brzinu.
Prilagoditi brzinu uslovima i stanju na kolovozu i nije baš lak zadatak.
Da bi mogli razjasniti problem brzine i prilagođenu brzinu pojasnit će mo pojam zaustavnog
puta i zaustavnog vremena.
12
Šta je zaustavni put vozila?
Zaustavni put vozila je put koje vozilo pređe za vrijeme kočenja vozila i za vrijeme
reagovanja vozača.
Od čega zavisi put reagovanja vozača i šta je vrijeme reagovanja vozača?
- vrijeme reagovanja vozača je: objašnjenje
- od čega zavisi dužina vremena reagovanja vozača? – pojašnjenje
- Šta je put reagovanja?-pojašnjenje
Sr = V tr
- Šta je put kočenja?-pojašnjenje
Sk = V2 / 2 a
- Od čega zavisi dužina puta kočenja? – od V i a.
- Šta je usporenje vozila ( a ) i od čega zavisi ? Od:
- sile kočenja na točkovima
- stanja kočionog sistema
- pneumatika
- tereta na vozilu
- stanja podloge-asfalta
- Od čega zavisi dužina zaustavnog puta vozila ? Od:
-V
- a ( kočnica, pneumatika, tereta, asfalta i dr. )
- tr ( psihomeotne sposobnosti, umor, doba dana i noći, alkohol,
složenosti saobraćajne situacije, pripremljenosti na opasnosti, dr)
Na šta možemo ovdje da utičemo a što možemo da procjenjujemo i da se tome
prilagođavamo.-pojašnjenje. Uglavnom na brzinu.
Član 43 obavezuje vozača da prilagodi brzinu sledećim uslovima:
- osobinama i stanju puta-pojašnjenje
- vidljivosti
- preglednosti
- atmosferskim prilikama
- stanju vozila i tereta
- gustini saobraćaja
- saobraćajnim znacima
- da se kreće takvom brzinom pri kojoj se može bezbjedno zaustaviti
ispred prepreke koju u datim okolnostima može predvidjet.
Vozač ne smije da naglo-kočenjem smanjuje brzinu vozila niti da naglo startuje i time
stvara buku škripom pogonskih točkova, osim u slučaju opasnosti.
13
Ograničenja brzine. Brzina vozila je ograničena po sljedećem:
- u naseljenim mjestima na
60 km/sat
(u naselju može brzina biti i veće ali se to reguliše saobraćajnim znakom)
- autoputevima
130 km/sat
- na putevima rez. za saob, m/v i brzin put.
100 km/sat
- na ostalim put. ( magist. region. lokalnim )
80 km/sat
Na magistralnim putevima brzina vozila se nesmije smanjiti saobraćajnim znakom ispod 60
km/sat a na ostalim ispod 40 km/sat.
Ograničenje brzine vozila obzirom na kategorije vozila:
- 80 km/sat – autobuse i autobuse sa lakom prikolicom
- teretna vozila čija najveća dozvoljena masa nije većaod 7,5 t
- motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje ili laku prikolicu
- 70 km/sat – autobuse kada prevoze djecu
- zglobni autobusi bez mjesta za stajanja-kada putnici sjede
- teretna vozila čija je najveća dozvoljena masa veća od 7,5 t
- teretna motorna vozila kada vuku priključno vozilo
- 50 km/sat – autobusi sa priključnim vozilo za prevoz lica
- trolejbuse
- gradske autobuse
- autobuse koji imaju mjesta i za stajanje
- 30 km/sat – traktore
- 25 km/sat – bicikl i laki motocikl kada se kreću biciklističkom stazom
Ova vozila što imaju ova ograničenja brzine moraju na zadnjoj strani imati znak
ograničenja brzine.
Brzina vozila u naseljenim mjestima može da se ograniči postavljanjem posebnih objekata
na kolovozu-ležeći policajci.
14
3.7. Regulacija saobraćaja na raskrsnicama
Šta je raskrsnica?
Raskrsnica je površina na kojoj se ukrštaju ili spajaju dva puta ili više puteva, kao i šira
saobraćajna površina koja nastaje ukrštanjem, odnosno spajanjem puteva.
Kakvi mogu biti sve oblici raskrsnica?
- u obliku ╬
- u obliku ╦
- u obliku Ỵ
- u obliku kružnog toka
- drugi oblici
Ko se sve sučeljava na raskrsnici
- vozila
- šinska vozila
- pješaci
- zaprega
- vozila sa pravom prvenstva prolaza
- i dr.
Kako saobraćaj na raskrsnici može biti regulisan?
1. Službenim licem-policajac
2. semaforima
3. saobraćajnim znacima
4. pravilom «desne strane»
Regulacija saobraćaja službenim licem
Ko je službeno lice?
Lice koje vrši regulaciju saobraćaja službenim putem-policajac ili drugo lice.
Koje znakove daje službeno lice i šta oni znače za vozača?
a) Ruka podignuta vertikalno sa otvorenom šakom.
b) Ruka horizontalno predručena-ispružena sa otvorenom šakom.
c) Lagano mahanje odručenom rukom gore-dole.
d) Predručena ruka i kružno kretanje podlaktice od desno u lijevo
e) Horizontalno odručena ruka sa dlanom otvorene šake prema vozilu
f) Tijelo u normalnom stojećem stavu sa spuštenim rukama
g) Tijelo u normalnom stojećem stavu sa rukama horizontalno odručenim
15
Kada saobraćaj reguliše službeno lice, izuzetaka nema, i važi pravilo da svi učesnici
moraju postupati po značenju položaja službenog lica. Tada se zanemaruju semafori,
saobraćajni znaci i pravilo desne strane.
Regulacija saobraćaja semaforima
Značenje svjetala na semaforima?
- crveno svjetlo - zabrana prolaza
- zeleno svjetlo – slobodan prolaz
- treptuće kao najava prestanka zelenog svjetla i slobodnog prolaza
- žuto svjetlo: - upaljeno samostalno između smjene zelenog i crvenog
- pali se sa prestankom crvenog do početka zelenog – obe ove varijante
znače promjenu svjetala i STOP, osim ako se vozilo ne može bezbjedno
zaustaviti
- žuto treptuće svjetlo, kada ne rade druga svjetla- znači opreznost
- dopunska zelana strelica-znači uslovan prolaz
Semafori mogu biti postavljeni vertikalno i horizontalno.
Kod horizontano postavljenih semafora, crveno je lijevo, žuto u sredini i zeleno desno.
Iznad saobraćajnih traka mogu biti postavljena svjetla koja se odnose samo na tu traku,
bilo da se radi o crvenom svjetlu ili zelenoj strelici okrenutoj nadole.
Ako je raskrsnica regulisana semaforima onda – bez izuzetaka – učesnici u saobraćaju se
moraju pridržavati značenja svjetala i zanemaruju se saobraćajni znaci kojima se reguliše
saobraćaj.
Ako se putanje vozila, što dolaze sa zelenog svjetla, ukrštaju onda će se primijeniti pravilo
desne strane.
Regulacija saobraćaja saobraćajnim znacima
Koji su to saobraćajni znaci kojima se reguliše saobraćaj na raskrsnici?
- Nailazak na put sa prvenstvom prolaza – morate propustiti vozila što se kreću pute na koji
se uključujete
- STOP – znači obavezno zaustavljanje i propuštanje vozila sa prvenstvom prolaza
- Put sa pravom prvenstva prolaza – obilježava put sa pravom prvenstva u odnosu na put
sa kojim se ukrštaju ili spajaju.
Obaveza je vozača da se kreću sukladno značenju ovih znakova.
Ko čini izuzetak ovog pravila? – samo:
- vozila pod pratnjom – vozila kojima je dodijeljena pratnja ličnosti i koja imaju
odgovarajuće svjetlosne i zvučne signale
- vozila na zadatku – policija, hitna pomoć, vatrogasna vozila, vojna vozila i
16
vozila DGS, kada imaju uključena posebna svjetla.
Ova vozila se ne podvrgavaju ragulaciji saobraćaja saobraćajnim znacima, oni imaju
prednost prolaza u odnosu na druga vozila.
U ovim slučajevima, vozila pod pratnjom imaju prednost prolaza u odnosu na vozila na
zadatku.
Regulacija saobraćaja pravilom desne strane
Ako raskrsnica nije regulisana službenim licem, semaforima niti saobraćajnim znacima
tada se primjenjuje pravilo desne strane.
Ono glasi: Prednost prolaza ima ono vozilo koje ima slobodnu desnu stranu.
Izuzetci ovom pravilu su:
- vozila pod pratnjom
- vozila na zadatku i
- šinska vozila – tramvaji
Ako se pojave ove tri kategorije vozila onda je njihov međusobni odnos: prvi idu vozila pod
pratnjom, zatim vozila na zadatku, potom šinska vozila a onda se, na preostala vozila,
primjenjuje pravilo desne strane.
17
3.8. Mimoilaženje
Ovu saobraćajnu radnju reguliđu članovi 55 i 56 Zakona.
Šta je mimoilaženje?
Mimoilaženje je prolaženje vozilom pored drugog vozila koje se po istom kolovozu kreće iz
suprotnog smjera.
Kako se mimoilaženje izvodi i koje su obaveze vozača pri mimoilaženju:
- Vozač je dužan da sa svoje lijeve strane ostavi dovoljno rastojanje od
drugog vozila da bi se bezbjedno mimoišao, a po potrebi i da vozilo pomjeri
bliže desnoj ivici kolovoza.
- Ako je zbog nekih prepreka mimoilaženje otežano, vozač je dužan da
uspori kretanje i po potrebi se zaustavi da bi se mimoišao.
- Na raskrsnici kada vozila skreću lijevo mimoilaze se sa svoje desne strane
- Ako se na putu pojavi suženje vozač, kome je to lakše, je dužan da se
zaustavi i omogući mimoilaženje.
- Ako se na usponu naiđe na suženje puta pa se mimoilaženje ne može
izvesti,već neko od vozila mora da se kreće unazad onda unazad se kreće:
* sva vozila se kreću unazad kada se susretnu sa vozilom koje
vuče priključno vozilo
* sva vozila se kreću unazad kada se susretnu sa autobusom osim
vozila sa priključnim vozilom,
* lako vozilo koje se susretne sa vozilom više kategorije,
* ako se susretnu vozila iste kategorija onda unazad se kreće vozilo
koje se kreće niz nagib, osim ako je to očigledno lakše urediti
drugom vozilu.
3.9. Preticanje i obilaženje
Preticanje i obilaženje su složene radnje u saobraćaju i zahtijevaju visoki stepen
odgovornosti vozača kada izvodi ove radnje, dobru procjenu i sigurnu pripremu. U
preticanje se nikada ne treba upustiti ako se vozač, sa sigurnošću nije uvjerio da tu radnju
može bezbjedno izvesti. Posebno je važna priprema vozila za preticanje da bi ono dalo
najveću vučnu silu i preticanje se izvelo u što kraćem vremenu.
Od velike važnosti je procjena brzine vozila koje se pretiče, brzina vozila koje dolazi u
susret i vučnih mogućnosti vozila koje pretiče.
Prije otpočinjanja preticanja vozač se mora uvjeriti, putem retrovizora, da drugo vozilo nije
otpočelo preticanje i nikada ne krenuti u preticanja ako se nismo u ovo uvjerili.
Mnogo je saobraćajnih nezgode sa velikim posledicama zbog nepravilnog preticanja.
Preticanje i obilaženje reguliše Zakon članovima 57 do 66.
Kako se vrši preticanje i obilaženje:
18
* Preticanje i obilaženje se smije obaviti samo ako se ne ometa kretanje vozila
koje dolazi iz suprotnog smjera i ako se ne ugrožavaju drugi učesnici u saobr.
* Preticanje i obilaženje se obavlja sa lijeve strane,
* Preticanje i obilaženje se može izvoditi sa desne strane samo u sledećim
situacijama:
- Kada je očito, na raskrsnici, da vozilo koje se pretiče ili obilazi
skreće u lijevo i ako je dalo pokazivač pravca da skreće lijevo i
- vozilo na šinama kada se kreće sredinom puta, ako sa desne
postoji saobraćajna traka, i u ovom slučaju je zabranjeno
preticanje šinskog vozila sa lijeve strane,
- Ako se na sredini puta nalazi pješačko ostrvo, prostor za
parkiranje vozila, ili naka površina ili objekat koji nisu sa
saobraćaj. Međutim, ako se radi o jednosmjernoj ulici onda se
obilaženje moče izvoditi sa lijeve strane.
Koje su obaveze vozača koji se pretiče?
- dužan je da vozilo pomjeri više desno i
- ne smije povećavati brzinu svog vozila za vrijeme preticanja
- ako se kreće sporo a preticanje je otežano, radi krivina, uspona i slično,
dužan je da se zaustavi i propusti vozila koja se kreću brže.
Kada se preticanje i obilaženje ne smije otpočeti?
* kolona vozila,
* ako je vozilo iza otpočelo preticanje,
* ako je vozilo ispred njegaotpočelo sa preticanjem ili obilaženjem,
* ako saobraćajna traka kojom se pretiče nije slobodna na dovoljnoj
udaljenosti da s epreticanje može bezbjedno izvesti,
* ako posle završenog preticanja se ne može bezbjedno i bez ometanja
vratiti u saobraćajnu traku kojom se prethodno kretao,
* saobraćajnom trakom koja je namijenjena za prinudno zaustavljanje vozila,
* ispred tunela i u tunelu, ako u tunelu ima samo jedna traka u smjeru
kretanja,
* ispred prevoja,
* u krivini kada je preglednost smanjena,
* vozilo koje se približava obilježenom pješačkom prelazu ili prelazi pješački
prelaz ili koje je stalo da propušti pješake
* preticati se ne smije ispred i na prelazu puta preko željezničke ili tramvajske
pruge u nivou bez branika ili polubranika.
Kada se smije preticati na prelazu preko željezničke pruge?
* kada je saobraćaj regulisan svjetlosnim znacima
* preticati se ne smije vozilo ispred raskranice osim bicikla, bicikla s motorom
lakog motocikla i motocikla bez bočne prikolice.
Kada se smije preticati ispred raskrsnice i u raskrsnici:
* kada vozilo ispred skreće u lijeva, a pretiče se sa desne strane,
19
* kada vozilo skreće u desno, ali ako to vozilo ne prelazi u saobraćajnu traku
za kretanje vozila iz suprotnog smjera,
* kada se vozilo kreće na putu sa pravom prvenstva prolaza
* i kada je saobraćaj regulisan semaforima ili ovlaštenim licima
Šta se ne smatra preticanjem:
* kada se vozila krću po dvije saobraćajne trake u istom smjeru, brže
kretanje u jednoj traci se ne smatra preticanjem
3.10. Upotreba zvučnih i svjetlosnih znakova upozorenja
Šta su to zvučni i svjetlosni znaci upozorenja?
Zvučni znak upozorenja je sirena.
Svjetlosni znak upozorenja je kratka i naizmjenična promjena svjetala. To u našem
žargonu nazivamo ambledovanje ili blicanje.
Šta je svrha upotrebe ovih znakova?
Svrha upotrebe zvučnih i svjetlosnih znakova upozorenja je da druge učesnike upozorimo
o svojoj namjeri.
Često se dešava da blagovremeni izostanak ovih znakova dovodi do saobraćajnih
nezgoda. To iz razloga, što drugi učesnik u saobraćaju, bilo to pješak, vozilo koje se
pretiče i sl. nisu obaviješteni o našoj namjeri ili o našem prisustvu.
Mnogo je saobraćajnih nezgoda sa pješacima koji se upuste prelaziti kolovoz a da nas nisu
primijetili i nisu obratili pažnju na vozilo, pa u tom slučaju bi zvučnim signalom izbjegli
saobraćajnu nezgodu.
Ili često se događa saobraćajna nezgoda zato što vozilo ispred otpočne preticanje a da se
vozač nije uvjerio da ga je otpočelo preticati drugo vozilo. Tada se zvučnim signalom
drugog vozila spašava nastanak saobraćajne nezgode.
Kada je vozač dužan da upotrijebi zvučni znak upozorenja:
* kada je god u pitanju bezbjednost saobraćaja,
* na putu izvan naselja kada se vrši preticanje ili obilaženje ako bi ne
davanjem tog znaka došlo do nezgode,
* ako se pored puta nalaze djeca koja ne obraćaju pažnju na vozila,
* na putu izvan naselja, ispred nepregledne krivine i prevoja, ako je
mimoilaženje otežano,
Kada je vozač dužan da uptrijebi svjetlosni znak upozorenja-blicanje:
* uvijek kada može da zamijeni zvučni signal
* noću prilikom preticanja, ali da vodi računa da ne zasljepljuje druge vozače
20
3.11. Zaustavljanje i parkiranje
Šta je zaustavljanje?
Zaustavljanje je svaki prekid kretanja kraći od 5 minuta, osim ako je zaustavljanje iz
saobraćjnih razloga, zastoja saobraćaja, na raskrsnici radi prednosti prolaza i sl.
Šta je parkiranje?
Parkiranje je svaki prekid kretanja duži od 5 minuta, osim ako je iz saobraćajnih razloga.
U pravilu, zaustavljanje i parkiranje vozila na putu nije dopušteno, pogotovu na mjestima
gdje se ugrožava bezbjednost saobraćaja na putu.
Ako je vozač prinuđen da se zaustavi ili parkira na kolovozu, radi neispravnosti,
saobraćajne nezgode i sl. onda mora poduzeti sljedeće:
* da se zaustavi uz desnu ivicu kolovoza, a na jednosmjernim ulicama uz
desnu ili lijevu ivicu kolovoza,
* da postavi i obilježi zaustavljeno vozilo bezbjednosnim trokutom na
udaljenosti od 50 m od vozila i da uključi sva 4 pokazivača pravca a
a ako je zaustavljena kolona vozila onda se postavljaju 2 trokuta,
* da vozilo što prije skloni sa kolovoza,
* ako je uz desnu ivicu kolovoza tramvajska pruga onda uz lijevu ivicu
* na sredini kolovoza ako je ta sredina obilježena saobraćajnim znakom.
Gdje i kada vozač ne smije da se zaustavi ili parkira:
* na pješačkom prelazi niti blizu tog prelaza manjem od 5 m,
* na prelazi biciklističke staza preko kolovoza,
* na prelazu puta preko željezničke i tramvajske pruge niti u blizini od 15 m
* na raskrsnici niti blizu raskrsnice manjoj od 5 m,
* u tunelu i u njegovoj blizini od 15 m,
* na mostovima i ispod mostova i u njihovoj blizini od 15 m,
* u podvožnjacima i nadvožnjacima i u njihovoj blizini od 15 m,
* u blizini prevoja,
* u slabo preglednim krivinama,
* na dijelu puta gdje između tog vozila i pune središnje linije, lijeve ivice
kolovoza ili neke prepreke na putu nebi bio razmak manji od 3 m,
* na dijelu puta kada bi to vozilo zaklanjalo saobraćajni znak ili semafor,
* na dijelu kolovoza koji je obilježen za stajalište vozila javnog prevoza kao
u blizini manjoj od 15 m od saobraćajnog znaka za stajalište vozila
javnog gradskog prevoza,
* na svim zelenim površinama i parkovima,
21
* na parking prostoru za invalide,
* na prolazima i ulazima škola, preduzeća, stambenih objekata, iznad
priključaka na vodovodnu i kanalizacionu mrežu,
* na mjestima gdje bi se ometao izlazak drugog parkiranog vozila,
* na trotoaru, a ako je parkiranje dozvoljeno onda se mora ostaviti
slobodan prostor širine 1,6 m za pješake,
Ako je izvršeno zaustaljanje ili parkiranje vozila onda se mora obezbjediti da vozilo samo
ne krene i da bude zaključano.
3.12. Saobraćaj kolone pješaka
Šta je kolona pješaka?
Kolona pješaka je svaka organizovana kolona djece, vojnika, povorka i sl.
Kolona pješaka, kada se kreće kolovozom, kreće se uz desnu ivicu kolovoza.
Vozač ne smije da vozilom presijeca kolonu pješaka.
Kojim vozilima je to dopuštene, ali na bezbjedan način:
* vozilima pod pratnjom
* vozilima sa pravom prvenstva prolaza
3.13. Vuča vozila
Pod pojmom vuče vozila podrazumijeva se vuča priključnih vozila ( prikolica i poluprikolica)
i vuča neispravnih vozila.
Vuča vozila je složena saobraćajna radnja i zahtijeva iskustvo vozača ali i preduzimanje
svih mjera i radnji radi bezbjednog upravljanja vozilom.
Radi složenosti ovih radnji i bezbjednog saobraćaja Zakon je regulisao na koji način i pri
kojim okolnostima i poduzetim mjerama se može vršiti vuča vozila.
U saobraćaju se često vrši vuča neispravnih vozila ali se često događaju i saobraćajne
nezgode radi neispravne vuče.
Ovu oblast reguliše Zakon članovima od 81 do 89.
Koliko priključnih vozila može da se vuče ( prikolice i poluprikolice )
* 2 priključna vozila za prevoz tereta
* 1 priključno vozilo za prevoz lica
* na autoputu samo jedno priključno vozilo
Vučnom vozilu može biti pridodato priključno vozilo samo ako ono bitno ne umanjuje
njegovu stabilnost.
Vuča neispravnih vozila. Gdje i kada je zabranjena ova vuča:
22
* na autoputu i putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila, osim u
slučaju, na autoputu, kada se vozilo pokvarilo na autoputu i vuča se izvodi
kretanjem krajnjom desnom saobraćajnom trakom do prvog priključnog puta
* ne smije da se vuku dvotočkaši,
* vuča ( šlepanje ) natovarenog teretnog vozila sa ili bez prikolice i traktora
sa prikolicom dozvoljena je samo do prvog mjesta za pretovar ili do prvog
mjesta gdje se može otkloniti kvar.
* zabranjeno je vući vozilo natovareno opasnim materijama kao i vući ovim
vozilom.
Obilježavanje vučnog i vučenog vozila:
* oba vozila moraju imati sigurnosni trokut, vučno vozilo naprijed a vučeno
pozadi,
* noću i danju kada je smanjena vidljivost ( magla ) vučno vozilo mora imati
na svojoj zadnjoj strani crvena svjetla za označavanje vozila ili žuto
rotaciono svjetlo.
Način vuče. Kako i čime se vrši vuča vozila:
* krutom vezom ( ruda )
* užetom,
* automatskom vučnom kukom sa višestepenom regulacijom,
* oslanjanjem.
Kada se ne smije vući krutom vezom:
* kada je na vučenom vozilu neispravan uređaj za upravljanje,
* kada je vučeno vozilo teže od vučnog a na vučenom vozilu neispravna
pomoćna kočnica,
* ruda mora imati atest.
Kada se ne smije vući užetom:
* kada je na vučenom vozilu neispravan uređaj za kočenje i upravljač,
* teretno vozilo i autobus-nikada
* rastojanje između vučenog i vučnog vozila mora biti 3-5 m ( dužina užet)
Vučenim vozilom zabranjeno je prevoziti lica.
Brzina vozila pri vuči je maksimalno 40 km/sat.
3.14. Upotreba svjetala u saobraćaju
Ova materija je regulisana članovima 90, 91, 92, 93 i 94.
23
1. Za vrijeme upravljanja motornim vozilom danju na vozilu moraju da budu upaljena kratka
svjetla, a ako je vozilo zaustavljeno ili parkirano na putu – svjetla za označavanje vozila.
Kada su uključena svjetla za osvjetljavanje puta, moraju da budu uključena istovremeno i
svjetla za označavanje vozila.
2. U vremenu od prvog sumraka do potpunog svanuća ( noću ), kao i danju u slučaju
smanjene vidljivosti, na vozilu u saobraćaju na putu, osim svjetala iz stava 1., moraju da
budu upaljena svjetla za osvjetljavanje puta, i to:
a) vozilu na motorni pogon- osim na biciklu sa motorom, lakom motociklu, i na
motociklubez bočne prikolice- najmanje dva bijela ili žuta svjetla na prednjoj strani i paran
broj crvenih svjetala na zadnjoj strani;
b) biciklu sa motorom, lakom motociklu, i na motociklu bez bočne prikolice – najmanje
jedno bijelo ili žuto svjetlona prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na zadnjoj
strani;
c) biciklu - jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani;
d) zaprežnom vozilu – najmanje jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno
crveno svjetlo na zadnjoj strani, ili samo jedna svjetiljka koja je izrađena tako da se s
prednje strane vozila vidi bijelo svjetlo a sa zadnje strane vozila crveno svjetlo.
e) ako se na zaprežnom vozilu jedno svjetlo nalazi na prednjoj strani a drugo na zadnjoj
strani, ta svjetla moraju da budu postavljena na uzdužnoj osi vozila ili na njegovoj lijevoj
strani, a ako se nalazi jedna svjetiljka ona mora da bude postavljena na lijevoj strani vozila.
f) zaprežno vozilo mora još da ima i dva katadioptera crvene boje simetrično postavljena
na zadnjoj strani, a bicikl – jedan katadiopter na zadnjoj strani i po jedan katadiopter žute ili
narandžaste boje na svakoj strani pedale.
g) Kada vozilo na motorni pogon vuče jedno ili dva priključna vozila, na zadnjoj strani
zadnjeg priključnog vozila moraju da budu upaljena najmanje dva crvena svjetla, a ako
širina priključnog vozila iznosi više od 1,6 m, na prednjoj strani prvog priključnog vozila
moraju da budu upaljena dva bijela svjetla.
h) Na motociklu za vrijeme vožnje na putu moraju da budu upaljena kratka svjetla.
3. Kada ne moraju da budu upaljena svjetla:
- kada je vozilo zaustavljeno ili parkirano na osvijetljenom dijelu puta, ili na posebno
za to određenim mjestima,
- bicikl, laki motocikl i motocikl bez bočne prikolice koji nema akumulator-kada su
zaustavljeni ili parkirani u naselju uz samu ivicu kolovoza
24
4) Vozilo na motorni pogon čija dužina nije veća od 8 m a širina od 2 m i kome nije
pridodato priključno vozilo, kada je zaustavljeno ili parkirano u naselju, umjesto svjetala
može da bude upaljeno samo jedno svjetlo- naprijed bijelo a sa zada crveno a postavljeno
je na strani suprotno od ivice kolovoza uz koju je zaustavljeno ili parkirano.
5) Svjetla koja moraju imati kolona pješaka, vodići – gonići životinja u toku noći:
- kolona pješaka – jedno svjetlo bijelo ili žuto na čelu kolone i najmanje jedno svjetlo
crveno na začelju kolone,
- vodići i gonići stoke – najmanje jedno bijelo ili žuto svjetlo naprijed i jedno svjetlo crveno
nazad.
Napomena: umjesto ovih svjetala može se koristiti reflektujuća materija.
6) Koja se svjetla za osvjetljavanje puta, u pravilu, koriste?
- DUGA svjetla.
Kada se moraju koristiti kratka svjetla?
- pri mimoilaženju i uvijek pri razdaljini manjoj od 200 m,
- kada se kreće iza drugog vozila i uvijek na razdaljini manjoj od 100 m,
- kada se kreće pored kolone pješaka,
- kada se kreće pored plovnog puta ili željezničke i tramvajske pruge- kada se tim putevima
kreće plovilo ili šinsko vozilo a dolazi u susret,
7. Svjetla za maglu. Kada se koriste?
- isključivo po magli i u slučaju smanjene vidljivosti, mogu biti žute boje, i mogu biti
upaljena istovremeno kada i kratka,
- Ne smiju biti upaljena istovremeno kada i duga.
3.15. Rastojanje između vozila
Regulisano članovima 96 i 97.
- Vozač je dužan da drži rastojanje kada se kreće iza drugog vozila tako da ne ugrožava
bezbjednost saobraćaja.
- Na putevima izvan naselja gdje preticanje nije zabranjeno, vozila najveće dozvoljene
mase preko 3.500 kg ili vozila duža od 7 m, moraju držati rastojanje od najmanje 100 m
kada se kreću jedno iza drugog.
- Ako vozila prevoze opasne materije njihovo međusobno rastojanje ne smije biti manje od
200 m.
3.16. Saobraćaj tramvaja i drugih šinskih vozila
Sve odredbe i pravila o kojima smo do sada govorili odnose se i na šinska vozila.
25
3.17. Saobraćaj bicikala, bicikala sa motorom, lakih motocikala i motocikala.
( dvotočkaši )
- Bicikli i bicikli sa motorom se kreću što bliže desnoj ivici kolovoza, a ako postoji
biciklistička staza, bicikističkom stazom.
- Na putevima biciklom smije da upravlja osoba starija od 12 godina a bicikolom sa
motorom osoba starija od 14 godina.
- Ako se kreću dva ili više bicikla dužni su da se kreću jedan iza drugog.
- Na biciklističkim stazama, bicikli se kreću desnom stazom u odnosu na smjer kretanja a
ako je biciklistička staza dvosmjerna, onda desnom stranom.
- vozač dvotočkaša mora da upravlja vozilom tako da ne ugrožava bezbjednost
saobraćaja, a naročito ne smije da:
- skida ruke sa upravljača,
- da se pridržava za drugo vozilo,
- prevozi, vuče ili gura druge predmete koji ga mogu ometeti u upravljanju
- može da prevozi druga lica samo ako ima ugrađeno sjedište i oslonci za noge.
- i vozači i lica koja se prevoze moraju imati kacigu za vrijeme vožnje.
3.18. Saobraćaj zaprežnih vozila i kretanje stoke
- Zaprežna vozila se kreću desnom stranom puta, što bliže desnoj ivici kolovoza,
- Zaprežno vozilo se ne smije ostavljati bez nadzora na putu niti pored puta,
- Lica koja se prevoze zaprežnim vozilom ne smiju da:
- stoje na vozilu,
- sjede na stranicama vozila,
- da sjede na platou vozila sa strane,
- da se nalaze na rudi vozila.
- Gonić stoke, stoku drži bliže desnoj ivici kolovoza,
- Stoka se ne smije ostavljati na putu niti blizu puta,
3.19. Kretanje pješaka
Ova materija je regulisana članovima zakona 105, 106, 107,108, 109 i 110.
- pješak se, u pravilu, ne smije kretati i zadržavati na kolovozu.
- ako se kreće kolovozom, kreće se što bliže ivici kolovoza,
- pješaci se kreću trotoarom, a ako nema trotoara ili slične površine pogodne za kretanje
pješaka, pješaci se mogu kretati kolovozom.
- ako se kreće kolovozom kreće se uz lijevu ivicu, ako ih je više, kreću se jedan iza drugog.
26
Izuzetno, će se kretati desnom stranom ako je takvo kretanje bezbjednije ( nepregledna
krivina, usjek, zasjek, odron i sl. ),
- ako pješak gura dvotočkaša ili gura kolica za nemoćna lica ili je u pitanju kolona pješaka
onda se kreću desnom stranom kolovoza,
- ako prelazi kolovoz ili biciklističku stazu, prelazi ih oprezno kada se uvjeri da ne ometa
druge učesnike i najkraćim putem.
- pješak prelazi kolovoz na obilježenim mjestama ( pješačkim prelazima ) i to ako oni nisu
od njega udaljeni više od 100 m.
- ako je saobraćaj regulisan semaforima, pješak je dužan da postupa po tim znacima.
3.20. Obaveze vozača prema pješacima
- vozač ne smije da ometa prijelaz pješaka na pješačkom prelazu i dužan je da se zaustavi
i propušti pješake,
- vozač koji skreće na bočni put pa i ako nema pješačkog prelaza na tom putu, dužan je da
se kreće smanjenom brzinom i ne smije da ugrožava kretanje pješaka koji su stupili i
prelaza kolovoz,
- u naselju i na mokrom kolovozu vozač je dužan da prilagodi brzinu i da ne prska pješake
koji se kreću pored puta, trotoarom i slično.
3.21. Saobraćaj na prelazu puta preko željezničke pruge u istom nivou
Kada se vozilo približava prelazu preko željezničke pruge vozači su dužni:
- da prilagodi brzinu tako da se može blagovremeno zaustaviti pred uređajima za
zatvaranje saobraćaja,
- pred uređajima za davanje znakova o dolasku voza,
Vozači su dužni da se zaustave:
- kada se rampa počinje spuštati,
- kada počinju svjetlosni ili zvučni znaci,
- kada se pojavi crveno treptuće svjetlo ili crveno neprekidno,
- ako nema uređaja za zatvaranje puti ili svjetlosnih i zvučnih znakova, vozač je dužan
prijelaz izvršiti tek kada se uvjere da prugom se ne kreće voz.
3.22. Saobraćaj na auto-putu i putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila.
27
( sve što budemo govorili o auto-putu odnosi se i na put rezervisan za saobraćaj motornih
vozila )
Auto-putem ne smiju da se kreću
- pješaci,
- stoka,
- vozila koja se ne smatraju motornim vozilom,
- vozila koja ne mogu razviti brzinu veću od 40 km/sat, izuzev vojnih vozila, MUP-a, vozila
koja održavaju puteve i kada daju svjetlosne znake,
- vozilo koje vuče, radi kvara, druko vozilo
Na auto-putu vozač ne smije:
- da se zaustavlja osim na posebno uređenim i obilježenim trakama, i u slučaju kvara
dužan je da vozilo što prije ukloni,
- da vrši polukružno okretanje,
- da se kreće unazad,
Kretanje auto-putem:
- vozila se kreću desnom saobraćajnom trakom, ako ona nije zauzeta drugim vozilima,
osim u naseljenim mjestima,
- sa tri saobraćajne trke u jednom smjeru, teretna vozila ukupne mase preko 3.500 kg i
skup vozila čija je dužine veća od 7 m moraju se kretati dvjema desnim saobraćajnim
trakama,
Uključivanje u saobraćaj na auto-putu:
- vrši se preko trake za ubrzavanje, ako ona postoji,
- vrši se uz davanje odgovarajućeg pokazivača pravca,
- vrši se oprezno da se ne omataju vozila koja se već kreću, a ako nema trake za
ubrzavanje, vozač je dužan propustiti vozila koja se kreću auto-putem,
Isključivanje sa auto-puta:
- vrši se preko trake za usporavnje,
- blagovremeno prestrojavanje u desnu traku,
3.23. Saobraćaj u tunelu
28
U tunelu je zabranjeno:
- zaustavljanje vozila,
- polukružno okretanje,
- vožnja unazad.
- upotreba dugih svjetala ( obavezna kratka svjetla )
3.24. Vozila pod pratnjom
Šta su vozila pod pratnjom:
- to su vozila kojima je dodijeljena pratnja policije ili vojske i koja su opremljena zvučnim i
svjetlosnim znacima plave i crvene boje,
Šta su dužni vozači učiniti prema vozilima pod pratnjom:
- pri susretanju su dužni propustiti ova vozila,
- po potrebi zaustaviti vozilo,
- upotrebljavati kratka svjetla,
- pridržavati se naredbi koja daju lica iz pratnje,
Koje zabrane se ne odnose na ova vozila:
- o ograničenju brzine,
- o zabrani preticanja i obilaženja kolone vozila,
- o zabrani presijecanja kolone pješaka,
- pješaci su dužni da se sklone sa kolovoza dok prođu ova vozila,
Prednost prolaza na eraskrsnici- o tome je bilo riječi.
3.25. Vozila sa pravom prvenstva prolaza
Šta su vozila sa prvenstvom prolaza:
- vozila hitne pomoći,
- policije i sudske policije
- vojske,
- DGS,
- vatrogasna vozila
kada imaju uključene posebne uređaje koji daju svjetlosne i zvučne signale.
Koje odredbe zakona i zabrana se ne odnose na ova vozila:
- zabrana ograničenja brzine
- zabrana preticanja i obilaženja kolone vozila,
29
- zabrana presijecanja kolone pješaka,
- imaju prednost prolaza u odnosu na druga vozila, osim vozila pod pratnjom, kada se
primjenjuje pravilo desne strane, ali pod uslovom da ne ugrožuvaju bezbjednost
saobraćaja,
- pješaci su dužni da se sklone sa puta dok prolaze ova vozila,
- redosled prolaska na raskrsnici, mešusobno ovih vozila, važe pravila prvenstva prolaza,
2.26. Teret na vozilu
Ova materije je regulisana čl. 127, 128, 129.
Vozilo ne smije da bude opterećeno preko:
- svoje nosivosti koja je upisana u knjižici,
- preko dozvoljenog osovinskog opterećenja,
- preko najveće dozvoljene mase,
- preko mogućnosti koje dozvoljavaju osobine puta ili tehničko-konstrukcione mogućnosti
vozila,
Teret na vozilu mora da bude raspoređen, pričvršćen i pokriven tako da:
- ne ugrožava bezbjednost drugih učesnika,
- ne nanosi štetu putu i objektima puta,
- ne umanjuje vozaču preglednost puta,
- ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom,
- ne stvara suvišnu buku,
- da se ne rasipa po putu,
- ne zaklanja svjetlosne uređaje na vozilu, reg. tablice, i druge oznake na vozilu.
4. SAOBRAĆAJNI ZNAKOVI
Saobraćajni znakovi su:
- znakovi opasnosti,
- znakovi izričitih naredbi i obavještenja sa dopunskom tablom,
- svjetlosni saobraćajni znaci ( semafori ),
- oznake na kolovozu ( linije, strelice, natpisi i drugi znaci ),
5. DUŽNOSTI U SLUČAJU SAOBRAĆAJNE NEZGODE
Učesnik u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je nastupila smrt ili je bilo povrijeđenih ili je
nastupila veća materijalna šteta, dužni su:
30
- da ostanu na licu mjesta, osim dok ukazuju pomoć ili im je i samima potrebna pomoć,
- poduzmu sve da se spriječe nove nezgode,
- da omoguće normalno odvijanje saobraćaja,
- da sačuvaju tragove nezgode,
- da obavijeste najbližu policijsku stanicu,
- lice koje naiđe na saobraćajnu nezgodu, u kojoj ima povrijeđenih, dužno je da
povrijeđenima ukaže prvu pomoć,
- vozač koji se nađe na licu mjesta nezgode ili naiđe na mjesto nezgode dužno je, da na
zahtjev ovlaštenog lica, povrijeđene preveze do prve zdrastvene ustanove. Ovo je dužan i
prije dolaska ovlaštene osobe, osim u slučaju da se očekuje brzi dolazak prve pomoći ili
ako bi prevozom pogoršao stanje povrijeđenog,
- vozač, učesnik u saobraćajnoj nezgodi, je dužan prijaviti nezgodu policiji i u slučaju kada
je nastupila manja materijalna šteta na njegovom ili drugom vozilu,
- lice koje je učestvovalo u saobraćajnoj nezgodi gdje ima poginulih, povrijeđenih ili je
nastupila veća materijalna šteta, ne smiju konzumirati alkohol, opojna stedstva ili
zabranjene lijekove dok se ne završi uviđaj,
Obaveze u slučaju saobraćajne nezgode kada nastupi manja materijalna šteta:
- poslije saobraćajne nezgode u kojoj je nastupila manja materijalna šteta, vozači su dužni
da odmah uklone vozila sa kolovoza i da razmijene lične podatke, te popune i potpišu
obrazac evropskog izvještaja o saobraćajnoj nezgodi, ali ne smiju napuštati mjesto
nezgode dok ne potpišu ovaj izvještaj,
- vozač ili vlasnik vozila su dužni da, po izvršenom uviđaju, sklone vozilo i teret sa
kolovoza, a ako to ne mogu, to će učiniti nadlažni organ,
8. VOZAČI
Vozač može da upravlja motornim vozilom samo ako ima vozačku dozvolu, stranu vozačku
dozvolu ili međunarodnu i dužan je da je nosi sa sobom i pokaže nadležnom organu,
Vlasnik vozila ne smije dati vozilo na upravljanje licu koje nema odgovarajuću vozačku
dozvolu. Ako da vozilo na upravljanje, vlasnik vozila je dužan policiji dati podatke o licu
kome je dao vozilo,
Kada vozač ne smije upravljati vozilom:
- kada je premoren ili bolestan,
- ili je u takvom psihičkom stanju da ne može bezbjedno upravljati vozilom,
- kada je pod dejstvom alkohola,
- opojnih droga,
- lijekova na kojimaje naznačeno da se ne mogu upotrbljavati pred vožnju i u vrijeme
vožnje,
Kome vozaču je dopušteno prisustvo alkohola u krvi do 0,3 promila:
31
- vozačima A, B, B1, B1E,
Kojim vozačima nije dopušteno uopšte prisustvo alkohola:
- sve ostale kategorije i potkategorije,
- svim licima kojima je vožnja zanimanje,
- instruktorima,
- kandidatima za vozače,
- vozačima mlađim od 21 godinu ili s manje od 3 godine vozačkog iskustva.
8.1. Osposobljavanje za vozača motornih vozila
Sa koliko godina se može izaći na polaganje:
- 18 godina – A, B, BE, C1, C1E,
- 16 godina za kategorije A1 - laki motocikl motora < 125 ccm
- 16 godina za potkategorije B1 – tricikl i četverocikl
- ostale kategorije su međusobno uslovljene.
Kada je lice steklo pravo da upravlja vozilom:
- da je fizički i psihički sposobno, što se dokazuje ljekarskim uvjerenjem,koje važi 12
mjeseci,
- da je navršilo godine života,
- da je položilo vozački ispit,
- da mu nije zabranjeno upravljanja,
9. VOZILA
Vozila u saobraćaju moraju da ispunjavaju propisane uslove u pogledu dimenzija, ukupne
mase i osovinskog opterećenja, zaštite čovjekove okoline, i da imaju propisene i ispravne
uređaje i opremu
Registracija motornih vozila.
Motorna i priključna vozila moraju da budu registrovana.
Kada možemo upravljati ne registrovanim vozilom:
- kada se popravljaju ili prepravljaju,
- kada se vrši probna vožnja,
- kada se kreću od mjesta proizvodnje do skladiđta,
- u slučajevima kada se preuzimaju u nekom mjestu kao ne registrovana a biće
registrovana u drugom mjestu.
Za sve ove slučajeve vozilo mora imati probne tablice.
32
Šta se utvrđuje prilikom registracije vozila:
- tehnička ispravnost,
- vlasništvo,
- osiguranje vozila od auto-odgovornosti
- uplaćene dažbine propisane zakonom ( putarine, takse i dr. )
Šta se izdaje za registrovano vozilo:
- registarske tablice,
- potvrda o registraciji – saobraćajna dozvola
- privremena dozvola o registraciji – probna registracija i probne tablice,
- potvrda o vlasništvu vozila – saobraćajna dozvola
- stiker naljepnica.
Na koliko se registruje vozilo:
- na 1 godinu.
Šta je dužan vlasnik vozila kada mu istekne registracija:
- da produži registraciju, ako to ne uradi u roku od 30 dana, da vrati reg. tablice u roku
sledećih 8 dana,
Kada će vlasnik vozila odjaviti vozilo:
- kada ga je prodao,
- kada je uništeno ili otpisano,
- ako je vlasnik promijenio mjesto boravišta,
- i ovo je dužan uraditi u roku od 15 dana
Koje reg. tablice se izdaju:
- reg. tablice za motorna vozila,
- reg. tablice za priključna vozila,
- reg. tablice za motocikle,
- reg. tadlice za diplomatska predstavništva i konzulate i misije stranih država ( CD )
- reg. tablice za privremene registracije, ( slučaj stranca koji boravi duže vrijeme u BIH ),
- probne tablice,
Vozila kada napuštaju BIH moraju imati međunarodnu oznaku BIH.
Na vozilima registrovanim u BIH zabranjeno je isticati oznaku druge države.
Šta vozač mora da ima kod sebe kad upravlja vozilom:
- saobraćajnu dozvolu,
- polisu obaveznog osiguranja,
33
- kada napušta zemlju-zeleni karton ( dokaz da je vozilo osigurano )
- dužan je da ovo pokaže policiji.

Download Report