REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI Knjiga 6. DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (srpanj – prosinac 1992.) M H R D C D REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. – DOKUMENTI KNJIGA 6 BIBLIOTEKA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat – Dokumenti, knjiga 3. Nakladnik: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema – Slavonski Brod Za nakladnika: Dr. sc. Ante Nazor Dr. sc. Mato Artuković Rezenzenti: Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Ozren Žunec Urednik: Mate Rupić, prof. M H Suradnici: Julija Barunčić, prof. Ivan Brigović, prof. Mr. sc. Ana Holjevac Tuković Željka Križe, prof. Mr. sc. Anđela Ljubas Josipa Maras Kraljević, prof. Natko Martinić Jerčić, prof. Ivan Radoš, prof. Slaven Ružić, prof. Janja Sekula, prof. Domagoj Štefančić, prof. Ilija Vučur, prof. D C D R Lektorica: Julija Barunčić, prof. Izrada kazala: Mr. sc. Ana Holjevac Tuković Prijepis: Indira Alpeza Enisa Čamdžić Martinić Priprema za tisak: Kolumna d.o.o. Tisak: Stega tisak d.o.o. Naklada: 1000 primjeraka REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI Knjiga 6. M H DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (srpanj – prosinac 1992.) R D C D Zagreb – Slavonski Brod, ožujak 2009. M H R D C D SADRŽAJ Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3 1992., srpanj 1., Knin – Izvješće Resora državne bezbednosti MUP-a RSK o djelovanju Milana Babića i aktivnih vojnih osoba naklonjenih Savezu komunista – Pokretu za Jugoslaviju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7 2. 1992., srpanj 2., Knin – Obavijest Resora državne bezbednosti MUP-u RSK o napadu na Milana Babića koji je pokušao u Benkovcu održati osnivački sastanak stranke . . . . . . . . . . . .8 3. 1992., srpanj 2., Jasenovac – Službena bilješka Stanice milicije Jasenovac o namjernom paljenju objekata protjeranih Hrvata u okupiranom Jasenovcu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9 4. 1992., srpanj 3., Erdut – Zapisnik sastanka Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem na kojem je raspravljano o radu SUP-a Vukovar . . . . . . . . . . . . . . .10 5. 1992., srpanj 3., Jasenovac – Tjedno izvješće Stanice milicije Jasenovac o uništavanju imovine protjeranih Hrvata iz Jasenovca, od 26. lipnja do 3. srpnja 1992.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20 6. 1992., srpanj 6., Knin – Zahtjev Vlade RSK MUP-u RSK da protiv Milana Babića i njegovih pristaša pokrene kazneni postupak zbog održavanja skupa u Benkovcu, a koji Vlada ocjenjuje kao pokušaj rušenja legalno izabrane vlasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22 7. 1992., srpanj 7/8., Knin – Zapisnik 22. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . .23 8. 1992., srpanj 7., Knin – Zapovijed MUP-a RSK sekretarijatima, da zbog izmjene novčanica spriječe unošenje starih novčanica u RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 9. 1992., srpanj 9., Lipik – Izvješće dežurnog Odjeljenja milicije Lipik o preuzimanju vozila u Skender Vakufu koje je 122. brigada JNA opljačkala na ratištu oko Pakraca . . . . . . . . . . . .27 10. 1992., srpanj 13., Beli Manastir – Zapisnik 11. sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28 11. 1992., srpanj 14., Knin – Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . .31 12. 1992., srpanj 15., Okučani – Odluka Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvaranju deviznog računa te ovlaštenim potpisnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38 13. 1992., srpanj 16., Vukovar – Rješenje Izvršnog savjeta općine Vukovar o promjeni naziva ulica na području Općine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40 14. 1992., srpanj 16., Knin – Plan Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK o organizaciji posjeta građana iz Šibenika i Zadra rodbini u RSK, te uvjetima koje moraju ispuniti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45 M H 1. R D C D V 1992., srpanj 18., [Okučani] – Izvješće dežurnog SUP-a Okučani o zaustavljanju ekipe portugalske televizije na mostu u Bosanskoj Gradišci, koja je snimala materijal o rušenju samostana na Plehanu, jer je ista krenula prema Zagrebu, a ne prema Beogradu kamo je trebala odnijeti snimljeni materijal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46 16. 1992., srpanj 20., Erdut – Odluka Oblasnog vijeća Srpske oblasti SBZS o osnivanju i radu Komiteta za izbjeglice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47 17. 1992., srpanj 20., Knin – Zapisnik zajedničke sjednice Vlade RSK i Vijeća Saveza sindikata, na kojoj se raspravljalo o općem kolektivnom ugovoru, mjerama za suzbijanje visokih cijena i o oživljavanju gospodarstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49 18. 1992., srpanj 20., Knin – Službena bilješka SUP-a Knin o ubojstvu obitelji Čengić u Erveniku i počiniocima ubojstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .54 19. 1992., srpanj 22., Dalj – Obavijest Republičkog javnog tužilaštva, s privremenim sjedištem u Vukovaru, Oblasnom vijeću SO SBZS o krivičnim postupcima u Srbiji protiv osoba osumnjičenih za pljačku automobila, poljoprivrednih strojeva i bijele tehnike s ratišta u istočnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55 20. 1992., srpanj 22., Vukovar – Prijedlog Izvršnog savjeta općine Vukovar Vladi RSK za osnivanje poduzeća “Krajina-petrol” za istraživanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog plina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56 21. 1992., srpanj 23., Beograd – Bilješka o razgovoru delegacije RSK s delegacijom Predsjedništva Konferencije o Jugoslaviji, te prijedlog zaključaka i odluka u svezi s razgovorom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58 22. 1992., srpanj 23., Pakrac – Izvješće SUP-a Pakrac MUP-u RSK o stanju javnog reda i mira, kriminalitetu, kadrovskim i upravnim poslovima, tehničkoj opremljenosti, sigurnosnoj situaciji te suradnji s UNPROFOR-om . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63 23. 1992., srpanj 27., Slunj – Službena bilješka radnika SJB Slunj o granatiranju Sadilovca od strane pripadnika Armije BiH, te ubojstvu u Donjem Vagancu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67 24. 1992., srpanj 28., Knin – Odluka Vlade Republike Srpske Krajine kojom utvrđuju da je rat na području RSK počeo 17. kolovoza 1990. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .68 25. 1992., srpanj 28., Knin – Odluka Vlade Republike Srpske Krajine o preuzimanju imovine i nekretnina bivšeg Republičkog sekretarijata za upravu i pravosuđe Republike Hrvatske . . .68 26. 1992., srpanj 29., Knin – Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . .69 27. 1992., srpanj 31., Vrginmost – Izvješće Odjeljenja MO Vrginmost Ministarstvu odbrane RSK o mogućnosti oživljavanja privredne aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97 28. 1992., kolovoz 3., Vukovar – Izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o situaciji u istočnoj Slavoniji, te osnivanju postrojbe za specijalne namjene MUP-a RSK pod zapovjedništvom Željka Ražnatovića – Arkana u Ernestinovu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .100 29. 1992., kolovoz 4., Knin – Ovlaštenje MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a ili PMEZ-a da mogu prevesti Miru Lončar s dvije kćeri preko teritorija RSK i graničnog prijelaza Žitnić za Split. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101 30. 1992., kolovoz 7., Vukovar – Zapisnik prvog radnog sastanka Oblasnog sekretarijata za informiranje i regionalnu suradnju Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, posvećenog informativnoj, radio – televizijskoj i novinsko – izdavačkoj djelatnosti . . . . . .102 R D C D VI M H 15. 1992., kolovoz 8., Knin – Odobrenje Komisije za odnose s UNPROFOR-om MUP-a RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a u Gračacu, SUP-u Korenica, SJB Gračac i organizacijama Crvenog križa u Gračacu i Metku za vođenje pregovora sa službenim organima Republike Hrvatske o ekshumaciji i predaji tijela poginulih i umrlih osoba . . . .104 32. 1992., kolovoz 8., Knin – Protest Vlade RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu u kojemu se Republika Hrvatska optužuje za ometanje ekshumacije poginulih pripadnika SVK iz jame nedaleko sela Širitovci na Miljevačkom platou . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105 33. 1992., kolovoz 10., Beli Manastir – Skraćeni zapisnik sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107 34. 1992., kolovoz 11., Knin – Odluka Vlade RSK o imenovanju Izvršnog savjeta općine Podravska Slatina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .110 35. 1992., kolovoz 11., Slunj – Zahtjev SO Slunj Vladi RSK da sjednicu održi u Slunju zbog teških socijalnih prilika u toj općini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .111 36. 1992., kolovoz 11., Negoslavci – Odluka Izvršnog savjeta općine Negoslavci o zapljeni vozila te zabrani crpenja i odvoženja nafte iz “Crpne stanice Negoslavci” bez odobrenja višeg organa nadležnog za navedene poslove. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .113 37. 1992., kolovoz 11., Bosanska Dubica – Zahtjev “Općinske konferencije Crvenog križa” iz Bosanske Dubice pograničnoj policiji u Okučanima za odobrenje prijelaza protjeranim stanovnicima iz Bosanske Dubice preko Jasenovca i Novske u Republiku Hrvatsku ili u zemlje zapadne Europe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114 38. 1992., kolovoz 11., Vukovar – Izvješće predsjednika Izvršnog savjeta općine Vukovar, dr. Milorada Višića, o situaciji na području Vukovara nakon okupacije, velikom priljevu doseljenika, djelovanju paravojnih formacija, neorganiziranom radu SUP-a, kriminalu te slaboj privrednoj aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .115 39. 1992., kolovoz 11., Benkovac – Izvješće Stanice javne bezbjednosti Benkovac MUP-u RSK o evidentiranim krivičnim djelima i prekršajima iz oblasti javnog reda i mira na tlu općine Benkovac u razdoblju od 1. siječnja do 31. srpnja 1992.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116 40. 1992., kolovoz 12., Vukovar – Odluke Kriznog štaba općine Vukovar za poboljšanje političko – sigurnosne situacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .118 41. 1992., kolovoz 15., Stara Gradiška – Izvješće Stanice milicije Stara Gradiška o oduzimanju materijalnih dobara od strane pripadnika SJB Bosanska Gradiška putnicima iz BiH koji su se u pratnji Crvenog križa preko teritorija RSK uputili u zemlje zapadne Europe. . . . . .120 42. 1992., kolovoz 18., Knin – Odluka Vlade RSK o osnivanju Republičke komisije za ratne zločine i zločine genocida . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121 43. 1992., kolovoz 19., Ilok – Izvješće Ministarstva pravosuđa i uprave Vladi RSK o radu Ministarstva za razdoblje od 1. siječnja do 1. kolovoza 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .122 44. 1992., kolovoz 19., Okučani – Izvješće “Šumarije Okučani” SUP-u Pakrac o primjerima krađe i samovoljne sječe ogrjevnog drveta na području pod ingerencijom Šumarije . . . . . .129 45. 1992., kolovoz 19., Borovo – Izvješće rukovodioca Službe socijalne zaštite Oblasnom sekretarijatu za opću upravu Srpske oblasti SBZS o radu službe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .130 46. 1992., kolovoz 21., Knin – Zapisnik izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 132 M H 31. R D C D VII 1992., kolovoz 22., Knin – Zapovijed Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK SUP-ovima i komandama brigada pogranične policije za pojačanu kontrolu vozila UNPROFOR-a zbog infiltracije osoba hrvatske nacionalnosti u sastav snaga UNPROFOR-a . . . . . . . . . . .135 48. 1992., kolovoz 22., Okučani – Odluka Narodne skupštine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o osobama koje će zastupati Oblast na Međunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji u Ženevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .136 49. 1992., kolovoz 25., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK za iseljavanje Hrvata iz Siverića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .137 50. 1992., kolovoz 25., Knin – Dopis Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK Zapovjedništvu i komandama sektora UNPROFOR-a u kojem zahtijevaju objašnjenje za pojedine postupke i aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138 51. 1992., kolovoz 25., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK za iseljavanje građana hrvatske nacionalnosti iz Gornjih Vrhovina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139 52. 1992., kolovoz 25., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK za iseljavanje građana hrvatske nacionalnosti iz Medviđe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .140 53. 1992., kolovoz 26., Knin – Zahtjev MUP-a RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a u Zagrebu da letovi helikoptera UNPROFOR-a preko zračnog prostora RSK budu na vrijeme najavljeni i prijavljeni, te da kontrolu njihova leta vrši aerodromska kontrola iz zračne baze u Udbini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141 54. 1992., kolovoz 28., Knin – Zamolba predstavnika Međunarodnog komiteta Crvenog križa pukovniku Kosti Novakoviću da dozvoli povratak Uroša Vukića u Zadar, gdje mu živi porodica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .142 55. 1992., kolovoz 27., Erdut – Izvješće o radu Sekretarijata za informiranje “Press centra Erdut” Oblasnom vijeću Srpske oblasti SBZS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .143 56. 1992., kolovoz 28., Glina – Izvješće pomoćnika ministra Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK o trenutnom stanju i problemima u pravosuđu te stanju u zatvorima na području Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .145 57. 1992., kolovoz 28., Rakovica – Službena bilješka Odjeljenja policije Rakovica o sukobu i zarobljavanju veće skupine vojnika muslimanske narodnosti koji su sa slobodnog teritorija Republike Hrvatske namjeravali preko RSK prijeći na teritorij Republike Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148 58. 1992., kolovoz 29., Knin – Obavijest Kabineta predsjednika Vlade RSK Zapovjedništvu i komandama sektora UNPROFOR-a te predsjedniku Vlade SR Jugoslavije o ubacivanju oružanih grupa u Cazinsku krajinu preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148 59. 1992., kolovoz 30., Pakrac – Izvješće Izvršnog savjeta općine Pakrac središnjim vlastima RSK o aktualnoj društveno – političkoj situaciji u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . .150 60. 1992., kolovoz 31., Erdut – Skraćeni zapisnik sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .152 61. 1992., kolovoz 31., Slunj – Dopis Općinske uprave Slunj SJB Slunj o prijetnjama njihovim djelatnicima od strane građana i policajaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .156 R D C D VIII M H 47. 1992., kolovoz 31., Glina – Dopis Okružnog zatvora u Glini Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK u kojemu se traži rješenje problema smještaja pristiglih ratnih zarobljenika . .157 63. 1992., kolovoz 31., Mlaka – Zahtjev Mjesne zajednice Mlaka Oblasnom SUP-u za hitno rješavanje problema organizacije granične policije na području spomenute MZ . . . . . . . . .158 64. 1992., rujan 1., Knin – Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . .160 65. 1992., rujan 1., Knin – Zahtjev MUP-a RSK Vladi RSK za naputke o rješavanju problema ulaska, izlaska, odnosno prijelaza građana preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . .165 66. 1992., rujan 1., Knin – Izvješće zapovjednika graničnog prijelaza Musapstan SUP-u Knin o odnosu UNPROFOR-a prema njihovim djelatnicima i kontroli prelaska linije razdvajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .166 67. 1992., rujan 2., Okučani – Zapisnik sastanka izaslanstva UN-a s predstavnicima lokalnih srpskih vlasti iz zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167 68. 1992., rujan 2., Knin – Obavijest MUP-a RSK podređenim organizacijskim jedinicama o obvezi pružanja pomoći financijskoj policiji u provođenju naplate carinskih pristojbi na graničnim prijelazima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .170 69. 1992., rujan 2., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju sa UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima međunarodnih organizacija da prevedu preko teritorija RSK Vukić Uroša radi privremenog odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .171 70. 1992., rujan 4., Okučani – Obavijest SUP-a Pakrac podređenim jedinicama o dodijeljenoj količini goriva za tjednu potrošnju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .171 71. 1992., rujan 5., Benkovac – Izvješće djelatnika Stanice javne bezbjednosti Benkovac o stanju sigurnosti u sjeveroistočnom dijelu općine Benkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .172 72. 1992., rujan 7., Vukovar – Skraćeni zapisnik sjednice Oblasnog vijeća SO SBZS s priloženim izvješćem o djelatnosti Promatračke misije Europske zajednice na tom području . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .174 73. 1992., rujan 8., Knin – Zapisnik 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . .177 74. 1992., rujan 8., Okučani – Dnevno izvješće pomoćnika ministra unutarnjih poslova Krste Žarkovića MUP-u RSK o stanju sigurnosti na području zapadne Slavonije. . . . . . . .185 75. 1992., rujan 9., Okučani – Izvješće SUP-a Pakrac MUP-u RSK o složenoj sigurnosnoj situaciji nakon raspuštanja TO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .186 76. 1992., rujan 10., Knin – Zapovijed MUP-a RSK podređenim organizacijskim jedinicama za smanjenje potrošnje pogonskog goriva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .187 77. 1992., rujan 11., Beli Manastir – Prijedlog djelatnika SUP-a Beli Manastir o mjerama za sprječavanje širenja povjerljivih informacija iz okupirane Baranje u Hrvatsku i Mađarsku .188 78. 1992., rujan 12., Vukovar – Zapisnik osnivačkog sastanka Odbora za privredu i financije Nacionalnog saveta Sremsko-baranjske oblasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .188 79. [1992., rujan 14. ] – Izvješće Dušana Pribilovića, člana Oblasnog vijeća Srpske oblasti SBZS, o aktivnostima Promatračke misije EZ-a na području istočne Slavonije. . . . . . . . . .191 80. 1992., rujan 14., Dalj – Odluka Izvršnog savjeta općine Dalj o uspostavi općinskog kriznog stožera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .193 M H 62. R D C D IX 1992., rujan 15., Knin – Obavijest Kabineta ministra MUP-a RSK područnim SUP-ovima o osnivanju informativne službe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .194 82. 1992., rujan 15., Vukovar – Pismo predsjednika Općinskog suda za prekršaje Vukovar predsjedniku Skupštine RSK u kojem ga izvještava o nedostatku financijskih i materijalnih sredstava za rad suda, te ga moli za pomoć i razumijevanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .195 83. 1992., rujan 17., Donji Čaglić – Iz knjige dnevnih događaja Odjeljenja milicije Lipik o prijavi UNPROFOR-a da GOM Bukovčani drže zatvorenu ženu hrvatske nacionalnosti, te da će pratiti Hrvate koji odlaze po drva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .197 84. 1992., rujan 19., Dvor – Izvješće zapovjednika Specijalne jedinice policije iz Dvora MUP-u RSK o sudjelovanju jedinice u oružanoj pobuni srpskog stanovništva na Banovini od 18. lipnja 1991. do 17. travnja 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .197 85. 1992., rujan 20., Knin – Pismo ministra unutarnjih poslova RSK SUP-u Okučani u svezi otvaranja autoceste kroz zapadnu Slavoniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .201 86. 1992., rujan 22., Knin – Zapisnik 30. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . .202 87. 1992., rujan 22., Banja Luka – Nacrt Protokola o suradnji između Vlade Republike Srpske Krajine i Vlade Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .214 88. 1992., rujan 22., Okučani – Obavijest Organizacijskog odbora mitinga SUP-u Okučani o održavanju “mitinga istine o zapadnoj Slavoniji” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .216 89. 1992., rujan 24., Knin – Dopis predsjednika Vlade RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a i Državnom komitetu SRJ za suradnju s UNPROFOR-om povodom priprema Hrvatske za nasilnu provedbu Rezolucije 762 Vijeća sigurnosti UN-a. . . . . . . . .217 90. 1992., rujan 30., Golubić – Zapisnik sjednice Savjeta Školskog centra “17. avgust” MUP-a RSK u Golubiću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .218 91. 1992., listopad 1., Benkovac – Krivična prijava SJB Benkovac općinskom javnom tužitelju protiv nepoznatih počinitelja, zbog miniranja kuća izbjeglih Hrvata iz mjesta Raštević u općini Benkovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .223 92. 1992., listopad 3., Benkovac – Službena bilješka SJB Benkovac o informativnom razgovoru s Brankom Šikićem iz Korlata o okolnostima miniranja njegove kuće i pogibiji supruge Soke Šikić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .224 93. [1992., listopad 3.], Dvor – Službena bilješka načelnika SJB Dvor o pokušaju pripadnika UNPROFOR-a da prevezu muslimanske prognanike iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .225 94. 1992., listopad 5., Benkovac – Krivična prijava SJB Benkovac općinskom javnom tužitelju u Benkovcu protiv nepoznatih počinitelja, zbog miniranja kuće Ivice Marinovića iz Šopota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .226 95. 1992., listopad 5., Vukovar – Izvještaj sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK o sastanku lokalnih srpskih vlasti s predstavnicima UNPROFOR-a i veleposlanicima SAD-a, održanom u Vukovaru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .227 96. 1992., listopad 5., Rajić – Ostavka članova Savjeta MZ Rajić SUP-u Pakrac na sve dužnosti u tijelima vlasti RSK zbog nemogućnosti rješavanja problema prehrane, smještaja stanovništva i posjete prognanih Hrvata mjestu Roždanik . . . . . . . . . . . . . . . . .228 R D C D X M H 81. 97. 1992., listopad 6., Knin – Zapisnik 31. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . .230 98. 1992., listopad 7., Okučani – Plan rada SUP-a Pakrac za oduzimanje ratnog plijena na području zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .240 99. 1992., listopad 9., Orolik – Zahtjev MZ Orolik za iseljenje policijske postaje iz mjesta zbog primanja osoba u policiju RSK bez konzultacija s lokalnim štabom TO, optužbi za pljačku, te oduzimanja stvari od MZ koje je ona prikupila nakon progona Hrvata s tog područja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .242 100. 1992., listopad 10., Ilok – Zapisnik sastanka ministra pravosuđa RSK s rukovoditeljima vodećih pravosudnih tijela RSK, na kojemu se raspravljalo o radu i problemima organa pravosuđa, utvrđivanju koeficijenata radnika u pravosuđu, te problemu ustanova za izdržavanje kazne zatvora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .243 101. 1992., listopad 12., Brusnik – Službena bilješka Odjeljenja milicije Brusnik o sigurnosnoj situaciji u selima Kričke i Gornja Šumetlica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .247 102. 1992., listopad 12., Benkovac – Krivična prijava s izvješćem o postupanju SJB Benkovac okružnom javnom tužitelju u Kninu povodom ubojstva Ivana i Stevanije Ivković iz Dobropoljaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .248 M H 103. 1992., listopad 12., Benkovac – Krivična prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog počinitelja zbog miniranja kuće Dragana Dimlića iz Provića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .249 104. 1992., listopad 13., Knin – Zapisnik 32. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . .251 C D 105. 1992., listopad 13., Knin – Odluka Vlade RSK o davanju na korištenje opreme zračne luke Zemunik Poljoprivrednoj zadruzi “Benkovac” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .255 D 106. 1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korlata radi odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .256 R 107. 1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Ježevića radi odlaska u Split . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .257 108. 1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Medviđe radi odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .258 109. 1992., listopad 13., [Knin] – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zatona radi odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .259 110. 1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Oklaja radi odlaska u Šibenik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .260 111. 1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korenice radi odlaska u Opatiju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .260 112. 1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zelengrada radi odlaska u Zadar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .261 XI 113. 1992., listopad 13., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Gračaca radi odlaska u Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .262 114. 1992., listopad 13., Benkovac – Zamolba Parohije benkovačke Štabu TO Benkovac za dodjelu pogonskog goriva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .263 115. 1992., listopad 14., Donji Čaglić – Izjava djelatnika Odjeljenja milicije Lipik povodom otuđenja građevinskog materijala u vlasništvu prognanog Hrvata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .264 116. 1992., listopad 15., Knin – Pismo Milana Martića, ministra unutarnjih poslova RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a u svezi najave povratka prognanih Hrvata u Drniš. . . . . .264 117. 1992., listopad 16., Benkovac – Službena bilješka Stanice javne bezbjednosti Benkovac povodom miniranja kuće Bosiljke Lončar iz Kule Atlagića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .265 118. 1992., listopad 16., Okučani – Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija o nedovoljnoj opremljenosti lokalne policije opremom i naoružanjem . . . . . . . .266 119. 1992., listopad 20., Knin – Zapisnik 33. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . .267 M H 120. 1992., listopad 20., Knin – Pismo Vlade RSK Skupštini i Vladi Republike Srpske povodom inicijative Radovana Karadžića za premještaj borbenih zrakoplova iz zračnih luka u Republici Srpskoj u zračne luke SR Jugoslaviji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .274 C D 121. 1992., listopad 20., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da mogu prevesti 6 osoba iz sela Velušić u Split preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . .275 122. 1992., listopad 20., Gračac – Izvješće Stanice javne bezbjednosti Gračac SUP-u Korenica o obavljenom očevidu nakon ubojstva Petra Nikšića iz Široke Kule . . . . . . . . . . . . . . . . . .276 R D 123. 1992., listopad 20., [Knin] – Pismo koordinatora civilnih poslova sektora Jug UNPROFOR-a tijelima vlasti RSK, u kojem izražava svoju zabrinutost zbog velikog broja napada na stanovnike toga područja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .277 124. 1992., listopad 22., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da mogu prevesti 5 osoba iz sela Laškovica u Šibenik preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . .278 125. 1992., listopad 22., Vukovar – Dnevno izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o provalama, krađama automobila, te “sumnjivim” radnjama UNPROFOR-a na mjestima masovnih grobnica u Antinu i Dalju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .279 126. 1992., listopad 22., Vukovar – Molba predsjednika Odbora za obilježavanje godišnjice okupacije Vukovara mjesnim zajednicama da mu pošalju podatke o poginulim borcima u toj operaciji radi uručenja medalja “oslobodilaca Vukovara” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .280 127. 1992., listopad 23., Okučani – Izvješće SUP-a Okučani MUP-u RSK o ubojstvu pripadnika PJM Okučani u mjestu Japaga od strane pripadnika 5. kozaračke brigade iz Prijedora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .281 128. [1992., listopad 24.], [Petrinja] – Pismo zapovjednika nigerijskog bataljuna UNPROFOR-a predsjedniku SO Glina o zločinima protiv preostalih Hrvata na glinskom području . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .282 129. 1992., listopad 26., Okučani – Obavijest SUP-a Okučani MUP-u RSK o poduzetim radnjama za sprječavanje otvaranja autoceste Zagreb-Beograd . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .283 XII 130. 1992., listopad 26., Glina – Odgovor predsjednika SO Glina UNPROFOR-u na njihov dopis o ugrožavanju života i imovine preostalih Hrvata na području Gline . . . . . . . . . . . .284 131. 1992., listopad 27., Knin – Zapisnik 34. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . .286 132. 1992., listopad 27., Okučani – Izvješće djelatnika SUP-a Pakrac o rezultatima akcije oduzimanja imovine opljačkane za vrijeme ratnih događanja na području općine Okučani. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .290 133. 1992., listopad 27., Okučani – Molba Ljubiše Ljubojevića iz Rijeke za prijem u Jedinicu za posebne namjene SUP-a Pakrac, u kojoj iznosi svoj ratni put po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .291 134. 1992., listopad 27., Knin – Pismo Milana Babića, predsjednika SO Knin, episkopu dalmatinskom Longinu, Eparhijskom savjetu Eparhije dalmatinske, te civilnim vlastima Općine, u kojem predlaže izgradnju saborne crkve i eparhijskog dvora u Kninu. . . . . . . . .292 135. 1992., listopad 28., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da mogu prevesti 6 osoba iz Benkovca u Šibenik preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . .293 M H 136. 1992., listopad 28., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da mogu prevesti 4 osobe iz Knina u Šibenik preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .294 C D 137. 1992., listopad 29., Glina – Obavijest predsjednika Skupštine RSK upućena nadležnim tijelima vlasti i srpskim informativnim agencijama o uvjetima raspisivanja izbora za predsjednika Republike i poslanike u Skupštini RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .295 138. 1992., listopad 29., Knin – Odluka Vlade RSK kojom poziva sve građane u dijaspori da uplaćuju 100 njemačkih maraka mjesečno kao pomoć Republici Srpskoj Krajini. . . . . . . .297 R D 139. 1992., listopad 30., Knin – Zapisnik 5. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .298 140. 1992., listopad 30., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavniku Općinske organizacije Crvenog križa Benkovac da mogu prevesti preko RSK do Musapstana obitelji koje se sastaju s rodbinom te osobe koje napuštaju RSK ili prelaze iz RH u RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .300 141. 1992., listopad 30., Vukovar – Molba Fonda zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja Srpske oblasti SBZS gospodarskim organizacijama regije da uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje građana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .302 142. 1992., listopad 30., Knin – Molba Ministarstva fizičke kulture i sporta RSK Školi unutarnjih poslova u Golubiću, da omoguće polazniku škole nastup na nogometnoj utakmici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .303 143. 1992., listopad 31., Prijedor – Deklaracija sa zajedničkog zasjedanja skupština Republike Srpske Krajine i Republike Srpske o planovima za državno ujedinjenje . . . . . . . . . . . . . . .304 144. [1992., listopad], Vukovar – Izvješće o radu Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem od 22. svibnja do 31. listopada 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .306 145. 1992., studeni 2., Beli Manastir – Zapisnik i zaključci sa sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .310 XIII 146. 1992., studeni 3., Knin – Zapisnik sa sastanka predstavnika MUP-a RSK, delegacije UNPROFOR-a i hrvatske delegacije u svezi povratka hrvatskog stanovništva u skradinsko zaleđe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .316 147. 1992., studeni 4., Ilok – Upozorenje Ministarstva pravosuđa i uprave MUP-u i Sekretarijatu Vlade RSK na pomoćnika ministra MUP-a koji je zabranio Okružnom zatvoru u Glini zamjene, premještanja i puštanja zarobljenih pripadnika HV-a i Armije BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .318 148. 1992., studeni 5., Ilok – Upozorenje Ministarstva pravosuđa i uprave RSK da državni organi i organizacije krše Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma te da nazivi sjedišta općina i općinskih organa, ulica i trgova, poduzeća i radnji nisu usklađeni s “nacionalnim osjećajima” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .319 149. 1992., studeni 6., Knin – Protestno pismo Kabineta ministra MUP-a RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a u Zagrebu zbog postupaka pripadnika UNPROFOR-a prema miliciji RSK (oduzimanje oružja u selu Bukovčani te blokiranje mosta na rijeci Savi), koji nisu u skladu s Vanceovim planom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .320 M H 150. 1992., studeni 9., Knin – Zahtjev predsjednika Okružnog suda u Kninu Đure Kresovića MUP-u RSK za mišljenje u vezi s iskapanjem posmrtnih ostatka obitelji Rakić iz jame Golubnjača u kojoj se nalazi i 40-ak leševa osoba hrvatske nacionalnosti ubijenih tijekom 1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .322 C D 151. 1992., studeni 9., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i MKCK za useljenje obitelji iz Splita u selo Ceranje Donje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .323 D 152. 1992., studeni 9., Knin – Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i MKCK za useljenje obitelji iz Splita u selo Kričke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .324 R 153. 1992., studeni 11., Benkovac – Kaznena prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog počinitelja zbog krađe ikona u rimokatoličkoj crkvi u Novigradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . .325 154. 1992., studeni 9., Ilok – Izvješće Jovanke Vidović o radu Stambene komisije MZ Ilok, te naseljavanju Srba u kuće i stanove protjeranih Hrvata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .326 155. 1992., studeni 10., Knin – Zapisnik 36. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . .331 156. 1992., studeni 10., Kistanje – Dopis Civilne policije UN-a Stanici milicije Kistanje o krađi stoke od strane pripadnika krajiške milicije hrvatskom stanovništvu u selu Laškovica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .338 157. 1992., studeni 10., Knin – Sigurnosna procjena Resora državne bezbednosti MUP-a RSK za područje Vrlike s procjenama broja preostalih Hrvata i Srba u naseljima . . . . . . . . . . . .339 158. 1992., studeni 10., Slunj – Obavijest SJB Slunj MUP-u RSK o nepravilnoj registraciji ukradenih vozila (automobila, traktora i kamiona) na području općina Plaški i Slunj . . . .340 159. 1992., studeni 11., Knin – Nalog Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK SUP-u Glina i SJB Kostajnica da poduzmu operativne mjere protiv osoba koje učestalo pale i ruše hrvatske i srpske kuće u selu Majur . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .342 160. 1992., studeni 12., Mirkovci – Zaključci sa sjednice Izvršnog savjeta općine Mirkovci o poduzimanju mjera za oduzimanje bespravno prisvojene imovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . .343 XIV 161. 1992., studeni 12., Mirkovci – Odluka Izvršnog savjeta općine Mirkovci o dodjeljivanju zemljišta na korištenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .344 162. 1992., studeni 13., Knin – Protestno pismo Državnog komiteta za suradnju s UNPROFOR-om Vlade RSK civilnom predstavniku UNPROFOR-a zbog neizdavanja potvrda privatnim i državnim tvrtkama, da se područje RSK ne nalazi pod sankcijama Vijeća sigurnosti UN-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .346 163. 1992., studeni 14., Benkovac – Službena bilješka SJB Benkovac o zastrašivanju i progonu Hrvata u Benkovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .348 164. 1992., studeni 14., Okučani – Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija o mjerama povratka Srba u zapadnu Slavoniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .349 165. 1992., studeni 16., Vukovar – Zapisnik i zaključci sa sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .350 166. 1992., studeni 16., [Knin] – Izvješće Đorđa Bjegovića, ministra energetike i rudarstva u Vladi RSK, o rezultatima razgovora vođenih u Beogradu, Novom Sadu, Vukovaru, Laslovu i Mladenovcu o opskrbi energentima te elektrifikaciji RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . .354 M H 167. 1992., studeni 17., [Knin] – Izvješće Đorđa Bjegovića, ministra energetike i rudarstva u Vladi RSK, o rezultatima razgovora vođenih u Doboju, Novom Sadu, Vukovaru i Beogradu o opskrbi energentima i elektrifikaciji RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .357 168. 1992., studeni 17., Okučani – Zapisnik 39. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . .359 C D 169. 1992., studeni 19., Bratiškovci – Izvješće inspektora Civilne policije UNPROFOR-a o paljenju kuća u Čisti Velikoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .361 170. 1992., studeni 19., Prolići – Izjava voditeljice smjene “Graničnog prijelaza Peruča” o zaustavljanju kolone UNPROFOR-a u kojoj su se nalazili David Owen, Cyrus Vance i Satish Nambiar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .362 D 171. 1992., studeni 21., Udbina – Operativno izvješće Odjeljenja milicije Udbina o pljačkanju imovine prognanih Hrvata u Podlapači . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .363 R 172. 1992., studeni 23., Benkovac – Izvješće SJB Benkovac MUP-u RSK o diverziji u Škabrnji i pogibiji petorice pripadnika milicije RSK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .364 173. 1992., studeni 24., Knin – Zapisnik 37. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . .365 174. 1992., studeni 25., Glina – Zapisnik s kolegija pomoćnika ministra MUP-a RSK te sekretara i načelnika SUP-ova s područja Banovine i Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .374 175. 1992., studeni 26., Benkovac – Izvješće dežurnoga Stanice javne bezbjednosti Benkovac SUP-u Knin o ubojstvu obitelji Arbanas u selu Smilčić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .383 176. 1992., studeni 26., Knin – Izvješće Školskog centra “17. august” u Golubiću Ministarstvu prosvjete RSK o stručnoj pomoći MUP-a Srbije i Više škole za UP u Zemunu pri ustroju i funkcioniranju te stručnom nadzoru nad radom Centra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .384 177. 1992., studeni 27., Slunj – Zahtjev SO Slunj Vladi RSK za dodjelu sredstava za pokretanje privredne aktivnosti i financiranje troškova u prosvjeti i zdravstvu . . . . . . . . . .385 178. 1992., studeni 28., Knin – Zahvalnica Vlade RSK Viktoru Andrejevu, pomoćniku zapovjednika UNPROFOR-a za civilna pitanja u sektoru Jug, za uspješnu suradnju . . . . .387 179. 1992., studeni 29., Knin – Izvješće Resora državne bezbjednosti MUP-a Vladi RSK o pojačanoj aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a, te stranih novinara na području RSK. . .388 XV 180. 1992., studeni 30., Benkovac – Službena bilješka SJB Benkovac o podmetanju eksploziva u kuću u Benkovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .389 181. [1992., studeni], Beograd – Službena bilješka sa sastanka predstavnika RSK s predstavnicima Vlade Republike Srbije u vezi financijske pomoći RSK . . . . . . . . . . . . . . .390 182. 1992., prosinac 1., Knin – Zapisnik 38. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . .392 183. 1992., prosinac 1., Okučani – Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne Slavonije kojim se utvrđuje da Vlada RSK nije osnovala sve ustanove nužne za društveni i privredni razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .399 184. 1992., prosinac 1., Glina – Zapisnik sa sastanka načelnika i sekretara SJB s područja Banovine i Korduna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .400 185. 1992., prosinac 1., Benkovac – Izvješće SJB Benkovac o podnesenim krivičnim prijavama za razdoblje od 1. siječnja do 30. studenog 1992.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .404 186. 1992., prosinac 3., Knin – Izvješće Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK o pljački i paljenju kuća prognanih Hrvata i izbjeglih Srba na prostoru Vrlike i Peručkog jezera. . . . .406 187. 1992., prosinac 3., Benkovac – Službena bilješka SJB Benkovac o ubojstvu Mirka Arbanasa u Smilčiću . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .407 M H 188. 1992., prosinac 4., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i MKCK, da mogu prevesti Hrvate iz bolnice u Udbini preko teritorija RSK na teritorij RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .408 C D 189. 1992., prosinac 4., Okučani – Zapovijed SUP-a Okučani jedinicama na graničnim prijelazima o zabrani susreta stanovništva na liniji razgraničenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .408 190. 1992., prosinac 7., Benkovac – Krivična prijava Stanice javne bezbjednosti Benkovac u vezi ubojstva obitelji Marinović u Šopotu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .409 D 191. 1992., prosinac 7., Borovo Selo – Izvješće Crvenog križa Oblasnom vijeću Srpske oblasti SBZS o radu od kolovoza 1991.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .411 R 192. 1992., prosinac 10., Bratiškovci – Izvješće UNPROFOR-a Odjeljenju milicije Kistanje o pljački srušenih kuća u selu Vaćani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .412 193. 1992., prosinac 11., Beli Manastir – Zapisnik 30. sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .414 194. 1992., prosinac 11., Vukovar – Prijedlog Izvršnog savjeta općine Vukovar Oblasnom vijeću Srpske oblasti SBZS za imenovanje novih članova Savjeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .419 195. 1992., prosinac 11., Benkovac – Obavijest SJB Benkovac SUP-u Knin o ubojstvima Hrvata u selima Raštević i Donji Perušić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .421 196. 1992., prosinac 15., Knin – Zapisnik 40. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . .422 197. 1992., prosinac 16., Vukovar – Obavijest SUP-a Vukovar MUP-u RSK o dolasku Komisije UN-a za ispitivanje ratnih zločina, koja namjerava posjetiti Ovčaru, te zahtjev za upute o postupanju prema njima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .430 198. 1992., prosinac 16., Knin – Brzojav MUP-a RSK SUP-u Vukovar s uputama o postupanju prema Komisiji UN-a za ispitivanje ratnih zločina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .431 199. 1992., prosinac 17., Knin – Izjava za javnost Vlade RSK u svezi predizbornih aktivnosti oporbe u SR Jugoslaviji kojom se ističe suprotnost političkih ciljeva krajinskih Srba i srbijanske oporbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .432 XVI 200. 1992., prosinac 17., Mirkovci – Obavijest općine Mirkovci mjesnim zajednicama o zabrani doseljenicima da prilikom napuštanja Općine prodaju dodijeljenu imovinu . . . . . . . . . . .433 201. 1992., prosinac 17., Petrinja – Zaključci Skupštine općine Petrinja o načinu rješavanja socijalne problematike, razvoju gospodarstva i poboljšanju sigurnosnog stanja . . . . . . . . .434 202. 1992., prosinac 19., Bratiškovci – Izvješće UNPROFOR-a SUP-u Knin o paljenju kuća izbjeglih Hrvata u zaseoku Palinići i u Sonkoviću. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .436 203. 1992., prosinac 23., Knin – Zapisnik 41. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . .437 204. 1992., prosinac 23., Knin – Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK da mogu prevesti Hrvate iz Obrovca u Zadar preko teritorija RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .443 205. 1992., prosinac 24., Knin – Čestitka i podrška Vlade RSK predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloševiću povodom pobjede na prijevremenim predsjedničkim izborima . . . .444 206. 1992., prosinac 24., Knin – Priopćenje za javnost Vlade RSK kojim se priznaju rezultati prijevremenih izbora u SR Jugoslaviji i daje podrška nastavku dobrih odnosa s vlastima. . .444 M H 207. 1992., prosinac 24., Hrvatska Kostajnica – Odgovor predsjednika Izvršnog savjeta općine Hrvatska Kostajnica Udruženju boraca MZ Komogovina u vezi brige o borcima i obiteljima poginulih, s osvrtom na stanje u RSK i općini Hrvatska Kostajnica . . . . . . . .446 208. 1992., prosinac 25., Borovo Naselje – Zapisnik 31. sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .448 C D 209. 1992., prosinac 25., Petrinja – Zapisnik sa sastanka gospodarstvenika s prostora Banovine u svezi proljetne sjetve i stočne proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .451 R D 210. 1992., prosinac 25., Okučani – Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija kojim se nalaže predsjedniku Veljku Džakuli da uloži prigovor Vladi RSK zbog izostavljanja oblasnih organa iz odluke o privremenom financiranju RSK za prvu četvrtinu 1993. godine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .455 211. 1992., prosinac 26., Drniš – Obavijest Crvenog križa Drniš Crvenom križu RSK o mogućnosti smještaja sedam tisuća izbjeglica u napuštene kuće protjeranih Hrvata u Drnišu, te o gospodarskom stanju u općini Drniš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .456 212. 1992., prosinac 27., Kistanje – Službena bilješka Civilne policije UNPROFOR-a Stanici milicije Kistanje o pritužbi dviju Hrvatica na pljačku imovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .457 213. 1992., prosinac 30., Knin – Zahtjev Privredne komore RSK da općinski organi popišu oduzete poslovne prostore i dijelove poduzeća Republike Hrvatske u Republici Srbiji koje je Srbija proglasila svojim vlasništvom, a koje RSK smatra svojim nekretninama . . . . . . . .458 214. [1992., prosinac, Knin] – Izvješće o službenom putu članova Ekonomskog savjeta Vlade RSK i razgovorima vođenim u Beogradu, Belom Manastiru i Vukovaru . . . . . . . . . . . . . .459 Kazalo imena. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .465 Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .479 XVII M H R D C D PREDGOVOR K M H njiga Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj – prosinac 1992.) šesta je knjiga u seriji koju je pod naslovom Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. – Dokumenti, od 2007. počeo objavljivati Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje Centar). Tiskana je u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda. U knjizi su kronološkim slijedom predstavljeni dokumenti iz arhivskog gradiva “Republike Srpske Krajine” (RSK) koji se čuvaju u arhivskim ustanovama u Republici Hrvatskoj, a odnose se na rad paradržavnih i političkih ustanova pobunjenih Srba u drugoj polovici 1992. godine. Dokumenti su prepisani sa svim jezičnim, stilskim i gramatičkim obilježjima. Veći zahvati u tekstu naznačeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu, a u bilješkama je upozoreno na dijelove dokumenta koji su u izvorniku oštećeni i na dijelove koji su izostavljeni. Jednako tako, radi boljeg razumijevanja, u bilješkama su navedena imena ili prezimena sudionika koja se ne spominju u dokumentu ili podaci o drugim dokumentima i literaturi u kojima se spominje isti događaj. Dakako, dokumenti pokazuju stajališta njihovih stvaratelja, odnosno autora, i zahtijevaju posebnu kritičku raščlambu koja bi ukazala na neobjektivno i netočno navedene podatke u njima. Ipak, ostaje zaprepaštenje, ne samo količinom neistine u navedenim dokumentima, nego i mržnjom i iracionalnim optužbama njihovih autora, s ciljem motiviranja “svoje strane” na provođenje najekstremnijih zamisli. Između ostaloga, dokumenti pokazuju da su međunarodni posrednici pobunjenim Srbima jasno dali do znanja da svoj status moraju riješiti u okviru Ustava i zakona Republike Hrvatske, odnosno pregovorima s hrvatskom vlašću, no oni su to ignorirali. Izjavu lorda Carringtona krajem srpnja 1992. u Beogradu, da pobunjeni Srbi prihvaćaju “specijalni status u okviru Hrvatske”, predstavnici RSK su iste večeri demantirali. Vojnim napredovanjem Srba u Bosni i Hercegovini (u kojem su sudjelovale i jedinice iz RSK) rasle su i ambicije vodstva pobunjenih Srba u Hrvatskoj, o čemu svjedoči Deklaracija donesena na zajedničkom zasjedanju srpskih skupština u Prijedoru (31. listopada), u kojoj se ističe “da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska državni entiteti”, te da se “Skupštine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine opredjeljuju za državno ujedinjenje”, koje se “odlaže do isteka plana OUN o zaštiti Republike Srpske Krajine (Vensov plan) i sprovešće se na osnovu rezultata plebiscita.” U tom kontekstu je “Resor državne bezbjednosti MUP-a RSK”, 29. studenoga 1992., izjave Cyrusa Vancea i lorda Davida Owena, koji su teritorij RSK svrstali u RH, ocijenio kao “vrlo neodmjerene, ali decidne” (dok. 179). Da bi se naglasila “državnost Krajine”, vodstvo pobunjenih Srba zabranilo je “lokalnim vlastima” sve službene kontakte s predstavnicima UNPROFOR-a, usmjerivši ih na “državne organe” (Vlada, MUP i Ministarstvo obrane). Slijed događaja pokazao je da su tu odluku uspješno provodili. Dokumenti svjedoče i da je od 20. do 25. srpnja 1991. “Ratni štab uz pomoć Kapetana Dragana i njegovih pomoćnika izradio plan o istjerivanju ustaških snaga s područja Dvora na Uni” (dok. 84), da je vodstvo pobunjenih Srba 26. listopada 1992. odlučilo da neće otvoriti autocestu, čak i pod cijenu sukoba s UN-om (dok. 129), da je predsjednik Okružnog suda u Kninu Đuro Kresović 9. studenoga 1992. zatražio mišljenje od Milana Martića kako da zataška podatak da se u jami Golubnjača “nalazi i 40-ak leševa osoba hrvatske nacionalnosti ubijenih tijekom 1991.” (dok. 150), da su već u drugoj polovici 1992. kao problem evidentirana iseljavanja Srba iz Slunja u Srbiju (dok. 174), itd. Neki podaci su i “šaljive” prirode, kao “macho” ponašanje predsjednika srpskog “Oblasnog vijeća” Veljka Džakule, koji je uoči sastanka sa zapovjednicima UNPROFOR-a 2. rujna 1992. prevoditeljici UN-a objašnjavao da će “Hrvatice najviše žaliti zbog odsustva Srba” (dok. 67). Razmještajem zaštitnih snaga UN-a situacija za Hrvate i njihovu imovinu na okupiranom području nije se nimalo poboljšala. Nastavilo se paljenje, razaranje te pljačkanje kuća koje su Hrvati morali napustiti R D C D 1 M H (dokumenti 5, 123, 169, 187, 202), ali i kuća srpskih vlasnika (dokumenti 159, 186). SUP Pakrac izvijestio je MUP RSK da paljenje u Roždaniku, Jasenovcu i Paklenici nije moguće spriječiti “jer je na ovom području sav narod bio naoružan i kada bi pokušali spriječiti neko od učinjenih djela moralo bi doći do oružanog sukoba”. Zanimljivo je da se sudski postupak za pljačke i preprodaju automobila, poljoprivrednih strojeva te bijele tehnike “s ratišta” vodi u Srbiji, a Oblasno vijeće SO Istočna Slavonija traži da se zbog većeg broja krivičnih postupaka stvari po okončanju postupka predaju Srpskoj oblasti jer je to njihova imovina. Nastavljena su ubojstva i protjerivanje Hrvata, tako da su zaštitne snage UN-a, uz Promatračku misiju EZ-a i Međunarodni Crveni križ, postali posrednici za iseljavanje Hrvata iz tzv. Republike Srpske Krajine. Mandat za povratak stanovništva zaštitne snage UN-a nisu nigdje primijenile. Hrvati koji su ostali na svojim posjedima bili su opljačkani te podvrgnuti fizičkom i psihičkom maltretiranju, koje je nerijetko završavalo i ubojstvom. Tako je 18/19. srpnja 1992. ubijena obitelj Čengić u Erveniku (dvoje djece od 4 i 10 godina), u listopadu bračni par Ivković u Dobropoljcima i Nikša Petar iz Široke Kule, u studenom obitelj Arbanas u Smilčiću i Veronika Ivanić iz Perušića Donjeg, a u prosincu obitelj Marinović (četiri člana) u Šopotu i obitelj Čirjak (dva člana) u Rašteviću. Na području SJB Benkovac (dok. 185) od 1. siječnja do 30. studenoga 1992. ubijeno je najmanje 27 Hrvata. Nastavili su se i sukobi između političkih prvaka i vođa pobune Srba u Hrvatskoj oko (ne)prihvaćanja plana Cyrusa Vancea. Nakon ubojstva čelnika Srba iz Vrginmosta Dmitra Obradovića, M. Babića i R. Ležajića pretukli su njihovi dotadašnji istomišljenici zbog pokušaja da održe politički skup u Benkovcu. Vodstvo pobunjenih Srba s Korduna i Banovine je početkom srpnja 1992. zaprijetilo osnivanjem samostalne autonomne oblasti. Sukob vodstva pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji s vlastima RSK u Kninu doveo je početkom kolovoza do osnivanja Jedinice za posebne namjene koja je nosila odore MUP-a Srbije, a u Vukovaru je osnovan Krizni štab (po odobrenju predsjednika RSK Gorana Hadžića), koji je imao namjeru suspendirati sve zakone RSK. Rukovodstvo Srba iz zapadne Slavonije optužilo je rukovodstvo Srba iz istočne Slavonije za izdaju i namjerno pokretanje iseljavanja Srba iz zapadne Slavonije krajem 1991., za što su inače pred međunarodnom javnošću pobunjeni Srbi optuživali Hrvatsku. Čelnici tzv. Srpske oblasti Zapadna Slavonija optuživali su G. Hadžića da u službenim dokumentima ne naziva izbjeglice iz zapadne Slavonije izbjeglicama, nego “kolonistima” te da je zapadna Slavonija izdana i gotovo predana Hrvatskoj. Na 25. sjednici “Vlade RSK”, 29. srpnja 1992., iznesen je podatak da “Republika Srpska Krajina obuhvata prostor od 13.913 km2”, da se sastoji iz dvije međusobno odvojene cjeline: “S. Dalmacija, Lika, Kordun, Banija i Zapadna Slavonija ukupne površine 11.402 km2 i Istočna Slavonija, Zapadni Srem i Baranja ukupne površine 2511 km2”, da ukupno ima “oko 400.000 stanovnika”, od toga “Srba 88%, Hrvata 7% i ostalih 5%”, da je u ratu sudjelovalo “oko 66.000 boraca”, a da je poginulo “1021, a ranjeno 1682 boraca”, ne računajući “28 nestalih s Miljevačke visoravni” te “poginule i ranjene pripadnike TO koji su se u sastavu MUP-a borili u severnoj Bosni za koridor prema SRJ” (dok. 26). Gospodarska situacija u tzv. Republici Srpskoj Krajini bila je katastrofalna, s ogromnom inflacijom (oko 20000 % u 1992.), tako da su umirovljenici od “Vlade Krajine” za lipanj 1992. tražili povećanje mirovina za 350 % u odnosu na svibanj 1992. (odobreno je stopostotno povećanje za lipanj te stopostotno povećanje za srpanj u odnosu na lipanj). Uz poljoprivredu, živjelo se od sječe/krađe šuma, a u Slavoniji od eksploatacije nafte u okupiranim Đeletovcima. U okupirani Vukovar nije stizala pomoć za revitalizaciju nekad velikih firmi “Borovo”, “Vuteks” i “Vupik”. U istočnoj Slavoniji bilo je registrirano samo 100 privrednih subjekata sa 7355 radnika (8,4 % stanovništva). Sredinom prosinca 1992. u općini Petrinja (oko 20.000 stanovnika) bilo je evidentirano 2230 zaposlenika, ali samo 920 u privrednim granama. Poseban problem predstavljala je nestašica goriva, pa je u mnogim krajevima podbacila jesenska sjetva (također i zbog nestašice repromaterijala za sjetvu). Na 28. sjednici Vlade RSK održanoj 1. rujna 1992. u Erdutu, svi prisutni izjasnili su se “protiv bilo kakvog tzv. specijalnog statusa RSK u Hrvatskoj i da ne dolazi u obzir bilo kakav razgovor o takvom statusu kao ni bilo kakva druga opcija o nekakvom suživotu s Hrvatskom” (dok. 64). Na toj liniji je čestitka i podrška Vlade RSK predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloševiću, od 24. prosinca 1992., povodom pobjede na prijevremenim predsjedničkim izborima u Srbiji, s isticanjem borbe “koju je narod Republike Srpske Krajine vodio i vodi ka ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je cjelovitost najvećeg naroda na ovim evropskim područjima” (dok. 205). R D C D Urednik 2 KRATICE M H a/a – ad acta (izvršeno) AGVBR – artiljerijska grupa višecjevnihbacača raketa AKL – aerodromska kontrola leta AP – autonomna pokrajina AP – automatska puška PAP – poluautomatska puška AVL – aktivna vojna lica B.B. – Beobanka Beograd b/d – borbeno djelovanje b/eš – borbeni ešalon BG – Beograd BG – borbena grupa BiH – Bosna i Hercegovina BiSZ – borbena i sigurnosna zaštita BoiV – borbena obuka i vaspitanje br. – broj brTO – brigada teritorijalne obrane BsT – bestrzajni top bTO – bataljun TO cal.- kalibar CIVPOL – Civilna policija UNPROFOR-a CK – crveni križ CMU – centralna medicinska ustanova CSB- Centar službi bezbjednosti čl. – članak d/r – dana rata dipl. inž. – diplomirani inženjer DM – Deutsche Mark ( Njemačka marka) DP – državno poduzeće DPZ – društveno politička zajednica dr. – drugo dr. – doktor DTG – diverzantsko-teroristička grupa DV – dalekovod EEZ – Europska ekonomska zajednica EP – Elektro privreda EPS – Elektroprivreda Srbije EZ – Evropska zajednica gen. dir. – generalni direktor GL – građanska lica GOM – granično odjeljenje milicije R D C D GŠ TO – glavni štab teritorijalne odbrane GŠOS – generalštab oružanih snaga H – haubica hab – haubica HDZ – Hrvatska demokratska zajednica HE – hidroelektrana HIC – Hrvatski informativni centar HTV – Hrvatska televizija HUP – hotelsko ugostiteljsko poduzeće HV – Hrvatska vojska ing – inženjer InMS – intendantska materijalna sredstva InOb – intendantsko obezbjeđenje IS – izvršni savjet IV – izvršno vijeće JB – javna bezbjednost JNA- Jugoslavenska narodna armija JP – javno poduzeće JRM – javni red i mir JU – jugoslavenski K – korpus KAG – korpusna artiljerijska grupa kbr. – kućni broj KD – kaznena djela K-diri – komandiri KEBS – Konferencija evropske bezbednosti (Konferencija za europsku sigurnost i suradnju) kIk – kapetan prve klase KLIK – Kninski likovni klub KM – komandno mjesto KoV – kopnena vojska KPD – kazneno popravni dom krim. – kriminalistički KU – kazneni upisnik KZ – kazneni zakon LD – lični dohodak LK – lična karta M – mitraljez M.P. – mjesto pečata MB – minobacač MC – medicinski centar 3 M H MES – minsko eksplozivna sredstva MF – mirnodopska formacija mil. – miliona MIP – ministarstvo inostranih poslova MK – mehanizirani korpus MKCK – Međunarodna komitet “Crvenog križa” Mld – milijardi MO – ministarstvo obrane MO – mjesni odred mob. – mobilizacijski Mr. (mr.) – magistar MS – materijalna sredstva MTS – materijalno tehnička sredstva MUP – ministarstvo unutrašnjih poslova MZ – mjesna zajednica n/r – na ruke NB – narodna banka NC – nastavni centar NIGBAT- Nigerijski bataljun NIK – Naftna industrija Krajine NIS – Naftna industrija Srbije NN – nepoznati NO – narodna obrana NS – narodna skupština o.g. – ove godine O.Z. – osiguravajući zavod OB – odjeljenje bezbjednosti OC – operativni cenar OGM – odjeljenje granične milicije OJ – oklopna jedinica OJT – okružni javni tužilac OKU – opći kolektivni ugovor OM – odjeljenje milicije OMJ – oklopno mehanizirana jedinica ONO – općenarodna obrana OpŠTO – općinski štab teritorijalne obrane OSL – ovlašteno službeno lice OŠ – osnovna škola OT – oklopni transporter OUN – Organizacija ujedinjenih naroda OV – Oblasno vijeće SO – Srpska oblasti Ovl. sl. – ovlašteno službeno R 4 D C D PAM – protuavionski mitraljez PB – pozadinska baza Pf – pedagoški fakultet Pg – pogonska sredstva PgMS – pogonska materijalna sredstva PIK – poljoprivredni kombinat PIK – poljoprivredno – industrijski kombinat PJ – poštanska jedinica PJM – posebne jedinice milicije PkPo – pomoćnik komandanta za pozadinu PM – puškomitraljez PMEZ – Promatračka misija Europske zajednice poab – protivoklopna artiljerijska baterija PoB – pozadinska baza pok. – pokojni PoOb – pozadinsko obezbjeđenje PP – privatno poduzeće PPM – protupješadijska mina pred – predsjednik PTT – pošta, telefon, telegraf puk. – pukovnik PZ – poljoprivredna zadruga R. – republika r. – rijeka RH – Republika Hrvatska RiK – rukovođenje i komandovanje RMR – ratne materijalne rezerve RO- radna organizacija RR – radio-relejni RRČV – radio-relejna čvorišta RS – Republika Srpska RSK – Republika Srpska Krajina RSUP – Republički sekretarijat za unutrašnje poslove RTV – radio televizija RUJP – republička uprava javnih prihoda RV i PVO – ratno vazduhoplovstvo i protuvazdušna obrana RVS – rezervni vojni starješina s. – selo S.D. – Sjeverna Dalmacija SAO – srpska autonomna oblast SB UN – Savjet bezbjednosti UN-a (Vijeće sigurnosti UN-a) M H SBZS – Slavonija, Baranja i ZapadniSrijem SCT – središnji telekomunikacijski centar SCTV – središnji telekomunikacijski centar veze SDB – služba državne sigurnosti SDK – služba društvenog knjigovodstva SDS – Srpska demokratska stranka SFRJ – Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SJB – stanica javne bezbednosti SkM – skladište municije SkPg – skladište pogonskog goriva SkRD – skladište rezervnih dijelova Sl. – službeni SM – stanica milicije SM (STM) – stanica milicije SnK – sanitetski komplet SnMS – sanitetska materijalna sredstva SnSk – sanitetsko skladište SnSL – sanitetsko skladište SO – skupština općina SO SBZS – Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem SOb – srpska oblast SR BiH – Srpska Republika Bosna i Hercegovina SRJ – Savezna Republika Jugoslavija SRK – Srpska Republika Krajina SRS – Socijalistička Republika Srbija SRT – sredstva ratne tehnike SSS – srednja stručna sprema StCV – stacionirani centar veze STČV – stacionirana čvorišta veze str. pov. – strogo povjerljivo SUP – sekretarijat unutrašnjih poslova SV – savjet ŠC – školski centar t – tona TG – taktična grupa Tkdj. – također TO – teritorijalna obrana TSH – Tvornica stočne hrane TSn – tehničko snabdijevanje TT – telefon – telegraf R D C D TV – televizija TVIK – Tvornica vijaka Knin UN – Ujedinjeni narodi UNHCR – United Nations High Commissioner for Refugees, Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice UNICEF – The United Nations Children’s Fund, Fond UN za djecu UNMO – United Nations Military Observer, vojni promatrač Ujedinjenih naroda UNPA – Unitetd Nations Protected Area, Zaštićeno područje Ujedinjenih naroda UNPROFOR – United Nations Protection Forces (Zaštitne snage Ujedinjenih naroda) UP – ugostiteljsko poduzeće UP – unutarnji poslovi Ur.br – urudžbeni broj USA – Ujedinjene Države Amerike v.d – vršilac dužnosti v.r. – vlastitom rukom VBR – višecjevni bacač raketa VES – vojnoevidenciona specijalnost vl. – vlasništvo VO – vojna oblast voj. – vojna VP – vojna policija VP – Vojna pošta VPO – vojno-pomorska oblast VS UN – Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda VSF – vojno stambeni fond VSS – visoka stručna sprema VSSK – vijeće saveza sindikata VSSSJ – Vijeće saveza sindikata Jugoslavije VŠUP – visoka škola unutarnjih poslova VtK – veterinarski komplet VtMS – veterinarska materijalna sredstva VU – Vukovar YU – jugoslavenski Zn ŠTO – zonski štab teritorijalne obrane ZNG – Zbor narodne garde ZŠ – zonski štab ZŠTO – zonski štab teritorijalne obrane zv. – zvani 5 M H R D C D 1 1992., srpanj 1. Knin Izvješće Resora državne bezbednosti MUP-a RSK o djelovanju Milana Babića i aktivnih vojnih osoba naklonjenih Savezu komunista – Pokretu za Jugoslaviju REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN RESOR DRŽAVNE BEZBEDNOSTI Knin, 1. 7. 1992. godine Informacija o radu opozicionih lidera M H Tokom juna mjeseca SDS1 Krajine na čelu sa dr Milanom Babićem organizovao je u nekoliko navrata zatvorene sastanke na području Dalmacije, Like i Korduna na kojima su pored članova SDS Krajine učestvovala i pojedina AVL2 koja se u svom dosadašnjem radu nisu iskazala kao srpski opredjeljeni. Po našim saznanjima pojedini krugovi AVL pokušavaju na prostoru Krajine da stvore i ojačaju organizacije SKPJ3 koje bi poslužile kao baza za nastanak i jačanje antifašističkog pokreta u RH4 sa krajnjim ciljem ponovnog uspostavljanja bivše Jugoslavije tj. priključenja RH i R5 Slovenije. Ovi krugovi oslanjaju se na dr Milana Babića i pomažu mu u njegovom pokušaju obaranja sa vlasti mr Z.6 Zečevića kao srpski opredjeljeni. Uočivši ovo Služba je informisala predsednika Vlade Zečevića koji je donio odluku o uvođenju moratorija o radu političkih stranaka zbog dva razloga: 1. vanredna situacija na frontu sektora Jug gde je nakon odlaska naših dobrovoljaca u Bosnu oslabljena naša odbrana i pojačan pritisak Hrvatskih snaga, 2. u RSK nije donet zakon o radu političkih stranaka te se rad stranaka može smatrati ilegalnom delatnošću uperenom protiv ustavnog poretka i legalno izabrane Vlade. Vlada je donoseći moratorij o radu političkih stranaka dala ovakvo obrazloženje i sugerisala SDS Krajine da sačeka donošenje pomenutog zakona. Predsednik Zečević pozvao je na razgovor dr. Babića i upoznao ga sa gore iznetim elementima. U periodu od 20.6. – 27.6. izvršena je dodatna mobilizacija na području sektora Jug, uočeno je od strane vojno-teritorijalnih organa da opštinske strukture Knina opstruišu dodatnu mobilizaciju otežavajući stabilizaciju fronta. Preko radio-Knina data je informacija od strane vojnoteritorijalnih organa o tome, te su borci s fronta upoznati s tim. Kako je na području SO Benkovac dodatna mobilizacija u celosti izvršena i svaki za pušku sposobni muškarac nalazi R D C D 1 Srpska demokratska stranka. Aktivna vojna lica. 3 Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju. 4 Republika Hrvatska. 5 Republika. 6 Zdravko. 2 7 se na frontu pokušaj dr Babića da organizuje sastanak stranke (opštinski odbor Benkovac) na kojem bi se analiziralo stanje fronta i problematika realizacije Vensovog plana, to je dovelo do reakcije boraca koji su se spontano okupili i fizički sprečili održavanje pomenutog skupa. Tom prilikom gnjevni borci fizički su maltretirali dr Babića i Rajka Ležajića kao i 15ak prisutnih koji do sada nisu uzeli učešća na frontu. U toku su operativne radnje kojima će se utvrditi da li postoje elementi krivične odgovornosti i protiv počinilaca bit će podnete krivične prijave. Napominjemo da je narod SO Benkovac osudio djelatnosti dr. Babića. Preslika, strojopis, ćirilica HR – HMDCDR, 20., kut. 4. 2 M H 1992., srpanj 2. Knin Obavijest Resora državne bezbednosti MUP-a RSK o napadu na Milana Babića koji je pokušao u Benkovcu održati osnivački sastanak stranke R Informacija o incidentu u Benkovcu D C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN RESOR DRŽAVNE BEZBEDNOSTI Knin, 2. 7. 1992. godine 29.06.1992. godine oko 10.15 časova ispred Vatrogasnog doma okupilo se između 15 i 20 lica koja su se odazvala na poziv predsjednika SO7 Benkovac Rajka Ležajića. Usprkos donetom moratoriju na rad političkih stranaka Vlade RSK, pošto se nije okupio dovoljan broj zainteresovanih dr. Babić8 i inž. Ležajić uputili su se sa okupljenima u stan inž. Ležajića. Obavešteni o planiranom sastanku borci sa fronta spontano su se okupili i provalili u stan, nakon verbalnog duela borci su fizički napali i naneli telesne povrede inž. Ležajiću i dr. Babiću a jedna grupa je pucala u automobil pred. SO Knin, napominjemo da je odlukom Vlade Krajine o formiranju Kriznih štabova svaki pred. SO automatski pred. Kriznog štaba i obavezan je na osnovu odluke Vlade dok traje vanredno stanje da ne napušta teritoriju svoje opštine. Tokom poslijepodneva dr. Babić vratio se u Knin i po našim saznanjima nije ostao da leži u bolnici, tek nakon radnog dogovora sa organizacionim sekretarom M.9 Dobrijevićem i članovima gradskog odbora SDS-a Krajine isti je otišao u MC10 gdje mu 7 Skupština općine. Milan. 9 Marko. 10 Medicinski centar. 8 8 je obezbeđena posebna soba, napominjemo da je direktor MC dr. Marije Čubrilo supruga komandanta Babićeve srpske vojske Rade Čubrilo. Istraga o incidentu je u toku a određena saznanja Službe ukazuju na činjenicu da je pod formom organizovanog stranačkog rada vršen radni dogovor oko svrgavanja legalno izabranog predsednika Vlade mr Zečevića u cilju preuzimanja slasti od strane M. Babića. Po saznanjima ove Službe dr. Babić tokom juna meseca intervenisao je kod Jerka Vukasa pom. ministra UP11 RH da se iz Zadra iz ustaškog zatvora pusti Nanić Darko zv. Dado koji se pod nerazjašnjenim okolnostima predao ustašama prilikom pada našeg utvrđenja Križ. Nakon puštanja Nanića od strane ustaša isti je odmah došao u GŠTO12 gde je s njim obavio razgovor načelnik OB,13 a potom je otišao kod dr. Babića s kojim se zadržao u dužem razgovoru da bi izišli na zajednički ručak u kafanu Vrelo. Babićeva žena organizovala je drugi dan pregled u bolnici Knin D. Nanića s ciljem da se istom izda uverenje kako je prebijen u ustaškom zatvoru. Osoblje koje je bilo prisutno razmeni tvrdi da se na Naniću nisu videli tragovi fizičkog zlostavljanja. Cjenimo da je ceo slučaj naduvan sa ciljem ponovnog vraćanja dr. Babića u političke krugove. Nakon sprovedene istrage detaljno ćemo vas izvestiti o gore iznetom. RDB – KNIN M H Preslika, strojopis, ćirilica HR – HMDCDR, 20., kut. 4. C D 3 R D 1992., srpanj 2. Jasenovac Službena bilješka Stanice milicije Jasenovac o namjernom paljenju objekata protjeranih Hrvata u okupiranom Jasenovcu STANICA MILICIJE JASENOVAC SLUŽBENA ZABILJEŠKA Sastavljena dana 02. 07. 1992. godine u SM Jasenovac po Radulović Miroslavu, a u vezi požara u ulici V. Nazora 31. Dana 02. 07. 1992. godine patrola u sastavu Radulović – Kajtuz primjetila je požar u 06.50 časova u ulici Vladimira Nazora. Izlaskom na lice mjesta utvrđeno je da gori štala na broju 31, vlasništvo Prpić Mirka. Na mjestu događaja zatečena su tri vojnika koji su izjavili da nisu vidjeli nikoga tko bi mogao biti počinilac podmetanja požara. Jedan od vojnika koji nije htjeo reći svoje ime rekao je “Znaš ti tko je zapalio!” 11 Unutarnjih poslova. Glavni štab Teritorijalne obrane. 13 Odjeljenje bezbjednosti. 12 9 Zabilješku podnio: Radulović Miroslav, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 10., kut. 9. 4 1992., srpanj 3. Erdut Zapisnik sastanka Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem na kojemu je raspravljano o radu SUP-a Vukovar M H ZAPISNIK C D sa sastanka održanog dana 03. 07. 1992.g. u Erdutu sa početkom u 10 časova. Sastanku su prisustvovali: Bogić Stevo, Latas Đorđe, Ilić Milan, Jović Nemanja, Kojić Ilija, Lazić Dragan, Grahovac Nebojša, Rebrača Jovan, Egić Vukašin, Višić Milorad, Papić Tomislav i Kapetanović Jovan. DNEVNI RED D 1. Rad organa unutrašnjih poslova R Ad 1) Lazić Dragan, sekretar SUP-a Vukovar, podnio je izveštaj o radu Sekretarijata za razdoblje od 01. 01. – 30. 06. 1992.g. U prilogu ovog zapisnika nalazi se izveštaj, pod brojem 4564/92. Nakon podnešenog izveštaja održana je rasprava te donešeni sledeći zaključci: 1. Pomoćnik ministra za unutrašnje poslove može sazvati vanredni sastanak sa članovima Oblasnog veća ako se za to ukaže potreba 2. Sednicama Oblasnog veća obavezno bi trebali prisustvovati pom. ministra unutrašnjih poslova ili drugi radnik organa unut. poslova kojeg on odredi 3. Potrebno je organizirati sastanak na koji bi se pozvali ministar unut. poslova RSK Martić Ilija,14 ministar odbrane RSK Španović Milan15 i predsednik Vlade RSK gospodin Zečević.16 1. Istom sastanku prisustvovali bi članovi Oblasnog veća, predsednici opština sa teritorije SO SBZS, te predstavnici MUP-a Srbije 14 Pogrešno, riječ je o Milanu Martiću. Pogrešno, riječ je o Stojanu Španoviću. 16 Zdravko. 15 10 Zadužuje se Ilić Milan da organizira sastanak sa gosp. Dobricom Ćosićem, Božovićem17 i Miloševićem.18 5. Zadužuje se Rebrača Jovan da organizira sastanak sa gosp. Šešeljom19 i preds. MUP-a Srbije. Sastanak je završen u 12.30 časova. 4. PREDSEDNIK OBLASNOG VEĆA: Milan Ilić za Jovčić Nemanja, [v.r.] M.P.20 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VUKOVAR BROJ: 04-03-01/1-4564/92. Vukovar, 02. 07. 1992. god. M H PREDMET: Izveštaj o radu za razdoblje od 01.01.-30.06. 1992.god. – R D C D Sekretarijat za unutrašnje poslove u Vukovaru egzistira od 18.10.1991. godine. Prije osnivanja Sekretarijata na području na kojem danas deluje Sekretarijat osnivane su manje stanice milicije na inicijativu štabova TO-a ili grupe građana koje nisu bile dovoljno organizaciono povezane niti adekvatno kadrovski popunjene. Osim toga Štab TO-a Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema formirao je stanice milicije u Iloku, Tovarniku, Oroliku i Mirkovcima koje su uglavnom popunjene profesionalnim kadrovima iz MUP-a Srbije gde su ove stanice preuzele i svu potrebnu opremu, naoružanje i druge potrepštine. Prilikom formiranja SUP Vukovar preuzeo je sve ove stanice te nakon usaglašavnja i postavljanja konačne organizacije vršeno je postepeno prilagođavanje rada već postojećih stanica, osnivanje novih stanica i odeljenja, te prestanak rada određenih stanica i odeljenja, da bi se do 01.01.1992. godine konačno uspostavila organizacija rada prema zacrtanoj organizacionoj šemi Sekretarijata unutrašnjih poslova. Pojedini delovi službe kao što su opštekadrovska služba i služba za upravne poslove stavljeni su u potpunu funkciju unazad dva meseca tj. nakon donošenja odgovarajućih zakonskih i drugih propisa Republike Srpske Krajina kojim je u potpunosti regulirana delatnost SUP-a Vukovar i njegovih pojedinih delova. Potpuno zaokruženje organizacione šeme Sekretarijata završiće se formiranjem Stanice milicije za bezbednost saobraćaja a koja do sada nije formirana, prije svega zbog nemogućnosti prostornog smeštaja ove Stanice. U toku dosadašnjeg rada Sekretarijat se sukobljavao sa različitim poteškoćama iz svih sfera delovanja i rada Sekretarijata. Sekretarijat je započeo rad i još uvek radi u krajnje neadekvatnom prostoru tako da pojedine službe ili referade sa 20 ili više izvršilaca obavljaju 17 Radoman. Slobodan. 19 Vojislav. 20 Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast SBZS, Oblasno veće Vukovar. 18 11 M H svoje redovne zadatke u jednoj kancelariji površine 16 metara kvadratnih, što sasvim sigurno ima bitnog uticaja na rad i rezultate rada a posebno ima negativna uticaj na raspoloženje građana koji kao stranke dolaze radi ostvarenja svojih građanskih prava pa uz sve napore zaposlenog osoblja nije moguće u svakom slučaju u potpunosti i na odgovarajući način udovoljiti svim strankama. Materijalna opremljenost Sekretarijata veoma je loša pa se ovi problemi rešavaju raznim posudbama od fizičkih ili pravnih lica. Ovakav način rešavanja materijalne opremljenosti Sekretarijata utiče na ukupan rad Sekretarijata jer iziskuje pojačan napor u rešavanju proturečnosti između neophodne potrebe za egzistiranje Sekretarijata i ugleda Sekretarijata i njegovih radnika. U samom početku rada Sekretarijata radnici Sekretarijata su određena materijalna sredstva kao što je papir, razni kancelarijski materijal, radni stolovi i stolice prikupljali iz porušenih objekata, vodeći pri takvim aktivnostima računa da stvore najneophodnije uslove za rad a da pri tome ne naruše lik pripadnika organa unutrašnjih poslova. Neki aspekti ovog problema imali su i negativan politički aspekt u jednom delu građanstva prema ovoj službi a iz razloga što Sekretarijat uz sve napore nije uspio rešiti nabavku svih potrebnih obrazaca i pisaćih mašina na ćiriličnom pismu. Osim napora koje je ulagao svaki pojedinac pripadnik službe služba je i organizirano sa odgovarajućim pismenim zahtevima potraživala neophodna sredstva ili izvore finansiranja od raznih organa i organizacija ali se uglavnom nailazilo na slab odaziv tako da većina problema ostaje do danas nerešena. Problem naoružanja, municije, odgovarajuće uniforme, sredstava veze i drugih tehničkih pomagala i opreme koja je neophodna i čiji nedostatak čini gotovo nemogućim određena postupanja radnika organa unutrašnjih poslova nije adekvatno do danas rešen uz sva pismena i usmena obraćanja i do sada primljena mnoga obećanja. U celom dosadašnjem periodu rada Sekretarijata stalno se vrši kadrovsko popunjavanje a postoji izražena neodgovarajuća fluktuacija kadrova jer se u službu javljaju uglavnom ljudi koji prvi puta počinju obavljati posao iz oblasti unutrašnjih poslova te nakon kraćeg vremena kada shvate svu njegovu težinu i odgovornost, napuštaju službu. Činjenica da je u Sekretarijatu relativno mali broj radnika koji imaju odgovarajuća stručna iskustva je također određena poteškoća i ima određeni uticaj na ukupan rad Sekretarijata. Ovde posebno treba istaći da je tokom V i VI meseca Sekretarijat napustilo oko 180 radnika sa odgovarajućim profesionalnim iskustvom a koji su uglavnom bili zaposleni u MUP-u Srbije. Njihov odlazak stvorio je određene probleme jer su u nekim stanicama službu napustili gotovo svi radnici pa je trebalo brzo i adekvatno izvršiti kadrovske promene u ovim stanicama što je do sada u dobrom delu prilično uspešno izvršeno. Vezano za kadrovsku problematiku neophodno je napomenuti da pored objektivnih faktora koji su uticali na kretanje kadrova u SUP-u Vukovar ima i određenih negativnih subjektivnih ponašanja pojedinaca koji su radili u SUP-u Vukovar ili u drugim institucijama Republike Srpska Krajina pa i izvan nje. Naime, činjenica je da je bilo pojava a i još uvek ih ima da neki pojedinci vrše agitacijom među radnicima SUP-a da napuste SUP ili da određene poslove iz svog domena obavljaju prema njihovim instrukcijama a mimo pozitivnih zakonskih propisa te na taj način krajnje negativno utiču na rad i dalji razvoj Sekretarijata. Ima nažalost i pojedinaca u određenim institucijama koji se prema službi UP-a21 postavljaju konkurentski prikazujući sebe i svoje institucije značajnijim, sposobnijim i postavljaju se nadređeno prema službi i pojedincima R D C D 21 Unutarnjih poslova. 12 iako im služba i pojedinci iz ove službe nude isključivo saradnju i upućuju na vršenje dužnosti iz svoje nadležnosti, što smatramo da je jedino korisno za ukupan razvoj celokupne državne zajednice. Unatoč napred svim iznesenim problemima velikim zalaganjem i entuzijazmom većeg broja radnika ovog Sekretarijata isti je ispunio svoju funkciju i opravdao osnivanje i egzistiranje. Na tu činjenicu ukazuju i određeni statistički podaci koji najneposrednije ukazuju na rad SUP-a Vukovar. U proteklom razdoblju Sekretarijat za unutrašnje poslove Vukovar s organizacionim jedinicama nadležnim tužilaštvima podneo je ukupno 619 krivičnih prijava protiv 16.743 lica i to za sledeća krivična dela: UBISTVO, čl. 47. KZ-a RSK s poznatim učiniocem . . . . . 7 prijavljeno lica . . . . . . . . 10 s nepoznatim učiniocem . . . . 6 M H UBISTVO NA MAH, čl. 48. KZ-a RSK s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljeno lica . . . . . . . . . 1 s nepoznatim učiniocem . . . . – C D UBISTVO IZ NEHATA, čl. 49. KZ-a RSK s poznatim učiniocem . . . . . 2 prijavljeno lica . . . . . . . . . 2 s nepoznatim učiniocem . . . . – R D UBISTVO U POKUŠAJU, čl. 47. u vezi čl.19. KZ SFRJ s poznatim učiniocem . . . . . 5 prijavljeno lica . . . . . . . . . 5 s poznatim učiniocem . . . . . 1 TEŠKA TELESNA POVREDA, čl. 53. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 5 prijavljeno lica . . . . . . . . . 7 s nepoznatim učiniocem . . . . – LAKA TELESNA POVREDA, čl. 54. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljeno lica . . . . . . . . . 1 s nepoznatim učiniocem . . . . – KRAĐA, čl. 163. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . 15 prijavljenih lica. . . . . . . . 17 s nepoznatim učiniocem . . . 25 ŠUMSKA KRAĐA, čl. 159. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . – prijavljenih lica. . . . . . . . . – s nepoznatim učiniocem . . . . 1 13 TEŠKA KRAĐA, čl. 164. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . 75 prijavljenih lica. . . . . . . . 131 s nepoznatim učiniocem . . . 101 RAZBOJNIŠTVO, čl. 166 KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 2 prijavljenih lica. . . . . . . . . 4 s nepoznatim učiniocem . . . . 1 TEŠKI SLUČAJEVI RAZBOJNIŠTVA KRAĐE I RAZBOJNIŠTVA, čl. 167. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 2 s nepoznatim učiniocem . . . . – M H IZAZIVANJE OPŠTE OPASNOSTI, čl. 184. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 4 prijavljenih lica. . . . . . . . . 8 s nepoznatim učiniocem . . . 10 broj prijava. . . . . . . . . . . 2 C D TEŠKO DELO PROTIV OPŠTE BEZBEDNOSTI, čl. 191. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . – prijavljenih lica. . . . . . . . . – s nepoznatim učiniocem . . . . 2 R D UGROŽAVANJE JAVNOG SAOBRAĆAJA, čl. 192. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . 24 prijavljenih lica. . . . . . . . 25 s nepoznatim učiniocem . . . . – TEŠKA DELA PROTIV BEZBEDNOSTI JAVNOG SAOBRAĆAJA, čl. 198. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 5 prijavljenih lica. . . . . . . . . 5 s nepoznatim učiniocem . . . . – NEDOZVOLJENA TRGOVINA, čl. 145. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . 10 prijavljenih lica. . . . . . . . 12 s nepoznatim učiniocem . . . . – NEDOZVOLJENO DRŽANJE ORUŽJA ILI RASPRSKAVAJUĆIH MATERIJA, čl. 226. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 4 prijavljenih lica. . . . . . . . . 4 s nepoznatim učiniocem . . . . – 14 ZLOUPOTREBA SLUŽBENOG POLOŽAJA, čl. 239. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 2 prijavljenih lica. . . . . . . . . 2 s nepoznatim učiniocem . . . . – UBISTVO IZ NEPRIJATELJSKIH POBUDA PREMA SFRJ, čl. 122. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 3 prijavljenih lica. . . . . . . . . 3 s nepoznatim učiniocem . . . . – UČESTVOVANJE U NEPRIJATELJSKIM FORMACIJAMA, čl. 116. KZ SFRJ s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim učiniocem . . . . – M H DIVERZIJA, čl. 126. KZ SFRJ s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . – s nepoznatim učiniocem . . . . – C D UDRUŽIVANJE RADI NEPRIJATELJSKE DELATNOSTI, čl. 136 KZ SFRJ s poznatim učiniocem . . . . 209 prijavljenih lica. . . . . . 10501 s nepoznatim učiniocem . . . . – R D NASILJE KOJIM SE UGROŽAVAJU SLOBODE I PRAVA GRAĐANA PRIPADNIKA DRUGOG NARODA, NARODNOSTI ILI ETNIČKE GRUPE, čl. 62. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . – prijavljenih lica. . . . . . . . . – s nepoznatim učiniocem . . . . 1 UNIŠTENJE ILI OŠTEĆENJE JAVNIH UREĐAJA, čl. 185. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 2 prijavljenih lica. . . . . . . . . 2 s nepoznatim učiniocem . . . . – UGROŽAVANJE OPASNIM ORUĐEM PRI TUČI ILI SVAĐI, čl. 56. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 2 prijavljenih lica. . . . . . . . . 2 s nepoznatim učiniocem . . . . – PLJAČKA, čl. 170. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . 11 prijavljenih lica. . . . . . . . 22 s nepoznatim učiniocem . . . . 5 15 ODUZIMANJE VOZILA, čl. 172. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim učiniocem . . . . – FALSIFIKOVANJE ISPRAVE, čl. 230. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 3 prijavljenih lica. . . . . . . . . 3 s nepoznatim učiniocem . . . . – TEŠKA TELESNA POVREDA, čl. 53 KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim učiniocem . . . . – PROTUPRAVNO LIŠENJE SLOBODE, čl. 65. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim učiniocem . . . . – M H C D IZAZIVANJE NACIONALNE, RASNE I VJERSKE MRŽNJE, RAZDORA ILI NETRPELJIVOSTI, čl. 134. KZ SFRJ s poznatim učiniocem . . . . 29 prijavljenih lica. . . . . . . . 29 s nepoznatim učiniocem . . . . – R D POMAGANJE NEPRIJATELJA, čl. 120. KZ SFRJ s poznatim učiniocem . . . . 32 prijavljenih lica. . . . . . . . 32 s nepoznatim učiniocem . . . . – SLUŽBA U NEPRIJATELJSKOJ VOJSCI, čl. 119. KZ SFRJ s poznatim učiniocem . . . . 33 prijavljenih lica. . . . . . . . 33 s nepoznatim učiniocem . . . . – UGROŽAVANJE SIGURNOSTI, čl. 69. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim učiniocem . . . . – UGROŽAVANJE SIGURNOSTI, čl. 67. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 2 prijavljenih lica. . . . . . . . . 2 s nepoznatim učiniocem . . . . – POMAGANJE NEPRIJATELJA, čl. 120. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 5 prijavljenih lica. . . . . . . 1821 s nepoznatim učiniocem . . . . – 16 OŠTEĆENJE TUĐE STVARI, čl. 174. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim učiniocem . . . . – PROTUZAKONITO RASPOLAGANJE POVERENIM ORUŽJEM, čl. 222. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim učiniocem . . . . – OBLJUBA ILI PROTUPRIRODNI BLUD, čl. 104. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim učiniocem . . . . – M H NASILNIČKO PONAŠANJE, čl. 217. KZ RSK s poznatim učiniocem . . . . . 1 prijavljenih lica. . . . . . . . . 1 s nepoznatim učiniocem . . . . – R D C D Značajan uticaj na stanje i kretanje kriminaliteta imala su ratna dejstva na ovom području i to kako na kretanje kriminaliteta u toku ratnih dejstava tako i nakon završetka ratnih operacija sve do današnjih dana. Za razna krivična dela počinjena u toku ratnih dejstava prijavljeno je oko 12.000 lica za koje su prikupljeni i najmanji podaci da su na bilo koji način učestvovali na strani neprijatelja. U obradi ovog dela kriminaliteta evidentni su problemi u manjkavosti podataka i materijalnih dokaza koji se uglavnom nalaze kod Jugoslavenske armije a koje je Armija preuzela prilikom ulaska u Vukovar i Borovo naselje. Nakon ratnih dejstava a zbog stanja u kojem se našla većina stanovništva, bez imovine, bez neophodno potrebnih materijalnih sredstava za život, pojavljuju se masovne krađe iz napuštenih objekata koji su Uredbom Vlade proglašeni državnom imovinom. Služba je u početku svog delovanja nastojala da se što bolje organizira i suprostavi ovom vidu kriminaliteta pa iako brojke iz ovog izveštaja ukazuju da je u tome bilo uspeha potrebno je konstatirati da je određeni broj privrednih objekata gotovo opustošen i onesposobljen za reprodukciju. Uzrok ovakvom stanju je sigurno neuključivanje drugih subjekata koji imaju svoju funkciju i dužnost da štite imovinu i sprečavaju negativne pojave. U poratnom periodu interesantan je razvoj pojave ubistava gde se u početku u najvećem broju slučajeva radi o ubistvima iz političkih motiva da bi u kasnijem periodu sve više motiv bio materijalna korist. Bitan uticaj i način smanjenja svih vidova kriminaliteta bio bi svakako organizirano manipulisanje i raspolaganje državnom imovinom i drugom napuštenom imovinom zašto je potrebno stvarati uslove da određene državne i druge institucije što pre budu stavljene u funkciju kako bi mogle dati doprinos u borbi protiv kriminaliteta i tako uticati na njegovo smanjenje. Dobar deo kriminala izvodi se upotrebom vatrenog oružja ili pretnjom vatrenim oružjem a što je također posledica ratnih dejstava ali i nedovoljne organiziranosti nakon završetka ratnih operacija u pogledu prava nošenja i korištenja oružja od strane pojedinaca i određenih grupa koje uživaju određeni ugled i zaštitu nekih državnih institucija. Tako su poznati 17 slučajevi organiziranog otpora i sukobljavanja grupa pojedinaca sa pripadnicima službe unutrašnjih poslova a do sada nije poznat slučaj da je bilo koja državna institucija izrazila javno protivljenje ovakovom delovanju i dala podršku službi unutrašnjih poslova. Češće su slobodne ocene i procene o pogrešnom postupanju službe i pojedinaca ili o njihovoj nemoći. Posebno karakterističan slučaj postupak petorice mladića koji su dana 28.06.1992. godine na više mesta u Vukovaru uništili nekoliko ugostiteljskih objekata, maltretirali i vređali građane, napali na ovlaštena službena lica SUP-a Vukovar te više lica lakše ili teže telesno povredili, što je sve skupa izazvalo uznemirenje građana i određeno nepoverenje prema službi pa je isto i uticalo na neposredno postupanje kao i naknadnu obradu i prikupljanje podataka od strane radnika SUP-a Vukovar. Naime, mnogi građani su odbijali dati podatke i činjenice za koje su znali a koje su vezane uz ovaj slučaj. Pojedinci su otvoreno odgovarali da nisu spremni dati bilo kakve podatke jer nemaju dovoljno poverenja u vlasti pa se boje posledica. Važno je istaći da je u ovom slučaju Sekretarijat unutrašnjih poslova u potpunosti izvršio svoju ulogu jer je na najblaži mogući način bez izazivanja posledica po građane, pa i same izvršioce, iste uspio razoružati i privesti nadležnom istražnom sucu te tako sprečiti dalje činjenje krivičnih dela. M H DOGAĐAJI Samoubistva . . . . . . . . . . . . . . . . Pokušaj samoubistva . . . . . . . . . . . . Ranjavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . Pronađeno nepoznatih leševa. . . . . . . . Pronađeno poznatih leševa . . . . . . . . . Prirodna smrt . . . . . . . . . . . . . . . Eksplozija s posledicom smrti . . . . . . . Saobraćajna nesreća s posledicom smrti . . Ostale nesreće s posledicom smrti . . . . . Saobraćajna nesreća s posledicom povreda . Saobraćajna nesreća s materijalnom štetom Strujni udar . . . . . . . . . . .. . . . . . Požar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Nestalih lica . . . . . . . . . . . . . . . . Eksplozija sa posledicom povrede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 .4 .8 14 1 11 10 2 3 3 3 2 14 .1 6 R D C D . . . . . . . . . . . . . . . SUZBIJANJE PREKRŠAJA Iz oblasti Zakona o prekršajima protiv JRM22 podnešeno prekršajnih prijava . . . . . prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Iz oblasti Zakona o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima podnešeno prijava prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Iz oblasti Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja podnešeno prijava . . . . . prijavljeno lica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . UKUPNO: PODNEŠENO PRIJAVA . . . . . . . . . . 179 PRIJAVLJENO LICA . . . . . . . . . . . . 198 22 Javnog reda i mira. 18 . 88 .111 . 68 . 71 . .8 . 8 POTRAŽNA DELATNOST: Uspeli smo formirati registar poternica i objava za licima koja su se udaljila sa ovih područja i nepoželjan je njihov povratak, koji sadrži preko 20.000 lica. Osim toga, organiziran je rad službe na potragama za nestalim licima, nestalim i otuđenim predmetima, te na traganju za poznatim izvršiocima krivičnih dela koji su u begstvu. INFORMATIVNA DELATNOST U svim organizacionim jedinicama Sekretarijata evidentirano je ukupno 1067 različitih operativnih informacija. neke od registrovanih informacija pokazale su se istinite i tačne pa je usledila obrada i realizacija predmeta a jedan broj informacija je odložen dok je obrada po jednom delu informacija u toku. M H ISTRAŽNE RADNJE U proteklom periodu obavljeno je 230 uviđaja u kojima su učestvovali po jedan krim. tehničar, jedan operativni radnik, više milicionara koji su obezbeđivali lice mesta, a u većini slučajeva bio je prisutan istražni sudac. Na osnovu ovlašćenja iz člana 196. ZKP-a SUP Vukovar odredio je pritvor protiv 16 lica koja lica su nakon obrade privedena istražnom sucu a u nekoliko slučajeva puštena na slobodu jer nije bilo moguće prikupiti dokaze o njihovoj kriminalnoj delatnosti. U 45 predmeta izvršeno je lišavanje slobode lica koja su izvršioci težih krivičnih dela a zbog jednog iz razloga koji su navedeni u ZKP-u, te su ista lica uz krivičnu prijavu privedena istražnom sucu. D C D AKCIJE Služba je do sada organizirala ili učestvovala u sledećim akcijama: ZASEDE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 PRETRES TERENA . . . . . . . . . . . . . 4 RAZBIJANJE TERORISTIČKIH GRUPA . . 5 R Napominjemo, da se svakodnevno vrši pregled terena od strane radnika ovog Sekretarijata – pirotehničara u cilju deminiranja terena. Grupa za pirotehničke poslove vrši uklanjanje mina i raznih eksplozivnih naprava koje sama pronalazi ili dolazi do saznanja prijavama građana ili na drugi način. Samo u poslednjih mesec dana uništeno je ili deminirano preko 100 različitih eksplozivnih naprava. UPRAVNI POSLOVI: Evidentirano je 2706 zamolnica pravnih i fizičkih lica. Uz sve poteškoće službe za upravne poslove sve više je u funkciji i omogućava građanima da ostvare svoja prava iz ove oblasti. Od početka izdavanja isprava podnešeno je: ZAHTEVA ZA IZDAVANJE LIČNIH KARATA. . . . IZDANO GOTOVIH LK . . . . . . . . . . . . . . . NABAVNE DOZVOLE ZA IZDAVANJE ORUŽJA . . IZDANO ORUŽNIH LISTOVA . . . . . . . . . . . . ZAHTEVA ZA IZDAVANJE VOZAČKE DOZVOLE. IZDANO VOZAČKIH DOZVOLA . . . . . . . . . . ZAHTEV ZA REGISTRACIJU VOZILA . . . . . . . IZDANO SAOBRAĆAJNIH DOZVOLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .435 .310 .602 .166 . 67 . 67 .120 .120 19 Na kraju se napominje da ovaj izveštaj predstavlja globalni pregled najznačajnijih radnih aktivnosti SUP-a Vukovar i daje presek najizraženije problematike, te se u slučaju potrebe mogu izraditi temeljitije analize svakog segmenta rada pojedinačno kao i svakog dela napred izražene problematike. SEKRETAR Lazić Dragan, [v.r.] Izvornik, strojopis, ćirilica i latinica Hrvatski informativni centar, A 178-107. 5 M H 1992., srpanj 3. Jasenovac Tjedno izvješće Stanice milicije Jasenovac o uništavanju imovine protjeranih Hrvata iz Jasenovca, od 26. lipnja do 3. srpnja 1992. M.P.23 D C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC STANICA MILICIJE JASENOVAC Broj: 05-VI-04/1Jasenovac, 03. 07. 1992. R S EDMIČNI IZVJEŠTAJ za period od 26. 06. do 03. 07. 1992. 1. KRIVIČNA DJELA: – Dana 27.06.1992. godine u 13.05 časova samovoljno je pristupio u ovu SM Kelić Milutin iz Jasenovca, Savska ulica br. 34 i prijavio krađu kotla od 60 litara i žutozeleni kauč. Podnešena službena zabilješka. – Dana 27.06.1992. godine u 15.10 časova od strane patrole ove SM primjećen je požar u ul. V. Nazora broj 36 A, vlasništvo Linjak Milan i na broju 33, vlasništvo nepoznato i na broju 84, vlasnik nepoznat. Podnešena službena zabilješka. – Dana 27.06.1992. god. u 21.15 časova patrola ove SM primijetila je požar u ulici V. Nazora br. 46, vlasnik kuće nepoznat. isto vrijeme primijećen je požar u ul. 1. maja br. 2 – izgorjela je kuća vlasništvo Mačković Ivan. Podnešena službena zabilješka. 23 Prijemni pečat: SUP Pakrac, org. jed. 05-06/9., br. 1028, primljeno 3. 7. 1992. 20 M H – Dana 27.06.1992. godine u 22.50 časova od strane patrole ove SM primijećen je požar u Štrosmajerovoj ulici br. 13. Na licu mjesta ustanovljeno da gori kuća vlasništvo Glavinić Marko, također je u istoj ulici na broju 11 izgorjela kuća Brnić Nikole i Anke. Podnešena službena zabilješka. – Dana 27.06.1992. godine u 23.50 časova patrola ove SM primijetila je požar u ulici V. Nazora bb. Na licu mjesta ustanovljeno je da gori kuća Dragić Miće, zvanog “Ivanjiša”. Podnešena službena zabilješka. – Dana 28.06.1992. godine u 07.10 časova patrola ove SM primijetila je požar u Savskoj ulici br. 6. Na licu mjesta ustanovljeno je da gori kuća vlasništvo Dragić Drage, te u istoj ulici na broju 8 izgorjela je kuća nepoznatog vlasnika. Podnešena službena zabilješka. – Dana 28.06.1992. godine u 08.30 časova patrola ove SM primijetila je požar u ul. V. Nazora broj 51. Na licu mjesta ustanovljeno da gori kuća vlasništvo Jakovljević Đurđa. Podnešena službena zabilješka. – Dana 28.06.1992. godine u 20.00 časova patrola ove SM primijetila je požar u ul. Žrtava fašizma broj 28. Na licu mjesta ustanovljeno da gori kuća čiji je vlasnik Mačković Ivan. Podnešena službena zabilješka. – Dana 29.06.1992. godine u 12.00 časova patrola ove SM primijetila je požar u ulici Vladimira Nazora br. 39. Na licu mjesta ustanovljeno da gori kuća čiji je vlasnik Huđ Silvester. Podnešena službena zabilješka. – Dana 29.06.1992. godine u 15.15 časova od strane patrole ove SM primijećen je požar u Preradovićevoj ulici bb. Na licu mjesta je ustanovljeno da gori kuća čiji je vlasnik Relić Slavko. Podnešena službena zabilješka. – Dana 02.07.1992. godine u 06.50 časova patrola ove SM primijetila je požar u ulici Vladimira Nazora broj 31. Na licu mjesta ustanovljeno je da gori štala, čiji je vlasnik Prpić Mirko. Podnešena službena zabilješka. 2. PREKRŠAJNE PRIJAVE: – Nije bilo. 3. SAOBRAĆAJNE NEZGODE: – Nije bilo. 4. LEGITIMIRANA LICA: – Nije bilo. 5. BEZBEDONOSNO STANJE (narušavanje primirja) – Nije bilo 6. INFORMACIJE: – Nije bilo. 7. ODUZETI PREDMETI: – Nije bilo. R D C D 21 8. NARUŠAVANJE RADNE DISCIPLINE: – Nije bilo. 9. Neophodne potrebe: – Dostavljeno u prošlom izvještaju. 10. SARADNJA SA: civilnim vlastima: nije bilo niti se može uspostaviti. Predstavnicima UNPROFOR-a: bio je jedan neformalan sastanak, ali nije postignut nikakav dogovor. Borbenim jedinicama: nije bilo. 11. OSTALI DOGAĐAJI: Dana 28.06.1992. godine u 00.30 časova od strane obezbeđenja objekta SM došlo je do pucnjave zbog uznemiravanja službe obezbeđenja od strane N.N. osobe. Prilikom pucnjave nije bilo povrijeđenih niti poginulih. Sastavljena službena zabilješka. M H Dežurni operativac: Volf Milan, [v.r.] M.P.24 Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 10., kut. 9. C D 6 D R 1992., srpanj 6. Knin Zahtjev Vlade RSK MUP-u RSK da protiv Milana Babića i njegovih pristaša pokrene kazneni postupak zbog održavanja skupa u Benkovcu, a koji Vlada ocjenjuje kao pokušaj rušenja legalno izabrane vlasti REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA Broj: 04-5-215/92. Knin, 06. 07. 1992. godine MUP-u REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE KNIN PREDMET: Zahtjev Vlade RSK dostavlja se, 24 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP, Stanica bezbednosti – Odelenje milicije Jasenovac. 22 Prema informacijama sa kojima raspolažemo dana 29. 06. 1992. godine u Benkovcu je došlo do pokušaja organiziranja ilegalnog i protuzakonitog skupa od strane nekoliko pojedinaca sa ciljem obaranja legalne vlasti Republike Srpske Krajine.25 Tom prilikom došlo je do sukoba između jedne grupe boraca i organizatora ovog skupa. U tom sukobu neki od učesnika zadobili su lake i teške tjelesne povrede. Imajući u vidu činjenicu da postoje mnogi elementi koji ukazuju na to da je isključivi i jedini razlog ovog okupljanja bio namjera obaranja legalno izabranih vlasti Republike Srpske Krajine, to je potrebno da protiv organizatora i učesnika tog skupa, odnosno, protiv članova te organizirane grupe pokrene zakonski postupak, a ukoliko se utvrdi da se u radnjama članova grupe stiču bitna obilježja krivičnih dijela, prosljedite krivične prijave nadležnom Javnom tužilaštvu. Zbog različitih dezinformacija i interpretacija u javnosti i među građanima u vezi ovog incidenta, još jednom zahtjevamo da nam odmah po prijemu ovog dopisa dostavite kompletan izvještaj u vezi organizovanja ovog skupa, kao i o tome koje su zakonske radnje provedene protiv organizatora i učesnika ovog ilegalnog okupljanja u Benkovcu. M.P.26 PREDSJEDNIK: Mr. Zdravko Zečević, [v.r.] M H Dostaviti: 1. MUPU RSK, 2. Arhiva – ovdje. 7 R D C D Izvornik, strojopis, ćirilica HR – HMDCDR, 4., kut. 3. 1992., srpanj 7/8. Knin Zapisnik 22. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 22. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine, održane 07. 07. 1992. godine na Tvrđavi u Kninu. Sjednici prisustvuju: 25 26 Vidi: Dok. br. 1. i 2. Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 23 Mr Zdravko Zečević, Jovo Kablar, Boško Božanić, Stojan Španović, Rade Gaćeša, David Rastović, Sergej Veselinović, Đorđe Bjegović, Nebojša Pavković, Petar Bukarica, Mirko Rađen i Dušan Starević. Sjednici još prisustvuju: Zdravko Janković, Miloš Živković, Dušan Orlović, Nebojša Mandinić, Mile Paspalj. Sjednici ne prisustvuju: Stevo Bogić, Dobroslav Vejzović, Vojin Šuša, Mitar Brnović, dr Mladen Hadžić, Milan Martić, Milan Knežević, Svetozar Vinčić, Savan Grabundžija, dr Dušan Jović i Vojin Peurača. Sjednica je počela sa radom u 9.00 sati. Sjednicom predsjedava Mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći D N E V N I R E D: 1. 4. C D 5. M H 2. 3. Informacija o aktualnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na RSK (MUP, NO, VP). Verifikacija zapisnika sa prethodne sjednice Vlade. Davanje suglasnosti na Statut Javnog preduzeća za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije “Elektroprivreda Krajine” Knin. Davanje suglasnosti na Tarifni sistem za prodaju električne energije Javnog preduzeća za proizvodnju prijenos i distribuciju električne energije “Elektroprivreda Krajine” Knin. Donošenje Odluke o iznalaženju rješenja proizvodnje radio uređaja RU 1/1 sa predstavnicima fabrike elektronike “Rudi Čajevac” iz Banja Luke. R D Tačka 1. Informaciju o aktualnoj vojno-političkoj situaciji podnio je ministar obrane Stojan Španović. Upoznao je Vladu sa situacijom u Istočnoj Slavoniji u kojoj je boravio proteklih dana te istakao da je tamo situacija stabilizovana i da su trenutno poslovi sa kojim su tamo najviše okupirani oko otkupa i ubiranja ljetine. Postrojenja u Đeletovcima su počela raditi. Ta postrojenja su za sada dobro obezbjeđena jedinicom policije za posebne namjene kao i snagama UNPROFOR-a. Također se poduzimaju određene aktivnosti oko oživljavanja proizvodnje u kombinatu Borovo kao i stavljanju u funkciju luke u Vukovaru. U sektoru sjever-jug koji je pod zaštitom UN, rezolucijom Savjeta bezbjednosti 762 određeno je da tzv. ružičaste zone27 uđu u zonu zaštite UNPROFOR-a. Hrvatskoj je naređeno da se bezuslovno sa svojim snagama povuče sa Miljevačkog platoa. U ružičastim zonama bi trebalo ostati zatečena vlast i policija. Naglasio je da vlast i policija u tim područjima mora bezprekorno funkcionisati, budući da će tamo također biti stacionirani promatrači EZ i UN te da će podnositi redovno izvještaje o stanju na tom području i na temelju toga izvlačiti zaključke dali je došao momenat vraćanje hrvatske vlasti u ružičaste zone. Ministar Španović je naglasio da je potrebno usmjeriti rukovodstva 27 Dijelovi okupiranog teritorija RH koji nisu ušli u UNP-a zone, predviđene planom Cyrusa Vance-a i koji su dolaskom UNPROFOR-a trebali biti pod punim suverenitetom RH. Kako pobunjeni Srbi nisu htjeli vojno napustiti taj teritorij UN je, na štetu Hrvatske, ustanovio te zone u sektorima Zapad, Sjever i Jug. Popis područja u tzv. “ružičastoj zoni” opširnije vidi u: Javorović Božidar, Velikosrpska najezda i obrana Hrvatske, Defimi s.p.o., Zagreb 1995, str. 327. 24 u tim područjima kako da rade te učvrstiti našu vlast tamo a u cilju provođenja istog založio se da se oformi grupa ljudi koja bi obišla ta područja te izdala konkretna zaduženja rukovodstvima. Dušan Orlović se založio da se pazi na odabir pripadnika milicijskih snaga koja bi kontrolisala ružičasta područja kao i uspostavljanje boljeg sistema veza kako bi se sve informacije sa terena u što kraćem roku znale. U raspravi koja je poslije vođena sudjelovali su David Rastović, Nebojša Mandinić, Miloš Živković, Đorđe Bjegović i drugi. Podpredsjednik Vlade je predložio da se donesu sljedeći zaključci 1. Da se objavi tekst rezolucije Vijeća sigurnosti UN broj 762. 2. Da se organizira konferencija za štampu povodnom objavljivanja ove rezolucije. 3. Da se na Srpskom Radio Kninu uredi jedna emisija u kojoj bi se razgovaralo otvorenim telefonom o rezoluciji. 4. Da se organizira sastanak sa predstavnicima Izvršnih savjeta opština na kojim bi im se dale smjernice rada posebno vezano za ružičasta područja. 5. Da se zaduži SUP RSK da održe sastanke sa komandirima stanica milicije gdje bi se dale smjernice za rad milicije sa posebnim naglaskom na djelovanje u ružičastim zonama. 6. Da se ostvari stalno prisustvo predstavnika Vlade na terenu. M H Poslije toga se otvorila rasprava o tome šta sve obuhvata ružičasta zona, sa naglaskom da se inzistira da takva zona postoji iza linije sukoba na Hrvatskom teritoriju u mjestima gdje živi većinsko srpsko stanovništvo. Kroz raspravu je traženo da o konačnom političkom statusu ružičastih zona presudno odluči volja naroda, te da se ona mora poštovati. U raspravi koja se poslije vodila sudjelovali su: Mirko Rađen, David Rastović, Stojan Španović, Nebojša Mandinić, Nebojša Pavković i Mile Paspalj. Nakon toga doneseni su sljedeći C D ZAKLJUČCI R D 1. Da se hitno nabave uniforme za miliciju sa prioritetom za miliciju u pograničnim područjima. 2. Da se izdaju dokumenti (lična karta, tablice, saobraćajne dozvole) bez matičnog broja koji će se unijeti naknadno kada se ustroji evidencija jedinstvenih matičnih brojeva građana RSK. Tačka 2. Zapisnik sa prethodne sjednice, održan je dana 30.06.1992. godine komentirao je podpredsjednik Vlade Jovo Kablar. Nakon što je podpredsjednik komentirao na isti je utvrđena sljedeća PRIMJEDBA pod tačkom 1. zaključak pod rednim brojem 4. potrebno je izvršiti precizniju formulaciju za jednu od narednih sjednica. U ostalom dijelu zapisnik je usvojen. Tačka 3. Ministar energetike i rudarstva Đorđe Bjegović je upoznao Vladu sa Statutom JP28 za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije. Nakon provedene rasprave jednoglasno je usvojena 28 Javnih poduzeća. 25 ODLUKA o davanju suglasnosti na Statut Javnog preduzeća za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije “Elektroprivreda Krajine”. Tačka 4. Ministar Bjegović predložio Vladi da usvajanje tarifnog sistema za prodaju električne energije JP “Elektroprivreda Krajine”. Nakon rasprave usvojena je ODLUKA O davanju suglasnosti na Tarifni sistem za prodaju električne energije JP za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije “Elektroprivreda Krajine” Knin. Tačka 5. Nebojša Mandinić je predložio da se u dogovoru sa predstavnicima SO i IS Opštine Slunj iznađe mogućnost proizvodnje radio uređaja RU 1/1. Nakon rasprave i ukazanog značaja ove proizvodnje usvojena je M H ODLUKA Nalaže se Skupštini opštine Slunj da hitno nađe kompromisno rješenje proizvodnje radio uređaja RU 1/1 sa predstavnicima fabrike profesionalne elektronike “Rudi Čajevac” iz Banja Luke. Proizvodnja navedenog uređaja je od strateškog značaja i hitno se mora uspostaviti. Obavezuje se Vlada RSK da će riješiti supstituciju proizvodnje za radnike navedenog pogona. C D Sjednica je završila sa radom dana 08. 07. 1992. godine u 11.00 sati. R D PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zečević Preslika, strojopis, ćirilica HR – HMDCDR, 4., kut. 3. 8 1992., srpanj 7. Knin Zapovijed MUP-a RSK sekretarijatima, da zbog izmjene novčanica spriječe unošenje starih novčanica u RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA UPRAVA JB 29 Prijemni pečat: Odelenje milicije Lipik, org. jed. 3, br. 74, 13. 7. 1992. 26 M.P.29 Br. 08/03 Knin, 07. 07. 1992. godine SUP – S V I M A PREDMET: Akcija “Dinar”. – M H Zbog aktualne izmjene novčanica u SR Jugoslaviji i Srpskoj Republici BiH, a kašnjenja sa istim procesom u RSK potrebno je hitno i energično spriječiti unošenje starih novčanica u Republici Srpskoj Krajini. U vezi sa istim sa graničnim prelazima potrebno je odmah uspostaviti najrigorozniju kontrolu, te preglede putnika i vozila, a pogotovu lica koja nisu državljani Krajine. Sva lica koja se zateknu sa većim svotama novca od nužno uobičajenih za putovanje privoditi na krim obradu uz privremeno oduzimanje novca. Očekuje se da će taj novac stizati prema Republici Srpskoj Krajini prvenstveno radi masovne kupovine roba, a najviše prehrambenih artikala i stoke, a radi kupovine deviza te je istom akcijom potrebno spriječiti iznošenje deviza iz Republike Srpske Krajine. Izuzeti od ovoga mogu samo biti službene nabavke novca za potrebe filijale SDK u Krajini. O pojedinačnim slučajevima i pronalasku većih količina novca obavještavati ovo Ministarstvo. M.P.30 9 R D Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 10., kut. 2. C D Vjerodostojnost prijepisa ovjerava SEKRETARI: Ostrolučanin Vaso,[v.r.] NAČELNIK UPRAVE: Pavković Nebojša 1992., srpanj 9. Lipik Izvješće dežurnog Odjeljenja milicije Lipik o preuzimanju vozila u Skender Vakufu koje je 122. brigada JNA opljačkala na ratištu oko Pakraca OM LIPIK 09. 07. 1992.g. IZVJEŠTAJ sastavljen dana 09.07.1992. godine u prostorijama OM Lipik povodom preuzimanja motornih vozila od komande 122. L.P.B.R. u Skender Vakufu. 30 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac. 27 M H Dana 06.07.1992. godine po milicioneru Pavić Ostoji iz gore navedenog odelenja izvršen je telefonski dogovor da se sledećeg dana dođe u Skender Vakuf na preuzimanje više motornih vozila vlasništvo R.O. iz Pakraca, kao i privatno vlasništvo, koja je navedena vojna jedinica odvezla sa našeg terena prilikom povlačenja. Dolaskom na lice mjesta utvrđeno je da niti jedno vozilo nije u voznom stanju, obzirom da nedostaju točkovi, akumulatori, kao i neispravnost motora na njima. Poslije ne baš kratkog vremena dogovoreno je sa kapetanom I klase Cvišić Radom da se stave u pogon kombi marke “IMV” br. motora 1113684 i br. šasije 49941 vlasništvo Kovačić Pere iz Šeovice i “Zastava – 101 – Poli” reg oznake DA-337-38 vlasništvo “Komunalne RO Pakrac”. U Skender Vakufu su ostali kamion marke “FAP” tip 16-20 sa neispravnim motorom, kamion marke TAM tip 2001 u neispravnom stanju, kombi marke “TAM” sa neispravnim motorom, kao i bez točkova. Pomenuta vozila su sa većim kvarovima i nedostacima djelova pa se kao takva nisu mogla staviti u pogon. Sa već pomenutim Cvišićem je dogovoreno da će ista odšlepati u Banja Luku, te da će ih pokušati staviti u pogon, za što smo dobili saglasnost od komandanta brigade potpukovnika Peulić Boška. U pomenuta dva vozila je izvršena djelomična popuna gorivom, te su uz nekoliko mehaničarskih intervencija dovežena do Čaglića. Za kombi IMV je obaviješten Kovačić Pero koji treba doći i preuzeti svoje vozilo u viđenom stanju. U vezi “Zastave – 101” obavljen je razgovor sa predsjednikom IS SO Pakrac Radaković Milanom, sa kojim je dogovoreno da će vozilo preuzeti Komunalna RO za kraće vrijeme. Obzirom na vozila koja su ostala radi otklanjanja kvarova, telefonskim putem će se uspostaviti kontakt kad kvarovi budu otklonjeni, te će kao takova biti preuzeta. R D C D Preslika, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 10., kut. 6. IZVJEŠTAJ SASTAVIO: Tešić Tešo, v.r. 10 1992., srpanj 13. Beli Manastir Zapisnik 11. sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem ZAPISNIK sa 11. sednice Oblasnog veća SO SBZS održane dana 13. 07. 1992.g. u Belom Manastiru sa početkom u 10.00 časova. Prisutni članovi Oblasnog veća: Ilić Milan, Nedić Pajo, Jovčić Nemanja, Papić Tomislav, Dašić Dragiša, Matić Petar. 28 Ostali prisutni: Latas Đorđe, Grnović Mitar, Dvornić Radenko, Živković Nikola, Višić dr. Milorad, Đorđe Čalošević, Veljković dr Živorad, Vujić Milan, Mirko Mrđa, Jovo Rebrača, Žigić31. DNEVNI RED 1. Usvajanje zapisnika sa sednice Oblasnog veća, održane dana 06. 07. 1992. g. 2. Stanje razvoja i obnove Vukovara 3. Izvještaj o stanju u privredi 4. Suzbijanje negativnih pojava na teritoriji SO SBZS 5. Razno Predsednik Oblasnog veća daje uvodnu reč o stanju u Oblasti, te određenim negativnim pojavama, i suzbijanju istih, zatim o saznanjima izuzimanja nafte i naftnih derivata u okolini Negoslavaca, o obilasku pograničnih jedinica, informacije se prihvataju. M H Ad 1) Sekretar Oblasnog Sekretarijata za opštu upravu upoznaje Veće sa preuzetim obavezama s predhodne sjednice od 06.07.1992. g. Konstatirano je da određeni zaključci i obaveze nisu izvršene, da Sekretarijat u svojim mesečnim izveštajima naznače koje obaveze nisu izvršili, koje su poduzeli radnje, i razlog nemogućnosti izvršenja. Nadalje konstatira se da Ministarstvo za pravosuđe i upravu nije još otvorilo odelenje Privrednog suda sa sedištem u Vukovaru, što otežava poslove oko registracije privrednih subjekata na ovom području. Sekretar upoznaje Veće o odnosima Javnih preduzeća – Krajina – petrol i Naftne industrije Krajine, te potrebe da se organizira poseban sastanak sa rukovodstvom ova dva preduzeća o čemu će Veće biti posebno informisano. Predsednik Veća otvara diskusiju pod točkom 1. dnevnog reda, nakon kraće diskusije Veće donosi sledeći: R D C D Z A K LJ U Č A K a) Sekretarijat za Opštu upravu će dostaviti Sekretarijatu za informisanje Oblasnog veća ove odluke i zaključke koje se donose na Veću a Sekretarijat za informisanje će iste dostaviti Sekretarijatu Velike Narodne Skupštine, koja treba da nastavi sa izdavanjem Sl.32 glasnika. Sekretarijat za informisanje će svako dvomesečno izdavati Bilten koji ima svrhu informisanja građana. b) Usvaja se zapisnik sa sednice Oblasnog veća održane 06. 07. 1992. g. Ad 2) Višić dr. Milorad predsednik NS33 opštine Vukovar podnosi sveobuhvatni izveštaj o stanju na području općine Vukovar i posledicama ratnog razaranja, o neophodnosti poduzimanja određenih akcija za sanaciju posledica, uspostavljanja normalizacije života. 31 Vaso. Službenog. 33 Narodne skupštine. 32 29 Izveštaj se prilaže uz zapisnik.34 Papić Tomislav sekretar Oblasnog Sekretarijata za Urbanizam, stambeno komunalne poslove i građevinarstvo podnosi informaciju o obimu ratnih razaranja na stambenim objektima, javnim objektima, objektima infrastrukture, te drugim objektima. Informacija se prilaže uz zapisnik.35 Predsednik Veća otvara diskusiju pod tačkom 2. dnevnog reda. Nakon sveobuhvatne diskusije Veće donosi sledeći: M H Z A K LJ U Č A K a) Predlaže se Vladi RSK da pokrene inicijativu pred Skupštinom RSK da donese zakon o obnovi i izgradnji Vukovara. b) Obavezuje se Višić dr. Milorad, Papić Tomislav, Ilić Milan, Nedić Paja, Jovčić Nemanja, Mirko Mrđa da pripreme elaborat na temu obnove i izgradnje Vukovara, zaključno sa danom 1.09.1992. Isti se obavezuju organizovati na ovu temu sastanak na koji će se pozvati: RTV Beograd, Predsednik Vlade SRJ, Predsednik Vlade Srbije, Njegova Svetlost Patrijarha Pavla, princa Tomislava Karađorđevića, Predsednika RSK, Predsednika Vlade RSK, prof. dr. Radmila Milentijević, braću Karić, Jezdimira Vasiljević, Mihajlović Žika, Dafinu36, Predsednika Srpsko Jevrejskog društva, Juretić Veselina, direktora instituta za građevinarstvo Novi Sad, ministra za građevinarstvo Republike Srbije, direktora za građevinarstvo Beograd. v) Oblasni Sekretarijat za privredu i finansije će sačiniti elaborat o mogućnosti izdvajanja procenta iz prodaje nafte i naftnih derivata na ovom području, koji bi se uplaćivao u fond za obnovu i izgradnju Vukovara, te za elektrifikaciju dela Oblasti u kojoj ista nije izvršena. g) Inicira se sastanak predsednika opština: Vukovar, Dalj, Tenja, Mirkovci. Na sastanak pozvati Ministra za pravosuđe i upravu. O ishodu sastanka i rešenja o zajedničkim problemima predsednici opština će obavestiti ovo Veće. D C D R Ad 3) Sekretar Oblasnog sekretarijata za privredu i finansije podnosi izveštaj o stanju u privredi, informiše o dosad poduzetim radnjama, naznačujući da su formirane agencije za privredni razvoj sa sedištem u Vukovaru, Belom Manastiru, Novom Sadu. Konstatira se da je neophodno formirati Savet za privredni razvoj koji će između ostalog upravljati fondom za privredni razvoj. Nakon kraće diskusije Veće donosi sledeći: Z A K LJ U Č A K Prihvata se informacija o stanju u privredi te se inicira poduzimanje daljnjih radnji za oživljavanje privredne aktivnosti. Ad 4) Predsednik Oblasnog veća upoznaje Veće sa negativnim pojavama organiziranog kriminala, te potrebe aktiviranja svih subjekata na njegovom otkrivanju i sprečavanju. Nakon diskusije Veće donosi sledeći: 34 Izvješće nije pronađeno uz izvornik. Informacija nije pronađena uz izvornik. 36 Milanović. 35 30 Z A K LJ U Č A K Oblasno veće će putem svog Sekretarijata za opštu upravu okružnicom zatražiti od strane MZ i IS opština da sudeluju i pomognu oko otkrivanja kriminalnih radnji, te nakon prikupljenih informacija Oblasno veće će o tome uputiti obavest Ministarstvu unu. Poslova i Ministarstvu pravosuđa. Ad 5) Predsednik Oblasnog veća upoznaje Veće da je neophodno potrebno ažurirati ćirilične natpise sa imenima mostova: Batina – Bezdan, Ilok – Bačka Palanka. Nakon diskusije Veće donosi sledeći: Z A K LJ U Č A K Određuje se rok od 8 dana u kojem će roku IS opštine Beli Manastir i Vukovar poduzeti radnje oko postavljanja tabli sa ćiriličnim natpisom imena mota preko Dunava na relaciji Batina – Bezdan, Ilok – Bačka Palanka. Sednica je zaključena u 14,00 sati. M H PREDSEDNIK OBLASNOG VEĆA: Ilić Milan Preslika, strojopis, ćirilica Sign., Hrvatski informativni centar, A 017-109. C D 11 D R 1992., srpanj 14. Knin Zapisnik 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 23. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane 14. 07. 1992. godine na Tvrđavi – Dom privrednika u Kninu Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zečević, Jovo Kablar, Stevo Bogić, Boško Božanić, Veljko Džakula, Stojan Španović, dr Mladen Hadžić, Vojin Šuša, Đorđe Bjegović, Dušan Ećimović, Savan Grabundžija, Rade Gaćeša, Sergej Veselinović i David Rastović. Sjednici još prisustvuju: Goran Hadžić, Mile Paspalj, Petar Bukarica, Nebojša Mandinić, Mirko Rađen, Zdravko Janković, Miloš Živković, Đuro Dedić, Dušan Orlović, Damjan Berić, Sretko Petković i Milan Oblaković. 31 Sjednici ne prisustvuju: Dobrosav Vejzović, Mitar Brnović, Milan Martić, Milan Knežević, Mr Svetozar Vinčić, dr Dušan Jović, Vojin Peurača. Sjednica je počela sa radom u 9.30 sati. Sjednicom predsjedava Mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći DNEVNI RED M H 1. Donošenje Odluke o osnivanju Narodne banke Krajine sa sjedištem u Kninu. 2. Imenovanje v.d. guvernere Narodne banke Krajine. 3. Donošenje Odluke o puštanju novog novca u opticaj. 4. Usvajanje Uredbe o promjeni vrijednosti dinara. 5. Usvajanje Odluke o obrazovanju Kursa dinara. 6. Donošenje Odluke o prihvatanju elaborata o otvaranju fakulteta i viših škola u RSK. 7. Usvajanje Uredbe a) o ocjenjivanju zaposlenih u državnim organima, b) o stručnom ispitu zaposlenih u organima državne uprave, c) o kancelarijskom poslovanju organa državne uprave. 8. Donošenje Odluke a) o opštinskim organima uprave, b) o organizaciji i načinu rada i broju članova izvršnih savjeta. 9. davanje saglasnosti na predsjednika za imenovanje predsjednika i člana izvršnog savjeta opštine Dalj. 10. Davanje suglasnosti na razrešenje Ajduković Jovana na funkciju pomoćnika ministra pravosuđa. 11. Donošenje Odluke o sjedištu eparhije u Kninu. 12. Informacija o energetskoj situaciji u RSK. 13. Donošenje Odluke o osnivanju fudbalskog saveza RSK. 14. Imenovanje sekretara ministarstva za sport i omladinu. 15. Zaključak o obaveznom dostavljanju informacija informativnoj agenciji “ISKRA”. R D C D 1. Prije početka rada po dnevnom redu Vladi se obratio direktor mesne industrije “Gavrilović” iz Petrinje te ih upoznao sa problemima sa kojima se susreće u radu taj kolektiv kao i predlozima za prevazilaženje poteškoća. U raspravi u kojoj je sudjelovalo više članova Vlade predloženo je da mesnu industriju posjeti delegacija Vlade te se na licu mjesta upozna sa poteškoćama u radu i mogućnosti iznalaženja rješenja. Predlog je prihvaćen. 2. Podpredsjenik Vlade Stevo Bogić je upoznao Vladu na mogućnošću pokretanja jednog dijela proizvodnog ciklusa u kombinatu Borovo. Prijedlog da delegacija Vlade posjeti kombinat Borovo i upozna se s problemima, te ispita moguća rješenja za pokretanje proizvodnje je prihvaćen. Ministar fizičke kulture i sporta David Rastović je ukazao na potrebu hitnog donošenja Zakona o pretvorbi društvenog vlasništva. U provedenoj raspravi predlog je prihvaćen. Zadužuje se ministar Rastović da za narednu sjednicu Vlade pripremi nacrt Zakona o pretvorbi društvenog vlasništva. 32 3. Predsjenik RSK Goran Hadžić obratio se članovima Vlade te ih između ostalog upoznao sa razgovorima koje je vodio sa predsjednikom Dobricom Ćosićem i Slobodanom Miloševićem kao i Milanom Panićem i Radomanom Božovićem. 4. Ministar obrane Stojan Španović je podnio informaciju sa sastanka sa gospodinom Tomberijem37. Informacija je prihvaćena. Tačka 1. Predsjednik Vlade Zdravko Zečević predložio je da se donese odluka o osnivanju Narodne banke Krajine. Nakon provedene rasprave usvojena je sljedeća ODLUKA 1. Osniva se Narodna banka Republike Srpske Krajine. 2. Sjedište Narodne banke bit će u Kninu. Tačka 2. Predlog za imenovanje v.d. guvernera i savjetnika guvernera Narodne banke Krajine obrazložio je podpredsjednik Jovo Kablar. Nakon provedene rasprave doneseno je sljedeće M H RJEŠENJE 1. Za v.d. guvernera Narodne banke Krajine imenuje se Pajo Marjanović. 2. Za savjetnika guvernera Narodne banke Krajine imenuje se Ilija Marjanović. C D Tačka 3. Odluku o puštanju novog novca u opticaj obrazložio je predsjednik Vlade Mr Zdravko Zečević. Nakon provedene rasprave donesena je R D ODLUKA O puštanju u opticaj novčanica u apoenima 10, 50, 100, 500 i 1000 dinara i povlačenju iz opticaja novčanica u apoenima 20.000/I-1, 50.000/I-1, 100.000/I-1, 10, 50, 100, 500, 1000 i 5000 dinara. Puštanje i povlačenje navedenom odlukom važi od 14. jula 1992. godine. Kovani novac u apoenima od 1 dinar datuma kovanja 1990. i 1991. godine i apoena 2 i 5 dinara sa godinom kovanja 1990., 1991., 1992. godine ostaju i dalje zakonsko sredstvo plaćanja. Povlačenje novčanica organizaciona jedinica SDK – vršiće do 21. jula 1992. godine. Fizička lica sa prebivalištem na teritoriju Republike Srpska Krajina, kao i fizička lica koja podnesu dokaz o statusu izbeglice, mogu novčanice koje se povlače iz opticaja samo jedanput neposredno zamjeniti i to do1992. godine, a do iznosa 200.000 dinara. Ova odredba odnosi se i na građane Republike Srpske Krajine na privremenom radu u inostranstvu. Fizička lica su dužna da pri zamjeni novčanica podnesu na uvid ličnu kartu, radi identifikacije, na kojoj će se bušenjem označiti da je zamjena izvršena. Za fizičko lice koje zamjenjuje iznos već od 200.000 dinara posebno se evidentiraju podaci o tom licu (ime i prezime, broj lične karte, adresa i iznos koji se zamjenjuje), i ovi su podaci dostavljaju Narodnoj banci Krajine. 37 Cedric Thornberry. 33 Pripadnici snaga Ujedinjenih nacija mogu vršiti zamjenu novčanica bez ograničenja. Pravnim licima sa teritorije Republike Srpska Krajina zamjenu će vršiti isključivo Služba društvenog knjigovodstva kod koje imaju račun do iznosa utvrđenog maksimuma sredstava koja može držati u blagajni. Poslije isteka roka za redovnu zamjenu (18. jula 1992. god.) naknadna zamjena novčanica vršiće se: – do 30. jula 1992. godine kod SDK – do 30. jula 1992. godine u NB Krajine Naknadna zamjena će se vršiti na osnovu dokaza o sprečenosti zamjene u redovnom roku (ljekarsko uvjerenje, potvrda, odnosno otpusna lista medicinskih organa, potvrda o otsutnosti službenoj i drugoj i potvrda nadležnog organa uprave, o sprečenosti da se izvrši zamjena u propisanom roku). Odobravanje naknade zamjene vršiće posebne komisije koje će formirati rukovodioci u NB Krajine i organizacionim jedinicama Službe društvenog knjigovodstva. U raspravi koja je vođena po ovoj tački dnevnog reda također je donesena M H ODLUKA 1. Pripadnici snaga Ujedinjenih nacija mogu neograničeno vršiti zamjenu novčanica uz prethodno dokumentiranje zamjene deviznih novčanih sredstava za dinare na bankama. 2. Nisu dozvoljene novčane transakcije za vrijeme zamjene novca preko iznosa od 200 hiljada dinara. C D Tačka 4. Uredbu o promjeni vrijednosti dinara obrazložio je predsjednik Vlade Mr Zdravko Zečević. Nakon provedene rasprave donesena je D UREDBA o promjeni vrijednosti dinara R Član 1. Ovom uredbom utvrđuje se nova vrijednost dinara, tako da dinar stupanjem na snagu ove uredbe u odnosu na postojeće novčanice i kovani novac vrijedi 10 postojećih dinara (1:10). Dinar se dijeli na 100 para. Član 2. Narodna banka Republike Srpska Krajina će izdati nove vrste novčanica i pustiti ih u opticaj 14. jula 1992. godine. Član 3. Danom stupanja na snagu ove uredbe cijene svih proizvoda i usluga izračunavaju se u dinarima iz člana 1. ove uredbe. Član 4. Poštanske i taksene marke i druge taksene i poreske vrijednosnice, čekovi, nalozi za plaćanje i drugi instrumenti unutrašnjeg platnog prometa koji budu u prometu na dan 14. jula 1992. godine, ostaju i dalje u važnosti, s tim što će njihova vrijednost odgovarati desetom dijelu iznosa označenog na njima. 34 Član 5. Iznosi označeni u propisima i opštim aktima na obaveznicama i drugim hartijama od vrijednosti, mjenicama, ugovorima i drugim ispravama i obavezama izdatim, odnosno nastalim do 13. jula 1992. godine podrazumjevaće se tako da 10 postojećih dinara odgovara jednom dinaru iz člana 1. ove uredbe. Član 6. Novčane vrijednosti i iznosi iz člana 4. i 5. ove uredbe od 14. jula 1992. godine iskazivaće se u dinarima iz člana 1. ove uredbe. Član 7. Preduzeća, banke i druga pravna lica, državni organi kao i fizička lica koja su obavezna da vode poslovne knjige izvršiće preračunavanje iznosa svojih novčanih sredstava na dinare iz člana 1. ove uredbe prema stanju na dan 13. jula 1992. godine. Član 8. Ako se pri preračunavanju postojećih dinara na dinare iz člana 1. ove uredbe pojave iznosi u rasponu od 1 pare do 50 para, izvršiće se zaokruživanje na 0 para, dok će se iznosi u rasponu od 51 pare do 99 para zaokruživati na 1 dinar. M H Član 9. Ova uredba stupa na snagu 14. jula 1992. godine. C D Tačka 5. Odluku o obrazovanju kursa dinara obrazložio je predsjednik Vlade Mr Zdravko Zečević. Nakon provedene rasprave donesena je R D ODLUKA o obrazovanju kursa dinara 1. Srednji kurs dinara za američki dolar utvrđuje se u iznosu od 200 dinara za 1 USD. 2. Na osnovu kursa dinara iz tačke 1. ove odluke Narodna banka Republike Srpska Krajina utvrđuje kurseve dinara prema ostalim konvertibilnim valutama, koje su predmet kupovine i prodaje na deviznom tržištu, po principu pravilno ukrštenih kurseva. 3. Kurs dinara za obračunski dolar obrazuje se svakog radnog dana na Međubankarskom sastanku jedinstvenog deviznog tržišta na nivou kursa dinara za američki dolar. 4. Banke ovlašćene za poslove sa inostranstvom – članice Međubankarskog sastanka jedinstvenog deviznog tržišta kupovne i prodajne kurseve za devize i kupovne i prodajne kurseve za efektivni strani novac. Utvrđene kurseve iz stava 1. ove tačke obavezne su da primenjuju sve banke ovlašćene za poslove sa inostranstvom, sve druge banke, ovlašćeni menjači i Narodna banka Republike Srpska Krajina. Banke iz stava 1. ove tačke, koje ne primenjuju kurseve utvrđene na Međubankarskom sastanku jedinstvenog deviznog tržišta, ne mogu kupovati devize kod Narodne banke Republike Srpska Krajina. Prema ovlašćenim bankama i menjačima, koji ne primenjuju utvrđene kurseve na Međubankarskom sastanku jedinstvenog deviznog tržišta, preduzeće se mere iz oblasti kreditno-monetarne i devizne politike, uključujući i meru oduzimanja ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova platnog prometa i kreditnih poslova sa inostranstvom. 35 5. Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o obrazovanju krusa dinara (“Službeni list SFRJ, br. 6/92, 14/92. i 22/92.). 6. Ova odluka stupa na snagu 14. jula 1992. godine. Tačka 6. Pomoćnik ministra prosvjete Đuro Dedić upoznao je Vladu sa elaboratom o kontinuiranom nastavku rada pedagoške akademije u Petrinji i otvaranju tehničkog fakulteta u Kninu i ekonomskog menadžmenta u Kninu i Vukovaru, U raspravi u kojoj je sudjelovalo više ministara donesen je slijedeći ZAKLJUČAK 1. Pedagoška akademija u Petrinji treba nastaviti sa kontinuiranim radom. 2. Za jednu od narednih sjednica Vlade potrebno je da ministarstvo prosvjete pripremi elaborat o ekonomskoj opravdanosti otvaranja tehničkog fakulteta u Kninu i ekonomskog menadžmenta u Kninu i Vukovaru. M H Tačka 7. a) Ministar pravosuđa i uprave Šuša Vojin predložio je Vladi donošenje Uredbe o ocjenjivanju zaposlenih u državnim organima. Nakon rasprave donesena je sljedeća ODLUKA Usvaja se Uredba o ocjenjivanju zaposlenih u državnim organima. C D b) Predlog uredbe o stručnom ispitu zaposlenih u organima državne uprave obrazložio je ministar Šuša Vojin. Nakon rasprave donesena je sljedeća D ODLUKA Usvaja se Uredba o stručnom ispitu zaposlenih u organima državne uprave. R c) Predlog Uredbe o kancelarijskom poslovanju organa državne uprave obrazložio je ministar Šuša Vojin. Nakon provedene rasprave donesena je sljedeća ODLUKA Usvaja se Uredba o kancelarijskom poslovanju organa uprave. Tačka 8. a) Predlog Odluke o opštinskim organima uprave obrazložio je ministar Šuša Vojin. Nakon provedene rasprave donesena je sljedeća ODLUKA Usvaja se Odluka o opštinskim organima uprave. b) Ministar Šuša Vojin obrazložio je Odluku o organizaciji i načinu rada te broju članova izvršnih savjeta opština, nakon rasprave donesena je ODLUKA o organizaciji i načinu rada te broju članova izvršnih savjeta opština. Tačka 9. Prijedlog davanju suglasnosti za imenovanje predsjednika i člana Izvršnog savjeta opštine Dalj. Obrazložio je ministar Šuša Vojin. 36 Nakon provedene rasprave donesena je sljedeća ODLUKA Daje se suglasnost za imenovanje 1. Čalošević Đorđa, iz Dalja za predsjednika Izvršnog savjeta opštine Dalj. 2. Vukmanović Boško, iz Bjelog Brda za člana Izvršnog savjeta opštine Dalj. Tačka 10. Ministar Šuša Vojin obrazložio je predlog razrješenja pomoćnika ministra pravosuđa. Nakon provedene rasprave donesena je sljedeća ODLUKA daje se suglasnost na razrješenje funkcije pomoćnika ministra pravosuđa i uprave Ajduković Jovan. b) Ministar pravosuđa Šuša Vojin obrazložio je predlog imenovanja savjetnika ministra pravosuđa i uprave. Nakon provedene rasprave donesena je sljedeća M H ODLUKA Steović Vasilije iz Rijeke imenuje se za pomoćnika ministra pravosuđa i uprave. C D Tačka 11. Predlog Odluke o premještanju sjedišta eparhije iz Šibenika u Knin obrazložio je ministar kulture i vjera Sergej Veselinović. Nakon provedene rasprave donesena je sljedeća R D ODLUKA 1. Imenuje se komisija za utvrđivanje sjedišta eparhije u sastavu 1. Kablar Jovo 2. Veselinović Sergej 3. Matković Risto 4. Mrđan Stevo 2. Zadatak komisije je da izvrši konzultacije i za jednu od narednih sjednica pripremi prijedlog sjedišta eparhije. Tačka 12. Informaciju o energetskoj situaciji u Republici Srpskoj Krajini podnio je ministar energetike i rudarstva Đorđe Bjegović. Upoznao je Vladu o stanju energetskih postrojenja na području RSK te problemima snabdjevanja električnom energijom. Također je upoznao sa stanjem naftnih postrojenja te mogućnošću funkcionisanja naftnih bušotina, te potrebi hitnog imenovanja direktora NIK-a Krajine. Nakon provedene rasprave u kojoj je sudjelovalo više ministara donesena je sljedeća ODLUKA 1. Prihvata se informacija o energetskoj situaciji u RSK. 2. Petar Golubović iz Mirkovaca imenuje se za direktora Naftne industrije Krajine. Tačka 13. Predlog Odluke o osnivanju fudbalskog saveza RSK obrazložio je ministar fizičke kulture i sporta David Rastović. Nakon provedene rasprave donesena je sljedeća 37 ODLUKA Osniva se fudbalski savez Republike Srpske Krajine. Tačka 14. Predlog imenovanje sekretara ministarstva fizičke kulture i sporta obrazložio je ministar David Rastović. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Vučenović Stevana Jovan iz Knina imenuje se za sekretara ministarstva fizičke kulture i sporta. Tačka 15. Ministar informisanja Ećimović Dušan obrazložio je potrebu da državni organ, organizacije, institucije te nosioci javnih funkcija sve informacije dostavljaju neposredno državnoj informativnoj agenciji “Iskra”. Nakon provedene rasprave donesen je sljedeći M H ZAKLJUČAK 1. Nalaže se svim državnim organima, organizacijama i institucijama te pojedincima nosiocima javnih funkcija da su dužni sve informacije koje su od interesa za Republiku Srpsku Krajinu odnosno za javno informisanje uopšte, dostavljati neposredno i jedino državnoj informativnoj agenciji “ISKRA” čije sjedište je u Ulici Kralja Petra I oslobodioca broj 30 (Dom milicije) II kat, a broj telefona i telefaksa 60-501, 719-075. C D 2. Državna informativna agencija “ISKRA” dužna je na profesionalan i informativan način plasirati informacije u sva sredstva javnog informisanja u RSK, odnosno u SRJ i Srpskoj republici Bosni i Hercegovini, čija sredstva javnog informisanja pokrivaju informativni prostor RSK. R Sjednica je završila sa radom u 17.00 časova. D 3. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja. PREDSJEDNIK: mr Zdravko Žečević Preslika, strojopis, ćirilica HR – HMDCDR, 4., kut. 3. 12 1992., srpanj 15. Okučani Odluka Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija o otvaranju deviznog računa te ovlaštenim potpisnicima 38 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE OBLASNO VIJEĆE M H Na osnovu člana 2. stava 1. tačke 3. u vezi sa članom 22. Odluke o organizaciji i načinu rada Oblasnog vijeća, Oblasno vijeće na sjednici održanoj 15. 07. 1992. godine donijelo je ovu ODLUKU 1. ODOBRAVA se otvoriti devizni račun Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne Slavonije kod Beobanke Beograd. 2. Nalaže se financijskoj službi i službi budžeta Oblasnog sekretarijata za privredu i finansije da izvrši potrebne radnje u vezi sa otvaranjem deviznog računa Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne Slavonije. 3. Ovlašćuju se slijedeći potpisnici za raspolaganje deviznim sredstvima sa deviznog računa: 3.1. Veljko Džakula 3.2. Mladen Kulić 3.3. Savo Radošević 3.4. Branko Bosanac 3.5. Nevenka Sladojević 4. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. BROJ: 02-01-137/92 Okučani, 15. 07. 1992. godine C D OBLASNO VIJEĆE M.P.38 R D DOSTAVITI: 1. Služba društvenog knjigovodstva 2. Beobanka Beograd 3. Financijska služba i služba budžeta Oblasnog sekretarijata za privredu i finansije 4. Potpisnicima od 3.1. do 3.5. 5. Arhiva PREDSJEDNIK: Dipl. ing. Veljko Džakula, v.r. Preslika, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 10., kut. 3. 38 Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast Zapadna Slavonija, Oblasno veće Okučani. 39 13 1992., srpanj 16. Vukovar Rješenje Izvršnog savjeta općine Vukovar o promjeni naziva ulica na području Općine Na osnovi člana 7. Zakona o privremenoj teritorijalnoj organizaciji Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i privremenoj lokalnoj upravi (“Službeni glasnik” Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, broj 1/91), Izvršni savet Opštine Vukovar na sednici održanoj 16. VII. 1992. godine, donosi REŠENJE o promeni imena ulica i trgova i utvrđivanju imena novih ulica u naseljenim mestima na području Opštine Vukovar 1. Menjaju se imena ulica i trgova u sledećim naseljenim mestima: Naseljeno mesto 2 Dosadašnje ime trga – ulice 3 Novo ime trga – ulice 4 25. maja O. Keršovanija B. Krajgera Nas. S.Markovića Zrinjska J. Cazija A. Cesarca B. Jovanovića II Kongres KPJ S.S. Kranjčevića Dubrava Z. Brkića S. Supanca O. Price S. Marinković Dubrovačka Istarska K. Pejnović Trg M.Gupca P. Škendrića Karlovačka Kačićeva Sundučićeva V. Nazora Šetalište V.I.Lenjina Ribarska Vojvode Stepe Vojvode Putnika Njegoševa Krajiška Patrijarha Čarnojevića Zelena ulica Marka Miljanova Karađorđeva Vuka Vrčevića Trešnja Kragujevačka Tri ruže Filipa Višnjića Jovana Dučića Đorđa Krstića Milutina Milankovića Kralja Dragutina Trg Slobode 2. novembra 1991. Obilićeva B. Nušića Duška Radovića Zlatna dolina Novosadska M H Red. br 1 2. Vukovar – MZ “Šumadija” R D C D 1. Vukovar – MZ “Petrova Gora” 3. Vukovar – MZ “Lužac” 4. Vukovar – MZ “Vukovar Stari” 40 5. Vukovar – MZ “Fruška Gora” Dunavska Matice srpske 18. novembra 1991. Svetosavska Jovana Cvijića Gavrila Principa Aleja Kestena Puniše Račića Srpskih dobrovoljaca Majke Jugovića Gardijska Vučedolska A.G. Matoša Bratstva-jedinstva Dž. Bjedića F. Prešerna H. Brkića JNA J. Kozarca Kumrovačka M. Krleže Osječka Prosina Splitska V. Bagata V. Bubnja V. I. Lenjina Zagrebačka Sedam sekretara SKOJ Branka Radičevića Palih boraca Vojvode Bojovića Apatinska Branka Ćopića Vukovarskih oslobodilaca Sremska Šidska Alekse Šantića Niška Vuka Karadžića Užička Kralja Petra I Vidovdanska Obilićev venac Stevana Sinđelića Somborska M. Pijade B. Adžije B. Kidrča I. L. Ribara Trg M. Oreškovića Partizanska JRM V. Vojvođanske brigade 8.12.1944. Gundulićeva Padobranska K. Marksa Bratstva-jedinstva Venac V. Vlahovića Nikole Pašića Dositeja Obradovića Prote Mateje Nenadovića Miloša Crnjanskog Trg Miroslava Antića Srpskih boraca Lučka M H Reljkovićeva Štrosmajerova M. Tita J. Kraša N. Andrića Gajeva Augustinčićeva S. Radića A. Šenoe A. Alijagića Slavonskih brigada S. Vraza R D C D 6. Vukovar – MZ “Vukovar Novi” 7. MZ Borovo naselje Vojvođanska Priljevo Mihajla Pupina Tri vrške Aleja Vuka Karadžića Srpske sloge Venac Ive Andrića 41 Đ. Đakovića I. L. Ribara V. Nazora J. Popovića Kljajićeva I. Milutinovića B. Maslarića F. Kluza JNA “Karington” Romanijska Trg Svetog Save Cara Dušana M H 8. Borovo naselje – MZ “Sveti Sava” Hercegovačka 9. Borovo naselje – MZ “Nikola Demonja Trg M. Popovića Ohridska 10. Borovo naselje – MZ “Kriva Bara” Vinkovačka cesta Kolodvorska I. Senjuga 27. jula S. Sekulića S.C. Babobić V. Đurđevića 11. MZ Ilok M. Tita M. Tita M. Tita Radićeva I. G. Kovačića Benešićeva I. L. Ribara Keršovanijeva Šenoina Štrosmajerova Štrosmajerova Z. Sremca Naselje “Sofija” Šetalište braće Meštrovićeva M. Gupca V. Nazora Zagrebačka A. G. Matoša A. Cesarca Hercegovačkih brigada Pančićeva Teslina Vojislava Ilića Jagodinska Tome Maksimovića Kosovska Kruševačka Gagarinova Fruškogorska Palanačka 42 R D C D Bršadinska Železnička Novosadska Vase Đurđevića Crnogorska Bobotska Kriva Bara Cara Lazara Trg Svetog Save Kralja Petra I Vuka Karadžića Cara Dušana Vukovarska Branka Radičevića Njegoševa Dositeja Obradovića Karađorđeva Vukašina Šoškočanina Ive Andrića Krajiško naselje Đure Jakšića Jakšić Sremska Nikole Tesle Petra Kočića Beogradska Sinđelićeva Vojvode Mišića Alekse Šantića 12. MZ Bapska 17. MZ Sotin Vojvođanska 1000 srpskih kaplara Kneza Mihajla Karađorđeva Jovana Jovanovića-Zmaja Branka Radičevića Cara Dušana Vojvode Sinđelića Vuka Karadžića Nušićeva Kneza Lazara Vukašina Šoškočanina Njegoševa Cara Dušana Vojvode Stepe Stevana Sinđelića Vuka Karadžića Svetosavska Benkovačka Sremska Krajiška Vojvode Sinđelića Svetosavska Vuka Karadžića Svetosavska Banijska Vojvode Sinđelića Vojvode Stepe Kralja Petra I Cara Dušana Đure Jakšića Školska Branka Radičevića Zmaj Jovina Branka Radičevića Cara Lazara Njegoševa Svetog Save R 16. MZ Lovas Svetozara Markovića Nemanjina Sremsko brdo Stevana Sremca Jug Bogdana Branislava Nušića D 15. MZ Petrovci C D 14. MZ Svinjarevci M H 13. MZ Čakovci I. Gundulića Lj. Gaja Šokačko brdo Kvaternikova Đ. Salaja Slatkovićeva Bratstva-jedinstva i Štefanikova JNA S. Radića V. Nazora Gajeva M. Gupca I. G. Kovačića Štrosmajerova Junačka Proleterska Partizanska Braće Radić I. L. Ribara Šandorova Železnička Braće Radić M. Gupca Vinkovačka Nova Grbak Braće Papuge H. Joakima JNA Proleterska Lj. Gaja i V. Nazora I. L. Ribara Kralja Tomislava V. Bakarića S. Radića Partizanska M. Oreškovića M. Gupca F. Račkog P. Preradovića E. Kardelja M. Oreškovića V. Vlahovića B. Kidriča 43 18. MZ Berak 19. MZ Tovarnik M H 20. MZ Lipovača 21. MZ Tompojevci M. Tita V. Nazora I. L. Ribara M. Gupca Radićeva Vinkovačka Zagrebačka M. Pijade B. Kidriča A. G. Matoša V. Nazora M. Gupca I. L. Ribara Lj. Gaja M. Oreškovića Hercegovačka J. Kozarca Bunarska M. Tita V. Nazora S. Supanca M. Oreškovića I. L. Ribara M. Tita P. Preradovića A. Šenoe V. Nazora Partizanska B. Maslarića V. Bakarića Đ. Đakovića S. Radića Zagrebačka Osječka Z. Sremeca Školska 23. MZ Ludvinci 24. MZ Opatovac 25. MZ Šarengrad R D C D 22. MZ Mikleuševci Kosovska Kninska Dositeja Obradovića Branislava Nušića Save Mrkalja Vojvode Stepe Ive Andrića Svetosavska Valjevska Požarevačka Dr. Đorđa Cvejića Karađorđeva Branka Ćopića Vuka Karadžića Miroslava Antića Slavonska Sremskih dobrovoljaca Vojvode Živojin Mišića Cara Lazara Cara Dušana Vuka S. Karadžića Branka Radičevića Svetog Save Vukovarska Koste Anđelića Nikole Tesle Joakima Govlje Vojvode Živojina Mišića Nikole Tesle Karađorđeva Daruvarska Srpskih dobrovoljaca Vukovarska Vuka Karadžića Branka Radičevića Svetosavska 2. Utvrđuju se sledeća imena novih ulica u Iloku: – Gavrila Principa – Kneza Miloša – Mihajla Pupina – Jovana Cvijića 3. Ovo Rešenje stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u “Službenom listu” Opštine Vukovar. Broj: 02-617/1-1992. 44 PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA Milorad Višić, [v.r.] M. P.39 Dostaviti: 1. Mesnim zajednicama – svima 2. Sekretarijatu za urbanizam, stambeno-komunalne delatnosti i imovinsko-pravne odnose 3. Sekretarijatu za unutrašnje poslove 4. “Službenom listu” Opštine Vukovar 5. Arhivi Preslika, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 2., kut. 259. M H 14 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SURADNJU SA UNPROFOR, UNHCR I PMEZ K N I N 16. 07. 1992. R D C D 1992., srpanj 16. Knin Plan Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK o organizaciji posjeta građana iz Šibenika i Zadra rodbini u RSK, te uvjetima koje moraju ispuniti P L A N ORGANIZACIJE I REALIZACIJE POSETA ROĐACIMA U cilju realizacije omogućavanja posećivanja rodbine ljudi iz Republike Srpska Krajina, zona Sjeverna Dalmacija u Republici Hrvatskoj, zona Šibenik i Zadar i obratno, ljudi iz zone Šibenik i Zadar da posećuju svoju rodbinu na našoj strani, treba činiti sledeće: 1) Objava informacije o mogućnosti posećivanja rodbine u zoni Šibenik i Zadar u Republici Hrvatskoj. 39 Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Izvršni savet opštine Vukovar. 45 M H 2) Podnošenje zahteva u pismenoj formi (po utvrđenom obrascu) Crvenom krstu u Kninu. 3) Izdavanje odobrenja za posetu rodbine u Republici Hrvatskoj (zona Šibenik i Zadar), odnosno odlazak i povratak u RSK. 4) Dobivanje garancije o bezbednosti lica kod rodbine tokom boravka u Republici Hrvatskoj od strane UNPROFOR-a, UNHCR-a i PMEZ-a, koja se zasniva na izdatoj garanciji o bezbednosti od strane vlasti Republike Hrvatske. Isti postupak i od suprotne strane. 5) Garancija bezbednosti lica u poseti, grupno ili pojedinačno, potvrđuju predstavnici UNPROFOR-a, UNHCR-a i PMEZ-a. 6) Utvrđivanje dana i sata, te mesta okupljanja ljudi koji idu u posetu. – Utvrđivanje termina susreta autobusa ili drugog m/v u Žitniću, odnosno u Musapstanu. Isto u obrnutom smislu. – Dolazak autobusa u Žitnić, odnosno Musapstan i prelazak u autobus suprotne strane. – Obezbeđenje dolaska do rodbine, boravka kod rodbine i povratka do Žitnića, odnosno Musapstana pod nadzorom predstavnika UNPROFOR-a, UNHCR-a i PMEZ-a. Odnosi se na obe strane. Operativno-tehničke mere i radnje obezbeđenja autobusa, odnosno drugog odgovarajućeg vozila za prevoz posetioca rodbini, reguliše Crveni Krst za dogovoreno utvrđeni dan posete. 15 R D C D Preslika, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 20., kut. 37. KOMISIJA 1992., srpanj 18. [Okučani] Izvješće dežurnog SUP-a Okučani o zaustavljanju ekipe portugalske televizije na mostu u Bosanskoj Gradišci, koja je snimala materijal o rušenju samostana na Plehanu, jer je ista krenula prema Zagrebu, a ne prema Beogradu kamo je trebala odnijeti snimljeni materijal Izvještaj na dan 18. 07. 1992.g. od 06-18 h U 06. h svi radnici došli su u službu i raspoređeni su prema rasporedu rada. U vremenu od 9.45.- 10.15. h izvršena je kontrola radnika na punktovima i u patroli pronađeni su da vrše svoju službu u ispravnom stanju. Oko 16.15. h patrola sa punkta “Most” privela je u ovu stanicu pod sumnjom portugalsku TV-novinarsku ekipu koja je prešla most iz Bos. Gradiške na naše područje. 46 Pomenuta ekipa snimala je materijal na Plehanu o rušenju samostana – imala je odobrenje za snimanje, a poslije snimanja trebala je materijal odnijeti na montažu u Beograd, a ne prema Zagrebu kuda su se i uputili. Izgovor im je bio da idu u Zagreb po TV kameru koja se nalazi tamo na popravku. Isti su imali odobrenje odnosno zamolnicu od strane pres centra I Krajiškog korpusa iz Banja Luke da pređu preko našeg područja za Zagreb. Budući da je Bos. Gradiška milicija intervenisala protiv istih u toku današnjeg da[na], a u dogovoru sa dežurnim milicije iz Bos. Gradiške pomenuta ekipa vraćena je istima na postupak. Podnešena je službena zabilješka o pomenutom slučaju od strane op. radnika Guskića. Drugih novosti nije bilo koje bi trebao evidentirati. Predao: [………., v.r.]40 Primio: [………., v.r.]41 Preslika, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 10., kut. 22. M H 16 R REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SO SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM OBLASNO VEĆE Br. 202/92. Erdut, 20. 07. 1992.g. D C D 1992., srpanj 20. Erdut Odluka Oblasnog vijeća Srpske oblasti SBZS o osnivanju i radu Komiteta za izbjeglice KOMITET ZA IZBEGLICE SO SBZS PREDMET: Odluka Na sednici Oblasnog veća, održanoj 15.06-1992. u Erdutu, pod tačkom 3. dnevnog reda, donesena je sledeća: ODLUKA o osnivanju i radu Komiteta za izbeglice za SO SBZS 40 41 Potpis nečitak. Isto. 47 Član 1. Ovom odlukom se osniva Komitet za izbeglice za SO SBZS (u daljem tekstu: Komitet) i utvrđuje se način rada Komiteta, te uslovi i postupak za izdavanje rešenja, za privremeno uselenje. Član 2. Komitet koordinira naseljavanje izbeglica na području SO SBZS, imenuje Komisije za naseljavanje po MZ (u daljem tekstu Komisije) i poduzima druge aktivnosti u vezi sa naseljavanjem izbeglica. Član 3. Komitet imenuje Oblasno veće SO SBZS (u daljem tekstu Oblasno veće). Komitet se sastoji od predsednika kojeg imenuje Oblasno veće i 5 članova. Članove Komiteta predlažu Izvršni saveti opština: Vukovar, Beli Manastir, Dalj, Mirkovci i Tenje, svaka opština po jednog člana, a imenuje ih Oblasno veće. Član 4. Komitet ima sekretara koga postavlja Oblasno veće. M H Član 5. Komitet za svoj rad odgovara Oblasnom veću. C D Član 6. Postupak za donošenje rešenja o privremenom useljenju provode Komisije u Mesnim zajednicama. D Član 7. Komisije se sastoje od predsednika i 2 člana. Članove Komisije imenuje Komitet. R Član 8. Dobrovoljci iz SR Jugoslavije naseljavaju se u mestima na graničnim područjima RSK sa Republikom Hrvatskom. Član 9. Po davanju stambenog objekta ili stana na privremeno uselenje Komisija odlučuje rešenjem. Član 10. Osoba kojoj je rešenjem dodeljen stan na privremeno korištenje i druga osoba koja smatra da je tim rešenjem povređeno njeno pravo zasnovano na odredbama ove Odluke, može protiv toga rešenja izjaviti žalbu u roku 15 dana od dana dostavljanja rešenja. Žalba se podnosi pismeno Komitetu koji odlučuje po drugostepenom postupku. Član 11. Odluka Komiteta po žalbi je konačna. Član 12. U slučaju povrede odredaba ove Odluke Komitet će izvršiti reviziju rešenja, koje izdaju Komisije. 48 U slučaju da je utvrđena povreda odredaba ove Odluke, Komitet će poništiti prvostepeno rešenje i vratiti Komisiji na ponovno rešavanje. Član 13. U slučaju kada dođe do uselenja u stambeni objekat ili stan, protivno odredbama ove Odluke, Komisija donosi rešenje o iselenju. Član 14. Protiv rešenja o iselenju osoba, osoba koja smatra da je tim rešenjem povređeno njeno pravo, može izjaviti žalbu u roku 15 dana od dana dostavljanja rešenja. Žalba se podnosi pismeno Komitetu koji odlučuje u drugom stepenu u postupku. Odluka Komiteta po žalbi je konačna. Član 15. Prilikom provođenja izvršenja rešenja o iselenju, nadležni organ Unutrašnjih poslova, dužan je pružiti asistenciju Milicije. M.P.42 M H PREDSEDNIK OBLASNOG VEĆA: Milan Ilić, [v.r.] C D Izvornik, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 087-010-002. D 17 R 1992., srpanj 20. Knin Zapisnik zajedničke sjednice Vlade RSK i Vijeća Saveza sindikata, na kojoj se raspravljalo o općem kolektivnom ugovoru, mjerama za suzbijanje visokih cijena i o oživljavanju gospodarstva Z A P I S N I K sa zajedničke sjednice Predsjedništva VSSK i Vlade RSK, održane 20. 07. 1992. godine 42 Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast SBZS, Oblasno veće Vukovar. 49 PRISUTNI: – članovi Vlade – J.43 Kablar, M.44 Hadžić, D.45 Rastović, M.46 Rađen, Ž.47 Šegan, – članovi Predsjedništva VSSK – M.48 Sandić, I. Smiljanić, S. Dereta, I. Sivčević, I. Lukić i S. Pupovac D N E V N I R E D: 1. Razmatranje Opšteg kolektivnog ugovora. 2. Zauzimanje stavova u vezi sa primanjima koja se finansiraju iz Budžeta. 3. Prijedlog mjera za suzbijanje porasta cijena i zaštita najugroženijih slojeva stanovništva od eksplozije cijena. 4. Razmatranje mjera za oživljavanje privrede. M H Ad.1. J. Kablar Otvaram ovu sjednicu i odmah moram konstatirati da Vlada nema kvorum, ali je prisutno nekoliko resornih ministara, pa predlažem da ovu sjednicu ipak održimo. Sjednica se održava na inicijativu Predsjedništva VSSK, koje je predložilo i Dnevni red. Što se tiče prve tačke Dnevnog reda, moram priznati da se članovi Vlade nisu imali vremena upoznati sa tekstom Opšteg kolektivnog ugovora RS. Zato predlažem da danas ne ulazimo u sam tekst OKU. M. Sandić Mi smo na ovu sjednicu dugo čekali i razočaran sam što se Vlada nije odazvala u punom sastavu. Veza Vlade i Sindikata je slaba. Mi čak nismo bili upoznati sa tim da je donesen Zakon o radnim odnosima za Republiku Srpsku Krajinu. I. Smiljanić Slažem se sa podpredsjednikom da danas ne možemo razgovarati o pojedinim odredbama OKU, te da treba formirati ekspertnu grupu koja će izraditi Nacrt OKU za Krajinu. Razgovarati o OKU, a ne razgovarati o problemima privrede nije moguće. Naš OKU će se sigurno morati modificirati u odnosu na OKU Srbije. D. Rastović Ja nemam veze kakav ste vi Sindikat. Kad ste konstituisani, kakav vam je Statut i ko je vaše članstvo? U vremenu rata i haosa nije se moglo voditi računa o tome, pa molim da mi se o tome više kaže. U opštini u kojoj sam predsjednik ne osjeća se nikakva aktivnost. Promijenili ste nekoliko povjerenika za koje nitko nije glasao. Po kakvom je to Statutu? M. Sandić Mislim da je ovo više provokacija nego neinformiranost. Vi ste mi predsjedniče sami za povjerenika predložili Opačić Mirjanu. Kad ona to više nije mogla raditi, imenovan je Tišma Stevo. R D C D 43 Jovo. Mladen. 45 David. 46 Mirko. 47 Vjerojatno Gojko Šegan. 48 Milinko. 44 50 M H Što se tiče OKU, mislim da su koeficijenti i za nas prihvatljivi, postavlja se samo pitanje osnovice za obračun. Mislim da je način na koji smo mi predložili potpisivanje OKU u redu i predlažem da se oformi tijelo koje će raditi na izradi Nacrta OKU za Krajinu. J. Kablar Predlažem formiranje Komisije od 5 članova. Od strane Vlade predlažem ministra Hadžića i sekretara Vlade Petkovića. S. Pupovac Čini mi se da ni Vlada ni Sindikat nisu spremni da se suoče sa činjenicama da se sutra 80% naših radnika vraća u privredu. Najmanje što im možemo ponuditi je taj opšti akt i najniža cijena rada. Dio ljudi će ostati u miliciji, ali šta je sa onima koji se vraćaju u privredu. Nije bitno kad je osnovan ovaj Sindikat i kad je izabrana ova Vlada, već što je njihov zadatak. M. Rađen Meni je poznat tekst OKU. Poznato mi je da je vaš Sindikat član VSSS i VSSSJ, ali ovaj akt za naše prilike nije prihvatljiv. Mi nismo u stanju ovaj akt ispoštovati, pa ga ne trebamo ni donositi. Komisija treba izraditi Nacrt OKU, koji će odgovarati našim prilikama. Mislim da opštinske vlade trebaju napraviti bilanse privreda u svojim opštinama i dostaviti ih Vladi. Pitam se šta rade opštinske vlade? Šta radi kninska? TVIK ne radi. Ne radi Kninjanka. Niko o tome ne vodi računa. Niko od Vlade u tom smislu nije tražio pomoć. Moram reći da Vlada Krajine nije u stanju rješavati probleme pojedinih opština. Ako nemamo osnove, nemojmo utvrđivati cijenu rada. Sindikat mora voditi računa o zapošljavanju radnika i postaviti prioritete koje je utvrdila Vlada. Radnici se vraćaju sa fronta i na svojim radnim mjestima nalaze izbjeglice. To je veliki problem. U ovakvoj situaciji treba biti realan. U oblasti koju pokrivam ima stvarno megalomanskih zahtjeva. M. Hadžić Predlažem da se ova tačka skine sa Dnevnog reda i da dalje posao radi Komisija od članova Vlade i Sindikata. D. Rastović Meni ovo nije jasno. Govori se o najnižoj cijeni rada kojeg nema. Sindikat se ponaša kao da je “pao s Marsa”. Ovdje se uporno stavlja glava u pijesak, a raspravlja o formi. J. Kablar Ja ne bih optužio Sindikat što ovo predlaže. Rat prestaje i neke stvari treba dovoditi u red. OPU treba pripremiti pa onda vidjeti što on donosi. M. Hadžić Svi ovi problemi svode se na poticanje privrede. Društvene tenzije su velike i prijete da se pretvore u konflikte. Poreski sistem nije konstituisan. Vlada je spremna da odmah krene u proces privatizacije. I. Smiljanić O ovome ne treba dalje raspravljati, već rad prepustiti Komisiji. Naša je namjera bila da krenemo u oživljavanje privrede i prevladavanje pravnog haosa u kome se nalazimo. Mi moramo zaštititi radnike firmi koje se rasprodaju. Radnici kod privatnika se nalaze u poziciji roblja. Ovo što mi danas imamo je početni stadij kapitalizma. Mi ovdje nismo došli da budemo sa druge strane nišana. Sadašnja situacija u Krajini me podsjeća na onu kad je prekinut platni promet sa RH. Neka ovaj OKU bude samo podloga za nešto što će odgovarati našim prilikama. R D C D 51 M. Sandić Prihvatam da se tema odgodi, premda i sad tvrdim da bi se ovaj OKU odmah mogao potpisati uz sitnije preinake. D. Rastović Ima brdo zakona koje treba donijeti da bi se socijalizirala primanja u Krajini. U svim opštinama Krajine se obrtao samo novac koji je dobijala vojska. Problem je limitirati primanja i kod plata i kod penzija. J. Kablar Ja bih završio ovu tačku uz sljedeće zaključke: 1) Imenuje se Komisija za izradu nacrta OKU Krajine u sastavu: 1. MLADEN HADŽIĆ 2. SRETKO PETKOVIĆ 3. STEVAN DERETA 4. MILINKO SANDIĆ 5. VEDRANA KONJEVODA M H 2) Komisija se zadužuje da u što kraćem roku izradi Nacrt OKU za Krajinu i odredi dinamiku njegove primjene. 3) Nakon što obe strane prihvate Nacrt OKU, prići će se potpisivanju istog. Zaključci su jednoglasno usvojeni. R D C D Ad.2. J. Kablar Što se tiče ove tačke, kao uvod bih rekao da mi pred sobom imamo zahtjev penzionera i invalida rada za povećanje penzija od 350% i prosvjetnih radnika za utvrđivanje najniže cijene rada od 5.000.- dinara. M. Hadžić Od RF PIO sam dobio informaciju da bi se uz ovo povećanje od 350%, penzije kretale u visini od 4.700, - 7.000, - dinara. Sve ovo zavisi od toga hoće li nam Savezna vlada na sutrašnjoj sjednici odobriti tražena sredstva. M. Rađen U Krajini ima 3.500 radnika u odgoju i obrazovanju. Od I do V mjeseca smo LD radnika računali na način da se najniža cijena rada u RS umanjivala za 30%. Sada predlažemo još veće umanjivanje, jer je najniži LD u RS trenutno 8.300, - dinara. Ako bi išli na najnižu cijenu rada od 3.000, - dinara, onda bi plata profesora bila jednaka onoj kod trgovaca a to je nedopustivo. D. Rastović Ako povisimo penzije i plate u društvenim djelatnostima izazvaćemo haos u Krajini. Preko 50% penzionera prima penzije manje od 1.000, - dinara i za njih ovo povećanje ne znači puno. Penzije bi trebalo povećati selektivno, a kako bi se smanjile razlike. Povećanje od linearnih 350% izazvaće na terenu neodrživu situaciju. M. Sandić Sve više kroz raspravu dolazimo na to da smo po 1. tački trebali usvojiti regulator koji bi sve stvari regulisao. Poslije proglašenja blokade, Vlada RS je odredila odnos LD od 1 : 3. Naš je zahtjev da minimalna penzija, odnosno najniža cijena rada, ne može biti ispod 4.500, - dinara. Ovaj iznos daje domaćinstvu 1 kg kruha i ½ litre mlijeka dnevno. 52 I. Sivčević Predlažem zaključak da službe koje se finansiraju iz Budžeta trebaju pratiti visinu i dinamiku primanja u privredi. J. Kablar Uz ovu tačku predlažem sljedeće zaključke: 1) Predlaže se Vladi da za VI mjesec utvrdi najnižu cijenu rada od 3.800, 2) Penzije, invalidnine i ostali dodaci da se za VI mjesec povećaju za 100%. 3) Zadužuje se Fond PIO da prati daljnja povećanja u ovoj djelatnosti. 4) Do potpisivanja OKU Ministarstvo za rad treba izraditi prijedlog usklađivanja i praćenja porasta primanja, koja se finansiraju iz Budžeta RSK. M. Sandić Ne bih se složio sa prijedlogom i tražim da se konstatuje da Sindikat ostaje kod zahtjeva da najniža cijena rada i najniža penzija ne budu ispod 4.500 – dinara. M H Ad.3. J. Kablar Bosna je uvela porez na robu od 70% i kada se tome dodaju opštinski porezi, onda to znatno povećava cijenu proizvoda. Na Vladi je često raspravljano o zaštiti najugroženijih slojeva. Sindikat treba predložiti svoje mjere. Crveni krst daje porodične pakete. Granica za dobiti ovakav paket je 1.500, - dinara po članu. Tu se nalazi većina naših građana. I. Smiljanić Ovakvo stanje nije posljedica blokade, već nejednako raspoređene inflacije. U vrijeme blokade mi smo silom prilika imali deflaciju. Mi sa robom uvozimo inflaciju iz Srbije. M. Rađen Radi se o tome da Krajina nije u stanju platiti poreze Srbije, Bosne i svoj vlastiti. D. Rastović Upravo oko ovoga se Sindikat treba više angažovati. M. Sandić U vezi ovoga smo uputili dopise VSSSJ i VSSS. Tražili smo kontigent robe po povoljnim cijenama iz saveznih robnih rezervi. Mi ćemo tražiti da se ispoštuje Deklaracija, kojim su prihvaćene određene obaveze prema RSK. D. Rastović Zašto se ja danas ovoliko žestim? Da nije probijen koridor kroz Bosnu mi bi danas bili gladni. Ljudi su izginuli zato. Sad kad je probijen, postavljaju se nemogući zahtjevi. Ja ću odlukom limitirati primanja, na području moje opštine. M. Hadžić Srbija zna da mi puno kapaciteta imamo i nastoji nas osamostaliti. Treba početi ozbiljno raditi. J. Kablar Predlažem dva zaključka: 1) Predsjedništvo VSSK preporuča Vladi RSK da predloži mjere za suzbijanje nekontrolisanog porasta cijena. 2) Predlaže se Vladi RSK da izradi program mjera zaštite najugroženijih slojeva stanovništva. Zaključci su jednoglasno usvojeni. R D C D 53 Ad.4. J. Kablar Vlada je dosta radila na oživljavanju privrede. Kratko je vrijeme da sve nabrajam. Spomenuću samo “Gavrilović” i elektroprivredu. M. Sandić Mi smo Vladi dali 100 dana mira, kako je to uobičajeno u svijetu. Ipak, mislimo da nije u redu što Vlada nema ministra privrede. Naša je sugestija da to bude čovjek iz Knina. Na Vladi je da donese program mjera, a mi ćemo se svesrdno uključiti. Radili smo to i dosada. D. Rastović U mojoj opštini niste napravili ništa. Za ove stvari Vlada u proteklom periodu nije imala puno vremena. Treba donijeti jako puno novih zakona. Najveću ulogu Sindikat će imati u periodu transformacije. Pri transformaciji treba u obzir uzeti minuli rad, ali i društvena ulaganja. Po ovoj tački prihvaćeni su sljedeći zaključci: 1) Preporuča se Vladi da što skorije donese Program mjera za oživljavanje privrede Krajine. 2) Izražava se neophodnost što skorijeg donošenja Zakona o transformaciji vlasništva. M H Zaključci su jednoglasno usvojeni. Sjednica je ovim bila završena. C D Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. D 18 R 1992., srpanj 20. Knin Službena bilješka SUP-a Knin o ubojstvu obitelji Čengić u Erveniku i počiniocima ubojstva REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA U.P. K N I N ODJEL ZA OPERATIVNE POSLOVE J.B. B r o j ------------------------------/92.K.M. Knin, dana 20. 07. 1992. god. SLUŽBENA BILJEŠKA Sastavljena dana 20.07.1992. godine u 15.00 časova u Sekretarijatu za unutrašnje poslove Knin, po ovlaštenom službenom licu Kalanj Mirku u vezi počinjenog Krivičnog djela “Višestrukog ubojstva” koje je izvršeno, dana 18/19.01.1992. godine u mjestu Ervenik, SO-Knin nad slijedećim licima: Čengić Dragom sin Josipa, rođ. 12.08.1953. god., 54 M H Čengić Nevenkom kći Ilije, rođ. 07.07.1960. god., Čengić Slobodanom sin Drage, rođ. 28.11.1981. god i Čengić Goranom sin Drage, rođ. 17. 09. 1987. godine. Uviđaj ovog višestrukog ubojstva obavili su, dana 19.01.1992. god uviđajna ekipa koju su sačinjavali: istražni sudac Okružnog suda u Kninu Kresović Đuro, OJT- Nikolić Rajko, krim. tehničar SUP-a, Knin Bjedov Jovo i operativni radnik, S. M. Kistanje Kalanj Mirko. Uviđaju je prisustvovala patolog Medicinskog centra Knin Čubrilo Marija. Nakon izvršenog uviđaja, radnici milicije iz Kistanja u saradnji sa vojnim organima prikupljali su informacije i nakon 10. dana od izvršenog ovog Krivičnog djela otkrili su počinioce a to su: Travica Damir i Kovačević Slobodan iz Ervenika koje su lišili slobode, priveli ih vojnim istražnim organima u Kninu. Obradom nad Travica Damirom i Kovačević Slobodanom od strane vojnih istražnih organa, obzirom da su u datom momentu počinioci bili vojni obaveznici, utvrđeno je da su pomenuti zaista izvršioci jer su priznali djelo, a motiv za izvršenje ovog djela izjavili su da su bili ogorčeni pogibijom njihovih bližih rođaka u selu Rupe, SO – Knin koji su mučki i na svirep način ubijeni, dana 18.01.1992. godine od strane hrvata. Izvršioci Travica Damir i Kovačević Slobodan od momenta lišenja njihove slobode i dan danas se nalaze u Istražnom zatvoru u Kninu a za djelo koje su izvršili čekaju zasluženu kaznu koja će im se izreći presudom Istražnog suda u Kninu u ime Republike Srpska Krajina. D C D Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 23., kut. 28. Zabilješku sastavio: OSL – Kalanj Mirko, [v.r.] 19 R 1992., srpanj 22. Dalj Obavijest Republičkog javnog tužilaštva, s privremenim sjedištem u Vukovaru, Oblasnom vijeću SO SBZS o krivičnim postupcima u Srbiji protiv osoba osumnjičenih za pljačku automobila, poljoprivrednih strojeva i bijele tehnike s ratišta u istočnoj Slavoniji REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA REPUBLIČKO JAVNO TUŽILAŠTVO KNIN S privremenim sedištem u Vukovaru (Dalju) Broj: KTR-R-66/92. Dalj, 22. jula 1992. godine OBLASNOM VEĆU SO SBZS ERDUT 55 PREDMET: Obavest o vođenju krivičnog postupka pred Okružnim sudom u Šapcu Pred Okružnim sudom u Šapcu vodi se krivični postupak protiv više lica zbog osnovane sumnje da su umešani u pljačku i preprodaju automobila, poljoprivrednih mašina i bele tehnike sa ratišta. Budući da navedena imovina potiče iz naše oblasti, odnosno da je reč o imovini naših građana koji nisu identifikovani ili je u pitanju napuštena imovina, Oblasno veće treba HITNO da obavesti Okružni sud u Šapcu da je u konkretnom krivičnom predmetu oštećena Srpska oblast, te od istog traži da u buduće na raspravu poziva kao oštećenog predstavnika Oblasnog veća SO, a otuđene predmete po okončanju krivičnog postupka preda SO. Kako se na području Republike Srbije vodi veći broj istih ili sličnih krivičnih postupaka, smatramo da bi se Oblasno veće trebalo obratiti Vrhovnom sudu Republike Srbije sa generalnim zahtevom da u buduće na rasprave nadležni sudovi obavezno pozivaju predstavnike SO, a otuđene stvari po okončanju postupka predaju Srpskoj oblasti. M H Prilog: – tekst objavljen u “Politici ekspres” od 21. jula 1992.49 REPUBLIČKI JAVNI TUŽILAC M.P.50 R D C D Dostavljeno: 1. Oblasno veće Erdut 2. Ministarstvo pravosuđa i uprave RSK – Ilok 3. Arhiva – ovde Milorad Trošić, [v.r.] Izvornik, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 133-104. 20 1992., srpanj 22. Vukovar Prijedlog Izvršnog savjeta općine Vukovar Vladi RSK za osnivanje poduzeća “Krajina-petrol” za istraživanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog plina 49 50 Prilog nije pronađen uz izvornik. Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Oblasno javno tužilaštvo s privremenim sjedištem u Dalju. 56 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJA BARANJA I ZAPADNI SREM OPŠTINA VUKOVAR IZVRŠNI SAVET Broj: 01-868/1992. Vukovar, 22. 07. 1992. VLADI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA K N I N PREDMET: Predlog za osnivanje preduzeća “Krajina – petrol” Vukovar u sastavu NIK-a51 M H Imajući u vidu situaciju nastalu na području naftne privrede i prometa, formiranjem i osnivanjem JP za istraživanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog gasa NIK – naftna industrija Krajine, predlažemo naslovu da osnuje i formira preduzeće “Krajina – petrol” Vukovar u sastavu NIK-a, sa određenim pravima i obavezama u pravnom prometu. Radi otežanog snabdevanja svih potrošača naftnim derivatima i prirodnim gasom smatramo da je ekonomski opravdan naš predlog za osnivanjem predmetnog preduzeća koje bi se bavilo trgovinom na veliko i malo, kao i skladištenjem nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa. Ovo preduzeće bi vršilo kontinuirano, redovno i kvalitetno snabdevanje opštine Vukovar koja je najveća opština u sastavu Republike Srpska Krajina, kao i opština Tenje, Mirkovci i Dalj navedenim proizvodima. Za napred navedene delatnosti opština Vukovar raspolaže svim potrebnim kapacitetima za distribuciju, skladištenje, cevovodni i rečni transport nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa. Također raspolažemo sa kvalitetnim i potrebnim kadrovima za obavljanje nabrojenih delatnosti. Dalje, smatramo da nema nikakvog opravdanja i razloga da opština Vukovar bude zaobiđena i potpuno isključena iz navedenih privrednih i trgovinskih sfera. Ukoliko naslov prihvati ovaj predlog trebalo bi odmah izvršiti i odgovarajuće izmene i dopune predloga Statuta i drugih akata NIK-a. R D C D M.P.52 Izvršni savet Predsednik: Višić dr. Milorad, [v.r.] Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 259. 51 52 Naftna industrija Krajine. Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Izvršni savet opštine Vukovar. 57 21 1992., srpanj 23. Beograd Bilješka o razgovoru delegacije RSK s delegacijom Predsjedništva Konferencije o Jugoslaviji, te prijedlog zaključaka i odluka u svezi s razgovorom REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA Pov. broj: 23. jul 1992. godine BELEŠKA o razgovoru delegacije Republike Srpske Krajine sa delegacijom Predsedništva Konferencije o Jugoslaviji 21. jula 1992. M H Delegacije su predvodili lord Karington,53 predsedavajući Konferencije i Goran Hadžić, predsednik RSK. U delegacijama su bili, s naše strane Dobrosav Veizović, ministar inostranih poslova i Stojan Španović, ministar odbrane, a na strani EZ g. De Bosse54, potpredsednik Konferencije, g. Arens,55 ambasador zadužen za pitanje međuetničkih odnosa i ljudskih prava, kao i g. P. Hol,56 sada koordinator Konferencije (bivši ambasador V. Britanije u Jugoslaviji) i S.57 Thornberry (UNPROFOR). Lord Karington je, bez ikakvog posebnog uvoda, čak i ne predstavljajući svoje saradnike, odmah stavio do znanja “da je ovo posao za de Bossea”, ali da je on, kao predsedavajući, našao ipak za potrebno da na kratko prisustvuje razgovoru. Nastavio je u istom stilu, kao da on nema šta izlagati i objašnjavati, da je, eto, nama jasno kad je Konferencija počela i da je vladajući princip to da nema promene granice osim na osnovu sporazuma, kao i da je predviđen “specijalni aranžman” za Republiku Srpsku Krajinu. Konstatovao je da su vršeni pokušaji da dođe do “razgovora putem posrednika” između RSK i Hrvatske, spominjući pokušaje G. Tornberija, ali da razgovore ne možemo voditi dok rat traje. Ipak, dodao je, smatra da je došlo vreme da pregovaramo, jer ima utisak da Hrvati mogu otkazati gostoprimstvo UNPROFOR-u (stavljeno nam tako do znanja kao da “moramo” požuriti). Lord je zatim konstatovao da je “obavešten da ne želimo da pregovaramo, već da samo želimo nezavisnost”. Pošto je ovo neprihvatljivo, rekao je Lord, jer su sve strane saglasile da su granice nepromenjene, dodao je da on veruje da smo sada spremni za pregovore na osnovu drugog poglavlja Haškog dokumenta o specijalnom statusu i to sa Arensom i de Boseom. R D C D 53 Peter Carrington. Bouse Thierry. 55 Gerd Ahrens. 56 Peter Hall. 57 Cedric. 54 58 M H Lord Karington je zatim dao reč De Boseu. Francuz je rekao da je imao priliku da sretne sagovornike (g. Hadžića58 i g. Španovića) u Kninu i izrazio želju za nastavljanje dijaloga “u skladu sa principima mirovne konferencije”. Hrvatska strana, rekao je De Bose, je sad spremna za pregovore uz uvažavanje ovih principa. Predsednik Hadžić je, nakon kurtoaznih reči, izneo da možemo delimično korigovati stav u smislu davanja šansi pregovorima i da za nekoliko meseci možemo razgovarati o svim pitanjima na ravnopravnoj osnovi. U tom smislu smo prihvatili i preporuku Rezolucije 762 da se u okviru Mešovite komisije povedu razgovori o pitanjima iz domena “ružičaste zone”. Predsednik Hadžić je pozdravio spremnost hrvatske strane za pregovore, dodavši da ono što je srpska strana pre ovog rata tražila od hrvatske vlasti predstavlja sitnicu na koju oni nisu pristali, a da je sada potrebno stvarati međusobno poverenje i uspostavljanje mostova između dva naroda. Povratak izbeglica svojim kućama bio bi prvi korak u tom pravcu. Lord je, pre nego je napustio pregovore koji su vođeni u francuskoj ambasadi, rekao da je (ipak) još uvek bolje da se sa Hrvatima razgovara preko “treće” strane, ali da su razgovori “urgentni, jer, iako nema dokaza, izgleda da Hrvatska ne bi želela da obnovi mandat UNPROFOR-u i da je potrebno započeti pregovore”. Predsednik Hadžić je, u vezi sa ovom primedbom lorda Karingtona rekao da bi eventualni napad na RSK od strane Hrvatske to označilo i njenu “propast”. Ministar Španović je primetio da ne možemo prihvatiti da nam na ovaj način prete, a ministar Veizović da rezolucija 743 SB UN daje pravo jedino Savetu bezbednosti da donosi odluke o produženju mandata, te da je jednostrano otkazivanje gostoprimstva snagama za zaštitu stoga isključeno. Ministar Španović je dodao da mi imamo poverenje u UNPROFOR, ali da izjave zvaničnih hrvatskih predstavnika da će danas napasti Baranju, a za sedam dana i Knin, na što EZ i OUN ne reaguju, otežavaju klimu za pregovaranje. Nakon što su Lord i De Bose i drugi članovi delegacije EZ (Hall, Sizeland59 i dr.) napustili Ambasadu, nastavljen je nevezan razgovor sa ambasadorom Arensom. On je izneo da je u svojstvu predsednika komisije za pitanja međunacionalnih odnosa i manjine posetio više republika bivše SFRJ u kojima je vodio razgovore sa predstavnicima vlada i manjina. Govoreći o susretu sa prof. Deganom,60 Arens kaže da je ovaj hrvatski ekspert rekao da je Hrvatska donela zakon o manjinama i da nema više šta da pregovara. Za razliku od njega, potpredsednik Ramljak61 je rekao da je spreman na kontakte, u principu, ali da neće da pregovara sa “zločincima”. Svoj zakon o manjinama Hrvatske je “naslonila” na statut koji se tiče Alto-Adiđe. Za razliku od lorda Karingtona, Arens je dosta rezervisano rekao da bi trebalo početi s nekim dokumentom. Pita se, prvo, da li sa Haškim dokumentom i da li je Hrvatska unela odredbe glave II u svoj zakon. O tome će ovih dana g. Badinter62 izneti ocenu. Kao više za sebe, konstatovao je da se u dokumentima OUN govori o povratku izbeglica i sastavu policije, kao privremenim merama, ali da je uloga OUN od ovog početka (razmatranja situacije) važna. R D C D 58 Goran. Paul. 60 Vladimir Đuro. 61 Milan. 62 Robert. 59 59 M H Tumačeći stav Hrvatske, Arens kaže da ona vodi osnovu razgovora u široj autonomiju, ali u okviru Hrvatske. Ako bi se ostvarilo sve ono što je u dokumentu (Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih i etničkih zajednica i manjina u Republici Hrvatskoj), onda bi to značilo da bi Srbi živeli “pod svojom odgovornošću”. Kad Srbija govori o pravima manjina prema evropskim standardima KEBS, onda to nije dovoljno, jer ti dokumenti ne zadovoljavaju nivo koji iziskuju politički razlozi, kao što je slučaj sa Alto Adiđe ili pitanje “specijalnog statusa” i drugo. Ambasador Arens nije “pristao” da odstupi od zadatka, te ja na napomene predsednika Hadžića da je ovo susret “tehničkog” karaktera radi dogovora o nastavku kontakata, ambasador Arens u nastavku ove primedbe izneo da za Republiku Srpsku Krajinu postoje dve teške stvari i to: prvo, RSK je unutar Hrvatske i ne sasvim samostalna i drugo, da će osnova za odlučivanje biti popisi iz 1981. ili 1991. godine prema kojima Srbi imaju apsolutnu većinu u 11 opština, a relativnu u Pakracu i Petrinji, dok je u Belom Manastiru samo 26% Srba. Nakon povratka izbeglica u 11 opština biće restituisana srpska većina i to će biti osnova za odlučivanje, ali ostale opštine neće biti deo “autonomne zajednice” (čitaj RSK). Na kraju je dogovoreno, u principu, da se naredni sastanak i razgovori nastave u Kninu ili Parizu (De Bosse) sredinom avgusta. U međuvremenu De Bose i Arens razgovaraće sa hrvatskom stranom, posle izbora (2. avgusta), te će se tako razgovori dveju strana nastaviti preko posrednika. NAPOMENA Lord Kartington je napustio razgovore nakon 25 minuta da bi otišao na konferenciju za štampu u hotel “Hyatt”. Tamo je izjavio da je delegacija RSK prihvatila da pregovara o “specijalnom statusu u okviru Hrvatske”. Tu smo vest iste večeri demantovali. Ovakav postupak lorda Karingtona ne iznenađuje, jer je on kod sebe i svih sagovornika koje je sretao u OUN, ovde u Briselu, stvarao utisak da vlada RSK ne želi da pregovara, a pod “pregovorima”, kad je jednom pristala da razgovara, podrazumevao je prihvatanje “specijalnog statusa u okviru Hrvatske”, što je svojim nekorektnim postupkom samo potvrdio. R D C D PRILOG: Predlozi zaključaka i odluka u vezi razgovora delegacije RSK sa lordom Karingtonom M I N I S TA R , Dobrosav Veizović, [v.r.] DOSTAVLJENO: – Kabinetu predsednika Republike G. Hadžića, – Kabinetu predsednika Vlade. Izvan Republike: – Predsedniku SR Jugoslavije – Predsedniku Republike Srbije – Predsedniku Vlade Savezne Republike Jugoslavije 60 – Ministru inostranih poslova SR Jugoslavije DV/82-85 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA Broj: 23. juli 1992. godine PREDLOZI ZAKLJUČAKA I ODLUKA U VEZI RAZGOVORA DELEGACIJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE SA LORDOM KARINGTONOM M H U vezi sa “rezultatom” prvog direktnog kontakta delegacije RSK sa predsedavajućim konferencije lordom Karingtonom, 22. jula 1992. godine u Beogradu, nakon sticanja nezavisnosti Hrvatske i stupanja na snagu Vensovog plana, predlažem sledeće korake: Prvo, da vlada, uz učešće eksperata za međunarodno pravo i poznavanje materije iz pregovora u okviru konferencije o Jugoslaviji, zauzme stav o tome da li je, u datim uslovima, Republika Srpska Krajina (RSK) spremna da razgovara sa predstavnicima EZ o budućnosti Krajine na osnovama dokumenata EZ ili onih koje je ona direktno inspirisala tj. na osnovama Haškog dokumenta i Ustavnog zakona o nacionalnim i etničkim zajednicama ili manjinama u Hrvatskoj. Drugo, ukoliko RSK nije spremna na razgovore na osnovama pomenutih dokumenata, ona treba da pripremi sopstveni dokument, na osnovama nezavisnosti, ali vodeći računa o realnostima – položaja Krajine i međunarodnim okolnostima (obaveze koje proističu iz Vensovog plana i niza rezolucija koje obavezuju da se pregovara pod okriljem EZ i KEBS). Treće, RSK može ponuditi i pregovore na osnovu nekih trećih rešenja u svetu – recimo Kvebeka u Kanadi, Alanda u Finskoj, koji zapravo funkcioniše kao “država u državi”. (Na neki način to je i sadašnja pozicija RSK – koju svet formalno smatra da je u Hrvatskoj, a ona deluje samostalno koliko god je to moguće). “Tirolsko rešenje” nalazi odraza u pomenutom Ustavnom zakonu koji u 65 članova predviđa vrlo široku autonomiju. Četvrto, u sadašnjim uslovima i obavezama koje se neminovno nameću od strane OUN, EZ, RSK je u obavezi i da pregovara. Prostor za manevar je ograničen, jer čim UNPROFOR u potpunosti preuzme odgovornost za bezbednost u RSK i prođu izbori u Hrvatskoj, a što će se desiti narednih dana, RSK će morati pregovarati u datim okolnostima. Ukoliko pak dođe do proširenja okvira Konferencije o Jugoslaviji na osnovu francuskog predloga, RSK može dobiti nešto u vremenu, ali osnova za pregovore ostaje nepromenjena. Peto, smatram da rukovodstvo RSK treba da ove “alternative” razmotri uz učešće nekolicine drugih uticajnih političkih ličnosti. RSK (od profesora Raškovića63 do Babića64), jer bez političkog jedinstva na određenoj maksimalističkoj ali realnoj platformi, predstavnici RSK neće moći pregovarati. U odnosu na raniji period, pozicija predstavnika RSK za pregovore se bitno menja. Oni su ranije u toku pregovora šest republika bili konsultovani, dok sada treba da pregovaraju, u početku preko trećih lica (predstavnici Konferencije o Jugoslaviji), a R D C D 63 64 Jovan. Milan. 61 M H kasnije direktno sa predstavnicima Hrvatske, bez obzira na izbor platforme, dokumenta ili orijentacije. Pregovori sa Hrvatskom su neizbežni, osim u slučaju neke od nespominjanih alternativa koju nagoveštavaju događaji u BiH u pogledu odnosa triju tamošnjih zajednica i eventualnog “raspada” Bosne. Šesto, rešenje u BiH, posebno u pogledu odnosa hrvatskih kantona sa Hrvatskom (počev od sada predviđane mogućnosti dvojnog državljanstva Hrvata u Bosni do svih drugih poznatih obeležja ove samostalnosti Hrvata vis-a-vi “centralnih” vlasti u BiH) može biti jedan od putokaza za ponašanje RSK u slučaju neizbežnih pritisaka u skučenom manevarskom prostoru, a drugi da veze RSK sa Hrvatskom odnosno SR Jugoslavijom budu u zavisnosti od toga koliko će i kako ove dve države biti međusobno povezane nekim praktičnim rešenjima i dogovorima. Pri tome RSK mora, u svakom slučaju, ili računati sa ili obezbediti simbolično prisustvo ili vezu sa dvema pomenutim državama, posebno sa SR Jugoslavijom. Sedmo, najviše rukovodstvo RSK (Savet) mora precizno odmeriti svoju ulogu u pregovorima. Pri tome, ono svaki put unapred treba da u skladu sa situacijom dogovori nastup svog predstavnika, pri čemu on na sebe uzima ulogu političkog, a ne stručnog pregovarača. Ova uloga je namenjena delom ministru inostranih, a najčešće, u buduće, ekspertima za međunarodno pravo. Veoma korisno bi bilo prisustvo ili učešće ministara pravosuđa i odbrane. Osmo, neophodno je da Vlada RSK donese odluku o angažovanju stalnih eksperata za pregovore. U tom smislu neophodno je da Vlada potvrdi moj predlog od aprila meseca o angažovanju prof. dr. Gavra Perazića, dr. Lenka Mandića i, po potrebi, dr. Opačića65 i mr. V.66 Dabića. S ovim u vezi, trebalo bi hitno predvideti i doznačiti određena finansijska sredstva radi zaključenja ugovora o delu ili druge vrste stimulansa. Deveto, s obzirom na reorganizaciju ministarstva inostranih poslova Vlade Republike Srbije, koje mi je pružilo nesebičnu svu tehničku i materijalnu pomoć do sada, neophodno je da čim RSK dobije svoju reprezentativnu zgradu u Beogradu, Ministarstvo zaposli nekoliko službenika koji bi bili prvenstveno angažovani na aktivnostima oko učešća RSK na Konferenciji o Jugoslaviji, na odgovarajući način. Zato će biti potrebna sredstva za plate i materijalne troškove na osnovu predloga koji sam podneo ministru finansija V.67 Peurači, ali uvećana za stepen inflacije od marta do danas. R D C D M I N I S TA R , Dobrosav Veizović Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 5., kut. 2. 65 Dušan. Vojin. 67 Vojin. 66 62 22 1992., srpanj 23. Pakrac Izvješće SUP-a Pakrac MUP-u RSK o stanju javnog reda i mira, kriminalitetu, kadrovskim i upravnim poslovima, tehničkoj opremljenosti, sigurnosnoj situaciji te suradnji s UNPROFOR-om REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC St. pov. BROJ: 08-05-0211-1235/92.-1 Dana: 23. 07. 1992. MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN M H R D C D 1. S T A N J E J A V N O G R E D A I M I R A Stanje javnog reda i mira na ovom području do 02.07.1992.god. može se ocijeniti kao nepovoljno iz razloga što je vladala ratna psihoza i situacija, a naročito u vojničkim sastavima. Vrlo često je dolazilo do pucnjava iz svih vrsta naoružanja. Nakon povlačenja jedinica armije osjeća se da se stanje javnog reda i mira stabilizira, iako još uvijek se ne može reći da je stanje javnog reda i mira povoljno. Ljudi koji su bili u vojnim ili nekim drugim ratnim formacijama teško se privikavaju na normalan život, veći broj ljudi je sklon prekomjernom uživanju alkohola, a u toj situaciji i narušavanju javnog reda i mira. Osim toga na ovom površinski malom prostoru koje ovaj organ drži pod svojom kontrolom ima veliki broj stanovnika sa područja Grubišnog Polja, Daruvara, Podravske Slatine i Pakraca, tako da i to pridonosi nervozi građana i destabilizacije samog područja. Da bi pridonijeli stabilizaciji i efikasnijem razrešenju postojećih problema, potrebno je uspostaviti još za sada nepostojeće organe i stvoriti uslove za uspostavljanje normalnijeg stanja za suzbijanje svih negativnih pojava iz ove oblasti. Za sada još uvijek nije postavljen opštinski sudac za prekršaje, a također ne postoji organizovani prostor za zadržavanje lica kao i zatvor za prekršioce, iako postoje svi uslovi za takvo organiziranje (zatvorski prostor Stara Gradiška i veći broj stručnih radnika koji su u njemu radili). Organizovanje ovih institucija je neophodno potrebno što pre jer normaliziranjem civilnog života sve više je prekršaja iz oblasti saobraćaja i drugih oblasti po kojima bi trebalo postupati. 2. S T A N J E I O T K R I V E N O S T K R I M I N A L I T E T A Na području SUP-a Pakrac u vremenskom periodu od 01.03.1992. godine do sada podnešeno je 2.529 krivičnih prijava protiv lica zbog krivičnih djela iz čl. 119. st. 1., 134. st.1., 141. st. 1. Krivičnog zakona SFRJ nadležnom okružnom javnom tužiocu u Glini. Osim toga je 49 krivičnih prijava po nepoznatom izvršiocu zbog krivičnog djela imovinskih delikata, a podnešeno je 20 krivičnih prijava protiv lica za neodazivanje na mobilizaciju. Od ukupnog broja podnešenih prijava (49) po nepoznatom izvršiocu, naknadno je rasvjetljeno 23 krivična djela, a o tome je naknadno obavješteno nadležno tužilaštvo. 63 M H Krivične prijave koje su podnešene protiv određenih lica zbog krivičnih djela iz čl. 119., 134. i 141. su nepotpune iz razloga što lica protiv kojih su podnešene krivične prijave nisu dostupna nadležnim organima gonjenja, ali su za ta lica naknadno prikupljaju potrebna obaveštenja i dostavljaju nadležnom tužilaštvu kao dopuna krivičnih prijava. Na području na kom djeluje SUP Pakrac sa svojim organizacionim jedinicama, civilna vlast nije djelovala u potpunosti jer nisu bili organizovani civilni organi, a sve do 02.07. ove godine na tom području su djelovali vojni organi i bile su prisutne vojne jedinice. U tom periodu niti organi unutrašnjih poslova nisu u potpunosti obavljali svoju funkciju. Upravo u tom periodu je bilo krivičnih djela izvršenih od strane pripadnika armije, ali po njima nisu postupali Organi unutrašnjih poslova, a vojni organi nisu obavještavali Organe unutrašnjih poslova o poduzetim mjerama. Tako je poznato da je bilo krivičnih djela paljevina objekata (Jasenovac, Roždanik, Paklenica),68 bilo je krivičnih djela imovinskog karaktera (krađe, teške krađe pa i pljačke imovine). O većem djelu ovih krivičnih djela obavještena je komanda banjalučkog korpusa, ali o poduzetim mjerama nismo povratno informirani iako smo takve informacije tražili. Mnoga od krivičnih djela nismo mogli spriječiti jer je na ovom području sav narod bio naoružan i kada bi pokušali spriječiti neko od učinjenih djela moralo bi doći do oružanog sukoba. Na ovom području je sve do nedugo vladala ratna situacija i zbog toga su bile objektivne teškoće u sprečavanju vršenja krivičnih djela. Nakon odlaska vojnih jedinica sa ovog područja i potpunog organizovanog rada Organa unutrašnjih poslova i drugih organa civilne vlasti oseća se manji broj krivičnih djelatnosti, a Organi unutrašnjih poslova će lakše rasvjetljavati krivična djela. R D C D 3. S T A N J E K A D R O V S K E P R O B L E M A T I K E I U P R A V N I H POSLOVA Sadašnje kadrovsko stanje u Sekretarijatu i njegovim organizacionim jedinicama je dosta loše. Najlošije stanje je u upravnom odjelu. Naime u oblasti nemamo dovoljno stručnih lica za poslove kompjuterske obrade podataka, posebno za poslove prebivališta, boravišta, ličnih karata i JMBG građana, poslove saobraćaja i registracije vozila. U odsjeku za kriptozaštitu stanje je zadovoljavajuće iako još nedostaju sredstva za potpunu uvezanost sa ostalim organizacionim jedinicama. Što se tiče analitike i informatike taj odsjek nije u potpunosti aktiviran radi problema u gore navedenim odjelima. Ukupna popunjenost u odjelima za zajedničke, opšte i upravne poslove, a na osnovu problematike o sistematizaciji radnih mjesta je 50%. Kadrovska popunjenost rukovodioca u organizacionim jedinicama i operativnih radnika sa višom i visokom školom je dosta loš. Naime egzodusom naroda u Zapadnoj Slavoniji iz oblasti je otišlo 38 lica pripadnika OUP i zaposlilo se u Istočnoj Slavoniji i nismo sada u mogućnosti da zaposlimo na ta radna mjesta lica pošto ih nema, a niti takva lica podnose u našoj oblasti molbe za zapošljavanje. 4. S T A N J E T E H N I Č K E O P R E M L J E N O S T I Tehnička opremljenost Stanica Milicije za obavljanje zadataka iz kriminalističke i kontrole regionalnog prometa je izuzetno loše. Naime u oblasti nemamo niti jednu prostoriju opremljenu za potrebe krim. tehnike, razlog je nedostatak opreme kao i osnovnih sredstava. Također u oblasti nemamo niti jednu stanicu tehničkog pregleda vozila što će još 68 Vidi: Dok. br. 5. 64 otežati registrovanje i provjeravanje ispravnosti vozila. Iz domene saobraćaja u nedostatku su sredstva od stop tablice pa nadalje. M H 5. P R O B L E M I B E Z B E D N O S N O G K A R A K T E R A 1. Problem nedostatka kratkog naoružanja za obavljanje svakodnevnih zadataka milicije, i za redovno osiguranje objekata koji su od vitalnog interesa, a koje također osigurava milicija, kao što su: razna skladišta minsko eksplozivnih sredstava, municije, tehničkih sredstava, i drugih objekata koje osiguravaju pripadnici milicije. Ovi problemi su došli do izražaja s preuzimanjem potpuno odgovornosti od strane UNPROFOR-a u sektoru Zapadne Slavonije, jer se tim činom od strane UNPROFOR-a zabranjuje nošenje dugog naoružanja pripadnicima milicije, tako da je najveći broj pripadnika milicije ostao nenaoružan osim malog broja koji su imali svoje vlastite pištolje, tako da je taj navedeni problem ostao i do sada prisutan. 2. Također drugi od navedenih problema je nedostatak objekata koji bi ispunjavali uvjete za skladištenje municije, minsko-eksplozivnih sredstava i materijalno tehničkih sredstava, odnosno čija bi lokacija zadovoljavala uslove skladištenja navedenih sredstava. Jedan određeni dio takvih skladišta nalazi se u gusto naseljenim mjestima čija bi havarija izazvala nesagledive posljedice po civilno stanovništvo i civilne objekte. Skladišta koja se nalaze van naseljenih mjesta su obično starije građevine koje su nedovoljno izolirane tako da pojedini od tih objekata gotovo ne ispunjavaju uslove za smještaj takvih objekata. 3. Sledeći problem je nedostatak materijala za izgradnju skloništa za ljudstvo, a također i ekipa za tu izgradnju jer su takva skloništa planirana u elaboratima za ljudstvo koje se nalazi u obezbeđenju pojedinih objekata. Sledeći problem je nedostatak materijala za izgradnju zaštitnih sistema pojedinih objekata u kojima su smještena minsko-eksplozivna i druga sredstva, a čiji bi sistem zaštite bio adekvatan od artiljerijskog i vazdušnog napada, napada mornaričko-diverzantskim sredstvima što se prvenstveno odnosi na most “Bratstvo-jedinstvo” koji spaja Zapadnu Slavoniju sa Srpskom Republikom Bos. Krajinom i što predstavlja ujedno i jedinu vezu između navedenih prostora. Zaštitni sistem na navedenom mostu bi znatno povećao sigurnost od mogućeg napada mornaričko-diverzantskim sredstvima koje bi neprijatelj mogao koristiti prilikom izvršenja diverzije na taj objekat. Takav sistem zaštite je detaljno razrađen u elaboratima obezbeđenja mosta “Bratstvo i jedinstvo”. 4. Problematičan je vrlo sistem veze jer gotovo niti jedan objekat od vitalnog značaja za obranu kao što su razni skladišni prostori koje osiguravaju pripadnici milicije nema nikakve veze sa matičnom stanicom SJB, SM ili OM. Također sistem veze je problematičan i za plovne objekte odnosno čamce, koji čine riječnu patrolu koja se nalazi u Staroj Gradiškoj sa zadatkom kontrolom vodenog toka rijeke Save na širem području, a za sada navedena riječna patrola nema adekvatnog sredstva veze koji bi neophodno bio potreban za održavanje veze sa obezbeđenjem mosta “BRATSTVO JEDINSTVO”, SM Stara Gradiška i SM Bosanska Gradiška. Također nema nikakvog sredstva veze između kontrolnih punktova na mostu “BRATSTVO JEDINSTVO”, koji se nalazi na mostu sa slavonske i bosanske strane. Također obezbeđenje mosta “BRATSTVO JEDINSTVO” nema adekvatnog sredstva veze sa SM u Staroj Gradiški niti sa SM u Bosanskoj Gradišci. R D C D 65 M H Gotovo nijedno policijsko patrolno vozilo nema u sebi ugrađenog sistema veze, koji je neophodno potreban za obavljanje svakodnevnih zadataka, jer na taj način za sada patrole milicije u vozilima nemaju nikakve veze sa svojom matičnom stanicom milicije, OM i SJB. 5. Jedan od većih problema je problem snabdjevanja gorivom pa zbog nedostatka goriva veliki dio zadatka se usporava ili ponekad čak odgađa, pa zbog toga dolazi do usporavanja izvršavanja redovnih zadataka pripadnika milicije. 6. Slijedeći problem je dolaženje do pojave pojedinih oblika specijalnog rata jer se u poslednje vrijeme neprijatelj sve više služi ubacivanjem raznih oblika dezinformacija putem raznih oblika letaka i drugih sredstava informisanja. 7. Sledeći problem je što neprijatelj na suprotnoj strani iako je UNPROFOR preuzeo odgovornost u sektoru Zapad neprijatelj i dalje nastavlja svoje prljave rabote paljenja, rušenje i miniranja kuća koje su uglavnom vlasništvo srpskog naroda, a na to bar za sada UN nedovoljno reagiraju. 8. Jedan od velikih problema predstavlja i nedovoljna popunjenost formacija pojedinih SM, SJB, OM što znatno otežava ili čak onemogućava obavljanje redovnih zadataka milicije u SJB, SM, OM, u kojima je nedovoljno brojno stanje pripadnika milicije. 9. Također jedan od problema je nedostatak dokumentacionih kasa odnosno sefova za povjerljivu dokumentaciju. 10. Sledeći problem je nedostatak kartona za ustrojavanje vojne evidencije pripadnika milicije u SUP-u Pakrac i nedostatak kutija za kartoteku. R D C D 6. S A R A D N J A S A U N P R O F O R O M Na području Zapadne Slavonije sa danom 07. 07. 1992. god. UNPROFOR je preuzeo zonu odgovornosti sektor Zapad te je nakon preuzimanja došlo do nekoliko manjih incidenata. Prvi problemi su se javili vezano za naoružanje odnosno nošenje dugog oružja od naše strane radi čega nam je UNPROFOR uložio protest. Taj problem je prevaziđen uz obostrano zadovoljstvo. Nakon toga mi smo uložili u više navrata protest snagama OUN radi osnovane sumnje da se radi o zoni koja je pod njihovom kontrolom od strane HV uništavaju objekti čiji su vlasnici srbi. Također je uočeno da pripadnici Hrvatske policije nose dugo naoružanje na što smo reagirali. Uložen je protest snagama UN nakon što je uočeno da se u njihovim vozilima vrši prevoz lica Hrvatske nacionalnosti od interesa za našu službu. Na sve naše proteste snage UN su se oglašavale i nismo dobili povratne informacije. Problemi su UN javljaju se također iz razloga što ministarstvo nije spustilo u baze dokument koji bi govorio o ponašanju i radu snaga milicije u odnosu prema UNPROFORU. Pom. ministra: Žarković Krsta, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 6040. 66 23 1992., srpanj 27. Slunj Službena bilješka radnika SJB Slunj o granatiranju Sadilovca od strane pripadnika Armije BiH, te ubojstvu u Donjem Vagancu SLUŽBENA ZABILJEŠKA M H Sastavljena dana 27. 07. 1992. g. u prostorijama SJB Slunj, po radnicima iste Sedlar Mirku i Zavišić Branku a u vezi slijedećeg: Dana 26.07.1992. g. u ovu SJB putem telefona dojavio je dežurni oficir sa vojnog poligona Slunj da su na mjesto Sadilovac od strane Bosne ispaljene tri minobacačke granate. Izlaskom na lice mjesta te razgovorom sa komandirom odjeljenja granične milicije Sadilovac Bajić Milom doznali smo da je još negdje oko 06,00 sati grupa zelenih beretki u mjestu Donji Vaganac zaklala Komadina Mirka starog 55 godina i njegovu majku Komadina Ljubu stara 80 godina, zapalili u kući. Negdje oko 10,00 sati radnici Stanice milicije Ličko Petrovo Selo išli su na lice mjesta kao osiguranje radnicima hitne pomoći te su upali u zasjedu u Donjem Vagancu kojom prilikom su ranjena dva milicionera, jedan po prezimenu Rastovac. Negdje između 12,15 i 12,30 sati sa Bosanske strane iz mjesta Bugari ispaljeno je 10-15 minobacačkih granata od kojih je većina pala uz rijeku Koranu a tri su u mjesto Sadilovac pale 200 metara od pravoslavne crkve u pravcu zapada tj. bio je prebačaj za oko 200 metara. Pregledom terena zajedno sa pripadnicima UNPROFOR-a koji su također upoznati sa događajem pronađena su mjesta gdje su granate padale te jedan stabilizator granate cal. 82 mm iz čega proizlazi da je pucano iz minobacača tog kalibra. Pošto se radi o mjestu Donji Vaganac gdje je izvršeno ubojstvo Komadina Mirka i njegove majke koje pokriva SJB Korenica tj. njeno odjeljenje u Ličkom Petrovom Selu pripadnici UNPROFOR-a su upućeni a stupe u kontakt sa njima te da izađu na lice mjesta. Za vrijeme našeg boravka u Sadilovcu doznato je i to da u Donjem Vagancu gore dvije kuće a isto tako da u okupiranom selu Bugar na bosanskoj strani također nešto gori, najvjerovatnije kuće koje su ostale nespaljene nakon upada zelenih beretki u iste. Zabilješku podnosimo znanja radi, te na daljnje korištenje. R D C D Ovl. sl. lica: Mirko Sedlar, [v.r.] Branko Zavišić, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1066/1. 67 24 1992., srpanj 28. Knin Odluka Vlade Republike Srpske Krajine kojom utvrđuju da je rat na području RSK počeo 17. kolovoza 1990. REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA Broj: 04-3-270/92. god. Knin, 28. 07. 1992. god. Na osnovu člana 2. tačka 2. i član 27. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (“Službeni glasnik” RSK broj 3/92.), na svojoj 25. sjednici, održanoj dana 28. 07. 1992. godine u Kninu Vlada donosi ODLUKU 2. M H 1. Utvrđuje se da je Rat na području Republike Srpske Krajine počeo dana 17. augusta 1990. godine. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku” RSK. C D M.P.69 R D Dostaviti: 1. Ministarstvu obrane RSK, 2. GŠ TO RSK, 3. “Službeni glasnik” RSK, 4. Arhiva, ovdje PREDSJEDNIK: Zdravko Zečević, [v.r.] Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 2. 25 1992., srpanj 28. Knin Odluka Vlade Republike Srpske Krajine o preuzimanju imovine i nekretnina bivšeg Republičkog sekretarijata za upravu i pravosuđe Republike Hrvatske 69 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 68 Na osnovu čl. 2. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (Sl. glasnik br. 3/92 RSK) Vlada Republike Srpske Krajine donela je ODLUKU o preuzimanju imovine i nekretnina Republičkog sekretarijata za pravosuđe i upravu Republike Hrvatske I. Ovom Odlukom utvrđuje se da sva imovina i nekretnine bivšeg Republičkog sekretarijata za pravosuđe i upravu Republike Hrvatske pripada Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Srpske Krajine. II. Ovu Odluku objaviti u “Službenom glasniku Republike Srpske Krajine”. Vlada Republike Srpske Krajine Broj:_______________ Knin, 28. jula 1992. godine M H PREDSJEDNIK VLADE Mr. Zdravko Zečević, [v.r.] M.P.70 C D Izvornik, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 180-27. D 26 R 1992., srpanj 29. Knin Zapisnik 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 25. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane 28. i 29. 07. 1992. godine u Kninu. Sjednici prisustvuju: mr Zdravko Zečević, Jovo Kablar, Stevo Bogić, Veljko Džakula, Vojin Peurača, Milan Knežević, Svetozar Vinčić, Savan Grabundžija, Sergej Veselinović, David Rastović, Dušan Ećimović, dr Dušan Jović, Vojin Šuša, Dobrosav Vejzović, Stojan Španović, Mitar Brnović, dr Mladen Hadžić, Đorđe Bjegović i Borisav Đukić. 70 Isto. 69 Sjednici još prisustvuju: Zdravko Janković, Petar Bukarica, Miloš Živković, Nebojša Mandinić, Milan Torbica, Slavko Biga, Milan Prtina, Veljko Korolija, Mirko Sinobad, Branko Marjanović, Pavao Marjanović, Branko Tomašević, pukovnik Krneta,71 pukovnik Đilas,72 pukovnik Vuletić,73 pukovnik Pupovac,74 pukovnik Biga75 i general major Kasum.76 Sjednici ne prisustvuju: Boško Božanić, Rade Gaćeša i Dušan Starević. Sjednica je počela sa radom u 9.00 sati. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći D N E V N I R E D: M H 1. Izvještaj o operaciji “Koridor 92.”, 2. Izvještaj Glavnog štaba TO o postignutom stepenu razvoja TO i njenim daljnjim zadatcima, 3. Donošenje Uredbi iz područja kreditno-monetarne politike i platnog prometa, 4. Donošenje Odluke o osnivanju: a) Službi Društvenog Knjigovodstva RSK, b) Zarada za plan statistiku RSK u Kninu, 5. Donošenje Odluke o usvajanju Zakona o: a) Službi Društvenog Knjigovodstva RSK, b) Narodnoj banci Krajine, 6. Donošenje Zakona o Carinskoj službi, 7. Davanje suglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji Carinske službe, 8. Razmatranje zahtjeva za utvrđivanje najniže cijene rada i visine penzija za VII mjesec, 9. Imenovanje Državne komisije za ratne zločine i zločine genocida RSK, 10. Donošenje Odluke o organizaciji i načinu rada Opštinske uprave Drniš, 11. Donošenje Odluke o prihvaćanju Budžeta opštine Drniš, 12. Dodjela sredstava za potrebe RTV Krajine, 13. Imenovanje radne grupe za izradu nacrta Budžeta RSK, 14. Razno: a) Informacija o problematici rada, boračkih pitanja i socijalne zaštite, b) Predlog za imenovanje ministra za ekonomske odnose, razvoj i industriju, c) Donošenje Odluke o određivanju dana početka rata radi upisa u Vojnu knjižicu, d) Informacija Vladi iz područja prosvjete, R D C D 71 Miloš Krnjeta. Milan. 73 Aleksandar. 74 Miloš. 75 Slavko. 76 Dušan. 72 70 e) Informacija iz područja problematike energetike, f ) Usvajanje Nacrta Zakona iz oblasti pravosuđa, g) Imenovanje pomoćnika ministra i sekretara ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, h) Donošenje Odluke o periodičnom obračunu za period 1-9.1992. godine, i) Osnivanje mješovite banke u Iloku, j) Dodjela Hangara iz Kasarne u Trbounje – Drniš, k) Usvajanje predloga za izdavanje brošure “Vodič kroz Republiku Srpsku Krajinu” M H Tačka 1. Izvještaj o operaciji “Koridor 92” podnio je General Borislav Đukić. Upoznao je Vladu sa zadacima MUP-a oko organiziranog preuzimanja obrane RSK, te suradnje sa Srpskom BiH, popunjenosti posebnih jedinica milicije te zadacima organa pravosuđa. Od problema koje treba hitno riješiti General Đukić je istakao potrebu hitne nabavke ličnog naoružanja milicije (pištolja odgovarajućeg kalibra), uniformi, sredstava veze kao i izmještanje u dubinu relejnog čvorišta na Promini. Potrebno je sa UNPROFOR-om definirati koji kalibar oružja milicija može nositi kao i status Aerodroma Udbina i Zemunik. U rješavanju statusnih pitanja boraca i invalida rata potrebno je definirati pomoć koju im je potrebno dati, a prioritetno rješavati stambena pitanja i zapošljavanja. Predlaže da pojedine ulice nose imena najboljih boraca. Ministar inostranih poslova Dobrosav Vejzović je govorio o aktivnostima koje je poduzimao u 5. i 6. mjesecu u borbi za međunarodni status Krajine. Ministar Vejzović je predložio zaključke i odluke koje je potrebno usvojiti kao platformu za razgovore sa Lordom Karingtonom.77 Predlozi su sastavni dio ovog zapisnika. Ministar Španović je rekao da je potrebno zauzeti generalni stav oko tog da li smo zato da pregovaramo ili nismo, a ako smo za pregovore treba zauzeti strategiju nastupa kako u međunarodnim kontaktima oko statusa RSK tako i u pregovorima sa Republikom Hrvatskom. Od te polazne osnove i opredjeljenja se ne bi moglo odstupati i ne smije se prihvatiti ništa što bi išlo na štetu Republike. Što se tiče pregovora koji se trebaju održati u Zemuniku potrebno je zauzeti stav da se ne pregovara dok se Hrvatske snage ne povuku sa Miljevačkog platoa. Nakon provedene rasprave donesen je slijedeći R D C D ZAKLJUČAK 1. Prihvata se Izvještaj o operaciji “Koridor 92.” 2. Na pregovore u Zemunik treba ići uz uslov da se može pristupiti pregovaranju onda kad se Hrvatske snage povuku [i] ispoštuju Rezoluciju savjeta bezbjednosti broj 762 vezano za Miljevački plato. Tačka 2. Komandant Glavnog štaba TO general-pukovnik Milan Torbica je podnio izvještaj o postignutom stepenu razvoja TO. Pismeni materijal dostavljen je Vladi. Pukovnik Krneta zadužen za resor kontraobavještajne službe pri GŠTO dao je kratki prikaz neprijateljskih snaga koje su borbeno angažovane prema našoj granici. Potpukovnik Prtina načelnik operativno nastavne službe GŠTO dao je kratki pregled opštih podataka o RSK. Pukovnik 77 Peter Carrington, o razgovoru i prijedlogu zaključaka vidi: Dok. br. 21. 71 M H Đilas komandant Zonskog štaba za Sjevernu Dalmaciju podnio je informaciju o odbrani međurječja rijeke Krka rijeke Čikola prije, u toku i nakon 21.06.1992. godine. Pukovnik Vuletić načelnik veza u GŠTO upoznao je sa problemima organizacije i eksploatacije sistema veza u RS Krajine sa predlozima i načinom rješavanja istih. Pukovnik Biga je govorio o dimenzioniranosti vojske RS Krajine, formiranju vojnih bolnica, raspodjeli organizacionih cjelina nakon napuštanja komande i jedinica 9 Korpusa statusnim pitanjima starješina. Pukovnik Pupavac pomoćnik komandanta GŠTO za pozadinska pitanja govorio je o pozadinskom obezbjeđenju TO. U raspravi koja je vođena nakon podnesenih izlaganja članova TO, sudjelovalo je više članova Vlade. Ministar Bjegović se založio za izradu bilanse države kako u snabdjevanju naftnim derivatima, tako i u snabdjevanju električnom energijom. Založio se za jedinstven sistem veza. Ministar Vinčić je rekao da je potrebno predvidjeti da se najminimalnijim sredstvima organizira efikasna odbrana, te da je potrebno narediti prioritete u finansiranju. Ministar Peurača je rekao da u sistemu nove koncepcije obrane RSK treba predvidjeti najracionalniju i najefikasniju obranu, a što treba napraviti u suradnji TO i MUP. Govorio je o tome kojim sredstvima raspolaže Budžet te o prihodnoj i rashodnoj strani Budžeta i potrebi traženja i drugih izvora finansiranja Budžeta. David Rastović je govorio u funkcionisanju TO u prošlim vremenima, te ulozi TO i Milicije po Vensovom planu, potrebi jedinstvene komande što bi bilo i ekonomski najracionalnije. Nakon rasprave doneseni su slijedeći D C D Zaključci 1. Prihvataju se podnesene informacije GŠTO, 2. Predsjednik Vlade treba zadužiti predstavnike MUP-a, Ministra obrane TO, Ministra finansija, da imenuju Komisiju koja će izraditi prijedlog jedinstvene koncepcije obrane RSK, 3. Na jednoj od narednih sjednica Vlada će raspraviti predlog. R Tačka 3. Ministar finansija Peurača Vojin detaljno je upoznao Vladu sa aktivnostima koje je poduzimao od 12.05.1992. godine do danas u vezi monetarne politike i platnog prometa. Nakon provedene rasprave poslije izlaganja Ministra donesena je UREDBA o načinu zamjene i paritetu efektivnog novca SR Jugoslavije i SR BiH za efektivni novac RSK Uredbom se reguliše način zamjene i paritet efektivnog novca SR Jugoslavije i SR BiH za efektivni novac RSK. Na teritoriji RSK zamjenu efektivnog novca mogu obavljati poslovne banke, pošte i Služba za platni promet i finansijski nadzor primjenjujući odnos 1 dinar RSK za 1 dinar SR Jugoslavije, odnosno SR BiH. Maksimalni iznos efektivnog novca koji se zamenjuje iznosi 5.000.- dinara za fizičko lice uz obavezno priloženu ličnu kartu ili pasoš i naplatu provizije od 1%. Ova Uredba stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se do donošenja Uredbe o menjačkim poslovima Narodne banke RSK. 72 Tačka 4. a) V.d. direktor SDK Veljko Korolija da SDK promijeni ime i nosi naziv Centralna služba za odvijanje platnog prometa i financijskog nadzora. Predložio je šemu organizacije filijala i poslovnih jedinica po opštinama te istakao da služba može kompletno početi funkcionisati do 20.08.1992. godine. U raspravi koja je po tom vođena bilo je zalaganja da se filijala službe otvori u Dvoru na Uni i Okučanima. Nakon rasprave donesena je ODLUKA 1. Osniva se služba za platni promet i financijski nadzor RSK, 2. Prihvata se prijedlog organizacione šeme ekspozitura i filijala na području RSK uz mogućnost prerastanja filijala u ekspoziture u Dvoru i Okučanima kad se za to stvore uslovi. b) Ministar finansija Vojin Peurača predložio je Vladi usvajanje Odluke o osnivanju zavoda za plan i statistiku RSK uz obrazloženje razloga zbog kojih je potrebno osnovati zavod i značaj zavoda istakao je i neke od poslova Zavoda. Nakon rasprave donesena je M H ODLUKA osniva se Zavod za plan i statistiku RSK. Sjedište Republičkog Zavoda za plan i statistiku je u Kninu. C D Tačka 5. a) Razlog zbog kojih je potrebna usvojiti Zakon o Službi Društvenog Knjigovodstva RSK naveo je v.d. direktor Veljko Korolija. Naveo je da zbog hitnosti uspostavljanja platnog prometa na području Republike je potrebno usvojiti Zakon kako bi se mogla izvršiti registracija službe. Nakon rasprave donešena je R D ODLUKA o usvajanju Zakona o Službi za platni promet i finansijsku kontrolu RSK. b) v.d. guverner Narodne banke Krajine Pavao Marjanović dao je obrazloženje i naveo razloge zbog kojih je potrebno hitno usvojiti Zakon o Narodnoj banci Krajine. Pošto Narodna banka Krajine se mora hitno registrirati, a da bi se to moglo napraviti potrebno je da Zakon bude usvojen, guverner je predložio da se na Vladi donese Odluka. Nakon rasprave i dilema koje su isticane po tom pitanju donesena je jednoglasno ODLUKA Usvaja se Zakon o Narodnoj banci Krajine. Tačka 6. Zakon o Carinskoj službi koji je donesen na zadnjoj Skupštini RSK direktor Carinske službe Branko Tomašević je prečistio u nekim članovima i takvog ga prezentirao Vladi. Napomenuo je da je potrebno definirati da li Carinska služba treba egzistirati samostalno ili u sastavu Ministarstva za finansije. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Carinska služba RSK treba biti organizirana kao samostalna služba. Utvrđuje se predlog nacrta Zakona o Carinskoj službi RSK. 73 Tačka 7. Pravilnik o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji Carinske službe obrazložio je direktor Carinske službe Branko Tomašević. Nakon detaljno izloženog pravilnika i raspravi koja je potom vođena donesena je ODLUKA o davanju suglasnosti na Pravilnik o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji Carinske službe. M H Tačka 8. Zahtjev penzionera Republike Srpske Krajine za povećanje penzija za 6. mjesec u visini 350 % u odnosu na prethodni mjesec obrazložio je v.d. direktor Republičkog fonda za penziono invalidsko osiguranje radnika Mirko Sinobad. Ukazao je na težak materijalni položaj penzionera kao i na potrebu da se Republički fond i druge službe koje se bave ovom problematikom hitno popune stručnim kadrom. Istakao je da je potrebno financijski pomoći udruženje penzionera republike kako bi isto moglo normalno funkcionisati. Upoznao je Vladu da je sklopljen ugovor sa TVIK-om za automatsku obradu podataka i štampanje uplatnica za penziono i invalidsko osiguranje. U raspravi koja je vođena sudjelovalo je više članova Vlade i svi su se založili zato da se penzije povećaju te da se redovno isplaćuju. Ministar Peurača je upoznao članove sa kojim sredstvima raspolaže Budžet Republike Srpske Krajine i ukazao na financijsku nedisciplinu. Ministar David Rastović je istakao da je neophodno hitno izraditi Budžet RSK, utvrditi stalne budžetske prihode kao i limitirati dohotke koji se finansiraju iz Budžeta. Nakon provedene rasprave doneseni su sljedeći C D R D ZAKLJUČCI 1. Odobrava se povećanje penzija za 6. mjesec 100% u odnosu na 5. mjesec, a za 7. mjesec u visini od 100 % u odnosu na osnovicu od 6. mjeseca. 2. Penzije za 6. mjesec isplatit će se odmah nakon obračuna a za 7. mjesec najkasnije do 15.08. 3. Boračka zaštita i drugi dodaci povećavat će se kao i penzije. 4. Ubuduće penzije treba isplaćivati najkasnije do 5 u mjesecu. 5. Porast penzija po mogućnosti treba usklađivati sa porastom troškova života. 6. Odobrava se udruženju penzionera, udruženju invalida i civilnih žrtava rata te udruženju saveza boraca RSK iznos od 5 dinara po članu udruženja za troškove poslovanja ovih organizacija. 7. Pozivaju se sve opštine RSK da su buduće redovno uplaćuju poreze i doprinose za penziono osiguranje na Republički Budžet. 8. Utvrđuje se minimalna cijena rada za društvene djelatnosti u visini 6.000 dinara za 7 mjesec. 9. Utvrđuje se osnovica za obračun ličnih dohodaka u iznosu od 7.000 dinara. 10. Utvrđuje se visina dnevnice za 7. i 8. mjesec u iznosu od 800 dinara. Tačka 9. Podpredsjednik Vlade RSK Jovo Kablar obrazložio je razloge zbog kojih je potrebno osnovati državnu komisiju za ratne zločine i zločine genocida RSK. U raspravi koja je potom otvorena podržan je predlog i ukazano na važnost postojanja i rada jedne takve komisije. Nakon rasprave donesena je slijedeća 74 ODLUKA 1. Osniva se Državna Komisija za ratne zločine i zločine genocida RSK. 2. Imenovanje članova Komisije izvršit će se na idućoj sjednici Vlade Tačka 10. Ministar Vojin Šuša je rekao da donošenje posebne odluke o organizaciji i načinu rada opštinske uprave Drniš nije potrebno donositi budući je na 23. sjednici Vlade održanoj 14. 07. 1992. godine donesena Odluka o opštinskim organima uprave na temelju koje treba i opštinska uprava Drniš donijeti svoje Odluke. Tačka 11. U konačnoj izradi Budžeta RSK bit će predviđena i budžetska sredstva za opštinu Drniš pa donošenje posebne odluke po tom pitanju nije potrebna. Tačka 12. V.d. direktor RTV RSK Branko Marjanović zatražio je sredstva za lične dohotke, honorare, materijalne i druge troškove te prispjele račune za juni 1992. godine. Nakon rasprave donesena je M H ODLUKA Odobrava se RTV RSK iznos sredstava od 844.100 dinara za gore navedene potrebe. C D Tačka 13. Predsjednik Vlade je predložio zajedno sa ministrom za finansije da se imenuje radna grupa koja bi radila na izradi nacrta Budžeta RSK. Nakon rasprave donesen je sljedeći R D ZAKLJUČAK Imenuje se radna grupa za izradu nacrta Budžeta RSK u sastavu Ministar za finansije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane, GŠTO, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo za rad, direktor Republičke Uprave prihoda, direktor SDK te guverner Narodne banke Krajine. Tačka 14. Ministar za rad, socijalna i boračka pitanja dr Mladen Hadžić podnio je Vladi informaciju iz problematike ministarstva. Ukazao je mnogobrojne poteškoće u preživljavanju penzionera i pojedinih socijalno ugroženih građana, boraca, invalida i invalida rata. Napomenuo je da je isplata mjesečnih primanja u službama u opštinama i oblastima koja rade po pitanjima socijalne problematike neredovita te da je potrebno redovno mjesečno ispunjavati obaveze iz Budžeta Republike prema njima. Obrazložio je razloge zbog kojih je potrebno izjednačiti status pripadnika teritorijalne odbrane sa statusom dobrovoljaca u JNA u ovom ratu. Nakon rasprave doneseni su sljedeći ZAKLJUČCI 1. Prihvata se informacija iz problematike rada boračkih i socijalnih pitanja. 2. Potrebno je regulirati redovna mjesečna primanja zaposlenih radnika. 3. Usvaja se Uredba o izjednačavanju statusa pripadnika TO sa statusom dobrovoljaca u JNA u RSK. 75 b) Predsjednik Vlade RSK predložio je da se imenuje na idućoj Skupštini RSK Ministar za ekonomske odnose razvoj i industriju kao i pomoćnik ministra. Predsjednik je dao obrazloženje sa kratkom biografijom kandidata. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Nebojša Arbutina iz Petrinje predlaže se za Ministra za ekonomske odnose, razvoj i industriju. Nebojša Mandinić iz Žagrovića predlaže se za imenovanje pomoćnika Ministra za ekonomske odnose, razvoj i industriju. c) Podpredsjednik Vlade RSK je predložio Vladi da donese Odluku o određivanju dana početka rata radi upisa u vojnu knjižicu. Nakon rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Utvrđuje se da je rat na području RSK počeo dana 17. augusta 1990. god. M H d) Ministar prosvjete Milan Knežević podnio je informaciju o problematici prosvjete na području RSK. Založio se da Vlada još jednom razmotri pitanje otvaranja viših škola i fakulteta na području RSK. Naveo je da se lični dohoci radnika zaposlenih u dječjim ustanovama finansiranju iz Budžeta RSK. Ministar finansija je rekao da smatra da Zakon o predškolskom i osnovnom obrazovanju i vaspitanju je u koliziji Zakonom o javnim prihodima i rashodima. Vlada je nakon rasprave donijela C D ODLUKU Odobravaju se Ministarstvu prosvjete Republike Srpske Krajine sredstva za isplatu neto ličnih dohodaka radnika zaposlenih u dječjim ustanovama. D e) Ministar energetike i rudarstva Đorđe Bjegović detaljno je upoznao Vladu sa problemima energetike na području RSK. Nakon rasprave doneseni su sljedeći R ZAKLJUČCI 1. Prihvata se informacija iz područja energetike. 2. Daje se suglasnost na statut javnog preduzeća NIK Krajine. 3. Zadužuje se Ministarstvo energetike i rudarstva i Ministarstvo trgovine i turizma da izrade predlog bilansi energetskih potreba na području RSK. 4. Zadužuje se ministarstvo trgovine i turizma da izda naredbu o zabrani prodaje naftnih derivata. 5. Zadužuje se Ministarstvo energetike da radi kooperativnosti sa UNPROFOR-om spusti nivo akumulacije Hidroelektrane “Peruča” na kotu 359.00 sa dinamikom pražnjenja od 10 m3/scc. f ) Ministar pravosuđa i uprave je predložio Vladi usvajanje Odluka iz područja pravosuđa i uprave. Nakon rasprave usvojene su sljedeće ODLUKE 1. Usvaja se nacrt Zakona o ovjeravanju potpisa prijepisa, 2. Usvaja se nacrt Zakona o naknadi troškova u upravnom postupku, 3. Usvaja se uputstvo o kancelarijskom poslovanju, 4. Usvaja se uputstvo o načinu ovjeravanja potpisa prijepisa, 76 5. Usvaja se Odluka o preuzimanju imovine i nekretnina Republičkog sekretarijata za pravosuđe i upravu Republike Hrvatske, 6. Usvaja se Odluka o osnivanju okružnih zatvora na području RSK, 7. Usvaja se Odluka o imenovanju šefa odsjeka za izvršenje krivičnih sankcija, 8. Razrješava se funkcije sekretara sekretarijata Ministarstva pravosuđa i uprave Ore Vojislav, 9. Postavlja se na radno mjesto sekretara sekretarijata Ministarstva pravosuđa i uprave Mira Rebić g) Ministar poljoprivrede i šumarstva je pored informacije iz područja rada ministarstva predložio i imenovanja pomoćnika ministra i sekretara ministarstva. Nakon toga je jednoglasno donesena sljedeća M H RJEŠENJA 1. Za sekretara Ministarstva postavlja se Horvat Mile iz Kneževih vinograda. 2. Za pomoćnika ministra za vodoprivredu postavlja se Jovčić Slobodan dipl.ing.građ. iz Tenje. 3. Za pomoćnika zadužen za šumarstvo imenuje se Ostojić Stojan, dipl.ing. šumarstva. 4. Za pomoćnika ministra zadužen za veterinarstvo postavlja se Svilar Milenko, dipl. veterinar iz Mirkovaca. 5. Za glavnog Republičkog inspektora za poljoprivredu postavlja se Dvornić Radenko iz Belog Manastira. 6. Za Republičkog inspektora za veterinarstvo postavlja se Grubač Vlado iz Slavonske Orahovice. C D D h) Ministar finansija Vojin Peurača predložio je Vladi da donese Odluku kojom bi se periodični obračun donio za period I-IX 1992. godine a da se za period I-VI ne donosi. Nakon rasprave donesena je sljedeća R ODLUKA o periodičnom obračunu za period I-IX 1992. godine. i) Ministar Vojin Šuša obrazložio je razloge zbog kojih je potrebno osnovati mješovitu banku u Iloku. Nakon rasprave donesena je sljedeća ODLUKA 1. Usvaja se Ugovor o osnivanju Mješovite banke “CHEMICAL INTERNATIONAL BANK” DD. 2. Vlada Republike Srpske Krajine delegira upravni odbor Šuša Vojina i Veselinović Sergeja. 3. Vlada RSK ovlašćuje Šuša Vojina da u njeno ime može vršiti potpis i ovjeru potrebnih akata kod konstituisanja i daljnjeg rada banke. 4. Vlada daje suglasnost da se poslovna zgrada u Iloku prenese u vlasništvo Mješovite banke kao unos osnivačkog kapitala. j) Podpredsjednik Vlade Jovo Kablar upoznao je članove Vlade sa zahtjevom preduzeća za izradu građevinske stolarije i pokućstva “Stolarsko” i JP “Elektroprivreda” Krajine da im se dodjeli hangari iz kasarne u Trbounju kod Drniša. 77 Nakon rasprave donesena je sljedeća ODLUKA 1. Preduzeću za izradu građevinske stolarije i pokućstva “Stolarsko” Knin i JP “Elektroprivreda” Krajine ustupa se na trajno korištenje montaža hala od kombinovanog građevinskog materijala i čelika koja se nalaze u krugu kasarne Trbounje kod Drniša. k) Ministar informisanja Dušan Ećimović upoznao je Vladu sa inicijativom za izdavanje brošure o Republici Srpskoj Krajini. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA 1. Usvaja se prijedlog za izdavanje brošure o Republici Srpskoj Krajini 2. Radni naslov brošure je “Vodič kroz Republiku Srpsku Krajinu” Sjednica je završila sa radom 29. 07. 1992. godine, u 16.00 časova. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zečević M H Pozdravljam eminentni skup, Vladu RSK.78 Na današnjoj 25. sjednici mi pripadnici TO vaše – naše vojske hteli bi da vam se predstavimo. Ovaj sastav dobro zna šta je to Teritorijalna odbrana RSK iz čega je iznjedrila, šta je uradila, sa kakvim se teškoćama susretala, kakve sada ima zadatke i šta su joj naredni zadaci. Međutim, radi realnijeg sagledavanja, mirnijeg rada, poverenja između nas Srba, GŠTO RSK je našao za shodno da vam se predstavimo sa jednim jedinim razlogom da vam kažemo da smo mi vojska Srpske Republike Krajine i da nam niko ne može da formira drugu srpsku vojsku. Pod vojskom RSK u ratu uvek podrazumevamo i pripadnike posebnih jedinica milicije naše Republike. Da ne bi bilo nesporazuma jedinice redovnih jedinica milicije i PJM u miru su pod komandom MUP, dok su posebne jedinice milicije (8 brigada PJM) u ratu pod komandom GŠTO, odnosno ZŠTO naše vojske. Mi vojnici moramo polaziti od Napoleonove: “Najgorem se nadaj, najbolje ćeš proći”. Zato se moramo organizovati tako da isključimo sve eventualnosti, što znači da u planu upotrebe sem jedinica TO moramo odrediti zadatke i rejone odnosno zone odbrane za PJM. TO po koncepciji ONO imala je sasvim drugu ulogu. Ali nažalost nas Srbe treba udariti dobro po glavi da bi došli do saznanja da to nije to. Teorija bratstva i jedinstva je bila samo za lakoverne Srbe. Dok smo mi verovali svima sve ostale nacije su tu TO pripremali za borbu protiv nas. I da vam kažem da su je dobro pripremili što su dokazali događaji u Sloveniji, Hrvatskoj, a sada i u BiH. Međutim, tu je presudnu ulogu imao nacionalni-moralni faktor i mržnja prema nečemu – Jugoslaviji – Srbiji – Srbima. Početni period rata kao što sam napred izneo pokazao je da je bivša teritorijalna odbrana bila iluzija, a ne stvarnost i da se ona početkom borbe protiv ustaša i secesije praktično raspala. To je imalo negativnog uticaja na početni period rata u Krajini. Zašto je bilo tako? Odgovor je u koncepciji, višenacionalnosti, masovnosti na uštrb kvalitete, načinu izbora rezervnih starešina podobnih, a bez autoriteta, poslušnih, a ne odvažnih, itd. R D C D 78 Izlaganje general-majora Milana Torbice, zapovjednika Glavnog štaba TO RSK. 78 M H Međutim, povećavanjem pritisaka ustaške vlasti na stanovništvo, posebno u područjima gde u miru nije bilo većih jedinica JNA, opet je uočena potreba stvaranja Teritorijalnih jedinica TO. To je u početku činjeno spontano. Formirali su se odredi raznih vrsta i veličina, od desetak boraca do nekoliko stotina ljudi. Kasnije je došlo do formiranja većih jedinica i komandi TO. Formiranje većih jedinica i komandi usledio je radi objedinjavanja rukovođenja i komandovanja na većem prostoru, ali i kao izraz svojevrsnog otpora prema JNA i stavovima najvišeg vojnog rukovodstva o njenoj upotrebi. Ove jedinice su se stvarale na novim principima uz drugačiji izbor starešinskog i rukovodećeg kadra. Za komandante i komandire su postavljani provereni borci koji su hteli da se bore za spas svoga naroda i Srpskih krajeva. To je naročito bilo izraženo na području Banije, u području Kostajnice, Dvora i Gline. Ako nekad budemo određivali datum stvaranja TO RSK možda bi tu morali tražiti datum i mesto. To ne znači da do organizovanja jedinica TO, nije bilo i u drugim krajevima tamo gde se osećala potreba. Stvaranje ovih jedinica je bilo iznuđeno i zbog ponašanja pojedinih jedinica i starešina JNA. Prisutni su nam prizori sa Plitvičkih jezera i slike oko stanice MUP-a Hrvatske zbog kojih se deo ljudi nerado odlučivao da ulazi u sastav JNA. A negde je morao da ide, u MUP, kod kapetana Dragana79 u jedinicu TO ili na drugu stranu. Ne bi bili pravedni kada bi sve jedinice i komande JNA trpali u isti koš i konstatovali da su svi slabo radili. Na prostoru Severne Dalmacije i Južne Like u borbi za odbranu Srpskih prostora i oslobađanju krajeva gde je pretežno živelo srpsko stanovništvo 9. K (Kninski) je u potpunosti izvršio svoj zadatak i odigrao presudnu ulogu u organizaciji i objedinjavanju rukovođenja i komandovanja na pomenutom prostoru. Zato mu i Vlada RS Krajine treba odati priznanje, bez obzira na neke nedolične radnje pri odlasku na teritoriju SRJ. Uključivanje jedinica TO u rat i borba protiv ustaške države, ja bih podelio u dva perioda i to: prvi u periodu maj 91., mart 92., kada su jedinice TO uglavnom izvodile borbena dejstva u sastavu i pod komandom jedinica i starešina JNA. U jednom delu tog vremena pri formiranju jedinica, starešine i štabovi su nailazili na određene teškoće, koje su se javljale otuda od kuda se najmanje očekivalo. A to je mešanje jednog dela članova SDS a i drugih u poslove čisto vojne prirode, kao što su organizovanje, rukovođenje i komandovanje, mada zato nisu osposobljeni. Sem toga u tom periodu Krajinom su kružili penzionisani oficiri, razne vojvode, vojskovođe, lideri propagirajući u narodu i vojsci raznorazne ideje, ciljeve i naravno stvarali pometnju u narodu. Vršili su privatno naoružavanje jedinica, ali uz profit. To je sve više štetilo nego koristilo, jer svaki je gledao lokalni interes, a ne interes RSK kao celine. Da toga nije bilo i da je ta organizacija bila drugačija postavljena, drugačije bi izgledala karta sadašnje naše Republike. To se posebno odnosi na debakl koji je u tom vremenu usledio u Zapadnoj Slavoniji i nekim gradovima Like pa i Severne Dalmacije. Sigurno da je za sve ovo najkrivlja i “moja” vrhovna komanda kukavičkim vođenjem operacija na ratištu po sistemu “stani” “kreni”. U analiziranom periodu u RSK u redovima jedinica JNA (1. MK, 12. MK, 5. MK, 10. K i 9. K)80 borilo se 21 brTO sa ukupno oko 66.000 (65.914) boraca što je praktično iznosilo oko 60% ljudskog faktora ovih korpusa odnosno jedinica JNA. U periodu novembar – R D C D 79 Vasiljković. U agresiji na Hrvatsku sudjelovale su jedinice JNA: 5., 9.,10., i 12. korpus, te 1. proleterska gardijska mehanizirana divizija. Ni jedan korpus nije se vodio kao mehanizirani. Početkom 1992. 1. gardijska divizija JNA mijenja naziv u mehanizirani korpus ali bez brojčane oznake. 80 79 M H mart 92. jedinice TO su praktično konačno organizacijsko formacijski zaokružene i u martu konačno ušle u sastavu i pod komandu GŠTO RSK. Zonski štabovi TO za Severnu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju osnivaju se krajem septembra i početkom oktobra 1991. god., a zonski štabovi za Slavonije, Barnju i Zapadni Srem tek u decembru mesecu posle odluke Vlade RSK o prisajedinjenju ovih prostora u jedinstvenu državu. Pri formiranju ovih štabova bilo je mnogo problema o čemu je ovaj sastav upoznat. Najveće probleme je imao ZŠTO Banije i Korduna, prvenstveno zbog neadekvatne kadrovske popunjenosti i tradicionalne podele na Kordunaško i Banijsko. Formiranje tih štabova istaklo je mnoge poteškoće, a pre svega kadrovske. I ovde je deo organa vlasti pa i ove Vlade, veliki broj članova bivšeg GŠOS, predstavnika partije i dr. imao svoje kandidate, lično predlagali personalnoj upravi kandidate ne ulazeći u stručnost i sposobnost, ne vodeći računa o autoritetu kandidata itd. Međutim, upornim radom personalne službe GŠTO i GŠ uspeli smo dovesti deo pravih ljudi i ove štabove staviti na mesta koja im pripadaju. Stvar nije konačna, tragamo za još boljim ali nažalost jedan deo naših krajišnika koji bi mogli mnogo da urade iz raznoraznih razloga se nije odazvao našem pozivu. Prekid veza sa SRJ učinio je svoje, tako da nismo uspeli da dovedemo ni one koji su se odmah odazvali. Kao što sam napred istakao tako dograđeni štabovi i jedinice i svega onoga što se dešavalo oko transformacije JNA u periodu mart – jun Teritorijalna odbrana RSK poprimala je drugu ulogu i dobijala druge zadatke. U tom periodu jedinice TO postepeno su preuzimale front i zone odgovornosti od jedinica JNA. Najpre su zonu odgovornosti preuzele jedinice ZŠTO Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema od 12. i 1. MK81, zatim ZŠTO “Kordun” od 8. operativne grupe 10. K i tako redom da bi na kraju 02.06.1992. zonu odgovornosti 9. K preuzeo ZŠTO “Severna Dalmacija”. Od tada pa do danas svi ZŠTO i njihove jedinice su izvršili sve postavljene zadatke na opšte zadovoljstvo. Svima vama je poznato da je zbog neodgovornosti dela starešina 1. brTO (221. mtbr) neprijatelj osloncem na ostavljeno hrvatsko stanovništvo na Miljevačkom platou izvršio ispad i iznenadnim dejstvima naneo našim snagama osetne gubitke, 12 poginulih, 28 nestalih i ranjenih, pretrpivši i sam izuzetno velike gubitke preko 100 mrtvih (priznao 49) i duplo više ranjenih. Našim protivnapadom povraćen je deo prostora 23.06., ali zbog nedostatka rezerve na nivou ZŠ i GŠTO u pešadijskim snagama i zbog zalaganja snaga UNPROFOR-a o prekidu dejstava odlučili smo da ne izlažemo ljudstvo još većim gubicima radi povratka izgubljenog. Ovaj događaj se zbio kako rekoh zbog opuštanja pre svega starešinskog kadra, time i boračkog, zbog izvlačenja i odlaska aktivnih starešina u SRJ, zbog nedovoljne popunjenosti jedinica i pored proglašavanja opšte mobilizacije od strane Vlade RSK. Sledeća aktivnost koju su jedinice i štabovi u ovom periodu po našoj oceni izvršili vrlo uspešno je predaja fronta i njegovo obezbeđenje od strane snaga UN i PJM (granične milicije i rasporeda ostalih jedinica brigade). Ovaj zadatak još nije završen ali smatram, a u to se uverio i predsednik Vlade mr Zečević82 da starešine TO vladaju situacijom i da će i ovaj zadatak dovesti do kraja. U ovom periodu mart – jul 92. izvršen je još veliki broj poslova od interesa za život i rad TO i Srpske vojske SRK iako bi o nazivu trebalo konsultovati i jezičare (dva put Srpske), nabrojaću samo strategijske, a to su: R D C D 81 82 Riječ je o 1. proleterskoj gardijskoj mehaniziranoj diviziji. Zdravko. 80 M H 1) Godišnji plan rada GŠTO i jed. TO RSK 2) Plan rasformiranja jedinica i uskladištenje opreme i naoružanja 3) Direktiva za mobilizaciju sa Planom mob. razvoja 4) Plan upotrebe TO RSK i PJM u slučaju rata Učinak TO u ratu: TO naše Republike u sadejstvu sa jedinicama JNA i MUP-a oslobodila je i zadržala sve prostore prikazane na karti. Bila je oslobodila veliki deo Zap. Slavonije (Lipik, Pakrac, Daruvar, i dr.), ali zbog čudnog ponašanja Banjalučkog korpusa nažalost nije uspela zadržati prostor, a što je još žalosnije ni Srpski narod na ovim teritorijama. I danas ima nakaradnih mišljenja koja se čak javno izgovaraju za ovaj deo naše Republike. Doduše to su pojedinačna mišljenja, ali i ona su veoma štetna i opasna. U borbama čiji je nosilac bila Teritorijalna odbrana naše su jedinice imale sledeće uspehe. Oslobođeno je 10 gradova, 228 sela i u sastav Krajine povraćen najveći broj rejona (MZ) sa pretežno Srpskim stanovništvom. U toku rata formirano je 21 brTO, 29. Odreda TO, 6. ZŠTO i GŠTO RSK. U ratu je učestvovalo oko 66.000 boraca. Nažalost sve ovo što smo uradili moralo se platiti i ljudskim životima i ranama. Poginuo je 1.021, a ranjeno 1.682 borca. U ove podatke nisu uneti nestali sa Miljevačke visoravni 28 boraca i poginuli i ranjeni pripadnici TO koji su se u sastavu MUP-a borili u severnoj Bosni za koridor prema SRJ. O konkretnim pitanjima organizacije, rukovođenja i komandovanja, obuci, statusnim pitanjima, organizaciji veze i uvek nezaobilaznoj temi pozadinskog obezbeđenja i finansiranja i drugim važnim pitanjima govoriće moji saradnici i dajem reč načelniku Operativnonastavnog organa GŠTO ppk Milanu Prtini. C D Hvala D R SASTAV I RASPORED NAPRIJATELJSKIH SNAGA83 a) Ukratko dati prikaz neprijateljskih snaga koje su borbeno angažovane prema našoj granici i njihovu transformaciju u nove organizacione forme (Uglavnom objasniti grafički prikaz sa karte): – posebno izneti snage u bihaćkom okrugu. b) Pravci razvoja OS Hrvatske – globalna podela – MO, GS Hv, vidovi, rodovi, službe bezbednosti – razvoj avijacije (nabavka aviona, školovanje pilota) – razvoj OMJ (nabavka tenkova, obuka, razvoj roda OJ) – razvoj pešadije, oklopno-meh. jedinice, artiljerije i ostalih rodova i službi c) Ukratko izneti borbene i taktičke mogućnosti mirnodopskog kontigenta HV – potpuna izgradnja zamišljenog razvoja OS Hrvatske trajat će sigurno 5-10 godina, – reorganizacijom postojeće vojske već sada su u stanju org. 6-7 brigada sa oklopnomehanizovanim bataljonima i veoma snažnom artiljerijskom podrškom, za 6 mjeseci opremit će verovatno i planirane ostale brigade oklopom i artiljerijom uglavnom iz uvoza, – obučenih pilota za MIG-ove imaju sada za 2-3 eskadrile, 83 Izlaganje pukovnika Miloša Krnjete. 81 M H – mirnodopska koncepcija omogućava im brz razvoj, a raspored im je već omogućio koncentraciju, što im omogućava brz, jednovremen i iznenadan napad na svim pravcima prema teritoriji RSK uz dejstvo avijacije i art. pa našim skladištima i spreč. mobilizacije, – elemente ove koncepcije napada će verovatno pripremati i uvežbavati. d) Bezdedonosni problemi Svi bezbedonosni problemi uglavnom su rezultat još neizgrađenog sistema vlasti a posebno treba istaknuti: – neizgrađenost i nedostatak stručnog kadra za popunu službe DB, u ovom trenutku ista služba nije u stanju da se nosi sa obaveštajnim službama Hrvatske koja je popunjena starim kadrom koji je visoko profesionalan i činjenica je da na teritoriji RSK djeluje veći broj agenata, subverzivnih elemenata i sabotera, koji će tek sada u miru pomagati konceptu osvajanja vlasti “mirnim” putem, – još nije završen proces objedinjavanja službi, treba još uvezati SDB u ob. – bezbednosni organ koji je za sada pri OS i MUP-u, treba formirati savjet za bezbednost Predsjednik Republike i ozakoniti rod službe, – prisustvo na teritoriji više naoružanih grupa van sistema koje financiraju ljudi veoma sumnjivih motiva od kriminalaca do pohlepnika za vlast, sa njima se mora raščistiti odmah i sve oružane formacije staviti pod kontrolu MUP-a. IZLAGANJE TRAJE 15`. R D C D OPŠTI PODACI O REPUBLICI SRPSKA KRAJINA84 Podaci koje ću izneti o RSK prikupljeni su od ZnŠTO i OpŠTO pa ako neko od njih nije potpuno tačan on ima svoju svrhu i predstavlja osnovu za dalji rad na ovim pitanjima. Republika Srpska Krajina obuhvata prostor od 13.913 km2 i prostire se većim delom pravcem sever – jug, a manjim delom zapad – istok. Oblika je izdužene elipse, što je sa aspekta odbrane nepovoljno. Sastoji se iz dve celine koje su međusobno odvojene. Prvu celinu sačinjavaju: S. Dalmacija, Lika, Kordun, Banija i Zapadna Slavonija ukupne površine 11.402 km2, a drugu celinu sačinjavaju: Istočna Slavonija, Zapadni Srem i Baranja ukupne površine 2.511 km2. Dužina prve celine od HE Peruča na jugu do s. Gradac na severu i dalje na istok do Brezova Polja iznosi oko 350 km, a druge od s. Apševci na jugu do Selske bare na severu iznosi 100 km. Najveća širina zone je od s. D. Zemunik do Orlovac tt 1485 i iznosi 86 km, a najmanja od s. Uštica do Jasenovca i iznosi 4 km. Na teritoriji RSK živi ukupno oko 400.000 stanovnika. Gustina naseljenosti je najmanja u Lici i iznosi 12 stanovnika na 1 km2, a najveća u I. Slavoniji, Z. Sremu i Baranji. Nacionalna struktura stanovništva u RSK izgleda ovako: Srba 88%, Hrvata 7% i ostalih 5%. Socijalnu strukturu stanovništva uglavnom čini stanovništvo koje se bavi poljoprivredom, karakteristično je da 89% stanovništva u Lici čini poljoprivredno stanovništvo, a i u ostalim regijama nije mnogo manji procenat. Komunikativnost je relativno dobra. Kroz Republiku prolazi magistralni put: Knin – Korenica – Slunj – Karlovac, autoput kroz Zapadnu Slavoniju od s. Masić do s. Sl. Grabovac 84 Izlaganje pukovnika Milana Prtine. 82 M H ukupne dužine 28 km i više regionalnih puteva. Ukupna dužina asvaltnih puteva u čitavoj Republici iznosi 3.600 km. Pored asfaltnih kroz Republiku prolazi dosta makadamskih puteva čija je ukupna dužina 2.600 km i šumskih puteva ukupne dužine oko 1.400 km. Dužina željezničke pruge koja prolazi kroz Republiku iznosi ukupno oko 670 km, a samo je delimično u funkciji. Republika Srpska Krajina je bogata šumama čija površina iznosi oko 530.480 ha. Prirodna bogatstva Republike su vrlo značajna podloga za njen svestran razvoj. Najveće bogatstvo naše Republike su njene šume i stočni fond u zapadnom dijelu i žitnica u istočnom delu. Međutim nisu zanemarljiva i druga prirodna bogatstva kao što su: nafta, gas, boksit, ugalj i drugo. Veliko bogatstvo Krajine su njene prirodne lepote, a Plitvička jezera su njen biser poznat čitavom svetu. Na teritoriji Republike postoji veliki broj proizvodnih kapaciteta kao što su drvnoindustrijski, poljoprivredno-prerađivački, tekstilni, metaloprerađivački i drugi. Gledano sa aspekta odbrane zemlje ovi kapaciteti su nedovoljno razvijeni tako da se za proizvodnju i održavanje tehnike moramo oslanjati na SR BiH i SRJ pa i druge strane i prijateljske zemlje. Zdravstvena zaštita stanovništva je relativno dobra što omogućava preko 60 raznih zdravstvenih ustanova. Izneseni podaci o RSK nam govore da ova teritorija pruža relativno nepovoljne uslove za odbranu, zbog svoje velike dužine, a male širine odnosno dubine. Grupisanjem snaga na najvažnijim pravcima stvaraju se uslovi za brzu i efikasnu mobilizaciju. Mala dubina teritorije stvara agresoru mogućnost da je grupisanjem jakih oklopnomehanizovanih snaga preseče na više manjih celina u najgoroj varijanti agresije. Međutim, i u tom slučaju odbrana ovih celina može biti vrlo efikasna, uz dobro sadejstvo sa vojskom SR BiH postoje objektivno realni uslovi da se ova teorija brani i odbrani. TO RSK organizovana je u štabove, komande, jedinice i ustanove. Sa TO RSK komanduje GŠTO RSK koji broji u miru 288 ljudi ( 54 oficira, 35 podoficira i 199 građanskih lica), a u ratu 1064 čoveka (93 oficira, 131 podoficira i 840 vojnika). GŠTO RSK komanduje preko ZnŠTO S. Dalmacija, Lika, Kordun, Banija, Z. Slavonija i I. Slavonija, Z. Srem i Baranja sa ukupnim brojnim stanjem u miru 737 (oficira 309, podoficira 84 i građanskih lica 244) i u ratu 34.639 (oficira 3.910, podoficira 1514 i vojnika 30.215). ZnŠTO dalje komanduju preko komandi brigada i OpŠTO sa jedinicama TO. Obuka TO odnosno srpske vojske izvodiće se na dva načina i to: obuka regruta u NC u sastavu posebnih jedinica milicije i obuka ratnih jedinica na vojnim vežbama i u van radne dane. Posebnu pažnju zajedno sa PJM moramo posvetiti obuci regruta u kom cilju smo i predložili MUP da se odrede i opreme za tu svrhu tri NC i to: Knin, Slunj i Erdut. Sada smo u fazi izrade formacija za ove centre i njihovom kadrovskom opremanju. Ovaj zadatak zajedno sa MUP-om moramo realizovati što pre kako bismo stvorili prostor i vreme za prijem prve partije regruta početkom septembra. Ovom prilikom je vrlo važno istaći da će osnovni zadatak štabova i komandi u miru biti obuka i priprema za odbranu RSK, i mi upravo od vas očekujemo na ovom planu veliku podršku. R D C D 83 Na osnovu usmenog naređenja komandanta GŠTO RS Krajina, dostavljamo vam pismenu informaciju o odbrani međurečja r. Krka – r. Čikola, pre, u toku i nakon 21. 06. 1992. godine. 85 M H 1.- Odbrana međurječja r. Krka – r. Čikola (Miljevačkog platoa) uspostavljena je od strane 9. korpusa KoV JNA, nakon čestih upada DTG na pomenuti prostor i posle izvršenog napada i zaposedanja s. Nos Kalik i većeg dela platoa. U više navrata preduzete akcije za čišćenje i oslobađanje teritorije u međurečju r. Krka – r. Čikola nisu dale očekivane rezultate jer je prostor dobro kontrolisan vatrom sa objekta Mideno brdo. 28. 12. 1991. god. pripremljen je i izveden napad uz angažovanje jačih snaga korpusa, kojim je očišćen prostor miljevačkog platoa, srušen most na r. Čikola u rejonu Ključice i izvršeno plansko zaprečavanje kritičnih rejona na platou. Za odbranu i kontrolu teritorije angažovan je jedan motorizovani bataljon (1/592. mtbr – Kumanovski) sa smanjenim brojnim stanjem ljudstva. Sve angažovane snage na ovom prostoru stavljene su pod komandu TG-1, koja je formirana kao privremeni sastav za izvršenje ovog zadatka. Odlukom Predsedništva SFRJ o povlačenju svih pripadnika JNA sa prostora koji su van SRJ, izvršena je transformacija 9.K i primopredaja njegove zone odgovornosti novoformiranom ZnŠTO Severna Dalmacija. U vreme izvođenja Kupreške operacije izvučene su značajne snage 9. korpusa i najveći deo TG-1 (ojačani 9. okb) koje su bile prevashodno namenjene za izvođenje borbenih dejstava na širem prostoru Drniša. Izvlačenjem velikog broja AVL i nedolaskom predviđenih AVL sa prostora SRJ i SR BiH, kao zamena za iste, rukovođenje i komandovanje jedinicama je preneto na RVS koje su nakon isforsiranog izvlačenja AVL 9. korpusa nepotpuno pripremljeni stavljeni u funkciju RiK b/d. U isto vreme forsiran je rad na pripremi i organizaciji primopredaje fronta snagama MUP-a RS Krajina i zaštitnim snagama UN uz jednovremeni odliv izabranog dela pripadnika TO u posebne jedinice milicije. Sve aktivnosti prati osetan pad morala, nezadovoljstvo većeg dela boračkog sastava i osipanje jedinica uz sve češće zahteve za dolazak na razgovore u jedinice odgovornih predstavnika vlasti i vojnog rukovodstva zaduženog za sprovođenje mobilizacije. Obilaskom jedinica istaknuti su problemi slabe popunjenosti ljudstvom, nedostatak cigareta i posebno naglašeno nezadovoljstvo cvetanjem ratnog profiterstva i sumnja u ispravnost izvršene mobilizacije ljudstva, do pretnje da će čitave jedinice “krenuti na Knin” da se obračunaju sa nosiocima takvog stanja. Novoformirani ZnŠTO Severne Dalmacije (u licu 3 AVL) bavio se RiK b/d, uvođenjem u dužnost novodošlih starešina i pripremom i organizacijom primopredaje fronta. Nedostatak kvalitetnih starešina posebno je izražen u traženju adekvatnih rešenja za najodgovornije dužnosti u komandama. Brigada TO (ističemo da su neposredno pre 21.06. bila upražnjena mesta sva 3 komandanta brTO, i da su 2 aktivna potpukovnika tek primila dužnost komandanta 1. i 3. brTO, dok dužnost komandanta 2. brTO od tog vremena obavlja rezervni kapetan VES-a SnS186). Nasleđene odluke i zadaci jedinica u sklopu odbrane dodeljenih zona – reona su analizirane od strane komande ZnŠTO S.D.87 uz nužne korekcije bez mogućnosti većih pokreta i R D C D 85 Izlaganje pukovnika Milana Đilasa. Sanitetska služba. 87 Sjeverna Dalmacija. 86 84 pomeranja jedinica. Ovaj period karakteriše mali broj ljudi i poslužilaca na SRT i sistemima, pad morala i opuštenost, duga statičnost (pozicionost) na dostignutim linijama i nedovoljna popunjenost komandi i jedinica sa AVL. M H 2. Odbranu međurečja r. Krka – r. Čikola preuzela je TG88-1 sastava 1. bTO/1. brTO ojačan sa hab 105 mm M-56, poab 76 mm M-42 ZiS i vodom OT M-60, podržane I i II KAG i AGVBR. TG-1 određen je major Nikolić Mirko (RVS), dužnost je primio od puk. Lisice Slavka. U komandi TG su se nalazili još jedan oficir i 1 ml. oficir. Dužnost komandanta 1. bTO je vršio kIkl. Bijelić Ljube. Ukupno angažovano ljudstvo je brojnog stanja 268 sa ličnim naoružanjem (AP, PM, M) i kolektivnim naoružanjem: 6 H-105 mm, 4 ZiS-a, 12 MB-82 mm, 6 MB 120 mm, 6 BsT 82 mm, 6 lansera POVR i 2 OT sa po 2 BsT 82 mm i 36 PPM polja i 1 mešovito MP. 21.06.1992. godine brojno stanje TG-1 je 199, od čega na samom platou 136 a u širem rejonu objekta “Trbounje” 63 pripadnika TO. Odbrana je organizovana po metodi četnih i vodnih otpornih tačaka, po reonima u okviru pravaca koji sa prostora platoa vode ka Drnišu, s. Širitovci i Oklaju. Neprijatelj je u toku 20/21. 06. 1992. godine izvršio ubacivanje snaga do jednog bataljona prihvaćenog od strane hrvatskog življa (oko 600-800 civila) kojima je dozvoljen povratak i život na prostor platoa. Nakon ubacivanja i razvođenja snaga, jednim delom kroz minska polja, izvršio je jednovremeni prepad na elemente I b/eš. i podrške TG-1 sa tendencijom stvaranja uslova za dalje dovođenje snaga i produžetka dejstava na pravcima Širitovci – Oklaj i Širitovci – Drniš s. ciljem izbijanja u šire reone Drniša i Knina. Postignutim iznenađenjem, nedovoljnom upornošću odbrane i sporom intervencijom komandanta 1. brTO i pored snažne podrške od strane komande ZnŠTO S.D., neprijatelj je uspeo naneti osetne gubitke u ljudstvu i zarobiti veći deo SRT TG-1. Prema još uvek nepotpunim podacima: – poginulo je 15 pripadnika TO – zarobljeno je 17 pripadnika TO, a kao – nestali se vode 24 pripadnika TO uz verovatnošću tragičnog stradanja istih. Neprijatelj je preko prisutnog hrvatskog življa prikupljao podatke o stanju i b/g TG-1, otkrio prolaze kroz MEP, sistem obezbeđenja i veze, kroz svakodnevne kontakte uticao je na opuštanje i popuštanje pažnje i umanjivanje mera BiSZ. Kod pojedinih jedinica je samovolja i opuštanje do granica minimiziranja budnosti i borbenog obezbeđenja do svođenja istog na klasično stražarsko obezbeđenje od 1-2 stražara, i ako se radi o jedinicama na prednjem kraju odbrane. Ni jedna jedinica nije pružila potpuni otpor osim grupe od 8 poslužilaca hab 105 mm i 2-3 manje grupe u okviru četa u toku povlačenja, čime su smanjene mogućnosti za intervenciju i deblokadu. Preduzetu intervenciju komandanta 1. brTO pored iznetog, oslabila je i neodlučnost angažovanih snaga posebno jedinice VP i vođa milicije Drniš. Od dejstva artiljerije koja je angažovana s ciljem podrške angažovanih snaga u intervenciji i dejstva po novodovođenim snagama neprijatelja u reonima koncentracije, neprijatelju su naneti veliki gubici što potvrđuju slušani razgovori u kojima komandiri i komandanti ZNG traže obustavljanje dejstva zbog velikih gubitaka. R D C D 88 Taktična grupa. 85 M H 3. Operativni centar GŠ TO RSK je prvu informaciju, o dejstvima na prostoru zone odgovornosti TG-1, dobio u 09.20 časova 21. 06. 1992. godine (za zakašnjenjem od 5 časova). Usled prekida veza, koji je izvršio neprijatelj s ciljem otsecanja jedinice, informacije o dejstvima su bile zakasnele, nepotpune i protivrečne. Odmah je naređeno komandantu 1. brTO potpukovniku Rodić Živku, da formira oklopno-mehanizovanu BG89 i krene u intervenciju, sagledavanje stvarnog stanja i podnošenje predloga za dalja dejstva. KAG90 i AGVBR91 je na bazi prikupljenih podataka otpočela podršku blokiranih snaga i snaga koje su krenule u intervenciju. U OC92 GŠ TO RSK odmah je formirana grupa za RiK93 na čelu sa komandantom ZnŠTO S.D.94 ojačana sa starešinama iz GŠ TO RSK. Na KM95 TG-1 odmah je upućena grupa starešina iz GŠ TO RSK na čelu sa PkPo96 puk. Pupavac Milošem, sa zadatkom sagledavanja stvarnog stanja i pružanja neposredne pomoći i podrške komandantu 1. brTO. Intervencija formirane oklopno-mehanizovane grupe nije potpuno uspela zbog odbijanja naređenja gore pomenutih jedinica da idu dalje u dejstvo, što je ogolilo tenkove i OT97 i dovelo do pogađanja čelnog tenka, nakon čega su se i oklopna borbena vozila povukla. U 13.30 časova je naređena opšta mobilizacija OpŠTO Knin i Drniš. U 13.40 časova je naređena opšta mobilizacija Vojnom otseku Knin, uz prethodnu gotovost i pokret ojačane tenkovske čete iz Benkovca. U 16.00 časova je komandant 1.brTO izvestio o neuspehu intervencije i razlozima neuspeha iste. Odlukom komandanta GŠ TO RS Krajina formirana je grupa starešina na čelu sa komandantom i u 19.20 časova ista je stigla na objekat Trbounje. Komandant brigade je prethodno dobio naređenje da primi izveštaj sa stanjem u 19.00 časova sledeće sadržine: – ko ga je napao i sa kolikim snagama; – kako se branio i kojim snagama; – rezultati napada neprijatelja po rejonima i objektima; – rezultati naše borbe; – predlog odluke za dalja dejstva. Opšta je konstatacija, da je komandant brigade ispustio situaciju van kontrole, da deluje odsutno i da nije u stanju da nastavi RiK daljim dejstvima. Komandant GŠ TO RSK je na licu mesta preduzeo mere za saniranje nastalog stanja kroz imenovanje odgovornih starešina i pripreme za dalja dejstva. Planirani protivnapad je odložen za 24 časa iz razloga što su izostali rezultati mobilizacije i spremnost pojedinih jedinica za angažovanje u istom. R D C D 89 Borbena grupa. Korpusna artiljerijska grupa. 91 Artiljerijska grupa višecjevnih bacača raketa. 92 Operativni centar. 93 Rukovođenje i komandovanje. 94 Zonski štab TO “Sjeverna Dalamacija”. 95 Komandno mjesto. 96 Pomoćnik komandanta za pozadinu. 97 Oklopne transportere. 90 86 I ako sa minimalnim snagama, naknadno izvedeni protivnapad sa ograničenim ciljem, uspešno je presekao i osujetio dalje namere neprijatelja za preduzimanjem operacije širih razmera za zauzimanje Oklaja i Drniša, izbijanje u širi rejon i neposrednog ugrožavanja grada Knina. Neprijatelj je primoran da pređe u odbranu, a dejstvom VBR98 “Orkan” po izabranim ciljevima sprečilo je neprijatelju dovođenje i koncentraciju snaga za izvođenje napadne operacije. Nakon odluke Vlade RS Krajine o proglašavanju opšte mobilizacije, poboljšane popune jedinica i uspešno izvedenog protivnapada stabilizovan je front i znatno je podignut moral i ukupna b/g komandi – štabova i jedinica na ovom prostoru. ORGANIZACIJA VEZA I PROBLEMI EKSPLOATACIJE ISTIH99 M H Gospodo, kroz ovo moje pitanje, namera mi je da vas ukratko upoznam o problemima organizacije i eksploatacije sistema veza u RS Krajina, kao i predlozima, kako i na koji način razrešiti iste. Naime, poznato vam je da je sistem PTT veza maja meseca 91. godine narušen u potpunosti na čitavoj teritoriji naše Republike. Pre narušavanja pomenutog sistema veze su išle preko Šibenika, Zadra, Gospića i Siska. Po narušenom sistemu, nužno je bilo svesti sve opštine na Severno-dalmatinskom, Ličkom prostoru preko pošte u Kninu, a opštine na Banijskom i Kordunskom prostoru na centralu u Banja Luci. Pristupilo se organizaciji veza na relaciji Knin – B. Luka preko 34 kanalnog sistema za potrebe organa vlasti na relaciji Knin – Banija i Kordun. Na relaciji Knin – Beograd organizovano je 60 kanala veze. Tako imamo situaciju koja je i danas da pomoću podzemnog kabla tkz. “CENTRAL” prema Beogradu imamo 90 kanala veze koji od Banja Luke ka Beogradu idu RR trasom. Na relaciji Knin – B. Luka ovi kanali idu po podzemnom kablu koji prolazi kroz muslimanska naselja Velagić, Jajce i druga gde je izložen kidanju od strane muslimana, što je zadnje vreme česta pojava. Da bi se ovo izbeglo, marta meseca pristupilo se izradi RR trase preko RR čvorišta (P.100 Gore, Z.101 Gore, Plješevice, Ćelavca i Promine) pomoću 120 kanalnog sistema koji je sveden u STC102 naše komande. Ovaj posao je završen skupa sa uvezivanjem kninske pošte i STCV103. Maja meseca 92. godine Gš VJ (Uprava veza) izdala je naredbu da sva ST ČV104 skupa se ST CV u Kninu prelaze u nadležnost Vlade RS Krajina. Pomenute ST ČV (Zrinjska gora, Petrova gora, Plješevica, Ćelavac i Promina) su osnovna kičma sistema veza u R.S Krajina. Sa ovakvim rešenjem, naša Republika je dobila mogućnost da oživi u potpunosti PTT saobraćaj na čitavoj svojoj teritoriji. R D C D 98 Višecjevni bacač raketa. Izlaganje pukovnika Aleksandra Vuletića. 100 Petrova. 101 Zrinska. 102 Središnji telekomunikacijski centar. 103 Stacionirani centar veze. 104 Stacionirana čvorišta veze. 99 87 Kroz napred izneto namera mi je bila da vas upoznam sa naporima koji su učinjeni na planu realizacije RR105 veza u Republici. Što se tiče ostalih vrsta veza u Republici kao što su: radio i telefonske veze, mišljenja sam da su one dosta loše razvijene. Sistem K.106 zaštite informacija u svim strukturama društva naše Republike za sada jedino funkcioniše po liniji TO i MUP-a što bi trebalo također regulisati da to bude jedinstven sistem u Republici. Sa stanovišta RiK od strane Vlade Republike nameću se dva problema i to: a) neophodno je potrebno razmotriti i regulisati tkz. alternativni sistem veza za potrebe neprekidnosti RiK Vlade Republike. b) razmotriti i odrediti rezervnu lokaciju komandnog mesta Vlade u slučaju da se ista mora premestiti i samim tim, to komandno mesto urediti i uvezati sa stanovišta veza u cilju uspešnog RiK sa svim segmentima društva u našoj Republici. PROBLEMI: M H a) Vlada RS Krajina da precizira u čijoj će nadležnosti bit StCV107 (kao što su čvorišta veze i sam STC ovde u Komandi (da li je to u nadležnosti GŠTO, MUP-a ili PTT direkcije). b) Da se u sastavu ministarstva za saobraćaj i veze u Vladi Republike odredi odgovarajući organ ili telo koje bi u svojoj nadležnosti u ime Vlade, sva napred nerešena i potrebna pitanja isključivo razmotrila i razrešila posebno kada se radi oko preraspodele određenog broja kanala u RR vezama za potrebe svih struktura društva u Republici. Moje mišljenje i predlog za razrešenje nekih od problema: – predlažem da se StCV stave u nadležnost MUP-a s obzirom na njegovu ulogu i zadatke u miru koje izvršava, to je jedno i drugo sa stanovišta intervencija na čvorištima, mislim da je najopremljeniji u pogledu tehnike u svim vremenskim uslovima. – sa stanovišta održavanja svih vrsta veza i saobraćaja u R.S Krajina, nemoguće je uspešno realizovati i udovoljiti svim strukturama društva bez planske raspodele i uvida u tehničke mogućnosti svih potencijala društva koje bi se vodilo u Ministarstvu za saobraćaj i veze, uz saradnju sa organima veze štabova TO, MUP-a i predstavnicima PTT direkcija. – svi sistemi koji su sada u dejstvu posebno RRČV108 su dosta složena i zahteva njihovo održavanje i poznavanje, mi takav kadar nemamo što iziskuje hitno izbor kadra i uputiti isti na obuku u Beograd kako ne bi došli u situaciju da nam se sistem raspadne. R D C D Ja sam imao toliko, hvala. STATUSNA PITANJA PRIPADNIKA TO109 Nakon odluke o napuštanju jedinica JNA sa teritorije RS Krajina i formiranja štabova i jedinica TO pojavljuju se mnoga problemska pitanja, koja su bitna za funkcionisanje komandi, štabova i jedinica i za rešavanje statusnih pitanja AVL i GL na službi u TO. 105 Radio – relejni. Kriptozaštite. 107 Stacionirani centar veze. 108 Radio-relejna čvorišta. 109 Izlaganje pukovnika Slavka Bige. 106 88 Ja ću pokušati određni broj tih nerešenih pitanja da vam prezentiram i ponudim rešenja, a za određen broj će to uraditi moje kolege kao stručna i odgovorna lica i nosioci tih poslova. Pitanja koja nisu rešena: 1. Dimenzioniranost vojske RS Krajina U sklopu ovog pitanja potrebno je rešiti formacije komandi, štabova i jedinica po mirnodopskoj i ratnoj formaciji a nakon toga regulisati statusna pitanja AVL i GL na službi u TO jer to nije regulisano. Rat se završava, sledi demobilizacija jedinica, međutim nije rešeno pitanje regrutovanja, vreme trajanja obuke, nisu urađeni Programi BoiV i formacije centara za obuku, mob. razvoj istih, nije određena lokacija centara i u čijoj su nadležnosti. Centre je potrebno formirati i popuniti ljudstvom i obezbediti materijalnu bazu obuke. 2. Potrebno je doneti odluku o formiranju vojnih bolnica u Vukovaru i Petrovoj Gori u miru i ratu kao i Centra za medicinsku rehabilitaciju vojnih invalida u Topuskom. M H 3. Nakon napuštanja komande i jedinica 9.K i predaje objekata ostalo je nerešeno pitanje raspodele organizacijskih celina – kome pripadaju – stacionarni centar veze – Radio-relejna čvorišta – Računski centar – Biblioteka – Filmoteka – Ekspedicija – Stambeno-garnizoni organ sa ustanovom za upravljanje, korišćenje i raspolaganje stambenog fonda – Ambulante 1 i 2 Naš predlog je da SCV i RR čvorišta i ambulantu u severnoj kasarni preuzme MUP-a, a ostale celine da budu u sastavu GŠTO RSK. R D C D 4. Sa 2.06.1992. godine 9.K JNA je formalno prestao da egzistira i njegovu nadležnost je preuzeo ZnŠTO Severna Dalmacija. Ujedno kompletnu odgovornost za celu RSK preuzela je TO i PJM. U međuvremenu, u SRJ izvršena je transformacija OS, odnosno JNA u vojsku SRJ. Republika Srpska Krajina iz poznatih razloga nije ušla u sastav nove Jugoslavije. Obzirom da ima svoje oružane snage a JNA odnosno SFRJ više ne postoje, neophodna su određena pravila ponašanja i pravila o međusobnim odnosima u toj oružanoj formaciji. Pravila iz JNA se nisu mogla preuzeti zbog novih specifičnih uslova u tim novim jedinicama. Uz navedeno, formirale su se dve specifične organizacione celine i to: TO sa isključivom vojnom organizacijom, formacijama, nazivima jedinica i činovima, i PJM sa formacijama i nazivima jedinica kao u TO a rukovodni dio odnosno komanda prilagođenog oblika u odnosu na TO. Umesto činova su zvanja i funkcionalne oznake što sve asocira na specifični dio upravnog aparata. TO ima podlogu u Ustavu i Zakonu o odbrani, a PJM ima podlogu u Ustavu i Zakonu o unutrašnjim poslovima. Ustav i Zakoni daju samo osnovu za formiranje i postojanje sa utvrđenom svrhom, odnosno ciljem (čuvanje i očuvanje teritorijalnog integriteta, ustavnog poretka i sl.) a funkcionisanje i svakodnevni život i rad nisu ničim regulisani. 89 Međusobni odnosi i odnos komandovanja i rukovođenja moraju biti propisani i tačno utvrđeni, te ostali odnosi prema trećima moraju biti jasni, obzirom na nivoe nadležnosti i ovlašćenja po nivoima. Mišljenja smo da je najpodesnije kao osnov uzeti Zakon o službi u OS s tim da se uzmu u obzir specifičnosti novog organizovanja i njihove subordinacije. Mi smo pristupili izradi Pravilnika o osnovama službe u TO i posebnim jedinicama milicije. Taj Pravilnik je neophodno razmotriti i što pre, sigurno uz eventualne korekcije, usvojiti i po istom odrediti statusna pitanja AVL i GL. Nama su potrebni Zakoni da bi ih mogli sprovoditi. Zbog svega neregulisanog pojavljuje se niz problemskih pitanja kojim su naši pripadnici opterećeni. M H 4.1. Status AVL koji su upućeni iz SRJ i SR BiH na privremeni rad u TO RS Krajina. Naime, kod upućivanja starešina na privremeni rad od strane najmerodavnijih rečeno je da svi pripadnici zadržavaju status starešine u vojsci SRJ, te da je njihov boravak u jedinicama TO privremen. No, u zadnjih nekoliko meseci tumačenja su se menjala od prvo izrečenog do toga da sa vojskom SRJ nemamo ništa. Ovako nedefinisano stanje pokolebalo je mnoge pripadnike rođene na teritoriji RSK a na službi u SRJ ili SR BiH da se ne odazovu našem pozivu. Po ovom pitanju mora se zauzeti jasan stav jer mnoge starešine u SRJ i SR BiH formirale su porodice, rešila mnoga životna pitanja a zbog nedefinisanosti statusa ispadaju “izdajnici”, a sigurno nisu, što ne znači da nema i takvih. C D R D 4.2. Status AVL koji su ranije boravili na teritoriji RS Krajina, a premešteni u jedinice TO RSK. Kod većine pripadnika situacija je potpuno obrnuta od prethodne kategorije. Gotovo svi su rešili mnoga životna pitanja, te im je interes da ostanu trajno da žive i rade na ovim prostorima, ali isto tako im je od životne važnosti da imaju sigurno rešena statusna pitanja. 4.3. Statusna pitanja starešina primljenih po ugovoru Znatan broj AVL se nalazio na službi u JNA po ugovoru. Nekima od njih ugovor ističe u dogledno vreme, pa vas molim da se razjasni kako postupiti sa istima. Predlažem da kod ove kategorije izvršimo selekciju jer u nedostatku kadra ubacili su se mnogi koji ne zaslužuju da budu starešine. S tim u vezi neka komandanti jedinica izaberu kvalitet koji im je zaista neophodan. To isto predlažem i za vojnike primljene po ugovoru. Posebno ne bi isticao da naše pripadnike čine i AVL rođeni u SRJ ili SR BiH, te njihov status i perspektiva. 4.4.- Poseban problem predstavlja kategorija GL koja su bila na službi u JNA, a ostala su na teritoriji RS Krajina. Njihovo pitanje također nije rešeno jer na teritoriji RS Krajina imamo mnogo veći broj GL nego li formacija TO predviđa angažovati u svom sastavu. Nemam nameru da iznosim da bez njihovog učešća jedinice sigurno uspešno ne mogu izvršavati borbene zadatke. 90 S tim u vezi predlažem da se prema istima posveti dužna pažnja i da im obezbedimo radno mesto u našim redovima. No, ovo je prilika kada možemo raskrstiti sa neradnicima i sa istima ne zasnivati radni odnos. Ponavljam, ova kategorija lica je gorući problem i pod hitno ga treba rešiti. Molim vas da sa Vladom SRJ nađete rešenje za sve navedene slučajeve. 4.5.- Zdravstveno socijalna zaštita AVL, GL i članova njihovih porodica Ukupnim promenama u našoj zemlji (bivšoj SFRJ) susreli smo se i na teritoriji RSK sa problemom zdravstvenog osiguranja i penzijsko invalidskog osiguranja. Zdravstvenu zaštitu AVL i članova porodica, zavisno od mesta službovanja, bilo je različito i rešeno. U mestima gde nije bilo vojnih zdravstvenih ustanova oslanjali smo se na MC što mislim da treba nastaviti i u buduće. Problem nam čini penzijsko invalidsko osiguranje. To nije regulisano sa AVL, a i GL se ne uplaćuje već duže vreme. M H 4.6.- Pitanja napredovanja AVL Zbog nedostatka Zakona i podzakonskih akata koji regulišu ovu problematiku u srpskoj vojsci RS Krajina često smo u dilemi oko nadležnosti donošenja akata po ovom pitanju. Ako pak primenjujemo Zakon o službi u OS SFRJ koji će biti van snage po izradi Zakona SRJ sve predloge koje smo upućivali nismo dobili povratnu informaciju. S tim u vezi mora se ubrzati proces donošenja normativnih akata i obezbediti njihovo priznanje od strane SRJ kako bi nam donešena akta bila priznata od strane istih. Naime, radi se o tome da ukoliko vršimo proizvođenje – unapređenje AVL moramo obezbediti da se priznaju u SRJ. C D R D 4.7.- Pitanje usavršavanja – školovanja starešinskog kadra te njihovo zanavljanje Nesumnjivo je da svaka armija sveta neprestano vrši modernizaciju svojih OS. Ako mislimo donekle da pariramo, sistemu usavršavanje i školovanja mladog starešinskog kadra moramo dati adekvatno mesto. Prirodni odliv starešinskog kadra takođe iz godine u godinu će se povećavati tako da moramo misliti o mladim kadrovima. Predlažemo da se potreban broj omladinaca upućuje u VA SRJ za potrebe RSK. 4.8.- Pitanje popune formacijskih mesta po mirnodopskoj formaciji sa rezervnim starešinama i njihov status. Kako je MF110 predviđeno da se veći broj formacijskih mesta popuni sa RVS111 neophodno je razrešiti njihov status. Formacijom je određen čin i Pg112. Da li imenovani treba da prima prinadležnosti starešine ili pak prava ostvaruje na osnovu stepena stručne spreme. Ako ima status starešine onda ćemo doći u situaciju da starešina sa SSS ima prinadležnosti AVL što nije u redu. 110 Mirnodopska formacija Rezervni vojni starješina. 112 Platna grupa. 111 91 Ako pak ima prinadležnosti stručne spreme onda AVL i RVS na istoj formacijskoj dužnosti imaju različite prinadležnosti – što će imati svoje negativne posledice. Zato je neophodno da se ovo pitanje regulativnim aktom precizno reguliše. 4.9.- Pitanje nadoknada zbog različitih situacija u kojima se zatiče AVL, odnosno uvećanih troškova po raznim osnovama. Pravilnikom o naknadi putnih i drugih troškova u Jugoslovenskoj narodnoj armiji regulisana su sva pitanja vezana za uvećane troškove kome je izloženo AVL u odgovarajućim situacijama. Neophodno je rešiti da li i dalje ostaju na snazi ili treba pak doneti novi, prilagođen našim materijalnim mogućnostima. Verovatno će se pojaviti još pitanja koja ćemo rešavati u narednom periodu a vezano za status pripadnika TO. M H 5. Regulisanje stanja pripadnicima koji su učestvovali u ratu Borci koji su učestvovali u ratu traže potvrde o učešću. Ovi zahtevi će se koristiti u razne svrhe. Potrebno je regulisati od kada i do kada, za koje kategorije i lica računati učešće u ratu. Ovdje treba obuhvatiti AVL, GL na službi u JNA (sada u TO) i mobilisane v/o i rez. starešine. Šta učešće u ratu znači za penzijski staž. Mislim da ova pitanja mnogo obavezuju i traže hitno rešenje. Sledeće o čemu bih vas želio upoznati i prezentirati naš predlog je također značajan i traži da se što pre reši, a to je: C D R D 1. PREDLOG OZNAČAVANJA a) na kapi: – u krugu zastava RSK u pozadini ukršteni mačevi – u krugu zastava RSK na kojoj je ispisano VOJSKA RSK, također sa ukrštenim mačevima u pozadini – u krugu trobojka RSK Predlažem da se usvoji druga varijanta: b) označavanje činova: 1.- Činovi bi ostali po nazivu kao do sada od vodnika do generala. 2.- Označavanje: kao do sada 2. PREDLOG OSLOVLJAVANJA Nesumnjivo je da težimo ujedinjenju RSK i SR BiH, a potom njih u zajednicu – Savez srpskih država, s tim u vezi predlažem njihova rešenja, a to su: I VARIJANTA (SR BiH) – oslovljavanje samo po činu, kao npr: a) major, kapetane, vodniče, itd., b) majore Petroviću, vojniče Markoviću, itd. II VARIJANTA (SRJ) – oslovljavanje po činu uz pridjev gospodine, kao npr. – gospodine generale, itd. 3. PREDLOG TEKSTA SVEČANE ZAKLETVE – nudimo tri varijante koje su vam date na uvid. 92 POZADINSKO OBEZBEĐENJE113 Do početka rata i oružanih sukoba TO RS Krajina je organizacijski bila u sastavu TO SRH, preko koje je rešavano između ostalog i kompletno pozadinsko obezbeđenje. Početkom rata TO RSK se među prvima zajedno sa milicijom stavila na stranu naroda kojeg je ilegalno, polulegalno i konačno legalno naoružavala i pripremala za rat. Pošto je TO na ovim prostorima bila vrlo skromno opremljena i naoružana uglavnom trofejnim, lovačkim i drugim lošije kvalitete naoružanjem, slučajno ili namerno, bila prinuđena da zatraži pomoć od JNA koju je u početnom periodu manje dobijala, a sa kasnijim razvojem situacije sve više. Stupanjem JNA u otvoren rat sa ustašama i masovnim odzivom stanovništva u JNA i TO (brigade, odrede) stvoreni su uslovi za zajedničko pozadinsko obezbeđenje jedinica JNA i TO. Dakle brigu o jedinicama TO RSK preuzele su pozadinske baze korpusa, vojne oblasti i uprave SSNO čiji su kapaciteti bili dovoljni za opremanje jedinica TO kako neborbenim tako i borbenim potrebama. Popunjenost jedinica JNA sa MTS kretala se u proseku od 95 – 100%. M H 1. TEHNIČKO OBEZBEĐENJE U periodu od 15. 09. 1991. godine tehničko snabdevanje je vršeno sa mirnodopskim sastavom a u daljem izvršena je mobilizacija dela RJ, tako da su se adekvatno mogle pratiti narasle potrebe za PoOb 9.K sa ojačanjima. Za realizaciju TSn jedinica bila su određena sledeća skladišta i to: 2. SkM (Golubić), 3. SkPg (Kosovo), 4. SkPg (Lička Kaldrma) i 5. SkRD i Osr (Knin – Golubić) i 993. PoB B. Luka. Nakon otpočinjanja b/d u zoni odgovornosti 9. K sa ojačanjima izvršene su i adekvatne pripreme za PoOb svih jedinica na tom prostoru. Radi toga što nisu bili razvijeni elementi PoOb u jedinicama princip dotura je u 85% slučajeva bio “od sebe”. Neposredno pre početka izvođenja b/d raspolagali smo ukupno sa sledećim rezervama MS i to: 9.707 t municije, 6.789.000 lit. dizel goriva D-2 i 4.700.000 lit motornog benzina MB-86. Ovaj nivo RMR je povećan kada je stvaranjem uslova izvučen deo rezervi iz ugroženih garnizona i skladišta. U toku izvođenja b/d (period 01.09.1991. – 20.07.1992. god.) utrošene su sledeće količine i vrste RMR: 9.208 tona municije, 6.725.000 litara D-2 i 3.200.000 litara MB-86. Usled izvođenja b/d i narušavanja redovnog snabdevanja a u cilju održavanja proizvodnje u najnužnijem obimu na teritoriji RSK, a po naređenjima komandi (VPO, 9. K, 2. VO i GŠTO RSK) vršeno je snabdevanje RO i ustanova sa pogonskim gorivom. Za popunu i formiranje novih jedinica 9. K izdate su zaključno sa 20.07.1992. godine sledeće količine naoružanja: R D C D – pešadijsko naoružanje. . . . – minobacača . . . . . . . . . – topova . . . . . . . . . . . – ostala oprema za naoružanje 113 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22.930 kom . . 217 kom . . 37 kom 10.069 kom Izlaganje pukovnika Miloša Pupovca. 93 Nakon blokade svih dotura od SRJ ubrzano su se počele smanjivati rezerve pogonskog goriva, akumulatora i guma. U tom periodu izvršen je i zadnji prijem oko 700.000 litara D-2 iz skladišta Podlugovi – Ilijaš. M H Sadašnje stanje RMR114 Nivo sadašnjih rezervi je dosta nepovoljan pa i kritičan za neke vrste RMR. Najkritičnija situacija je sa PgMS115 gde je uskladištena ukupno sledeća količina: 464.000 litara D-2 od čega 162.000 u SkPg L. Kaldrma i 1.587.000 litara motornog benzina MB-86 od čega 1.030.000 litara u SkPg Lička Kaldrma. Nepovoljan je i nivo rezervi pratećih pogonskih sredstava svih vrsta jer predstoji konzervacija i smeštaj tehnike. U skladištima 75. PoB TO nema zaštitnog ulja opšte namene pa se konzervacija naoružanja vrši sa uljem za konzervaciju motora (UKM-30), dok je nivo rezervi svih vrsta hidrauličnih ulja vrlo nizak (kritičan). Stanje rezervi municije i MES116 je nepovoljno za pojedine vrste municije i to: za H-105 mm (TFG), MB-120mm (TF i LTF), BsT-82, PT top 100 mm T12 (TFG), raketa 128 mm (TF) te PT raketa “Maljutka”. Deo municije opterećuje ukupne rezerve i čini “balast” jer nema oruđa T-155 M2 i municija za neperspektivna oružja – oruđa u količini od 1.093 tone. Stanje rezervi naoružanja je sledeće: – pešadijsko naoružanje. . . . . . . . . . . . . 2.380 kom C D R D Nakon deblokade kopnenog puta za SRJ primljeno je 400.184 lit. D-2 i 159.598 lit MB86 što je donekle olakšalo probleme redovnog snabdevanja jedinica, ali nije rešeno pitanje rezervi za neki duži period. Na osnovu dosadašnjeg iskustva o utrošku RMR kao i uzimajući u obzir sadašnje stanje RMR kao i potrebe RSK (50.000 ljudi za 90 d/r117) potrebno bi bilo izvršiti popunu 75. PoB TO sa sredstvima kao u prilogu br. 1118. 3. SANITETSKO OBEZBEĐENJE Do 20. 09. 1991. god. sanitetsko skladište je bilo u formacijskom sastavu CMU119 Split kao 2. SnSk120 vojne apoteke CMU. Dana 21. 09. 1991. godine SnSk je mobilisano i ušlo u sastav 405. PoB. Mobilizacijom ove jedinice stvoreni su optimalni uslovi za prijem, uskladištenje i snabdevanje jedinica i ustanova u zoni nadležnosti 405. PoB sa sanitetskim i veterinarskim sredstvima. Do početka izvođenja b/d popunjenost Mr u SnSk bilo je vrlo dobro. Jedinice su bile popunjene sa 100% SnMS za borbene potrebe i zdravstveno zbrinjavanje. 114 Ratne materijalne rezerve. Pogonska materijalna sredstva. 116 Minsko eksplozina sredstva. 117 Dana rata. 118 Prilog nije pronađen uz izvornik. 119 Centralna medicinska ustanova. 120 Sanitetsko skladište. 115 94 Operativna uprava pozadine SSNO je donela odluku o nivou rezervi SnMS za potrebe SnS1 ZnŠTO, i iste smeste u PoB i to: – SnK121 – 111 . . . . . . . . . . 26 kom – SnK – 102 . . . . . . . . . . . 6 kom – SnK – 102 . . . . . . . . . . . 5 kom – SnMS122 medicinska oprema – SnMS medicinska oprema i gotovi lekovi (refuža) – VtMS123 i VtK124 – 14 Sadašnji nivo rezervi SnMS i VtMS ne zadovoljava potrebe, a postojeći kompleti su narušeni izdavanjem dela sredstava. 2. INTENDANTSKO OBEZBEĐENJE M H Na početku borbenih dejstava popunjenost svih nivoa rezervi (rezerve Vrhovne komande, rezerve VPO i prelazne – ekonomske rezerve) bile su zadovoljavajuće i iznosile oko 98% ili oko 4.800 tona artikala hrane i 5.280 tona ostalih InMS125. U svim rezervama raspolagali smo sa oko 25.000 kompleta int.opreme za vojnike KoV-a126. Takođe smo imali oko 4.500 kompleta zaštitno-radne odeće. Zahvaljujući pretpostavljenoj komandi do 30.04.1992. godine primili smo oko 5.800 tona raznih InMS i time uspešno izvršili sve zadatke InOb127 jedinica. Primljeno je u toku novembra i decembra meseca iz napuštenih garnizona oko 1.100 tona InMS. U vremenu od 01.09.1991. godine do 20.07.1992. godine utrošeno je oko 90% svih rezervi koje smo imali na početku b/d, tako da danas raspolažemo sa jedva 10% svih pripadajućih rezervi. Da bi izvršili popunu propisanih nivoa rezervi i obezbedili potrebne artikle hrane za 90 d/r, potrebno je oko 4.970 tona. Potrebno je oko 85 tona potrošnog materijala za ličnu higijenu, 54 tone cigareta, 1.000 m3 drva ogrevnog. Od ostalih InMS potrebno je: komplet za jednog kuvara – 7 kompleta; košulja voj. letenja – 5.200 kom; pantalone voj. letnjih – 10.000 kom; cipela sa pov. saricama – 1.600 pari, čarapa voj. smb – 10.400 pari; perhloretilen – 5 tona. R D C D Kritična InMS koja trenutno nedostaju su: brašno – 300 t; pasulj u zrnu – 268 t; kvas pekarski – 10 t; pirinač u zrnu – 112 t; šećer u kristalu – 172 t; so kuhinjska – 120 t; kafa surogat – 4 t; marmelada – 108 t; mleko u prahu – 25 t; paprika u prahu – 1,8 t; dodatak jelu – 8 t; biber u zrnu – 1 t; cigarete – 10 t. 121 Sanitetski komplet. Sanitetska materijalna sredstva 123 Veterinarska materijalna sredstva. 124 Veterinarski komplet. 125 Intendantskih materijalnih sredstava. 126 Kopnene vojske. 127 Intendantskog obezbjeđenja. 122 95 M H Cipele sa povišenim saricama – 1.600 pari; čarape voj. smb – 10.400 pari; košulja voj. letnja smb – 5.200 kom; pantalone voj. radne – 360 kom; bluza voj. radna – 360 kom. Ovakav sistem uspešno je funkcionisao u toku čitavog rata, međutim, povlačenjem savezne vojske i dela njene tehnike (9. 10. i 5. K) i stvaranjem vojske RSK (TO) ostali su nerešeni mnogi problemi koji se tiču pozadinskog obezbeđenja. Odlaskom vojske SRJ narušeni sistem pozadinskog obezbeđenja, preuzeo je GŠTO RSK. Da bi ovako nepovoljan sistem pozadinskog obezbeđenja ublažio formirao je pri zonskim štabovima pozadinske baze, a pozadinska baza 9. K prerasla je u PB128 GŠTO. Stručni sastav izvršnih organa u pozadinskim bazama i jedinicama u početnom periodu rata nije mogao obavljati sve stručne zahvate na MTS. Mobilizacijom stručnih kadrova raznih profila iz RO stvoreni su znatno bolji uslovi i stručni rad u izvršnim organima izvodeći radove stacionarno u bazi i preko pokretnih radionica na ratištu izvršavala je najsloženije radove pa čak i one za koje su neophodni remantni kapaciteti. Ovakva organizacija počela je vrlo brzo da daje rezultate, ali je usledila poznata blokada koja se vrlo negativno odrazila na pozadinsko obezbeđenje. U takvoj situaciji GŠTO je izvršio analizu stanja MTS na teritoriji RSK, a zatim preraspodelom u okviru zona stabilizovao sistem PoOb. Pošto se ceo privredni sistem našao u blokadi i pretila opasnost od totalnog kolapsa ovaj štab je preduzeo mere da se pomogne privredi iz ovako skromnih materijalnih rezervi. Da bi smo ove probleme razrešili potrebno je zanoviti i obezbediti rad postojećih proizvodnih kapaciteta (za proizvodnju municije – granata i mina za MB u Teslingradu). Izvršiti otkup mesa i stvoriti robne rezerve koje čuvati u hladnjačama ili stočnim fondovima. Ovom prilikom navodim samo neke pokazatelje: Za rad privrede RSK do sada su od strane jedinica JNA (korpusa i 405. PoB) i GŠTO izdate sledeće količine goriva: žetve – kosidbe izdato je 1.137.000 lit D-2, 332.000 1 MB-86 i 600 t za rob. rezerve (prikaz na foliji – broj 1), pored ovoga za potrebe raznih službi i uslužnih delatnosti dnevno se izdaju velike količine goriva. Srpska vojska (TO) RSK se u svemu oslanjala na kapacitete vojske SRJ, ali sada iz poznatih razloga više to ne može pa se nameću veliki problemi koje ova Vlada mora razrešiti. 1.- Moraju se izmiriti obaveze koje su nastale tokom rata (jer mnoge RO ne žele da vrše isporuku robe dok se ne plate potraživanja, a ona iznose oko 500.000.00 novih dinara). 2.- Financiranje TO odnosno srpske vojske RSK, a ta sredstva nisu mala, samo za plate v/o za mesec juli iznosi 950.000.000 dinara, plate zaposlenih u TO od 07.-12.92. godine trebaće 391.000.000 dinara, troškovi za redovnu delatnost do kraja godine iznosiće 160.000.000 dinara, jednokratna pomoć porodicama poginulih boraca 100.000.000 dinara (folija br. 1). 3.- Zanavljanje materijalnih rezervi (goriva, maziva, artikli ishrane, rezervni delovi) i SnMS. 4.- Raspodela nepokretne imovine bivše JNA koja je ustupljena Vladi RSK, a ova nije donela odluku o preraspodeli ove imovine, (stanovi, domovi JNA, biblioteka, ambulante) poseban problem u okviru stambene problematike je nastavak radova na stambenim objektima čija je gradnja započela, a SSNO129 ne može da dalje nastavi (folija br. 2). Iz pregleda se R D C D 128 129 96 Pozadinska baza. Savezni sekretarijat za narodnu obranu [Jugoslavije]. M H može videti da je Stambeni fond bivše JNA dosta velik. Za pravilnost upravljanja sa VSF130, podelom, održavanjem i prikupljanjem stanarine, mi smatramo da je potrebno formirati stambeni organ pri štabu TO ili kako Vlada odluči da bi se gore navedeno moglo obezbediti. U protivnom može doći do mnogih nepravilnosti pa i narušavanja stambenog fonda. Sa otpočinjanjem ratnih dejstava prestala je i uplata stanarine koja je bila i osnovna finansijska osnova za održavanje VSF. 5.- Veliki problem će biti sanacija MTS koja su posle rata izvučena u magacine – skladište (folija). 6.- Na prostoru Banije sporan objekata je bivše skladište RV i PVO131 koje je primio GŠTO za potrebe smeštaja 26. brTO i dela pogonskih sredstava za Baniju i Kordun. Primera radi navodimo da je Ministarstvo trgovine ovo skladište svojom odlukom stavljeno u funkciju privrednih delatnosti. Ista stvar je i sa skladištem Čerkezovac koje svojata Skupština opštine Dvor na Uni. Skladište je ranije od strane JNA građevinski oblikovano za potrebe municije i MES-a, dakle građeno je namenski. Ovo skladište je od strane ovog štaba namenjeno za smeštaj rezervi GŠTO za potrebe zonskih štabova Korduna, Banije i Zapadne Slavonije. Gospodo, ako Vlada uskoro ne reši ove probleme o kojim sam vas upoznao mi nećemo uspeti da do kraja izvršimo postavljene zadatke što će se negativno odraziti na ukupne pripreme za odbranu zemlje. Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. C D 27 D R 1992., srpanj 31. Vrginmost Izvješće Odjeljenja MO Vrginmost Ministarstvu odbrane RSK o mogućnosti oživljavanja privredne aktivnosti REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO ODBRANE ODELJENJE VRGINMOST BROJ: 6/92. Vrginmost, 31. 07. 1992. MINISTARSTVO ODBRANE UPRAVA “KORDUN” VOJNIĆ PREDMET: Podaci o poduzećima 130 131 Vojno stambeni fond. Ratno vazduhoplovstvo i protuzzračna obrana. 97 M H Veza vaš broj: 02-119-1/92 od 16.07.1992. U vezi vašeg zahtjeva broj gornji dostavljamo vam podatke o poduzećima koja su osnovana na našem području i čiji bi rad trebalo pokrenuti. 1. Drvna industrija Vrginmost koja se bavi drvno-prerađivačkom djelatnosti, sirovinska baza su trupci s područja šuma regije Korduna. Pogonska energija je isključivo struja, koja za sada nije osigurana, niti se još zna kada će biti. Program revitalizacije je sačinjen po kome će se moći zaposliti svi radnici koji su i ranije radili u koliko bude osigurano tržište i drugi uvjeti. 2. Društveno poduzeće “Velebit” Vrginmost bavi se tekstilnom djelatnosti. Za sada još nije počelo sa radom i nije utvrdjena sirovinska baza jer nije pronađeno poduzeće sa kojim će se povezati i nije utvrdjen asortiman proizvoda. Pogonska energija je struja, a na nekim strojevima – mašinama postoji mogućnost nožnog pogona. Program proizvodnje još nije konačno definisan, ali je u namjeri da se organizira dosadašnja proizvodnja lake ženske, muške i dječje konfekcije na bazi trikotaže. Dakle, ovo poduzeće može proizvoditi i odredjenu opremu za potrebe milicije i civilne zaštite Republike Srpske Krajine, ako se takva proizvodnja traži i osigura repromaterijal. Broj zaposlenih u odnosu na raniji rad biti će manji pa će dio radnika biti otpušten i prijavljen Službi za zapošljavanje. 3. Javno poduzeće “Šume” Krajina – Šumarija Vrginmost sa djelatnosti uzgoja i iskorištavanja šuma. Sirovinska baza su vlastite šume kojih na području općine ima u većim površinama. U proizvodnji kao energija potrebno je gorivo i mazivo za motorne pile, a u nedostatku moguće je proizvoditi i ručnim pilama ukoliko se osiguraju u dovoljnim količinama kojih oni nemaju. Program proizvodnje radi se na bazi potreba drvne industrije i potreba za gradjane. Neće doći u pitanje višak radne snage jer su radnici koji su ranije radili bili pretežno dijelom iz BiH. 4. Društveno gradjevinsko-proizvodno, rudarsko i uslužno poduzeće “Petrovac” Vrginmost. Pored proizvodne djelatnosti bavi se i komunalnim djelatnostima. Sirovinsku bazu čini glina za proizvodnju cigle, kamen za izgradnju i popravak puteva, pijesak za gradjenje gradjevinskih objekata. Za proizvodnju cigle kao energija služi struja, a za građevinske mašine i vozila potrebno je gorivo i mazivo. Za sada obavlja se komunalna djelatnost i vrši prodaja roba, dok ostale djelatnosti još ne funkcioniraju zbog nedostatka pogonske energije. Program proizvodnje je sačinjen i kada se u cijelosti primjeni neće biti znatnijeg viška radnika. 5. Trgovačko poduzeće Vrginmost Kao ratno poduzeće za trgovinu i snabdjevanje radilo je sa dosta teškoća zbog nestašice roba i nemogućnosti nabavke, znatno smanjenog voznog parka i broja radnika. Demobilizacijom uglavnom su povraćena vozila i dobar dio radnika pa se pomenuto pitanje rješava. 6. Društveno poduzeće Tvornice istegnutih metala Topusko sa proizvodnjom istegnutih metala, ograda i odbojnika. Sirovinska baza su limovi i razni cijevi koje se osiguravaju u željezari. Pogonska energija je isključivo struja. Kada se organizira proizvodnja u punom obimu moći će se zaposliti i novi radnici s obzirom da je ranije radio veći broj radnika hrvatske nacionalnosti koji su na početku rata odbjegli sa područja općine. 7. Banjsko lečilište (Toplice) Topusko sa osnovnom djelatnosti banjskog lječenja putem terminalnih voda. Zbog ratnog razaranja uništeni su objekti Doma I, II i III pa je znatno smanjen kapacitet smještaja. Ovo lečilište je od velikog značaja za lječenje i rehabilitaciju ranjenika i ostalih invalidnih i reumatskih bolesnika. Smještajni kapacitet je u hotelima 550 R D C D 98 M H ležajeva, a može se koristiti i za privatni smještaj. Za sada se radi sa smanjenim kapacitetom uglavnom za ranjenike i oboljele vojnike. Privremeno je iznajmljen jedan dio smještajnog kapaciteta za potrebe UNPROFOR-a. Za sada postoji veći broj viška radnika uglavnom srednje medicinskog osoblja i pomoćno tehničkog. Stavljanjem lječilišta u punu funkciju vezano je dobrim dijelom i za osiguranje električnom energijom. 8. Dom zdravlja Vrginmost radio je sve vreme sa manjim brojem lječničkog kadra i nedostatkom odredjenih specijalista. U sastavu doma zdravlja rade i dvije ljekarne koje su slabo snabdjevene sa ljekovima. 9. Veterinarska stanica Vrginmost radila je sa odgovarajućim brojem radnika, ali je nestašica goriva utjecala na rad terenskog karaktera. 10. Na području Opštine djeluju tri osnovne škole sa 14 područnih škola. Rad škole bio je otežan, s jedne strane zbog angažiranosti dijela nastavnog kadra u oružane jedinice i otežanog prevoza učenika zbog nestašice goriva. 11. Školski centar “Bogdan Oraščanin” Topusko radio je cijelo vrijeme do završetka školske godine, ali sa smanjenim brojem nastavnog kadra i broja učenika. 12. Radio stanica “Glas Petrova Gora” Vrginmost bila je stalno u funkciji i radu, ali sa odredjenim teškoćama koje se odnose na status i organizaciju rada, zbog toga što ni do danas nije nadjeno rješenje kome ta radio stanica pripada i tko je financirao i sva ostala pitanja vezana za to. Uzgredno napominjemo da radnici koji su cijelo vrijeme radili od samog početka rata pa do danas još nisu primili nikakav osobni dohodak niti bilo kakvu drugu novčanu naknadu, pa se nameće potreba da se u što kraćem vremenu riješi statusno pitanje te radio stanice. 13. Crveni krst Vrginmost obavio je i dalje obavlja svoju punu ulogu i zadatke u skladu sa raspoloživim mogućnostima i uvjetima u kojima se nalazi. 14. Centar za socijalni rad radio je samo sa jednim socijalnim radnikom i računovodjom pa se mnogi zadaci koji su stajali pred tom službom nisu obavljali u onom obimu kako su to potrebe zahtjevale, pa se u narednom periodu ta služba mora kadrovski ojačati i osposobiti za daljnji rad. 15. Općinski organi funkcionirali su u obimu stvarnih potreba i mogućnosti, s time da je bio smanjen broj izvršioca zbog odlaska dijela radnika u oružane jedinice. Nakon demobilizacije vrši se popunjavanje službi prema utvrdjenoj sistematizaciji radnih mjesta. Pored općinskih organa vlasti i uprave radio je i Općinski sud, SDK i osnovana Jugobanka. Kada se sagleda stanje u privrednim djelatnostima, a i nekim drugim djelatnostima onda se mogu istaći zajednički problemi koji se odnose prije svega na struju kao pogonsku energiju, uz konstataciju da dok se ne nadje sigurniji i trajniji izvor snabdjevanja nije moguće pokrenuti proizvodnju. Isti problem je i sa snabdjevanjem gorivom i mazivom koji takodjer treba ubrzano rješavati i iznalaziti moguća rješenja. U dobroj mjeri prisutan je problem sa viškom radne snage koji je znatno povećan dolaskom većeg broja izbjeglica na područje općine. Problem je time veći što još nemamo propisa o zapošljavanju i materijalnoj zaštiti za vrijeme nezaposlenosti, pa se dovodi u pitanje minimum egzistencije i korištenja zdravstvene zaštite nezaposlenih osoba. Ujedno predlažemo u cilju lakšeg i bržeg pokretanja i oživljavanja proizvodnje, punog funkcioniranja odredjenih organa, službi i još nekih djelatnosti, da se putem resornih ministarstava angažiraju odredjeni kadrovi i stručno pomognu oko rješavanja tih pitanja. R D C D 99 Posebno napominjemo potrebu pomoći financijske naravi zbog težeg stanja po tom pitanju u cijeloj Opštini. NAČELNIK Pavao Miščević, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 2., kut. 1066/6. 28 M H 1992., kolovoz 3. Vukovar Izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o situaciji u istočnoj Slavoniji, te osnivanju postrojbe za specijalne namjene MUP-a RSK pod zapovjedništvom Željka Ražnatovića – Arkana u Ernestinovu D C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA VUKOVAR DEPEŠA BROJ: 08-06-01-48/92. Vukovar, 3. 08. 1992. godine MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RSK R KNIN Dana 03.08.1992. godine došli smo do saznanja da je u mestu Ernestinovo u osnivanju jedinica posebne namene pod nazivom “Crveni tigrovi”, a koja će se nalaziti u sastavu 101. nastavnog centra MUP-a RSK, a pod vodstvom Željka Ražnatovića – Arkana. Jedinica će biti locirana u zgradi bivšeg ugostiteljskog objekta “Jelen” nepoznatog vlasnika, koja se nalazi uz cestu između mesta Laslovo i Ernestinovo. Jedinicu će voditi Nenad Milanović iz Palače, rođeni brat pomoćnika ministra odbrane Milana Milanovića – Mrguda, a kome su aktivnosti oko osnivanja centra poznate u celosti. Navedena jedinica odjevena je u uniforme MUP-a Republike Srbije, a koje su dobili pre dva dana uz odobrenje pomoćnika ministra Republike Srbije Radovana Stojčića – Badže, dok je oružje dobiveno od Ministarstva odbrane. Plate za sedmi mesec jedinica će dobiti iz okvira sistematizacije 101. nastavnog centra, dok će se za naredni period jedinica finansirati sa računa posebne jedinice milicije kojom komanduje Košutić Božo, koji o navedenim planovima, niti bilo kakvoj drugoj aktivnosti ne raspolaže sa znanjem. Navedena jedinica formirana je iz revolta što je naredbom pomoćnika ministra unutrašnjih poslova RSK Kojić Ilije, dana 01. 08. 1992. godine raspušten rezervni sastav milicije na području istočne Slavonije i zapadnog Srema i više od 60 radnika Stanice milicije 100 M H Ernestinovo koji nisu ispunjavali kriterije za prijem u redovni sastav milicije (dobna starost i stručna sprema) ušli su u sastav navedene jedinice. Dio aktivnih radnika, također nezadovoljnih navedenom naredbom, napustili su svoje radne obaveze, zajedno sa rukovodiocima stanice milicije koji su se zbog pretnje povukli iz stanice milicije, te zbog smirivanja tenzija oko istog, a nastavka daljnjeg rada Stanice milicije Ernestinovo, angažirali smo još 20 milicionara iz Stanica milicije Borovo naselje i Bobota. Dana 31. 07. 1992. godine, po prethodnom usmenom odobrenju predsednika Republike Srpske Krajine Gorana Hadžića, u Vukovaru formiran je krizni štab u čiji sastav su ušli predsednik Izvršnog saveta Vukovar Višić Milorad, zamenik predsednika Izvršnog saveta Jagetić Mirko, sekretar Sekretarijata NO Vujović Miroljub, načelnik milicije SUP-a Vukovar Đukić Dragan i komandant štaba TO Vranješević Zoran. Prema zaključcima prvog sastanka kriznog štaba nameravaju suspendovati sve zakone RSK, i uvesti narodne sudove koji bi na licu mesta donosili presude od oslobađajuće do streljanja. Navedenim zaključcima suprostavili su se načelnik milicije i Vojnović Miloš, predsednik suda u Vukovaru, koji se na tom sastanku nalazio u svojstvu savetodavca i predsednika suda. Izvršavanje tih planiranih mera nameravaju da izvršava SUP Vukovar. Pored navedenog traže da predstavnici TO uđu u redovni sastav milicije, te da se izvrši i kadrovsko smenjivanje rukovodnog sastava SUP-a Vukovar. Prednje vam dostavljamo znanja radi i ocene, te eventualnih uputa o našem daljem postupanju. 29 R D C D Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 276. S E K R E T A R: Dragan Lalić, [v.r.] 1992., kolovoz 4. Knin Ovlaštenje MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a ili PMEZ-a da mogu prevesti Miru Lončar s dvije kćeri preko teritorija RSK i graničnog prijelaza Žitnić za Split REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR Broj: 08/4-72-25/4-92 Knin, 04. 08. 1992. godine OVLAŠTENJE 101 Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a ili PMEZ da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na graničnom prelazu Žitnić za Split – Miru Lončar rođenu 26. 09. 1963. iz Biočića te njene dvoje djece Ana rođena 1984. i Radmila rođena 1990. godine. KOMISIJA […….., v.r.]133 M.P.132 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 30 M H 1992., kolovoz 7. Vukovar Zapisnik prvog radnog sastanka Oblasnog sekretarijata za informiranje i regionalnu suradnju Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, posvećenog informativnoj, radio – televizijskoj i novinsko – izdavačkoj djelatnosti C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM R D OBLASNI SEKRETARIJAT ZA INFORMISANJE I REGIONALNU SARADNJU V U K O V A R Z A P I S N I K sa prvog radnog sastanka o informativnoj, radio – televizijskoj i novinsko – izdavačkoj delatnosti Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, održanog dana 07. 08. 1992. god. s početkom u 10 časova u prostorijama Oblasnog veća u Vukovaru. SASTANKU PRISUSTVOVALI: ILIĆ MILAN, GRAHOVAC NEBOJŠA, ADAMOVIĆ LJUBINKA, ZLONOGA SLOBODAN, STOJANOVIĆ LJUBINKO, POLIMAC JELICA, PEKIĆ LJILJANA, MAKSIMOVIĆ ĐORĐE, TRBOJEVIĆ MILAN, TRBOJEVIĆ SIMO 132 133 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. Potpis nečitak. 102 Sastanak je otvorio, pozdravio prisutne, sekretar Sekretarijata za informisanje i regionalnu saradnju gospodin Grahovac Nebojša i predložio sledeći: DNEVNI RED 1. Rasprava o predlogu zaključka o rešenju statusa “Srpskog informativnog centra” (DD ili JP) M H Ad 1) Sekretar Sekretarijata za informisanje i regionalnu saradnju g – din Grahovac prisutne upoznaje sa zaključkom Oblasnog veća, da se sazove sastanak rukovodstava sredstava informisanja, na kojem bi se pripremio predlog zaključka o rešenju statusa “Srpskog informativnog centra Vukovar”, takođe saopštava da gore spomenuta radna grupa reši pitanje povratka opreme “Radio Vukovara” iz “TV Novi Sad”, te da se o tome obavesti Veće. G – din Grahovac u daljnjem toku uvodnog izlaganja ukratko upoznaje prisutne sa delatnošću tzv. “Jedinstvenog informativnog centra u osnivanju”, te navodi sledeće delatnosti: – radio – televizijska delatnost za područje SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem (proizvodnja i emitovanje radio – programa, kao i proizvodnja i emitovanje televizijskog programa na regionalnom nivou), – novinsko – izdavačka delatnost (izdavanje informativnih listova na regionalnom nivou, publikacija, biltena i slično radi informisanja javnosti), – usluge reklame i ekonomske propagande, – grafička delatnost (štampanje i ekspedovanje vlastitih izdanja, izdanja i glasila drugih izdavača, štampanje knjiga, obrazaca i drugog štampanog kancelarijskog materijala i pribora kao i ostale štamparske usluge). Nadalje, g – din Grahovac u daljnjem toku navodi potrebu formiranja Komisije za popisivanje imovine ugovornih strana – osnivača budućeg preduzeća, nakon čega otvara diskusiju – raspravu vezanu za prvu tačku dnevnog reda. Nakon obimne rasprave – diskusije u koju su, sem predsednika Oblasnog veća g – dina Ilića,134 bili uključeni svi prisutni na sastanku, bivaju doneseni sledeći zaključci – smernice daljnjeg rada gore spomenute radne grupe: 1. da ugovorne strane – osnivači (izvršni saveti opština Vukovar, Tenja, Mirkovci, Dalj) u toku iduće nedelje donesu konkretan stav o formiranju “Srpskog informativnog centra” na osnovu dopisa (obrazloženja) Sekretarijata za informisanje koji će biti upućen spomenutim izvršnim savetima, 2. da se reši pitanje povratka opreme “Radio Vukovara” iz “TV Novi Sad”, kao i mogućnosti pomoći istih u tehničkim sredstvima i pomagalima, koja bi nam koristila u daljnjem toku, te da se nastavi sa započetim pregovorima oko povratka predajnika u Tovarnik kao i ostale opreme i rezervnih delova koji se trenutno nalaze u Srbobranu, 3. da se prilikom prenošenja gore navedene opreme i delova iz Srbobrana, odvoje delovi i tehnika koja nam nije potrebna, te da se kompenzacijom zameni za potrebne nam uređaje, 4. da polazni korak u osnivanju “Srpskog informativnog centra” bude osnivanje zajedničke radio – difuzije s Belim Manastirom, koja bi nam na oblasnom nivou bila put za ubiranje RTV pretplate, a time ujedno i pomoć u radu radio – difuzije, R D C D 134 Milan. 103 5. da se u rešavanju problematike registrovanja navedenog preduzeća, kao i oko pravilnika rada preduzeća, konzultira republički ministar za informisanje i regionalnu saradnju kao i Oblasni sekretarijat za pravosuđe i upravu, za što se zadužuje g – din Grahovac, 6. da se i dalje nastavi sa radom zasebnih informativnih celina, kao i sa radom gore spomenute radne grupe, dok se ne ostvari jedinstvena koncepcija rada, 7. da se u smislu rešavanja gore navedene problematike i nastavka rada radne grupe za spomenutu problematiku, u petak dana 14. 08. 1992. god. s početkom u 10.00 sati u prostorijama Oblasnog veća održi drugi radni sastanak. Sastanak završen u 12.15 časova. U Vukovaru, dana 07. 08. 1992. godine Sekretar Sekretarijata za informacije i reg. saradnju Grahovac Nebojša, [v.r.] Zapisničar Adamović Ljubinka, [v.r.] M H Izvornik, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 017-101. 31 C D R D 1992., kolovoz 8. Knin Odobrenje Komisije za odnose s UNPROFOR-om MUP-a RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a u Gračacu, SUP-u Korenica, SJB Gračac i organizacijama Crvenog križa u Gračacu i Metku za vođenje pregovora sa službenim organima Republike Hrvatske o ekshumaciji i predaji tijela poginulih i umrlih osoba REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Komisija za odnose sa UNPROFOR-om Broj 08/4-10-72/30 08. 08. 1992. godine Odobrenje za razgovore o ekshumaciji, izvršenju ekshumacije i predaji tela poginulih ili umrlih lica, – dostavlja. – UNPROFOR – GRAČAC SUP KORENICA SJB GRAČAC Organizacije “Crvenog krsta” Gračac i Medak 104 Prema dogovoru koje su organizacije “Crvenog krsta” Gračac i Medak imale sa predstavnicima hrvatskog “Crvenog križa”, kao i na osnovu razgovora u Kninu sa gospodinom pukovnikom Meille,135 smatramo za neophodnim da nastavite kontakte humanitarne prirode oko razmene, predaje tela poginulih lica – obostrano. M H 1. Odobravamo da možete ostvarivati kontakte i dogovoriti ekshumaciju i predaju tela poginulih ili umrlih lica na našoj strani, odnosno preneti tela poginulih – umrlih Srba, za koje se prethodno izvrši identifikacija s druge strane. Radi se o već uhodanom i uobičajenom postupku prema kome je do sada na teritoriji sjeverne Dalmacije i Like obostrano predato preko 100 tijela poginulih – umrlih. 2. Osnovni princip bi trebao biti sledeći: – kontakt s drugom stranom, – utvrđivanje mjesta gdje je poginulo – umrlo lice sahranjeno, – identifikacija lica, – ekshumacija lica, – stavljanje lica u specijalne vreće i drveni sanduk, – predaja tijela identifikovanih lica. Za neidentifikovana lica treba izvršiti naknadne provjere i tek tada pristupiti ekshumaciji i predaji, odnosno preuzimanju. Poželjno je da SUP – SJB ili Izvršno vijeće SO odredi lice koje će kontrolisati rad i pratiti cjelokupnu realizaciju. 3. Što se tiče spiska 5 (odnosno 7 poginulih Hrvata) i 6 (odnosno 10 poginulih Srba) to razrešite prema dogovoru iz Metka, vodeći pri tom posebnu brigu da se predaju odnosno prihvate samo ona tijela za koje se izvrši identifikacija. ZA KOMISIJU glavni inspektor Novaković Kosta, [v.r.] R D C D M.P.136 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 32 1992., kolovoz 8. Knin Protest Vlade RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu u kojemu se Republika Hrvatska optužuje za ometanje ekshumacije poginulih pripadnika SVK iz jame nedaleko sela Širitovci na Miljevačkom platou 135 136 Robert, francuski kontingent UNPROFOR-a. Okrugli pečat: RSK, MUP, PJM, Knin. 105 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA Broj: 08/4-10-72/31 Knin, 08. 08. 1992. godine Protest zbog ometanja ekshumacije i nepridržavanja datog odobrenja za rad, dostavlja.KOMANDI UNPROFOR-a Zagreb KOMISIJI za saradnju sa UNPROFOR-om SRJ – Beograd Predstavnicima PMEZ: Zagreb, Split, Knin, Međunarodnom “Crvenom krstu” – Ženeva M H Poštovana gospodo, Obaveštavamo vas da su predstavnici RH prekršili postignuti dogovor preko PMEZ i UNPROFOR-a i nisu dozvolili specijalnoj ekipi speologa da izvrši ekshumaciju tela naših poginulih boraca iz jame u Širitovcima (Miljevački plato) u toku 08. 08. 1992. godine. Nakon što smo za više dana iščekivanja na odobrenje za prilaz i ekshumaciju pribavili potrebnu opremu i angažovali ekipu specijalista, hrvatske vlasti, odjednom, navodno pokazuju interes da same vrše ekshumaciju tela naših poginulih boraca, koje su prethodno na nečuven i krajnje necivilizacijski način bacali u jamu. Postavlja se pitanje zbog čega vlasti RH nisu isporučili tijela boraca ranije, primjerice 25. 06. 1992. godine, kada su također to obećale, već su isporučili tijelo samo jednog borca. U međuvremenu je u periodu 15. 07. – 20. 07. 1992. godine izvršena ekshumacija i pronalaženje tijela 17 poginulih lica, od čega je 13 lica identifikovano i sahranjeno. Hrvatska strana je gotovo čitavo vreme ometala ekshumaciju i predaju tela poginulih boraca, za što nije bilo niti malo razloga. Nisu htjeli da daju tijela sve do momenta angažovanja naših speologa, a sada ne dozvoljavaju pristup speologa u jamu, kao ni pristup ostalim licima, već obećavaju da će oni, navodno sami, predati tijela predstavnicima UNPROFOR-a i PMEZ. Očigledno se radi o prikrivanju zločina – genocida. Ovakvim postupkom hrvatske strane potcenjuje se uloga UNPROFOR-a i PMEZ i drugih nadležnih organizacija i umanjuje se njihov autoritet. Neprimjereni postupci prema poginulim borcima TO RSK, predstavnicima UNPROFOR-a i PMEZ – nailaze na oštru osudu stanovništva RSK. Hrvatska strana još nije ispoštovala “Rezoluciju 762” Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija i nije povukla svoje vojno – policijske snage sa Miljevačkog platoa, nije vratila zarobljenike – borce TO RSK, što je u suprotnosti sa međunarodnim ratnim pravom, jer je obaveza vraćanja na stanje od 21. juna 1992. godine. Hrvatska strana nije dala ni tačne podatke poginulih i zarobljenih boraca. R D C D 106 Pouzdano znamo da je hrvatska strana vršila uviđaj na Miljevačkom platou, što se može uočiti po brojevima na pojedinim tijelima i na osnovu četiri dobijene fotografije poginulih boraca. Neoboriv je dokaz, snimci “HTV Zagreb”, da je predsjednik hrvatske Vlade Franjo Gregorić lično posjetio to područje i da je prošao pored jame sa bačenim tijelima, što govori o tome da nema ni riječi o osudi zločina i poštovanju autoriteta svjetske organizacije. Samo zahvaljujući našoj uzdržanosti nije došlo do eskalacije sukoba na tom prostoru. Napominjemo da je naša strana do sada predala sva tijela poginulih ili umrlih pripadnika hrvatskih oružanih formacija, odmah i neposredno po njihovom traženju. Cijenimo vašu dosadašnju saradnju i očekujemo hitno angažovanje kod nadležnih viših institucija na širem međunarodnom prostoru. S poštovanjem! PO OVLAŠTENJU PREDSJ. VLADE Jovo Kablar, [v.r.] Potpredsjednik Vlade M.P.137 M H Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 25. C D 33 R D 1992., kolovoz 10. Beli Manastir Skraćeni zapisnik sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem SKRAĆENI ZAPISNIK sa sednice Oblasnog veća održane 10. 08. 1992. u Belom Manastiru Prisutni: Milan Ilić, predsednik, Đorđe Latas, podpredsednik Velike narodne skupštine, Dašić Dragiša, Jovčić Nemanja, Matić Pero, Papić Tomislav, Dvornić Radenko, Nedić Pajo, Grahovac Nebojša i kao gosti: Dozet Milan, Crnogorac Miomir, Bekić Slobodan, Simić Radomir, dr. Crnogorac Stevan, dr. Branko Petrović, Branko Lalić i delegacija sela i MZ zaduženih za referisanje za elektrifikaciju (8 predstavnika). Na sednici je predložen i razmatran sledeći: DNEVNI RED 1. usvajanje teksta skraćenog zapisnika, 2. razmatranje Odluke o načinu rada inspekcijskih službi, 137 Okrugli pečat: RSK, MUP, PJM, Knin. 107 3. pokretanje inicijative za donošenje Zakona o gazdovanju vodama, 4. rad “Agencije za privredni razvoj”, 5. informacija o problemima dovršetka elektrifikacije na području SO SBZS, 6. razmatranje zahteva carinarnice o sufinansiranju radova elektrifikacije upravne zgrade, 7. donošenje Odluke o imenovanju sekretara Oblasnog veća, 8. donošenje Odluke o privremenom raspolaganju napuštenom pokretnom imovinom (motornim vozilima), 9. zahtev pripadnika specijalne jedinice milicije za olakšanje ishođenja zdravstvene zaštite. M H Pre rasprave o dnevnom redu, Oblasnom veću o problemima koji bi mogli nastati u agroindustrijskom kompleksu, donosi informaciju v.d. direktora “Belja” Simić Radomir. Iz izlaganja izdvajamo kritički pristup i crne prognoze, ako se hitno ne reši problem kreditiranja delatnosti, zbog nepostojanja vlastite banke i nemogućnosti plaćanja obaveza dobavljačima. Zahteva da se problem stavi u centar razmatranja i da se preko Vlade Republike Srpske Krajine iznađe rešenje sa Vladom SR Jugoslavije i Srbije na nivou guvernera narodnih banaka ovih državnih struktura. Sekretar Nedić Pajo konstatirao više puta da je neophodno bilo rešiti pitanje formiranja “Banke Krajine”, kao pretpostavke autonomnog finansijskog poslovanja. O bezbednosnoj situaciji na području Baranje kraće izlaganje imao je sekretar SUP-a Vranić.138 Prelaskom na tačke dnevnog reda zauzeti su sledeći zaključci: R D C D Ad1. Usvaja se tekst skraćenog zapisnika sa sednice održane 03. 08. 1992. godine bez primedbi. – Političko – privredno vodstvo Subotice nudi dogovor SO SBZS na temu “Saradnja i privreda”. – Sekretari za sledeću sednicu moraju u pismenoj formi Oblasnom veću dostaviti kadrovsku strukturu i programe rada organa kojima stoje na čelu. Radno vreme je od 7,8 do 14,15 sati. Rukovodioci moraju biti sa radnicima na radnim mestima i u svakom trenutku se mora znati gde se tko nalazi. (Interna naredba predsednika primljena na znanje.) Radni dogovor za pitanja nadležnosti službi i sekretarijata je 12. 08. 1992. godine sa dnevnim redom: 1. rad sekretarijata, 2. priprema za sednicu Vlade 18. 08. 1992. Pozivaju se na sednicu Vlade predstavnici opština i privrednici većih preduzeća i traži da se energično od VLADE zahteva rešenje prioritetnih problema iz oblasti privrede sa predlogom rešenja. Zaključak: Zahtevati zakonsko utemeljenje ingerencija Oblasnog veća, kao i tko ne izvršava preuzete obaveze i zašto. Ad2. Predlog rada inspekcijskih službi i rada organa oblasnih i opštinskih struktura raspraviti na posebnoj sednici Oblasnog veća sa predstavnicima Vlade. Definitivno utvrditi i razgraničiti područja rada i delovanja opštinskih organa vlasti i oblasti kao mini – regije. Ad3. Zakon o gazdovanju vodama napravljen je za oblast SBZS, a pošto nema republičkog zakona za ovu oblast, isti proslediti Vladi u Kninu kao inicijativu za donošenje Zakona o gazdovanju vodama. 138 Svetislav. 108 Ad4. Dr. Branko Petrović, izvestilac u ime radne grupe za izradu elaborata za rad “Agencije za privredni razvoj” predlaže, Veće usvaja: a) “Agenciju” osnovati kao oblasnu instituciju, b) doneti Zakon o “Borovu” i Vukovaru, c) doneti Zakon o visokom obrazovanju, d) otvoriti pri Vladi u Kninu Ministarstvo privrede. M H Zaključak: Za 18. 08. 1992. dr. Petrović139 treba da pripremi kraću pismenu informaciju i na samoj sednici podnese usmeno obrazloženje u ime Oblasnog veća. – Podržava se inicijativa za otvaranje Poljoprivrednog fakulteta u skladu sa elaboriranjem dr. Petrovića i dr. Crnogorca140 (mora priložiti elaborat o ekonomskoj opravdanosti fakulteta). Sve opštine neophodno je obavestiti o radu na utemeljenju “Agencije za privredni razvoj” i fakulteta. Obrazloženje: Iz izlaganja (elaborata) referenta o radu “Agencije” izdvaja se: a) “Agencija” neće biti državna, već akcionarska institucija, b) neophodno je osnovati privrednu komoru kao asocijaciju PREDUZETNIKA, c) osnovati SINDIKAT po modelu subjekata ekonomskog prosperiteta, d) koncept privrednog razvoja mora imati elemente: 1) projekt “Borova”; 2) projekt infrastrukture; 3) prestrukturiranja privrede, a za ovo stručne i kompetentne ljude, e) hitno napraviti elaborat financijske konsolidacije u privrednom sistemu f ) otvarati se prema OUN, EEZ, SRJ i dr. C D R D Pismeni prilog o radu “Agencije” u arhivi Veća. Ad5. Kako još nije rešeno pitanje elektrifikacije za 19 sela, a svakodnevni napori zaduženi za ovo pitanje zasad ne daju vidljive rezultate, to se, radi revolta građana 19 sela, zaključuje sledeće: U navedena sela treba otići na razgovor delegacija: Milan Ilić, Nemanja Jovčić, Pajo Nedić, Crnogorac Miomir, Vlado Čugalj, Pero Golubović, Milan Milanović, Dragan Lazić, dr. Mladan Hadžić i predsednici 4 opštine. Sastanak sa građanima MZ održaće se 12. 08. 1992. u 18.00 sati u selu MARKUŠICA. Ad6. Odbija se zahtev Uprave carinarnice za sufinansiranje elektrifikacije upravne zgrade. Ad7. Oblasno veće jednoglasno donosi Odluku o imenovanju Jovčić Nemanje, diplomiranog pravnika, sekretara Sekretarijata za opštu upravu, za SEKRETARA OBLASNOG VEĆA SO SBZS. Ad8. Oblasno veće jednoglasno donosi Odluku o privremenom raspolaganju napuštenom pokretnom imovinom (motornim vozilima). Ad9. Zdravstvenim organizacijama na području SO SBZS uputiti zahtev da osiguraju pripadnicima jedinice milicije specijalne namene prekoredni prijem kod lekara, zbog kratkoće vremena odmora istih nakon obavljanja policijskih zadataka. 139 140 Branko. Stevan. 109 Preslika, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 022-107. 34 1992., kolovoz 11. Knin Odluka Vlade RSK o imenovanju Izvršnog savjeta općine Podravska Slatina Na osnovu člana 30. stav 2. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik Republike Srpske Krajine” broj 3/92) i člana 26. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik Republike Srpske Krajine” broj 3/92), Vlada Republike Srpske Krajine na prijedlog Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija na sjednici održanoj dana 11. 08. 1992. godine, donosi M H O D L U K U o postavljanju Izvršnog savjeta opštine Podravska Slatina C D Član 1. Ovom Odlukom postavlja se Izvršni savjet opštine Podravska Slatina (u daljnjem tekstu Izvršni savjet) 4. 5. 6. 7. R 3. D 1. 2. Član 2. U Izvršni savjet postavljaju se: Kulić Mladen iz Podravske Slatine, predsjednik, Šavrljuga Milan iz Nove Krivaje, sekretar Opštinskog sekretarijata za opštu upravu, član, Krupić Fadil iz Podravske Slatine, sekretar Opštinskog sekretarijata za društvene djelatnosti, član, Mutavdžić Milan iz Voćina, sekretar Opštinskog sekretarijata za privredu, član, Rebić Branko iz Gornjih Meljana, sekretar Opštinskog sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, član, DOBROJEVIĆ DRAGAN iz Voćina, sekretar Opštinskog sekretarijata za finansije, član, Todorović Simo iz Voćina, direktor Opštinske uprave za katastar i geodetske poslove, član, Član 3. Ovom Odlukom stavlja se van snage Odluka Vlade Republike Srpske Krajine o postavljenju Izvršnog savjeta opštine Podravska Slatina. broj 02-01-3 od 20. 04. 1992. godine. Član 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja od kad će se i primjenjivati. 110 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA – VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE BROJ: 02-01-11/92. KNIN: 11. 08. 1992. godine M.P.141 uz PREDSJEDNIK VLADE mr. Zdravko Zečević, Kablar Jovan, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 35 M H 1992., kolovoz 11. Slunj Zahtjev SO Slunj Vladi RSK da sjednicu održi u Slunju zbog teških socijalnih prilika u toj općini R VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE KNIN D C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUPŠTINA OPŠTINE SLUNJ IZVRŠNI SAVJET Broj: 02-1371/2-1992. Slunj, 11.08.1992. Predmet: Zahtjev za održavanje sjednice Vlade u Slunju Radi efikasnijeg rješavanja društvenoekonomskog položaja ratom uništene opštine Slunj, molimo da se u toku augusta mjeseca ove godine održi sastanaka Vlade Republike Srpske Krajine u Slunju. Ukoliko se prihvati naš prijedlog kojeg smatramo neophodnim preuzimamo potpunu organizaciju za pripremu materijala s prijedlogom zaključaka u rokovima za koje se dogovori. Naime, stanje opštine Slunj je krajnje zabrinjavajuće o čemu bi se detaljno vlada upoznala na zasjedanju u Slunju, a ilustracije radi navodimo samo neke činjenice: 1. Radi se o opštini gdje su ratne operacije bile neizbježne radi oslobađanja od ustaške vlasti, čime je potpuno ili djelomično uništen sav privredni potencijal (objekti, državne i društvene institucije, obiteljske kuće, zdravstveni i školski objekti, arhiva, komunalno privredna infrastruktura. 141 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 111 M H 2. Opustila su mnoga sela i zaseoci zbog odlaska oko 12.000 hrvatskog stanovništva od ukupno 18.000 stanovnika opštine. 3. Naseljeno je na opštinu blizu 3.000 stanovnika kao izbjeglica srpske nacionalnosti iz Hrvatske i susjednih bosanskih opština, uglavnom stanovnici bez obezbjeđenih minimalnih sredstava za život. 4. Na cijelom prostoru opštine pitka voda se koristi isključivo putem cisterni, jer su vodovodi mahom oštećeni, a ceste su potpuno izrovane i krajnje kritične izuzev magistralne Slunj – Plitvice – Knin. 5. Sve do sada opština nema električne energije, niti uredne autobusne linije, niti za jednu mjesnu zajednicu, a radi se o prostoru od preko 1000 km2 6. Od privrednih djelatnosti aktivirano je samo u uslužnim djelatnostima gdje je zaposleno svega cca 100 radnika, dok proizvodni kapaciteti industrijske i poljoprivredne djelatnosti zjape prazni sa izloženošću za daljnje propadanje (tvornica televizora, pogoni metalne i tekstilne industrije, farme stoke i peradi i sl.). 7. Nema sanacije oštećenih građevinskih objekata privatnog i društvenog vlasništva, najteža je situacija kod stambenih objekata te školskih i zdravstvenih objekata koji razrušeni prokišnjavaju i podležu daljnjem propadanju. 8. Nezaposlenost radno-aktivnog stanovništva se stalno povećava i dostignuta je brojka od 800 lica, a izgledi za zapošljavanje su nikakvi. 9. Ekonomsko-financijska situacija kroz budžet opštine je zabrinjavajuća, jer vlastitih prihoda nema, niti smo bilo kakvu financijsku pomoć dobili bilo od koga, uključujući i dotaciju naše Republike. 10. Kadrovsko stanje se pogoršava jer su prisutni elementi odlijeva stručnih kadrova zbog gubljenja nade i perspektive i života na ovoj opštini. 11. Uslijed napred navedenih činjenica stanovništvo opštine izražava nezadovoljstvo, gorčinu i nesnalaženje što se svakodnevno ispoljava kroz manje ili veće ekscese. Ovo su najbitnije ocijene našeg stanja na opštini s tim da će se na sastanku Vlade iznijeti i niz drugih specifičnih teškoća koje se moraju rješavati, naravno prvenstveno mi sami, ali i uz pomoć Vlade Republike. Zato ponovo molimo za sastanak Vlade u Slunju ili odgovarajući drugi naš prijedlog za rješavanje naznačenih teškoća, jer je stanje krajnje složeno. S poštovanjem! R D C D Predsjednik SO: Bosnić Mile, politolog Preslika, strojopis, latinica HR-HRDCDR- 2, kut. 600. 112 36 1992., kolovoz 11. Negoslavci Odluka Izvršnog savjeta općine Negoslavci o zapljeni vozila te zabrani crpenja i odvoženja nafte iz “Crpne stanice Negoslavci” bez odobrenja višeg organa nadležnog za navedene poslove REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJE BARANJE I ZAPADNOG SREMA OPŠTINA VUKOVAR MESNA ZAJEDNICA NEGOSLAVCI NEGOSLAVCI, 11. 08. 1992. O D L U K A M H Na sednici Izvršnog saveta MZ Negoslavci, održanog dana 10. 08. 1992. godine, Izvršni savet MZ Negoslavci donosi sledeću O d l u k u: – da se zabranjuje crpljenje i odvoženje nafte iz “Crpne stanice Negoslavci” bez predhodne odluke višeg organa koji je nadležan za iste poslove, – da se privremeno oduzimaju vozila: 1. “Mercedes” cisterna u kojoj se nalazi oko 25.000 litara nafte, 2. “Fap” cisterna u kojoj nije utvrđena količina nafte, 3. “OPEL IDA” putnički automobil zrenjaninske registracije, 4. “Zastava 128” putnički automobil vukovarske registracije. 5. Zaplenjene stvari – uvid u zapisnik.142 Ista vozila su zatečena na crpnoj stanici bez urednih dokumenata i ovlaštenja da crpe naftu u cisterne i u kanistere, u kojima ima oko 200 litara nafte. Pošto postoji osnovana sumnja da se vrše malverzacije sa naftom Izvršni savet MZ Negoslavci donosi Odluku da se navedena vozila vrate isključivo na zahtev i prisustvo predsednika Vlade ili predsednika Republike Srpske Krajine. Gore navedena Odluka je donešena i zavedena u zapisnik sastanka Izvršnog saveta, održanog dana 10. 08. 1992. godine. R D C D M.P.143 PREDSEDNIK IS MZ NEGOSLAVCI SIMIĆ SAVA, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 259. 142 143 Dopisano rukom. Okrugli pečat: RSK, Opština Vukovar, MZ Negoslavci. 113 37 1992., kolovoz 11. Bosanska Dubica Zahtjev “Općinske konferencije Crvenog križa” iz Bosanske Dubice pograničnoj policiji u Okučanima za odobrenje prijelaza protjeranim stanovnicima iz Bosanske Dubice preko Jasenovca i Novske u Republiku Hrvatsku ili u zemlje zapadne Europe OPŠTINSKA KONFERENCIJA CRVENOG KRSTA BOSANSKA DUBICA M.P.144 Broj: 01-2Bosanska Dubica, 11. 08. 1992. god. POGRANIČNA MILICIJA OKUČANI M H PREDMET: Zahtjev za omogućenje prelaza građana Bosanske Dubice koji napuštaju Bosansku Dubicu i odlaze u ZAPADNE ZEMLJE.- Izvršen prelazak i spiskovi se nalaze u SM Stara Gradiška145 R D C D Prelaz bi koristili na relaciji Bosanska Dubica – Jasenovac – Novska. Molimo Vas da nam prelaz što hitnije obezbijedite, pošto je jedan dio građana izvršio zamjenu imovine na teritoriji Republike Hrvatske sa ljudima koji su doselili u Bosansku Dubicu i žele da se presele na imovinu koju su mijenjali. Drugi dio građana, oko 85% sa spiska, napušta Bosansku Dubicu i koriste Republiku Hrvatsku kao tranzit u ZAPADNE ZEMLJE. Spiskovi sa rješenjima za napuštanje Bosanske Dubice nalaze se u “Opštinskoj konferenciji Crvenog krsta” u Bosanskoj Dubici i biće dati vama na uvid prilikom prelaska. M.P.146 PREDSJEDNIK OPŠTINSKE KONFERENCIJE CRVENOG KRSTA: ing. Pero Vučićević, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 597. 144 Prijemni pečat: SUP Pakrac, broj: 08/05-1-1796/01, primljeno 28. 8. 1992. Dopisano rukom, potpis nečitak. Prilikom prijelaza izbjeglice su sustavno opljačkane. Vidi: Dok. br. 41. 146 Okrugli pečat: nečitko. 145 114 38 1992., kolovoz 11. Vukovar Izvješće predsjednika Izvršnog savjeta općine Vukovar, dr. Milorada Višića, o situaciji na području Vukovara nakon okupacije, velikom priljevu doseljenika, djelovanju paravojnih formacija, neorganiziranom radu SUP-a, kriminalu te slaboj privrednoj aktivnosti M H 11. 08. 1992. Od završetka rata na području opštine Vukovar prošlo je više od 9 meseci, a za to vreme učinjeni su ogromni napori da bi se prevashodno u Vukovaru stvorio minimum uslova za život (uglavnom sprovedena elektrifikacija, vodosnabdevanje, izvršena asanacija i sanacija terena). Od 2500 ljudi iz 12. meseca danas u Vukovaru živi stalno blizu 20000 ljudi a na području opštine bliže 55000. U takvim uslovima velikog priliva i povratka stanovnika (a samo doseljenika ima oko 18000) izostala je u celosti pomoć viših sfera civilne vlasti tj. i Vlade i resornih ministarstava, i to prvenstveno MUP-a u organizaciji rada SUP-a koji ni izdaleka ne kontroliše situaciju na terenu (to se prevashodno odnosi na javnu bezbednost). – Nedostatak inspekcijskih službi što za posledicu ima neuterivanje poreza i stvaranje uslova za privredni kriminal. – Nepotrebno postojanje više nezavisnih paravojnih i paramilicijskih formacija, koje unose nemir među stanovništvo i vrše opstrukciju legalnih i instituc. sistema. – Također cenimo da je opšta – politička situacija na području opštine vrlo loša, a uglavnom proizlazi iz neorganizacije rada SUP-a, te ekonomskog stanja u kojem se nalazimo. – Na području prosvetne delatnosti nije učinjen organizirani napor da bi se popravila ni jedna zgrada od strane Vlade Republike Srpske Krajine niti nadležnog ministarstva. – U oblasti socijalnih kategorija ističemo beznadežno stanje 7100 penzionera na opštini i položaj invalida boraca, te porodica palih boraca (zatim na participaciju drugih opština u troškovima bolnice kao i kod sanacije zgrada škola). – U oblasti privrede – firme su prepuštene potpuno da se samostalno razvijaju bez potrebne zakonske regulative, a potpuno je izostala pomoć oko revitalizacije strateških firmi za ovu opštinu (“Borovo”, “Vuteks”, “Vupik”). Isto tako ukazujemo na nepravilno ponašanje u oblasti regulisanja, poslovanja i gospodarenja sa naftom, i to od regulisanja pitanja sedišta (kompanije) firme, preko regulisanja sedišta prometne sfere (shodno zadnjoj Skupštini u Kninu), pa do pojave fizičkog nestanka nafte i poslovanja i manipulacije bez neophodne dokumentacije. Na području lične i imovinske nesigurnosti treba istaći opštu anarhiju, koja proizlazi iz nerada pravosuđa i nezauzimanja adekvatnog položaja SUP-a u postojećim uslovima, što sa neimanjem sredstava i slabom kadrovskom strukturom u opštini i nesaradnji (vertikalnoj i horizontalnoj) između njih preti izmicanju kontroli. Na sastanku sa poslanicima Skupštine Republike, sa predstavnicima MZ, boraca i građana na području opštine Vukovar, došlo se do jedinstvenih stavova i ocena: – da se izglasa nepoverenje Vladi Republike za dosadašnji rad, – hitna smena rukovodstva kadra u MUP-u i NO, – momentalno ukidanje paramilicijskih i paravojnih formacija, R D C D 115 – ukidanje “patuljastih” opština i objedinjavanje kadrova, – potreba neophodnog formiranja i delovanja inspekcijskih službi (opštinske), – ubrzano pristupiti izborima (odrediti datum), – naći neophodnu pomoć za strateške firme i minimalna sredstva za Centar za socijalni rad, – odmah nakon redovne sednice Vlade sastanak sa Vladom oko mogućnosti razrešenja ovakvog stanja, kako situacija ne bi potpuno izmakla kontroli i poprimila oblike pojedinačnog rešavanja situacije kroz nelegalne institucije sistema, – nedovoljna zastupljenost predstavnika Vukovara u višim sferama civilne vlasti.147 PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA Višić dr. Milorad Prilog: Potpis poslanika republičke Skupštine Potpisi predsednika mesnih zajednica148 M H Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 260. C D 39 R D 1992., kolovoz 11. Benkovac Izvješće Stanice javne bezbjednosti Benkovac MUP-u RSK o evidentiranim krivičnim djelima i prekršajima iz oblasti javnog reda i mira na tlu općine Benkovac u razdoblju od 1. siječnja do 31. srpnja 1992. REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutrašnjih poslova Sekretarijat za unutrašnje poslove Stanica javne bezbjednosti Benkovac Broj: 08-01-02-03-510/92. Benkovac, 11. 08. 1992. g. MUP REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA K N I N / Uprava javne bezbjednosti / PREDMET: 147 148 Izvještaj o evidentiranim krivičnim djelima i prekršajima JRM – dostavlja se O prijedlogu mjera za poboljšanje sigurnosne situacije vidi: Dok. br. 40. Prilozi nisu pronađeni uz izvornik. 116 Veza: Vaš broj 08-03-18-1-92 Dostavljamo vam podatke o svim krivičnim djelima evidentiranim u Stanici javne bezbjednosti Benkovac u periodu 01. 01. do 31. 07. 1992. god., kao i podatke o izvršenim prekršajima iz oblasti JRM. OPŠTI KRIMINALITET Ukupno 14 1 3 2 1 33 2 2 2 18 1 3 1 3 1 2 89 M H Krivično djelo Ubistvo Pokušaj ubistva Teške tjelesne povrede Razbojništvo Zlostava maloljetnog djeteta Teška krađa Krađa Oduzimanje vozila Oštećenje tuđe stvari Izazivanje opšte opasnosti Napad na ovl. sl. lice Služba u neprijateljskoj vojsci Ratni zločin protiv civ. stanovništva Oružana pobuna Terorizam Ugrožavanje javnog saobraćaja R Ukupno 2 1 1 4 D C D PRIVREDNI KRIMINALITET: Krivično djelo Zloupotreba sl. položaja ili ovlaštenja Pronevjera Povlašćivanje kupaca BP 1 1 2 1 1 1 – – – 1 1 1 – 1 – 2 13 BP – – – – NO 5 – 1 1 – 12 – 2 – – – 2 1 2 1 – 27 N 8 – – – – 20 – – – 17 – – – – – – 49 NO 2 1 1 4 N – – – – U istom periodu podnešeno je 47 krivičnih prijava protiv 4096 lica zbog krivičnih djela: a) službe u neprijateljskoj vojsci, b) pomaganju neprijatelja, c) oružane pobune, d) osam krivičnih prijava protiv 37 lica zbog počinjenih krivičnih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, e) dvije krivične prijave zbog krivičnog djela zlostave u službi, a protiv pripadnika MUP-a RH koja su počinjena u prvoj polovini 1991. godine, prijavljeno 21 lice, 117 f ) dvije krivične prijave zbog krivičnog djela izazivanja ratne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti protiv 13 lica, djela počinjena u toku 1991. godine i g) jednu krivičnu prijavu protiv jednog lica zbog počinjenog krivičnog djela napada na službeno lice, djelo počinjeno u toku 1991. godine. PREKRŠAJ PROTIV JAVNOG REDA I MIRA: Za isti period podnešeno je 9 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv 15 lica koji su počinili 11 prekršaja protiv javnog reda i mira, od kojih su tri lica odmah privedena sucu za prekršaje, a sudac im izrekao zatvorske kazne i uputio ih na izdržavanje kazne. […………, v.r.]149 NAČELNIK Vujko Slobodan, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 18., 1601. M H 40 C D 1992., kolovoz 12. Vukovar Odluke Kriznog štaba općine Vukovar za poboljšanje političko – sigurnosne situacije R D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM OPŠTINA VUKOVAR Krizni štab Vukovar, 12. VIII. 1992. O D L U K A Na sednici Kriznog štaba opštine Vukovar održanoj 12. VIII. 1992., a povodom oduzimanja dve cisterne za gorivo i dva putnička automobila u Negoslavcima, kao i zbog opšte političko – bezbednosne situacije u opštini Vukovar,150 donesena je sledeća Odluka: 1. da se do daljnjeg, odnosno do odluke Ministarstva za naftnu privredu, zabrani daljnje crpljenje i odvoženje nafte sa crpne stanice u Negoslavcima, 2. da se zatečena i privremeno oduzeta materijalna sredstva poveravaju na čuvanje Komandi I. sremskog odreda, dok se ne donese konačna odluka o sudbini tih sredstava, 3. da organi SUP-a i MUP-a RSK svojim ponašanjem i postupcima ne provociraju i ne uzbunjuju narod, kako bi se izbegle teže posledice i eventualni sukob organa vlasti 149 150 Potpis nečitak. O složenoj sigurnosnoj situaciji vidi: Dok. br. 38. 118 M H sa narodom. Zabranjujemo upotrebu represivnih mera sa bilo koje strane i unapred se ograđujemo od moguće upotrebe agresije, 4. zahtevamo hitnu i sveobuhvatnu istragu o svim dosadašnjim aktivnostima u vezi sa crpljenjem, raspodelom i eventualnim zloupotrebama u prometu naftom, te imenovanje svih odgovornih za nastalu situaciju, 5. zabranjuje se svaka distribucija nafte i derivata sa terminala u Opatovcu dok se ne ispitaju sve okolnosti u dosadašnjem radu, 6. tražimo informaciju o tome zašto u vezi sa navedenim aktivnostima sa naftom nisu upoznati predsednik Izvršnog saveta, predsednik Kriznog štaba, sekretar SUP-a i komandant Opštinskog štaba TO-a opštine Vukovar, na čijem se području ove aktivnosti odvijaju, 7. zahtevamo odgovoran rad istražnih i inspekcijskih organa na navedenom slučaju te ažuran rad pravosudnih organa, 8. zahtevamo istragu o sudbini pšenice iz silosa “Đergaj” (Bršadin), pošto postoje brojne pritužbe građana i boraca iz Bršadina koje upućuju na zloupotrebe (prodaja žita, prodaja i uništavanje opreme u silosu). Zahtevamo istragu o dosadašnjem poslovanju u silosu “Slavija” Vukovar, 9. zahtevamo istragu u vezi zloupotrebe u prikupljanju sekundarnih sirovina i pljačci i uništavanju državne i privatne imovine pod izgovorom prikupljanja sekundarnih sirovina, 10. do daljnjeg se zabranjuje izvoženje sa područja opštine Vukovar svih materijalnih dobara bez odobrenja predsednika Kriznog štaba, 11. zahtevamo istragu o paljevinama mnogih vitalnih objekata u gradu (zgrada gimnazije, OŠ “Stjepan Supanc”, željeznička stanica u Borovu, dve stambene zgrade – soliteri, zgrade “Narodne odbrane”, zgrade bivše “Croatie”, ugostiteljskih objekata u Adici i šumi Jelaš), koje su se desile posle oslobođenja grada, 12. zahtevamo da se zbog otežanih komunikacija sa Baranjom (preko teritorija SRJ) osnuje odelenje Istražnog zatvora u Vukovaru, jer za to ima i potrebe i mogućnosti, 13. zahtevamo od Vlade RSK da se odredi po pitanju izbeglica i poduzme sve potrebne mere za njihovo zbrinjavanje: prehrana, smeštaj, socijalna i zdravstvena zaštita, zapošljavanje (u vukovarskoj opštini ima 18.000 izbeglica), 14. zahtevamo da se Vlada odredi prema postojanju opština Mirkovci, Tenja i Dalj, 15. tražimo da se reguliše platni promet sa SRJ, 16. zahtevamo da Vlada RSK preduzme sve potrebne mere i radnje u svrhu uvođenja reda i kontrole nad radom raznih milicijskih i “milicijskih” formacija na našem području, jer njihovo prisustvo izaziva revolt građana i sumnju da iza pojedinih kriminalnih radnji stoje neke od tih formacija, što može rezultirati otvorenim oružanim sukobima među Srbima, 17. zahtevamo što brže oživljavanje rada političkih partija i što brže provođenje slobodnih izbora, a nakon toga legitimne vlasti da raspišu referendum u RSK, 18. zahtevamo donošenje posebnog Zakona o Vukovaru radi iznalaženja trajnih i stabilnih izvora finansiranja za obnovu i razvoj Vukovara, te definisanje položaja Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, 19. zahtevamo od Vlade RSK da omogući horizontalno funkcionalno povezivanje različitih organa i institucija vlasti na nivou opštine, 20. tražimo pomoć Republike u rešavanju socijalne problematike: porodice poginulih, invalidi, ratni i civilni borci, nezaposleni, izbeglice, penzioneri, škole, 21. tražimo istragu o sudbini i povratak svih vozila, mašina za poljoprivredu i slično iz SRJ u Vukovar, kao i brodova i šlepova koji su pripadali sisačkom “Lojdu”. R D C D 119 PREDSEDNIK KRIZNOG ŠTABA Višić dr. Milorad M.P.151 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 303. 41 1992., kolovoz 15. Stara Gradiška Izvješće Stanice milicije Stara Gradiška o oduzimanju materijalnih dobara od strane pripadnika SJB Bosanska Gradiška putnicima iz BiH koji su se u pratnji Crvenog križa preko teritorija RSK uputili u zemlje zapadne Europe M H IZVJEŠTAJ R D C D Sastavljen dana 15. 08. 1992. godine u SM152 Stara Gradiška po Mandić Ignjatiji, a u vezi prelaska autobusa i putničkih automobila iz Bosanske Dubice za Novsku. Dana 15. 08. 1992. god., po spisku “Crvenog krsta” iz Bosanske Dubice, oko 13.00 sati iz Bosanske Dubice je stiglo 4 autobusa sa putnicima i 10 putničkih automobila, koji su trebali da otputuju za Novsku. Autobusi, putnici kao i putnički automobili su pregledani na mostu u Bosanskoj Gradišci, kojom prilikom je od radnika SJB153 Bosanska Gradiška oduzeto 1440 DM, 40 USA, 10 švic. franaka, 20 šilinga, nešto zlatnog nakita, 2 fotoaparata, 1 radio tranzistor, 1 automobil reg. oznake PD 783-82. Navedena kolona je zatim prešla preko mosta, a potom se uputila prema Novskoj u pratnji UNPROFOR-a. Izvještaj sastavio Mandić Ignjatije, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 23. 151 Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Izvršni savet opštine Vukovar. Stanica milicije. 153 Stanica javne bezbjednosti. 152 120 42 1992., kolovoz 18. Knin Odluka Vlade RSK o osnivanju Republičke komisije za ratne zločine i zločine genocida REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Broj: 04-3-295/92. Knin, 18. 08. 1992. godine Na osnovu člana 2. točka 13. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik RSK” broj 3/92.), na svojoj 27. sjednici, održanoj dana 18. 08. 1992. godine u Kninu, Vlada RSK donosi O D L U K U M H C D 1. Osniva se Republička komisija za ratne i zločine genocida u sastavu: 1. Mile Dakić, 2. Đorđe Latas, 3. Jovo Opačić, 4. Jovo Mirković, 5. dr. Mladen Hadžić. R D 2. Za predsjednika Komisije imenuje se Mile Dakić, koji će funkciju predsjednika obavljati profesionalno. 3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku RSK”. M.P.154 PREDSJEDNIK mr. Zdravko Zečević, [v.r.] Dostaviti: 1. svim navedenim u tački 1., 2. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja, 3. Ministarstvu financija RSK, 4. “Službeni glasnik RSK”, 5. arhiva – ovdje Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 2. 154 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 121 43 1992., kolovoz 19. Ilok Izvješće Ministarstva pravosuđa i uprave Vladi RSK o radu Ministarstva u razdoblju od 1. siječnja do 1. kolovoza 1992. REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo pravosuđa i uprave Broj: 021-7/92-12-01 Ilok, 19. 08. 1992. god. VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE 59300 K N I N M H PREDMET: Izvještaj o radu Ministarstva pravosuđa i uprave RSK za period od 01. 01. 1992. god. do 01. 08. 1992. god. C D Ministarstvo pravosuđa i uprave je organizovano u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, tako da je podeljeno u četiri osnovne organizacione jedinice i to: 1. Resor pravosuđa, 2. Resor uprave, 3. Resor zakonodavstva, 4. Sekretarijat. R D 1. Resor pravosuđa Resor pravosuđa ima u svom delokrugu poslove – upravnog nadzora nad radom pravosudnih organa i izvršenja krivičnih sankcija, poslove koji se odnose na organizaciju pravosudnih organa, poslove koji se odnose na međunarodnu pravnu pomoć i druge. Organizacija pravosuđa Nakon donošenja Zakona o sudovima (“Službeni glasnik RSK” br. 4/92), Ministarstvo je poduzelo mere da se formiraju sudovi u skladu sa članom 8. citiranog zakona na području cele Republike Srpske Krajine. Osnovani su sudovi opšte nadležnosti i to: 1. opštinski sudovi sa sedištem u 1. Kninu, 2. Vukovaru, 3. Belom Manastiru, 4. Pakracu, 5. Benkovcu, 6. Obrovcu, 7. Gračacu, 8. Korenici, 9. Kostajnici, 10. Okučanima, 11. Vojniću, 12. Vrginmostu, 13. Glini, 14. Petrinji, 15. Dvoru na Uni i 16. Donjem Lapcu. 2. Okružni sudovi sa sedištem u Kninu, Belom Manastiru, Pakracu i Glini. 3. Vrhovni sud u Kninu, sa privremenim sedištem u Vukovaru, i 4. Privredni sudovi nisu osnovni kao posebni, već organizaciono deluju kao privredna odelenja u sastavu okružnih sudova. Osnovani su organi tužilaštva i to: kao opštinska u sedištima: 1. Vukovar, 2. Beli Manastir, 3. Knin, 4. Benkovac, 5. Korenica, 6. Glina, 7. Okučani.155 Okružna u sedištima Beli Manastir, Knin i Glina i republičko sa privremenim sedištem u Vukovaru. 155 Dopisano rukom. 122 Do sada je osnovano i četrnaest sudova za prekršaje sa sedištima u većim opštinskim mestima, kao i Republički sud za prekršaje sa sedištem u Kninu. Pri okružnim sudovima osnovani su istražni zatvori, osim kod Okružnog suda Pakrac, koji sud još ne funkcioniše iz objektivnih razloga, obzirom da je tek osnovan. Deluje i zatvorsko odelenje Istražnog zatvora Beli Manastir u Vukovaru. M H Uslovi rada Najveći problem koji je prisutan kod svih pravosudnih organa jeste nedostatak materijalno – finansijskih sredstava za rad, s tim što je to izraženo kod nekih više kod nekih manje. Kod većine pravosudnih organa postoji problem nedostatka poslovnog prostora, tako da su neki od njih prisiljeni da rade i u drugim mestima gde im nije sedište, ili u prostorima koje su dobili od drugih organa i organizacija na području nekih opština. Radi se na tome da se pronađe prostor gde bi ti organi mogli da rade, pa se takve akcije poduzimaju na području opštine Vukovar, Beli Manastir, gde se vrši adaptacija zgrade gde će biti preseljeni pravosudni organi. Pored prostora problem je nedostatka osnovnih sredstava za rad, kao što su pisaće mašine sa ćiriličnim slovima, pomankanje upisnika čije štampanje je skupo, pomankanje kancelarijskog materijala i pribora koji je potreban u radu svih organa pravosuđa. Sve je to usko vezano sa nedostatkom finansijskih sredstava, pa se to odražava na rad tih organa, tako da se ne mogu uspešno provoditi osnovne radnje, kao što su uviđaji, jer nema sredstava za nabavku benzina, obdukcije, pregled krvi, veštačenja i slično. Bez obzira što je donešena odluka da se pravosudni organi finansiraju iz budžeta RSK, ta odluka još nije saživela, jer Republika nije donela ni svoj budžet, kako bi mogla znati koliko treba da izdvoji sredstava za finansiranje pravosudnih organa. Zbog toga pravosudni organi uglavnom su prepušteni sami sebi što se tiče finansiranja, pa se snalaze kako znaju i umeju i najčešće su prisiljeni da se obraćaju svojim opštinama, onima gde je sačuvana privreda i koje su bogatije, pa im one pomažu, ali to nije konačno rešenje. Potrebno je da se otvori žiro – račun na nivou republike, gde bi se uplaćivali troškovi postupka, sudske takse i ostalo. Usled pomankanja finansijskih sredstava radnici u pravosuđu nisu adekvatno plaćeni za svoj rad, a i ono što primaju ne stiže redovito već sa zakašnjenjem, tako da to pojede inflacija, što izaziva nezadovoljstvo radnika. R D C D Kadrovi Suočeni smo na području cele republike RSK sa kadrovskim problemom u pravosudnim organima. Nema dovoljan broj stručnih kadrova za obavljanje funkcija sudija, tužioca. Jedan deo stručnog kadra koji je postojao pre rata, otišao je u Srbiju i ne želi da radi u RSK iz njima poznatih razloga, a mora se istaći da među tim razlozima ima i takvih koje bi se moglo rešiti na nivou Republike, a to je redovno i adekvatno plaćenje njihovog rada, zatim rešavanja njihovog smeštaja. Nailazimo na problem kod lokalnih organa, u mesnim zajednicama, smeštaja tih radnika, pa se Ministarstvo tu angažuje oko smeštaja radnika iz oblasti pravosuđa. Uočena je praksa kod lokalnih vlasti da pravosudne funkcionere angažuje u teritorijalnoj obrani, što smatramo da je nepotrebno, jer ti funkcioneri ne mogu u takvim slučajevima redovito obavljati svoje redovne pravosudne poslove, koji su važni jer se kroz rad pravosudnih organa može ocenjivati da li funkcioniše vlast u našoj Republici ili ne, odnosno misli se i na pravosudni dio vlasti. Zato smatramo da bi trebalo osloboditi od teritorijalne odbrane pravosudne funkcionere. Sve više je postupaka koji su pokrenuti pred pravosudnim organima, pa se oni angažuju u celosti u svom radu u redovnim postupcima i nemaju sada više slobodnog vremena da bi mogli biti angažovani u teritorijalnoj obrani. 123 Zato bi trebalo da Vlada donese uputstvo teritorijalnoj odbrani, da se izuzmu pravosudni funkcioneri u angažovanju u teritorijalnoj odbrani. Odnos pravosudnih organa prema drugim organima Mišljenja smo da se ne ceni dovoljno potreba rada pravosudnih organa kod nekih drugih službi, ali to se može popraviti saradnjom. Takva pojava se uočava u odnosu sa radom organa SUP-a. Organi SUP-a verovatno imaju svojih problema, ali morali bi prihvatiti i primedbe organa pravosuđa kada su one dobronamerne. Ovo se odražava u konkretnim postupcima pri dostavljanju krivičnih prijava, koje nisu uvek obrađene u skladu sa odgovarajućim propisima, možda zbog nestručnosti njihovih sastavljača, pa kada im organi vrate njihove prijave na popravak, dešava se da to ne bude urađeno, ili ne bude urađeno u potpunosti. Imamo primedbu u vezi s tim od strane sudija za prekršaje, pa i javnih tužilaca. Kada se obrađuje neki slučaj, potrebno je da se uz prijavu dostavljaju i dokazi, ti dokazi često nadostaju, barem tamo gde bi se mogli prikupiti na odgovarajući način, opisivanjem ili predlaganjem svedoka očevidaca, ukoliko nema organ unutrašnjih poslova sredstva za nabavku potrebnih uređaja za prikupljanje dokaza. Ovo Ministarstvo nastojaće da organizuje sastanke sa organima unutrašnjih poslova radi dogovaranja oko zajedničkog rada na što boljem i kvalitetnijem obrađivanju predmeta. M H D C D Komunikacije Razumljivo je da u ratnim ili poluratnim uslovima ne mogu funkcionirati sve komunikacije kao u mirno vreme. Upravo nemogućnost održavanja saobraćajnih, telefonskih i drugih veza na čitavom prostoru Republike, odražava se na rad pravosudnih organa negativno. Na pojedinim predelima saobraćajnice su ugrožene, a nemamo ni prevoznih sredstava, pa niti telefonskih linija dovoljno, što često puta utiče na to da sudovi ne mogu na vreme izaći na uviđaj i izvršiti prikupljanje dokaznih sredstava, pa će se to svakako odražavati na kvalitet rada pravosudnih organa. R Okružni zatvori Okružni zatvori koji su osnovani pri okružnim sudovima, imaju najveći problem u pronalaženju smeštaja sa izuzetkom u Belom Manastiru, gde su uslovi nešto bolji ali i kod njih nema materijalnih sredstava za rad. Trenutno vodi se akcija da se izvrši adaptacija zatvora u Vukovaru, pa je problem finansiranja adaptacije, i Ministarstvo je poduzelo konkretne mere da se izvrši dogovaranje na nivou opština i oblasti oko finansiranja zatvora u Vukovaru. Obzirom da će se pojaviti sve veći broj osuđenih lica, potrebno je da Vlada razmotri mogućnost osnivanja zatvora za izdržavanje pravosnažno izrečenih kazni. Takva inicijativa je već poticala od Ministarstva pravosuđa u našim ranijim izveštajima, na koje se pozivamo. Negativne pojave Primili smo kod nekih pravosudnih organa izvještaje, u kojima isti organi ukazuju na sve učestalije negativne pojave koje se javljaju na ovom području Republike. Izvršen je veliki broj krivičnih dela teže prirode protiv života i tela i imovine, kao što su ubistva, krađe, razbojništva, razbojničke krađe i silovanja. Uočena je tendencija i njihovog porasta. U izvršenju ovih dela organizuju se grupe, pa se može govoriti o organizovanom kriminalu. Takve grupe koriste naoružanje od TO. U izvršenju takvih dela javljaju se i poznate ličnosti iz javnog života, pa je u takvom slučaju otežan rad pravosudnih organa na provođenju postupka oko kažnjavanja takvih lica. Potrebno je da se na svim nivoima vlasti poduzimaju mere da se takve pojave suzbiju. 124 2. Resor uprave U Resoru za upravu obavljaju se poslovi državne uprave koji se odnosi na sistem državne uprave i to: – donošenje rešenja u upravnom postupku, – praćenje stanja i pokretanje inicijative za rešavanje pitanja u sistemu državne uprave, – stručna obrada sistemskih i drugih pitanja od šireg značenja koja treba ugraditi u propise iz oblasti državne uprave, izrada pravilnika, naredbi, upustava i rešenja koje donosi ministar, – izrada nacrta i predloga zakona i drugih propisa i opštih akata koje donose Skupština RSK i Vlada u oblasti uprave, – obavljanje i drugih poslova i zadataka utvrđenih zakonom. U Resoru za upravu donose se rešenja o upravnom postupku u slučajevima predviđenim posebnim zakonima, pa ćemo se u ovom izveštaju više osvrnuti na drugu problematiku posebno na pitanje sistema državne uprave. M H Sistem državne uprave U našoj Republici državna uprava organizovana je na sličan način kao u Republici Srbiji. Doneti su svi osnovni zakoni iz oblasti državne uprave i to: Zakon o državnoj upravi, Zakon o ministarstvima, Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (“Službeni glasnik RSK” br. 3/92) i Zakon o radnim odnosima u državnim organima (“Službeni glasnik RSK” br. 6/92). Po Zakonu o državnoj upravi, poslove državne uprave obavljaju ministarstva. Za obavljanje određenih poslova državne uprave mogu se obrazovati organi uprave u sastavu ministarstava, a za obavljanje stručnih poslova i poslova državne uprave, kada je to zakonom određeno, mogu se obrazovati posebne organizacije. Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi kao i Zakon o državnoj upravi, omogućavaju da se u slučaju potrebe sistem državne uprave organizuje na drugačiji način nego u Republici Srbiji. To se može učiniti zbog postojanja srpskih oblasti kao posebnih teritorijalnih jedinica. Po članu 2. Zakona o državnoj upravi organi opštine i srpskih oblasti mogu obavljati određene poslove državne uprave kada su im povereni zakoni. Do sada organima opština i srpskih oblasti nisu povereni poslovi državne uprave, ali će po našem mišljenju biti efikasnije da se određeni poslovi državne uprave prenesu na opštine iz srpske oblasti. Do takvog zaključka došli smo nakon analize rada ministarstava i dosadašnjih iskustava u funkcionisanju državne uprave. Po našem mišljenju ministarstva još nisu organizovana na način određen u Zakonu o državnoj upravi, pa ne mogu obavljati poslove državne uprave. Ovom prilikom navodimo neke osnovne predpostavke koje moraju ispuniti sva ministarstva da bi funkcionisao sistem državne uprave. – Potrebno je da svako ministarstvo donese akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta. U tom aktu moraju se prvo sistematizirati radna mesta pomoćnika ministra, sekretara ministarstva, inspektora i administrativnih radnika. – Prilikom donošenja akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta treba predvideti osnivanje područnih centara državne uprave za područje dve ili više opština. Prema našem saznanju većina ministarstava nije organizovala ministarstvo u skladu sa Zakonom o državnoj upravi na celoj teritoriji Republike Srpske Krajine i zbog toga sistem državne uprave još uvek ne može funkcionisati. Zbog toga je potrebno da sva ministarstva sačine akte o unutrašnjoj organizaciji i organizuju obavljanje poslova van sedišta organa R D C D 125 M H državne uprave. Da bi ministarstva mogla na pravi način organizovati rad ministarstva, potrebna je bolja saradnja sa ministarstvima u Republici Srbiji. Kao što je gore navedeno, sistem državne uprave može se organizovati i na drugi način i to poveravanjem poslova državne uprave opštinskim i oblasnim organima uprave. Čini nam se da bi takav sistem uprave više odgovarao zbog teritorijalne razdvojenosti srpskih oblasti. U tom sistemu opštinski organi uprave vodili bi prvostepeni upravni postupak i inspekcijski nadzor, a oblasni organi uprave bi, pored primenjivanja zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, rešavali u drugostepenom upravnom postupku i vršili inspekcijski nadzor u skladu sa poverenim poslovima. Da bi se mogao formirati ovakav sistem državne uprave potrebno je osnovati oblasne organe uprave u skladu sa postojećim propisima. Na nivou Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem osnovani su oblasni organi uprave i to Odlukom organizacije oblasnih organa uprave (“Službeni glasnik Republike Srpske Krajine” br. 10/92.). U istom “Službenom glasniku” objavljen je Statut Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, kojim je propisana nadležnost srpske oblasti, organi srpske oblasti, odluke i opšti akti i dr. Potrebno je da i druge srpske oblasti donesu Statut i Odluku o organizaciji oblasnih organa uprave, jer tek nakon toga mogli bi se poslovi državne uprave poveriti oblasnim organima. Predlažemo da Vlada Republike Srpske Krajine razmotri ovu problematiku i zauzme stav o tome koji će se primeniti sistem državne uprave od gore dva predložena sistema. D C D Sredstva za finansiranje poslova državne uprave Po Zakonu o državnoj upravi, Republika je dužna da osigura sredstva za finansiranje poslova državne uprave. Sredstva za finansiranje poslova državne uprave obezbeđuju se u budžetu Republike. Kako do sada nije donet budžet Republike, ne mogu se na odgovarajući način finansirati organi državne uprave. Zbog toga predlažemo da se donese privremeni budžet Republike Srpske Krajine, te da se u njemu obezbede sredstva za finansiranje poslova državne uprave u skladu sa članom 79. Zakona o državnoj upravi. R Program rada u Resoru uprave Kao što je gore navedeno Resor uprave u Ministarstvu pravosuđa i uprave u narednom periodu bavit će se pre svega sistemom državne uprave, kako bi nadležni organi mogli obavljati poslove državne uprave. Pored toga izvršit će se kontrola rada ministarstava, odnosno nadzor nad primenom zakona i drugih propisa, kao i propisa o upravnom postupku u pojedinim ministarstvima. Do kraja godine izvršit će se edukacija radnika koji obavljaju poslove matičarstva. Predviđeno je održavanje dva seminara, i to jedan u Srpskoj oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, i jedan seminar u Srpskoj oblasti Krajina. Poduzećemo mere za osnivanje novih organa uprave, pre svega Republičke geodetske uprave koja se može formirati na nivou Republike ili kao oblasne geodetske uprave. U oblasti kancelarijskog poslovanja doneće se odgovarajući pravilnici i uputstva, kako bi se primenio novi sistem kancelarijskog poslovanja. Nakon objavljivanja propisa iz ove oblasti, Ministarstvo će poduzeti mere da svi organi uprave vode kancelarijsko poslovanje u skladu sa novim propisima. 3. Resor zakonodavstva U delokrug rada Resora zakonodavstva spadaju sve aktivnosti u vezi pripreme zakona, drugih propisa i opštih akata, i obavljanje stručnih i drugih poslova u vezi zakonodavne aktivnosti. 126 M H U Resoru zakonodavstva se vrši formalno ispitivanje zakona i drugih propisa koje su predložila pojedina ministarstva, te se uspostavlja saradnja sa “Službenim listom Republike Jugoslavije” radi objavljivanja zakona i drugih propisa. Do sada su objavljena 76 zakona i jedanaest “Službenih glasnika Republike Srpske Krajine”. U toku ove nedelje objaviće se i broj 12 “Službenog glasnika”, sa 7 novih zakona, jednom izmenom i dopunom zakona, te po jednom uredbom, pravilnikom i odlukom. U poslednje vreme otežano je objavljivanje zakona zbog nedostatka sredstava za troškove objave “Službenog glasnika”. Zbog toga je potrebno da se “Službeni glasnik” štampa u nekoj od štamparija na području Republike Srpske Krajine. Također je otežana distribucija “Službenog glasnika”, jer u “Službenom listu Republike Jugoslavije” nije organizovana služba za distribuciju “Službenog glasnika” na teritoriju Republike Srpske Krajine. Pojedini predlagači zakona i drugih propisa dostavljaju zakone i propise sa mnogim nedostacima u formalnom i pravopisnom smislu, što takođe otežava objavljivanje. Većina predlagača ne pridržava se Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, (“Sl. glasnik RSK”, broj 3/92), pa se ponekad zakoni pišu nejasnom mešavinom srpskog ili hrvatskog jezika, a bilo je primera da se koriste čisto hrvatski termini, pa se zbog toga mora vršiti redakcija celog zakona. Iz izloženog je vidljivo da je u proteklom periodu bilo teškoća i problema, ali su postavljeni dobri osnovi za rad u ovoj oblasti. Kada se bude pronašla odgovarajuća štamparija na području Republike Srpske Krajine, smatramo da će se propisi još brže i sa manje grešaka štampati u “Službenom glasniku Republike Srpske Krajine”. R D C D Program rada u Resoru zakonodavstva Po Zakonu o državnoj upravi, u poslove organa državne uprave, pored ostalog, spadaju i poslovi koji se odnose na pripremanje zakona, drugih propisa i opštih akata (čl. 8. tačka 4. Zakona o državnoj upravi). U resoru zakonodavstva će se i dalje vršiti kontrola zakona i propisa pre objave u “Sl. glasniku”, ali će se isto tako uspostaviti bolja saradnja sa predlagačima zakona i propisa, kako bi se na objavu dostavljali formalno, pravno i pravopisano ispravni tekstovi, zakoni i drugi propisi. U narednom periodu u resoru zakonodavstva izradiće se nacrt izbornih zakona. Već je uređen i dostavljen Vladi nacrt Zakona o političkim strankama, a u toku je izrada nacrta i svih ostalih izbornih zakona. Pre donošenja, odnosno izrade nacrta Zakona o izborima, Ministarstvo pravosuđa i uprave će doneti Vladi Republike Srpske Krajine informaciju o mogućim modelima izbornih zakona, jer resor zakonodavstva može pristupiti izradi nacrta tih zakona tek nakon što se donese politička odluka o tome da li će se prihvatiti proporcionalni sistem, sistem pojedinačnog glasanja, većinski sistem ili kombinacija tih sistema. 4. Sekretarijat Koristeći mogućnost propisanu Zakonom o ministarstvima (“Službeni glasnik RSK” broj 3/92) kao i ostalim pozitivnim propisima kojima je uređena materija unutrašnje organizacije organa državne uprave, Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji je obrazovan Sekretarijat Ministarstva kao posebna organizaciona jedinica u kojoj se obavljaju poslovi od zajedničkog interesa za celo Ministarstvo, a odnose se na: – unutrašnju organizaciju i rad Ministarstva, – ostvarivanje saradnje Ministarstva sa drugim organima, – informaciono – dokumentacioni sistem, 127 M H – normativno – pravne, kadrovske, finansijsko – materijalne, tehničke, administrativne, daktilografske i druge poslove. U izveštajnom periodu Pravilnik je pretrpio određene izmene u pravcu usklađivanja sa Uredbom o načelima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mesta u ministarstvima i posebnim organizacijama (“Službeni glasnik RSK” broj 9/92), koja je kasnije stupila na snagu, kao i u pogledu prilagođavanja sistematizacije radnih mesta potrebama prakse, odnosno stepenu sadašnjeg razvoja ovog organa državne uprave. Prema ovom Pravilniku, popunjenost radnih mesta je uglavnom na zadovoljavajućem nivou sa izuzetkom Odseka za upravnu inspekciju, koji se, kao unutrašnja organizaciona jedinica Resora za upravu, u narednom periodu mora ubrzano staviti u funkciju. Usvajanjem Uredbe o kancelarijskom poslovanju organa državne uprave, kao i donošenjem Uputstva o kancelarijskom poslovanju, stvorene su pravne predpostavke za primenu novog sistema kancelarijskog poslovanja za sve organe koji vrše poslove državne uprave. U skladu s ovim propisima u Sekretarijatu su ustrojene odgovarajuće evidencije o aktima i predmetima, koje se putem skraćenog delovodnika vode po sistemu jedinstvenih klasifikacionih znakova. U okviru Sekretarijata takođe se vode poslovi koji proističu iz odredbi Zakona o pečatu državnih i drugih organa (“Službeni glasnik RSK” broj 3/92), a odnose se na davanje saglasnosti na sadržinu i izgled pečata, kao i vođenje evidencije o istom. Od aprila ove godine (od kada je zakon stupio na snagu) do danas, prema usvojenoj evidenciji rešeno je 60 zahteva za davanje saglasnosti. Tokom godine rad ministarstva u celini pratio je rad radnika na personalnim, računovodstvenim, tehničkim, administrativnim, daktilografskim i ostalim poslovima koji se obavljaju u okviru Sekretarijata. C D R D 5. Organizacioni problemi Zbog činjenice teritorijalne razdvojenosti, nameće se, kao jedini mogući način delovanja onaj, po kojem Ministarstvo ima više kancelarija u različitim mestima, tačnije u Iloku, Kninu i Beogradu. Procenjujem da će ovakav način rada morati biti provođen kroz duže vreme, jer se, nažalost, najviše kontakata, konkretnih dogovora i kontrola obavlja neposrednim, fizičkim prisustvom mene lično, ili nekoga od stručnih lica u Ministarstvu. Iako u ovom izveštaju više puta naglašavana, problematika finansiranja u ogromnoj meri otežava naš rad. Na raspolaganju imamo jedan službeni automobil, dve električne pisaće mašine i telefaks aparat. S obzirom da bi svakodnevno morali delovati na više strana, jasno je da u tome ne uspevamo i pored pojačanog angažovanja svih zaposlenih. Više puta sam na sednicama Vlade insistirao na dodeli sredstava, koja dakle treba da omoguće elementarno funkcionisanje. Taj objektivni momenat do danas nije adekvatno rešavan. Situaciju će daljnje zakomplikovati aktivnosti oko predstojećih izbora i upozoravam da tom ozbiljnom i komplikovanom poslu u ovom času možemo prići bez straha, jedino sa aspekta znanja i sposobnosti ljudi koji će biti angažovani. M.P.156 156 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Knin. 128 Ministar Vojin Šuša Preslika, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 129-13. 44 1992., kolovoz 19. Okučani Izvješće “Šumarije Okučani” SUP-u Pakrac o primjerima krađe i samovoljne sječe drva za ogrjev na području pod ingerencijom Šumarije “ŠUME KRAJINE” “ŠUMARIJA OKUČANI” Broj: 01-263/92 Okučani, 19. 08. 1992. godine M.P.157 M H SUP PAKRAC n / r Ostrolučanin Vase Okučani PREDMET: ŠUMSKE ŠTETE. C D R D “Šumarija Okučani” se svakodnevno sreće s problemom krađe i samovoljne sječe ogrevnog drveta. Prilikom toga, sjeku se stabla po redu, prave progale i pustoši šuma. Naše terensko osoblje je nemoćno da stane na kraj ovakvim pojavama, te dolazi u opasnost da budu fizički napadnuti. Šumarija je preduzela mjere da se to spriječi. Povećali smo broj terenskog osoblja radi boljeg nadzora nad šumom, odredili punktove gdje se može izdavati ogrev, omogućujemo ljudima da po pristupačnim cijenama sami sebi izrađuju ogrev. No, i pored toga, pojedinci kradu i pustoše šumu. Protiv takvih osoba se podnose prijave šumske štete i predaju javnom tužilaštvu. Ove pojave su uzele maha naročito u Bodegraju i Lađevcu, Rajiću, Rajčićima, Cagama, Gređanima i drugim selima. Čak se dešava da i granična milicija samovoljno siječe drva, bez obzira što je organizovana nabavka drva za njih. Stoga molimo naslov da osnuje jedno interventno odjeljenje milicije koja bi nam priskočila u pomoć ukoliko bi naši ljudi bili napadnuti. Isto tako, to odjeljenje bi vršilo kontrolu kretanja drvnog materijala po terenu, odnosno putevima, te oduzimalo na licu mjesta materijal bez urednih popratnih dokumenata. Nadamo se da će naslov imati razumijevanja za naše teškoće, te nam pružiti odgovarajuću pomoć i zaštitu na čemu se unaprijed zahvaljujemo. DIREKTOR Relić Čedomir 157 Prijemni pečat: Odelenje milicije Lipik, broj: 1/02/94, primljeno 27. 8. 1992. 129 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 2. 45 1992., kolovoz 19. Borovo Izvješće rukovodioca Službe socijalne zaštite Oblasnom sekretarijatu za opću upravu Srpske oblasti SBZS o radu službe M H SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM SLUŽBA SOCIJALNE ZAŠTITE Br. 4/92 Borovo, 19. 08. 1992. C D SEKRETARU OBLASNOG SEKRETARIJATA ZA OPŠTU UPRAVU dipl. pravniku Nemanji Jovčiću D IZVEŠTAJ O RADU SLUŽBE SOCIJALNE ZAŠTITE ZA SRPSKU OBLAST SLAVONIJU, BARANJU I ZAPADNI SREM R Služba socijalne zaštite Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema osnovana je u martu 1992. god. Za rukovodioca službe imenovan je mr. Milivoje Kostić, a na upravnim poslovima socijalnog rada zaposlena je socijalni radnik Ružica Arbutina. Služba se bavi uočavanjem socijalnog stanja i problematike i preko opštinskih organa zaduženih za poslove iz oblasti socijalne zaštite, preduzima konkretne mere u otklanjanju uzroka i posledica takvih stanja. Složenost i specifičnost problematike i praktična nemogućnost rešavanja uputila nas je na hitnost u povezivanju sa Republikom Srbijom. U tome smo naišli na veliko razumevanje grada Novoga Sada. Uputili smo 13. 04. 1992. god. zvanični zahtev kojim smo očekivali pomoć i saradnju Skupštine opštine Novi Sad i Izvršnog veća AP Vojvodine. Istovremeno je isti zahtev upućen predsedniku Izvršnog veća AP Vojvodine i Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo, socijalnu i dečiju zaštitu. Po pozitivnom odgovoru ponovno smo uputili dopis na iste adrese, za formiranje Centra za rehabilitaciju i smeštaj ranjenika u selu Šarengrad, opština Vukovar, a u sastavu Zdravstvenog centra iz Vukovara, koji nam se nametnuo kao preka potreba smeštaja i zbrinjavanja ranjenika ovoga rata, koji su pored teških povreda ostali i bez smeštaja ili onih koji bi o njima dalje brinuli. Ovakav smeštaj imao bi trajan karakter. Centar bi prihvatao ranjenike i borce ne samo sa područja naše oblasti, nego po potrebi i šire. 130 M H Dana 16. 04. 1992. god. organizirana je poseta predstavnika Ministarstva za zdravstvo i socijalnu zaštitu SO Krajine i predstavnika vukovarske bolnice kod predsednika Izvršnog veća AP Vojvodine dr. Jove Radića, predsednika Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo dr. M.,158 Prvulovića mr. M.159 Kostića, rukovodioca Službe socijalne zaštite SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, direktora bolnice Vukovar dr. V.160 Stanimirovića i opštinskog sekretara za zdravstvo i socijalnu zaštitu Novoga Sada M.161 Hemon. Na sastanku je izražena spremnost da se od strane Pokrajine pomogne u organizaciji i privođenja objekata nameni kao i: – da se o ukupnoj aktivnosti, putem Sekretarijata za zdravstvo, socijalnu i dečiju zaštitu AP Vojvodine informišu nadležna ministarstva u Republici, – da će se obezbediti priključenje objekta na električnu mrežu u selu Šarengrad, – da će se obezbediti potrebna količina (10.000 litara) lož ulja za potrebe zagrevanja objekta, – da će se obezbediti nabavka jednog vozila za potrebe budućeg centra, – da se obezbede potrebna sredstva za rekonstrukciju i adaptaciju navedenog objekta za nabavku potrebnog materijala, – da će se obaviti razgovori sa nadležnim u Skupštini grada Novoga Sada u cilju bitnog angažovanja odgovarajućih društvenih preduzeća iz Novoga Sada na izvođenju radova rekonstrukcije i adaptacije navedenog objekta. Istoga dana predstavnike SO Krajine primio je predsednik Izvršnog saveta grada Novoga Sada dr. Đorđe Bašić. U razgovoru je izražena spremnost da se izađe u susret zahtevima u granicama mogućnosti grada, a u skladu sa obavljenim dogovorima sa predsednikom Izvršnog veća AP Vojvodine. Već 24. 04. 1992. god. ekipa JP “Stan” i stručnjaci “Projekt investa” obavili su uvid u stanje objekta i dostavili izveštaj i ponudu. Ponuda je od strane nadležnih AP Vojvodine prihvaćena i prešlo se odmah na rad. Do sada su obavljeni svi potrebni: – građevinski radovi, – radovi na rekonstrukciji električne mreže, – obezbeđeno je 10.000 litara lož ulja, – obezbeđeno je putničko vozilo (poklon pokrajinskog “Zavoda za socijalna istraživanja”), – izvršena celokupna rekonstrukcija kotlarnice i grejanja, – izvršena rekonstrukcija vodovodne mreže. Privode se kraju radovi oko čišćenja i uređenja objekta. Smatramo da će se objekt moći pustiti u funkciju početkom devetog meseca. Za opremanje objekta obratili smo se opštini Vukovar da nam dozvoli iznošenje preostale potrebne opreme iz nekadašnjeg “Doma starih i nemoćnih lica Vukovar”, što smo naišli na razumevanje. Kompletno opremanje izvršit će opština Novi Sad. Pored rehabilitacionog centra nalazi se zgrada koju smo namenili za smeštaj starih i nemoćnih lica. Zgrada je dovedena u funkciju i moći će primiti prve stanare početkom devetog meseca. Kapacitet je oko 50 stanara. Za konačno opremanje doma također se obavezuje opština Novi Sad. R D C D 158 Mladen. Milivoje. 160 Vojislav. 161 Priređivači nisu utvrdili ime. 159 131 M H “Crveni krst AP Vojvodine” obezbedit će kompletnu ishranu za tri meseca. Zato molimo Oblasno veće da razmotri kako će se dalje financirati i održavati oba objekta. Radi snimanja broja lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe trajnog smeštaja u ustanovu socijalnog tipa, ostvarili smo kontakt sa Centrom za socijalni rad u Vukovaru, opštinskim boračkim organizacijama i opštinskim organizacijama “Crvenog krsta”, kojima je kao pomoć na prikupljanju ovih podataka ponuđen i upitnik. Obišli smo novoformirane opštine Mirkovce, Dalj i Tenju radi pružanja pomoći u organizaciji organa starateljstva i dali im pismene upute o radu tih organa. Sav dosadašnji rad odvijao se uz ogromne poteškoće koje prete da u budućnosti totalno onemoguće rad ove službe. Sva komunikacija sa AP Vojvodinom i celom našom oblasti odvija se vrlo otežano, jer su loše ili uopšte ne postoje telefonske veze, pa je obavezna upotreba vozila. Nekoliko puta dobili smo plaćeno gorivo, a sve ostale nabavke goriva financirao je rukovodilac službe mr. Milivoje Kostić sam. Nije potrebno naglašavati o nemogućnosti daljeg financiranja. Lične dohotke služba nije primila, jer ih nitko nije obezbedio, a da ne govorimo o kancelarijskom materijalu, plaćenim bonovima za benzin, pečatu i radnom prostoru koji nam je sada privremen, a za koji dan ga potpuno moramo napustiti, a da nam drugi nije obezbeđen. Na sve ove probleme ukazali smo ministru našeg Ministarstva tražeći barem minimalne uslove za rad, ali to je ostalo bez odjeka. Zato molimo Oblasno veće da razmotri važnost i rezultate rada Službe socijalne zaštite i da nam na neki način pomogne u daljem radu. Rukovodilac Službe M.P.162 socijalne zaštite mr. Milivoje Kostić, [v.r.] R D C D Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 261. 46 1992., kolovoz 21. Knin Zapisnik izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa vanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane dana 21. 08. 1992. godine u “Domu privrednika” 162 Pečat: nečitak. 132 Sjednici prisustvuju: mr. Zdravko Zečević, Jovo Kablar, Veljko Džakula, Stevo Bogić, Stojan Španović, Milan Martić, Sergej Veselinović, Đorđe Bjegović, Dušan Ećimović, David Rastović, Savan Grabundžija, mr. Svetozar Vinčić, dr. Mladen Hadžić i Sretko Petković. Sjednici ne prisustvuju: Božanić Boško, Šuša Vojin, Dobrosav Veizović, dr. Dušan Jović, Milan Knežević, Mitar Brnović, Gaćeša Rade i Arbutina Nebojša. Sjednici na poziv prisustvuju: Zdravko Janković, Nebojša Mandinić i Goran Hadžić. Sjednica je počela sa radom u 9.00 sati. Sjednicom predsjedava mr. Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći DNEVNI RED M H 1. zauzimanje političke strategije vezano za političke događaje koji predstoje (nastavak rada paritetne komisije, predstojeća mirovna konferencija u Londonu i dr.), 2. informacija o aktualno vojno – političkim zbivanjima na području Republike Srpske Krajine, 3. rasprava o potrebi transformacije Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva odbrane, 4. donošenje Odluke o davanju pozajmice opštini Slunj i pomoći Centru za socijalni rad opštine Petrinja, 5. zauzimanje stava o pitanju sufinanciranja TO, 6. donošenje Odluke o interventnoj financijskoj pomoći “Radio glasu Petrove Gore”, 7. donošenje Odluke o ustupanju tzv. “generalske vile” episkopu dalmatinskom, za potrebe smještaja vladičanskog dvora. R D C D Tačka 1. Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vlade, koje treba poslužiti kao platforma za rad današnje sjednice Vlade, za riječ se javio David Rastović te izložio koncept sa kojim bi naša delegacija trebala nastupiti na pregovorima u Londonu. Predsjednik Republike Goran Hadžić se složio u svom izlaganju sa izloženim konceptom, te predložio da se oformi radna grupa koja će detaljno razraditi plan nastupa naše delegacije na konferenciji u Londonu. Nakon rasprave donesen je ZAKLJUČAK Radna grupa u sastavu: predsjednik Republike, predsjednik Vlade, ministri Dušan Ećimović, David Rastović te Nebojša Mandinić i Mile Dakić trebaju izraditi platformu naše delegacije za konferenciju u Londonu. Tačka 2. Ministar unutrašnjih poslova Milan Martić je podnio informaciju o aktualnoj vojno – političkoj situaciji na području RSK, sa posebnim osvrtom na ulogu i djelovanje UNPROFOR-a na području Republike. Također se osvrnuo na socijalne tenzije koje su 133 prisutne na terenu, te na situaciju na području Like. Radi prevazilaženja situacije nastale političkim previranjima u Lici donesen je ZAKLJUČAK Određuje se komisija u sastavu: predsjednik Vlade, ministar unutrašnjih poslova, podpredsjednik Božanić Boško, te ministar Rastović David da iziđu na područje Like i u kontaktu sa narodom nastoje prevazići nastale nesporazume. Za iduću sjednicu Vlade komisija treba podnijeti izvještaj sa terena. Tačka 3. Ministar unutrašnjih poslova iznio je svoje viđenje rada Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva odbrane. Naglasio je da bi transformacija ova dva ministarstva u jedno učinilo ga preglomaznim, a samim tim i manje operativnim. U raspravi u kojoj je sudjelovalo više ministara svi su se založili za izgradnju sistema odbrane koja bi imala za cilj brzo stavljanje u borbenu gotovost, a što bi se postiglo transformacijom u brigade milicije. Ministar Rastović163 se založio za promjenu Ustava u dijelu koji definira ulogu armije na prostoru RSK. Zalaže se za zajednički koncept obrane MUP-a i TO ,u kojem bi bila formirana dva resora. M H C D ZAKLJUČAK 1. Kroz transformaciju MUP-a i Ministarstva obrane potrebno je postići jedinstvenost političke vlasti i obrane. Kroz stvaranje bataljona milicije potrebno je postići profesionalizaciju svođenjem na brojčano stanje i efikasnost na nivo koji će se moći izfinancirati. Tačka 4. Odlaže se za jednu od narednih sjednica Vlade RSK. R D Tačka 5. Ministar Španović164 je izložio da je za potrebe isplate plate rezervnom sastavu TO potrebno da Vlada sufinancira u dijelu troškova. Ministar je izložio detaljan pregled troškova koji se financirao u proteklom periodu. Nakon rasprave donesene su slijedeće ODLUKE Odobravaju se sredstva za sufinanciranje GŠTO RSK za 7. mjesec u iznosu od 300.000.000 dinara. Tačka 6. Ministar informisanja Dušan Ećimović upoznao je Vladu sa teškom materijalnom situacijom zaposlenih radnika u “Srpskom radio glasu Petrove Gore”. Nakon rasprave o mogućnosti prevazilaženja stanja donesena je ODLUKA Odobravaju se “Srpskom radio glasu Petrove Gore” sredstva za isplatu neto ličnih dohodaka za 9 radnika u iznosu od 150.000 din. po radniku. 163 164 David. Stojan. 134 Tačka 7. Nakon ponovnog razmatranja o smještaju dalmatinske eparhije na području opštine Knin te predloženog rješenja donesena je uz jedan glas protiv i jedan suzdržan glas slijedeća ODLUKA Ustupa se tzv. “generalska vila” u Kninu za potrebe smještaja vladičanskog dvora. Sjednica je završila sa radom u 15 sati PREDSJEDNIK VLADE: mr. Zdravko Zečević Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 47 M H otvoreno – dx R D Republika Srpska Krajina Ministarstvo unutrašnjih poslova Uprava JB br. 08/03-52-1/92. Knin, 22. 08. 1992. C D 1992., kolovoz 22. Knin Zapovijed Uprave javne bezbjednosti MUP-a RSK SUP-ovima i komandama brigada pogranične policije za pojačanu kontrolu vozila UNPROFOR-a zbog infiltracije osoba hrvatske nacionalnosti u sastav snaga UNPROFOR-a SUP-u RSK – svima brigadama pogranične milicije u RSK – svima Zbog sve učestalijih pojava da se u redovima snaga UNPROFOR-a nalaze lica hrvatskog porijekla, a pogotovu u kontingentima snaga UNPROFOR-a iz zapadnih zemalja, naređuje se pojačana kontrola vozila UNPROFOR-a, pogotovo prilikom ulaska i izlaska iz RSK. U tu svrhu po mogućnosti u sastav patrola postaviti milicionara sa znanjem stranih jezika. O svim evidentiranim slučajevima prolaska takovih lica obavijestiti ovo Ministarstvo. Načelnik uprave JB Nebojša Pavković Jelača Rončević 22. 08. 1992. g. u 20.30 h. 135 Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 6. 48 1992., kolovoz 22. Okučani Odluka Narodne skupštine Srpske oblasti Zapadna Slavonija o osobama koje će zastupati Oblast na Međunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji u Ženevi M H REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE NARODNA SKUPŠTINA Na osnovu člana 11. stava 1. tačke 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Narodna skupština Srpske oblasti Zapadne Slavonije na svom trećem redovnom zasjedanju 22. 08. 1992. godine, donijela je ovu ODLUKU R D C D 1. ODREĐUJE se da interese Srpske oblasti Zapadne Slavonije na Međunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji u Ženevi i inače gdje se radi na rješavanju pitanja srpskog naroda Srpske oblasti Zapadne Slavonije, u pogledu političkog, ekonomskog i svakog drugog statusa, z a s t u p a j u: 1. dipl. inž. VELJKO DŽAKULA, predsjednik Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne Slavonije i podpredsjednik Vlade Republike Srpske Krajine i 2. mr. DUŠAN EĆIMOVIĆ, ministar za informisanje u Vladi Republike Srpske Krajine. 3. Ova Odluka ima karakter i generalne punomoći za potpisivanje dokumenata o postignutim sporazumima uz obavezno podnošenje na verifikaciju Narodnoj skupštini Srpske oblasti Zapadne Slavonije. 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a objaviće se u “Službenom glasniku” Republike Srpske Krajine. NARODNA SKUPŠTINA Broj: 01-01-396/92. Okučani, 22. 08. 1992. godine DOSTAVITI: 1. predsjednik Republike Goran Hadžić, Knin, 2. predsjednik Vlade RSK mr. Zdravko Zečević, Knin, 165 PREDSJEDNIK M.P.165 NARODNE SKUPŠTINE: VELJKO VUKELIĆ, v.r. Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast Zapadna Slavonija, Narodna skupština, Okučani. 136 3. dipl. inž. Veljko Džakula, 4. mr. Dušan Ećimović, 5. za objavljivanje 6. arhiva. Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10. , kut. 1. 49 1992., kolovoz 25. Knin Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK za iseljavanje Hrvata iz Siverića M H C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj 04/4-72-25/22-92 Knin, 25. 08. 1992. godine OVLAŠTENJE R D Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza slijedeća lica: – TOMIĆ KATA, rođ. 30. 11. 1951. g. u Siveriću, od oca Milana i majke Ane iz Siverića, SO Driniš, sa - TOMIĆ IVAN, rođ. 28. 11. 1971. g. – sinom - TOMIĆ MILENKO, rođ. 07. 06. 1974. g.– sinom - TOMIĆ MARIJAN, rođ. 03. 12. 1976. g.– sinom i - TOMIĆ ZRINKA, rođ. 27. 01. 1984. g. – kćerkom, svi za odlazak za Šibenik. KOMISIJA [………., v.r.]166 M.P.167 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 166 167 Potpis nečitak. Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 137 50 1992., kolovoz 25. Knin Dopis Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK Zapovjedništvu i komandama sektora UNPROFOR-a u kojem zahtijevaju objašnjenje za pojedine postupke i aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-10-72-47 25. 08. 1992. god. Molimo odgovor i objašnjenje na postupke i aktivnosti UNPROFOR-a, dostavlja. – M H KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB KOMANDAMA SEKTORA C D U proteklih desetak dana na pojedinim područjima teritorije RSK, došlo je do određenih nesporazuma u vršenju određenih aktivnosti između predstavnika UNPROFOR-a i pripadnika PJM i mjesnog stanovništva RSK. U sledećem dijelu teksta navešćemo slučajeve u kojima je došlo do nesporazuma: R D 14.08.1992.g. – Predstavnici UNPROFOR-a u Živković Kosi pretresali vozilo PJM. U Tušilovačkom Cerovcu168 UNPROFOR je razoružao carinski punkt i oružje predao u Stanicu milicije Tušilović (sektor “Zapad”). 15.08.1992.g. – Predstavnici UNPROFOR-a razoružali su dva pripadnika PJM u Vojniću (sektor “Zapad”). – Snage UNPROFOR-a u reonu Željeznog Polja – Melinovca su sa OT povezli grupu civila (Hrvata) u mjesto Skočaj. Istovremeno, u vremenu od 17.00 – 20.00 časova, izvršili su kompletnu blokadu puteva u reonu Željezno Polje – Melinovac i blokadu rasporeda naših snaga na tom prostoru (sektor “Zapad”). – U zadnje vrijeme učestala je opservacija UNPROFOR-a građana srpske nacionalnosti, kojima se uz UNPROFOR-ovu asistenciju dotura pomoć iz Hrvatske i omogućuju telefonski razgovori, dovode građani hrvatske nacionalnosti koji su pobjegli iz RSK zbog svoje neprijateljske aktivnosti prema srpskom narodu, odvoze se u obilazak svojih kuća i imanja. Također predstavnici EZ i UNPROFOR-a dijelili su pomoć “Caritas-a” (jedan paket na 2 građanina hrvatske nacionalnosti, a jedan na 4 građanina srpske nacionalnosti), slučaj u Dabru. 168 Danas Cerovac Vukmanićki. 138 Sve ove aktivnosti UNPROFOR-a i EZ odvijaju se bez odobrenja, saradnje ili konsultacija sa lokalnim organima vlasti RSK (sektor “Zapad”). 23.08.1992.g. – U reonu Petrinje, predstavnici UNPROFOR-a ne dozvoljavaju pre 06.00 č pokrete vozila i stanovništva (sektor “Sjever”). 22.08.1992.g. – Prilikom napada hrvatskih snaga na naše položaje u Đeletovcima uz rijeku Bosut, poginuo je jedan pripadnik PJM, a dvojica su ranjena, ostali pripadnici PJM ostali su na položajima dok ih nisu udaljili sa položaja predstavnici UNPROFOR-a. Očito je da predstavnici UNPROFOR-a ne drže ni jedan punkt na prvoj liniji, iako je sa istima dogovoreno da motorizovanim patrolama kontrolišu put uz prvu liniju r. Bosut, od Đeletovaca do Novih Jankovaca i taj se dogovor ne poštuje (sektor “Istok”). Molimo Komandu UNPROFOR-a i komande sektora da usaglasimo aktivnosti, naročito po pitanjima koja se nedovoljno precizirana, kako ubuduće ne bi dolazilo do nesporazuma i kako bi se održalo postojeće povjerenje kod našeg stanovništva. Cijenimo dosadašnju aktivnost i saradnju. M H S poštovanjem! MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA Milan Martić, [v.r.] C D M.P.169 51 R D Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 1992., kolovoz 25. Knin Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK za iseljavanje građana hrvatske nacionalnosti iz Gornjih Vrhovina REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj 04/4-72-25/21-92 Knin, 25. 08. 1992. godine 169 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 139 OVLAŠTENJE Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza slijedeća lica: – IVKOVIĆ NIKOLA, rođen 15. 08. 1968. godine u Gospiću, od oca Ilije i majke Maše, iz Gornjih Vrhovina br. 168 – IVKOVIĆ MAŠA, rođ. 04. 05. 1941. god. Kosore, SO Sinj, iz Vrhovina, br. 168/a – IVKOVIĆ SNEŽANA, rođ. 02. 02. 1973. g. Otočac iz Gornjih Vrhovina – IVKOVIĆ NIKICA, rođ. 04. 12. 1990. g. u Gospiću, svi za odlazak u Otočac. KOMISIJA [………., v.r.]170 M.P.171 M H Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 52 C D R D 1992., kolovoz 25. Knin Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK za iseljavanje građana hrvatske nacionalnosti iz Medviđe REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj 04/4-72-25/20-92 Knin, 25. 08. 1992. godine OVLAŠTENJE Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza slijedeća lica: – KAPITANOVIĆ NIKOLA, od oca Marka i majke Božice, rođ. 16. 01. 1935. godine iz Medviđe, br. 49 – KAPITANOVIĆ SAVA, rođ. 07. 01. 1941. godine i – KAPITANOVIĆ ZORA, rođ. 07. 04. 1973. za odlazak u Zadar. 170 171 Potpis nečitak. Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 140 KOMISIJA [………., v.r.]172 M.P.173 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 53 1992., kolovoz 26. Knin Zahtjev MUP-a RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a u Zagrebu da letovi helikoptera UNPROFOR-a preko zračnog prostora RSK budu na vrijeme najavljeni i prijavljeni, te da kontrolu njihova leta vrši aerodromska kontrola iz zračne baze u Udbini M H R KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB D Informaciju o letovima helikoptera UNPROFOR-a dostavlja. – C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Broj 08/4-10-72-47/3 26. 08. 1992. god. Veza: Akt Ministarstva odbrane RSK, broj 01-145-1/92 od 30. 07. 1992. godine Helikopteri UNPROFOR-a poleću iz Zagreba ili Splita i prelijeću preko teritorije RSK, u skladu sa dnevnom ili višednevnom najavom. Međutim, helikopteri se ne javljaju aerodromskoj kontroli letenja na aerodromu Udbina, iako prelijeću i kroz zonu aerodroma Udbina, što otežava identifikaciju letelica i može imati neželjene posledice. Dešava se da se najavi 1 – 2 helikoptera, a da lete 3 helikoptera, na što srpska strana ne može uticati. Smatramo neophodnim da helikoptere u vazdušnom prostoru RSK kontroliše i vodi aerodromska kontrola letenja Udbina, te da se najava i prijava leta odvijaju u skladu sa propisima. Na ovaj način moguće je izbjeći potencijalne nesporazume, a povećava se bezbednost letova preko našeg vazdušnog prostora. 172 173 Potpis nečitak. Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 141 Molimo da se ova informacija razmotri i prihvati naš predlog o najavi i prijavi, kao i kontroli i vođenju letelica od strane AKL aerodroma Udbina, preko vazdušnog prostora Republike Srpske Krajine. MINISTAR Milan Martić, [v.r. ] M.P.174 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 54 M H 1992., kolovoz 26. Knin Zamolba predstavnika Međunarodnog komiteta Crvenog križa pukovniku Kosti Novakoviću da dozvoli povratak Uroša Vukića u Zadar, gdje mu živi porodica Knin, 26.08. 1992. C D MEĐUNARODNI KOMITET CRVENOG KRIŽA ŽENEVA D Puk. KOSTA NOVAKOVIĆ175 R Poštovani gospodine, Obraćamo Vam se u vezi g. UROŠA VUKIĆA koji se obratio MKCK za pomoć da se vrati natrag svojoj porodici u ZADAR. MKCK Split je kontaktirao vlasti u Zadru koje su potvrdile da se g. Vukić može slobodno vratiti bez ikakvih posebnih dozvola, pošto je stanovnik Zadra već 30 godina. MKCK Knin Vas najljepše moli ako ste u mogućnosti da izdate g. Vukiću dozvolu za odlazak sa teritorije Republike Srpske Krajine i prelaz granice, kako bi MKCK Knin mogao organizovati transport pomenutog gospodina Vukića. Unaprijed Vam zahvaljujemo na razumijevanju i nadamo se da ćemo i dalje s Vama uspješno surađivati. M.P. 176 174 S poštovanjem, DONATA CAGLIONI, [v.r.] ICRC Delegat Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. K. Novaković je u to vrijeme obnašao dužnost predsjednika Komisije MUP-a RSK za odnose sa UNPROFORom. 176 Okrugli pečat: COMITÉ INTERNATIONAL DE LA CROX-ROUGE, GENEVE. 175 142 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, , kut. 55 1992., kolovoz 27. Erdut Izvješće o radu Sekretarijata za informiranje “Press centra Erdut” Oblasnom vijeću Srpske oblasti SBZS M H OBLASNO VEĆE SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem BOROVO NASELJE PREDMET: Izveštaj VEZA: telefon 025 773 121 BROJ: 2/92. MESTO: Erdut DATUM: 27. 08. 1992. IZVEŠTAJ O RADU R D C D Sekretarijat za informisanje – “PRES CENTAR ERDUT” u proteklom periodu obavljao je sledeće aktivnosti: a) redovne svakodnevne kontakte sa komandom specijalnih jedinica milicije koja obezbeđuje granična područja, b) svakodnevni jutarnji radni dogovor sa vodećim ljudima Ministarstva odbrane, c) redovne (ali ne svakodnevne) kontakte sa informativnim centrima – radio stanicama u Somboru, Apatinu, Odžacima, Bačkoj Palanci, Novom Sadu, Beogradu, Belom Manastiru, Borovu…., d) svakodnevni kontakti sa TV kućama Beograd i Novi Sad, e) redovni izveštaji “Tanjugu”. Sve ove gore navedene aktivnosti popraćene su neposrednim kontaktima sa domaćim, a posebno stranim novinarima, sa ovim novinarima se ide u obilazak linije fronta, pojedinih mesta, omogućuje im se razgovor sa civilnim stanovništvom, članovima Vlade, poseta Oblasnog veća, oficirima UNPROFOR-a, komandantom Istočnog sektora gospodinom Aleksandrom Hromčenkom. “Pres centar” su posetili mnogi elitni svetski novinari – njihova imena su priložena na posebnom papiru. Pratili smo sva dešavanja na našem prostoru, posebno obeležavanja godišnjice otpora Srba ustaškoj vlasti, i to u sledećim mestima: – Tenji, Mirkovcima, Dalj, Markušica, Klisa, Palača…. Od mnogih proslava prisustvovali smo kao gosti komandanta ruskog bataljona u Klisi proslavi dana desantsko – padobranskih jedinica. Priređen je pravi spektakl, demonstrirana snaga i veština ovih jedinica – nešto doista do sada neviđeno, ali i nada da će ovi ljudi uspeti da očuvaju mir na tako malom, a nama dovoljnom nebeskom prostoru. 143 M H Prisustvovali smo i nedavnoj poseti komandi Istočnog sektora u Erdutu komandanta snaga UNPROFOR-a gospodina SATIŠA NAMBIJARA. Svakodnevno imamo kraći radni dogovor sa pomoćnikom ministra odbrane Republike Srpska Krajina, gospodinom Milanom Milanovićem, od kojega svakodnevno imamo izveštaj o stanju na prvim linijama graničnog dela Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. Nedavno je održan sastanak svih ratnih komandanata koji su doprineli oslobađanju teritorija srpske oblasti, ovaj sastanak je održan u malom mestu PALAČA – koje je uspelo sopstvenim snagama da se odbrani od najezde ustaških hordi. Uz mnogobrojne komandante prisustvovali su i mnogi gosti od kojih posebno treba izdvojiti predstavnike jugoslovenske vojske koji su doprineli očuvanju ovih teritorija. O svemu ovome “pres centar”je obavestio putem radija svoje državljane. U poslednje vreme ne pamti se sličan incident kao ovaj tragični koji se desio 13. 08. 1992. g. u mestu Markušica, kada je hrvatska strana otvorila vatru i upala na naš deo teritorije i tom prilikom usmrtila četvoro starijih ljudi – civila koji su obavljali radove u polju. Samo nekoliko dana ranije postignut je sa hrvatskom stranom dogovor posredstvom UNPROFOR-a o nesmetanim radovima civila u graničnom delu sa obe strane – naravno Hrvati ni ovaj dogovor koji je bio njihova inicijativa, kao ni mnoge ranije dogovore, nisu ispoštovali. Tom prilikom je 21 civil odveden u logor u Đakovo. Brzom intervencijom jedinica naše milicije, predstavnika UNPROFOR-a, a POSEBNO komandanta ruskog bataljona, gospodina pukovnika Viktora Longinova, ovi ljudi su još istoga dana vraćeni iz Đakova svojim kućama. Uz sve ovo ne može se umanjiti značaj “PRES CENTRA”, koji je brzo obavestio “Televiziju Novi Sad” koja je u roku od dva sata došla na mesto događaja, obavestio “Tanjug”, “Radio Beograd” i kompletnu svetsku javnost o ovom hrvatskom perfidnom upadu. Ovim događajem dovedena je treća faza mirovnog plana misije UNPROFOR-a u pitanje. Nekoliko dana kasnije ustaše su poslale svoju diverzantsko – terorističku grupu, koja je upala na naš deo teritorije kod mesta Đeletovci i tom prilikom stradala su dva srpska milicajca, a dvojica su teško ranjena. O svemu ovome obaveštena je domaća i svetska javnost, komanda Unprofor-a, gospodin Satiš Nambijar, jer to je drugi veliki upad ustaša za samo desetak dana. Hrvatske vlasti najavile su povratak svojih “izgnanika” za 18. 08. Povodom ove vesti također smo dali demant, ovaj povratak se nije desio, ali je odmah najavljen sledeći za 31. 08. Sve ovomesečne aktivnosti koje je “Pres centar” obavio nalaze se dokumentovane na posebno priloženom papiru. Treba znati činjenicu da ovaj “Pres centar” radi sa jednim podeljenim telefonskim brojem (ovaj broj je dan vinariji na korištenje), bez telefaksa, potrebnog kancelarijskog pribora, mašina za kucanje, papira i da ne nabrajamo bez čega sve još. Bilo koja vrsta propagandnog materijala o Republici Srpska Krajina je “misaona imenica” – sami smo napravili na nekoliko papira uopšteni prikaz o našoj RSK – SO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, to nije mnogo ali puno znači onom ko neupućen dolazi u ove krajeve. Ovaj izveštaj podneli su zaposlenici u “PRES CENTRU” Vlade Srpske oblasti u Erdutu: R D C D 1. 2. 3. 144 Dragica Klajić Radovan Mitrović Tatjana Malinović M.P.177 Izvornik, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 089-9. 56 1992., kolovoz 28. Glina Izvješće pomoćnika ministra Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK o trenutnom stanju i problemima u pravosuđu te stanju u zatvorima na području Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije M H REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE K N I N MINISTARSTVU PRAVOSUĐA I UPRAVE C D PREDMET: Informacija o stanju u pravosuđu na području Banije, Korduna, Like i Sjev. Dalmacije R D S obzirom na smanjene mogućnosti neposrednih kontakata između ministra pravosuđa i potpisnika ove informacije, te s obzirom na postojanje objektivne potrebe sagledavanja stanja u oblasti pravosuđa na napred navedenim prostorima, nalazi se za potrebno dostaviti ovu informaciju. Kao što Vam je poznato na prostorima Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije funkcioniraju dva okružna suda, te opštinski sudovi koje isti pokrivaju. Isto tako osnovana su i tužilaštva koja obavljaju svoje poslove predviđene zakonom. Neposredno prije pisanja ove informacije, sagledano je stanje na terenu, a na temelju toga može se sa sigurnošću izvesti zaključak da sudovi funkcioniraju na ovim prostorima. Okružni sud u Glini nije u dovoljnoj mjeri kadrovski popunjen nosiocima pravosudnih funkcija, ali je činjenica da isti sada ima, bar u ovom momentu, dovoljno kvalitetnih sudija za rad na prioritetnim predmetima. U tom sudu redovno se provode krivični postupci, počevši od faze istrage, te i glavne rasprave nakon podizanja optužnice. Prema dobivenim informacijama od predsjednika tog suda, postoji već nekoliko okončanih krivičnih predmeta, dakle meritorno završenih presudama. Kod Okružnog suda u Kninu stanje je teže, s obzirom na nedostatak kadrova, posebno nosilaca pravosudnih funkcija osposobljenih za rad na teškim krivičnim predmetima. U tu svrhu, a u skladu sa dogovorom postignutim između predstavnika Ministarstva za pravosuđe s predsjednicima oba ova okružna suda, u zadnje vrijeme jedan sudija Okružnog suda Glina obavlja sudačke poslove na krivičnim predmetima za potrebe Okružnog suda Knin. Stoga 177 Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Ministarstvo informisanja, Vukovar. 145 M H je već zakazano nekoliko rasprava i u Okružnom sudu Knin, a isto tako donijete su i prve presude u krivičnim predmetima toga suda. Opštinski sudovi funkcioniraju na cijelom području. Obavljaju najprioritetnije poslove, a pružaju i pravne pomoći građanima koji se u tu svrhu njima obraćaju. Najveći problem na ovim prostorima predstavljalo je pravosuđe opštine Slunj. Tu do sada nije funkcionirao sud, ali je taj problem sada gotovo rešen. Naime, ostvareni su određeni kontakti između predstavnika Ministarstva pravosuđa i opštinskih vlasti u Slunju, prvenstveno predsjednika opštine. Pronađen je minimalni broj kadrova, prvenstveno dvojica sudija, te će od 01. 09. 1992. godine započeti sa radom i Opštinski sud Slunj. On bi trebao da pokriva područje svoje opštine, te područje opštine Plaški. Isto tako dogovoreno je da od 01. 09. 1992. godine započne sa radom i Opštinsko tužilaštvo Slunj, a angažiran je i nosilac ove tužilačke funkcije. Prema tome, posve objektivno Vas obavještavam, da na ovim prostorima pravosuđe funkcionira. Najprioritetniji predmeti se rješavaju, prvenstveno krivični predmeti, ali se radi i na građanskim predmetima u opštinskim sudovima, kao što je već napomenuto sudovi pružaju i pravnu pomoć građanima. Posebno se naglašava, da okružni sudovi obavljaju svoje poslove iz oblasti privrednog prava, a može se ustvrditi da su upravo ove djelatnosti na oba okružna suda najažurnije, te da sudovi svojim poslovanjem ne koče rad privrede. Pored izloženog, potrebno je ukazati i na probleme s kojima se sudovi susreću u radu. Prvi od problema je nedovoljan broj kadrova, mada su neki od opštinskih sudova popunjeni sa kadrovima. U uskoj vezi sa ovim problemom je i stambena problematika, jer se u zadnje vrijeme pojavljuju interesenti za nosioce pravosudnih funkcija, koji ispunjavaju uslove i za rad na okružnim sudovima, no postavljaju se pod znak pitanja stanovi, smještaj i rješavanje stambene problematike. Isto tako ukazuje se na nedostatak materijalnih sredstava za normalno funkcioniranje sudova, posebno okružnih. Naime, okružni sudovi u svom radu imaju velike materijalne izdatke, napose za obavljanje uviđaja i vještačenja, a do sada im nisu obezbeđena materijalna sredstva da bi ove poslove mogli obavljati. Negativan odraz u tom pravcu daje i činjenica da je i milicija Krajine nedovoljno tehnički opremljena za kvalitetno obavljanje poslova u prethodnom krivičnom postupku, pa se ukazuje nužnim da se ovaj problem sagleda u njegovoj ukupnosti, te poduzmu sve radnje potrebne za efikasno funkcioniranje sudova. Također se ukazuje na problematiku iz oblasti ličnih dohodaka. U zadnje vrijeme su poduzete radnje da se lični dohoci isplaćuju relativno na vrijeme i u skladu sa zakonom. Međutim, zakonske odredbe o koeficijentima radnicima pravosuđa imaju vrlo bitne nedostatke, posebno iz razloga jer su radnici sa srednjim stručnim spremama, kao i oni sa nižim stručnim spremama na vrlo malom koeficijentu, te s obzirom na troškove života takav radnik od svog ličnog dohotka ne može podmiriti niti osobne potrebe, a da se i ne govori o potrebama porodice. Stoga se ukazuje nužnost da se već na prvoj Skupštini RSK ovakve zakonske odredbe prilagode potrebama. Pored izloženog želim da se Ministarstvo upozna i sa stanjem u zatvorima. Nakon što je Vlada RSK donijela odluku o osnivanju zatvora, te odluku o prelazu imovine bivšeg Sekretarijata za pravosuđe Hrvatske na Ministarstvo pravosuđa RSK, posebno su poduzete konkretne radnje na osposobljavanju zatvora u Glini te stavljanje u funkciju svih onih sistema koji su ranije postojali u bivšem odgojno popravnom domu za maloljetnike. Potrebno je da Vlada poduzme mjere, da se isele prostorije zatvora koje sada koriste teritorijalna obrana i pripadnici UNPROFOR-a. U Glini sada postoje uslovi da se odlukom Vlade osnuje kazneno R D C D 146 M H popravni dom poluotvorenog tipa. Postoji hitna potreba za ovakvom odlukom, jer već ima pravomoćno osuđenih osoba i treba ih uputiti na izdržavanje kazne. Još se napominje da i zatvor u Kninu udovoljava svojoj funkciji. U odnosu na kninski zatvor napominje se, da su se početkom ove sedmice predstavniku Ministarstva pravosuđa obratili predstavnici vojnog zatvora u Kninu, sa zahtjevom da se njihovi zatvorenici premjeste u zatvor Okružnog suda Knin, uz obrazloženje da je vojni zatvor prestao postojati. Ministarstvo pravosuđa, preko svog odsjeka u Kninu, nije moglo jednostavno prihvatiti ovakav zahtjev bez potrebne dokumentacije o vođenju krivičnog postupka, pa je vojnim organima skrenuta pažnja da je potrebno omogućiti radnicima unutrašnjih poslova da obave poslove iz oblasti svog djelokruga u odnosu na te zatvorenike iz vojnog zatvora, da se pokrenu određeni postupci protiv tih ljudi, a svaki onaj protiv kojeg se pokrene krivični postupak u Kninu biti će smješten u kninskom zatvoru. Također je ukazano predstavnicima vojnog zatvora da je ovaj posao već ranije mogao biti okončan, ali se to pitanje ranije nije postavljalo. Prema tome, zahtjeva se kvalitetna krivična obrada, zakonit postupak, kako je to i propisima regulirano. Pored svega izloženog, potrebno je napomenuti da zakonski propisi ne sputavaju sudove u radu. Najvažniji su propisi donijeti i oni se primjenjuju, ukoliko postoji izvjesnih propusta oni u ovom momentu nisu baš za ništa odlučni, a kada se nađe za shodno bit će potrebno pojedine zakone u manjoj mjeri izmjeniti i prilagoditi ih potrebama. Potpisnik informacije zamoljava ministra pravosuđa da sa ovom informacijom upozna Vladu. Posebno je potrebno upoznati sa sistemom funkcioniranja pravosuđa. Ovo iz razloga, jer nema baš nikakvog osnova da se u ovoj sredini daju paušalne ocjene i prigovori na rad sudova. Ova informacija nije obuhvatila sve, ali je posve sigurno da pravosuđe na prostorima Krajine funkcionira. Neki problemi, kao što su problem poštanske dostave, problem iselenja ranijih subjekata, postupaka kod sudova i činjenica da isti više ne žive na ovim prostorima, takve su prirode da objektivno onemogućavaju rad na pojedinim predmetima, ali svi sudovi rade na onim predmetima na kojima je objektivno moguće raditi. Posebno se radi na hitnim krivičnim, naročito pritvorskim predmetima i nema baš nikakvih faktora subjektivne prirode koji sputavaju taj rad. Isto tako, a što je već napomenuto, postoje i propisi po kojima se radi, pa molim da se sa svim ovim okolnostima već na narednoj sjednici upozna i Vlada. Mada je ova informacija naslovljena ministru pravosuđa, njen potpisnik lično će je uručiti predsjedniku Skupštine SAO Krajine, te predsjedniku Vlade, da se i oni upoznaju sa stanjem u pravosuđu na ovim prostorima. R D C D U Glini, 28. 08. 1992. god. M.P.178 ZA MINISTARSTVO PRAVOSUĐA: POMOĆNIK MINISTRA Branko Kljaić, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 129-15. 178 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo pravosuđa i uprave IV, Knin. 147 57 1992., kolovoz 28. Rakovica Službena bilješka Odjeljenja policije Rakovica o sukobu i zarobljavanju veće skupine vojnika muslimanske narodnosti koji su sa slobodnog teritorija Republike Hrvatske namjeravali preko RSK prijeći na teritorij Republike Bosne i Hercegovine SLUŽBENA ZABILJEŠKA M H Sastavljena dana 28 .08. 1992. godine u prostorijama OM179 Rakovica povodom zarobljavanja i hvatanja grupe vojnika muslimanske nacionalnosti. Dana 28. 08. 1992. godine oko 14,00 časova vod milicije Republike Srpske Krajine krenuo je u hvatanje i zarobljavanje grupe vojnika muslimanske nacionalnosti, koji su imali namjeru preći teren, tj. granicu Republike Srpske Krajine da bi stigli u Republiku Bosnu i Hercegovinu. Kada smo stigli u Brajdić Selo opkolili smo šumicu levo od puta, te naredili da iziđu svi podignutih ruku za potiljak bez oružja. Na našu naredbu jedanaest ljudi je izišlo, jedan iza drugog, u koloni po jedan, sa podignutim rukama. Pošto smo sumnjali da ih ima još krenuli smo u pretres šumice i naišli na još pet ljudi koji su imali oružje u rukama. Nakon uvida nas od njihove strane došlo je do obračuna, tj. pucnjave, gdje je njih svih pet poginulo, dok je jedan naš ranjen u desnu ruku. Posle privođenja u OM u Rakovici grupa od jedanaest ljudi je prebačena na daljnja ispitivanja, a o tome svemu je obavješten UNPROFOR. R D C D Ovl. sl. lice: Blitva Slobodan, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 1066/1. 58 1992., kolovoz 29. Knin Obavijest Kabineta predsjednika Vlade RSK Zapovjedništvu i komandama sektora UNPROFOR-a te predsjedniku Vlade SR Jugoslavije o ubacivanju oružanih grupa u Cazinsku krajinu preko teritorija RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA KABINET PREDSJEDNIKA VLADE 179 Odjeljenje milicije. 148 Broj 08/4-10-72/57 29. 08. 1992. godine Informacija o delovanju hrvatskih oružanih formacija, dostavlja. – KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB KOMANDAMA SEKTORA PREDSJEDNIK VLADE SRJ M H Na širi prostor Korduna na pravcu Slunj – Cazinska krajina sa prostora Republike Hrvatske u poslednja tri dana ubačeno je više diverzantsko – terorističkih grupa (DTG) sa oko 600 pripadnika ZNG iz Republike Hrvatske. Obučavanje ovih snaga izvršeno je u Jastrebarskom kod Zagreba, u trajanju od mesec dana.U sastavu ovih jedinica svrstani su svi oni koji su protiv Srba, ekstremni Hrvati, Muslimani i Šiptari. O ovim namerama više puta smo do sada upoznali komandu sektora “Sever”, ali nisu preduzimate adekvatne mere da se spreči diverzantsko – terorističke aktivnosti na prostoru Korduna i djelovima Like. U oružanoj borbi na sprečavanju ove djelatnosti poginuo je određen broj ustaša, a manji broj je zarobljen (9 ustaša).180 Ove DTG, između ostalog, imaju zadatak da se ubace u Cazinsku krajinu, gdje su već ubacile određenu količinu naoružanja, municije, eksploziva. Nekoliko grupa je već ubačeno u Cazinsku krajinu, gdje vrše vojno organizovanje i pripremu za ofanzivna dejstva prema Republici Srpskoj Krajini i Srpskoj Republici na prostoru bivše BiH. Zaplenjeno naoružanje od zarobljenika i poginulih pripadnika DTG je stranog porijekla (tursko, njemačko, mađarsko, austrijsko i dr.), što ukazuje da se ne poštuje embargo na uvoz oružja u Hrvatsku. Sve naše procjene ukazuju da je vrhovništvo Hrvatske izdalo naređenje za opštu agresiju na Republiku Srpsku Krajinu, što znači da žele produžetak rata. Na to ukazuju činjenice grupisanja većih snaga prema zapadnoj Slavoniji, prema Kordunu i Baniji, kao i na široj operacijskoj osnovici Šibenik – Split, isključivo Drniš. Na psihološko – propagandnom planu vešto se plasiraju neistine o tome da naša strana narušava primirje, što nije tačno, a što je jasno potvrđeno i na sastanku zajedničke komisije na Maslenici, 21. 08. 1992.g. Već smo vam dostavili informaciju o ubacivanju DTG od vremena donošenja “Rezolucije 762” Saveta bezbednosti UN-a, a svakodnevno dostavljamo izvještaje – proteste o narušavanju primirja. Molimo komandu UNPROFOR-a i Vladu Savezne Republike Jugoslavije, odgovornu za saradnju sa UNPROFOR-om, da preduzmu energične mere na obezbeđenju principa dogovorenih na londonskoj konferenciji. R D C D PREDSJEDNIK VLADE mr. Zdravko Zečević, [v.r.] M.P.181 180 Riječ je o jedinici Armije BiH,a ne hrvatskim snagama Vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.1995. Dokumenti, knj. 5., Zagreb, 2009., Dok. br. 150. , str. 291-293. 181 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 149 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 30. 59 1992., kolovoz 30. Pakrac Izvješće Izvršnog savjeta općine Pakrac središnjim vlastima RSK o aktualnoj društveno – političkoj situaciji u zapadnoj Slavoniji REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNA SLAVONIJA IZVRŠNI SAVJET OPŠTINE PAKRAC M H Broj: 01.1099/92. U Pakracu, 30. 08. 1992.g. C D PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE SKUPŠTINI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE VLADI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE R D Izvršni savjet opštine Pakrac, u nekompletnom sastavu, na sjednici od 29. 08. 1992. g. razmatrao je aktualno stanje na području opštine Pakrac pod kontrolom organa vlasti Republike Srpske Krajine. Tom prilikom Izvršni savjet je konstatirao činjenice i ocijenio slijedeće stanje: – od 14.000 Srba prije rata na ovom području, nakon povratka dijela stanovništva, živi oko 7.000 stanovnika. U ovaj broj uključeni su povratnici sa područja opština Daruvar, Grubišno Polje, Podravska Slatina i Slavonska Požega. Ovi stanovnici razmješteni su po privatnim kućama u 11 sela i jednoj petini grada Pakraca (prije rata opština Pakrac imala je 68 naseljenih mjesta i 27.300 stanovnika), – materijalno i socijalno stanje ovih ljudi je teško i sve teže (veći dio sela su uništena, stanovnici su bez izvora prihoda, a dolazi zima), – nijedan privredni pogon na ovom području ne postoji, a otvaraju se jedino radnje u privatnom vlasništvu u oblasti trgovine i ugostiteljstva sa vrlo slabom i neadekvatnom ponudom, a zbog pomanjkanja roba neopravdano se uvećavaju prodajne cijene, – povratak stanovnika na svoja ognjišta sve je neizvjesniji. Kod najvećeg dijela srpskog naroda ovog kraja postoji volja i želja za povratkom. Posebno je veliki pritisak na ulazak u etnički čista srpska sela, koja su spaljena, a još uvijek su pod kontrolom hrvatske vlasti, – komunikacije između ovih 11 sela su vrlo loše, a dolaskom kiša i snijega 3 sela će biti praktično odsječena, – od ranije datih obećanja predstavnika Republike i oblasti da će se plan povratka naroda brzo realizirati i da će narodu biti bolje vrlo malo je ostvareno, a to utiče na smanjivanje povjerenja u organe vlasti i povećava neizvjesnost i nezadovoljstvo, 150 M H – opštem nezadovoljstvu u značajnoj mjeri doprinose nedostatak pravih informacija kao i izjave nekih najodgovornijih funkcionera Republike Srpske Krajine (izjava predsjednika RSK Gorana Hadžića objavljena u “Borbi” od 24. 08. 1992. g., gdje za područje zapadne Slavonije kaže da ne vjeruje puno u uspjeh povratka ovog teritorija pod hrvatskom vlašću u sastav RSK). Osim toga pred nekoliko dana organiziran je odlazak većeg broja traktora (oko 60) iz Banja Luke u istočnu Slavoniju i Srem. To nameće pitanje koja je daljnja sudbina ovog naroda i ovog teritorija, odnosno kakav je stav najviših organa vlasti RSK u tom pogledu, odnosno postavlja se pitanje da li je Goran Hadžić stvarno predsjednik RSK ili samo predsjednik istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, – Izvršni savjet ocjenjuje da prevelika centralizacija pojedinih organa vlasti negativno djeluje na ukupno stanje i efikasnost sistema na ovom području, omogućuje monopol pojedinaca, a prevelika vezanost za centar stavlja organe opštine u nezavidan položaj. Među tri vrste milicije, teritorijalnom odbranom, narodnom odbranom, nema dovoljno koordinacije, a građani očekuju od organa opštine da im rješava životne probleme, a za koje opština nema nikakve nadležnosti. Organi opštine nemaju dovoljno uticaja na rješavanje ukupnog političkog problema, kadrovsku politiku, budućeg statusa ovog područja, niti informacija što se poduzima na višim nivoima, a u očima građana najodgovorniji su za buduću sudbinu ovog naroda i ovog područja, – zbog navedenog stanja uočavaju se pojave zamjena kuća i druge imovine Srba s ovog područja sa Hrvatima i Muslimanima u BiH. Ova pojava još više uznemiruje građane i dovodi u sumnju mogućnost povratka na svoja ognjišta i budući status ovog područja, – republički organi vrlo sporo i neefikasno donose propise i ne organiziraju mogućnost ostvarivanja prava građana u oblasti socijalne politike (prava boraca iz ovog rata, prava penzionera i građana koji su stekli uslove za penziju, naknade i ostala socijalna davanja, zdravstvena zaštita, radni odnosi, dječji doplatak, prava u slučaju smrti i rođenja, imovinska prava i dr.), kao i rješavanje građanskih stanja (lične karte, pasoši, vozačke dozvole, saobraćajne dozvole), a poseban problem čini neorganiziranost PTT sistema i platnog prometa. Zbog svega navedenog Izvršni savjet opštine Pakrac donio je slijedeći zaključak. Pozivaju se najodgovorniji rukovodioci RSK da analiziraju navedene probleme i daju odgovore kako ih rješiti, te da dođu u Pakrac radi neposrednog upoznavanja sa problemima i narodu kažu pravu istinu o njihovoj budućnosti i perspektivi. Posebno da se daju odgovori na razne špekulacije o zamjenama ovog područja za neka druga. Očekujemo da ćete pravilno shvatiti naše traženje i učiniti sve da se ono što prije realizira. Ukoliko se to ne učini narod će izgubiti potpuno povjerenje u organe vlasti od opštine do Republike, a za očekivati je tada kretanje naroda u dva pravca: s ovog područja, a jedan dio i na područje pod hrvatskom vlašću. R D C D Predsjednik: Radaković Milan, [v.r.] O tome obavijest: 1. Oblasno vijeće SOZS, Okučani. 182 M.P.182 Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast ZS, Izvršni savjet opštine Pakrac. 151 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 15., kut. 3. 60 1992., kolovoz 31. Erdut Skraćeni zapisnik sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem SKRAĆENI ZAPISNIK sa sjednice Oblasnog veća održane 31. 08. 1992. godine u Erdutu M H PRISTUNI: Ilić M.,183 Jovčić N.,184 Papić T.,185 Nešić Đ.,186 Grahovac N.,187 Šević,188 Momčilović D.,189 Živanović B.,190 Bekić,191 Čugalj,192 Nedić193 i Dašić D.194 ODSTUNI: Dvornić Radenko i Matić Pero C D Na sjednici je usvojen i razmatran sledeći R D DNEVNI RED: 1. usvajanje teksta skraćenog zapisnika sa sjednice održane 24. 08. 1992. godine, 2. izvješaj o radu Izvršnog saveta opštine Beli Manastir za period od 06. 02. 1992. g. do 15. 08. 1992. g, 3. informacija o radovima na elektrifikaciji 19 sela SO SBZS, 4. informacija o stanju i problemima u osnovnom i srednjem obrazovanju u SO SBZS prije početka školske godine 1992./93., 5. razmatranje predloga o izboru direktora PTT u SO, 6. Razno: 183 Milan. Nemanja. 185 Tomislav. 186 Đorđe. 187 Nebojša. 188 Đorđe. 189 Dušanka. 190 Boro. 191 Slobodan. 192 Vlado. 193 Pajo. 194 Dragiša. 184 152 a) informacija o razgovorima sa gosp. Mazovjetskim,195 b) formiranje Komiteta za zaštitu ljudskih prava pri Oblasnom veću, v) informacija o upućivanju pisama gospodi akademiku Dobrici Ćosiću, Milanu Paniću i Slobodanu Miloševiću, g) održavanje “PRESS konferencija” u Vukovaru dva puta mjesečno, d) davanje prioriteta razvojnim programima selima graničnog područja, e) zauzimanje stavova prilikom vođenja razgovora sa gospodinom Veljom Brankovićem i Zelenovićem,196 f ) donošenje odluke o isplati troškova okruglog stola “TV Novi Sad”, h) razmatranje predloga o formiranju Uprave prihoda u Vukovaru za više opština, i) analiza prisustvovanja sjednicama članova Oblasnog veća, j) poziv Oblasnom veću da prisustvuje godišnjici oslobođenja Baranje. Nakon rasprave Veće je donelo sledeće z a k lj u č k e: M H Ad. 1. Usvaja se tekst skraćenog zapisnika sa sjednice održane 24. 08. 1992. godine bez primjedbi. Ad. 2. Izvještaj o radu Izvršnog saveta opštine Beli Manastir podnio je predsednik Boro Živanović. Izvještaj je prihvaćen sa zaključkom da izvršna veća opština Vukovar, Dalj, Tenja i Mirkovci podnesu pismene izvještaje o radu u toku IX. mjeseca o.g. C D R D Iz izvještaja izdvajamo: – održanih 16 sjednica sa 378 tačaka dnevnog reda, – na Izvršnom savetu je doneto odluka (127), rešenja (127), zaključaka (41), naredbi (7) i ostalih akata (5), – odgovornost Izvršnog saveta je evidentna prema zakonu utvrđenim subjektima, – sve zacrtane zadatke Savet je obavio u otežanim ratnim uslovima, – nije evidentno jače uplitanje IS u rad privrednih subjekata, – najveći broj razmatranja na sjednicama IS imala je privreda, financije i budžet mesne zajednice, socijalna zaštita, nadzor, oblast cena, unutrašnji poslovi i bezbednost i drugo, – odluke, zaključci, rešenja i naredbe oglašavaju se u “Službenom glasniku opštine Beli Manastir”, – Izvršni savet ima 13 komisija i radnih grupa. Ustanovljen je dan (praznik) opštine Beli Manastir, 3. septembar. Na prigodne svečanosti pozivaju se članovi Oblasnog veća na svečanu sednicu u sredu 02. 09 u 10.00 časova u Jagodnjaku. Pozvani su poslanici Branković,197 Petrović,198 Paroški199 i dr. Šešelj,200 mitropoliti Jovan i Lukijan, te javni radnici i gosti fudbalski tim “Partizan” iz Beograda i sl. 195 Tadeusz Mazowietzky, poljski diplomat, specijalni izvjestitelj UN-a. Dragutin. 197 Veljo. 198 Branko. 199 Milan. 200 Vojislav. 196 153 Ad. 3. Radovi na elektrifikaciji 19 sela su u toku, a radovi slede na: 1. izrada 15 k dalekovoda, 2. trafostanice Laslovo 10 k, 3. saniraju se oštećenja na vodu Ada – Laslovo, 4. inžinjerijska jedinica JA razminira 30 km trase širine 6 metara. M H Veće zaključuje da se informira ako dođe do bilo kakvog zastoja u realizaciji stavki iz Ugovora o elektrifikaciji. Veće zaključuje da se povede akcija u preduzećima o finansijskoj pomoći elektrifikacije. Predsjednici Izvršnih saveta moraju osigurati posjete i razgovor na “svom” području komisiji Ilić201 – Nedić202 – Čugalj203 – Brnović204 – Dvornić205 – Golubović.206 Rok za posete komisije dogovoriti naknadno. Izradu puta KARADŽIĆEVO – GABOŠ pomoći uplatom sredstava na žiro – račun “72500-601-2596 za izgradnju puta Karadžićevo – Gaboš”. Veće zaključuje da se funkcioneri angažiraju za ISHOĐENJE odobrenja za izgradnju dalekovoda APATIN – BELI MANASTIR i rješenje problema naplate štete u sumama u iznosu 16.000.000 po faktoru 5 (vidi arhivu 298/92). Razgovor sa ministrom KISRECIJEM obaviti u funkciji davanja pismene garancije da radovi kreću što prije (isti dan). R D C D Ad. 4. Informaciju podnio Nešić Đorđe. Veće zaključuje obavezu konsultiranja u vođenju kadrovske politike na izborima i imenovanje funkcije u obrazovanju. Veće evidentira određenu neusaglašenost u odnosima Ministarstva prosvete i IS opštine Beli Manastir (na primjeru suspenzije v.d. direktora srednjoškolskog centra “Dositej Obradović” Stanoje Vujčića). Veće obavezuje izvršne savete opština na suradnju i usaglašavanje mišljenja na sličnim pitanjima (ukidanje područnih škola i sl.). Veće evidentira pojavu “kompletne nepraktičnosti” potreba opšte saradnje, te poziva na uvažavanje argumentiranih primjedbi na svim relacijama. Problem smještaja milicije u školi u selu Ernestinovo treba da rješi Ilić207 – Kojić208 – Matić,209 te izvestiti Oblasno veće o učinjenom. Naređuje se opštini Mirkovci da dostavi IZVJEŠTAJE. Ad. 5. “Javno preduzeće PTT saobraćaja SO SBZS” donelo je 26. 08. 1992. godine izvještaj o radu za period od 01. 01. 1992. g. do 20. 08. 1992. g. Za sledeću sednicu pripremiti kraću informaciju o radu upravnog odbora. 201 Milan. Pajo. 203 Vlado. 204 Mitar. 205 Radenko. 206 Pero. 207 Milan. 208 Ilija. 209 Pero. 202 154 Zaključkom Upravnog odbora “Javnog PTT preduzeća” Oblasno veće se upućuje na imenovanje jednog od dva kandidata za v.d. direktora i to: Čupić Milan, dipl.ing. i Vasić Nikola, dipl. pravnik. Odgađa se donošenje odluke o imenovanju generalnog direktora zbog nedostatka uvida u rad kandidata. Veće zahtjeva od pomoćnika ministra Crnogorca210 da raspiše javni konkurs za izbor generalnog direktora “JP PTT SO Slavonija”. Zauzima se generalni stav da se svugdje gdje je to moguće poštuje institucija javnog konkursa za radna mjesta (rukovodioci – direktori – inspektori, imenovanja i izborna lica i sl.). M H Ad. 6. a) Usvaja se informacija koju je podnio predsjednik Oblasnog veća Ilić Milan u u razgovoru sa gosp. Vječeslovom Mazovjetskim.211 b) Veće imenuje u Komitet za zaštitu ljudskih prava sledeća lica: Ilić Milana, Dašić Dragišu, Filipović Spasoju i Polimac Jelicu. Zadužuju se za kontakt sa komisijama iste nadležnosti OUN-a Dašić Dragiša i Nedeljković Mišo iz Bobote (profesionalac). Poslove prevođenja u komisiji voditi će Kolundžić Mirko (za njemački i engleski). Sjedište komisije je u “Radničkom domu” u Borovu Naselju, telefon 0210-736-768, Oblasno veće SO SBZS. v) Ovlašćuje se Ilić Milan da uputi javno pismo gospodi Dobrici Ćosiću – predsjedniku SRJ, Milanu Paniću – predsjedniku Vlade SRJ i Slobodanu Miloševiću – predsjedniku Republike Srbije. Pisma uputiti D. Ćosiću – na znanje i uvažavanje za vođenje principjelne politike, M. Paniću u znak protesta za davanje “olakih” izjava i S. Miloševiću u znak priznanja za pošten pristup srpskom pitanju i Srbima van Srbije. g) Dva puta mjesečno održati “PRESS konferencije” u Vukovaru. Prva konferencija za štampu ima se održati u petak 04. 09. 1992. g. u 10.00 časova. Zadužuje se N.212 Grahovac da pripremi i nazove potrebne saradnike za konferenciju za štampu. Konferencije se mogu održavati i u drugim mestima SO SBZS. d) Oblasno veće zaključuje da se daju PRIORITETI razvojnim programima u rubnim selima SO SBZS. Brigu o ovoj razvojnoj strategiji mora voditi Sekretarijat za privredu i finansije OV i izvršni saveti u opštinama. U ove programe obavezno angažirati naftnu privredu, kredite poslov. banaka, ogrev, mala privreda i sl. Na sednicama Veća izveštavati o angažovanjima u ovom pravcu. e) Oblasno veće obavezuje grupu Ilić213 – Nedić214 – Brnović215 – Dvornić216 da obave razgovore sa Veljom Brankovićem (“Galenika”) i Dragutinom Zelenovićem u pravcu angažiranja firmi koje zastupaju navedeni direktori, te o ovom angažiranju na području SO SBZS. Rezultate o obavljenim razgovorima obavezni su saopštiti na jednoj od narednih sednica Veća. R D C D 210 Miomir. Vjerojatno je riječ o specijalnom izvjestitelju glavnog tajnika UN-a Tadeuszu Mazowietzkom. 212 Nebojša. 213 Milan. 214 Pajo. 215 Mitar. 216 Radenko. 211 155 M H f ) Odobrava se isplata dela troškova boravka “TV Novi Sad” i gostiju u emisiji “Vukovar šta i kako dalje” u iznosu od217 h) Preporuča se opštinama Vukovar, Dalj, Mirkovci i Tenja da hitno zajedno razreše pitanje formiranja Uprave prihoda u Vukovaru. Prilikom razmatranja ovog značajnog pitanja razmotriti i ponudu “Birostroja” iz Novog Sada. Shodno ovom pitanju mora se hitno završiti potrebne predradnje i osposobljavanje geodetske službe. Zadužuje se Boro Maletić da pomogne iznalaženju najoptimalnijih rješenja. Obavezuju se predsjednici izvršnih saveta i organa opština Vukovar, Dalj, Tenja i Mirkovci da ODMAH krenu u operacionalizaciju ovog zaključka. Za sjednicu 07. 09., pozvati Boru Maletića na konsultaciju u Oblasno veće i imenovanje za funkciju u navedenoj službi. i) Dvornić Radenko nije prisustvovao sednicama Oblasnog veća (6 sjednica), nije osigurao rad Sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Veće imenuje dipl. ing. ŠEVIĆ ĐORĐA za v.d. zamjenika sekretara sa obavezom da hitno sačini program rada i poveže se sa Ministarstvom poljoprivrede u pravcu većeg angažiranja Veća u ovoj privrednoj grani. Na sledeću sednicu uputiti poziv Dvornić R.218 sa zahtjevom da donese izvještaj o radu i da se izjasni. k) Oblasno veće prihvata poziv opštine Beli Manastir za uključivanje u proslavu 03. 09. 1992.g. u Jagodnjaku i Belom Manastiru prema programu domaćina. Preslika, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 011-101. C D 61 D R 1992., kolovoz 31. Slunj Dopis Općinske uprave Slunj SJB Slunj o prijetnjama njihovim djelatnicima od strane građana i policajaca SKUPŠTINA OPŠTINE SLUNJ OPŠTINSKA UPRAVA SLUNJ Broj: 01-1472/1-92 Slunj, 31. 08. 1992. STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ Radnici Opštinske uprave Slunj izloženi su posljednjih mjeseci prijetnjama građana i pripadnika naše milicije, a u većini slučajeva prijeti se ili rušenjem opštinske zgrade ili ubistvom. 217 218 U izvorniku rečenica nedovršena. Radenko. 156 M.P.219 M H Do sada smo to stoički trpjeli ne želeći podnašati nikakve prijave jer ipak nije bilo slučajeva stvarnog fizičkog maltretiranja do 27. 08. 1992. godine kada su prijetnje postale stvarnost. Naime, navedenog dana u večernjim satima brutalno je bez ikakvog povoda napadnut i izudaran naš cijenjeni kolega Polovina Mile, radnik ove uprave već 37 godina i to što je najtragičnije u svemu tome od strane Cimeša Đure milicionera naše stanice javne bezbjednosti, dakle pripadnika službe koja treba da štiti sve građane od bezakonja svih vrsta. Iako je kolega Polovina prijavio ovaj slučaj vašim nadležnim organima, mi radnici Opštinske uprave Slunj želimo i ovim putem izraziti svoj revolt i gnušanje na ovakav postupak milicionara Cimeša pa zahtjevamo poduzimanje svih raspoloživih zakonskih mjera. Sigurni smo da bi toleriranje ovog neljudskog čina imalo dalekosežne i šire negativne posljedice jer bi to bilo zeleno svjetlo za daljnje bezakonje svih vrsta. Uvjereni smo da će te principijelno i u skladu s Vašim propisima odmah provesti postupak protiv Cimeša Đure te nas obavijestiti o svemu poduzetom u vezi toga slučaja. U prilogu Vam dostavljamo i peticiju radnika Opštinske uprave Slunj kojom izražavamo svoj revolt i zahtjevamo energičan postupak. C D Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 2., kut. 1072/3. D 62 R 1992., kolovoz 31. Glina Dopis Okružnog zatvora u Glini Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK u kojemu se traži rješenje problema smještaja pristiglih ratnih zarobljenika SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA OKRUŽNI ZATVOR G L I N A MINISTARSTVO ZA PRAVOSUĐE I UPRAVU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE PREDMET: smeštaj ratnih zarobljenika – rješenje problema – traži se. 219 U izvorniku slijedi 19 vlastoručnih potpisa koje su priređivači izostavili zbog nečitkosti. 157 Odlukom Vlade SRK formiran je u Glini Okružni zatvor u čijem sastavu djeluje i pritvor Okružnog suda u Glini. Time je dat obim i sadržaj ove ustanove. Dana 30. 08. 1992. godine u prostorije zatvora je dovedeno 26 ljudi, bez krivičnih prijava i pratećih podataka iz predkrivičnog neformalnog postupka. Radi se o ljudima koji imaju status vojnih ratnih zarobljenika, jer su uhvaćeni u ratnim dejstvima na produčju Slunja kao pripadnici neprijateljskih formacija. Obzirom na navedeno smatramo da se za iste mora pronaći drugi, odgovarajući smještaj do rješenja njihovog statusa putem razmjene zarobljenika ili na drugi način. Osim toga ovi zarobljenici u znatnoj mjeri opterećuju materijalne troškove zatvora, koje za sad dobivamo od Ministarstva pravosuđa i uprave RSK. Molimo za hitnost rješavanja. U Glini, 31. 08. 1992. g. UPRAVNIK ZATVORA: v.d. Martinović Željko, [v.r.] M.P.220 M H O tom obavijest: 1. Vlada Srpske Republike Krajine, 2. Ministarstvo obrane SRK, 3. Ministarstvo unutrašnjih poslova SRK. Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 5010. C D 63 D R 1992., kolovoz 31. Mlaka Zahtjev Mjesne zajednice Mlaka Oblasnom SUP-u, za hitno rješavanje problema organizacije granične policije na području spomenute MZ REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OPŠTINA OKUČANI MJESNA ZAJEDNICA MLAKA M.P.221 Broj: 11-08/92 Mlaka, 31. 08. 1992. godine – OBLASNI SUP – ZONSKI ŠTAB TO – OBLASNO VIJEĆE – OPŠTINA OKUČANI – IZVRŠNI SAVJET 220 221 Okrugli pečat: RSK, Okružni sud Glina. Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, broj: 08-05/1-2-93/1-92, primljeno 25. 9. 1992. 158 PREDMET: Zahtjev za hitno rješavanje problema organizacije granične milicije na području Mlake M H Na sastanku Izvršnog savjeta mjesne zajednice Mlaka održanom dana 24. 08. 1992. godine, raspravljena je problematika organizacije funkcionisanja civilne vlasti na području sela Mlaka. Tom prilikom su uočene brojne teškoće sa kojima se suočava ova mjesna zajednica. Između ostaloga, ova mjesna zajednica nalazi se u veoma teškoj poziciji zbog udaljenosti od opštinskog centra Okučani. Većina mještana na granici je socijalne egzistencije, budući da zbog udaljenosti od Okučana većina mještana ne može se zaposliti. Za sada ne radi ni zaposleni u “PIK-u Okučani”, i “Šumariji Okučani”, budući da nema pogonskog goriva, a niti drugih uslova za rad radnih jedinica u Mlaci. Napominjemo da nema u selu otvorene trgovine, pa je zbog toga snabdjevanje stanovništva otežano. Jedina mogućnost stanovništvu sela Mlaka da se zaposli bila je i sada je zapošljavanje u graničnoj miliciji. Međutim, naglašavamo da su mještani sela Mlaka neopravdano izigrani te im nije pružena mogućnost da se zaposle u ovoj formaciji. Naglašavamo da su svi sposobni mještani sela Mlake od prvog dana rata bili pripadnici TO Okučani – četa u Mlaci, a nakon dolaska jedinica JNA ukomponirani su u II. partizansku brigadu, u kojoj su ostali do 30. 06. 1992., odnosno do demobilizacije. U toku prestrojavanja vojnih obveznika u pripadnike granične milicije, određeno je da dva voda (bivša TO) prerastu u formaciju granične milicije. Poznato nam je da o ovoj tvrdnji postoji uredna dokumentacija. Ovakvu organizaciju granične milicije po naređenju pukovnika Jovana Čubrića na terenu Mlake i Jasenovca radili su Bajić Mišo i poručnik Vujić Marko. Nakon usaglašavanja sa komandom tadašnjih jedinica u graničnu miliciju trebalo je preći oko 44 mještana sela Mlake. Od svega toga nije ostalo ništa, budući da niko nije obavjestio ove ljude da je potrebno pisati posebne molbe za prijem u graničnu miliciju. Naknadno je u graničnu miliciju u Mlaci i Jasenovcu primljen veći broj ljudi iz Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Mjesna zajednica Mlaka i formacija TO u Mlaci ocjenjuje da je bezbedonosna situacija zbog iznesenih razloga veoma kritična. U slučaju većih sukoba na području Mlake i Jasenovca opet će oslonac odbrane biti mještani, a ne pridošli sa strane koji će se orjentisati prema svom području u Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini. Ovakvo ponašanje tih ljudi uslovljeno je time što niko od njih nema na našem teritoriju svoje porodice. Ovo se može dokumentovati time što je u nedavnim sukobima na području Bosanske Gradiške jedan dio granične milicije porijeklom iz SR BIH napustio svoje položaje i otišao u Bosnu. Zahtjevamo od oblasnog SUP-a – komande brigadne jedinice da postupi na slijedeći način: – hitno prebaciti brigadnu graničnu miliciju u selo Košutarica kako bi efikasno obavljali svoju funkciju, – da se granična milicija u selu Mlaka popuni pripadnicima iz samog sela, budući da je na taj način bezbedonosna pozicija ovog kraja znatno ojačana, – ukoliko se postupi na ovaj način, vjerujemo da će se umiriti stanovništvo sela Mlaka i izbjeći otvoreni sukob sa pripadnicima granične milicije koji je na pomolu. Upozoravamo sve adresate da je situacija veoma kritična i ozbiljna, a naročito radi komandira granične milicije Cvijić Milana, koji se postavlja autokratski, neodgovorno i R D C D 159 potiče na sukobe sa civilnom vlasti, komandom TO, pa i sa pripadnicima UNPROFOR-a u Mlaci. Zbog hitnosti rješavanja ovih problema molimo Vas da odmah postupite po ovom zahtjevu. Dosadašnja obraćanja opštini Okučani i SUP-u nisu dala rezultata. PREDSJEDNIK MZ MLAKA JEVĐENIĆ ANĐELKO, [v.r.] M.P.222 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 9. 64 M H 1992., rujan 1. Knin Zapisnik 28. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA R D ZAPISNIK 28. sjednice Vlade RSK održane 01.09.1992. godine u Erdutu, s početkom u 10.00 časova. ODSUTNI ČLANOVI: Bjegović Đorđe i Kablar Jovo. POZVANI: Predsjednik RSK gosp. Goran Hadžić i predsjednik Skupštine RSK gosp. Mile Paspalj. Sjednicu je otvorio predsjednik Vlade RSK Mr Zdravko Zečević, konstatuje da postoji kvorum za punovažno odlučivanje. Za sjednicu je predložen slijedeći D N E V N I R E D: 1. 2. 3. 4. 5. 222 Političko-bezbedonosna situacija u RSK, te izvještaj sa Konferencije o Jugoslaviji u Londonu. Informacija o privremenoj suspenziji državne bezbednosti RSK. Izvještaj o radu i djelovanju Vlade RSK, te kadrovska rekonstrukcija Vlade. Imenovanje v.d. direktora Upravnog i nadzornog odbora Javnog preduzeća “Krajinašume”. Informacija o privredno-političkoj situaciji u Vukovaru. Okrugli pečat: RSK, Opština Okučani, Mjesna zajednica Mlaka. 160 Predložen dnevni rad jednoglasno je prihvaćen. M H Ad. 1. Goran Hadžić, na samom početku svog izlaganja, a s obzirom na glasine da izvjesni članovi Vlade razmišljaju o nekakvom tzv. specijalnom statusu RSK u Hrvatskoj, pred223 RSK, gosp. Goran Hadžić postavio je pitanje i zatražio na isti odgovor “da li je netko od prisutnih članova Vlade za tzv. specijalni status RSK u Hrvatskoj te ukoliko ima takvih da isti odmah napuste sjednicu. Na takvo pitanje svi prisutni su dali odgovor da su protiv bilo kakvog tzv. specijalnog statusa RSK u Hrvatskoj i da ne dolazi u obzir bilo kakvi razgovor o takvom statusu kao ni bilo kakva druga opcija o nekakvom suživotu sa Hrvatskom. Nakon uvodno postavljenog pitanja, predsjednik gosp. Goran Hadžić detaljno je upoznao o svim aspektima prisutnosti delegacije RSK na Konferenciji o Jugoslaviji održanoj u Londonu. Tom prilikom istaknuto je da je prisustvo naše delegacije na Konferenciji o Jugoslaviji u Londonu bilo u cjelini nužno i opravdano, tim više što za vrijeme i poslije konferencije svijet sve više daje značaj postojanju naše Republike kao subjekta u spornom pitanju Jugoslavenske krize bez obzira na otvoreno izraženo neprijateljstvo od strane pojedinih država. Mi takvim neprijateljstvima ne trebamo davati previše značaja i trebamo se okrenuti sopstvenom cilju a to je učvršćivanje svih elemenata državno-pravnog subjektiviteta koji našu Republiku čine državu međunarodno-pravnog značaja. Što se tiče političko-bezbedonosne situacije u RSK, gosp. Goran Hadžić konstatuje da je političko, a samim tim i bezbedonosno situacija u našoj krajini je dosta složena imajući pri tom u vidu da su u posljednje vrijeme oružane snage Hrvatske na različitim mjestima širom naše države izvršile razne provokacije upotrebljavajući oružje prema našim odbrambenim snagama, te po civilnim objektima gdje je bilo i ljudskih žrtava. Na takve i slične provokacije od strane ustaških formacija mi moramo u buduće biti spremni da u daljem momentu na adekvatan način odgovorimo svim sredstvima kako bi našim građanima osigurali maksimalnu sigurnost. U diskusiji pored predsjednika učestvovali su predsjednik Vlade gospodin Mr Zdravko Zečević, predsjednik Skupštine Paspalj Mile, Ministri Mile Martić, Stojan Španović, Mr Šuša Vojin, Peurača Vojin, Mr Ećimović Dušan, Dr Božanić Boško, Mr Svetozar Vinčić, Sergej Veselinović i David Rastović. Nakon iscrpne diskusije, sugestija, mišljenja i konstatacija Vlade RSK jednoglasno usvojila slijedeće R D C D ZAKLJUČKE 1. Prihvaća se u cjelosti Izvještaj predsjednika Republike Srpske Krajine gospodin Goran Hadžić o učešću delegacije RSK na konferenciji o Jugoslaviji održanoj u Londonu. 2. Prihvaća se informacija o političko-bezbedonosnoj situaciji u RSK te se zadužuju sva ministarstva da u okviru svojih nadležnosti poduzmu odgovarajuće mjere, na saniranju negativnih trendova političko-bezbedonosnog stanja. Ad. 2. Ministar Milan Martić, 223 Predsjednik. 161 Gospodin Milan Martić ministar MUP-a iscrpno je upoznao prisutne o cjelokupnom radu i djelovanju ministarstva kojim rukovodi uz posebni osvrt na rad i djelovanje službe državne bezbednosti. U svojoj diskusiji između ostalog ministar ističe da je privremeno suspendovao rad SDB iz razloga što pojedini radnici SDB, a posebno njen rukovodilac, ne izvršavajući postavljene mu zadatke pa i zadatke dobijene i od samog ministra. Osim toga konstatuje se da su pojedini radnici SDB izvršili razne zloupotrebe pri obavljanju zadobijenih zadataka, te da je kod pojedinih radnika SDB prisutan kriminal, da se ne poštuju elementarne norme pravila ove specifične službe i drugo. Upravo zbog napred iznesenih negativnosti o radu SDB, ministar je predložio a Vlada prihvatila (1 protiv, 2 suzdržana člana Vlade) kadrovske promjene u rukovođenju ovu službe te donijela sljedeće RJEŠENJE 1. Gospodin Orlović Dušan razrješava se dužnosti pomoćnika ministra u Ministarstvu unutrašnjih poslova RSK. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja. M H 2. Gospodin Peciković Slobodan postavlja se na dužnost pomoćnika ministra za Ministarstvo unutrašnjih poslova RSK. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja. R D C D Ad.3. Mr Zdravko Zečević, Gospodin Mr. Zdravko Zečević predsjednik Vlade detaljno je informirao članove Vlade o radu i djelovanju svih ministarstava, njihovoj međusobnoj kordinaciji, te o funkcionisanju Vlade u cjelini. U svom izlaganju predsjednik Vlade je istakao da pojedini ministri ne izvršavaju postavljene im zadatke da se ne pridržavaju dogovora koji se postignu na sjednicama Vlade, da se rukovodioci pojedinih ministarstava bave privatnim biznisom neprimjerenim i inkopatibilnim u odnosu na funkciju koju obavljaju, da nisu prisutni na svojim radnim mjestima, da su neopravdano odsutni više vremena izvan sjedišta svog ministarstva, da se pojedini nisu oslobodili svojih zastarjelih komunističkih ideja i ponašanja suprotnih interesima naše države i druge negativnosti neprimjerene funkciji koju obavljaju te trenutku vremena u kojem se nalazi naša država. Kao i prethodni tako i pojedini pomoćnici ministara i podpredsjednici Vlade čine i rade iste greške i na isti i sličan način se ponašaju, a što je nespojivo sa funkcijama koje im je ovaj narod povjerio. Bez obzira da li se radi o neznanju ili namjeri, činjenica je da pojedini funkcioneri bilo da se o radi ministrima, podpredsjednicima Vlada ili pak pomoćnicima ministara isti ne obavljaju funkciju na koju su izabrani ili postavljeni, to u vezi istim potrebno je izvršiti cjelokupnu kadrovsku rekonstrukciju ne samo Vlade već i drugih rukovodnih struktura u pojedinim ministarstvima. U diskusiji pored predsjednika Vlade učestvovali su i ostali članovi Vlade koji su u potpunosti prihvatili informaciju o radu i djelovanju Vlade, kao i predlog kadrovskih promjena kod pojedinih ministarstava. Imajući u vidu sve napred navedeno Vlada RSK jednoglasno je usvojila slijedeće, ZAKLJUČKE 1. Zadužuje se MUP i MO da u roku od 30 dana zajednički pripreme prijedlog transformacije cjelokupnog sistema odbrane TO i to na način da TO i ministarstvo unutrašnjih poslova egzistiraju kao jedinstven sistem odbrane sa jedinstvenom komandom. 162 Sve poslove, materijalna dobra, lica zaposlena u TO u cjelosti preuzeće novoformirano nadležno ministarstvo. Nakon transformacije cjelokupnog sistema odbrane, dosadašnja TO sa svojim formacijskim cjelinama prestaje sa radom. 2. Prihvaća se u cjelosti informacija o radu i djelovanju Vlade podnesene od strane predsjednika Vlade, te se pozitivno ocjenjuju predložene kadrovske promjene u vezi rekonstrukcije Vlade. 3. Prihvaća se p r i j e d l o g da se gospodin Kablar Jovo razriješi dužnosti dosadašnjeg podpredsjednika Vlade RSK. 4. Zadužuje se MUP da u roku od 7 dana počne sa izdavanjem svih ličnih dokumenata građana (lična karta, saobraćajna i vozačka dozvola, pasoš i drugi dokumenti koji su posebnim propisima predviđeni). M H 5. Prihvaća se povećanje ličnih dohodaka za sve zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova u iznosu od 60%. Nakon provedene rasprave o kadrovskim promjenama u pojedinim Ministarstvima, Vlada RSK je donijela slijedeća RJEŠENJA R D C D 1. Gospodin Šijan Simo dipl.ing. iz Gračaca postavlja se za pomoćnika ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RSK. 2. Gosp. Dragojević Milivoj dipl. pravnik postavlja se za pomoćnika ministra pravosuđa i uprave u resoru za pravosuđe ministarstva pravosuđa i uprave RSK. 3. Gosp. Prijić Slavko, politolog iz Beograda razrješava se dužnosti šefa predstavništva u Beogradu. 4. Gosp. Bukarica Petar dipl. ecc. iz Knina razrješava se dužnosti pomoćnika ministra Ministarstva za trgovinu i turizam RSK, 5. Gosp. Čavić Lazar iz Vukovara postavlja se za pomoćnika Ministra za fizičku kulturu i sport RSK. Ad 4. Predsjednik Izvršnog saveta Vukovar Gosp. Višić dr Milorad u svom iscrpnom izlaganju upoznao je članove Vlade o složenosti političko-bezbednosne i privredno-društvene situacije Vukovara i njegovih okolnih mjesta. U svom izlaganju ističe da pored objektivnih okolnosti ovaj region susreće se sa nizom subjektivnih slabosti koje su pojedinim segmentima privredno-političkog života u potpunosti blokiraju rad i djelovanje određenih subjekata. Političko-bezbedonosna situacija je dosta složena, obzirom da na ovom području egzistiraju razne paravojne i paramilicijske formacije koje su svojstvene same sebi i koje vrše opstrukciju rada legalnih institucija. Nadalje se ističe da ne funkcionišu organi unutrašnjih poslova, pravosudni organi nerade, inspekcijske službe ne funkcionišu i dr. negativnosti. Privredni život pojedinih firmi je u rukama raznih pojedinaca i grupa koji sa raznim malverzacijama pljačkaju i uništavaju materijalna sredstva tih firmi, a kao najeklatantniji primjer takvih pljački ogleda se kod pljačke naftnih derivata u Negoslavcima i drugim mjestima te kod raspolaganja pšenice – Bršadin i Slavonija kao i razne druge zloupotrebe i nezakonite 163 radnje u raznim firmama naše Krajine. Nakon iscrpne prezentirane informacije o političkobezbedonosnoj i privredno-društvenoj situaciji u Vukovaru i okolnim mjestima Vlada je donijela slijedeće ZAKLJUČKE 1. Prihvaća se u cijelosti informacija o političko-bezbedonosnoj i privredno-društvenoj situaciji Vukovara i ostalih naselja. 2. Zadužuju se sva ministarstva da u okviru svojih nadležnosti odmah poduzmu odgovarajuće mjere i radnje na otklanjanju negativnosti koje su prisutne na području cjele srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Ad 5. Podpredsjednik Vlade Džakula Veljko obrazložio je prijedlog imenovanja organa javnog preduzeća “Krajinašume”. Nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Mr Rodić Petar dipl.ing. iz Vrginmosta postavlja se za vršioca dužnosti direktora JP “Krajinašume”. M H ODLUKA Osniva se Upravni odbor “Krajinašuma” U Upravni odbor imenuje se: 1. Džakula Veljko iz Pakraca, član 2. Bjegović Đorđe, iz Knina, član 3. Vinčić Svetozar, iz Dvor na Uni, član 4. Puškar Siniša iz Iloka, član 5. Pešut Mile iz Plaškog, član 6. Lončar Nikola iz Petrinje, član 7. Vučenić Jandre iz Knina, član R D C D ODLUKA Osniva se Nadzorni odbor “Krajinašume” U Nadzorni odbor imenuju se: 1. Veselinović Sergej iz Obrovca, član 2. Grabundžija Savan, iz Dvora na Uni, član 3. Bogić Stevo, iz Borova sela, član 4. Lalić Đuro, iz Korenice, član 5. Lončar Đuro iz Slunja, član Sjednica je završila sa radom u 22.35 časova. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zečević Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 164 65 1992., rujan 1. Knin Zahtjev MUP-a RSK Vladi RSK za naputke o rješavanju problema ulaska, izlaska, odnosno prijelaza građana preko teritorija RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Broj: 08/4-10-72/60 Knin, 01. 09. 1992. godine Rješavanje zahtjeva, stav i mišljenje, traži.– M H Vladi Republike Srpske Krajine Glavni Štab TO RSK – na znanje SUP Knin – na znanje Crveni krst – na znanje C D U poslednje vreme učestali su zahtjevi pojedinaca i grupa za ulazak, izlazak odnosno prolaz preko teritorije RSK. Radi se pretežno o ljudima koji su vršili zamjenu stanova, kuća i druge nepokretne imovine, odnosno o ljudima čiji pojedini članovi porodice već žive na jednu ili drugu stranu. R D 1) Ulasci – dolasci na teritorij RSK – imamo više zahtjeva pojedinaca čiji članovi porodice (uglavnom žene i djeca) žive u Zadru, Šibeniku, Splitu i drugim gradovima na teritoriji RSK, mi smo prihvatili njihov dolazak, ali hrvatske vlasti odugovlače sa izdavanjem dozvola za dolazak na našu stranu. U svemu posreduje civilni sektor UNPROFOR-a, PMEZ i Visoki komesarijat UN za izbjeglice. Po ovom pitanju potreban je stav Vlade – kako rješavati zahtjeve veće grupe, a posebno hrvatske nacionalnosti. 2) Izlazak – odlazak sa teritorije RSK – ima više zahtjeva za odlazak iz RSK po osnovu zamjena kuća, stanova i dr. za jednostavnije slučajeve ovo je rješavala Komisija za saradnju sa UNPROFOR-om u saradnji sa organizacijama Crvenog krsta preko koga su i podnošeni zahtjevi. Po ovom pitanju potreban je stav Vlade – – ko treba da izdaje dozvole za izlazak iz RSK, – koju i koliko imovine lica mogu iznositi iz RSK, – pitanje odlaska sa motornim vozilom u ličnom vlasništvu, – zamjena stanova i dr. – kako rješiti zahtjev nekoliko bivših oficira i podoficira Hrvata i Muslimana, koji su do kraja ostali u Kninu, a sada žele otići na teritorij BiH i RH. 3) Prelasci preko teritorije RSK Jedan broj građana Knina i RSK koji su imali vikendice ili kuće na primorskom području, izvršili zamjenu istih sa građanima Hrvatske i Muslimanske nacionalnosti u Banja Luci, 165 Petrovcu i nekim drugim mjestima u Bosni te sada samoinicijativno dovode te ljude u Knin radi prelaska na teritorij RH. Potreban je stav Vlade RSK kako rješavati ove slučajeve. 4) Već nekoliko puta interveniše Međunarodni crveni krst za vraćanje 2 sanitetska m/v bolnici u Bihać. Radi se o 2 vozila koja su zaplenjena u Lici pošto se liječnik i vozači nisu pridržavali odobrenja za prelaz preko teritorije RSK – naime imali su odobrenje za prelaz petkom ujutro iz Bihaća, a popodne iz Zagreba. Međutim, vozači i liječnik ostaju u Zagrebu i vraćaju se u subotu ujedno mijenjajući mjesto prelaza. Liječnik i vozači se nalaze u Okružnom zatvoru u Kninu. MKCK interveniše isključivo za 2 sanitetska vozila iz humanitarnih razloga, navodno su vrlo potrebna. M H 5) Jedan od često isticanih problema je i povratak pet lica hrvatske nacionalnosti iz Slunja (sada se nalaze u hotelu) u Ličko Petrovo Selo gdje su prije živjeli. Vlasti iz Slunja ne žele više da ih prihvataju, a vlasti iz Korenice i selo (Ličko Petrovo Selo) ne žele da ih prihvate. Ovaj problem se ističe na svakom sastanku sa predstavnicima UNPROFOR-a, PMEZ ili Visokog komesarijata. Uopšte, molimo stav po ovakvim i sličnim pitanjima – prije svega potrebno je odrediti nadležnosti da bi smo mogli upućivati ljude na rješenje njihovih zahtjeva i problema, odnosno da ne dođe do propusta u radu. Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 66 R D C D M.P.224 PREDSJEDNIK KOMISIJE Glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] 1992., rujan 1. Knin Izvješće zapovjednika graničnog prijelaza Musapstan SUP-u Knin o odnosu UNPROFOR-a prema njihovim djelatnicima i kontroli prelaska linije razdvajanja REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA K N I N SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE GRANIČNI PRELAZ M U S A P S T A N Musapstan, 1. 09. 1992. godine. 224 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 166 B I L T E N dnevnih događaja u vremenu od 24. 08. 1992. godine do 1. 09. 1992. godine. […]225 NAPOMENA: Danom 25.08.1992. godine predstavnik UNPROFOR-a za mjesto Musapstan nije dozvolio kontrolu patrole UNPROFORA uz napomenu da su oni tu da kontrolišu i uspostave primirje između zaraćenih strana te prilikom pokušaja kontrole patrola istih se vratila u bazu. Uz razgovor sa komandirom jedinice Unprofora isti je naglasio da će putem TELEKSA obavijestiti MUP Knin radi dogovora pošto kako navodi nema smisla niti je dogovoreno da granična-carinska milicija kontroliše njihove članove i patrole te da će oni sami poduzeti sve mjere u cilju sigurnosti i kontrole prelaska preko pomenutog graničnog prelaza. Od istog dana članovi UNPROFORA koji dežuraju na njihovoj rampi u Musapstanu prilikom svakog izlaska pregledaju vozilo i članove te u knjigu uvode njihove podatke uz napomenu da to oni samo mogu raditi do dogovora sa obje strane. Također su napomenuli da na ovom području djeluje više milicija kao što su granična, bataljonska, carinska i milicija “Gagić” te da ne znaju više tko šta radi i kakve uniforme tko nosi pošto svi imaju svakakve uniforme bez oznaka i obilježja. M H D C D Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 23. K O M A N D I R: Milan Matić, [v.r.] 67 R 1992., rujan 2. Okučani Zapisnik sastanka izaslanstva UN-a s predstavnicima lokalnih srpskih vlasti iz zapadne Slavonije ZAPISNIK sa sastanka sa gen. Nambijarom,226 g. Marakom Guldingom,227 g. Fišerom228 i gen. Zabalom229 održan dana 02. 09. 1992. u “Okučanki” 225 Priređivači su izostavili popis dnevnih događanja za navedeno razdoblje. Satish. 227 Marrack Goulding. 228 Gerald Fischer. 229 Carlos Maria. 226 167 M H Tačno u 16 sati sletjela su tri helikoptera UN na igralište u Okučanima, Fišer u prvom, a Nambijar i Gulding u zadnjem. Sačekao ih je predsjednik OV230 g. Džakula231 i predsjednik opštine Okučani g. Vitez.232 U 16.15. smo svi u vili “Okučanka” čekamo u predvorju vile, dok Nepalac Ali233 objašnjava Nambijaru i Guldingu stanje i položaj snaga UN. Dok čekamo, predsjednik Džakula zavitlava prevodioca (žena) tumačeći da će Hrvatice najviše žaliti zbog odsustva Srba. Ostali mu pomažu, a ona se ne ljuti. G. Gulding, sretan sam da vas ponovo vidim. U Zagrebu mi je rečeno da imam sa vama sastanak. Vreme mi je ograničeno. Razgovarat ćemo o radu snaga UN na vašem području. G. Džakula, posebno mi je drago što ste među nama. Žao mi je što vam je vrijeme ograničeno, no nadam se da ćete se upoznati sa Z. Slavonijom sada direktno. Sa mnom su moji saradnici (upoznaje nas). Mi svi predstavljamo srpski narod koji je dijelom ovdje, a najveći dio raseljen. U saradnji sa UN možemo da se pohvalimo. Posebno ističemo dobru saradnju sa g. Fišerom i zahvaljujući njegovom naporu postigli smo ove rezultate, iako mi mislimo da je to još malo, budući da želimo kući. Poseban problem su srpska područja van UNPA zone, a narod je iseljen. Očekujemo zaštitu i povratak za taj dio naroda. Ima napada i ubijanja i u “zoni”, a možete misliti kako je van zone. Mi svi prisutni uzeli smo si u zadatak povratak. G. Gulding, mi svi dijelimo vašu želju da svi ljudi dođu svojoj kući što je osnov Vensovog plana. To traži prekid rata, sigurnost – to se još nije postiglo. Još uvijek ima protjerivanja. O tome sam razgovarao sa F.234 Tuđmanom da vrši pritisak na svoju vlast i policiju i omogući povratak Srba. Isto moramo činiti i sa vlasti u Kninu. Više Hrvata je napustilo domove od Srba. U Kninu moraju staviti pod kontrolu svoju granicu. Mislim da u Z.235 Slavoniji možemo početi ovaj proces. Tu je balans. Dijelim vaše mišljenje što se tiče g. Fišera. Nadam se da možemo početi sa povratkom ali malim koracima. Problem Srba izvan zone ići će teže. Slažem se sa prijedlogom g. Fišera da se prvo obiđu sela, snime i počne povratak. Moramo to dogovoriti i sa Zagrebom. Najteže je sa I.236 Slavonijom. Moram reći g. Hadžiću237 u petak u Erdutu da bi se vaši ljudi vratili, mora dozvoliti povratak Hrvata. Otvaranje autoputa za hrvatske vlasti je vrlo važan. Ne mislim kao prije rata. Kontrolirat će UN, ići će u određeno vrijeme i u konvojima da nema straha od vojnih akcija. Ako pristanete bit će lakše meni da uvjerim Zagreb u vaše zahtjeve. Da prije zime posjetite svoje kuće kao prvi korak. G. Džakula, veći dio naših prognanika je u Baranji, u kućama Hrvata, budući da su naše kuće uništene. Mi smo već razgovarali sa I. Slavonijom i još ćemo. No kuda da se naši ljudi vrate. Tko prvi treba dati ustupke? To su ljudi iz P.238 Slatine i S.239 Požege. Srbija je puna izbjeglica iz Bosne. Idemo paralelno. Niko ne može da spriječi povratak ni Srbima ni Hrvatima. R D C D 230 Oblasnog vijeća. Veljko. 232 Dušan. 233 Priređivači nisu utvrdili ime. 234 Franjo. 235 Zapadna. 236 Istočnom. 237 Goran, predsjednik RSK. 238 Podravske. 239 Slavonske. 231 168 M H Što se tiče autoputa ili pruge, mi smo spremni o svemu razgovarati. Ne možemo živjeti u izolaciji. Ne bih htio da shvatite da tražimo ustupak za ustupak, već da naš narod vidi da nešto radimo i da imamo neke garancije za povratak. Sada se vratilo 15000 ljudi i oni gube strpljenje, oni bi kući. Ne mogu unapred nuditi autoput, ali tražim garanciju za povratak, posebno ljudima izvan zone. Mi ćemo na svim našim institucijama uticati za povratak. G. Gulding, ne mogu dati nikakve garancije. Mi moramo početi s nekim koracima, ali to je dug proces. Prekid vatre od drugog mjeseca a ništa se nije dogodilo. Što se tiče autoputa, ako vi pristanete, ja ću biti u stanju da Zagreb privolim da grupe ljudi krenu u obilazak G.240 Polja i drugih mjesta. Ako to ne bude, ja u subotu u Zagrebu sa Tuđmanom to ne mogu dobiti. On će reći da se njegovih 10000 ne može vratiti i da će on uzeti vlast u svoje ruke. To bi bila katastrofa. Odgovorite mi sa da ili ne. Ako ne, onda smo u ćorsokaku. G. Ećimović,241 da li i mi možemo autoputom za Beograd, (nastaje zbunjenost, konsultacije, ne znaju, boje se neće se složiti Franjo,242 on će im predložiti u konvojima, insistira samo mi). G. Gulding, dobro, probat ću u subotu. Drugo što sam vam želio predložiti, da sam svjestan da ste zabrinuti za naselja van zone. Prošle sedmice bio je specijalni izaslanik Mazovjetski243 za ljudska prava, za cijelu Jugoslaviju. Ja bih napisao o vašoj zabrinutosti i da vas posjeti, ali da o tome ništa ne kažete štampi. G. Džakula, samo da pokušate realizirati naše prijedloge, a mi ćemo sa naše strane činiti sve, da uspjeh bude maksimalan. O svim pitanjima spremni smo da razgovaramo. Svi mi prisutni imamo osnovni zadatak, vratiti narod, ali moramo biti pažljivi da ne napravimo korak koji bi izazvao nepovjerenje naroda. Mi smo za otvaranje autoputa, Ećimović i ja smo noćas od 10 putovali kroz BiH gdje se puca. G. Gulding, mi također želimo o svemu razgovarati i od Z. Slavonije želimo napraviti primjer za sva područja u kojima je rat. O razgovorima u Zagrebu obavijestit će vas Fišer i Nambijar. G. Džakula, imam iskrenu želju da se o Z. Slavoniji iznese istina na svjetlo dana, budući da se o stravičnim stradanjima predugo šutjelo, jer je taj narod morao napustiti ognjišta a da nije činio zločine. G. Gulding, vraćanje u prošlost i zločine nije dobro i ne može se ići naprijed. U okviru UN je rečeno da ne treba objavljivati zločine, pa smo zbog toga i okrivljivani. Mi nastojimo izgraditi povjerenje zaraćenih. G. Džakula, hvala što ste došli. R D C D Sastanak je završen u 17.20. Zapisnik sastavio: dipl.oec. Živko Zagorac Predsjednik OV: dipl.ing. Veljko Džakula Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 2. 240 Grubišnog. Dušan. 242 Tuđman. 243 Tadeusch. 241 169 68 1992., rujan 2. Knin Obavijest MUP-a RSK podređenim organizacijskim jedinicama o obvezi pružanja pomoći financijskoj policiji u provođenju naplate carinskih pristojbi na graničnim prijelazima MUP RSK Uprava javne bezbjednosti M H otvoreno “dx” depeša broj 08/3-49-1/92 Knin, 02. 09. 1992. godine M.P.244 S U P R S K – svima SJB – svima Odjel finansijske policije republičke uprave javnih prihoda obratio se putem dopisa ovom ministarstvu da pokreće niz akcija u cilju kontrole i naplate javnih prihoda (poreza na promet, porez na dobit i sl.) te zatražio da se sekretarijat i SJB aktivno uključe u provođenje navedene akcije. Shodno navedenom sekretarijati i SJB su na zahtjev radnika financijske policije istim osigurati (su dužni) zatraženu pomoć u cilju uspješnog provođenja navedene akcije. Također je neophodno pojačati kontrolu ulaska roba u RSK, na način da sekretarijati i SJB koji imaju kontrolne punktove na graničnim prelazima oforme evidenciju iz koje bi bilo vidljivo tko prevozi robu, registarska oznaka i marka vozila sa kojim se roba prevozi, broj i datum otpremnice, od koga je roba kupljena te tko je kupac navedene robe. Na kontrolne punktove povremeno bi dolazio radnik financijske policije, preuzimao podatke i nastavio aktivnosti u cilju naplate poreza na promet od fizičkih i pravnih lica koja su namjeravala izbjeći plaćanje navedenih obaveza. R D C D Načelnik uprave Nebojša Pavković TOČNOST PRIJEPISA OVJERAVA: SEKRETAR Ostrolučanin Vaso, [v.r.] M.P.245 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 2. 244 245 Prijemni pečat: Odjeljenje milicije Lipik, ur.br; 1/01- 106, 24. 9. 1992. Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac. 170 69 1992., rujan 2. Knin Ovlaštenje Komisije za suradnju sa UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima međunarodnih organizacija da prevedu preko teritorija RSK Vukić Uroša radi privremenog odlaska u Zadar REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-OM Broj 08/4-72-25/28-92 Knin, 02.09.1992. god. OVLAŠTENJE M H Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR –a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine, na jednom od graničnih prelaza, slijedeća lica: VUKIĆ UROŠ, rođ. 19.07.1941., g. u B. Selu, SO Knin od oca Save, majke Milice, sa stanom u Biovčinom Selu za privremeni odlazak u Zadar. C D KOMISIJA [……..]246 , v.r. M.P.247 R D Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20. , kut. 37. 70 1992., rujan 4. Okučani Obavijest SUP-a Pakrac podređenim jedinicama o dodijeljenoj količini goriva za tjednu potrošnju REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC Broj: 08-05/4-1864/92-1 Okučani, 4. 9. 1992. 246 247 Potpis nečitak. Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 171 SJB, SM, OM –svima– PREDMET: Obavijest o količini goriva sledovanja za period 7. 9. – 15. 9. 1992. – Obavještavamo Vas da zbog reducirane količine goriva počev od 7. 9. 1992. godine dijeliti će se 10 litara benzina i 15 litara nafte po automobilu i za potrebe agregata. O eventualnim promjenama eventualnog poboljšanja biti ćete pravovremeno obaviješteni. NAČELNIK ODJELA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE p.o. Žarković248 M.P.249 Slobodan Mrkonjić Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 20. M H 71 D C D 1992., rujan 5. Benkovac Izvješće djelatnika Stanice javne bezbjednosti Benkovac o stanju sigurnosti u sjeveroistočnom dijelu općine Benkovac R SI GU RNOSNA P RO C JE N A SEKTOR BROJ 3 PODRUČJE SJB B E N K O VA C Treći teritorijalni sektor obuhvaća sjevero-istočni dio opštine Benkovac, sastavljen od 9 mjesnih zajednica i to MZ Podgrađe, Lisičić, Brgud, Dobropoljci, Bjelina, Parčići, Rodaljice, Bruška i Popovići. Sa južnim dijelom graniči sa MZ Kožlovac, Lepuri, Lišane Ostrovačke Ostrovica/, istočnim sa MZ Modrino selo, Nunić, Đevrske/, Sjevernim sa MZ Medviđa, Karin gornji, i zapadnim sa MZ Karin donji i Kunovac. MZ Medviđa i Karin gornji su područja opštine Obrovac, a MZ Modrino selo, Nunić i Đevrske su područja opštine Knin. Reljef sektora je pretežno nisko-brdski koji je dosta obuhvaćen sa niskim raslinjem, šmreka, grab, drača/, šumom hrast, jasen, cer i dr./, te borovom šumom u MZ Brgud, Podgrađe i Dobropoljci. Od kulture mještani se najviše bave stočarstvom, vinogradarstvom i poljoprivredom. 248 249 Napisano rukom. Okrugli pečat: nečitko. 172 M H Na sektoru postoje spomenici kulture kao što su “Kula” u Brgudu i Popovićima, “Aseria” u Podgrađu kao i neke crkve (kapele), a od jama bezdanski poznate su “Golubinka” u Brgudu i Bjelini. Preko sektora vode dva važnija cestovna pravca i to: – Benkovac – Knin i Benkovac – Obrovac. Objekti od posebnog značaja su: 1. O.Š. Nikica Popović Brgud 2. R.O. “PTT” Benkovac pošta Bjelina 3. Tvornica “Ponos” u Bruškoj Na ovom sektoru egzistira 7 prodavaonica snabdjevenih mješovitom robom, 4 ugostiteljska objekta, ambulanta i pošta. Na sektoru je nastanjeno 25 lica rezervnog sastava milicije. Evidentirano je da je sa ovoga sektora veći broj mještana hrvatske nacionalnosti prebjegao u državu Hrvatsku, a manji je broj ostao. Na području sektora trenutno živi 118 pripadnika hrvatske nacionalnosti i to: MZ Bruška 43, MZ Rodaljice 38, MZ Dobropoljci 13, MZ Bjelina 23, MZ Popovići 1 i MZ Lisičić 3. U MZ Lisičić i Podgrađe naselili su pripadnici srpske nacionalnosti. Stanje kriminaliteta na sektoru je trenutno zadovoljavajuće, u 1992. godini evidentirano je 6 krivičnih djela krađe, ubistva i izazivanja opasnosti. Iz napuštenih hrvatskih kuća odnešena je sva pokretna imovina ili uništena, tako da ta djela nisu evidentirana, a sa oštećenim vlasnicima nije moguće stupiti u kontakt, te je teško utvrditi što je pokradeno. Veći broj kuća provaljen je od strane izbjeglica, koji su neke stvari odnosili u kuću u koju su se uselili. Na području sektora bilo je pojava krađa sitne stoke, provale u prodavaonicu u MZ Dobropoljci, krađe kamena, pa je za očekivati da će se nastaviti sa krađama. U MZ Brgud, Bjelinu, Dobropoljci i Parčiće dovezeno je veći broj traktora, vozila, motokultivatora i sl. iz osvojenih sela, a nije rešen problem legalizacije istih. Na ovom sektoru nisu zabilježeni slučajevi narušavanja JRM u većem broju, što je vjerovatno uticalo što su se mještani nalazili na ratištu, veći broj punoljetnih lica posjeduje vatreno oružje, kao i druga ubojita sredstva, te je za očekivati da će biti nesretnih slučajeva kao i nepravilno rukovanje sa oružjem ili nekim dr. napravama. Na području sektora djeluje odjeljenje milicije, koje je smješteno u MZ Bruška a broji 26 radnika, tako da pokrivaju veći dio sektora, a radi boljeg obavljanja sl. zadataka osim radio uređaja koriste tel. veze koje se nalaze u MZ Podgrađe, Lisičić, Bruška, Brgud i Bjelina. U mjesnim zajednicama Bruška i Rodaljice gdje uglavnom žive mještani hrvatske nacionalnosti smještena je manja grupa UNPROFOR-a, te se pretpostavlja da ima lica koji sarađuju preko UNPROFOR-a sa Državom Hrvatskom, te tako rade protiv interesa R. S. Krajine. Za takva lica na terenu treba imati informatora koji će moći svakodnevno dati potrebne podatke. Lica pod operativnom kontrolom nema – kao niti lica interesantnih za provodjenje odredjenih operativnih radnji. Na sektoru je do sada evidentirano 12 lica informatora, odnosno prijateljskih veza, ovl. sl. lica koji opslužuju sektor. R D C D 173 Što se tiče same sigurnosne bezbednosti na ovom sektoru ona je trenutno zadovoljavajuća, da bi bila još povoljnija potrebno je izvršiti bolju kordinaciju izmedju OM Bruška sa odeljenjima milicije Karin D.,250 Karin G.,251 Medviđa, SJB Benkovac u cilju boljeg pokrivanja terena – Sektora, cestovnih pravaca, utvrđivanjem najpogodnijih mjesta za zasjede i kontrolne punktove, ostvariti kontakt sa mjesnim stražama a sve u cilju sprečavanja vršenja KD-a, hvatanju učinioca KD-a, kao i mogućih upada od strane neprijateljskih grupa. Treba biti stalno prisutan na terenu te prikupljati i podnositi na vreme odgovarajuće izvještaje, kako bi se moglo pratiti stvarno stanje kriminaliteta i narušavanja JRM na ovom sektoru. Posebno skrenuti pažnju vlasnicima ugost. objekata gdje se okuplja veći broj lica na pridržavanje radnog vremena, kao i zabranu unošenja vatrenog oružja u lokale. Sektor je pokriven sa povremenim patrolnim i pozorničkim rajonom. Benkovac, 05. 09. 1992. Vođa Sektora: Tampolja Ljubomir, [v.r.] M H Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 18., 1601. C D 72 R D 1992., rujan 7. Vukovar Skraćeni zapisnik sjednice Oblasnog vijeća SO SBZS s priloženim izvješćem o djelatnosti Promatračke misije Europske zajednice na tom području SKRAĆENI ZAPISNIK sa sednice Oblasnog veća održane 07. 09. 1992.g. u Vukovaru Prisutni: Ilić M.,252 Jovčić N.,253 Papić T.,254 Grahovac N.,255 Nedić P.,256 Dašić D.,257 Matić P.258 250 Donji. Gornji. 252 Milan. 253 Nemanja. 254 Tomislav. 255 Nebojša. 256 Pajo. 257 Dragiša. 258 Pero. 251 174 Odsutni: Dvornić Radenko Na sednici je usvojen i razmatran sledeći: DNEVNI RED 1. 2. 3. 4. 5. 6. Usvajanje teksta skraćenog zapisnika sa sednice održane 07. 09. 1992. godine Izvještaj sa sednice Vlade Republike Srpske Krajine 01. 09. 1992. godine Problemi početka rada škole u Ernestinovu Informacija o radu Zavoda za zapošljavanje za Opštine Vukovar, Dalj, Mirkovci i Tenja Davanje saglasnosti Crvenom Krstu za ishođenje prostora za rad i skladište robe Razno Nakon rasprave Veće je donelo sledeće: zaključke M H Ad 1. Usvaja se tekst skraćenog zapisnika sa sednice održane 07. 09. 1992. bez dopuna Ad 2. Sednici Vlade RSK, pored članova, prisustvovao je predsednik Ilić Milan i dr Višić Milorad. Na zahtev Oblasnog veća o učešću u radu predstavnika Veća D C D dogovoreno je sledeće: a) Na svaku sednicu Vlade, za koju se odluče, mogu prisustvovati predsednik ili funkcioneri iz Oblasnog veća. Sednice Vlade održavaju se svaki utorak. Problematika kojom se bavi Vlada je složena i komplikovana. U ovom prelaznom periodu potrebno je da svaki organ političke vlasti (MZ, izvršni saveti, Oblasno veće i sl.) samoinicijativno i efikasno rešava pitanja iz svoje nadležnosti nastojeći da Vladu u Kninu što manje opterećuje “svojim” problemima. Neophodno je poštivanje organa vlasti. R b) Izvršni Savet opština preko Oblasnog veća treba da u pismenoj formi dostavljaju svoje zahteve. Ovoga se u upravnom postupku, izuzimaju hitni i neodložni zahtevi. Predstavnici Oblasnog veća su u obavezi da dva puta mesečno prisustvuju sednicama Vlade, te zastupaju interese opština, organa i tela SO SBZS. Na sednici Vlade 22. 09. 1992. (četvrtak) u Vukovaru. Ad 3. Problem početka rada osnovne škole u Ernestinovu potrebno je razrešiti na relaciji: škola u Tenji – Sekretarijat za društvene delatnosti – predstavnici milicije. Zaduženje Sekretarijata za društvene delatnosti. Ad 4. Zadužuje se Sekretarijat za opštu upravu da sazove zajednički sastanak: predstavnika Zavoda za zapošljavanje, rukovodnih struktura u opštinama i Oblasnog veća za sredinu septembra. Za sastanak predstavnici Zavoda moraju sačiniti kraću pismenu informaciju o radu i problemima koje je neophodno rešiti, te predlogom rešenja. (Vukovar i Beli Manastir – pismena informacija). Na sastanku se moraju iskristalisati stavovi o organizaciji i radu Zavoda za zapošljavanje na ovom području, te pravnom i funkcionalnom povezivanju Zavoda. Informaciju dostaviti u Oblasno veće do 15. 09. 1992. 175 Ad 5. Zadužuje se Sekretarijat za opštu upravu da sazove i pripremi sastanak predstavnika Crvenog Krsta opština i Oblasti, sa ciljem da se razjasne pitanja organizacijske povezanosti i organizacije CK od mesne zajednice do Crvenog Krsta Jugoslavije. Za ovaj radni dogovor učesnici moraju u Oblasno veće dostaviti kraću pismenu informaciju o radu i problemima sa kojima su se susretali, ali samo u pitanjima ORGANIZACIONE prirode. Ovu informaciju dužni su dostaviti: CK opština Beli Manastir, Vukovar, Dalj, Mirkovci i Tenja. Informacija treba da sadržajno obradi navedeno pitanje na 1-2 stranice. Rok za dostavu informacija je 15.09.1992. Oblasno veće daje saglasnost za ishođenje prostora za rad CK, a prethodno će od kombinata “Borovo” zatražiti neophodnu pismenu saglasnost. Ad 6. a) Ponudu kompjuterskih programa za Upravu prihoda i katastar podnio je vlasnik preduzeća Đemirovski iz “BIROSTROJ-a” kao i popravku uredskih mašina. Ponudu treba razmotriti u delu obaveza koje je preuzeo Boro Maletić iz Vukovara. b) Prihvata se inicijativa za sastanak predstavnika pravosudnih organa koji deluju na području SO SBZS (Čalošević259) i Oblasnog veća. M H v) Zahtev za pregovore sa hrvatskim vlastima posredstvom OUN na našem području, u vezi s osiguravanjem vode za šećeranu u Belom Manastiru upućuje se na viši rang – Vladi u Kninu. Ocenjuje se da su ovlasti postojećih predstavnika OUN za ovo pitanje nekompetentne. R D C D Obrazloženje uz dnevni red Ad 1. Prilog skraćenog zapisnika dostavljen uz poziv Ad 2. Poziv predsednika Vlade i njegov odaziv načelno potvrđen za današnji termin Ad 3. Redovni Izveštaj o radu predstavnika Oblasnog veća dostavljen uz poziv Ad 4. Kraću informaciju o potrebi otvaranja ekspoziture SDK podnosi Sekretar Sekretarijata za privredu i finansije Ad 5. Usmeno na sednici (Ilić Milan) Ad 6. Obrazloženje za prihvatanje Ugovora za prelazni period donosi Matić Pero Ad 7. Predlog mera u pravcu razrešenja ključnih pitanja u ovoj oblasti donosi Šević Đorđe v.d. zamenika sekretara g) Oblasno veće prihvata inicijativu za sazivanje Oblasne skupštine. Za sednicu skupštine potrebno je sačiniti: Izveštaj o radu Oblasnog veća za period 22. 05. 1992. do 30. 09. 1992. godine.260 d) Sekretari Izvršnih saveta opština jednom mesečno trebaju održati konsultativne sastanke u pravcu međusobne razmene iskustava i rešenja te unapređenja rada organa vlasti u opštinama. Sastanku u Belom Manastiru 10.09.1992. trebaju se odazvati Momčilović Dušanka iz B. Manastira, Svilar Stevan iz Mirkovaca, Simo Trbojević iz Tenja, Branko Palić iz Vukovara i Cimeša Drago iz Dalja. 259 260 Đorđe. Vidi: Dok. br. 144. 176 Preslika, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 011-102. 73 1992., rujan 8. Knin Zapisnik 29. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA M H ZAPISNIK sa 29. Sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane dana 8. 09. 1992. godine u Kninu C D Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zečević, Jovo Kablar, Stevo Bogić, Boško Božanić, Veljko Džakula, Milan Knežević, Rade Gaćeša, Mr Svetozar Vinčić, Mitar Brnović, Nebojša Arbutina, Đorđe Bjegović, Dušan Ećimović, Vojin Šuša, David Rastović, Milan Martić, Stojan Španović, Starević Dušan. D Sjednici ne prisustvuju: Savan Grabundžija, dr Mladen Hadžić, dr Dušan Jović, Dobrosav Vejzović. R Sjednici na poziv prisustvuju: dr Dušan Babić, Radovan Bezbradica, Mirko Sinobad, Zdravko Janković, Nebojša Mandinić, Miloš Živković. Sjednica je počela sa radom u 9.00 sati. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći DNEVNI RED 1. Informacija sa sastanka mješovite komisije održane dana 7. 09. 1992. godine u Maslenici, 2. Informacija o aktualnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na Republiku Srpsku Krajinu, 3. Razmatranje nacrta: a) Zakona o izboru poslanika, b) Zakona o financiranju političkih organizacija, c) Zakona o izboru i opozivu predsjednika Republike Srpske Krajine, d) Zakona o izboru odbornika Skupštine opština, 177 M H e) Zakona o političkim organizacijama f ) Zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, g) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, h) Zakona o sanitarnoj inspekciji 4. Informacija o stanju u zdravstvu sa mjerama, 5. Donošenje uredbe o izbjeglicama, 6. Razmatranje prijedloga za izbor funkcionera u pravosudne organe, 7. Razmatranje nacrta Zakona o preduzećima za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalidnih lica, 8. Razmatranje a) Nacrta Zakona o geološkim istraživanjima, b) Nacrta Zakona o rudarstvu, 9. Razmatranje plana sanacije i izgradnje elektroenergetskih objekata u 1992. godini, 10. Razmatranje bilanca naftnih derivata za period IX 1992. godine – VIII 1993. godine, 11. Razno: – Informacija o početku školske godine, – Sjedište resora za urbanizam, – Imenovanje pomoćnika za urbanizam, – Utvrđivanje osnovice za članove Vlade, – Minimalne cijene rada za prosvjetu, – Odluka o kreditiranju poljoprivrede, – Imenovanje direktora Republičkog zavoda za statistiku, – Uredba o dobavi el. energije, – Odluka o prezentiranju privrede RSK u Beogradu, – Zahtjev za otpisivanje Kredita iz primarne, – Donošenje odluke o organizaciji i opremanju informativne agencije u Krnjaku, – Donošenje Uredbe o uplaćivanju određenih prihoda Budžeta DPZ, načinu utvrđivanja istih prihoda, te načinu obavještavanja korisnika tih prihoda, – Donošenje Odluke da Budžet RSK može vršiti plaćanje dobavljačima umjesto korisnika društvenih sredstava koji se financiraju iz Budžeta Republike. R D C D Prije početka rada po utvrđenom dnevnom redu predsjednik je predložio da se razmotri pitanje povećanja penzija za 8 mjesec. v.d. direktor mirovinsko invalidskog osiguranja Mirko Sinobad u svom izlaganju se založio da se penzije za 8 mjesec uvećaju za 30% u odnosu na osnovicu iz 7 mjeseca. U raspravi koja je vođena ukazano je na težak socijalni i materijalni položaj penzionera te je nakon tog jednoglasno donesena ODLUKA Odlučuje se povećanje penzija za 8 mjesec u visini od 30% u odnosu na osnovicu iz 7 mjeseca 1992. godine. Poslije toga je razmatrana mogućnost povećanja ličnih dohodaka za sve nosioce koeficijenata. Nakon rasprave kroz koju se razmatrala visina povećanja osnovice donesena je uz jedan glas protiv slijedeća ODLUKA Utvrđuje se osnovica za obračun ličnih dohodaka zaposlenih u Vladi RSK u visini najniže cijene rada od 112 dinara. 178 Tačka 1. Informaciju sa sastanka mješovite Komisije održane u Maslenici podnio je Miloš Živković. Rekao je da je Hrvatska strana izišla sa prijedlogom za rješavanje pitanja snabdjevanja električnom energijom sa posebnim naglaskom na Hidroelektrane Obrovac, Peruča. Također su pokrenuli pitanje snabdjevanje vodom Zadra te statusa Aerodroma Zemunik kao i uspostavom cestovnog i željezničkog saobraćaja. Dogovoreno je da se formiraju podkomisije za ekonomska pitanja i kontrolu primirja. Iznio je da je potrebno da naša strana oformi podkomisije po oblastima i to od najstručnijih ljudi koje imamo, kao i da je potrebno kadrovski ojačati mješovitu komisiju te u pregovorima pokrenuti rješavanje nekih naših gorućih problema. Upoznao je Vladu da je slijedeći sastanak mješovite komisije zakazan za 18.09.1992. godine. Nakon podnesenog izvještaja u raspravi koja je potom vođena sudjelovalo je više ministara te je nakon toga donesen slijedeći M H ZAKLJUČAK 1. Trebaju se oformiti podkomisije za pregovore sa Hrvatskom stranom po određenim oblastima. 2. Mješovita komisija treba pristupiti pregovorima zakazanim za 18.09.1992. godine i tražiti poštivanje rezolucija Savjeta bezbjednosti a posebno rezolucije 763, a ako se rezolucije neispoštuju treba obustaviti daljnje pregovore. C D Tačka 2. Informaciju o vojno-političkim zbivanjima na području Republike Srpske Krajine podnio je ministar Unutrašnjih poslova Milan Martić. U svojoj informaciji ministar Martić je poseban naglasak stavio na političko-bezbedonosnu situaciju na području Like i to u opštinama Donji Lapac i Korenica. U raspravi koja je vođena poslije podnešenog izveštaja došli su do izražaja veliki problemi koji postoje na području tih opština. Nakon rasprave donesen je R D ZAKLJUČAK Zadužuje se Savjet za zaštitu ustavnog poretka Republike Srpske Krajine da na terenu utvrdi pravo stanje te pokuša nepristrano rješiti nastale nesporazume, te za iduću sjednicu Vlade pripremiti informaciju sa terena. Tačka 3. a) Ministar pravosuđa Šuša Vojin kratko je obrazložio tekst nacrta Zakona o izboru poslanika nakon čega je donesena ODLUKA Usvaja se nacrt Zakona o izboru poslanika. b) Nakon obrazloženja teksta nacrta Zakona o političkim organizacijama koje je podnio Ministar Šuša jednoglasno je donesena ODLUKA Usvaja se nacrt Zakona o političkim organizacijama. c) Ministar Šuša je obrazložio tekst nacrta Zakona o financiranju političkih organizacija nakon čega je donesena ODLUKA Usvaja se nacrt Zakona o financiranju političkih organizacija. 179 d) Ministar Šuša je obrazložio nacrt Zakona o izboru i opozivu predsjednika Republike Srpske Krajine nakon rasprave donesena je ODLUKA Odlaže se razmatranje nacrta Zakona o izboru i opozivu predsjednika RSK, potrebo zakonu razraditi opoziv predsjednika RSK. e) Ministar Šuša je obrazložio tekst nacrta Zakona o izboru i opozivu odbornika Skupštine opštine. Nakon rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Usvaja se nacrt Zakona o izboru odbornika Skupštine opštine. f ) Sekretar ministarstva za zdravlje Bezbradica Radovan obrazložio je nacrt Zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju. Nakon rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Usvaja se tekst nacrta Zakona o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju. M H g) Nakon obrazloženja teksta nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i provedene rasprave uz tri glasa protiv donesena je ODLUKA Usvaja se nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. C D h) Nakon obrazloženja teksta nacrta Zakona o sanitarnoj inspekciji koji je podnio Bezbradica Radovan jednoglasno je donesena D ODLUKA Usvaja se nacrt Zakona o sanitarnoj inspekciji. R Tačka 4. Informaciju o stanju o zdravstvu podnijeli su pomoćnik ministra za zdravlje dr Dušan Babić i sekretar ministarstva Bezbradica Radovan. Ukazali su na potrebu obezbjeđenja pomoći Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje za nabavku ljekova, sanitetskog materijala, goriva te ostalih neophodnih potrebština za najosnovnije funkcionisanje zdravstva do kraja ove godine. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo više ministara donesena je slijedeća ODLUKA Odobravaju se Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje RSK sredstva za nabavku ljekova, sanitetskog materijala, goriva za sanitetska vozila i goriva za grijanje zdravstvenih objekata u visini od 600.000.000 dinara. Ovaj iznos novčanih sredstava potrebno je dinamički razraditi. Tačka 5. Ministarstvo uprave i pravosuđa će za iduću sjednicu Vlade pripremiti razmatranje uredbe o izbjeglicama. U okviru ove tačke dnevnog reda pokrenuto je pitanje ishrane izbjeglica na području RSK koji su se do sada hranili na javnim kuhinjama. Ministar Španović je istakao probleme financiranja troškova prehrane te je nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo više članova Vlade donesena 180 ODLUKA Financiranje troškova prehrane na javnim kuhinjama će snositi Vlada RSK. Civilne vlasti po opštinama trebaju preuzeti organizaciju rada javnih kuhinja. Ministar Španović je upoznao Vladu da SRS261 gradi objekte za izbjeglice na području Republike. Nakon rasprave doneseni su slijedeći ZAKLJUČCI Od Republike Srbije treba zatražiti da prekine gradnju objekata za prihvat smještaja izbjeglica iz RSK. Od Republike Srbije treba zatražiti da ukine status izbjeglica licima koja borave na području Republike Srbije iz oslobođenih područja RSK. Ministar Španović je upoznao vladu da oko 50 invalida iz Republike Srpske Krajine koji se nalaze u Beogradu smješteni u bolnicama i rehabilitacionim centrima a koji traže povratak u Krajinu, treba pronaći smještaj i omogućiti uslove za rad i život. Nakon rasprave donesen je M H ZAKLJUČAK Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja treba iznaći mogućnost rješenja ovih problema. Ministar Španović je zatražio da Vlada da suglasnost da se za ranjene i poginule borce isplati novčana naknada kao i jednokratna novčana naknada djeci ranjenih i poginulih boraca RSK. Nakon rasprave donesen je C D R D ZAKLJUČAK Ranjenim i poginulim borcima RSK treba izdati rješenje i isplatiti novčanu naknadu u iznosu protuvrijednosti 5000 maraka za svakog poginulog borca. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja u suradnji sa Ministarstvom obrane treba izvršiti isplatu jednokratne novčane pomoći djeci poginulih boraca u visini od 7000 dinara po djetetu. Tačka 6. Na predlog ministra za pravosuđe i upravu Šuša Vojina a nakon provedene rasprave donesena je slijedeća ODLUKA 1. Predlaže se Skupštini RSK da imenuje slijedeće sudce: – Vojnović Miloš za predsjednika Vrhovnog suda, – Trošić Milorad za Republičkog javnog tužioca, – Branislav Dimitrijević za sudiju Okružnog suda u Belom Manastiru, – Jelica Grubić za sudiju Okružnog suda u Belom Manastiru. – Gordana Dmitrović za sudiju Opštinskog suda Knin, – Dušanka Jorgić za zamjenika Okružnog javnog tužioca u Okružnom javnom tužilaštvu Beli Manastir, – Mihajlović Jovanka za zamjenika Opštinskog javnog tužioca u Vukovaru, – Vukić Đorđe za sudiju za prekršaje u Kostajnici, – Mihić Ankica za sudiju Opštinskog suda za prekršaj Vukovar, 261 Socjalistička Republika Srbija. 181 – Pilipović Mara za sudiju Opštinskog suda u Donjem Lapcu, – Jović Radovan za predsjednika Opštinskog suda u Glini. 2. Predlaže se Skupštini RSK da razrješi funkcije sudca: – Sekulić Mihajlo i Rajković Željko u Opštinskom sudu u Glini, 3. Daje se preporuka Vladi da se za Republičkog javnog pravobranioca imenuje Mrkšić Petar iz Vukovara. Tačka 7. Razmatranje nacrta zakona odlaže se za narednu sjednicu Vlade. Tačka 8. Ministar energetike i rudarstva obrazložio je predložene nacrte zakona te je nakon rasprave donesena ODLUKA a) Usvaja se nacrt zakona o geološkim istraživanjima, b) Prihvata se nacrt zakona o rudarstvu. M H Tačka 9. Ministar energetike je predložio plan sanacija i izgradnje elektro-energetskih objekata u 1992. godini. Nakon rasprave donesena je slijedeća C D ODLUKA Prihvaćaju se zaključci iz priloženog plana sanacije i izgradnje elektroenergetskih objekata u 1992. godini a koji predstavlja sastavni dio ovog zapisnika. R D Tačka 10. Ministar energetike Bjegović Đorđe je podnio Vladi na razmatranje bilans naftnih derivata za period IX 1992. do VIII 1993. godine. Nakon rasprave koja je vođena po podnesenim predlozima doneseni su slijedeći ZAKLJUČCI 1. Odobrava se interventan uvoz 8.000 t nafte (D-2) radi specijalnih namjena i smirivanja tržišta. 2. Odobrava se NI Krajine da preostalu naftu u cjevovodu kod Starih Jankovaca izvuče te nakon prerade plasira na tržište. Tačka 11. – Ministar prosvjete Milan Knežević upoznao je članove Vlade sa problemima koji su se pojavili na početku rada školske godine a vezano za problem prevoza učenika, grijanje, nabavu udžbenika te situaciju oko upisa na fakultete, također je razmatrana cijena rada za 8 mjesec u prosvjeti kao i financiranje predškolskog odgoja na području Republike Srpske Krajine. Nakon rasprave po svim gore navedenim pitanjima a u kojoj je sudjelovalo više ministara donesene su slijedeće ODLUKE 1. Nalaže se svim opštinama da osiguraju prioritetno nabavu lož ulja za grijanje škola. 2. Utvrđuje se cijena rada za prosvjetu za 8 mjesec od 9.100 din. 182 3. Gorana Milić dipl. pravnik razrješava se dužnosti sekretara ministarstva za prosvjetu sa danom 31.07.1992. godine. Imenovanoj se treba isplatiti naknada za korištenje godišnjeg odmora od 2.07. do 31.07.1992. godine 4. Odobravaju se sredstva u iznosu od 26.160 dinara za osiguranje minimalnih uslova za početak rada školske godine u opštini Pakrac. 5. Financiranje vaspitnog rada u dječjim vrtićima RSK vršit će se iz Budžeta do usklađivanja zakona o Javnim prihodima i Javnim rashodima i zakona o predškolskom i osnovnom vaspitanju i obrazovanju. – Ministar za urbanizam i građevinarstvo Rade Gaćeša predložio je sjedište resora za urbanizam te imenovanje pomoćnika ministra za urbanizam a Vlada je nakon rasprave donijela ODLUKU Resor za urbanizam Ministarstva za urbanizam građevinarstvo i stambeno komunalne djelatnosti bit će smješten u Vukovaru. Papić Tomislav iz Vukovara postavlja se za pomoćnika ministra za urbanizam u ministarstvu za urbanizam, građ…262 M H – Predloženo je da se osnovica za obračunavanje ličnih dohodaka za sve radnike zaposlene u Vladi i nosioce koeficijenata uveća za 8 mjesec te je uz jedan glas protiv donesena ODLUKA Utvrđuje se najniža cijena rada u iznosu od 112 dinara za 8 mjesec. C D – Ministar poljoprivrede predložio je da se donese odluka o kreditiranju poljoprivrede. U raspravi u kojoj je naglašeno da ministri trebaju u kontaktima sa narodnom bankom dogovarati kreditiranje iz primarne misije donesena je D R ODLUKA Odobrava se ministarstvu za poljoprivredu kredit iz primarne emisije za kreditiranje poljoprivrede. – Ministar Peurača Vojin je predložio da se imenuje direktor zavoda za plan, statistiku i cijene RSK te je donesena slijedeća ODLUKA Milanović Mirjana dipl.oec. iz Knina postavlja se za direktora Republičkog zavoda za plan, statistiku i cijene RSK. – Ministar energetike Đorđe Bjegović predložio je da Vlada da suglasnost na opšte uslove isporuke električne energije te je nakon glasanja donesena ODLUKA Daje se suglasnost na Odluku o opštim uslovima isporuke električne energije – Ministar privrede Arbutina Nebojša upoznao je Vladu o mogućnosti prezentacije privrede RSK u Beogradu koja bi se trebala održati u oktobru a radi mogućnosti oživljavanja 262 U izvorniku nedostaje nastavak rečenice. 183 industrijske proizvodnje na području RSK i sklapanja aražmana sa privredom Jugoslavije i inostranih aražmana, te je nakon rasprave donesena ODLUKA Daje se suglasnost da se prezentira privreda RSK u Beogradu. – Ministar trgovine i turizma je predložio a Vlada je usvojila da se imenuje pomoćnik ministra trgovine i turizma te je na osnovu glasanja donesena ODLUKA Jovo Vitas iz Knina postavlja se za pomoćnika ministra trgovine i turizma RSK. – Predsjednik Vlade predložio je da se u predstavništvo Vlade RSK u Beogradu imenuje rukovodioc predstavništva i dva pomoćnika te je nakon glasanja donesena ODLUKA Sreto Vidaković postavlja se za rukovodioca predstavništva Vlade RSK u Beogradu. Uzelac Spade politolog iz Benkovca i Opačić Dušan dipl. pravnik iz Donjeg Lapca postavljaju se za pomoćnike rukovodioca predstavništva Vlade RSK u Beogradu. M H – Na predlog ministarstva za informisanje radi što boljeg informisanja u Republici kao i informativne prezentacije Republike vani Vlada RSK je donijela C D ODLUKU U Krnjaku je potrebno organizirati i opremiti informativnu agenciju. – Ministar Financija Peurača Vojin je predložio Vladi da donese uredbu o uplaćivanju određenih prihoda iz Budžeta kao i odluku da Budžet može vršiti plaćanja umjesto korisnika društvenih sredstava te je nakon rasprave donesena D R ODLUKA Budžet RSK može vršiti plaćanje dobavljačima umjesto korisnika društvenih sredstava koji se financiraju iz Budžeta Republike UREDBA O uplaćivanju određenih prihoda Budžeta DPZ načinu utvrđivanja istih prihoda, te načinu obavještavanja korisnika tih prihoda. Sjednica je završila sa radom u 21 sat. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zečević Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 184 74 1992., rujan 8. Okučani Dnevno izvješće pomoćnika ministra unutarnjih poslova Krste Žarkovića MUP-u RSK o stanju sigurnosti na području zapadne Slavonije REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC Broj: 08-05/1-1890/92-1 Okučani, 08. 09. 1992. godine MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA – Upravi javne bezbednosti – KNIN M H PREDMET: Izvještaj za dan 07/08. 09. 1992. godine u vremenu od 07 – 07 časova R D C D 1. KRIVIČNA DJELA: – nije bilo 2. PREKRŠAJNA PRIJAVA: – Podnešena jedna prekršajna prijava protiv narušavanja javnog reda i mira protiv Subanović Boška. Isti je dana 07.09.1992. godine u pijanom stanju narušavao JRM u gostionici u Okučanima pucanjem iz PAP. Predmetni je priveden do istrežnjenja. – Također je podnešena prekršajna prijava protiv Steve Miholjčića vlasnika gostionice koji nije poštovao opštinsku odluku o radu lokala. 3. POŽARI: – U selu Roždanik, SO Okučani izvršena je paljevina štale vlasništvo lica Hrvatske nacionalnosti. Za izvršiocem se traga. 4. OSTALI DOGAĐAJI: – U oblasti usložila se društveno-politička situacija. Vidljivo je pojačan rad stranaka. Tako sada, bez obzira na moratorijum Vlade RSK prisutan je rad Srpske radikalne stranke, SDS i Socijal demokratske stranke. Rivalstvo između stranaka je uočeno. Također u oblasti vlada nestrpljivost stanovništva vezano za povratak u mjesta koja su pod kontrolom Hrvatske vojske. Zbog neefikasnosti kod realiziranja povratka, potom nerada privrede stanovništvo oblasti je nezadovoljno i među njima raste tenzija nasilnog smjenjivanja rukovodećih ljudi. Kako je poznato stanovništvo oblasti isključivo ostvaruje prihod od rada u miliciji i PJM. Drugih novosti nije bilo. M.P.263 POMOĆNIK MINISTRA Žarković Krsta, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 9. 263 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac. 185 75 1992., rujan 9. Okučani Izvješće SUP-a Pakrac MUP-u RSK o složenoj sigurnosnoj situaciji nakon raspuštanja TO REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC Broj: 08-05/1-1911/92-1 Okučani, 09. 09. 1992. godine MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA – UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI – KNIN M H PREDMET: Izvještaj za dan 08. / 09. 09. 1992. godine u vremenu od 07 -07 časova, dostavlja se. – R D C D 1. KRIVIČNA DJELA: – nije bilo. 2. PREKRŠAJNE PRIJAVE – UPOZORENJA: – zbog nerada sudaca za prekršaje, a potom neefikasnosti realizacije podnešene prekršajne prijave, isključivo se podnose upozorenja učesnicima u prometu. Tako je u vremenu od 01. 08. 1992. godine do 01. 09. 1992. godine upozoreno 120 lica zbog tehničke neispravnosti vozila. 3. OSTALI DOGAĐAJI: – Nakon raspuštanja TO i nerada kuhinja u oblasti društveno – politička situacija se usložava. Raste nezaposlenost i preti opasnost masovnijeg napuštanja područja. – Što se tiče bezbednosti oblasti nije uočeno pomjeranje snaga MUP-a RH i Hrvatske vojske. Među Hrvatima koji su ostali na našem području uočen je njihov učestali kontakt sa UN, a potom i između sebe. Također je uočeno gdje se Hrvati /pojedinci/ isključivo za bilo što obraćaju UN, a niti u jednom momentu legalnim strukturama vlasti. M.P.264 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 9. 264 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac. 186 POMOĆNIK MINISTRA Žarković Krsta, [v.r.] 76 1992., rujan 10. Knin Zapovijed MUP-a RSK podređenim organizacijskim jedinicama za smanjenje potrošnje pogonskog goriva mup rsk uprava javne bezbednosti knin depeša broj: 08/3-80-1/92 v.dj. Knin, 10. 09. 1992. otvoreno dx M.P.265 SUP-ovima s v i m a SJB s v i m a škol. centru Golubić M H ostvarujući uvid u kretanje službenih vozila svih sup-a i sjb, evidentirano je da je potrošnja goriva i maziva znatno porasla, a neretko vozila se koriste u privatne i druge neslužbene svrhe. ovo ministarstvo ima jako velik problem da omogući snabdjevanje gorivom i mazivom, a u pogledu nabavke vozila i rezervnih delova, situacija je još mnogo složenija. naređuje se svim rukovodiocima sup-a i sjb da izrade plan restrikcije korištenja vozila za najmanje 50 otsto, jer će situacija oko opskrbe naftnim derivatima biti još teža. ovo ministarstvo će u buduće, bez najava, upućivati komisije koje će pratiti pitanja potrošnje goriva i upotrebe službenih vozila, kao i vođenje evidencija o potrošnji rez. delova i maziva. za sva vozila koje se upućuju na službeni put van rsk, potrebno je tražiti saglasnost ministarstva. ukoliko se prema proceni potrošnje potrošnja ne smanji, gorivo se neće upućivati van postojećeg plana. rukovodioci organizacionih jedinica direktno su odgovorni za provođenje ove naredbe. R D C D NAČELNIK Nebojša Pavković TAČNOST PREPISA OVJERAVA: NAČELNIK ODJELJENJA ZA POSLOVE MILICIJE Stevo Kresović M.P.266 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 2. 265 266 Prijemni pečat: Odelenje milicije Lipik, org, jed.1/02, br. 107, 28. 9. 1992. Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac. 187 77 1992., rujan 11. Beli Manastir Prijedlog djelatnika SUP-a Beli Manastir o mjerama za sprječavanje širenja povjerljivih informacija iz okupirane Baranje u Hrvatsku i Mađarsku SUP – BELI MANASTIR ODJEL DB Beli Manastir, 11. 9. 1992. PREDLOG MERA ZAŠTITE ODLIVA INFORMACIJA U REPUBLIKU MAĐARSKU I HRVATSKU M H U cilju sprečavanja iznošenja informacija i podataka sa teritorije Baranje u periodu kad postoji opasnost da se one iskoriste u cilju agresije na teritoriju Baranje; predlažem: 1. Odobrenja za putovanja u inostranstvo izdavati samo osobama koje se šalju u interesu Službe. 2. Obezbediti stalno prisustvo operativnog radnika na graničnom prelazu Bački Breg. 3. Upoznati op. radnika na graničnom prelazu s preciznim spiskom imena ljudi koji imaju odobrenje za prelazak granice, a također s imenima onih čiji je zahtev odbijen. 4. Sprečiti kontakte izbeglica iz Hrvatske koji su nastanjeni u Baranji s familijama i rodbinom koji dolaze preko Mađarske iz R. Hrvatske u Baranju ili SR Jugoslaviju, a potom se vraćaju u Hrvatsku. S tim u vezi pooštriti kontrolu na kontrolnom punktu Most – Batina. D C D OPERATIVNI RADNIK Petrović Milan, [v.r.] R Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 271. 78 1992., rujan 12. Vukovar Zapisnik osnivačkog sastanka Odbora za privredu i financije Nacionalnog saveta Sremsko-baranjske oblasti REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SREMSKO BARANJSKA OBLAST ODBOR ZA PRIVREDU I FINANSIJE 188 Z A P I S N I K Sastavljen dana 12.09.1992. godine, sa sastanka Odbora za privredu i finansije Nacionalnog saveta Sremsko Baranjske Oblasti. Sastanak je održan u prostorijama opštine Vukovar sa početkom u 10.00 časova. Sastanku su prisustvovali: – Dr. Branko Petrović Predsednik Odbora – Božidar Petrović – Đorđe Čalošević Predsednik Izvršnog sav. opštine Dalj – Vaso Žigić Predsednik Izvršnog sav. opštine Beli Manastir – Pajo Stojaković Predsednik Izvršnog sav. Opštine Tenje – Željko Travica Predsednik Izvršnog sav. opštine Mirkovci – Dušan Teofilović Predsednik Izvršnog sav. opštine Vukovar – Simo Šijan – Miroslav Keravica Dr. Branko Petrović otvara sastanak i predlaže sledeći D n e v n i r e d: M H 1. Konstituisanje Odbora za privredu i finansije. 2. Način rada Odbora. 3. Razmatranje teza za izradu programa rada za pojedine resore. R D C D U uvodnom izlaganju Dr. Branko Petrović obrazlaže uzroke koji su doveli do formiranja nove organizacije državne uprave na ovom području. Kao osnov je okupacija zapadnog dela Krajine, što je uslovilo potpunu paralizu i dezorganizaciju državne uprave na celom našem području. Republika Srpska Krajina i njen kontinuitet mora da se nastavi na preostalom delu, a to je područje koje pokriva Sremsko Baranjska Oblast, ovo je neophodno u daljim pregovorima za konačno rešenje statusa ovog područja. To znači dalje da svi pravni akti ostaju na snazi, s tim što je i ranije bilo neophodno da se izvrši revizija pojedinih propisa, kako bi se uskladili sa realnošću ovog vremena i bili efikasni u njihovom provođenju. Tom prilikom naglašava potrebu usklađivanja svih normativnih akata koji budu donešeni sa zakonodavstvom SRJ, odnosno Srbije, a to je put postepenog uključivanja ovog područja u privredni i monetarni sistem SRJ, odnosno Srbije. Da bi se ovo postiglo osnovan je Nacionalni savet Republike Srpske Krajine, Sremsko Baranjske Oblasti, kao političko telo koji treba da kreira politiku na ovom području, a u skladu s tim poduzima mere, donosi odluke radi ostvarivanja tih ciljeva. Odlukom Nacionalnog saveta osnovana su tri odbora i to: a) Odbor za privredu i finansije, koji obuhvata sledeće resore – Ratna privreda – Infrastrukturni sistem – Trgovina i robni tokovi – Finansije b) Odbor za pravni sistem i državne organe c) Odbor za javne službe. 189 Ova dva Odbora također imaju odgovarajući broj resora, zavisno o pripadnosti i grupisanju srodnih poslova. Budući da je ovo danas sastanak Odbora za privredu i finansije Dr. Petrović predlaže da se na čelu resora imenuju i postave i to: Resor ratne privrede za industriju Radenko Dragović za poljoprivredu Simo Šijan za Robne rezerve Simo Šijan Resor infrastrukturni sistem Crnogorac Miomir Resor trgovina i robni tokovi Miroslav Keravica Resor za finansije Boro Držanić M H Predsednik pojedinih odbora imenovao je Nacionalni Savjet, koji imaju obavezu da pronađu odgovarajuće kadrove i organizuju rad unutar Odbora i resora. U svom izlaganju dr. Petrović upoznaje prisutne da je on imenovan za predsednika ovog Odbora, i predlaže da se za sekretara imenuje Božidar Petrović. Dalje u svom izlaganju Dr. Petrović obrazlaže potrebu hitnog donošenja odgovarajućih odluka koje bi bile usklađene sa pozitivnim zakonskim propisima. za ove poslove zadužena je pravna služba opštine Vukovar. Lica koja se nalaze na čelu pojedinih resora moraju voditi računa o ravnomernoj zastupljenosti ovog područja, i opštine Beli Manastir sa kadrovima kako ne bi došlo do zapostavljanja bilo kog područja, što bi kasnije izazvalo negativne posledice. Pod drugom tačkom dnevnog reda Dr. Petrović ukazuje na potrebu aktivnog učestvovanja kod donošenja odluka svakog pojedinog člana Odbora. Odluke nećemo donositi na brzinu, već nakon svestrane analize što je garancija da će biti i sprovedene, o čemu će se strogo voditi računa. Sastanci Odbora održavat će se jednom mesečno, sa unapred određenim dnevnim redom. Sastanci Odbora održat će se povremeno u Belom Manastiru. U diskusiji po ovoj tački dnevnog reda učestvovali su: Žigić, Keravica, Čalošević, Stojaković, Teofilović i Šijan. Svi diskutanti pozdravljaju osnivanje Odbora i očekuju konačno da se u svakom segmentu, kako civilne vlasti, tako celokupnog života konačno izađe iz ove stagnacije. Teofilović Dušan u svom izlaganju osvrće se na finansiranje vojske, policije i ostalih institucija koje su na budžetu države. Prema prvim predračunima ovo područje ima mogućnosti za samofinanciranje tako da u tom domenu ne bi trebalo da bude problema. Ovo se svakako odnosi i na delove budžeta gde postoje posebni fondovi kao npr. penzioni fondovi i dr. Simo Šijan u svojoj diskusiji osvrće se na teškoće u poljoprivredi, usled nedostatka stručne radne snage potrebne za rad na strojevima kako bi se na vreme skinuli jesenji usevi i izvršila priprema za jesenju setvu. Posebno obrazlaže funkciju Robnih rezervi s napomenom da će se u buduće kad se srede svi podaci o zalihama i obavezama Robnih rezervi, ovaj segment trebali formirati kao posebna organizacija. R D C D 190 Na osnovu rasprave Odbor donosi sledeće Zaključke M H 1) Sednice odbora održavati jednom mesečno sa unapred pripremljenim dnevnim redom. 2) Sa zaključcima sa sednica obavezno upoznati Izvršne savete Opština. 3) Za idući sastanak svaka Opština treba da izradi program potreba privrede i infrastrukture. 4) Fiskalna politika ostaje na snazi samo umesto Republičkog budžeta, zaživit će Oblasni budžet, to je isto i sa fondovima. 5) Hitno je potrebno doneti odluke za prebacivanje budžeta, njegovo ujednačavanje i bilansiranje potreba. 6) Pojačati kontrolu kod isplate ličnih dohodaka naročito sa aspekta plaćanja doprinosa. 7) Insistirati na hitnom donošenju odluka i drugih normativnih akata za provođenje budžeta. 8) Nastojati u što kraćem roku doneti bilans potreba ne samo vojske nego i stanovništva. Poseban akcenat treba staviti na problem izvozno uvoznog bilansa. 9) Kao stalan zadatak je uspostavljanje što tešnjih veza sa SRJ i Srbijom i uključivanje u njihov privredni sistem. 10) Hitno sa Komandom korpusa postići dogovor o oslobađanju potrebnog ljudstva i rad privrede. 11) Insistirati na što bržem donošenju pravnih akata koji treba da uobliče i sankcionišu nastalo stanje. R D C D Preslika, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 015-2. SEKRETAR ODBORA: Božidar Petrović, dipl.pravnik 79 [1992., rujan 14. ] Izvješće Dušana Pribilovića, člana Oblasnog vijeća Srpske oblasti SBZS, o aktivnostima Promatračke misije EZ-a na području istočne Slavonije Za sjednicu Oblasnog veća Pribilović Dušan IZVEŠTAJ O AKTIVNOSTIMA POSMATRAČKE MISIJE EVROPSKE ZAJEDNICE ZA AVGUST 1992. GODINE267 267 Izvješće je pripremljeno za sjednicu Oblasnog vijeća koja je održana 14. rujna 1992. u Belom Manastiru. 191 M H Aktivnosti Misije su se svele u ovom mesecu samo na humanitarnu pomoć koja se sastoji u prenošenju poruka familija sa Hrvatske na Srpsku stranu i obrnuto. Te poruke, odnosno raspitivanja o svojim bližnjim koristi više hrvatska strana tako da mahom posjećujemo hrvatske familije. Budući da ima usmenih poruka njih ne bilježim jer se sastoje samo od pozdrava i interesovanja za nekoga dali je živ. Masovno se šalju pisma (to radi i UNPROFOR) koja su otvorena. Svako pismo ja pročitam ali u njemu opet ništa značajno nema, osim pozdrava i raspitivanja dali neko želi da pređe na suprotnu stranu. U tom slučaju ja ih upozorim na predviđeni zakonski postupak i posledice. Dakle, u pismima ništa poverljivo nema. Obično na pismo dozvolim da se odgovori i tu se krug zatvara. Ponekad pismo bude adresirano na osobu koje nema, pismo se vrati sa odgovorom da ta osoba ne živi na tom mestu. Hrvatska strana je pokušala da sazna tko od Hrvata sada živi u Svinjarevcima, Čakovcima, Apševcima, Nijemcima, Lipovcu, Đeletovcima i drugo. Poslali su cele liste sa popisom stanovnika, kao da se interesuju za njih. Da bi dokazao Misiji da i o tome možemo razgovarati, u Svinjarevcima sam po spisku obilježio osobe koje sada žive u selu. Osobe koje su bile na spisku a ne žive sada u selu su dobrovoljno iselili ili su bili hrvatski vojnici te su se povukli sa hrvatskom vojskom. Naša vlast ih nije zatekla u selu. Na takav način nisam hteo više da radim jer to suprotna strana proverava ko je ostao u selu. U ostalim selima to nisam hteo da dozvolim a ovo je bila samo iznimka. Pisma za: Božić Sofija, Tordinci, od unuka iz Vinkovaca koji se interesuje za svog oca koji je poginuo u selu za vreme borbi. Karačić Smilja, Ostrovo, od sestre Turčin Ljuba, Gaboš, od muža i sinova iz Vinkovaca Familija Požgaji, Baranjsko Petrovo Selo,od unuka Rosić Eva i Marta, Baranjsko Petrovo Selo, od unuka Šarić Anđa, Baranjsko Petrovo Selo, od kćeri Kiš Ana, Petrovci, od unuka Zvonimira iz Zagreba Šitum Ljubica, Tovarnik, od sina iz Vinkovaca Ferinac Đuro, Tovarnik, od Kojić Dražena (ne živi u Tovarniku) 11.08.1992. godine su uručena pisma ovim meštanima iz Antina: Vidaković Ana, […….]268 Martin, Ižaković Stjepan, Ižaković Marko i Ižaković Mandica, Pastor Mijo i Milica, Božić […….],269 Mihaljević Pavo i Marija, Pišćak Ana, Mijakić Jelena, Mijakić Antun (Golub) Andričević Ilija i Ana, Andričević Martin, Ivanković Luca, Lukadinović Andrija i Soldo (mrtvi) Mišetić Mara, Farago Antun, Matanović Pavo, Antinac Kata, Matanović Josip, Kovačević Mato i Ljubica, Strinić Rozalija, Lončar Elizabeta, Kovačević Marijan, Mijatić Tadija, Šavanjika Marija, Andričević Stjepan. Zarić Zarija, Gaboš, od brata, Bosančić Živka-Martin, Podgrađe iz Nemačke, Čujić Petar, Apševci, Sabo Ištvan, Stari Jankovci, od žene iz Vinkovaca, Mlinarević Pero i Kata, Ostrovo, od sina, Panić Pero, Ostrovo, od sina, Potlimbrzović Marija, Slakovci, Lazanin Pavo, Stari Jankovci, od brata iz Cerne, Trifunović Dragica, Tovarnik, od brata iz Zagreba, Rupčić Katica, Dalj, od brata iz Jarmine, Radivojević Zagorka, Trpinja, od kćeri iz Ogulina, Mesić Andrija, Podgrađe, od sina iz Andrijaševaca, Vlaović Tomo, Slakovci, od kćeri iz Vinkovaca, Šijaković Beška, Bršadin, od sestre iz Vinkovaca, Kudra Ivan, Marinci, (više ne živi u Marincima), Lončar Boško, Antin, kćer iz Vinkovaca, Marković R D C D 268 269 U izvorniku nečitko. Isto. 192 Jovan, Markušica, (ne živi) Božić Ana, Tordinci (u više navrata), Grubiša Stjepan, Gaboš, Pratnemer Marta, Gaboš, od brata Grgić Ilija, Duboševica, Senić Đuka, Beli Manastir, Đokić Đorđe, Stari Jankovci, Blašković Mato, Stari Jankovci, Haupt Ilonka, Sremski Čakovci, Martinović Mirko, Mirkovci, Aladić Marija, Slakovci, (muž joj ubijen), Cicerić Ivka, Mirkovci, od muža i sina iz Vinkovaca. M H I dalje Misija redovito odlazi u UNPROFOR gde se informiše o stanju u Krajini. Organiziraju se sastanci u Sarvašu odnosno Nemetinu sa timovima sa druge strane radi razmene informacija. U više navrata sam omogućavao meštanima Oblasti, obično poznanicima i prijateljima da se telefonom EEZ čuju sa familijama na hrvatskoj strani. Kad se telefonira ja sam prisutan i ništa što se tiče bezbednosti ili opisa stanja u Krajini se na saopštava. Zbog posmatrača ne razlikujem ljude Krajine po nacionalnoj pripadnosti tada da se telefonom ponekad posluže i građani hrvatske nacije. Imao sam probleme se snimanjem jer je 12.08.1992. g. jedan promatrač Misije koji je bio u drugom vozilu (a bez mog znanja) kamerom snimao. Mi smo se zaustavili kod bolnice u Vukovaru poslom, pa je to milicija primetila. Traku je na licu mesta pregledao radnik milicije Marković i ustanovio da ništa nedozvoljeno nije snimljeno te mu je sve to vraćeno. Poslije toga incidenta dao sam detaljna uputstva Misiji u pogledu slikanja i snimanja kojih se moraju pridržavati. 26.08.1992. godine je isto tako fotoaparatom jedan posmatrač slikao bez moga znanja te mu je fotoaparat oduzet od strane milicije. Održan je sastanak u Opštini Vukovar sa Sekretarom društvenih delatnosti oko problema iz sfere školstva i početka školske godine. misija je obišla školske zgrade i detaljno se upoznala sa stanjem iz te oblasti. Dopremljena je humanitarna pomoć u lekovima i dečijoj hrani za Crveni krst Vukovara i Belog Manastira. Misija je obišla i “Vuteks” Vukovar i upoznala se sa proizvodnjom i problemima oživljavanja tog kolektiva. Obećali su posredovanje kod stranih ulagača. Razgovor vođen sa Manojlović Draganom, šefom Marketinga. R D C D Preslika, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 011-102. 80 1992., rujan 14. Dalj Odluka Izvršnog savjeta općine Dalj o uspostavi općinskog kriznog stožera REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM 193 OPŠTINA DALJ Izvršni savet Opštine Broj: 01-196/1-92. Dalj, 14. 09. 1992. god. Izvršni savet Opštine Dalj na svojoj sednici održanoj dana 11. 09. 1992. god. po predmetu Vlade Republike Srpske Krajine Knin broj: 04-3-80/92 donio je sledeću O D L U K U O FORMIRANJU OPŠTINSKOG KRIZNOG ŠTABA M H ČLANOVI OPŠTINSKOG KRIZNOG ŠTABA ZA OPŠTINU DALJ SU: 1. ČALOŠEVIĆ ĐORĐE, predsednik IS Opštine Dalj 2. TMUŠIĆ MIHAJLO, komandant štaba TO Opštine Dalj 3. MILOŠEVIĆ SRETKO, komandir stanice milicije Dalj 4. VUKOMANOVIĆ BOŠKO, član IS Opštine Dalj 5. PURKOVIĆ BOŽIDAR, član IS Opštine Dalj O tom obavest: 1. VLADI RSK KNIN 2. OPŠTINSKOM ŠTABU TO DALJ Predsednik Izvršnog saveta 3. OBLASNO VEĆE – BOROVO Opštine Dalj 4. STANICI MILICIJE DALJ M.P.270 Đorđe Čalošević, [v.r.] 5. ČLANOVIMA KRIZNOG ŠTABA 6. Arhiva R D C D Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 4014. 81 1992., rujan 15. Knin Obavijest Kabineta ministra MUP-a RSK područnim SUP-ovima o osnivanju informativne službe Republika srpska krajina Ministarstvo unutrašnjih poslova Kabinet ministra org. jed. br. 08/1-1 Knin, 15. 09. 1992. god.270 Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast SBZS, Izvršni savet, Opština Dalj. 194 otvoreno –o– sup u rsk – s v i m a – Predmet: nova uputstva o informisanju javnosti Pošto je do sada bilo niz propusta u obavještavanju javnosti, bilo službenim saopštenjima ili na neki drugi način, ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo je vlastitu informativnu službu, kojoj je osnovni zadatak blagovremeno i tačno informisanje naše i svjetske javnosti.U tom smislu obavještavaju se svi sekretarijati unutrašnjih poslova rsk da su obavezni da sva lokalna, službena saopštenja za javnost, prije objavljivanja, dostave službi za informisanje ministarstvu unutrašnjih poslova rsk, koja će poslije uvida donijeti odluku o objavljivanju informacija za javnost.Na ovaj način želimo izbjeći propuste koji su se do sada dešavali i objediniti informativni sistem ministarstva unutarnjih poslova rsk.informativna služba mup-a rsk ++ M H jelača u 09.05 primio za okučane: božić ok Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 2. C D 82 D R 1992., rujan 15. Vukovar Pismo predsjednika Općinskog suda za prekršaje Vukovar predsjedniku Skupštine RSK u kojem ga izvještava o nedostatku financijskih i materijalnih sredstava za rad suda, te ga moli za pomoć i razumijevanje REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Opštinski sud za prekršaje Vukovar Broj: DEL-128/92. Vukovar, 15. 9. 1992. PREDSEDNIKU SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE KNIN Poštovani Predsjedniče, S obzirom na situaciju u kojoj se našao Opštinski sud za prekršaje Vukovar osećam se obaveznim da Vas lično obavijestim o tome. 195 M H Zbog toga Vas molimo za malo strpljenja da pročitate ovo pismo. Opštinski sud za prekršaje Vukovar, koji je mesno nadležan za četiri opštine (Vukovar, Dalj, Mirkovci i Tenja) osnovala je Velika narodna Skupština Srpske oblasti Slavonija, Baranja, i Zapadni Srem još početkom oktobra 1991. godine i izabrala trojicu sudaca za prekršaje. Skupština Republike Srpska Krajina je u martu mesecu ove godine izvršila reimenovanje te trojice sudija u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakona o prekršajima i preuzela obavezu osiguranja uslova za rad opštinskih sudova za prekršaje. Međutim, do danas, dakle ravno godinu dana, nitko ovom Sudu za prekršaje nije osigurao ni dinara sredstava za njegov rad. Predsedniče, ostali smo bez ijednog lista papira, bez indiga, bez uplatnica, bez koverata itd. Nemamo ni dinara sredstava za plaćanje poštanskih usluga, sredstva za troškove svedoka i veštaka itd. Plaću ne dobivamo od maja meseca, kada smo primili simboličnu razliku. Nemamo nikakav tretman kod opštinskih organa u osiguranju goriva za službene potrebe. Većina zaposlenih gladuju! Tražili smo pomoć od crvenog krsta u hrani, ali s obzirom da smo zaposleni, ne smiju nam davati besplatno hleb i drugo što imaju. Nemamo struju u zgradi, a niti ogrev! Obraćali smo se izvršnim savjetima naše četiri opštine za pomoć, bez ikakvog uspeha i razumevanja. Uzgred napominjemo da opštinski činovnici redovito primaju plate, koje su dosta solidne. Plate primaju i drugi zaposleni u državnim organima. Obraćali smo se i radnim organizacijama, ali bez ikakvog uspeha. Ovo je zadnje pismo koje pišem i molim za pomoć i razumevanje. Osećam se teško i poniženo, jer vidimo da se svašta oko nas dešava i da mnogi uživaju u izobilju, voze skupa vozila, ne plaćaju nikakve poreze, a na drugoj strani pojedinci gladuju. Stoga se obraćam vama, jer je Skupština Republike u obavezi da poduzme odgovarajuće mere za funksionisanje ovoga Suda za prekršaje, kako to propisuje i cit. Zakon. D C D R Gospodine predsjedniče, Ukoliko izostane i Vaša pomoć i razumevanje bit ćemo prisiljeni da privremeno obustavimo rad ovoga Suda za prekršaje već s 1. X ove godine. Uz pozdrav! M.P.271 PREDSEDNIK OPŠTINSKOG SUDA ZA PREKRŠAJE Rade Gvojić, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 262. 271 Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Sud za prekršaje Vukovar s privremenim sjedištem u Dalju. 196 83 1992., rujan 17. Donji Čaglić Iz knjige dnevnih događaja Odjeljenja milicije Lipik o prijavi UNPROFOR-a da GOM Bukovčani drže zatvorenu ženu hrvatske nacionalnosti, te da će pratiti Hrvate koji odlaze po drva SUP OKUČANI, OM LIPIK Knjiga dežurstva M H […] Dežurstvo dana 17.09.1992. od 14.00 do 22.00 h. Za vrijeme dežurstva ispao problem pošto su snage UN došle i prijavile da su naši granični milicioneri uhapsili ženu H.272 nacionalnosti da je držimo u pritvoru. Patrolu na intervenciju nisam mogao poslati pošto je komandir ključeve od službenog vozila odnijevo sa sobom. Patrola otišla pješke i ustanovila da se radi o provokaciji niti su naši milicioneri i GOM Bukovčani prelazili na suprotnu stranu niti su uhapsili kakovu ženu. Oficir UN iz Kanadskog bataljona došao prijaviti da će u Bukovčanskoj ulicu doći Hrvati po neka drva pod njihovom pratnjom, o tome obaviješten GOM Bukovčani da ne otvaraju vatru na njih ukoliko drva budu vozili od Hrvata, a ako budu došli u srpsku kuću da otvore vatru na njih, ostali problema nije bilo. Milicioneri vršili službu uredno i na vreme. Vozilo nije upotrebljavano kad su doneseni ključevi. R D C D […] Dežurni Lalić Čedo, [v.r.] Izvornik, rukopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 7. 84 1992., rujan 19. Dvor Izvješće zapovjednika Specijalne jedinice policije iz Dvora MUP-u RSK o sudjelovanju jedinice u oružanoj pobuni srpskog stanovništva na Banovini od 18. lipnja 1991. do 17. travnja 1992. 272 Hrvatske. 197 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SPECIJALNA JEDINICA MILICIJE KRAJINE Dvor na Uni I Z V J E Š T A J o radu specijalne jedinice Milicije Krajine Ministarstvu unutrašnjih poslova od 18.06.1991. god. do 07.04.1992. godine. Izvještaj podnosi komandir specijalne jedinice Miletić Simo Dvor na Uni, dana 19.09.1992. M H Izvještaj koji donosim o radu specijalne jedinice nije u potpunosti zasnovan na pisanim dokumentima zbog samog nedostatka kadra i same brzine kojom su se događaji odvijali tako da su dozvoljene korekcije u datumima za koje vežem određene događaje, a postojeće dokumente ću priložiti izvještaju. Odlukom Izvršnog vijeća SO Dvor na Uni 28.05.1991. godine upućena je u Knin na obuku grupa od 18 srpskih dobrovoljaca na čijem čelu sam bio ja. Po završetku nepotpune obuke zbog procjene da bi moglo doći do ratnih dejstava na području SO Dvor na Uni vratili smo se 15.06.1991. godine iz Knina. 18.06.1991. godine po odluci IV SO Dvor na Uni u Šamaričkim Brđanima osnovan je obučni centar koji je imao za cilj da što veći broj ljudi pripremi za predstojeću oružanu borbu. Usporedo sa ovim zadatkom jedinica je imala zadatak zaštite srpskog stanovništva na našoj opštini a i šire pošto smo bili jedina organizovana oružana formacija na Baniji i Kordunu pa je korištena i kao baza odakle se zainteresovano stanovništvo snabdjevalo naoružanjem i drugom borbenom opremom u granicama mogućnosti. Na obuku smo primali u prvo vrijeme dobrovoljce koji su se sami prijavljivali a kada je ratni štab formiran, tada smo obuku vršili organizovano a prioritet su imali komandiri vodova i odelenja iz jedinica TO. Dana, 24.06.1991. godine zbog nadiranja ustaških snaga iz pravca Kostajnice uspostavljena je barikada u Dvoru na koju sam poslao Sundać Nikolu kao komandira sa osamnaest ljudi. Kao pojačanje 25.06.1991. god. u selo Jovac poslao sam Milković Radu kao komandira sa deset ljudi i tada je došlo do uspostavljanja linije odbrane od Dvora do Volinje. Također dana 25.06.1991. godine poslao sam Kačar Dušana i Bobera Dušana da u saglasnosti sa mjesnim odborom Žirovac organizuju barikadu u Žirovcu pošto na Glinskoj strani nije bilo organizovanih protuustaških formacija. Istovremeno sam poslao Roksandić Milana da sa MO273 Šamarički Brđani uspostavi barikadu u šumi “Šamarica” pošto također SO Petrinja nije organizovala nikakve formacije koje bi se stavile u zaštitu srpskog naroda. Dana 26.06.1991. godine izvršili smo presijecanje komunikacije Kostajnica – Dvor na Uni miniranjem mosta u mjestu D.274 Kuljani da bi ustaške snage stekle nesigurnost kretanja po terenu. Zadatak je obavio Sanader Željko sa kompletnom jedinicom. Također 26.06.1991. godine primili smo 18. zarobljenika iz Gline koji su zarobljeni u napadu na stanicu a koje smo deportovali u Knin radi razmjene naših zarobljenika sa Plitvica i druge operativne obrade. R D C D 273 274 Mjesni odred. Donji. 198 M H Pošto ustaše nisu nadirale od Petrinje radi samog objekta spomen-doma “Šamarica” da bi zaštitili njega i vojni objekat koji je u blizini dana 03.07.1991. godine u dogovoru sa tadašnjih šefom lokala u domu Miloradom Popovićem preselili smo se sa bazom u navedeni objekat. Pošto su Sundać Nikola i Milković Rade sa svojim odelenjima ostali na navedenim položajima izvršili smo popunu jedinice sa ljudima koji su dolazili na obuku kao dobrovoljci sa područja svih opština. Dana 05.07.1991. godine barikadu iz šume Šamarice pomjerili smo u selo Miočinović na području SO Petrinja koju smo držali do 08.07.1991. godine kada smo uspjeli organizovati i naoružati selo Dodoše koje graniči sa hrvatskim selom Kraljevčani gdje su bile stacionirane ustaške snage. Dana 12/13.07.1991. godine pošto su ustaške snage počele nadirati prema selu Dodoši u pravcu Šamarice poslao sam Kačar Dušana, Sanader Dragana, Karapandža Milana i Čavić Dragana sa dvadeset ljudi da u sadejstvu sa MO Miočinovići i Dodoši pruže oružani otpor Ustaškim snagama. Ovaj zadatak je izvršen bez povrijeđenih i poginulih i ustaške snage su se povukle prema Petrinji. Dana 20.07.1991. godine na inicijativu IV SO Dvor na Uni osnovan je ratni štab na Šamarici. Za komandanta ratnog štaba imenovan je Vajagić Bogdan. Ratni štab je donio rješenje o imenovanju operativnog centra za obuku specijalnih jedinica. Od 20. do 25.07.1991. godine Ratni Štab je uz pomoć Kapetana Dragana i njegovih pomoćnika izradio plan o istjerivanju ustaških snaga sa područja Dvora na Uni koji vam u prilogu dostavljamo.275 Pošto je par dana iza ove akcije došlo do oružanog puča od strane jedinice Sundać Nikole na Ratni štab koji su isti razoružali i protjerali, ovaj ratni štab se ugasio [te] je specijalna jedinica djelovala samoinicijativno a koordinatore je tražila u tadašnjim opštinskim štabovima TO na drugim područjima. Dana 24.08.1991. godine u koordinaciji sa ŠTO Caprag poslao sam ojačani vod ljudi pod komandom Radišević Stevana pok. i Sanader Dragana kao i Ostojić Željka u selo Mađare radi protjerivanja ustaških snaga. Akcija je izvršena bez povređenih i poginulih, a trajala je do 26.08.1991. godine. Dana 27.08.1991. godine do 03.09.1991. godine na zahtjev ŠTO Kostajnica uputio sam pomoć od 10 ljudi specijalnoj jedinici u Komogovinu pod komandom Milković Rade koji su čuvali položaj u mjestu Čukur. Ni u ovoj akciji nije bilo povrijeđenih ni poginulih. 07.09.1991. godine na poziv ŠTO Kostajnica uputio sam 2 odelenja ljudi pod komandom Milković Rade i Komljenović Milana u selo Stazu i Majur radi radi potiskivanja ustaških snaga iz tih sela. Akcija je uspješno izvršena bez povređenih i poginulih. Dana, 08.09.1991. godine na poziv ŠTO Kostajnica pod komandom Buinac Momčila poslao sam ojačano odelenje kao ispomoć specijalnoj jedinici iz Komogovine kod Šupljeg Kamena radi presijecanja komunikacije Kostajnica – Dubica kojim je trebalo spriječiti ustašama dotur hrane i svježih snaga. Akcija je izvršena uspješno bez povređenih. Dana, 13.09.1991. godine u koordinaciji sa ŠTO Kostajnica a u cilju čišćenja Kostajnice od ustaških snaga poslao sam vod ljudi pod komandom Sanader Željka da u sadejstvu sa specijalnom jedinicom iz Komogovine i ŠTO Kostajnica izvrše navedeni zadatak. Ova akcija je izvršena uspešno bez povređenih. R D C D 275 Prilog nije nađen uz izvornik, vidi: Republika Hrvatska i Domovinski rat, 1990.-1995. Dokumenti, knj. 1., Zagreb, 2007., Dok. br. 87., str. 189-193. 199 M H Također 13.09.1991. godine u koordinaciji sa ŠTO Petrinja dogovorena […]276 hrvatskog sela Pecki od ustaških snaga. U ovu akciju sam poslao odelenje vojne policije na čijem čelu je bio Karapandža Milan. Ova akcija je protekla bez povređenih i poginulih i završila uspješno. Dana 14.09.1991. godine u koordinaciji sa ŠTO Petrinja uputio sam 20 ljudi pod komandom Sanader Dragana i Radišević Stevana da izvrše čišćenje sela Budičina od ustaških snaga. U toj akciji ustaše su uspjele zarobiti borca Stefanović Čedu koji je naknadno razmijenjen dok povređenih i poginulih nije bilo. Dana 15/16.09.1991. godine došlo je do razilaženja između Petrinjske struje sa matičnom jedinicom zbog toga što je ŠTO Dvor na Uni polagao pravo na jedinicu zbog toga što nas je pozadinski obezbeđivao. Međutim, petrinjska struja ovakvu saradnju nije prihvatila zbog nama nepoznatih razloga. Ovom prilikom je iz jedinice otišlo oko 20 ljudi na čelu sa Sanader Draganom i Karapandža Milanom. Dana 17.09.1991. godine usprkos raskolu do kojeg je došlo Ilišević Marko iz petrinjske jedinice pozvao nas da učestvujemo u akciji čišćenja Petrinje što smo mi prihvatili tako da sam u ovu akciju poslao vod ljudi pod komandom Sanader Željka. Ova akcija je trajala do 20.09.1991. godine u njoj je jedino povrijeđen Buinac Momčilo koji je ranjen u desnu nogu lakše. Zbrinut je u ratnoj bolnici Mečenčani a potom u Banja Luci. Dana 23.09.1991. godine nenajavljeno je došla Operativna grupa JNA za Baniju i Kordun sa dvadesetak oficira i pedesetak vojnika na čelu sa generalom Koturović Dušanom. Ovu operativnu grupu iako je došla nenajavljeno smatrali smo da joj trebamo pomoći u smještaju i drugom jer nam je to od zajedničkog interesa te smo tako i postupili. Naime stavili smo se na raspolaganje ovoj O.G. JNA kako u vezi smještaja tako i prilikom uvođenja borbenih jedinica na terenu Banije a uglavnom su nas koristili kao vodiče i pratnju prvih dana. Sa ovim stavom nije se složio Sanader Željko koji je sa 12 ljudi napustio objekat i preselio se na petrinsku teritoriju. Iz skladišta jedinice je odvezao svu zalihu naoružanja i druge opreme kao i vozila zaobljena u prethodnim akcijama. Od 23.09.1991. godine do 07.04.1992. godine bili smo na usluzi ovoj operativnoj grupi za specijalne zadatke a posebno od 03.11.1991. godine kada smo naredbom ministra unutrašnjih poslova Republike srpska Krajina pretpočinjeni 1. Operativnoj Grupi JNA a kasnije 7. O.G. JNA. U prilogu Vam dostavljamo fotokopiju naredbe i izvještaje o aktivnostima jedinice pod komandom JNA a koje Vam nismo bili u mogućnosti pravovremeno dostaviti kako je to precizirano u naredbi.277 Dana 07.04.1992. godine pošto je bilo indicija da će se ova O.G. JNA gasiti u koordinaciji O.G. JNA i SJB Dvor na Uni prebačeni smo u SJB Dvor koji nas je rasporedio u rejon Divuša da osnujemo stanicu u Divuši. Kao najpovoljniju lokaciju sam izabrao Društveni dom u Divuši koji smo uz pomoć Autoprevoza Dvor na Uni adaptirali neke prostorije da bi stanica mogla egzistirati. Ovu adaptaciju izvršilo je građevinsko preduzeće “Rad” Dvor a koštalo je 140.000 dinara. Od samog početka odnosno prelaska u Divušu osjećali smo nekakovu averziju prema ovoj jedinici što se moglo prepoznati prilikom dodjele vozila, goriva i dr. sredstava. R D C D 276 277 U izvorniku izostavljen dio rečenice. Prilozi nisu nađeni uz izvornik. 200 Ovo nam ponašanje nije bilo jasno ali smo preko toga prelazili kao da ne primjećujemo smatrajući da će se stanje popraviti. Sve zadatke koji su od strane SJB Dvor na Uni pred nas postavljeni izvršavali smo savjesno i odgovorno pa smo tako shvatili i usmenu naredbu koju nam je prezentirao načelnik SJB Dvor Nikola Bjelac o odlasku na akciju “Koridor”. U prilogu278 vam dostavljamo izvještaj koji sam po povratku sa terena dostavio načelniku SJB Dvor Nikoli Bjelcu. Ovakvim ponašanjem SJB Dvor i regionalnog SUP-a Glina pripadnici jedinice su bili ogorčeni pa su izrazili želju da napuste ovakovu nezdravu sredinu a sa njihovim zaključkom sam se i sam složio te smo 21.07.1992. godine kompletno napustili stanicu koju smo uredno predali kao objekat i ostalu opremu koju smo posjedovali u skladištu. Izvještaj podnosi: Miletić Simo, [v.r.] Izvornik, strojopis, ćirilica HR – DASK SCP, 780., kut. 1. M H 85 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN KABINET M I N I S T R A Broj 08/1-91-1 Knin, 20. 09. 1992. godine R D C D 1992., rujan 20. Knin Pismo ministra unutarnjih poslova RSK SUP-u Okučani u svezi otvaranja autoceste kroz zapadnu Slavoniju SUP – Okučani Brigada PJM Okučani Budući da nije postignut dogovor na realizaciji RS Krajina – UNPROFOR, do daljnjeg nema otvaranja auto-puta i sve aktivnosti u vezi s tim obustaviti. Na auto-putu pojačati kontrolu dokumenata pripadnika UNPROFOR iz razloga, jer se u njihova vozila i kolone ubacuju lica van njihovog sastava. Primjer: Splitske novine “Slobodna Dalmacija” u broju od 17.09.92. godine objavile nekoliko fotografija i reportažu o putu u okviru konvoja UNPROFOR-a auto-putem, preko naše teritorije. 278 Isto. 201 M.P.279 MINISTAR Milan Martić, [v.r.] M.P.280 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 6014. 86 1992., rujan 22. Knin Zapisnik 30. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine M H REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 30. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane dana 22. 09. 1992. godine u Banja Luci C D D Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zečević, Stevo Bogić, Jovo Bogić, Jovo Kablar, Vojin Peurača, Mr Svetozar Vinčić, dr Mladen Hadžić, Veljko Džakula, Dušan Ećimović, Mitar Brnović, Milanović281 (pom. Španovića), Milan Knežević, Vojin Šuša, Savan Grabundžija. R Sjednici na poziv prisustvuju: Zdravko Janković, Milorad Lukić. Sjednica je počela sa radom u 8.00 sati. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći D N E V N I R E D: 1. 2. 3. 4. 279 Informacija o aktualnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na RSK, Razmatranje nacrta amandmana o brisanju amandmana 2. tačke 1. (izbor predsjednika Republike), Razmatranje nacrta Zakona o izmjenama i dopunama krivičnog zakona RSK, Razmatranje nacrta izmjena i dopuna paketa izbornih zakona: – zakon o političkim organizacijama, Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin. Prijemni pečat centra veze: Brzojav “Metro” br. 5005, primljeno 21. 9. 1992. u 9,00; predan u 11,55. 281 Milan. 280 202 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 14. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. R 17. D 16. C D 15. M H 13. – zakon o financiranju političkih organizacija, – zakon o izboru o opozivu predsjednika RSK, – zakon o izboru poslanika, – zakon o izboru poslanika, – zakon o izboru odbornika, Skupštine opštine, Predlog Skupštine RSK za verifikaciju Vladine odluke o osnivanju okružnih zatvora na području RSK, Razmatranje prijedloga nosioca pravosudnih funkcija, Razmatranje nacrta zakona o radio-televiziji RSK, Razmatranje nacrta zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoće te utvrđivanje prijedloga istog zakona, Razmatranje nacrta odluke o planu mreže zdravstvenih ustanova u RSK te utvrđivanje prijedloga iz te odluke, Razmatranje nacrta zakona o fizičkoj kulturi, Razmatranje pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu financija, Razmatranje pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkoj upravi javnih prihoda, Donošenje Odluke o proizvodima koji spadaju u sredstva za naoružanje i opremu za oružane snage na čiji se promet ne plaća porez na promet, Donošenje odluke o proizvodima koji se smatraju pogrebnom opremom na koju se ne plaća porez na promet, Donošenje odluke o proizvodima koji spadaju u poljoprivrednu mehanizaciju, uređaja i drugu opremu, poljoprivredni alat za primarnu obradu zemljišta i rezervni dijelovi za tu opremu i uređaje na koje se plaća porez na promet iz TAR broja 8. tarife poreza na promet, Donošenje odluke o proizvodima koji se smatraju ortopedskim spravama i pomagalima i aparatima za poboljšanje sluha i vida na koji se ne plaća porez na promet, Donošenje odluke o proizvodima i potrošnom materijalu koji se nabavlja bez plaćanja poreza na promet za potrošnju u lječenju i njezi bolesnika. Razmatranje prijedloga nacrta Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama, Razmatranje predloga odluke o dugoročnom kreditiranju Budžeta RSK, Donošenje rješenja o razrešenju, te imenovanje članova upravnog odbora Naftne industrije Krajine, Donošenje zaključka o odobravanju konpenzacionog uvoza pšenice, brašna, jestivog ulja, šećera i kuhinjske soli iz Republičke direkcije robnih rezervi Republike Srbije, Donošenje zaključka o upućivanju zahtjeva privrednoj komori Jugoslavije za dodjelu poslovih prostora bivšeg korisnika SRH, Donošenje uredbe o prodaji nafte i naftnih derivata za strana sredstva plaćanja putem deviznih bonova, Donošenje uredbe o zabrani prodaje određenih proizvoda, Donošenje odluke o zaštitnim cijenama osnovnih poljoprivrednih proizvoda, 203 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 282 U izvorniku je dio rečenice nečitak. 204 R 46. 47. D 44. 45. C D 43. M H 37. 38. 39. 40. 41. 42. Donošenje naredbe o zabrani uvoza i izvoza roba iz RSK preduzećima i samostalnim radnjama koje nisu izvršile obavezu s naslova poreza i doprinosa, Donošenje naredbe o zabrani pravnim licima koja obavljaju trgovačku djelatnost na veliko da prodaju robu samostalnim trgovačkim radnjama koje nisu izvršile obavezu s naslova poreza i doprinosa, Donošenje uredbe o maksimiranju cijene nafte i naftnih derivata, Donošenje pravilnika o organizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja, Donošenje uredbe o zimskom računanju vremena Razmatranje prijedloga nacrta Zakona o Privrednoj komori RSK, Donošenje predloga zaključka o stupanju na snagu danom donošenja odluke Guvernera Narodne banke RSK, Donošenje uredbe o izbjeglicama, Razmatranje nacrta zakona o preduzećima za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalidnih lica, Razmatranje nacrta zakona o deviznom poslovanju, Donošenje odluke o isplati materijalne […]282 porodicama poginulih i boraca i boraca invalida s obzirom na tjelesno oštećenje, Donošenje Odluke o tekstu zakletve za vojnike, Donošenje uredbe o služenju kadrovskog vojnog roka, Donošenje odluke o jednokratnoj pomoći zaposlenim u Radio Borovu, Donošenje odluke o osnivanju filijale SDK u Pakracu, Donošenje odluke o prihvatanju izmjena i dopuna Uredbe o sekretarijatu Vlade, Davanje saglasnosti na izmjene i dopune pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u sekretarijatu Vlade. Donošenje odluke o jednokratnoj novčanoj pomoći opštinama i oblasnim vjećima na području RSK, Donošenje odluke o kupnji automobila za potrebe financijske policije i Vlade, Donošenje odluke da SDK izvrši kontrolu isplate penzija, plata za pravosuđe i zdravstvo na području srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, Donošenje odluke o povećanju penzija. Razmatranje zahtjeva poljoprivredne zadruge Benkovac za demontažu hangara sa Aerodroma Zemunik, Razmatranje zahtjeva RTV RSK za odobrenje sredstava za potrebe uređenja RTV, Razmatranje zahtjeva ministra inostranih poslova za podmirenje troškova za rad ministarstva, Razmatranje zahtjeva za ukidanje carinskih stopa za uvoz nafte na područje RSK, Donošenje zaključka o uslovima i ovlaštenjima za puštanje u promet auto-puta, Pismena ostavka podpredsjednika Jove Kablara, Imenovanje Administrativne komisije RSK, Razmatranje problema prehrane izbjeglica u Zapadnoj Slavoniji. Tačka 1. Odgađa se za narednu sjednicu. Tačka 2. Ministar Vojin Šuša je stavio na raspravu dostavljeni tekst amandmana. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Usvaja se Nacrt amandmana o brisanju amandmana 2. tačka 1. na Ustav RSK. Tačka 3. Nakon obrazloženja ministra Šuše i provedene rasprave donesena je ODLUKA Usvaja se Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama krivičnog zakona RSK. Tačka 4. Ministar Vojin Šuša stavlja na raspravu dostavljeni tekst izmjena i dopuna. Nakon rasprave donesena je M H ODLUKA – usvaja se Nacrta izmjena i dopuna Zakona o političkim organizacijama, – usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o financiranju političkih organizacija, – usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru i opozivu predsjednika RSK, – usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru poslanika, – usvaja se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika skupštine opštine.283 C D R D Tačka 6. Nakon obrazloženja i rasprave usvojen je prijedlog nosioca pravosudnih funkcija. – opštinski sud Dvor na Uni, predlaže se imenovanje sudija: Novaković Slavko iz Kostajnice i Milošević Milijan iz Petrinje. – opštinski sud Vojnić predlaže se razrešenje predsjednika suda Krivokuća Milorada. predlaže se imenovanje predsjednika opštinskog suda Stokrp Milana. – opštinski sud Slunj, predlaže se imenovanje predsjednika suda Rakinić Borislav, – opštinsko javno tužilaštvo Slunj, za tužioca se predlaže Đilas Radinko, – opštinsko javno tužilaštvo Glina, za zamjenika tužioca se predlaže Babić Zoran, – opštinski sud Knin, za sudca se predlaže Dmitrović Gordana. – sud za prekršaje Vrginmost, za predsjednika suda predlaže se Sužnjević Jelena iz Vrginmosta. – za zamjenika republičkog javnog pravobranioca predlaže se imenovanje Ivančević Dušan iz Korenice i Krivokuća Milorad. Tačka 7. Ministar Dušan Ećimović stavio je na raspravu Nacrt Zakona o radio-televiziji RSK. Nakon provedene rasprave donesena je slijedeća 283 U izvorniku nedostaje točka 5. 205 ODLUKA Usvaja se Nacrt Zakona o radio-televiziji RSK. Tačka 8. Nakon razmatranja Nacrta Zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoće te utvrđivanje predloga istog Zakona, donesena je slijedeća ODLUKA Usvaja se Nacrt Zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoće te utvrđuje predlog istog zakona. Tačka 9. Dostavljen je nacrt Odluke o planu mreže zdravstvenih ustanova u RSK te utvrđivanje prijedloga iz te Odluke stavljen je na raspravu. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Usvaja se nacrt odluke o planu mreže zdravstvenih ustanova u RSK te utvrđuje prijedlog iz te Odluke. M H Tačka 10. Dostavljeni Nacrt zakona o fizičkoj kulturi stavljen je na raspravu. Nakon čega je donesena slijedeća C D ODLUKA Usvaja se Nacrt zakona o fizičkoj kulturi. D Tačka 11. Ministar Peurača je stavio na raspravu dostavljeni pravilnik o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u ministarstvu financija. Nakon rasprave donesena je slijedeća R ODLUKA Daje se saglasnost na pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ministarstvu financija. Tačka 12. Ministar Peurača stavio je na raspravu dostavljeni pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkoj upravi javnih prihoda. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Daje se saglasnost na pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Republičkoj upravi javnih prihoda. Tačka 13. Ministar Peurača stavio je na raspravu dostavljeni prijedlog odluke o proizvodima koji spadaju u sredstva za naoružanje i opremu za oružane snage na čiji se promet ne plaća porez na promet. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Usvaja se Odluka o proizvodima koji spadaju u sredstva za naoružanje i opremu za oružane snage na čiji se promet ne plaća porez na promet. 206 Tačka 14. Dostavljeni materijal je stavljen na raspravu te je nakon rasprave donesena slijedeća ODLUKA Usvaja se Odluka o proizvodima koji se smatraju pogrebnom opremom na koju se ne plaća porez na promet. Tačka 15. Nakon rasprave o dostavljenom tekstu odluke donesena je slijedeća ODLUKA Usvaja se odluka o proizvodima koji spadaju u poljoprivrednu mehanizaciju, uređaje i drugu opremu, poljoprivredni alat za primarnu obradu zemljišta i rezervni dijelovi za tu opremu i uređaji na koje se plaća porez na promet iz TAR broja 8 tarife poreza na promet. Tačka 16. Nakon rasprave o dostavljenom tekstu Odluke donesena je slijedeća M H ODLUKA Usvaja se odluka o proizvodima koji se smatraju ortopedskim spravama i pomagalima i aparatima za poboljšanje sluha i vida na koji se ne plaća porez na promet. Tačka 17. Nakon rasprave o dostavljenom tekstu odluke donesena je slijedeća C D ODLUKA Usvaja se odluka o proizvodima i potrošnom materijalu koji se nabavlja bez plaćanja poreza na promet za potrošnju u lječenju i njezi bolesnika. D R Tačka 18. Nakon razmatranja prijedloga nacrta zakona koji je dostavljen Vladi donesena je slijedeća ODLUKA Usvaja se predlog nacrta Zakona o bankama i drugim financijskim organizacijama. Tačka 19. Nakon razmatranja dostavljene odluke donesena je slijedeća ODLUKA Usvaja se odluka o dugoročnom kreditiranju Budžeta RSK. Odluka predstavlja sastavni dio ovog zapisnika. Tačka 20. Direktor NIK Krajine zatražio je da se izvrši rekonstrukcija upravnog odbora naftne industrije Krajine. Nakon razmatranja dostavljenog prijedloga doneseno je slijedeće RJEŠENJE Razrješavaju se članovi upravnog odbora JP NIK: Petar Bukarica, Rade Borojević, Đorđe Ćuković, Đuro Petrović, Željko Kuzmanović, Nikola Radaković, Vaso Žigić. Imenuje se upravni odbor Javnog preduzeća NIK u sastavu: 207 Savan Grabundžija – predsjednik Upravnog odbora, te članovi: Đorđe Bjegović, Svetozar Vinčić, Mitar Brnović, Đuro Bajić, Jovan Ajduković, Arso Despotović, Milan Vlaninić, Vukašin Ergić, Milan Diklić i Jovan Vučenović. Tačka 21. Ministar Svetozar Vinčić zatražio je odobrenje za konpezacijski uvoz iz Republičke direkcije robnih rezervi RS. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se konpenzacioni uvoz iz Republičke direkcije robnih rezervi RS odobrenje predstavlja sastavni dio zapisnika. Tačka 22. Predsjednik Upravnog odbora Privredne komore RSK Lukić Milorad obrazložio je potrebu da se ima kancelarijski prostor u SRJ za potrebe uspostavljanje kontakata sa privrednim subjektima i republičkim organima nadležnima za poslove privrede u SRJ. Nakon rasprave donesen je slijedeći M H ZAKLJUČAK Privrednoj Komori Jugoslavije Vlada RSK se treba obratiti zahtjevom za dodjelu kancelarijskog prostora u prostorijama bivše Privredne Komore SFRJ bivšeg korisnika SRH. C D Tačka 23. Ministar trgovine i turizma Svetozar Vinčić je predložio donošenje uredbe iz tačke 23 dnevnog reda. U raspravi je zaključeno da ministarstvo trgovine u suradnji sa Narodnom bankom mora razraditi provođenje uredbe te je donesena sljedeća R D UREDBA O prodaji nafte i naftnih derivata za strana sredstva plaćanje putem deviznih bonova. Tačka 24. Ministar trgovine je obrazložio razloge za donošenje ove uredbe. Nakon rasprave donesena je slijedeća UREDBA O zabrani prodaje određenih proizvoda sa područja RSK. Spisak proizvoda predstavlja sastavni dio ove uredbe. Tačka 25. Ministar Vinčić je obrazložio razloge za donošenje odluke o zaštitnim cijenama osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Utvrđuju se zaštitne cijene o osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Odluka je sastavni dio zapisnika. Tačka 26. Ministar Vinčić je obrazložio razloge zbog kojih je ministarstvo donjelo naredbu iz ove tačke. Nakon rasprave donesena je slijedeća 208 ODLUKA Daje se saglasnost na naredbu o zabrani uvoza i izvoza roba iz RSK preduzećima i samostalnim radnjama koje nisu izvršile obaveze s naslova poreza i doprinosa. Tačka 27. Ministar Vinčić je obrazložio razloge donošenja naredbe iz ove tačke dnevnog reda. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Daje se saglasnost na naredbu o zabrani pravnim licima koji obavljaju trgovačku djelatnost naveliko da prodaju robu samostalnim trgovačkim radnjama koje nisu izvršile obavezu s naslova poreza i doprinosa. Tačka 28. Ministar Vinčić je obrazložio razloge za donošenje uredbe, nakon čega je donešena slijedeća M H ODLUKA Usvaja se uredba o maksimiranju cijena nafte i naftnih derivata. Uredba je sastavni dio zapisnika. C D Tačka 29. Ministar Mladen Hadžić je obrazložio šemu organizacije ministarstva. Nakon čega je donesena. ODLUKA Daje se saglasnost na organizacionu šemu ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja. D Tačka 30. Radi potrebe uvođenja zimskog računanja vremena u SRJ Vlada je donijela slijedeću R UREDBU O zimskom računanju vremena. Uredba je sastavni dio zapisnika. Tačka 31. Milorad Lukić predsjednik Upravnog odbora Privredne komore RSK obrazložio je nacrt Zakona. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Usvaja se prijedlog Nacrta Zakona o Privrednoj komori RSK. Tačka 32. Ministar finansija je predložio donošenje zaključka nakon čega je usvojena slijedeća ODLUKA Usvaja se zaključak o stupanju na snagu danom donošenja odluke guvernera Narodne banke RSK. Tačka 33. Nakon obrazloženja ministarstva pravosuđa te rasprave donesena je slijedeća 209 ODLUKA Usvaja se uredba o izbjeglicama. Tačka 34. Nakon obrazloženja ministra Mladena Hadžića te rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Usvaja se nacrt zakona o preduzećima za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalidnih lica. Tačka 35. Ministar finansija obrazložio je zakon te je nakon rasprave donesena slijedeća ODLUKA Usvaja se Nacrt zakona o deviznom poslovanju. M H Tačka 36. Ministar Stojan Španović predložio je donošenje odluke o materijalnom i nematerijalnom oštećenju porodica poginulih i ranjenih pripadnika RSK. Nakon razmatranja donesena je slijedeća C D ODLUKA Na ime materijalnog i nematerijalnog obezbeđenja porodica poginulih boraca i ranjenih boraca u RSK usvajaju se visine isplata na način kako su navedene u odluci koje je sastavni dio zapisnika. Tačka 37. Ministar Stojan Španović (pomoćnik ministra) Milanović obrazložio je razloge za utvrđivanje teksta zakletve. Nakon rasprave o pet predloženih varijanti teksta zaklete donesena je D R ODLUKA Utvrđuje se da je tekst zakletve za vojnike glasi. “Ja (ime i prezime) zaklinjem se čašću i životom da ću braniti suverenost, nezavisnost, teritorijalnu cjelokupnost i ustavni poredak svoje otadžbine Republike Srpske Krajine, i da ću vjerno čuvati njenu slobodu i čast. Tako mi Bog pomogao.” Tačka 38. Nakon obrazloženja pomoćnika ministra Španovića i rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Donosi se Uredba o služenju kadrovskog vojnog roka. Tačka 39. Ministar ifnormisanja je obrazložio teško materijalno stanje zaposlenih u radio Borovu. Nakon rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Daje se jednokratna novčana pomoć za 8 zaposlenih radnika u radio Borovu u visini od 20.000 dinara po zaposlenom. Tačka 40. Nakon rasprave o ovoj tački dnevnog reda donesena je 210 ODLUKA Osniva se filijala SDK u Pakracu. Tačka 41. Nakon obrazloženja sekretara Vlade te rasprave donesena je ODLUKA Prihvataju se izmjena i dopune Uredbe o sekretarijatu Vlade. Tačka 42. Petković Sretko je obrazložio razloge izmjena i dopuna pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u Sekretarijatu Vlade nakon čega je donesena ODLUKA Daje se saglasnost na izmjene i dopune pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u sekretarijatu Vlade. M H Tačka 43. Članovi Vlade su jednoglasno odlučili da se opštine i oblasna vijeća nalaze u teškoj materijalnoj situaciji te zbog toga donesena slijedeća ODLUKA Odobrava se jednokratna akontacija novčane pomoći svim opštinama na području RSK, novoformiranim opštinama te oblasnim vijećima RSK u iznosu od 2 milijona dinara. C D D Tačka 44. Kroz raspravu o ovoj tački dnevnog reda ministar Peurača je ukazao za potrebe funkcionisanja financijske policije i Vlade potrebno nabaviti automobile. Članovi Vlade bili su suglasni te je nakon rasprave donesena R ODLUKA Odobrava se kupnja 8 motornih vozila jugo-zastava za potrebe rada financijske policije i tržišne inspekcije. Za realizaciju stava 1 ove odluke zadužuje se podpredsjednik Stevo Bogić. Tačka 45. Podpredsjednik Stevo Bogić je ukazao na probleme koji se pojavljuju kod isplate penzija, plata za pravosuđe i zdravstvo na području srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Zadužuje se SDK da izvrši kontrolu isplate penzije, plata za pravosuđe i zdravstvo na području srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Tačka 46. Ministar Mladen Hadžić je obrazložio razloge za povećanje penzija. Nakon rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Utvrđuje se povećanje penzija u visini od 33% na osnovicu iz prethodnog mjeseca. 211 Tačka 47. Poljoprivredna zadruga iz Benkovca obratila se Vladi zahtjevom za odobrenje za demontažu hangara koji se nalaze na aerodromu Zemunik. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se poljoprivrednoj zadruzi Benkovac da demontira te uzme na korištenje hangar površine hiljadu metara kvadratnih, viljuškar na baterije te dva traktora sa aerodroma Zemunik. Tačka 48. Ministar informisanja Dušan Ećimović obrazložio je zahtjev za odobrenje sredstava za dovršenje radova u novim prostorijama RTV RSK. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobravaju se sredstva za izvođenje radova na prostorijama RTV RSK u ukupnom iznosu od 2.076.631 dinara a prema priloženim računima za izvršene radove. M H Tačka 49. Ministar inostranih poslova Dobrosav Veizović obratio se Vladi sa zahtjevom za podmirenje troškova za rad ministarstva. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se ministarstvu inostranih poslova sredstva za rad ministarstva koje je imao u prethodnom periodu u ukupnom iznosu od 142.950 dinara. C D Tačka 50. Nakon razmatranja potrebe ukidanja carinskih stopa za uvoz nafte na područje RSK donesena je D R ODLUKA Ukidaju se carinske stope i ostale carinske dažbine za uvoz nafte za područje RSK. Tačka 51. Članovi Vlade su razmatrali različite informacije koje se pojavljuju kroz sredstva informisanja o otvaranju auto-puta kod Okučana. Nakon rasprave donesen je slijedeći ZAKLJUČAK Vlada Republike Srpske Krajine je jedina ovlaštena da utvrđuje uslove i način otvaranja dionice auto-puta kod Okučana. Tačka 52. Podpredsjednik Jovo Kablar pročitao je i obrazložio neopozivu ostavku na mjesto podpredsjednika. Tačka 53. Radi ujednačavanja i reguliranja isplate ličnih dohodaka i drugih primanja te ostalih ovlaštenja iz tačke 5 poslovnika Vlade Republike Srpske Krajine nakon glasanja donesena je slijedeća ODLUKA Imenuje se administrativna komisija Vlade RSK u sastavu: 212 1. Džakula Veljko, predsjednik 2. Mandić Đuro, član 3. Petković Sretko, član. Tačka 54. Podpredsjednik Džakula je podnio informaciju o problemima prehrane 3 hiljade izbjeglica u Zapadnoj Slavoniji. Nakon rasprave jednoglasno je donesena ODLUKA Utvrđuje se da će Vlada RSK vršiti participaciju troškova u djelu prehrane za 3 hiljade izbjeglih ljudi u Zapadnoj Slavoniji. Sjednica je završila sa radom u 14.00 sati. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zečević M H Na osnovu člana 84. t. 2 Ustava RSK (“Službeni glasnik RSK” br. 1/92, 2/52 i 8/92) Vlada RSK na svojoj 30 sednici održanoj dana 22. 09. 1992. godine UREDBU o služenju kadrovskog roka u Jedinicama milicije posebne namjene C D Član 1. Kadrovskoj obavezi podležu svi građani RSK. R D Član 2. Kadrovska obaveza služi se u Jedinicama milicije posebne namjene u trajanju od 12 mjeseci. Član 3. Kadrovska obaveza će se izvršavati po Zakonu o vojnoj obavezi (“Sl. vojni list” br. 32 od 23.12.1985. godine) i drugim propisima i podzakonskim aktima donešenim radi izvršenja ovog zakona sve do donošenja Zakona o kadrovskoj obavezi RSK. Član 4. Tekst zakletve kadeta milicionera glasi: “Ja (ime i prezime) zaklinjem se čašću i životom da ću braniti suverenost, nezavisnost, teritorijalnu cjelokupnost i ustavni poredak svoje otadžbine Republike Srpske Krajine, i da ću vjerno čuvati njenu slobodu i čast. Tako mi Bog pomogao.” Član 5. Ova Uredba stupa na snagu danom donošenja. PREDSEDNIK VLADE: mr. Zdravko Zečević, v.r. Preslika, strojopis, ćirilica i latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 213 87 1992., rujan 22. Banja Luka Nacrt Protokola o suradnji između Vlade Republike Srpske Krajine i Vlade Republike Srpske M.P.284 [………, v.r.]285 PROTOKOL O SARADNJI IZMEĐU VLADE REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA M H U Banjaluci je 22. septembra 1992. godine održana zajednička sjednica Vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine sa Bankom Đerićem i sa g. Zdravkom Zečevićem, predsjednicima Vlada. Predmet razgovora bio je saradnja dvije republike u svim oblastima ekonomskog i društvenog života. Postignuta je suglasnost o svim pitanjima koja su bila predmet razmatranja. R D C D I U razgovorima se pošlo od činjenice da na teritoriji dvije republike živi jedan narod tradicionalno povezan istim običajima, vjerom i jezikom i da nikada, u istoriji, između njega nije postojala stvarna državna granica. Raspadom Jugoslavije, koja je bila zajednička država za sav srpski narod, pokušavaju se razdvojiti Srbi bez uvažavanja prava na samoodređenje i organizovanje svoje države. Rat, koji sa nesmanjenom žestinom bjesni ovim prostorima, i čiji je glavni cilj istrebljenje srpskog naroda, te međunarodna politička i ekonomska blokada nametnuli su neophodnost oslonca jedne republike na drugu. II Vlade obje republike će, preko nadležnih ministarstava, izanalizirati sva postojeća ustavna i zakonodavna rješenja i predložiti Skupštinama potrebna usaglašavanja. To se posebno odnosi na uspostavljanje istog oblika vladavine i političkog sistema (istovrsna struktura skupštine, na jedan način regulisan višestranački izborni sistem, pitanje vlasništva i sl.), određivanje istih državnih simbola. III Obje strane su se složile da granice i graničnih prelaza između republika neće biti. Promet roba poslovnih partnera neće biti opterećen plaćanjem carina. Carinske evidencije i formalnosti za promet roba prema SR Jugoslaviji i inostranstvu zajednički će obavljati carina Republike Srpske. 284 285 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo [nečitko], Knin. Potpis je nečitak. 214 IV Platnim sporazumom biće regulisani detalji finansijskog poslovanja i odnosa jedne narodne banke prema drugoj i obje prema narodnoj banci Jugoslavije. V Obje vlade zadužuju nadležna ministarstva da sačine detaljnu analizu postojećih industrijskih kapaciteta, procjene uslove, mogućnosti i rokove njihovog oživljavanja, nabavke repromaterijala i plasmana gotovih proizvoda. Prioritetno će se osloboditi za saobraćaj dionice puta Benkovac – Bjeljina, željeznička pruga, obezbjediće se jedinstveni sistem za prijenos električne energije, osnovati zajedničko javno preduzeće za snabdjevanje naftom i naftnim derivatima. Utvrdiće se zajednička koncepcija budućeg ekonomskog razvoja imajući u vidu i odnos prema privatizaciji i metodama njenog provođenja, demografskom, prostornom, regionalnourbanom i drugim oblicima razvoja. M H VI U ratu i u svim drugim slučajevima ugrožavanja interesa srpskog naroda zajednički će se organizovati i vršiti odbrana suverenosti, nezavisnosti, teritorije i ustavnog poretka obje republike jedinstvenim organizovanjem i razvijanjem ratnog vazduhoplovstva, protivvazdušne odbrane, formiranjem zajedničkih snaga za obezbjeđenje državnih granica i uspostavljanjem jedinstvene komande. U cilju stvaranja uslova za efikasnu odbranu vršiće se usklađivanje mjera i rješenja u planovima razvoja, planovima odbrane i drugim dokumentima. Odmah će se razmotriti potrebe i mogućnosti izmještanja namjenske industrije na bezbjedne lokacije i njihovo stavljanje u proizvodnju. Organi MUP-a sarađivaće u poslovima državne i javne bezbjednosti, razmjene informacija i pružanja pravne pomoći. Zajednički će biti planirani školovanje popuna i upotreba jedinica milicije. D C D R VII Saradnja obje republike u oblasti obrazovanja, nauke i kulture treba da bude osnovni faktor duhovnog povezivanja naroda koji za sada živi u dvije države. To, prije svega podrazumijeva uspostavljanje jedinstvenog obrazovnog sistema, planiranje mreže viših škola i fakulteta, saradnju u oblasti izdavaštva, filmskih, pozorišnih kuća, biblioteka, galerija, udruženja umjetničkih, naučnih institucija i arhiva, sporta i fizičke kulture. VIII Saradnja iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite podrazumijeva, prije svega, izgradnju sistema zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja na istim principima što će omogućiti kompatibilnost tih sistema, prilagodljivost i tješnju povezanost u obezbjeđivanju zdravstvene i socijalne zaštite i punovažnost zdravstvene dokumentacije i ličnih zdravstvenih isprava u obje republike. Obje republike će se posebno pomagati u zbrinjavanju povrijeđenih i oboljelih iz zone ratnih dejstava, u organizovanju zajedničkog medicinskog snabdjevanja, sakupljanju i distribuciji lijekova i sanitetskog materijala preko humanitarnih organizacija, organizaciji i sprovođenju preventivno-medicinske zaštite i sl. 215 IX Obje vlade posebno ističu značaj uspostavljanja jedinstvenog informativnog sistema sa razuđenim programskim sadržajima, što bi omogućilo nesmetani protok informacija. Tehnički će se pomoći stvaranje tehnološkog jedinstva radio i TV difuzije. “Srpski Glas” iz Banjaluke i nedjeljnik “Javnost” prerasti će u zajednička pisana glasila. Stvoriće se uslovi da novinske agencije iz obje republike prerastu u jednu agenciju. X Za ostvarivanje saradnje u svim oblastima koje definiše ovaj protokol staraće se i odgovorna su nadležna ministarstva, javna preduzeća, narodne banke i službe društvenog knjigovodstva. XI Ovaj protokol stupa na snagu odmah. VLADA REPUBLIKE SRPSKE VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Broj: _____________ Datum: 22. septembar 1992. g. PREDSJEDNIK VLADE: Branko Đerić PREDSJEDNIK VLADE: Zdravko Zečević M H Broj: _____________ Datum: 22. septembar 1992. g. C D Preslika, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 002-41 R D 88 1992., rujan 22. Okučani Obavijest Organizacijskog odbora mitinga SUP-u Okučani o održavanju “mitinga istine o zapadnoj Slavoniji” ORGANIZACIONI ODBOR MITINGA OKUČANI Dana, 22. 09. 1992. god. SEKRETARIJATU ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE OKUČANI Obavještavamo vas da se dana 25.09.1992. godine u mestu Okučani sa početkom u 10.00 sati održava Miting istine o zapadnoj Slavoniji. S obzirom da je veliko interesovanje stanovništva za ovaj skup, koji je od velikog značaja za ovo naše područje, pa vas u tom 216 pravcu zamoljavamo da poduzmete sve odgovarajuće mjere kako ne bi došlo do narušavanja javnog reda i mira. O ovom skupu su obavještene UN-e odjelu za civilna pitanja. Sa ovog skupa bit će upućen izvještaj Vladi u Kninu, Beogradu, Generalnom Sekretaru UN-a i Sajrusu Vensu da gospoda imaju u vidu da samo narod može odlučivati o svojoj sudbini na ovim prostorima a ne pojedinci koje narod nije niti birao. Imamo poverenja u vas da ćete svoj deo posla uspješno i savjesno obaviti u čemu vam se unapred zahvaljujemo. Za ORGANIZACIONI ODBOR [.…………],286 [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 596. M H 89 Upoznavanje sa stanjem na terenu u zoni UNPA, d o s t a v l j a. – VRLO HITNO R REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA KABINET PREDSEDNIKA VLADE RSK Broj: 08/4-10-72-94 Knin, 24. 09. 1992. godine D C D 1992., rujan 24. Knin Dopis predsjednika Vlade RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a i Državnom komitetu SRJ za suradnju s UNPROFOR-om povodom priprema Hrvatske za nasilnu provedbu Rezolucije 762 Vijeća sigurnosti UN-a – KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB – DRŽAVNOM KOMITETU SRJ ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om U poslednjih nekoliko informacija upoznali smo vas sa neprimjerenim i opasnim po mir, aktivnostima hrvatskih vlasti koje sve čine da razruše teško uspostavljeni mir, jednostrano tumačeći odredbe rezolucije 762. 1. 286 Iz dosta pouzdanih izvora imamo informacije, kako Vrhovništvo Republike Hrvatske planira da u periodu 25 – 30 septembra 1992. godine primjenom nasilja realizuje odredbe rezolucije 762, naravno njezinim jednostranim tumačenjem. Potpis je nečitak. 217 2. Republika Hrvatska vrši mobilizaciju i grupiše snage oko granice Republike Srpske Krajine prema Baranji, Zapadnoj Slavoniji, prema brani HE “Peruča”, prema Maslenici i Drnišu (sektor “Jug”). Vlasti RH planiraju autobusima dovesti stanovništvo na granicu RSK, pa čak i otvoriti vatru na autobuse da bi se izazvao incident i u međunarodnoj javnosti optužila RSK. Javna glasila, posebno hrvatski radio i HTV su u funkciji propagande, isto kao i javni istupi čelnika među njima i predsjednika Franje Tuđmana koji stalno preti. Nema elemenata za stvaranje povjerenja u Vrhovništvo RH, niti je ono do sada stvoreno, naprotiv još je veće nepovjerenje srpskog stanovništva zbog koalicije RH i Muslimana iz bivše republike Bosne i Hercegovine. Koncentracija snaga u Cazinskoj Krajini i zajednički planovi za nasilan prolaz preko teritorije RSK još više usložavaju ukupnu situaciju. 3. 4. 5. 6. Molimo da Komanda i snage UNPROFOR-a pravovremeno sagledaju situaciju i intervenišu da ne bi došlo do totalnog rata na širim prostorima i preko granica UNPA. PREDSEDNIK mr. Zdravko Zečević, [v.r.] M.P.287 M H Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 30. C D 90 R D 1992., rujan 30. Golubić Zapisnik sjednice Savjeta Školskog centra “17. avgust” MUP-a RSK u Golubiću ZAPISNIK sa sjednice Savjeta Školskog centra “17 Avgust” Golubić, održanog dana 30.09.1992.g. (sreda) u prostorijama ŠC, s početkom u 11.30 časova. Sjednici su prisustvovali članovi Savjeta: 1. DMITROVIĆ JOVO, Pomoćnik ministra MUP-a RSK, 2. AMANOVIĆ ĐURICA, Rukovodilac Centra, 3. PRIJIĆ ILIJA, Sekretar SUP-a Knin, 4. DRAGIČEVIĆ MARKO, Sekretar SUP-a Korenica, 5. LJILJAK MILE, Sekretar SUP-a Glina, 6. PAIĆ MILOŠ, Sekretar SUP-a Vojnić, 7. ZAGORAC ZORAN, K-dir čete u ŠC. 287 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 218 Sjednici nije prisustvovao član Savjeta PAIĆ TOŠO. M H DMITROVIĆ J.: Pozdravlja prisutne i daje Dnevni red na usvajanje. ZAKLJUČAK: Jednoglasno usvojen Dnevni red: 1. Organizacija rada Centra na programima: a) Upis kandidata na VŠUP288 – Zemun, b) Upis kandidata u drugu klasu i izvođenje nastave – popuna nastavnog kadra – problemi u vezi s tim. 2. Investiciono-građevinski radovi u Centru: a) Urbanističko rješenje objekata i čitavog Centra, b) Izrada tehničke dokumentacije za objekte u izgradnji, c) Donošenje odluke o izboru nadzornog organa za objekte u izgradnji (ponude), d) Nabavka građevinskog materijala, e) Određivanje brigadira za svaki važniji objekat (fiskulturna sala, ograda, crkva i dr.). 3. Sistematizacija radnih mjesta. 4. Materijalno-tehnička pitanja: a) Nabavka opreme, b) Ishrana polaznika. 5. Razno. R D C D Ad 1) a) DMITROVIĆ J: Obrazlaže da je za upis na VŠUP u Zemun prethodno trebalo “snimiti” potrebe svih organa UP-a u Republici Srpskoj Krajini tj. zabilježiti sve njihove zainteresirane kandidate. Obavještava da je to učinjeno, te da je na vreme predano na Višu školu. Navodi međutim da je bilo određenih zapreka prilikom prijema molbi kandidata. Glavni problem je predstavljala nemogućnost pojedinih kandidata da dostave svoja Svjedočanstva o završnom stepenu stručne spreme. Ističe da u VŠUP-u nisu imali razumjevanja za taj problem, bez obzira što su razlozi veoma opravdani – dokumentacija se nije mogla prikupiti zbog rata i prekinute komunikacije sa gradovima u kojima su kandidati završili školovanje. PAIĆ M.: Smatra da se trebalo inzistirati na prijemu takvih kandidata. Ljudi su ratovali i jedva izvukli žive glave, a sada zbog banalnog razloga ne mogu nastaviti školovanje. Navodi također da je takav stav VŠUP-a veoma iritirajući, jer kako se njemu čini ljudi sa VŠUP-a se ponašaju veoma neodgovorno, a te kandidate smatraju “neozbiljnima”. Dodaje da ne treba drugog dokumenta i garancije osim Potvrde organa UP-a da želi da određeni kandidat nastavi školovanje. Po njegovom mišljenju svaki organ UP-a dobro poznaje svoje radnike, i normalno je da su na školovanje upućeni najbolji i najzaslužniji radnici. Podvlači da je Potvrda o upućivanju kandidata na školovanje više nego dovoljna “garancija” za tog kandidata, a ovdje se pojavljuje razlog “nepotpuna dokumentacija”. DMITROVIĆ J.: Obavještava prisutne da je za pomenuti problem intervenirao na VŠUP-a na taj način što je tražio sastanak sa rukovodstvom VŠUP-a, te da je na tom sastanku zatražio “labaviji” odnos prema kandidatima iz Republike Srpska Krajina. Dodaje da su mu na tom sastanku dosljedno pročitali Uputstvo i uvjete za upis u Višu školu. 288 Visoka škola unutarnjih poslova. 219 M H Obavještava da je sve ono oko čega su nam u stvari izašli u susret to što kandidati nisu snosili troškove upisa, s tim da MUP RSK pronađe način financiranja pomenutog upisa. Navodi i problem kandidata sa završenim III stepenom stručne spreme. Obrazlaže da je Viša škola za UP-e takve kandidate automatski odbacila, bez obzira što se radi o prvorazrednim ljudima. Kaže da je oko ovog problema tražio tumačenje Ministarstva za prosvjetu Srbije ali ga nije dobio. Nastavlja obrazlaganje da je ministar MUP-a RSK upoznat sa problemom kandidata sa završenim III stepenom, te da će on dalje poduzimati radnje u smislu njihovog prijema. LJILJAK M.: Ističe da mu je ponašanje ljudi sa VŠUP-a vrlo smešno, i da on smatra da se radi o ismijavanju Krajine. Dodaje da su oni npr. na zdravstvenom pregledu onesposobili kandidata Davidovića koji je bez premca među milicionarima. Sudjelovao je na svim mogućim frontovima po Krajini, pa i na Koridoru u Bosni, i normalno da mu je zdravlje narušeno nakon dvije godine ratovanja. U tom pogledu nisu bili niti malo tolerantni. Kaže da zbog takvog ponašanja MUP RSK dovode u situaciju da zavarava svoje ljude. PRIJIĆ I.: Zanima se dali na spisku kandidata za VŠUP ima neko da nije član aktivnog ni rezervnog sastava MUP-a RSK. DMITROVIĆ J.: Odgovara da ima jedan kandidat, Torbica. PRIJIĆ I.: Smatra da je njega zbog ugleda i dosljednosti MUP-a RSK trebalo automatski odbaciti. DMITROVIĆ J.: Odgovara da je otpao u toku izbornog procesa. R D C D Na kraju rasprave čita broj primljenih kandidata: KNIN 12 kandidata BENKOVAC 5 kandidata OBROVAC 2 kandidata GRAČAC 2 kandidata KORENICA 5 kandidata TUŠILOVIĆ 5 kandidata VOJNIĆ 3 kandidata GLINA 3 kandidata UKUPNO 37 kandidata i obavještava prisutne da će se seminari VŠUP-a iz Zemuna održavati u prostorijama ŠC u Golubiću. b) AMANOVIĆ Đ.: Čita kandidate XLVII klase Kursa za milicionare pripravnike po organima UP-a RSK. LJILJAK M.: Postavlja pitanje kako se desilo da na Kurs budu primljeni kandidati iz Petrinje, a da o tome SUP Glina ništa ne zna. DRAGIČEVIĆ M.: Nadovezuje se sa primjedbom i problemom SJB Gračac. Kaže da je na Komisiji za prijem kandidata za Kurs kategorički odbio jednog kandidata, a onda je ŠC, na intervenciju Načelnika SJB Gračac, Veselinović Drage, tog kandidata, mimo njegovog znanja, primio na Kurs. Navodi da je on zbog ovakvog ponašanja od Školskog centra tražio pismenu izjavu, ali je to kasnije povukao, i omogućio pohađanje Kursa navedenom kandidatu. 220 Dodaje da se ovakva i slična ponašanja ne smiju ponoviti tj. da Stanice javnih bezbednosti ne mogu o prijemu kandidata na Kurs odlučivati mimo Sekretarijata kojem pripadaju. ZAKLJUČAK: Svi dogovori, pa između ostalog i poštanske pošiljke iz ŠC, ne smiju ići direktno Stanicama JB već preko Sekretarijata za UP-e. M H Ad 2) DMITROVIĆ J.: Nabraja izgrađene i objekte u izgradnji u Školskom centru “17. Avgust”. PRIJIĆ I.: Ističe da je mišljenja da ta gradnja ne smije biti stihijska, jer je dugoročna, već se za sve te objekte treba napraviti maketa, tj. plan izgradnje ŠC za naredni dugoročni period 10-20 god.), da se ne bi desilo npr. da se sada postavlja ograda oko Školskog centra, a za koju će se možda kasnije pokazati da je treba proširiti i slično. DMITROVIĆ J.: Slaže se sa predlogom te je mišljenja da maketu treba da izradi nadzorni organ za gradnju kojeg također treba što hitnije izabrati. AMANOVIĆ Đ.: Dodaje da je stručnih arhitekata u RSK veoma malo te da bi najbolje bilo da ovaj Savjet donese odluku o izboru MAGLOV JELICE, koja je do sada pomagala i nadzirala gradnju pomenutih objekata. DMITROVIĆ J.: Dopunjava Amanovića i obavještava prisutne da Maglov Jelica za dosadašnje radove traži 550 DM, a da bi te radove dovršila do kraja tj. popratila sa odgovarajućom dokumentacijom, traži dodatnih 400 DM tj. sveukupno 950 DM. PRIJIĆ I.: Smatra da cijena nije prevelika ali da isplata u stranoj valuti ne dolazi u obzir. DMITROVIĆ J.: Obrazlaže da MUP RSK niti ne može vršiti isplatu u DM, već u dinarskoj protuvrednosti. PRIJIĆ I.: Zanima se dali je za izbor nadzornog organa raspisan konkurs jer ako nije to se pod hitno mora obaviti jer se i onako sve češće dešava da ljudi pričaju da se u MUP RSK primaju rođaci i prijatelji rukovodećih ljudi i slično. Ističe da se Konkurs mora raspisati baš zbog toga da se spreče ovakve glasine. ZAKLJUČAK: Potrebno je raspisati konkurs za prijem nadzornog organa koji je tada dužan izraditi, između ostalog, i idejni projekt izgleda Školskog centra. R D C D Ad 3) AMANOVIĆ Đ.: Obavještava prisutne da K-diri vodova u ŠC imaju lične dohotke kao i rezervni milicionari MUP-a RSK. Ističe da smatra da je to nedovoljno, te da se to što hitnije mora mjenjati. Dodaje također da se mora promjeniti i visina LD predavača u ŠC, jer u ovakvoj situaciji tj. sa ovakvim LD kakav je sada, nitko nije zainteresiran da dođe iz svog organa u ŠC. Kazuje da se takav slučaj već desio sa DRAŽIĆ BOŠKOM iz SJB Benkovac. PAIĆ M.: Kazuje da takvi problemi postoje i u njegovom SUP-u. Navodi da se kod njega, po postojećoj sistematizaciji, desilo da isti LD imaju inspektor operativac (kojem je glava stalno u torbi) i šef odsjeka upravnih poslova (koja je stalno u kancelariji). Međutim, dodaje da je on to za sada samovoljno promijenio. PRIJIĆ I.: Prekida raspravu o primjedbama na sistematizaciju MUP-a RSK i obavještava prisutne da nisu oni jedini koji imaju primjedbe na postojeću sistematizaciju MUP-a RSK. Dodaje da je na nivou MUP-a RSK odlučeno da svaka organizaciona jedinica napiše svoje primjedbe, te da će se o njima onda istovremeno raspravljati na Kolegiju načelnika organa UP-a. 221 AMANOVIĆ Đ.: Navodi da, koliko je njemu poznato, sa sistematizacijom uglavnom niko nije zadovoljan, a ne može ni biti, jer je ona svojevremeno bila povjerena jednom čovjeku – Rastović Nikoli iz MUP-a RSK. ZAKLJUČAK: Školski centar će svoje primjedbe na sistematizaciju radnih mjesta MUP-a RSK dostaviti, u pismenom obliku, na Kolegiju načelnika MUP-a RSK. M H Ad 4) a) DMITROVIĆ J.: Iznosi problem jednoobraznosti uniforme polaznika Kursa za milicionare pripravnike. PAIĆ M.: Dodaje da ovi polaznici imaju barem nekakve, pa makar nisu sve iste, uniforme, ali da oni na Kordunu gotovo da nemaju nikakve, i ako se takva situacija nastavi, bit će prinuđen da svoje ljude pošalje kućama. PRIJIĆ I.:Slaže se sa prisutnim da bi polaznici Kursa morali biti jednoobrazno obučeni da bi ovako Škola ličila na Školu, a mišljenja je da tako mora biti, jer po njemu, ovaj ŠC predstavlja državu, tj. njenu jačinu i moć. ZAKLJUČAK: Polaznici prilikom dolaska u Školski centar sa sobom donijeti jednu uniformu, koja će se zatim dostaviti Ministarstvu UP-a, a ovdje će dobiti jednu radnu uniformu koju će po završetku školovanja odnijeti sa sobom. R D C D b) DMITROVIĆ J.: Obavještava prisutne da je Brigadi milicije u Kninu uočeno mišljenje i nastojanje da se u Školskom centru ukine kuhinja, te da se hrana dovozi iz njihovog restorana. Mišljenja je da se to ne smije dozvoliti, jer su polaznici Kursa zadovoljni ishranom, koja ujedno udovoljava svim standardima ishrane. AMANOVIĆ Đ.: Navodi primjer kako je ŠC bio u mogućnosti da sam nabavi paštete i druge suhomesnate proizvode direktno iz tvornice “Gavrilović” u Petrinji, ali je Centralno skladište MUP-a RSK prisililo ŠC da te proizvode nabavlja od njih, a kod njih su isti mnogo skuplji, jer oni nabavku vrše preko trgovačke organizacije “Dinarka” Knin. DRAGIČEVIĆ M.: Ističe da stav o ukidanju kuhinje u Školskom centru treba kategorički odbaciti, ali da se mora pristupiti racionalizaciji kadra u toj kuhinji, jer to zahtjeva velika materijalna sredstva. ZAKLJUČAK: Zauzet je stav o tome da u Školskom centru mora postojati kuhinja, ali da se isto tako radi na racionalizaciji zaposlenog kadra u kuhinju ŠC. Sjednica je završila s radom u 12.30 časova. U Kninu, 30. 09. 1992.g. ZAPISNIČAR Ljiljana Petrović, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 24. 222 91 1992., listopad 1. Benkovac Krivična prijava SJB Benkovac općinskom javnom tužitelju protiv nepoznatih počinitelja, zbog miniranja kuća izbjeglih Hrvata iz mjesta Raštević u općini Benkovac REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutrašnjih poslova Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin S J B Benkovac Broj 08-01-2-KU- 195/92. Datum 01.10.1992. godine OPŠTINSKOM JAVNOM TUŽIOCU M H B E N K O VA C Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se KRIVIČNA PRIJAVA Izazivanje opšte opasnosti iz čl. 184. st. 1. C D protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela (kriminalistički ili zakonski naziv krivičnog djela uz oznaku člana, stava i tačke KZ-a) KZ-a RSK-a na štetu Klarica Mile i drugih ( prezime i ime, odnosno naziv oštećenog ) ulica . D boravište-sjedište u Rašteviću broj _____ općina Benkovac R O postupanju na osnovi člana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivičnom postupku, izvještava se slijedeće: Dana 27.09.1992. godine u vremenu od 20-22,30 sati od strane nepoznatog učinioca izazvane su eksplozije u kuće Klarica Mile, Klarica Branka, Begović Šime, Begović Marka, Brkljača Jakova, Klarica Duje, Brkljača Josipa, Brkljača Jole, Brkljača Razvigora, Brkljača Ljube, Klarica Rade, Klarica Tadije, Klarica Ivice iz Raštevića zaseok “Rupljani”, opština Benkovac. Nepoznati učinilac je iskoristio odsutnost vlasnika iz kuće te postavio nepoznate eksplozivne naprave u kuće, kojom prilikom su iste porušene. Šteta pričinjena ovim krivičnim djelima nije utvrđena. U vezi ovih krivičnih djela obavljeni su uviđaji od istražnog sudca Kresović Đure iz Knina, koji će sastaviti zapisnik o uviđaju, te obavljeni informativni razgovori sa nekolicinom mještana Raštevića o čemu su sačinjene službene zabilješke, koje su obavili ovlašteni radnici SJB Benkovac, krim. tehničar je fotografisao lice mjesta o čemu će biti izrađen fotoelaborat, te uviđaju su prisustvovali dvojica članova UNPROFOR-a koji nisu vršili uviđaj već su samo bili prisutni, a poduzet ćemo druge mjere i radnje u cilju identifikacije nepoznatih učinilaca, o čemu ćete biti blagovremeno obavješteni. 223 NAČELNIK: Vujko Slobodan, [v.r.] Prilog: – Fotoelaborat289 – Dvije službene zabilješke290 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 92 1992., listopad 3. Benkovac Službena bilješka SJB Benkovac o informativnom razgovoru s Brankom Šikićem iz Korlata o okolnostima miniranja njegove kuće i pogibiji supruge Soke Šikić M H C D STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI BENKOVAC Broj: Benkovac, 03. 10. 1992. godine SLUŽBENA ZABILJEŠKA R D Sastavljena povodom obavljenog informativnog razgovora sa Šikić Brankom, od oca pok. Martina i majke pok. Ike, rođene Čulina, rođen 01.10.1922. godine u Korlatu, opština Benkovac, gdje mu je i mjesto prebivališta, po zanimanju poljoprivrednik. Razgovor je vođen na okolnosti smrti Šikić Soke, njegove supruge iz Korlata pa u vezi s tim izjavljuje slijedeće: “U zadnje vrijeme supruga i ja spavali smo u krmaru, odnosno u svinjcu, gdje sam ja prije držao svinje, a sada ponekad noću spavam sve iz razloga bojazni. Dana 02.10.1992. godine oko 19,00 sati ja sam otišao spavati u svinjac, gdje sam preuredio za spavanje i zvao sam suprugu Soku da i ona ide, ali je ona to odbila i otišla da spava u sobu na katu kuće. Još nisam dobro ni zaspao, kada sam čuo moju nevjestu Nevenku i ženu od mog brata Tomicu, koje su me zvale da bježimo. Ja sam odmah potrčao u spavaću sobu da pozovem i suprugu Soku, međutim kada sam došao pred ulazna vrata kuće čuo sam jaku detonaciju i osjetio da se ruši kuća. Popeo sam se uz stepenice, jer je Soka spavala na katu kuće, međutim kako nije bilo svjetla ja sam propao kroz pod navedene sobe. U tom momentu čuo sam kako je Soka dva puta jauknula, ali se ništa nije vidilo. Kako nisam ništa korisno mogao raditi odmah sam otišao kod svog šure Vidić Vojina u namjeri da ga obavjestim što se desilo. Kada sam došao do njegove kuće kamenom sam se bacio 289 Fotoelaborat nije pronađen uz izvornik. Priređivači su izostavili službene zabilješke. U jednoj mještani Raštevića daju izjave da nisu vidjeli tko je minirao 13 kuća, a u drugoj predstavnici UNPROFOR-a prijavljuju miniranje kuća SJB-u Benkovac. 290 224 u prozor njegove sobe u namjeri da ga probudim i da mu kažem što se desilo. Šura Vojin pitao me je šta se desilo, a ja sam mu rekao da je srušena kuća i da je Soka poginula. Vojin je odmah otišao na lice mjesta, a ja sam ostao kod njega gdje sam i prespavao. Sutra ujutro negdje oko 6,00 sati kada sam se vratio u kuću, zatekao sam leš pok. Soke položen na pod primaće sobe.” Zabilješku sastavio: Bukarica Stevan, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 93 M H [1992., listopad 3.] Dvor Službena bilješka načelnika SJB Dvor o pokušaju pripadnika UNPROFOR-a da prevezu muslimanske prognanike iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku preko teritorija RSK C D SLUŽBENA ZABILJEŠKA R D Dana 03.10.92. g. u popodnevnim časovima došli su do mene predstavnici Visokog komesarijata za izbjeglice, k-dir stanice Uncivpola iz Dvora da pregovaraju u vezi prelaska muslimanskih izbjeglica, koji su se nalazili u Bosanskom Novom na drugoj strani mosta, koji spaja Dvor i Bosanski Novi. Prema mojoj procjeni u toj grupi se nalazilo od 80-100 lica, pretežno žena, djece i staraca, koji su željeli preći na područje općine Dvor, odnosno RSK. Nakon dugotrajnog uvjeravanja i postignutog dogovora sa predstavnicima Visokog komesarijata da će izbjeglice prihvatiti Visoki komesarijat i Danski bataljon, koji je smješten u Dvoru i iste prebaciti u pravcu Republike Hrvatske. Mi smo se dogovorili da izbjeglice pređu preko, budu ukrcane u vozila Danskog bataljona i izvrši se tranzit preko opštine Dvor u pravcu Karlovca. Kada su izbjeglice potovarene u vozila Unprofora i trebale da krenu u pravcu Karlovca stigla je naredba po njihovom tvrđenju od direktora za civilna pitanja Unprofora Sedriha Tomberija da iste izbjeglice ne kreću, odnosno da prenoće u Dvoru na Uni. Tada su Danski vojnici podigli šatore, iskrcali izbjeglice i smjestili ih u šatore na jednoj poljani. Oni su tu ostali do navečer 04.10.92. g. Na naše inzistiranje da izbjeglice moraju napustiti prostor opštine Dvor, sinoć su došli opet predstavnici Visokog komesarijata i gospodin Rafone iz Komande za civilna pitanja sektora sjever da održe s nama sastanak. Na tom sastanku smo zaključili da izbjeglice krenu tu istu noć u pravcu Karlovca, a oni su nakon toga odlučili da ih privremeno smjeste u svoj kamp u selu Donji Žirovac, na putu prema Glini. Kada su saznali mještani sela Žirovac da će muslimanske izbjeglice doći u taj kamp, oni su se organizovali i organizovano protestirali protiv toga preteći da će iste napasti 225 oružano. Pošto je došao do tih saznanja dežurni operativac u SJB Dvor Radojčić Milan, to je isto prenio vojnicima Danskog bataljona, koji su natovarali na vozila muslimanske izbjeglice i spremali se da krenu u pravcu Žirovca. Nakon njegovog upozorenja pripadnici Danskog bataljona su odlučili da ne kreću nikud, pa su muslimanske izbjeglice ostale čitavu noć u vozilima spremljenim za put. Do mog polaska na kolegij načelnika dana 05.10.92. g. u 10,30 sati oni su ostali i dalje natovareni u vozilima čekajući odluku Medjunarodnog crvenog krsta iz Ženeve da nesmetano prođu u RH. Poslije toga ne znam da li su ostali tamo ili krenuli dalje. NAČELNIK SJB DVOR Bjelac Nikola, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4014. M H 94 R REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutrašnjih poslova Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin S J B Benkovac Broj 08-01-2-Ku-200/92. Datum 05.10.1992. godine D C D 1992., listopad 5. Benkovac Krivična prijava SJB Benkovac općinskom javnom tužitelju u Benkovcu protiv nepoznatih počinitelja zbog miniranja kuće Ivice Marinovića iz Šopota OPŠTINSKOM JAVNOM TUŽIOCU B E N K O VA C Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se KRIVIČNA PRIJAVA protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela Izazivanje opšte opasnosti iz čl. 184. KZ RSK ( kriminalistički ili zakonski naziv krivičnog djela uz oznaku člana, stava i tačke KZ-a) na štetu Marinović Ivice sin Šime iz Šopta ( prezime i ime, odnosno naziv oštećenog ) boravište-sjedište u broj _____ općina 226 Zadru Zadru ulica . O postupanju na osnovi člana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivičnom postupku, izvještava se slijedeće: Dana 24.09.1992. godine u 09,20 sati pristupila je Marinović Janja žena Šime iz Šopta u prostorije SJB Benkovac te je prijavila da je u nazad 7 dana minirana kuća njenog sina Ivice a koji živi u Zadru. Nakon zaprimljene obavjesti na lice mjesta izišao je istražni sudac Opštinskog suda Benkovac, koji je sačinio zapisnik o uviđaju, zajedno sa uviđajnom ekipom SJB Benkovac, a koji su fotografisali lice mjesta i obavili informativni razgovor sa komšijama a koje u prilogu dostavljamo. Poduzetim operativnim mjerama i radnjama nismo došli do podataka o učiniocu ili učiniocima krivičnog djela. I dalje poduzimamo potrebne operativne mjere i radnje u cilju otkrivanja učinioca, a u slučaju korisnih saznanja blagovremeno ćemo vas obavjestiti. NAČELNIK: Slobodan Vujko, [v.r.] M H Prilog: – Zapisnik o uvidjaju – Fotoelaborat lica mjesta – Sl. zabilješke o dojavi i obavlj. inf. razgovoru.291 C D Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. D 95 R 1992., listopad 5. Vukovar Izvještaj sekretara SUP-a Vukovar MUP-u RSK o sastanku lokalnih srpskih vlasti s predstavnicima UNPROFOR-a i veleposlanicima SAD-a, održanom u Vukovaru SUP Vukovar Depeša broj: 01-143/9. – Vukovar, 05. 10. 1992. Šifrirano ‘dx’ MUP RSK – K N I N Dana 04.10.1992. godine s početkom u 13,35 časova u kasarni u Vukovaru održan je sastanak sa predstavnicima UNPROFOR-a čiji su oni bili organizatori. Pored predstavnika UNPROFOR-a koji se nalaze na našem području bili su prisutni predstavnici Oblasnog veća, pravosuđa, opštinskih struktura vlasti, naše službe, kao i dva američka ambasadora 291 Uz izvornik se nalazi samo službena zabilješka, koju su priređivači izostavili. 227 M H (jedan iz Zagreba i jedan iz Austrije). Navedeni ambasadori od strane naših predstavnika i pripadnika UNPROFOR-a zahtevali su da im se objasni tko su zvaničnici vlasti na ovim prostorima i na čemu se bazira njihov rad kao i na osnovu čega su izvučene pretpostavke za donošenje ustava, zakona i drugih zakonskih akata. Američki ambasador koji se trenutno nalazi u Zagrebu izrazio je žaljenje zbog ovakve situacije i trenutnog stanja te je obećao da će se založiti da međunarodna zajednica pomogne narodu u razrušenom Vukovaru i na ovoj teritoriji. Posebno se zainteresovao i tražio objašnjenje da li ima, zašto i zbog čega toliki broj milicionara u Republici Srpskoj Krajini na šta mu je odgovoreno da broj milicionara potpuno odgovara paritetnom odnosu broja stanovnika a što je u stvari i uobičajeno i u drugim državama sveta. U delu svog izlaganja predsednik Oblasnog veća Milan Ilić zamolio je prisutnu gospodu da se u svetu pokrene procedura za priznavanje Republike Srpska Krajina s obrazloženjem ako je svet mogao priznati Hrvatsku koja u svojoj istoriji nikada nije bila međunarodno priznata da ima osnove na tom principu da se prizna i Republika Srpska Krajina. Na ovaj predlog američki ambasador iz Zagreba je odgovorio da i to nije nemoguće, ali da predstavnici vlasti u Republici Srpskoj Krajini o tom pitanju i na međunarodnom planu moraju biti aktivniji. Gospoda ambasadori interesovali su se o radu predstavnika organa unutrašnjih poslova na šta im je odgovoreno da rad organa unutrašnjih poslova se odvija u okvirima našeg zakona, ustava i zakona te drugih zakonskih i podzakonskih akata Republike Srpska Krajina, te da je na osnovu navedenih principa polučeno dosta rezultata što je u djelu svog izlaganja potvrdio i predstavnik UNPROFOR-a – policije Latuin...292 Na kraju sastanka visoki gosti su se izvinuli što ne mogu duže ostati u Vukovaru jer moraju ići za Zagreb te se boje da u slučaju mraka mogu biti opet gađani iz protuvazdušnih oruđa. Beleška se dostavlja znanja radi i eventualnog korištenja. R D C D Se k re t ar Lazić Dragan Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2. , kut. 597. 96 1992., listopad 5. Rajić Ostavka članova Savjeta MZ Rajić SUP-u Pakrac na sve dužnosti u tijelima vlasti RSK zbog nemogućnosti rješavanja problema prehrane, smještaja stanovništva i posjete prognanih Hrvata mjestu Roždanik 292 Nejasno u izvorniku. 228 M.P.293 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OPŠTINA OKUČANI MJESNA ZAJEDNICA RAJIĆ BROJ: 672/92. Rajić, 05. 10. 1992. PREDMET: REGIONALNI S U P PAKRAC ostavka članova savjeta na sve funkcije u MZ, opštini, Oblasnom vijeću i Republici Srpskoj Krajini M H Na proširenom sastanku Savjeta MZ Rajić održanom 01.10.1992. godine, a povodom nemogućnosti rešavanja nastalih problema iskrslih zbog nesuradnje izmedju Oblasnog vijeća i opštine sa Mjesnom zajednicom po sledećim pitanjima: nemogućnost MZ da reši problem prehrane, odeće, smeštaja, ogreva i školovanja dece, kao i nemogućnost utjecaja na dolazak Hrvata u sela na području MZ Rajić koji je dogovoren na nivou Oblasnog vijeća i opštine za 02.10.1992. u Roždanik o čemu nije obaveštena MZ Rajić, pa je naseljeno srpsko stanovništvo u Roždaniku neinformirano i zatečeno uhvatila panika. Na granici Republike s Hrvatskom u Paklenici natpisna tabla REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA prekrivena je prljavom ceradom toga dana što je vrlo sramno i što je izazvalo revolt medju narodom i borcima. Ovo se dogodilo na dan proboja Rajića 02.10.1991. kada je poginulo 5 naših boraca i kada se davao pomen na mjesnom groblju. Tom prilikom jedva smo sprečili revoltirane ljude da ne učine incident. Ljudi su tom prilikom tražili smenu kompletne vlasti od opštine do Republike. Obzirom na nastale propuste i situaciju u kojoj se nalazimo, za iste se ne osjećamo krivim, stoga ne želimo više učestvovati u takvom poslu i dajemo ostavku celog Savjeta MZ na sve funkcije od MZ do opštine, Oblasnog vijeća i Republike. D C D ČLANOVI SAVJETA: R 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 293 294 Rađenović Mile Bajić Ljuban Stanar Vlado Stojčević Ivan Kovačević Ilija Milašinović Momčilo Đurašinović Nikola Bajić Milenko Milašinović Milan Brujić Nikola Bosanac Branko Kezan Milan Ćuća Dragiša294 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, ur.br. 08-05/1-2-115/1-92., 14. 10. 1992. U izvorniku je pri dnu stranice rukom dopisano: “Zatečeni o slijedu događaja.” 229 M.P.295 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 10., kut. 9. 97 1992., listopad 6. Knin Zapisnik 31. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA M H ZAPISNIK sa 31. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane 6. 10. 1992. godine u Kninu. D C D Sjednici prisustvuju: mr Zdravko Zečević, Veljko Džakula, Boško Božanić, Milan Martić, Vojin Šuša, Vojin Peurača, Đorđe Bjegović, Dušan Ećimović, Nebojša Arbutina, Svetozar Vinčić, David Rastović, dr Mladen Hadžić, Stojan Španović, Sergej Veselinović, Rade Gaćeša, Mitar Brnović, Savan Grabundžija, Dušan Starević i Sretko Petković R Sjednici na poziv prisustvuju: Radovan Majski, Pavao Marjanović, Zdravko Janković, Nikola Rastović, Veljko Korolija, Miloš Živković, Nebojša Mandinić. DNEVNI RED: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Informacija o aktualnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na RSK, Razmatranje problematike opštine Vojnić, Razmatranje problematike opštine Teslingrad,296 Donošenje odluke o povećanju cijene nate i naftnih derivata i električne energije, Donošenje odluke o zaštitnoj cijeni pšenice roda 1993. godine, Donošenje Odluke o dodjeli dva automobila iz ratnog plijena za Republičku izbornu komisiju, Imenovanja u Ministarstvu pravosuđa, Donošenje Odluke o dodjeli Centra u Erdutu za školovanje kadrova MUP-a, Donošenje Odluke o davanju na korištenje zgrade na Maloj Pijaci i obezbeđenje iste, 7. 8. 9. 295 296 Okrugli pečat: RSK, Opština Okučani, MZ Rajić. Radi se o Ličkom Osiku. 230 M H 10. Razmatranje zahtjeva Poljoprivredne zadruge Benkovac za nabavku mašine za preradu maslina, 11. Donošenje Odluke o odobrenju nabave opreme za Zavod za zaštitu zdravlja te imenovanje direktora zavoda, 12. Donošenje Odluke o izdvajanju građana zaposlenih u inozemstvu kao pomoći RSK, 13. Podnošenje informacije o položaju ranjenih boraca i invalida na području SR Jugoslavije, 14. Podnošenje informacije o razgovorima sa predstavnicima civilnog sektora UN, 15. Izvještaj o radu Carinske službe te predlog donošenje neophodnih odluka, 16. Informacija o mogućnosti adaptacije prostora za potrebe smještaja Vlade i Vladinih institucija, 17. Razmatranje zahtjeva UP “Dinara” iz Knina za odobrenje sredstava za završetak hotela u Kninu, 18. Razmatranje zahtjeva NIK-a Knin za odobrenje preuzimanja dijela opreme iz Kasarne Trbounje, 19. Informacija sa puta u Baranju direktora Republičke Uprave društvenih prihoda, 20. Imenovanje glavnog urednika Informativnog biltena u ministarstvu informacija u Beogradu (1.871.190 RN), 21. Donošenje Odluke o statusu naftovoda u RSK, 22. Donošenje Odluke o osnivanju JP “Gavrilović” Petrinja, 23. Imenovanje u Ministarstvu inostranih poslova, 24. Donošenje Odluke o financiranju Javne kuhinje u Drnišu, 25. Donošenje Odluke o sanaciji Benkovačkog vodovoda, 26. Zahtjev za dodjelu sredstava KLIK-u, 27. Odobravanje sredstava za adaptaciju prostora za potrebe Ministarstva za poljoprivredu. D C D R Tačka 1. Prije početka rada po dnevnom redu prišlo se utvrđivanju osnovice za isplatu plata radnika zaposlenih u Vladi i vladinim institucijama kao i ostalim koji se financiraju iz Budžeta RSK. Nakon rasprave donesena je 1. 2. ODLUKA Utvrđuje se povećanje osnovice za isplatu ličnih dohodaka svim koji se financiraju iz Budžeta RSK u iznosu 50% u odnosu na osnovicu iz prethodnog mjeseca. Iz tačke 1. izuzimaju se svi zaposleni u pravosuđu i utvrđuje se povećanje njihove osnovice za 80% u odnosu na osnovicu iz prethodnog mjeseca. Tačka 2. U okviru ove tačke dnevnog reda podnesena je informacija o toku rada Skupštine RSK održane u Vukovaru. Predsjednik Vlade je upoznao članove Vlade sa tokom razgovora sa predsjednikom SR Jugoslavije Ćosićem.297 Također se raspravljalo o odnosima sa UNPROFOR-om i radu Zajedničke komisije i podkomisije za kontrolu primirja. Nakon rasprave donesena je 297 Dobrica, predsjednik SR Jugoslavije. 231 1. 2. 3. 4. 5. 6. ODLUKA Osniva se Državni komitet za saradnju sa UNPROFOR-om, Predsjednik Komiteta je mr Zdravko Zečević, Sekretar Komiteta je Sretko Petković, Članovi komisije su: Džakula Veljko, Stevo Bogić, Boško Božanić, Vojin Šuša, Dušan Ećimović, David Rastović, Svetozar Vinčić, Nebojša Mandinić i Nikola Krošnjar. Predsjednici opština se zadužuju za kontakte sa UNPROFOR-om na problematiku sa terena opština. O ovoj Odluci potrebno obavjestiti SR Jugoslaviju i Ujedinjene narode. Tačka 2. Predsjednik opštine Vojnić Miloš Vučković je upoznao članove Vlade sa situacijom na području Oštine Vojnić. Iznio je probleme oko teritorijalnog razgraničenja opština, kao i zahtjeve da se status porodica poginulih boraca brzo rješi, te da se formira bolnica u Vojniću kao nadopunjujući sistem bolnice u Glini. Nakon rasprave na kojoj je dominirala tema teritorijalnog razgraničenja opštine doneseni su slijedeći Z A K LJ U Č C I Provedeni referendum o izdvajanju mjesnih zajednica mora se poštovati, Sve opštine trebaju dostaviti Ministarstvu pravosuđa podatke o broju mjesnih zajednica u svom sastavu u roku od 8 dana. M H 1. 2. 2. ODLUKE Odobravaju se troškovi financiranja Javne kuhinje u Teslingradu. Troškovi će se podmirivati iz Budžeta RSK po priloženim računima o nabavljenoj robi. Snabdjevanje Teslingrada [vodom] pokušat će se rješiti sa predstavnicima UNPROFOR-a. R 1. D C D Tačka 3. Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vlade, direktor preduzeća hol iz Teslingrada iznio je podatke o stanju tog kolektiva. Naglasio je probleme snabdjevanja vodom te financiranja Javne kuhinje. Nakon rasprave u kojoj je iskazana podrška građanima Teslingrada donesene su slijedeće Tačka 4. Ministar Đorđe Bjegović obrazložio je razloge zbog kojih je potrebno utvrditi povećanje cijene nafte i naftnih derivata, kao i električne energije. Nakon rasprave donesena je 1. 2. 3. 4. 5. 232 ODLUKA Utvrđuju se slijedeće cijene nafte i naftnih derivata i to: D2 – 430 dinara, MB-86 580 dinara i mazut 73 dinara, bez obzira na porijeklo nafte i dobavljača. Utvrđuje se cijena električne energije od 11,98 dinara za 1 kv za područje RSK. Za iduću sjednicu Vlade potrebno pripremiti bilansko stanje “Naftne industrije Krajine”. “NIK” Mirkovci treba hitno pristupiti namjenskoj proizvodnji nafte za sjetvu. Otvara se distributivni centar za punjenje plina u Srbu. Vezano za najnovija obećanja premijera Panića298 oko otvaranja auto-puta kod Okučana, i njihovih obraćanja da Vlada RSK da bezuslovno odobrenje za to, raspravljano je o uslovima pod kojim bi se auto-put mogao otvoriti. Nakon rasprave i utvrđenih stavova po tom pitanju donesena je odluka da se uputi pismo SR Jugoslaviji u kojem će se predočiti naši uslovi za otvaranje auto-puta. Pismo predstavlja sastavni dio zapisnika.299 Tačka 5. Ministar Mitar Brnović obrazložio je razloge za donošenje ove odluke. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Utvrđuje se zaštitna cijena pšenice roda 1993. godine u iznosu 98 dinara za kilogram. Tačka 6. Ministar Vojin Šuša je zatražio da se iz ratnog plijena dodjele dva automobila za potrebe rada izborne komisije. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobravaju se Republičkoj izbornoj komisiji dva automobila iz ratnog plijena. Zadužuje se ministar Sergej Veselinović da u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa realizira ovu odluku. M H 1. 2. 1. ODLUKE Razrešava se funkcije pomoćnika ministra pravosuđa i uprave Radovan Majski dipl. prav. zbog prelaska na novu dužnost, Vasilije Stevović dipl. pravnik postavlja se za pomoćnika ministra pravosuđa i uprave, Ljubojević Nikola iz Gračaca postavlja se za Upravnika okružnog zatvora u Kninu. R D 2. 3. C D Tačka 7. Na predlog Ministra pravosuđa Vojina Šuše donesene su slijedeće Tačka 8. Nakon obrazloženje Ministra Martića o razlozima za donošenje jedne ovakve odluke te provedene rasprave donesena je ODLUKA Dodjeljuje se regrutni centar u Erdutu za školovanje kadrova MUP-a RSK, Zadužuje se podpredsjednik Bogić Stevo za realizaciju ove Odluke. Tačka 9. Ministar Martić je obrazložio razloge zbog kojih zgradu na Maloj Pijaci u Kninu, kao i istu takvu zgradu u Benkovcu treba obezbjediti, kao i to da ta zgrada treba biti dodjeljena Vladi radi potrebe smještaja funkcionera u Republici. Nakon rasprave donesena je 1. 298 299 ODLUKA Zgrada na Maloj Pijaci u Kninu, kao i ista takva zgrada u Benkovcu treba biti obezbjeđena od pripadnika MUP-a RSK. Milan, predsjednik Vlade SR Jugoslavije. Navedeni prilog nije pronađen uz izvornik. 233 2. Daje se na korištenje Vladi zgrada na Maloj Pijaci, bivše vlasništvo JNA, a radi smještaja funkcionera zaposlenih u Vladi. Tačka 10. Predsjednik Vlade je upoznao članove Vlade sa zahtjevom Poljoprivredne zadruge Benkovac za odobrenje deviznih sredstava za nabavku mašine za preradu maslina. Ukazao je na važnost jednog takvog postrojenja te je nakon rasprave donesena ODLUKA Odobrava se poljoprivrednoj zadruzi iz Benkovca da izvrši nabavku postrojenja za preradu maslina a prema priloženom zahtjevu Poljoprivredne zadruge Benkovac. Tačka 11. Nakon obrazloženja i rasprave donesena je slijedeća 1. 2. ODLUKA Odobrava se nabava opreme za Zavod za zaštitu zdravlja RSK. Prim. dr. Špiro Milić imenuje se za direktora Republičkog zavoda za zaštitu zdravlja. M H Tačka 12. Predsjednik Vlade je upoznao članove Vlade sa zahtjevima naših građana zaposlenih u inostranstvu da svojim dobrovoljnim prilozima pomognu razvoj RSK, kao i zahtjevima da Vlada donese takvu odluku. Nakon rasprave donesena je C D ODLUKA Prihvata se predlog da svi građani RSK koji rade u inostranstvu uplaćuju mjesečni iznos od 100 DM kao pomoć RSK. R D Tačka 13. Radnik Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja Zlatko Mudrić, koji je u Predstavništvu Vlade RSK u Beogradu zadužen za rješavanje problema ranjenih i invalidnih osoba sa područja RSK, a koji borave u SR Jugoslaviji detaljno je upoznao članove Vlade sa problemima kojim se ranjenici susreću. U raspravi koja je vođena po ovoj tački dnevnog reda sudjelovalo je više ministara i uglavnom su ukazali na potrebu rješavanja problema sa kojima se susreću naši ranjeni borci na području SR Jugoslavije, nakon čega su doneseni slijedeći 1. 2. Z A K LJ U Č C I Odobrava se da se iz ratnog plijena dodjeli određena količina namještaja te 2 šlepera za prevoz namještaja do Beograda, za potrebe namještaja stanova našim ranjenim borcima u Beogradu. Nalaže se da se oformi agencija i otvori žiro račun na koji bi se ubirala sredstva pomoći porodicama poginulih boraca. Tačka 14. Branko Tomašević direktor Uprave carina RSK upoznao je članove Vlade o vođenim razgovorima sa predstavnicima civilnog sektora UN pri snagama UNPROFOR-a. Službenu zabilješku sa održanog sastanka dostavio je u pismenom obliku članovima Vlade. U raspravi koja je vođena nakon podnesene informacije u kojoj je sudjelovalo više ministara donesen je 234 Z A K LJ U Č A K Usvaja se Informacija o razgovorima direktora Uprave carina RSK sa predstavnicima civilnog sektora UN. Tačka 15. Direktor Uprave carina RSK podnio je Vladi izvještaj o radu Carinske službe. Direktor je obrazložio predlog neophodnih odluka koje je potrebno donijeti za funkcionisanje Carinske službe. Nakon rasprave donesene su slijedeće 1. 2. 3. 4. 6. C D 7. M H 5. ODLUKE Usvaja se izvještaj o radu Carinske službe RSK, Daje se saglasnost na obim Carinske Službe RSK od cca 160 zaposlena radnika. Daje se saglasnost direktoru Uprave carina RSK da izvrši imenovanje upravnika Carinarnica i to: Kašić Milan iz Knina za v.d. upravnika Carinarnice Knin, Rudić Milan iz Dvora na Uni za upravnika Carinarnice Dvor na Uni, Sabljaković Dragan iz Markušica za v.d. upravnika Carinarnice. Financiranje carinske službe RSK Vukovar vršit će se iz dijela prihoda naplaćenih od carinskih dažbina i carina, a prema odobrenim sredstvima od strane ministarstva financija. Nepokriveni dio financirat će se iz Budžeta RSK. Ovlašćuje se direktor Uprave carina RSK da uvede recipročne stope carina i carinskih dažbina prema državama, bivšim republikama SFRJ. Zadužuje se uprava carina RSK da u propisanom carinskom postupku vrši kontrolu izbora sirove nafte na preradu u SRJ a koja se proizvodi na području RSK kao i kontrolu uvoza naftnih derivata koji se dobiju ovom preradom. Utvrđuje se plata za direktora uprave carina RSK sa koeficijentom 5,10. R D Tačka 16. Ministar za urbanizam i građevinarstvo Rade Gaćeša je podnio informaciju o mogućnosti smještaja Vlade i Vladinih institucija i predložio donošenje neophodnih mjera nakon čega je donesena 1. 2. ODLUKA Odobravaju se sredstva za adaptaciju prostora biblioteke za potrebe smještaja Vlade i ministarstava u visini ponude RO “Gipsdekor” Knin. Odobravaju se sredstava za nabavku telefonske garniture za kancelarijski prostor bivše “Biblioteke” za potrebe smještaja Vlade i ministarstava. Tačka 17. Ministar Rade Gaćeša upoznao je članove Vlade sa stanjem radova na adaptaciji hotela u Kninu, te sa zahtjevom HUP “Dinara” iz Knina za dodjelu sredstava za izvođenje instalaterskih radova na hotelu. Nakon rasprave donesena je ODLUKA HUP “Dinara” iz Knina odobravaju se sredstava za izvođenje instalaterskih radova na hotelu u Kninu prema priloženom predračunu. Tačka 18. TVIK Knin obratio se Vladi sa zahtjevom za odobrenje preuzimanja dijela opreme iz kasarne Trbounje. 235 Poljoprivredna zadruga “Benkovac” se također obratila Vladi sa zahtjevom za preuzimanje dijela sredstava sa aerodroma Zemunik, a Medicinski centar Knin je zatražio dodjelu opreme za proizvodnju kisika sa aerodroma Zemunik. Nakon rasprave donesene su slijedeće ODLUKE Odobrava se TVIK-u iz Knina da preuzme opremu prema priloženoj specifikaciji iz kasarne Trbounje. Odobrava se Poljoprivrednoj zadruzi Benkovac da sa aerodroma Zemunik preuzme opremu iz priloženog specifikacionog zahtjeva osim opreme iz tačke 2.300 Odobrava se Medicinskom centru Knin da sa aerodroma Zemunik preuzme aparat za punjenje kisika sa bocama. 1. 2. 3. Tačka 19. Direktor Republičke uprave Javnih prihoda podnio je informaciju o problemima u formiranju i organizaciji rada RUJP u oblasti Istočna Slavonija, Zapadni Srem i Baranja. U raspravi koja je vođena po podnesenoj informaciji donesena je M H ODLUKA Prihvata se informacija direktora RUJP sa obilaska Baranje, Slavonije i Z. Srema. Ovlašćuje se financijska policija RSK da izvrši kontrolu opštinskih Budžeta na području Republike. Donosi se odluka o prestanku rada kriznih štabova u opštinama na području RSK. C D D Tačka 20. Ministar Dušan Ećimović predložio je imenovanje glavnog urednika informativnog biltena koji bi izlazio u Beogradu. Također je iznio potreba financiranja radnika zaposlenih u RTV RSK te na odašiljačima Ćelavac i Plješevica. Nakon rasprava donesena je R ODLUKA Momir Sukšić imenuje se za glavnog urednika informativnog biltena RSK koji će izlaziti u Beogradu. Odobravaju se sredstva u iznosu 1.871.190. dinara za financiranje zaposlenih na odašiljačima Plješevica i Ćelavac te zaposlenih u RTV RSK. Tačka 21. Ministar Svetozar Vinčić ukazao je na potrebu rješavanja statusa naftovoda u RSK. Nakon rasprave donesena je ODLUKA U sastav JP “NIK” formira se organizaciona jedinica Naftovod sa sjedištem u Petrinji. 1. Tačka 22. Prehrambena industrija “Gavrilović” Petrinja obratila se Vladi RSK sa zahtjevom za dobivanje statusa Javnog preduzeća od posebnog značaja za RSK. Vlada nakon što je razmotrila ovaj zahtjev donijela je slijedeću 300 Vidi: Dok. br. 105. 236 ODLUKU 1. Osniva se JP “Gavrilović” iz Petrinje. 2. Imenuje se Upravni odbor JP “Gavrilović” u sastavu: 1. Peurača Vojin, 2. mr Svetozar Vinčić, 3. Dragan Vojnović, 4. Nikola Bandur, 5. Nikola Brkić, 3. Imenuje se Nadzorni odbor JP “Gavrilović” u Petrinji u sastavu: 1. Šijan Simo, 2. Mandinić Nebojša, 3. Abramović Milan 4. Ljubičić Slobodan, 4. Za direktora JP imenuje se dr Oblaković Milan. M H Tačka 23. Kako je ministarstvo vanjskih poslova ostalo upražnjeno članovi Vlade su zaključili da bi u ovom ministarstvu bilo potrebno imenovati pomoćnika ministra kako bi se odrađivao neophodan dio poslova. Inicijativa je jednoglasno podržana i doneseno je C D R J E Š E NJ E Sretko Petković dipl. pravnik iz Benkovca imenuje se za pomoćnika ministra u ministarstvu inostranih poslova. Tačka 24. Predstavnici opštine Drniš upoznali su Vladu sa problemima sa kojima se susreću na području opštine. Nakon razmatranja problematike opštine Drniš donesena je D ODLUKA Odobravaju se opštini Drniš sredstva za financiranje Javne kuhinje. Sredstva će se isplaćivati iz Budžeta uz dostavu računa o preuzetoj robi. R 1. Tačka 25. Javno komunalno preduzeće “Rad” Obrovac je podnio informaciju Vladi o problemima rada vodovoda Obrovac i potrebi sanacije objekta a u cilju nesmetanog snabdjevanja vodom opština Benkovac i Obrovac. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Zadužuje se Ministarstvo energetike i rudarstva da koordinira rad na opravci Benkovačkog vodovoda. Odobravaju se sredstva za sanaciju vodovoda po priloženom predračunu u iznosu od 14.819.402 dinara. Tačka 26. Kninski likovni klub se obratio Vladi sa zahtjevom da se pomogne financiranje uramljivanja umjetničkih radova stvorenih na trećoj likovnoj koloniji u manastiru Krka. Nakon rasprave donesena je 237 ODLUKA Odobravaju se kninskom likovnom klubu sredstva u iznosu od 8 hiljada starih milijardi za uramljivanje umjetničkih radova. Tačka 27. Ministar Brnović je zatražio da se odobre sredstva za adaptaciju prostora za potrebe Ministarstva u Belom Manastiru. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobravaju se sredstva za adaptaciju prostora za potrebe Ministarstva za poljoprivredu u iznosu od 1.631.249. dinara. Sjednica je završila sa radom u 17 časova. PREDSJEDNIK: mr Zdravko Zečević Ispravka: Rješenje pod tačkom 23 ovog zapisnika nije doneseno obzirom da kod odlučivanja sjednica vlade nije imala kvorum, te se isto rješenje smatra nepostojećim. M H REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA Broj: 04-4-374/92. Knin, 6. 10. 1992. god. R D C D Za tačnost ispravka ovjerava: Sekretarijat Vlade. M.P.301 [….….., v.r.] 302 Na osnovu člana 2. tačka 6. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (“Službeni glasnik RSK” broj 3/92.) i člana 8. Zakona o radnim odnosima u državnim organima (“Službeni glasnik RSK” broj 6/92.), Vlada RSK na svojoj 31. sjednici održanoj dana 6. 10. 1992. godine u Kninu donijela je R J E Š E NJ E o postavljanju Upravnika Okružnog zatvora u Kninu 1. Za Upravnika Okružnog zatvora u Kninu postavlja se LJUBOJEVIĆ Jovana NIKOLA iz Gračaca. Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku RSK”. 2. PREDSJEDNIK VLADE: Mr. Zdravko Zečević, [v.r.] 301 302 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. Potpis nečitak. 238 M.P.303 Dostaviti: 1. Ljubojević Jovana Nikola iz Gračaca, 2. Ministarstvu financija RSK, 3. Okružnom zatvoru Knin, 4. Ministarstvu uprave i pravosuđa RSK, 5. Arhiva – ovdje. REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA Broj: 04-3-373/92. Knin, 6. 10. 1992. god. Na osnovu člana 27. stav 2. Zakona o Vladi RSK “Službeni glasnik RSK” broj 3/92. Vlada na svojoj 31. sjednici održanoj dana 6. 10. 1992. godine u Kninu donosi ODLUKU Svi objekti, osnovna i druga sredstva regrutnog centra u Erdutu daju se na trajno korištenje i raspolaganje Ministarstvu Unutrašnjih poslova RSK za potrebe školovanja kadrova. Zadužuje se podpredsjednik Vlade RSK Bogić Stevo za realizaciju tačke i ove odluke. Rok za provođenje ove Odluke je 8 dana. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. PREDSJEDNIK VLADE: Mr. Zdravko Zečević, [v.r.] D C D 2. 3. 4. M H 1. M.P.304 R REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA Broj: 04-3-376/92. Knin, 6. 10. 1992. god. Na osnovu člana 27. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpska Krajina (“Službeni glasnik RSK” broj 3/92.), na svojoj 31. sjednici održanoj dana 6. 10. 1992. godine, razmatrajući zahtjev za otvaranje Auto-puta na prostoru opštine Okučani, koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske Krajine, donijela je slijedeću ODLUKU 1. 303 304 Vlada RSK prihvata inicijativu za otvaranje auto-puta na teritoriju Republike Srpske Krajine uz ispunjenje slijedećih uslova: Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 239 a) b) c) d) e) f) g) M H dozvoljava se prolaz organizovanim konvojima pod pratnjom UNPROFOR-a, koji moraju biti prije toga uredno najavljeni i čiji prolaz mora biti odobren od strane nadležnih organa RSK. Analogno uslovu iz tačke a), Vlada RSK traži da i Hrvatska strana omogući nesmetan prolaz našim organizovanim konvojima pod istim uslovima u pravcu Beograda i Ljubljane. Na dionici auto-puta koji je pod kontrolom RSK obavljat će se identifikacija lica i vozila, kao i roba u saobraćaju, od strane nadležnih organa RSK. Ako Hrvatska strana na svome dijelu auto-puta bilo direktno ili indirektno prouzrokuje i najmanji incident prema učesnicima u saobraćaju našeg konvoja, automatski se obustavlja transport konvoja na relaciji auto-puta pod našom kontrolom. Vlada RSK zadržava pravo naplate carine, naplate putarine, kontrole auto-puta i održavanje istog na našoj dionici. Istovremeno, Vlada RSK energično zahtjeva od Hrvatske strane da prestane sa artiljerijskim napadima na Koridor koji prolazi preko Republike Srpske. Vlada RSK garantira bezbednost organiziranim konvojima na njenoj dionici autoputa. M.P.305 98 R D C D Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. PREDSJEDNIK VLADE: Mr. Zdravko Zečević, [v.r.] 1992., listopad 7. Okučani Plan rada SUP-a Pakrac za oduzimanje ratnog plijena na području zapadne Slavonije REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC str. pov. 08-05/1-244/92. Okučani, 07. 10. 1992. godine P L AN RAD A 305 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 240 SLUŽBENA TAJNA M H sastavljen dana 07. 10. 1992. godine na okolnosti izvršenja posebnog zadatka oduzimanja ratnog plijena od lica kod kojih se takova sredstva nalaze kao i od lica za koja nemamo saznanja da posjeduju takva sredstva, a ista posjeduju. U tu svrhu angažirati 30 milicionara iz Sekretarijata unutrašnjih poslova Korenica u vremenu od 12. 10. 1992. godine do potrebe. Da bi došlo do realizacije ovog plana potrebno je uspostaviti kontrolne punktove na sledećim mjestima: 1. na ugibalištu ispred mosta Bratstvo i Jedinstvo – 3 milicionara, pokrivenost 24 časa, 2. kontrolni punkt na raskršću cesta Okučani – Kosovac – 3 milicionara – povremena pokrivenost, 3. u mjestu Bodegraj na izlazu iz Okučana – 3 milicionara – povremena pokrivenost, 4. u mjestu Trnakovac – Rogolji – 3 milicionara – povremena pokrivenost, 5. Donji Čaglić – 3 milicionara, povremena pokrivenost, 6. Raskršće Šeovica – 3 milicionara, povremena pokrivenost, 7. Pakrac – Gavrinica – 3 milicionara – povremena pokrivenost. Nadalje formirati taktičke grupe u sastavu 3-5 milicionara koje će raditi na izuzimanju sredstava od lica za koje posjedujemo saznanje. Kao vodju taktičke grupe postaviti operativnog radnika za suzbijanje kriminaliteta, koji je odgovoran za izvršenje zadatka. Za sva sredstva koja se izuzimaju izdati potvrdu o oduzimanju predmeta i iste pohraniti u krug KPD Stara Gradiška. Za osiguranje oduzetih predmeta odgovoran je komandir Stanice milicije Stara Gradiška, samostalni inspektor Borković Nikola. 10 milicionara iz posebne jedinice staviti u pripremu radi eventualne pomoći kod realizacije zadatka. Zadužuje se komandir specijalne jedinice Kapetanović Veljko. Takodjer formirati taktičku grupu od 3 operativca sa prostora oblasti radi izvršenja ovog zadatka. Za izvršenje ovog zadatka zadužen je Načelnik odjela za suzbijanje kriminaliteta viši inspektor Ajdinović Milan. R D C D POMOĆNIK MINISTRA: Žarković Krsta, [v.r.] M.P.306 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 9. 306 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac. 241 99 1992., listopad 9. Orolik Zahtjev MZ Orolik za iseljenje policijske postaje iz mjesta zbog primanja osoba u policiju RSK bez konzultacija s lokalnim štabom TO, optužbi za pljačku, te oduzimanja stvari od MZ koje je ona prikupila nakon progona Hrvata s tog područja REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Opština Mirkovci MESNA ZAJEDNICA OROLIK Broj: 03-52/1-1992. OROLIK, 09. oktobra 1992. godine PREDMET: M H Zahtev za iselenje milicijske stanice iz Orolika R D C D Obzirom da je dobar deo gradjana na području Mesne zajednice Orolik nezadovoljan dosadašnjim radom milicijske stanice obraćamo vam se zahtevom da istu iselite iz Orolika. Za navedeni zahtev navodimo sledeće: 1. Neprincipijelan, odnosno nedosledan stav prema svim gradjanima u Oroliku, 2. Odbijanje saradnje sa legalnim organima Mesne zajednice Orolik, 3. Primanje lica u miliciju iz Orolika bez ikakove kosultacije i dogovora (trebalo je mišljenje Štaba TO i Mesne zajednice Orolik), 4. Tendenciozno optuživanje odredjenih lica za kradju i pljačku, odnosno ratno profiterstvo (ljudi iz Izvršnog saveta Mesne zajednice), 5. Sakupljanje informacija o “LOPOVIMA” od onih kojih su u ovom ratu gledali isključivo svoj interes, odnosno čiji moral je ravan nuli, 6. Oduzimanje stvari koje su u nadležnosti Mesne zajednice (automobili koji su ostali od Hrvata koji su odselili iz Orolika), 7. Bespravno uzimanje stvari iz kuće gdje je smeštena milicijska stanica (kukuruz), 8. Sastav milicije je neproveren, odnosno izvestan broj ljudi je radio u organima unutrašnjih poslova u ustaškoj državi, 9. Tražimo suočenje sa odgovornim ljudima iz milicijske stanice Orolik u prisustvu sekretara SUP-a Vukovar, sekretara SUP-a Mirkovci i ostalih koji su potrebni. Za sve navedeno spremni smo dati usmeno obrazloženje koje će biti potkrepljeno argumentima i činjenicama. Zahtev dostavljamo: 1. Sekretarijatu unutrašnjih poslova Opštine Mirkovci, 2. Sekretarijatu unutrašnjih poslova Opštine Vukovar, 3. Oblasnom veću Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, 4. Opštini Mirkovci, 5. Arhiva – ovde. – 242 PREDSJEDNIK MZ-e Milenko Januzović, [v.r.] M.P.307 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 260. 100 1992., listopad 10. Ilok Zapisnik sastanka ministra pravosuđa RSK s rukovoditeljima vodećih pravosudnih tijela RSK, na kojemu se raspravljalo o radu i problemima organa pravosuđa, utvrđivanju koeficijenata radnika u pravosuđu, te problemu ustanova za izdržavanje kazne zatvora M H C D Z A P I S N I K SA Sastanka sa rukovodiocima pravosudnih organa u Republici Srpskoj Krajini održanom 9. i 10.10.1992. god. u Iloku. R D PRISUTNI: Ministar pravosuđa – Šuša Vojin Pomoćnik ministra pravosuđa – Dragojević Milivoj Pomoćnik ministra za pravosuđe – Puškar Siniša Predsednik Vrhovnog suda – Vojnović Miloš Republički javni tužilac – Trošić Milorad Predsednik Okružnog suda B. Manastir – Dašić Dragan Predsednik Okružnog suda Knin – Kresović Đuro Okružni javni tužilac B. Manastir – Stupar Pero Šef odseka za izvršenje kriv. sankcija – Pulić Stevo DNEVNI RED 1. 2. 3. 4. 5. 307 Problemi i rad organa pravosuđa u RSK od 1.1.1992. do 1.9.1992. god. Utvrđivanje koeficijenata, radnika u pravosuđu shodno Zakonu o radnim odnosima radnika u državnim organima. Stručna pitanja. Problemi ustanova za izdržavanje kazni zatvora u RSK. Razno. Okrugli pečat: RSK, Opština Mirkovci, MZ Orolik. 243 M H U vezi sa tačkom 1. dnevnog reda, ministar pravosuđa u uvodnom izlaganju izneo je osnovnu problematiku pravosudnih organa u RSK-i. Kao osnovni problem koji pogađa sve pravosudne organe su teški uslovi rada, kako zbog otežane povezanosti organa na području Krajine što se tiče saobraćaja, zatim neadekvatno i neredovito financiranje organa, zbog čega organi ne mogu uvek i na vreme obavljati svoje poslove u skladu sa svojom zakonskom funkcijom. Tražio je od rukovodioca organa da iznesu svoja zapažanja u radu organa na određenim područjima, kako bi se svi ti problemi izneli na prvim sednicama Vlade i Skupštine. Ima mnogo primedbi ljudi na bezbednosnu situaciju u Krajini zbog čega se stavljaju primedbe i pravosuđu. Zatraženo je takođe da se raspravlja i o pitanju same struke, te stručna problematika iznese radi ujednačavanja sudske prakse. Svi rukovodioci pravosudnih organa koji su prisustvovali sastanku,jedinstveni su u mišljenju da pravosuđe nije jedino koje može da osigura stabilnost i mir u RSK-i već da to zavisi i od drugih organa i organizacija a pre svega organa unutrašnjih poslova upravnih organa u opštinama, pa i samih građana. Svi su izneli probleme, koji prate sve organe u Krajini, a to su pre svega nedostatak financijskih sredstava za osiguranje redovnog poslovanja pravosudnih organa to jest za njihove materijalne troškove a i za plate, ne rešavanje stambenih pitanja kadrova što se odražava i na smanjen broj kadrova u pravosuđu kojih nema dovoljno. Istaknut je problem nedostatka vozila da bi se mogli obavljati uviđaji na terenu, nedostatak veštaka za pojedine oblasti, naročito iz oblasti sudske medicine, a i ono malo što ima, nije dovoljno i ne može se platiti pa ne pristaju da veštače. Na terenu se pojavljuje veliki broj krvnih delikata gdje obavezno mora da se provode istražne radnje i istrage u prisustvu veštaka medicinske struke a to iziskuje materijalne teškoće sa kojima organi ne raspolažu što se odražava na kvalitet istrage za kasnije suđenje. Uočen je problem nedovoljne saradnje sa organima unutrašnjih poslova koji su prvenstveno angažovani na otkrivanju krivičnih dela, pa ti organi unutrašnjih poslova često puta zbog nestručnosti svojih kadrova dostavljaju nepotpune krivične prijave, te se oglušuju na pozive organa pravosuđa kad treba da s njima sarađuju naročito kada treba da se kompletiraju prijave dokazima do kojih organi mogu doći na vreme. Zbog toga je istaknuta potreba da se organizuje jedan sastanak sa organima unutrašnjih poslova na kome bi učestvovali i rukovodioci oba pravosuđa na nivou Vrhovne i Okružne nadležnosti i sudstva za prekršaje te načelnika opština, gde bi se dogovorili o načinu rada, saradnji i drugim pitanjima. Istaknuto je takođe i zamereno politici lokalnih vlasti da i ona nije dovoljno angažovana u sprečavanju kriminaliteta, a to bi mogla učiniti kroz sredstva javnog informisanja da stanovništvo zna kako na ta pitanja gleda i lokalna politika. Mnogim pravosudnim kadrovima nije rešeno stambeno pitanje zbog čega napuštaju funkcije na koje su izabrani i odlaze, a što je šteta jer se radi o stručnim ljudima koji žele da rade. Taj problem se isto mora raspraviti sa lokalnim vlastima, kao i problem smeštaja pravosudnih organa u pojedinim opštinama koje nemaju sluha da se osigura smeštaj za rad pravosudnih organa u mogućnostima kojima raspolaže ta opština. Istaknut je problem što nije proradio poreski sistem pa organizacije ne plaćaju porez iz koga bi se mogao ubrati određeni prihod a ne naplaćuju se i doprinosi za socijalno osiguranje pa se kadrovi susreću i s tim problemom. U vezi sa tačkom 2. svi učesnici sastanka su izneli problem korekcije koeficijenata radnika u pravosuđu a u vezi Zakona o radnim odnosima radnika u državnim organima te zatražili da se dopuni taj zakon i izvrši usklađivanje koeficijenata na pravednoj osnovi. U vezi sa tačkom 3. dnevnog reda istaknuto je više problema koji se javljaju u sudskoj praksi pravosudnih organa. Predsednik Vrhovnog suda Miloš Vojnović izneo je problem nadležnosti redovnih sudova kad su u pitanju počinioci krivičnih dela iz nadležnosti vojne R D C D 244 M H pa je mišljenja da bi se ako već mora to pitanje rešilo na način da se prihvati nadležnost suđenja, pred redovnim sudovima i za krivična dela iz vojne nadležnosti ali samo privremeno dok se ne formiraju vojni sudovi. Stav o ovome biti će iznet na kraju u zaključcima. Drugi problem iz sudske prakse je problem zadržavanja u pritvorima zatvorenika protiv kojih nisu pokrenuti predlozi za otvaranje istrage, krivični progon. Dalje, učesnici su izneli problem suđenja u parnicama za utvrđivanje vlasništva nad automobilima koji su pre rata promenili vlasnika a sada zbog nedostatka dokaza o tome ustaju sa tužbama za utvrđenje radi dokazivanja vlasništva, kao i nad automobilima koji su oduzeti kao ratni plen, pa automobilima koji su nabavljeni kao kupovina na lizing, i automobili nabavljeni pre rata od strane ratnih vojnih invalida. Dotaknuto je pitanje kaznene politike i svi učesnici su se složili da se sada ne bi mogao doneti neki zaključak po tom pitanju osim da se preporuči pravosudnim organima da se po pitanju kaznene politike primenjuje Zakon uzevši u obzir sve otežavajuće i olakšavajuće okolnosti a primerene vremenu i trenutku u kom se izriču kazne. Isto tako raspravljano je i o institutu pritvora, pa je skrenuta pažnja od ministra za pravosuđe da se odredbe o pritvoru primenjuju u skladu sa zakonom i da se i ovde kao i kod kaznene politike praksa ujednačava te da Vrhovni sud izradi upustvo i prosledi ga svim nižim organima u vezi sa vođenjem sudske prakse a i drugim problemima u vezi sa izjednačavanjem sudske prakse kod primene pojedinih instituta. U vezi sa tačkom 4. dnevnog reda šef odseka za izvršenje krivičnih sankcija Pulić Stevo govorio je u uslovima izdržavanja kazne zatvora te je istakao da su ti uslovi dobri, da zatvorenici imaju redovne obroke, normalan smeštaj, ali je problem oko osiguravanja financijskih sredstava za funkcionisanje istražnih zatvora i kazneno popravnog doma KPD, da nema prikladne automobile za prevođenje zatvorenika, da nema benzina, da nedostaje novčanih sredstava za nabavku hrane, da mora da se snalazi kako zna i ume i kod lokalnih organa i na drugi način. Istakao je da se često interesira UNPROFOR o uslovima pod kojima žive zatvorenici. Istakao je potrebu da se donese pravilnik o nagradama i naknadama radnika u KPD. kao i odredi iznos za obilazak zatvora koji mora da bude barem jednom nedeljno obavezno i to čak i po sudiji kojega odredi predsednik suda. Zatim da se donese pravilnik o proceduri rada disciplinske komisije koja odlučuje u drugom stepenu kao i prvom stepenu nad radnicima u zatvorima i da se osiguraju materijalni troškovi na nivou Republike. Nadalje, Pulić Stevo je preuzeo obavezu da vidi mogućnost preuzimanja 16. stražara iz Vukovara na primanje u privremeni radni odnos, dok se ne formira istražni zatvor u Vukovaru. Ujedno potrebno je da zatvori jednom mesečno šalju izveštaje Ministarstvu za pravosuđe o stanju zatvorenika razvrstanih u grupama po krivičnim delima. Po pitanju razno skrenuta je pažnja svim pravosudnim organima da mogu primati pripravnike po potrebi kao i stručne saradnike te da će se izraditi i Pravilnik o statusu pripravnika a da će se u Republici organizovati i polaganje pravosudnih ispita. Na kraju sastanka doneseni su zaključci koji će biti prilog zapisniku, i stavljeni su na posebni papir. R D C D Dovršeno! Pomoćnik ministra: Dragojević Milivoj, [v.r.] 245 ZAKLJUČCI SA SASTANKA RUKOVODIOCA PRAVOSUDNIH ORGANA RSK održanog dana 9. i 10.10.1992. godine u Iloku 1. 2. 3. 4. 5. 6. 9. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 246 R 11. D 10. C D 8. M H 7. Vrhovni sud i Republičko javno tužilaštvo dužni su da izrade izveštaj o radu svih pravosudnih organa u RSK za period od formiranja pravosudnih organa na republičkom nivou do 1.9.1992. godine. Zadužuje se Vrhovni sud RSK da donese načelni stav u vezi sa problemom u vezi sa nadležnošću redovnih sudova vezano za predmete iz nadležnosti vojnih sudova. U navedenim izveštajima poseban akcenat treba da se stavi na problem priznavanja prava vlasništva na automobilima, s obzirom na brojnost takvih predmeta, značaj i moguće posledice. Kaznena politika, posebno kod izricanja kazni za imovinske i krvne delikte mora biti adekvatna u smislu specijalne i generalne prevencije. Tužilaštva i sudovi na području RSK dužni su da se u svim slučajevima striktno pridržavaju odredaba o pritvoru shodno Zakonu o krivičnom postupku. Zadužuje se vrhovni sud da do kraja tekuće godine donese uputstvo o evidenciji sudske prakse u skladu sa Sudskim poslovnikom, a da do tada svaki sud na prihvatljiv način uredi ta pitanja. Ministarstvo pravosuđa i uprave odneće jedinstvene obrasce za evidenciju i izradu periodičnih izveštaja sudova. Ministar pravosuđa i uprave nastaviće započeti rad na predlogu akta o merilima za utvrđivanje broja sudija radi predlaganja i usvajanja istog akta na Skupštini RSK. Zadužuje se Ministarstvo pravosuđa i uprave da predloži pravilnik o naknadi troškova svedocima, veštacima i tumačima. Zaključeno je da je neophodno i hitno potreban koordinacioni sastanak visokih predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova RSK i nosilaca i rukovodećih radnika najviših pravosudnih organa u RSK, radi dalje koordinacije i dalje saradnje. Ministarstvo pravosuđa i uprave doneće jedinstvenu Odluku o naknadama za dežurstvo sudija. Zadužuje se Vrhovni sud da koordinira donošenje novih pravilnika o sistematizaciji radnih mesta, u smislu izmene istih shodno Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o radnim odnosima u državnim organima. Obaveštavaju se svi rukovodioci pravosudnih organa da dostave Ministarstvu pravosuđa i uprave podatke i dokaze o ispunjavanju uslova za potencijalne kandidate u vezi sa polaganjem pravosudnih ispita radi obezbeđivanja termina za polaganje. Obavezuju se svi sudovi i tužilaštva da vrše redovno dostavljanje mesečnih i tromesečnih izveštaja u skladu sa ranijim uputstvima Ministarstva pravosuđa i uprave, Vrhovnog suda i Republičkog javnog tužilaštva. Zadužuju se prisutni pravosudni funkcioneri da u sledećem periodu boljim informisanjem medija i javnosti doprinese većoj afirmaciji pravosudnih organa. Posebno se ističe težak materijalni položaj svih pravosudnih organa kao i ustanova za izdržavanje kazni. Opšti zaključak je da se sastanci ovakvog nivoa treba da održavaju uz prisustvo nosilaca i rukovodilaca najviših pravosudnih organa RSK jedan put u dva meseca radi koordinacije, saradnje između organa, usklađivanja sudske prakse i rešavanja svih nastalih problema u razmatranom periodu. Ministar: Šuša Vojin, [v.r.] DOSTAVITI: 1. Skupštini RSK 2. Vladi RSK 3. Vrhovnom sudu 4. Republičkom javnom tužilaštvu 5. Okružnim sudovima (Knin, Glina, B. Manastir, Pakrac) 6. Republičkom sudu za prekršaje 7. Okružnim javnim tužilaštvima (Knin, Beli Manastir i Glina) 8. Ustanove za izdržavanje kazni (Knin, Beli Manastir i Glina) 9. Arhiva – ovde M H Izvornik, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 104-17 C D 101 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE ODJELJENJE MILICIJE BRUSNIK Broj: 08-05/5-2/02-83/92. Brusnik, 12. 10. 1992. R D 1992., listopad 12. Brusnik Službena bilješka Odjeljenja milicije Brusnik o sigurnosnoj situaciji u selima Kričke i Gornja Šumetlica S L U Ž B E N A Z A B I LJ E Š K A Sastavljena gore navedenog dana u prostorijama odjeljenja milicije, u vezi sigurnosne situacije i procjene trenutnog stanja Trenutna situacije što se tiče sigurnosti u mjestima Kričke i Gornja Šumetlica nije dobra. Zadnjih nekoliko dogadjaja koji su se desili na relaciji Pakrac Slavonska Požega / ranjavanja policajaca, ubistvo u Dragoviću, otimanje vozila kod Branežaca/ doprinjeli su do toga da se u ovdašnjem stanovništvu pojavila bojazan da se neprijatelj ne bi počeo osvećivati i ubacivati terorističke grupe. Ljudi negoduju zbog tih događaja, jer svi ti koji se bave takvim 247 radnjama nisu iz ova dva sela. Znači oni dođu negdje sa Gavrinice naprave glupost, povlače se preko ova dva sela i odu dalje, a neprijatelj zna i misli da su to mještani Kričaka i Gornje Šumetlice. U vezi toga bilo bi potrebno da se obavijesti svi u komandi na ovome terenu, te da se ovakvi slučajevi spriječe iz bezbjedonosnih razloga. Izvidnice dojavljuju da je primjećena veća koncentracija Hrvatske policije na putu Pakrac – Slavonska Požega, a put za civilni promet do daljnjeg je zatvoren. Službena zabilješka se dostavlja radi znanja o trenutnoj bezbjedonosnoj situaciji na ovome terenu i da se u vezi naprijed navedenog poduzmu odredjene mjere. Ovl. službeno lice: Golubović Branimir Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 19. M H 102 C D 1992., listopad 12. Benkovac Krivična prijava s izvješćem o postupanju SJB Benkovac okružnom javnom tužitelju u Kninu povodom ubojstva Ivana i Stevanije Ivković iz Dobropoljaca R D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutrašnjih poslova Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin S J B Benkovac Broj 08-01-2-KU- 203/92. Datum 12.10.1992. godine OKRUŽNOM JAVNOM TUŽIOCU KNIN Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se KRIVIČNA PRIJAVA protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela ubistva iz čl. 47.. st. 2. KZ-a RSK (kriminalistički ili zakonski naziv krivičnog djela uz oznaku člana, stava i tačke KZ-a) na štetu Ivković Ivana i Štefanije ( prezime i ime, odnosno naziv oštećenog ) boravište-sjedište u broj _____ općina 248 Benkovcu Benkovac iz Dobropoljaca O postupanju na osnovi člana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivičnom postupku, izvještava se slijedeće: Dana 01.10.1992. godine u vremenu od 16,30 do 17,00 časova u mjesto Dobropoljci, opština Benkovac, od strane nepoznatih izvršilaca izvršeno je ubistvo bračnog para Ivković Ivana zv. “Toma”, rođenog 1935. i njegove supruge Ivković Stevanije, rođene Mrkela, rođena 1940. godine. Dana 02.10.1992. godine u 11,30 sati dežurna služba SJB Benkovac obavještena je da je pronađen leš Ivković Ivana, nakon čega je na licu mjesta izišao istražni sudac Opštinskog suda Benkovac Dražić Milica koja je sastavila zapisnik o uviđaju, uviđajna ekipa SJB Benkovac, liječnik Doma zdravlja “Dr. Jovo Jurković”, Cupać Jelena koja je izvršila pregled leševa. Na navedene okolnosti obavljeno je više informativnih razgovora o čemu su sastavljene službene zabilješke koje se dostavljaju u prilogu. Na licu mjesta pored leša Ivković Ivana pronađeno je šest puščanih čahura, cal. 7,62 mm koje su izuzete za potrebe eventualnog vještačenja. Krim. tehničar je fotografisao oba lica mjesta o čemu je napravio fotoelaborat. Poduzimamo neophodne operativno-tehničke mjere i radnje u cilju pronalaska izvršioca, a o svim korisnim saznanjima blagovremeno ćemo vas obavjestiti. M H NAČELNIK: Slobodan Vujko, [v.r.] 103 R D Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. C D Prilog: – Zapisnik o uviđaju – Fotoelaborat – Službene zabilješke (16) 308 1992., listopad 12. Benkovac Krivična prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog počinitelja zbog miniranja kuće Dragana Dimlića iz Provića REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutrašnjih poslova Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin S J B Benkovac Broj 08-01-2-KU- 209/92. Datum 12.10.1992. godine 308 Prilozi, osim fotoelaborata, čuvaju se u HMDCDR-u. 249 OPŠTINSKOM JAVNOM TUŽIOCU B E N K O VA C Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se KRIVIČNA PRIJAVA protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela Izazivanje opšte opasnosti iz čl. 184. st. ( kriminalistički ili zakonski naziv krivičnog djela uz oznaku člana, 1. KZ-a Republike Srpske Krajine stava i tačke KZ-a) na štetu Dimlić Dragana pok. Mate ( prezime i ime, odnosno naziv oštećenog ) boravište-sjedište u Proviću broj _____ općina ulica O postupanju na osnovi člana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivičnom postupku, izvještava se slijedeće: M H Dana 05.10.1992. godine oko 19,30 sati od srane nepoznatog izvršioca izvršeno je krivično djelo protiv opšte opasnosti na način što je nepoznati izvršilac podmetnuo eksplozivnu napravu nepoznate marke na obiteljsku kuću vl. Dimlić Dragana pok. Mate iz Provića, te je ovom prilikom došlo do rušenja kuće. Na lice mjesta izišli su radnici SJB Benkovac koji su izvršili uviđaj, te je sačinjen zapisnik, koji vam u prilogu dostavljamo. Lice mjesta je fotografisano, koji vam fotoelaborat u prilogu dostavljamo. Obavili smo informativni razgovor sa Dimlić Blažom o čemu je sačinjena službena zabilješka koju vam u prilogu dostavljamo. Do sada poduzetim mjerama i radnjama nismo došli do korisnih saznanja o izvršiocu navedenog krivičnog djela. O svim korisnim saznanjima na vrijeme ćemo vas obavjestiti. R D C D NAČELNIK: Slobodan Vujko, [v.r.] Prilog: Spisi. –309 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 309 Zapisnik o uviđaju i službenu bilješku SJB Benkovac o navedenom slučaju priređivači su izostavili jer ne pojašnjavaju slučaj. 250 104 1992., listopad 13. Knin Zapisnik 32. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 32. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane dana 13.10.1992. godine u Kninu. Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zečević, Džakula Veljko, Božanić Boško, Martić Mile, Španović Stojan, Arbutina Nebojša, Rastović David, Ećimović Dušan, Gaćeša Rade, Peurača Vojin, Veselinović Sergej, Starević Dušan, Petković Sretko. M H Sjednici na poziv prisustvuju: Marjanović Pavao, Janković Zdravko, Mandinić Nebojša, Vitas Jovo, Bezbradica Radovan. C D Sjednica je počela sa radom u 9,00 sati. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći Informacija o aktivnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na RSK, Aktivnosti i zadaci novoosnovanog Državnog komiteta RSK za saradnju sa UNPROFOR-om, 3. Problematika zapadne Slavonije, 4. Davanje saglasnosti na postavljenje sveštenika za obavljanje svešteničkih dužnosti u vojnim jedinicama RSK, 5. Odobravanje sredstava za održavanje regionalnog vodovoda, 6. Odobravanje sredstava za nabavku nafte iz inostranstva, 7. Donošenje odluke o planu mreže zdravstvenih ustanova, 8. Problematika informisanja, 9. Visina naknada porodičnih invalidnina poginulih i ranjenih, 10. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet, 11. Razno. R 1. 2. D D N E V N I R E D: Tačka 1. Informaciju sa sastanka održanog 12.09. u Slunju na kojem se raspravljalo o transformaciji ministarstva obrane, MUP-a i TO podnio je predsjednik Zdravko Zečević. O zaključcima sa pomenutog sastanka govorili su i ministri Martić i Španović. Iznijeto je da je formirana milicija koja je zadužena da radi na transformaciji. U okviru ove tačke raspravljalo se o 251 najnovijim razgovorima koji se vode u Zagrebu između SRJ i RH. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo više ministara doneseni su slijedeći 1. 2. 3. Z A K LJ U Č C I Prihvata se informacija sa sastanka u Slunju, te se podržava transformacija ministarstva obrane, MUP-a i TO u jedinstvenu formaciju. Komisija u sastavu: Mr Zdravko Zečević, Mile Martić, Stojan Španović, Borislav Đukić, Mile Novaković, Torbica Milan i Cvjetičanin,310 treba da vrši transformaciju. Predsjednik Vlade će na sjednicama Vlade podnositi izvještaje o toku transformacije. Zadužuje se predsjednik Vlade da u razgovorima sa članovima Vlade Milom Martićem, Davidom Rastovićem i Boškom Božanićem nastoji riješiti problem koji postoji između njih. Prihvata se saopštenje za javnost povodom razgovora SR Jugoslavije u RH. Saopštenje čini sastavni dio ovog zapisnika.311 M H U okviru ove tačke dnevnog reda raspravljalo se o funkcionisanju pravnog sistema. Kroz raspravu je došlo do oprečnih mišljenja te nakon čega je ministar Martić iznio da podnosi ostavku na mjesto ministra Unutrašnjih poslova, te da će tražiti da ga se na idućoj sjednici Skupštine RSK razriješi dužnosti. Ministar Španović je rekao da isto tako traži razrješenje od dužnosti ministra obrane te da se zahtjeva hitan saziv Skupštine RSK na kojoj se treba raspraviti o podnesenoj ostavci. D C D Tačka 2. O aktivnostima i zadacima Državnog komiteta RSK sa saradnju sa UNPROFOR-om govorio je sekretar Vlade Dušan Starević. Radi što operativnijeg djelovanja Državnog komiteta potrebno je da se centar veze u opštini Knin da na raspolaganje komitetu. Donesen je R Z A K LJ U Č A K Predsjednik Vlade koji je ujedno i predsjednik Državnog komiteta treba obaviti razgovor sa predsjednikom opštine i Izvršnog vijeća opštine Knin kako bi se postigao sporazum o korištenju opštinskog centra veze za rad Državnog komiteta. Zaključci o dežurstvima članova Državnog komiteta doneseni na prošloj sjednici Vlade kao i redovne sjednice Državnog komiteta ponedjeljkom u 17 sati još jednom su podržani i naglašeno je da ih se treba pridržavati. Donesen je zaključak da se informacija o radu i formiranju Državnog komiteta pošalje svim opštinama tj. lokalnim vlastima koji obavljaju razgovore sa UNPROFOR-om a sa ciljem da lokalne vlasti obavezno kontaktiraju sa Državnim komitetom. Ministar Španović je obavjestio prisutne da je za petak zakazan sastanak sa generalom Morijonom312 te da je potrebno da Državni komitet pripremi platformu svog nastupa na sastanku. Na razgovoru će se razmatrati slijedeće teme: situacija u ružičastoj zoni, trenutna situacija oko demilitarizacije, brana Peruča, aerodrom Zemunik, Maslenički most te ostala pitanja. Donesen je zaključak da se formira Operativni štab 310 Miloš, zapovjednik PJM Korenica. Priopćenje za javnost nije pronađeno uz zapisnik. 312 Philippe Morillon, francuski general u UNPROFOR-u. 311 252 Državnog komiteta sa zadatkom praćenja aktivnosti i dežurstva od 24 sata. Operativni štab sa svakodnevnim informacijama mora obavještavati Državni komitet, a komitet će o svom radu redovno obavještavati Vladu RSK. Tačka 3. Odgađa se za iduću sjednicu Vlade. Tačka 4. U raspravi o tački 4 dnevnog reda donesen je slijedeći Z A K LJ U Č A K Daje se suglasnost na postavljanje sveštenika za obavljanje svešteničkih dužnosti u vojnim jedinicama RSK. Zadužuje se Dalmatinska eparhija da postavi sveštenika, a Vlada preuzima na sebe financiranje istog. M H Tačka 5. Nakon podnesene informacije o problemima rada vodovoda Obrovac te predočene specifikacije sredstava za sanaciju crpne stanice i cjevovoda i ostalih troškova potrebnih za obavljanje djelatnosti snabdjevanja vodom donesena je slijedeća C D ODLUKA Odobravaju se sredstva predočena u specifikaciji troškova za održavanje vodovoda Obrovac. Tačka 6. Nakon rasprave o ovoj tački dnevnog reda donesena je R D ODLUKA Odobravaju se sredstva za nabavku nafte iz inostranstva. Zadužuje se ministarstvo trgovine, energetike, financija, te guverner Narodne banke da realiziraju navedenu odluku. Tačka 7. Informaciju o planu mreža zdravstvenih ustanova podnio je sekretar ministarstva za zdravlje Bezbradica Radovan. Nakon rasprave donesena je uz jedan glas protiv ODLUKA Prihvata se odluka o planu mreža zdravstvenih ustanova na području RSK. Tačka 8. U okviru razmatranja problematike informisanja doneseni su slijedeći 1. 2. Z A K LJ U Č C I Formiraju se informativni punktovi na području Republike Srpske Krajine. Punktovi će biti organizirani na ulazu u područje Republike a za realizaciju ove odluke zadužuje se ministarstvo informisanja, ministarstvo saobraćaja i veza te ministarstvo trgovine i turizma. Odobrava se radiju Zapadne Slavonije sredstva za lične dohotke u visini od 40.000 dinara, i to u vidu jednokratne pomoći za pet zaposlenih radnika. 253 3. 4. Odobrava se RTV RSK sredstva za isplatu ličnih dohodaka radnika na odašiljačima Ćelavac i Plješevica u iznosu od 1.608.978 dinara lični dohodak radnika u radio Korenici u iznosu od 400.451 din. Sredstva za radove u studiju televizije RTV RSK u ukupnom iznosu od 1.887.490 dinara. Sredstva za neophodni namještaj i uređenje u srpskom radio Vukovaru u iznosu od 450.000 dinara. Imenuje se Jovan Mirković novinar iz Novske za savjetnika ministra za informisanje RSK. Imenovani će obavljati poslove glavnog i odgovornog urednika informativnog biltena o praćenje strane štampe. Tačka 9. Ministar Španović je ukazao na veoma teško materijalno stanje porodica poginulih boraca te ranjenih invalida iz ovog rata. Zatražio je da se na Vlati hitno utvrdi akontacioni iznos naknade porodične invalidnine. U raspravi u kojoj je sudjelovalo više ministara donesene su slijedeće 1. 3. M H 2. ODLUKE Utvrđuje se akontacioni iznos naknada porodične invalidnine porodici poginulih boraca u visini od 1,5 (jednaipol prosječne plate tekućeg mjeseca). Utvrđuje se da svi radnici koji se financiraju iz Budžeta RSK izdvajaju 5% od mjesečnog ličnog dohotka za pomoć porodicama poginulih i ranjenim borcima ovog rata. Zadužuje se ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja da pripremi za jednu od narednih sjednica predlog neophodnih odluka iz djelokruga svog ministarstva a vezano za pomoć porodicama poginulih boraca te borcima invalidima iz ovog rata. C D R D Tačka 10. Ministar Peurača je upoznao članove Vlade sa problemima u radu ministarstva. Obrazložio je razloge zbog kojih je potrebno izvršiti izmjene i dopune zakona o porezima na promet te je zatražio da se na idućoj sjednici Skupštine RSK predloži da Vlada može donositi uredbe sa zakonskom snagom. Guverner Narodne Banke se također založio za isto te je nakon rasprave donesena ODLUKA Prihvata se predlog izmjena i dopuna zakona o porezu na promet. U Zakon je potrebno ugraditi član u kojem će se predvidjeti da zbog narednih potreba sprečavanja i otklanjanja poremećaja na tržištu Vlada RSK svojim aktom povećava stope poreza na promet proizvoda i usluga ili ih ukida. Tačka 11. a) Ministar fizičke kulture i sporta Davir Rastović podnio je informaciju o odvijanju fudbalskog prvenstva na području RSK, nastupima fudbalskih reprezentacija regije te Krajine. Iznio je probleme vezane za prevoz fudbalera na utakmice te ukazao da je potrebno problem prevoza rješiti na adekvatan način. Založio se za mogućnost nabavke jednog autobusa po mogućnosti iz ratnog plijena na koji bi se način dugoročno rješio ovaj problem. Također je iznio koje troškove imaju klubovi kod odigravanja utakmica. Nakon rasprave doneseni su slijedeći 254 Z A K LJ U Č C I Prihvaća se informacija ministra za sport i fizičku kulturu. Podržava se inicijativa za nabavku autobusa za prevoz fudbalske reprezentacije Krajine, te se zadužuje ministarstvo za sport za rješenje istog. Troškove za fudbalske utakmice će snositi Vlada a prema dinamici koju treba razraditi ministarstvo. b) Ministar Peurača je upoznao Vladu o dinamici osiguranja sredstava za elektroprivredu Krajine te je nakon rasprave donesena ODLUKA Elektroprivreda Krajine treba početi otplaćivati dodjeljeni joj kredit 6 mjeseci nakon završetka sistema elektrifikacije Krajine. Nakon završetka rada po dnevnom redu članovi Vlade su razmatrali probleme o neredovnoj distribuciji službenih glasnika RSK te je donesen M H Z A K LJ U Č A K Zadužuje se ministarstvo pravosuđa da hitno riješi i iznađe mogućnost štampanja Službenog glasnika na području RSK. Zadužuje se ministarstvo pravosuđa da razradi primjenu tačke 3. Zakona o teritorijalnoj organizaciji srpske krajine i lokalnoj upravi. Sjednica je završila sa radom u 17,00 časova. 105 R D C D Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4 PREDSJEDNIK Mr Zdravko Zečević 1992., listopad 13. Knin Odluka Vlade RSK o davanju na korištenje opreme zračne luke Zemunik Poljoprivrednoj zadruzi “Benkovac” REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA Broj: 04-3-394/92. Knin, 13. 10. 1992. god. Vlada RSK na osnovu člana 27. stav 2. Zakona o Vladi (“Službeni glasnik RSK” broj 3/92.) na svojoj 31. sjednici održanoj dana 6.10.1992. godine u Kninu donijela je ODLUKU 255 Odobrava se Poljoprivrednoj zadruzi “Benkovac” iz Benkovca da preuzme na korištenje sa Aerodroma Zemunik slijedeću opremu: 1. Ograda oko sportskog igrališta 2. Dva hangara-montažna-ovalna 3. Viljuškar od 1.230 kg. potisne snage 4. Kiosk 5. Agregat – motor MAN 6. Traktor – 533 – 2 kom 7. Cisterna od 6.000 1 8. Kancelarijski namještaj 9. Mašina za kucanje 2 kom. 10. Koševi za košarku 2 kom. 11. Branke za rukomet 2 kom. 12. Mašina za rezanje kupusa, 13. Vage raznih veličina, 14. Mašina za rezanje salame, 15. Kontejner za smještaj radnika, alata i dr. 16. Šporeti – peći za loženje na kruta goriva. 2. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. M H 1. C D PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zečević, [v.r.] R D Dostaviti: 1. Poljoprivredna zadruga “Benkovac”, M.P.313 2. GŠ TO, 3. Arhiva – ovdje. Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. 106 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korlata radi odlaska u Zadar REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA 313 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 256 KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/72-92 Knin, 13.10.1992. godine O V L A Š T E NJ E Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica: – BULIĆ TOMICA, rođ. 1929, od oca Šime i majke Marije, – BULIĆ ŠIME, rođ. 1949, – BULIĆ BRANKO – BULIĆ STOJAN, rođ. 1953. – BULIĆ ANTE, rođ. 1960. – KAMBER MARIJA, rođ. 1954. – ŽUPAN DINKA s adresom stanovanja Korlat – Benkovac. Svi za odlazak u Zadar. M H M.P.314 107 R D C D Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Ježevića radi odlaska u Split REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/97-92 Knin, 13. 10. 1992. godine O V L A Š T E NJ E 314 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 257 Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica: – BOŽINOVIĆ LUKA, rođ. 1924. od oca Mije i majke Ane – BOŽINOVIĆ IVAN, roš. 1947. – BOŽINOVIĆ MIJO, rođ. 1949. – BOŽINOVIĆ BOŽO, rođ. 1959. s adresom stanovanja u selu Ježević – Vrlika. Svi za odlazak u Split radi pridruženja porodici. KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. M H 108 C D 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Medviđe radi odlaska u Zadar R D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/81-92 Knin, 13. 10. 1992. godine O V L A Š T E NJ E Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica: – PILIPOVIĆ ILIJA, rođ. 1940, od oca Jandrije i majke Lucije – PILIPOVIĆ LUCIJA, rođ. 1908. – PILIPOVIĆ KATA, rođ. 1935. – PILIPOVIĆ IVAN, rođ. 1971. – PILIPOVIĆ MILE, rođ. 1979. s adresom stanovanja u Medviđi. Svi za odlazak u Zadar radi pridruženja porodici. KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] 258 M.P.315 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 109 1992., listopad 13. [Knin] Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zatona radi odlaska u Zadar M H REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/83-92 Knin, 13. 10. 1992. godine O V L A Š T E NJ E C D R D Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica: – MARIČIĆ MARIJA, rođ. 1934. od oca Pavla i majke Ane – MARIČIĆ MILE, rođ. 1927. – MARIČIĆ DRAGAN, rođ. 1964. – MARIČIĆ IVAN, rođ. 1966. s adresom stanovanja u Zatonu. Svi za odlazak u Zadar radi pridruženja porodici. KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] M.P.316 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 315 316 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 259 110 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Oklaja radi odlaska u Šibenik REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/84-92 Knin, 13. 10. 1992. godine O V L A Š T E NJ E M H Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica: – ČAVLINA BRANKO, rođ. 1957. od oca Nike i majke Kaje – ČAVLINA ANĐA, rođ. 1964. – ČAVLINA BRANKA, rođ. 1988. s adresom stanovanja u Oklaju, Marasovine 48. Svi za odlazak u Vodice – Šibenik. C D KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] D M.P.317 R Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 111 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Korenice radi odlaska u Opatiju REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA 317 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 260 KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/87-92 Knin, 13. 10. 1992. godine tel. 74-407 O V L A Š T E NJ E Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica: – BUKOVAC NADA, rođ. 1957, od oca Luke i majke Mare – BUKOVAC ZORAN, rođ. 1981. – BUKOVAC MARIO, rođ. 1985. s adresom stanovanja u Korenici, Branka Ognjenovića 4. Svi za odlazak u Opatiju radi pridruženja porodici. KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] M H Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. C D 112 R D 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Zelengrada radi odlaska u Zadar REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/68-92 Knin, 13. 10. 1992. godine O V L A Š T E NJ E Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica: – MITROVIĆ LUKA, rođ. 1911. od oca Ivana i majke Anđelije – MITROVIĆ JEKA, rođ. 1914. – MITROVIĆ LUKA (ZORKO), rođ. 1951. – MITROVIĆ MARIJA, rođ. 1953. – MITROVIĆ ANĐELA, rođ. 1977. 261 – MITROVIĆ SONJA, rođ. 1981. – MITROVIĆ GROZDA, rođ. 1989. s adresom stanovanja u Zelengradu – Obrovac. Svi za odlazak u Zadar radi pridruženja porodici. KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] M.P.318 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 113 M H 1992., listopad 13. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK da predstavnici UNPROFOR-a preko teritorija RSK prevedu civile iz Gračaca radi odlaska u Zagreb C D R D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/115-92 Knin, 13. 10. 1992. godine O V L A Š T E NJ E Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica: – HERCEG JOSIP, rođ. 1937, od oca Vjekoslava i majke Franciske – TODOR TATJANA, rođ. 1961. – HERCEG ŽAKLINA, rođ. 1975. – HERCEG LAURA, rođ. 1976. – HERCEG IVAN, rođ. 1941. s adresom stanovanja Obrovačka bb – Gračac. Svi za odlazak u Zagreb. KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] 318 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 262 M.P.319 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 114 1992., listopad 13. Benkovac Zamolba Parohije benkovačke Štabu TO Benkovac za dodjelu pogonskog goriva M H SRPSKA PRAVOSLAVNA PAROHIJA BENKOVAČKA BR. 19. 13. oktobra 1992. U BENKOVCU ŠTABU TERITORIJALNE ODBRANE B E N KO V A C C D R D Čast nam je obratiti se cijenjenom naslovu za sledeće: Mi Srpsko-Pravoslavni sveštenici sa teritorije opštine Benkovac, obraćamo se Vama za pomoć. Naime, idemo na sahrane u sva opštinska sela, koja su dosta udaljena od Benkovca, činimo parastose našim poginulim borcima, koji svoje živote položiše za svoju zemlju, veru i naciju. Da bi mogli to raditi i dalje obraćamo se Vama da nam dodijelite izvesnu količinu benzina. Znamo da su naše kolege iz kninske opštine dobijali po trideset litara. Mi smo poslednji puta dobili u početku meseca septembra dvadeset litara i posle nikako. Ako za tenkove treba goriva, mi ćemo sveštenici pešice da idemo stalno, ali ako mogu dobiti drugi, a mi ne onda nije u redu. Obraćamo se Vama Gospodo i braćo, da ne zaboravite na Vaše sveštenike, i mi smo ljudi kao i ostali i ne tražimo ništa više od ostalih. Ima nas ukupno osmorica sveštenika na teritoriji opštine Benkovac. U nadi povoljnog rešenja ove naše skromne molbe bratski Vas pozdravljamo. Paroh benkovački: proton. Petar Jovanović Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 39., kut. 2. 319 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 263 115 1992., listopad 14. Donji Čaglić Izjava djelatnika Odjeljenja milicije Lipik povodom otuđenja građevinskog materijala u vlasništvu prognanog Hrvata MANDIĆ MILUTIN ČAGLIĆ 14. 10. 1992. god. – IZJAVA – KOMANDIRU O.M. LIPIK TEŠIĆ TEŠE M H Sastavljena 14.10.1992. god. u prostorijama O.M. Lipik povodom odvoženja rezane građe iz dvorišta Mate Kopa (Hrvatske nacionalnosti) gdje se odmaraju pripadnici O.M. Lipik (Čaglić). Ja Mandić Milutin odvezao sam građu iz dvorišta Mate Kopa (Hrvatske nacionalnosti) gdje se odmara O.M. Čaglić. Pošto nisam znao da će ispasti problem toliki oko te građe odvezao sam je jer mi je trebala za popravak svinjca. Da sam znao da će ispasti tolikih problema ne bih ih htio odvesti. Pošto sam ih odvezao na svoju ruku i sa komandirom nisam dogovorio. Evo pišem ovu izjavu o svojem propustu i grešci koju sam napravio. Građu sam odvezao za svoju potrebu i nisam je htio prodati već sam je htio iskoristiti za svinjac. Građe je bilo oko 1 1/23 (kubik i pol) u toj građi je bilo mješane: lipove, rastove, jelove. Sva građa je bila stajala u štaglju Mate Kopa koji je utekao na ustašku stranu a ja sada moram da odgovaram zbog nje. R D C D IZJAVU PODNIO: Mandić Milutin, [v.r.] Izvornik, rukopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 1. 116 1992., listopad 15. Knin Pismo Milana Martića, ministra unutarnjih poslova RSK, Zapovjedništvu UNPROFOR-a u svezi najave povratka prognanih Hrvata u Drniš 264 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KABINET MINISTRA Broj: 08/4-10-72-122 Knin, 15.10.1992. godine Nasilni ulazak pripadnika hrvatske nacionalnosti na teritorij RSK. KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB KOMANDI SEKTORA “JUG” KNIN C D MINISTAR Milan Martić, [v.r.] M H I pored poznatih stavova Zajedničke komisije (Republika Srpska Krajina – UNPROFOR – PMEZ – Republika Hrvatska) po pitanju izbjeglica hrvatske vlasti vrše pritisak na svoje stanovništvo za nasilni ulazak na teritoriju Republike Srpske Krajine. U reonu sela Unešića hrvatske vlasti organizuju pripreme za nasilni ulazak u Drniš (sektor “Jug”), preko snaga UNPROFOR-a i pograničnih odelenja milicije RSK. Nasilni ulazak planiraju realizovati 15.10.1992. godine. Molimo da se spreči nasilni ulazak stanovništva hrvatske nacionalnosti iz razloga što nisu stvoreni uslovi za povratak izbjeglica, niti je potkomisija za izbjeglice donijela adekvatne stavove po ovim pitanjima. S poštovanjem! M.P.320 R D Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20. , kut. 2. 117 1992., listopad 16. Benkovac Službena bilješka Stanice javne bezbjednosti Benkovac povodom miniranja kuće Bosiljke Lončar iz Kule Atlagića REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE KNIN STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI BENKOVAC Broj: 08-01-2-KU-210/92. Datum: 16. 10. 1992. 320 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda posebnih jedinica milicije, Knin. 265 SLUŽBENA ZABILJEŠKA Lončar Bosiljka kći pok. Jovana, žena Mate, rodjena 30.01.1945. godine u Međare SO Šibenik, sada nastanjena u Kuli Atlagić SO Benkovac, domaćica, je dana 10.10.1992. godine u Kuli Atlagić, a povodom miniranja njene kuće, dala slijedeće obavještenje: “Moj muž Mate je otišao u Zadar još prošle 1991. godine negdje u sedmom mjesecu. Kod kuće smo ostali moja svekrva stara 83 godine i ja. Dana 4/5.10.1992. godine oko 01,15 sati bila sam u sobi prizemlja moje kuće u Kuli Atlagić kada sam čula da netko hoda po prostorijama kata kuće koji nije bio izrađen. Tada sam iz straha, jer sam pretpostavljala da će se nešto desiti, pobjegla kroz prozor iz sobe i izašla iz dvorišta. Nakon nekog vremena sam čula eksploziju i vidjela da mi je minirana kuća. U to vrijeme svekrva nije bila u kući nego je spavala kod komšija. Ovaj slučaj nisam odmah prijavila jer sam se bojala i bila sam uznemirena i uplašena sa ovim što se desilo. Ja ne znam tko bi to mogao učiniti niti zbog čega bi to netko učinio. Još mogu izjaviti da mi je u potkrovlju kuće bila pšenica, kukuruz, krompir i ostala zimnica tako da sam ostala bez ičega. U vezi ovog događaja nemam više ništa izjaviti.” M H Zabilješku sastavio: Petar Pupovac, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. C D 118 D R 1992., listopad 16. Okučani Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija o nedovoljnoj opremljenosti lokalne policije opremom i naoružanjem REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE OBLASNO VIJEĆE M.P.321 Na osnovu člana 23. stava 1. točka 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije i člana 2. stava 1. točka 3. Odluke o organizaciji i načinu rada Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vijeće na sjednici održanoj 16.10.1992. godine donijelo je ovaj Z A K LJ U Č A K 1. Razmatrajući političko-bezbedonosnu situaciju na području Srpske oblasti Zapadne Slavonije Oblasno vijeće Srpske oblasti Zapadne Slavonije je ocijenilo da radnici ministarstva 321 Prijemni pečat: RSK, Vlada RSK, ur. br. 04-5-527/92., 17. 11. 1992., Knin. 266 M H unutrašnjih poslova na području ove oblasti nisu uvijek u mogućnosti da u potpunosti u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima Republike Srpske Krajine obavljaju dužnosti i ovlaštenja zbog loše i nedovoljne opremljenosti materijalno-tehničkim sredstvima i opremom, ličnom i tehničkom, koja je potrebna za rad organa unutrašnjih poslova, stoga Oblasno vijeće Srpske oblasti Zapadne Slavonije z a h t i j e v a : a) da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Vlada Republike Srpske Krajine zbog specifičnosti područja Zapadne Slavonije (nalazimo se zasigurno na najtežem dijelu Republike Srpske Krajine) hitno poduzme mjere da se pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova na području Srpske oblasti Zapadne Slavonije obezbijede kvalitetnom i propisanom ličnom opremom (uniformama i oznakama), materijalno tehničkim sredstvima (vozilima i drugim sredstvima za kontrolu saobraćaja, kontejnerima koje je neophodno postaviti na cestovnim saobraćajnicama u cilju permanentne prisutnosti na tim saobraćajnicama opremom za vršenje poslove bezbednosti na vodenim putevima, vatreno oružje kratke cijevi propisano Vensovim planom, gumene palice i druga materijalno tehnička sredstva neophodna za rad organa unutrašnjih poslova). b) Dosadašnji uslovi rada su neodrživi, rezultati rada ostvaruju se vanrednim zalaganjem, pa se u cilju zadržavanja kvalitetnijeg kadrovskog potencijala moraju efikasno riješiti zahtjevi pod tačkom 1.a) ovog Zaključka. OBLASNO VIJEĆE C D Broj: 02-01-444/92. Okučani, 16. 10. 1992. PREDSJEDNIK OBLASNOG VIJEĆA: Veljko Džakula, [v.r.] M.P.322 R D DOSTAVITI: 1. Vlada Republike S.K. 2. Ministarstvo unutrašnjih poslova RSK 3. Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Krsta Žarković, Pakrac 4. Sekretar Oblasnog SUPA Pakrac Vaso Ostrolučanin 5. Arhiva Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 24. 119 1992., listopad 20. Knin Zapisnik 33. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine 322 Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast Zapadne Slavonije, Oblasno vijeće, Okučani. 267 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 33. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane dana 20. 10. 1992. godine u Kninu. Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zečević, Stevo Bogić, Boško Božanić, Veljko Džakula, Mile Martić, Svetozar Vinčić, David Rastović, dr Mladen, Hadžić, Nebojša Arbutina, Šuša Vojin, Dušan Aćimović, Đorđe Bjegović, Sergej Veselinović, Rade Gaćeša, Vojin Peurača, Mitar Brnović, Milan Knežević i Sretko Petković Sjednici na poziv prisustvuju: Veljko Korolija, Pavao Marjanović, Nebojša Mandinić, Radovan Majski, Zdravko Janković, Bezbradica Radovan, Branko Tomašević. M H Sjednica je počela sa radom u 9,00 časova. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći D N E V N I R E D: 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 268 R 8. D 5. 6. 7. Verifikacija zapisnika sa 28., 29., 30. i 32. sjednice Vlade, Donošenje odluke o prihvaćanju sporazuma o platnom prometu između RSK i RS, Razmatranje problematike Zapadne Slavonije, Revizija odluke o plaćanju poreza na promet nafte i naftnih derivata donesene od Upravnog odbora NIK-a, Razmatranje privredne i ekonomske problematike Drniša, Predlog za imenovanje nosioca pravosudnih funkcija, Donošenje odluke o visini naknade za izdavanje i produženje uvjerenja o zdravstvenom stanju životinja, Donošenje odluke o visini naknade za izvršene veterinarske sanitarne preglede životinja, proizvoda, sirovina i otpadaka životinjskog porijekla u proizvodnji i prometu, Informacija iz resora prosvjete, Informacija i zauzimanje stavova o izmještanju avijacije iz Banja Luke, Informacija o formiranju ekonomskog savjeta na nivou ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Podnošenje informacije o održanom seminaru sa nosiocima pravosudnih funkcija, Razmatranje obezbeđenja uslova za rad javnog pravobranioca te izbor zamjenika javnog pravobranioca, Osnivanje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Imenovanje glavnog Republičkog inspektora za građevinarstvo, Razmatranje problematike “TVIK” Knin, Informacija o problemima snabdjevanja zdravstvenih ustanova energentima sa predlogom mjera, Razno. C D 1. 2. 3. 4. Tačka 1. Zapisnik sa 32. sjednice Vlade komentirao je ministar Peurača Vojin nakon čega je utvrđena slijedeća PRIMJEDBA U zaključku tačke 1. dnevnog reda treba stajati “potrebno je dogovoriti razgovor sa predstavnicima Vlade Republike Srbije na kojoj će se raspraviti pitanje iz oblasti finansija. Na pregovore ispred Vlade RSK trebaju ići predsjednik Vlade, predsjednik Republike, predsjednik Skupštine, Ministar finansija te guverner Narodne banke Krajine”. Navedena primjedba unijet će se u zapisnik od 13.10. o.g. kao ispravka i sačinjavat će njegov sastavni dio. M H Tačka 10. Zbog važnosti problematike iz tačke 10. dnevnog reda prišlo se raspravi na početku sjednice Vlade. Ministar unutrašnjih poslova Milan Martić iznio je kakve probleme i posledice za Krajinu mogu nastati izmještanjem avijacije iz Banja Luke dogovorene na sastanku u Ženevi od predstavnika Srpskog naroda iz Bosne. Ministar Rastović je istakao da takva Karadžićeva323 odluka ima dublje političke pozadine. U raspravu se uključio i Nebojša Mandinić istakavši da takvu odluku mora donijeti Republika Srpska i da je njihova odluka važna. Nakon rasprave doneseni su slijedeći R D C D Z A K LJ U Č C I Upućuje se pismo Skupštini Republike Srpske vezano za izmještanje avijacije iz Banja Luke. Pismo je pročitao ministar Ećimović i predstavlja sastavni dio zapisnika.324 Državni komitet RSK za saradnju sa UNPROFOR-om treba napraviti saopštenje koje je potrebno uputiti Savjetu bezbjednosti, Butrosu Galiju, Satišu Nambijaru, Komandi sektora Sever i Jug, Stalnim članovima saveta bezbednosti, Vladi SRJ i Vladi RS, pismo predstavlja sastavni dio zapisnika. U okviru ove tačke dnevnog reda raspravljano je i o kritičnom stanju na koridoru kod Brčkog te je donesena ODLUKA Odobrava se angažiranje jedinica MUP-a RSK za specijalne namjene na proširenju koridora. Također je raspravljano o najnovijem napadu na Korenicu sa područja Cazinske krajine. Kroz raspravu je izraženo ogorčenje zbog tih događanja te je donesena slijedeća ODLUKA S obzirom na agresiju iz Cazinske krajine prema Republici Srpskoj Krajini do daljnjeg se zabranjuje svaki prijelaz preko Republike Srpske Krajine humanitarnim koridorima iz Republike Hrvatske na Cazinsko-Bihaćko područje. Nakon stvaranja pretpostavke za ponovno uspostavljanje kopnenog koridora nadležni organi RSK vršit će kontrolu robe i lica u koridoru. Preletanje aviona i helikoptera iz RH za Cazinsku krajinu smatra se neprijateljskim činom. Saopštenje sačinjava sastavni dio zapisnika.325 323 Radovan, predsjednik Republike Srpske. Prilog nije pronađen uz zapisnik. 325 Priopćenje nije pronađeno uz zapisnik. 324 269 Tačka 2. Ministar Peurača je upoznao članove Vlade sa aktivnostima na sastanku u Banja Luci održanom 22.09.92. a vezano za provođenje protokola sa Republikom Srpskom.326 Upoznao je sa formiranjem radne grupe za provođenje protokola koja će sačiniti platni sporazum. Potrebno je sa strane Vlade RSK formirati radnu grupu iz dva razloga: da se pregleda i izdefinira platni sporazum te da se izdefinira zajednički odnos prema SRJ. U raspravi je učestvovao Veljko Korolija, koji je iznio suštinu platnog sporazuma te Pavao Marjanović koji je ukazao da je potrebno utvrditi kontigent roba koje trebaju imati prioritet u financiranju Budžeta RSK. Nakon rasprave doneseni su slijedeći M H Z A K LJ U Č C I Na sastanku u Banja Luci koji se treba održati sutra potrebno je usuglasiti tekst platnog sporazuma između RSK i RS a potom da naši predstavnici mogu potpisati. Narodna banka RSK će 600 hiljada DM iz trezora Narodne banke angažirati za nabavku nafte iz uvoza. Zadužuje se ministarstvo trgovine, ministarstvo finansija i Narodna banka da u suradnji sa NIK-om nabave naftu. Zadužuje se Narodna banka RSK da vrši otkup deviza od građana 10% niže od crnog tržišta. C D Tačka 4. U raspravi po ovoj tački dnevnog reda sudjelovalo je više ministara te je istaknuto da je potrebno raspored naftnih derivata verificirati na Vladi i da se hitno napravi analiza odluke. Direktor Carina Tomašević Branko je u svojoj raspravi istakao da je potrebno da NIK napravi uvozno izvozne deklaracije kako bi se mogla vršiti kontrola uvoza i izvoza nafte. Nakon rasprave doneseni su slijedeći R D Z A K LJ U Č C I Zadužuje se Uprava carina da u propisanom carinskom postupku vrši kontrolu izvoza sirove nafte na preradu SRJ, a koja se proizvodi na području RSK, kao i kontrolu uvoza naftnih derivata koji se dobijaju ovom preradom. Donosi se Uredba o formiranju prodajnih cijena naftnih derivata na području Republike Srpske Krajine. Uredba je sastavni dio zapisnika. Tačka 5. Nakon izloženog presjeka stanja privrednih subjekata na području opštine Drniš doneseni su slijedeći Z A K LJ U Č C I Prihvaća se informacija o privrednoj i ekonomskoj problematici Drniša. Zadužuju se resorna ministarstva da u suradnji sa predstavnicima izvršnih savjeta opštine Drniš rade na oživljavanju privrednog života na području opštine Drniš. Osnovna materijalna sredstva nezakonito prisvojena sa područja opštine Drniš u toku 1991. i 1992. godine potrebno je povratiti, a MUP RSK treba pružiti podršku privrednim subjektima koji budu tražili svoja osnovna materijalna sredstva. 326 Vidi: Dok. br. 87. 270 Tačka 6. Javni pravobranilac RSK Radovan Majski je obrazložio predlog. Nakon čega je donesena slijedeća ODLUKA Utvrđuje se prijedlog za imenovanje nosioca pravosudnih funkcija prema iznesenom prijedlogu koji je u prilogu. Tačka 7. Ministar poljoprivrede je obrazložio odluku nakon čega je donesena slijedeća ODLUKA Donosi se odluka o visini naknade za izdavanje i produženje uvjerenja o zdravstvenom stanju životinja. Tačka 8. Ministar poljoprivrede Mitar Brnović obrazložio je razloge za donošenje ovakve odluke nakon čega je donesena M H ODLUKA Utvrđuje se visina naknade za izvršene veterinarsko-sanitarne preglede životinja, proizvoda, sirovina i otpadaka životinjskog porijekla u proizvodnji i prometu. R D C D Tačka 9. Ministar prosvjete Milan Knežević podnio je informaciju iz resora ministarstva. Istakao je potrebu prioritetnog snabdjevanja škola gorivom. Sergej Veselinović je obrazložio razloge zbog kojih je potrebno uvesti vjeronauke u osnovne i srednje škole. Ministar Knežević je istakao da je moguće vjeronauku organizirati od 1 do 4 razreda osnovne škole od drugog polugodišta kao obavezan predmet a za ostale razrede da u ovom trenutku se to teško može organizirati zbog utvrđene satnice posebno u srednjoj školi, te zbog nerješenih kadrovskih i materijalnih problema. Ministar Veselinović je istakao da je u dogovoru sa srpskom pravoslavnom crkvom utanačeno da će crkva obezbediti kadrove, udžbenike i materijalna sredstva za organiziranje vjeronauka u osnovnim i srednjim školama kao obavezan predmet. Ministar Knežević se pored toga založio za svoj napred izvedeni predlog i iznio da se u srednje škole i ostale razrede osnovne o uvođenju vjeronauka može raspravljati tek od iduće školske godine. Nakon rasprave po ovoj tački dnevnog reda donesene su slijedeće 1. 2. 3. ODLUKE Uvodi se vjeronauka kao obavezan školski predmet u osnovne i srednje škole na području Republike Srpske Krajine. Vjeronauku je potrebno organizirati odmah. Utvrđuje se prioritetno snabdjevanje gorivom škola, te mogućnost preorijentacije škola koje to mogu na grijanje krutim gorivom. Odobrava se ministarstvu prosvjete da izvrši prijem prosvjetnih inspektora za opšti razvoj u oblastima na području RSK. Tačka 11. Ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju podnio je informaciju o aktivnostima koje poduzima u formiranju ministarstva. Iznio je smjernice kojima će se rukovoditi u uspostavljanju rada ministarstva. Također je govorio o unutrašnjoj organizaciji 271 rada ministarstva. U ministarstvu će po iznesenom predlogu biti formiran ekonomski savjet sa sjedištem u Petrinji dok će ostalo ministarstvo biti smješteno u Kninu. Nakon rasprave doneseni su slijedeći Z A K LJ U Č C I U ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju formira se ekonomski savjet od 12 članova sa sjedištem u Petrinji. Usvaja se prijedlog za 8 članova ekonomskog savjeta, dok će ostala 4 člana ekonomskog savjeta biti predložena na jednoj od idućih sjednica. Tačka 12. Ministar pravosuđa Šuša Vojin podnio je informaciju o održanom seminaru sa nosiocima pravosudnih funkcija u Glini. Govorio je o problemima prehrane u zatvoru te o potrebi renoviranja zatvora u Staroj Gradišci. Nakon rasprave usvojeni su slijedeći 1. M H 2. 3. Z A K LJ U Č C I Vlada će priznati fakture za nabavljenu robu te će se na taj način financirati prehrana u zatvorima. Potrebno je dostaviti visinu materijalnih troškova vještačenja da bi ih Vlada podmirila. Prihvaćaju se predračunski troškovi u visini od oko 33.000 DM za renoviranje objekta zatvora u Staroj Gradišci. C D Tačka 13. Ovu tačku je obrazložio javni pravobranioc RSK Radovan Majski nakon čega je donesena slijedeća D ODLUKA Načelno se prihvataju troškovi za rad javnog pravobranilaštva. Prihvata se predlog zamjenika javnog pravobranioca. R Tačka 14. Ministar Sergej Veselinović obrazložio je razloge za osnivanje zavoda. Nakon čega je donesena slijedeća ODLUKA Osniva se Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. Tačka 15. Ministar za građevinarstvo Rade Gaćeša obrazložio je predlog imenovanja glavnog republičkog inspektora za građevinarstvo. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Tačka 16. Nebojša Mandinić je iznio da se u “TVIK-u” susreću sa problemom nerješenog pravnog statusa radnika koji su sada raspoređeni u jedinice TO i MUP-a. Iznio je da Vlada mora zauzeti stav kako bi se riješio navedeni problem. Također je govorio o subvencioniranju razlika za sve pripadnike mobilisane u ratu koji su radili u TVIK-u. Iznio je i zahtjev za dodjelu dijela opreme iz kasarne Trbounje za TVIK. Nakon provedene rasprave o iznesenim problemima doneseni su slijedeći 272 Z A K LJ U Č C I Pravni status radnika raspoređen u jedinice TO i MUP-a treba riješiti na nivou cijele Republike na način da svi radnici koji imaju ugovor sa MUP-om u određenom roku trajanja trebaju sa matičnim firmama sklopiti sporazum da se po proteku ugovornog odnosa mogu vratiti u matičnu firmu. Subvencioniranje radnika u platama za pripadnike mobilisane u radu riješit će se na nivou RSK. Daje se na korištenje oprema iz kasarne Trbounje TVIK-u po priloženoj specifikaciji. Tačka 17. Sekretar ministarstva za zdravlje podnio je informaciju o problemima u snabdjevanju zdravstvenih ustanova energentima te predložio mjere. Nakon rasprave o podnesenoj informaciji donesen je slijedeći M H Z A K LJ U Č A K U cilju nesmetanog i blagovremenog snabdjevanja zdravstvenih ustanova RSK neophodnim količinama i vrstama goriva potrebnog za korištenje sanitetskih vozila i zagrijavanja prostorija objekata zdravstva, zdravstvenim ustanovama RSK utvrđuje se i osigurava prioritetan tretman u snabdjevanju potrebnim količinama goriva iz državnih rezervi drugih izvora. U korištenju ovako utvrđenih prioritetnih prava zdravstvo ima isti status i tretman kao i organi unutrašnjih poslova i odbrane. Za realizaciju ove odluke zadužuje se ministarstvo za trgovinu i turizam koje ima obavezu da urgentno pristupi obezbeđenju zdravstvenih ustanova potrebnim količinama goriva prema popisu zdravstvenih ustanova i specifikaciji potreba koje će sačiniti ministarstvo za zdravlje. C D R D Tačka 3. Zbog složenosti problematike raspravi po ovoj tački dnevnog reda prišlo se poslije rasprave o ostalim tačkama. Sjednici su tada pristupili i predstavnici vlasti iz Zapadne Slavonije. U burnoj raspravi koja se vodila po ovoj tački dnevnog reda govorilo se o situaciji u Zapadnoj Slavoniji u pogledu povratka izbjeglica u područja koja se nalaze u zoni pod zaštitom UN, a koja sada kontroliše Hrvatska vlast. Uz naglasak na složenost ovog problema istaknuta je želja ljudi za povratak ali i neizvjesnost takvog čina u svakom pogledu. Pojedini članovi Vlade izrazili su nevjericu u mogućnost povratka izbjeglog stanovništva smatrajući da je to još jedna podvala Hrvatske strane. Nakon rasprave po ovoj tački dnevnog reda doneseni su slijedeći Z A K LJ U Č C I Volja izbjeglog stanovništva da se vrati u svoje krajeve se mora poštovati te se preporučuje da ljudi pod zaštitom UNPROFOR-a obiđu svoja imanja i sami donesu odluku o povratku. Vlada RSK ne može tim ljudima garantovati sigurnost kada pređu liniju razdvajanja niti u ovom trenutku može osigurati značajniju materijalnu pomoć za popravak porušenih kuća. Odobravaju se sredstva za sanaciju mosta između Stare i Bosanske Gradiške prema priloženom troškovniku. Poslije rasprave po dnevnom redu razmatran je ukupan iznos raznih računa koji su do sada napravljeni na trošak Vlade a nisu potpisani ni podmireni. Nakon rasprave donesen je slijedeći 273 Z A K LJ U Č A K – Potrebno je podmiriti sve račune prema predočenom i priloženoj specifikaciji. Sva ministarstva u buduće moraju voditi evidenciju i ovjeravati račune koji se naprave u okviru rada ministarstava. – Ministar Peurača je podnio informaciju o nabavljenim automobilima Jugo Koral 55, za potrebe rada Vlade i ministarstava, nakon čega je izvršen raspored nabavljenih automobila na slijedeći način: Republička uprava prihoda za potrebe rada financijske policije 7 automobila, Republička tržišna inspekcija 4 automobila, Srpska demokratska stranka 1 automobil, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju 1 automobil, Ministarstvo finansija 1 automobil, Ministarstvo građevinarstva 1 automobil. Sjednica je završila sa radom u 21 čas. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zečević M H Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. C D 120 R D 1992., listopad 20. Knin Pismo Vlade RSK Skupštini i Vladi Republike Srpske povodom inicijative Radovana Karadžića za premještaj borbenih zrakoplova iz zračnih luka u Republici Srpskoj u zračne luke u SR Jugoslaviji REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA Broj: 04-5-412/92. Knin, 20. oktobar 1992. god. SKUPŠTINI REPUBLIKE SRPSKE VLADI REPUBLIKE SRPSKE Poštovana braćo! Uvaženi poslanici narodne Skupštine i članovi Vlade! Inicijativa doktora Radovana Karadžića, predsjednika Predsjedništva Republike Srpske o izmještaju borbenih vojnih aviona s aerodroma u Republici Srpskoj na aerodrome u Saveznoj Republici Jugoslaviji duboko je uznemirila i zabrinula srpski narod i sve građane 274 Republike Srpske Krajine. I samo prisustvo aviona na aerodromima u Republici Srpskoj itekako je pozitivno djelovalo, u psihološkom smislu, na srpski narod obiju srpskih država – istina – fizički odjeljenih, ali duhovno sraslih i bliskih. Vjerujemo da djelite naše mišljenje da nikada srpskom narodu – bez obzira gdje živio – nije bilo teže, nego u ovim sudbonosnim momentima, a upravo u tim situacijama on je bio najjači i najpostojaniji. Nadamo se da će tako da bude, i ovoga puta, i da će Skupština Republike Srpske biti na nivou zadatka, kao i bezbroj puta do sada, te da će pokazati dovoljno sluha, političke mudrosti, ali i dostojanstva i odlučnosti i donijeti najoptimalnije rješenje. I ovoga puta ističemo da poštujemo i uvažavamo gospodina Radovana Karadžića i rezultate njegove, vaše i sveukupne naše borbe za samostalnost srpskog naroda i njegovu državotvornost. Istovremeno, apelujemo na vas da inicijativu o izmještaju aviona unekoliko modifikujete, te u okviru vaših ovlaštenja donesete odluku da se borbeni avioni s aerodroma Republike Srpske nigdje ne izmještaju, već da se do daljnjega obustave borbeni letovi i avioni stave pod neposrednu kontrolu Mirovnih snaga Ujedinjenih Nacija. Ujedno vas najiskrenije molimo da pogrešno ne protumačite ovo naše pismeno obraćanje jer mislimo da ono proizlazi iz duha i slova nedavno potpisanog protokola o saradnji Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Srpske Krajine. M H PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zečević, [v.r.] 121 R D C D Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 30. M.P.327 1992., listopad 20. Knin Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da mogu prevesti 6 osoba iz sela Velušić u Split preko teritorija RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/163-92 Knin, 20. 10. 1992. godine O V L A Š T E NJ E 327 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 275 Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica: – BUHA MILE, rođ. 1946. p. Ivana – BUHA ANA, rođ. 1947. – BUHA IVICA, rođ. 1976. – BUHA MIRO, rođ. 1978. – BUHA SILVIJA, rođ. 1979. – BUHA LUCA, rođ. 1909. s adresom stanovanja Velušić – SO Drniš. Svi za odlazak u Split. KOMISIJA gl. inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] M.P.328 M H Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 122 C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA UP-e KORENICA STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI GRAČAC Broj: 08-02-01/2-KU-75/92. Gračac, 20. 10. 1992. god. R D 1992., listopad 20. Gračac Izvješće Stanice javne bezbjednosti Gračac SUP-u Korenica o obavljenom očevidu nakon ubojstva Petra Nikšića iz Široke Kule MUP-a KNIN SUP-a KORENICA Odjelu za oper. poslove javne bezb. Dana 18/19.10.1992. god. po nepoznatom počiniocu u svojoj kući lišen je života: Nikšić Petar sin Mile, rođen 28.04.1948. god. u Gospiću, stalno nastanjen u Teslingradu, Široka Kula kbr. 175. Dana 19.10.1992. god. izvršen je uviđaj na licu mjesta kojem prisustvuju, ekipa za uviđaj SJB-i Gračac, istražni sudac OJT-a Knin Kresović Đuro i doktor iz Teslingrada Maoduš 328 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 276 Branko. Tijelo ubijenog je pronađeno u ljetnoj kuhinji u ležećem položaju sa više modrica a oko vrata je pronađen dvožilni kabel od radija. Na zahtjev istražnog sudca potrebno je izvršiti obdukciju leša iz razloga što nije poznat uzrok smrti, ne zna se počinilac a imenovani je po nacionalnosti hrvat, isto će biti učinjeno naredni dan. O svim naknadno provedenim radnjama kao i saznanjima bit će te pravovremeno obaviješteni po N A Č E L N I K: a Drago Veselinović [………….., v.r] 330 M.P.329 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4014. 123 M H 1992., listopad 20. [Knin] Pismo koordinatora civilnih poslova sektora Jug UNPROFOR-a tijelima vlasti RSK, u kojem izražava svoju zabrinutost zbog velikog broja napada na stanovnike toga područja C D D UNPROFOR S e k t o r “J u g” Civilni Poslovi R 20. oktobar 1992. Cijenjeni gospodine, Izražavam vam svoju zabrinutost i želim privući vašu pažnju u vezi velikog broja ozbiljnih slučajeva uključujući ubistva i zaplašivanja ljudi, razaranje kuća i imovine u Sektoru “Jug”. Ti incidenti su se povećali na zabrinjavajući nivo naročito u opštini Benkovac. Uključujući period od dva mjeseca zabeležili smo eskalaciju paljenja praznih kuća, ubistva i ozbiljne napade na ljude. Takve kriminalne akcije su dobile novi zaokret gdje su životi bili izgubljeni. U selu Korlat, na primjer, 02.10.1992. Šikić Soka je bila ubijena eksplozivom koji je uništio njenu kuću.331 05.10.1992. dva druga čovjeka su ubijeni na isti način u Dobropoljcima. Hrvatski bračni par Ivković Ivan i Stefanija, su bili brutalno ubijeni na večer 01.10.1992.,332 dok je Ivković Mirko bio ubijen septembra 10. 1992. U zadnja dva mjeseca razaranje 329 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin, SJB Gračac. Potpis nečitak. 331 Vidi: dok. br. 72. 332 Isto. 102. 330 277 katoličkih crkvi je takođe bilo zabeleženo. Molimo vas da pribeležite da su to samo nekoliko primjera rastućeg trenda neodgovornih i kriminalnih aktivnosti u Sektoru. Primili smo informaciju da je [u] Drniš[u], major gos. Subota333 dao ovlaštenja za zauzimanje kuća i premještanje imovine iz kuća. To je bespravno i suprotno Vensovom Planu i Rezoluciji Savjeta Bezbednosti 779 koji predviđa da svi raseljeni ljudi imaju pravo da se vrate u miru svojim kućama. Bilo bi cijenjeno ako biste preduzeli akcije da se zaustave takve bespravne aktivnosti. Pozvat ćete se na zadnji izvještaj Generalnog Sekretara 28.09.1992. da je zabeleženo kršenje zakona i reda u Sektoru “Jug”. Produženje takvog ponašanja neće nam dopustiti alternativu nego da se izvjesti Generalni sekretar i da se privuče pažnja i akcija svjetske zajednice i ozbiljno vas upozoravam da učinite sve šta je u vašoj moći da se uspostavi zakon i red, u svrsi da se osigura sigurnost među ljudima i zaštite životi i imovine svakog na toj teritoriji. Vaš vjerni, Victor Andreev Koordinator Civilnih Poslova Sektor “Jug” M H Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 353. C D 124 R D 1992., listopad 22. Knin Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da mogu prevesti 5 osoba iz sela Laškovica u Šibenik preko teritorija RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/206-92 Knin, 22. 10. 1992. godine O V L A Š T E NJ E Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica: – SILOV PETAR, rođ. 27.11.1932. od oca Ante i majke Marije, – SILOV TONA, rođ. 13.11.1946., 333 Vjerojatno Veljko Subota, predsjednik Skupštine opštine Drniš. 278 – SILOV ANTE, rođ. 01.03.1975., – SILOV ZORKA, rođ. 03.06.1976., – SILOV NIKOLA, rođ. 05.01.1979. s adresom stanovanja Laškovica. Svi za odlazak u Šibenik. KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] M.P.334 Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 20., kut. 37. 125 M H 1992., listopad 22. Vukovar Dnevno izvješće SUP-a Vukovar MUP-u RSK o provalama, krađama automobila, te “sumnjivim” radnjama UNPROFOR-a na mjestima masovnih grobnica u Antinu i Dalju Predmet: Dnevni izveštaj za dan 21/22. 10. 1992. godine R MUP Knin Šifrirano dx D C D SUP Vukovar depeša broj: 08-06-02/1-37/98/92. Vukovar, 22. 10. 1992. godine U protekla 24 časa na području SUP-a Vukovaru prijavljena je jedna provala u privatnu kuću po nepoznatom počinitelju, a nakon izvršenog uviđaja utvrđeno je da nije ništa odneseno. Trivić Borivoje iz Vukovara koji ima firmu za otkup otpadnog materijala prijavio je da mu je nepoznati počinitelj iz otvorenog skladišnog prostora otuđio veću količinu starih radijatora. Nepoznati počinitelj izvršio je krađu automobila “Golf ” reg. oznake SM 130-921, na štetu PP “Delta” Šid, kojim automobilom je upravljao Ilić Radivoj iz Šida, a parkirao ga u Vukovaru u ul. Kidričevoj. U Petrovoj Slatini Kurja Rosa izvršila je samoubistvo iz pištolja svoga sina koji je pripadnik pogranične milicije. Sledi izveštaj nadležnom tužilaštvu. U Sotinu se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali Radeka Branislav koji je upravljao autobusom reg. oznaka BG 211-59, vl. DP “Saobraćaj” Vukovar i Palić Savo, 334 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 279 koji je upravljao teretnim automobilom reg. oznake VU 223-86. Povređenih lica nema a materijalna šteta ceni se na oko 100.000 dinara. Prema dobivenim informacijama od područnih stanica milicije, dana 18.10.1992. godine pripadnici UNPROFOR-a doveli su nekoliko žena na katoličko groblje u Antin gdje je primećeno da te žene fotografišu masovnu grobnicu u kojoj su sahranjeni pripadnici ZNG-a poginuli u ratnim sukobima na tom području, te da su tu grobnicu obeležili na način što su u zemlju zaboli jedan kolac. Istog dana pripadnici UNPROFOR-a također su doveli nekoliko žena, među kojima i jednu crnkinju, na šokačko groblje u Dalju, gde su primećeni da obilaze masovnu grobnicu. Sekretar Lazić Dragan Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 596. M H 126 R ODBOR ZA OBELEŽAVANJE GODIŠNJICE OSLOBOĐENJA VUKOVARA Vukovar, 22. 10. 1992. god. D C D 1992., listopad 22. Vukovar Molba predsjednika Odbora za obilježavanje godišnjice okupacije Vukovara mjesnim zajednicama da mu pošalju podatke o poginulim borcima u toj operaciji radi uručenja medalja “oslobodilaca Vukovara” MESNIM ZAJEDNICAMA OPŠTINE VUKOVAR –svima– Poštovana gospodo, Dana 18.11.1992. godine obeležit će se godišnjica oslobođenja Vukovara i tom prigodom ćemo se setiti naše poginule braće i odati im počast i večitu zahvalnost, a porodicama poginulih uručiti medalje “OSLOBODILACA VUKOVARA”. Da bi svim poginulim to posmrtno priznanje dodelili potrebni su nam određeni podaci i to: 1. ime i prezime i očevo ime, 2. datum i mesto rođenja, 3. sadašnja adresa porodice poginulog borca i 4. datum i mesto pogibije i kako je poginuo. 280 Molimo vas da u spiskove poginulih stavite istinske borce srpskog naroda, Srbe koji su poginuli kao borci. Ispred Odbora za proslavu “VUKOVAR-GODINA POSLE”, zadužen je ratni komandant Negoslavačkog bataljona Kresović Jovica pa mu stoga izađite u susret i pomozite u njegovom radu. Spiskove poginulih boraca dostavite u Odelenje Ministarstva odbrane RSK opštine Vukovar najkasnije do 30.10.1992. godine. Sa verom u Boga i Otadžbinu, M.P.335 PREDSEDNIK ODBORA ZA OBELEŽAVANJE GODIŠNJICE OSLOBOĐENJA VUKOVARA Milorad dr. Višić [ v.r.] – nije bilo poginulih te nije ni dostavljen spisak – a/a 29.10. 1992.336 M H Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 259. C D 127 R D 1992., listopad 23. Okučani Izvješće SUP-a Okučani MUP-u RSK o ubojstvu pripadnika PJM Okučani u mjestu Japaga od strane pripadnika 5. kozaračke brigade iz Prijedora REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA OKUČANI BROJ: 0805/12131/192. OKUČANI, 23. 10. 1992. MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA UPRAVI JAVNE BEZBEDNOSTI K N I N PREDMET: IZVJEŠTAJ ZA DAN 22/23.10.1992. G. U VREMENU OD 0707 ČASOVA. 1. KRIVIČNA DJELA: 335 336 Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane, Odeljenje Vukovar, Knin. Dopisano rukom. 281 DANA 22.10.1992. GODINE U 0,10 ČASOVA U MJESTU JAPAGA SO PAKRAC IZVRŠENO JE UBISTVO MALINČIĆ BOGDANA, PRIPADNIKA POSEBNE JEDINICE MILICIJE, GRANIČNI BATALJON OD STRANE VUKOVIĆ DMITRA, PRIPADNIKA 5. KOZARAČKE BRIGADE IZ PRIJEDORA. UBISTVO JE IZVRŠENO IZ DO SADA NEUTVRĐENIH RAZLOGA I MOTIVA NA NAČIN ŠTO JE VUKOVIĆ IZ PIŠTOLJA ISPALIO JEDAN METAK U PRAVCU MALINČIĆA I POGODIO GA U PREDJELU GLAVE NAKON ČEGA JE NASTUPILA SMRT. UVIĐAJ IZVRŠEN, PIŠTOLJ IZUZET I DAT NA VJEŠTAČENJE, A PROTIV VUJKOVIĆ DMITRA PODNESENA KRIVIČNA PRIJAVA NAKON ČEGA JE ISTI SPROVEDEN U ISTRAŽNI ZATVOR GLINA. 2. PREKRŠAJNE PRIJAVE PODNESENA PREKRŠAJNA PRIJAVA PROTIV JAKOTIĆ SRETE IZ ČOVCA ZBOG NARUŠAVANJA JAVNOG REDA I MIRA U MJESTU VRBOVLJANI, OKUČANI. 3. UNPROFOR STANJE REDOVNO I NEMA POSEBNIH PROBLEMA. POMOĆNIK MINISTRA ŽARKOVIĆ KRSTA M H PREDAO RONČEVIĆ 23.10.1992. U SATI = 13,25 PRIMIO = VDUKIC OKOK ZZ337 D C D Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4150. 128 R [1992., listopad 24.] [Petrinja] Pismo zapovjednika nigerijskog bataljuna UNPROFOR-a predsjedniku SO Glina o zločinima protiv preostalih Hrvata na glinskom području Prijepis NIGBAT /1100/OPS GRADONAČELNIKU OPŠTINE GLINA PREDMET: 1. 337 PRIJETNJA ŽIVOTIMA HRVATA UNUTAR GLINSKE OPŠTINE Ovim dopisom Vam želimo skrenuti pažnju na konstantnu prijetnju životima i imovini nekih hrvatskih građana unutar ove opštine i da Vas informiramo da UNPROFOR, posebno NIGBAT, nije zadovoljan tim postupkom. U izvorniku nejasno. 282 2. 3. 4. 5. 6. Posebno su primjećeni pripadnici Milicije i civili Srbi koji idu u selo Joševica da bi nasilno skidali i uništavali okvire vrata/prozore i krali ili odnosili imovinu tih nevinih Hrvata. NIGBAT zahtjeva da se taj postupak odmah prekine. Očekujemo da će gradonačelnik Gline koji je zadužen za te Hrvate intervenirati i pobrinuti se da se to prekine. Da bi izbjegli svaku nepoželjnu situaciju, NIGBAT snažno preporučuje da se svim građanima pruži jednak tretman u ime humanosti. Našim patrolama će biti naređeno da ozbiljno postupe sa svakim primjećenim pripadnikom Milicije ako Vi ne možete sami vladati situacijom. Molimo Vas potvrdite primitak poruke.338 B YAKUBU Major u ime komandanta M H Ovjera prijepisa [………, v.r.]339 M.P.340 Prijepis, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 306. C D 129 D R 1992., listopad 26. Okučani Obavijest SUP-a Okučani MUP-u RSK o poduzetim radnjama za sprječavanje otvaranja autoceste Zagreb-Beograd REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA OKUČANI BROJ: 08-05/1-260/1-92 OKUČANI, 26. 10. 1992. MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA – UPRAVI JAVNE BEZBEDNOSTI K N I N 338 Odgovor vidi u: Dok. br. 130. Potpis nečitak. 340 Okrugli pečat: RSK, SO Glina, Glina. 339 283 PREDMET: AUTO-PUT, OBAVJEST DOSTAVLJA SE.OBAVJEŠTAVAMO VAS DA SU POD MANIFESTACIJOM OTVARANJA AUTO-PUTA NA PROSTORU SRPSKE OBLASTI ZAPADNA SLAVONIJA IZ PRAVCA BEOGRADA I ZAGREBA DOŠLI NOVINARI IZ SRBIJE, HRVATSKE I DRUGIH DRŽAVA EVROPE. KAKO VLADA RSK NIJE DONIJELA ODLUKU O OTVARANJU AUTO-PUTA O ISTOM SMO OBAVJESTILI PREDSTAVNIKE U.N. DA NEĆEMO DOZVOLITI PROLAZ KROZ OBLAST JER ZA TO NISU STVORENI UVJETI. ISTOVREMENO SMO OBAVJEŠTENI DA ĆE PREDSTAVNICI U.N. AKO BUDE TREBALO UPOTREBITI SILU ALI DA ĆE AUTOPUT BITI OTVOREN. POŠTO SMO PRIMJETILI KONCENTRISANJE SNAGA U.N. NA ULAZIMA SA OBE STRANE AUTO-PUTA MI SMO ZAPREČILI AUTO-PUT I U POTPUNOSTI GA ZATVORILI. NAKON ODLUKE DA IDEMO U SUKOB SA U.N. I DA NEĆEMO DOZVOLITI OTVARANJE AUTO-PUTA, NAMA U POMOĆ DOŠAO JE OKUČANSKI NAROD TE SE NA ULAZIMA OKUPILO VEĆI BROJ NARODA. UVIDJEVŠI NAŠU ODLUKU PREDSTAVNICI [ … ]341 NASILNOG UVOĐENJA NOVINARA U NAŠ PROSTOR TAKO DA NIJE DOŠLO DO INCIDENTA. DOGAĐAJ SE ZBIO U VREMENU OD 10,00 DO 15,37 ČASOVA, KADA SU SE NOVINARI UDALJILI U PRAVCU BEOGRADA ODNOSNO ZAGREBA. M H POMOĆNIK MINISTRA KRSTA ŽARKOVIĆ PREDAO_ _ _ _ _ _ _ _ 130 R D C D Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 15. 1992., listopad 26. Glina Odgovor predsjednika SO Glina UNPROFOR-u na njihov dopis o ugrožavanju života i imovine preostalih Hrvata na području Gline REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUPŠTINA OPŠTINE GLINA Predsjednik Broj: 01-1766/2 Glina, 26. 10. 1992. godine UNPROFOR – SEKTOR SJEVER NIGERIJSKI BATALJON GLINA n/r gospodina B YAKUBU, major 341 U izvorniku nedostaje dio rečenice. 284 PREDMET: Prijetnja životima Hrvata unutar Glinske opštine M H Ovim potvrdjujem primitak dopisa Vaša oznaka NIGBAT /1100/OPS, od 24.10.1992. godine. Vjerujem da ste jedan primjerak Vašeg dopisa dostavili i Stanici milicije Glina jer su oni ti koji trebaju obezbjediti javni red i mir, odnosno imovinsku, pravnu i svaku drugu sigurnost svih građana na području Opštine Glina, pa tako i građana hrvatske nacionalnosti. Dakle, jedino oni svojom brzom intervencijom, odnosno svojim radom, mogu spriječiti sve nezakonite radnje na području opštine Glina. U potpunosti se slažem sa Vama da svi građani Republike Srpske Krajine moraju imati jednak tretman jer je to određeno članom 12. Ustava Republike Srpske Krajine, dakle ne samo u ime humanosti. Na kraju Vas želim obavijestiti da ću Vaš dopis proslijediti Ministarstvu unutrašnjih poslova RSK, Sekretarijatu za unutrašnje poslove Glina, Stanici milicije Glina, te Okružnom javnom tužilaštvu Glina. Ovim putem Vam dostavljam: 1. Ustav Republike Srpske Krajine, 2. Zaključak sa sastanka održanog 24.09.1992. godine, 3. Saopštenje Izvršnog savjeta Skupštine opštine Glina, 4. Zaključak Izvršnog savjeta Skupštine opštine Glina od 12. i 16.10.1992. godine. C D P r e d s j e d n i k: Ljubomir Madžarac, dipl.ing.geod., [v.r.] M.P.342 R D DOSTAVITI: 1. Vlada RSK – Ministarstvo za unutrašnje poslove Knin 2. Sekretarijat za unutrašnje poslove Glina n/r gosp. Đure Ljiljka 3. Stanica milicije Glina n/r gosp. Milana Preradovića 4. Okružno javno tužilaštvo Glina n/r gosp. Đure Ivkovića Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 306. 342 Okrugli pečat: RSK, SO Glina, Glina. 285 131 1992., listopad 27. Knin Zapisnik 34. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 34. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane dana 27. 10. 1992. godine u Kninu. M H Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zečević, Boško Božanić, Veljko Džakula, Milan Knežević, Mitar Brnović, Rade Gaćeša, Savan Grabundžija, Dušan Ećimović, Đorđe Bjegović, Stojan Španović, David Rastović, Nebojša Arbutina, Vojin Šuša, dr Mladen Hadžić, Jovo Vitas, Nebojša Pavković i Sretko Petković. Sjednici na poziv prisustvuju: Branko Marjanović, Zdravko Janković i Đuro Dedić. C D Sjednica je počela sa radom u 9,00 časova. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći 1. 5. 6. Informacija o aktualnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na Republiku Srpska Krajina, Razmatranje zahtjeva za povećanje penzija, Razmatranje informacije iz djelokruga rada ministarstva trgovine i turizma, Davanje saglasnosti na izradu brošure privrednog potencijala Republike Srpske Krajine, Razmatranje zahtjeva za financiranje Pedagoške akademije u Petrinji, te podnošenje informacije o materijalnom položaju škola u RSK, Razno, a) Razmatranje zahtjeva za refundaciju sredstava za isplaćenu jednokratnu naknadu, b) Donošenje odluke o kupovini automobila za potrebe ministarstva pravosuđa, c) Donošenje odluke o izmještanju komande zonskog štaba iz KPD Glina, d) Podnošenje informacije o imenovanjima i razrešenjima, e) Podnošenje informacije o stanju radova na sanaciji oštećenih elektroenergetskih objekata. R 2. 3. 4. D D N E V N I R E D: Tačka 1. Podpredsjednik Vlade Veljko Džakula u okviru prve tačke dnevnog reda podnio je informaciju o događajima na auto-putu kod Okučana. Ukazao je na neke nedopustive 286 postupke radnika milicije.343 Inzistirao je na očuvanju autoriteta vlasti na području cijele Republike. Ministar Ećimović je upoznao Vladu sa svojim aktivnostima u događajima na auto-putu. Iznio je kratak pregled intervjua sa novinarima koji su bili na auto-putu te istakao potrebu da se održi konferencija za štampu sa stranim novinarima na području naše Republike. Ministar Šuša Vojin je ocjenio događaje na auto-putu kao našu političku pobjedu budući da smo se očitovali kao predstavnici države. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo još nekoliko diskutanata donesen je slijedeći M H Z A K LJ U Č A K Saopštenje za javnost treba izraditi radna grupa u sastavu Dušan Ećimović, Zdravko Janković, Vojin Šuša i Boro Martinović. Usvojeno saopštenje predstavlja sastavni dio zapisnika.344 Boris Martinović – član Zajedničke komisije za saradnju sa UNPROFOR-om podnio je izvještaj sa sastanka Zajedničke komisije održane u Topuskom, te je dao smjernice za budući rad Državnog komiteta i Zajedničke komisije sa naglaskom na temu na kojima treba inzistirati i budućim pregovorima. David Rastović je rekao da se treba striktno pridržavati Vensovog plana, u protivnom nam prijeti da nas proglase teritorijem na kojem ne funkcioniše civilna vlast, a stave nas pod starateljstvo. Rekao je da Državni komitet treba uputiti protest Komandi UNPROFOR-a u kojem im treba reći da je Krajina bila u Hrvatskoj onda kad je Hrvatska bila u Jugoslaviji, te da se snage UN ne drže Vensovog plana i prejudiciraju političko rješenje. Nakon rasprave o podnesenom izvještaju Vlada je donijela Z A K LJ U Č A K 1. Prihvata se izvještaj sa sastanka mješovite komisije u Topuskom. C D D Tačka 2. Dr Mladen Hadžić je obrazložio zahtjev penzionera RSK da im se poveća penzija te boračko invalidska zaštita za 8 mjeseci u visini 100%. Nakon rasprave u kojoj su isticani razlozi za i protiv ovakvog povećanja donesen je R Z A K LJ U Č A K Odluka o povećanju penzija se odgađa za narednu sjednicu Vlade. Tačka 3. Pomoćnik ministra trgovine i turizma Jovo Vitas upoznao je članove Vlade sa teškoćama u snabdjevanju naftom i naftnim derivatima Republike Srpske Krajine. Poseban naglasak je stavio na problem snabdjevanja naftnim derivatima osnovnih životnih tokova u Republici kao što su javni saobraćaj, jesenji poljoprivredni radovi, problem snabdjevanja škola i zdravstvenih ustanova derivatima za grijanje. Ministar Grabundžija je upoznao Vladu svojom aktivnošću i pokušajima da se nabave kritične količine nafte. Rekao je da je potrebno angažirati određena devizna sredstva za nabavu nafte u inostranstvu. Jovo Vitas je ukazao i sa problemom uplate poreza na promet na način predviđen Zakonom, zahtjevom da financijska policija RSK mora izvršiti uvid u SDK. Rekao je da je potrebno u dogovoru sa nekom bankom početi izdavati devizne bonove. Ministar Grabundžija je dao informaciju o određenim količinama nafte koji su na putu prema Krajini. Rekao je da Vlada mora iz svojih sredstava osigurati sredstva za investicione 343 344 Vidi: Dok. br. 129. Priopćenje za javnost nije pronađeno uz zapisnik. 287 radove na aktiviranju bušotina, te da se takvi radovi ne bi trebali plaćati naftom. Ovaj predlog je podržan, a ministar Bjegović je rekao da takve angažmane treba zaključiti sa 31.10., a od 1.11. da sva nafta proizvedena u NIK-u treba biti plasirana na područje RSK. Nakon rasprave donesen je Z A K LJ U Č A K Idućoj sjednici Vlade treba obavezno prisustvovati Petar Golubović direktor NIK-a i upoznati Vladu sa radom JP NIK. Tačka 4. Ministar za industriju je obrazložio razloge zbog kojih se u ministarstvu prišlo razmišljanjima o izradi jedne takve brošure. Upoznao je sa planom sadržaja i opremljenosti brošure. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Daje se suglasnost na izradu brošure privrednog potencijala RSK. M H Točka 5. Pomoćnik ministra za prosvjetu Đuro Dedić podnio je informaciju o početku rada Pedagoškog fakulteta u Petrinji. Rekao je da na fakultetu ima upisanih 150 studenata, a najveći interes je na katedri za srpski i engleski jezik. Iznio je podatke o broju od 49 zaposlenih osoba na fakultetu. Nakon rasprave o ovoj tački dnevnog reda donesena je C D ODLUKA Prihvata se informacija o radu Pedagoške akademije u Petrinji. R D Tačka 6. a) Ministar Španović je podnio informaciju o ovoj tački dnevnog reda nakon čega je zaključeno da će se na jednog od narednih sjednica raspraviti o ovoj tački dnevnog reda. U okviru ove tačke dnevnog reda raspravljalo se i o zahtjevima opština koje graniče sa Cazinskom krajinom da se formira komisija za pregovore zbog rješavanja problema koje imaju na granici i u pograničnim naseljima. Nakon rasprave Vlada je donijela slijedeću ODLUKU Imenuje se komisija u sastavu: Miloš Živković, Rade Gaćeša i Svetozar Vinčić. Zadatak komisije je da u pregovorima sa Cazinskom krajinom iznalazi rješenja problema na granici i pograničnom području. b) Ministar Šuša Vojin je iznio potrebe koje ima Ministarstvo pravosuđa i uprave za automobile, nakon čega je donesena ODLUKA Odobrava se kupnja 8 automobila za potrebe Ministarstva pravosuđa i uprave. c) Ministar Šuša je izložio potrebu izmještanja Komande zonskog štaba iz kruga KPD Glina. Nakon rasprave donesen je Z A K LJ U Č A K Ministar pravosuđa treba u suradnji sa predstavnicima opštine Glina rješiti izmještanje komande, a ukoliko se ukaže potreba na rješenju treba pomoći i ministar Španović. U okviru 288 ove tačke dnevnog reda Ministar Mitar Brnović je upoznao Vladu sa problemom smještaja konja iz ergele Lipik koji su po izbijanju rata u Hrvatskoj iz ergele Lipik pretjerani u vojnu ustanovu Karađorđevo gdje su privremeno smješteni do iznalaženja trajnog rješenja. Nakon rasprave donesena je M H ODLUKA Konji iz ergele Lipik daju se na uzgoj i čuvanje “Belje” Holding “Poljoprivreda Širine” Beli Manastir, a do sticanja mogućnosti trajnog vraćanja u matičnu ergelu Lipik. d) Predsjednik Vlade je obavjestio članove Vlade da je pokrenuo inicijativu za razrešenje ministra za zdravlje dr Dušana Jovića koji zbog porodičnih obaveza u poslednje vrijeme ne obavlja adekvatno svoju dužnost. Predsjednik je rekao da će do postavljanja novog ministra poslove obavljati pomoćnici. Predsjednik je upoznao Vladu sa obavljenim konzultacijama za imenovanje ministra za inostrane poslove, kao i da je Predsjednik RSK Goran Hadžić Ukazom razrešio dužnosti komandanta Glavnog štaba TO RSK generala Milana Torbicu nakon podnesene neopozive ostavke, a na dužnost komandanta Glavnog štaba TO RSK Ukazom postavio Novaković Jove Milu iz Vrginmosta. Također je upoznao Vladu da je Predsjednik Republike vanredno unapredio potpukovnika Novaković Jove Milu u čin general-majora. R D C D e) Ministar energetike i rudarstva Đorđe Bjegović podnio je informaciju o stanju radova na sanaciji oštećenih objekata elektroprivrede i predložio je da se nerealizovani iznos sredstava datih kao avans realizuje, a da JP “Elektroprivreda Krajine” izvrši pregled poslova i plan nastavka radova na sanaciji te ih podnese na idućoj sjednici Vlade, a što je jednoglasno usvojeno. Nakon završetka rada sjednice po dnevnom redu direktor RTV RSK Branko Marjanović obavjestio je Vladu o nelegalnom ulasku u službene prostorije RTV RSK, novog direktora Srpskog radio Knina, koga je imenovala Skupština opštine Knin. Marjanović je predložio da Vlada donese odluku kojom se radio Knin ispušta iz sistema RTV RSK i prepusti Opštini, a da se ograniči mogućnost korištenja odašiljača, da se televizija formira na republičkom nivou, a omladinski radio montira i uspostavi kao Krajinski radio, te da se preuzmu oni zaposleni koji to žele. Nakon rasprave o podnesenoj informaciji i predlozima Vlada je donijela slijedeći Z A K LJ U Č A K 1. Zadužuje se ministar informisanja dr Dušan Ećimović i direktor RTV RSK Branko Marjanović da razreše ovaj problem, a da će Vlada konačan stav zauzeti na idućoj sjednici Vlade. Sjednica je završila sa radom u 16 časova. PREDSJEDNIK: MR Zdravko Zečević Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. 289 132 1992., listopad 27. Okučani Izvješće djelatnika SUP-a Pakrac o rezultatima akcije oduzimanja imovine opljačkane za vrijeme ratnih događanja na području općine Okučani SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA PAKRAC Okučani, 27. 10. 1992. godine IZVEŠTAJ M H sastavljen dana 27.10.1992. godine u Sekretarijatu unutrašnjih poslova Pakrac povodom postupanja po akciji “RATNI PLIJEN” u vremenskom periodu od 13-27.10.1992. godine na području opštine Okučani. U navedenom vremenu od strane grupe radnika SUP-a Korenica i u suradnji sa ovlaštenim radnicima SUP-a Okučani oduzeto je od lica iz sela Paklenica, Rajići, Borovac, Lađevac, Donja i Gornja Varoš, Mlaka, Uskoci te Stara Gradiška više stvari i predmeta koji potječu od ratnog plijena i to slijedećih: – Od Dulić Mirka iz Paklenice oduzet je 1 poljoprivredni traktor – potvrda 021, – Od Zlatović Nikole iz Rajića oduzeto je vozilo LADA NIVA 1600 potvrda 022, – Od Đerman Dejana iz Gornjih Rajića oduzeta je traktorska prikolica za razgrtanje đubra – potvrda 023, – Od Stančić Slobodana iz Lađevaca oduzet je poljoprivredni traktor potvrda 024, – Od Ljiljak Nikole iz Borovca oduzet je poljoprivredni traktor, dve traktorske prikolice za prevoz stoke, traktorska tanjirača i traktorska šprica – potvrda 025, – Od Marić Jovana iz Rajića oduzet je poljoprivredni traktor i berač kukuruza – potvrda 026, – Od Pavlović Ante iz Rajića oduzet je poljoprivredni traktor – potvrda 027, – Od Milašinović Milana iz Rajića oduzeta traktorska sijačica kukuruza – potvrda 028, – Od Vukojević Ranka iz Rajića oduzet je poljoprivredni traktor – potvrda 030, – Od Andrić Branislava iz Lađevaca oduzet je poljoprivredni traktor potvrda 031, – Od Kljajić Dušana iz Stare Gradiške oduzeta je traktorska sijačica kukuruza, traktorska šprica za špricanje usjeva, traktorska tanjirača i zaprežna kola prerađena za traktor – potvrda 032. R D C D Na korištenje i čuvanje, zbog neispravnosti i nemogućnosti transporta, ostavljene su slijedeće stvari uz potvrde: – Kod Kukavica Drage iz Mlake jedan motokultivator – potvrda broj 1, – Kod Kukavica Bože iz Mlake bicikl sa motorom – potvrda broj 2, – Kod Mitrić Ljubiše iz Mlake traktorski dijelovi, motor i getriba – potvrda 3, – Kod Simić Nebojše iz Mlake traktorski plug – potvrda 4, – Kod Trivunčić Čede iz Mlake poljoprivredni traktor i berač kukuruza potvrda br. 5, – Kod Turkanović Idriza iz Mlake, zaprežna kola, jedna kobila i motor za vozilo Zastava 101, potvrda br. 6, 290 – – – – – – – – – – – – M H – – – Kod Tošić Rajka iz Mlake poljoprivredni traktor – potvrda 6/1, Kod Stambolija Branka iz Rajića vozilo Jugo 45 – potvrda br. 7, Kod Zlatković Nikole iz Rajića poljoprivredni traktor – potvrda 9/1, Kod Đerman Dejana iz Rajića poljoprivredni traktor – potvrda br. 13, Kod Tešanović Spasoje iz Borovca, traktorska kabina – potvrda br. 14, Kod Milašinović Nedeljka iz Rajića poljoprivredni traktor – potvrda 14/1, Kod Bosanac Petra iz Rajića – poljoprivredni traktor – potvrda br. 15, Kod Čalić Tomislava iz Lađevaca peć za centralno grijanje i traktorski plug – potvrda broj 16, Kod Petrović Ranka iz Borovca poljoprivredni traktor – potvrda 17, Kod Vitas Bore iz Donjeg Varoša poljoprivredni traktor “URSUS” i poljoprivredni traktor “Torpedo” te 5 krava i jedno ždrebe – potvrda broj 18, Kod Baždar Đure iz Donje Varoši, dva traktorska pluga, traktorska korpa, traktorska sijačica za kukuruz i traktorska tanjirača – potvrda br. 19, Kod Guskić Borivoja iz Donje Varoši jedna zaprežna kola, tri traktorske sijačice, dva traktorska pluga i traktorska tanjurača potvrda br. 20, Kod Krajnović Ivana iz Uskoka poljoprivredni traktor – potvrda 21, Kod Basarić Vasilija iz Stare Gradiške poljoprivredni traktor – potvrda 22, Kod PIK-a Okučani putničko vozilo Golf – potvrda broj 23. R Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 9. VOĐA GRUPE: Njegomir Dušan D C D Kod navedenih lica sredstva su ostavljena na čuvanje i korištenje do daljnje odluke, dok će se u narednom periodu nastaviti sa radom na oduzimanju ratnog plijena u samom mjestu Okučani i okolnim selima o čemu će naknadno biti napisan izveštaj. 133 1992., listopad 27. Okučani Molba Ljubiše Ljubojevića iz Rijeke za prijem u Jedinicu za posebne namjene SUP-a Pakrac, u kojoj iznosi svoj ratni put po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA M.P.345 SEKRETARIJAT UNUTRAŠNjIH POSLOVA PAKRAC Okučani, 27. 10. 1992. 345 Prijemni pečat: RSK, MUP, SUP Pakrac, ur. br. 2494/92-I, primljen 27. 10. 1992. 291 M O L B A: M H Ja, Ljubojević Ljubiša od oca Milorada i majke Marije, rođ. Zrnić, rođen sam 07. 06. 1969. godine u Rijeci, Opština Rijeka, sa zadnjim prebivalištem prije rata u Rijeci, po nacionalnosti Srbin, oženjen, podnosim molbu u vezi prijema u Jedinicu za posebne namene SUP-a Pakrac. Osnovno obrazovanje završio sam u N. Topoli, a srednji stupanj srednje škole stekao sam u Rijeci, čime sam stekao zanimanje ugostitelj. Po regulisanju vojne obaveze od 15.03.1988.-14.03.1989. godine u Čakovcu, zaposlio sam se u Rijeci, gdje sam radio kao konobar. Prije početka oružanog ustanka dana 20.07.1991. godine, otišao sam dobrovoljno na Kninsku obuku, gdje sam proveo 21 dan i uspješno sam je završio. U Gornjim Podgradcima sam bio od dana 10.08.1991. godine pomoćnik instruktora, za Kninsku obuku Krajišnika. Poslije obuke otišao sam na oslobađanje Kostajnice. Nakon pada Hrvatske Kostajnice, otišao sam u Zap. Slavoniju, kao diverzant JNA VP 6372, gdje sam učestvovao u raznim akcijama, koje su bile veoma uspješne. 20.02.1992. godine prešao sam u Jedinicu za posebne namene u Cagama, gdje sam obavljao dužnost instruktora, te u sklopu Jedinice učestvovao u obrani borbenih položaja u Trnavi. Po izbijanju oružanih sukoba u BiH, ukazala se potreba za obučenim ljudstvom, te sam dana 15.03.1992. godine prešao u CSB346 Banja Luka Jedinice za posebne namene, u sastavu u kojim sam učestvovao u borbenim akcijama do 31.08.1992. godine, tada je došlo do rasformiranja specijalnog odreda. Molim Vas da me primite u Jedinicu za posebne namene SUP-a Pakrac, jer imam želju da budem član te Jedinice i smatram da bi svojim znanjem i iskustvom mogao doprinijeti boljoj organizaciji i borbenoj gotovosti te Jedinice. Zbog loših saobraćajnih veza nisam u mogućnosti da češće dolazim u Okučane, te Vas molim da me o rješenju molbe obavjestite na adresu Maršala Tita 60-C Bos. Gradiška ili na telefon 813-032. Unapred se zahvaljujem. R D C D PODNOSILAC MOLBE: Ljubojević Ljubiša, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR- HMDCDR, 10., kut. 16. 134 1992., listopad 27. Knin Pismo Milana Babića, predsjednika SO Knin, episkopu dalmatinskom Longinu, Eparhijskom savjetu Eparhije dalmatinske, te civilnim vlastima Općine, u kojem predlaže izgradnju saborne crkve i eparhijskog dvora u Kninu 346 Centar Službe bezbjednosti. 292 SKUPŠTINA OPŠTINE KNIN PREDSJEDNIK Broj: 01-151/1-92. EPISKOPU DALMATINSKOM PREOSVEĆENOM G. LONGINU EPARHIJSKOM SAVJETU EPARHIJE DALMATINSKE IZVRŠNOM VIJEĆU SO KNIN SEKRETARIJATU ZA URBANIZAM SO KNIN ODBORNICIMA SO KNIN M H Poštovani! Grad Knin, najveći srpski grad u Eparhiji dalmatinskoj i glavni grad Srpske Krajine, milošću Božijom i dobrotom mitropolita dabrobosanskog visokopreosvećenog gospodina Nikolaja, četvrtog dana po Pokrovu Presvete Bogorodice ove godine, postao je mjesto upravljanja Eparhijom dalmatinskom. Ovo nije prvi put da se u kninskom kraju nalazi sjedište episkopa dalmatinskog, ali ovo vrijeme odredilo je da su sadašnja sjedišta episkopa na obali postala nesigurna a najveći dio Eparhije dalmatinske i jeste na prostoru Srpske Krajine. Dočekujući preosvećenog gospodina Longina u ime grada i opštine Knin obećali smo da ćemo grad Knin učiniti sigurnim sjedištem episkopa dalmatinskih, a što je i naš dug prema svetoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi, svojim precima i srpskom rodu. R U Kninu, na sv. Petku 27. oktobra 1992. godine D C D Poštovani! Slobodan sam da Vam predložim da u središtu grada, kojeg omeđuju počeci ulica Stefana Nemanje i Kneza Lazara, podignemo Saborni hram i posvetimo ga svetom srpskom ocu i vladaru sv. Simeonu Mirotočivom – Stefanu Nemanji i uz njega eparhijski dvor na radost našu i naših potomaka. dr Milan Babić, [v.r.] M.P.347 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 39., kut. 2. 135 1992., listopad 28. Knin Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da mogu prevesti 6 osoba iz Benkovca u Šibenik preko teritorija RSK 347 Okrugli pečat: RSK, SO Knin, Knin. 293 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/236-92 Knin, 30. 10. 1992. godine O V L A Š T E NJ E Ovlašćuju se predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sljedeća lica: – PETROVIĆ MARKO, rođ. 04.06.1973. od oca Mile i majke Milke – PETROVIĆ MILENA, rođ. 22.11.1975. – PETROVIĆ MARIJANA, rođ. 22.01.1972. – PETROVIĆ MARIO, rođ. 12.01.1977. – PETROVIĆ MILKA, rođ. 07.04.1949. – PETAR GUSIĆ, rođ. 17.01.1906. s adresom stanovanja Perušić Gornji 72 – Benkovac. Svi za odlazak u Šibenik. M H 136 R D C D Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 20., kut. 37. KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] M.P.348 1992., listopad 28. Knin Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK UNPROFOR-u, Promatračkoj misiji EZ-a i Međunarodnom Crvenom križu da mogu prevesti 4 osobe iz Knina u Šibenik preko teritorija RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/221-92 Knin, 28. 10. 1992. godine tel. 63-794 348 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 294 O V L A Š T E NJ E Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza slijedeća lica: – GIRIN METOD, rođ. 22.11.1920. – GIRIN MARIJA, rođ. 14.07.1925. – BUKOROVIĆ RADOJKA, rođ. GIRIN 15.04.1949. – BUKOROVIĆ ŽANA, rođ 28.11.1975. s adresom stanovanja D. Damjanovića 4 – Knin. Svi za odlazak u Šibenik radi pridruženja porodici i medicinskog tretmana. KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] M.P.349 M H Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 20., kut. 37. C D 137 R D 1992., listopad 29. Glina Obavijest predsjednika Skupštine RSK upućena nadležnim tijelima vlasti i srpskim informativnim agencijama o uvjetima raspisivanja izbora za predsjednika Republike i poslanike u Skupštini RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Predsjedništvo skupštine P-9/92. Glina, 29. 10. 1992. M.P.350 Republičkoj izbornoj komisiji Vladi RSK Iskra Tanjug Srna U poslednje vrijeme kroz sredstva masovnih medija, a i među širom javnošću kolaju razne spekulacije o raspisivanju izbora za poslanike u Skupštini RSK i predsjednika RSK. 349 350 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. Prijemni pečat: nečitko. 295 M H Kao osoba ovlaštena članom 3. Ustavnog zakona za sprovođenje ustava RSK a vezano za čl. 73. stav 3. Ustava Republike dužan sam da obavjestim javnost o slijedećim činjenicama: 1. Skupština Republike Srpska Krajina na svojoj sjednici održanoj dana 28/29. septembar 1992. održanom u Vukovaru donijela je sve potrebne zakone i odluke radi provođenja kompletnih izbora na nivou naše Republike. Nije donesen jedino zakon o izbornim jedinicama. 2. Na Skupštini u Vukovaru zaključeno je da Vlada u okvirnom roku od 15 dana, odnosno u što kraćem mogućem roku pripremi prijedlog tog zakona kojega bi prema čl. 69. stav 3. Ustava mogla usvojiti i donijeti jedino Skupština. Nakon konsultacija s pravnim stručnjacima s područja RSK ustanovio sam da izbori mogu biti raspisani kada precizno budu utvrđeni slijedeći elementi: – Kada se utvrdi tko sve čini biračko tijelo, a to praktično znači kada se izvrši popis svih punoljetnih osoba koji moraju imati državljanstvo ove Republike; – Kada se riješi status stanovnika Opština sa područja Republike koji su iz razno raznih razloga izbjegli s teritorije Republike; – Kada se razriješi pitanje izbjeglih osoba s područja Zapadne Slavonije te izbjeglih osoba s područja Cazinske Krajine, te sa područja Republike Hrvatske, a koji žive na teritoriju Republike Srpske Krajine; – Kada se precizno bude moglo utvrditi na koliki broj birača se bira jedan poslanik, odnosno koliko birača mora imati jedna ili više izbornih jedinica; – Kada se u skladu sa usvojenim Zakonom o radu politički stranaka oformljene stranke registruju u Ministarstvu pravosuđa i uprave RSK kako bi se omogućila korektna predizborna kampanja svim zainteresiranim političkim strankama i pojedincima. 3. Svi navedeni elementi su neophodni da bi se izbori mogli kvalitetno provesti jer nam nije cilj da izbore provodimo samo radi toga da se zovu izbori, već da pokažemo svim zainteresiranim stranim promatračima, a koji su već najavili želju da provjere regularnost izbornog postupka, kako bi se moglo ustanoviti da li građani ove Republike mogu “položiti” ovaj prvi pravi test iz demokracije. U svim ovim radnjama ne smije biti ni najmanjeg propusta upravo iz tog važnog razloga. 4. U poslednje vrijeme primjećeno je da pojedine viđenije političke ličnosti u ime još uvijek ne registrovani politički stranaka vrše određene radnje koje bi trebale predstavljati predizobrnu kampanju. Ovo ocjenjujem kao pokušaj pritiska da se izbori raspišu po svaku cijenu bez obzira na moguće negativne posljedice po demokratski sistem ove Republike i daljnju političku sudbinu njezinih građana. Stoga obavještavam javnost da ću izbore raspisati onda kada mi Republička izborna komisija bude dala nedvosmisleno do znanja da su svi preduslovi za provedbu izbora za poslanike i predsjednika Republike u cijelosti ispunjeni. To ne znači da pojedine Skupštine opština i njihovi predsjednici ne mogu raspisati lokalne izbore kada se za to steknu uslovi predviđeni Zakonom. Kao predsednik Skupštine RSK dužan sam o svim navedenim okolnostima obavijestiti i širu javnost s ciljem demantiranja insinuacija da se izbori ne raspisuju zbog toga što to ne želi aktuelna vlast. Radi se o običnom politikanskom podmetanju i od takvih spekulacija se najoštrije ograđujemo. R D C D 296 Predsjednik skupštine RSK Mile Paspalj, [v.r.] M.P.351 Izvornik, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 298-103. 138 1992., listopad 29. Knin Odluka Vlade RSK kojom poziva sve građane u dijaspori da uplaćuju 100 njemačkih maraka mjesečno kao pomoć Republici Srpskoj Krajini M H REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA Broj: 04-3-459/92. Knin, 29. 10. 1992. god. C D Na osnovu člana 27. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik RSK” broj 3/92.), na svojoj 31. sjednici, održanoj dana 06. 10. 1992.352 godine na zahtjev Srpskog humanitarnog društva, Vlada RSK donosi 2. Pozivaju se svi građani RSK organizirani u Srpsko humanitarno društvo u dijaspori da izdvajaju 100 DM svakog mjeseca kao pomoć Republici Srpska Krajina. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. R 1. D ODLUKU PREDSJEDNIK VLADE: Mr Zdravko Zečević, [v.r.] M.P.353 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 3. 351 Okrugli pečat: RSK, Narodna skupština, Knin. Vidi: Dok. br. 97. 353 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 352 297 139 1992., listopad 30. Knin Zapisnik 5. izvanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 5. vanredne sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane dana 30. 10. 1992. godine u Kninu. Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zečević, Boško Božanić, Milan Knežević, Mitar Brnović, Rade Gaćeša, Stojan Španović, Đorđe Bjegović, Nebojša Arbutina, dr Mladen Hadžić, Milan Martić, Stevan Grabundžija, David Rastović, Jovo Vitas, Vasilije Stevović, Dušan Starević i Sretko Petković. M H Sjednici na poziv prisustvuju: Nebojša Mandinić, Mirko Sinobad, Branko Tomašević, Rajko Perić, Zdravko Janković. C D Sjednica je počela sa radom u 9,00 časova. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći D N E V N I R E D: Utvrđivanje teksta prijedloga Deklaracije Skupštine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine o saradnji i pripremama za odlazak na zajedničku sjednicu, Razno: a) Informacija o problemima rada Carinske službe, b) Imenovanje naučnog savjetnika u ministarstvu za industriju, c) Donošenje odluke o povećanju penzija, d) Informacija iz djelokruga rada ministarstva prosvjete, e) Donošenje odluka o nabavci vozila za potrebe EP Krajine, f ) Razmatranje problema smještaja duševnih bolesnika na području RSK, g) Zauzimanje stava u pogledu proslave 29. novembra. R 2. D 1. Tačka 1. Sekretar Vlade Dušan Starević upoznao je članove Vlade sa tekstom deklaracije Skupštine RS i RSK o saradnji poslije čega se prišlo razmatranju teksta po tačkama. Na tekst je stavljeno više primjedbi i prijedloga za konkretnija i cjelovitija rješenja po oblastima. Primjedbe su se posebno odnosile na sistem obrazovanja, platni sistem, pitanje obrane, a posebno pitanje carina. U raspravi je sudjelovalo više ministara nakon čega je donesen Z A K LJ U Č A K Dostavljeni tekst deklaracije potrebno tekstualno uobličiti sa primjedbama i predlozima iz diskusije te ga usuglasiti sa predstavnicima RS prije početka Skupštine u Prijedoru. 298 Tačka 2. a) Informaciju o problemima rada Carinske službe podnio je direktor Carinske službe RSK Branko Tomašević upoznao je da je upravna zgrada Carinarnice Vukovar dovedena u funkciju, ali da se pojavio problem fizičke zaštite carinika na tom području, kao i to da je oblasno vijeće odredilo da se carinske dažbine uplaćuju na njihov način. Podnio je predlog da se otvori carinska ispostava u Kneževim Vinogradima prema Mađarskoj, kao i to da u Erdutu treba otvoriti željeznički carinski prolaz, kao i carinsku ispostavu na autoputu kod Okučana. U raspravi koja je vođena ukazano je na svu važnost Carinske službe te su doneseni slijedeći Z A K LJ U Č C I 1. 2. M H MUP RSK će pružiti fizičku zaštitu Carinske službe po njihovom zahtjevu. Na auto-putu kod Okučana potrebno otvoriti Carinsku ispostavu i urediti granični prijelaz. 3. Usvaja se predlog otvaranja carinske ispostave u Kneževim Vinogradima te se zadužuje direktor Carinske službe da realizira ovaj zaključak. 4. Iz idućeg kontigenta nabavljenih automobila potrebno osigurati 4 automobila za potrebe rada Carinske službe. 5. Podržava se predlog da se Carinska služba oslobodi plaćanja taksi za uvođenje telefona. 6. Sva carinska davanja treba uplaćivati na račune kolegije to predviđeno u Zakonu. b) Ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju Nebojša Arbutina obrazložio je razloge za imenovanje naučnog savjetnika u Ministarstvu. Nakon rasprave donesena je C D R D ODLUKA Prof. dr. Nenad Mileusnić imenuje se za naučnog savjetnika ekonomskog savjeta u Ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju. c) dr Mladen Hadžić ministar i Marko Sinobad direktor Rep. fonda penzionog i invalidskog osiguranja ukazali su na razloge zbog kojih je potrebno ići na povećanje penzija. Govorili su i o troškovima rada udruženja penzionera i potrebi da se izdvoje određena sredstva za tu namjenu. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo više ministara donesena je ODLUKA Nalaže se Republičkom fondu za penziono i invalidsko osiguranje da izvrši isplatu penzija za 10 mjesec u visini povećanja od 70% u odnosu na osnovicu iz 9 mjeseca 1992. godine. Utvrđuje se maksimalan iznos najveće penzije za 9 mjesec u iznosu od 70.000 dinara. Boračko invalidsku zaštitu treba isplatiti u iznosu povećanja iz tačke 1. ove Odluke. Odobrava se Republičkom udruženju penzionera sredstva u iznosu od 330.000 dinara za troškove rada udruženja penzionera. d) Ministar Milan Knežević je upoznao Vladu sa troškovima koje je ministarstvo imalo za štampanje dnevnika rada i imenika za osnovne i srednje škole te matičnih knjiga koje su štampane u štampariji “Budućnost” u Glini. Nakon rasprave donesena je 299 ODLUKA Odobravaju se Ministarstvu prosvjete sredstva za troškove štampanja dnevnika i imenika za osnovnu i srednju školu te matičnih knjiga na području RSK. e) Ministar Bjegović Đorđe je upoznao Vladu da je elektroprivrednim organizacijama za vrijeme rata uništen ili onesposobljen veći broj vozila, te je zatražio da se za potrebe normalnog obavljanja rada JP EP Krajine nabave vozila nakon čega je donesena ODLUKA Odobrava se JP EP Krajina interventna nabava automobila Zastava RIOAL 40, HNPK. f ) Predsjednik Vlade je izvjestio Vladu da su mu se u više navrata obraćali doktori psihijatrijskog odjeljenja Kninske bolnice sa problemom smještaja duševnih bolesnika na području RSK. Nakon rasprave donesen je 1. M H ZAKLJUČAK Ministar građevinarstva treba sa doktorom Popovićem obići prostor bivše bolnice za retardiranu djecu u Vrlici te izvjestiti Vladu o mogućnostima uređenja iste u bolnicu za smještaj duševnih bolesnika RSK. g) Više članova Vlade je tražilo da se Vlada odredi o proslavi 29. Novembra na području RSK. Nakon rasprave donesena je C D ODLUKA 29. Novembar se na području RSK neće slaviti kao državni praznik. Sjednica je završila sa radom u 16 časova. R D PREDSJEDNIK: mr Zdravko Zečević Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. 140 1992., listopad 30. Knin Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavniku Općinske organizacije Crvenog križa Benkovac da mogu prevesti preko RSK do Musapstana obitelji koje se sastaju s rodbinom te osobe koje napuštaju RSK ili prelaze iz RH u RSK SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA 300 KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om BROJ: 08/4-10-72-149 KNIN, 30. 10. 1992. 1. 2. 3. O V L A Š Ć E NJ E Kojim se ovlašćuju predstavnici Općinske organizacije Crvenog krsta Benkovac Mimić Stevan i Vukša dr Stevan da mogu nesmetano provesti sa teritorija Srpske Republike Krajine u Republiku Hrvatsku do prelaska na Musapstanu i to: Porodice koje se sastaju sa svojom rodbinom na Musapstanu. Lica koja napuštaju Srpsku Republiku Krajinu i odlaze na teritorij Republike Hrvatske. Lica koja prelaze iz Republike Hrvatske u Republiku Srpsku Krajinu. PREDSJEDNIK KOMISIJE: Mr. Kosta Novaković, [v.r.] M.P.354 M H SRPSKA REPUBLIKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om O V L A Š Ć E NJ E C D 354 1903. god. 1932. god. 1919. god. 1930. god. 1984. god. 1962. god. 1960. god. 1934. god. 1981. god. 1983. god. 1987. god. 1928. god. 1924. god. 1925. god. 1910. god. 1914. god. Jagodnja Donja “ Kula A. Raštević Raštević Raštević Raštević Raštević Raštević Raštević Raštević Perušić Perušić Perušić Rodaljice Rodaljice R 1. Žepina Ika 2. Žepina Mara 3. Lončar Ika 4. Klarica Šime 5. Durutović Sanela 6. Tadić Dragica 7. Tadić Željko 8. Tadić Jozica 9. Tadić Mara 10. Tadić Nikolina 11. Tadić Nina 12. Zrilić Jela 13. Zrilić Manda 14. Zrilić Dara 15. Šunić Mate 16. Šunić Manda D KOJIM SE OVLAŠĆUJU PREDSTAVNICI UNPROFOR-a I PREDSTAVNICI OPĆINSKE ORGANIZACIJE CRVENOG KRSTA BENKOVAC DA MOGU NESMETANO PROVESTI SA TERITORIJA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE U REPUBLIKU HRVATSKU DO PRELASKA NA MUSAPSTANU SLIJEDEĆA LICA Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 301 17. Lukić Ante 18. Lukić Jeka 19. Lukić Šime 1924. god. 1928. god. 1912. god. Medviđa Medviđa Medviđa PREDSJEDNIK KOMISIJE: Mr. Kosta Novaković, [v.r.] M.P.355 Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 20., kut. 37. 141 M H 1992., listopad 30. Vukovar Molba Fonda zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja Srpske oblasti SBZS gospodarskim organizacijama regije da uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje građana R D C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA FOND ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA VUKOVAR BROJ: 90/92 Vukovar, 30. 10. 1992. Na području Slavonije i Zapadnog Srema koje je strahovito razrušeno u proteklom ratu i gde se javljaju skromni počeci obnavljanja privrede, finansiranje zdravstvene zaštite za oko 87.500 stanovnika izrazito je teško. Finansiranje zdravstvene zaštite vrši se uplatom doprinosa za zdravstveno osiguranje. Do danas je prijavljeno oko 100 privrednih subjekata koji zapošljavaju 7.355 radnika /8,4% ukupnog stanovništva/ za koje se uplaćuje doprinos za zdravstveno osiguranje. Sa ovako slabom privredom izuzetno je teško obezbediti zdravstvenu zaštitu na našem području a kamo li van područja. Zavod za zdravstveno osiguranje Vukovar sa sredstvima doprinosa ne podmiruje ni 1/3 potreba Zdravstvenog centra Vukovar. Danas u Zdravstvenom centru vlada nestašica lekova, zavojnog materijala, injekcija, bolnica nema obezbeđeno grijanje a primanja zaposlenih su ispod svake kritike. Jedino čega ima na pretek u bolnici su pacijenti koji još uvek ne shvataju tešku finansijsku i materijalnu situaciju. Naše bolesnike u zdravstvenim ustanovama u Jugoslaviji primaju samo uz plaćanje troškova operacija i bolničkog lečenja unapred. 355 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 302 Iznosi predračuna dosežu i cifru od 3.300.000 dinara. Toliki iznos doprinosa uplati nam poduzeće od 500 zaposlenih. Troškovi ortopedskih pomagala za ranjenike i civilne žrtve rata su učestali a iznosi po osiguraniku iznose do 1.500.000 dinara. Apelujemo na sve privredne subjekte sa našeg područja da ne izbegavaju plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Pozivamo sve poljoprivrednike da plaćaju porez a time i doprinos za zdravstveno osiguranje. Redovnija i veća uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje garant je veće sigurnosti Vas i vaših porodica. Molimo sva poduzeća koja dobro finansijski stoje da pomognu Zavodu za zdravstveno osiguranje Vukovar u obezbeđivanju sredstava za zdravstvenu zaštitu stanovništva Slavonije i Zapadnog Srema. V.D. DIREKTOR: Sofija Jošić, [v.r.] M.P.356 M H Izvornik, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 009-24. 142 C D R D 1992., listopad 30. Knin Molba Ministarstva fizičke kulture i sporta RSK Školi unutarnjih poslova u Golubiću da omoguće polazniku škole nastup na nogometnoj utakmici REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo fizičke kulture i sporta predmet: Molba. veza: broj: S-1948/92. mesto: Knin datum: 30.10.1992. MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA R. S. KRAJINA Škola unutrašnjih poslova Knin – Golubić Fudbalska reprezentacija “BARANJA – ISTOČNA SLAVONIJA – ZAPADNI SREM” gostuje u Benkovcu dana 06.11.1992. godine i u Kninu dana 08.11.1992. godine. U navedene datume imenovana fudbalska reprezentacija sastaje se sa fudbalskom reprezentacijom “BANIJA – KORDUN – LIKA – JUŽNA KRAJINA”. Za ovu posljednju reprezentaciju, izmedju ostalih igrača nastupa i igrač FK “DINARA” Knin gospodin TICA DRAGAN, koji sada pohađa Školu Unutrašnjih poslova RSK u Golubiću. 356 Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast SBZS, Fond zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja, Vukovar. 303 Molimo Vas da imenovanom fudbaleru omogućite odsustvovanje sa nastave u vremenu od 06.-08.11.1992. godine, kako bi mogao igrati za fudbalsku reprezentaciju, u koju je izabran. Nadamo se da ćemo naići na Vaše pune razumjevanje, radi čega Vam se unapred zahvaljujemo, pošto ove manifestacije nemaju samo sportski karakter već i političke konotacije. U očekivanju da će te udovoljiti našem traženju, primite naše najiskrenije sportske pozdrave. Ministar FIZIČKE KULTURE I SPORTA: DAVID RASTOVIĆ, s.r. S e k r e t a r Ministarstva FIZIČKE KULTURE I SPORTA: VUČENOVIĆ JOVAN, inž. org. rada, [v.r.] M.P.357 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 22. M H 143 C D 1992., listopad 31. Prijedor Deklaracija sa zajedničkog zasjedanja skupština Republike Srpske Krajine i Republike Srpske o planovima za državno ujedinjenje R D 236. Smatrajući da je pravo naroda na samoodređenje, odnosno pravo naroda da slobodno odredi svoj politički status istorijsko, prirodno, sveto i neotuđivo; Potvrđujući da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacije nad teritorijama na kojima živi, garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja; Nalazeći da su to pravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o Jugoslaviji; Konstatirajući da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska državni entiteti koji su, nakon secesionističkog komadanja SFRJ, nastali ovaploćenjem prava na samoodređenje i principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije, i da imaju pravo da se samostalno sporazumijevaju o saradnji; Ističući svoju privrženost normama međunarodne zajednice, a u skladu sa evropskim nastojanjima ka jačanju međunarodne saradnje u svim vidovima koje obje strane smatraju korisnim i na dobrobit svog naroda; Skupština Republike Srpske Krajine i Skupština Republike Srpske, na zajedničkoj sjednici od 31.10.1992. god. održanoj u Prijedoru, usvajaju sledeću: DEKLARACIJU 1) Dvije skupštine objavljuju da će pravni sistemi u Republici Srpska Krajina i Republici Srpskoj biti identični. 357 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 304 M H 2) Dvije skupštine objavljuju da građani Republike Srpske i Republike Srpska Krajina imaju srpsko državljanstvo, i da su državni simboli isti i u skladu sa istorijskim kontinuitetom srpskog naroda i postojećim Ustavnim i zakonskim rješenjima. Grb je tradicionalni grb Nemanjića sa krunom, zastava srpska: crveno-plavo-bijela trobojka i himna “Bože pravde”. 3) Dvije skupštine objavljuju da se napad na jednu od Republika smatra istovremeno i napadom na drugu Republiku, zbog čega stupaju u obrambeni savez čiji je zadatak da obostrano štiti ostvarenu slobodu i integritet obiju Republika; 4) Dvije skupštine objavljuju da nadležni organi i institucije treba da osiguraju jedinstveni sistem obrazovanja, što uključuje jedinstven pravopis, jezik i ćirilično pismo. 5) Dvije skupštine objavljuju spremnost za sve vidove povezivanja Republika u oblasti inostranih poslova, informisanja, komunikacija, transporta, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, ekonomskih aktivnosti, trgovine i spoljne trgovine, energije, ekologije i dr. 6) Dvije skupštine objavljuju da će Republika Srpska i Republika Srpska Krajina urediti zajedničke odnose iz oblasti carinske kreditno-monetarne, fiskalne i politike platnog sistema. 7) Skupština Republike Srpske i Republike Srpske Krajine donijeće odluku da se izbori za zajedničku Ustavotvornu skupštinu obave što prije, a najkasnije 90 dana po završetku rata. 8) Skupština Republike Srpske Krajine i Skupština Republike Srpske zadužuju nadležne organe dviju Republika da odmah formiraju odgovarajuća zajednička tijela radi postizanja ciljeva iz ove deklaracije. Sve vidove saradnje i povezivanja inicira i objedinjuje koordinacioni odbor u koji ulaze: predsjednici Republika, predsjednici skupština Republika i predsjednici republičkih vlada. 9) Radi razvijanja i koordinacije navedenih oblika saradnje skupštine obiju Republika održavaće zajedničke sjednice. 10) Svi vidovi saradnje iz ove deklaracije ponudiće se i drugim srpskim državama. 11) Pokrenuće se inicijativa za sazivanje svih srpskih skupština (Republike Srpska Krajine, Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Crne Gore), gdje se će razmatrati politička, ekonomska, kulturna i druga pitanja, koja su od opšteg interesa za srpski narod. 12) Skupština Republike Srpske i Republike Srpska Krajine opredjeljuju se za državno ujedinjenje. Ovo opredjeljenje provjerit će se plebiscitom u ovim Republikama u najkraćem roku. Ujedinjenje se odlaže do isteka plana OUN o zaštiti Republike Srpske Krajine (Vensov plan) i sprovešće se na osnovu rezultata plebiscita. 13) Ova Deklaracija će se objaviti u službenim glasnicima obje Republike. R D C D Predsjednik Skupštine Republike Srpske Krajine, Mile Paspalj, s.r. Prijedor, 31. oktobra 1992. godine Predsjednik Skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik, s.r. “Službeni glasnik RSK” (Knin), br. 17, 2. 11. 1992., str. 991-992. 305 144 [1992., listopad] Vukovar Izvješće o radu Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem od 22. svibnja do 31. listopada 1992. UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA OBLASNOG VIJEĆA M H Poštovani poslanici, u ime preuzete obaveze, a ispred Oblasnog vijeća, šaljem Vam izvještaje o radu Oblasnog vijeća, koji će biti podloga za tačku dnevnog reda na prvoj sjednici Velike narodne skupštine. Pošto Oblasno vijeće, a ne ja, u ime istog, nemam pravo sazivanja Velike narodne skupštine, jer je to obaveza i pravo sekretarijata Velike narodne skupštine i predsjednika Velike narodne skupštine, ja sam, u ime zaključaka Oblasnog vijeća, inicirao da sekretarijat i predsjednik što hitnije sazovu Veliku narodnu skupštinu. Oni čekaju, kako je predsjednik objasnio, stav Vlade i predsjednika Skupštine Republike Srpske Krajine po pitanju provođenja izbora na području Republike Srpske Krajine, kako bi kompletirali materijale i ostale tačke dnevnog reda, a bez kojih Velika narodna skupština i njeno sazivanje ne bi imalo smisla. Kada oni rješe ovo pitanje, i odluče o ostalim tačkama dnevnog reda, ovaj materijal, odnosno izvještaji koje vam šaljem, biće podloga za raspravu o radu Oblasnog vijeća. S poštovanjem i bratskim pozdravom. C D R D PREDSJEDNIK OBLASNOG VIJEĆA Ilić Bogdana Milan IZVJEŠTAJ O RADU OBLASNOG VIJEĆA ZA PERIOD OD 22. 05. do 31. 10. 1992. g. Za sjednicu Velike narodne skupštine Srpske oblasti SBZS Vukovar, septembra 1992. Velika narodna skupština na sjednici održanoj 04. 04. 92., donijela je Odluku o organizaciji i načinu rada Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Oblasno vijeće je formirano kao izvršni organ vlasti za područje SO SBZS. Nadležnost vijeća, sa svim zakonskim utemeljenjem, objavljeno je u Službenom glasniku Republike Srpske Krajine broj 10 (od 20.V.1992.). Kao izvršni organ vlasti, Oblasno vijeće djeluje za područje opština: Beli Manastir, Dalj, Tenja, Mirkovci i Vukovar. U nadležnosti Oblasnog vijeća spadaju: izvršavanje zakona i propisa Republike Srpske Krajine, odluka i opštih akata Velike narodne skupštine i donošenje akata iz vlastite nadležnosti. 306 M H Oblasno vijeće izvršava zakonom propisane obaveze putem sekretarijata za: Opštu upravu, Privredu i finansije, Poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Društvene djelatnosti, Građevinarstvo, urbanizam, komunalno-stambene djelatnosti i unapređenje životne sredine, Informisanje i regionalnu saradnju. Za svaki od navedenih sekretarijata određeni su opseg i vrsta poslova i obaveza Odlukom o organizaciji oblasnih organa uprave (Sl. glasnik RSK br. 10/92 član 2-28). Rad Oblasnog vijeća je javan, a odvija se na sjednicama i radnim dogovorima koji se održavaju jednom nedjeljno (u pravilu ponedjeljak) a nekad i više puta, što ovisi o problematici i hitnosti rješavanja problema. Svaka sjednica Oblasnog vijeća se priprema. Utvrdi se dnevni red i obrazloženje, raspravi problematika, te donesu zaključci, stavovi i preporuke. Na slijedećoj sjednici se kao prva tačka dnevnog reda obavezno razmatra realizacija zaključaka sa prethodne sjednice, kroz zapisnik sa zaključcima dostavljenim u pismenoj formi, uz poziv članovima OV i drugima koji su pozvani na sjednicu. Ovakav pristup u radu je ocijenjen kao neophodan, to ubrzava donošenje potrebnih rješenja, odluka, preporuka i sl. Sjednice priprema stručna služba (sekretar i njegov zamjenik). PODRUČJA RADA OBLASNO VIJEĆE Prva sjednica Oblasnog vijeća održana je 22. 05. 1992. god. a do sada (31. 10.) je održano 24 sjednica sa 135 tačaka dnevnog reda. Mora se konstatovati da je rad Oblasnog vijeća bio vrlo intenzivan i sveobuhvatan. Problematika koja je razmatrana, prema složenosti i nadležnostima, bila je tretirana ozbiljno i odgovorno. Bilo je stanovitih lutanja u traženju rješenja zbog nepostojanja zakonom utvrđenih subjekata i nedefinisanosti odnosa OV i Vlade RSK. Prema problematici razmatrana su područja: – bezbjednost i samozaštita – plan i program rada Oblasnog vijeća i sekretarijata – problematika zdravstva u Srpskoj oblasti – naseljavanje područja izbjeglim i prognanim licima – uspostava željezničkog i cestovnog saobraćaja – snabdijevanje gorivom – funkcionisanje vlasti u SO SBZS – rad organa unutrašnjih poslova – boračka i pitanja invalida rata – monetarni i fiskalni sistem – elektrifikacija 19 sela – stanje razvoja i obnove Vukovara – suzbijanje negativnih pojava u Srpskoj oblasti – rad povjerenika u Visokom komesarijatu UN – snabdijevanje perifernih sela – raspolaganje napuštenom društvenom imovinom – rad opština u Srpskoj oblasti – rad carine u Srpskoj oblasti – rad Oblasnog Crvenog Krsta – rad povjerenika u EZ (redovni mjesečni izvještaj) R D C D 307 M H – pokretanje inicijative za donošenje zakona – rad na pripremi predloga za izradu Statuta i drugih opštih akata za SO – rad agencije za privredni razvoj – statusna pitanja i odnos Oblasnog vijeća i Vlade RSK – rad fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje – rad službe za boračko-invalidska pitanja – rad JP “STANKOM” na obnovi grada Vukovara – rad inspekcijskih službi i iznalaženje rješenja za efikasnost i funkcionalnost službi – formiranje kontrole mjera i dragocjenih metala – razmatranje izvještaja o radu IS opštine B. Manastir – rad osnovnih i srednjih škola u SO – prenošenje obaveza Vlade RSK na Oblasno vijeće – rad Zavoda za zapošljavanje u Vukovaru – rad Zavoda za zapošljavanje u Srpskoj oblasti – rad SDK u Srpskoj oblasti – razmatranje problema u oblasti poljoprivrede, lovstva i vodoprivrede – problemi u snabdijevanju vodom šećerane u B. Manastiru – kategorizacija puteva i rad zimske službe – eksploatacija šuma u SO i sprečavanje krađa – finansiranje rada Oblasnih organa i organa vlasti u SO – problemi u radu šumarija na zaštiti šumskog fonda. Ove tačke dnevnog reda se uglavnom ponavljaju, tako npr. elektrifikacija 19 sela, dalekovod i trafostanica su razmatrani na 9 sjednica, sve dok ne bude završen ovaj projekt elektrifikacije. Uglavnom, socijalna sfera dominira kao tema za rješavanje i nuđenje rješenja od strane Oblasnog vijeća. Gotovo da nije bilo sjednice da se ovoj problematici nije posvetila dužna pažnja, te donosila odgovarajuća rješenja, zaključci i preporuke. Bilo je stanovitih preklapanja sa nadležnim ministarstvima. Shodno Odluci o organizaciji i načinu rada Oblasnog vijeća, isto je: 1. Provodilo zakone i druge opšte akte RSK, a čije je izvršavanje povjereno Oblasnom vijeću 2. Izvršavalo odluke i opšte akte Velike narodne skupštine 3. Donosilo akte iz svoje nadležnosti 4. Predlagalo program razvoja, budžet i završni račun (Agencija za privredni razvoj) 5. Predlagalo odluke i opšte akte zakonodavnim tijelima 6. Utvrđivalo načela za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju oblasnih organa i službi 7. Postavljalo i razrješavalo starješine u službama OV 8. Usmjeravalo i usklađivalo rad oblasnih organa uprave 9. Davalo mišljenje na predloge odluka IS opština 10. Obrazovalo stručne i druge službe. U svom radu Oblasno vijeće je imalo i imaće niz teškoća finansijske i kadrovske prirode. Unatoč tome, odluke, uputstva, rješenja i zaključci Oblasnog vijeća predstavljali su osnovu za korisna rješenja u složenoj problematici koja opterećuje SO SBZS. Analizirajući ukupan rad Oblasnog vijeća, organa i tijela, koji rade i djeluju na prostoru Srpske oblasti, može se konstatovati slijedeće: R D C D 308 M H – Neophodnost postojanja regionalno-oblasnog nivoa političke vlasti i ekonomskog konsolidovanja ovog prostora. – Socijalna i društvena opravdanost podloge za rad na realizaciji zajedničkih pitanja: ekonomskih odnosa, industrije, energetike, saobraćaja, unutrašnjeg prometa, robe, usluga, robnih rezervi, turizma, ugostiteljstva i male privrede. Oblast poljoprivrede i grane koje se oslanjaju na istu su nezaobilazna potreba u postojanju oblasnih i regionalnih organa, kao i u šumarstvu, lovstvu, zemljoradničkom zadrugarstvu, veterinarstvu, zaštiti bilja i razvoju sela. U sferi društvenih djelatnosti, oblasni nivo je takođe neophodno održavati i razvijati zbog doprinosa koje je ovo Vijeće davalo i davaće u oblasti kulture, vaspitanja, obrazovanja, studentskog i učeničkog standarda, društvene brige o djeci, unapređivanja odnosa u oblasti zdravstva, socijalne politike, socijalne zaštite, penzijsko-invalidskog osiguranja, rada i zapošljavanja. Na oblasnom nivou su vođena i, u granicama mogućnosti, rješavana pitanja u oblasti urbanizma, građevinarstva i komunalno-stambenih djelatnosti i unapređivanja životne sredine. Mora se ipak konstatovati da nisu ispunjeni zacrtani zadaci i zakonom utvrđene obaveze iz ove oblasti. Odgovornost za rad Oblasnog vijeća i oblasnih organa prema Velikoj narodnoj skupštini i Vladi RSK ostvarivala se podnošenjem informacija, izvještaja o radu i neposrednog informiranja i rada i na raznim nivoima. Podnoseći izvještaj o radu, Oblasno vijeće se opredijelilo za objektivnost, javnost i istinitost u podnošenju informacija. Poštujući propise, ovo Vijeće je imalo znatnih problema upravo u nedovršenosti dijela propisa, zakona, uredbi i sl., za ovaj stepen organiziranja vlasti u Republici Srpskoj Krajini. Realizaciju zadataka shodno usvojenim planovima rada na nivou Srpske oblasti provodili su i: – Komitet za saradnju sa Evropskom ekonomskom zajednicom – Komitet za izbjeglice u SO – Oblasni Crveni Krst – Oblasna geodetska uprava – “Krajina-inspekt” za kontrolu mjera i dragocjenih metala – Komitet za zaštitu sudskih prava u SO. [………, v.r.]358 R D C D Preslika, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 046-18. 358 Potpis nečitak. 309 145 1992., studeni 2. Beli Manastir Zapisnik i zaključci sa sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem ZAPISNIK I ZAKLJUČCI SA SJEDNICE OBLASNOG VIJEĆA održane 02. 11. 1992. u Belom Manastiru M H Prisutni: Milan Ilić, Dašić Dragiša, [………],359 Nedić Pajo, Papić Tomislav, [Grahovac Ne] bojša Opravdao odsustvo: Matić Pero Ostali prisutni: Latas Đorđe, Živanović Dragan, Čalošević [Đorđe] Opravdao odsustvo: Egić Vukašin Ostali odsutni: Šević Đorđe, Dr Višić [Milorad] [……..]360 Jovan i Veljković [……]361 Na sjednici je usvojen i razmatran slijedeći Dnevni red R 6. 7. 8. D 2. 3. 4. 5. Usvajanje teksta zapisnika i zaključaka sjednice održane 26. 10. 1992. godine u Vukovaru Informacija o radu Zavoda za zapošljavanje i predlozi mjera za unapređenje rada Uslovi rada Oblasnog vijeća Informacija o izradi dokumenata za [sjednicu] narodne skupštine Informacija sa zajedničke sjednice Republike Srpske i RSK u Prijedoru [31. 10. 1992.] donošenje svečane objave (deklaracije) o zajedničkim interesima naroda Informacija o teškoćama u radu doma za [vojne] invalide ovog rata u Šarengradu Dodjela radnog prostora Srpskom humanitarnom društvu “Krajina” Zaključci sa zajedničke sjednice predstavnika [pravosudnih organa] i SUP-a Vukovar C D 1. Nakon rasprave doneseni su slijedeći: Ad 1. 359 z a k lj u č c i Usvaja se kompletan tekst zapisnika sa sjednice od 26. 10. 1992. sa zaključcima. Ovaj zapisnik rađen je u malo širem obimu sa zaključcima, obrazloženjem zaključaka i naglascima iz rasprave. Evidentno je da se treba povremeno dostaviti i širi tekst skraćenog zapisnika zbog upućivanja na tehniku realizacije. Stručna služba, koja je u obavezi da pripremi sjednicu i realizaciju dijela zaključaka, je često u nemogućnosti da obavi posao za kratko vrijeme (sjednice se održavaju u pravilu svakih 7 dana tj. ponedjeljkom). Nečitko u izvorniku. Isto. 361 Isto. 360 310 Ad 2. Iz ovog zapisnika realizovana su dva zaključka, ostalih šest su u toku realizacije, a zaključak, koji se odnosi na tačku 8c, odlaže se do sastanka sa ministrom Dr Hadžić Mladenom. Taj zaključak se odnosi na osiguranje tehničkih uslova za rad Službe za boračka i pitanja invalida ovog rata. (Repac Stanko – zahtjev za gorivo-putni nalozi i sl.). Radna grupa, imenovana od predstavnika Oblasnog vijeća (rukovodioci zavoda za zapošljavanje, direktori JP, predstavnici OV i gosti iz Sombora i Šida), bila je u obavezi da sačini analizu i problema u radu Zavoda za zapošljavanje, te da Oblasnom vijeću ponudi soluciju za razrješenje složenih pitanja u ovoj oblasti. Referent za ovu obavezu je izostao (drugi put). Stoga je pismena informacija po podnesena na sjednici bila nepotpuna i problemi naznačeni: 1. Nefunkcionisanje Zavoda za zapošljavanje u Vukovaru 2. Problemi u strategiji zapošljavanja u SO SBZS 3. Formiranje Oblasnog zavoda za zapošljavanje Oblasno vijeće donosi: z a k lj u č a k Formirati Zavod za zapošljavanje u opštini Vukovar. Razmotriti varijantu formiranja međuopštinskog zavoda za zapošljavanje za opštinu Vukovar, Tenja i Mirkovci sa sjedištem u Vukovaru. 3. Napraviti pismeno obrazloženje sa relevantnim podacima sa formiranje Oblasnog zavoda za SO SBZS, sa sjedištem u Belom Manastiru (eventualno u Vukovaru). Naglasci iz informacije: – obavještenja o slobodnim radnim mjestima moraju biti efikasnije (putem radija, TV i sl.) plasirana – iznaći prednosti modela Zavoda za tržište rada i rješenju koje funkcioniše u Republici Srbiji, sa 23 okruga pri kojima postoje Zavodi za tržište rada – fakultetski obrazovane kadrove, magistre i doktore nauka nastojati zadržati u SO SBZS, stvoriti im mogućnost da svoje znanje i iskustvo ulože u privredni, kulturni i politički život u ovoj oblasti. Spriječiti odlazak kadrova iz perifernih područja prihvatljivom kadrovskom politikom. (Navodi se odlazak elektro-inžinjera iz JP “Krajina” zbog nedopustivo niskih primanja za visokostručni rad – podatak za 9. mjesec: 15.000 mjesečna primanja V. Čugalj). Nedopustivo je zatvaranje u vlastita područja kao “feudalna lena” što je kontraproduktivno za ukupni život u RSK. – U opštini Vukovar nedostaju državna obeležja, natpisi na ustanovama, uputstva i vodilje za rad sa strankama. Evidentan je niz propusta u rješavanju fundamentalnih kao i marginalnih problema (Zavodi za zapošljavanje, finansiranje budžetske potrošnje, školstvo, snabdjevanje, ubiranje poreza i dažbina, nesigurnost građana u nizu pitanja i sl.,). – Za javne funkcije moraju se snositi javne odgovornosti i za sjednicu Velike narodne skupštine predložiti i neke kadrovske promjene, kao i informacije o radu i propustima Vladi u Kninu. M H 1. 2. R D C D 311 Ad 3. Oblasno vijeće sa 41 zaposlenim, radi u vrlo teškim uslovima (nema grijanja, prostorije kisnu, nema stakala, kancelarijskog materijala, telefaksa, telefona, mašine za pisanje i sl. su nedovoljne i neispravne). Usvaja se obrazloženje gospodina Jovčića362 o otežanm radnim uslovima. Dana je garancija da će se do 19. 11. 92. riješiti sva pitanja u vezi s krovom, grijanjem i nabavom sredstava za rad. Radna disciplina je zbog naprijed navedenog slaba, te Oblasno vijeće preporučuje slijedeće: M H 1. Održati jednom nedjeljno kolegij sekretara. 2. Izvršiti diferencijaciju u kolektivu na radnom principu, te uručiti otkaze radnicima koji nisu stručno zadovoljili, ili ne dolaze na posao. Za svaki sekretarijat mora se voditi evidencija dolaska na posao i izvršavanja radnih zadataka,a isplatu akontacija vršiti prema broju dana provedenih na poslu. 3. Radnicima Oblasnog vijeća, koji su iz opštine Beli Manastir, za 10. mjesec, iz budžeta Opštine isplatiti razliku prema pripadajućim koeficijentima. 4. Za Oblasno vijeće sačiniti finansijski plan na bazi svih zaposlenih, a do kraja 1992. godine. 5. U komisiji za uređenje radnog prostora određuju se Papić Tomislav, predsjednik, Ilić Milan i Nedić Pajo članovi, sa obavezom da ubrzaju poslove oko adaptacije poslovnog prostora u Radničkom domu. 6. Svaki sekretarijat mora za slijedeću sjednicu dostaviti program rada (ako nije sačinjen i predati u opštu upravu). Za program rada Oblasnog vijeća (objedinjeni programi sekretarijata), zatražiti od Vlade u Kninu da se finansira program rada Oblasnog vijeća (obaveza za sekretarijat za privredu i finansije). 7. Za slijedeću sjednicu sekretari moraju podnijeti izvještaj o kadrovskoj strukturi. Zabranjuje se da se u naredna dva mjeseca primaju novi radnici u Oblasno vijeće (u sekretarijate, bez posebnog odobrenja OV). 8. Na sjednici Vlade obavezni su da, shodno problematici koja će se raspravljati, idu sekretari. Isti se moraju znatno više lično angažovati u kontaktima sa resornim ministarstvima. 9. Sekretari Oblasnog vijeća moraju znatno više nego do sada službeno da kontaktiraju sa Izvršnim Savjetima opština u domenu poslova i zadataka za koje su nadležne (Službeni glasnik RSK broj 10/92). Neophodno je da se prikupe osnovni podaci za potrebe rada sekretarijata i Oblasnog vijeća za sačinjavanje lične karte Oblasti u svim područjima rada Oblasnog vijeća. U raspravi o finansiranju rada Oblasnih organa uprave Vijeće donosi slijedeće R D C D z a k lj u č k e 1. 362 Finansijski plan Oblasnog vijeća napraviti shodno tački 4. ove preporuke (obaveza sekretarijata za privredu i finansije) Nemanja. 312 2. M H Za finansiranje rada Oblasnog vijeća kao privremeno rješenje, određuje se 1% od poreza na promet. Uplatu sredstava vršiti odmah na žiro-račun Oblasnog vijeća. Za realizaciju ovog zaključka lično su odgovorni predsjednici izvršnih savjeta opština. 3. U slučaju nepoštivanja hijerarhije organa vlasti od Oblasnog vijeća na niže, do mjesne zajednice i JP, zakonom nadređeni organ, institut vlasti mora postupiti po ovlašćenju tj. smjenjivanju neodgovornih lica zbog nepoštovanja zakonom utvrđeni odredbi. Ad 4. Izvještaje o radu Oblasnih organa lektorisane dostaviti u Sekretarijat za informisanje. Zadužuje se isti da na vrijeme osigura štampanje potrebnih dokumenata (izvještaja) te da ih, zajedno sa stručnom službom Velike narodne skupštine, pripremi za dostavu poslanicima. Datum održavanja Velike narodne skupštine dogovoriti sa predsjedavajućim gosp. I.363 Končarevićem. Prihvata se kratka informacija o pripremi izvještaja od strane stručne službe. Izvještaj mora sadržavati; rad Oblasnog vijeća, sekretarijata i organa i tijela koje je imenovalo oblasno vijeće za period od 6 mjeseci. Ad 5. Istorijskoj sjednici skupština Republike Srpske i Republike Srpske Krajine prisustvovali su poslanici sa područja Srpske oblasti SBZS. Evidentan je niz propusta u stručnoj službi Skupštine u Belom Manastiru. Izdvaja se nedostatak osnovnih podataka o poslanicima, koji su morali biti napravljeni prije godinu dana, tj. od konstituisanja Skupštine. Konstatuje se da Oblasno vijeće nije dobilo zapisnik sa sjednice Skupštine Republike Srpske Krajine održane 31. 10. 92. a kao polazne orjentacije i upute u radu oblasnih organa. Indikativna je neažurnost i nestručnost u pripremi protekle Skupštine. Oblasno vijeće nudi dio svojih stručnih i kompetentnih kadrova za unapređenje u radu stručne službe Skupštine, sa sjedištem u Belom Manastiru. Usvojena deklaracija (svečana objava) donesena na zasjedanju Skupština RSK i RS, održana 31. 10. 1992. u Prijedoru, sastavni je dio ovog zapisnika. Konstatuje se da su projekcije oko ujedinjenja Krajine u fazi operacionalizacije. Deklaracija, donesena 31. 10. 92. je jedna od etapa ka stvaranju državno-pravne forme za konstituisanje države Srpskog naroda (građanske države) na prostoru druge Jugoslavije. Pitanju službene upotrebe pisma i jezika, na područjima RSK i RS; nije posvećena dužna pažnja i jezik i pismo, kao obiležja jednog naroda, treba stručno usmjeravati u pismenoj komunikaciji organa vlasti i stranaka. Državna obiležja moraju biti prisutna na javnim ustanovama na ćiriličnom pismu i srpskom jeziku. Ad 6. Izvršni savjet opštine Vukovar dodijelio je Službi za zbrinjavanje ranjenika objekt bivšeg samostana Sv. Jakova, za smještaj invalida i nemoćnih lica stradalih kao borci u ovom ratu. Nakon što je objekt, finansijskom pomoći iz Republike Srbije, osposobljen, u dio objekta je smještena područna škola, a planira se i obuka (kurs) milicije SUP-a. Razmatrajući dopis Službe za brigu o ranjenim borcima ovog rata, SV je ocijenio da je politika dijela autonomaša iz Vojvodine usmjerena u pravcu da sve ranjenike iz Srbije i Vojvodine (njih 540) vrati na područje RSK. Za sve ranjenike nema uslova za životno i zdravstveno zbrinjavanje. Briga o teškim ranjenicima se uspješno sprovodi u Vojvodini i Srbiji, a bogatstva ovog područja, R D C D 363 Ilija. 313 M H koja su na razne načine otišla umnogome pokrivaju troškove boravka ranjenika boraca sa ovog područja. Oblasno vijeće, sagledavajući pozadinu ovog odnosa te nemogućnost da se smjesti više od sto ranjenih u ovom stacionaru, ne može meritorno odlučiti da se svi ranjenici smjeste u Centar za zbrinjavanje u Šarengradu, već je na stajalištu da i učenici osnovne škole, kao i milicioneri kursisti, shodno odobrenju IS Vukovaru, koriste ovaj objekat. U vođenju ukupne politike predstavnici vlasti ovog područja moraju realno ocijeniti dobre namjere od podmetanja pod firmom “bratske pomoći”. U ovom razmatranju, posebnu pažnju obratiti na nosioce politike iz redova i pod uticajem katoličke provenijencije, autonomaša i sličnih. Kad se stvore uslovi, ova država će preuzeti sve obaveze prema svojim mogućnostima u oblasti zbrinjavanja, zaštite i slično. Ad 7. Odobrava se isplata troškova Oblasnom zavodu za zaštitu kulturnih dobara u iznosu od 13.760 din. Za potrebe registrovanja, kao i nabava pečata za ovaj oblasni organ. Ad 8. Oblasno vijeće daje podršku gospodinu Ilić Milanu za pismo koje će se uputiti ministru unutrašnjih poslova, kao prilog za unapređenje rada organa SUP na području RSK iz OV SO SBZS. Ad 8a. Oblasno vijeće zauzima stav da se energičnim djelovanjem svih državnih organa, a posebno pravosudnih represivnih moraju stvoriti pretpostavke za funkcionisanje pravnog poretka u RSK. Ad 8b. SUP Beli Manastir mora energičnije i profesionalnije obavljati zadatke iz svoje nadležnosti, maksimalno se angažovati na sprečavanju (preventivi) i otkrivanju počinilaca društveno štetnih radnji. Oblasno vijeće izdaje slijedeće NAREDBE 1. Promjena ličnih karata (prijava za promjenu) obaviti za sve građane do 31.12.1992. godine. Nakon ovog roka licima koja nisu podnijela zahtjev za promjenu (izdavanje) nove lične karte, zabraniti izlazak sa područja pod jurisdikcijom Oblasnog vijeća SO SBZS. 2. Registrovanja motornih vozila sa novim registarskim tablicama mora se obaviti do 31.12.1992. godine. Zabranjuje se izlazak vozila sa području SO SBZS koja su registrovana na ovom području, a nisu promijenila registarske tablice u skladu sa ovom naredbom. R D C D OCJENE I STAVOVI Oblasno vijeće pozitivno ocjenjuje i daje preporuku za razmjenu kadrova po vertikali i horizontali u RSK. Operativnim radnicima SUP-a omogućiti da profesionalno i nepristrasno obavljaju zadatke iz svoje nadležnosti, a po nalogu pravosudnih organa. Mlade energične, moralno čiste ljude primiti u radni odnos kao pripadnike milicijskih sastava i dobro ih platiti. Energično se boriti protiv korumpiranih i nesposobnih kadrova. Ove kadrove hitno edukovati za posao milicionara. Insistirati na redovnim radnim dogovorima izvršne vlasti uključujući i pripadnike SUP-a. 314 U svim djelatnostima uvesti institut javnosti u radu (osim onih koji bi ugrozili vođenje istražnih radnji). Raditi na vraćanju povjerenja u rad milicije i razvijati saradnju sa širokim narodnim slojevima. Predstavnicima pravosudnih organa i sudijama osigurati zaštitu od “boraca” i ratnih profitera, kao i grupa koje ugrožavaju živote sudija, imovinsku sigurnost i potkopavaju temelje države RSK, srozavajući njen ugled. Ad 8c M H Izvršni savjet Belog Manastira nudi TV centar za priloge za televiziju Baranja, za opštine Tenja, Dalj i Mirkovce. Dogovor o danu kada bi ekipa TV iz Belog Manastira posjetila i snimala priloge obaviti putem sekretarijata za informisanje i regionalnu saradnju. Za svaku opštinu prilozi mogu, za početak, biti dostavljeni za određene dane (npr. ponedjeljkom prilozi iz Mirkovaca i sl.). Ad 8d Prijedlog kandidata za članove Izvršnog savjeta opštine Beli Manastir 1. PAVLOVIĆ STOJAN, iz Popovca 2. RUDIĆ DRAGIŠA, iz Darde 3. POPOVIĆ BRANKO, iz Čeminca 4. PLAVŠIĆ ILIJA, iz Kneževa 5. MIHAJLOVIĆ Dr MLADEN, iz B. Manastira364 6. BOBERA MILAN, iz K. Vinograda365 7. ALADŽIĆ STANOJA, iz B.Manastira 8. KATIĆ BRANKO, iz B. B. Manastira 9. ILIĆ ŽIVORAD, iz Suze 10. ŠIMUNOVIĆ DUŠAN, iz Belog Manastira 11. VRANIĆ SVETISLAV, iz Belog Manastira Prijedlog se usvaja jednoglasno. Ad 1. Usvaja se tekst i zaključci sa sjednice održane 26. 10. 92. Ad 2. Obavezuje se IS opštine Vukovar da pravno utemelji Zavod za zapošljavanje za opštinu Vukovar. Ad Odluku o formiranju Oblasnog zavoda za zapošljavanje donijeti kad se stvore sve potrebne pretpostave za formiranje istog. Ad 3. Jednom sedmično održati kolegijum sekretara Oblasnog vijeća, a po potrebi i sastanak svih zaposlenih u oblasnim organima uprave. Za finansiranje rada Oblasnog vijeća određuje se kao privremeno rješenje iznos od 1% iz poreza na promet. Ad 4. Sačinjeni izvještaj o radu oblasnih organa za šestomjesečni period štampati za sjednicu, da bi poslanicima bio upućen najkasnije osam dana prije početka sjednice. Ad 5. Svečanu deklaraciju za sjednicu Skupštine RSK i RS održane 31.10.1992. dostaviti svim članovima Oblasnog vijeća i radnim tijelima organa vlasti, sa obavezom provođenja u djelo donesenih zaključaka. R D C D 364 365 Beli Manastir. Kneževi Vinogradi. 315 Ad 6. Ad 7. Ad 8. Rješenje korišćenja doma u Šarengradu, kako je rješio IS Vukovara, primljeno na znanje, a zahtjev rukovodioca Službe za zbrinjavanje boraca i invalida rata uputiti na IS Vukovar. Srpskom humanitarnom društvu “Krajina” odobrava se prostor za rad na području opštine Beli Manastir. Podržavaju se stavovi u pravcu unapređenja rada Ministarstva unutrašnjih poslova RSK iz pisma kojeg će sastaviti predsjednik Oblasnog vijeća gospodin Ilić Milan. Ova rekapitulacija kao i tekst zapisnika dostavlja se učesnicima sjednice, te predstavnicima IS opština sa ciljem da se svi, bez posebnih posrednika, uključe u razrješavanje pitanja koja su razmatrana na sjednici. Stanoviti zastoj u radu mnogih organa je evidentan, ali vrijeme i problemi, i narod kojem je sve teže, nas obavezuje da svoj deo posla u obavljanju javnih funkcija obradimo stručno, korektno, profesionalno, odgovorno i do kraja, kako dolikuje pravim narodnim tribunima. Slijedeća sjednica će se održati u Vukovaru dana ___________________ M H Preslika, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 178-106. C D 146 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Knin, 03. 11. 1992. godine R D 1992., studeni 3. Knin Zapisnik sa sastanka predstavnika MUP-a RSK, delegacije UNPROFOR-a i hrvatske delegacije u svezi povratka hrvatskog stanovništva u skradinsko zaleđe MUP – RSK – Ovdje – ZAPISNIK Sa sastanka predstavnika MUP – RSK za provođenje rezolucije 762, 03.11.1992. godine u Žitniću. Sastanku su prisustvovali: DELEGACIJA UNPROFOR-a 1. Kabelo Maknetna – civil affars 2. GILBERTO BARROS UNMO 3. Raja Al-stget UNMO SRPSKA DELEGACIJA 1. Amanović Nikola – MUP 2. Tanjga Dragan – ZŠTO 316 HRVATSKA DELEGACIJA 1. Ante Ljubičić – HV 2. Zdravko Stančić SO Šibenik Sastanak je otvorila gospođa Kabelo Maknetna predstavnik UNPROFOR-a za civilna pitanja. Za sastanak je utvrđen slijedeći dnevni red: 1. Povratak stanovništva u Skradinsko Zaleđe. M H Ad-1. Po utvrđivanju dnevnog reda za riječ se javio Ljubičić Ante. Postavio je problem područja opštine Šibenik za PILOT PROJEKT (povratak izbjeglica), na njihova ognjišta o čemu je bilo riječi na sastanu u Šibeniku 01. 10. 1992. godine sa predstavnicima Francuskih i Kenijskih snaga u čemu su učestvovali Flori i Viktor Andrejev pred. za civilna pitanja UNPROFOR-a. Ante Ljubičić je istakao da želi da parcijalno rješava samo ovo pitanja Skradinskog Zaleđa, problem sa područja opštine Šibenik dok na krupna pitanja u RH ne može utjecati. Konkretno zatražio je posjetu delegacije opštine Šibenik slijedećim mjesnim zajednicama: – ČISTA MALA – ČISTA VELIKA – RUPE – LAŠKOVICA – IĆEVO Ovu posjetu hrvatska strana bi realizirala uz pomoć UNPROFOR-a, te na osnovu sagledane situacije išla na obnovu – stvaranje uslova za povratak izbjeglica. Druga strana ističe da se političko ustrojstvo u ovom dijelu nema potrebe isticati ni o njemu razgovarati. Ljubičić i Stančić zatražili su odobrenje za posjetu belgijske delegacije Rupama za dan 04.11.1992. godine kako bi dobili pomoć iz vana za obnovu, te naglasili da imaju sponzore i za Čistu Veliku. I na kraju su istakli da po programu PILOT PROJEKT povratak izbjeglica treba najprije izvršiti u etnički čista sela. U vezi navedenog reagirao je Amanović kojom prilikom je izjavio da navedenu problematiku treba rješavati kompleksno sa nadležnom potkomisijom za izbjeglice. U ovom važno je istaknuto da je Skradinsko Zaleđe predmetne MZ opšte u sastav SO Knin, te isto treba rješavati sa legitimnim predstavnicima tih mjesnih zajednica i SO Knin. U ovom konkretnom slučaju prisutna srpska delegacija predložila je rješenje ovog pitanja sa meritornim predstavnicima – potkomisijom za izbjeglice. U tom smislu dogovoren je sastanak za 10.11.1992. godine (utorak) u 10 časova u Žitniću. R D C D Zapisnik sastavio Amanović Nikola, [v.r.] Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20., kut. 38. 317 147 1992., studeni 4. Ilok Upozorenje Ministarstva pravosuđa i uprave MUP-u i Sekretarijatu Vlade RSK na pomoćnika ministra MUP-a koji je zabranio Okružnom zatvoru u Glini zamjene, premještanja i puštanja zarobljenih pripadnika HV-a i Armije BiH REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE Broj: 112-36/92-XII-01 Ilok, 4. 11. 1992. godine366 1. MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN 2. SEKRETARIJAT VLADE RSK KNIN M H PREDMET: Upozorenje R D C D Naše Ministarstvo primilo je od Okružnog zatvora u Glini dopis pod brojem Sl/92 od 15.10.1992. godine, kojim se pomoćnik ministra MUP-a Knin Paić Toša, obraća upravniku Okružnog zatvora Glina i istoga moli da ne dozvoli nikakve zamene, premeštanja i puštanja na slobodu zatvorenika, bez odobrenja pomoćnika ministra MUP-a Paić Toše ili sekretara SUP-a Glina. Ministarstvo pravosuđa i uprave skreće pažnju navedenim organima, da je ovakav način postupanja nezakonit, jer zadire u nadležnost rada pravosudnih organa, koji su po Zakonu o sudovima usvojenom u RSK-u nezavisni u svom radu. Zbog toga Ministarstvo pravosuđa i uprave zahteva od Ministarstva unutrašnjih poslova RSK i Vlade RSK da se u vezi sa zatvorenicima primenjuje zakon i da se ubuduće organi unutrašnjih poslova ne mešaju u nadležnost rada pravosudnih organa, te da postupaju u skladu sa važećim propisima, kako bi se izbegli nesporazumi, a pojave kakva se je desila upućivanjem citiranog dopisa upravniku Okružnog zatvora Glina. Smatramo da bi MUP RSK trebao uputiti svojim organima na području RSK da se u svom radu pridržavaju zakona. S poštovanjem! SEKRETAR MINISTARSTVA Mira Rebić, [v.r.] M.P.367 M.P.368 Arhiva Upućeni dopis se odnosio uglavnom na zarobljene pripadnike muslimanske i hrvatske vojske koji se nalaze u Okružnom zatvoru u Glini a protiv kojih je podignuta optužnica za 366 U gornjem desnom kutu rukom dopisano: “Poslati na uvid Paić Toši.” Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo uprave i pravosuđa, Knin. 368 Prijemni pečat: RSK, MUP, br.273-1, 20. 11. 1992., Knin. 367 318 neka druga KD. S obzirom da nema dokaza za ta djela UNPROFOR-a vrši pritisak da se oni puste što u ovom slučaju nije prihvatljivo. Tošo369 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20., kut. 6. 148 1992., studeni 5. Ilok Upozorenje Ministarstva pravosuđa i uprave RSK da državni organi i organizacije krše Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma te da nazivi sjedišta općina i općinskih organa, ulica i trgova, poduzeća i radnji nisu usklađeni s “nacionalnim osjećajima” M H C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo pravosuđa i uprave Broj: 021-17/92-XII-03 Ilok, 5. 11. 1991. god. PREDMET: Upozorenje o isticanju natpisa i naziva R D Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma (Službeni glasnik Republike Srpske Krajine broj 3/92), stupio je na snagu 24. marta 1992. godine. U roku od 3 meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, svi državni organi i drugi organi i organizacije bili su dužni uskladiti sa ovim zakonom nazive mesta, ulica, nazive organa, organizacija, firmi i drugih javnih natpisa. Kontrolom i obilaskom pojedinih opština i drugih organa od predstavnika ovog Ministarstva uočeno je sledeće: – nazivi sedišta opština i opštinskih organa uprave nisu ispisani tekstom koji je propisan Zakonom o službenoj upotrebi jezika i pisma. – u pojedinim opštinama i organima uprave nisu istaknuti nikakvi natpisi niti se zna koji sve organi postoje u zgradama i objektima. – kancelarije određenih organa nisu označene niti upisani nazivi organa, imena radnika sa funkcijom odnosno radnim mestom. – posebno je uočeno da u kancelarijskim i drugim radnim prostorima još uvek stoje stare slike kompromitiranih ličnosti i razni natpisi koji su neadekvatni za naše nacionalne osećaje. – takođe je uočeno da su ulice i trgovi unutar naseljenih mesta označeni starim nazivima i imenima, pa čak i glavne ulice u pojedinim mjestima koje nose nazive imena koja ne trebaju biti na natpisu. 369 Zabilješka Paića po prijemu dopisa. 319 – uočeno je da preduzeća i firme nemaju čak nikakve natpise a mnoge firme ili radnje imaju čak obilježja ustaškog režima koji stoje na zidovima, fasadama i drugim istaknutim javnim mestima i ne pokušavaju se skinuti ili izbrisati. Ovo Ministarstvo posebno ukazuje svim državnim organima Republike Srpske Krajine da su dužni odmah pristupiti isticanju naziva organa sa pažnjom označavanja naših državnih simbola “zastave i grba”. Ministarstvo pravosuđa i uprave upozorava posebno nadležna ministarstva da izvrše nadzor nad sprovođenjem odredaba Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma u okviru svog delovanja i nadležnosti. DOSTAVLJENO: 1. Svim ministarstvima. 2. Skupštini opštine. 3. Izvršnim savetima opštine. 4. Arhiva – ovde. MINISTAR: Šuša Vojin M H Preslika, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A194-204 149 R D C D SLUŽBENA BELEŠKA!!! Ovaj dopis upućen je 5. 11. 1992. godine sledećim opštinama, Knin, Benkovac, Gračac, Donji Lapac, Korenica, Obrovac, Dvor na Uni, Slunj, Plaški, Vojnić, Vrginmost, Glina i Petrinja. 1992., studeni 6. Knin Protestno pismo Kabineta ministra MUP-a RSK Zapovjedništvu UNPROFOR-a u Zagrebu zbog postupaka pripadnika UNPROFOR-a prema miliciji RSK (oduzimanje oružja u selu Bukovčani te blokiranje mosta na rijeci Savi), koji nisu u skladu s Vanceovim planom REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KABINET MINISTRA Broj 08/4-10-72-158 Knin, 06. 11. 1992. g. Upozorenje na nepravilnost 320 postupaka UNPROFOR-a protest, dostavlja.KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB DRŽAVNOM KOMITETU ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om RSK KNIN M H U poslednje vreme učestali su nepravilni postupci predstavnika UNPROFOR-a prema pripadnicima milicije Republike Srpske Krajine. Ova pojava je naročito izražena u sektoru “Zapad”. Navodimo dva karakteristična slučaja: – blokiranje mosta na rijeci Savi, o čemu je već bilo govora, – Dana 03.11.1992. godine u 22,10 časova u selu Bukovčani, pripadnici UNPROFOR-a presreli su našu patrolu, po povratku sa zadatka i oduzeli milicionerima lično naoružanje (jedna automatska puška i dvije poluautomatske puške), milicioneri su privedeni u stanicu milicije Pakrac. Nakon tog incidenta predstavnici UNPROFOR-a su u selu Bukovčani opkolili stanicu milicije – graničnu Karaulu i odneli 4 poluautomatske puške, 3 automatske puške i jedan privatni pištolj marke “Manser”, odneto je i 193 komada metaka 7,62mm za AP-PAP i 13 komada metaka pištoljske municije kalibra 9mm. Ovakve postupke pripadnika UNPROFOR-a više nećemo moći tolerisati, već ćemo preduzimati protiv mjere, niko više neće moći razoružavati našu miliciju, bilo da se radi o lokalnoj ili regionalnoj miliciji. Da bi se izbegli mogući incidenti molimo komandu UNPROFOR-a da odmah zabrani ovakve akcije, jer u protivnom može doći do nesagledivih posledica. Naše je pravo i po Vensovom planu, da imamo lokalnu i regionalnu miliciju sa naoružanjem uobičajenim za sve policije svijeta. Molimo Državni komitet RSK za saradnju sa UNPROFOR-om da o ovom incidentu upozna Državni komitet SRJ za saradnju sa UNPROFOR-om i Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. R D C D Za M I N I S T A R – a Milan Martić […………, v.r.]370 M.P.371 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20., kut. 2. 370 371 Potpis nečitak. Okrugli pečat: RSK, MUP, Knin. 321 150 1992., studeni 9. Knin Zahtjev predsjednika Okružnog suda u Kninu Đure Kresovića MUP-u RSK za mišljenje u vezi s iskapanjem posmrtnih ostatka obitelji Rakić iz jame Golubnjača u kojoj se nalazi i 40-ak leševa osoba hrvatske nacionalnosti ubijenih tijekom 1991. REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OKRUŽNI SUD U KNINU MINISTRU UNUTRAŠNJIH POSLOVA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE KNIN M H Gospodine ministre! Iako nije uobičajeno komuniciranje na ovaj način, vezano za krivične predmete koji se vode kod ovog suda, s obzirom na delikatnost problema s kojim sam se susreo u ovom predmetu odlučio sam se da Vam napišem ovaj dopis. Kod ovog suda vodi se krivični postupak protiv okrivljenih: Budisavljević Čede, Grujičić Bogdana, Malinović Mirka, Novaković Gorana i Bogunović Milana, zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo ubistva iz čl. 47. st. 2. tač. 6. KZ Republika Srpska Krajina. Okrivljenima se stavlja na teret da su kao pripadnici stanice milicije Teslingrad, polovinom oktobra 1991. lišili slobode obitelj Rakić Mane i to: Rakić Manu, njegove sinove Milovana i Dragana, te kćerku Radmilu koje su zadržali u Teslingradu u prostorijama dječjeg vrtića radi provjere navoda o njihovoj saradnji s MUP-om Hrvatske. Dana 20. na 21. oktobar 1991. u vikend kući Serdar Milana u Širokoj kuli Budisavljević Čedo, Malinović Mirko i Bogunović Milan nakon pretresa kuće da su ubili Rakić Lucu ženu Mane, a potom leš pokrili krpama, polili petrolejem i zapalili, a krajem oktobra da su pobili Rakić Manu, njegova dva sina i kćerku, a potom leševe bacili u jamu zv. “Golubnjača” u Svračkovom Selu. Radi prikupljanja dokaza u fazi istrage ukazuje se neophodnim da se ekipa speleologa spusti u jamu “Golubnjača” izvadi iz nje leševe ukoliko se tamo nalaze te da se izvrši identifikacija leševa. Kad je ovaj sud namjeravao s ekipom speleologa provjeriti da li se u jami “Golubnjača” nalaze leševi porodice Rakić, došli smo do saznanja da se u toj jami nalazi veći broj leševa. Prema izjavi milicionara SJB Gračac, a što je potvrdio i sam komandir SJB Surla Željko, sumnja se da je u jamu “Golubnjača” u toku ovog rata, pored porodice Rakić bačeno još 40tak leševa građana hrvatske nacionalnosti. O ovim saznanjima upoznao sam predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpska Krajina kao i ministra za pravosuđe i upravu Republike Srpska Krajina. Postavlja se pitanje kako izvršiti vađenje i identifikaciju leševa porodice Rakić, a da se ne vade i identifikuju i drugi leševi? Da li vaditi sve leševe ukoliko se u jami nađu? Što činiti da za jamu i tolike leševe ako su u njoj ne sazna UNPROFOR, odnosno što ako UNPROFOR sazna i bude zahtijevano da se iz jame izvade leševi? Kako to sve pravdati pred našom i svjetskom javnošću? R D C D 322 Napominjem da se rodbina porodice Rakić interesira i zahtijeva da se leševi iz jame vade tako kategorično, kao da su sasvim sigurni da se oni tamo nalaze, a ukoliko se to ne učini u što kraće vrijeme “prijete se” da će obavjestiti UNPROFOR. Molim gospodine ministre da o ovom slučaju i navedenim problemima dadete Vaše mišljenje. Mislim da o ovoj problematici treba zauzeti konkretan stav, jer da se ovdje radi o problemu političke naravi, kako postupiti, a da se ne napravi politička greška, što ja kao predsjednik Okružnog suda Knin ili istražni sudija u konkretnom predmetu nisam u stanju sam preuzeti odgovornost, s obzirom na složenost problematike koja prelazi moje kompetencije. U Kninu, 9. novembra 1992. godine. PREDSJEDNIK SUDA Kresović Đuro, [v.r.] M.P.372 M H Na znanje: 1. Predsjedniku Vrhovnog suda RSK, 2. Ministru za pravosuđe i upravu RSK, 3. Predsjedniku Vlade RSK (svima neposredno).- C D Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 435. D 151 R 1992., studeni 9. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i MKCK za useljenje obitelji iz Splita u selo Ceranje Donje REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/63-92 Knin, 09. 11. 1992. godine O D O B R E NJ E Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu dovesti na teritorij Republike Srpske Krajine slijedeće lice: 372 Okrugli pečat: RSK, Okružni sud Knin. 323 – DRAČA JOVAN, rođ. 29.09.1952. od oca Drage i majke Danice – DRAČA NEDA, rođ. 01.01.1952. – DRAČA ZORAN, rođ. 28.09.1977. – DRAČA GORAN, rođ. 28.09.1979. S adresom stanovanja Sutjeskina 234 – Split. Svi za dolazak u Ceranje Donje – Benkovac. Ujedno se navedenoj porodici ovim odobrenjem dozvoljava da dovezu lični automobil “LADA” (Zastava) ST-415-49 i namještaj. KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] M.P.373 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. M H 152 D C D 1992., studeni 9. Knin Odobrenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i MKCK za useljenje obitelji iz Splita u selo Kričke R REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/62-92 Knin, 09. 11. 1992. godine O D O B R E NJ E Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu dovesti na teritorij Republike Srpske Krajine slijedeće lice: – PERIŠIĆ PETAR, rođ. 26.10.1950. od oca Ljubomira i majke Božice – PERIŠIĆ GOJANA, rođ. 05.04.1976. – PERIŠIĆ OGNJENKA, rođ. 02.11.1977. – PERIŠIĆ LJUPKA, rođ. 27.07.1983. – PERIŠIĆ SAŠA, rođ. 11.06.1986. – PERIŠIĆ ZVJEZDANA, rođ. 05.02.1958. S adresom stanovanja Studinov 10 – Split. Svi za dolazak u s. Kričke – Drniš. 373 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 324 KOMISIJA glavni inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] M.P.374 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 153 1992., studeni 11. Benkovac Kaznena prijava SJB Benkovac protiv nepoznatog počinitelja zbog krađe ikona u rimokatoličkoj crkvi u Novigradu M H C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutrašnjih poslova Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin S J B Benkovac Broj 08-01-2-KU- 234/92. Datum 09.11.1992. godine D OPŠTINSKOM JAVNOM TUŽIOCU B E N K O V A C R Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se KRIVIČNA PRIJAVA protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela čl. 164. st. 1. KZ-a RSK-a ( kriminalistički ili zakonski naziv krivičnog djela uz oznaku člana, stava i tačke KZ-a) na štetu Rimokatoličke crkve u Novigradu ( prezime i ime, odnosno naziv oštećenog ) boravište-sjedište u Novigradu broj _____ općina Benkovac ulica O postupanju na osnovi člana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivičnom postupku, izvještava se slijedeće: Dana 08.11.1992. godine u 9,00 sati putem telefona prijavljeno je dežurnoj službi SJB Benkovac od strane komandira OGM375 iz Novigrada Alavanja Velibora da je izvršena krađa Ikona iz Rimokatoličke crkve “Porođenje Marijino” iz Novigrada. 374 375 Isto. Odjeljenje granične milicije. 325 Nakon zaprimljene prijave na lice mjesta su izišli radnici SJB Benkovac koji su izvršili uviđaj o čemu je sačinjen zapisnik koji vam u prilogu dostavljamo. Krađa je izvršena na način što je NN376 izvršilac ili više njih ušao kroz razvaljena vrata crkve u Novigradu, te sa sjevernog i zapadnog zida crkve skinuo 7 komada Ikona različitih veličina, 5 malih, jednu srednju i jednu veliku sa motivom na slikama Stajališta od Krista. Obavili smo informativni razgovor sa Ćorić Marom iz Novigrada koja brine o toj crkvi o čemu je sačinjena službena bilješka koju vam u prilogu dostavljamo. Krim tehničar je fotografirao lice mjesta, o čemu će biti sačinjen fotoelaborat, lice mjesta je detaljno pregledano. Poduzet ćemo druge operativne mjere i radnje u cilju identifikacije počinioca a o svemu urađenom bit ćete blagovremeno obaviješteni. NAČELNIK: Vujko Slobodan, [v.r.] Prilog: Spisi. –377 M H Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. C D 154 VIDOVIĆ JOVANKA ILOK Kralja Petra I Broj 71 R D 1992., studeni 9. Ilok Izvješće Jovanke Vidović o radu Stambene komisije MZ Ilok, te naseljavanju Srba u kuće i stanove protjeranih Hrvata IZVEŠTAJ O MOM RADU U STAMBENOJ KOMISIJI Na sednici Kola srpskih sestara Ilok, održanoj 05. 05. 1992.g., donešena je odluka da se delegiraju 2 članice KSS – da bi pratile rad Stambene komisije (pošto su kolale svakakve priče o Komisiji). Delegirane smo sestra Milka Živanović i ja. Pratile smo rad Komisije, ustanovile činjenično stanje i podnele pismeni izveštaj KSS. Sestra Milka se povukla nakon obavljenog zadatka, a ja sam, na predlog tada samo 3 zvanično aktivna člana Komisije, ostala da radim u Komisiji. Mnogima se nisu svidele moje poštene metode rada, pa su 376 377 Nepoznati. Prilozi u posjedu HMDCDR-a, 23., kut. 44. 326 M H pokušali odmah da me eliminišu. Ja sam se ipak uspela izboriti i zvanično sam naimenovana 09. 03. 1992.g., od strane Izvršnog saveta mesne zajednice. Za rad u Komisiji me nisu ponukale materijalne pobude, nego zbog toga da bih pomogla svim onim jadnicima, koji su bili u istoj situaciji kao i ja i da bih se izborila za neku pravdu. Danas vidim da sam se borila protiv vetrenjača. Proživela sam ratne strahote, gledala kako mladi ljudi umiru i zato sam prevashodno pokušala da pomognem invalidima, porodicama poginulih i borcima. I pre rata sam bila aktivna u humanitarnim organizacijama, kao što su: Društvo prijatelja dece-MIR (na nivou Jugoslavije, u sklopu UNICEF-a), bila sam u Odboru za gradnju Dečje ambasade u Mećašima, u Odboru za prihvat dece Černobila itd. Za svoj rad u Komisiji sam dobila: za VI mesec 8.000, za VII i VIII po 12.000, za IX 20.000 dinara iako taj posao niko ne bi radio ni za daleko veću svotu. Pošto je zatečeno potpuno haotično stanje (od prijašnjih Komisija je nedostajalo 2/3 dokumentacije) krenulo se ponovo u popis ulica i njihovo obrađivanje. Usporedo s tim, izdavana su i rešenja i tu je bilo mnogih poteškoća, pošto su se ljudi svakodnevno preseljavali bez odobrenja Komisije i bez razloga. Doneli smo rešenja na dotičnu adresu, čovek je već bio na drugoj. Obradili smo ponovo čitav grad, osim Slovačkog kraja. I danas se pojedinci preseljavaju iz dobrog u bolje. Komisija im ne može ništa jer vlada bezakonje i bezvlašće. Nemamo nikakve saradnje sa Centralnom komisijom, odnosno sa Komesarijatom za izbeglice, kako se sada zove, po odluci Oblasnog veća donešenoj 15. 6. 1992. g. Na toj sednici su donešene i druge odluke koje do danas nisu sprovedene. Ja sam iz svega toga pokušala, savesno i pošteno, da napravim najbolje što sam mogla. Pogotovo što u poslednja dva meseca, preostala 3 člana Komisije gotovo da i nisu ništa radili. Kada smo dobili spisak od pedesetak milicionera koji više nisu radili u Stanici milicije Iloksamo 2 ključa su stavljena Komisiji na raspolaganje. Mnogi su otišli, ostavili porodice ovde, ostali su predali ključeve svojim prijateljima i rođacima. U Iloku su svi drugi više useljavali od ove sadašnje Komisije. Mi smo samo mogli da konstatujemo činjenično stanje i da pokušamo nešto da ispravimo, ali smo nailazili na vrlo žestok otpor. Od 530 izdatih rešenja, ja lično sam pomogla da se usele desetak porodica i to: Invalida, ranjenih i boraca. Kod ovako izdatog rešenja nastojala sam da se ispoštuju kriteriji. Ako sam negde, svesno ili nesvesno pogrešila, spremna sam da za to odgovaram. Još jednom naglašavam i podvlačim da nikakve materijalne koristi nisam imala, osim pre navedene, zvanično dobijene. Ako neko smatra drugačije, ja ga pozivam da to argumentovano dokaže. Za kojekakve makinacije pojedinaca, ja nisam odgovorna. Kakvim sam verbalnim i fizičkim napadima, iako neosnovano, unazad 2 meseca bila izložena, može najbolje da posvedoči predsednik Izvršnog saveta mesne zajednice Nikola Relić i ostali ljudi koji ovde rade. Isto tako mogu da kažu tko je, koliko i kako radio u ovoj Komisiji. U prilogu dostavljam: R D C D 1. 2. 3. 4. Spisak porodica, koje sam ja uselila, ili pomogla da se usele u Iloku. Popis milicionera koji više ne rade u Stanici milicije Ilok i objašnjenje što se dogodilo sa stambenim prostorom (objektima) u kojima su stanovali. Popis milicionera koji rade u Srbiji, a ovde su ostavili porodice. Popis građana Republike Srbije, odnosno SR Jugoslavije, koji su zauzeli kuće u Iloku (oni koji su meni poznati). 327 5. Popis domaćih – Iločana, koji su zauzeli tuđe kuće (koji su meni poznati). U Iloku, 09. 11. 1992. godine Vidović Jovanka, [v. r.] M.P.378 BROJ 1. PORODICE KOJE SAM JA SMESTILA ILI IM POMOGLA DA SE SMESTE U ILOKU 1. 2. M H 3. 4. 5. JOVANOVIĆ STEVO, Dunavska 25 – invalid na štakama, 8 članova porodice. Kuća ima oko 90 m2. DODIKOVIĆ RANKA, Petra Kočića 63 – udovica i sin ranjen, 6 članova porodice. Kuća ima 80 m2. NOVAKOVIĆ NIKOLA, Ive Andrića 4/2 – borac, 2 brata poginula. Dvosoban stan. SMOLJANIĆ MIRKO, Nemanjića 10 – 2 učesnika rata, 11 članova porodice. Kuća ima 120 m2. STARIJAŠ DRAGO, Ive Andrića bb – borac, 4 člana porodice (supruga trudna). Kuća ima 80 m2, bila je nedovršena, odnosno nije imala struju i vodu. VUJAKLIJA RADA, Kralja Petra I (M. Tita 91-a) – učesnik rata, 3 člana porodice, sin u Armiji. Kuća stara, nema kupatilo. JOVANOVIĆ SAVO, Gavrila Principa 3 -borac i ranjen, srčani bolesnik. Četiri člana porodice. Kuća nedovršena. MUJADIN MILENKO, Kralja Petra I (bivša M. Tita 64) – učesnik rata, dvoje male dece. Stan. GLAMOČIĆ MILORAD, Kralja Petra I (M. Tita 60) – borac, dvoje male dece. Stan. BOMEŠTAR UROŠ, Ive Andrića 4/ – učesnik rata, dvoje dece. Stan. LOKNER ANTUN, Beogradska 1 – borac, dvoje male dece. Kuća nedovršena. ŠTULIĆ DUŠAN, Belgradska 36 – roditelji i udovica poginulog borca. VUKMIR SVETOZAR, Zmaj Jovina 64 – roditelji poginulog borca. 6. 8. 9. 11. 12. 13. 14. R 10. D C D 7. STANICA MILICIJE ILOK Ilok, 23. 06. 1992. god. SPISAK RADNIKA STANICE MILICIJE ILOK SA ADRESAMA STANOVANJA KOJI SU OTIŠLI IZ STANICE MILICIJE ILOK U SVOJE MATIČNE ORGANE NA PODRUČJU REPUBLIKE SRBIJE ILI KOJI SU PREMEŠTENI U DRUGU STANICU MILICIJE NA PODRUČJU SEKRETARIJATA VUKOVAR 378 Okrugli pečat: RSK, SO SBZS, Opština Vukovar, IS MZ Ilok. 328 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Bajić Lazo Bajić Nedeljko Božić Zoran Bogić Ilija Savković Ivan Bursać Đuro Dereta Nikola Erceg Boris Garić Veljko Benešićeva br. 13 Benešićeva bb Zlatana Sremeca 1 M. Tita 68 M. Tita 68 Benešićeva bb Zlatana Sremeca 3/1 Zlatana Sremeca br.19 Zlatana Sremeca br.31 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Graovac Siniša Graovac Saša Njegovan Nikica Grmuša Branko Ilić Milovan Jokić Goran Jovanović Nebojša Zlatana Sremeca 9 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. Karanović Ranko Knežević Dušan Kukić Stanko Travica Jugoslav Lazarević Nikola Lazić Miloš Manojlović Đuro Marić Gojko M. Tita 84 M. Tita 84 Zlatana Sremeca br.3 Zagrebačka 7 Zlatana Sremeca 4/4 M H predao ključeve crvenim uselio milicioner predao ključeve drugom predao ključeve drugom milicioneru Vekić Stevo predao ključeve “Zvezdi” za kadrove stanovao kod Bjelajac Miroslava predali ključeve Šakić Vidi nepoznat majka ostala u kući sa njim u stanu još jedna porodica koja je ostala u stanu uselio drugi milicioner Karanović uselio Rambo ključeve predao crvenkapama uselio Krajnović s porodicom predao ključeve drugom milicioneru nepoznat ključeve ostavio drugoj porodici Štrbec ključeve predao drugom milicioneru Orozović D. ostavio roditelje komisija uselila Mujadin Milenka ostavio porodicu do 19.02. a zatim ključeve predao drugom milicioneru Šaran M. uselio crvenkapama ključeve predao crvenima ostavio porodicu Bomeštaru ostavio ključeve ostavio ključeve milicioneru Ranisavljević Čedo uselio crvenkape ostavio ključeve Bilas Buri ostao tu ostao tu ključeve ostavio Kljaić Veselku stanovao s Savković u stan provalio neki nepoznati 28. 29. 30. 31. 32. Ostojić Mladen Zlatana Sremeca 3/16 Paklar Petar Zagrebačka bb Petrović Goran M. Tita 128. Rogulja Božo Zlatana Sremeca 3/4 Ranisavljević Slavko M. Tita br. 133/ 16 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. Sekulić Mirjana Sladaković Dušan Šljivar Milovan Mandić Milan Zorić Đuro Tulum Nebojša Vidović Milovan Zlatana Sremeca 3/16 Keršovanijeva 43 Herc. brigade 36 Radićeva br.2 Zagrebačka bb M. Tita 68 M. Tita 70/13 R 25. Matijević Vladimir M.Tita 129 26. Ninković Zoran M.Tita 62/2 27. Obradović Stojan Benešićeva 14 D C D A. Cesarca 44 Zlatana Sremeca 34 Benešićeva br.15 Benešićeva br.15 Trg žrtava fašizma 13 Zlatana Sremeca 4 Zlatana Sremeca 4 M. Tita 66/2 ostavio porodicu ostavio porodicu ostavio ključeve Matarug B. ostavio ključeve drugom milicioneru 329 1. Spisak milicionera koji su otišli u Srbiju, a ostavili porodicu u Iloku a) Bajić Nedeljko Benešićeva –Vukovarska br.13 b) Bajić Lazo Benešićeva –Vukovarska br.15 c) Sekulić Miroslav 3. Sremeca – Ive Andrića br. 9/13 d) Jokić Goran Zagrebačka – Beogradska br.7 e) Matijević Vladimir M. Tita – Kralja Petra I br.129 f ) Petrović Goran M. Tita – Kralja Petra I br. 128 g) Ranisavljević Slavko Zagrebačka – Beogradska bb h) Puač Slavko M. Tita – Kralja Petra I br. 138 (133) pod oznakom g) i h) zamenite adresu i) Marić Gojko Hercegovačkih brigada br.1 M H 2. Ljudi iz područja bližih Kninskoj i Bosanskoj krajini a) Evdić Predrag Zl. Sremeca 7/4 Bos. Šamac b) Drče Drago M. Tita 73 B Zadar c) Bogunović Marko M. Tita 75 A Zadar d) Mihajlović Desanka Trg žrtava fašizma 13 Karlovac e) Babić Danilo M. Tita 70/13 Bihać f ) Korlat Vukašin Z. Sremeca Zadar g) Vučković Ilija Z. Sremeca 38 Knin h) Vučković Milan Z. Sremeca 11/8 Knin C D 3. Građani Srbije – S.R. Jugoslavije a) Milanović Milenko Zl. Sremeca 22 b) Greksa Ljiljana M. Tita 80 c) Popović Miomir S. Radića 73 d) Grujić Dragiša Zl. Sremeca br.1 e) Zečević Budimir Zl. Sremeca ½ f ) Tanasić Ivanka Zl. Sremeca 2/23 R D Bačka Topola Bačka Palanka ? ? ? ? Spisak Iločana koji su uselili u tuđe kuće ili stanove koji su meni poznati 1. Mandić Radomir Vladimira Nazora 26 2. Sekulić Anđelko S. Radića 121 3. Šteker Robert Dunavska 4. Kovačević Duško M. Tita 60/5 5. Vlašić Petar Dunavska 37 6. Jelinek Kata Dunavska 37 7. Gojković Dragan Zmaj Jovina 1 8. Plavac Snežana Zlatana Sremeca 68/1 9. Pagač Miroslav Dunavska 28 10. Mučalović Svetozar Štrosmajerova 78 Izveštaj dostavljam: 1. Izvršnom savetu MZ Ilok 2. Izvršnom savetu opštine Vukovar 3. Komandiru stanice milicije – Ilok 4. Komesarijatu za izbeglice – Vukovar 330 5. Oblasnom veću u Erdutu 6. Vladi u Kninu 7. Kolo srpskih sestara Ilok 8. Radikalnoj stranci u Vukovaru Izvornik, strojopis Hrvatski informativni centar, A 178-104. 155 1992., studeni 10. Knin Zapisnik 36. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine M H REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA C D ZAPISNIK sa 36. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane dana 10. 11. 1992. godine u Kninu. R D Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zečević, Veljko Džakula, Sergej Veselinović, Nebojša Arbutina, Spiro Kostić, Dušan Aćimović, Stojan Španović, Savan Grabundžija, Vojin Peurača, Milan Martić, David Rastović, Jovo Vitas i Simo Šijan. Sjednici na poziv prisustvuju: Boris Martinović, Nebojša Mandinić, Veljko Korolija, Pavao Marjanović, Zdravko Janković, Branko Škorić i Mirko Martinović. Sjednica je počela sa radom u 9,00 časova. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći D N E V N I R E D: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Informacija o aktualnim vojno-političkim zbivanjima i njihova refleksija na RSK, Informacija o funkcionisanju platnog prometa i zaključcima sa sastanka radne grupe održane 5.11.1992. godine, Informacija o prodaji nafte i naftnih derivata za devizna sredstva plaćanja, Razmatranje informacije o oslobađanju od poreza na promet za naftu i naftne derivate, Regulisanje prodaje i otkupa deviza, Izmjena odluke o materijalnom obezbeđenju porodica poginulih boraca, 331 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. M H Donošenje odluke o osnivanje Apotekarske ustanove Knin, te odluke o imenovanju v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora ustanove; Donošenje odluke o osnivanju Apotekarske ustanove Glina, te odluke o imenovanju v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora i ustanove; Donošenje odluke o osnivanju Oblasne opšte bolnice u Kninu, te odluke o imenovanju v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora bolnice; Donošenje odluke o osnivanju Zdravstvenog centra Vukovar, te odluke o imenovanju v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora zdravstvenog centra; Donošenje odluke o osnivanju Zdravstvenog centra Glina, te odluke o imenovanju v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora zdravstvenog centra; Konkretizacija odluke Vlade od 04.11.19912. god. (rješavanje stambenih problema deficitarnih zdravstvenih radnika kninske bolnice), Razmatranje političko pravne i ekonomske utemeljenosti Opštine Drniš, Razmatranje mogućnosti financijske pomoći izbjeglim licima iz Gospića, Donošenje odluke o oslobađanju carinskih dažbina za uvezena materijalna sredstva Narodne banke, Razmatranje prijedloga mjera za poboljšanje financijske pomoći zaposlenim u lokalnim radio stanicama. R D C D Tačka 1. Član mješovite komisije za saradnju sa UNPROFOR-om Boris Martinović podnio je informaciju sa sastanka mješovite komisije koja je održana u Topuskom. Upoznao je Vladu sa tokom razgovora sa Sederikom Tomberijem379 sa našim zahtjevima koji su mu preneseni a odnose se na to da se dio komande UN premjesti iz Zagreba u Knin, da RSK i RH potpišu sporazum o međusobnom oružanom ne napadanju i političkom rješenju spora. Martinović je upoznao Vladu da je rad zajedničke komisije do daljnjega zamrznut a da će podkomisije nastaviti sa radom. Vezano za zamrzavanje rada zajedničke komisije Martinović je iznio tri opcije daljnjeg mogućeg događanja i razvoja situacije. Rekao je da se može dogoditi da se mirovne snage povuku iz ružičastih zona zatim da je moguće stavljanje van snage Rezolucije 762. te da je moguće da se donese nova Rezolucija Saveta bezbednosti. Ministar unutrašnjih poslova Mile Martić je istakao da Savjet bezbjednosti odstupa od Vensovog plana i da daje zadatke snagama UN suprotne tom planu. Predložio je da se od UNPROFOR-a traži da se obezbjedi voda za Teslingrad i Drniš kako bi stanovništvo u tim područjima moglo normalno živjeti i privređivati. Nakon rasprave po ovoj tački dnevnog reda donesen je Z A K LJ U Č A K Usvaja se izvještaj sa sastanka Zajedničke komisije održane u Topuskom. Tačka 6. Nakon prve tačke dnevnog reda na zahtjev porodica poginulih boraca prišlo se razmatranju realizacije odluke o materijalnom obezbeđenju porodica poginulih boraca. Kod rasprave po ovoj tački dnevnog reda sjednici su prisustvovali članovi porodica poginulih boraca i predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine općine Knin Risto Matković. Predstavnik Vlade je u uvodnom izlaganju istakao da je potrebno porodice poginulih boraca materijalno obezbjediti, 379 Cedric Thornberry. 332 iznalaziti mogućnost rješavanja stambenih problema, zapošljavanje te cjelovitog reguliranja ovog problema za porodice poginulih boraca na nivou RSK. Predstavnik opštine Knin je iznio da porodice dobijaju jednokratnu pomoć od 2 hiljade dinara mjesečno te da je to suma koju hitno treba uvećati. Rekao je da nema nerješenih predmeta boračkoinvalidske zaštite u prvom stepenu ali da ostaje problem revizije predmeta što treba napraviti ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja. Kad je u pitanju zapošljavanje rekao je da je zauzet stav na nivou opštine da porodice poginulih boraca imaju prioritet pri zapošljavanju. Iznio je također da je na nivou opštine otvoren žiro račun na koji će se prikupljati dobrovoljni prilozi i pomoć za porodice a koja sredstva bi se trebala isplaćivati u vidu jednokratne pomoći. Kao problem je istakao i nedostatak propisa iz ove oblasti i neophodnost da se što hitnije ova oblast pokrije neophodnim propisima. U raspravi koja je potom vođena sudjelovalo je više ministara koji su izrazili zalaganje da se ova problematika prioritetno rješava, kao i članovi porodica koji su ukazivali na pitanja i probleme rješavanja kojim treba pristupiti. Nakon rasprave doneseni su slijedeći Z A K LJ U Č C I 1. 4. R D C D 3. M H 2. Ministarstvo odbrane će izvršiti isplatu materijalne naknade porodicama poginulih boraca u visini od 800 hiljada dinara za sve koji imaju uredno predate i kompletirane zahtjeve. Za one porodice koje su kasnije predale zahtjeve i nisu ih još kompletirale javno pravobranilaštvo RSK treba prići hitnom rješavanju tih predmeta kako bi se isplatile i te porodice. Zadužuje se javno pravobranilaštvo RSK da traži od vojske Jugoslavije da se u skladu sa Zakonom isplati puni iznos materijalnog obeštećenja porodicama. Imenuje se Komisija za ocjenu postotka invalidnosti ranjenih boraca u ovom ratu za područje Banije i Korduna u sastavu: 1. mr Pajo Knežević, predsjednik 2. dr Stevo Trivanović, član 3. dr Kordić Dušan, član i 4. dr Brdar Branko, zamjenik predsjednika 5. dr Bunjac Nevenka, zamjenik člana 6. Jasić Rajko, zamjenik člana. Utvrđuje se akontacioni iznos naknade porodične invalidnine porodici poginulih boraca u visini od 1,5 prosječne plate tekućeg mjeseca radnika zaposlenih u Vladi Krajine a primjenjuje se od 1.9.1992. godine. Za 10 mjesec iznos naknade se uvećava za 70% kao i penziono invalidsko osiguranje. Stambena zgrada u izgradnji preko puta sjeverne kasarne sa raspoloživim stambenim fondom prioritetno će se dodjeljivati porodicama poginulih boraca koji nemaju rješeno stambeno pitanje. Kod zapošljavanja novih radnika u opštinama kao i u Vladi prioritet moraju imati članovi porodica poginulih boraca. Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja treba hitno oformiti službe za rješavanje svih pitanja iz svog djelokruga rada. 5. 6. 7. 8. 333 Tačka 2. Guverner Narodne banke Pavao Marjanović upoznao je Vladu sa sastankom koji je održan 5.11.1992. godine u prostorijama Beo-banke u Kninu sa temom iznalaženja konkretnih rješenja oko Budžetske potrošnje za mjesec oktobar 1992. godine kao i za zadnji period. Guverner je predložio da se priđe detaljnim razmatranjima predloga utvrđenih na ovom sastanku. Kako je sjednici prisustvovao mali broj ministara ministri koji su bili prisutni na sjednici su zahtjevali da se o ovakvoj ozbiljnoj materiji raspravlja na sjednici kad budu prisutni svi članovi Vlade, nakon čega je donesen Z A K LJ U Č A K Na idućoj sjednici Vlade treba uz obavezno prisustvo svih ministara hitno razmotriti dostavljeni radni materijal. Tačka 3. Pomoćnik ministra trgovine i turizma Jovo Vitas upoznao je Vladu sa odlukama Skupštine opštine Knin koje su donesene nakon odluke Vlade a u suprotnosti su s njima. Odluke se odnose na prodaju nafte i naftnih derivata za devizna sredstva građana. Nakon rasprave donesen je slijedeći M H Z A K LJ U Č A K Ovakvim odlukama Skupština opštine Knin vrši opstrukciju rada Vlade i vladinih odluka. C D Tačka 4. Pomoćnik ministra Jovo Vitas upoznao je Vladu sa odlukom Skupštine opštine Knin o oslobađanju poreza na promet za naftu i naftne derivate. Kako je i ova odluka u suprotnosti sa odlukom koju je donijela Vlada RSK donesen je nakon rasprave slijedeći R D Z A K LJ U Č A K Budući Skupština opštine Knin vrši opstrukciju rada Vlade potrebno je da resorna ministarstva poduzmu konkretne zakonske mjere kako bi se odluke Vlade na području opštine Knin ispoštovale. Tačka 5. Nakon rasprave po ovoj tački dnevnog reda donesen je Z A K LJ U Č A K Ovu tačku treba cjelovito raspraviti i donijeti konkretne odluke na jednoj od slijedećih sjednica Vlade. Tačka 7. Ministar zdravlja dr Spiro Kostić upoznao je Vladu sa predlogom Odluke o osnivanju apotekarske ustanove Knin kao i prijedlogom v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora ustanove. Nakon rasprave donesena je ODLUKA 1. 2. 3. 334 Osniva se apotekarska ustanova Knin. Mr. ph. Nada Rađen imenuje se za v.d. direktora apotekarske ustanove Knin. Imenuje se upravni odbor apotekarske ustanove Knin u sastavu Mara Rađenović, predsjednik 4. Jelena Reljić, član Jagoda Radaković, član Mirko Gagić, član Đorđe Bjegović, član Dušan Štrbac, član. Imenuje se Nadzorni odbor apotekarske ustanove Knin u sastavu: Velimir Marjanović, predsjednik Vesna Gak, član Gordana Medić, član. Tačka 8. Ministar za zdravlje dr Spiro Kostić iznio je prijedlog Odluke o osnivanju apotekarske ustanove Glina te odluke o imenovanju v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora ustanove. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Osniva se apotekarska ustanova Glina. Mr. ph. Mira Paspalj imenuje se za v.d. direktora apotekarske ustanove Glina. Imenuje se upravni odbor apotekarske ustanove Glina u sastavu: Zora Marić, predsjednik Snježana Drakulić, član Slavka Dijanović, član Marica Bajlović, član Vlado Dmitrović, član Goran Žarković, član Stevo Janjatović, član. Imenuje se Nadzorni odbor apotekarske ustanove Glina u sastavu: Marica Baltić, predsjednik Ljubica Momčilović, član Nevenka Barbir, član Dejan Čuričić, član Milivoj Vojnović, član. M H 1. 2. 3. R D C D 4. Tačka 9. Ministar za zdravlje predložio je odluku o osnivanju oblasne opšte bolnice u Kninu, te odluku o imenovanju v.d. direktora, upravnog i nadzornog odbora. Nakon rasprave donesena je ODLUKA 1. 2. 3. Osniva se Oblasna opšta bolnica Knin. Mr. sti. med. Dušan Babić, kirurg imenuje se za v.d. direktora Oblasne opšte bolnice u Kninu. Imenuje se Upravni odbor Oblasne opšte bolnice u Kninu u sastavu: Stevan Đurić, predsjednik Goran Jejina, član Vasilija Curać, član Nikola Čeko, član 335 4. Marko Jaramaz, član. Imenuje se Nadzorni odbor Oblasne opšte bolnice Knin u sastavu: Dušan Medić, član Radovan Đujić, član Predsjednik Nadzornog odbora Oblasne opšte bolnice u Kninu imenovat će se na jednoj od narednih sjednica. Tačka 10. Ministar za zdravlja predložio je odluku o osnivanju Zdravstvenog centra Vukovar te donošenje odluke o imenovanju v.d. direktora, Upravnog i Nadzornog odbora Zdravstvenog centra Vukovar. Nakon rasprave donešena je ODLUKA 1. 2. 3. M H Osniva se Zdravstveni centar Vukovar. Primarijus dr Vojislav Stanimirović psihijatar imenuje se za vršioca dužnosti direktora Zdravstvenog centra Vukovar. Imenuje se Upravni odbor Zdravstvenog centra Vukovar u sastavu: Slobodan Đuričić, predsjednik Jovo Kolar, član Ljubomir Crevar, član Miodrag Višić, član Radoslav Mutavdžić, član Vasilije Vuksanović, član Stevan Svilar, član. C D R D Tačka 11. Ministar za zdravlje predložio je donošenje odluke o osnivanju Zdravstvenog centra Glina te odluke o imenovanju v.d. direktora Upravnog i Nadzornog odbora Zdravstvenog centra Glina. Nakon rasprave donešena je slijedeća ODLUKA 1. 2. 3. 336 Osniva se Zdravstveni centar Glina. Imenuje se Upravni odbor Zdravstvenog centra Glina u sastavu: Mira Vujasin, predsjednik Milena Podunavac, član Radovan Maljković, član Nadežda Galić, član Milan Korać, član Nikola Bandur, član Stanko Marković, član. Imenuje se Nadzorni odbor Zdravstvenog centra Glina u sastavu: Đorđe Žarković, predsjednik Dušan Gnjatović, član Miloš Janjanin, član Đuro Dedić, član Dragan Roksandić, član. 4. Mr. sci. med. Pajo Knežević kirurg imenuje se za vršioca dužnosti direktora Zdravstvenog centra Glina. Tačka 12. Odgađa se za jednu od narednih sjednica Vlade. Tačka 13. Odgađa se za jednu od narednih sjednica Vlade. Tačka 14. Odgađa se za jednu od narednih sjednica Vlade. Tačka 15. Guverner Narodne banke Pavao Marjanović upoznao je Vladu da je Narodna banka Krajine od Narodne banke Jugoslavije dobila na poklon materijalna sredstva koja su neophodna za funkcionisanje i rad Narodne banke. Predložio je Vladi da donese odluku kojom bi se Narodna banka Krajine oslobodila carinskih dažbina za opremu koju je dobila. Nakon rasprave donešena je M H ODLUKA Oslobađa se Narodna banka Krajine carinskih dažbina za uvezena materijalna sredstva i opremu koju je dobila od Narodne banke Jugoslavije. R D C D Tačka 16. Ministar informisanja Dušan Ećimović upoznao je Vladu sa teškim materijalnim stanjem zaposlenih u lokalnim radio stanicama. Iznio je da na području Republike Srpske Krajine postoji mreža radio stanica za koje je predviđeno da svaka radio stanica zapošljava 8. radnika što ukupno iznosi 104 zaposlena radnika. Predlaže da se zaposlenim radnicima odobre sredstva za poboljšanje financijskog stanja zaposlenih a radi normalnog funkcionisanja radio stanica. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Odobrava se financiranje mreže lokalnih radio stanica na području Republike Srpske Krajine sa ukupno 104 zaposlena radnika. Sjednica završila sa radom u 18,00 časova. PREDSJEDNIK: Mr Zdravko Zečević Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. 337 156 1992., studeni 10. Kistanje Dopis Civilne policije UN-a Stanici milicije Kistanje o krađi stoke od strane pripadnika krajiške milicije hrvatskom stanovništvu u selu Laškovica UNCIVPOL KISTANJE KISTANJE, 10/11/92. STANICA MILICIJE KISTANJE SLUŽBENA ZABILJEŠKA M H Sastavljena 10/11/92 u kancelariji UNCIVPOLA Kistanje, na zahtjev Stanice Milicije Kistanje, o krađi stoke u području LAŠKOVICE. Dana 07/11/92 dobili smo informaciju od KENBATA (NADOVEZE) da su dobili žalbu od strane mještana LAŠKOVICE o krađi stoke. Dana 07/11/92, otišli smo na naznačenu lokaciju oko 14,30 sati. Razgovarali smo sa SILOV KRSTOM i LUCOM. KRSTE nam je rekao da su u noći između 06/07 11/92 on i njegova žena čuli buku ispred svoje kuće. Kada je izišao na vrata, vidio je dva čovjeka ispred svog dvorišta kako odvode jednu od njegovih krava. Kako je bio mrak a oni nemaju struje nije u mogućnosti opisati te dvije osobe. Nisu čuli ni vidjeli nikakvo vozilo. Ujutro 07/11/92, LUCA SILOV je pronašla tragove (otiske) krave i čizama koji su vodili oko 2 KM preko krša do ceste za Kistanje. Izgleda da se jedan od ovih ljudi (po vidljivim tragovima), popeo preko ograde, uzeo kravu iz štale i otvorivši vrata dvorišta iznutra, izišao. Krava je opisana kao svijetlo-smeđa, sa rogovima i ožiljkom preko trbuha. Takođe smo obavješteni da je u noći između 02 i 03 NOVEMBRA jedan čovjek obučen u milicijsku uniformu došao u kuću SILOV KRSTE. On je zapretio SILOV KRSTI da će pucati u vrata ako mu ne otvori. Takodje je rekao da ima naredjenje iz Knina da provjeri sve u SILOVLJEVOJ kući. Tom prilikom ništa nije odneseno iz kuće niti je napravljena bilo kakva šteta. Sledećeg jutra Milicija je posjetila SILOVLJEVU kuću i rekli su mu da je čovjek koji je dolazio tokom noći “izmakao kontroli”. Svi, i čovjek koji je dolazio tokom noći i oni koji su došli ujutro, nosili su automatsko oružje. SILOV misli da su svi oni pripadnici Granične Milicije. KRSTE SILOV takođe nam je rekao da su mu rekli, on misli da su pripadnici Granične Milicije, da se ne smije udaljavati od svoje kuće i da ne smije posjećivati komšije. Ako to uradi, rekli su mu da će ga ubiti. R D C D KOMANDIR UNCIVPOLA K. O’HALLORAN, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 9. 338 157 1992., studeni 10. Knin Sigurnosna procjena Resora državne bezbednosti MUP-a RSK za područje Vrlike s procjenama broja preostalih Hrvata i Srba u naseljima REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RESOR DRŽAVNE BEZBEDNOSTI CENTAR KNIN Datum, 10. 11. 1992. Predmet: Bezbedonosna procjena na terenu Vrlika M H Područje Vrlike i okoline Peručkog jezera, geostrategijski gledano predstavlja jedan vrlo kompleksan problem. Sa sjeverozapada je omeđeno planinom Dinarom, vrlo teško pristupačno, a sa jugoistoka planinom Svilajom, također vrlo teško pristupačnom. Rubna područja (planinska) ne kontrolišu ni milicija Krajine ni snage RH, međutim teren je izminiran ali povremeno se dešavaju manje provokacije, uglavnom snajperima i upadi pojedinaca i manjih grupa na područja praktično ni pod čijom kontrolom, najčešće u Potravlje. Izuzevši sela Civljane, Cetina i Otišić, najveći dio terena je bio nastanjen većinskim hrvatskim življem. Broj stanovnika je zbog rata višestruko umanjen, naime većina hrvata je izbjegla u RH i to najviše prema području Sinja i Splita, a jedan dio srba je otišao u Knin u SR Jugoslaviju. Naseljenost i etnički sastav izgledaju približno ovako: – Kijevo 50-55 hrvati – Vrlika 50-ak/23 hrvati – Cetina do 800 srbi – Civljane do 300 srbi – Ježević 93 hrvati – Vinalić 50 hrvati – Maovice 80/50 hrvati – Koljane do 300 srbi – Laktac do 300 srbi Potravlje, Vučipolje i Dabar su za sada nenastanjeni, a prethodno su bili nastanjeni većinom hrvatima. Za bezbednost područja brinu se uglavnom pripadnici posebnih jedinica milicije, smještenih u Maovicama oko 30 pripadnika, Potravlju oko 40 pripadnika, punkt Prolići, u Lakatcu oko 20 pripadnika, s komandom i pozadinskom bazom u Civljanima oko 40 pripadnika, a u Vrlici postoji i stanica milicije Krajine koja drži nekoliko svojih kontrolnih punktova. Privredno-ekonomska situacija je izuzetno teška, industrije skoro da i nema, a i ono malo što postoji ne radi. Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom. Što se političke aktivnosti tiče ona je uglavnom zamrla, nema naznaka nikakvog stranačkog rada ili bilo kakvih predizbornih aktivnosti. Nema posebnih pojava izražavanja R D C D 339 nezadovoljstva. Odnos stranaca (UNPROFOR i CIVILPOL UN) je vrlo korektan i ne primjećuje se da ima nekih “navijačkih” stavova prema drugoj strani, a saradnja je vrlo dobra. Operativni radnik Zdravko Vujnović, [v.r.] Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20., kut. 4. 158 M H 1992., studeni 10. Slunj Obavijest SJB Slunj MUP-u RSK o nepravilnoj registraciji ukradenih vozila na području općina Plaški i Slunj M.P.380 D C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE VOJNIĆ STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI SLUNJ Broj: 08-03/1-2-3-424/92. Slunj, 10. 11. 1992. MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA Banda Mile i dr. obavest o događaju. – R Predmet: KNIN Obaveštavam Vas da se ovih dana nalaze u otkomandi radnici iz SUP-a Vukovar u SJB Slunj koje predvodi viši inspektor milicije Alapović Stojan. Pregledom evidencija registriranih vozila utvrdio je da su registrirana pojedina ukradena vozila čiji vlasnici su sačinili kupoprodajni ugovor u opštini Plaški, navodno nekom licitacijom, izmišljenom gde se plaća od pet hiljada dinara do trideset eventualno pedeset hiljada za najbolje kupljeno vozilo. Mnogi građani počevši od pripadnika milicije, vojnih lica imaju ukradene automobile, traktore, kamione i dr koje oteraju u opštinu Plaški jave se predsedniku opštine i u dogovoru usmenom sastavi se kupoprodajni ugovor o nekoj izmišljenoj mizernoj ceni za vozilo, a koji ugovor nema opšti broj,jer nemaju knjigu delovodnika, nema datuma kada je ugovor sačinjen a na poleđini ugovora stoji praznina jer u onoj opštini gde se vrši licitacija treba da se plati i opštinski porez. Znači, odgovorno lice u opštini Plaški počinio je krivično 380 Prijemni pečat: RSK, MUP Knin, br. 295-1, 25. 11. 1992. 340 M H delo opisano u članu 239. st. 3. zloupotreba službenog položaja, kao i krivično delo utaja poreza. Operativni radnik iz SUP-a Vukovar Alapović Stojan je izvršio proveru u SJB Slunj i obavio informativni razgovor sa vlasnicima vozila koji su u Plaškom sačinili ugovore, isti su izjavili da su vozila ukrali, licitirali u Plaškom i registrirali u SJB Slunj te dobili odgovarajuće registarske tablice. Protiv vlasnika ukradenih automobila podnešene su krivične prijave zbog kriv. djela iz člana 164. stav 2, teške krađe i člana 169. st. 1. – prevare. U dogovoru sa Okružnim javnim tužiocem iz Gline i opštinskim javnim Tužiocem iz Vojnića dogovoreno je da se protiv izvršioca ovakovih krivičnih dela podnesu odgovarajuće kriv. prijave a obavezno u opštini Plaški podneti kriv. prijavu protiv odgovornih lica koja su ovu licitaciju dozvolili i izmislili. Dana 02.11.1992. g. operativni radnik iz SUP-a Vukovar je došao u opštinu Plaški i postupio po planu SJB Slunj vezano za oduzimanje jednoga vozila koje je ukradeno u Slunju iz RO “Komunalac” iz Slunja te došao u mesto Plaški gde se uredno javio načelniku Stanice milicije Plaški pa su zajedno otišli u opštinu Plaški gde su od sekretarice opštine kao i tajnika Trbojević Petra tražili na uvid izveštaj sa licitacije kao i kupoprodajne ugovore za vozila na uvid. Tajnik opštine Trbojević Petar ja dao na uvid kupoprodajne ugovore a izuzeti su kupoprodajni ugovori za vozila čiji vlasnici borave u opštini Slunj a koji su vozila licitirali u opštini Plaški. Uredno je izdata potvrda o oduzimanju 8 kupoprodajnih ugovora a u opštini Plaški smo izuzeli jedno vozilo “Lada karavan” čiji je vlasnik poduzeće “Komunalac” iz Slunja koji uredno za navedeno vozilo imaju papire kao i karton sa inventurne liste. Protiv lica koje je ovo vozilo ukralo Momčilović Miloša iz Plaškog ulica Petog aprila br. 2. podnešena je kriv. prijava zbog kriv. dela iz člana 164 – teške krađe i 169 prevare KZ RSK. S obzirom da opština Plaški ovakovom licitacijom pravi neugodnosti opštinama Slunj, Vojnić i Vrginmost kao i drugim okolnostima molimo Vas da nam što hitnije odgovorite šta dalje poduzeti, dali da podnesemo kriv. prijavu protiv predsednika opštine, sekretara i sekretarice a mišljenja smo da bi trebali izuzeti sve kupoprodajne ugovore iz opštine Plaški da bi u navedenim opštinama a posebno Plaški i Korenica otišli i oduzeli sva ukradena vozila koja pripadaju opštini Slunj a ima ih preko tri stotine, vozila, traktora i kamiona. Po Zakonu koliko nam je poznato da sva pokretna imovina nakon završenih ratnih dejstava i operacija pripada onoj opštini sa kog je teritorija. Osim toga poznato vam je da je u Slunju bilo poduzeće “Jugoturbina”, “Prebold”, “RIZ” i dr. poduzeća vrlo jaka čiji strojevi su odnošeni u druge opštine kao što je u opštinu Vrginmost prenešena veća količina strojeva iz navedenih poduzeća. U prilogu Vam dostavljamo i fotokopije sačinjenih ugovora u opštini Plaški kako bi mogli što bolje razmotriti i dostaviti nam odgovarajući odgovor da se što pozitivnije reši ovaj problem a posebno nas interesuje šta dalje poduzeti jer bi oduzimanjem ovih ugovora od opštine Plaški saznali za 90% ukradenih automobila, traktora, kamiona i ostalih vozila i dok se nalaze radnici iz SUP-a Vukovar u otkomandi da nam pomognu u oduzimanju ukradenih predmeta. Posebno želimo naglasiti da se pojedini milicioneri kao što je Knežević Predrag u Stanici milicije Plaški voze sa ukradenim vozilom “Golfovima” koji pripadaju Stanici milicije Slunj i iz Slunja su pokradeni a ne žele ih predati, odnosno vratiti nego pružaju pa čak i oružani otpor. R D C D 341 Prednje Vam dostavljamo znanja radi i da nam što pre odgovorite što dalje učiniti u poduzimanju odgovarajućih mera i rešenja. O tom obavest: – SUP Vojnić – Arhiva N a č e l n i k: Ljuban Klipa, [v.r.] M.P.381 Prilog: 9 – Pismo s kojim se poziva viši inspektor Alapović od strane Skupštine opštine Plaški382 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 14. M H 159 C D MUP RS KRAJINE UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI Broj: 08/3-53/92. Knin, 11. 11. 1992. god. - OTVORENO – R D 1992., studeni 11. Knin Nalog Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK SUP-u Glina i SJB Kostajnica da poduzmu operativne mjere protiv osoba koje učestalo pale i ruše hrvatske i srpske kuće u selu Majur SUP G L I N A SJB K O S T A J N I C A Ovom Ministarstvu obratila se delegacija SO Kostajnice iznoseći tvrdnje da se u selu Majur SO Kostajnica učestale pojave rušenja i palenja kuća, kako hrvatskih tako i srpskih, te da ti dogadjaji umnogome usložavaju političko-bezbedonosnu situaciju na području te opštine. Nalažemo da ukoliko te tvrdnje stoje poduzmete sve operativne mjere i radnje u cilju otkrivanja izvršioca, kao i mjere prevencije za daljnje suzbijanje ovakvih pojava. O učinjenom izvršite depešom. 381 382 RSK, MUP, SJB Slunj. Prilozi nisu pronađeni uz izvornik. 342 Načelnik: Nebojša Pavković Predao: 11. 11. u 22,30 sati Jovan Primio za Glinu: Novaković OKZD idemo na telefon Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 6. 160 M H 1992., studeni 12. Mirkovci Zaključci sa sjednice Izvršnog savjeta općine Mirkovci o poduzimanju mjera za oduzimanje bespravno prisvojene imovine M.P.384 C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA383 OPŠTINA M I R K O V C I Izvršni savet Broj: 01-88-09/92. Mirkovci, 12. 11. 1992. R D Na sednici Izvršnog saveta Opštine Mirkovci održanoj dana 10.11.1992. godine pod tačkom 5. dnevnoga reda vođena je rasprava o poduzetim mjerama od strane organa unutrašnjih poslova Stanice milicije Markušica, na oduzimanju bespravno prisvojene imovine – traktora i druge mehanizacije, od strane pojedinih građana. Prema prikupljenim informacijama, takvu mehanizaciju trebalo je oduzeti od građana i smestiti za to odgovarajuće mesto, a nakon prikupljanja pristupiti podeli mehanizacije građanima po određenim kriterijima. U dosadašnjem provođenju ovog zadatka izvršeno je oduzimanje samo od pojedinih građana u selu Markušici. Mehanizacija koja je oduzeta, oduzeta je od jednog broja ljudi koji su sa istom obavljali pripremu za setvu, pa i samu setvu pšenice. Tako smo imali slučajeve da je mehanizacija oduzeta od pojedinih ljudi koji su započeli pripreme za setvu a istu nisu mogli završiti usled oduzimanja mehanizacije. Nakon provedene opširne rasprave, ocenjivanja postojećeg stanja i sagledavanja sveukupne situacije doneseni su s l e d e ć i : Z A K LJ U Č C I – smatramo opravdanim poduzimanje mera za oduzimanje bespravno prisvojenih dobara iz čije vrednosti može da proizađe ratno profiterstvo kod onih građana koji nisu imali oštećenja ili gubitke od rata, a sve to dovodi do nezadovoljstva među građanima, 383 384 Rukom dopisano: “Ćosić: Zatražiti detaljnije obavještenje od SUP-a Vukovar.” Prijemni pečat: RSK, MUP Knin, br. 335-1, 27. 11. 1992. 343 M H – no međutim pretpostavka za provođenje ove aktivnosti zahteva da se za ova rešenja donesu precizni zaključci o načinu postupanja, u prvom redu mora se znati koja je širina obuhvata (koja su to sredstva koja podležu oduzimanju), šta će se učiniti sa oduzetim sredstvima, mehanizacijom, kako sprečiti sve moguće špekulacije koje su moguće, a naročito dovođenje u namerno neispravno stanje mehanizacije, – dok se ne ostvare ove pretpostavke nužno je da ovakve imovine – mehanizacije treba po našem mišljenju izdati potvrdu o oduzimanju stvari, uz dodatnu klauzulu da mu se oduzeta mehanizacija – stvari poverava na čuvanje i upotrebu do konačnog rešenja, – aktivnost u obradi terena i utvrđivanju činjeničnog stanja, treba provoditi na celom području, jer u protivnom stvorit će se veoma ozbiljne političke posledice, – da svu oduzetu imovinu – mehanizaciju vratiti onim građanima od kojih je oduzeta, a postupiti na isti način kako je napred rečeno. Ako se ova inicijativa ne prihvati i ne pristupi se ovim zadacima na osmišljen i pripremljen način po našoj proceni nastupit će veoma ozbiljne političke implikacije. Ove Zaključke dostaviti: – Vladi Republike Srpske Krajine – Oblasnom veću, Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadni Srem – Ministarstvu unutrašnjih poslova RSK – Sekretarijatu unutrašnjih poslova Vukovar – Stanicama milicije na području Opštine Mirkovci (Mirkovci, Markušica, Orolik, odelenje Šidski Banovci). R Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20., kut. 6. D C D PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA Egić Vukašin prof., [v.r.] M.P.385 161 1992., studeni 12. Mirkovci Odluka Izvršnog savjeta općine Mirkovci o dodjeljivanju zemljišta na korištenje REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OPŠTINA M I R K O V C I Izvršni Savet Broj: 01-88-08/92. Mirkovci, 12. 11. 1992. 385 Okrugli pečat: RSK, Izvršni savet opštine Mirkovci, Mirkovci. 344 Na sednici Izvršnog Saveta opštine Mirkovci održanoj 10. 11. 1992. godine doneta j e sledeća ODLUKA o dodeljivanju poljoprivrednog zemljišta na korišćenje u trajanju jedne ekonomske godine. Dodelu zemljišta treba izvršiti na području opštine Mirkovci po načelima kako sledi: I Izbeglicama-doseljenicima dodeljuje se po (osam) 8. kj obradive površine po domaćinstvu. II Vlasnicima zemljišta čije su površine usled ratnih dejstava, nepristupačne za obadu (granični pojas, miniranje, prekopavanje rovova i sl.) treba izvršiti dodeljivanje zemlje u površini adekvatno zemljištu koje ne mogu obrađivati. M H III Porodicama koje su ostale bez materijalnih sredstava za življenje – ranije su bili zaposlenici bez posedovanja zemlje, radi obezbeđivanja sredstava za egzistenciju treba dodeliti po 5 (pet) kj obradivog zemljišta. C D IV Određivanje dodele zemljišta treba da izvrši komisija koju će formirati MZ a konkretno uvođenje u korišćenju istog uz punu pomoć Geodetske uprave opštine Mirkovci. O veličini dodeljenog zemljišta određenog u tački 1 i 3 treba voditi računa o broju članova domaćinstava. R D V Jedinstveni stav zauzet je da zemljoradničke zadruge u mestu gde žive građani kojima je dodeljena zemlja, a nemaju sredstava za obradu, obradu treba da izvrši Zemljoradnička zadruga putem kooperacija. VI Višak obradivih površina koje ostaju nakon dodeljivanja bit će ustupljene privrednim i individualnim subjektima u vidu zakupa uz zakupninu koja će biti određena. Davanje obradivih površina u zakup vršit će opština Mirkovci putem određenih organa. Ovim putem onemogućava se da bilo koji subjekt može baviti davanjem zemlje u zakup izuzev nadležnog organa opštine. VII Dodelu zemlje iz tački 1. 2. i 3. potrebno je učiniti čim prije uz izdavanje Rešenja za pravo korišćenja. U slučaju sporova i nezadovoljstva ovim rešenjem svaki nezadovoljan građanin može žalbu podneti opštini Mirkovci – organu nadležnom za poslove poljoprivrede. VIII Zainteresovani subjekti za uzimanje zemlje u zakup, svoje zahteve sa površinom, atarom i rudinom treba da upute opštini Mirkovci u što kraćem roku. 345 IX Pojedinci koji su bespravno pristupili obradi površina dužni su da prijave o kojima se površinama radi. Ovo iz razloga što bi se u protivnom smatralo da je zemljište korišteno radi ostvarivanja ratnog profiterstva. Prijave treba izvršiti u Mesnim kancelarijama koje su dužne te podatke dostaviti nadležnom organu opštine Mirkovci. PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA Egić Vukašin prof., [v.r.] M.P.386 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 260. 162 M H 1992., studeni 13. Knin Protestno pismo Državnog komiteta za suradnju s UNPROFOR-om Vlade RSK civilnom predstavniku UNPROFOR-a zbog neizdavanja potvrda privatnim i državnim tvrtkama, da se područje RSK ne nalazi pod sankcijama Vijeća sigurnosti UN-a R D C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA DRŽAVNI KOMITET ZA SARADNJU S UNPROFOR-om Broj: 04.5.24/92. Knin, 13. 11. 1992. g. KOMANDI SNAGA UNPROFOR-a ZONE “JUG” CIVILNOM PREDSTAVNIKU UNPROFOR-a gospodinu Viktoru Andrejevu U posljednje vrijeme organima naše vlasti obraćaju se predstavnici privrednih organizacija kako državnog tako i privatnog sektora sa protestima zbog nemogućnosti dobivanja certifikata iz kojega je vidljivo da se područje Republike Srpska Krajina ne nalazi pod bilo kakvim sankcijama ili embargom izrečenim od strane Savjeta bezbjednosti UN. Posebno su problemi izraženi u Vašoj zoni a što je vidljivo iz samo nekoliko primjera koje nabrajamo: – preduzeće “Vlajland” Eksport-import iz Knina sklopilo je ugovor sa firmom “Alfalaval” iz Monze u Italiji u vrijednosti od 190 miliona talijanskih lira za isporuku kompletne opreme za preradu maslina. Ugovor je sklopljen 6.11.1992. godine, isporuka opreme je 386 Okrugli pečat: RSK, Izvršni savjet opštine Mirkovci, Mirkovci. 346 M H planirana za 17.11.1992. godine, a cijeli posao je plaćen. Radi se o strateškom objektu prehrambene industrije neophodne za svakodnevni život stanovništva na ovom području; – uvoz industrijske soli za posipanje puteva u zimskom periodu iz Rumunije, čiji se nedostatak već sada osjeća, pa se onemogućava normalno komuniciranje čak i vašim pripadnicima. Isti je slučaj sa uvozom soli kao prehrambenog artikla i uvozom betonskog željeza neophodnog za popravak oštećenih građevinskih objekata za život ljudi prije dolaska zime. – posebno smo osjetljivi na uvoz sušenog bakalara iz Grčke jer se onemogućavanjem tog uvoza krše vjerski osjećaji naših građana prije predstojećih crkvenih praznika koji su za nas svetinja. Ovo je samo nekoliko u nizu primjera pa iz toga zaključujemo da i pored izdanih preko stotinu dozvola naših organa za uvoz i izvoz pokušava se na nelegalan način mimo svih važećih Rezolucija Saveta bezbednosti područje naše Republike staviti pod udar ekonomskih sankcija. Nadalje, čak i u slučajevima kada se određeni posao i realizuje pokušava nam se nametnuti situacija da sve navedene poslove realizujemo preko Republike Hrvatske, a na što mi ne možemo pristati. Ovo predstavlja flagrantno kršenje člana 1. “Opštih načela Vensovog plana”, kojeg smo mi prihvatili jer se na ovaj način pokušava prejudicirati političko rješenje sukoba zbog kojega se Vaše snage nalaze na teritoriju naše Republike. Poštovana gospodo, na ovakve za nas nečasne radnje ne možemo pristati, a naše usmene proteste izrazili smo u nekoliko navrata što do sada nije rezultiralo nikakvim pozitivnim efektima. Stoga inzistiramo da ovaj problem o d m a h razrješite u okviru Vaših nadležnosti, jer će u protivnom sva odgovornost za ekonomske poteškoće koje će se uvećavati Vašom krivicom odraziti na naše daljnje do sada korektne odnose s snagama UNPROFOR-a. Prema tome mišljenja smo da je u obostranom interesu, a najviše u interesu naših građana da ovaj problem hitno razrješite. Očekujemo Vaš brzi pozitivan odgovor. Primite izraze našeg poštovanja. D C D R ZA DRŽAVNI KOMITET ZA SARADNJU S UNPROFOR-om REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE: Kosta Novaković, [v.r.] M.P.387 Co: Komandi snaga UNPROFOR-a Zagreb – n/r gospodina Sedrika Tornberija388 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 24. 387 388 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. Cedric Thornberry. 347 163 1992., studeni 14. Benkovac Službena bilješka SJB Benkovac o zastrašivanju i progonu Hrvata u Benkovcu REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutrašnjih poslova Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin SJB Benkovac Broj: Datum 14.11.1992. god. Obrazac br.1-a x) SLUŽBENA ZABILJEŠKA M H Građanin Bačić Andjelija ž. Ivana zanimanje domaćica rođena 1933. godine, boravište – prebivalište Benkovac, ulica Stojana Jankovića broj 2 , je dana 14. 11. 1992. godine u svojoj kući u Benkovcu (mjesto gdje je obavještenje dato) u vezi s eksplozijom dao ovlaštenoj službenoj osobi SJB Benkovac (naziv organa unutrašnjih poslova) C D slijedeće obavještenje: R D “Ja sam sinoć ležala u mojoj sobi koja se nalazi prizemno sa lijevu stranu odmah po ulasku u kuću, a suprug Ivan je ležao u svojoj sobi koja se nalazi suprotno od moje. Oko 23 sata čula sam jaku eksploziju uslijed koje sam se probudila. Odmah potom sam se ustala, otišla u sobu od supruga gdje smo cijelu noć sjedili. Nismo izlazili vani jer smo se bojali. Pretpostavili smo da se eksplozija dogodila u našoj avliji pa sam ja odmah nazvala miliciju i o tom ih obavjestila. Ovo je već nekoliko puta da nam se postavlja eksploziv na sličan način i smatram da je nekom cilj da nas istjera kako bi taj ili netko drugi mogao ući u kuću, a u vezi sa tim mogu reći da smo ja i suprug nešto naših stvari spakovali i uporno tražimo preko crvenog krsta i Unprofora da nas nekako odvezu u Zadar gdje se nalazi i naš sin Duško, medjutim stalno nam se obećava ali ipak još nismo otišli a to sve zahvaliti crvenom krstu i Unproforu.” Ovl. sl. osoba Milanko Nikola, [v.r.] x) Službena zabilješka o obavještenju primljenom od građana na osnovi člana 151. stav 2. ZKP-a. Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 348 164 1992., studeni 14. Okučani Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija o mjerama povratka Srba u zapadnu Slavoniju REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE OBLASNO VIJEĆE Na osnovu člana 23. stava 1. točka 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije i člana 2. stava 1. tačke 3. Odluke o organizaciji i načinu rada Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vijeće na sjednici održanoj 14. 11. 1992. godine donijelo je ovaj Z A K LJ U Č A K M H 1. USVAJA se prijedlog Plana obnove, razvoja i rekonstrukcije sela na području UNPA SEKTOR ZAPAD kao generalni pristup u politici obnove, razvoja i rekonstrukcije sela na području UNPA SEKTOR ZAPAD. 2. Tehničke detalje oko postavljanja kontejnera u selima za koja je postignuta suglasnost da se u njih narod vraća rješit će se neposrednim razgovorima sa predstavnicima Oblasnog vijeća, njegovih organa i predstavnika Civilnog sektora UNPROFORA ZA UNPA SEKTOR ZAPAD. Od predstavnika Civilnog sektora UNPROFORA za UNPA SEKTOR ZAPAD zahtjevati da kontejneri ne budu razmješteni po sistemu smještajnih logora, već na parcele gdje su vlasnici imali svoje kuće, sve zbog bržeg i efikasnijeg popravljanja oštećenih i izgradnje porušenih kuća. 3. Putem sredstava javnog informiranja (radija, televizije, štampe) obavijestiti srpski narod iz sela Popovac, Bair, Brezovac, Kričke i Lovska u prvoj grupi, a zatim i narod sela Livadjani i Subocka da se Zavodu za prostorno planiranje i izgradnju Pakrac i službama Izvršnog savjeta opštine Pakrac prijave svi oni koji žele povratak u navedena svoja sela kako bi se mogao napraviti plan potrebnog broja i plan razmještaja kontejnera po selima. R D C D OBLASNO VIJEĆE Broj: 02-01-510/92. Okučani, 14. 11. 1992. PREDSJEDNIK OBLASNOG VIJEĆA: Dipl. ing. Veljko Džakula, [v.r.] M.P.389 DOSTAVITI: 1. Oblasni sekretarijat za informacije i reg. saradnju 2. Arhiva Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 1. 389 Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast ZS, Oblasno vijeće. 349 165 1992., studeni 16. Vukovar Zapisnik i zaključci sa sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem ZAPISNIK I ZAKLJUČCI sa sjednice oblasnog vijeća, održane 16. 11. 1992. u Vukovaru Prisutni: Ilić Milan, Dašić Dragiša, Jovčić Nemanja, Nedić Pajo, Matić Pero, Papić Tomislav, Grahovac Nebojša i Šević Đorđe (članovi OV) Ostali prisutni: Kresojević Radivoje, Bekić Slobodan, Lazić Dragan, Čugalj Vlado, Cimeša Drago, Čalošević Đorđe, Pejaković Jovan, Ardalić Mišo i Rebrača Jovan Na sjednici je usvojen i razmatran slijedeći: M H DNEVNI RED R D 7. 8. 9. Usvajanje teksta zapisnika sa sjednice održane 02. 11. 1992. u Belom Manastiru Informacija o završetku poslova elektrifikacije 19 sela Prijedlog inicijative Zakona o spoljno trgovinskom poslovanju Predstavka bivše direktorice preduzeća “ITEKS” iz Iloka Finansiranje đačkog doma Zaštita lovnog fonda i unapređenje rada lovne privrede (formiranje Saveza lovačkih društava) Finansiranje troškova banjskog liječenja boraca ovog rata Rad “Krajinainspekta” na području SO SBZS Razno a) Korišćenje prostora Ministarstva za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Dr Mladena Hadžića za rad Službe socijalne zaštite b) Pokretanje inicijative za ubrzano rješavanje pitanja iz oblasti monetarne politike c) Zahtjev predsjednika IS Opštine Dalj za smjenu komandira stanice u Dalju po hitnom postupku C D 1. 2. 3. 4. 5. 6. Prije rasprave o predloženom dnevnom redu, pročitani su zaključci sa sastanka kolegijuma sekretara, održanog 12.11.1992. u Vukovaru. Zaključci su usvojeni i prilog su ovom zapisniku. Ad 1. 350 Usvaja se tekst zapisnika sa sjednice Oblasnog vijeća, održane 02.11.1992. u Belom Manastiru u cjelini: brišu se slijedeći sadržaji: (Ad 5, stav 2, koji glasi, “Oblasno vijeće nudi dio svojih stručnih i kompetentnih kadrova za unapređenje rada stručne službe Skupštine, sa sjedištem u Belom Manastiru) i (Ad 5, stav 6, koji glasi, “Pitanju službene upotrebe pisma i jezika na području RSK i RS, nije posvećena dužna pažnja. Jezik i pismo, kao obilježja jednog naroda, treba stručno usmjeravati i u pismenoj komunikaciji organa vlasti i stranaka) Pitanje pisma i jezika riješeno je Zakonom (Glasnik RSK broj) Raspravljajući o tački 8c, a vezano za NAREDBE o promjeni ličnih karata i registarskih tablica za motorna vozila sa rokom do 31.12.1992., konstatovano je da su namjere i učinci ovih “NAREDBI” objavljenih putem radiostanica postigli efekat, jer su građani u većem broju podnosili zahtjeve za promjenu navedenih identifikacionih dokumenata i oznaka. Konstatuje se da su naredbe, ovako formulisane, formalno-pravno neutemeljene jer postoji Zakon kojim su regulisana ova pitanja sa rokom do 31.12.1993. godine. Iz zapisnika točka 9. stav 1 finansiranje rada Oblasnog vijeća donosi se ispravka teksta i slijedeći: z a k lj u č a k Finansiranje rada Oblasnog vijeća osiguravaju opštine iz prikupljenih sredstava na ime poreza na promet sa 5% Ovim prijedlogom, na sjednici Vlade RSK, izlaganje i osnovnu problematiku iznijeće gospodin Nedić Pajo, sekretar sekretarijata za privredu i finansije. Naglasci iz rasprave: – Opštine SO SBZS ne prikupljaju porez shodno Zakonu, te iskazuju nepotpune i netačne podatke. (primjer da u jednoj opštini, prema prikazanom prikupljenom porezu, se prodaju cigarete samo jednom građaninu mjesečno, tj. 20 kutija) – Finansijsku policiju neophodno je što prije angažovati u obavljanju poslova shodno odredbama Zakona (Sl. glasnik RSK broj) – Jedan dio građana ne uplaćuje poreze, tako da se sredstva, umjesto u budžete opština i Republike, prelivaju na privatne račune. – Jednom dijelu građana ovako nedefinisano stanje, očigledno, ekonomski ide na ruku, a anarhija i nedorečenosti u mnogim oblastima podržavaju ovo stanje. – Predstavnik Carinarnice Vukovar je u obavezi da pripremi preglede roba koje su prošle kroz evidenciju carinske službe – Pomoćnik Ministra za saobraćaj i veze je u obavezi da na slijedećoj sjednici informiše o pripremama za rad zimske službe u zimskom periodu. 1. M H R D C D Ad 2. Javno preduzeće, “Elektrokrajina” je završila kompletan posao elektrifikacije za 19 sela 14.11.1992. godine. U pogon je puštena trafostanica Laslovo, a postepeno se sela uključuju u sistem za napajanje strujom. Prema prioritetu potrošača, uključuju se škole, ambulantne stanice, mjesni uredi, milicijske stanice i sl. Potrošačima električne energije će se ubuduće utrošak struje obavezno naplaćivati. Struja, koja dolazi iz Republike Srbije, će se plaćati dobavljačima od 31.12.92. sa znatnim poskupljenjem. U koliko i ubuduće, kao i sada, potrošači ne budu plaćali, doći će do isključivanja jer će se poslovati na ekonomskom osnovu. “Elektrokrajina” je spremna sa velikim potrošačima – javnim preduzećima – “VUTEKS”? “ITEKS” i sl. uđe u kompenzacione poslove. Oblasno vijeće pohvaljuje i daje javnu zahvalnost svim radnicima JP “Elektrokrajine”, “Elektrovojvodine” i “Elektrobačke” koje su nesebičnim zalaganjem omogućili da pored niza objektivnih teškoća, završe projekt elektrifikacije u ovom dijelu Srpske oblasti. Na razgovore oko cijene električne energije, koja će se plaćati isporučiocu iz Republike Srbije, pored predstavnika Krička-Čugalj i Bjegović, ići će i Milan Ilić, predsjednik Oblasnog vijeća. 351 Ad 3. Ad 4. M H Sekretarijat za informisanje je u obavezi da o ovom, uspješno izvedenom projektu, informiše javnost. Članovima Oblasnog vijeća upućuje se poziv da prisustvuju svečanosti u povodu dovršetka ovog projekta u zgradi “Elektrokrajine” u Vukovaru dana ________. Carinarnica u Vukovaru upućuje prijedlog za dopunu Zakona o spoljno-trgovinskom poslovanju, i to dopuna člana 87, u smislu da se omogući uvoz polovnih putničkih i komercijalnih vozila (teretnih, kombi, traktora i autobusa) i to putničkih do 6 godina starosti a komercijalnih do 10 godina starosti. Vlasnik vozilo ne bi mogao otuđiti u roku od 5 godina od dana kupovine istog. Na uvezena vozila plaćala bi se carina i porez na promet. Težim invalidima ovog rata treba omogućiti uvoz bez plaćanja carine i poreza na promet. Prijedlog Carinarnice nakon duže rasprave u potpunosti je prihvatilo Oblasno vijeće sa obavezom da se o prijedlog izvijesti Ministarstvo za trgovinu RSK a Ministarstvo da pod hitno inicira dopunu Zakona o spoljno-trgovinskom poslovanju pred Skupštinom RSK. Bivša direktorica Neda Mihajlović preduzeća “ITEKS” iz Iloka podnijela je predstavku Oblasnom vijeću. Predstavkom su u dužem izlaganju upoznati članovi Oblasnog vijeća (pismeni prilog predstavke na 7 stranica u arhivi OV). Oblasno vijeće donosi slijedeći: z a k lj u č a k Izvršni savjet opštine Vukovar obavezati da razmotri navode gđe. Nede Mihajlović i donese konkretna rješenja u ovom sporu. C D R D o b r a z l o ž e nj e Izvršni savjet opštine Vukovar na sjednici održanoj imenovalo je za v.d. direktora Velimira Marinka, dipl. oecc. Odmah nakon imenovanja isti je prema ovlaštenju uručio otkaz desetorici radnika na čelu sa direktoricom (stručnim i školovanim kadrovima). Radnici nisu imali mogućnosti da se žale na rješenja o otkazu, a IS Vukovara nije reagirao na postupke nove rukovodne strukture u preduzeću. Ocjenjuje se da je potrebno uzeti u obzir sve navode iz predstavke bivše direktorice Nede Mihajlović, ing. tekstila. Izvršni savjet Vukovara je u obavezi da izvjesti Oblasno vijeće o preduzetom. Ad 5. Zahtjev za iznalaženje načina finansiranja dijela troškova đačkog doma u Vukovaru upućuje se Sekretarijatu za društvene djelatnosti da sagledavajući sve elemente iz zahtjeva, utvrdi način za finansiranje dijela troškova smještaja i prehrane đaka u domu. Ad 6.Izvršne savjete opština obavezati da shodno Zakonu o lovstvu (Sl. glasnik RSK br. 14/92) formiraju lovački savez opštine. Nakon pravnog utemeljenja lovačkih saveza u opštinama formirati Regionalni lovački savez. (Obaveza sekretarijata za poljoprivredu…) Nakon formiranja Regionalnog saveza uputiti inicijativu Ministarstvu za poljoprivredu da shodno zakonu o lovstvu formira lovački savez Krajine. Ad 7. Za banjsko liječenje ranjenika ovog rata dokumenta treba da verificira komisija koju sačinjava direktor bolnice, Stanimirović390, po njegovom odobrenju u ime 390 Vojislav. 352 Ad 8. Ad 9. RSK isti dokumenat ovjerava koordinator poslova invalidsko boračke zaštite Repac Stanko. Troškove liječenja snosi RSK iz svojih sredstava. Krajinainspekt formiran po odobrenju Oblasnog vijeća podnosi redovne izvještaje o radu Centrali u Novom Sadu. Informaciju o radu i Oblasno vijeće primilo na znanje. a) Oblasno vijeće preporučuje da se, za potrebe rada Službe za socijalnu zaštitu, koristi radni prostor Ministarstva za rad, zapošljavanje i socijalnu zaštitu dr. Mladena Hadžića. Ovim bi se Opšta uprava i sekretar lično oslobodili rada i kontakta sa strankama koje traže pomoć u ovim službama. b) Oblasno vijeće ocjenjuje da su pitanja monetarne politike i platnog prometa toliko značajni da se mora hitno riješiti odnos RSK i SRJ. Na sastanku sa predstavnicima Vlade RSK, za ova pitanja će se tražiti odgovor. c) Predsjednik opštine Dalj, gosp. Čalošević Đorđe, zahtjeva, energično i bez odlaganja, da se sadašnji komandir stanice milicije u Dalju odmah razriješi. Sekretar SUP-a Vukovar daje uvjeravanja da će kadrovska problematika (između ostalog i rukovodilac stanice u Dalju) biti vrlo skoro razriješeni, shodno procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova. M H ZAKLJUČCI SA SJEDNICE OBLASNOG VIJEĆA ODRŽANE 16. 11. 1992. U VUKOVARU Usvaja se tekst zapisnika i zaključaka sa sjednice održane 02. 11. 1992. godine. Oblasno vijeće konstatuje da je kompletan projekt elektrifikacije 19 sela u SO SBZS dovršen u predviđenom roku. Za ukupan doprinos u ovom složenom projektu, Oblasno vijeće daje javnu zahvalnost preduzećima: – “Elektrokrajina” iz Vukovara – “Elektrobačka” iz Apatina – “Elektrovojvodina” iz Novog Sada. 3. Usvaja se prijedlog za pokretanje inicijative za izmjenu i dopunu Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju (Glasnik RSK broj 11/92, član 87). Inicijativa se upućuje na postupak u Ministarstvo pravosuđa. 4. Zahtjev bivšeg v.d. direktora preduzeća “ITEKS” iz Iloka, gđe. Mihajlović Nede, upućuje se na postupak IS opštine Vukovar. Propusti u imenovanju, načina rada IS u ovoj oblasti obavezuju veći angažman i profesionalni pristup ovom i sličnim imenovanjima. 5. Finansiranje smještaja i prehrane u đačkom domu u Vukovaru u obavezi je da sa upravom doma riješi Sekretarijat za društvene djelatnosti 6. Za zaštitu lovnog fonda SO SBZS Izvršni savjeti pri opštinama dužni su da osiguraju formiranjem lovačkih saveza opština. Nakon pravnog utemeljenja lovačkog saveza opština, formiraće se, na inicijativu iz Sekretarijata za poljoprivredu, Regionalni lovački savez. 7. Finansiranje banjskog liječenja ranjenika je u obavezi da, u skladu sa Zakonom, riješi komisija (iz Stava opšte bolnice Vukovar i službe za boračko invalidsku zaštitu nadležnog ministarstva). 8. Informacija o radu “Krajinainspekta” primljena na znanje. R D C D 1. 2. 353 9. Koristiti: a) prostor za rad sa strankama koje traže pravnu i drugu pomoć u oblasti socijalne zaštite u nadležnom Ministarstvu (soba Ministra Dr. Hadžića). b) Na sjednici Vlade RSK 16.11.1992. tražiti hitno odgovore na suštinska pitanja u oblasti monetarne politike i odnos u ovoj sferi RSK i SRJ. c) Zahtjevom za smjenu komandira stanice milicije u Dalju upoznat je sekretar SUP-a. Isti je dao garanciju da će se, u skladu kadrovske izmjene, i ovaj rukovodeći tim razriješiti (smijeniti). Izvornik, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 178 – 106. 166 M H 1992., studeni 16. [Knin] Izvješće Đorđa Bjegovića, ministra energetike i rudarstva u Vladi RSK, o rezultatima razgovora vođenih u Beogradu, Novom Sadu, Vukovaru, Laslovu i Mladenovcu o opskrbi energentima te elektrifikaciji RSK C D Đorđe Bjegović R D IZVJEŠTAJ sa službenog puta u Beograd, Novi Sad, Vukovar, Laslovo i Mladenovac u periodu od 8-14.11.1992. godine Prema nalogu za službeno putovanje 5/a od 30.10.1992. godine otputovao sam na službeni put 8.11.1992. godine u 6 sati kolima “Elektroprivrede Krajine”. ZADATAK: 1. Odluka Vlade u vezi realizacije ugovora NIS-NIK od 18.8.1992. godine, za izgradnju porušenih objekata koji se napajaju iz TS 35/10 KV Laslovo, sa prijedlogom za završetak poslova, i Tekući problemi iz djelokruga Ministarstva energetike i rudarstva. 2. NEDJELJA: 8.11.1992. g. Otputovali u 6 sati (Jerković,391 …, Batas (šofer) i Bjegović). U Banja Luci na sastanku sa “Elektrokrajinom” od 9.30-10.15, sa osnovnim zadatkom ispomoći i oslobadjanju radnika od vojne obaveze. Od 12-13 u Doboju sa istim zadatkom, a radi dovršenja izrade željezne konstrukcije za DV 110 KV D. Lapac – Udbina i DV 110 KV Apatin – prijelaz Dunava. 391 Duško. 354 Oko 20.30 doputovali u Beograd, uz kraće zadržavanje na koridoru ispred Brčkog. M H PONEDJELJAK: 9.11.1992. godine Od 7-8 u predstavništvu Vlade RS Krajine. Čekao loše ugovoreni sastanak sa direktorom NIK-a P.392 Golubovićem. Od 8-10.45 sa predstavnicima Komercijalne banke i Elektroistoka: dogovor oko završetka poslova na ugovorenim objektima i projekcija poslova i financiranja istih u 1993. godini. Od 11-12 operativni sastanak u vezi realizacije izgradnje DV 110 KV Apatin – B. Manastir. Najavljen problem financiranja montažerskih radova u visini od 78.000.000 dinara prelaza preko Dunava (posao dogovoren u V.1992. godine, a EPS393 nije uplatio svoj dio – 13.000.000 dinara). Dogovorili tehničku problematiku sa dinamikom radova, a u EPS-u utanačen sastanak radi financiranja – novog zahtjeva… Sastanku prisutan i D. Jerković. Od 12.30-14 h sastanak sa ing. Balkovskim i R. Milićem u vezi energetskih regulacija 110 i 35 KV Republike Srpske Krajine i Srpske Republike. Dogovoren sastanak sa predstavnicima “Elektroinstitut-a” (Srđom Mrđom, dipl.ing.). Od 14-20 dogovor sa predstavnicima “Elektrodistributivnih organizacija Srbije” i “Beogradelektro” u vezi pomoći u materijalu RS Krajini. R D C D UTORAK: 10.11.1992. godine U 6 h otputovali u Novi Sad (Jerković, Batas-šofer i Bjegović). U Novom Sadu u 8 sati pridružili se Kukoleča i dir. “Elektrobaranje” Bertić. Od 8-9.30 u “Južnoj Bačkoj” radi definiranja zadatka i izvještaja sa presjekom stanja radova i to: – 35 KV (TS Laslovo i DV 35 KV otcjep za Laslovo) – 10 KV trafostanice i 10 KV izlazi – mreže niskog napona Od 9.30-12.00 obilazak radova u Somboru i Apatinu – prijelaz preko Dunava i – priprema 35 KV priključka (I faza) Od 12-18.30 na pregledu radova u Laslovu i TS 110/35 KV Vukovar II. Jerković Duško ostao u Vukovaru i Laslovu na zadatku izrade podloga – nacrta za ukupan izvještaj o stanju radova na Laslovu, sa nadzornim organima iz Vukovara. Uz odgovarajuće neugodnosti sa policijom u Vukovaru i Novom Sadu, vratili smo se u Beograd oko 21.30. SRIJEDA: 11.11.1992. godine Od 7.30-10.10 u EP Srbije na kolegiju direktora, u vezi: 1. Izvještaja o stanju planskih radova – investicija, Rasprava oko financiranja prelaza Dunava i osiguranja 20% avansa, te ugovaranja sastanka sa “Minel-om” radi smanjenja cijene iz ponude, 392 393 Petar. Elektroprivreda Srbije. 355 – Zahtjeva EPS-a za mazut i ostale bijele derivate iz NIS-a – traže kompenzacijski posao (stanja za derivate nafte) – uspostavljanje tehničkog i komercijalnog odnosa sa presjekom stanja 31.12.92. Od 10-11 h u predstavništvu Vlade RS Krajine, vezano na zamjenu novca Krajiški za YU dinar i dobivanje bonova za gorivo, te ugovaranje sastanka sa dir. NIK-a. Od 11-14 u EPS-u – razvojna služba, sa dipl.ing. S. Mrđom, a radi razvojne koncepcije izvora i prenosne mreže. Dogovorena izrada prijedloga programa. Od 14-17.30 na razgovorima u vezi malih hidroelektrana (Zrmanja) i dar g. Glada394. I pored velikog nastojanja nisam uspio stupiti u direktan kontakt sa gosp. Gladom. M H ČETVRTAK: 12.11.1992. godine Otputovao za Novi Sad u 6 h na sastanak “Elektrovojvodine” i “J. Bačku” radi rješenja: – nastavka projektovanja DV 110 KV od Dunava do B. Manastira i – dalekovodnih 110 KV polja u Apatinu i B. Manastiru. Od 10-12 u “J. Bačkoj” sa pom. direktora za distribuciju EPS-a gosp. Vladom Đurićem raspravio financiranje elektrifikacije u 1991. i 1992. godini. U Beograd stigao oko 13.15 i prisustvovao do 21 sat na sastanku Upravnog Odbora NIK-a. R D C D PETAK: 13.11.1992. godine Od 7-8.30 u “Elektroprivredi Srbije” radi raščišćavanja financiranja prelaza preko Dunava i dogovor za hitan sastanak sa predstavnicima Elektroprivrede Srpske Republike. Dogovoreno je da će EPS uplatiti 20% avans “… u visini od 13.000.000 dinara. Od 8.00-11 u “Centroprojektu” radi isporuke dokumentacije i opreme za HE Zrmanja. Utanačio dogovor sa Gošom M. – Smederevska Palanka. Od 11-17.00 u “Progres-u” Mladenovac i “Elektrošumadija” u vezi izgradnje malih hidroelektrana i provizornih rješenja TS 35/X i TS 110/X. Dobio nacrte za MHE Zrmanja iz “Goše” – Smederevska Palanka. U Beograd doputovali oko 19.30 sati. SUBOTA: 14.11.1992. godine Od 6-7.30 na sastanku sa direktorom NIK-a P. Golubovićem u vezi tekuće problematike proizvodnje nafte (posebno investicija – potreba za preglednim programom) i intervencije isporuke 30 tona dizela za potrebe “Elektroprivrede Krajine”. Iz Beograda otputovali oko 8, a u Doboj stigli oko 13 sati. Od 13-15 intervenirao isporuku konstrukcije za: – DV 110 KV – Apatin-Dunav – kr. rok 16.11.92. – DV 110 KV – D. Lapac-Srb – kr. rok 23.11.92. – DV 110 KV – D. Lapac-D. Lapac – kr. rok 16.11.92. – konstrukcije za TS 110/35 D. Lapac II/m (dostaviti ponudu do 23.11.1992. g.). U Knin stigli oko 20.15 Izvještaj podnio: Đorđe Bjegović, dipl.el.ing., [v.r.] Knin, 16. 11. 1992. godine 394 Priređivači nisu utvrdili o kome je riječ. 356 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 261. 167 1992., studeni 17. [Knin] Izvješće Đorđa Bjegovića, ministra energetike i rudarstva u Vladi RSK, o rezultatima razgovora vođenih u Doboju, Novom Sadu, Vukovaru i Beogradu o opskrbi energentima i elektrifikaciji RSK Djordje Bjegović M H IZVJEŠTAJ sa službenog puta u Doboj, Novi Sad, Vukovar i Beograd od 13-17.11.1992. godine R D C D 13.10.1992. godine (utorak), u 8 h otputovao sam sa kolima “Elektroprivrede Krajine” na službeni put za Banja Luku, Doboj, Beograd, Novi Sad, Vukovar. Oko 11 sati u Banja Luci dogovorili – intervenirali radove: – za Okučane za relaciji Bos. Gradiška-St. Gradiška, i – radove na DV 110 KV Petrovac-G. Sanica. Također dogovorili izradu modela, provizornog prenosnog tipa TS 110/35 (110 KV dio) samo dalekovodno i trafo polje sa energetskim transformatorom i minimalnom primarnom i sekundarnom opremom. Od 15-16.30 u Rudanci intervenirali i pregledali radove za objekte: – DV 110 KV Apatin-Dunav i – DV 110 D. Lapac-Udbina, te ostale pripremne radove za II fazu DV 110 KV LapacLapac-ulaz. Stigli u Beograd oko 21. sat. 14.10.1992. godine od 7-8.15. na sastanku u “Elektroistoku” u vezi programa za četvrtak 15 i petak 16.10.1992. godine. Otputovao kolima NIK-a u 8.15, a u Novi Sad doputovao oko 9.30. Sastanak održan u Nafta-gasu sa problematikom: 1. Proizvodnja nafte i plina sa naftnih polja: Privlaka, Đeletovci i Ilača 2. Plan istraživanja za 1993. godinu. Na sastanku razmotrena detaljna problematika, uz prisustvo odgovornih rukovodilaca Nafta-gasa i g. direktora NIK-a P.395 Golubovića. Dogovoreno je da će NIK i Ministarstvo energetike i rudarstva zatražiti produženje mandata na eksploataciji do kraja 1992. godine, a isto tako proširiti zahtjev za zajednički pristup istražnim radovima na području Baranje, Istočne Slavonije i Zapadnog Srema. Sastavni dio ovog izvještaja čini stručni izvještaj. 395 Petar. 357 Razgovori završeni oko 14 sati. Od 14-15 sati u “Elektroprenosu” Novi Sad, u vezi intervencije radova na 110 KV Apatin-Dunav. Otputovao sa kolima “Elektroistoka” oko 15 sati i u Vukovar doputovali oko 16.30, gdje smo do 18.35 pregledali izvedene radove na TS 110/35 Vukovar II. Posebni stručni izvještaj čini sastavni dio ovog izvještaja. M H ČETVRTAK: 15.10.1992. godine Od 7-9.30 u “Elektroistoku” na razradi problematike završetka objekta, te razmatranja tehničke i financijske problematike. Učinjen poseban napor oko narudžbi preostalog materijala i opreme (bez para). Za ugovorene objekte razmotrena problematika kritičnih puteva. Hitno izvršena narudžba automobila za mogućnost izgradnje, kontrole i nadzora objekata. Od 9.30-10.30 kod autokuća, radi ponuda, a od 10.30-13.00 na sastanku u “Energomontaži”. Dogovoren početak mašinskih i elektro radova na DV 110 KV Udbina-D. Lapac za 21/22.10.1992. godine, uz dovoz trake za uzemljene, ovjesne opreme i temeljne boje. Uručen zahtjev za obračun razlike u cijeni. Od 13-16.15 u “Elektroistoku” radi energetskih regulacija na 110 KV dijelu. Od 16.30-18.30 u “Beogradelektro” na raščišćavanju prioriteta traženog materijala i opreme. R D C D PETAK: 16.10.1992. godine Od 7-8.30 u “Elektroistoku” – pripreme za sastanak u “EPS-u” sa dir. R.396 Dangubićem, V. Tankosićem i S.397 Zekavicom. Dogovoren nastavak radova prema planu, uz intervenciju: – završetka finansiranja 10,10/ 0,4 i 0,4 objekata na potezu (Laslovo-Mirkovci) Radi nesporazuma NIS-NIK traži se odgoda za 15-tak dana – završetak 110 KV dijela trase Apatin-Dunav i davanje naloga za rad premoštenja Dunava. – Dogovoreni odnosi u vezi novog centra. Sastanak završio u 11. sati. Od 11-12.30 u Komercijalnoj banci, radi: – mogućnosti financiranja objekata iz Plana 92 – mogućnosti davanja kredita “EP Krajine” za vozni park i stanove. Od 12.30-14.00 – u PKB “Sibnici” radi konkretiziranja i ponude za košnju korita Krke i akumulacija u Golubiću, Manojlovcu, Gračacu i Obrovcu. Od 14-16.30 na sastanku u “Beogradelektro” sa predstavnicima “Elektrošumadije” iz Mladenovca u vezi tipske montažno-demontažne TS 35/10 KV. Iz Beograda otputovali kolima “Elektroprivreda Krajine” oko 8 sati i poslije sastanka u Doboju od 12.30-15.30 u Knin doputovali 17.10.1992. godine oko 21. sat. Izvještaj sastavio: Đorđe Bjegović, dipl.ing., [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 261. 396 397 Radivoje. Slobodan. 358 168 1992., studeni 17. Okučani Zapisnik 39. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 39. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane dana 17. 11. 1992. godine u Okučanima M H Sjednici prisustvuju: Mr. Zdravko Zečević, Stevo Bogić, Hadžić Mladen, Knežević Milan, Božanić Boško, Vinčić Svetozar, Džakula Veljko, Martić Milan, Jarčević Slobodan, Brnović Mitar, Šuša Vojin, Knežević Milan, Peurača Vojin, Arbutina Nebojša, Grabundžija Savan, Gaćeša Rade, Kostić Spiro, Ećimović Dušan, Španović Stojan. D C D Sjednici na poziv prisustvuju: Paspalj Mile, Živković Miloš, Vitez i Zdravko Janković. Sjednica je počela sa radom u 10.00 časova. Sjednicom predsjedava mr. Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći dnevni red D N E V N I R E D: Političko-bezbedonosna i privredno ekonomska situacija u Zapadnoj Slavoniji, Robna bilanca za 1993. godinu, Pravilnik za provođenje Uredbe o podržavljenju svih preduzeća u društvenoj svojini, Utvrđivanje prijedloga Zakona o narodnoj obrani, Utvrđivanje prijedloga Zakona o vojsci RSK, R 1. 2. 3. 4. 5. AD-1. Povodom 1. tačke dnevnog reda uvodnu riječ podnio je predsjednik Vlade mr. Zdravko Zečević konstatujući izuzetno tešku i složenu političku bezbedonosnu i privredno ekonomsku situaciju u Zapadnoj Slavoniji, s tim da i pored takvog stanja stvari mi možemo i moramo iznaći rješenje na otklanjanju uzroka koji su doveli do takve situacije. U prilog takvoj konstataciji Vlada RSK poduzet će niz mjera radnji i akcija kako bi se sanirala nastala problematika Zapadne Slavonije na zadovoljstvo stanovništva ove regije i Krajine u cjelini. Pored uvodno podnesene informacije od strane predsjednika u diskusiji o ovoj problematici učestvovali su predstavnici oblasnog vijeća Zapadne Slavonije, predstavnici opština kao i pojedini ministri Vlade. Nakon duže diskusije, predloga, mišljenja i sugestija Vlada RSK donijela je slijedeće 359 Z A K LJ U Č K E Potvrđuju se dosadašnji zaključci-stavovi Vlade usvojeni na prethodnim sjednicama a u vezi cjelokupnog statusa Zapadne Slavonije. Vlada RSK teritoriju Zapadne Slavonije smatra vlastitim teritorijem i nikad se neće tog teritorija odreći Vlada RSK konstatuje da se nisu stekli uslovi za povratak izbjeglica na području Zapadne Slavonije. Vlada će sve činiti na stvaranju uslova za povratak izbjeglog stanovništva na području Zapadne Slavonije. 1. 2. 3. 4. AD-2. Nakon razmatranja o postavljenoj odluci o robnoj bilansi za 1993. godinu donesena je slijedeća ODLUKA Usvaja se robna bilanca Republike Srpske Krajine za 1993. godinu. Odluka o robnoj bilansi sa specifikacijom čini sastavni dio ovog zapisnika.398 M H AD-3. Nakon rasprave o pravilniku za provođenje Uredbe o podržavljenju preduzeća usvojena je slijedeći C D Z A K LJ U Č A K Daje se saglasnost na pravilnik za provođenje Uredbe o podržavljenju svih preduzeća u društvenoj svojini. AD-4. Ministar Španović obrazložio je dostavljeni tekst Nacrta Zakona o obrani, nakon čega je donesena slijedeća D ODLUKA Prihvaća se tekst Nacrta Zakona o obrani u tekstu dostavljenoj Vladi RSK. Nacrt Zakona iz stava 1. ove Odluke dostavlja se svim zainteresiranim subjektima na javnu raspravu koja traje do dana upućivanja konačnog teksta prijedloga Zakona Skupštini RSK na usvajanje. Ukoliko u otvorenom roku zainteresirani subjekti dostave izvjesne amandmane na predloženi tekst Nacrta Zakona isti će ući u de iure u Proceduru nakon čega će Vlada utvrditi konačni tekst nacrta Zakona, integralni tekst nacrta je prijedlog Zakona koji će kao takav biti dostavljen Skupštini na usvajanje. R 1. 2. 3. AD-5 Ministar Španović obrazložio je dostavljeni tekst Nacrta Zakona o vojsci RSK , nakon čega je donesena slijedeća odluka: ODLUKA Prihvaća se tekst Nacrta Zakona o vojsci RSK u tekstu dostavljenom Vladi RSK. Nacrt Zakona iz stava 1. ove Odluke dostavlja se svim zainteresiranim subjektima na javnu raspravu koja traje do dana upućivanja konačnog teksta prijedloga Zakona Skupštini RSK na usvajanje. 1. 2. 398 Zapisnik nije pronađen uz izvornik. 360 3. Ukoliko u otvorenom roku zainteresirani subjekti dostave izvjesne amandmane na predloženi tekst Nacrta Zakona isti će ući u de iure u Proceduru nakon čega će Vlada utvrditi konačni tekst predloga Zakona. Ukoliko ne bude amandmana na predloženi tekst Nacrta Zakona, integralni tekst nacrta je prijedlog Zakona koji će kao takav biti dostavljen Skupštini na usvajanje. PREDSJEDNIK: mr. Zdravko Zečević Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. 169 M H 1992., studeni 19. Bratiškovci Izvješće inspektora Civilne policije UNPROFOR-a o paljenju kuća u Čisti Velikoj DATUM: 19. 11. 92. C D BRATIŠKOVCI PETER GAARDSÓE D PREDMET: Zapaljene kuće MJESTO: Čista Velika DATUM: 19.11.92. R Danas oko 12.45 sati, čuo sam na radiu razgovoru između nekih “kilo jedinica” vezano za zapaljene kuće u Čistoj Velikoj, koja pripada našem području. Zajedno s dežurnim milicajcem i prevodiocem Drakula išao sam na položaj kenijskog bataljona “T51” u Čistoj Maloj blizu Čiste Velike i razgovarao s vodnikom Paul Munyasya. On nije ništa znao o ovome, pa smo zajedno išli u Čistu Veliku. Uz to da napomenem da smo na putu ka Čistoj Velikoj uočili neki dim iz sela Cicvara. Kada smo došli u Čistu Veliku u 13.45 sati našli smo da se dimilo iz 4 već srušene kuće. Nije se vidjela vatra već samo dim. Sve četiri kuće se nalaze sjevero-istočno od glavne ceste u Čistoj Velikoj. Te kuće stoje u trećem ili četvrtom nizu kuća. Nisam se usudio da prođem prvi red kuća, pa stoga nisam mogao vidjeti unutrašnjost kuća i koji je uzrok dima/vatre. Išli smo do komandira pogranične milicije u Čistoj Velikoj i on se predstavio kao Simo Mandić. Pitali smo ga o zapaljenim kućama, a on je odgovorio da ne zna tko ih je zapalio. To je bilo rečeno sa smješkom na usnama. Objasnio je da paljenje neće stati dok ono ne prestane na hrvatskoj strani, ništa više. Vodnik Paul Munyasya će obavjestiti o ovome slučaju njegovog komandira u Bribirskim Mostinama. Komandir milicije u Kistanjama će biti obavješten o ovom slučaju u petak 20.11.1992. na našem uobičajenom sastanku. 361 Insp. Peter Gaardsóe, [v.r.] 25192 Prevela: Vera Drakula, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 9. 170 1992., studeni 19. Prolići Izjava voditeljice smjene “Graničnog prijelaza Peruča” o zaustavljanju kolone UNPROFOR-a u kojoj su se nalazili David Owen, Cyrus Vance i Satish Nambiar M H REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE GRANIČNI PRIJELAZ “PERUČA” PROLIĆI, 19. 11. 1992. godine C D IZJAVA R D Dana 19.11.1992. godine na graničnom prelazu “Peruča” iz pravca Knina prema izlazu naišla su 3 vozila kojima se jako žurilo. Vozila su slijedeća: UNPF 4010 – Andrev i Marko V., UNPF 3762 – M. Kuefer i UNPF 4018 sa ukupno 7 lica. Prošli su u 10 sati. Iz pravca Splita odnosno prema ulazu naišla je kolona od 8 vozila, koju smo na rampi zaustavili. Oni su se počeli protiviti da ih mi ne smijemo zaustavljati i legitimisati. Da bi nas pitali znademo li tko se nalazi u koloni. Ja sam odgovorila da znademo i da bez obzira tko se nalazi mi ih moramo zaustaviti i legitimisati, jer da je ovo državna granica. Pojedina lica od obezbedjenja, odnosno pratnje počela su se smijati na riječi “DRŽAVNA GRANICA”. U razgovoru sa prevodiocem Markom Vučinićem, prišao je Satiš Nambijar koji se drsko ponašao pitajući tko je ovdje komandir. Ja sam odgovorila da sam ja bez imena i prezimena. Objasnila sam da čekamo najavu od komande Knin, a u medjuvremenu zvali smo komandu Knin, gospodina Pavkovića399 zamjenika ministra. Pavković nam je rekao da ih pustimo bez legitimisanja. Popisali smo brojeve vozila i broj lica. U razgovoru sa prevodiocem Markom Vučinićem, on mi je rekao da se nalaze Satiš Nambijar,400 Lord Oven,401 Sajruns Vens,402 Okuin,403 novinari i pratnja. Vozila su bila slijedeća: 399 Nebojša. Satish Nambiar. 401 David Owen. 402 Cyrus Vance. 403 Herbert. 400 362 UNPF 3774 sa 4 lica UNPF 4010 sa 4 lica UNPF 4018 sa 3 lica UNPF 3762 sa 2 lica UNPF 4016 sa 4 lica UNPF 3208 sa 2 lica UNPF 6088 sa 4 lica UNPF 4033 sa 4 lica. Iz vozila UNPF 6088 izišli su novinari koji su nas snimali, tek kada smo ih primjetili zabranili smo im slikati i snimati. Da su nas odmah poslušali, a da bi u kretanju kolone ponovo snimali. Na rampi smo ih zadržali oko 15 minuta a prošli su rampu u vremenu oko 10,55 časova. Nakon prolaska skrenuli su na Branu, odnosno otišli u obilazak Brane “Peruča”. Da bi potom došla patrola iz Knina kao pratnja ove delegacije, nakon njihovog prolaska 10 minuta, pa se naša patrola mimoišla sa njima. Sve ostalo proteklo je u redu. Izjavu podnijela: Kalat Slavica M H Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 22. C D 171 R D 1992., studeni 21. Udbina Operativno izvješće Odjeljenja milicije Udbina o pljačkanju imovine prognanih Hrvata u Podlapači REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT ZA UP KORENICA ODJELJENJE MILICIJE UDBINA Udbina, 21. 11. 1992. god. OPERATIVNA INFORMACIJA Sastavljena dana 21. 11. 1992. god. u prostorijama OM Udbina na okolnosti prikupljanja informacija o napuštenim gospodarskim imanjima u mjestu Podlapači te prisvajanju napuštenih strojeva, stoke te predaji istih. Putem informativnih veza i saznanja, te radom na terenu došao sam do saznanja da mještani sela Podlapače posjeduju više vrsta poljoprivrednih mašina i strojeva te veće količine stoke što unovčavaju samo u devizna sredstva a stoka i strojevi su bili vlasnici koji su napustili mjesto i otišli u HVO pa bi njihova dobra mogli tretirati sa ratnim pljenom. Kao najekstremniji je Perković Nikola, zv. “Nikodin” iz zaseoka Jagodnje i Janžić Mile iz zaseoka Rosulje. 363 Zbog svega naprijed navedenog bilo bi što hitnije potrebno izvršiti jednu zajedničku akciju, kako bi se utvrdilo činjenično stanje te oduzela imovina koja nije vlasništvo istih, a oni trenutno sa njom raspolažu. Informaciju Vam dostavljam znanja radi i daljnjeg postupanja. Ovl. službena osoba: Mastelica Jovo, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 285. 172 M H 1992., studeni 23. Benkovac Izvješće SJB Benkovac MUP-u RSK o diverziji u Škabrnji i pogibiji petorice pripadnika milicije RSK R PREDMET: Ubijstvo Knežević Petra i dr, izvještaj dostavlja se. – – DX – D MUP RSK KNIN SUP KNIN C D STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI B E N KOVAC Depeša broj: /92. Benkovac, 23. 11. 1992. godine Dana 22.11.1992. godine u 15 sati dežurna služba SJB Benkovac obavještena je od operativnog dežurnog iz brigade milicije da je u mjestu Škabrnja ubačena teroristička grupa, koja je ubila tri pripadnika brigade milicije RSK. Istog dana u 16,10 sati u prostorije SJB Benkovac došli su pripadnici civilne policije UNPROFOR-a i prijavili da u mjestu Škabrnji ima ubijenih pet pripadnika brigade milicije. O događaju je obaviješten istražni sudac Okružnog suda Knin Kresović Đura koji je zajedno sa zamjenikom javnog tužioca Okružnog suda Knin Jokić Čedomirom i uviđajnom ekipom SJB Benkovac izvršio uviđaj. Uviđaj lica mjesta je započet u 20 sati, s obzirom na mjesto događaja, kao i noć uviđaj se nije mogao izvršiti “kvalitetno”. Na licu mjesta pronađen je traktor sa prikolicom koji se kretao iz pravca Škabrnje u pravcu ceste koja vodi iz Benkovca za Zadar. Traktor je zatečen na lijevoj saobraćajnoj traci. Između traktora i prikolice pronađen je leš jednog od ubijenih, a neposredno uz traktor s desne strane pronađena su dva leša. Desno od traktora na udaljenosti od ceste za oko dva metra pronađena su još dva leša. Svi leševi su obliveni krvlju, a vizuelnim pregledom u njih je ispaljeno više hitaca iz vatrenog oružja iz neposredne 364 M H blizine. Na traktor koji je bio natovaren sa drvima pucano je sa lijeve strane u pravcu kretanja istog, što se može utvrditi na osnovu toga što su sve tri gume sa lijeve strane probušene. Na licu mjesta u kabini traktora pronađen je PM koji je izuzet, a za koga ne raspolažemo tko je sa njim bio zadužen. Također pored dva leša koja su ležala sa desne strane traktora pronadjen je osigurač bombe, a na rubu ceste prema leševima koji su se nalazili van ceste pronadjen je zatvarač, medjutim ne raspolažemo podatkom tko je bio zadužen puškom čiji je zatvarač sastavni dio. Lice mjesta je snimljeno video kamerom i fotografisano od strane krim tehničara, a po naredjenju istražnog suca leševi su u dogovoru sa komandantom brigade potpukovnikom Bogunovićem404 prebačeni u Knin radi pregleda. Po saznanjima radi se o slijedećim licima: 1. Knežević Petar sin Dušana, rodjen 09.06.1950. godine, 2. Štrbac Nikoli sin Djure, rodjen 03.08.1956. godine, 3. Ležaja Zoran sin Djure, rodjen 27.01.1964. godine, 4. Dević Neven sin Špire, rodjen 22.03.1955. godine i 5. Matić Živojinu p. Djerasima, rodjen 1950. godine svi iz Biljana Donjih, a koji su pripadnici brigade milicije. U dogovoru sa istražnim sucem na licu mjesta do dolaska uviđajne ekipe temom narednog dana osiguravat će pripadnici Kenijskog bataljona, a detaljnim pregledom lica mjesta, tj. ponovnim izlaskom na lice mjesta naknadno ćete biti obaviješteni. R D Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 23., kut. 48. C D DEŽURNI INSPEKTOR: Radovan Zelenbaba, [v.r.] 173 1992., studeni 24. Knin Zapisnik 37. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 37. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane dana 24. 11. 1992. godine u Kninu. 404 Momčilo. 365 Sjednici prisustvuju: Veljko Džakula, Boško Božanić, Mitar Brnović, Spiro Kostić, Vojin Peurača, Rade Gaćeša, Dušan Ećimović, Nebojša Arbutina, Vojin Šuša, dr Mladen Hadžić, Svetozar Vinčić, Đorđe Bjegović, Savan Grabundžija, David Rastović, Stojan Španović, Sretko Petković Sjednici na poziv prisustvuju: Pavao Marjanović, Dragan Božić, Nebojša Mandinić, Veljko Korolija, Radovan Majski, Boro Martinović, Zdravko Janković, Veljko Subota. Sjednica je počela sa radom u 10.00 časova. Sjednicom predsjedava podpredsjednik Veljko Džakula. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći D N E V N I R E D: 6. 366 R 14. 15. 16. D 10. 11. 12. 13. C D 7. 8. 9. Verifikacija skraćenog zapisnika sa prethodne sjednice Vlade, Imenovanja u Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja, Razmatranje političko-pravne i ekonomske utemeljenosti Opštine Drniš, Problematika Zapadne Slavonije, Razmatranje zaključaka radne grupe sa sastanka održanog dana 5.11.1992. godine o iznalaženju konkretnih rješenja oko Budžetske potrošnje, Konkretizacija odluke Vlade od 4.11.1992. godine (rješavanje stambenih problema deficitarnog specijalističkog kadra kninske bolnice), Razmatranje zahtjeva za nabavku vozila za potrebe ministarstva za zdravlje, Imenovanja i razrješenja u ministarstvu za zdravlje, Razmatranje odluke o načinu i uslovima za povraćaj plaćenog poreza na promet određenih proizvoda koje strana fizička lica kupuju i iznose iz RSK, Razmatranje nacrta Zakona o putevima Krajine, Privremena Odluka o zimskom održavanju puteva, Donošenje Odluke o osnivanju lučke kapetanije Vukovar, Donošenje Odluke o interventnoj pozajmici JP “Putevi Krajine” radi pripreme zimskog održavanja puteva, Odluka o taksama lučke kapetanije, Predlog izmjene Uredbe o naknadi materijalnih troškova, Razno: a) zahtjev industrije trikotaže “Ličanka” Srb za dodjelu krovnog lima sa aerodroma Zemunik, b) zahtjev za dodjelu materijalnih sredstava bivše tvornice “Sintal” iz Oklaja TVIK-u Knin, c) razmatranje zahtjeva HUP Dinara Knin za odobrenje sredstava za instalaterske radove na hotelu “Dinara”, d) Osnivanje Republičkog zavoda za cijene i robni promet, e) Izvještaj o radu Republičke direkcije za robne rezerve, f ) Razmatranje zahtjeva za dodjelu kredita iz primarne misije za otkup kukuruza, g) Informacija o provođenju Odluke Vlade o namjenskoj proizvodnji i distribuciji nafte za žetvu, h) Informacija o poduzetim mjerama za izvoz robe u zemlje evropske zajednice, M H 1. 2. 3. 4. 5. i) j) k) l) m) n) nj) o) p) r) s) š) t) Donošenje Odluke o osnivanju “Krajina inspekta”, Donošenje Uredbe o zaštiti privremeno napuštenih stambenih objekata, Donošenje Odluke o formiranju savjeta za ekonomske odnose za inostranstvo, Donošenje Odluke o pokretanju postupka zaštite imovine RSK, Donošenje Uredbe o podržavljenju svih preduzeća u društvenoj svojini, Donošenje Uredbe o organizovanju preduzeća od dijela radnog procesa, Informacija o planu i ostvarenju sjetve po opštinama, Formiranje komisije za procjenu šteta na stambenim gazdinskim i privrednim objektima od ratnih razaranja, Informacija o funkcionisanju platnog sistema sa Republikom Srpskom, Rješavanje pitanja naknade porodicama palih boraca, Utvrđivanje osnovice za isplatu ličnih dohodaka radnika koji se financiraju iz Budžeta RSK, Razmatranje zahtjeva udruženja penzionera za povećanje penzija za novembar 1992. godine, Utvrđivanje visine materijalnih troškova pravosudnim organima do kraja ove godine. M H Tačka 1. Podpredsjednik Veljko Džakula stavio je na raspravu skraćeni zapisnik sa prethodne sjednice Vlade RSK. Na zapisnik nije stavljena primjedba te je donesen C D Z A K LJ U Č A K Usvaja se skraćeni zapisnik sa prethodne sjednice Vlade. R D Tačka 2. Ministar za rad, boračka i socijalna pitanja predložio je imenovanje glavnog inspektora za rad i pomoćnika glavnog inspektora. Imenovanja pomoćnika ministra u ministarstvu predlaže da se odloži za narednu sjednicu Vlade. Nakon rasprave donesena je slijedeća uz 1 glas suzdržan 1. 2. ODLUKA Breberina Đuro imenuje se za glavnog inspektora za rad u ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja. Tesla Milan, imenuje se za pomoćnika glavnog inspektora za rad, boračka i socijalna pitanja. Tačka 3. Predsjednik izvršnog savjeta opštine Drniš podnio je informaciju o političko-bezbedonosnoj situaciji na području Opštine kao i informaciju o stanju privrednih kapaciteta na području Opštine. Predložio je konkretne odluke koje bi trebalo donijeti da bi se prevazišli problemi koji postoje a među prvim stvarima koje bi trebalo donijeti da bi se prevazišli problemi koji postoje a među prvim stvarima koje bi po njegovom mišljenju trebalo napraviti odnosi se na reorganizaciju u MUP-u na način da rukovodeći ljudi u MUP-u trebaju biti iz Drniša, te da u pogranične jedinice treba biti milicija iz cijele republike jer to je granica Republike. Predsjednik Izvršnog Savjeta Opštine inzistira da se ispoštuje odluka vlade o vraćanju imovine otuđene sa područja Opštine Drniš. Također se založio za sistematično naseljavanje opštine te oformiti radnu grupa koja bi imala zadatak da koordinira u tom. 367 Založio se za transformaciju svojine a u cilju oživljavanja privrednog života na području opštine Drniš. Iznio je i probleme u snabdjevanju vodom, slabu telefonsku povezanost te lošu opsluženost medicinskom službom. Obrazložio je razloge zbog kojih je potrebno donijeti Odluku o organizaciji i načinu rada Izvršnog Savjeta Opštine Drniš. U raspravi koja je nakon uvodnog izlaganja vođena sudjelovalo je više ministara za koji su uglavnom izrazili podršku nastojanjima rukovodstva Izvršnog Savjeta Opštine Drniš za pokušaje oživljavanja privrednog života, kao i rješavanja svih problema sa kojima se susreću u radu. Nakon rasprave usvojeni su sledeći 1. 2. 3. 4. M H 5. Z A K LJ U Č C I Zadužuju se resorna ministarstva da snime stanje privrednih kapaciteta i na jednoj od idućih sjednica Vlade iznesu probleme sa predlogom mjera. Daje se suglasnost na odluku o organizaciji i načinu rada Izvršnog Savjeta Opštine Drniš. Zadužuje se Ministarstvo obrane i ministarstvo unutrašnjih poslova da snime stanje na terenu i poduzmu mjere za ojačanje obrane tog područja. Zadužuje se MUP RSK da pomogne Izvršnom Savjetu Opštine Drniš u vraćanju bespravno oduzete imovine, otuđene sa područja opštine. Podržava se prijedlog Izvršnog Savjeta Opštine Drniš za formiranje komesarijata za izgnanike što se treba napraviti na jednoj od narednih sjednica. R D C D Tačka 4. O problematici Zapadne Slavonije govorili su prisutni predstavnici Opština Podravska Slatina, Grubišno Polje, Pakrac i Daruvar. Svi oni su se u svojim izlaganjima založili za povratak izgnanika na područje Zapadne Slavonije koja se nalazi pod zaštitom Unprofora. Predočili su etničku kartu zapadne Slavonije i izrazili neslaganje odlukom Vlade sa 33. sjednice o povratku izgnanika na zaštićena područja Zapadne Slavonije koja nisu pod našom vlašću. U raspravi koja je poslije vođena više ministara je izrazilo svoju sumnju u ubrzan povratak izgnanika na ta područja smatrajući to kao svojevrsnu zamku za povratak hrvata u ružičastu zonu. Ministar Vinčić se zapitao možemo li na tim područjima mi ostvariti faktičnu vlast i imati punu jurizdikciju nad tim područjem. Savjetnik u Vladi RSK Martinović Boro se založio za poštovanje Skupštinskih odluka i za provođenje Vensovog plana. Kad je rječ o povratku izgnanih podržava pametan detaljno razrađen povratak u datom trenutku. Nakon rasprave u kojoj je još sudjelovao ministar Bjegović, Šuša, dr Hadžić, predsjednik Skupštine Paspalj Mile doneseni su slijedeći 1. 2. 3. Z A K LJ U Č C I Jedna od narednih sjednica Vlade će biti tematska i održat će se u Okučanima sa temom Problematika Zapadne Slavonije. Vlada će i dalje financirati Javnu Kuhinju u Zapadnoj Slavoniji s tim što se mora iz računa vidjeti što sve sadrže troškovi financiranja. Pomoć u visini 5 miliona odobrena svim opštinama RSK daje se i opštinama Podravska Slatina, Pakrac, Daruvar i Grubišno Polje. Poslije predstavnika Zapadne Slavonije sjednici Vlade su prisustvovali predstavnici Opštine Mirkovci koji su iznijeli slijedeće zahtjeve: da se formira SUP Mirkovci u Mirkovcima, da se formira filijala SDK, iznijeli su neslaganje sa organizacionom šemom JP “Šume Krajine”, zatražili da se željezničkim saobraćajem spoje sa Srbijom. Nakon rasprave po svim iznijetim zahtjevima donesen je 368 Z A K LJ U Č A K Resorna ministarstva će po svim iznesenim zahtjevima snimiti situaciju na terenu i potom upoznati Vladu sa predlogom mjera. Tačka 5. Guverner Narodne banke Pavao Marjanović dao je uvodno izlaganje o dostavljenom materijalu. Zatražio je da resorna ministarstva izrade bilansu prioriteta roba po regijama kako bi se moglo u cjelovitom sagledavanju potrebnih roba RSK mogli znati prioriteti financiranja. Poseban naglasak članovi Vlade su stavili na rad JP “NIK” Mirkovaca i iznosili su nezadovoljstvo što direktor NIK-a nije prisutan iako uredno pozvan, ni na ovoj sjednici Vlade. Ministar Peurača je stavio prigovor što ova tačke dnevnog reda nije u predlogu dnevnog reda zbog svoje važnosti na prvom mjestu. Nakon rasprave donesena je sledeća 1. 2. 2. R D 3. Z A K LJ U Č C I Potrebno je zakazati tematsku sjednicu Vlade na kojoj bi se raspravila ekonomska pitanja. Dnevni red treba sastaviti na način da poslije teme o političko-bezbedonosnoj situaciji se razmatraju ekonomska pitanja, zatim organizaciona, a problematiku opština će se razmatrati na kraju pod uslovom da resorna ministarstva prime predloge, razrade ili i sa predlogom mjera dostave Vladi. Sjednice Vlade se moraju magnetofonski snimati i treba se raditi evidencija prisutnih i razlozi odsustvovanja odsutnih. C D 1. M H 3. ODLUKA Sva ministarstva moraju hitno utvrditi prioritete robnih bilansi koje su potrebne RSK, kako bi se moglo prići kreditiranju uvoza. Zadužuje se Upravni odbor i direktor JP “NIK” da na idućoj sjednici Vlade podnesu izvještaj o dosadašnjem radu. Zadužuje se inspekcija MUP-a, financijska policija, tržišna inspekcija i inspekcija službe za platni promet i financijsku kontrolu da izvrše kontrolu poslovanja JP “NIK” Krajine. Doneseni su slijedeći Tačka 6. Dr Spiro Kostić ministar za zdravlje iznio je potrebu konkretizacije odluke Vlade o rješavanju stambenih potreba deficitarnog specijalističkog kadra Kninske bolnice. Nakon rasprave donesen je slijedeći Z A K LJ U Č A K Kako Vlada ne posjeduje vlastiti stambeni fond za rješavanje ovakvih i sličnih stambenih problema zadužuje se ministarstvo za zdravlje da ispita stanje stambenog fonda kninske bolnice. Tačka 7. Ministar za zdravlje iznio je da je za potrebe rada sanitarne inspekcije potrebno za ministarstvo zdravlja izvršiti nabavku 2 (dva) vozila. Nakon rasprave donesena je 1. 2. ODLUKA Odobrava se kupnja dva vozila za potrebe Ministarstva zdravlja. Dr Dušan Jović treba do kraja ove sjednice vratiti Ministarstvu za zdravlje koje nije vratio po razrešenju od funkcije. 369 Tačka 8. Ministar za zdravlje predložio je razrješenje pomoćnika ministra u ministarstvu za zdravlje. Nakon rasprave donešeno je R J E Š E NJ E Galić NADEŽDA iz Gline razrješava se dužnosti pomoćnika ministra za zdravlje zbog odlaska na drugu dužnost. Tačka 9. Direktor Republičke uprave javnih prihoda Mirko Martinović obrazložio je odluku o načinu i uslovima za povraćaj plaćenog prometa na promet određenih proizvoda koje strana fizička lica kupuju i iznose iz RSK. Nakon rasprave usvojena je slijedeća ODLUKA O načinu i uslovima za povraćaj plaćenog poreza na promet određenih proizvoda koja strana fizička lica kupuju i iznose iz RSK. Tačka 10 i tačka 11. Odgođene su za jednu od narednih sjednica Vlade. M H Tačka 12. Ministar za saobraćaj i veze Savan Grabunđija obrazložio je razloge za donošenje ovakve odluke. Nakon provedene rasprave jednoglasno je donesena slijedeća ODLUKA Osniva se lučka kapetanija sa sjedištem u Vukovaru. dipl. ing. Lakić Duško iz Vukovara imenuje se za kapetana lučke kapetanije Vukovar. C D 1. 2. R D Tačka 13. Ministar Grabundžija obrazložio je razloge zbog kojih je JP “Putevi Krajine” potrebno dodijeliti interventnu pozajmicu. U raspravi koja je po tome vođena sudjelovalo je više ministara i koji su se založili za potrebe izrade plana prioriteta finansiranja. Nakon provedene rasprave donesen je slijedeći Z A K LJ U Č A K U okviru razmatranja plana prioritetnih potreba financiranja razmotrit će se i zahtjev JP “Krajina Putevi”. Ministarstvo za saobraćaj i veze treba za iduću sjednicu Skupštine RSK pripremiti svu potrebnu zakonsku regulativu vezanu za JP “Putevi Krajine”. Tačka 14. Odgađa se za jednu od narednih sjednica Vlade. Tačka 15. Ministar Peurača obrazložio je prijedlog izmjene uredbe o naknadi materijalnih troškova i to člana 11. stava 3. koji se odnosi na naknadu troškova za prevoz sopstvenim automobilom. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA 1. Usvaja se Uredba o naknadi materijalnih troškova. 370 Tačka 16. a), b), c), d), odgađa se za jednu od narednih sjednica Vlade. e) Direktor Republičke direkcije za robne rezerve Dragan Božić podnio je izvještaj o radu direkcije od osnivanja do danas. Izvještaj u pismenom obliku dostavljen Vladi a nakon rasprave po podnesenom izvještaju donesena je slijedeća 1. 2. f) ODLUKA Usvaja se izvještaj o radu Republičke direkcije za robne rezerve. Zadužuje se Republička direkcija da izradi izvještaj o bilansnom stanju i kretanju roba u RSK. Direktor Republičke direkcije za robne rezerve predložio je zahtjev za dodjelu kredita iz primarne emisije za otkup kukuruza. Otkup je potreban radi nabavke kroz kompenzaciju nedostajućih osnovnih prehrambenih proizvoda koji su nam potrebni za stalne robne rezerve (pšenica, brašno, ulje). Nakon rasprave donesena je g) M H ODLUKA Odobrava se Republičkoj direkciji za robne rezerve kredit iz primarne emisije u ukupnom iznosu od 3.000.000.000 dinara za otkup 50.000 tona kukuruza roda 1992. godine. C D Ministar trgovine i turizma Svetozar Vinčić podnio je informaciju o provođenju odluke Vlade o namjenskoj proizvodnji i distribuciji nafte za žetvu. Kroz raspravu koja je vođena po ovoj tački dnevnog reda ukazano je na niz propusta u poslovanju JP “NIK” iz Vinkovaca i zaključeno je da Vlada mora imati veće ingerencije u poslovanju javnog preduzeća. Nakon rasprave doneseni su slijedeći R D Z A K LJ U Č C I Generalni direktor JP “NIK” mora podnijeti izvještaj o radu javnog preduzeća. Nadzorni odbor javnog preduzeća “NIK” mora obaviti svoj dio posla u javnom preduzeću. Direktor Carinske službe mora podnijeti Vladi izvještaj o ulazu i izlazu nafte na području RSK. Prihvaća se informacija o provođenju odluke Vlade o namjenskoj proizvodnji i distribuciji nafte za žetvu. h) 1. 2. 405 406 Ministar trgovine i turizma Svetozar Vinčić upoznao je Vladu o poduzetim mjerama za uvoz robe u zemlje Evropske zajednice vezano za verifikaciju dokumentacije. Također je upoznao Vladu sa pismom upućenim generalnom sekretaru UN vezano za sankcije prema SR Jugoslaviji i njihovoj refleksiji na RSK.405 Nakon rasprave i podrške koja je iskazana ministru Vinčiću doneseni su slijedeći Z A K LJ U Č C I Usvaja se informacija o poduzetim mjerama za verifikaciju dokumenata za izvoz robe u zemlje evropske zajednice. Prihvaća se pismo upućeno gđe Piterson406 i generalnom sekretaru UN vezano za sankcije uvedene prema SR Jugoslaviji a koje imaju odraz i na RSK. Vidi: Dok. br.: 162. Jeannie Peterson, predstavnica UN-a za civilne poslove. 371 i) Ministar Vinčić je obrazložio razloge zbog kojih je potrebno da se na području RSK formira Krajina Inspekt kao kompletna inspekcijska služba pod ingerencijom RSK. Nakon rasprave po ovoj tački dnevnog reda donesena je slijedeća ODLUKA Osniva se Krajina Inspekt u RSK. j) Ministar pravosuđa i uprave Vojin Šuša obrazložio je razloge za donošenje uredbe o zaštiti privremeno napuštenih stambenih objekata. Naveo je da pojedinci drže po dvije do tri stambene jedinice te da je potrebno izvršiti reviziju onog što je do sad urađeno oko dodjele stambenih objekata a sa ciljem da se poveća stambeni fond i utvrde jednaki kriteriji za cijelu uredbu. Naveo je da se istim mjesto stanovanja smatrati područje u krugu od 25 kilometara. Ovim poslom bi se trebala baviti oblasna vijeća i izvršni savjeti opština a sam sadržaj uredbe će razraditi ministarstvo pravosuđa i uprave. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Usvaja se uredba o zaštiti privremeno napuštenih objekata. Ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju iznio je prijedlog za formiranje savjeta za ekonomske odnose sa inostranstvom. Nakon obrazloženja uloge savjeta i sastava istog te rasprave po ovoj tački dnevnog reda donesena je M H k) l) D C D ODLUKA 1. Formira se savjet za ekonomske odnose sa inostranstvom. U savjet iz ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju biraju se mr Lazić Đorđe, Plavljanić Dušan i Drobnjak Jovo. Predstavnici savjeta iz ostalih ministarstava imenovat će se na jednoj od narednih sjednica. R Ministar Arbutina je obrazložio razloge za donošenje odluke za pokretanje postupka zaštite imovine RSK. Naveo je da je potrebno pokrenuti postupak kod Vlade SR Jugoslavije i Vlade Republike Srpske za reviziju uredbi koje se odnose na preduzeće iz RSK i povratiti imovinu našim preduzećima. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Pokreće se postupak za zaštitu imovine RSK. lj) Ministar Arbutina je obrazložio razloge za donošenje ovakve Uredbe. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo više ministara donesena je uz jedan suzdržan glas slijedeća ODLUKA Usvaja se Uredba o davanju mišljenja o programima u koja se ulažu društvena (državna) sredstva. m) 372 Ministar za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju obrazložio je razloge zbog kojih je potrebno donijeti ovu uredbu. Ukratko je upoznao Vladu sa njenim sadržajem te naglasio da ona ima privremeni karakter do cjelovitog regulisanja ove materije donošenjem zakona o transformaciji vlasništva. Nakon rasprave uz jedan suzdržan glas donesena je slijedeća ODLUKA Usvaja se Uredba o podržavljenju svih preduzeća u društvenoj svojini na teritoriji RSK. n) Ministar Arbutina je upoznao članove Vlade sa razlozima za donošenje ovakve Uredbe. Dao je kratak pregled sadržaja Uredbe te je nakon rasprave uz jedan suzdržan glas donesena ODLUKA Usvaja se Uredba o organizovanju preduzeća od dijelova radnog procesa. nj) Ministar Mitar Brnović upoznao je članove Vlade sa planom i ostvarenjem sjetve pšenice, raži i ječma po opštinama u RSK. Članovima je dostavljen tabelarni prikaz plana stanja i izvršenja u društvenom i individualnom sektoru. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Usvaja se plan i ostvarenje sjetve po opštinama. o) M H Oblasno vijeće Srpske oblasti zapadne Slavonije dostavilo je Vladi zahtjev da se formira Republička komisija za procjenu šteta od ratnih razaranja. Nakon rasprave donesena je slijedeća p) C D ODLUKA Formira se Republička komisija za procjenu šteta na stambenim, gazdinskim i privrednim objektima od ratnih razaranja u RSK. Zadužuje se ministarstvo za urbanizam i građevinarstvo da predloži imenovanje članova komisije i razradi metodologiju procjene šteta. R D Ministar financija Vojin Peurača upoznao je Vladu sa problemima funkcionisanja platnog prometa sa Republikom Srpskom. Založio se za izradu projekta rješenja PTT sistema kojim bi se povezala RSK sa RS i ukazao na potrebu imenovanja koordinacionog tijela koje bi rukovodilo tim projektom. Nakon rasprave donesen je Z A K LJ U Č A K Prihvata se informacija o funkcionisanju platnog prometa sa Republikom Srpskom. r) Radovan Majski javni pravobranioc RSK upoznao je Vladu sa problemima rješavanja i isplate materijalne naknade porodica poginulih boraca. Iznio je podatke koliko je predmeta do sada rješeno i koliko ih treba riješiti do kraja godine. nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobravaju se sredstva za isplatu materijalne naknade porodicama poginulih boraca u iznosu od 200 miliona do kraja godine. s) Članovi Vlade su raspravili sa kojom osnovicom se trebaju isplatiti lični dohodci za novembar 1992. godine za sve koji se financiraju iz Budžeta RSK. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se povećanje osnovice za isplatu ličnih dohodaka za novembar 1992. godine za sve koji se financiraju iz Budžeta RSK u iznosu povećanja 100% u odnosu iz oktobra 1992. godine. 373 š) Doktor Mladen Hadžić zatražio je da se povećaju penzije za novembar 1992. godine. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se povećanje osnovice za isplatu penzija, boračko invalidsku zaštitu za novembar u visini od 100% u odnosu na osnovicu iz oktobra 1992. godine. t) Ministar Šuša je zatražio da se utvrdi visina materijalnih troškova pravosudnim organima do kraja godine. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se visina materijalnih troškova pravosudnih organa na području RSK do kraja godine prema priloženoj specifikaciji ministarstva pravosuđa. PREDSJEDNIK: mr Zdravko Zečević Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. M H 174 C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA GLINA R D 1992., studeni 25. Glina Zapisnik s kolegija pomoćnika ministra MUP-a RSK te sekretara i načelnika SUPova s područja Banovine i Korduna Broj: 08-04/3-14/7-92 Glina, 25. 11. 1992. g. ZAPISNIK sa kolegija sekretara i načelnika održanog u SUP-u Glina dana 25.11.1992. g. u 11,00 sati. PRISUTNI: – TOŠO PAJIĆ, pomoćnik Ministra UP RS Krajine – DUŠAN MOMČILOVIĆ, zamjenik sekretara SUP-a Glina – PAIĆ MILOŠ, sekretar SUP-a Vojnić – VULETIĆ NIKOLA, načelnik SJB Tušilović – KLIPA LJUBAN, načelnik SJB Slunj – VURUNA PETAR, načelnik SJB Kostajnica 374 – BJELANOVIĆ MILOŠ, zamjenik načelnika SJB Petrinja – BJELAC NIKOLA, načelnik SJB Dvor – NESTOROVIĆ BRANKO, v.d. komandir SJB Caprag – BOBOTA NIKOLA, načelnik SJB Vrginmost POMOĆNIK MINISTRA UP RS KRAJINE – TOŠO PAJIĆ, pozdravlja prisutne, otvara sastanak kolegija, te predlaže slijedeći Dnevni red 1. Podnošenje izvještaja o radu za proteklo razdoblje. 2. Suradnja sa UNPROFOR-om. 3. Disciplinska odgovornost radnika. 4. Ostala pitanja. Dnevni red jednoglasno usvojen, te se prešlo na rad pod t. 1. dn. reda. M H Ad. 1. BJELANOVIĆ MILOŠ, zamjenik načelnika SJB Petrinja podnosi izvještaj o radu SJB Petrinja s posebnim osvrtom na probleme vezane za upućivanje OSL na izvršenje službenog zadatka “KORIDOR” – to više što neke SJB nisu uputile svoje ljude na taj zadatak, te na probleme vezane za suradnju sa UNPROFOR-om. – S obzirom da se podnosi izvještaj u pismenoj formi, pojedinosti se ne unose u ovaj zapisnik. R D C D SJB DVOR Za SJB Dvor Izvještaj o radu podnio je načelnik navedene SJB Bjelac Nikola. Posebnu pažnju obratio je pojavi “šverca” na području SJB Dvor, te o provedenoj akciji u kojoj je izmedju ostalih lica lišen slobode i komandir Jedinice za posebne namjene Glina – Ostojić Željko i još neki gradjani (Nišević iz Gline i dvojica muslimana). Kod istih nije pronadjena nikakova roba niti veća količina deviza, a navodno, prema izjavi Ostojića isti je imao namjeru posredstvom Niševića stupiti u kontakt sa tim Muslimanima preko kojih bi nabavili neku opremu za Posebnu jedinicu milicije. TOŠO PAJIĆ, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova se u svom izlaganju osobito zalagao za to da u buduće ne bude ovakovih pojava, te da Ostojić ne može vršiti takove transakcije sam bez znanja rukovodioca u MUP-u Knin i rukovodioca SUP-a. Bio je dužan obavijestiti iste o svojoj namjeri da tako nabavi opremu za Jedinicu milicije za posebne namjene, pa ako MUP da suglasnost onda se upuštati u to, a inače ne. – Do slijedećeg kolegija pripremiti Izvještaj o ovom dogadjaju i podnijeti pomoćniku ministra. BJELAC NIKOLA, nadalje govori o slučaju napuštanja položaja – “KORIDOR” od strane 32 borca sa područja Korduna. U vezi s tim podnosi izvještaj Pomoćniku ministra (Isti su razoružani u Bosanskom Novom i zadržani, oružje ostalo u SJB Dvor – B. Novi. – što se tiče odbijanja odlaska na “KORIDOR” 2 radnika su dobila otkaz, a ovlaštena službena lica negoduju zbog ne odaziva istoj akciji OSL iz ostalih SJB. – tkdj. se javljaju problemi u suradnji s UNPROFOROM jer su isti svaki dan sve arogantniji u svom ponašanju, tako da su blokirali raskršće u Žirovcu, Trgovima, Kosi, Divuši, te onemogućili odvijanje cestovnog prometa. Za ovakovo svoje ponašanje nisu 375 dali nikakovo objašnjenje, sem uobičajenog izvinjavanja, a u Žirovcu su se skoro fizički obračunavali sa milicijom jer su izašli van sa transporterima na naše ljude. SUP VOJNIĆ Izvještaj o radu SM Vojnić podnio je Miloš Paić, sekretar SUP-a Vojnić. U svom izlaganju posebnu pažnju posvetio je slučaju zagadjivanja vode – pripadnici Poljskog bataljona UNPROFOR-a nabacali su smeće u rezervoar u Miholjskom, te tako zagadili vodu za piće. Gradjani su negodovali zbog ovakovog ponašanja pripadnika UNPROFOR-a. SJB KOSTAJNICA Za navedenu SJB izvještaj o radu podnio je načelnik navedene SJB Vuruna Petar, a posebno se osvrnuo na česte pojave paljevina kuća kako hrvatskih, tako i srpskih i muslimanskih. Ovo su dogadjaji kojima se može dati politički karakter, tim više što se sve to dešava neposredno pred održavanje Skupštine SO Kostajnica. Tkdj. upoznaje prisutne da je SJB Kostajnica podnijela krivičnu prijavu protiv predsjednika SO Kostajnica zbog nesavjesnog poslovanja, te sklapanja štetnog ugovora (a ovo se uglavnom odnosi na omogućavanje privatnim licima da vrše prodaju goriva bez naplate poreza i dr.). M H C D SJB CAPRAG Nestorović Branko, v.d. Komandira podnio je izvještaj o radu SJB Caprag. Nestorović navodi a su pripadnici SJB Caprag ostvarili veoma dobru suradnju sa pripadnicima UNPROFOR-a, a osobita suradnja ostvarena je ovih dana prilikom prevoza naoružanja i ljudstva u akciju “KORIDOR”. D SJB VRGINMOST Izvještaj o radu ove SJB podnio je načelnik Borota Nikola. Navodi da su na području SJB Vrginmost provedene dvije akcije vezano za šverc robe za Bosnu (lišeno slobode 9 lica). R SJB SLUNJ Klipa Ljuban, načelnik SJB Slunj podnio je izvještaj o radu navedene SJB za proteklo razdoblje. Na području Slunja uočeno je često prelijetanje neprijateljskih helikoptera – relacija Ogulin – Cazin, a pretpostavlja se da voze naoružanje. Gradjani negoduju zbog ovakovih pojava. SM Glina Momčilović Dušan, zamjenik Sekretara SUP-a Glina, podnio je izvještaj o radu SM Glina za proteklo razdoblje, a to s obzirom da komandir SM ne prisustvuje na kolegiju. Govori o provedenoj akciji vezano za šverc, kojom prilikom je oduzeta veća količina robe od švercera, jedna cisterna sa gorivom – nafta predana tržišnoj inspekciji SO Glina u daljnju nadležnost. Momčilović upoznaje prisutne s problemom iskrslim nakon odbijanja ovlaštenih lica Stanice milicije Glina a izvrše zadatak – “KORIDOR”, te je odlučeno da jedan radnik bude upućen u mirovinu, 5 otkaz, a 12 disciplinski postupak. SJB TUŠILOVIĆ Vuletić Nikola, načelnik navedene SJB podnio je izvještaj o radu za protekli period. Navodi da su česta pojava da se pripadnici UNPROFOR-a ponašaju arogantno, te da je u konvoju koji je prevozio humanitarnu pomoć pronadjeno predmeta – koji su i oduzeti, 376 M H a koji nisu prema specifikaciji i ne spadaju u humanitarnu pomoć, predmeti su oduzeti i pohranjeni u Crvenom krstu Krnjak. – Tkdj. su akcijom radnika službe JB Tušilović uhvaćena dvojica pripadnika oružanih snaga RH koji su osobnim automobilom pokušali preći iz RH u RS Krajinu. – pored ostalog iznosi slučaj narušavanja javnog reda i mira od strane pripadnika UNPROFOR-a koji su u pijanom stanju pucali, bacali bombe i bili veoma nedisciplinirani. – Vuletić Nikola obavještava pomoćnika Ministra da su zatvorili granični prijelaz na Turnju (granica između RSK i RH), a razlog je taj što su pripadnici UNPROFOR-a na tzv. “ničiju zemlju” – prostor između RSK i RH stavili zastavu – šahovnicu, te dok istu ne skinu granični prijelaz neće biti otvoren ni za UNPROFOR i Crveni krst – za nikoga. – Što se tiče odbijanja izvršenja zadatka “KORIDOR” – iz SJB Tušilović, odlučeno je da se suspendira 6 radnika. – Problem je i u tome što je česta pojava da pojedini ljudi iz RSK normalno odlaze u RH (Zagreb, Karlovac) i vraćaju se u RSK i tu žive. Traži da se na kolegiju zauzme stav – kako postupati u tim slučajevima. – Što se tiče UNPROFOR-a primjećeno je da u humanitarnoj pomoći koju dostavlja CK prevoze oružje, municiju i dr, a to naročito čini francuski bataljon, te tako naoružavaju neprijatelje. D C D TOŠO PAJIĆ – govori o uočenoj pojavi česte kampanje protiv pripadnika milicije, osobito odredjenih rukovodećih ljudi, anonimnim prijavama koje stižu u MUP Knin, a sve ovo u vrijeme kada se trebaju održati izbori, dakle, cilj je diskreditirati pojedine ljude – kako bi ih narod smijenio, prozvao i dr. jer svakoj Stanici javne bezbjednosti i svakom čovjeku se našlo po nešto i stavilo na teret. R Š v e r c – ovdje pomoćnik Ministra navodi primjer SJB Vrginmost, koja je za pohvaliti za akcije provedene, a u kojima je oduzeta veća količina roba (preko 20 tona), a privedeno je 30-tak lica. – SJB Vojnić je takodjer napravio dobar dio posla – SJB Dvor – Brigada milicije isto tako obavila je dio posla (sl. sa licima lišenim slobode – Čerkezovac) VULETIĆ NIKOLA, načelnik SJB Tušilović je nezadovoljan time što se Muslimani puštaju u Vojnić, te postavlja pitanje tko to pušta Muslimane u Vojnić. MILOŠ PAIĆ, navodi slučajeve gdje su puštani Muslimani na područje Vojnića, te o korisnim informacijama za našu službu dobivenim upravo od tih ljudi, te u koliko u potpunosti zatvorimo granicu, neće biti kontakta sa tim ljudima i neće se moći dolaziti do informacija. TOŠO PAJIĆ, mišljenja je da se u vezi s ovim problemom – puštati muslimane ili ne na područje Vojnića, treba upoznati politika, te ako političari odluče da se po tome postupa. Istina, ima šverca sa muslimanima i švercu se treba stati na kraj, ali ima tkdj. i veoma korisnih informacija dobivenih od Muslimana, tako da postoji i opravdanost zbog čega su puštani na naš teritorij. 377 M H Z a d u ž u j u se svi načelnici SJB da sačine analizu – slučajevi šverca robe za Bosnu, te u buduće od takovih osoba oduzimati i robu i vozilo u kojem se roba zateče (npr. automobil, kamion, autobus i dr.), te oduzimati devize, novac. – P r e d l a ž e da se stupi u kontakt sa sudskim organima, s obzirom da je kolegij zauzeo stav, da se u buduće roba oduzeta od švercera (brašno, šećer i dr.) daje porodicama poginulih i porodicama radnika koji su sada otišli na “KORIDOR”, a ovo bi bio odredjeni stimulator ljudima. – S obzirom da je bilo problema oko oduzimanja robe od strane Pogranične milicije, zauzet je stav da u buduće granična milicija ne može oduzimati robu, već da mora o tome obavijestiti SJB kako bi oni poduzeli odredjene mjere i radnje i preuzeli robu i vodili daljnji postupak. – Što se tiče dolaska Muslimana, Hrvata, pa i Srba iz RH na prostore RS Krajine i iz Cazinske Krajine – u buduće nitko ne može doći bez propisane propusnice potpisane po načelniku odredjene SJB (ne dolaze u obzir nikakovi posjeti – rodbini i kao što je sada slučaj Barbir Branka i dr. koji borave na našem području. Nadalje govori, da ubuduće neće tolerirati ovakove pojave, već da su SJB dužne provesti temeljitu obradu nad tim licima, privoditi ih u SJB, obavljati razgovore i poduzimate druge mjere i radnje). VURUNA PETAR – ističe da nije moguće kontrolirati prelazak muslimana iz Prijedora, Bosanske Dubice u Kostajnicu, osobito sajmenim danom jer se stvara velika gužva na mostu, a i prelaze osobe pod pratnjom UNPROFOR-a. C D R D TOŠO PAJIĆ, upozorava načelnike SJB – osobito Kostajnice, Dvora, Petrinja – gdje postoje granični prelazi, da u buduće ne opravdavaju prelazak muslimana i dr. gradjana u RS Krajinu nemogućnošću kontrole zbog stvaranja gužve, već da su dužni pregledati svako vozilo, svaku osobu, te samo propuštati lica koja imaju propisane dozvole – propusnice za prelazak u RH, tj. prolaze preko našeg područja u RH a mi smo ih dužni spojiti sa Visokim komesarijatom za izbjeglice koji će ih preuzeti i voditi brigu o njemu u RH. – Što se tiče pojedinačnih slučajeva dolaska Srba iz RH u RSK, oni i nisu toliko opasni u koliko dolaze i ostaju tu živjeti, ali oni koji dolaze ovdje u posjete i vraćaju se u RH, to je nezamislivo i to se ne može tolerirati. BJELAC NIKOLA, govori o problemima u radu SJB Dvor – misli na kontrolu prelaska Muslimana preko mosta iz Bosanskog Novog u Dvor gdje se stvaraju velike gužve, velik je broj muslimana koji organizovano prelaze posredstvom Medjunarodnog crvenog krsta preko našeg područja u RH, ali u zadnje vrijeme to čine preko Novske i Stare Gradiške pa misli da neće biti takovih problema. – Što se tiče izdavanja propusnica, izdano je svega par komada. – Po naredjenju MUP-a Knin vodi se knjiga roba oduzetih, ali do danas tu knjigu nitko nije vidio, tj. carinska služba, financijska policija ne suradjuje sa SJB, ne obavljaju svoj posao. TOŠO PAJIĆ, zadužuje zamjenika Sekretara SUP-a Glina Momčilović Dušana u da DPM Glina dogovori štampanje propusnica za Kordun i Baniju, a on će vidjeti za sredstva za plaćanje štampanja. – Propusnice od gradjana naplaćivati prilikom izdavanja (500 dinara). 378 Ovu knjigu tereta treba kontrolirati, izvršiti uvid u istu carinska i financijska policija koji će obavljati svoj dio posla. Z a d u ž u j e se Munjiza Mladen da za Baniju sačini Informaciju i to do slijedećeg kolegija, snimiti stanje – konkretno od slučaja do slučaja što su poduzeli SJB, Carinska i financijska kontrola, oduzeta roba, financijska sredstva i sl. POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ – sve SJB dužne su dostaviti do 10.12.1992. g. – teže od ranije (JRM, kriminalitet – opći, privredni, nedozvoljena trgovina, broj podnešenih prijava, političko bezbedonosna situacija i dr. – gorivo, odnos sa UNPROFOR-om, narušavanje primirja, napad na ovlaštene službene osobe, odnos Posebne jedinice milicije sa nama, odnos sa DPZ i opštinom – analiza prijava – broj riješenih, kako? M H – Vidjeti u svakoj Stanici javne bezbjednosti da li postoji mogućnost da se formira Odelenje milicije za saobraćaj – obavljali bi regulaciju i kontrolu prometa (kontrola svih vozila, vozača, tereta). U sastav novog odelenja milicije trebalo bi birati pedantni, savjesni, sposobni ljudi, pribaviti potrebnu opremu (vozilo, narukavlje, kape, opasače, SOP tablice, potvrde o oduzimanju predmeta i dr. a obuhvatili bi i kontrolu vozila UNPROFOR-a i dr. Odelenje treba da broji 6-10 ljudi. a) Rok za izvršenje 10.12.1992. g. b) Za formiranje Odelenja milicije za kontrolu i regulaciju prometa zadužuju se Sekretari i načelnici. C D – Pomoćnik Ministra postavlja pitanje izdavanja ličnih karata, – SUP Vojnić izdaje LK – SUP Glina nema kompjuter, ali zahtjevi za izdavanje LK se zaprimaju. R D TOŠO PAJIĆ, govori o potrebi da i dalje ostanu zajednički punktovi sa pripadnicima UNPROFOR-a, jer naši ljudi su neophodno potrebni na punktovima radi pojedinih akcija, lakši je kontekst sa našim ljudima nego sa UNPROFOR-om bez naših ljudi (npr. sada kod prevoza ljudi na “KORIDOR” i naoružanja, našim OSL je rečeno za to i na punktovima smo prošli bez problema sa UNPROFOR-om). – na područja Banije i Korduna ima previše punktova UNPROFOR-a, tako da se previše maltretiraju putnici na cesti, – dakle, tamo gdje su mješovite patrole UN i naše milicije, neka i dalje ostaju, a sve SJB koje imaju ljude i gorivo, neka šalju na punktove OSL. – S obzirom da su mnogi načelnici u svojim izlaganjima govorili o problemima sa UNPROFOR-om, a takovo ponašanje UN je sve češće (npr. slučaj kada UN nisu dozvolili predstavnicima “Galenike” iz Beograda ulaz u krug tvornice u Maljevcu – po njihovom hrvatska tvornica), pomoćnik Ministra daje u zadatak svim načelnicima SJB da u budućem radu sačinjavaju zabilješke o incidentnim slučajevima sa UNPROFOR-om i dostavljaju ih MUP-u Knin – pomoćniku ministra Pajić Toši, s obzirom da je on zadužen za područje Banije i Kodruna, kako bi u Ministarstvu donosili zajednički odluke o poduzimanju odredjenih mjera u vezi s tim dogadjajima. Sve SJB su dužne dostaviti Izvještaj za 6 mj. o suradnji s UNPROFOROM u kojem obuhvatiti sve incidentne slučajeve, opisati ih kratko. 379 Ad. 2. VUKŠIĆ MILE, zadužen za suradnju sa UNPROFOR-om za područje Korduna, podnosi Izvještaj o suradnji sa UNPROFOR-om u kojem navodi da pripadnici UN ne uvažavaju obavijesti primljene od SJB o pojedinim slučajevima pucnjave (npr. rodjenje djeteta, svatovi i sl.) već da to smatraju kršenjem primirja. – navodi čestu pojavu da u Crnom Potoku Muslimani nesmetano prelaze na područje RSK, – tkdj. navodi slučaj – u Topuskom je boravio prevodilac iz RH – muškarac. SLADOVIĆ MILAN, zadužen za suradnju i kontakte sa UNPROFOR-om u SUP-u Glina, govori o potrebi mješovitih patrola naše milicije i pripadnika milicije UNPROFOR-a, kako bi se izbjegla situacija koja je trenutno prisutna, pripadnici UN vrše kontrolu, a u stvari trebali bi samo nadgledati rad naše milicije. – tkdj. je problem suradnja sa novim komandirom civilne milicije UN koji je došao iz Slunja, a Džon je otišao u Tušilović. M H TOŠO PAJIĆ, govori o potrebi da se u buduće podnose pismeni zahtjevi za smjenu takovih ljudi – pripadnika UN za koje je očito da nisu za suradnju sa nama i nepravilno postupaju. MILOŠ PAIĆ, navodi probleme koje stvara UNPROFOR zbog preselenja bolnice sa Petrovca u hotel u Vojniću. C D TOŠO PAJIĆ, shvaća nezadovoljstvo gotovo svih SJB prema sve češćem nepravilnom odnosu UN prema nama i veoma drskom ponašanju sa njihove strane, ali predlaže da se za sada izbjegavaju fizički sukobi sa pripadnicima UNPROFOR-a. – ponovno navodi da se na punktove mogu vratiti one SJB koje imaju ljude i gorivo. R D SJB TUŠILOVIĆ – Vuletić Nikola navodi probleme u SJB Tušilović vezane za odlazak naših prevodioca u RH i dolazak prevodioca iz RH RS Krajinu. Tkdj. pojedini prevodioci nisu za suradnju sa našom službom (iz Vojnića ženska koja prevodi uopšte neće da suradjuje sa milicijom). – Što se tiče susreta razdvojenih porodica, ovo se i dalje prakticira iako je zabranjeno. TOŠO PAJIĆ, smatra da u budućim kontaktima sa UNPROFOR-om treba isključiti iz razgovora takove prevodioce i ne razgovarati u njihovom prisustvu. – osobito je dao prigovor Karapandži – načelniku SJB Petrinja zbog čega se i dalje na području Petrinje organiziraju susreti sa porodicama iz RH iako je to zabranjeno, a objašnjeno mu je da je takovu odluku donio predsjednik SO Petrinja. – Pajić navodi da u buduće neće tolerirati ovakove slučajeve i da ne može predsjednik SO donositi odluke mimo Ministarstva unutrašnjih poslova Knin i znanja pomoćnika ministra Toše Pajića. – ovo vrijedi i za SJB Tušilović. – tkdj. iz bezbedonosnih razloga je veoma značajno da se u buduće ne puštaju hrvatski prevodioci na naše područje, a isto tako ne dozvoljavati da naši prevodioci odlaze u RH. MILOŠ PAIĆ, govori o tečaju koji je organiziran u Kninu na koji se primaju i žene, te je na taj način moguće riješiti problem ženskih osoba u pojedinim SJB koje su ranije podnijele molbu za prijem u miliciju. 380 MUNJIZA MLADEN, govori o mogućnosti upućivanja naših ljudi na tečaj krim. tehnike u Banja Luku, a tečaj počinje u 1. mj. 1993. g. – treba podnijeti pismeni zahtjev u B. Luku – sekretari SUP-ova. TOŠO PAJIĆ, zadužuje načelnika SJB da dostave pismeni zahtjev – prijedlog koje ljude bi uputili na tečaj (svaka SJB bar po jednog kandidata). SJB TUŠILOVIĆ – kod njih je problem oprema. SJB SLUNJ – Klipa Ljuban iznosi problem u vezi sa iseljavanjem Srba iz Slunja za Srbiju. TOŠO PAJIĆ, govori Klipa Ljubanu da o tome mora podnijeti pismeni izvještaj MUP-u Knin. M H SLADOVIĆ MILAN, navodi problem u vezi izvještaja koje SJB dostavljaju povodom akcije “POVRATNIK”. Izvještaji su šturi, ne dostavljaju se izjave osoba koje su došle iz RH. – sa Barbirom treba obaviti detaljan razgovor – on ga lično poznaje jer su radili zajedno u Zagrebu i smatra da ima neki zadatak. C D TOŠO PAJIĆ, upoznaje prisutne sa izborom Miloša Paića za načelnika Službe državne bezbjednosti za Kordun i i Baniju sa sjedištem u Glini. – zamoljava načelnike SJB da se u njihovim SJB pronadje mogućnost da se dodjeli po jedno vozilo i kancelarija za korištenje DB. R D Ad. 3. TOŠO PAJIĆ, otvara diskusiju po točki 3. dnevnog reda – Disciplinska odgovornost radnika i u vezi s tim govori o slučaju da pojedine SJB nisu uputile svoje radnike na izvršenje zadatka “KORIDOR”, te o pojavi da su neki radnici odbili izvršenje tog zadatka. Svi radnici SJB i SM koji su odbili izvršiti zadatak “KORIDOR” dužni su dati pismene izjave u kojima će biti naveden razlog zbog čega su odbili zadatak. – tkdj. je mišljenja da treba pokazati razumijevanje za pojedine ovlaštene službene osobe koje su odbile izvršiti navedene zadatak a ranije su učestvovale u akciji “KORIDOR” i bili su dobri borci tokom rata i dr., a rezervnim radnicima koji su odbili zadatak “KORIDOR” dati otkaz. – pored navedenog smatra da je učinjena greška prema miliciji s obzirom da je puno ljudi u otkomandi (Beli Manastir, Knin, Obrovac, Benkovac), tako da je služba oslabljena i teško je dati ljude još i za ovu akciju. Banija je dala dvije čete – a milicija je sama formirala jednu jedinicu. Pogranična milicija je mnogo više brojčano i trebalo bi ih više ići na “KORIDOR” nego milicije civilne. Dušan Momčilović, upoznaje prisutne da je problem u SM Glina zbog odbijanja milicionara da odu na “KORIDOR” i da su u vezi s tim već poduzete odredjene mjere. - 1 radnik će u mirovinu - 5 radnika će dobiti otkaz - ostali radnici – protiv njih će se voditi disciplinski postupak. SJB Tušilović, 12 ovlaštenih službenih lica je dobilo otkaz zbog odbijanja izvršenja službenog zadatka – “KORIDOR”. 381 – medjutim, problem je u tome što ljudi negoduju što neke SJB nisu uopće uputile svoje ljude na taj zadatak u ovoj grupi koja je sada trebala ići. – smatra da bi u buduće granična milicija i mi trebali dati ljude za “KORIDOR” proporcionalno. – tkdj. Vuletić Nikola navodi da se dio granične milicije vratio s “KORIDOR-a”, pa bi i prema njima trebalo primijeniti iste mjere kao i prema miliciji, treba ih suspendirati. TOŠO PAJIĆ, predlaže da se obiđu naši ljudi na frontu, da se sada dogovore kada ko ide u posjetu. – zaključak je da ova akcije je izvedena ovako – kako je baš iz razloga što su mnogi ljudi u otkomandi – Kninu, Belom Manastiru, Obrovcu, i dr., te da nema dovoljno milicije ni za izvršavanje svakodnevnih radnih zadataka, a to tim više što je u porastu šverc i druga krivična djela po kojima milicija treba raditi. – upoznaje načelnike SJB da je sa Begovićem dogovoreno za 1000 litara goriva za svaku SJB, da to mogu preuzeti. M H Momčilović Dušan, zamjenik sekretara SUP-a Glina upoznaje prisutne sa problemima u SUP-u Glina – konkretnije Stanici milicije Glina, a osobito nakon odbijanja ovlaštenih službenih lica da izvrše službeni zadatak – upućivanje na “KORIDOR”, te destruktivnom djelovanju sadašnjeg komandira SM Glina Preradović Milana i još nekih ljudi. – dogovoreno je da se za komandira SM Glina imenuju Zrakić Željko, a u radu bi mu pomagali Baždar Branko i Bogdanić Veljko. Preradović Milan ima podnešenu molbu za rad u SJB Dvor kao operativac i njegovom zahtjevu bit će udovoljeno. – bit će napisan pismeni prijedlog MUP-u Knin za imenovanje komandira – Zrakić Željka. C D TOŠO PAJIĆ, složio se sa prijedlogom i on će sutra isti ponijeti u Knin. D R – Nakon svega načelnici Stanica javnih bezbjednosti su zamolili pomoćnika Ministra – Tošu Pajića da u Ministarstvu unutrašnjih poslova u Kninu vidi što je sa službenim legitimacijama za radnike. Ad. 4. S obzirom da više nije bilo prijedloga niti pitanja, sastanak je završen u 14,30 sati. Zapisničar Savka Boromisa Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4014. 382 POMOĆNIK MINISTRA UP RSK Tošo Pajić 175 1992., studeni 26. Benkovac Izvješće dežurnoga Stanice javne bezbjednosti Benkovac SUP-u Knin o ubojstvu obitelji Arbanas u selu Smilčić STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI BENKOVAC Broj: 2039/92 Benkovac, 26. 11. 1992. godine OTVORENO SUP-A KNIN PREDMET: Požar na kući Arbanas Biserke iz Smilčića M H Dana 26. 11.1992. god. u 10,25 sati Despot Željko komandir OM Smilčić dojavio je dežurnoj službi SJB Benkovac da je dana 25. 11. 1992. god. oko 21,00 sati zapaljena porodična kuća Arbanas Biserke iz Smilčića, te da se u istoj nalaze tri izgorjela leša. O događaju je obavješten istražni sudac Okružnog suda u Kninu koji je ovlastio istražnog sudca Opštinskog suda u Benkovcu Bulj Dragu da iziđe na lice mjesta. Na lice mjesta izišao je istražni sudac Opštinskog suda u Benkovcu Bulj Drago, doktor ambulante u Smilčiću Borković Milan i uviđajna ekipa SJB Benkovac. Doktor je utvrdio da se radi o tri izgorjela leša. Identifikaciju smo izvršili na osnovu iskaza mještana Smilčića, te se radi o sljedećim licima: Arbanas Biserka stara oko 50 godina, Arbanas Anica stara oko 70 godina, i Arbanas Krste star oko 40 godina. Poduzetim radnjama na licu mjesta nismo došli do korisnih saznanja o uzrocima požara, te poduzimamo druge mjere i radnje u cilju utvrđivanja uzroka požara na navedenoj kući. O svim korisnim saznanjima blagovremeno ćemo vas obavjestiti. R D C D Dežurni inspektor: Pupovac Petar Predao dana 26. 11. 1992. god. RNJSAK u 21,14 sati Primio: Popović OK Preslika, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 18., 1601. 383 176 1992., studeni 26. Knin Izvješće Školskog centra “17. august” u Golubiću Ministarstvu prosvjete RSK o stručnoj pomoći MUP-a Srbije i Više škole za UP u Zemunu pri ustroju i funkcioniranju te stručnom nadzoru nad radom Centra REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KNIN ŠKOLSKI CENTAR “17. AVGUST” GOLUBIĆ Broj: 08/6-1-424/92. Knin, 26. 11. 1992. g. M H MINISTARSTVO ZA PROSVJETU ministar KNEŽEVIĆ MILAN Predmet: odluka o sprovođenju Kursa za Milicionare-pripravnike. – R D C D Pregledom nove sistematizacije i organizacije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Krajine, radi poboljšanja operativnih poslova službe unutrašnjih poslova, kao i povećanja bezbednosti Krajine, iskazuje se potreba za dodatnim osposobljavanjem postojećih pripadnika službe UP-a i osposobljavanja novog kadra. S obzirom da je prema Zakonu o unutrašnjim poslovima Republike Srpske Krajine u članu 59. predviđeno da se stručno osposobljavanje i usavršavanje kadrova za obavljanje unutrašnjih poslova ostvaruje u skladu sa Zakonom, a Zakon još uvijek nije usvojen, molimo vas da zbog gore navedenog, a prije samog donošenja Zakona o stručnom obrazovanju donesete odluku o sprovođenju Kursa za milicionare pripravnike. Školski centar “17. Avgust”, djeluje već punu godinu i proizveo je dvije generacije – klase milicionara pripravnika. U tom periodu Školski centar je imao maksimalnu pomoć i suradnju Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije sa Višom školom za UP-e u Zemunu, čiji su profesori jednim djelom bili angažirani u Golubiću. Viša škola za unutrašnje poslove u Zemunu prihvatila je tada stručni nadzor, organiziranje i angažovanje nastavničkog kadra, osiguranje udžbenika, nastavnih pomagala i tehnike, kao i izdavanje i čuvanje potrebne dokumentacije (dosije polaznika kao i izdavanja svjedočanstva o završenom Kursu). Predviđeno trajanje Kursa je pet mjeseci, a polaznici koji sa uspjehom završe Kurs stiču zvanje milicionara pripravnika. Plan i program stručnog osposobljavanja na Kursu za milicionare pripravnike u obrazovnom Centru “17. Avgust” u Golubiću, donosi ministar MUP-a RSK. Materijalne troškove obrazovnog Centra “17. Avgust” u najvećoj mjeri pokriva Ministarstvo unutrašnjih poslova RSK, a znatnu pomoć je pružio i MUP Republike Srbije. Zbog što većeg i kvalitetnijeg kadrovskog ekipiranja, bezbjedonosnih razloga 3. klasa Kursa za milicionare pripravnike treba da počne 01.02.1993. godine. Sve potrebne predradnje u tom smislu su učinjene. 384 S poštovanjem, POMOĆNIK MINISTRA Jovo Dmitrović, [v.r.] Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20., kut. 22. 177 1992., studeni 27. Slunj Zahtjev SO Slunj Vladi RSK za dodjelu sredstava za pokretanje privredne aktivnosti i financiranje troškova u prosvjeti i zdravstvu M H REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUPŠTINA OPŠTINE SLUNJ Broj: 01-1819/92. Slunj, 27. 11. 1992.407 C D VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE KNIN D PREDMET: Zahtjev za sredstva dotacije za 1992. g. R Molimo Vladu RSK da iz republičkog budžeta odobri i doznači Opštini Slunj za 1992. godinu ukupno 16.000.000.- dinara. Tražena sredstva su nam potrebna hitno radi izmirenja dospjelih obaveza te za redovno budžetsko financiranje neophodnih službi i organa na razini opštine za novembar i decembar mjesec 1992. godine. Obrazloženje Opština Slunj se od oslobođenja iz novembra 1991. godine stalno nalazila i sada nalazi u izuzetno složenoj sigurnosnoj, privrednoj i materijalno-financijskoj situaciji, odnosno nalazi se u neizmjernim ratnim štetama i posljedicama, o čemu smo Vladu kontinuirano izvještavali. Naime, sa sigurnosnog aspekta, zbog svog geografskog položaja, ova opština je stalno izložena učestalim pojedinačnim i grupnim nasrtajima ustaških bojovnika predvođenim 407 Dopisano rukom: “Za sjednicu Vlade za 7 dana Knin 1. 12. 92. Odluka donesena 15. 12. 92. u visini 10.000.000. namijenjena za financiranje kadrova, za oživljavanje privrede”. 385 M H prvenstveno ustašama porijeklom sa ove opštine, a zbog rata u BiH-i nalazimo se i u specifičnim uslovima i u odnosu na susjedne Opštine Veliku Kladušu, Cazin i Bihać. Za tu svoju specifičnost ova opština je već izgubila preko 40 ljudskih života, što je i široj javnosti dobro poznato. Privredni kapaciteti su u izuzetno velikom ratnom uništenju, tako da na cijeloj opštini ima svega 200 zaposlenih radnika, od čega 50% u neprivrednim djelatnostima. Broj stanovnika se stalno povećava kroz naseljavanje izbjeglica srpske nacionalnosti kako iz Hrvatske tako i iz Bi He, tako da danas na opštini boravi blizu 3000 izbjeglica. Materijalno-financijsko stanje opštine je do sada rješavano isključivo kroz vlastite prihode, tako da smo vjerovatno jedna od rijetkih opština koja je naplatu poreza iz poljoprivrede izvršila sa preko 85% koja je sve napuštene privatne i društvene lokale putem licitacije iznajmila zainteresiranim pravnim i fizičkim licima radi njihovog uređenja i ubiranja zakupnine, te opština koja redovno ubire komunalne takse i naknade, porez na promet i usluge i sl. Međutim, radi obezbeđenja minimalnih uslova za rad školstva i zdravstva te obezbeđenja i priprema privrednih pogona ova opština je bila prisiljena izvršiti određena financijska ulaganja kao što su: 1. Popravak – sanacija školskih objekata – ustakljenje i drugi sitni popravci, 2. Popravci instalacija u školama i zdravstvenim objektima, 3. Obezbeđenje ogrijeva za sve institucije koje se financiraju iz budžeta opštine, 4. Obezbeđenje prevoza učenika na udaljenosti i do 40 km u jednom pravcu, 5. Postavljanje čuvarskih službi u napuštenim privrednim pogonima, 6. Postavljanje stručnih koordinatora za pripremu, inventarisanje i izradu programa sanacije u proizvodnim pogonima. 7. Uređivanje uništenih prostora za rad državnih organa, uključujući i one koji su pod direktnom ingerencijom Republike /pošta, sudstvo, tužilaštvo, fondovi, milicija/. Naime, kada se svi ovi izdaci zbroje, ovoj opštini je radi isplate dospjelih obaveza i za redovno financiranje do kraja 1992. godine potrebno slijedeći iznos sredstava: 1. Oblast školstva i zdravstva 8.500.000 2. Oblast privrede 4.300.000 3. Oblast ostalih vanprivrednih djelatnosti 1.900.000 4. Redovno financiranje opštinskih organa uprave 9.000.000 23.700.000 R D C D U K U P N O: Za financiranje navedenih potreba previđaju se slijedeći izvori: 1. Vlastiti prihodi 7.000.000 2. Dotacije budžeta RSK a) već odobrenih 5.000.000 c) po ovom zahtjevu 11.000.000 23.000.000 U K U P N O: Molimo Vladu Republike da sa puno razumijevanja udovolji ovom zahtjevu, tim više što je očigledno da je u Slunju učinjeno maksimum vlastitih napora za uspostavljanje uslova 386 za život naroda što je dokaz stalno povećanje stanovništva i još uvijek zadržavanje stručnih kadrova. S poštovanjem. PREDSJEDNIK SO: Bosnić Mile, dipl. politikolog, [v.r.] M.P.408 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 25. 178 M H 1992., studeni 28. Knin Zahvalnica Vlade RSK Viktoru Andrejevu, pomoćniku zapovjednika UNPROFOR-a za civilna pitanja u sektoru Jug, za uspješnu suradnju C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA Broj 01-414-1/ 92 Knin, 28. 11. 1992. godine R D U znak zahvalnosti za uspešnu saradnju na planu civilnih pitanja UNPROFOR-a sektora “Jug”, Vlada Republike Srpske Krajine poklanja pištolj C3 – 99 “PARA” broj 33860, gospodinu VIKTORU ANDREJEVU pomoćniku Komandanta UNPROFOR-a sektora “Jug” za civilna pitanja. Za VLADU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE MINISTAR ODBRANE pukovnik Stojan Španović, [v.r.] M.P.409 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 24. 408 409 Okrugli pečat: RSK, SO Slunj, Slunj. Okrugli pečat: RSK, Ministarstvo odbrane, Knin. 387 179 1992., studeni 29. Knin Izvješće Resora državne bezbjednosti MUP-a Vladi RSK o pojačanoj aktivnosti pripadnika UNPROFOR-a, te stranih novinara na području RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RESOR DRŽAVNE BEZBEDNOSTI CENTAR KNIN Datum, 29. 11. 1992. INFORMACIJA M H U proteklom periodu je primjećena znatno pojačana aktivnost stranih subjekata na terenu RSK. UNPROFOR – inžinjerijski oficiri Kanađanin i Francuz su razgovarali sa Krajinskim predstavnicima (oficirom za vezu) o mogućnosti razminiranja minskih polja u blizini privrednih i ekonomskih objekata od značaja za obje strane: dalekovod, vodovod, telefonski kablovi, komunikacije i hidroelektrana Peruča. Naročito su zainteresovani za razminiranje područja oko dalekovoda HE Manojlovac koji se inače nalazi na vrlo osjetljivoj teritoriji i vrlo su zainteresovani da se što prije razminiraju sve komunikacije na tom terenu, odnosno da im se o omogući njihovo korištenje kao i korištenje za potrebe PMEZ. Odgovoreno je da će se razminiranju pristupiti odmah čim se za to ostvare traženi uslovi, a da sad mogu koristiti sve saobraćajnice koje koriste pripadnici naših jedinica i lokalno stanovništvo. Postignut je dogovor o označavanju i ograđivanju minskih polja, ali za sada samo do naše strane. Inžinjerci UNPROFOR-a raspolažu vrlo detaljnom kartom naših minskih polja. Što se HE Peruča tiče, zahtjev za razminiranje je zbog, kako je objašnjeno, mogućnosti prekomjernog porasta nivoa jezera u zimskom periodu i neispravnosti klapni turbinskih postrojenja i miniranog temeljnog izljeva, (što nije potpuno tačno), površinski ispust ne bi bio u stanju da propusti dovoljnu količinu vode i postoji mogućnost većih oštećenja brane. Naši hidroenergetski i građevinski stručnjaci se ne slažu da bi brana bila u opasnosti iz tih razloga. Pošto je problem HE Peruča dignut na nivo SB UN povećani su pritisci za razminiravanje. Odgovor s naše strane je da će se razminiranju pristupiti po ostvarenju uslova, odnosno kada se našim snagama dozvoli zaposjedanje i kontrola brane u sadejstvu sa UNPROFOR-om, odnosno nakon političkog rješenja problema koje je povezano sa rješenjem problema na velikim RHE Obrovac, gdje su zbog nedovoljnog evakuacionog kapaciteta već nastajale poplave i oštećenja na brani u Gračacu. Osjetan je sve veći pritisak na vlasti RSK i propagandno djelovanje stranih struktura kroz razgovore i zahtjeve predstavnika međunarodnih zajednica (UN i EZ) sa vlastima RSK. Prije svega vrlo neodmjerene, ali decidne izjave Vensa410 i Lorda Ovena411 o pripadnosti teritorija RSK koju svrstavaju u RH, izjava Tornberija412 povodom R D C D 410 Cyrus Vance. David Owen. 412 Cedric Thornberry. 411 388 mučkih ubistava na području Benkovca i oglušavanje na razne zahtjeve Vlade i Komore za uvoz roba u Krajinu i tranzit preko SRJ, našto se sugeriše da se zatraži odobrenje za tranzit preko RH. Služba za civilne poslove UNPROFOR-a je povjerila hrvatskoj strani izradu elaborata u uspostavljanju autobusnih linija između Krajine i Hrvatske (Benkovac- Zadar, Knin-Biograd i Knin-Šibenik) i da propiše poroceduru načina prelaska tih kretanja kao i izdavanje odobrenja za putovanje i načina obezbeđenja i odgovornosti. Predstavnici službe za civilna pitanja su direktno upozoreni na nepoštivanje rezolucija SB UN od Hrvatske strane i naročito na kontradiktornosti Hrvatskog Zakona o amnestiji i Zakona za zaštitu ustavnog poretka. M H Aktivnosti novinara: U posljednjih nekoliko dana je izražena aktivnost stranih novinara u Krajini i Kninu. U skladu sa izjavom Ministara za informisanje Dušana Ećimovića, svim novinarima je dozvoljen rad u Krajini bez posebnih ograničenja. Način rada sa stranim novinarima je bitno izmjenjen, tako da su posljednji izvještači sa ovih područja iz Japana, list socijalno demokratske partije, radio BBC, radio Beča i Vol Strit Džurnala najprije obavljali razgovor sa B.413 Martinovićem iz Sekretarijata Vlade. Martinović im je vrlo stručno i argumentovano iznio genezu današnjih sukoba počevši od ranog perioda, raskola crkava i srednjo vjekovnih događaja. Nakon toga je novinarima omogućen obilazak grada i razgovor s ljudima. Na osnovu njihovih reagovanja i vidljivog prihvatanja raznih činjenica različitih od njihovih predubjeđenja, za očekivati je pozitivan pomak djelomičnog proboja informativne blokade oko RSK, kao i pozitivniji prikaz situacije o svjetskim sredstvima javnog informisanja. R D C D Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20., kut. 4. Operativni radnik Zdravko Vujnović, [v.r.] 180 1992., studeni 30. Benkovac Službena bilješka SJB Benkovac o podmetanju eksploziva u kuću u Benkovcu REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutrašnjih poslova Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin SJB Benkovac Broj: Datum 30.11.1992. god. 413 Obrazac br.1-a x) Boris. 389 SLUŽBENA ZABILJEŠKA Građanin Banović Rada zanimanje radnica, rođena 12. 09. 1956. godine, boravište – prebivalište Benkovac ulica Boška Jokića broj 11 , je dana 14. 11. 1992. godine u svojoj kući u vezi s podmetanjem eksplozijom dao ovlaštenoj službenoj osobi (mjesto gdje je obavještenje dato) SJB Benkovac slijedeće obavještenje: (naziv organa unutrašnjih poslova) SLUŽBENA ZABILJEŠKA Noćas oko 01,00 sati, dok sam spavala u kući, čula sam ispred kuće na ulici nečije glasno pričanje, galamu i pjesmu. Nisam nikoga prepoznala po glasu, a pošto sam bila strašiva nisam htjela izlaziti iz kuće da vidim tko je to. Nakon nekoliko minuta kad je pjesma utišala i kad se više nitko nije čuo, čula sam jaku eksploziju i učinilo mi se da je blizu moje kuće. Nakon eksplozije digla sam se iz kreveta i vidjela da je bačen eksploziv na gornji kat moje kuće i da je od eksplozije sve uništeno. Poslije toga nisam više nikoga čula niti vidjela. Još mogu dodati da mi je već jednom ove godine miniran donji kat kuće. Ni tada kao ni sad ne znam tko bi to mogao učiniti niti zbog čega bi to netko učinio. M H Zabilješku sastavio: Pupovac Petar, [v.r.] C D Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. D 181 R [1992., studeni] Beograd Službena bilješka sa sastanka predstavnika RSK s predstavnicima Vlade Republike Srbije u vezi financijske pomoći RSK REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA PREDSTAVNIŠTVO VLADE BEOGRAD – Terazije 3/1 Tel.: 327-346, 326-778, 321-325 • Faks: 324-573 SLUŽBENA ZABELEŠKA SA RAZGOVORA PREDSTAVNIKA VLADE RSK SA PREDSEDNIKOM SLOBODANOM MILOŠEVIĆEM MINISTARSTVU REPUBLIKE SRBIJE 390 M H Dana 12.11.1992. g. kod predsednika Republike Srbije održan je sastanak predstavnika RS Krajine i Vlade Republike Srbije kom su prisustvovali: iz RS, predsednik Slobodan Milošević, predsednik Vlade, Radoman Božović i guverner Narodne banke Srbije, a iz RS Krajine predsednik Goran Hadžić, predsednik Vlade, Zdravko Zečević, ministar unutrašnjih poslova, Mile Martić, ministar odbrane, Stojan Španović, ministar finansija, Peurača Vojin i potpredsednik Vlade Božanić Boško. Na sastanku je dogovoren način finansijske pomoći Krajini do kraja godine. Iz domena odbrane pokrenuto je pitanje koncipiranja Vojske RS Krajine i način finansiranja. Predsednik g. Milošević je prihvatio koncept stvaranja odbrambenog sistema Krajine čiju osnovu treba da čini oko 23.000 ljudi u miliciji od čega 5.000 u redovnom sastavu, a 18.000 u sastavu brigada koje treba da čine mirnodopsko jezgro vojske i obezbede sigurnost granici Krajine. Stav je da se ovaj broj ne umanjuje ni da se mora naći način i sistem finansiranja i da taj broj ljudi ostane u stalnom sastavu kao profesionalni deo Vojske. Prihvaćeno je da se odmah pristupi planiranju sredstava za potrebe Vojske i milicije i to kao što je bilo 1992. g. preko Ministarstva odbrane RSK i Ministarstva odbrane R Srbije. Predsednik Milošević je izneo stav da se preko Vojske Jugoslavije trebaju planirati sredstva za održavanje tehnike i da će on pomoći da se to realizuje te da Vojska Jugoslavije finansira aktivne starešine i civilna lica koja su ostala u Krajini. Sve ostale potrebe za finansiranje odbrane da se planiraju preko Ministarstva odbrane. Dogovoreno je da se odmah pristupi planiranju sredstava kako bi se ovaj proces na vreme završio. Na sastanku je iznet problem obezbeđenja planiranih sredstava za ovu godinu, jer Ministarstvo odbrane R Srbije nema dovoljan priliv novca. Predsednik Vlade R Srbije je zamoljen da interveniše kako bi se ova sredstva doznačila što je on prihvatio. Polazeći od zauzetih stavova molim Ministarstvo odbrane R Srbije da planira potrebna sredstva za finansiranje odbrane RS Krajine u 1993. g. te obezbedi priliv sredstava u ovoj godini i to 200.000.000. do kraja meseca, a 150.000.000. do 05.12.1992. R D C D MINISTAR ODBRANE STOJAN ŠPANOVIĆ, [v.r.] M.P.414 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 232. 414 Okrugli pečat: Vlada RSK, Predstavništvo RSK, Beograd. 391 182 1992., prosinac 1. Knin Zapisnik 38. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 38. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane 1. 12. 1992. godine u Kninu. Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zečević, Stevo Bogić, Duško415 Božanić, Milan Knežević, Rade Gaćeša, Vojin Peurača, Đorđe Bjegović, David Rastović, Nebojša Arbutina, Savan Grabundžija, dr Mladen Hadžić, Stojan Španović, Nebojša Pavković, Simo Šijan, Vasilije Stevović i Sretko Petković. M H Sjednici na poziv prisustvuju: Pavao Marjanović, Veljko Korolija, Zdravko Janković, Miloš Živković, Mirko Martinović, Branko Tomašević, Nebojša Mandinić, Boro Martinović i Petar Golubović. D C D Sjednica je počela sa radom u 9,00 časova. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći D N E V N I R E D: Verifikacija skraćenog zapisnika sa prethodne sjednice Vlade, Razmatranje zaključaka radne grupe sa sastanka održanog dana 5.11.1992. godine oko iznalaženja konkretnih rješenja Budžetske potrošnje, 3. Informacija o radu Carinske službe RSK, 4. Informacija o radu NIK-a, 5. Donošenje Odluke o dopuni Odluke o planu mreža Zdravstvenih ustanova, 6. Davanje saglasnosti na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za zdravlje, 7. Davanje saglasnosti na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, 8. Davanje saglasnosti o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ISKR-a, informativnoj agenciji RSK, 9. Program razvoja ISKRE, informativne agencije RSK, 10. Donošenje rješenja o imenovanju direktora ISKRE, 11. Davanje rješenja o imenovanju rukovodioca dopisništva – samostalnog urednika dopisništva ISKRE u Beogradu, 415 R 1. 2. Riječ je Bošku Božaniću. 392 12. 13. 14. 15. 16. M H Imenovanja u ministarstvu za Ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju, Imenovanja u ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja, Odobrenje financijskih sredstava za centralno grijanje u Okružnom sudu, Zahtjev za dodjelu sredstava za saniranje zarazne žutice na Krnjaku, Razmatranje nacrta privremene sistematizacije i organizacije ministarstva inostranih poslova, 17. Utvrđivanje broja i prostornog rasporeda Gimnazija na teritoriju RSK, 18. Razno: a) razmatranje zahtjeva UP “Dinara” Knin za odobrenje sredstava za instalaterske radove na hotelu “Dinara”, b) Razmatranje zahtjeva RO “Ličanka” Srb za dodjelu krovnog lima, c) Razmatranje zahtjeva fudbalske reprezentacije RSK za dodjelu sredstava, d) Razmatranje dinamike financiranja sanacije i izgradnja elektroenergetskih objekata u RSK u 1992. godini, e) Donošenje odluke o otvaranju nerezidentnog računa RZ u SDK Novi Beograd, f ) Razmatranje zahtjeva ministarstva obrane za dodjelu sredstava, g) Odobravanje sredstava za sanaciju škole u Vukovaru, h) Operacionalizacija odluke Vlade o isplaćivanju materijalnog obeštećenja porodicama poginulih boraca, i) Zauzimanje načelnih stavova o radu JP na području RSK. C D Tačka 1. Ministar saobraćaja i veza Savan Grabundžija dao je primjedbe na sadržaj Odluke iz tačke 13 na strani 6 Zapisnika. Nakon rasprave donesena je R D Z A K LJ U Č A K Mjenja se Odluka iz tačke 13. na strani 6. skraćenog zapisnika i glasi: JP “Krajina Putevi” daje se sredstva u iznosu 250 miliona dinara za zimsko održavanje puteva po dinamici koju treba dostaviti JP. Tačka 2. Ministar financija Vojin Peurača iznio je da je cilj sastanka bio da se vidi gdje se nalazimo u monetarno financijskoj sveri, te da teze iz priloženog zapisnika budu polazna osnova za raspravu na sjednici Vlade oko iznalaženja konkretnih rješenja budžetske potrošnje sa jasnim opredjeljenjima u daljnjem ponašanju. U diskusiji koja je vođena istaknuti su primjeri kršenja monetarno financijske regulative na području RSK. Također su izneseni problemi popunjavanja kadrovima SDK i i financijske policije i tržišne inspekcije. Guverner Narodne banke je iznio probleme sa kojima se susreće u provedbi ovih zadataka kao i o tom da je dio već napravljen, kao i da se dio zadataka provodi. Predlaže da se donese Zakon o deficitarnom financiranju Budžeta. Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Nebojša Pavković je rekao da je potrebno krenuti sa elementom prisile preko zajedničkog rada inspekcijskih službi. Ministar Arbutina je rekao da vlada mora uspostaviti funkcioniranje države te ukazao na potrebu održavanja sastanka sa predsjednicima Izvršnih vijeća i Skupština opština RSK. Nakon provedene rasprave u kojoj je sudjelovalo još nekoliko diskutanata doneseni su slijedeći 393 Z A K LJ U Č C I Zadužuje se Financijska policija, tržišna inspekcija, inspekcija služba za platni promet i financijsku kontrolu i inspekciju MUP-a da naprave plan zajedničkog rada u sprečavanju kršenja Zakona RSK u svim oblastima, u potrebno monetarno-financijskoj sferi. Osniva se međuresorska grupa kojom će rukovati Ministarstvo financija koje treba u roku od 8 dana u pismenom obliku izaći sa konkretnim predlozima i razradi zadataka po resorima. Narodna banka RSK i Carinska služba trebaju u pismenom obliku izvjestiti Vladu o svojim dosadašnjim aktivnostima. 1. 2. 3. Tačka 3. Informaciju je podnio direktor Uprave Carina RSK Branko Tomašević. Iznio je probleme koje imaju oko stavljanja Carina u funkciju kao što su obnova zgrade u Vukovaru, grijanje carinarnice u Dvoru, nabavka automobila, telefona, uniformi za carinike, kao i školovanje kadra koje je u tom. Iznio je potrebu otvaranja biroa pri Saveznoj upravi Carina. Poslije provedene rasprave donesen je M H Z A K LJ U Č A K Prihvata se informacija direktora Uprave Carina o problemima o radu Carinske službe. Zadužuje se direktor za rješavanje istih problema. Na sastanku Državnog komiteta za saradnju sa UNPROFOR-om koji će se održati 3.12.1992. godine treba prisustvovati i direktor Tomašević da bi se zauzeli zajednički stavovi za sastanak zakazan 4.12. sa Sederik Tomberije.416 C D R D Tačka 4. Petar Golubović direktor NIK-a podnio je informaciju o radu JP od osnivanja do danas. Govorio je o stanju na postrojenjima, blizini prve linije fronta i stalnoj opasnosti od neprijatelja te potrebi jačeg obezbeđenja granice na tom području. Govorio je o preradi i distribuciji derivata te iznio da je potrebno jasnije razgraničiti prioritete u snabdijevanju. Također je iznio probleme nastale oko uvoza nafte za ustupljena devizna sredstva od Narodne banke i razlozima zbog kojih to nije realizirano. U raspravi koja se vodila po podnesenom izvještaju istaknuto je da je neophodan pismeni izvještaj direktora JP NIK za jednu kvalitetniju raspravu o radu JP. Poseban naglasak je stavljen na problem uplaćivanja poreza na promet na naftne derivate u Budžet Republike. Nakon rasprave doneseni su Z A K LJ U Č C I Direktor JP NIK mora podnijeti pismeni izvještaj Vladi o radu JP sa svim pokazateljima od osnutka JP do sada. Upravni odbor JP NIK mora podnijeti izvještaj o radu. Komisija koja je osnovana na prošloj sjednici Vlade sa zadatkom utvrđivanja stanja poslovanja NIK-a treba posebnu pažnju posvetiti zbog čega nije uvezena nafta za ustupljena devizna sredstva te vidjeti kretanje deviznih sredstava u tom periodu. Poslije izvještaja Komisije i Upravnog odbora i direktora na sjednici Vlade treba otvoriti raspravu uz obavezno prisustvo direktora NIK-a. 1. 2. 3. 4. 416 Cedric Thornberry. 394 Poslije ove tačke dnevnog reda predsjednik Opštine Mirkovci Vukašin Egić podnio je Vladi zahtjeve opštine Mirkovci za formiranje SUP-a, SDK i Banke u opštini. On je iznio podatke o stanju privrede i poljoprivrede na području opštine te podatke o bezbedonosnom stanju na granici a sa čim je u uskoj vezi i njihov zahtjev za formiranje SUP-a. Kod rasprave o mogućnosti formiranja SUP-a pomoćnik ministra Unutrašnjih poslova Nebojša Pavković je uz obrazloženje zbog čega ne bi trebalo ići na takvo rješenje predložio da se nađe kompromis formiranja stanice javne bezbednosti. Neki članovi Vlade su se zauzeli da se konačna Odluka o ovom ne donosi bez Ministra Martića. Za formiranje Službe za platni promet i financijsku kontrolu direktor Korolija Veljko je rekao da za osnivanje takve službe u Mirkovcima neka nikakvih zapreka te da ona može uskoro početi sa radom. Guverner Narodne banke RSK je vezano za osnivanje banke istakao da se banka može formirati i da za to nema nikakvih prepreka, jedino da je potrebno dostaviti urednu dokumentaciju, što predstavnici Opštine Mirkovci do sada nisu napravili. Nakon rasprave po naprijed iznijetim pitanjima donesene su slijedeće 1. D C D 3. M H 2. ODLUKE Ministru Unutrašnjih poslova trebaju njegovi pomoćnici prenijeti zahtjeve opštine Mirkovci i u dogovoru sa njim vidjeti mogućnost formiranja SUP-a. Direktor službe za platni promet i financijsku kontrolu može u skladu sa svojim ovlaštenjima i u dogovoru sa opštinskim vlastima Mirkovaca poduzeti mjere oko osnivanja službe za platni promet i financijsku kontrolu u Mirkovcima. Predstavnici opštine Mirkovci mogu nakon kompletiranja potrebne dokumentacije a u suradnji sa Guvernerom Narodne banke poduzeti mjere za otvaranje banke na svom području. Nakon zaključka ove rasprave na predlog pomoćnika ministra Unutrašnjih poslova Nikole Rastovića, a nakon provedene rasprave donesena je 1. R ODLUKA Odobrava se MUP-u RSK isplata sredstava za plate i materijalne troškove u iznosu od 5 milijardi sa dinamikom 4 milijarde odmah a jedna milijarda dinara poslije 20.12.1992. godine. Poslije konstatacije koja je iznijeta na sjednici Vlade da najnovijim povećanjem plata svih koji se financiraju iz Budžeta, pravosuđe u RSK ima veću osnovicu za obračun od ostalih a nakon provedene rasprave donesena je 1. ODLUKA Izjednačava se osnovica zaposlenih radnika u pravosudnim organima RSK sa osnovicom ostalih koji se financiraju iz Budžeta. Tačka 5. Ministar za zdravlje dr Spiro Kostić obrazložio je razlog za donošenje ovakve odluke. Nakon provedene rasprave donesena je slijedeća 1. ODLUKA Donosi se Odluka o dopuni odluke o planu mreža zdravstvenih ustanova na području RSK. 395 Tačka 6. Dr Spiro Kostić u obrazloženju razloga za donošenje pravilnika istakao je da je potrebno uskladiti pravilnik sa Uredbom o načelima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u Ministarstvima i posebnim organizacijama. Nakon provedene rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Daje se saglasnost na pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za zdravlje. U okviru ove tačke dnevnog reda dr Kostić je upoznao članove Vlade sa pojavom zaraznog tifusa u Zapadnoj Slavoniji u predijelu Lipika gdje je registrirano 20 slučajeva oboljenja. Iznio je potrebu hitne nabavke vakcine te nakon provedene rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se Ministarstvu zdravlja sredstva u iznosu od 5 milijona JU dinara za nabavku potrebne vakcine. M H Tačka 7. Ministar za ekonomske odnose privredni razvoj i industriju Nebojša Arbutina detaljno je obrazložio Pravilnik o sistematizaciji te je nakon provedene rasprave donesena slijedeća C D ODLUKA Daje se saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju. Odobrava se Ministarstvu za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju otvaranje žiro-računa kod službe za platni promet i financijsku kontrolu u Kninu. R D Tačka 8. Direktor informativne agencije RSK obrazložio je pravilnik te je nakon rasprave donesena slijedeća ODLUKA Daje se saglasnost na pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ISKRA, Informativna agencija RSK. Tačka 9. Direktor Informativne agencije RSK Zdravko Janković iznio je Program razvoja ISKRE za naredni period. Nakon provedene rasprave u kojoj je sudjelovalo više ministara donesen je slijedeći Z A K LJ U Č A K Usvaja se program razvoja ISKRE, Informativne agencije RSK. Tačka 10. Kako je proteklo 6 mjeseci od donošenja rješenja o imenovanju v.d. direktora ISKRE nakon rasprave doneseno je slijedeće R J E Š E NJ E Dosadašnji v.d. direktor ISKRE Zdravko Janković prof. iz Knina imenuje se za direktora ISKRE Informativne agencije RSK. 396 Tačka 11. Direktor ISKRE je predložio da se imenuje samostalni urednik dopisništva ISKRE u Beogradu i obrazložio predlog za imenovanje Zorana Bogavca novinara iz Beograda. Nakon rasprave u kojoj je sudjelovalo više ministara donesena je slijedeća ODLUKA Zadužuje se direktor ISKRE Zdravko Janković da sklopi ugovor sa Zoranom Bogavcem na 3 mjeseca nakon kojeg perioda a u skladu sa rezultatima rada će se razmotriti mogućnosti imenovanja za rukovodioca dopisništva – samostalnog urednika u dopisništvu ISKRE u Beogradu. Tačka 12. Ministar za ekonomske odnose privredni razvoj i industriju obrazložio je predlog za imenovanje sekretara ministarstva. Nakon rasprave donešeno je slijedeće R J E Š E NJ E Radmilović Jordanka dipl. pravnik iz Knina imenuje se za sekretara Ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju. M H Tačka 13. Ministar za rad boračka i socijalna pitanja dr Mladen Hadžić obrazložio je predloge imenovanja u ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja. Nakon provedene rasprave donesena su slijedeća R J E Š E NJ A VELJKO AMANOVIĆ, dipl. ekonomista iz Knina imenuje se za pomoćnika ministra za rad, boračka i socijalna pitanja. NATAŠA NONKOVIĆ, dipl. pravnik iz Knina imenuje se za pomoćnika ministra u ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja. D 2. C D 1. R Tačka 14. pomoćnik ministra za pravosuđe i upravu Vasilije Stevović upoznao je Vladu sa zahtjevom ministarstva za odobrenje financijskih sredstava za centralno grijanje Okružnog suda, Okružnog javnog tužilaštva i Vrhovnog suda u Kninu. Nakon rasprave u kojoj su raspravljane dvije pristigle ponude za izvođenje radova donesena je slijedeća ODLUKA Odobrava se Ministarstvu pravosuđa i uprave sredstva za montažu centralnog grijanja na drugom spratu zgrade Okružnog suda u Kninu u iznosu od 10.786.000. dinara. Tačka 15. Ministar Peurača je upoznao Vladu sa pojavom zarazne žutice na području opštine Krnjak, a za saniranje koje je neophodno pored ostalog i obezbeđenje kupnje nafte za grijanje zdravstvene službe i pokretanje vodovoda. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se opštini Krnjak 15 miliona dinara za obezbeđenje kupnje naftnih derivata za pokretanje rada vodovoda i grijanje zdravstvene službe a radi saniranja zarazne žutice koja se pojavila na ovom području. 397 Tačka 16. Boris Martinović je upoznao Vladu sa Nacrtom privremene sistematizacije i organizacije Ministarstva inostranih poslova. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Daje se saglasnost na organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u ministarstvu Unutrašnjih poslova. Sjedište ministarstva je u Kninu sa detaširanim organima u Beogradu. Pomoćnik ministra inostranih poslova mora biti smješten u Kninu. Tačka 17. Ministar prosvjete Milan Knežević upoznao je Vladu i obrazložio razloge za donošenje akta o osnivanju Srednjih škola – gimnazije na području RSK. U raspravi koja je vođena utvrđena su mjesta u kojima se treba organizirati gimnazija kao poseban vid srednjih škola. Nakon rasprave donesena je slijedeća M H ODLUKA Daje se saglasnost na akt o osnivanju srednjih škola-gimnazija na području RSK i to na području Beli Manastir, Vukovar, Petrinja, Glina, Vojnić, Gračac, Korenica, Knin i Benkovac. R D C D Tačka 18. A) Ministar za urbanizam i građevinarstvo je predložio da nakon uvida u svu potrebnu dokumentaciju za izvođenje instalaterskih radova na hotelu “DINARA” a poslije uvida će se razmotriti mogućnost odobravanja sredstava na jednoj od slijedećih sjednica. Ovaj predlog je prihvaćen. B) Radna organizacija “LIČANKA” Srb je podnijela zahtjev za odobrenje za demontažu krovnog lima sa aerodroma Zemunik a za potrebe oštećenja krova RO. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobrava se RO “LIČANKA” Srb da preuzme potrebne količine krovnog lima sa aerodroma Zemunik za potrebe saniranja oštećenja od nevremena na RO. C) Ministar fizičke kulture i sporta David Rastović upoznao je Vladu sa planovima fudbalske reprezentacije RSK za odigravanje utakmice sa reprezentacijom Republike Srpske, a zašto su potrebna određena financijska sredstva. Nakon rasprave donesena je ODLUKA Odobravaju se financijska sredstva fudbalskoj reprezentaciji RSK za odigravanje utakmice u Banja Luci. D) Ministar energetike i rudarstva Đorđe Bjegović je iznio potrebu za utvrđivanje dinamike financiranja sanacije i izgradnje elektro energetskih objekata u RSK u 1992. godini. Nakon rasprave donesen je slijedeći Z A K LJ U Č A K ministar energetike i rudarska i ministar financija će izvršiti dinamiku financiranja sanacije i izgradnje elektroenergetskih objekata u RSK. 398 E) Ministar Peurača je obrazložio razloge za donošenje ove Odluke nakon čega je donesena ODLUKA Otvara se nerezidentni račun radne zajednice u SDK Novi Beograd. Za potpisnika računa određuje se Starević Dušan, Petković Sretko i Lončar Koviljka. f ) Ministar obrane Stojan Španović predložio je donošenje Odluke za nabavku hrane za ratne rezerve. Nakon rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Odobrava se Ministarstvu odbrane RSK sredstva u iznosu od 5 milijardi JU-dinara, za obezbjeđenje nabavke hrane za ratne rezerve. G) Ministar prosvjete Milan Knežević podnio je zahtjev za odobravanje sredstava za sanaciju škole u Vukovaru. U raspravi koja je vođena odlučeno je da se donošenje Odluke odgodi za jednu od narednih sjednica kada se kompletira zahtjev. H) U vezi problema oko provođenja odluke Vlade o isplaćivanju materijalnog obeštećenja porodicama poginulih boraca članovi Vlade su donijeli slijedeći M H Z A K LJ U Č A K Nalaže se Javnom pravobranilaštvu RSK da hitno i najkasnije u roku slijedećih 10 dana izvrši reviziju predmeta za isplaćivanje materijalnog obeštećenja porodicama poginulih boraca. C D I) Vezano za značaj JP na području RSK i uočenih negativnosti u njihovome radu Vlada je donijela slijedeću D ODLUKU Sva JP na području RSK koje je osnovala Vlada trebaju podnijeti Vladi izvještaj o radu. Sjednica je završila sa radom u 21 čas. R PREDSJEDNIK: mr ZDRAVKO ZEČEVIĆ Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. 183 1992., prosinac 1. Okučani Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne Slavonije kojim se utvrđuje da Vlada RSK nije osnovala sve ustanove nužne za društveni i privredni razvoj REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE OBLASNO VIJEĆE 399 Na osnovu člana 23. stava 1. tačka 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije i člana 2. stava 1. tačke 3. Odluke o organizaciji i načinu rada Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vijeće na sjednici održanoj 14.11.1992. godine donijelo je ovaj ZAKLJUČAK 1. Oblasno vijeće Srpske oblasti Zapadne Slavonije konstatuje da Vlada Republike Srpske Krajine nije formirala sve institucije koje su neophodne za normalno funkcionisanje društvenih i privrednih tokova od nivoa Republike preko Oblasnih vijeća do opština. 2. Zadužuju se sekretari Oblasnih sekretarijata da utvrde koje institucije još nisu formirane, ili su formirane a nisu stavljene u funkciju, da podatak o tome dostave Oblasnom vijeću kako bi Oblasno vijeće moglo tražiti da se za određene oblasti formiraju neophodne institucije. OBLASNO VIJEĆE Broj: 02-01-521/92. Okučani, 01. 12. 1992. godine PREDSJEDNIK OBLASNOG VIJEĆA: Dipl. ing. Veljko Džakula, [v.r.] M H 184 R D Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10. , kut. 1. C D DOSTAVITI: 1. Oblasnim sekretarijatima od 1 do 6 2. Arhiva M.P.417 1992., prosinac 1. Glina Zapisnik sa sastanka načelnika i sekretara SJB s područja Banovine i Korduna ZAPISNIK sa sastanka kolegija načelnika i sekretara SJB održanog dana 01.12.1992. godine u 10,00 sati u Sekretarijatu unutrašnjih poslova Glina. Za sastanak se predlaže slijedeći Dnevni red 417 Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast ZS, Oblasno vijeće, Okučani. 400 1. 2. Izvještaj o radu SJB za proteklo razdoblje. Ostala pitanja. PRISUTNI: 1. TOŠO PAJIĆ, pomoćnik Ministra UP RS Krajine 2. ĐURO LJILJAK, sekretar SUP-a Glina 3. MOMČILOVIĆ DUŠAN, zamjenik sekretara SUP-a Glina 4. KARAPANDŽA MILAN, načelnik SJB Petrinja 5. MILOŠ PAIĆ, sekretar SUP-a Vojnić 6. SABLIĆ BRANKO, načelnik SJB Caprag 7. KLIPA LJUBAN, načelnik SJB Slunj 8. ŠKALJAC ĐURO, načelnik SJB Vrginmost 9. VURUNA PETAR, načelnik SJB Kostajnica 10. VULETIĆ NIKOLA, načelnik SJB Tušilović 11. BJELAC NIKOLA, načelnik SJB Dvor 12. ZRAKIĆ ŽELJKO, komandir SM Glina M H TOŠO PAJIĆ, pozdravlja prisutne, te otvara rad kolegija. – pošto je dnevni red jednoglasno usvojen, poziva načelnike SJB i SM da podnesu izvještaje o radu, posebno aktivnosti vezane za suradnju sa UNPROFOR-om. R D C D Ad. 1. BJELAC NIKOLA, načelnik SJB Dvor podnosi izvještaj o radu navedene SJB za proteklo razdoblje. – Bjelac upoznaje prisutne sa problemima sa UNPROFOR-om koji trenutno vrši detaljnu kontrolu na cestama, ne dozvoljava vozilima TO da predlaže u Bosnu, ili dozvoli da prođu u Bosnu a ne dozvoljava im da se vrate nazad u RS Krajinu. – tkdj. oduzimaju neispravna vozila od građana. – navodi i slučaj kada pripadnici UNPROFOR-a nisu dali da prođe sprovod pok. kapetana Mrkića, jer su pripadnicima UNPROFOR-a prilikom pregleda ljudi koji su se zatekli na sahrani kod nekih pronašli bombe (ljudi su došli sa položaja i sl.), tako da se oni stvarno i ponašaju u skladu sa izvještajem Ovena.418 TOŠO PAJIĆ, zadužuje načelnike SJB da su sve SJB dužne do slijedećeg kolegija dostaviti kompletne pismene izvještaje o radu UNPROFOR-a u zadnjih mjesec-dva dana, o eskalaciji nasilnog ponašanja sa njihove strane, te navesti sve poduzete mjere i radnje u vezi s tim. U izvještaju navesti odnos UN na punktovima u unutrašnjosti, na graničnim prelazima, isticanje simbola – zastava i sl., odnos prema miliciji i gradjanima, odnos prema izbjeglicama, šverc i dr., s tim da u izvještaju bude tačno vidljivo vrijeme, mijesto, posljedice i uzrok navedenih događaja. Od 02.12.1992. g. u svim Stanicama javne bezbjednosti obavezno oformiti evidenciju o radu UNPROFOR-a. Za svaki dan – dnevni izvještaji, sedmični itd. BJELAC NIKOLA, načelnik SJB Dvor navodi problem sa prevodiocem Mirom Grbić iz Bosanskog Novog za koju smatra da radi za drugu stranu, te u kontaktima sa načelnikom SJB Dvor provocira istog. 418 David Owen. 401 – tkdj. navodi pojavu da pripadnici UNPROFOR-a – Danci pjevuše “U Dansku se ne vraćamo, dok hrvatsku zemlju ne vratimo” i sl. KARAPANDŽA MILAN, načelnik SJB Petrinja navodi da je u posljednje vrijeme suradnja sa UNPROFOR-om bila veoma dobra i da nema problema sa njima. – Karapandža navodi problem – ubojstvo Miočinović Steve koje je izvršio građanin Gline Đuro Lončar. TOŠO PAJIĆ, traži od Karapandže kompletan izvještaj o ovom događaju, koji su dokazi pronađeni na licu mijesta (čahure i sl.). VULETIĆ NIKOLA, načelnik SJB Tušilović podnosi izvještaj o radu ove SJB s posebnim osvrtom na probleme na Turnju vezane za prelazak Muslimana iz Cazinske Krajine u RH. VURUNA PETAR, načelnik SJB Kostajnica, podnosi izvještaj o radu ove SJB, a u ovom izvještajnom razdoblju dogodila su se dva ubojstva – ubijen je Begović Nikola iz Kukuruzara419 i ubijen je jedan čovjek za vrijeme vršenja krivičnog djela krađe. M H ŠKALJAC DJURO, načelnik SJB Vrginmost podnosi izvještaj o radu SJB Vrginmost. Navodi probleme vezane za deponovanje oduzetih predmeta – roba s obzirom da Okružni sud – predsjednik suda Momčilović420 oduzete predmete – robu deponuje u skladište a oduzeta vozila se vraćaju vlasnicima kako bi se izbjeglo čuvanje vozila. Sa Momčilovićem treba dogovoriti da sud vozila vraća vlasniku i o tome izdaje potvrdu s naznakom da se vozilo ne može otuđiti do okončanja krivičnog postupka. C D R D PAIĆ MILOŠ, podnosi izvještaj o radu SM Vojnić, posebno ističući probleme sa UNPROFOR-om s obzirom da je na Turnju zabilježen slučaj demonstracije sile od strane francuskog bataljona, naši ljudi na položajima su pokriveni njihovim snajperistima i tako ugroženi prilikom obezbeđivanja graničnog prelaza – prilikom prelaska Muslimana iz RSK u RH. TOŠO PAJIĆ, upozorava Miloša Paića da je o tome dužan dostaviti pismeni izvještaj on i oni ljudi koji su to posmatrali. – inače, u buduće, prilikom prelaska Muslimana preko našeg teritorija u RH, treba omogućiti našoj miliciji identifikaciju svakog lica na popisu (trebaju izlaziti iz vozila van, dokazati svoj identitet dokumentom i sl., a zatim dozvoljavati prolaz). KLIPA LJUBAN, podnosi izvještaj o radu SJB Slunj s posebnim osvrtom na probleme sa UNPROFOR-om na Veljunu – oduzeli PAM koji su postavili pripadnici naše granične milicije. SABLIĆ BRANKO, načelnik SJB Caprag podnosi izvještaj o radu ove SJB za proteklo razdoblje. – Sablić navodi da su pripadnici UNPROFOR-a veoma nepravedni i ne dozvoljavaju pripadnicima milicije da kontrolišu lica koja dolaze na telefonske razgovore kod EZ sa svojom rodbinom koja se nalazi u RH. 419 420 Donji, općina Hrvatska Kostajnica. Momčilo. 402 – također navodi da se na željezničkoj stanici Blinjski Kut – izmedju Komareva organiziraju kontakti sa hrvatima, a to je veoma opasno za našu bezbednosnu situaciju s obzirom da se radi o hrvati[ca]ma koje su udane za Srbe koji žive na našem području i mahom se nalaze u graničnoj miliciji i upoznati su u situaciji u RS Krajini. – pored navedenog upoznaje prisutne da je od strane NN osoba ili više njih izvršena provala u SJB Caprag u toku vikenda. Navodi da je služba oslabljena odlaskom pojedinih ovlaštenih službenih lica na otkomandu u Beli Manastir, Knin – tečaj, “KORIDOR”, te da nemaju dovoljno ljudi za obavljanje poslova. – Iz ove SJB nestao je štambilj, 20 ličnih karata, 28 saobraćajnih dozvola i nešto prometnih dozvola. ĐURO LJILJAK, sekretar SUP-a Glina govori Sabliću o potrebi da o ovome obavijesti – sačini liste – popise vozačkih i prometnih dozvola, te legitimacija – serijske brojeve, popis izdanih dokumenata u ovoj godini te takove popise dostaviti svim graničnim prelazima. SABLIĆ BRANKO, govori da će iz SJB Petrinja o tome obavijestiti susjedne organe UP, te osobe zadužene za izradu pečata. M H TOŠO PAJIĆ, o ovome popise dostaviti svim graničnim prelazima na ulazu i izlazu u Krajinu. R D C D ĐURO LJILJAK, podnosi izvještaj o radu SM Glina navodeći da je učinjen korak u ojačavanju SUP-a kadrovski postavljanjem kvalitetnijih ljudi na pojedina radna mjesta – za komandira je postavljen Zrakić Željko i smatra da je služba SJB imati bolje rezultate rada i da će se ukloniti nastali problemi u službi. – pojava je u Glini da pojedine grupe prave probleme, npr. Đuro Lončar počinio je krivično djelo ubojstva na području SO Petrinja, postoje neke glasine da je na području Korduna jedna osoba ranjena od strane Lončar Đure, zanima ga da li je to istinito. – Smatra da bi za područje Banije i Korduna trebalo podnijeti pismeni zahtjev MUP-u Knin da se ovlaštene službene osobe vrate sa “KORIDOR-a” i ostalih zadataka s obzirom da je kriminalitet u porastu i služba ne može obavljati svoje zadatke ovako oslabljena. TOŠO PAJIĆ, obavještava prisutne da su se pripadnici jedne kordunaške jedinice vratili sa akcije “KORIDOR”. – on će na sastanku sa određenim ljudima vidjeti da li će se slati ovlaštene službene osobe na zadatak, s obzirom na probleme nastale zbog odliva ljudi. LJILJAK ĐURO, govori o potrebi slanja smjene ljudima na “KORIDOR-u” s obzirom da se to prvoj grupi obećalo kad su pošli na zadatak. Smjena je obećana za 06.12.1992. g. i smatra da ne bi bilo dobro prevariti ljude. VULETIĆ NIKOLA, govori da ne bi bilo dobro poduzimati određene mjere protiv ljudi koji su napustili “KORIDOR” jer bi to inače destruktivno djelovalo na borce i ne bi se ljudi više odazivali u akciju. TOŠO PAJIĆ, predlaže sekretaru SUP-a Glina, Đuri Ljiljku da da prijedlog kako riješiti problem Lončar Đure i drugih – koliko mu treba ljudi za takovu akciju za lišenje slobode navedenih. 403 Dogovorena je akcija oko lišavanja slobode Đure Lončara i druge pojedinosti koje se ne unose u Zapisnik – poseban pismeni izvještaj o tome slijedi. S obzirom da nije bilo pitanja i prijedloga, sastanak završen u 13,00 sati. Zapisničar: Savka Boromisa POMOĆNIK MINISTRA UP RSK Tošo Pajić Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4014. 185 M H 1992., prosinac 1. Benkovac Izvješće SJB Benkovac o podnesenim krivičnim prijavama za razdoblje od 1. siječnja do 30. studenog 1992. C D STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI B E N KOVAC Broj: Benkovac, 1. 12. 1992. godine IZVJEŠTAJ o podnešenim krivičnim prijavama od 1.1. do 30.11.1992. godine D R U periodu od 1.1. do 30.11.1992. godine podnijeli smo 246 krivičnih prijava. 1. Jednu krivičnu prijavu zbog ubistva djeteta pri porođaju, izvršilac naknadno otkriven. 2. Dvadeset krivičnih prijava zbog krivičnog djela ubistva. Od toga 2 izvršioca su bila poznata, 8 naknadno otkriveno i 10 je ostalo neotkrivenih izvršilaca. Na štetu Srba 2 izvršioca su bila odmah poznata, 5 je naknadno otkriveno, 2 su ostala nepoznata, a na štetu Hrvata 3 izvršioca su naknadno otkrivena, a 8 su ostali nepoznati. Ovim krivičnim djelima ukupno je ubijeno 37 ljudi, od toga 13 Srba, 4 u 1991., a 9 u 1992. godini i 27 Hrvata, sve u 1992. godini. U toku je obrada ubistva 5 pripadnika Brigade milicije u Škabrnji, Ivaneža Božidara, koji je zalutao na hrvatsku teritoriju, ubistva Arbanas Mirka iz Smilčića i događaj, u kojem su izgorila 3 mještanina u Smilčiću. 3. Dvije krivične prijave zbog krivičnog djela pokušaj ubistva, oba na štetu Srba. Kod jedne prijave izvršilac je odmah bio poznat, a kod druge naknadno otkriven. 4. Jednu krivičnu prijavu zbog krivičnog djela razbojništva, izvršilac bio poznat. 5. Jednu krivičnu prijavu zbog krivičnog djela podvođenja ili omogućavanja vršenja bluda, izvršilac naknadno otkriven. 6. Tri krivične prijave zbog krivičnog djela pljačke. Izvršioci naknadno otkriveni. 7. Pedeset jednu krivičnu prijavu zbog krivičnog djela teške krađe, od kojih je 11 otkriveno, a 39 ostalo sa nepoznatim izvršiocem. Krivične prijave po naknadno otkrivenim 404 M H izvršiocima podnešene su zbog krivičnih djela koja su izvršena na štetu Srba 4, Hrvata 2 i društvenih firmi 5, a po nepoznatom Srba 24, Hrvata 6 i društvenih firmi 10. 8. 17 krivičnih prijava zbog krivičnog djela krađe. U 2 slučaja izvršilac je bio poznat, 10 slučajeva naknadno otkriveno i 5 ostao nepoznat. U 7 slučajeva Srbi su bili oštećeni u 1 slučaju izvršilac je bio poznat, 5 naknadno otkriveno i 1 ostao nepoznat, u 6 slučajeva Hrvati su bili oštećeni, od toga su izvršioci u 3 slučaja naknadno otkriveni, a 3 ostali nepoznati, te društvene firme u 4 slučaja su bile oštećene, od toga su 3 naknadno otkrivena, a 1 bio poznat. 9. Pedeset sedam krivičnih prijava za krivično djelo izazivanja opšte opasnosti, od toga 4 je bilo poznato, 3 naknadno otkriveno, a 50 ostalo nepoznato. Na štetu Srba učinjena su 31 krivično djelo, od 4 su bila poznata, 2 naknadno otkriveno, a 25 ostalo neotkriveno, na štetu Hrvata 22 krivična djela, 1 otkriveno, 21 ostalo neotkriveno i 4 na štetu društvenih firmi. 10. Jednu krivičnu prijavu zbog krivičnog djela napada na ovlašteno službeno lice. 11. Dvije krivične prijave zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja, u oba slučaja izvršilac naknadno otkriven, a oštećeni DP “Ravni Kotari” i “Vinarija” Benkovac. 12. Jedno krivično djelo pronevjere. Oštećeni DP “Ravni Kotari”. 13. Jedno krivično djelo zaključenja štetnog ugovora. Oštećeni “Kimont” u stečaju. 14. Jednu krivičnu prijavu zbog krivičnog djela protiv opšte sigurnosti. 15. Tri krivične prijave zbog krivičnog djela oduzimanja vozila, u 2 slučaja izvršioci naknadno otkriveni, a 1 ostao nepoznat. 16. Pet krivičnih prijava zbog krivičnog djela ugrožavanja javnog saobraćaja, sa tri smrtna slučaja. 17. Jednu krivičnu prijavu zbog zapuštanja i zlostavljanja maloljetnog lica. 18. Jednu krivičnu prijavu zbog krivičnog djela prevare, na štetu Hrvata. Izvršilac naknadno otkriven. 19. Četiri krivične prijave zbog krivičnog djela nanošenja teških tjelesnih povreda. Sve na štetu Srba, izvršioci bili poznati. 20. Jednu krivičnu prijavu zbog nedozvoljene trgovine. 21. Četiri krivične prijave zbog oštećenja tuđe stvari. Izvršioci ostali nepoznati. 22. Četrdeset sedam krivičnih prijava protiv 4096 lica zbog krivičnih djela službe u neprijateljskoj vojsci, pomaganje neprijatelja i oružane pobune, od toga je prijavljeno 3994 Hrvata i 102 Srbina. 23. Osam krivičnih prijava protiv 37 lica zbog počinjenih krivičnih djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. 24. Dvije krivične prijave zbog krivičnog djela zlostave u službi, a protiv pripadnika MUP RH, koja su počinili u prvoj polovini 1991. godine, prijavljeno 21 lice. 25. Dvije krivične prijave zbog krivično djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, protiv 13 lica, djelo počinjeno u toku 1991. godine. 26. Jednu krivičnu prijavu protiv 1 lica zbog počinjenog krivičnog djela napad na službeno lice, djelo počinjeno u toku 1991. godine. R D C D Izvještaj sačinio Košević Gojko, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR – HMDCDR, 23., kut. 44. 405 186 1992., prosinac 3. Knin Izvješće Resora državne bezbjednosti MUP-a RSK o pljački i paljenju kuća prognanih Hrvata te izbjeglih Srba na prostoru Vrlike i Peručkog jezera REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RESOR DRŽAVNE BEZBEDNOSTI CENTAR KNIN Datum, 03. 12. 1992. INFORMACIJA M H U predjelu Vrlike i Peručkog jezera ima povremenih i pojedinačnih slučajeva paljenja hrvatskih kuća što pripadnici milicije Krajine pokušavaju sprečiti i uglavnom uspješno suzbijaju. Također postoje određene tendencije pljačkanja i paljenja kuća Srba koji su izbjegli sa tog terena te ih sadašnje lokalno stanovništvo smatra dezerterima. Dio stanovništva (pretežno borbeno sposobni) se osjeća ugroženim i insistira na formiranju prostornih jedinica od samog stanovništva i podjelu ratnog rasporeda u slučaju povišenih tenzija na terenu, ovi zahtjevi su dijelom vezani i za ostvarivanje dodatnih prihoda. Ima dosta primjedbi na borbenu gotovost i ponašanje pripadnika posebnih jedinica milicije, gdje se navodi krajnje neodgovorno i neozbiljno ponašanje rezervista pograničnih dijelova milicije naročito u osjetljivom području Potravlja gdje su rezervisti vrlo često pijani, a rijetko na položaju i patroli. U Maovicama je stanje nešto bolje, ali i tu posebne jedinice milicije imaju sličnih propusta. Nakon nestanka jednog lica koje je došlo sa hrvatske strane da pretjera nekoliko goveda za sada su znatno smanjeni dolasci izbjeglih Hrvata preko Svilaje. Područje Ježevića je gotovo apsolutno nekontrolisano, pa se povremeno uočavaju dolasci, mahom izbjeglih Hrvata – mještana, radi nabavke hrane od lokalnog hrvatskog življa koje je ostalo živjeti na tom području. Postoji nekooperativnost između predstavnika Crvenog krsta M. Majstorović u Vrlici i stanice milicije u Vrlici, tako da nema potpune kontrole nad pismima, porukama i paketima koji idu u Hrvatsku. Na ovom terenu se ističe dobra saradnja sa pripadnicima Kenijskog bataljona UNPROFOR-a, njihova pokrivenost terena i saobraćajnica prema Sinju kao i saradnja sa stanicom civilne policije UN u Vrlici. R D C D Operativni radnik Zdravko Vujnović, [v.r.] Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20., kut. 4. 406 187 1992., prosinac 3. Benkovac Službena bilješka SJB Benkovac o ubojstvu Mirka Arbanasa u Smilčiću STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI BENKOVAC Broj: Benkovac, 03. 12. 1992. godine SLUŽBENA ZABILJEŠKA M H Sastavljena dana 27.11.1992. godine u prostorijama SM Smilčić, a u vezi obavljenog informativnog razgovora sa patrolom navedene stanice u sastavu: Graovac Petar, Radmanović Marko i Radmanović Mirko. Razgovor je vođen na okolnosti ranjavanja Arbanas Mirka iz Smilčića, pa u vezi istog izjavljuju. “Dana 26.11.1992. godine oko 15,03 sati vršili smo redovnu službu po mjestu Smilčić. Kod nas se zaustavio sa traktorom Opačić Budimir iz Biljana Gornji, koji nam je rekao da se pripadnici UNPROFOR-a penju po kućama mještana hrvatske nacionalnosti koje su prethodno zapaljene. Odmah po njegovoj dojavi krenuli smo prema mjestu tj. prema zapaljenim kućama i dolaskom na lice mjesta zatekli smo pripadnike UNPROFOR-a koji su nas nakon kraćeg razgovora poveli u kuću Arbanas Mirka,421 gdje smo istog zatekli da leži u hodniku svoje kuće u besvjesnom stanju sa vidnom ranom na vratu. Odmah nakon toga pozvali smo hitnu pomoć iz ambulante u Smilčiću, ali su prije njihovog dolaska došli pripadnici UNPROFOR-A sa svojim kolima hitne pomoći i ranjenog Arbanas Mirka odvezli u pravcu Biljana Donji. Nakon odlaska pripadnika UNPROFOR-a o svemu smo obavjestili radnike SJB Benkovac, koji su izvršili uviđaj, a do njihovog dolaska osiguravali smo lice mjesta.” R D C D Zabilješku sastavio: Drača Predrag, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 421 Mirko Arbanas (70. godina) preminuo je na putu do bolnice. O ubojstvu obitelji Arbanas vidi: Dok. br. 175. i 185. 407 188 1992., prosinac 4. Knin Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračkoj misiji EZ-a i MKCK, da mogu prevesti Hrvate iz bolnice u Udbini preko teritorija RSK na teritorij RH REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08/4-72-25/311-92 Knin, 04. 12. 1992. god. O V L A Š T E NJ E M H Kojim se ovlašćuju predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKCK da mogu prevesti preko teritorija Republike Srpske Krajine, na jednom od graničnih prelaza, slijedeća lica: – PETROVIĆ JOSO, rođ. 15.09.1931. – RUKAVINA JURE, rođ. 02.08.1958. – PETROVIĆ MILANKA, rođ. 03.09.1965. – PETROVIĆ KATA, rođ. 14.06.1948. – PETROVIĆ LJUBICA, rođ. 29.07.1913. koji se trenutno nalaze u bolnici na Udbini. Za odlazak u Zagreb. C D M.P.422 R D KOMISIJA gl. inspektor mr. Kosta Novaković, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 189 1992., prosinac 4. Okučani Zapovijed SUP-a Okučani jedinicama na graničnim prijelazima o zabrani susreta stanovništva na liniji razgraničenja 422 Okrugli pečat: RSK, MUP, Komanda PJM, Knin. 408 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA SEKRETARIJAT UNUTRAŠNJIH POSLOVA OKUČANI Broj: 08-05/-7-1-41/1-92 Okučani, 04. 12. 1992. godine GRANIČNI PRELAZI PAKLENICA-GRABOVAC DRAGALIĆ-MEDARI PREDMET: Naredba o zabrani susreta na ježevima. – Na osnovu zapažanja i saznanja sa terena raspolažemo podacima da se Hrvatske snage koncentrišu na rubnim djelovima Republike Srpske Krajine kao i ponašanja ustaške vlasti oko nedozvoljavanja kontakta Srbima iz Nove Gradiške i Novske da ostvare kontakt na liniji razgraničenja donosim slijedeću M H NAREDBU Zabrana održavanja susreta na liniji razgraničenja do daljnjeg tj. do pismene obavijesti o dopuštanju održavanja istih. R Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 12. D C D P/o S E K R E T A R-a Ostrolučanin Vaso […………, v.r.]423 M.P.424 190 1992., prosinac 7. Benkovac Krivična prijava Stanice javne bezbjednosti Benkovac u vezi ubojstva obitelji Marinović u Šopotu REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA Ministarstvo unutrašnjih poslova Sekretarijat za unutrašnje poslove Knin 423 424 Potpis nečitak. Okrugli pečat: RSK, SUP Okučani. 409 S J B Benkovac Broj 08-01-2-KU- 233/92. Datum 07.12.1992. godine OKRUŽNOM JAVNOM TUŽIOCU K N I N Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se KRIVIČNA PRIJAVA protiv nepoznatog učinioca krivičnog djela ubistva iz člana 47. stav 2. tačka 7. KZ-a RSK-a . (kriminalistički ili zakonski naziv krivičnog djela uz oznaku člana, stava i tačke KZ-a) na štetu Marinović Luke, Stipana, Vukosave i Gordane (prezime i ime, odnosno naziv oštećenog) boravište-sjedište u Šopotu broj općina Benkovac ulica O postupanju na osnovi člana 151. stav 1. i 2. Zakona o krivičnom postupku, izvještava se slijedeće: M H R D C D Dana 03.12.1992. godine u 07,25 sati putem telefona, Lakić Željko, čuvar društvene imovine u Šopotu, obavjestio je dežurnu službu SJB Benkovac, da je ispred kuće u dvorištu ubijen Marinović Luka, te da najvjerojatnije još ima ubijenih. Odmah nakon zaprimljene obavijesti, na lice mjesta je upućena patrola milicije u sastavu Vukašinović-Milić-Korlat, koji su obezbedili lice mjesta, a uviđaj je izvršio istražni sudija Opštinskog suda u Benkovcu Dražić Milica sa radnicima SJB Benkovac Milanko Nikolom i Višić Gromikom, o čemu je sačinjen zapisnik o uviđaju. Uviđajem je ustanovljeno da su u dvorištu kuće Marinović Luke ubijeni: 1. Marinović Luka, pok. Šimuna i majke Šimice, rođene Rogić, rođen u Kruševu, SO Obrovac, dana 07.03.1919. godine stalno nastanjen u Šopotu, SO Benkovac. 2. Marinović Stipan, sin Luke i majke Vukosave, rođene Cupać, rođen 28.07.1949. godine u Šoptou, stalno nastanjen u Šopotu, SO Benkovac. 3. Marinović, rođena Cupać Vukosava, kći Krste i majke Damjane, rođene Ćupić, žena Luke, rođena u Rašteviću, dana 23.01.1925. godine, stalno nastanjena u Šopotu, SO Benkovac. 4. Marinović Gordana, rođena Šestan, kći Sebastiana i Šimice, rođene Bilaver, žena Stipana, rođena u Zadru, dana 12.11.1957. godine, stalno nastanjena u Šopotu, SO Benkovac. Lice mjesta je fotografisano i skicirano, pa ćemo vam fotoelaborat i skicu lica mjesta naknadno dostaviti. Na licu mjesta su obavljeni informativni razgovori sa: Marinović Milom, Pupovac Vasom i Kovačević Borom. O obavljenim informativnim razgovorima sačinjene su službene zabilješke koje vam u prilogu dostavljamo. Do sad poduzetim mjerama i radnjama nismo došli do korisnih saznanja o eventualnom počiniocu djela, a u slučaju naknadnih saznanja na vrijeme ćemo vas obavjestiti. 410 Prilog: Spisi. –425 NAČELNIK Slobodan Vujko, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 191 1992., prosinac 7. Borovo Selo Izvješće Crvenog križa Oblasnom vijeću Srpske oblasti SBZS o radu od kolovoza 1991. M H C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA CRVENI KRST SRPSKE OBLASTI SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SREM Broj/ 168/92. Borovo selo, 07. 12. 1992. god. R D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OBLASNOM VEĆU (n.r. predsedniku Oblasnog veća) BOROVO NASELJE PREDMET: Traženi podatci. – Iz ranije dostavljenih izveštaja o radu Oblasnog Crvenog krsta vidljivo je da isti postoji od 27.08.1991. godine kada ga je formiralo tadašnje Ministarstvo zdravstva Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema. Prvi zadatak bio je da se u svim oslobođenim mestima formiraju organizacije Crvenog krsta, a kasnije posle oslobođenja Oblasti i formiranje opština i Opštinske organizacije Crvenog krsta što je i učinjeno. U početku humanitarna pomoć koja je stizala preko Crvenog krsta Jugoslavije, Srbije, Vojvodine i Kosova stizala je prema dogovorima sa Oblasnim Crvenim krstom svakoj organizaciji posebno. Kako se često puta gubio trag, ili pak nije data prava povratna informacija o podeli u januaru mesecu ove godine prešlo se na snabdevanje organizacija Crvenog krsta na terenu preko i isključivo Oblasnog Crvenog krsta. Uključenjem međunarodnih humanitarnih organizacija (Visoki komesarijat za izbeglice UN, Međunarodni Crveni krst, UNICEF i dr.) pokazalo se da ovako stvorena organizacija jedino odgovara radu koji se od nas zahtevao na ovom području. Iako 425 Uz izvornik se nalazi sedam priloga koje su priređivači izostavili. Riječ je o izjavi svjedoka i službenoj zabilješki SJB Benkovac. 411 Oblasni Crveni krst radi u nenormalnim uslovima, vršeći svoje zadatke i ulogu koja je pred njega postavljena u više navrata je od međunarodnih institucija i Crvenog krsta Jugoslavije pohvaljivana za uredno i revnosno obavljene zadatke. U izveštajima koje smo dostavljali Oblasnom veću i bivšoj Vladi Srpske oblasti potpunije smo obrazlagali akcije koje smo sprovodili radeći posao za koji smo zaduženi, pa smatramo da je gore iznešeno dovoljno za sada. U prilogu dopisa dostavljamo Vam biografije radnika Oblasnog Crvenog krsta.426 M.P.427 SEKRETAR CRVENOG KRSTA SRPSKE OBLASTI Ličina Milovan, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 009-21 M H 192 Datum: 10. 12. 1992. D BRATIŠKOVCI Troels Jakobsen C D 1992., prosinac 10. Bratiškovci Izvješće UNPROFOR-a Odjeljenju milicije Kistanje o pljački srušenih kuća u selu Vaćani R PREDMET: 3 čovjeka okradaju kuću MJESTO: Vaćani DATUM: 10.12.1992. u 13,30 sati Milicija u Kistanjama informirana 10.12.1992. Danas u 13.30 sati kada su Lario Domingos i ja prolazili kroz Vaćane vidjeli smo 3 čovjeka koji su pljačkali već srušenu kuću. Ljudi su opisani kao: Osoba A – čovjek, oko 60 godina star, srednje visine, nosi vojničku kapu i vojničku bundu smeđo-zelene boje Osoba B – čovjek, oko 30 godina star, srednje visine, crne kose, crnih brkova, nosi plavi radnički mantil Osoba C – čovjek, oko 25 godina star, srednje visine, brkovi, nosi zelenu jaketu i farmerke. 426 427 Priređivači su izostavili životopise. Okrugli pečat: Srpska oblast SBZS, Crveni krst oblasti SBZS, Vukovar. 412 M H Osoba A je sjedila na krovu i dodavala cigle osobama B i C koji su je slagali na pod. Mi smo otišli u stanicu i poveli prevodioca Veru Drakulu. 5 minuta kasnije smo se vratili na mjesto krađe, situacija se nije promjenila. Pitali smo 3 čovjeka šta oni tu rade. Osoba A je postala veoma ljuta i na engleskom je viknula: “Go away!” (Odlazite!). Tada je uzela ciglu i podigla je kao da je namjerava baciti na mene. Kada sam se okrenuo, cigla se razbila na komadiće baš iza mene. Nijedan od njih nam nije rekao njegovo ime. Dok su Lario Domingos i Jorge Faria promatrali to mjesto, ja sam u 13.41 sati zvao civilnu miliciju UNPROFOR-a u Kistanjama i tražio od njih da obavjeste miliciju u Kistanjama o ovome incidentu i da ih pita ako mogu poslati patrolu što prije. U 14.45 sati ponovo sam zvao i bio sam obavješten da milicija odmah šalje patrolu. Nažalost, milicija se nikako nije pojavila. Osoba A je u 13.35 sati prošla kraj stanice na malom traktoriću. Traktorić je bio natovaren sa ciglom. L.Domingos i J.Faria su ga pratili našim autom, ali su nažalost zaustavljeni jer je osoba A išla uskim neravnim putem u Goricama. Zbog toga su se oni vratili na mjesto krađe gdje su osobe B i C i dalje okradali kuću. U 14.45 sati osoba A se vratila sa traktorićem na to mjesto. Sada su 3 čovjeka počela natovarati traktorić građevinskim gredama sa krova. U 15.15 sati 3 čovjeka su prošli kraj naše stanice u traktoriću koji je bio pun greda. Kad je traktor prolazio kraj našeg auta u kojem su bila 2 dežurna milicajca osoba A im je pokazala pušku. Gledala je ljutito u njih i podigla pušku prijeteći im. Naš auto je pratio traktorić, dežurni milicajci su vidjele da je traktor stao kraj kuće koja se nalazi na glavnoj cesti između Gorica i Bratiškovaca. U zadnje vrijeme neki ljudi su popravljali krov ove kuće; ispred kuće ima hrpa pjeska. ... Okradena kuća je smještena na glavnoj cesti od Vaćani do Gorica i samo 200 metara udaljena od naše stanice. Glavna kuća je potpuno srušena, a cesta je jednim djelom blokirana blokovima i ciglama. 3 čovjeka su okradali malu kućicu koja se nalazi uz tu srušenu. .................................................................... NASTAVLJENO 11-12-92 Danas u 8.00 sati, kad sam prolazio kraj kuće u koju je jučer donešena građa, vidio sam osobu A koja je postavljala cigle. ... S milicijom će biti kontaktirano 11.12.1992. na našem regularnom sastanku, a kopija prevoda će im biti predana. Slučaj će biti ispitivan. R D C D Troels Jakobsen detektiv-inspektor (25185) komandir stanice Prevela: Vera Drakula, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 9. 413 193 1992., prosinac 11. Beli Manastir Zapisnik 30. sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem ZAPISNIK 30. sa sednice Oblasnog veća SO SBZS održane 11. 12. 1992. godine u 13 h u Belom Manastiru M H PRISUTNI: a) Članovi Oblasnog veća: Ilić Milan, Dašić Dragiša, Petrović Božo, Papić Tomo, Nedić Pajo, Matić Pero i Adamović Ljubinka (zamenik za sekretara informiranja, opravdano odsutnog) b) Ostali prisutni: podpredsednik Velike Narodne skupštine Latas Đorđe, pomoćnik ministra za saobraćaj i veze Crnogorac Miomir, sekretar IS Vukovar Palić Branko, sekretar IS Dalj Cimeša Drago, pomoćnik sekretara RSUP-a Lazić Dragan, direktor JP PTT SO SBZS Vasić Nikola i direktor poslovne jedinice PTT Vladetić Čedo. Na sednici je predložen i razmatran sledeći: C D R D Dnevni red 1. Usvajanje teksta Zaključka sa sednice Oblasnog veća održane 04.12.1992. godine u Vukovaru 2. Finansiranje Oblasnog veća 3. Službena prepiska i kontakti sa međunarodnim telima (UNPROFOR-om, Visokim komesarijatom za izbeglice, Evropskom zajednicom i sličnim Komisijama koje dolaze u SO) 4. Problemi u radu JP PTT u SO SBZS 5. Zahtev predstavnice UNPROFOR-a, gđe. Blandine Negga o poseti uže rodbine iz Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske. Sednicu vodi predsednik gosp. Milan Ilić, pozdravlja prisutne i izveštava da će zbog obaveza morati napustiti sednicu prije 15 časova. Sednica počela u 13,00 sati. 1.USVAJANJE TEKSTA ZAKLJUČAKA SA SEDNICE OBLASNOG VEĆA SO SZBS Tekst Zaključka dostavljen uz poziv za sednicu usvojen uz kraće objašnjenje pomoćnika sekretara Opšte uprave, usvaja se bez dopuna (prilog uz ovaj zapisnik strana (2). 2.FINANSIRANJE RADA OBLASNOG VEĆA I UVODNO IZLAGANJE PREDSEDNIKA OBLASNOG VEĆA gosp. ILIĆ MILANA (nije sa magnetofona) SE NAVODI: Službenim glasnikom RSK broj: 10/92. regulisan je status Oblasnog veća, isto se ne poštuje ni statusno ni stvarno. Novčana jedinica (dinar RSK), “bonovi”, se štampaju na 414 M H Topčideru, a predstavnici Vlade RSK, na čelu sa gosp. Zečevićem428 ne posećuju ovo područje, niti rešavaju finansiranje Oblasnog veća. Nije dobio nijedan službeni poziv za sednice Vlade RSK iako je dato obećanje da će se na sednicu Vlade RSK redovno pozvati i predsednici Oblasnih veća, kao i sekretari, s obzirom na problematiku koja će se raspravljati na sednicama Vlade. Insistira u ime Oblasnog veća da se Vladi RSK uputi pismeni Zahtev da se finansira sa onolikim iznosom koliko smatra (Vlada) da treba finansirati rad Oblasnih organa (proizvoljno). Bilo je traženo da se rad oblasnih organa finansira sa 1% iz poreza na promet, potom 5%. Dosad nitko nije ni reagirao na traženja iz Oblasnog veća SO SBZS. Sa Nedić Pajom – sekretarom za privredu i finansije predsednik će obići lično sve Opštine Oblasti i tražiti pismenu izjavu i garanciju za finansiranje rada Oblasnih organa. Za ove posete u opštinama se mora osigurati prisustvovanje: predsednika Izvršnog saveta, sekretara IS i sekretara za finansije i privredu (za svih 5 Opština). Nakon potpisane pismene garancije (Ugovora), Vladi Republike Srpske Krajine dostaviće zajednički zahtjev za finansiranje rada Oblasnih organa. Ukoliko Vlada ne odgovori ni na ovakav zahtjev, lično će sazvati poslanike Velike narodne skupštine. Javno će se prozvati svi oni što ne uvažavaju institute pravne države. Ponavljajući traženje za finansiranje Oblasnog veća Nedić Pajo u ime Oblasnog veća, treba da formuliše da Vlada dostavi onoliko novaca koliko ona smatra da treba. Zbog nemogućnosti učešća na sednici, Ilić Milan nadovezujući se na tačku 3. ove sednice, iznosi: … Konstatirajući sa predstavnicima UNPROFOR-a a poznavajući odredbe “Vensovog plana”, izražava duboku indignaciju i revolt te Zaključak da smatra da je “Vensov plan” tajm-aut za ono što sledi: OUN mora da bude neutralan u odnosima sa lokalnim vlastima (legalnim vlastima ove Države). Konstatira da u odnosima sa vlastima RSK predstavnici OUN-a nisu neutralni, već vrlo pristrasni. Takvom pristrasnom politikom dovedeni su mnogi u situaciju da budu zabavljeni sami sobom. Akti (dopisi), koji se upućuju na Oblasne organe naslovljeni su na ličnost predsednika mr. Ilić Milan president. Ubuduće, ovakve formulacije u službenoj prepisci vraćati isporučiocu sa obavezom da se dostavljaju – naslovljuju na Gouvermant Republic Serbian Kraina. Prilikom razmatranja zahteva i dopisa prema ostalim lokalnim vlastima (međunarodne institucije) mora se naterati Local forin office. Jedini predstavnik koji je uvažavao lokalne vlasti bio je gosp. KAVIJAN ONORATTO. Obavezujuće je za sve saradnike i nosioce vlasti održavati visoki stepen kooperativnosti. Oficire za vezu posebno instruirati za ove kontakte. Obavezuju se predsednici opština da poštuju samo službene i korektno napisane dokumente. Insistira a se poštuje lokalna vlast. Dopis iz Oblasnog veća mora biti instruktaža opštinama u proceduralnoj korespondenciji. Predstavnicima OUN i gosp. Butrosu Galiju429 upućivaće pisma o odnosu UNPROFOR-a i njegovom nepoštovanju lokalnih vlasti. Obavezuje da lokalne vlasti, prilikom prelaska preko granice i ulaska u našu Republiku, UNPROFOR mora znati kad prolaze predstavnici vlasti (spisak?). R D C D 428 429 Zdravko, predsjednik Vlade RSK. Glavni tajnik UN-a. 415 M H Nastavljajući izlaganje, predsednik upućuje na pojavu kriminaliteta i lopovluka, navodi da je iz ličnih razloga Nemanja Jovčić sekretar Oblasnog veća podnio pismenu ostavku, te da do saziva Skupštine on obavlja tu funkciju. Za v.d. sekretara Opšte uprave imenovan je gosp. Petrović Božo, dipl. pravnik. Uputiti cirkularno pismo svim građanima da u mesnim zajednicama javno žigošu i prokazuju lopove i ratne profitere. Organi vlasti, sekretarijati za unutrašnje poslove, sudovi i dr. moraju stručno i profesionalno odraditi svoj posao. U svakoj opštini Izvršni saveti moraju svoje članove i aktuelne rukovodioce “prekontrolisati” da li se bave privatničkim poslom koji je nespojiv sa funkcijom koju obavljaju. Ovo se ne odnosi na ljude koji imaju ušteđevinu u banci i čuvaju nešto deviza za crne dane i sl. Preporuku opštinama (vlastima) dostaviti “instruktaž” dopis. U Oblasnom veću su svi radnici dobili otkaze i raspisani su JAVNI konkursi za sva radna mesta osim sekretara. Regionalni Crveni krst imaće dva inspektora da ostvare uvide kuda ide dobivena pomoć, da li do onih kojima je potrebna. Dešavalo se da se pomoć prodaje na pijaci, i da je ne dobijaju oni kojima je najpotrebnija. Inspektori su mladi ljudi sa ovlaštenjima da mogu efikasno obaviti ovaj posao. Informišući o radovima na putu za Karadžićevo navodi: Izvođač radova na cesti za Karadžićevo je odustao od radova. Razloge koje navode su neplaćanje računa za utrošeni rad i materijalna dobra. Prema našem saznanju i proračunu duguje im se 147.000 a napravili su samo ½ puta. Njihov račun glasi na 153.000.000.- Međutim, kada se odbije nafta NIK-a, dobiće zapravo nogom u dupe, ništa više. Za posao elektrifikacije i uspešno sprovedenu istu za 19 sela, u ime Oblasnog veća pismeno se zahvaliti (u ime pet opština) Milošević Slobodanu predsedniku Republike Srbije, v.d. direktoru Branislavu Popoviću, radnicima Elektrovojvodine, direktoru NIK-a Goluboviću,430 Naftnoj industriji SRBIJE (NIS-u). Narodu ovih sela koji je svojim radom i ugošćavanjem radnika priveo ovaj projekt kraju, te gosp. Čugalj Vladi i zameniku Vidakoviću. Predsednik Vlade Srbije Radoman Božović je obustavio ove radove, ali na intervenciju S. Miloševića isti su nastavljeni, želi mu sreću u životu za ovo. DRAGO CIMEŠA predlaže da Oblasno veće donese Odluku da rukovodioci u državnim preduzećima ne mogu imati vlastita preduzeća. MIOMIR CRNOGORAC ima primedbu zašto je na ovu sednicu pozvan direktor radne jedinice Vladetić Čedo (moglo se zvati i poštare), ne želi poštare na sednici. DAŠIĆ DRAGIŠA izjavljuje da ga je pozvao on lično. VASIĆ NIKOLA podnosi-čita izveštaj o radu JP PTT SO SBZS (prilog uz zapisnik). Pripadnici OUN se ponašaju bezobzirno prema pošti. Instalirali su vlastiti PTT sistem, te zahteva da se uređaj skine, te da PTT ima devizni priliv zbog korišćenja poštanskih usluga, traži da organi bezbednosti kontrolišu pošiljke koje dolaze iz Hrvatske. Nakon kontrole pošiljki, iste treba da budu prosleđene građanima. Država se mora urediti kako zakoni predviđaju. Nijedna banka iz SRJ nije htela da podrži poštansku štedionicu. Nedorečenost novčanih odnosa između SRJ i RSK oštetio je RSK, izvlačeći iz nje JUGO dinare, a ostali su krajinski dinari koje nitko ne treba. R D C D 430 Petar. 416 M H Radna jedinica Beli Manastir donosi takve odluke kojima se anuliraju stavovi i Odluke direktora Javnog PTT preduzeće. Primer – PJ je penzionere oslobodila da plaćaju impulse u telefonskom prometu. Insistira da svi plaćaju pretplatu i impulse. CRNOGORAC MIOMIR, kao predsednik Upravnog odbora JP PTT smatra da: PJ iz Baranje može da bude ISKLJUČENA iz saobraćaja zbog propusta koji su prisutni ponašanjem direktora PJ Beli Manastir. Traži suglasnost. 1. Naći sredstva za razvoj telefonije, a to da snose pretplatnici i privreda. 2. Pitanje kredita za telefoniju je izvodljiva, ali povratak sredstava ne može da ide sa računa JP PTT Saobraćaja. Ako se Baranja ovakvim ponašanjem želi SECESIONIRATI, sad kad ima tuđu opremu, neka to i “učini”, ali prije toga da vrati svu opremu koju je dobila za PTT. Odlukom Upravnog odbora 3:2, od 14.11.1992. godine ne mogu postojati dva žiroračuna. JP je ovu odluku donela da ostaje u finansijskoj i upravnoj sferi jedinstvenog JP PTT. Sad RJ Vukovar također ima svoj žiro-račun, tako da uslovno rečeno, Javno preduzeće PTT saobraćaja ne postoji. Mišljenja je ako strukture vlasti u Baranji ne žele jedinstveno javno PTT preduzeće, neka se IZJASNE. O izjašnjenju će izvestiti Vladu i Predsednika Republike. DAŠIĆ DRAGIŠA predlaže da se izjašnjavanje na Oblasnom veću o potrebi postojanja Jedinstvenog Javnog preduzeća ODGODI za sledeću sednicu. Također predlaže da se ne treba mešati u Odluke Upravnog odbora i da mišljenje o ovom treba tražiti od ministra saobraćaja i veza. Smatra da je “secesija” dosta prisutna i to ne samo u ovoj oblasti. NEDIĆ PAJO smatra da, ako se za sve u ovoj oblasti bude “pitao” Kvin,431 onda nemamo šansi za npr. reku Dunav i njenu eksploataciju u dužini od 135 km, te željeznicu, puteve i sl. Ovom demaršu u oštrom tonu Nedić konstatuje da je dosta zabundžija i grobundžija. Kad se formiralo JP, onda su svi aplaudirali, te sad, kad je Baranja kompletirana treba se izdvojiti. Smatra da treba da ostane jedinstveno JP. Završava sa konstatacijom ili rad ili razdvajanje. Ako se prihvati zajednički rad, onda mora biti jedan direktor, jedan žiro-račun. Navodi da se uvek navodi da su lopovi “tamo, a ne vamo”. U Dalju su dva čoveka privatizirali 4.000 hektara, a on sa 12 hektara nije ni lopov ni veštica koju treba progoniti. Navodi da govori zadnji put i konstatuje da Beli Manastir za ovih sedam meseci rada nije uplatio niti jedan dinar za rad Oblasnog veća. Izražava žaljenje što predsednik (Boro Živanović) nije na ovoj sednici da mu se direktno obrati, te poručuje Belomanastircima da mu se to prenese. Dašić Dragiša se slaže sa konstatacijama da odluke Oblasnog veća nitko ne poštuje, kao ni “nas”, nosioce vlasti. CRNOGORAC insistira da se ipak danas Oblasno veće izjasni da li želi jedinstveno javno PTT preduzeće i Odluku upravnog odbora koju čita, stavlja kao predlog na razmatranje i USVAJANJE. LAZIĆ D. što se tiče posla bezbednosnih radnji u prometu pošiljki treba se obratiti nadležnim iz državne bezbednosti (navodi prezime). MATIĆ PERO postavlja pitanje kako je Krajinski zakon rešio pitanje odnosa u PTT prometu. CRNOGORAC Zakon je definisao da JP PTT Krajina ima VASIĆ – Jedno od 4 pitanja iz Odluke upravnog odbora, a izaziva polemiku je i pitanje plaćanja telefonije. Garantira da Srbija neće isključiti JP iz sistema zbog neplaćanja, cena uvođenja telefona je 100 DM, a nekad je iznosilo 1500 DM. R D C D 431 Knin. 417 M H PALIĆ BRANKO – nekad je i plata bila 1.500 DM. PAPIĆ T. da bi Oblasno veće meritorno odlučivalo treba utvrditi kvorum. Nakon kraćeg tumačenja (Jovčić432 i Dvornić433), te opravdanog odsustva Grahovca,434 konstatuje se da je kvorum (potreban broj) zadovoljen. Od 9 članova Oblasnog veća prisutni su 6 (jedan v.d. i zamenik sekretara). VLADETIĆ – izražava neslaganje sa Zaključkom da direktor JP nije ništa preduzeo. Za Baranju je hitno da priključi Dardu na telefoniju na čemu osobito insistira. Da informacije prema njemu nisu legalno išle i pomoćnik ministra nije kompletno sagledao probleme TT saobraćaja u Baranji. Prvi saradnici direktora JP moraju biti direktori PJ. CRNOGORAC optužuje da direktor PJ Beli Manastir opstruira rad JP PTT saobraćaja i ne dolazi na sednice i dogovore iako je uredno pozvan. PALIĆ B. insistira da sistem PTT saobraćaja mora biti jedinstven. Navodi da je oprema pošte odneta iz Vukovara i da je Vukovar najrazrušeniji grad u svetu, te da treba sagledati sve i prihvatiti stajalište Upravnog odbora o jedinstvenoj JP PTT SBZS. DAŠIĆ– ocenjujući ukupnu raspravu stavlja na glasanje stav i zaključke Upravnog odbora o jedinstvenosti PTT sistema. Sa 6 glasova “za” usvojen je zaključak Upravnog odbora. 5. Zahtev predstavnici UNPROFOR-a o neposrednom razgovoru bliskih rođaka pod kontrolom snaga OUN – tražiti pismeno naslovljeno na legalne organe lokalne vlasti. (Shodno zaključku 3 b) C D Dovršeno u 15,30 sati. Zapisnik vodio D. Vlaisavljević, prof. Ad 1. Ad 2. 432 Usvaja se tekst zaključaka sa sjednice Oblasnog vijeća održane 04. 12. 1992. g. bez dopuna. Vladi Republike Srpske Krajine a) uputiti Zahtev za finansiranje oblasnih organa prema slobodnoj procjeni tj. koliko Vlada smatra da treba platiti rad oblasnih organa (Oblasno vijeće i sl. – obaveza Nedić Pajo – sekretar) b) zahtjevati da se na sjednice Vlade upute pozivi za predstavnike OV SO SBZS – ministru/pom. ministara i svi koji se nalaze u Vladi.435 c) Ilić Milan i Nedić Pajo moraju da obiđu sve Opštine i u neposrednom dogovoru sa rukovodstvom sačine pismeni stav – zahtjev o finansiranju i garanaciji finansiranja Oblasnog vijeća – nije učinjeno, formiraće se finans. inspekcija koja će stručno sastaviti sve oko predloženog.436 Nemanja. Radenko. 434 Nebojša. 435 Dopisano rukom. 436 Isto. 433 418 R D Z A K LJ U Č C I sa sjednice Oblasnog vijeća održane 11. 12. 1992. g. u Belom Manastiru Ad 3. Ad 4. Preslika, strojopis, latinica, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 178-105. R D C D Ad 6. M H Ad 5. Nosiocima lokalne vlasti SO SBZS uputiti instruktivno cirkularno pismo za kontakte sa međunarodnim institucijama koje djeluju na ovom području: UNPROFOR, Komesarijat za izbjeglice, [..]Z437 i sl. Odbiti svaku saradnju gdje se u službenoj prepisci isti ne obraćaju lokalnoj vlasti, (ne na lice koje tu vlast predstavlja) sa punim službenim nazivom. a) UNPROFOR mora biti obavješten o prolasku kroz zonu u kojoj borave predstavnici regionalne kao i republičke vlasti te uvažavanje iste. b) uputiti cirkularno pismo lokalnim vlastima i narodu o aktivnostima u pravcu sprečavanja i otkrivanja kriminalnih radnji a naročito pljačke društvene imovine -objaviti preko svih sredst. javnog informisanja.438 c) imenovati dva inspektora pri Oblasnom Crvenom krstu sa ovlašćenjima “u kontrole” distribucije pomoći date u nadležnost organizacijama Crvenog krsta od oblasti – opštine do MZ. natječaj raspisan439 d) uputiti javnu zahvalnost osim licima koja su radila u elektrifikaciji 10 sela: za 5 pojedinaca i 3 organizacije. realizovano440 Usvaja se kompletan zaključak Upravnog odbora Javnog preduzeća PTT SO SBZS kako je navedeno pod tačkom 1-4. Odbija se Zahtjev koordinatora UNPROFOR-a o susretu bliže rodbine iz države Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske, zbog neuvažavanja lokalne vlasti i vlasti RSK shodno “Vensovom planu”. Nakon pismenog obraćanja i uvažavanja vlasti SO SBZS, na zahtjev će se odgovoriti. Proglašava se JP PTT saobraćaja kao jedinstveni pravni i finansijski subjekt shodno ukupnoj potrebi SO SBZS. 194 1992., prosinac 11. Vukovar Prijedlog Izvršnog savjeta općine Vukovar Oblasnom vijeću Srpske oblasti SBZS za imenovanje novih članova Savjeta REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST SLAVONIJA, 437 Dva slova nečitka u izvorniku. Dopisano rukom. 439 Isto. 440 Isto. 438 419 BARANJA I ZAPADNI SREM OPŠTINA VUKOVAR IZVRŠNI SAVET OPŠTINE Broj: 01-1918/92. Vukovar, 11. 12. 1992. god. OBLASNO VEĆE SRPSKE OBLAST SLAVONIJE, BARANJE I ZAPADNOG SREMA Borovo naselje Predmet: Predlog za postavljanje članova Izvršnog saveta Opštine Vukovar M H Zbog otežanih uslova rada Izvršnog saveta Opštine Vukovar (problem kvoruma, odlazak pojedinih članova na druge dužnosti i dr.) predlažem izmenu članova Izvršnog saveta tako da bi Savet u narednom periodu delovao u sledećem sastavu: 2. Višić dr. Milorad, predsednik Izvršnog saveta 3. Jagetić Mirko, zamenik predsednika Izvršnog saveta, direktor Uprave prihoda 4. Živković Milenko, član i Sekretar Sekretarijata za privredu i financije 5. Popović Slobodan, član i sekretar Sekretarijata za opštu upravu i zajedničke službe 6. Jandrić Miodrag, član i sekretar Sekretarijata za urbanizam, stambeno-komunalne i imovinsko-pravne odnose 7. Galović Ilija, član i sekretar Sekretarijata za inspekcijske poslove 8. Gvojić Danica, član i sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti 9. Đukić Dragan, član i pomoćnik načelnika Odelenja Ministarstva narodne odbrane Republike Srpske Krajine u Vukovaru 10. Uvalić Nebojša, član i pomoćnik načelnika Odelenja Ministarstva narodne odbrane Republike Srpske Krajine u Vukovaru. R D C D Kao poverenike Izvršnog saveta, bez prava glasa, za mesta Ilok i Borovo, a na predlog gradjana ovih naselja predlažem: 1. Ćulibrk Đuru, Ilok 2. Đukić Radovan, Borovo; koji su do sada bili članovi Izvršnog saveta. Molim da u skladu s članom 30. Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (“Službeni glasnik” Republike Srpske Krajine broj 3/92) uputite odgovarajući predlog Vladi Republike Srpske Krajine za postavljanje Izvršnog saveta Opštine Vukovar, u gore navedenom sastavu. PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA dr. Milorad Višić, [v.r.] M.P.441 441 Okrugli pečat: RSK, SO SBZS, IS Opštine Vukovar. 420 Preslika, strojopis, latinica Hrvatski informativni centar, A 178-104. 195 1992., prosinac 11. Benkovac Obavijest SJB Benkovac SUP-u Knin o ubojstvima Hrvata u selima Raštević i Donji Perušić SJB BENKOVAC Broj: 08-01-2-KU-262/92. Benkovac, 11. 12. 1992. godine M H MUP-a K N I N SUP-a K N I N PREDMET: Čirjak Ivan i dr. obavijest.- C D R D Dana 10.12.1992. godine od strane pripadnika “UNPROFOR-a” u svojoj kući – konobi, pronađen je leš jedne starije muške osobe, i jedne starije ženske osobe. Istog dana u 14,35 sati pripadnici civilne policije “UNPROFOR-a” o navedenom slučaju obavjestili su dežurnu službu SJB Benkovac čiji su radnici skupa sa istražnim sudijom Opštinskog suda u Benkovcu, Bulj Dragom, te pripadnicima civilne policije “UNPROFOR-a” izišli na lice mjesta i izvršili uviđaj. Uviđajem je ustanovljeno da su iz vatrenog oružja a najvjerojatnije iz pištolja, hicem u čelo, u krevetu ubijeni bračni par, Čirjak Ivan, zv. Mile, rođen 1927. godine i Čirjak Stoja,442 rođena 1927. godine, Hrvati iz Raštevića. Leševi poginulih su upućeni u MC “Sveti Sava” Knin, radi obdukcije. Istog dana oko 14,00 sati pripadnici kenijskog bataljona, pronašli su u kršu u mjestu Podlug, leš Ivanić Veronike, Hrvatice iz Perušića Donjeg, SO Benkovac, a koja se vodi kao nestala od dana 23.11.1992. godine. Uviđaj su obavili istražni sudija Opštinskog suda u Benkovcu sa radnicima SJB Benkovac te pripadnicima civilne policije “UNPROFOR-a”. Uzrok smrti Ivanić Veronike je zasad nepoznata, a leš iste je prebačen u MC “Sveti Sava” Knin. Radnici SJB Benkovac poduzimaju operativne mjere i radnje u cilju identifikacije za sad nepoznatog učinioca ovih djela. z. NAČELNIK-a: Slobodan Vujko [………., v.r.]443 442 443 Iz krivične prijave od 14. prosinca 1992. vidljivo je da je riječ o Stipaniji Čirjak. Potpis nečitak. 421 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 44. 196 1992., prosinac 15. Knin Zapisnik 40. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA M H ZAPISNIK sa 40. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane 15. 12. 1992. godine u Kninu. C D Sjednici prisustvuju: Mr Zečević Zdravko, Stevo Bogić, Veljko Džakula, Savan Grabundžija, Mladen Hadžić, Sergej Veselinović, Vojin Šuša, Nebojša Arbutina, David Rastović, Dušan Ećimović, Đorđe Bjegović, Vojin Peurača i Rade Gaćeša. D Sjednici na poziv prisustvuju: Mile Paspalj, General-major Mile Novaković, Nebojša Pavković, Miloš Živković, Zdravko Janković i Jovo Vitas. R Sjednica je počela sa radom u 9,00 časova. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći D N E V N I R E D: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 422 Izvještaj o izvršenoj kontroli poslovanja “NIK-a”, Utvrđivanje prijedloga Zakona o putevima, Utvrđivanje prijedloga Zakona o kapetanijama pristaništva, Utvrđivanje prijedloga Zakona o radio televiziji, Utvrđivanje prijedloga Zakona o izbornim jedinicama, Informacija o primjeni poreskih propisa u RSK, Program mjera i aktivnosti u provođenju fiskalne politike, Zahtjev za obezbeđenje sredstava za isplatu novčane naknade porodicama poginulih boraca i ranjenima, Prijedlog za imenovanje zamjenika Javnog pravobranioca RSK, Utvrđivanje prijedloga za izbor nosioca pravosudnih funkcija u Sudu Obrovac, Prijedlog preduzeća “Željeznice Krajine”, 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. M H 24. 25. 26. 27. 28. Prijedlog Zakona o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti, Uredba o razvrstavanju preduzeća i drugih jedinica prema jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti, Predlog Odluke o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti, Predlog Uredbe o davanju u zakup preduzeća ili djelova preduzeća u državnoj svojini, Donošenje Odluke o osnivanju Zavoda za cijene i robni promet pri Ministarstvu trgovine i turizma. Imenovanje i razrješenje u Ministarstvu trgovine i turizma, Zahtjev za sredstva dotacije za 1992. god. SO Slunj, Imenovanja nosioca pravosudnih funkcija Ministarstva pravosuđa i uprave, Imenovanje Upravnog odbora Arhiva RSK, Novčana naknada košarkaškom savezu RSK, Zahtjev za financiranje DP “Marka Oreškovića” iz Teslingrada, Informacija o problematici rada RTV, te razrješenje i imenovanje direktora RTV RSK, Utvrđivanje prijedloga Zakona o državnim praznicima, Razrješenje pomoćnika Ministara u Ministarstvu za prosvjetu i kulturu, Utvrđivanje plata u Medicinskom centru Knin, Zahtjev za financiranje Uljare u Benkovcu, Zahtjev za financiranje Centra za socijalni rad Knin i Vojnić. D C D AD-1. Pomoćnik ministra Unutrašnjih poslova Pavković Nebojša detaljno je obrazložio dostavljeni izvještaj o izvršenoj kontroli poslovanja NIK-a. Dostavljeni izvještaj čini sastavni dio ovog zapisnika. Povodom rasprave ove tačke dnevnog reda donesena su slijedeća R R J E Š E NJ A a) 1. PETAR GOLUBOVIĆ, glavni direktor “NIK” Mirkovci r a z r j e š a v a se dužnosti glavnog direktora danom dostave ovog Rješenja, odnosno danom donošenja istog. 2. Poslove glavnog direktora sa svim pravima i obavezama, a do imenovanja novog direktora obavljat će tročlana radna grupa koje je Vlada Republike Srpske Krajine imenovala s tim ciljem. 3. Petar Golubović je dužan izvršiti primopredaju sve dokumentacije i cjelokupnog poslovanja preduzeća zapisnički radnoj grupi iz člana 2. ovog Rješenja. 4. Nakon izvršene primopredaje iz prethodne tačke radnik Petar Golubović u d a l j a v a se iz JP “NIK” Mirkovci do okončanja postupka po nalazu izvršenoj kontroli poslovanja. 5. Ovo Rješenje smatra se konačnim i protiv njega Petar Golubović ima pravo ulaganja prigovora Vladi Republike Srpske Krajine u roku od 15 dana od dana dostave Rješenja. Prigovor ne odlaže izvršenje Rješenja. b) 1. Imenuje se radna grupa za sređivanje stanja u JP “NIK” Mirkovci u sastavu: – Bogić Stevo, podpredsjednik Vlade Republike Srpske Krajine za predsjednika, – Vitas Jovo, pomoćnik ministra za trgovinu i turizam Republike Srpske Krajine za člana, 423 2. 3. 4. 5. 7. M H 6. – Rade Gaćeša, ministar za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i građevinarstvo Republike Srpske Krajine za člana, Zadatak Komisije iz tačke 1. ovog Rješenja da preuzme poslovanje JP “NIK” Mirkovci u skladu sa nalozima koje su dobili od Vlade Republike Srpske Krajine kao osnivača preduzeća, a do trenutka iznalaženja novih kadrovskih rješenja u JP “NIK” Mirkovci. Članovi radne grupe iz prethodnog stava imaju sva prava i obaveze glavnog direktora JP “NIK” Mirkovci koji posebnim Rješenjem Vlade suspendovala uz obavezu primopredaje kompletnog poslovanja članovima radne grupe. Članovi radne grupe imaju ovlaštenje da u sređivanju stanja JP “NIK” Mirkovci poduzimaju sve Zakonom predviđene mjere u kadrovskom rasporedu ljudi, kontaktiraju sa poslovnim partnerima, a dužni su da u svom radu najuže sarađuju sa nadležnim organima financijske policije, Službe za platni promet, MUP-a Republike Srpske Krajine. Svi organi bitni za normalno funkcionisanje tehnološkog procesa proizvodnje nafte, te svi drugi organi na području Općine Mirkovci dužni su da izvršavaju ovlaštenja iz ovog Rješenja. O radu članova radne grupe sačinit će se poseban izvještaj za potrebe Vlade Republike Srpske Krajine. Članovi radne grupe imaju pravo nadoknade za svoj rad u skladu sa posebnom odlukom Vlade Republike Srpske Krajine. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku RSK”. C D AD-2. Ministar Savan Grabundžija stavio je na raspravu nacrt Zakona o putevima. Nakon provedene rasprave donesena je slijedeća R D ODLUKA Utvrđuje se tekst prijedloga Zakona o putevima. AD-3. Nakon provedene rasprave o nacrtu Zakona o kapetanijama pristaništva Vlada RSK je donijela slijedeću ODLUKU Utvrđuje se tekst prijedloga Zakona o kapetanijama pristaništva RSK. AD-4. Nakon provedene rasprave o nacrtu Zakona o radio televiziji donesena je slijedeća ODLUKA Utvrđuje se tekst prijedloga Zakona o radio televiziji RSK. AD-5. Nakon provedene rasprave o nacrtu Zakona o izbornim jedinicama donešena je slijedeća 1. 2. 424 ODLUKA Prihvata se tekst nacrta Zakona o izbornim jedinicama RSK. Nacrt Zakona iz stava 1. ove Odluke upućuje se svim Skupštinama opština na javnu raspravu – rok 15 dana. 3. Izvjesne amandmane na predloženi tekst nacrta Zakona dostaviti komisiji koja će nakon proteka roka javne rasprave dostaviti konačni tekst prijedloga Zakona Vladi RSK. Radi izrade konačnog teksta prijedloga Zakona o izbornim jedinicama doneseno je slijedeće R J E Š E NJ E 1. Imenuje se komisija za pripremu konačnog teksta prijedloga Zakona o izbornim jedinicama u slijedećem sastavu: 1. Drago Bulj, 2. Božanić Boško, 3. Petrović Đuro. 17. Zadužuje se imenovana komisija da snimi cjelokupno stanje na cijeloj teritoriji RSK po opštinama, te da do 31.12.1992. od. dostavi konačni tekst prijedloga Zakona o izbornim jedinicama. AD-6. Nakon provedene rasprave u vezi primjene poreskih propisa donesen je slijedeći 3. Z A K LJ U Č A K Prihvaća se informacija o primjeni poreskih propisa u RSK. Odlaže se primjena poreskih Zakona na neodređeno vrijeme utvrđenih Zakonom o odlaganju primjene Zakona iz oblasti poreske politike do 1.1.1993. godine. Imenuje se radna grupa za primjenu prijedloga Zakona iz oblasti poreske politike u sastavu: 1. Đuro Mandić, 2. Jovo Vitas, 3. Stevan Bezbradica i 4. Boro Martinović. M H 1. 2. D C D R AD-7. Nakon rasprave o predloženim mjerama i aktivnostima u provođenju fiskalne politike usvojen je slijedeći Z A K LJ U Č A K Prihvata se program mjera i aktivnosti u provođenju fiskalne politike s ciljem poboljšanja stanja Budžeta RSK. AD-8. Nakon rasprave u vezi ove tačke dnevnog reda donesena je slijedeća 1. 2. ODLUKA Odobrava se isplata naknade porodicama poginulih boraca s osnova naknade štete u visini hiljadu maraka – protuvrijednost dinara. Isplata iz stava 1 ove Odluke izvršit će se svim porodicama poginulih boraca kojima do danas nije isplaćena naknada. AD-9. Na prijedlog Republičkog javnog pravobranioca Vlada RSK donijela je slijedeće 425 1. 2. R J E Š E NJ E Radić Simo, imenuje se za zamjenika Republičkog javnog pravobranioca RSK, Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku RSK”. AD-10. Na prijedlog ministra pravosuđa i uprave Vojina Šuše donesena je slijedeća ODLUKA Utvrđuje se prijedlog za imenovanje JOVANČEVIĆ SVETOZARA za suca Opštinskog suda u Obrovcu. AD-11. Na predloženi prijedlog za imenovanje upravnog odbora Javnog željezničkog preduzeća “ŽELJEZNICE KRAJINE” doneseno je slijedeće 1. M H R J E Š E NJ E O imenovanju Upravnog Odbora Imenuje se upravni odbor Javnog željezničkog transportnog preduzeća “Željeznice Krajine” u sastavu: 1. Rađen Milan, predsjednik, 2. Tošić Jovan, član, 3. Dokić Dušan, član, 4. Crnogorac Miomir, član, 5. Živković Miloš, član, 6. Pavković Nebojša, član, 7. Šegan Gojko, član, 8. Bunčić Milan, član, 9. Marčetić Miroslav, član. R D C D AD-12. Nakon provedene rasprave donesena je slijedeća ODLUKA Utvrđuje se tekst predloga Zakona o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti. AD-13. Nakon provedene rasprave usvojena je slijedeća UREDBA O razvrstavanju preduzeća i drugih jedinica prema jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti. Tekst Uredbe čini sastavni dio ovog zapisnika. AD-14. U skladu s članom 3. Zakona o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti Vlada donosi slijedeću ODLUKU o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti 426 1. 2. 3. Ovom se Odlukom utvrđuje Jedinstvena klasifikacija djelatnosti sa standardnim nazivima i šiframa oblasti, grana, grupa i podgrupa preduzeća i drugih organizacija u oblasti privrednih i društvenih djelatnosti. Izmjene i dopune Jedinstvene klasifikacije djelatnosti, u pravilu, mogu se vršiti do 1. septembra tekuće godine, a stupaju na snagu 1. januara iduće godine. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku RSK”. AD-15. Ministar Arbutina Nebojša upoznao je članove Vlade sa predloženim rješenjem davanja u zakup preduzeća nakon čega je donesena slijedeća UREDBA o davanju zakupa preduzeća ili dijelova preduzeća u državnoj svojini Tekst uredbe čini sastavni dio zapisnika. 444 ODLUKU Osniva se zavod za cijene i robni promet u sastavu ministarstva trgovine i turizma. Sjedište zavoda je u Kninu. Za direktora zavoda imenuje se LUKIĆ MILAN, dipl. eca. Iz Knina. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku RSK”. C D 1. 2. 3. 4. M H AD-16. Na prijedlog pomoćnika ministra za trgovinu i turizam Vlada donosi R D AD-17. Na prijedlog ministra trgovine i turizma donešeno je slijedeće R J E Š E NJ E 1. LUKIĆ MILAN, iz Knina razrješava se dužnosti glavnog tržišnog inspektora RSK. 2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. Na predlog ministra za trgovinu i turizam donešeno je slijedeće 1. 2. R J E Š E NJ E ŠKUNDRIĆ GOJKO, iz Knina postavlja se za glavnog Republičkog tržišnog inspektora RSK. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. AD-18. Na prijedlog ministra financija u vezi novčanih sredstava za financiranje SO Slunja Vlada RSK donosi slijedeću 1. 444 ODLUKU Odobravaju se novčana sredstva SO Slunj u visini od 10 miliona dinara. Prilog nije pronađen uz izvornik. 427 2. Odobrena sredstva iz stava 1. ove Odluke su namjenska i mogu se koristiti samo za financiranje kadrova potrebnih za pokretanje proizvodnje u privrednim organizacijama na području opštine Slunj. AD-19. Na prijedlog ministra pravosuđa i uprave Šuša Vojina Vlada donosi slijedeću ODLUKU PETKOVIĆ MILORAD, iz Gračaca predlaže se za imenovanje nosioca pravosudne funkcije u ministarstvu pravosuđa. AD-20. Na prijedlog ministra prosvjete, kulture i vere doneseno je slijedeće M H R J E Š E NJ E Imenuje se upravni odbor Arhiva slijedećeg sastava: 1. Budimir Milojko, arheolog iz Knina, 2. Miljanović Marko, historičar umjetnosti iz Petrinje, 3. Petrović Mladen, historičar iz Korenice, 4. Hadžić Mladen ljekar iz Vukovara, 5. Popović Svemir, arhiv Krajine Knin. C D AD-21. Na prijedlog ministra sporta Davida Rastovića donesena je slijedeća ODLUKA Košarkaškom savezu Republike Srpske Krajine odobrava se financijska pomoć u visini od milion dinara. D 1. 2. 3. 4. R AD-22. Na prijedlog ministra financija donesena je slijedeća ODLUKA Odobravaju se novčana sredstva preduzeća DP “Marko Orešković” iz Teslingrada u ukupnom netu iznosu od 6.560.000 dinara. Sredstva iz stava 1. ove Odluke isplatit će se svim zaposlenim radnicima preduzeća – ukupno 82 zaposlena, i to na način da se svakom zaposlenom radniku isplati u neto iznosu od 40.000 dinara za deveti mjesec 1992. godine i u neto iznosu do 40.000 dinara za deseti mjesec 1992. godine. Odobrena sredstva isplatit će se u gotovu iz blagajne Vlade Republike Srpske Krajine Knin. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. AD-23. Ministar informisanja obrazložio je cjelokupnu problematiku rada RTV RSK nakon čega su donesena slijedeća 1. 2. 428 R J E Š E NJ A Marjanović Branko iz Benkovca razrješava se dužnosti direktora RTV RSK. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. 1. 2. R J E Š E NJ E GRKOVIĆ MILAN iz Petrinje postavlja se za v.d. direktora RTV Republike Srpske Krajine sa sjedištem u Kninu. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku RSK”. AD-24. Ministar Hadžić Mladen dao je obrazloženje Zakona o državnim praznicima nakon čega je donesena slijedeća 1. ODLUKA Utvrđuje se tekst prijedloga Zakona o državnim praznicima u RSK. AD-25. Nakon informacije o smrti pomoćnika ministra za prosvjetu donesen je slijedeći 1. M H 2. Z A K LJ U Č A K Konstatira se prestanak funkcije pomoćnika ministra za prosvjetu i kulturu pokojnog MIRKA RAĐENA. Konstatacija iz stava 1. ovog Zaključka utvrđuje se na dan smrti umrlog 28.09.1992. godine. AD-26. Na prijedlog pomoćnika ministra zdravstva gospodina Babić Dušana donesena je slijedeća C D 1. ODLUKA Utvrđuje se maksimalna polazna osnova zaposlenog u Medicinskom centru na funkciji specijaliste u istom rangu kao podpredsjednika Vlade. R D AD-27. Nakon obrazloženog prijedloga od strane predstavnika Benkovca u vezi investicionog ulaganja u Uljaru Benkovac Vlada je uz tri glasa za donijela slijedeću ODLUKU Odbija se novčani zahtjev predstavnika PZ Benkovac u vezi investicije o izgradnji Uljare u Benkovcu. AD-28. Ministar za rad i socijalnu zaštitu dr Mladen Hadžić dao je obrazloženje u vezi financiranja socijalne pomoći opštini Vojnić i Knin, nakon čega je donesena slijedeća ODLUKA Odbija se zahtjev za dodjelu novčanih sredstava Centru za socijalni rad Knin. 1. 2. ODLUKA Prihvaća se zahtjev za isplatu novčanih sredstava Centru za socijalni rad Vojnić u iznosu od 17.890.000 dinara. Sredstva iz stava 1. ove Odluke su namjenska i mogu se isplatiti korisnicima pomoći u iznosu od 50 hiljada dinara i to kako slijedi: 1. Vojnić 110 korisnika, 2. Vrginmost 119 korisnika, 429 3. Slunj 58 korisnika, 4. Karlovac-Krnjak 70 korisnika. Sjednica je završila sa svojim radom u 24,00 časa. PREDSJEDNIK: mr Zdravko Zečević Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. 197 M H 1992., prosinac 16. Vukovar Obavijest SUP-a Vukovar MUP-u RSK o dolasku Komisije UN-a za ispitivanje ratnih zločina, koja namjerava posjetiti Ovčaru, te zahtjev za upute o postupanju prema njima Vukovar, 16. 12. 1992. god. MUP RSK Knin Otvoreno “DX’’ D C D SUP Vukovar Depeša broj: 08-06-02/1-194/92. PREDMET: Obavest o dolasku Komisije UN za ispitivanje ratnih zločina. R Dana 16.12.1992. god. oko 09,00 časova u prostorije ovog sekretarijata došla je Frensis Negga sa pripadnicima civilne policije UNPROFOR-a i saopštila da na području ovog sekretarijata se nalazi grupa od tri člana eminentnih stručnjaka UN-a koji pripadaju Komisiji za ispitivanje ratnih zločina. Ova tri člana zadržali bi se na ovom području tri dana i tom prilikom prema njihovom planu, obišli bi Ovčaru, a moguće i neka druga mesta na ovom području o kojim mestima imaju saznanja o masovnim grobnicama. Nakon toga otišli bi na teritoriju Republike Hrvatske sa istim zadatkom. Prema obaveštenju od grupa koja je posetila ovaj sekretarijat, Vlada Republike Srpska Krajina navodno zna za ovu posetu. Isto tako, od ove grupe obavešteni smo da prilikom posete Ovčari, a moguće i još nekim mestima, ne bi došlo ni do kakvog iskopavanja, već bi ova tri člana samo izmerila dimenzije eventualnih grobnica nakon čega bi napustili teritoriju. Molimo vas da nas obavestite da li imate saznanja o najavi dolaska ove grupe te saznanja da li je o tome obaveštena Vlada Republike Srpska Krajina, te uputstva o postupku našeg organa prema ovim licima. Tražene podatke molimo da nam dostavite hitno.445 Sekretar: Đukić Dragan 445 Za odgovor MUP-a RSK vidi: Dok. br. 198. 430 Predao Đokić primio za MUP Knin u 10,00 sati Jovan M.P.446 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 6. 198 1992., prosinac 16. Knin Brzojav MUP-a RSK SUP-u Vukovar s uputama o postupanju prema Komisiji UN-a za ispitivanje ratnih zločina “OTVORENO’’ DX C D SUP-A VUKOVAR M H REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA UPRAVA JAVNE BEZBJEDNOSTI Broj: 08/3-359-2/92 CC.R. Knin, 16. 12. 1992. god. Veza: Vaša depeša broj 08-06-02/1-194/92447. R D U vezi vašeg traženja obaviještavamo vas da Vlada RSK nije obaviještena o dolasku i boravku bilo kakve grupe eksperata UN u vezi ispitivanja ratnih zločina na području Vukovara. U razgovoru sa istima treba im saopštiti da se njihov boravak smatra nelegalnim i da su se trebali najaviti Vladi RSK i Državnom komitetu za saradnju sa UNPROFOR-om, te ukoliko namjeravaju obaviti poslove zbog kojih su došli u Vukovar da trebaju postupiti kako je navedeno, u protivnom njihov boravak i aktivnost je nelegalan i nepoželjan na području RSK. Načelnik: Nebojša Pavković Jovan 16.12.1992. godine u sati…….. 14,30 Primio: Ignjić OKZD Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 20., kut. 6. 446 447 Prijemni pečat: RSK, MUP, Knin, br. 359-1, 16. 12. 1992. Vidi: Dok. br. 197. 431 199 1992., prosinac 17. Knin Izjava za javnost Vlade RSK u svezi predizbornih aktivnosti oporbe u SR Jugoslaviji kojom se ističe suprotnost političkih ciljeva krajinskih Srba i srbijanske oporbe REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA Broj: 04-5-744/92. Knin, 17. 12. 1992. god. SAOPŠTENJE ZA JAVNOST M H Vlada Republike Srpske Krajine prateći predizborne aktivnosti u Saveznoj Republici Jugoslaviji uočila je pokušaj opozicionih partija da animiraju glasače razmatranjem položaja Republike Srpske Krajine na međunarodnoj političkoj sceni. Srpski narod u krajinama braneći prvu stopu srpske zemlje omogućio je buđenje demokratske tradicije. Decenijska antisrpska, katoličkokominternovska tlačenja našeg naroda uzrokovala su pojavu da jedan dio rasrbljenih srba iz opozicionih stranaka osuđuje tradiciju i nacionalno biće srpskog naroda u Krajini. Nude nam klečanje i pokajničke kostrepne vreće, izručuju nas u paket aranžmanima specijalnog statusa u ime srpstva, isti oni koji su nas zaklinjali vremenom smrti i zvali Obilićima. Mi znamo da su i tada i sada željeli samo vlast. Mi smo željeli samo da živimo u srbiji, ovoj srbiji koja se probudila po drugi put na Kosovu, odbijajući da je iko bije. Obraćamo se srpskom narodu sa molbom da sačuva ponos i dostojanstvo glasajući za sretnu budućnost srpske zemlje, ne odričući se Lazara, Miloša i Gavrila, jer se ne prodaje vjera za večeru uoči srpskog jutrenja u koje smo svi mi zajedno zakoračili. R D C D PREDSJEDNIK: mr Zdravko Zečević, [v.r.] M.P.448 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 24. 448 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 432 200 1992., prosinac 17. Mirkovci Obavijest općine Mirkovci mjesnim zajednicama o zabrani doseljenicima da prilikom napuštanja Općine prodaju dodijeljenu imovinu REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OPŠTINA M I R K O V C I Izvršni savet Broj: 01-90-13/92 Mirkovci, 17. 12. 1992. MESNIM ZAJEDNICAMA MESNIM KANCELARIJAMA M H STANICAMA MILICIJE (Opštine Mirkovci) SUP VUKOVAR – Načelnik R D C D Na sastanku sa predstavnicima Komiteta za smeštaj izbeglica i naseljavanje Srpske Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadni Srem, koji je održan 17. decembra 1992. godine, iznešena je pojava i tendencija da jedan broj doseljenika na područje opštine Mirkovci sada pokazuje želju i ispoljava zahtev za napuštanje dosadašnjeg smeštaja, i preselenja na područje Republike Srpske. Obzirom da je svakom doseljeniku dodeljena na korištenje kuća kao i sva imovina (počev od nameštaja do mehanizacije za obradu zemlje), sada se traži da prilikom preseljena ponesu tu imovinu sa sobom. Ako se dozvoli ovakav postupak, a imamo takvih pojava, svi koji su dobili na korištenje kuću i ostalu imovinu stvorit će opću pustoš u onim kućama iz kojih će iseljavati. Kako je Zakonom o privremenoj dodeli napuštene imovine, članom 10. (“Službeni glasnik SO Slavonije, Baranje i Zapadni Srem” broj 2/92), imovinu dao na korištenje a ne u vlasništvo sa pravom raspolaganja, ne može se dozvoliti izvoz odnosno odnošenje ove imovine. Ne može se izdavati dozvola za izvoz ove imovine niti od strane mesnih zajednica niti od strane mesnih kancelarija, niti od bilo kog organa. Naprotiv svaki onaj pojedinac koji napušta dodeljenu imovinu treba se prijaviti u mesnu kancelariju da određena komisija izvrši popis stvari i sredstava koje posle njega ostaju. Obzirom na pojavu pokušaja prodaje dodeljene imovine u samom mestu gde stanuje sve takve pojave treba onemogućiti i protiv njihovih počinioca podneti prijave. Molimo organe bezbednosti da onemoguće prolaz preko prolaznih punktova a isto tako da intervenišu u mestima gde ima ovih pojava. Samo zajedničkim radom bit će sprečena nedozvoljena rabota. Ostajemo uz pozdrav! PREDSEDNIK IZVRŠNOG SAVETA Egić Vukašin, prof., [v.r.] 433 M.P.449 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 260. 201 1992., prosinac 17. Petrinja Zaključci Skupštine općine Petrinja o načinu rješavanja socijalne problematike, razvoju gospodarstva i poboljšanju sigurnosnog stanja M H REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUPŠTINA OPŠTINE PETRINJA Broj: 1-218/92. Petrinja, 17. 12. 1992. – VLADI RSK K N I N C D – SKUPŠTINI RSK K N I N D Skupština opštine Petrinja na sjednici održanoj 17. Decembra 1992. godina između ostalog raspravljala je o poslovanju privrede Opštine Petrinja u razdoblju I–IX 1992. godine, socijalnoj problematici i predstojećim izborima na nivou opštine, odnosno republike, te donijela slijedeće: R Z A K LJ U Č K E I Da bi privreda opštine Petrinja u 1993. godini mogla uspješnije poslovati potrebno je da se od strane naše Vlade preduzmu slijedeće mjere i postupci: – da se preko resorskih Ministarstava i UNPROFOR–a za privredne subjekte osigura potrebne uvozno–izvozne dozvole, – značajni poremećaji u oživljavanju privrede su i neredovito snabdjevanje sa pogonskim gorivom, a posebno koje se isporučuje iz NIK–a, te je potrebno preduzeti mjere da se isto ravnomjerno raspodjeli na cijelom području, odnosno svim opštinama, – Ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo, mora hitno izraditi cjelovit program proljetne sjetve i utvrditi jedinstvene kriterije regresiranja i kreditiranja repromaterijala, osigurati gorivo i vještačko đubrivo, – što prije staviti u funkciju Razvojnu banku RS Krajine, koja će biti u mogućnosti pratiti financijskim sredstvima brže oživljavanje privrede, – da se što prije donesu zakonski propisi za transformaciju vlasništva, kako bi se prišlo efikasnijem poslovanju, 449 Okrugli pečat: RSK, Izvršni savjet općine Mirkovci. 434 – da se osigura normalno funkcionisanje platnog prometa sa Republikom srpskom i Saveznom Republikom Jugoslavijom, – hitno propisati način, a zatim i sprovesti mjere za sprečavanje nekontrolisanog izvoza stoke i drveta iz republike. II OPŠTINA Petrinja ima preko 20.000 stanovnika, a od toga u gradu živi oko 60% stanovnika opštine, te blizu 4000 izbjeglih iz Republike Hrvatske. Takova struktura stanovništva značajno pogoršava socijalno stanje, koje je i ovako teško. Prema evidenciji od 15.12.1992. godine na Zavodu za zapošljavanje imamo 4764 nezaposlena, a 2230 zaposlenih od čega u privredi samo 920 zaposlena radnika. Ovako mali broj zaposlenih ne može nositi teret opštinskog socijalnog programa, pa je neophodna pomoć republike, te predlažemo Vladi da: – u najkraćem roku izradi cjelovit Socijalni program i predloži sistem financiranja socijalne zaštite, kako bi se ova problematika riješila jedinstveno na cijelom području Republike – izraditi sistem isplata plaća, na nivou republike koja će biti kontrolisan kako bi se otklonile velike razlike za sada u vanprivredi u odnosu na privredu u isplati plaća. Smatramo da plaće u vanprivredi moraju biti u ovisnosti u privredi. M H III U cilju poboljšanja bezbedonosno–odbrambene situacije u Republici potrebno je postaviti što efikasniju organizaciju odbrane, te hitno ažurirati planove mobilizacije i izvršiti ostale pripreme svih struktura u sistemu obrane (Civilne i vojne). U sistemu odbrane (planiranje i organiziranje) moraju biti u svim nivoima adekvatnije zastupljeni i predstavnici lokalne vlasti, što do sada nije bio slučaj. Smatramo da će se ovakvim načinom rada i organiziranja odbrane povećati stepen organiziranosti, ali i čvrstina odbrane granice Krajine. C D R D IV Odbornici Opštine Petrinja zahtjevaju hitno i neodgodivo raspisivanje i održavanje izbora u skladu sa Zaključcima Skupštine RSK održane 29. i 30. IX 1992. godine u Borovu Naselju, te traže od poslanika opštine Petrinja u Republičkoj skupštini pokretanje inicijative za sazivanje Republike Skupštine i raspisivanja izbora. Ne prihvaća se obrazloženje da ne postoje bezbedosni, ni tehnički uslovi za raspisivanje i sprovođenje izbora. PREDSJEDNIK SO PETRINJA: Dragan Vojnović, upr. pravnik, [v.r.] M.P.450 Izvornik, strojopis, latinica HR-DASK-SACPE, 613., kut. 2. 450 Okrugli pečat: RSK, Skupština općine Petrinja. 435 202 1992., prosinac 19. Bratiškovci Izvješće UNPROFOR-a SUP-u Knin o paljenju kuća izbjeglih Hrvata u zaseoku Palinići i u Sonkoviću BRATIŠKOVCI Lario Domingos Datum: 19.12.1992. PREDMET: Zapaljene tri kuće MJESTO: Sonković DATUM: 19.12.1992. u 12,00 sati Danas u 12.00 sati kenijski bataljon me je obavjestio da su oni jučer dobili informaciju iz Šibenika (Kilo 2-radio stanica) da su jučer zapaljene tri kuće u zaseoku Sonkovića. Kenijski bataljon je poslao vojnog promatrača na lice mjesta. M H Lario Domingos (insp. 6656) Zamjenik komandira stanice NASTAVLJENO 19-12-92 Jorge Faria C D R D Danas, 19-12-92 u 13.50 sati ja, Karki i prevodilac Vera smo išli na zajedničku patrolu sa kenijskim bataljonom u Sonković vezano za zapaljene kuće. Tamo smo sreli tri člana evropske zajednice, kao i komandira pogranične milicije u stanici u Sonkoviću. Zatim smo zajedno sa članovima EZ, kenijskog bataljona i pogranične milicije pješačili do zaseoka Palinići oko 3 kilometra. Pronašli smo kuću koja je otprilike zapaljena oko 04.30 ujutro sa kantom ulja. Vlasnici kuće su Hrvati koji sada žive na hrvatskoj strani. Samo ova kuća je pronađena sa očevidnim dokazom paljenja od 24 sata. Vidjeli smo da je sve spaljeno i još nešto se malo dimilo u kući. Komandir pogranične milicije nas je obavjestio da još 2 Hrvata žive u Palinićima, a u području Sonkovića je zapaljeno oko 20 kuća prije mnogo vremena. Ova zapaljena kuća je dvokatnica koja je sada potpuno uništena. Jedna kuća uz ovu zapaljenu je sva u neredu; nešto namještaja je ukradeno, a nešto slupano. Slučaj će biti ispitivan. Jorge Faria (insp. 4272) Prevela: Vera Drakula, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 9. 436 203 1992., prosinac 23. Knin Zapisnik 41. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA ZAPISNIK sa 41. sjednice Vlade Republike Srpske Krajine održane 23. 12. 1992. godine u Kninu. Sjednici prisustvuju: Mr Zdravko Zečević, Boško Božanić, Slavko451 Jarčević, Mladen Hadžić, Svetozar Vinčić, Rade Gaćeša, David Rastović, Savan Grabundžija, Đorđe Bjegović, Nebojša Arbutina, Milan Knežević, Mitar Brnović, Spiro Kostić, Vojin Peurača, Dušan Ećimović i Stojan Španović. M H Sjednica je počela sa radom u 9,00 časova. Sjednicom predsjedava mr Zdravko Zečević. Konstatira da je prisutna većina članova i da se može punovažno odlučivati. Članovi Vlade utvrđuju slijedeći C D D N E V N I R E D: R 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 451 Verifikacija skraćenog zapisnika sa 39. i 40. sjednice Vlade RSK, Utvrđivanje prijedloga Zakona o privrednom tromjesečnom planu prihoda i rashoda Budžeta RSK za period januar-mart 1993. god. Utvrđivanje prijedloga Zakona o deficitarnom djelu Budžeta za 92. g., Utvrđivanje prijedloga Zakona o računovodstvu, Utvrđivanje prijedloga Zakona o financijskom poslovanju, Utvrđivanje prijedloga Zakona o stopama neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama, Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima, Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na promet, Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o utvrđivanju, kontroli i naplati javnih prihoda, Utvrđivanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnim odnosima u državnim organima, Utvrđivanje prijedloga Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, Informacija o radu i djelovanju MIP-a te imenovanje zamjenika ministra, Donošenje Odluke o proglašenju oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Distriktom trihineloze, D 1. 2. Slobodan. 437 M H 14. Donošenje Odluke o visini naknade za obavezni zdravstveni pregled bilja u prometu preko granice RSK, 15. Informacija Ministarstva za trgovinu i turizam u vezi izdavanja certifikata za izvod i uvoz robe RSK, 16. Utvrđivanje prijedloga Zakona o financiranju javnih potreba, 17. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Elektroenergetski bilans RSK za 1993. godinu, 18. Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Statut o izmjeni Statuta Javnog preduzeća “Elektroprivreda Krajine”, 19. Zahtjev za izmjenu Odluke o naknadama članovima porodične invalidnine, 20. Imenovanje pomoćnika ministra – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, 21. Donošenje Odluke o rangiranju državnih preduzeća od značaja za RSK, 22. Zahtjev za financiranje javne kuhinje u Petrinji 2.000.000 dinara, 23. Donošenje Odluke o početku rada studija za Menađment na Pf Petrinja, 24. Davanje saglasnosti na Statut Oblasne opšte bolnice Knin, 25. Imenovanje direktora Oblasne opšte bolnice Knin, 26. Davanje saglasnosti na Statut Apotekarske ustanove Knin, 27. Imenovanje direktora Apotekarske ustanove Knin, 28. Donošenje Odluke po zahtjevu Apotekarske ustanove Knin sa dopunom člana 5. Odluke o osnivanju Apotekarske ustanove Knin. C D AD-1. Predsjednik Vlade mr Zdravko Zečević stavio je na raspravu skraćeni zapisnik broj 39. i 40. sa prethodnih sjednica Vlade RSK. Na zapisnik nije bilo primjedbi te je donesen D Z A K LJ U Č A K Usvaja se skraćeni zapisnik sa 39. i 40. sjednice Vlade RSK. R AD-2. Nakon provedene rasprave prijedloga zakona o privrednom tromjesečnom planu prihoda i rashoda Budžeta RSK za period januar-mart 1993. godine Vlada RSK donijela je slijedeću ODLUKU Utvrđuje se tekst prijedloga Zakona o privrednom tromjesečnom planu prihoda i rashoda Budžeta RSK za period januar-mart 1993. godine. AD-3. Nakon provedene rasprave o nacrtu Zakona o deficitarnom dijelu Budžeta za 1992. godinu Vlada RSK donijela je slijedeću ODLUKU Utvrđuje se tekst prijedloga Zakona o deficitarnom dijelu Budžeta za 1992. godinu. AD-4. Nakon provedene rasprave o nacrtu Zakona o računovodstvu Vlada RSK donijela je slijedeću ODLUKU Utvrđuje se prijedlog Zakona o računovodstvu. 438 AD-5. Na prijedlog Zakona o financijskom poslovanju Vlada RSK donijela je slijedeću ODLUKU Utvrđuje se prijedlog Zakona o financijskom poslovanju. AD-6. Nakon provedene rasprave Zakona o stopama neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama Vlada RSK donijela je slijedeću ODLUKU Utvrđuje se Zakon o stopama neposrednih poreza, pripadnosti poreza, taksa i drugih prihoda teritorijalnim jedinicama. AD-7. Na prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima Vlada RSK donijela je slijedeću M H ODLUKU Utvrđuje se prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima. AD-8. Nakon provedene rasprave o nacrtu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na promet Vlada RSK donijela je slijedeću C D ODLUKU Utvrđuje se prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na promet. R D AD-9. Na predloženi prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o utvrđivanju, kontroli i naplati javnih prihoda Vlada RSK je donijela slijedeću ODLUKU Utvrđuje se tekst prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni zakona o utvrđivanju, kontroli i naplati javnih prihoda. AD-10. Nakon provedene rasprave na nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnim odnosima i državnim organima Vlada RSK je donijela slijedeću ODLUKU Utvrđuje se tekst prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o radnim odnosima u državnim organima. AD-11. Na predloženi prijedlog Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju Vlada RSK je donijela slijedeću ODLUK U Utvrđuje se tekst prijedloga Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. 439 AD-12. Nakon što je ministar inostranih poslova Slobodan Jarčević detaljno obrazložio dostavljeni izvještaj u vezi sa radom i financiranjem MIP-a Vlada je jednoglasno donijela slijedeću A) ODLUKU Svim zaposlenim radnicima u Ministarstvu za inostrane poslove utvrđuje se plata na način da se osnovica (prosječna plata u privredi Jugoslavije za prethodni mjesec) množi sa koeficijentom utvrđenim zakonom o radnim odnosima u organima državne uprave. Dobijenom iznosu se dodaje minuli rad (0,5% za svaku godinu radnog staža i posebni dodatak od 20% za rad u diplomatskoj službi). Radi rješenja kadrovskog ekipiranja u MIP-u gospodin ministar Slobodan Jarčević je predložio, a Vlada donijela slijedeće B) R J E Š E NJ E 1. Razrješava se dužnosti funkcije zamjenika sekretara Vlade RSK Sretko Petković iz Benkovca. 2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u “Službenom glasniku RSK”. M H C D C) R J E Š E NJ E 1. Sretko Petković iz Benkovca dipl. pravnik imenuje se za zamjenika ministra inostranih poslova Vlade RSK. 2. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u “Službenom glasniku RSK”. AD-13. Na prijedlog ministra za rad, boračka i socijalna pitanja donesena je slijedeća R D ODLUKA o proglašenju oblasti Slavonije, Baranja i Zapadni Srem Distriktom trihineloze 1. 2. Oblast Slavonije, Baranja i Zapadni Srem proglašavaju se distriktom trihineloze. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. AD-14. Na prijedlog ministra zdravstva Spire Kostića Vlada je donijela slijedeću ODLUKU o visini naknade za obavezni zdravstveni pregled bilja u prometu preko granice RSK Tekst Odluke je sastavni dio ovog zapisnika. AD-15. Ministar trgovine i turizma gospodin Svetozar Vinčić predložio je rješenje dokumenata za rad sa inostranim pravnim fizičkim licima, nakon čega je Vlada donijela slijedeći 1. 440 Z A K LJ U Č A K Daje se suglasnost na izrađeni tekst certifikata ministra za trgovinu i turizam za rad u pravnom prometu domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica. 2. Daje se saglasnost na izrađeni tekst rješenja ministra trgovine i turizma u vezi pravnog prometa domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica. AD-16. Ministar Peurača stavio je na raspravu predloženi nacrt Zakona nakon čega je donesena slijedeća ODLUKA Utvrđuje se tekst prijedloga Zakona o financiranju javnih potreba. AD-17. Ministar Bjegović detaljno je obrazložio elektroenergetski bilans RSK za 1993. godinu nakon čega je donesena slijedeća 1. 2. M H ODLUKA Daje se saglasnost na elektroenergetski bilans RSK, kojeg je privremeni upravni odbor Javnog preduzeća za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije “Elektroprivreda Krajine” donio na 4. sjednici održanoj 21.12.1992. godine. Tekst elektroenergetskog bilanca iz tačke 1. ove Odluke čini sastavni dio i nalazi se u prilogu ove Odluke. 1. ODLUKU Daje se saglasnost na Statut o izmjeni statuta Javnog preduzeća “Elektro privreda Krajine” usvojenog na sjednici privremenog upravnog odbora dana 21.12.1992. godine. Tekst statuta o izmjeni statuta iz tačke 1. ove Odluke čini sastavni dio i nalazi se u prilogu ovog zapisnika. R D 2. C D AD-18. Na obrazloženi prijedlog Statuta o izmjeni statuta Javnog preduzeća “ELEKTRO PRIVREDA KRAJINE” Vlada je donijela slijedeću AD-19. Ministar Mladen Hadžić obrazložio je problematiku naknada porodičnih invalidnina, nakon čega je donesena slijedeća ODLUKA Utvrđuje se akontacioni iznos naknada porodične invalidnine porodici poginulih boraca u visini od 1,5 (jedanipo) osnovice koja služi za obračun plata zaposlenih, a financiraju se iz Budžeta Republike Srpske Krajine. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja. AD-20. Na predlog ministra Mitra Brnovića, donijeto je slijedeće 1. 2. R J E Š E NJ E Nebojša Jakšić dipl. ing. poljoprivrede iz Gračaca postavlja se za pomoćnika ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade RSK. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u “Službenom glasniku RSK”. 441 AD-21. Ministar Nebojša Arbutina predložio je, a Vlada usvojila slijedeću ODLUKU Prihvaća se prijedlog Odluke o rangiranju Republičkog značaja privrednih subjekata iz oblasti industrije. Tekst Odluke čini sastavni dio ovog zapisnika. AD-22. Na prijedlog ministra finansija u vezi troškova javne kuhinje u Petrinji Vlada je donijela slijedeću 1. 2. 3. ODLUKU Odobrava se financiranje javne kuhinje u Petrinji prema priloženim računima o troškovima prehrane. Nalaže se ministru finansija RSK da isplati troškove finansiranja javne kuhinje od 20.7. do 30.11.1992. godine u visini od 9.870.284 dinara. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja. 1. ODLUKU Prihvaća se prijedlog organizacije studija menađment i nastavni plan za rad studija za menađment na Pf Petrinja. Utvrđuje se početak rada studija menađment sa početkom 15.01.1993. godine. C D 2. M H AD-23. Na predlog pomoćnika ministra za prosvjetu i kulturu Vlada je donijela slijedeću AD-24. Na prijedlog ministra zdravstva Spire Kostića je donesena slijedeća D R ODLUKA Daje se saglasnost na Statut Oblasne opšte bolnice Knin usvojenog na sjednici upravnog odbora održanoj dana 11. decembra 1992. godine. AD-25. Na prijedlog ministra zdravstva Vlada RSK je donijela slijedeće R J E Š E NJ E Dušan Babić, doktor kirurg imenuje se za direktora Oblasne opšte bolnice “Sveti Sava” Knin. AD-26. Na prijedlog ministra zdravstva Spire Kostića je donesena slijedeća ODLUKA Daje se suglasnost na Statut apotekarske ustanove Knin kojeg je donio Upravni odbor Knin na sjednici održanoj dana 11. decembra 1992. godine. AD-27. Na prijedlog ministra zdravstva Vlada je donijela slijedeće R J E Š E NJ E Nada Rađen iz Knina postavlja se za direktora Apotekarske ustanove Knin. 442 Sjednica je završila sa radom u 21 čas. PREDSJEDNIK: mr Zdravko Zečević Preslika, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 4. 204 1992., prosinac 23. Knin Ovlaštenje Komisije za suradnju s UNPROFOR-om MUP-a RSK predstavnicima UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a i MKCK da mogu prevesti Hrvate iz Obrovca u Zadar preko teritorija RSK M H C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA KOMISIJA ZA SARADNJU SA UNPROFOR-om Broj: 08-01-4272/1-92 Knin, 23. 12. 1992. godine O V L A Š T E NJ E R D Ovlašćuju se predstavnici UNPROFOR-a, PMEZ i MKSK da mogu prevesti preko teritorije Republike Srpske Krajine na jednom od graničnih prelaza sledeća lica: – MODRIĆ MIROSLAV, rođen 1957. god. – MODRIĆ LJILJANA, rođena 1961. god. – MODRIĆ MARKO, rođen 1985. god. – MODRIĆ PETRA, rođen 1987. god. – MODRIĆ DRAGINJA, rođ. 1945. god. – MODRIĆ ZVONIMIR-MARKO, rođ. 1940. god. s adresom stanovanja u Obrovcu. Za odlazak u Zadar radi pridruživanja porodici. M.P.452 SEKRETAR mr. Ilija Prijić, [v.r.] Navedene osobe koriste vozilo Zastava 750 ZD-505-16 koje je vlasništvo Modrić Miroslava i isto mogu odvesti u RH. Prijić Ilija.453 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 20., kut. 37. 452 453 Okrugli pečat: RSK, MUP, SUP Knin. Dopisano rukom. 443 205 1992., prosinac 24. Knin Čestitka i podrška Vlade RSK predsjedniku Republike Srbije Slobodanu Miloševiću povodom pobjede na prijevremenim predsjedničkim izborima REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA Broj: 04-5-783/92. Knin, 24. 12. 1992. god. PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRBIJE SLOBODANU MILOŠEVIĆU M H Povodom sad već izvjesne Vaše pobjede na prijevremenim predsjedničkim izborima, primite u moje lično ime i u ime Vlade Republike Srpske Krajine čestitke za izborni uspjeh. U rezultate izbora ni u jednom trenutku nismo sumnjali, jer smo znali opredjeljenje srpskog naroda, a i drugih građana Srbije, što se posebno pokazalo i kroz borbu koju je narod Republike Srpske Krajine vodio i vodi ka ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je cjelovitost najvećeg naroda na ovim evropskim područjima. Vaša izborna pobjeda učvršćuje nas u ubjeđenju da će se kontinuitet te borbe i dalje nastaviti na miran način bez obzira na prigovore koji se upućuju i Vama i nama da smo pristalice nekakve ratne opcije. Svi želimo mir i znamo da ćemo ga prije ili kasnije ostvariti, ali ne na način da pognemo glavu pred mnogobrojnim neprijateljima, već na način da dostojanstvom odgovorimo na sve prijetnje kojim smo izloženi. S nadom da ćete nas i nadalje podržavati u našoj pravednoj borbi, primite iskrene čestitke svih nas koji sada zastupamo interese naroda Republike Srpske Krajine. R D C D PREDSJEDNIK: mr Zdravko Zečević, [v.r.] M.P.454 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 24. 206 1992., prosinac 24. Knin Priopćenje za javnost Vlade RSK kojim se priznaju rezultati prijevremenih izbora u SR Jugoslaviji i daje podrška nastavku dobrih odnosa s vlastima 454 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 444 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VLADA Broj: 04-5-785/92. Knin, 24. 12. 1992. god. SAOPŠTENJE ZA JAVNOST M H Povodom zvanično objavljenih rezultata izbora u Saveznoj Republici Jugoslaviji, odnosno Republici Srbiji i Republici Crnoj Gori Vlada Republike Srpske Krajine obavještava javnost o sljedećem: 1. Vlada smatra na osnovu raspoloživih podataka da su izbori provedeni na demokratski način, regularno i u skladu sa važećim propisima na teritoriju Savezne Republike Jugoslavije. 2. Vlada priznaje volju građana Savezne Republike Jugoslavije, odnosno građana Srbije i Crne Gore koja je izražena slobodno i na demokratski način bez obzira na prigovore koji se upućuju od onih političkih stranaka i stranih posmatrača koji nisu zadovoljni ishodom provedenih vanrednih izbora. Smatramo da su ovakve ocjene dane i prije proglašenja konačnih rezultata izbora od one vrste koje se ne mogu nazvati ni demokratskim ni dobronamjernim. Najvjerojatnije da ti prigovori ne bi bili stavljeni kada bi izbori bili provedeni “demokratski” u interesu svih zemalja i organizacija koje su poslali svoje posmatrače. Posebno čudi stav opozicionih stranačkih lidera u Saveznoj Republici Jugoslaviji i Srbiji, a na čije traženje su provedeni ovi vanredni izbori, sa čijim rezultatima se unapred ne mogu složiti. Ovim te stranke i lideri pokazuju da su im izbori služili isključivo kao sredstvo da osvoje vlast bez ikakovih posebnih interesa za mišljenje biračkog tijela, a čime su sami prekršili osnovni demokratski princip da je volja birača iznad svega. 3. Vlada upućuje iskrene čestitke pobjednicima na upravo provedenim izborima, a pošto su njezini stavovi o ovom problemu bili i od ranije poznati za nju rezultati nisu ni slučajni, ni iznenađujući, već predstavljaju kontinuitet otpora svih građana Savezne Republike Jugoslavije, a posebno srpskog naroda, prema besprimjernom pritisku koji se vrši u odnosu na srpski narod iz poznatih centara moći i sa poznatim ciljevima. Vlada se nada da će se dobra saradnja i dobri međusobni odnosi koji su uspostavljeni od 1990. godine pa nadalje, nastaviti i još više proširiti. 4. Vlada Republike Srpske Krajine je svjesna da će rezultati izbora sigurno pooštriti sankcije moćnih prema Saveznoj Republici Jugoslaviji, ali je isto tako svjesna da sankcije neće imati onu djelotvornost koje bi imale da izbori nisu provedeni i da rezultati nisu onakvi kakvi jesu. R D C D PREDSJEDNIK: mr Zdravko Zečević, [v.r.] M.P.455 Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 4., kut. 30. 455 Okrugli pečat: RSK, Vlada, Knin. 445 207 1992., prosinac 24. Hrvatska Kostajnica Odgovor predsjednika Izvršnog savjeta općine Hrvatska Kostajnica Udruženju boraca MZ Komogovina u vezi brige o borcima i obiteljima poginulih, s osvrtom na stanje u RSK i općini Hrvatska Kostajnica REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUPŠTINA OPŠTINE KOSTAJNICA IZVRŠNI SAVJET BROJ: II-01-02-506/1/92. Kostajnica, 24. 12. 1992. god. UDRUŽENJE BORACA MZ KOMOGOVINA N/R GOSPODINA MILANA MIROSAVLJEVIĆA M H KOMOGOVINA R D C D Vezano za Vaš dopis od 05.12.1992. godine o osnivanju Udruženja boraca posljednjeg rata i svega što ste nam napisali smatramo obaveznim da Vam odgovorimo na vaša pitanja. Izvršni savjet SO Kostajnica već duže vrijeme inzistira na osnivanju Opštinske organizacije Udruženja boraca ovog rata i u ponedjeljak, 21.12. ove godine osnovan je inicijativni odbor. Iskreno se nadamo da će inicijativni odbor uspjeti vrlo brzo organizirati učesnike ovog rata jer mislimo da su isključivo borci najnadležniji da odlučuju o svemu što se radi da bi Republika Srpska Krajina zaživila kao pravna i međunarodno priznata država. Ja Vas kao predsjednik Izvršnog savjeta pozivam da nas posjetite i da Vas upoznamo sa svim što Vas zanima i da zakažemo razgovor sa Udruženjem boraca u Komogovini. Moramo Vam reći da je situacija na čitavoj RSK vrlo teška, a situacija na opštini Kostajnica je stvar pojedinačne ocjene, ali Vas uvjeravamo da je u nekim bitnim segmentima mnogo povoljnija nego na ostalim opštinama. Mislimo da bi morali biti svjesni da dok god ne dođe električna energija ne možemo uraditi ništa značajnije kako bi krenuli napred. Poznato nam je da je veliki broj ljudi ostao bez posla u Sisku ili Zagrebu, a posebno se to odnosi na sela Banijskog trokuta gdje je veliki broj radnika radio u Željezari Sisak. Znate i da opština Kostajnica nije bila industrijski jaka opština, ali smo, srećom, uspjeli sačuvati sve svoje tvornice iz kojih smo dobar dio stvari otuđili sami. Sve tvornice imaju dovoljan broj radnika koji su prije radili u njima za jednu smjenu, tako da je ostala mogućnost zapošljavanja u dvije smjene. Osim toga, do sada smo sa raznim institucijama uspjeli dogovoriti da dio svojih organizacionih cjelina otvore na opštini Kostajnica (regionalno Šumsko gazdinstvo, Podministarstvo za ekonomski razvoj, Banjalučka banka, Beobanka, Vodoprivreda, itd.). Osnovni uslov da sve ovo zaživi je dolazak električne energije. Moramo biti svjesni i kad sve ovo zaživi da će biti, kako ih Vi zovete, nepravilnosti u zapošljavanju. 446 M H Izvršni savjet i Skupština opštine su donijeli odluke o kriterijima za zapošljavanje kojih su se dužni pridržavati svi direktori prilikom pozivanja radnika na posao. Činjenica jeste da ima mnogo slučajeva da se to ne sprovodi dosljedno. O tome bih volio da razgovaramo na zajedničkom sastanku. Slijedeća vrlo bitna stvar je stvar zasluga u ovom ratu, a o tom mislim da isključivo treba da odlučuju borci. Moram Vam odmah reći da nema toga koji bi to uradio da svi budu zadovoljni. Moram Vam reći i da mi je drago da će Boračka organizacija u Komogovini voditi brigu o porodicama poginulih jer mi se čini da je i ono malo pomoći koje su do sada dobili (novac, drva, gorivo, itd.) djelo isključivo Izvršnog savjeta SO Kostajnica. Tek za 9. i 10. mjesec ove godine su prvi put dobili akontacije invalidnina od Vlade RSK. Što se tiče goriva, moramo Vam reći da je situacija vrlo loša. Poznato Vam je da naš dinar ne priznaju ni u Republici Srpskoj ni u Saveznoj Republici Jugoslaviji i da ako što želite kupiti u SRJ morate koristiti isključivo stranu valutu. Također Vam je poznato da je SRJ u blokadi već nekoliko mjeseci, a preko nje i Republika Srpska i Republika Srpska Krajina. Najnoviji dokaz Vam je odluka Mađarske vlade da ne dozvoli nikakav prevoz goriva kroz Srbiju. Ako to učine i Bugarska i Rumunjska svjesni ste u kakvoj ćemo se situaciji nalaziti. Ono malo goriva iz Mirkovaca, nakon što se podmire potrebe Rafinerije Pančevo koja uzima svoj dio u gorivu, potrebe Vojski RS i RSK, Milicija, itd. ostaje na raspolaganju za ostalu potrošnju. I ovaj mali dio se ne raspoređuje pravilno tako da su u prednosti opštine u kojima je sjedište NIK-a što je slučaj sa Dvorom na Uni koji je po zakonu isključivo nadležan i za prevoz goriva (Autoprevoz Dvor). Na svim ostalim opštinama je situacija gotovo istovjetna. Za snabdjevanjem gorivom je zadužena Naftna industrija Krajine, a ovih dana je Vlada RSK smjenila i Upravni odbor i generalnog Direktora NIK-a. Još jednom Vas pozivamo da nas posjetite da o svemu porazgovaramo i da dogovorimo zajednički sastanak. Uz pozdrav! R D C D M.P.456 Za PREDSJEDNIK IZVRŠNOG SAVJETA: Ljubomir Marjanović, dipl. oec. [………., v.r.]457 Izvornik, strojopis, latinica HR-DAS-SCP, 612., kut. 4. 456 457 Okrugli pečat: RSK, SO Kostajnica, Izvršno vijeće Kostajnica. Potpis nečitak. 447 208 1992., prosinac 25. Borovo Naselje Zapisnik 31. sjednice Oblasnog vijeća Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem ZAPISNIK Sa 31. sednice Oblasnog veća, održane dana 25.12.1992. godine u 10,00 časova u Borovu naselju. PRISUTNI: OSTALI PRISUTNI: M H a) Članovi Oblasnog veća: Ilić Milan, Petrović Božo, Nedić Pajo, Matić Pero, Grahovac Nebojša, Adamović Ljubinka, Papić Tomislav i Ardalić Milan. b) Slobodan Popović, IS opštine Vukovar, Lazić Dragan, Đorđe Ustić, Srpski radio-Borovo, Mišić Spomenka, Ljubiša Vukosavljević, Saša Bjelovuk, Jovanka Vidović i Nikola Relić. Na sednici je predložen i razmatran sledeći: R D 2. 3. 4. D N E V N I R E D: Usvajanje zapisnika i zaključaka sa prošle sednice održane 11.12.1992. godine u Belom Manastiru Informacija o problemu naseljavanja napuštenih kuća u MZ Ilok458 Informacija o izmeni sastava IS opštine Vukovar459 Razno: a) Suzbijanje opšteg kriminala, kako u Oblasti tako i u RSK b) Informacija o osnivanju privredne komore RSK c) Uredba Vlade RSK o podržavljenju svih preduzeća od 02.12.1992. godine460 d) Informacija o dobijenim materijalnim sredstvima (aparat za fotokopiranje, telefaks, 4 telefonska aparata), od Vojvođanske banke C D 1. Ad 1. Posle uvodne reči Predsednika u kome je izrazio sopstveno zadovoljstvo zbog pobede Slobodana Miloševića na izborima u SRJ, usvojen je kompletan tekst zaključaka sa protekle sednice. Ad 2. Nakon čitanja pisma, upućenog Oblasnom veću od strane gospođe Jovanke Vidović, oko problema naseljavanja Iloka te nakon provedene rasprave usvojen je zaključak kao u prilogu ovog zapisnika. NEDIĆ: Predlaže da se ime gospođe Jovanke ne spominje u sredstvima javnog informisanja i da se uputi komisija koja će ispitati problem naseljavanja Iloka. 458 Vidi: Dok. br. 154. Isto, 194. 460 Isto, 168. 459 448 LAZIĆ: Izražava zadovoljstvo što je počelo javno prozivanje neodgovornih ljudi i daje objašnjenje da milicionare koji ne rade na području RSK, treba iseliti iz svih kuća, a da one koji rade na području naše Republike ne treba dirati. U potpunosti podržava akciju oko revizije naseljavanja Iloka. POPOVIĆ: Ovaj materijal je već bio na dnevnom redu IS opštine Vukovar i princip je bio takav da se formira komisija u sastavu: predstavnici Sekretarijata za urbanizam opštine Vukovar, predsednik Komiteta za izbeglice Savo Sendić, i predstavnici odgovarajućeg sekretarijata OV. RELIĆ: Ilok je stihijski naseljavan, još pod vojnom upravom naseljen je već 70%. Kroz Ilok je prošlo oko 20.000 ljudi koji su tražili smeštaj a moguće je naseliti samo 5000 ljudi. U tom opštem haosu stihijskog naseljavanja Iloka, došlo je i do velikih pljački, materijalna šteta je velika. Oni sami u MZ su nemoćni pred ovako naraslim problemima, te predlaže da u komisiji ne treba da budu članovi MZ Ilok. Posle rasprave donesen je zaključak kao prilog uz zapisnik. Ad 3. M H POPOVIĆ: Prema važećem Zakonu o teritorijalnoj organizaciji RSK i lokalnoj upravi broj 3/92 IS opštine postavlja Vlada RSK na predlog Oblasnog veća te moli Oblasno veće da shodno tome razmotri predlog IS opštine Vukovar i uputi ga na Vladu RSK u Knin. NEDIĆ: Postoje izvesne suprotnosti oko broja članova IS u pojedinim opštinama, gde Oblasno veće nevodi dovoljno računa o tome. Naime u opštini Beli Manastir gde je srazmerno opštini Vukovar mnogo manji broj stanovnika, IS opštine Beli Manastir ima čak 21 član a IS opštine Vukovar smanjuje broj svojih članova na 9. Daje primedbu zašto su u sastavu IS opštine Vukovar samo ljudi iz Vukovara a ne i iz drugih mesnih zajednica. ILIĆ: Oblasno veće mora navedene probleme sagledavati dinamično, te predlaže da se ova informacija IS opštine Vukovar i usvoji a za ubuduće Oblasno veće mora razmotriti problem postavljanja IS opština na teritoriji SO SBZS. R D C D Ad 4. a) Predsednik obaveštava OV da je napisao pismo gospodinu Slobodanu Miloševiću u kome je pored čestitke za uspeh na izborima izrazio svoje nezadovoljstvo stanjem monetarne i fiskalne politike na teritoriji RSK. Posle toga Predsednik postavlja pitanje: Koliko su do sada Opštine na teritoriji SO SBZS uplatile na žiro – račun Oblasnog veća? NEDIĆ: Opština Beli Manastir je od pomenutih 15.000.000 dinara uplatila samo deset na žiro-račun Oblasnog veća, i to na ime pomoći od juče 24.12.1992. godine. Ostale opštine nisu uplatile ništa. b) Pajo Nedić podnosi informaciju o osnivanju privredne komore RSK osnovane 20.11.1992. u Kninu sa 37 prisutnih članova stim što nije bio niko prisutan iz naše oblasti (zbog zatvorenosti koridora). Na tom sastanku su izabrani: Predsednik komore – KABLAR JOVO, potpredsednikNadalje predlaže da se imenuje Ljubiša Vukosavljević za koordinatora osnivanja Privredne komore SO SBZS. 449 Imenovani ima zadatak da kontaktira sa svim nosiocima privrednih funkcija u našoj oblasti i nakon toga da iznese svoj elaborat o radu privredne komore SO SBZS. c) Nakon toga Pajo Nedić upoznaje OV sa Uredbom o davanju u zakup preduzeća ili delova preduzeća u državnoj svojini, pravilnikom za provođenjem Uredbe o podržavljenju svih preduzeća u društvenoj svojini. Istu Oblasno veće prihvata kao informaciju. d) Predsednik želi još jednom istaći neke pojedinosti oko nepoštovanja Odluke o formiranju budžeta SO SBZS, a isto tako o nepoštovanju plaćanja poreza i dažbina od strane privatnih i društvenih lica u RSK. Shodno tome donešen je zaključak kao u prilogu pod tačkom 4a. Sastanak je završen u 13,30 časova. Zapisnik vodila: Željka Nikolić. Z A K LJ U Č C I Sa sednice Oblasnog veća, održane 25.12.1992. godine u Borovu naselju. M H 1. Usvaja se tekst zaključaka sa prošle sednice OV, održane 11.12.1992. godine u Belom Manastiru. Dopuna ovih zaključaka – treba formirati stručnu finansijsku inspekciju, koja će sačiniti pismeni stav i zahtev za finansiranje Oblasnog veća. R D C D 2. a) Formirati komisiju za reviziju naseljavanja Iloka, u čijem sastavu će biti predstavnici: – Sekretarijata za urbanizam i građevinarstvo opštine Vukovar, – Sekretarijata za urbanizam i građevinarstvo OV, – Komiteta za izbeglice Oblasnog veća, na čelu sa Savom Sendićem, – SUP-a Vukovar. U roku od 30 dana Komisija mora podneti iscrpan izveštaj Oblasnom veću, kako je obavila postavljeni zadatak. b) Zauzet je opšti stav da svi oni stanovnici Iloka, koji bilo gde na drugom prostoru u RSK imaju kuće ili stanove moraju napustiti Ilok. c) Izveštaj o problemima naseljavanja Iloka objaviti u svim sredstvima javnog informisanja. 3. Oblasno veće daje saglasnost na Predlog za postavljanje članova IS opštine Vukovar. Na jednoj od budućih sednica detaljnije razmotriti problem oko načina postavljanja IS opština na celoj SO SBZS. 4. a) Uputiti oštar protest opštinama zbog nepoštovanja Odluke o formiranju budžeta SO SBZS. b) Uputiti opštinama obavest da će OV formirati stručnu komisiju, koja će izvršiti kontrolu finansijskog poslovanja u opštinama SO SBZS, a nakon toga i u svim preduzećima (kako društvenim, tako i privatnim). c) Uputiti opštinama zahtev da Oblasnom veću dostave spisak svih privrednih subjekata sa svojih područja, sa naznakom, koji od njih plaćaju, a koji ne plaćaju dažbine – poreze. 450 d) Oblasno veće će, nakon toga, neplatišama odrediti rok od 14 dana da izmire svoje obaveze, od njihovog osnivanja do danas. Ukoliko isti to ne učine, onda će se spiskovi takvih čitati javno, na svim radio-stanicama, u svim novinama i dr. sredstvima javnog informisanja. e) Podržava se predlog sekretara za privredu i finansije za osnivanje Privredne komore SO SBZS. Za koordinatora aktivnosti za osnivanje iste imenuje se Ljubiša Vukosavljević, koji će sačiniti elaborat o potrebi osnivanja Privredne komore SO SBZS. f ) Oblasno veće je informisano o donošenju Uredbe Vlade RSK o podržavljenju svih preduzeća od 02.12.1992. godine. g) Obavezuje se sekretar za privredu i finansije, da, zajedno sa Predsednikom, proveri kakvo je stvarno stanje u pogledu materijalnih sredstava (aparat za fotokopiranje, telefaks, 4 telefonska aparata), poklonjenih ranijoj Vladi SO SBZS od Vojvođanske banke, s tim da se ova sredstva izuzetnu od ovih organizacija u korist Oblasnog veća. ZADUŽENJA PO SEKRETARIJATIMA R D 4. Sekretarijat za informisanje i regionalnu saradnju: – uputiti protestno pismo gospodinu Jovi Ostojiću, direktoru TV Beli Manastir zbog nedolaska na sednice OV, iako je svaki put bio uredno pozvan – ekipi TV Novi Sad uputiti zahvalnost za svesrdnu podršku i saradnju i redovno prisustvo na našem terenu a posebno na sednicama Oblasnog veća Sekretarijat za urbanizam i građevinarstvo zadužuje se za realizaciju zaključaka 2a) Sekretarijat za privredu i finansije zadužuje se: – za realizaciju zaključaka pod tačkom 4a, b, g i e. Sekretarijat za opštu upravu zadužuje se za realizaciju zaključka pod tačkom 3 dnevnog reda. C D 2. 3. M H 1. Preslika, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A 178-104. 209 1992., prosinac 25. Petrinja Zapisnik sa sastanka gospodarstvenika s prostora Banovine u svezi proljetne sjetve i stočne proizvodnje ZAPISNIK sa sastanka održanog u prostorijama u MI “Gavrilović” Petrinja u Petrinji 25.12.1992. godine u 9,00 sati. 451 Sastanku prisutni: direktori Gavrilovića, Ljubičić Slobodan, Prišić Milan i Jaglić Vlado, rukovodilac ratarske proizvodnje Đukić Zora, rukovodilac TSH Drobnjak Predrag. Predsjednik IS opštine Dvor Vuišak Milan, Predsjednik Komiteta za privredu opštine Dvor Vujčić Veljko, direktor Poljoprivredne zadruge Dvor Čavić Ljubomir, direktor farme junadi iz Dvora Čalić Dmitar, direktor Veterinarske stanice Dvor Matić Vaso, direktor Poljoprivredne zadruge “Zadrugar” iz Male Graduse Peškir Ana, direktor “Banije koop” iz Kostajnice Glušac Stevo, rukovodilac biljne proizvodnje iz “Galine” Glina (Pliva) Babić Bosiljka, direktor Poljoprivredne zadruge Glina Baždar Živko, veterinarski inspektor Bogdanić Svetozar iz Gline, rukovodilac službe kreditiranja Beogradske banke, filijala Petrinja Ljubica Vuković, službenici Komiteta za privredu opštine Petrinja Vukšić Jasenka i Ljubojević Simeon i načelnik odsjeka ministarstva za poljoprivredu Borojević Zdravko. Sastanak otvorio i vodio Borojević Zdravko. M H Borojević Zdravko: Ovaj skup je nastao kao potreba organiziranja poljoprivrednih organizacija na našoj regiji, njihovoj pripremi za proljetnu sjetvu, odnosno da bi “početak” proljetne sjetve počeo već danas. Potrebe ovako “ranog” početka nastaje da bi izbjegli ono što nam je bilo jesenas, a to je da u vrijeme sjetve naši poljoprivrednici ne čekaju u redovima na benzinskim pumpama ili pred trgovinama repromaterijalom za sjetvu. Sjetva mora i treba da bude organizirana na način da sva proizvodnja koja služi društvenom sektoru bude ugovorena, da sve poljoprivredne površine budu zasijane sa kukuruzom ili nekom drugom kulturom u čemu bi meni danas trebali govoriti, odnosno iznijeti potrebe predstavnici Gavrilovića i Galine. Po mogućnosti proizvesti svu hranu za potrebe ovdje prisutnih organizacija u njihovim blizinama, odnosno sredinama s ciljem snižavanja vlastitih troškova proizvodnje. Sve viškove stočne hrane koji nastanu, sigurno mogu otkupiti u TSH u Gavriloviću. Vi se trebate organizirati na način da zajedno nastupate prema YU tržištu, da ne vozite dolje živu stoku, već mesne prerađevine ili u najgorem slučaju meso. Pored rentabilnosti ovakova načina rada, zaposlit ćete dio našeg stanovništva, kvalitetnije ćete nastupati skupa i na taj način doći do kvalitetnijeg YU dinara. Kako ćete vi to riješiti sa Gavrilovićem, to ostaje na vama da se dogovorite. Dogovorite se oko stočne hrane i vozite iz Jugoslavije komponente za stočnu hranu, nabavljajte to zajednički, a sa TSH ugovorite uslužno miješanje ili jednostavno tu kupujte stočnu hranu za svoje potrebe. Treba napraviti stvarnu analizu jesenje sjetve, a da bi to mogli trebate u svojim sredinama, odnosno opštinama imati čovjeka koji to može napraviti. Taj čovjek trebao bi da bude profila poljop. stručnjaka – agronoma po mogućnosti ratara. On bi zajedno sa vama, sa opštinskim vladama da bude kreator poljoprivredne politike, da djeluje savjetodavno, kreativno, da se na vrijeme organizirate, da znate u svako vrijeme podatke u vašoj opštini o ukupnom stanju poljoprivredne proizvodnje. Stavljanje veterinarskih stanica u funkciju preventive da nas ne bi iznenadile razne epidemije u stočarstvu. Kod nas sada više nema umjetnog osjemenjavanja, nadam se da je to privremenog karaktera, caruje prirodni skok i on kao takav loše funkcionira i mislim da ne treba govoriti koliko to sve skupa nazaduje govedarstvo. Što je sa svinjogojstvom? R D C D Prišić Milan: Govori o stanju stočarske proizvodnje, o maloj proizvodnji stočne hrane, o nemogućnosti odnosno poteškoćama oko nabavke komponenti za stočnu hranu. 452 Gavrilović će sigurno sa svima vama ugovoriti proizvodnju na novim odnosima, otkupit će sve viškove proizvedene stočne hrane, mislim komponenti za stočnu hranu, jer mi sigurno na regiji ne možemo proizvesti stočne hrane kolike su potrebe Gavrilovića. Vuišak Milan: – kako je sa podnošenjem zahtjeva za uzgoj stoke u Beogradskoj banci, – privatni sektor mora imati garante neke organizacije za podizanje kredita, neznam koliko je to dobro? – poljoprivredi treba davati i druge olakšice osim kreditnih. Vujčić Veljko: – moramo ići sa nabavkom nafte preko NIK-a kako bi je naši proizvođači dobili sa što pristupačnijim cijenama i oslobođenu od poreza za ugovorenu proizvodnju, – tovilište junadi na farmi u Dvoru mora se napuniti, da objekti ne zjape poluprazni, – problem mlijeka je prisutan na terenu i kao faktor treba rješavati pod hitno, moramo ići na gradnju mljekare. M H Ljubojević Simo: – mi već sada sigurno vršimo pravovremeno pripreme za sjetvu – pored kreditnih sredstava, treba davati i druge olakšice poljoprivredi. D C D Vuković Ljubica: – upoznaje prisutne sa uvjetima kreditiranja u B.B. – kreditiranje poljoprivredne proizvodnje je slijedeće: 80% sredstava iz primarne misije, sa 9% mjesečnom kamatom i 20% bančnih sredstava sa 40% mjesečnom kamatom, – kreditiranje pripremne proizvodnje za izvoz, – plasman pojedinih kredita u YU-novčanicama do 50%, – moramo imati za kreditiranje programe kako bi se moglo ići u realizaciju kredita. R Matić Vaso: – nedostatak YU-dinara, – konverzija YU i krajiškog dinara, – nafte preko NIK-a nema za sada dovoljno, – uredba o podržavljenju preduzeća je vjerojatno dobra i dobro došla, gdje će se pokušati zaustaviti rasulo u pojedinim preduzećima, ali ta uredba ne smije biti trajnog karaktera, – veterinari održali sastanak sa Veterinarskim stočarskim Centrom i Veterinarskim zavodom iz Banja Luke u Dvoru o ulozi njihovoj u razvoju stočarstva i prehrambene industrije, – normativi u veterinarskoj službi sa ovog područja su znatno viši, te sve te institucije, trebat će kadrovski i materijalno osposobiti da bi nas mogli kvalitetno pratiti, odnosno da spriječimo spuštanje normi ispod našeg već postignutog nivoa što bi išlo na našu štetu (poljop. proizvodnje u stoč.), – da li ići na osnivanje Krajiških centara za umjetno osjemenjavanje i reprodukciju i Veterinarskog Zavoda, – kadrova na terenu ima malo, prisutan je stalni odliv VSS kadra radi niskih primanja, slabe organizacije i nekih drugih stvari, što moramo riješiti boljom organizacijom i postavljanjem boljih uvjeta za njihov ostanak na terenu, 453 – treba organizirati regionalnu Veterinarsku službu, Poslovnu zajednicu i Veterinarsku upravu, – zašto ne radi komisija formirana u Topuskom sa ciljem bolje saradnje naše Republike i Srpske Republike. Bogdanić Svetozar: – pod hitno moramo ići sa naredbom veterinarskim stanicama da preduzmu određene radnje sa ciljem sprečavanja širenja zaraznih bolesti. Glušac Stevo: – problem nafte je stalno prisutan, – mi smo nabavili već nešto repromaterijala za proljetnu sjetvu, – sa otkupom mlijeka planiramo krenuti iduće sedmice, – prisutno je nazadovanje govedarstva, neželjenim ukidanjem umjetne oplodnje i carevanjem prirodnog skoka. Babić Bosiljka: – interes “Galine” u potrebama povrtlarskih kultura je velik i svi zainteresirani za takovu sjetvu neka se jave kod nas, pa ćemo našu saradnju konkretizirati. M H R D C D Ljubičić Slobodan: – problem nafte, upoznavanje prisutnih sa naftom iz Đelotovaca i problematikom oko toga, – na nivou Krajine treba formirati vanjsko-trgovinsku kuću sa ciljem da se ovo malo deviza skoncentrira u njoj, da se efikasnije organizira uvoz nafte i ostalih potreba radi bolje opskrbe i kvalitetnijeg nastupa na vanjskom tržištu. Nakon rasprave proizašli su slijedeći zaključci koji su pročitani i kao takovi prihvaćeni: 1. zasijati sve raspoložive poljoprivredne površine 2. zasijati sve površine za potrebe firmi na vlastitom terenu, a sve viškove predati u Tvornicu stočne hrane 3. Prodaja stoke u izvozu u mesnim prerađevinama u najgorem slučaju putem mesa 4. pripremiti sve potrebe u repromaterijalu, ugovaranje proizvodnje, planiranje sjetve, sve to završiti do 15.01.1993. 5. zajednički nastup prema YU-tržištu sa ciljem nabavljanja YU-dinara, nešto povoljniji način 6. stočnu hranu uzimati u Gavriloviću a iz Jugoslavije nabavljati komponente koje nedostaju za stočnu hranu svi skupa. TSH je u mogućnosti da i uslužno proizvodi (mješa) stočnu hranu od vlastitih komponenti za zainteresirane organizacije 7. Uvjete kreditiranja privatnog sektora treba mijenjati na način da se ide na osiguranje istih kredita (putem O.Z.461) ili na neki drugi način, kako ne bi došlo da organizacije moraju biti oporavant. 8. Sva preduzeća koja imaju šansu neka uvoze naftu jer NIK za sada nije u situaciji da izvrši kvalitetno snabdijevanje. Sva ta nafta koja bude išla za proljetnu sjetvu, za ugovorenu proizvodnju treba biti oslobođena poreza na promet. 461 Osiguravajućih zavoda. 454 9. Formirati državno-izvozno preduzeće sa zadatkom nabavljanja deviza i kvalitetnijeg snabdijevanja krajiškog tržišta. 10. Revitalizacija reprocentra sa ciljem formiranja jezgre stočarske proizvodnje (svinjogojstvo) odakle bi se crpio kvalitetan repromaterijal za proizvodnju svinja 11. Veterinarske stanice što prije staviti u funkciju preventive, umjetnog osjemenjavanja odnosno dovesti ih u normalno prijeratno stanje kako n ebi došli u situaciju da ih zatvorimo odnosno da ne bi došlo do velikih šteta u stočarstvu pojavom epidemija. Sastanak završio sa radom u 12,10 sati. Preslika, strojopis, latinica HR-DASK-SACPE, 603., kut. 5. 210 M H 1992., prosinac 25. Okučani Zaključak Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadna Slavonija kojim se nalaže predsjedniku Veljku Džakuli da uloži prigovor Vladi RSK zbog izostavljanja oblasnih organa iz odluke o privremenom financiranju RSK za prvu četvrtinu 1993. godine C D D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SRPSKA OBLAST ZAPADNE SLAVONIJE OBLASNO VIJEĆE R Na osnovu člana 23. stava 1. točka 3. Statuta Srpske oblasti Zapadne Slavonije i člana 2. stava 1. tačke 3. Odluke o organizaciji i načinu rada Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne Slavonije, Oblasno vijeće na sjednici održanoj 25.12.1992. godine donijelo je ovaj Z A K LJ U Č A K 1. ZADUŽUJE se predsjednik Oblasnog vijeća Srpske oblasti Zapadne Slavonije i podpredsjednik Vlade Republike Srpske Krajine dipl. inž. Veljko Džakula da na sjednici Vlade Republike Srpske Krajine uloži prigovor na izostavljanje Oblasnog vijeća, oblasnih organa uprave i Narodne skupštine Srpske oblasti Zapadne Slavonije iz Odluke o privremenom finansiranju Republike Srpske Krajine za prvi kvartal 1993. godine. Isto tako zadužuje se da zahtjeva da se finansiranje Srpske oblasti Zapadne Slavonije i njenih organa uvrsti u Odluku o privremenom finansiranju Republike Srpske Krajine za prvi kvartal 1993. godine. OBLASNO VIJEĆE BROJ: 02-01-571/92. OKUČANI, 25. 12. 1992. godine M.P.462 462 PREDSJEDNIK OBLASNOG VIJEĆA: Dipl. inž. Veljko Džakula, [v.r.] Okrugli pečat: RSK, Srpska oblast Zapadna Slavonija, Oblasno vijeće, Okučani. 455 DOSTAVITI: 1. Vladi Republike Srpske Krajine, Knin 2. Oblasni sekretarijat za privredu i finansije 3. Arhiva Izvornik, strojopis, ćirilica HR-HMDCDR, 10., kut. 3. 211 1992., prosinac 26. Drniš Obavijest Crvenog križa Drniš Crvenom križu RSK o mogućnosti smještaja sedam tisuća izbjeglica u napuštene kuće protjeranih Hrvata u Drnišu, te o gospodarskom stanju u općini Drniš M H C D REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA CRVENI KRST OPŠTINE DRNIŠ Br. 51/92 DRNIŠ, 26. DECEMBAR 1992g. CRVENI KRST REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE R D U VEZI VAŠEG DOPISA OD 15. DECEMBRA 1992g. Br 71/1-1992g DAJEM VAM OBAVJEŠTENJE O MOGUĆEM POVRATKU IZBJEGLICA IZ SRBIJE I DOLASKU U REPUBLIKU SRPSKU KRAJINU OPŠTINU DRNIŠ. NA PODRUČJU OPŠTINE DRNIŠ MOŽE SE SMJESTITI JOŠ NAJMANJE 7000 IZBJEGLICA I ZA NJIH SE MOŽE OBEZBJEDITI ADEKVATAN SMJEŠTAJ KAKO U GRADU TAKO I U SELIMA KOJA SU U BLIZINI GRADA DRNIŠA. U DRNIŠU SU SE OTVORILI PRIVREDNI KAPACITETI POPUT FARME, VINARIJE, PRŠUTANE KOJE SU U SKLOPU POLJOPRIVREDNOG KOMBINATA DRNIŠ. NA PODRUČJU OPŠTINE DRNIŠ RADI I RUDARSKA FIRMA IZ OBROVCA. TRENUTNO SE RADI O OTVARANJU DRNIŠPLASTA I TOF-a DRNIŠ U KOJIMA ĆE [U] PRVOJ FAZI BITI ZAPOSLENO OKO 100 RADNIKA. OD PRIVREDNIH OBJEKATA NORMALNO RADI I DRNIŠTRANS, FIRMA U KOJOJ JE ZAPOSLENO OKO 40 RADNIKA. U GRADU RADI POŠTA, PODRUČJE OPŠTINE JE BEZ IKAKVIH PROBLEMA SNABDJEVENO EL. ENERGIJOM, UBRZO ĆE SE OTVORITI I SLUŽBA DRUŠTVENOG KNJIGOVODSTVA. U SAMOM CENTRU GRADA JE OTVORENO 10 KAFIĆA I UGOSTITELJSKIH OBJEKATA, RADE 4 MESNICE I PET PRODAVNICA MJEŠOVITE ROBE. U GRADU POSTOJI OSNOVNA ŠKOLA, A ZA SLIJEDEĆU GODINU JE PLANIRANO I OTVARANJE SREDNJOŠKOLSKOG CENTRA. VELIKI BROJ GRAĐANA DRNIŠKE OPŠTINE JE UKLJUČEN U REDOVE REDOVNE I POGRANIČNE MILICIJE. MJESTO JE UKLJUČENO U SAOBRAĆAJNU I TRGOVAČKU MREŽU. S POŠTOVANJEM! SEKRETAR CRVENOG KRSTA: GORAN KRASNIĆ, [v.r.] 456 M.P.463 Izvornik, rukopis, ćirilica HR-HMDCDR, 2., kut. 357. 212 1992., prosinac 27. Kistanje Službena bilješka Civilne policije UNPROFOR-a Stanici milicije Kistanje o pritužbi dviju Hrvatica na pljačku imovine UNCIVPOL KISTANJE KISTANJE, 27/12/92 M H STANICA MILICIJE KISTANJE SLUŽBENA ZABILJEŠKA R D C D Dana 27/12/92 policajci ONKOBA, GONZALES, FERNANDES i prevodilac, otišli su oko 13.00. sati u patrolu i sreli dvije starije žene koje su se žalile da su 24/12/92 oko 15.30. sati, tri čovjeka u milicijskim uniformama, naoružani automatima došli u njihove kuće i odnijeli od SILOV KATE 2.000. kg. bajama i ključeve od kuće. Sutradan, 25/12/92 isti ljudi su došli ponovo sa kamionetom bez registarskih tablica, oko 17.30. i odnijeli 16 pršuta od SILOV KATE. Od SILOV ANĐE odnijeli su 8 vreća bajama i 13 pršuta. Oštećene su rekle da nikada prije nisu vidjele te ljude jer one poznaju sve pogranične milicajce iz LAŠKOVICE i da su oni možda iz nekog drugog područja. OVLAŠTENA OSOBA ELIACER MEJIA GERERO, [v.r.] Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 23., kut. 9. 463 Okrugli pečat: RSK, Crveni krst Drniš. 457 213 1992., prosinac 30. Knin Zahtjev Privredne komore RSK da općinski organi popišu oduzete poslovne prostore i dijelove poduzeća Republike Hrvatske u Republici Srbiji koje je Srbija proglasila svojim vlasništvom, a koje RSK smatra svojim nekretninama PRIVREDNA KOMORA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Broj: 03-57/92 Knin, 30. 12. 1992. SKUPŠTINA OPŠTINE IZVRŠNO VIJEĆE SEKRETARIJAT ZA PRIVREDU M H Na skupovima privrednika, koji su održavani u organizaciji Privredne komore, između ostalih isticani su problemi poslovnog prostora u Republici Srbiji, koji je na osnovi Uredbe Vlade Republike Srbije oduzet. Naime, činom izdvajanja Slovenije i Hrvatske iz Jugoslavije, Vlada Republike Srbije donijela je Uredbu kojom se poslovni prostor i dijelovi preduzeća iz Slovenije i Hrvatske prevodi u vlasništvo Republike Srbije. Isto je učinjeno i sa poslovnim prostorom preduzeća iz Republike Srpske Krajine. Na sastanku u Privrednoj komori Beograda, između ostalog, vodili smo razgovore o problematici oduzetog poslovnog prostora privrednih subjekata iz Republike Srpske Krajine. Za rješavanje tog problema dogovoreno je da sačinimo spisak poslovnog prostora preduzeća iz Republike Srpske Krajine u Republici Srbiji, a potom da se u saradnji sa Privrednom komorom Srbije i Privrednom komorom Beograda, obratimo Vladi Republike Srbije da se oduzeti poslovni prostor vrati privrednim subjektima iz Krajine. Obraćamo Vam se stoga sa zahtjevom da nam, u interesu samih privrednih subjekata sa područja vaše opštine koji imaju taj problem, dostavite podatke o poslovnom prostoru na obrascu kojeg vam u prilogu dostavljamo. Molimo vas da tražene podatke dostavite čim prije, a najkasnije do 15.01.1993. godine. R D C D M.P.464 Izvornik, strojopis, ćirilica Hrvatski informativni centar, A/221-4. 464 Okrugli pečat: RSK, Privredna komora, Knin. 458 PREDSJEDNIK Jovan M. Kablar, [v.r.] 214 [1992., prosinac] [Knin] Izvješće o službenom putu članova Ekonomskog savjeta Vlade RSK i razgovorima vođenim u Beogradu, Belom Manastiru i Vukovaru IZVJEŠTAJ S PUTA BEOGRAD-B. MANASTIRVUKOVAR 21. 12. – 27. 12. 1992. M H 21.12.1992. krenuli smo na put, članovi Ekonomskog savjeta: Lazić Đorđe, Rađenović Mile, Džaić Boško, Marković Dušan i Miljević Nikola. Putovali smo autobusom. Zadatak je bio: U Beogradu obići neke institucije, kontaktirati određene stručne ljude i konsultirati se s njima za poslove koje radimo. U Belom Manastiru prezentirati Uredbe koje je Vlada RSK donijela na nekoliko zadnjih sjednica, snimiti situaciju u opštini i privredi Baranje (koliko je to moguće), upoznati i kontaktirati predstavnike opštinskih organa upravljanja i privrednih organizacija, te prikupljanje određenih podataka neophodnih za rad ovog Ministarstva, Vlade RSK a povratno i opština. Isti zadatak imali smo i u Vukovaru, odnosno u Borovu Naselju, gdje se nalazi Oblasno vijeće Istočne Slavonije, Baranje i Srijema. 21.12.1992. oko 16,00 sati stigli smo u Beograd. Odmah smo posjetili Predstavništvo Vlade RSK i na opće iznenađe
© Copyright 2024 Paperzz