36/2014 10. rujna 2014. 60.000 hodoèasnika na Svetu nedjelju u Ludbregu Misno slavlje predvodio predsjednik HBK nadbiskup Puljiæ - Narodnim zastupnicima i predsjedniku Sabora biskup Mrzljak uputio poziv: Ne dajte da nam umre nedjelja! Neka meðu vama ne bude podijeljenosti i stranèarenja kada je u pitanju opæe dobro! - Na Svetu subotu održano je peto hrvatsko-slovensko hodoèašæe na kojem se okupilo više od 20 tisuæa hodoèasnika Misno slavlje predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj, desetak hrvatskih i slovenskih biskupa te 200-njak sveæenika iz više od 160 župa iz svih krajeva Hrvatske i Slovenije. Na misi koja je slavljena na hrvatskome i slovenskom jeziku propovijedao je biskup Stanislav Lipovšek Poziv na molitvu za progonjene kršæane u Iraku i za mir u Ukrajini Hrvatski biskupi pozivaju sveæenike, redovnice i redovnike, kao i sve vjernike laike i ljude dobre volje da u nedjelju, 14. rujna 2014., kad se slavi Uzvišenje svetog križa, uprave svoje žarke molitve za mir u Ukrajini i u Iraku Zapoèele s radom još dvije katolièke osnovne škole Na Malu Gospu, kada je zapoèela i nastava u hrvatskim školama, vrata prvašiæima otvorile su i dvije nove katolièke osnovne škole: u Varaždinu su školu otvorile uršulinke, a u Zagrebu salezijanci Domovinske vijesti 38. katehetski dan Zadarske nadbiskupije Oproštaj od don Franje Hrga Poruka biskupa Štambuka na poèetku školske i vjeronauène godine Pismo biskupa Uziniæa u povodu Godine posveæenog života Susret vjerouèitelja Krèke biskupije Katehetski dan Gospiæko-senjske biskupije Kardinal Bozaniæ: "Majka Terezija pravo je svjetlo u tami ovoga svijeta" Susret vjerouèitelja Šibenske biskupije Primopredaja službe ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Predavanje o 100 godina djelovanja kapucina u Dubrovniku Humanitarni koncert za pomoæ kršæanima u Siriji i Iraku Posveta crkve Sv. Franje Asiškog u Lipiku Poruka nadbiskupa Barišiæa na poèetku nove školske i vjeronauène godine Proslavljen zaštitnik Varaždinske biskupije Blagoslov crkve u Glogovici Stota obljetnica dolaska kapucina u Dubrovnik Hodoèašæe Istrana na Trsat Crkva u Hrvata Meðunarodni kongres Renovabisa o Crkvi i medijima Inozemne vijesti Papa odgovarao na pitanja mladih putem izravne video-veze Papa primio Shimona Peresa i jordanskog princa Hassana Papa pozvao na nastavak dijaloga u Ukrajini Prilog dokumenti Crkva je majka Obzirnost u bratskom ispravljanju Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti 38. katehetski dan Zadarske nadbiskupije Tema susreta bila je "Župa i pastoral braka i obitelji u svjetlu apostolske pobudnice Evangelii gaudium" Zadar, 3.9.2014. (IKA) - Središnji i najbrojniji godišnji susret vjerouèitelja u mjesnoj Crkvi, 38. katehetski dan Zadarske nadbiskupije, u srijedu 3. rujna u pastoralnom centru župe Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru okupio je sveæenike, redovništvo, školske i župne vjerouèitelje i katehete koji su promišljali temu susreta: "Župa i pastoral braka i obitelji u svjetlu apostolske pobudnice Evangelii gaudium". O tome je izlagao dr. Nikola Vranješ s Katedre pastoralne teologije na Teologiji u Rijeci. Župa je prva crkvena institucija s kojom dijete dolazi u dodir, rekao je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u uvodnoj rijeèi, istaknuvši da je Kristova ljubav stvorila Crkvu, a crkvena mudrost je utemeljila župu kao oruðe spasenja. Vjernik se osjeæa arhitektom župne svijesti koja je osjetljiva biljka, rekao je nadbiskup, potaknuvši na unaprjeðenje rada s obiteljima u župi. Sadržaj pobudnice 'Evangeii gaudium' mons. Puljiæ je sažeo u tri Papina poticaja: neka nas Bog saèuva od svjetovne duhovnosti, koja znaèi svrstavanje ljudi na vjernike, nevjernike, èemu smo skloni. Druga odlika je ne gledati druge s visoka. "Ako želimo biti istinski svjedoci i navjestitelji, moramo iæi u središte poniznosti. To što imamo nije naše pravo ni zasluga, nego Božja milost", rekao je mons. Puljiæ. Treæe obilježje svjetovne duhovnosti je upiranje prstom u neèije greške i mane. Nadbiskup je potaknuo na misijski žar koji izlazi iz vlastite udobnosti i ide na periferije, prenoseæi vjeru u zgodno i nezgodno vrijeme. "Suvremeni društveni i pastoralni kontekst svjedoèi krizu obiteljskog života na društvenoj i crkvenoj razini. Obitelj je sve manje sposobna ne samo za prenošenje vjere, veæ opæenito za prenošenje temeljnih ljudskih i kršæanskih vrijednosti, nerijetko i najosnovnijih sastavnica obiteljskog življenja", upozorio je dr. Vranješ, istaknuvši da je Crkva pozvana biti u neprestanoj potrazi za naèinima što sustavnije brige za obitelj. Unatoè naporima, pastoral u župi kao najkonkretnijem okviru crkvenog života treba preobrazbu. Papa Franjo upozorava na birokratizam, manjak gostoljubivosti i evangelizacijskog žara, prevlast administrativnog aspekta nad pastoralnim, usredotoèenost na podjeljivanje sakramenata bez drugih oblika evangelizacije. Pastoral braka i obitelji veæinom je organiziran oko struktura kao što su uredi ili povjerenstva za taj pastoral u biskupijama ili tijela vezana za redovnièke ili druge zajednice u Crkvi. "Župa je za obitelj u velikoj veæini važna u odreðenim životnim situacijama, osobito u primanju sakramenata. Tek za manji broj obitelji župa predstavlja stabilno i stalno crkveno životno vjersko uporište. Najveæi dio obitelji ipak je doživljava kao svojevrsnu stanicu za vjerske potrebe", upozorio je dr. Vranješ. Pastoral Crkve treba osnažiti obitelji u njihovom identitetu i poslanju. Treba razvijati pastoralnu kulturu obitelji, jasno djelovanje svih èlanova Crkve o važnosti zaštite obitelji. To znaèi pripremu za brak u župnom pastoralu, praæenje i podršku mladih braènih parova i obitelji, predsakramentalne i druge susrete s roditeljima i obiteljima, formiranje zajednica obitelji u župi kao žive vjernièke krugove koje promoviraju obiteljske vrijednosti. "Jedinstvena prilika za evangelizaciju obitelji su susreti pripreme za sakramente djece. Takvi susreti u župi èesto se svode na organizacijska pitanja ili vježbu za obred. Nužno je da sveæenik uputi èlanove obitelji u dubinu i važnost obrednog slavlja. Susreti predsakramentalnih priprava 2 10. rujna 2014. broj 36/2014 moraju ukljuèivati puno šire duhovno-teološko razmatranje unutar kojeg je moguæe ostvarivati istinsku evangelizaciju obitelji, osobito onih koji su udaljeniji od Crkve", rekao je dr. Vranješ. Ususret sinodi biskupa u Rimu o pastoralu braka i obitelji, dr. Vranješ je rekao da Papa Crkvu usporeðuje s obitelji koja je prva nositeljica evangelizacije svojim èlanovima i nezamjenjivi èimbenik evangelizacije Crkve. Potièe na zaštitu braka koji pati zbog opæe krhkosti veza i nemoguænosti preuzimanja jasnih i konaènih odluka i obveza, a svetost braka i obitelji ugrožava i negativni aspekt industrije medija i zabave. Uvodnu rijeè uputio je predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije don Gašpar Dodiæ. Održane su radionice o temama: Obitelj i župa – poveznice i aktualni izazovi, Vjerski život obitelji u krizi, Obitelj u službi evangelizacije, Primjer iz prakse: 'rijeèki' model pastorala braka i obitelji te zajednice obitelji u župi. Susret je poèeo misnim slavljem koje je u župnoj crkvi na Belafuži predvodio mons. Puljiæ. U homiliji je govorio o sv. Grguru Velikom (540.-604.), papi i crkvenom nauèitelju koji je ostvario sklad izmeðu rijeèi i djela, misli i zauzetosti, molitve i posveæenosti dužnostima vlastitog staleža. Time božansko silazi u èovjeka, a èovjek se uzdiže do Boga. Nadbiskup je poželio da sv. Grgur pomogne ostvarivati duh integracije akcije i kontemplacije, molitve i dužnosti poziva. HKS priprema diplomske studije na odjelima sociologije i psihologije i studij komunikologije U novoj akademskoj godini 2014./2015. na Sveuèilištu æe studirati 495 studenata Zagreb, 3.9.2014. (IKA) - Zajednièki susret sveuèilišnih nastavnika i djelatnika Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta održan je u srijedu 3. rujna. Nakon molitve okupljenima se obratio rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjiæ. Rektor je podnio kratki izvještaj o akademskoj godini 2013./2014. te najavio novu akademsku godinu 2014./2015. "Ove akademske godine upisali smo petu generaciju studenata na sveuèilišnom studiju povijesti i treæu generaciju studenata na sveuèilišnim studijima sociologije i psihologije. U novoj akademskoj godini 2014./2015. na našem æe Sveuèilištu studirati 495 studenata. Novina ove akademske godine je što smo prvi put upisali po pet studenata na Odjel za psihologiju, na Odjel za sociologiju i na Odjel za povijest uz plaæanje školarine. Dobili smo dopusnicu za znanstvenu djelatnost što æe omoguæiti pridruživanje radova u znanstvenu bazu CROSBI i otvoriti moguænost prijavljivanja na razlièite natjeèaje. U postupku smo zapošljavanja pet novih djelatnika u znanstveno-nastavnim zvanjima. Pred nama su mnogi izazovi meðu kojima želim osobito istaknuti meðunarodnu reakreditaciju, pripremu diplomskih studija na odjelima za sociologiju i psihologiju, uvoðenje studija komunikologije", istaknuo je dr. Tanjiæ. Na poèetku susreta kratku molitvu predvodio je dr. sc. Krunoslav Novak. Okupljeni nastavnici poslušali su potom kratko razmišljanje iz apostolske pobudnice pape Franje Radost evanðelja. . ika Ukop vlè. Ilije Araèiæa Slavonski Brod/Gornja Vrba, 3.9.2014. (IKA) - Ðakovaèkoosjeèki sveæenik Ilija Araèiæ, župnik u Cerni, koji je u 66. godini života i 39. godini sveæeništva preminuo ponedjeljak 1. rujna u župnoj kuæi u Cerni, pokopan je u srijedu 3. rujna na Gradskom groblju u Slavonskom Brodu. Sprovodne obrede uz umirovljenoga nadbiskupa Marina Srakiæa i stotinjak sveæenika, rodbinu mnogobrojne prijatelje, redovnice i bogoslove predvodio je ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. Ocrtavajuæi život i djelo pok. Ilije, nadbiskup Hraniæ izmeðu ostalog je rekao: "Revnovao je za Gospodina baš poput sv. Ilije po kojem je dobio krsno ime. Bio je marljiv i radin sveæenik, revan u zajednicama koje su mu bile povjerene. Poseban je njegov trud bio prepoznatljiv u pastoralnom radu, na katehetskom planu: u brizi za liturgiju, pobožnosti, molitveni život, revan kao ispovjednik i pedantan u administrativnom voðenju župe, a jednako tako i veoma revan kad je u pitanju bila urednost i funkcionalnost crkvenih zgrada i prostora kao i njihova okoliša. Revnost i odgovornost tražio je i od svojih župljana. Osobit je bio njegov angažman na podruèju župne kateheze. Okupljao je redovito djecu i mlade svih uzrasta. Kada je uveden vjeronauk u školu, on nikada nije padao u napast da odgoj djece i mladih prepusti samo školskom vjeronauku, nego je revno i uporno organizirao te osobno držao župnu katehezu. Sam je bio dobar kateheta. Katehezu je smatrao važnom sastavnicom svojega sveæenièkog života i nije ju olako prepuštao drugima. U tom je smislu bio zahtjevan najprije prema sebi te je onda i od djece, mladih te roditelja oèekivao odgovornost i redovitost u pohaðanju župne kateheze i sudjelovanja u liturgiji i crkvenom životu. I on je kao i prorok Ilija, znao revnovati, inzistirati i tražiti vjernost Gospodinu. Bio je vrijedan u održavanju crkvenih objekata i poduzetan na planu obnove postojeæih kao i izgradnji novih crkvenih prostora. Sve što je radio, radio je savjesno. U graðevinske poslove upuštao se odvažno, odgovorno, u dogovoru sa svojim župljanima. Znao je animirati donatore, tražiti pomoæ od biskupije, ali i od svojih župljana tražio da u svemu što se u župi dogaða sudjeluju prvo svojom ljubavlju, požrtvovnošæu i odricanjem. I u tom je smislu bio prorok koji razoblièuje nedosljednosti i slabosti te je èesto nailazio na otpore i protivljenje. Bio je poput mnogih proroka redovito dosljedan i zahtjevan te su njegove rijeèi u sebi nosile dvoznaènost opomene i blagoslova, tvrdoæe i milosrða, srdžbe i blagosti, kazne i nade, a s druge strane ispod svega toga krilo se meko, gostoljubivo, pokajnièko i velikodušno-toplo ljudsko srce. U tom revnovanju za Gospodina i njegovu Crkvu i on je rastao i sazrijevao i kao èovjek i kao sveæenik. Uèio je da se ljudskoj dobroti, blagosti i ljubavi oèituje Božja pedagogija, Božja snaga. Volio je prirodu, a u njegovom župnom stanu kao i dvorištu uvijek je bilo puno cvijeæa. Uz brigu za povjereno mu stado u župi uvijek je imao vremena za svoju rodbinu, braæu i sestre te njihove obitelji, kojima je u svemu pomagao. Pred kraj života u bolesti koja ga je shrvala, strpljivo je nosio svoj križ". Koliko je poticao svoje župljane na vjernost i odanost Bogu, te se zalagao za pravednost i dosljednost u svojim namjerama, unatoè nerazumijevanju onih koji su ga površno i nedobronamjerno shvaæali, iskazao je Pavao Baliæ, èlan pastoralnog vijeæa opraštajuæi se uime župljana župe sv. Martina biskupa - Podravski Podgajci, koji su takoðer nazoèili pokopu. Dirljivim rijeèima uime rodbine od pokojnika se oprostila Marija Matièeviæ-Ivankoviæ, jedna od dvadeset i dvoje pokojnikovih neæaka i neæakinja, istaknuvši kako im je bio moralni i duhovni odgojitelj, koji je s malo Domovinske vijesti rijeèi znao reæi ono najbitnije te svojim primjerom najbolje pokazivao kako se živi "punim pluæima". Misu zadušnicu neposredno nakon pokopa, u filijalnoj crkvi Sv. Nikole biskupa u Gornjoj Vrbi predvodio je mons. Srakiæ. Ocrtavajuæi lik i poslanje sveæenika, istaknuo da je pok. Ilija revnovao za ljepotu kuæe Božje i ostalih crkvenih objekata ne zanemarujuæi pri tom odgoj zajednica kojima je bio na èelu, te bio dosljedan imenu i životu svoga sveæeništva. Dodao je da je pokojnik uz ostalo poput sv Ilije imao i duboke nježne osjeæaje. Pozdravnu rijeè uputio je domaæi župnik Antun Farkaš, a rijeè zahvale izrekao je na kraju svima pokojnikov brat vlè. Ante. Misu i obred ispraæaja u župnoj crkvi sv. Mihaela arkanðela u Cerni predvodio je u ponedjeljak 1. rujna Marko Peuliæ, dekan Županjskoga dekanata. Vlè. Ilija Araèiæ roðen je 12. listopada 1948. godine u Grku, župa sv. Franje u Žeravac u Bosanskoj Posavini, u uzornoj katolièkoj obitelji. S obitelji je doselio u Gornju Vrbu kod Slavonskog Broda gdje je odrastao uz dvije sestre i èetvoricu braæe. U kršæanskom ozraèju njegove obitelji raðala su se duhovna zvanja te su mu brat Ante i neæak Matija Žugaj sveæenici Rijeèke nadbiskupije. Pokojni Ilija kao djeèak je razmišljao o tome da postane sveæenik, te je po završetku osnovne škole došao u Djeèaèko sjemenište na Šalatu u Zagreb, gdje je zapoèeo gimnaziju, a završio je i maturirao u Sjemeništu u Ðakovu 1970. Nakon završene teologije po rukama pok. biskupa Æirila Kosa za sveæenika je zareðen 29. lipnja 1975. godine u Ðakovu. Prvu službu kao župni vikar obavljao je župi Duha Svetoga u Malom Parizu u Slavonskom Brodu, a potom je 1976. imenovan župnikom u Popovcu u Baranji. Nakon šest godina župnièke službe u Popovcu, župnièku je službu kroz šesnaest godina obavljao u Podravskim Podgajcima. Godine 1998. dolazi u Cernu gdje je župnikom bio takoðer šesnaest godina. Toj je župi darovao najveæi i najplodniji dio svojeg sveæenièkog života. Pripreme za sveèane zavjete za kandidate franjevaèkih provincija Hrvatske i Bosne i Hercegovine Košljun, 4.9.2014. (IKA) - U franjevaèkom samostanu na Košljunu 3. kolovoza poèele su jednomjeseène pripreme za sveèane zavjete za kandidate franjevaèkih provincija Hrvatske i Bosne i Hercegovine: jedan za Dalmatinsku franjevaèku provinciju Presvetoga Otkupitelja (Split), trojica za Franjevaèku provinciju sv. Križa Bosna Srebrena (Sarajevo), èetvorica za Hercegovaèku franjevaèku provinciju Uznesenja Blažene Djevice Marije (Mostar), èetvorica za Hrvatsku franjevaèku provinciju sv. Æirila i Metoda (Zagreb) te dvojica kandidata za Hrvatsku provinciju sv. Jeronima franjevaca konventualaca. Ovogodišnji organizator priprema je Franjevaèka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (Zadar), a animatori fra Tomislav Šanko, fra Diego Dekliæ, fra Božidar Šustiæ i fra Leopold Mièiæ. Nakon prvoga tjedna hodoèašæa u Asiz i druga franjevaèka mjesta (od 4. do 10. kolovoza) drugi dio priprema održao se na Košljunu, a bio je obilježen predavanjima i zajednièkim razmišljanjem o smislu redovnièkoga posveæenja i života. Od 11. do 22. kolovoza izmijenili su se razni predavaèi koji su kandidate potaknuli na razmišljanje i preispitivanje osobnoga života s Bogom, s braæom i s ljudima. Osim predavanja i razgovora s bogoslovima predavaèi su predslavili euharistijsko slavlje. Fra Domagoj Runje iz Splita govorio je o Evanðelju kao temelju redovnièkoga života. Razmišljajuæi o "misteriju izabranja" kod apostola, fra Domagoj je naglasio kako ne možemo znati kriterije Božjega izabranja pojedinca. Isusov 10. rujna 2014. broj 36/2014 3 Domovinske vijesti poziv je izreèen imperativom "hajdete", ali se njime ne dokida ljudska sloboda, veæ se govori o karakteru toga poziva. Duhovni poziv, prema tome, nije poziv koji pojedinac izabire, nego je pojedinac izabran. Stavljen je u poseban odnos s Bogom: Bog ga izabire. Hercegovaèki provincijalni ministar fra Miljenko Šteko progovorio je o "stvarnosti i sadašnjosti redovnièkoga i franjevaèkog života u našim zajednicama koje ne bi trebale biti utvrde iza kojih se skrivamo, nego mjesta u kojima crpimo snagu za susret s èovjekom današnjice". Fra Anton Badurina, TOR, razmišljao je o svetosti za koju kaže da je "savršenost u ljubavi, ona je altruistièna. Svetac je èovjek za drugoga. Prema tome, svatko je pozvan ostvarivati svetost u svim životnim okolnostima; svetost nije bijeg u nešto nepoznato, veæ svakodnevna èežnja za vlastitom preobrazbom u Bogu koji je svet". Biblièar fra Darko Tepert iz Zagreba govorio je o zavjetu poslušnosti te je na temelju mnogih biblijskih primjera istaknuo "poslušnost kao naèin osloboðenja, a sam zavjet kao trenutak potpune slobode". Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije proslavljena je u svetištu Majke Božje Gorièke kod Baške na otoku Krku. Bogoslovi su svojim pjevanjem uljepšali euharistijsko slavlje. Nedjelju, 17. kolovoza, nakon euharistijskoga slavlja koje je u franjevaèkoj crkvi na Košljunu predslavio fra Diego Dekliæ, bogoslovi su obilježili posjetom Golom otoku te vožnjom brodom. Dana 18. kolovoza fra Ilija Barišiæ iz Zadra, misionar u Kongu, posvjedoèio je o ljepoti misionarskoga poziva i života meðu ljudima kao i o žrtvi na koju je pojedinac pozvan u nepoznatoj zemlji koju s vremenom zavoli. Bogoslove je posjetio i fra Andrija Bilokapiæ, provincijalni ministar iz Zadra, koji je naglasio važnost "života u svijetu, ali ne od svijeta" te je pozvao na "trajnu preobrazbu i težnju za višim stvarima". Fra Bernardin Plantek iz Zagreba govorio je o zavjetu èistoæe te naglasio "krhkost ljudskoga tijela, ali i radosnu praksu savršeno življene èistoæe". Niz predavanja završio je fra Josip Blaževiæ, provincijalni ministar franjevaca konventualaca i vrsni poznavatelj istoènih religija, koji je govorio o jogi usporeðujuæi pravu istoènjaèku praksu i onu zapadnjaèku koja se predstavlja i nudi novim generacijama. Dana 22. kolovoza franjevci su se preselili u samostan Hercegovaèke provincije Uznesenja BDM-e u Slanom. Nakon jednodnevnog posjeta Dubrovniku i Cavtatu poèeli su posljednji dio svojih priprema: duhovne vježbe koje je vodio fra Diego Dekliæ. Fra Diego je u svojim nagovorima vješto i biranim rijeèima govorio o mlakosti redovnièkoga života koja je sve više prisutna u redovnièkim zajednicama, a oèituje se u (ne)osjetljivosti za Boga i bližnjega. Buduæe zavjetovanike je potaknuo na trajno obraæenje srca, spoznaju, nasljedovanje i prisnost s Isusom Kristom u tišini vlastitoga srca. "Bog trajno govori našem srcu, ali ga nije moguæe èuti bez ozraèja sabranosti." Nakon govora o zavjetima poslušnosti, siromaštva i èistoæe, slavljeno je pokornièko bogoslužje na temu Petrova zatajenja s prilikom za sakrament pokore. Govoreæi na temu "Gospodin mi je dao braæu" sv. Franje ukazao je na važnost zajednièkoga života. Na spomendan sv. Ljudevita, 25. kolovoza, euharistijsko slavlje je predslavio dubrovaèki biskup Mate Uziniæ, koji se rado odazvao pozivu organizatora i mladima uputio rijeè ohrabrenja. Mladi æe franjevci svoj sveèani "evo me" izgovoriti u matiènim franjevaèkim provincijama: hercegovaèki franjevci 14. rujna u Meðugorju, franjevci iz Zagreba 27. rujna u Zagrebu, franjevci konventualci 4. listopada u Zagrebu i kandidati Bosne Srebrene 19. listopada u Kiseljaku. 4 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika Oproštaj od don Franje Hrga Ivanec, 4.9.2014. (IKA) - Don Franjo Hrg, umirovljeni sveæenik Zadarske nadbiskupije, koji je preminuo u utorak 2. rujna, pokopan je u èetvrtak 4. rujna u svom rodnom gradu Ivancu, gdje je proveo godine umirovljenja. Sprovodne obrede na gradskom groblju u Ivancu predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s 50-tak sveæenika, a oproštaju su nazoèili èlanovi obitelji, rodbina, redovnice i mnoštvo vjernika ivaneèke i okolnih župa u kojima je pastoralno pomagao. Misu zadušnicu u župnoj crkvi Sv. Marije Magdalene predvodio je don Tomislav Barièeviæ, izaslanik zadarskog nadbiskupa Želimira Puljiæa. Rijeèi oproštaja uputili su ivaneèki župnik Zoran Gložiniæ, zatim ivaneèki župnik u vrijeme njegova umirovljenja Stjepan Najman, preè. Valent Posavec uime sveæenika Gornjovaraždinskog dekanata te Danijela Hudoletnjak uime vjernika ivaneèke župe. Don Franjo Hrg, sin Franje i Marije r. Habek, roðen je 13. kolovoza 1932. godine u Ivancu gdje je odrastao uz brata Antuna i sestru Anku. Nakon završene osnovne škole upisuje Nadbiskupsku klasiènu gimnaziju u Zagrebu kao pitomac Sjemeništa, a potom Katolièki bogoslovni fakultet u Zagrebu. Za sveæenika Zadarske nadbiskupije zaredio ga je 16. lipnja 1957. godine zadarski nadbiskup Mate Garkoviæ. Mladu misu proslavio je u Ivancu na sam župni blagdan sv. Marije Magdalene. U rujnu 1957. g. imenovan je župnikom Selina i StarigradaPaklenice. Godine 1963. odlazi za upravitelja župa Turanj i Sv. Filip i Jakov, gdje ostaje do 1981. kada je imenovan župnikom u Kalima i poslužiteljem župe Kukljica. Potom 1985. godine postaje župnikom Privlake i upraviteljem župe Vir. Zbog bolesti, u srpnju 1990. razriješen je svih službi, odlazi na odmor radi lijeèenja i oporavka te se vraæa u rodni Ivanec. Ratna zbivanja tih godina onemoguæuju mu povratak u matiènu biskupiju, pa je umirovljen u rujnu 1991. Svojim iskustvom i zrelošæu pomagao je u pastoralu rodne župe, okolnim župama Gornjovaraždinskog dekanata, te u ivaneèkom samostanu klanjateljica Krvi Kristove. Redovito i rado sudjelovao je na svim sveæenièkim susretima i slavljima u dekanatu, te pružao dragocjenu pomoæ župnicima u svim pastoralnim potrebama kao pouzdan, savjestan i vrijedan sveæenik. Za slavlje misa i propovijedi posebno se brižno pripremao. Svim sveæenicima i vjernicima iza sebe ostavio je trag dobrote, topline i prijateljstva. Vlastitim sredstvima pomogao je niz radova u župi, a financirao je i podij s nadstrešnicom za misu na otvorenom pokraj vidikovca na vrhu Ivanšèice. Takoðer se rado ukljuèio u život grada Ivanca, neprestano je bio meðu ljudima, svojim Ivanèanima koji ga pamte kao vedrog i nasmijanog don Franu koji je osobito rado boravio u prirodi, svom vinogradu i na obližnjoj Ivanšèici. Godine 2007. proslavio je u Ivancu i zlatnu misu. Posljednjih godina polako su ga zbog bolesti napuštale tjelesne snage, te je okrijepljen svetim sakramentima preminuo u Caritasovu Domu za starije i nemoæne Sv. Ivan Krstitelj u Ivancu u 83. godini života i 58. godini sveæeništva. U homiliji je Barièeviæ rekao da izražava suæut uime nadbiskupa Puljiæa i zadarske mjesne Crkve. Govoreæi o sveæenièkom djelovanju don Frane, rekao je kako je ono bilo ispunjeno brojnim teškoæama, ali je po svojem duhovnom životnom primjeru ostao u sjeæanjima mnogih vjernika župa u kojima je djelovao. . ika Hodoèašæe ministranata i vjerouèenika Varaždinske biskupije u Ludbreg Cjelodnevnom programu odazvalo se oko 550 mladih hodoèasnika s 35 animatora Ludbreg, 4.9.2014. (IKA) - U sklopu središnje godišnje proslave Presvete Krvi u svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu u èetvrtak 4. rujna hodoèastili su ministranti i vjerouèenici iz župa Varaždinske biskupije. Hodoèašæe je organizirao Ured za pastoral duhovnih zvanja i ministranata koji vodi vlè. Siniša Dudašek. Cjelodnevnom programu odazvalo se oko 550 mladih hodoèasnika s 35 animatora iz župa: Selnica, Beletinec, Drnje, Gola, Ivanec, Jalžabet, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivnièki Ivanec, Kotoriba, Kuzminec, Imbriovec, Ludbreg, Ljubešæica, Margeèan, Martijanec, Novi Marof, Novo Virje, Prelog, Reka, Sraèinec, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Ðurð, Vidovec, Virje, Koprivnica (sv. Nikola biskup, bl. Alojzije Stepinac, sv. Leopold Bogdan Mandiæ, sv. Antun Padovanski, Moèile) te Varaždin (sv. Josip, sv. Fabijan i Sebastijan i uršulinski samostan). Kod zavjetne kapele susret je u jutarnjim satima zapoèeo pozdravom i molitvom koju je predvodio vlè. Dudašek. Mladi su se zatim podijelili u 30-tak manjih skupina koje su vodili animatori i vjerouèitelji. U skupinama su obraðivali katehezu „Sveti Red" koja je usko vezana uz ludbreško èudo. Svi hodoèasnici imali su priliku pristupiti sakramentu pomirenja kao najizvrsnijoj pripravi za slavlje mise. Misno slavlje predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu sa 20-tak sveæenika. Više od 700 hodoèasnika pozdravio je župnik i èuvar svetišta mons. Josip Ðurkan. Biskup se u propovijedi osvrnuo na sakramente, a posebno na sakrament svetog reda, napominjuæi kako Bog za taj sakrament stalno poziva mladiæe te se nada da i ovdje izmeðu prisutnih ministranata i vjerouèenika Bog nekoga poziva u sveæeništvo i da æe netko od njih jednog dana postati sveæenik, kojih je iz godine u godinu sve manje. Ovom misom župa Ludbreg imala je i zaziv Duha Svetoga za poèetak nove školske godine. Na misi je bila i ravnateljica Osnovne škole zajedno s nastavnicima i uèiteljima. Na kraju mise svima je zahvalio vlè. Dudašek. Nakon stanke za ruèak svi su se u procesiji uputili prema župnoj crkvi Presvetog Trojstva gdje se hodoèasnièko druženje nastavilo pjesmom, molitvom i svjedoèenjem o duhovnom zvanju. Program u crkvi vodio je vlè. Dudašek, koji je sve podsjetio da je svatko od njih 'Božji facebook' koji mora odražavati lice njihova najveæeg prijatelja – Isusa Krista, a svaki je sveæenik posebni 'Božji facebook' koji ljude privlaèi Bogu svojim primjerom. Svoje svjedoèanstvo o duhovnom zvanju dao je Dario Levaniæ, bogoslov iz župe Sraèinec. Na kraju molitvenog programa u župnoj crkvi svima je zahvalio i blagoslovio ih varaždinski biskup i tako zakljuèio biskupijsko hodoèašæe ministranata i vjerouèenika u Ludbreg. Prvi Sveæenièki dan Sisaèke biskupije u novoj pastoralnoj godini Sisak, 4.9.2014. (IKA) - "Društveno-politièke prilike u Hrvatskoj od 1918. godine do kraja Drugoga svjetskog rata s posebnim osvrtom na stradanje Hrvata od strane režima na podruèju Sisaèke biskupije" bila je tema prvog Sveæenièkog dana Biskupije na poèetku nove pastoralne godine, održanog u èetvrtak 4. rujna u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisaèkom Velikom Kaptolu pod predsjedanjem sisaèkog biskupa Vlade Košiæa. Predavanje je održao povjerenik za hrvatski martirologij Sisaèke biskupije dr. sc. Mile Marinèiæ. Domovinske vijesti Na poèetku okupljene je pozdravio biskup Košiæ posebno zaželjevši dobrodošlicu novim èlanovima prezbiterija Sisaèke biskupije. U svom predavanju Marinèiæ je govorio o projektu "Hrvatski martirologij", te kako je on nastao i kako je došlo do toga da Crkva, biskupi, sveæenici i vjernici preuzmu na sebe ovako važnu zadaæu bilježenja stradanja Hrvata i drugih katolika tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. "Projekt 'Hrvatski martirologij' je projekt istine o hrvatskom èovjeku i Hrvatskoj. Nažalost odmak vremena je takav da postaje sve teže definirati i zaokružiti navedenu istinu. Postavlja se i pitanje hoæemo li se barem približiti toj istini sada kad osim povijesnog odmaka postoji i sve više ljudi koji se zalažu za prekid istraživanja o žrtvama Drugog svjetskog rata i poraæa", upozorio je Marinèiæ, te u nastavku progovorio o naèinu rada i rezultatima prikupljenima na podruèju Sisaèke biskupije, a koji govore o brojci od više od 10 000 žrtava. Na kraju predavaè je pozvao na jaèe aktiviranje i prikupljanje podataka, te kao zakljuèak rada predložio stvaranje žrtvoslova pojedinih župa i dekanata, odnosno Sisaèke biskupije. U nastavku se voditeljica Ureda za kulturu Sisaèke biskupije gða Spomenka Juriæ kratko osvrnula na postavljene spomenploèe sveæenicima muèenicima ubijenima prije, za vrijeme, te poslije Drugog svjetskog rata, a ujedno je ukratko progovorila i o njihovim životima i stradanjima. U drugom dijelu susreta, biskup Košiæ je izvijestio o brojnim nadolazeæim dogaðajima u Biskupiji posebno istaknuvši Humanitarni koncert Marka Perkoviæa Thompsona za Biskupijsku zakladu „Fra Bonifacije Ivan Pavletiæ", a koji æe se održati u subotu 13. rujna, hodoèašæe u Zrin 14. rujna i biskupijski Dan obitelji 11. listopada. Planove i programe svojih aktivnosti u buduæem razdoblju predstavili su povjerenici i voditelji pojedinih ureda Biskupije. Tako je povjerenik za duhovna zvanja vlè. Ivan Grbešiæ upoznao okupljene s programom „Vikend u sjemeništu" i susretima ministranata u Duhovnom centru za mlade u Lasinji za novu pastoralnu godinu, a povjerenik za pastoral mladih vlè. Branko Koretiæ iznio je aktivnosti mladih povezane s humanitarnim koncertom za Zakladu. Predstojnica Katehetskog ureda s. Smilja Èirko progovorila je o radu vjerouèitelja u župama, a voditeljica Ureda za kulturu gða Spomenka Juriæ upoznala je okupljene s lokalnim, županijskim, državnim i EU natjeèajima za pojedine projekte u župama. Novi sveæenièki dan održat æe se 2. listopada. Nadbiskup Devèiæ posjetio Dom za starije i nemoæne osobe "Vitanova" na Mariniæima Rijeka, 4.9.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ posjetio je u èetvrtak, 4. rujna Dom za starije i nemoæne osobe "Vitanova" na Mariniæima. Povod dolaska bio je sedma obljetnica djelovanja Doma te je u pratnji župnika župe sv. Mateja na Viškovu, mons. Ivana Nikoliæa, nadbiskup najprije obišao sobe i s korisnicima Doma razgovarao. U nastavku se obratio uzvanicima i èestitajuæi godišnjicu podsjetio na kršæansko shvaæanje broja 7 koje oznaèava Božje savršenstvo i puninu. Sedam je svetih sakramenata, darova Duha Svetoga, ali i glavnih grijeha, podsjetio je nadbiskup. Dodao je da briga za starije i nemoæne doprinosi humanijem i boljem društvu. Okupljene je pozvao na promišljanje o odnosu prema starijima i nemoænima, koji su nekada svojim zalaganjem aktivno doprinosili zajednici i stvarali svijet u kojemu danas živimo te je nužno saèuvati ih od izolacije i osjeæaja 10. rujna 2014. broj 36/2014 5 Domovinske vijesti bespomoænosti. Jedan od naèina je izgradnja domova, poput ovoga, u kojima æe raditi struèno osoblje koje u sebi nosi strpljenje, požrtvovnost i ljubav, poruèio je nadbiskup. Okupljenima se obratila ravnateljica Doma, Aleksandra Nimac te naèelnica Opæine Viškovo Sanja Udoviæ, dok su u prigodnom programu sudjelovala djeca Djeèjeg vrtiæa „Zvonèica" te Duško Jelièiæ i Bonaca. Po završetku programa nadbiskup Devèiæ je, s još šestero osoba, zasadio mladice stabala oko Doma kao simbola: mudrosti, sreæe, ljubavi, iskustva, nade i vitalnosti. Poruka biskupa Štambuka na poèetku školske i vjeronauène godine Svakodnevno ste u razredima suoèeni s time da djeca imaju, imajuæi u vidu izglasane zakone, samo prava, a ne i dužnosti. Široka su djeèja prava, a preuska su traženja, u èemu, dakako, uvelike 'pomaže' i dosta rašireni mentalitet ljudi današnjega vremena prema kojemu autoriteti gotovo da i ne postoje Hvar, 5.9.2014. (IKA) – Hvarski biskup Slobodan Štambuk uputio je na poèetku školske i vjeronauène 2014./2015. godine poruku sveæenicima, redovnicama i vjerouèiteljima svoje biskupije. Svoju ovogodišnju poruku naslovio je "Uèenost ili utuèenost? Znati ili biti? Znati ili djelovati?" "Dolazim k vama, uèitelji, vjerouèitelji, profesori, dolazim s velikim poštovanjem i uvažavanjem vaše osposobljenosti za tako uzvišenu zadaæu. Dolazim k vama, u èije ruke je stavljeno najveæe blago našega naroda – mladi! Ujedno, dolazim razumijevajuæi velike poteškoæe s kojima se susreæete u tome 'poslu', razumijevajuæi vaša traženja i suosjeæajuæi s vama jer na vašemu putu ima èitavo 'more', èitave 'planine' poteškoæa", primijetio je hvarski biskup, podsjetivši na nerazumijevanja roditelja, ali i na sve naglašenije isticanje djeèjih prava, ne i dužnosti. "Svakodnevno ste u razredima suoèeni s time da djeca imaju, imajuæi u vidu izglasane zakone, samo prava, a ne i dužnosti. Široka su djeèja prava, a preuska su traženja, u èemu, dakako, uvelike 'pomaže' i dosta rašireni mentalitet (naèin shvaæanja i naèin mišljenja!) ljudi današnjega vremena prema kojemu autoriteti (èitaj: ugled, utjecaj, štovanje, zapovjednost...) gotovo da i ne postoje", ustvrdio je mons Štambuk. "Želio bih vas sve i svakoga pojedinoga/pojedinu ohrabriti da svojemu zadatku u novoj školsko–vjeronauèno–akademskoj godini pristupite s novim elanom (oduševljenjem, poletom, zanosom, gorljivošæu). Time æete pridonijeti boljitku društvenoga napretka i 'upisati' se u ljude koji 'nisu sluèajno došli na ovaj svijet'. Ovo bi osobito trebalo vrijediti za sveæenike, redovnike i redovnice, koji veæ po svojemu opredjeljenju spadaju u ljude koji svoje 'oružje ne smiju baciti u šaš'", istaknuo je biskup Štambuk, podsjetivši kako je potrebno obnavljati "zalihe" volje, popunjavati ih i ne dopustiti da nas bezvoljnost ili "pozobljenost" potroši do kraja, potpuno. Misao njemaèkoga filozofa i psihoanalitièara Ericha Fromma i njegovu knjigu "Imati ili biti" prerekao je u misao "Uèenost ili utuèenost", "Znati ili biti" i "Znanje ili djelovanje", ustvrdivši da ima mnogo ljudi koji puno toga znaju, a nemaju ni volje ni naèina to prenijeti drugima, a još manje steèenim znanjem pomoæi djeci i mladima da "rastu" u dobrim spoznajama života. "Nova godina davanja neka Vam bude uspješna! Nova godina pouèavanja neka bude plodonosna! Novu godinu s novim poduzimanjem i ostvarivanjem – neka dobri Bog blagoslovi rosom svojih milosnih darova!", istièe u poruci hvarski biskup. 6 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika Pismo biskupa Uziniæa u povodu Godine posveæenog života Zagreb, 5.9.2014. (IKA) – Predsjednik Vijeæa HBK za ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života dubrovaèki biskup Mate Uziniæ uputio je pismo redovnicama, redovnicima i posveæenim laicima u povodu Godine posveæenog života. Uz 50. obljetnicu objavljivanja dekreta Drugog vatikanskog koncila o prilagoðenoj obnovi redovnièkog života "Perfectae caritatis" papa Franjo je 2015. godinu proglasio Godinom posveæenog života, koja æe biti otvorena na Prvu nedjelju došašæa, 30. studenoga 2014., i zatvorena na Svijeænicu, 2. veljaèe 2016. Biskup Uziniæ izražava uvjerenje da æe Godina posveæenog života na razlièite naèine, osobito sveèanim poèetkom i završetkom, biti obilježena na razini mjesnih Crkava, kao i na nacionalnoj razini, te u tom vidu hrvatsko redovništvo poziva na suradnju. Biskup Uziniæ istièe da su Vijeæe HBK za UPŽ i DAŽ i predsjedništvo Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica predložili, a Hrvatska biskupska konferencija prihvatila na zajednièkoj sjednici s redovnièkim poglavarima održanoj 2. lipnja 2014., da se Godina posveæenog života na nacionalnoj razini proslavi Nacionalnim susretom u subotu, 14. ožujka 2015. u nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici. Bit æe to susret svih redovnika i redovnica i Bogu posveæenih laika, redovnièkih pripravnika, biskupijskih povjerenika za posveæeni život, kao i laika povezanih s redovnièkim zajednicama preko treæih redova. Redovnice, redovnici i posveæeni laici æe svojim svjedoèanstvom aktivno sudjelovati u predprogramu Drugog nacionalnog susreta hrvatskih katolièkih obitelji koji æe se održati na Trsatu u nedjelju, 19. travnja 2015. I na Redovnièkim danima 2015. godine æe se govoriti o ostvarenju ciljeva Godine posveæenog života. „Neka Božjom pomoæu i njezinim zagovorom Godina posveæenog života bude plodonosna za sve nas, kako bi posveæeni život, koji i u našoj domovini ima slavnu prošlost, mogao biti tako autentièno življen u sadašnjosti i tako postati izazov i za buduænost svima onima koje Bog poziva da mu se posveæenim životom stave potpuno na raspolaganje", poruèuje biskup Uziniæ u pismu hrvatskom redovništvu. Susret vjerouèitelja Krèke biskupije Krk, 5.9.2014. (IKA) - U organizaciji Katehetskog ureda Krèke biskupije i Agencije za odgoj i obrazovanje, podružnice Rijeka, u petak, 5. rujna, u Krku je održan biskupijski susret vjerouèitelja Krèke biskupije. Nakon molitve koju su predvodili vjerouèitelji iz Malog Lošinja s. Branka Plenèa i Marko Karèiæ te pozdravnih rijeèi predstojnika biskupijskog Katehetskog ureda mr. Antona Peraniæa, viši savjetnik za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Tomislav Tomasiæ održao je izlaganje o temi „Priprema i vodiè uz pripremu za nastavu iz vjeronauka" kojoj je cilj unijeti jasnoæu u kurikularni krug nastavnog procesa. Poseban naglasak stavljen je na ishode uèenja koji su razraðeni po razinama i podruèjima (kognitivno, afektivno i djelatno). Kada su oni dobro postavljeni, omoguæuju kvalitetnije izvoðenje nastavnog sata kao i vrednovanje. Predavaè je istaknuo kako cjelokupna nastava mora biti usmjerena na uèenika iz èijih potreba proizlaze ciljevi, a nastava mora biti usmjerena ne toliko na znanje koliko na kompetencije. Nakon kratke stanke, slijedile su radionice u kojima su vjerouèitelji konkretno primijenili novi vodiè za pripremu nastavnog sata. Voditelji radionica bili su vjerouèitelji savjetnici i mentori: Dubravka Bunièiæ, ika Vesna Avsec, Elizabeta Crviæ, Marko Karèiæ i Nathalie Lukaèeviæ. Na kraju radnog dijela sudionicima se pridružio krèki biskup Valter Župan. Biskup je istaknuo kako vjeronauk u školi nikad ne smije postati samo predmet. On mora poštivati sva pravila izvoðenja nastave, ali mora ostati kerigma, navještaj koji mogu prenositi samo oni koji imaju iskustvo susreta s Bogom. Vjerouèiteljima je posebno stavio na srce da ne zaborave svoju glavnu zadaæu: one kojima su poslani, dovoditi Isusu. Pri tome treba imati na umu onu Pavlovu kako „niti je što onaj koji sadi ni onaj tko zalijeva, nego Bog koji daje rasti". Biskup je pozvao vjerouèitelje da se ukljuèe u biskupijsku pripremu za Nacionalni susret obitelji koji æe se održati u travnju sljedeæe godine na Trsatu. Susret je završio aktualnim obavijestima. Katehetski dan Gospiæko-senjske biskupije Gospiæ, 5.9.2014. (IKA) - Katehetski dan za vjerouèitelje osnovnih i srednjih škola s prostora Gospiæko-senjske biskupije održan je u èetvrtak 4. rujna u Gospiæu. Katehetski dan zapoèeo je pokornièkim bogoslužjem u gospiækoj katedrali Navještenja BDM koje je predvodio umirovljeni profesor Teologije u Rijeci i prvi predsjednik NKU dr. Milan Šimunoviæ. Slijedila je misa koju je predvodio mjesni ordinarij Mile Bogoviæ u koncelebraciji s predvoditeljem pokornièkog bogoslužja dr. Šimunoviæem, predstojnikom Katehetskog ureda biskupije vlè. Nikolom Turkaljem, kancelarom biskupije mr. Marinkom Milièeviæem i župnim vikarom iz Ogulina Dinom Rupèiæem. Zborom vjerouèitelja ravnao je uz orguljsku pratnju vlè. Josip Šimatoviæ. „Dužni ste prenositi vjersku radost evanðelja uz plamen Duha Svetoga", istaknuo je na poèetku mise predstojnik Katehetskog ureda Turkalj, najavljujuæi novu pastoralnu godinu biskupije koja je u znaku „Godine evanðelja". Biskup Bogoviæ u homiliji istaknuo naglaske koji se oèekuju u biskupiji vezano za najavljenu pastoralnu temu. „ Psiholozi istièu da poruke svatko shvaæa na svoj naèin pogotovo u današnjem društvu gdje se laž postupno legalizira što je i put ka nasilju", rekao je biskup, zakljuèivši da se èesto gubi kontakt sa èistom vodom evanðelja. Nastavimo put pape Franje prema siromašnima i potrebitima jer se niti Isus nije visoko penjao nego je ostajao tamo gdje ljudi žive. Nikada se nemojte oslanjati samo na sebe i znanje veæ oslonac tražite na Bogu, zakljuèio je biskup Bogoviæ. Katehetski dan nastavljen je u ordinarijatu gdje je biskup Bogoviæ podijelio kanonske mandate vjerouèiteljima. „ Znanje bez ljubavi je štetno. Dužnost vam je propovijedati evanðelje koje je samo jedno", istaknuo je u obraæanju vjerouèiteljima biskup. Dr. Šimunoviæ u predavanju je govorio o apostolskoj pobudnici pape Franje „Evangelii Gaudium – Radost evanðelja". Crkva treba postati ne defanzivna veæ misionarska, treba izlaziti na periferiju siromašnima i distanciranima. Crkva svoju introvertiranost treba rješavati širenjem radosti i bavljenjem ljudima, a ne samom sobom. Sve što nema èvrste temelje ruši agresivni sekularizam pa u društvo treba unositi duhovne evanðeoske vrednote novim dinamizmom. Premda je važan sadržaj, još je važniji naèin prenošenja evanðelja. Dr. Šimunoviæ podijelio je svim vjerouèiteljima dekalog za suvremenog evangelizatora kojim æe se bolje osvijestiti uloga katehete. Nadvladajmo pesimizam i budimo odluèni misionari, potaknuo je vjerouèitelje dr. Šimunoviæ. . Domovinske vijesti Gospiæ: Struèno vijeæe vjerouèitelja Gospiæ, 5.9.2014. (IKA) - Katehetski dan Gospiæko-senjske biskupije, 5. rujna, vjerouèitelji ove biskupije, njih tridesetak, iskoristili su za održavanje prvog struènog vijeæa u novoj vjeronauènoj godini. Vjerouèitelje su na poèetku pozdravili predstojnik Katehetskog ureda Nikola Turkalj i tajnica s. Robertina Medven. Voditeljica struènog vijeæa za osnovne i srednje škole Ivona Renduliæ predstavila je novokoncipirane metodske pripreme za nastavu vjeronauka koje æe se koristiti u cijeloj Rijeèkoj metropoliji kao i vodiè kroz pripreme. Svrha vodièa je pomoæ u što struènijem, preciznijem i uspješnijem planiranju vjeronauène nastave s jasno definiranim ishodima uèenja kao i metodièkim sustavima, oblicima i metodama rada, sredstvima i pomagalima te kritièkim osvrtom. Voditeljica je zatim podnijela izvješæe o radu za proteklu vjeronauènu godinu uime vijeæa za osnovne škole kao i uime donedavnog voditelja za srednje škole Darija Košæaka. Naime od ove godine voditeljica Renduliæ imenovana je voditeljicom oba aktiva. Na kraju je predstojnik Turkalj dao osvrt na proteklu pastoralnu godinu u biskupiji koja je bila u znaku „odgoja za slobodu u znaku križa" te najavio novu koja je u znaku „radosti evanðelja". U biskupiji je protekle godine djelovalo 59 vjerouèitelja od èega 43 laika, 14 sveæenika i dvije redovnice. Dao je skupno izvješæe na ocjene koje su dali ravnatelji za vjerouèitelje od kojih su samo dvojica dobili negativne ocjene. Posebno je zahvalio voditeljici Ivoni Renduliæ koja je izradila priruènike za župnu katehezu. Kardinal Bozaniæ: "Majka Terezija pravo je svjetlo u tami ovoga svijeta" Zagreb, 5.9.2014. (IKA) - Blagdan bl. Majke Terezije proslavljen je 5. rujna u samostanu Misionarki ljubavi u Zagrebu. Euharistijsko slavlje u zajedništvu sa sestrama Majke Terezije, štiæenicima smještenima u samostanu, korisnicima puèke kuhinje, te ostalim vjernicima, predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Na samome poèetku slavlja, poglavarica samostana s. Karolina zahvalila je kardinalu Bozaniæu na njegovu dolasku, te mu èestitala 25. obljetnicu biskupske službe. U svojem je obraæanju kardinal kazao da je ta euharistija zahvala Bogu za nazoènost Misionarki ljubavi u našoj sredini. Prigodna homilija bila je u znaku života bl. Majke Terezije i velike Božje ljubavi koja se oèitovala u njezinim djelima. Kako je rekao kardinal, ona nije bila samo humanitarka, veæ ponizna žena kojoj je nešto bitno drugaèije i dublje davalo nadahnuæe i snagu za njezine pothvate, a to je ljubav. "Bog je ljubav. Bez snage koja dolazi od tog Boga ljubavi ne bi ni Majka Terezija mogla èiniti ono što je èinila", istaknuo je. Svjedoèanstvo Majke Terezije, nastavio je nadbiskup Bozaniæ, poziva na poniznost, jer jedino onda kada èovjek u poniznosti shvati Božju velièinu, tada može èiniti velika djela na ovome svijetu. "Majka Terezija je svjedok Božje ljubavi. Ljubav se živi i ona se potvrðuje u djelima ljubavi. Svi smo mi potrebni Božje ljubavi i svi smo na ovaj ili onaj naèin siromasi pred Bogom", smatra kardinal. Na kraju homilije, podsjetio je na želju Majke Terezije da uvijek bude svjetlo u tami na ovome svijetu. "Ima puno tame meðu nama, u našoj sredini i na ovome svijetu. No, ona, njezino djelo, njezina ljubav i njezino svjedoèanstvo, pravo je svjetlo u tami ovoga svijeta", zakljuèio je. Prije završetka euharistijskoga slavlja, okupljenima se obratila sestra Dobrila, rekavši da smo svi pozvani nositi Kristovo svjetlo i èiniti ono što je Majka Terezija èinila, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. 10. rujna 2014. broj 36/2014 7 Domovinske vijesti Susret vjerouèitelja Šibenske biskupije Biskup Ivas predvodio misu i uruèio vjerouèiteljima kanonske mandate Šibenik, 5.9.2014. (IKA) - Prigodom poèetka nove školske i vjeronauène godine, Katehetski ured Šibenske biskupije organizirao je u petak 5. rujna u katedrali Svetog Jakova u Šibeniku misno slavlje za sve vjerouèitelje koji djeluju na podruèju biskupije. Tim povodom predvoditelj slavlja šibenski biskup Ante Ivas novim katehetama podijelio je kanonske mandate za poduèavanje vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. Vjerouèitelji su izmolili i ispovijest vjere. U homiliji biskup se osvrnuo na poslanje vjerouèitelja u Crkvi. Kroz biblijsku prispodobu o sijaèu i sjemenu vjerouèitelje je pozvao na upornost i postojanost u naviještanju Božje rijeèi. Istaknuo je kako je osobno kroz pedeset godina sveæenièke službe imao nebrojeno primjera djelovanja Božje rijeèi na vjernike. "Ja sam se uvjerio da Božje sjeme može niknuti èak i na kamenu. Sjeme može niknuti, ako je i sa strane negdje kraj puta. Božje sjeme koje je posijano s vjerom u životnu snagu Božje rijeèi može niknuti i u najveæem trnju", rekao je biskup Ivas. Biskup je pozvao vjerouèitelje na meðusobnu podršku i povezanost. Biskup Ivas primio sveæenike iz Švicarske Oni su na studijskom putovanju po Hrvatskoj, a poseban naglasak stavljaju na plodove Drugog vatikanskog koncila u mjesnim Crkvama Šibenik, 5.9.2014. (IKA) - Petnaest sveæenika iz biskupije Chur u Švicarskoj, u petak 5. rujna u šibenskoj katedrali Svetog Jakova primio je šibenski biskup Ante Ivas. Švicarski sveæenici su na studijskom putovanju po Hrvatskoj, a poseban naglasak stavljaju na plodove Drugog vatikanskog koncila u mjesnim Crkvama. Nakon što je biskup Ivas kolege iz Švicarske upoznao s poviješæu grada Šibenika, katedrale Svetog Jakova i Šibenske biskupije odgovarao je na brojna pitanja koja su se odnosila za pastoral i vjernièki život u Šibenskoj biskupiji. Sveæenike su zanimale stvari poput ekumenizma, pastorala turizma, života u vjernièkim zajednicama i sl. Biskup Ivas pokazao im je i krstionicu katedrale koja ima iznimnu umjetnièku vrijednost te još veæu teološku poruku. Križni put u Saborskom U spomen na stradale Saborèane u Domovinskom ratu Saborsko, 6.9.2014. (IKA) - U župi sv. Ivana Nepomuka u Saborskom devetu godinu u nizu u subotu uoèi blagdana Male Gospe, 6. rujna, održana je pobožnost križnog puta. Godine 2006. postavljene su postaje križnog puta od mjesta stradavanja i masovne grobnice pobijenih Saborèana u Domovinskom ratu pa do brda Križevac ponad Saborskog. Križni put postavljen u èast muèenièki ubijenih Saborèana simbolièki kreæe od mjesta stradavanja pa do brda i velikog križa koji simbolizira konaènu pobjedu života nad smræu. Ove godine zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta križni put održan je u župnoj crkvi, baš kao i 2012. godine. Križni put predvodio je novi župnik Saborskog i Plaškog fra Šimun Romiæ, dok je postaje èitala Kata Sertiæ. Nakon križnog puta služena je misa za duše svih muèenika iz Domovinskog i svih ostalih ratova kroz povijest Saborskog. . 8 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika Poziv na molitvu za progonjene kršæane u Iraku i za mir u Ukrajini Biskupi pozivaju sveæenike, redovnice i redovnike, kao i sve vjernike laike i ljude dobre volje da u nedjelju, 14. rujna 2014., kad se slavi Uzvišenje svetog križa, uprave svoje žarke molitve za mir u Ukrajini i u Iraku Zagreb, 6.9.2014. (IKA) - Biskupi Hrvatske biskupske konferencije, solidarizirajuæi se posebno s teškim prilikama koje u ovo vrijeme pogaðaju progonjene kršæane u Iraku te sa stanjem ratnih sukoba u Ukrajini, objavili su 6. rujna 2014. poziv svim vjernicima da u nedjelju, 14. rujna ove godine, kad se ujedno slavi blagdan Uzvišenja sv. Križa, prikažu svoje molitve na ove velike nakane, moleæi zajednièki ili osobno u crkvama, kapelama ili u obiteljima. Imajuæi u vidu teško ratno stanje i traume koje smo i sami u nedavnoj povijesti proživjeli a sada se to dogaða u dvjema državama, u Iraku i u Ukrajini, u kojima su ratna žarišta pokazala svu opasnost i strahote stradanja nevinih ljudi, hrvatski biskupi su odluèili pozvati na molitvu za sve one koji pate zbog ratnih nemira i stradanja. Biskupi stoga pozivaju sveæenike, redovnice i redovnike, kao i sve vjernike laike i ljude dobre volje da u nedjelju, 14. rujna 2014., kad se slavi Uzvišenje svetog križa, uprave svoje žarke molitve za mir u Ukrajini i u Iraku. Neka naše skromne molitve, po zaslugama muke i smrti Gospodina našega Isusa Krista i po neizmjernoj vrijednosti njegova križa, pomognu da zasja konaèno progonjenim kršæanima u Iraku i diljem svijeta toliko žuðena sloboda. A uznemirenim stanovnicima Ukrajine neka se povrati stabilnost i mir, izvijestio je Tiskovni ured HBK. Primopredaja službe ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Dosadašnjeg ravnatelja fra Josipa Bebiæa naslijedio je dr. Tomislav Markiæ, sveæenik Zagrebaèke nadbiskupije Zagreb, 6.9.2014. (IKA) - U Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije obavljena je 5. i 6. rujna 2014. primopredaja službe ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu izmeðu dosadašnjeg ravnatelja fra Josipa Bebiæa, sveæenika Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja, i novog ravnatelja dr. Tomislava Markiæa, sveæenika Zagrebaèke nadbiskupije. Primopredaja je izvršena pred mons. dr. Perom Sudarom, pomoænim biskupom vrhbosanskim i predsjednikom Vijeæa Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, i mons. Encom Rodinisom, generalnim tajnikom Hrvatske biskupske konferencije. Predsjednik Vijeæa za inozemnu pastvu mons. Sudar zahvalio je dosadašnjem ravnatelju na èetverogodišnjem obavljanju ove odgovorne službe, kojoj je povjerena koordinacija rada 180 hrvatskih katolièkih misija širom svijeta, a novom ravnatelju poželio je Božji blagoslov u buduæem djelovanju, priopæeno je iz Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Peti hrvatsko-slovenski susret održan u Ludbregu Ludbreg, 6.9.2014. (IKA) - Peti hrvatsko-slovenski susret, koji veæ tradicionalno okuplja hodoèasnike iz dviju susjednih zemalja, održan je u subotu 6. rujna u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu. Ovogodišnje hrvatsko-slovensko hodoèašæe prireðeno je na Svetu subotu u sklopu središnjih godišnjih slavlja u èast Presvete Krvi koja se u Ludbregu na poseban naèin štuje veæ više od 600 godina. Euharistijsko slavlje okupilo je oko zavjetne kapele ika više od 20 tisuæa hodoèasnika, a predvodio ga je zagrebaèki nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozaniæ u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj nadbiskupom Alessandrom D'Erricom, desetak hrvatskih i slovenskih biskupa te 200-njak sveæenika iz više od 160 župa iz svih krajeva Hrvatske i Slovenije. Hodoèasnicima su pozdravne rijeèi uputili varaždinski biskup Josip Mrzljak, ludbreški župnik i upravitelj svetišta mons. Josip Ðurkan i gradonaèelnik Dubravko Biliæ, homiliju je izrekao celjski biskup i apostolski administrator Mariborske nadbiskupije Stanislav Lipovšek, a završnu rijeè zahvale predsjednik Slovenske biskupske konferencije biskup Novog Mesta i apostolski administrator Ljubljanske nadbiskupije Andrej Glavan. Pri kraju mise, koja je slavljena na hrvatskom i slovenskom jeziku, izmoljena je posvetna molitva Presvetom Srcu Isusovu, kao što je na prethodnim susretima izmoljena Blaženoj Djevici Mariji. Euharistijskom slavlju prethodio je duhovni program koji je hodoèasnike pripremao za središnji dogaðaj susreta. Sveèana procesija, u kojoj je pokaznica s relikvijom Presvete Krvi iz župne crkve Presvetog Trojstva prenesena u zavjetnu kapelu, prošla je središnjim ulicama grada vodeæi mnoštvo hodoèasnika do prostora slavlja. U pozdravnoj rijeèi biskup Mrzljak podsjetio je kako su prethodna èetiri susreta održana u Mariji Bistrici, Brezju, Trsatu i Ptujskoj gori, dodavši da su kroz èetiri marijanska svetišta došli u svetište Krvi Kristove, što potvrðuje staru uzreèicu 'Po Mariji k Isusu'. Marija, prva vjernica, uistinu nas vodi do najveæeg otajstva naše vjere – križa Isusa Krista i Njegove prolivene krvi za èovjeka, rekao je biskup. Biskup Mrzljak posebne pozdrave uputio je predvoditelju slavlja kardinalu Bozaniæu, nunciju D'Erricu, slovenskim biskupima Andreju Glavanu iz Novog Mesta, Stanislavu Lipovšeku iz Celja, Peteru Štumfu iz Murske Sobote, Juriju Bizjaku iz Kopra i Metodu Pirihu, biskupu u miru, kao i hrvatskim biskupima: ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupu u miru Marinu Srakiæu, zagrebaèkim pomoænim biskupima Ivanu Šašku i Miji Gorskom, križevaèkom vladiki Nikoli Kekiæu, sisaèkom biskupu Vladi Košiæu, bjelovarsko-križevaèkom biskupu Vjekoslavu Huzjaku te svim sveæenicima koji su pozvali i doveli vjernike na ovaj susret. U uvodu mise kardinal Bozaniæ rekao je da su se sabrali u Ludbregu, gdje je Kristova Krv progovorila svojom snagom na èudesan naèin. "Ostavljen nam je ne samo tvarni znak, koji je ovdje èuvan više stoljeæa, nego u prvom redu znak žive vjere koja stoljeæima živi u ljudima, u našoj krvi, u našem tijelu, u našim narodima – hrvatskom i slovenskom. U ovom vjernièkom zajedništvu, koje nas povezuje kao pripadnike jedne svete katolièke i apostolske Crkve, na ovom hodoèašæu jaèe osjeæamo kako nas zemljovidna blizina, srodna povijesna sudbina i katolièka kultura potièu i danas na suradnju i uzajamno uvažavanje. Preobraženi smo Kristovom Krvlju da živimo kao nova stvorenja. Mi ljudi podložni smo grijehu ali smo i spašeni krvlju Krista raspetoga. Stoga nam je potrebna Božja blizina, milosrðe i blagost. Snaga kršæanskog života je u euharistiji, u sakramentu u kojem susreæemo Isusa Krista, živog i prisutnog. Taj nas susret mijenja i pomaže nam da ponovno naðemo povjerenje, nadu i snagu za život. Povjerimo se stoga u ovoj euharistiji Božjem milosrðu", rekao je kardinal. Liturgijsko pjevanje uzvelièao je domaæi župni zbor pod ravnanjem Antuna Kranjèeca, a u èitanjima su sudjelovali hodoèasnici oba naroda, dok je molitva vjernika proèitana, uz hrvatski i slovenski, i na romskom jeziku. U homiliji je biskup Lipovšek podsjetio kako su ovi susreti nastali na želju hrvatskih i slovenskih biskupa da se dva susjedna naroda susreæu na zajednièkim hodoèašæima, po Domovinske vijesti moguænosti svake dvije godine, kako bi uèvršæivali svoju vjeru, meðusobnu povezanost i bratsku suradnju. Napomenuo je da su se nakon Marije Bistrice (2003.), Brezja (2005.), Trsata (2007.) i Ptujske gore (2011.), okupili u Ludbregu da zajednièki ispovijede svoju ljubav i vjeru u otajstvo Kristove Krvi, koje se na poseban naèin ovdje stoljeæima slavi. Hodoèasnicima je istaknuo kako je njihovo zajednièko hodoèašæe prilika da se u svjetlu Isusova evanðelja priupitaju kako vrše Božju volju, kao pojedinci, ali i kao pripadnici dvaju susjednih naroda koje snažno povezuje vjera, ali i duboke veze slavenske kulture i duhovnih vrednota. U nastavku se osvrnuo na nekoliko èinjenica koje pokazuju kako su duboke i životno važne njihove duhovne veze. Meðu Drinskim muèenicama bile su dvije Slovenke, u Sloveniji roðeni su takoðer Božji sluge fra Vendelin Vošnjak i krèki biskup Antun Mahniè, kao i dugogodišnji krèki biskup Josip Srebrniè. Biskup Lipovšek istaknuo je kako u Sloveniji, a osobito u Mariborskoj metropoliji neæe nikad zaboraviti iznimne znakove bratske povezanosti, suosjeæanja i dobrote koje su primili njihovi sveæenici i redovnici, njih oko 350, koje su Nijemci 1941. godine prognali iz njihovih župa te ih odveli u Zagreb i Požegu gdje se za njih posebno zauzeo tadašnji zagrebaèki nadbiskup, a kasnije kardinal Alojzije Stepinac, koji se sa svojim suradnicima pobrinuo da prognani sveæenici budu bratski primljeni, sa svime opskrbljeni i razmješteni po župama Zagrebaèke nadbiskupije, gdje su pomagali u pastoralu te se nakon rata vratili u svoje župe. Podsjetio je kako su svoju zahvalnost izrazili godine 2002. zahvalnim hodoèašæem sveæenika Mariborske nadbiskupije u zagrebaèku katedralu te dodao da æe Crkva u Sloveniji, a osobito u Mariborskoj metropoliji, uvijek biti zahvalna Crkvi u Hrvatskoj što je pomogla u odgoju i obrazovanju njihovih sjemeništaraca i bogoslova. Napomenuo je kako ih povezuje i Hrvatska dominikanska provincija koja u Celjskoj biskupiji vodi dvije župe, samostan i svetište s duhovnim centrom koje okuplja hodoèasnike i iz Hrvatske. Na kraju homilije pozvao je sve okupljene da izraze radost i nadu ovog hodoèašæa upravo sa svima dragom hodoèasnièkom pjesmom 'Majko Božja Bistrièka'. Pri kraju slavlja, nakon što je izmoljena posvetna molitva te otpjevan zahvalni himan 'Tebe Boga hvalimo', biskup Glavan uime Slovenske biskupske konferencije zahvalio je za velièanstveno zajednièko slavlje i gostoljubivost svim domaæinima i organizatorima te pozvao hodoèasnike na iduæi susret koji æe se održati 2016. godine u slovenskom marijanskom svetištu Stièna. Potom su predstavnici slovenskih i hrvatskih hodoèasnika prinijeli prigodne simboliène darove u sjeæanje i zahvalu za ludbreški susret. Biskup Mrzljak takoðer se pridružio pozivu na iduæi susret, dok je kardinal Bozaniæ u završnoj rijeèi uoèi zaziva Božjeg blagoslova istaknuo kako je svima za život potreban Božji blagoslov, a osobito je potreban djeci i mladima. Brojni hodoèasnici tijekom dana sudjelovali su i u drugim duhovnim sadržajima susreta i Svete subote te se poklonili izloženoj Presvetoj Krvi moleæi na razlièite nakane. Predavanje o 100 godina djelovanja kapucina u Dubrovniku Predavaè dugogodišnji arhivar Dubrovaèke biskupije dr. Marijan Sivriæ Dubrovnik, 6.9.2014. (IKA) - Ususret svetkovini Male Gospe u svetištu Gospe od milosrða u Dubrovniku i proslavi 100. obljetnice dolaska kapucina u Dubrovnik, u subotu, 6. rujna, uoèi euharistijskog slavlja i marijanske pobožnosti, predavanje o povijesti ovog svetišta, te o dolasku braæe 10. rujna 2014. broj 36/2014 9 Domovinske vijesti 10 ika kapucina u Dubrovnik prije 100 godina i preuzimanju brige za svetište, održao je dugogodišnji arhivar Dubrovaèke biskupije dr. Marijan Sivriæ. Predavaèa je na poèetku pozdravio upravitelj svetišta fra Stanko Dodig. Dr. Sivriæ je izlaganje temeljio prvenstveno na bogatoj arhivskoj graði arhiva Dubrovaèke biskupije, te time okupljene upoznao i s mnogim široj javnosti nepoznatom podacima. Cjelokupnu povijest svetišta podijelio je u tri razdoblja: od izgradnje crkve Gospe od milosrða 1279. god. i ustanovljenja svetišta do propasti Dubrovaèke republike 1808. godine; od 1808. do 1913. god. kada dolaze kapucini, te kao treæe razdoblje od 1913. god. do suvremenog doba. Donio je zanimljive podatke da veæ u 16. stoljeæu dubrovaèki trgovac Nikola Mioša ostavlja 500 perpera za izgradnju kapucinskog samostana ako oni nekada u buduænosti doðu u Dubrovniku; kao i da su ovim svetištem u povijesti upravljali razlièiti redovnici poput franjevaca konventualaca, piarista i isusovaca, a osim njih dakako i biskupijski sveæenici, kao i podatak da u vrijeme Republike o izboru upravitelja ovog svetišta nije odluèivala crkvena vlast, veæ Malo vijeæe preko prokuratora, koji su izbor samo davali na znanje dubrovaèkom nadbiskupu, koji nije imao pravo na svoj prijedlog. Nakon poteškoæa s pronalaskom sveæenika za upravljanje ovim svetištem, dubrovaèki biskup Josip Marèeliæ postiže dogovor s kapucinima, te oni dolaze u Dubrovnik i preuzimaju upravljanje ovim svetištem, što su obje strane potvrdile i potpisivanjem ugovora u Biskupijskoj kuriji 9. sijeènja 1914. god., od kada kapucini u kontinuitetu upravljaju ovim svetištem na dobro vjernika i cijele Dubrovaèke biskupije, te bi bez njihovog djelovanja povijest, ali i sadašnjost, Dubrovaèke biskupije bila znatno osiromašena, istaknuto je u predavanju. Nakon predavanja uslijedila je marijanska pobožnost, kao i euharistijsko slavlje koje je predvodio fra Goran Rukavina. serafskog oca Franje te prijeðimo iz Evanðelja u život i iz života u Evanðelje". Osvrnuvši se na navještaj iz Lukinog evanðelja: "Sin Èovjeèji gospodar je subote!" fra Marijan je podsjetio da nijedan narod nije poznavao uredbu slobodnog dana u tjednu, svi su robovski radili svih sedam dana, a jedino je izraelski narod smatrao sedmi dan danom susreta Boga i èovjeka te istaknuo da je iz Božjeg pranauma potekla ova brižna ljubav Božja prema èovjeku i da je „Bog subotu darovao svome narodu jer je milosrdan i želi da se èovjek osjeæa slobodnim". Sve je potaknuo da poput sv. Franje dopuste Isusu da ih ljubi i ljube Isusa takvi kakvi jesu te utkani u muku i ljubav Kristovu - èine hrabro ono što je moguæe u nastojanju oko sveopæeg spasenja svih grešnika i svih vremena svijeta. Na kraju euharistijskog slavlja pozdrave su uputili predstavnici pojedinih bratstava iz Osijeka, Vukovara, Iloka, Sonte, Vinkovaca, Otoka, Ðakova, Slavonskog Broda, Požege, Ðurðenovca, Našica i Belišæa. Potom je priorica Karmela sv. Josipa, s. Ljiljana od Duha Svetog Preliæ izrazila radost zbog zajedništva serafskog oca sv. Franje i sv. Terezije i po ovom susretu, te zahvalivši za molitvenu potporu obeæala svima nazoènima molitvenu blizinu, kao i moguænost da redovnicama osobno preporuèe svoje nakane i potrebe. S. Terezija Benedikta upoznala je nazoène s karmelskim naèinom života. Govorila je o kontemplativnom naèinu molitve, istièuæi da je "na molitvu pozvana svaka osoba, bez razlike, jer Bog želi sa svakim uæi u prijateljski razgovor i odnos, no kontemplacija je dar koji Bog daje kome hoæe, kada i kako hoæe". Program je nastavljen u dvorani ispod kapele gdje su èlanovi FSR-a kroz grupni rad i raspravu obraðivali temu „Kontemplacija je izvor Franjine akcije". Nakon objeda uslijedila je pobožnost Križnoga puta te molitva I. Veèernje èasoslova i euharistijski blagoslov. Hodoèasnièki dan FSR-a Više od stotinu èlanova Franjevaèkog svjetovnog reda Osjeèkog podruènog bratstva sv. Antuna Padovanskoga okupilo se u Karmelu sv. Josipa u Breznici Ðakovaèkoj Breznica Ðakovaèka, 6.9.2014. (IKA/TU) - Više od stotinu èlanova Franjevaèkog svjetovnog reda Osjeèkog podruènog bratstva sv. Antuna Padovanskoga okupilo se 6. rujna na hodoèasnièki dan i cjelodnevnu duhovnu obnovu u Karmelu sv. Josipa u Breznici Ðakovaèkoj. Susret je zapoèeo euharistijskim slavljem koje je predvodio fra Marijan Glamoèak, a koncelebrirali su fra Flavijan Šolc, fra Ante Perkoviæ i fra Dragutin Brezovec, a karmeliæanke su animirale liturgijsko pjevanje. Podruèna ministra Maja Janc uputila je pozdravne rijeèi duhovnim asistentima i braæi i sestrama FSR-a s podruèja od Našica do Subotice, od Cernika do Zemuna, a karmeliæankama izrazila zahvalnost za srdaèno gostoprimstvo. Fra Marijan Glamoèak, potaknut meditacijom blagopokojnog fra Zvjezdana Liniæa, odabrao je za temu hodoèasnièkog dana rijeèi koje Isus upuæuje jednoj duši: "Ljubi me takav kakav jesi!", a u homiliji predstavio je lik sv. Ljudevita IX., francuskog kralja, suzaštitnika FSR-a, èije se osme stoljetnice roðenja spominjemo ove godine, a èiji se život oslikava i u duhovnoj oporuci njegovom sinu nasljedniku: „Nek ti je srce blago kad je rijeè o siromasima, bijednicima i žalosnima… Dok nisi siguran gdje je istina, više budi na strani siromaha nego bogataša…". Propovjednik je nazoène ohrabrio da se ne boje buduænosti, starosti i bolesti veæ hrabro èine ono moguæe: „Ovaj èas je dar milosti. Hrabri budimo. Poput sv. Ljudevita uskoèimo u tragove Humanitarni koncert za pomoæ kršæanima u Siriji i Iraku Koncert održan u povodu obilježavanja 100. obljetnice sjeæanja na žrtve genocida nad Armencima i 145. obljetnice roðenja armenskog skladatelja Komitasa Dubrovnik, 6.9.2014. (IKA) - Na humanitarnom koncertu za pomoæ kršæanima u Siriji i Iraku koji je održan u subotu, 6. rujna u Kneževom dvoru u Dubrovniku prodane su 33 ulaznice, a ta simbolika daleko više govori od kolièine prikupljenog novca. Naime, simbolika broja 33 dobro je poznata svim kršæanima jer je povijesni Isus Krist koji je živio u prvom stoljeæu imao toliko godina kada je bio razapet i umro na križu. Posljednjih mjeseci, dvadeset stoljeæa kasnije, to isto se dogaða kršæanima na prostorima Sirije i Iraka, što je dokumentirano fotografijama koje su obišle svijet. Koncert je održan u povodu obilježavanja 100. obljetnice sjeæanja na žrtve genocida nad Armencima i 145. obljetnice roðenja armenskog skladatelja Komitasa. Pijanistica Naira Asatryan, Armenka koja živi u Dubrovniku i predsjednica Društva prijatelja Armenije u Dubrovniku, izvela je djela L. V. Beetovena, F. Chopina, F. Liszta, S. Rachmaninoffa te armenskog sveæenika i skladatelja Komitasa. Posebno je dojmljiva bila izvedba Komitasove skladbe "Krvavo proljeæe" koju je napisao kao spomen na genocid. Uz program koncerta posjetiteljima su bile podijeljene naljepnice sa slovom "Nun" arapske abecede kojima su muslimanske skupine okupljene oko ISIS-a oznaèavale kuæe kršæana za upozorenje. To slovo predstavlja poèetak rijeèi "Nazareæanin" i u tom dijelu svijeta je oznaka za kršæane, a 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika ostalim kršæanima simbol solidariziranja s njihovim patnjama. Naljepnice su tiskane u hrvatskim bojama. Humanitarni koncert su organizirali Društvo prijatelja dubrovaèke starine i Caritas Dubrovaèke biskupije. Koncertu je nazoèio i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Novac prikupljen od ulaznica na kraju je predan Caritasu Dubrovaèke biskupije koji æe ga uputiti potrebnima. Grad Dubrovnik i Dubrovaèka biskupija stoljeæima kao svog zaštitnika štuju sv. Vlaha, armenskog biskupa i muèenika iz èetvrtog stoljeæa. Povezanost Armenaca i Dubrovnika, prema poznatim dokumentima, vidljiva je i u dubrovaèkom Statutu, zatim po svecima zaštitnicima sv. Zenobiju i sv. Zenobiji, potom u osobi lijeènika dvojice papa Gjura Baglivia Armena, po obitelji Osgihian na razne naèine, od arhitektonskog usavršavanja Dubrovnika do glazbene baštine, kao i po povezanosti dubrovaèkog nadbiskupa Rajmunda Jeliæa s Armencem Mekhitarom koji je kasnije utemeljio tiskaru u Beèu u kojoj je tiskano više od 200 hrvatskih knjiga, meðu kojima i programatska pjesma o banu Josipu Jelaèiæu. Na sve te povijesne veze podsjetio je uvodnièar na koncertu dr. sc. Vinicije Lupis. Kao datum poèetka genocida Armenci uzimaju 24. travnja 1915. godine kada su otomanske vlasti zatoèile u Carigradu 250 armenskih intelektualaca i uglednih predstavnika armenske zajednice. U 'Velikoj Nesreæi' provedenoj nad Armencima krajem 19. i poèetkom 20. stoljeæa stradalo je milijun do milijun i pol ljudi, odnosno 80% sveukupne armenske populacije. Tada su takoðer jako stradali i Asirci, Kaldejci, Nestorijanci i Pontski Grci, odnosno sve kršæanske zajednice na podruèju Male Azije. Meðu pojedincima na koje je genocid ostavio neizbrisive posljedice je armenski sveæenika i skladatelj, èudo od djeteta, Komitas koji je od posljedica onoga što je vidio i preživio tijekom genocida posljednjih dvadeset godina života proveo u umobolnici u Parizu. Neke zemlje još ni danas ne žele priznati da se nad armenskim narodom dogodio genocid. Ubojstva i progoni iz domova, koje su u Siriji osnovali Armenci koji su preživjeli genocid, ponavljaju se sada na novoj generaciji. Slièno se dogaða i drugim kršæanima i manjinskim skupinama posljednjih mjeseci na podruèju Iraka i Sirije. Njihovi poglavari vape tražeæi od svijeta pomoæ i zaustavljanje zla. Proslavljena svetkovina sv. Marka Križevèanina u Zagrebu Muèeništvo nije stvar prošlosti. Danas su kršæani najprogonjenija skupina na kugli zemaljskoj. Oni svjedoèe za Krista poput Marka, potrebni su naše molitve, brige, solidarnosti. Oni su naša braæa i sestre, oni su primjer i poticaj na nasljedovanje Krista, poruèio dr. Tanjiæ Zagreb, 7.9.2014. (IKA) - Na svetkovinu sv. Marka Križevèanina u nedjelju, 7. rujna središnje euharistijsko slavlje u jedinoj župi Zagrebaèke nadbiskupije koja je posveæena tomu svecu, u Zagrebu na Selskoj ulici, predvodio je rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta prof. dr. Željko Tanjiæ. Uvodeæi u slavlje, dr. Tanjiæ je vjernike pozvao na zahvalu za dar života i svjedoèenja sv. Marka Križevèanina, prvog proglašenog sveca iz ove nadbiskupije. Zapoèinjuæi homiliju jednostavnom reèenicom „Dobro se vladao" što je ostalo upisano u knjizi pitomaca Papinskog zavoda Germanicum et hungaricum pokraj imena Marka Križevèanina, dr. Tanjiæ je istaknuo kako je u toj reèenici sadržano puno toga što govori o današnjem svecu. Mislimo kako biti svetac, muèenik znaèi nešto izvanredno Domovinske vijesti što je nama nedostižno, a svetost i muèeništvo zapoèinje u onome što zovemo „dobro vladanje", svakodnevni život, pojasnio je te istaknuo kako upravo Markova svakodnevica od studija u Grazu i Rimu, povratka u Zagreb, Križevce, odlazak u Ostrogon, razne službe sve do smrti, govore o njegovoj svetosti, o svetosti mnogih svetaca i muèenika. Oni su živjeti s Kristom, oni su otkrivali svakodnevicu kao put do Boga, rekao je dr. Tanjiæ, primijetivši da je nama svakodnevica èesto teret, èesto puta dosadna, u njoj ne vidimo ništa posebno, mislimo da netko drugi ima bolje, zanimljivije živote nego mi. Zapravo svetost Marka Križevèanina nam govori da smo svi pozvani posvetiti svoju svakodnevicu, da smo uvijek pozvani tražiti susret s Bogom, kako bismo kroz nju i kroz dobro vladanje mogli i trebali ostvariti svoje spasenje, rekao je dr. Tanjiæ. Vraæajuæi se na zapisanu karakteristiku o Marku Križevèaninu, istaknuo je kako „znamo da 'dobro vladanje' èesto nije u modi, ali to je ono što èini bit kršæanskoga života: dobrota o kojoj èesto na poseban naèin progovara papa Franjo i na koju nas potièe. Ona je bila osnova života i sv. Marka: dobrota koja se hranila Kristom, dobrota koja se oblikovala na tom temeljnom odnosu s Kristom. Ustrajao je do kraja u dobroti koju je svjedoèio: ostao je vjeran u pozivu, ostao je vjeran Kristu. Znao je da ta dobrota ukljuèuje ono što nam poruèuje današnje evanðelje: žrtvu križa". No, dr. Tanjiæ je upozorio, kako to nije poziv da patimo, jer „Isusova poruka nije poziv na patnju, pogotovo ne na besmislenu patnju, veæ je poziv da budemo svjesni da život ukljuèuje i dimenziju patnje, trpljenje". Stoga je vjernike pozvao da nahranjeni Kristom po primjeru sv. Marka mognu èini dobro, da se ne predaju, jer „svi smo pozvani na temelju Kristovih rijeèi mijenjati naš život. Svatko od nas ima svoju odgovornost, a onda i kao zajednica uvijek možemo èiniti, djelovati na dobro makar to donosi trpljenje". Uoèi poèetka nove školske godine, rektor Tanjiæ pozvao je vjernike na molitvu za školarce, kao i njihove uèitelje, kako bi oni mogli prenijeti duh dobrote, jer „on je važniji od svih znanja koje trebamo steæi da bismo mogli živjeti kao društvo puno ljubavi". U duhu proslave svetkovine muèeništva sv. Marka, dr. Tanjiæ je posebno uputio poziv na molitvu za progonjene kršæane u Siriji i Iraku. Muèeništvo nije stvar prošlosti. Danas su kršæani najprogonjenija skupina na kugli zemaljskoj. Oni svjedoèe za Krista poput Marka, potrebni su naše molitve, brige, solidarnosti. Oni su naša braæa i sestre, oni su primjer i poticaj na nasljedovanje Krista, poruèio je dr. Tanjiæ. Na kraju mise rijeè zahvale svima koji su se ugradili u pripremu proslave, uputio je domaæi župnik Damir Baèun. On je na poseban naèin zahvalio predvoditelju slavlja, te okupljenim sveæenicima Trešnjevaèkog dekanata, kao i susjednih župa. Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirao župni zbor. Posveta crkve Sv. Franje Asiškog u Lipiku Biskup Škvorèeviæ istaknuo kako dugovi financijske naravi mogu našu državu dovesti do bankrota, ali da je još teži bankrot koji se dogaða kad se slome meðuljudski odnosi, svedu na individualizam i sebiènost te ne nastoji živjeti ljubav kao temeljnu sastavnicu ljudskog postojanja koja istinski oèovjeèuje i daje smisao Požega, 7.9.2014. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je u nedjelju, 7. rujna, u Lipiku slavlje posvete nove župne crkve Sv. Franje Asiškoga. Staru župnu crkvu do 10. rujna 2014. broj 36/2014 11 Domovinske vijesti temelja su razorili srpski pobunjenici 1991. godine, a nova crkva postupno je izgraðivana tijekom više godina. Na izgradnji nove crkve radili su župnici Tomo Sruk, Josip Firšt, Josip Klariæ, Ivan Bošnjak te sadašnji župnik Jozo Zoriæ. Župnik je ukratko prikazao zdanje nove crkve. Podsjetio je da se njezina posveta obavlja na dan kada je prije 69 godina bl. Alojzije Stepinac osnovao župu. Biskup je u pozdravu podsjetio na teška stradanja ljudi i zgrada 1991. godine i izrazio radost što su se mnogi vratili na svoja ognjišta, izgradili svoj dom, a vjernici uz pomoæ mnogih dobrotvora podigli i novu župnu crkvu. Istaknuo je kako je ta zgrada u službi Crkve kao zajednice vjernika koja se u njoj okuplja na slušanje Božje rijeèi i slavljenje svetih otajstava te oni postaju hram Božje prisutnosti u svijetu. Rekao je kako je Božja blizina o kojoj svjedoèi zgrada crkve snaga za osobni, obiteljski i zajednièki život u svakoj sredini, napose u onima koje su teško stradale. Nakon blagoslova vode poškropio je zidove crkve i vjernike. U homiliji biskup je podsjetio kako se na lipièkom podruèju tijekom dva desetljeæa nakon rata nastojalo slagati životni mozaik na obiteljskoj, gospodarskoj, politièkoj i drugim razinama da bi se stvorilo redovito stanje. Rekao je da se slièno dogodilo u vrijeme kad su se Židovi vratili iz sužanjstva, ali da su sveæenik Ezra i upravitelj Nehemija mudro zakljuèili da se bez obnovljene duhovne razine života ne može ostvariti pravi napredak te su pred narod iznijeli knjigu Zakona, èitali je i tumaèili da je svi razumiju i obnovili savez s Bogom. Istaknuo je da su Lipièani jednako mudro postupili kad su odluèili ponovno podiæi svoju župnu crkvu te ih je pozvao da njezina posveta bude prigoda u kojoj æe obnoviti krsni savez s Isusom Kristom i uèvrstiti se u pripadnosti Katolièkoj Crkvi te odvažno životom svjedoèili evanðeoske vrijednosti u našem društvu. Biskup je istaknuo kako se danas u Hrvatskoj govori i nastoji oko gospodarske obnove, ali da je potrebno prisjetiti se kako je hrvatski narod trinaest stoljeæa živio u evanðeoskom vrijednosnom sustavu i ukoliko ga se odrekne te krene putem ideoloških nejasnih i nesigurnih opredjeljenja, gubi šansu cjelovite obnove i izlaska iz krize. Napomenuo je kako onaj tko je ukorijenjen u Isusov sustav vrijednosti temelji svoj život na ljubavi za koju sv. Pavao u drugom liturgijskom èitanju kaže da je „jedini dug koji nas obvezuje prema drugim ljudima". Istaknuo je kako dugovi financijske naravi mogu našu državu dovesti do bankrota, ali da je još teži bankrot koji se dogaða kad se slome meðuljudski odnosi, svedu na individualizam i sebiènost te ne nastoji živjeti ljubav kao temeljnu sastavnicu ljudskog postojanja koja istinski oèovjeèuje i daje smisao. Istaknuo je da je u središtu kršæanstva Isusova ljubav jaèa od smrti kojoj služi i novoizgraðena lipièka crkva, odreðena za naviještanje Božje rijeèi i slavljenje svetih otajstava. Biskup je uputio na znakove Isusove prisutnosti u crkvi te rekao da po Isusovoj rijeèi u evanðelju gdje su dvojica ili trojica sabrana u njegovo ime, on je ondje prisutan. Uputio je na žrtvenik kao znak Isusove prisutnosti u euharistijskoj žrtvi, na ambon kao znak njegove prisutnosti po rijeèi koja se naviješta, na predsjedatelja koji djeluje u njegovoj osobi, te na tabernakul u kojem se èuvaju svete prilike za bolesnike i klanjanje. Biskup je poželio brojnim vjernicima da u novoj župnoj crkvi po posveti uzdignutoj na svoje dostojanstvo, izgraðuju duboku povezanost s Isusom Kristom i meðusobno te budu ponosni što u svojoj hrvatskoj domovini pripadaju Isusu Kristu u njegovoj Crkvi Katolièkoj. Uslijedio je obred polaganja moæi bl. Ivana Merza podno novog oltara, sveèana posvetna molitva, mazanje oltara i dvanaest križeva svetim uljem, paljenje tamjana na oltaru i kaðenje crkve, urešavanje oltara i obasjavanje svjetlom 12 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika cijeloga zdanja crkve te prvi euharistijski prinos na novoposveæenom oltaru. Nakon poprièesne molitve èlan Župnog pastoralnog vijeæa dr. Oto Kraml biskupu je zahvalio na dolasku u Lipik i predvoðenje slavlja posvete nove crkve, nazvavši ga velikim povijesnim dogaðajem te mu je predao darove. Biskup je èestitao lipièkim župljanima posvetu crkve i zahvalio svima koji su dali doprinos u njezinoj izgradnji. U trenutku radosti i ponosa svi nazoèni na kraju slavlja pozdravili su i domovinu pjevajuæi himnu „Lijepa naša domovino". Na slavlju su, meðu ostalima bili i javni dužnosnici, saborski zastupnik Zdravko Ronko, zamjenik ministra zdravlja dr. Marijan Cesarik, požeško-slavonski dožupan Ferdinand Troha, gradonaèelnik Pakraca Davorin Huška te lipièki gradonaèelnik Vinko Kasanac. Biskup Bogoviæ u Borièevcu prevodio misu uoèi Male Gospe Borièevac, 7.9.2014. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ tradicionalno je predvodio misu u patnièkoj župi Borièevac, u nedjelju 7. rujna, uoèi župne svetkovine Male Gospe. Uz rijetke župljane, dijelom obnovljena župna crkva Roðenja BDM u Borièevcu bila je prepuna pristiglih èlanova udruge prognanih Borièevljana ponajviše iz Bjelovara kao i hodoèasnika iz Slavonskog Broda koji su na kraju mise biskupu darovali umjetnièku sliku s motivom borièevljanske crkve. Uz biskupa koncelebrirao je župnik Borièevca i Korenice Stipe Zeba. Biskup je u homiliji stavio težište na velièinu malih. "Kao što je Betlehem najmanji meðu kneževstvima Judinim, a iznjedrio je onoga koji æe vladati, tako i Borièevac, koji si tako stradao, èije je ime nestalo sa zemljopisnih karata, èije su ljude ubijali i progonili kao nemoæno i nevrijedno roblje, èiju su nevinu djecu bacali u Dabine jame – nipošto nisi najmanji meðu naseljima hrvatskim. Veæi si od onih mjesta otkuda je krenula sila i nasilje; tvoja velika snaga je u tvojoj malenosti, što si se oslonio na ljubav prema Bogu i èovjeku", rekao je biskup, istaknuvši da po odnosu prema Borièevcu možemo prepoznati ne samo prave Hrvate nego i iskrene ljubitelje svakog èovjeka. Borièevaèku kalvariju treba ugraditi u temelje bolje Hrvatske. "Dok se bude gradilo na vilama i puški, a ne na tvome križu, ne možemo oèekivati bolje dane za ljude na ovim prostorima, i za Hrvate i za Srbe. Ponosi se, Borièevcu, onim èasovima svoga povijesnog puta kada si bio slièan Isusu na njegovom životnom putu, kada su te æuškali, bièevali, propinjali – kada si pored svega toga ostao vjeran ljubavi. Oni koji Boga ljube sve ih upuæuje na dobro", rekao je u propovijedi biskup Bogoviæ. Poruka nadbiskupa Barišiæa na poèetku nove školske i vjeronauène godine Mnogim školarcima škola je na neki naèin drugi dom, a mnogi u njoj provode puno više vremena nego sa èlanovima vlastite obitelji. Niti jedan odgovoran nastavnik i odgojitelj ne može ignorirati tu èinjenicu Split, 7.9.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ uputio je, u povodu poèetka nove školske i vjeronauène godine, poruku roditeljima, odgojiteljima, profesorima, vjerouèiteljima, sveæenicima i redovnicima. U njoj istièe kako je pred svima nova školska godina, „na poèetku koje nam se može uèiniti da æe biti potpuno jednaka onoj prethodnoj", ali da se ne damo zavarati. „Ako se potrudimo biti istinski pronositelji svoga života, protagonisti, a ne puki promatraèi, onda ova godina nikako neæe biti ista. Bit æe korak naprijed s mnogim novim spoznajama i ika iskustvima. Želio bih stoga na poèetku kazati kako svima od srca želim da uzmu život u svoje ruke, da se uhvate kormila i, smjelo i bez straha, usmjere brod svoga života prema novim izazovima. Oslobodimo se straha jer on koèi život i nije dobar uèitelj", istièe nadbiskup te pojašnjava da je za osloboðenje od straha potrebno steæi sigurnost, a prvi korak je vratiti se k sebi, što je "u ovom vremenu kada smo izloženi suvremenim medijima i užurbanoj stvarnosti koji nam nameæu životni ritam i vidno otežavaju smirenost, pronalaženje puta do sebe i do vlastitoga srca otežano". "Povratak k sebi je nužan ukoliko želimo biti slobodni i sretni. Potreban je povratak vlastitom srcu jer u dubini srca èovjek otkriva zakon koji ga poziva da ljubi i èini dobro, u èemu prepoznaje svoje dostojanstvo i slobodu, a to ga èini sretnim (usp. GS 16). Povratak k sebi i svojoj savjesti otvara nam put prema Bogu koji je sama Ljubav, a ona ima moæ odagnati svaki strah", istièe nadbiskup. Nadalje, obraæa se obitelji kojoj je uputio pitanje: "Obitelji, gdje si? Gdje si se izgubila i što te zavelo?". Istièe kako se sve snage društva bore za prevlast nad obitelji koja je danas kao nikada ranije zbunjena, ranjiva i egzistencijalno ugrožena, te kao da se umorila izvršavati svoju prevažnu odgojnu zadaæu pa je prepušta drugima. „Odgoj cjelovitog èovjeka, èovjeka uma i srca koji zna razluèivati, ali i hrabro se opredijeliti za dobro, nasušna je odgojna potreba današnjeg vremena. Stoga nam ne treba samo društvo znanja, nego prije svega društvo odgovornih, zrelih, odluènih i moralnih mladih ljudi. Takav odgoj prvenstveno se ostvaruje unutar obitelji. Drugoga puta nema", istièe nadbiskup. "U vremenima dubokih kriza koje nas prate jedino rješenje je obnovljeno kršæanstvo i povratak kršæana u crkvenu obitelj. Oèinski potièem sve da oživimo svoje zajednice, župna gnijezda vjere, bratskog života i prihvaæanja. Potièem svu braæu sveæenike, redovnice i vjernike laike da stvaraju „žive vjernièke zajednice", da se meðusobno bodre i tješe u danima nevolje, da se raduju u danima slavlja. No, da bi to vraæanje vjernièkim zajednicama znaèilo produbljenje života u Duhu, potrebna je sustavna i temeljita župna kateheza u skladu s potrebama vremena", istièe nadbiskup. Pojašnjava da je škola, kao zajednica osobâ koje ujedinjuje viši cilj, takoðer jedna vrsta obitelji te da ju se ni u kojem sluèaju ne smije promatrati kao „tvornicu znanja" jer bi to onda znaèilo da se èovjeka svelo na njegov intelekt i robu koju treba pripremiti za nemilosrdno tržište rada. "Mnogim školarcima škola je na neki naèin drugi dom, a mnogi u njoj provode puno više vremena nego sa èlanovima vlastite obitelji. Niti jedan odgovoran nastavnik i odgojitelj ne može ignorirati tu èinjenicu. Potrebno je razmišljati o njima kao osobama koje trebaju cjelovit razvoj, odgoj na podruèjima uma i srca, znanja i morala. Osobe sposobne stvarati i preobražavati kulturu. Tu vidim veliku zadaæu nastavnika i odgojitelja", istièe nadbiskup. Osvræe se i na ulogu vjeronauka u školama za kojeg smatra da po svojoj naravi daje širinu jer provlaèi ideju humanizma kroz sva podruèja, susreæe se u korelaciji gotovo sa svim drugim predmetima te na svoj naèin pridonosi odgoju i obrazovanju uèenika. Stoga smatra da nipošto nema mjesta antagonizmu, veæ naprotiv, kao što vjeronauk pronalazi dodirne toèke s drugim disciplinama, na isti naèin one mogu pronaæi dodirne toèke s vjeronaukom. "Neka vas u svim vašim odlukama i naporima prati zagovor nebeske Majke Marije, ustrajne, ponizne i neustrašive vjernice. Duh Gospodnji kojega uz obilje Božjeg blagoslova zazivam na sve vas neka odagna iz vaših srca i misli svaku malodušnost i strah", poruèuje nadbiskup Barišiæ. Domovinske vijesti 60.000 hodoèasnika na Svetu nedjelju u Ludbregu Misno slavlje predvodio predsjednik HBK nadbiskup Puljiæ Narodnim zastupnicima i predsjedniku Sabora biskup Mrzljak uputio poziv: Ne dajte da nam umre nedjelja! Neka meðu vama ne bude podijeljenosti i stranèarenja kada je u pitanju opæe dobro! Ludbreg, 7.9.2014. (IKA) - "O da bude radost meðu nama, što smo krvlju Kristovom oprani" pjevalo je mnoštvo hodoèasnika prateæi sveèanu procesiju s pokaznicom Presvete Krvi kojom je zapoèelo središnje slavlje na Svetu nedjelju 7. rujna u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu. Oko zavjetne kapele Hrvatskog sabora sabralo se 60-tak tisuæa hodoèasnika iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva sudjelujuæi na euharistijskom slavlju koje je predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u zajedništvu s biskupom domaæinom Josipom Mrzljakom i 50-tak sveæenika. Sve okupljene hodoèasnike pozdravio je ludbreški župnik i upravitelj svetišta mons. Josip Ðurkan te im zaželio da u tom jedinstvenom hrvatskom euharistijskom svetištu, u kojem se veæ više od 600 godina na poseban naèin èasti Presveta Isusova Krv, uistinu dožive susret s Gospodinom. Uime tradicionalnog pokrovitelja manifestacije "Dani Svete nedjelje", prigodnu rijeè uputio je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, koji je podsjetio da se navršilo 20 godina otkad je u ovom svetištu podignuta zavjetna kapela te izvršen zavjet Hrvatskog sabora iz 1739. godine. Napomenuo je kako je Hrvatska uvijek bila najjaèa i rasla je u razdobljima kada su civilna i crkvena vlast zajednièki koraèale prema zacrtanim ciljevima radi napretka i dobrobiti. Tako je bilo i prije 20 godina: nadamo se da snaga duha i zajedništva iz tog vremena neæe biti zaboravljena. Pozivam stoga na suradnju, toleranciju i dijalog radi napretka i stabilnosti. Želim da današnje molitve svima u Hrvatskoj donesu oporavak i bolji život, rekao je Leko. Pozdravljajuæi sve okupljene, meðu kojima su bili i predstavnici svjetovne vlasti: predsjednik države dr. Ivo Josipoviæ, zastupnici u Hrvatskom saboru na èelu s predsjednikom Lekom, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsiæ, varaždinski župan Predrag Štromar, ludbreški gradonaèelnik Dubravko Biliæ i drugi predstavnici državne i lokalne vlasti, biskup Mrzljak govorio je o važnosti i vrijednosti nedjelje koja se na osobit naèin od davnina proslavlja u Ludbregu upravo na Svetu nedjelju. Napomenuo je da je nedjelja velika vjerska i kulturna baština – to je dan duhovnih vrijednosti, ne samo kršæanskih nego i opæeljudskih. Pitamo se živi li još takva nedjelja u našem potrošaèkom i konzumeristièkom društvu ili æemo joj dopustiti da umre – a to ovisi o nama. Stoga narodnim zastupnicima i predsjedniku Sabora upuæujem veæ gotovo vapaj: Ne dajte da nam umre nedjelja!, bile su rijeèi biskupa koje su nazoèni pozdravili spontanim pljeskom, kao što su spontano pozdravili i druge biskupove vapaje: Ne dajte da umre taj dan obiteljskog zajedništva, dan njegovanja posebnih duhovnih vrednota! Neka meðu vama ne bude podijeljenosti i stranèarenja kada je u pitanju opæe dobro. Donesite zakone koji æe štititi majke i djecu kako bi nedjeljom sa suprugom i ocem bili zajedno oko obiteljskog stola jer obitelj je prva škola ljubavi, poštovanja i svakovrsnog odgoja, poruèio je biskup Mrzljak. Rekavši kako na poèetku školske godine sa žalošæu svake godine konstatiramo da je sve manje djece u školi, biskup je istaknuo da je potrebno donositi zakone koji æe štititi svevremenost obitelji muškarca, žene i djece. Time nipošto ne umanjujemo niti prikraæujemo ièija prava ni slobode jer je obitelj temelj naroda i zalog njegove buduænosti, istaknuo je biskup Mrzljak, pozvao sve na molitvu za mir iduæe nedjelje 10. rujna 2014. broj 36/2014 13 Domovinske vijesti te èestitao blagdan sv. Marka Križevèanina, zaštitnika Varaždinske biskupije, kao i Dan Varaždinske županije, koja slavi svoju zaštitnicu na blagdan Male Gospe. Ujedno je svetištu, župi i gradu Ludbregu zahvalio na gostoljubivosti iskazanoj u velièanstvenom dogaðaju petog hrvatskoslovenskog susreta, održanog na Svetu subotu, te u drugim slavljima i susretima. U homiliji koju je uputio, nadbiskup Puljiæ spomenuo se rijeèi Ivana Pavla II. u Splitu: "Ovdje povijest nije šutjela", istaknuvši da je i ovdje u Ludbregu povijest obilato govorila, te je ovo svetište, zbog svoje povijesne i nadpovijesne dimenzije, postalo pravim svjetlom istine i uèiteljicom života. Osvrèuæi se na nedjeljna èitanja, koja pouèavaju na koji se naèin opominje èovjeka grešnika, nadbiskup je upozorio kako je kršæanin odgovoran za vlastito, ali je i suodgovoran za spasenje svojih bližnjih. Istaknuo je hodoèasnicima veliku važnost sakramenta pomirenja te zahvalio svim ispovjednicima koji su u svetištu na raspolaganju vjernicima. Prisjetio se susreta s jednim hodoèasnikom nakon ispovijedi u Ludbregu prije 13 godina koji mu je posvjedoèio svoju vjeru rijeèima "kakvo je to prošæenje, ako ne dobijemo oproštenje?". Nadbiskup je podsjetio da se hodoèašæa zato i zovu prošæenja, a svetišta prošteništa jer se u njima dogaða susret grešnika i milosrdnog Boga. Poruèio je stoga ispovjednicima da se ne umore odriješivati i dijeliti sakrament Božjeg milosrða. Upozorio je pritom da je mnogo onih koji su vezani grijehom alkohola i droge. Previše je zarobljenih praznovjerjem, mržnjom, besmislom i nepravdom. Sve više je mladih koji su razoèarani u život i u ljude. Zarobljeni svojim grešnim navikama ne znaju kako se osloboditi. Hodaju bez cilja i sve više se zapliæu. A ima izlaza. Isus ga je pokazao, rekao je nadbiskup, poruèivši da je Isus uvijek s nama, spreman je svakog trenutka da nas prosvijetli, ojaèa, blagoslovi, posveti, utješi i pomogne. Podsjetio je kako su se, hraneæi se Euharistijom, naši preði odupirali silnim procesima ateizacije, sekularizacije i posebno opasnih ideologija bezbožnog fašizma i komunizma, koji su u 20. stoljeæu pokušali zatrti svaki znak vjere i vjerske pripadnosti. Upravo po euharistiji dobivali su snagu i sigurnost, istaknuo je mons. Puljiæ. Sve okupljene pozvao je da u svoje molitve ukljuèe sve nazoène i svoje drage kod kuæe, posebno bolesne i stare, djecu i mlade. Takoðer je pozvao na molitvu za dvije biskupije: mladu, poletnu i perspektivnu Varaždinsku i dobro staru i poznatu Zadarsku sa svim njihovim radostima i tjeskobama, brigama i nadama. Pozvao je na molitvu za sve odgovorne u zemlji da bi im "Gospodin upravio um i srce po svojoj volji, kako bi se uèvrstilo blagostanje naroda, siguran mir i sloboda vjere". Uoèi poèetka nove školske godine pozvao je na molitvu za djecu i mlade, za njihove uèitelje i odgojitelje, kako bi škole postale uistinu privilegirana mjesta dobrog ljudskog okruženja gdje æe djeca i mladi rasti u kreposti, humanosti i znanju. Na kraju je pozvao i na molitvu za države u kojima su ratna žarišta pokazala svu opasnost i strahote stradanja nevinih ljudi, te da progonjenim kršæanima u Iraku i diljem svijeta svane toliko žuðena sloboda. Mons. Ðurkan na kraju mise pozvao je hodoèasnike da sudjeluju i u drugim duhovnim sadržajima Svete nedjelje te je zahvalio svima koji su sudjelovali i pomogli u organizaciji višednevnih hodoèasnièkih dogaðanja. Euharistijsko slavlje zakljuèeno je zahvalnim himnom 'Tebe Boga hvalimo' i hrvatskom himnom u izvoðenju domaæeg župnog zbora i ludbreške Limene glazbe, a nadbiskup Puljiæ zazvao je Božji blagoslov na sve nazoène i njihove upuæene molitve na nebrojene nakane i potrebe. 14 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika Nadbiskup Devèiæ susreo se s gradonaèelnikom Neussa Rijeka, 7.9.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ susreo se u nedjelju, 7. rujna u samostanu Družbe Presvetog Srca Isusova na Drenovi s gradonaèelnikom njemaèkog grada Neussa Herbertom Nappom i njegovim suradnicima. Mjesto susreta odabrano je zbog dugogodišnje povezanosti Neussa sa sestrama te družbe koje djeluju u Rijeci, a održao se u okviru petodnevnog posjeta predstavnika ovog njemaèkog grada Rijeci s kojim je Neuss pobratimljen. Naime, krajem 2010. godine sestre Presvetog Srca Isusova napustili su Neuss èime je završila njihova 42-godišnja povijest djelovanja u tom njemaèkom gradu. Više od èetiri desetljeæa hrvatske su redovnice djelovale u Neussu i brinule se s puno ljubavi u gradskom Domu "Srca Isusova" za mnoge starije i nemoæne osobe. Tamo su stigle za vrijeme komunistièkog režima jer kao katolièke redovnice nisu mogle ostvarivati svoje zvanje u Hrvatskoj. Susret pokreta, zajednica i udruga s podruèja Sisaèke biskupije Nemojmo da nam je na prvom mjestu ta naša uska pripadnost zajednici, nego to da smo èlanovi Crkve, da smo djeca Božja, uèenici Isusa Krista i da smo jedno njegovo otajstveno tijelo, poruèio biskup Košiæ Sisak, 7.9.2014. (IKA) - Dan susreta kršæanskih pokreta, zajednica i udruga s podruèja Sisaèke biskupije održan je u nedjelju, 7. rujna, u velikoj dvorani pastoralnog centra katedralne župe Uzvišenja svetog Križa u Sisku. Na poèetku predstavnicima zajednica obratio se sisaèki biskup Vlado Košiæ, poruèivši im da oèekuje od njih da budu angažirani i probuðeni kršæani u društvu, ali i pozvavši ih na molitvu za obitelj u ovoj Godini braka i obitelji u službi života. U nastavku okupljenima se predstavio biskupijski povjerenik za pastoral crkvenih pokreta, zajednica i udruga Krešimir Buliæ, podijelivši svoje dugogodišnje iskustvo djelovanja unutar crkvenih pokreta, zajednica i udruga, te progovorivši o važnosti ovakvih zajednica, izazovu rada u njima i plodovima njihova djelovanja. Središnji dio susreta bilo je sveèano misno slavlje u katedrali koje je predvodio biskup Košiæ u zajedništvu s povjerenikom Buliæem, katedralnim župnikom preè. Markom Karaèom i supsidijarom Marijom Stjepanom Šikiæem. U homiliji, obraæajuæi se èlanovima pokreta, zajednica i udruga, biskup je upozorio kako u njima èesto svatko razvija samo svoje podruèje djelovanja i svoje darove, a ne vidi druge, te kako je potrebno u tom zajedništvu da jedni druge ispravljaju. „Kao što u braku muž i žena jedan drugoga ispravljaju, kao što kamenje voda nosi i bruse se kamen o kamen, te na kraju postanu lijepi obli kameni, tako je to i s nama. Drugi 'bruse' nas i mi 'brusimo' druge, ali ako je to s ljubavlju onda mi pridonosimo tom mozaiku da svi budemo braæa i sestre. Da svi budemo djelo Božje, te svjedoèanstvo Njegove ljubavi i Njegove prisutnosti u ovome svijetu. To je zapravo naše poslanje, bili mi èlanovi ovog ili onog pokreta, ove ili one zajednice, mi smo uvijek èlanovi Crkve i to nam uvijek treba biti na prvome mjestu. Nemojmo da nam je na prvom mjestu ta naša uska pripadnost zajednici, nego to da smo èlanovi Crkve, da smo djeca Božja, uèenici Isusa Krista i da smo jedno njegovo otajstveno tijelo. U tom tijelu, kaže sv. Pavao, mnogo je razlièitih darova, a mi kao udovi i dijelovi tijela važni smo i potrebni jedni drugima. U tom suglasju i harmoniji zajednièkog djelovanja mi jedni druge ispravljamo da èinimo ono što Bog od nas oèekuje", poruèio je biskup Košiæ. Susret je završen druženjem u pastoralnom centru katedralne župe. ika Caritas Požeške biskupije darovao školske knjige djeci poplavljenih obitelji u Pleternici Pleternica, 7.9.2014. (IKA) - Pred poèetak nove školske godine, 7. rujna, Caritas Požeške biskupije organizirao je podjelu knjiga školskoj djeci iz obitelji nastradalih u poplavi koja je u svibnju zahvatila pleternièki Gradac. Tom prigodom požeški biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji ravnatelja Caritasa Požeške biskupije Gorana Lukiæa posjetio je Pleternicu gdje je u župnom domu organizirana podjela knjiga okupljenim obiteljima. Biskup je roditeljima rekao da Caritas nastavlja pratiti poplavljene obitelji s pomaganjem u okviru svojih moguænosti te da æe platiti 111 kompleta školskih knjiga djeci iz poplavljenih obitelji. Istaknuo je da Biskupija time želi iskazati osjetljivost za njihovo stanje, posvjedoèiti im svoju blizinu i promicati evanðeoske meðuljudske odnose koji nadilaze materijalni dar koji primaju. Nazoènoj školskoj djeci biskup je rekao da je ovaj susret svojevrsni školski sat „o daru kao dubokoj sastavnici našeg života, u kojem smo se nezasluženo pojavili" te istaknuo kako je važno da ona rastu u spremnosti biti dar za druge ljude i tako u školi i drugdje ostvarivati odnose plemenitosti. Pripomenuo je kako æe knjige koje primaju biti teške u torbama na njihovim ramenima, ali je poželio da im budu lagane u rukama kad budu iz njih uèili i napredovali u znanju. Potom su Caritasovi djelatnici Ivica Grgiæ i Miroslav Peroutka podijelili roditeljima školske knjige za njihovu djecu. Ovih dana Caritas Požeške biskupije osigurao je školske knjige i za djecu u obiteljima slabijeg imovinskog stanja i u drugim dijelovima biskupije, ukupno 80 kompleta knjiga. To je osigurao sredstvima dobivenim od akcije prikupljanja starog papira, korizmenim darom vjernika i doprinosom Hrvatskoga Caritasa. Proslavljen zaštitnik Varaždinske biskupije Varaždin, 7.9.2014. (IKA) - U prigodi proslave nebeskog zaštitnika Varaždinske biskupije, u nedjelju, 7. rujna, na blagdan sv. Marka Križevèanina, misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak. S biskupom su koncelebrirali generalni vikar mons. Ivan Godina, kancelar mons. Antun Perèiæ, rektor katedrale mons. Blaž Horvat, predstojnici biskupijskih ureda i drugi sveæenici. U predveèerje blagdana Roðenja BDM, misa je bila posveæena i molitvi nebeskoj zaštitnici Varaždinske županije, koja na blagdan Male Gospe proslavlja svoj dan. Stoga su na misi bili predstavnici Varaždinske županije: župan Predrag Štromar sa suradnicima. U uvodu mise biskup Mrzljak rekao je kako je ova nedjelja ispunjena sadržajem. „Prijepodne je proslavljena Sveta nedjelja u ludbreškom svetištu, a isti dan slavimo blagdan sv. Marka Križevèanina, te smo sabrani i u predveèerje blagdana Male Gospe, kada Varaždinska županija slavi svoj dan", rekao je biskup te pozdravio župana, njegove suradnike i druge predstavnike lokalne vlasti. Tim je povodom uputio èestitke te pozvao na molitvu kako bi svi zajedno mogli napredovati u svakom pogledu, duhovnom i materijalnom. U homiliji je biskup rekao kako se ovaj dan u Ludbregu razmišljalo o nedjelji kao o civilizacijskoj steèevini, koju je kao humanu vrednotu u društvo uvelo upravo kršæanstvo. Istaknuo je kako nedjelja za vjernike ima posebno znaèenje jer je taj dan prilika da se bude bliže svojoj obitelji, ali i Bogu i Crkvi. U nastavku se biskup osvrnuo na Sveto pismo kao svojevrstan udžbenik u školi vjere te je zakljuèio kako su sveci ljudi koji su tu školu završili s odliènim uspjehom. Domovinske vijesti Može se reæi da su sveci novozavjetni i suvremeni proroci, dakle oni koje je Bog izabrao i postavio da prenose Njegovu rijeè. Meðu njima je i sveti Marko Križevèanin koji je hrabro svjedoèio i stajao iza svog uvjerenja. Bio je proroèki glas, kao što su to bili i ove godine proglašeni sveti papa Ivan Pavao II., to je i papa Franjo, a možemo reæi da Crkva ima proroèki glas jer neprestano èuva, tumaèi i prenosi Božju Rijeè. Božja Rijeè je ljubav, i to ne ljubav kao osjeæaj, nego ljubav koja je spremna na žrtvu za druge. Isus nam je ostavio u Evanðelju svojevrsnu školu vjere, pravila za život, savjete za naše meðusobne odnose. Ta nam škola pomaže da suzbijamo zlo u nama i u svijetu, a bez Svetog pisma kao udžbenika mi ne možemo napredovati u školi vjere. U tome pomažu nam kao primjeri i uzori upravo sveci, koji su proslavljeni na nebu, naši su zaštitnici i pomagaèi, koji nam pomažu da vjeru živimo iz dana u dan, ali i da svakodnevno napredujemo u našem kršæanskom životu, zakljuèio je biskup Mrzljak u homiliji. Na misi je pjevao katedralni zbor Chorus angelicus sa svojim zborovoðom i orguljašem mo. Anðelkom Igrecom. Blagoslov crkve u Glogovici Glogovica, 7.9.2014. (IKA) - O 208. obljetnice postojanja, obnovljenu filijalnu ckrvu sv. Roka u Glogovici župa Podcrkavlje kod Slavonskog Broda blagoslovio je u nedjelju, 7. rujna tijekom euahristijskog slavlja ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. Zbog Isusovih rijeèi: "Gdje su dvojica ili trojica u moje ime, tu sam ja meðu njima i što god odriješite na zemlji bit æe odriješeno na nebesima", gradili su vaši preði ovu crkvu Sv. Roka, jer htjeli su ostvarivati da Isus bude meðu njima", rekao je u propovijedi nadbiskup Hraniæ naglasivši kako je snažno ukorijenjena vjera u ljude toga kraja. "Vaša današnja generacija potvrðuje onu istu vjeru koja je gorjela u srcima vaših starih, vjeru u kojoj su oni gradili ove crkve. Ta ista vjera koja je gorjela u njihovim srcima sada je prisutna i meðu vama. Ona gori, ona pokreæe i vas danas", ustvrdio je nadbiskup te ukazao na važnost kako crkve kao graðevine još više Crkve kao vidljive zajednice otajstvenog tijela Kristova, koja se u tom prostoru okuplja. Aktualizirajuæi evanðelje te nedjelje na kraju je poruèio: "Nikome ništa ne dugujete osim da jedni druge ljubite. Pogriješi li tvoj braèni drug, tvoje dijete, tvoj poznanik, razgovaraj s njima nasamo, ne ogovaraj ga, ne podiži glas... Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. Punina zakona jest ljubav. S ovog današnjeg blagoslovnog slavlja i proslave 208. obljetnice ove crkve sv. Roka, te poruke zapamtimo i ponesimo u svoju svakodnevnicu". Pohvalio je trud i ljubav domaæeg župnika Davorina Anðiæa te zahvalio mještanima Glogovice što su svoju radost toga dana oèitovali i kroz oblaèenje narodnih nošnji, i onim najljepšim ruènim radovima okitili cijelo selo. Župnik Anðiæ zahvalio je svim koji su pomogli da su crkvu iznutra i izvana u roku od samo èetiri mjeseca uspjeli obnoviti: svojim župljanima, Nadbiskupiji, opæini Podrckavlje, izvoðaèu radova tvrtki Stehlik iz Pleternice, mještaninu Jakši Singeru i ostalim dobroèiniteljima. Na kraju mise, koju je pjesmom uvelièao zbor župe Podcrkavlje, Katarina Mediæ proèitala je pjesmu o svom selu, koju je za tu prigodu napisala. Slavlje je nastavljeno i poslije mise ispred crkve gdje su èlanovi KUD Krešimir Šimiæ iz Podcrkavlja zapjevali, a s njima su i mještani kolo zaigrali. Posebno srdaèni bili su susreti nadbiskupa Hraniæa s vjernicima. On im je spontano prilazio i svakog osobno pozdravio. Crkva sv. Roka sagraðena prije 208. godina više je puta obnavljana i prepravljana. S vremenom je dozidana sakristija, te izgraðen kor. Ove je godine ponovno temeljno obnovljena izvana i iznutra, te 10. rujna 2014. broj 36/2014 15 Domovinske vijesti glavni oltar s kipom svetog Roka vraæen u izvorno stanje. Kip sv. Roka, èiji je autor nepoznat izraðen je od kamena prije više od 208 godina. Dvije polufreske na zidu sv. Nikole biskupa i sv. Izidora, koje su u dosta lošem stanju, zbog svoje umjetnièke i povijesne vrijednosti ostavljene su na brigu Restauratorskom zavodu. Predveèerje blagdana Male Gospe na Gospinom polju Vrbova, 7.9.2014. (IKA) - U predveèerje blagdana Roðenja BDM, 7. rujna, požeški biskup Antun Škvorèeviæ tradicionalno je s nekoliko tisuæa vjernika slavio sveèanu euharistiju na Gospinom polju ponad Bilog Briga u župi Vrbova. Ulazna procesija s drevnim Gospinim kipom zaustavila se kod oltara gdje je biskup, zahvalivši za nedavno proglašenje svetim utemeljitelja Požeške biskupije Ivana Pavla II, uputio pozdrav Isusovoj Majci, na koji su vjernici odgovarali, pjevajuæi poklik „Blažena ti što povjerova!". Zatim je domaæi župnik Stjepan Bakariæ pozdravio biskupa, sveæenike, ðakone, redovnice, hodoèasnike, a napose pješake koji su stigli iz župa Novokapelaèkog i Novogradiškog dekanata. U homiliji biskup je, meðu ostalim rekao kako blagdansko evanðelje potièe na razmišljanje o snažnoj prisutnosti Isusove Majke na mnogim hodoèasnièkim mjestima pa tako i na Gospinom polju od davnine, iz predturskih vremena. Istaknuo je kako ovdje nema nekih graðevina ili nešto drugo što bi privlaèilo vjernike, nego duhovna snaga s kojom se susreæu i ispunjaju te odlaze osnaženi Bogom po zagovoru Isusove Majke, osposobljeni nositi teške osobne, obiteljske i narodne terete. Podsjetio je kako je na ovom mjestu na svoj naèin prisutan i vjernièki duh svih onih koji su ovamo dolazili tijekom više stoljeæa i kako se i današnji hodoèasnici ukljuèuju u taj duhovni dinamizam. Istaknuo je da brojna imena koja navodi evanðelist Matej u naviještenom Isusovu rodoslovlju podsjeæaju na ljude po kojima je Bog tijekom povijesti ostvarivao svoje naume, pripravljao dolazak svoga Sina u tijelu i uveo èovjeka u zajedništvo svoga božanskog života. Rekao je da se na svoj naèin meðu njih svrstavaju i nazoèni hodoèasnici, jer oni svojim otvorenim srcem za Boga omoguæuju da on po njima u hrvatskom društvu ostvaruje svoje djelo, te da mu je svaki od njih dragocjen. Dodao je kako su oni suradnici Božji u našoj hrvatskoj zemlji i da ne treba imati straha pred mukama i poteškoæama koje prate sadašnji naš život. Rekao je da su se okupili na Gospinom polju podsjetiti se sa sv. Pavlom u drugom èitanju da Bog ljubi èovjeka i suraðuje s njime, udjeljuje mu konaènu sudbinu, kroz nevolje, patnju i smrt vodi u život. To je dalekosežna Božja strategija vjeènosti, smisla, svjetla i punine života, rekao je biskup. Svojim pristankom da bude majka Sina Oèeva ukljuèila se u nju i Marija, jednostavna nazaretska djevojka, da bi po svojoj ljubavi na križu našu smrtnu sudbinu preobrazio u život. Jednostavni ljudi, poput Marije, rekao je biskup, najbolje razumiju tu Božju strategiju, raèunaju i suraðuju s njime. Pozvao je vjernike da mole za domovinu Hrvatsku, za sve na vlasti, za pojedince i obitelji, da Marija svojim zagovorom svima posreduje Božje svjetlo i snagu te budu suradnici njegovih nauma. Nakon poprièesne molitve uslijedila je mala procesija s Gospinim likom izmeðu hodoèasnika, koji su je pozdravljali pjesmom i upaljenim svijeæama. Za to vrijeme upuæivane su joj pohvale i molbenice rijeèima svetog Ivana Pavla II. a na kraju je biskup predvodio èin predanja Isusovoj Majci. Slavlju na Gospinom polju prethodila je trodnevnica pod geslom „Kroz stoljeæa mnoga, donosimo Tebi molitve i prošnje, brige i nevolje", koju je vodio župnik u Oriovcu Zdravko Radoš. 16 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika Hodoèašæe u Vepric uoèi Male Gospe Vepric, 7.9.2014. (IKA) - Deseci tisuæa hodoèasnika iz svih krajeva Splitsko-makarske nadbiskupije, Makarskog primorja, Neretvanske i Imotske krajine, susjednih otoka, Bosne i Hercegovine, ali i cijele Hrvatske, hodoèastili su Blaženoj Djevici Mariji u Lurdsko svetište Vepric, u nedjelju 7. rujna, uoèi blagdana Male Gospe. Proslava roðendana BDM zapoèela je u rano jutro kada su, u ovo marijansko svetište podno Biokova, pristigli prvi vjernici, mnogi od njih nakon cjelonoænog hoda. Svi oni su za vrijeme jutarnjih misa mogli pristupiti sakramentu pomirenja. Poslijepodnevno slavlje zapoèelo je križnim putem i molitvom krunice koje je animirao duhovni asistent svetišta, bivši upravitelj, don Alojzije Bavèeviæ. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji s novim upraviteljem svetišta don Mijom Šurlinom, generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslavom Vidoviæem te 40-ak sveæenika. „Došli smo morem, kopnom i s otoka. Èesto se danas govori o otocima, pa i u simboliènom znaèenju, da nitko nije otok. No, zatvarajuæi se u svoj egoizam, samodostatnost, osamljenost, u prenesenom smislu mogli bismo reæi da se otoci u našem životu i društvu svakodnevno umnažaju", rekao je nadbiskup Barišiæ na poèetku homilije, pojasnivši kako, kao što otok dodiruje val koji susreæe, šapæe, šumi, koji dolazi iz prostranstva oceana, tako je našu Zemlju dodirnuo iz dubina oceana s obale vjeènosti blagi val milosrdne ljubavi Božje. S te strane, dolazi i radosni val pozdrava: 'Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom' i snagom Duha Svetoga, Sin Božji, po Majci Mariji, uðe u našu povijest, stupi na naše kopno i èovjekom posta. "Roðenje Sina Božjega od Djevice Marije, najradosnija je vijest za sve generacije i rodoslovlja, od poèetka do posljednjeg Adama. Naš život i povijest nisu više zatvoreni. Nismo sami – Emanuel je s nama. Sam Bog, u svome Sinu, Isusu Kristu, koji je po svojoj naravi božanskog, vjeènog rodoslovlja, po Majci Mariji uðe u naše ljudsko rodoslovlje. Zato se danas radujemo roðenju Blažene Djevice Marije, majke Isusove i naše duhovne majke. Ona nas vodi svome Sinu, hrabreæi nas: Što god vam rekne, uèinite (Iv 2,5). Ovo što god vam rekne ukljuèuje sigurnost i apsolutno povjerenje jer val Kristove rijeèi nas dodiruje, šapæe, otvara i život daje. On sam svjedoèi: Ja doðoh da život imaju, u izobilju da ga imaju (Iv 10,10)", rekao je nadbiskup. Dodao je da je „svatko od nas, tražeæi život èesto po svaku cijenu, i u strahu da ga ne izgubimo, u opasnosti da nas naša grešnost, sebiènost, zatvorenost udalji od Boga i od èovjeka, pa i od svojih najbližih, ne samo u društvu veæ i u braku i obitelji te se moramo zapitati kamo idemo i kako idemo". „Bijeg od sebe najveæa je tamnica, a u tami nema istine koja jedina oslobaða od zarobljenosti i straha. Potreban nam je povratak vlastitom srcu jer u dubini duše èovjek otkriva glas savjesti koji ga otvara i povezuje s valom Božje ljubavi, temeljem naše slobode i dostojanstva djece Božje. A na svoj naèin svi smo u opasnosti postati otok, bježati od svoga vlastitog srca što nas udaljava od blagog šapata milosrdne ljubavi Božje. Potrebno je stati, otvoriti se i osluškivati novost i svježinu božanskog vala, koji po majci Mariji k nama doðe", istaknuo je. Homiliju je zakljuèio molitvom Mariji: "Pomozi nam, Majko, da otvorimo naše srce i domove milosrdnom valu ljubavi Božje; da Rijeè Božja doðe do rijeèi u našem životu; da susretnemo naše odbjeglo srce u braku i obitelji, životu i povijesti. Zvijezdo mora, daj da naša domovina i hrvatsko društvo ne bude zatvoreni otok, veæ blagoslovljeno rodoslovlje otvoreno buduænosti života". ika Misa za uèenike i profesore Biskupijske klasiène gimnazije u Dubrovniku Nemojte sutra biti oni koji æe upirati prstom u druge, oèekivati od drugih da nešto naprave, da nešto promijene, da urede bolje društvo, da Crkva bude bolja. Budite vi graditelji bolje Crkve, boljeg društva, boljih obitelji i boljeg Grada Dubrovnik, 8.9.2014. (IKA) - Uèenici i njihovi roditelji, kao i profesori Biskupijske klasiène gimnazije Ruðera Boškoviæa u Dubrovniku zapoèeli su novu školsku godinu u ponedjeljak, 8. rujna, sveèanim euharistijskim slavljem koje je u crkvi Sv. Ignacija predvodio dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u koncelebraciji s ravnateljem don Bernardom Plešeom, duhovnikom škole i novim rektorom sjemeništa don Marinom Luèiæem, te novim tajnikom Katehetskog ureda don Marinkom Šljiviæem. U propovijedi biskup Uziniæ rekao je kako je lijepo zapoèeti novu školsku godinu upravo na roðendan Blažene Djevice Marije, izrazivši nadu da æe ih Majka pratiti kroz cijelu godinu. Tumaèeæi evanðelje koje donosi rodoslovlje Isusa Krista, biskup je uputio na dva dijela: prvi dio donosi ljudsko nasljeðe koje je Bog upotrijebio da bi se utjelovio, dok drugi donosi upravo ulazak Boga u to ljudsko nasljeðe. Potaknuo je mlade da uz pomoæ roditelja i profesora iskoriste vrijeme koje je pred njima, te im rekao: „Bilo bi loše ako biste svoje školovanje shvatili samo kao nešto s èim æete sutra osigurati dobru egzistenciju samom sebi, upisati ovaj ili onaj fakultet. To nije cilj, to su samo sredstva u stavljanju sebe na raspolaganje Bogu, a Bog sa svakim od vas ima svoj plan. Bog nastavlja i želi nastaviti ono što je zapoèeo u Mariji: stvaranje novog èovjeka i novog svijeta. Ali smo mu mi potrebni, vi ste mu potrebni! Potrebno je da se kao i Marija njegovom planu stavimo na raspolaganje. Zato nemojte sutra biti oni koji æe upirati prstom u druge, oèekivati od drugih da nešto naprave, da nešto promijene, da urede bolje društvo, da Crkva bude bolja. Budite vi graditelji bolje Crkve, boljeg društva, boljih obitelji i boljeg Grada!" Na kraju svima je zahvalio ravnatelj Pleše, posebno pozdravivši uèenike prvih razreda koji tek dolaze u školu, a sve zajedno potaknuvši na otvorenost Duhu Svetome pod èijoj su se zaštiti na kraju euharistijskog slavlja svi utekli. Salezijanska osnovna škola otvorila vrata svojim prvašiæima Zagreb, 8.9.2014. (IKA) - Na blagdan Male Gospe, 8. rujna, u Zagrebu je s radom poèela prva Salezijanska osnovna škola u Hrvatskoj. Doèek i prigodni program za prvašiæe poèeo je uvodnim pozdravom i molitvom don Ante Vasilja. Nakon molitve okupljene uèenike i njihove roditelje pozdravio je Josip Mamiæ, mjesni koordinator Udruženja salezijanaca suradnika, koji je djeci približio tko su salezijanci suradnici i njihov utemeljitelj sv. Ivan Bosco. Ravnateljica Karmela Tomaševiæ uèenicima je približila lik svetog Dominika Savija, koji je ujedno zaštitnik ove škole i na èiji æe se spomendan slaviti Dan škole. Veselim i maštovitim igrokazom uèitelji su uveli svoje uèenike u njihovu novu pustolovinu - prvi dan škole, i u razredu nastavili s daljnjim aktivnostima. . Domovinske vijesti Mala Gospa u svetištu Majke naših stradanja u Gori Sisak, 8.9.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ predvodio je na blagdan Male Gospe, u ponedjeljak 8. rujna, sveèano misno slavlje u svetištu Majke naših stradanja u Gori. Tom prigodom biskup je i blagoslovio novopostavljenu spomen-ploèu za vlè. Stjepana Štromara, roðenog 1915. godine u Gori, zareðenog za sveæenika 1941. godine, kapelana u Moravèu, sv. Ivanu u Zagrebu i Mariji Bistrici i ubijenog od partizana u Maceljskoj šumi 1945. godine. U koncelebraciji bili su rektor svetišta u Gori preè. Paško Glasnoviæ i sveæenici Petrinjskog dekanata predvoðeni dekanom preè. Josipom Samaržijom. U homiliji govoreæi o blagdanu roðenja Marijina, biskup Košiæ je istaknuo kako je bitno i važno roðenje svakog pojedinog èovjeka, za kojeg se uvijek pitamo, što æe biti od tog djeteta i što æe postati u svom životu. "Svako dijete može postati svet èovjek, može postati zloèinac, može biti prosjeèan, ali i uèiniti velike svari. Ovisi to i o okolnostima, ali i prije svega o milosti Božjoj i èovjekovoj suradnji s tom milosti. Evo Marija je sva bila okrenuta Bogu, poslušnosti njegovoj rijeèi i suradnji s Božjom milosti. Èuli smo kako je Josip doživio to da je Marija bila izabrana za roðenje Sina Božjeg. Bog mu je to sam objavio, da je doista njezino èedo Sin Božji, koji æe spasiti svijet od njegovih grijeha. Djevica je zaèela i rodit æe sina, nadjenut æe mu se ime Emanuel - S nama Bog, navijestio je prorok Izaija, a sve to apostol Matej primjenjuje i na Mariju. Njezina je uloga velika na ovome svijetu, ali ona je takoðer u nizu onih koji su prethodili Spasitelju i koji trebaju pomoæi da se Božje spasenje dogodi u povijesti èovjeèanstva. Èuli smo rodoslovlje Isusa Krista u tri poglavlja. Možda nam se nabrajanje tih imena èini dosadno i nerazumljivo, ali je važno svako proèitano ime jer ono predstavlja èovjeka. Svaki taj èovjek je važan, svako roðenje je važno i da nije bilo nekog od tih kako bi došao na ovaj svijet Sin Božji? Zato moramo na današnji dan moliti za svu djecu svijeta koja se zaèmu, da se i rode", poruèio je biskup. U nastavku biskup je podsjetio na životni put vlè. Štromara istaknuvši kako je njegov život muèenièki završio u Maceljskoj šumi u dobi od samo 30 godina. "Macelj je veliko gubilište hrvatskog naroda, a zajedno s narodom bili su i sveæenici i bogoslovi koji su mislili da im nitko neæe ništa jer nisu ništa krivi, nisu bili u vojsci, niti su poèinili zloèin. Meðutim tamo ih je UDBA uhvatila i zajedno s vlè. Štromarom pogubljeno je 16 sveæenika i 5 bogoslova, a pretpostavlja se da je tamo stradalo preko 12 tisuæa ljudi. Danas nam neki kažu što mi to po tim grobovima više 'èeprkamo', što ih spominjemo, zašto se uopæe bavimo tim temama iz povijesti. Vjerujte, treba reæi istinu i samo na temelju istine moguæe je graditi ono što se zove dobra buduænost", zakljuèio je biskup Košiæ. Biskup Žerdin na obljetnici posvete župne crkve u Èakovcu Èakovec, 8.9.2014. (IKA) - U prigodi proslave 12. obljetnice posvete župne crkve Svetog Antuna Padovanskog u južnom dijelu Èakovca i blagdana Male Gospe, misno slavlje u ponedjeljak, 8. rujna, predvodio je hrvatski franjevac i misionar mons. Gerard Anton Žerdin, biskup u Peruu, u zajedništvu s novim župnikom fra Tomislavom Božièekom i sveæenicima Èakoveèkog dekanata. Pozdravljajuæi okupljene, župnik je podsjetio kako je prije 15 godina, nekoliko godina nakon uspostave Varaždinske biskupije, došlo do podjele dotadašnje jedine velike èakoveèke župe svetog Nikole biskupa na pet novih župa, 10. rujna 2014. broj 36/2014 17 Domovinske vijesti meðu kojima i župe u novom južnom dijelu Èakovca. Pastoralne potrebe u južnom dijelu Èakovca dovele su i do poèetka gradnje nove crkve èiju su izgradnju vodila trojica župnika, te ju je na blagdan Male Gospe prije dvanaest godina posvetio blagopokojni prvi varaždinski biskup Marko Culej. Usporedno s gradnjom, opremanjem i ureðenjem župne crkve rasla je i vjernièka zajednica koja je povjerena na skrb franjevcima Hrvatske provincije svetih Æirila i Metoda. Župnik je svima èestitao dvanaesti roðendan crkve te ih pozvao na daljnje zajedništvo i rast u vjeri. Biskup Žerdin uputio je nazoène vjernike u primjer i snagu Blažene Djevice Marije, èiji se spomen toga dana slavi pod nazivom Mala Gospa, te ih je pozvao na molitvu da ne posustaju u vjeri, nego da po Marijinom i zagovoru svetog Antuna Padovanskog, župnog zaštitnika, njihova vjera jaèa te da je svjedoèe u svakodnevnom životu. Blagdan Male Gospe kod zadarskih benediktinki Zadar, 8.9.2014. (IKA) - Blagdan Male Gospe tradicionalno je sveèano proslavljen u crkvi benediktinki sv. Marije u Zadru gdje se u nazoènosti brojnih vjernika štuje Roðenje BDM. Mala Gospa zaštitnica je crkve i samostana Sv. Marije. Veèernje blagdansko misno slavlje u ponedjeljak, 8. rujna, u crkvi Sv. Marije predvodio je don Tomislav Sikiriæ, župnik župe Kraljice mira na Stanovima i dekan dekanata Zadar – Istok. Prva poruka blagdana Male Gospe jest - Život je dar. „Roðenje je dar. Danas se na sve strane govori o pravima. Èovjeka se do te mjere ponizilo, da se kaže kako žena i muškarac imaju pravo na dijete. Nemaju. Zato što je dijete dar", istaknuo je don Tomislav, dodavši da se za život moli. Bog daje dar kome i kako hoæe. „Sveto pismo za braèni par Elizabete i Zaharije kaže da su bili bogobojazni, pravedni i da su živjeli po Božjim zakonima, ali nisu imali dijete. Danas bi se mnogi naljutili, osobito glasnogovornici razlièitih prava, kako je to za njih nepravedna kazna, imali su pravo na dijete. Oni su molili za dijete", rekao je don Tomislav, dodavši da su, prema imenima rodozaèetnika, mnogi trebali imati pravo na dijete. „Na primjeru Marije Bog pokazuje da je po njegovoj milosti sve moguæe. Ta je nazaretska djevojka vjerna svom izabranju. Nije raspravljala s Bogom, kao što mi to èesto znamo. Slušala je, ali i razgovarala. Mi èešæe vodimo monolog, a ne dijalog, s Bogom. Naša molitva je neuslišana jer nismo dopustili èuti što nam Bog kaže. Marija je govorila, pitala, ali i slušala. Nije joj bilo jasno kako æe to biti, ne poznaje muža. Ponizno odgovara 'Evo službenice Gospodnje'", rekao je don Tomislav. Mariju možemo nasljedovati i u jasnom razlikovanju izmeðu dobra i zla. „Teško je razlikovati istinu od laži, danas se na sve moguæe naèine laž prikazuje kao istina. Nažalost, ljudi olako prihvaæaju laž kao istinu. Marija nije takva. Ona je dobro razlikovala laž od istine. To je mogla jer je dopustila da je ispuni Duh Sveti. Marija je znala primijetiti istinu èak i kad je bila skrivena", rekao je don Tomislav. Važno je uskladiti život s otkrivenom istinom. U to se mora ukljuèiti slobodna volja. „Marija nije bila prisiljena poslušati Božju rijeè. Bog je poštivao njenu slobodu i to što ne razumije. Mariju možemo nasljedovati u traženju nutarnjeg sjedinjenja i vršenja Božje volje. Marija je znala posveæivati i najjednostavnije èine ljudskog života i ponašanja, što se vidi u susretu s Elizabetom. Koliko se danas ljudi susreæu, a da ti susreti nisu radost. Spotièemo se jedno od drugoga, ni radosti ni žalosti. Marija je znala mali susret s roðakinjom pretvoriti u toliku radost, da se Elizabeta ispunila Duhom Svetim. Po Mariji je Duh Sveti ušao u Elizabetu. Susret dviju majki i roðakinja Ivana je preporodio. Zaigrao je od 18 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika radosti u utrobi. Marija je jednostavne èine ljudskog života znala pretvoriti u radost, spasenje, veselje", istaknuo je don Tomislav, dodavši da se obradovao cijeli Zaharijin dom, kad je ponizno i jednostavno ušla i pozdravila. „I ništa drugo nije sa sobom donijela. Obièno se bojimo susreta. Moramo nešto donijeti, kupiti. Ne moramo. Marija je jednostavna, slijedimo je. Dovoljno je dati radost osmijeha onome koga susreæeš. Dokazuje da nije najvažnije jesu li naši èini velièanstveni, pompozni. Naši èini moraju biti jednostavni, ali uèinjeni iz dobre namjere", poruèio je don Tomislav. Istaknuo je da je bitan stupanj uložen u vršenje onoga što svakidašnjica traži, a to je minimum bratske ljubavi. To je živjela Marija. Rasla je u milosti, premda je veæ bila milosti puna. „Zahvaljujuæi svom osobnom angažiranju u Božjim planovima i u suradnji s njegovom milošæu, Marija je iz dana u dan napredovala u milosti. Razvijala je dobivene talente koje joj je Bog dao. Puno se govori o darovima, karizmama. Koliko se žive i nastoje provesti u život", upitao je predvoditelj slavlja Sikiriæ, rekavši da i naše vrijeme nosi tjeskobu da nam nije sve jasno. Ali možemo sve razjasniti ako pitamo Boga. Potaknuo je vjernike da slijede Mariju u njenoj otvorenosti Duhu Svetom i Rijeèi Božjoj, zakljuèivši: "Nemojmo se bojati razgovarati s Bogom. Puno puta u životu nam neæe biti jasno, neæemo znati dati odgovor. Ali ako budemo pitali Boga, on æe nam dati odgovor 'Bogu ništa nije nemoguæe'. Poput Marije, stavimo se Duhu Svetom na raspolaganje". Proslava blagdana Male Gospe u prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu Solin, 8.9.2014. (IKA) - Brojni vjernici i hodoèasnici i ove su se godine okupili u Gospinom prasvetištu uz solinski Jadro na blagdan Male Gospe, 8. rujna. Sveèani ophod oko svetišta s Gospinim kipom i središnje euharistijsko slavlje ispred crkve Gospe od Otoka predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji s generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslavom Vidoviæem, rektorom Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu mons. Jurom Bogdanom, vikarom Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra Antom Udovièiæem, novim solinskim župnikom don Rankom Vidoviæem i ostalim sveæenicima. „Svetkovinu roðenja Blažene Djevice Marije, Malu Gospu, od koje je roðen Isus Krist, prati biblijsko, narodno i obiteljsko rodoslovlje. Rodoslovlje ukljuèuje zahvalnost prošlosti, poticaj sadašnjosti i otvorenost buduænosti. Biblijsko rodoslovlje po vjeri i krštenju naših pradjedova nastavlja se, na svoj naèin, u životu našega naroda. Po Isusu Kristu, roðenom od Djevice Marije, ucijepljeni smo u povijest spasenja naroda Božjega", kazao je nadbiskup Barišiæ na poèetku homilije tisuæama okupljenih vjernika. Govoreæi o imenu spomenmjesta dogaðaja koji je odredio našu svijest i povijest, svetišta 'Gospe od Otoka', kazao je kako je svaki pojedinac krštenjem ušao u zajedništvo Crkve te se više ne može nazivati izoliranim otokom. "Milosrdna ljubav Božja poput morskog vala dodiruje, susreæe, šumi, šapæe nam iz dubina oceana ljubavi s obale vjeènosti radosnu vijest života. Od tamo nam dolazi radosni val pozdrava: 'Zdravo Marijo, milosti puna', i radosni dogaðaj utjelovljenja Rijeèi Božje, koja je stupila na naše kopno - èovjekom posta. Roðenje Sina Božjega od Djevice Marije po Duhu Svetom najradosnija je vijest našega Otoka – planete Zemlje, svih njezinih generacija i rodoslovlja od poèetka do posljednjeg Adama". Nadbiskup je istaknuo da je Isus Krist otkupitelj, spasitelj i uèitelj našeg života i povijesti te da je potrebno u svjetlu Krista raspetoga i uskrsloga osvjetljavati i èitati našu ika povijest. Nadodao je kako slavimo Malu Gospu, škrinju zavjetnu naše povijesti koja je trajno povezana s hrvatskim narodom, te kako je i ona kljuè èitanja povijesti i razumijevanja našega života. U nastavku homilije, osvræuæi se na poèetak nove školske i vjeronauène godine koji se poklapa s Gospinim roðendanom, nadbiskup Barišiæ uputio je okupljenima nekoliko snažnih poruka. Istaknuo je kako život ukljuèuje, ali i nadilazi razinu znanja i tehnièkoznanstvene spoznaje. Same informacije bez duhovnomoralnih vrijednosti, osobito to vrijedi za tzv. zdravstveni i graðanski odgoj, bile bi poput stabla s velikim lišæem na kojemu nema ploda. „Znanje je potrebno, danas više nego ikada prije. Potrebna je struènost, izvrsnost, ali uza sve to bez solidarnosti, ljudskosti, ljubavi, bez duhovnih i moralnih vrijednosti opasnost je da se otuðimo, udaljimo, da svojim egoizmom i konzumizmom još više ugrozimo jedni druge. Mentalitet hedonizma, mentalitet nalijepljenih cijena, a zapostavljanih vrijednosti, ne odgaja, urušava slobodu, a mladež raznim manipulacijama pretvara u ovisnike i umirovljenike", kazao je nadbiskup i nadodao da smo u društvu svi odgojitelji zajedno s roditeljima i prosvjetnim djelatnicima te da nitko ne bi smio prati ruke i svoju odgovornost prebacivati na druge veæ se zapitati kakvi smo uèitelji mladima. Mladima je poruèio da, ne samo da su dobri veæ su izvrsni jer uza sve razorne ponude odraslih uspijevaju plivati protiv struja profita, egoizma i konzumizma. Smatra da roditelji, uèitelji, vjerouèitelji, nastavnici, katehete i svi koji rade u školi sigurno osjeæaju da bi škola trebala imati nešto roditeljsko, majèinsko i oèinsko, osobno i obiteljsko ozraèje te da samo u zajedništvu roditelja i škole mladi naraštaji mogu rasti cjelovito i skladno u dobi, mudrosti i milosti pred Bogom i ljudima. Izrazio je nadu da buduæim generacijama ne želimo i neæemo predati samo dugove i kredite, moralni relativizam i duhovni indiferentizam jer bismo im time zacrnili prošlost i ukrali buduænost. Tako bi postali neprijatelji svoje djece, otok egoizma, osiromašili bismo sebe i buduæa pokoljenja ako ne bi svoj i njihov život osvijetlili i obogatili s najvažnijim dogaðajem, a to je utjelovljenje Sina Božjega. Svoju homiliju nadbiskup je završio molitvom: „Gospe od Otoka, daj da i naša nova škola – crkva koju gradimo na ovom svetom tlu, ne bude samo spomen svete baštine, niti samo novi potrebiti prostor za život ove župe, veæ prije svega, neka bude znak naše zahvalnosti Božjem valu ljubavi što zagrli naš otok; neka bude buduæim naraštajima hrvatskog naroda svjetionik na moru života, na èast i na slavu naše slobode i spasenja po Kristu Isusu, Gospodinu našem". Na samom kraju misnog slavlja vjernicima se obratio i novi solinski župnik don Ranko Vidoviæ a buduæi da Solin na blagdan Male Gospe slavi i Dan grada, župnik je i tim povodom svima uputio svoju èestitku. Euharistijsko slavlje koje je zajedno s procesijom prigodnim rijeèima animirao don Ante Mateljan, završilo je himnom Lijepoj našoj i pjesmom Gospi 'Zdravo Djevo'. Na misi su se okupili i predstavnici gradskih vlasti, te politièkoga i kulturnoga života. Pjevanje je predvodio mješoviti zbor Kraljice Jelene sastavljen od crkvenih zborova iz Solina, Vranjica, Mravinaca, Kuèina, Klisa i splitsokg Velog Varoša, pod ravnanjem prof. Mirka Jankova, a uz orguljašku pratnju s. Arsenije Vidoviæ, ovogodišnje dobitnice nagrade grada Solina. Za proslavu blagdana i Dana grada Solina, Solinjani su se pripremali trodnevicom koju je predvodio don Ðuro Zrakiæ. Slavlje u Solinu traje cijeli dan. Poslijepodne, euharistijsko slavlje uz blagoslov djece i bolesnika predvodi don Mihael Proviæ, a proslava završava sveèanim misnim slavljem koje predvodi mons. Jure Bogdan. Domovinske vijesti Stota obljetnica dolaska kapucina u Dubrovnik Biskup Uziniæ zahvalio im za sve dobro što su uèinili u svetištu Gospe od milosrða Dubrovnik, 8.9.2014. (IKA) - Stotu obljetnicu dolaska u Dubrovnik u ponedjeljak, 8. rujna, na blagdan Male Gospe, sveèano su proslavili franjevci kapucini u Biskupijskom svetištu Gospe od milosrða u Gospinom polju. Veèernje sveèano euharistijsko slavlje na kojem se okupio veliki broj vjernika predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u koncelebraciji s kotorskim biskupom Ilijom Janjiæem, provincijalom kapucina fra Jurom Šarèeviæem i desetak sveæenika. Dio sveæenika prije i za vrijeme mise bio je u svetištu na raspolaganju vjernicima za sakramenat pomirenja. Èestitajuæi kapucinima 100. obljetnicu dolaska i prisutnosti njihovog Reda Manje braæe kapucina u svetištu, biskup je podsjetio kako se to dogodilo 1914. godine ugovorom izmeðu dubrovaèkog biskupa Josipa Marèeliæa i provincijala o. Bernardina Škrivaniæa, te nastavio: „Izražavam im i zahvalnost za sve što su dobro uèinili tijekom ovih prvih sto godina obavljajuæi 'službu upravitelja, èuvara i službenika Svetišta' u korist generacija Dubrovkinja i Dubrovèana u vremenima koja, kao što nam je svima to poznato, nisu bila laka jer ih je, uz kratke oaze mira, obilježio Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat, komunistièki totalitarizma, potres, agresija jugoslavenske vojske zajedno sa srpskim i crnogorskim èetnièkim postrojbama i toliko toga drugog iz svakodnevice naših osobnih života, života naših obitelji, našeg Grada, Domovine, Crkve, svega onoga što bismo teško nosili bez pomoæi majke koju smo susretali i možemo susretati u ovom svetištu Gospe od milosrða zahvaljujuæi kapucinima, a s ocima i pokojem bratu od kojih u najboljoj uspomeni nosimo slugu Božjega Antu Tomièiæa, koji su nam držali otvorena vrata ovog dvorišta, crkve, ispovijedali nas, savjetovali, za nas i s nama molili, osobito za nas i s nama slavili euharistiju". Govoreæi o posebnosti slavlja Marijinog roðendana, koje nije poput slavlja drugih roðendana ili jubileja, biskup je istaknuo kako Marija ne pripada prošlosti nego je ona „naša suvremenica", dodavši kako je pripadala i prijašnjim generacijama. Biskup je pozvao vjernike da se stave na raspolaganje Bogu: „Slaveæi Marijin roðendan trebali bi se stavili Bogu na raspolaganje kako bismo èinili ono što on od nas oèekuje u ovom našem vremenu, umjesto da neprestano žalimo i plaèemo nad svojim vremenom i društvom koje je sekularizirano i izgubilo osjeæaj za Boga ili da upiremo prstom u one koji u ovom vremenu i pluralistièkom društvu misle i žive drugaèije od nas. Umjesto prigovora drugima – premda èesto imamo što prigovoriti, mi kršæani bismo se trebali radije zapitati jesmo li mi uèinili i èinimo li mi ono što se od nas oèekuje, jesmo li ono naše ljudsko, makar nam se ponekad èini slabo i bespomoæno, optereæeno lošim genetskim nasljeðem našeg rodoslovlja, stavili Bogu na raspolaganje". Samo suraðujuæi s Bogom i dopuštajuæi mu da on po svom Duhu Svetome u nama izvede preobrazbu, moæi æe se dogoditi preobrazba nas, naših obitelji, društva, Crkve, svijeta i vremena u kojem živimo. I samo tad æe i ovaj naš svijet i vrijeme, po dobru koje širimo, po ljubavi koja nas vodi, po nadi koja nas hrabri, po vjeri na kojoj smo utemeljeni, biti više Božji svijet i Božje vrijeme, nego li su to bili do sada, poruèio je dubrovaèki biskup. Èuvar svetišta fra Stanko Dodig je na kraju zahvalio svima koji su pridonijeli i ugradili sebe u deset dana dogaðanja uz proslavu 100. obljetnice dolaska kapucina u Dubrovnik i blagdana Male Gospe. Najavio je poèetak prikupljanja sredstava za obnovu svetišta. Provincijal Šarèeviæ, uz rijeèi 10. rujna 2014. broj 36/2014 19 Domovinske vijesti zahvale, podsjetio je i na druge obljetnice koje kapucini u Hrvatskoj slave, a biskup biskupije velikog kapucina sv. Leopolda Bogdana Mandiæa mons. Janjiæ izrazio je radost zbog sudjelovanju u ovom velikom slavlju. Proslavi blagdana prethodila je devetnica koju su predvodili fra Ivica Vrbiæ iz Zagreba i fra Goran Rukavina iz Topuskog, a tijekom tri posljednja dana prireðena su i predavanja o kapucinima u Dubrovniku i koncert Zbora mladih Dubrovaèke biskupije. Aktualnost života i poruke sv. Marka Križevèanina Križevci, 8.9.2014. (IKA) - U sklopu dvotjednih dana sv. Marka Križevèanina u Križevcima je u ponedjeljak 8. rujna 2014., na blagdan Male Gospe, provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. Anto Gavriæ održao predavanje "Aktualizacija života i poruka sv. Marka Križevèanina u današnjem hrvatskom društvu". Kao glavne odlike sv. Marka dr. Gavriæ je izdvojio njegovu dobru teološku formaciju, formaciju u duhovnom životu, zbog èega je mogao uæi u dijalog s drugima, njegov univerzalizam po kojemu je, iako je bio zareðen za Zagrebaèku biskupiju, bio otvoren za potrebe opæe Crkve, zatim povezanost s drugima iz razlièitih zemalja u srednjoeuropskoj drami 17. stoljeæa te njegovo ekumensko djelovanje. "Sve su te Markove odlike itekako snažno svjedoèanstvo i za današnje hrvatsko društvo" – naglasio je dr. Gavriæ te ispripovijedao kako su aktualnost sveèeva života i poruka doživljavali sv. papa Ivan Pavao II., bl. Alojzije Stepinac i križevaèki župnik na glasu svetosti Stjepan Kranjèiæ. Kao dominikanac dr. Gavriæ je izdvojio nekoliko poveznica izmeðu dominikanaca i sv. Marka Križevèanina. Jedna je prijedlog fr. Tome Vereša Maðarima za razmjenu relikvija glave ugarskoga kralja sv. Stjepana koja se èuva u dominikanskom samostanu u Dubrovniku za relikviju glave sv. Marka Križevèanina koja se èuva u ostrogonskoj katedrali. Druga je doživljaj dominikanske treæoredice sveta života iz Bosne Mandaljene pobjednice iz 17. stoljeæa koja je bila spremna žrtvovati svoj život da Marko bude proglašen svetim, što je detaljno opisano u povijesnom romanu Velimira Deželiæa st.. "Ta se kanonizacija ipak dugo èekala", istaknuo je dr. Gavriæ, "ponajprije zbog hrvatskoga nemara." Kao treæu poveznicu dominikanaca i sv. Marka dr. Gavriæ je govorio o Markovu poznavanju muèeništva prema nauku sv. Tome Akvinskoga. Na kraju je predavaè kao važnu poruku Markova života za današnje vrijeme izdvojio sveèevu osviještenost za opæe dobro te sveèevu samosvijest. Markove težnje za zajednièkim dobrom ljudi i naroda dr. Gavriæ je okupljenima posvijestio Markovim rijeèima napisanima 15. srpnja 1612: "Nakon studija vratit æu se u domovinu. Neæu se baviti graðanskim pravom niti lijeèništvom, niti æu živjeti dvorskim naèinom života. Ako ustreba poæi æu i prije u domovinu, ako to bude zahtijevalo dobro ljudi." A Markovu samosvijest po kojoj se odrièe upravljaèkih pozicija jer se smatrao korisnijim u nekoj drugoj službi dr. Gavriæ je obrazložio citirajuæi Markove rijeèi napisane nadležnom biskupu 4. travnja 1619: "Ne možemo svi sve. Jedan može jedno, drugi drugo. Moja je narav takva da ne mogu biti upravitelj imanja. Stoga molim da mi se odredi drugaèiji naèin služenja u kojem æu biti korisniji." Predavanju u križevaèkoj župnoj crkvi Sv. Ane prethodilo je misno slavlje koje je predvodio dr. Gavriæ, a suslavio je domaæi župnik Stjepan Sovièek. Misu i predavanje glazbeno je obogatio Zbor mladih križevaèkih župa "Crisinus", a èlanice Udruge za promicanje znamenitih Križevèana "Dr. Stjepan Kranjèiæ" interpretirale su stihove posveæene sv. Marku Križevèaninu. 20 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika Ukop mons. Geze Varge "Gospodinu je trebala mirna narav preè. Varge, trebao mu je pribran èovjek koji ne diže paniku, nego je sposoban smireno se suoèavati sa svim nedaæama onoga vremena", rekao je nadbiskup Hraniæ u homiliji na misi zadušnici Ðakovo, 8.9.2014. (IKA/TU) – Ukop mons. Geze Varge, kanonika u miru, koji je preminuo 6. rujna u 96. godini života i 74. godini sveæeništva u Sveæenièkom domu u Ðakovu, održan je u ponedjeljak 8. rujna u grobnicu Stolnoga kaptola na Gradskom groblju u Ðakovu. Ukopu je prethodila sprovodna misa zadušnica u ðakovaèkoj katedrali, koju je u nazoènosti brojnih sveæenika i nadbiskupa u miru Marina Srakiæa predvodio nadbiskup ðakovaèko-osjeèki Ðuro Hraniæ. U homiliji nadbiskup je govorio o životnom putu pokojnog sveæenika, roðenog 29. prosinca 1918. godine u Starom Beèeju, na podruèju današnje Subotièke biskupije, gdje je završio prva èetiri razreda osnovne škole i potom kao djeèak s bratom Julijem otišao u sjemenište (gimnaziju) u Travnik. Nakon oèeve smrti, zbog nedostatka financijskih sredstava, vraæaju se kuæi, a gimnaziju nastavljaju u Novom Sadu. Pomaže im tadašnji petrovaradinski župnik Stjepan Pacovski te su maturirali 1936. Braæa su zamolila ðakovaèkog biskupa da ih primi u svoje Bogoslovno sjemenište kao kandidate Ðakovaèke i Srijemske biskupije te su 6. srpnja 1941. u ðakovaèkoj katedrali zareðeni za sveæenike. Jedna od njihove tri sestre takoðer je redovnica družbe sestara sv. Križa. Zbog nedostatka sveæenika preè. Varga neposredno je nakon reðenja imenovan župnikom u Èepinu, kojemu su u to vrijeme pripadala i sva okolna sela. Vrijeme je to progona sveæenika njemaèke nacionalnosti te poratnog ubijanja katolièkih sveæenika, kada biskupija ostaje bez velikog broja sveæenika. Pješice, zaprežnim kolima ili biciklom mladi sveæenik Varga revno je obilazio sela i vjernike svoje župe. Nakon poznatog pretresa Sjemeništa 1959., kad su bili zatvoreni i na montiranom procesu osuðeni neki od poglavara, profesora i bogoslova, preè. Varga, kao jedan od tada intelektualno i duhovno najjaèih pastoralnih sveæenika, uz službu župnika preuzima poèetkom 1960. službu duhovnika te ekonoma Sjemeništa. Obavljao je brojne službe - u ono teško vrijeme neimaštine, svake nedjelje kao ekonom prikupljao je milodare po župama da prehrani bogoslove i profesore u Sjemeništu, u kojemu se poveæavao broj jer su u Ðakovo dolazili bogoslovi iz mnogih biskupija (Skopje, Split, Šibenik, Zadar, Sarajevo, Banja Luku, Maribor). "Gospodinu je trebala mirna narav preè. Varge, trebao mu je pribran èovjek koji ne diže paniku, nego je sposoban smireno se suoèavati sa svim nedaæama onoga vremena, èovjek koji se neæe uplašiti pred zahtjevom da bude ekonom i duhovnik, i da se uz te dvije službe prihvati još i profesorske službe u sjemenišnoj gimnaziji te na teološkom studiju gdje je preè. Varga predavao crkvenu povijest, a u gimnaziji geografiju, biologiju, latinski. Svojom osobnošæu odgajao je generacije bogoslova", rekao je nadbiskup. Zbog njegova uzornog i zauzetog sveæenièkog života i rada, pok. biskup Kos 1974. godine imenuje ga kanonikom Stolnoga kaptola u Ðakovu, a papa Ivan Pavao II. ga je 1983. godine poèastio naslovom kapelana Njegove Svetosti. Sate i sate pokojnik je ispovijedao u katedrali i po biskupiji, u više je mandata bio èlan Prezbiterskog vijeæa, Ekonomskog vijeæa te Zbora savjetnika Ðakovaèke biskupije. Gospodin ga je obdario umjetnièkim sposobnostima te je u vrijeme komunizma, da bi pomogao najsiromašnije župe, naslikao više oltarnih slika te obnavljao razne kipove svetaca da barem privremeno posluže u praznim crkvama. ika "Iako nije bio župnik, nijedne nedjelje nije bio slobodan. Kad nije morao biti biskupov delegat, samoinicijativno je odlazio na teren meðu vjernike, prije svega vjernike Maðare. Bilo je to vrijeme komunizma, vrijeme brisanja svakog nacionalnog, kulturnog, jeziènog i vjerskog identiteta u bivšoj višenacionalnoj državi, vrijeme unitaristièkog bratstva i jedinstva. Sveæenièko srce preè. Varge osjeæalo je potrebe vlastitoga maðarskoga naroda, u dijaspori, izvan matiène države. Shvaæao je da integracija nacionalne manjine u veæinsku zajednicu sa sobom nosi i opasnost asimilacije te zaborava materinjega jezika mladih generacija te opasnost postupnog gubljenja i katolièkog i nacionalnog identiteta, posebno u mješovitim sredinama", rekao je nadbiskup o pokojnom sveæeniku. Godine 1980. službeno je postao biskupski vikar za vjernike Maðare i tu je službu zdušno i neumorno obavljao sve 2013. godine. U vrijeme Domovinskoga rata bila mu je povjerena briga za vjernike prognanike, osobito u Kaposvaru. Za zasluge za oèuvanje maðarske nacionalne manjine, za oèuvanje i njegovanje maðarskog jezika meðu mladim generacijama te maðarskog kulturnog i nacionalnog identiteta, Vlada Republike Maðarske odlikovala ga je 2012. godine visokim odlikovanjem Republike Maðarske: Maðarskim nacionalnim križem. Preè. Varga bio je i Veliki prepošt Stolnoga kaptola. Kroz osam godina bio je ravnatelj Sveæenièkoga doma, a svojevoljno je kao kanonik 2005. godine otišao u mirovinu i svojevoljno se izjednaèio u svemu sa svim ostalim umirovljenim sveæenicima. "Bio je svijeæa koja gori i svijetli; pružajuæi svjetlo sebedarjem i samoprijegorom… Bog je toga dobroga i revnoga sveæenika trebao u svom naumu ovdje na podruèju naše Biskupije. Božji naum i svoj poziv od Boga preè. Varga je poput Blažene Djevice Marije spremno prihvaæao poniznom vjerom i samoprijegornim predanjem", rekao je nadbiskup, zahvaljujuæi Gospodinu što je Biskupiji dao jedan tako plodan, bogat i dug sveæenièki život te upuæujuæi molitve za velik broj novih, dobrih i svetih sveæenika kao što je bio pokojni mons. Géza Varga. Na kraju misnog slavlja od pokojnika se oprostio dekan Katolièkog bogoslovnog fakulteta u Ðakovu, prof. dr. Pero Araèiæ te vlè. Gergely Beer, biskupski vikar za vjernike Maðare. Nakon mise zadušnice sprovodne obrede na Gradskom groblju u Ðakovu predvodio je nadbiskup u miru mons. Marin Srakiæ, a pred brojnim okupljenima u ime Provostolnog kaptola Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije od pokojnog mons. Varge oprostio se mons. Stjepan Karaliæ, veliki prepošt Prvostolnog kaptola. Toga dana, prije sprovodne mise, pokojnikovo je tijelo bilo izloženo u katedrali. Dio liturgijskoga slavlja i obrednoga ukopa bio je na maðarskom jeziku, a misno slavlje, kojemu su nazoèili i vjernici Maðari iz Zmajevca, Batine i Novog Bezdana, animirao je Mješoviti katedralni zbor. Mala Gospa u trsatskom svetištu Sveèanu misu predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak Rijeka, 8.9.2014. (IKA) - Varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je u ponedjeljak, 8. rujna sveèano misno slavlje u perivoju svetišta Majke Božje Trsatske u povodu proslave blagdana Male Gospe. Govoreæi o Marijinom životu istaknuo je kako je Mariju majka uèila kako biti dobra vjernica i kako se prihvaæa Božja volja. Zahvaljujuæi tome prihvatila je naviještenje da æe biti majka Sina Božjega, istaknuo je biskup Mrzljak. „Sigurno je u njoj bilo bezbroj pitanja, ali kada je bila sigurna da je to Božja volja rekla je: 'Evo me!'" Domovinske vijesti Marija je bila vjernica i spremno je prihvatila Božju volju zbog èega je postala 'Velika Gospa', rekao je u nastavku povlaèeæi paralelu izmeðu dva najveæa marijanska blagdana. "Roðenje je 'mali', a odlazak s ovoga svijeta 'veliki' dogaðaj. Marija nam svojim primjerom pokazuje put izmeðu ta dva dogaðaja i od nje možemo nauèiti kako vjerovati." Osvræuæi se na poèetak nove školske godine istaknuo je kako bez obzira na obrazovanje koje stjeèemo, životna škola je neizmjerno važna kao i uèitelji koje slušamo. „Živimo u naprednom društvu, ali jesmo li napredovali u ljubavi, dobroti i istini?" Biskup Mrzljak podsjetio je na upozorenja pape Franje o ratovima koji se vode u razlièitim dijelovima svijeta te dodao da mržnja i zlo nisu rješenje. "Kakvu smo to lekciju nauèili u školi, odnosno koju to lekciju nismo nauèili? Zato je važna Marijina škola!" Živimo u svijetu u kojemu se opredjeljujemo, u kojemu našim mladima govore da se ne optereæuju, da nema grijeha, da žive 'punim pluæima' bez ogranièenja. Mladi èesto takvim rijeèima budu zavedeni i ti 'uèitelji' ih ne vode na pravi put, upozorio je propovjednik. „Zato je Marija, kao uèiteljica vjere, važna. Ona je u Kani Galilejskoj rekla: 'Što god vam rekne, uèinite.' To danas govori i nama." Èovjek danas misli da ljudskim silama može sve i upravo zato treba osluškivati Božju rijeè, a misa je privilegirano mjesto gdje se ona može èuti, poruèio je u nastavku. Dodao je kako Isusov poziv da uzmemo svoj križ i krenemo za njim, nije privlaèan mnogima. Ali Isus nas ne prisiljava, nego pokazuje put i na nama je hoæemo li ga prihvatiti, istaknuo je biskup Mrzljak. Dodao je kako mnogi u odbijanju Isusovog puta se oslanjaju na ljudsku snagu, odnosno zauzimanje za èovjeka i zaštitu njegovih 'prava' bez poimanja granica. Upozorio je da èovjek postaje vlasnik života, a dijete se ne prihvaæa kao Božji dar. Svatko od nas je jedinstven i poseban. "Ja sam Put, Istina i Život!", rekao je Isus, a Marija: "Njega slušajte", podsjetio je biskup dodajuæi kako od Marije možemo nauèili kako živjeti. "Ako po njenom uzoru nauèimo prihvatiti Božju volju, onda smo na putu života", zakljuèio je biskup Mrzljak. Istoga dana rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio je sveèano misno slavlje u svetištu Majke Božje od Krasna. U prigodnoj propovijedi istaknuo je važnost njegovanja obiteljskih vrijednosti. Na misi bio bivši èuvar Svetišta vlè. Nikola Komušanac koji je na svetkovinu Male Gospe prije 25 godina došao u Krasno. Ovom prigodom privremeni upravitelj vlè. Šimo Božiæ oprostio se od službe u ovom drevnom marijanskom svetištu, a vlè. Mario Vazgeè zapoèeo je svoju službu župnika i èuvara svetišta Majke Božje od Krasna. Misa sa zazivom Duha Svetoga za uèenike požeški osnovnih škola Požega, 9.9.2014. (IKA) - U požeškoj katedrali, 9. rujna, požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je u zajedništvu s predstojnikom Ureda za katolièke škole Ivicom Žuljeviæem, ravnateljem Katolièke osnovne škole Želimirom Žuljeviæem te sveæenicima središnjih biskupijskih ustanova misu zaziva Duha Svetoga za uèenike Katolièke osnovne škole i drugih gradskih škola u povodu poèetka nove školske godine. U katedrali ispunjenoj djecom biskup je uputio pozdrav osnovnoškolcima, posebice prvašiæima te rekao kako je važno u novom svetom slavlju otvoriti srca uèenika i djelatnika požeških osnovnih škola kako bi bila obasjana svjetlom Duha Svetoga i zahvaæena njegovom snagom. Na poèetku homilije biskup je pitao djecu jesu li se ikada s nekim posvaðala ili bila svjedocima svaðe, rekavši kako ima 10. rujna 2014. broj 36/2014 21 Domovinske vijesti mnogo ljudi koji se parnièe te više godina na sudu traže pravdu. To je povezao s dnevnim èitanjem u kojem sv. Pavao tumaèi Korinæanima da oni koji su postali kršæanima ne trebaju se parnièiti, najmanje pred poganskim sudovima, nego jedni drugima pristupati ljubavlju te praštati, jer po toj moæi svoga duha èovjek postaje velik, živi iznad diktata zla. Biskup je potaknuo djecu da mole za taj dar Duha Svetoga te nastoje tijekom iduæe školske godine uèiniti školu mjestom Isusove prisutnosti. Spomenuo je kako Isus u naviještenom evanðelju izabire dvanaestoricu apostola i na njima gradi zajednicu Crkve u koju se ulazi krštenjem, i biva zagrljen njegovom ljubavlju, stavljen u osobni odnos s Isusom Kristom i svim drugim krštenicima. Rekao je kako su uèenici na poèetku nove školske godine sebe stavili u odnos sa svojim školskim zgradama, uèiteljima, knjigama i istaknuo kako je potrebno staviti sebe u prijateljski odnos s drugim uèenicima, jer kad imaju prijatelja život im postaje ispunjen i lijep, ostvaruje se iz moæi duha. Potaknuo ih je da se na poseban naèin stave u odnos s Isusom Kristom i njega uvedu u svoje školske klupe jer æe po njemu biti jaèi u pobjeðivanju zloæe, ranjenosti i sebiènosti. Pri koncu misnog slavlja biskup je zahvalio svim sveæenicima i djelatnicima škola, zaželjevši im uspješnu novu školsku godinu. Zahvalio je i zboru Katolièke osnovne škole pod vodstvom prof. Ljube Šoliæ što je svojim pjevanjem uzvelièao misno slavlje. Nakon mise biskup se u prostorima katedralne župe sv. Terezije Avilske susreo s ravnateljima požeških osnovnih škola i drugim djelatnicima. Završeno gostovanje Cenacola s mjuziklom "Credo" u Zadru Zadar, 9.9.2014. (IKA) - Sedamdeset izvoðaèa meðu timom od 250 ljudi ukljuèenih u glazbeno-scenski mjuzikl 'Credo' zajednice Cenacolo u utorak, 9. rujna, napustilo je Zadar nakon desetodnevnog boravka u gradu na èijem su trgu Forum u povijesnoj jezgri od 5. do 7. rujna na velikoj pozornici uprizorili niz biblijskih prizora povijesti spasenja èovjeka od Adama i Eve. U gotovo dvosatnoj koreografski bogatoj izvedbi, meðu mladiæima i djevojkama iz sedamnaest zemalja svijeta koji izvode Credo je i desetak njih iz kuæa u Hrvatskoj. Zadar je bio posljednja toèka ovogodišnje turneje Creda, u kojem glume èlanovi Cenacola iz svih svojih kuæa u svijetu, svake godine se biraju drugi izvoðaèi. Mjuzikl èini sugestivna glazba od tihih do glasnih zvukova, svjetlosni i tonski efekti, a osnovni element na pozornici je pokretna kulisa u više dijelova koja poprima oblike i površine iz prirode, poput brda ili groba, po potrebi za odreðeni prizor. Prikazane su brojne biblijske prispodobe, edenski vrt, krštenje Isusa u Jordanu, govor Isusa na brdu blaženstava, izbor apostola, ozdravljenje uzetoga i deset gubavaca, uskrsnuæe Lazara, susret s Magdalenom i njena osuda od strane farizeja, Posljednja veèera, osuda, raspeæe i uskrsnuæe Krista i druge. Èuli su se i biblijski ulomci na aramejskom i talijanskom jeziku, s paralelnim prijevodom na hrvatski. Mjuzikl su pohodili brojni posjetitelji i turisti sa zadarskog podruèja te obitelji èlanova Cenacola. Njih je nazoènošæu podržao i zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, ohrabrivši njihov rad i èestitavši na dojmljivoj izvedbi. Prorektorica Sveuèilišta u Zadru, pedagoginja dr. Dijana Vican, pohvalila je djelo, rekavši da je rezultat toga da su se u odgojnom smislu ti ljudi našli u svojim talentima i darovitostima, umjesto u negativnostima. „Dojmljiva mi je jaèina roditelja. Sve je u ljubavi. Možemo davati razlièite prièe, ali, ljubav je sve, ovo je dokaz. Scenografija i glazba pokazuju kako su imali dobre pouèavatelje i savjetnike. 22 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika Cenacolo jako ulaže u svestranost razvoja svojih ljudi, pored poruke dane u predstavi", rekla je dr. Vican. Sva tri dana prigodne rijeèi na kraju mjuzikla publici je uputio redatelj Creda, Marko Zappella, koji je 1990-ih s don Ivanom Filipoviæem, duhovnikom Cenacola u Hrvatskoj, ušao u zajednicu. „Hvala svima, prije svega majci Elviri. Bez nje ne bi bilo svega toga. Naš život je promijenjen, ona je uèinila da susretnemo Krista, mladiæa od tridesetak godina koji je darovao svoj život i dopustio da ga razapnu za nas, zbog ljubavi. To što ste vidjeli, sve je istina. Nije to spektakl. Nisu to svjetla koja se pale i gase, glazba i ples. To je istina koja govori, prièa, prije svega o našim srcima. Zato idemo na turneju s Credom. Jer to èini dobro našim srcima. Èini da mi postanemo bolji, veæi prijatelji meðusobno i s Isusom", poruèio je Zappella, istaknuvši: „Ako susretneš Isusa, neæeš se više drogirati. Neæeš umrijeti. Mi smo otkrili život vjeèni. To vam svjedoèimo. Droga nema posljednju rijeè, smrt i bolest nemaju posljednju rijeè. Život je vjeèan! Susreli smo Isusa, mi koji smo bili posljednji. Bili smo ovisnici, lopovi, radili smo svašta. U Cenacolu se živi od Providnosti. Ne idemo u trgovinu, obitelji ne plaæaju, ne pitamo novac od države. Povjeravamo se Bogu. Zato nismo tražili da platite ulaznicu. To bi bilo jednostavno". „S druge strane, uèinili smo da platite kad odete. Ne kad uðete, nego kad odete", našalio se Zappella. Gledatelji su na kraju dali dobrovoljni prilog. „Donirani novac neæemo staviti u banku. Ide u misije da pomognemo siromašnima. Majka Elvira nas je nauèila da su dvije ruke Providnosti. Jedna s kojom trebaš nauèiti uzeti ono što ti se daje. Drugom treba znati vratiti, darivati. Onoga koji pokuca na vrata zajednice, primamo besplatno. Rublje peremo svojim rukama, rano se ustajemo, molimo, na koljenima, nije jednostavno. Ali, preko takvog života otkrili smo ljepotu da možemo pobijediti žrtvu. Sve što ste vidjeli je plod žrtve. Izmeðu nas nije lagano. Puno puta se posvaðamo, ali nauèili smo tražiti oprost", poruèio je Zappella. Na kraju izvedbe svjedoèili su izvoðaèi koji su uprizorili Isusa, uzetoga pa ozdravljenoga, Evu i Mariju. Zakljuènu rijeè uputio je don Ivan Filipoviæ. Susreti su završavali porukom redatelja Zappelle: "Sretni smo što smo bili s vama. Imate lijepo more, ali iznad svega, mir koji se osjeæa u vašem gradu. Uvijek imajmo mjesta za Isusa u našim kuæama. Jer onda æe kraljevati pravi mir". Hodoèašæe Istrana na Trsat Rijeka, 9.9.2014. (IKA) - Tradicionalno hodoèašæe Istrana u svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu održano je 6. rujna. Predvoðeni svojim sveæenicima, vjernici iz svih dijelova Poreèke i Pulske biskupije pristigli su sa 40-ak autobusa kako bi sudjelovali na zajednièkom hodoèasnièkom misnom slavlju koje je, u koncelebraciji sa šezdesetak sveæenika biskupije, predvodio poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša. Nakon prigodnih rijeèi pozdrava gvardijana fra Antuna Jesenoviæa, biskup Kutleša istaknuo je kako je ovogodišnje biskupijsko hodoèašæe u znaku zahvale za beatifikaciju Miroslava Bulešiæa i rekao kako æe tek povijest pokazati velièinu toga èina. Istaknuvši posebnu pobožnost koju je blaženi Miroslav Bulešiæ iskazivao prema Majci Božjoj, biskup je pozvao sve na gorljivu molitvu da Bog uèini èudo potrebno za kanonizaciju blaženoga Miroslava Bulešiæa. I Blažena Djevica Marija i blaženi Miroslav Bulešiæ, unatoè tome što su živjeli prije mnogo stoljeæa, ili više desetljeæa, svojim nam primjerom poruèuju neke temeljne smjernice kako najbolje proživjeti ovozemaljski život, taj odreðeni broj godina koje su nam darovane. Oni su znali iskoristiti vrijeme ika Domovinske vijesti koje im je bilo povjereno, znali su stati na pravu stranu, znali su izabrati Boga. Blažena Djevica Marija je znala u trenutku anðelova dolaska, zahvaljujuæi vjeri, izdignuti se iznad ljudskih razloga i dopustiti da se vrši Božja volja u njezinom životu. Blaženi Bulešiæ izabrao je Božju stranu i kada je trebalo svoju vjeru potvrditi žrtvom života. Bog od nas danas ne traži da prolijevamo krv, ali imamo svakodnevno mnoge situacije kada svojim djelima i opredjeljenjima trebamo pokazati da biramo Božju stranu, u svojim životnim stavovima i napose u odnosima prema bližnjima. Danas se od nas traži da svjedoèimo svoju vjeru tako da prije svega budemo dobri i pošteni ljudi, pojasnio je biskup. Nadalje, sveci su nam uzor i u odreðivanju cilja vlastitog života, jer smisao života ne smije biti uživanje i bogatstvo, veæ, po uzoru na svece i blaženike, cilj života svakoga èovjeka, uz svijest da smo na zemlji samo hodoèasnici, trebao bi biti proslaviti Kraljevstvo Nebesko veæ ovdje na zemlji, rekao je. Biskup je još potaknuo hodoèasnike da se zapitaju nisu li ponekad vjernici samo po tradiciji, a srcem daleko od Boga. Upravo po uzoru na Mariju na svadbi u Kani, u potrebama se trebamo utjecati Isusu Kristu, ali treba to èiniti s povjerenjem, i nadasve podrediti svoju volju Božjoj volji. I u najtežim situacijama važno je ne obeshrabriti se, veæ i kada èovjek sam sebi ne može oprostiti treba biti svjestan da Bog preko vjere potièe, jaèa i krijepi, te da Blažena Djevica Marija, poput svake majke, nastoji uèiniti sve što je moguæe za one koji joj se utjeèu molitvama, rekao je biskup. Lik blaženog Bulešiæa, mladog uzornog sveæenika koji je zbog svoje izvrsnosti uzdignut na èast oltara, i nama je izazov i poticaj jer je pokazao da je, živeæi svoju vjeru, moguæe postiæi blaženstvo, istaknuo je biskup Kutleša. Procjenjuje se da je na Trsatu bilo oko tri tisuæe hodoèasnika iz Istre. Sedamdesetak ih je i ove je godine došlo onako kako su to èinile nebrojene prethodne generacije - pješice. Krenuli su u èetvrtak iz pazinskog franjevaèkog samostana Pohoðenja Blažene Djevice Marije, a s njima su pješaèili župnik u Svetvinèentu Darko Zgrabliæ i pavlin iz Sv. Petra u Šumi Euzebije Kneževiæ. Misno slavlje pjevanjem su pratili pjevaèi iz raznih župnih zborova pod ravnanjem preè. Rudolfa Korace. Na kraju misnog slavlja gvardijan je hodoèasnicima preporuèio novoobjavljeni "Trsatski molitvenik" koji sadrži mnoge molitve novijih svetaca i blaženika te drugih suvremenih i povijesnih poznatih teologa, i novo izdanje „Povijesti Trsatskog svetišta" koje je u 17. stoljeæu napisao gvardijan svetišta Franjo Glaviniæ. 10. rujna 2014. broj 36/2014 23 Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Ukop fra Ivice Baketariæa Èlan franjevaèke provincije Bosne Srebrene poginuo u 33. godini života Rama, 3.9.2014. (IKA/KTA) - U župnoj i samostanskoj crkvi Uznesenja BDM Rama Šæit u srijedu, 3. rujna slavljena je misa zadušnica za tragièno preminulog fra Ivicu Baketariæa, èlana franjevaèke provincije Bosne Srebrene. Misu je predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu banjoluèkog pomoænog biskupa Marka Semrena i koncelebraciji vikara Franjevaèke provincije Bosne Srebrene fra Marijana Karaule, te još 125 drugih sveæenika iz raznih provincija i biskupija. Na misi su sudjelovali roditelji pokojnika Stipo i Jela r. Mariæ, brojna rodbina, mnoštvo župljana Šæita i mještana iz cijele Rame, te brojni prijatelji iz Livna i Bugojna gdje je djelovao pokojni fra Ivica. Kardinal Puljiæ je istaknuo da je pokojnik fra Ivica "poginuo u trideset i treæoj godini života, u onoj istoj u kojoj je za nas umro Isus Krist". Tijekom propovijedi kardinal Puljiæ citirao je rijeèi iz propovijedi pokojnog fra Ivice iz 2010. godine, kada je on na svetkovinu Uznesenja BDM, tj. slavlju patrona župe Rama Šæit rekao: "Da ne postoji Bog koji nas èeka na kraju, naš život sigurno ne bi imao smisla. Stoga, nerazumno je živjeti kao da nikada neæemo umrijeti. Ako svaki dan otkidamo nešto od sebe, škrtarimo želeæi saèuvati nešto za kasnije, za starost, za dane kada se vratim iz tuðine u rodni kraj. A tko nam to jamèi da æemo doèekati starost, mirovinu i povratak?" Osvræuæi se na te njegove rijeèi, kardinal Puljiæ je rekao da "život uvijek ima smisla, upravo zbog toga cilja Neba, kamo svi idemo u susret Gospodinu". Istaknuo je da je pokojni sveæenik fra Ivica iza sebe ostavio veliki trag pastoralnog djelovanja inspiriranoga Isusom Kristom i svetim Franjom, a kao dokaz te zauzetosti i predanosti pozivu su brojni prijatelji iz razlièitih mjesta koji su ga došli ispratiti. Pred kraj mise od pokojnika su se oprostili vikar fra Marijan, livanjski gvardijan fra Miroslav Ištuk, župnik u Livnu fra Vinko Sièaja, župnik u Rumbocima fra Jure Periæ, župnik i gvardijan na Šæitu fra Tomislav Brkoviæ, livanjski pravoslavni paroh o. Željko Ðurica, te mladiæ Jurica Krišto i djevojka Ivanka Pavloviæ, uime FRAMA-e Livno i Bugojno. Nakon mise pokojnikovo tijelo ukopano je na mjesnom groblju. Fra Ivica je roðen u Mostaru 25. travnja 1982., župa Rumboci (Rama). Završio je osnovnu školu u Rumbocima, srednju u Franjevaèkoj klasiènoj gimnaziji u Visokom, a filozofsko-teološki studij na Franjevaèkoj teologiji u Sarajevu. Franjevaèki habit je obukao 14. srpnja 2001. u Kiseljaku, prve jednostavne zavjete položio je 7. srpnja 2002. na Gorici u Livnu, a sveèane zavjete 14. rujna 2006. na Petriæevcu. Za ðakona je zareðen 3. prosinca 2007. u Sarajevu, a za sveæenika 29. lipnja 2008., takoðer u Sarajevu. Obnašao je službu župnog vikara u župi sv. Ante Padovanskog u Bugojnu od 2008. do 2012., te u župi Svih svetih u Livnu od 2012. do tragiène smrti. . 24 10. rujna 2014. broj 36/2014 Meðunarodni kongres Renovabisa o Crkvi i medijima Meðu 350 sudionika bili su i požeški biskup Antun Škvorèeviæ, vrhbosanski pomoæni biskup Pero Sudar uz još dvadesetak predstavnika razlièitih ustanova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine Freising, 5.9.2014. (IKA) - "Crkva-mediji - javno mnijenje" bila je tema 18. meðunarodnog kongresa "Renovabisa" održanog od 3. do 5. rujna u Freisingu nedaleko Münchena. Meðu 350 sudionika bili su i požeški biskup Antun Škvorèeviæ, vrhbosanski pomoæni biskup Pero Sudar uz još dvadesetak predstavnika razlièitih ustanova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Biskup Škvorèeviæ održao je 4. rujna propovijed na misi za sudionike Kongresa. Tumaèeæi evanðelje o èudesnom ribolovu, rekao je kako je naviještanje radosne vijesti u misli evanðelista Luke djelo spašavanja, koje èuva èovjeèanstvo od potonuæa u moru zla, te da je apostol u tom smislu lovac ljudi i njihov osloboditelj. Biskup je podsjetio na uvijek nove oblike zla u svijetu i spomenuo kako o tom svjedoèi i trenutaèni rat u Ukrajini, Palestini i Iraku te izrazio uvjerenje da upotreba suvremenih medija napose digitalnih u evangelizaciji otvara nove moguænosti u djelovanju Crkve na oslobaðanju èovjeèanstva. No, upozorio je da Crkva zbog razlièitih razloga kasni ili ne uspijeva prikladno upotrijebiti ta sredstva u svom radu te da ona, osobito u nekadašnjim komunistièkim zemljama, zbog siromaštva ili manjka dovoljno obrazovanih ljudi slièi Petru u evanðelju koji ispire svoje prazne mreže. Prilazi mu Isus i traži njegov siromašni ribarski èamac iz kojeg bi okupljenom mnoštvu na obali jezera propovijedao radosnu vijest i tako ga uzdigao u božanski život. Poziva Petra da se odvaži ponovno krenuti na ribarenje, baciti mrežu u vodu i biti svjedokom bogatog ulova riba. To nas potièe, nastavio je biskup, da svoje slabe ljudske snage i ogranièene moguænosti stavimo u službu naviještanja evanðelja, kako bi se Isus kao s Petrova èamca mogao po njima objaviti u svom svjetlu i snazi te pokrenuti ljudska srca na novi život. Dodao je kako nam se pritom može dogoditi slièno kao apostolima da nakon našeg dugotrajnog i tvrdog rada u naviještanju evanðelja ništa ne ulovimo te nas zahvati razoèaranost, ali da je Isusova nazoènost uvijek povezana s novim nadama. Zakljuèio je da se èuda dogaðaju onda kada vjera u Isusa Krista održi živom djelatnu nadu. Uvodno kongresno izlaganje na temu "Crkva – komunikacija – javnost, medijsko-etièki impulsi za medijski crkveni rad" održao je prof. dr. Alexander Filipoviæ, podrijetlom Hrvat, s Visoke filozofske škole u Münchenu. Uslijedila je rasprava u kojoj je nastupila i Lidija Lacko Viduliæ s Hrvatskoga radija u Zagrebu, istaknuvši meðu ostalim oštru polarizaciju hrvatskog društva na lijeve i desne, ukazavši na odreðene nacionalistièke tendencije koje nazire i u djelovanju Crkve. Na temelju jedne ankete provedene meðu novinarima osvrnula se na neslobodu novinara u Hrvatskoj, uvjetovanih zahtjevima i oèekivanjima urednika ili vlasnika medija. Pored toga izrazila je mišljenje da bi prof. dr. Filipoviæ bio dobar savjetnik Crkvi u Hrvatskoj za njezine medijske nastupe. Novinarima iz Ukrajine omoguæeno je da u podijskoj raspravi približe trenutaèno ratno stanje u njihovoj zemlji, ono što se dogaða u medijima i mjesto Crkve u tim dogaðanjima. Na programu Kongresa bili su i prikazi medijskih crkvenih nastojanja u nekadašnjim komunistièkim zemljama. Meðu ostalima Ksenija Abramoviæ iz Zagreba predstavila je svoj projekt "Laudato-TV" za koji je dobila ika potporu Hrvatske biskupske konferencije. Kongres je snažno oèitovao èinjenicu da je èovjeèanstvo po digitalnim medijskim sredstvima i njihovim moguænostima nezaustavljivo krenulo putem kojemu se ne vidi domet, posvjedoèio svijest kako to sa sobom nosi mnoge prednosti i još brojnija pitanja, potvrdio uvjerenje da Crkva mora uæi u taj svijet jer ona izvan njega ne može djelovati, unatoè mnogim problemima i nepoznanicama. Prvi zavjeti hrvatskih kapucina Milano, 6.9.2014. (IKA) – Trojica hrvatskih kapucina položila su prve zavjete u subotu, 6. rujna, u crkvi Sv. Antuna opata u mjestu Corte di Costa Volpino (Lovere, Italija) u ruke svoga provincijala fra Jure Šarèeviæa. Novozavjetovanici su fra Josip Æibariæ iz Zagreba, fra Tadej Fabiæ iz Kotoribe te fra Mario Urban iz Strizivojne koji su se nalazili u meðuprovincijskom novicijatu u Italiji. Uz provincijala fra Juru Šarèeviæa, koncelebrirala su i još dvojica talijanskih provincijala fra Reberto Genuin iz provincije Venecija i fra Sergio Pesenti iz provincije Milano te još 50-ak sveæenika. Proslava Male Gospe u Srijemskim Karlovcima Srijemski Karlovci, 8.9.2014. (IKA/TU) – U ponedjeljak, 8. rujna vjernici župe Srijemski Karlovci u zajedništvu s vjernicima susjednih župa Petrovaradinskog dekanata Srijemske biskupije pohodili su Kapelu Gospe od Mira i proslavili blagdan Roðenja Blažene Djevice Marije u narodu poznat kao Mala Gospa. Euharistijsko slavlje je predvodio srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ u zajedništvu s Markom Lonèarom, župnikom župe Srijemski Karlovci i sveæenicima petrovaradinskog dekanata: Markom Lošom, župnikom župe Sveti Rok u Petrovaradinu 3, Stjepanom Barišiæem, župnikom župe Uzvišenje svetog Križa u Petovaradinu 2, te Dušanom Milekiæem, župnikom u župi Inðija. Ove godine u Kapeli Gospe od Mira u Srijemskim Karlovcima na poseban naèin bilo je sveèano jer je domaæi župnik Lonèar proslavio 40. obljetnicu sveæeništva a srijemski biskup Gašparoviæ je na misi podijelio sakramente svete potvrde 25 krizmanika. Sveèanost je pjesmom uzvelièao crkveni zbor župe Presveto Trojstvo u Srijemskim Karlovcima. Prigodnu homiliju je održao biskup Gašparoviæ koji je istaknuo: "Kao što se Marija nije nikada odvajala od Isusa u Palestini, ne odvaja se od njega ni danas. A ako se ne odvaja od njega, ne odvaja se niti od nas. Kao što je u Isusu gledala Božjeg Sina, tako danas u nama krštenima i krizmanima èuva i brani život Božje djece. U svetom krštenju, krizmi, prièesti i ispovjedi, kao i u svakoj molitvi i dobrom djelu, Isus 'raste' u kršæanskoj duši. Potvrda ili krizma koju danas slavimo je naš Nazaret: po njoj mi kao i Krist 'rastemo u mudrosti i znanju', da mognemo svojim životom i svojim rijeèima priznavati svoju vjeru." Biskup je okupljenima krizmanicima poruèio: "Dragi krizmanici, a i dragi vjernici! Živite zajedništvo vjere svaki put kad se zajedno sastajete. Aktivno i velikodušno sudjelujte u životu ove župe svaki put kad to od vas ova župna zajednica preko župnika zatraži. A zatim, po Duhu Svetom koji vam je dan, dragi krizmanici, posveæujte svoje obitelji. Donosite u vaše obitelji mir, radost, slogu, a napose ljubav, i to pravu Kristovu ljubav. Tada æete biti slika svoje obitelji koja vas se neæe stidjeti i u kojoj neæe biti razoèaranja ili malodušnosti. Sloga, ljubav, poštovanje i poslušnost u vašim obiteljima svjedoèit æe prisutnost Duha Svetoga kojeg sada primate po ovom sakramentu Potvrde ili Krizme. Nastavite živjeti pravim kršæanskim životom i Crkva u Hrvata ubuduæe, i u školi i u zajednici vjernika i u svakom trenutku i na svakom mjestu gdje ste prisutni. Nemojte zastati na tom putu rasta. Nemojte dozvoliti da se na vama ostvare Kristove rijeèi, da æete se svi razbježati a njega ostaviti sama." Govoreæi o slavljeniku Lonèaru biskup je naglasio poziv i službu sveæenika, koji je od Isusa pozvan i poslan ljudima, te je rekao: „U Crkvu Kristovu, sagraðenu od živog kamenja, ugraðeni smo po krštenju, a ugraðen je i poslanik Božji – sveæenik. Sveæenik je èovjek koji je u sebi èuo poziv Kristov i odazvao se zovu svoga Gospodina. Sveæenik je èovjek koji se predao Isusu Kristu s punom odlukom, cijelim biæem i za cijeli život. Predao mu se prije 40 godina vaš župnik vlè. mag. Marko Lonèar koji danas slavi tu obljetnicu. I kad se predao Bogoèovjeku, onda ga je on ispunio svojim darovima, obogatio ga je svojom porukom, ovlastio svojim poslanjem, ukljuèio ga je u svoje djelo i poslao ga k ljudima, poslao ga je i k vama dragi vjernici Srijemskih Karlovaca. On je Kristu predan i od Krista poslan da vam daje velike darove Božje, to je svjetlo Božanske Istine, to je Tijelo i Krv Kristova, to su darovi pouèavanja i posveæenja. On je onaj komu možete povjeriti svoje misli, na koga možete nasloniti svoju savjest. U svojoj velikodušnosti, dosljednosti i vjernosti stoji uz vas, uz obitelji kojima Rijeèju Božjom rasvjetljuje savjest, uèvršæuje zajedništvo istinom i milošæu Božjom. On je s onima koji trpe i s onima koji se raduju. On pridiže pale, ohrabruje progonjene radi pravde. On daruje Isusa Krista svakom èovjeku. Na toj 40. obljetnici mu èestitamo." 10. rujna 2014. broj 36/2014 25 Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Papa odgovarao na pitanja mladih putem izravne videoveze Buduænost je u rukama mladih, istaknuo je Papa, ali mladih koje rese dvije osobine: poletnost i duboki korijeni, mladih ljudi koji imaju krila da lete, da sanjaju, da stvaraju, i koji imaju korijene da prime od starijih znanje koje nam mogu dati samo najveæi Vatikan, 4.9.2014. (IKA) – Papa Franjo susreo se 4. rujna u Vatikanu sa sudionicima III. Kongresa "Scholas occurrentes", obrazovne ustanove sa sjedištem u Vatikanu, koji je održan u Vatikanu od 1. do 4. rujna. Rijeè je o svjetskoj mreži škola koja okuplja odgojne stvarnosti raznih kultura i religija a osnovana je na poticaj pape Franje. Tijekom audijencije Sveti Otac se putem izravne internetske video-veze obratio i odgovarao na pitanja studenata, èlanova mreže Scholas iz Australije, Izraela, Turske, Južnoafrièke Republike i San Salvadora. Ne zaboravite kulturnu, mudrosnu i vjersku baštinu koju su vam namrli vaši preði, poruèio je Papa mladima. "Samo hrabro naprijed! Gradite buduænost! Ne bojte se! Samo naprijed! Gradite mostove mira. Igrajte timski i uèinit æete buduænost boljom, ali sjetite se da je buduænost u vašim rukama", rekao je Papa. Vi – rekao je Papa odgovarajuæi studentu iz Australije - možete uèiniti dvije suprotne stvari: graditi mostove ili podizati zidove. Zidovi razdvajaju, dijele, mostovi približavaju. Dakle, rekao je Papa, nastavite komunicirati. Komunicirajte iskustva. Komuniciranje je darivanje! Komuniciranje je velikodušnost, komuniciranje je poštivanje; komunicirati znaèi izbjeæi sve vrste diskriminacije, poruèio je Papa. "Mladi ljudi - rekao je Papa, odgovarajuæi na pitanje studenta iz Turske - ne žele rat, žele mir i to morate vikati iz srca, iznutra. "Buduænost je u rukama mladih", istaknuo je Papa, ali "mladih koje rese dvije osobine: poletnost i duboki korijeni, mladih ljudi koji imaju krila da lete, da sanjaju, da stvaraju, i koji imaju korijene da prime od starijih znanje koje nam mogu dati samo najveæi. Zato je buduænost u vašim rukama, ako imate krila i korijene: Krila vam trebaju da sanjate dobre stvari, da sanjate o boljem svijetu, da prosvjedujete protiv ratova. S druge strane, morate poštivati znanje koje ste primili od starijih osoba, roditelja, baka i djedova; od starijih osoba iz svog naroda. Buduænost je u vašim rukama. Zgrabite je da bude bolja. "Kao što postoje mostovi kojima se možemo uspeti, postoji i komunikacija koja uništava", upozorio je Papa u odgovoru na pitanje studenta iz San Salvadora. "Budite vrlo oprezni!", nastavio je papa Franjo: "Kada postoje skupine koje traže uništenje, koje traže rat i koje ne znaju raditi timski, branite se kao tim, kao grupa, branite se od onih koji vas žele atomizirati i oduzeti vam snagu grupe". "Današnjoj su mladeži potrebna tri kljuèna stupa: obrazovanje, sport i kultura", primijetio je Papa odgovarajuæi na pitanje studenta iz Južnoafrièke Republike koji je govorio o nastanku Scholas occurrentes. "Sport - rekao je papa Franjo – je važan jer vas uèi igrati timski: sport je štit od sebiènosti, pomaže pojedincu da ne bude sebièan. Zbog toga je važno raditi timski, studirati timski i putovati kroz život zajedno kao tim." Iæi naprijed na tom putu komunikacije, graditi mostove i tražiti mir kroz obrazovanje, sport i kulturu, poticaj je mladima pape Franje. 26 10. rujna 2014. broj 36/2014 Papa: Naši su grijesi povlašteno mjesto za susret s Isusom Kristom Ako kršæanin, nastavio je Papa, nije kadar sebe doživljavati kao grešnika koji je spašen krvlju Krista, Raspetoga, tada je polovièan kršæanin, tada je mlak kršæanin, rekao je Papa u homiliji u kapeli Doma Svete Marte Vatikan, 4.9.2014. (IKA) - Povlašteno mjesto za susret s Isusom Kristom su naši grijesi, rekao je papa Franjo u homiliji na misi u kapeli Doma Svete Marte 4. rujna. Komentirajuæi èitanje iz Pavlove Prve poslanice Korinæanima (3, 18-23), Papa je primijetio kako nam "Pavao poruèuje da snaga Božje Rijeèi, koja mijenja srce, koja mijenja svijet, koja nam daje nadu, koja nam daje život, nije u ljudskoj mudrosti: nije u ljeporjeèivosti i umijeæu da se pomoæu vlastitog uma stvari izraze na lijep naèin. Ne. To je ludost, kaže on. Moæ Božje Rijeèi je negdje drugdje. Snaga Rijeèi Božje prolazi kroz srce propovjednika i zato on poruèuje onima koji propovijedaju Rijeè Božju da ne stavljaju svoju sigurnost u vlastitu mudrost, u mudrost svijeta". Apostol Pavao nije se hvalio svojim studijima – "a uèio je kod najvažnijih uèitelja svoga doba" – veæ "samo s dvije stvari": "On sam kaže: 'Ja æu se hvaliti svojim slabostima'. To je nešto što sablažnjava. A zatim, u jednom drugom ulomku, kaže: 'Ja se hvalim jedino Kristom i to Raspetim'. Snaga Božje rijeèi je u onom susretu izmeðu mojih grijeha i Krvi Kristove, koja me spašava. A kada nema toga susreta, nema ni snage u srcu. Kada se zaboravi taj susret koji smo imali u životu, postajemo svjetovni, želimo govoriti o Bogu ljudskim rijeèima, a to nièemu ne služi: to ne daje život", rekao je Papa. Ako kršæanin, nastavio je Papa, nije kadar sebe doživljavati kao grešnika koji je spašen krvlju Krista, Raspetoga, tada je polovièan kršæanin, tada je mlak kršæanin. A kada naiðemo na crkve koje propadaju, župe koje propadaju, institucije koje propadaju, možemo biti sigurni da kršæani koji su u njima nisu nikada susreli Isusa Krista ili su zaboravili taj susret s Isusom Kristom. Snaga kršæanskog života i snaga Božje Rijeèi je upravo u onom trenutku u kojem ja, grešnik, susreæem Isusa Krista i taj susret unese preokret u moj život, mijenja život ... I daje ti snagu da naviještaš spasenje drugima", rekao je Papa zakljuèivši propovijed rijeèima: "Èime se kršæanin može hvaliti? To su dvije stvari: vlastitim grijesima i Kristom raspetim". Papa primio Shimona Peresa i jordanskog princa Hassana Vatikan, 4.9.2014. (IKA) – Bliski istok, mir i meðureligijski dijalog bili su u središtu razgovora pape Franje s bivšim predsjednikom države Izrael Shimonom Peresom i jordanskim princom El Hassan bin Talalom koje je jutros primio u odvojene audijencije. O dvije privatne audijencije govorio je u izjavi za Radio Vatikan nakon razgovora proèelnik Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi. Audijencija s bivšim izraelskim predsjednikom, rekao je Lombardi, trajala je oko 45 minuta tijekom kojih je Peres, kojeg je Papa nazvao „èovjekom mira" i „dalekovidnom osobom i èovjekom širokih pogleda", Svetom Ocu predstavio svoje poglede na izraelskopalestinski sukob i svoje inicijative u cilju promicanja mira u èemu mu pomažu razne vjerske voðe. Papa je pokazao zanimanje za inicijative bivšeg izraelskog predsjednika te je ika zajamèio da æe im dužnu pozornost posvetiti i dikasteriji rimske kurije koji su posebno zauzeti na tome polju, prije svega Papinsko vijeæe za meðureligijski dijalog i Papinsko vijeæe za pravdu i mir. Papa je takoðer u razgovorima istaknuo kako inicijativu molitve za mir, održane u Vatikanu na kojoj su sudjelovali Peres i Abu Mazen, ne smatra promašenom veæ to drži otvaranjem vrata koja i dalje ostaju otvorena, zahvaljujuæi èemu se inicijative i vrijednosti mogu poticati i dalje razvijati. Osvræuæi se na audijenciju s princom bin Talalom, o. Lombardi je rekao da je rijeè o sliènoj audijenciji jer je jordanski princ predstavio Papi djelovanje Zaklade, ustanove koju je on osnovao i vodio a èiji je glavni cilj jaèanje dijaloga i meðureligijskog djelovanja u korist mira, u sredinama u kojima vladaju nasilja. Istaknuo je pritom važnost dijaloga meðu religijama za ljudsko dostojanstvo i mir, pomoæ siromašnima u dobu globalizacije, odgoj mladih za bratstvo, insistiranje na poštivanju dostojanstva osoba. Za sve to predstavnici razlièitih religija moraju se zdušno zauzimati, istaknuo je princ bin Talal. O. Lombardi je dodao da je i audijencija s jordanskim princem takoðer bila poduža, trajala je više od sat vremena. Papa prvi put preko Twittera poslao i sliku – djece izbjeglica u Iraku Vatikan, 5.9.2014. (IKA) – Sa svog Twitter profila papa Franjo je prvi put poslao i jednu fotografiju. Ona pokazuje dvije bose iraèke djevojèice koje su snimljene oèito u prihvatilištu za izbjeglice. S "Pontifex" Twitter raèun papa Franjo je u petak 5. rujna poslao i ovu poruku: "Molim se svaki dan za sve ljude u Iraku pogoðene patnjom. Molite sa mnom". Pred terorom militanata "Islamske države", u toj ratom podijeljenoj zemlji, stotine tisuæa ljudi su izbjegle. Meðu njima su i gotovo svi kršæani iz sjevernog podruèja, koje kontroliraju spomenuti borci. Biblijski filmovi ponovno su traženi Za Božiæ u kina dolazi raèunalno animirani film Egzodus, u režiji Ridleya Scotta. Biblijska tematika obraðuje se i u filmovima koji nastaju izvan Hollywooda Beè, 5.9.2014. (IKA) - Biblijski filmovi vratili su se u modu. Tehnièke inovacije, kao što su raèunalna animacija ili 3D kina, izazov su i za poznata hollywoodska redateljska imena, kao što su Darren Aronofsky s filmom "Noa" (SAD, 2014.), ili Ridley Scott, èiji film "Egzodus – bogovi i kraljevi" za Božiæ stiže u kina, reinterpretirajuæi na vizualno zapanjujuæi naèin poznatu biblijsku pripovijest. No i izvan amerièke tvornice snova Stari i Novi zavjet danas su opet izvor nadahnuæa. To dokazuju i europski autori filmova ili manji novi eksperimentalni uradci. Prvi film nadahnut evanðeljem, „Život i muka Isusa Krista" snimljen je u Francuskoj davne 1905. godine, dok se starozavjetnom tematikom prvi bavio austrijski uradak „Eva, grijeh" iz 1920. godine. U povijesti filma osobito uspješnim interpretacijama biblijskih dogaðaja smatraju se filmovi poput "Ozbiljan èovjek" braæe Coen, zatim „Drvo života" Terrencea Malika, ali i filmovi iz Irana ili iz Afrike („Sin Èovjeèji") nipošto ne zaostaju za njima. . Inozemne vijesti Papa pozvao na nastavak dijaloga u Ukrajini Vatikan, 7.9.2014. (IKA) - Papa Franjo pozdravio je kratkotrajno primirje u Ukrajini i pozvao na uspostavu trajnog mira. Draga braæo i sestre, posljednjih su dana uèinjeni znaèajni koraci u traženju primirja u krajevima pogoðenim sukobom u istoènoj Ukrajini, premda danas pristižu vijesti koje pobuðuju zabrinutost. Ipak se nadam da æe oni donijeti olakšanje stanovništvu i pridonijeti naporima oko uspostave trajnog mira. Molimo da se, u logici susreta, zapoèeti dijalog nastavi i donese oèekivani plod. Marijo, Kraljice mira, moli za nas, rekao je Papa u svom obraæanju nakon molitve Anðeo Gospodnji na Trgu sv. Petra u Vatikanu u nedjelju 7. rujna. Papina poruka povodom meðunarodnog mirovnog susreta "Ljudi i religije" Rat nikada nije zadovoljavajuæe sredstvo za ispravljanja nepravdi i postizanje uravnoteženih rješenja za politièke i društvene nesloge, istièe Papa Vatikan, 8.9.2014. (IKA) – Od 7. do 9. rujna u Anversi u Belgiji se na poticaj Zajednice sv. Egidija održava 18. meðunarodni susret „Ljudi i religije" koji ima za temu „Mir je buduænost: religije i kulture u dijalogu stotinu godina nakon Prvog svjetskog rata!". Papa Franjo uputio je tim povodom poruku biskupu Antwerpena mons. Johanu Jozefu Bonnyju koja je proèitana prvog dana susreta. Tema ovogodišnjeg susreta - Mir je buduænost - podsjeæa na tragièno izbijanje Prvog svjetskog rata prije stotinu godina, i priziva buduænost u kojoj æe uzajamno poštivanje, dijalog i suradnja pomoæi odagnati strašnu sablast oružanog sukoba, kaže se na poèetku Papine poruke. U ovim danima, kada mnogi u našem svijetu trebaju pomoæ da pronaðu put do mira, ova nas obljetnica može nauèiti da rat nikada nije zadovoljavajuæe sredstvo za ispravljanja nepravdi i postizanje uravnoteženih rješenja za politièke i društvene nesloge. Svaki je rat u konaènici, kako je 1917. istaknuo papa Benedikt XV., "besmisleni pokolj". Rat uvlaèi narode u spiralu nasilja koju je kasnije teško obuzdati; on ruši ono što su se generacije trudile izgraditi i stvara poprište još veæih nepravdi i sukoba, istièe Papa u svojoj poruci sudionicima hodoèašæa molitve i dijaloga nadahnutog "duhom Asiza", kako je Sveti Otac u svojoj poruci nazvao taj susret. Kada pomislimo, nastavlja Papa u svojoj poruci na engleskom jeziku, na bezbroj, objavljenih i neobjavljenih, sukoba i ratova koji je trenutno zavijaju u crno našu ljudsku obitelj, zatiruæi živote mladih i starih, trujuæi drevne odnose suživota meðu razlièitim etnièkim i vjerskim skupinama, i prisiljavajuæi obitelji i èitave zajednice na izgnanstvo, oèito je da, zajedno s muškarcima i ženama dobre volje iz svih dijelova svijeta, ne možemo ostati pasivni na toliko patnje, tolike "besmislene pokolje", istièe Papa. Upravo ovdje razlièite vjerske tradicije mogu, u "duhu Asiza", dati specifièan doprinos miru. Možemo to uèiniti snagom molitve. Svi od nas su shvatili da su molitva i dijalog duboko povezani i meðusobno se obogaæuje. Nadam se da æe ovi dani molitve i dijaloga poslužiti kao snažan podsjetnik da je traženjem mira i razumijevanja kroz molitvu moguæe uspostaviti trajne veze jedinstva i prevladati ratno ludilo. Rat nikada nije nužan, niti je neizbježan. Uvijek se može naæi drugi naèin: put dijaloga, susreta i iskrenog traženja istine, istièe Papa. Kucnuo je èas da vjerske voðe uèinkovitije suraðuju na zacjeljivanju rana, rješavanja sukobâ i uspostavi mira. Mir je siguran znak predanosti Bogu. Vjerske su voðe pozvani biti muškarci i žene mira. Oni su sposobni za promicanje kulture 10. rujna 2014. broj 36/2014 27 Inozemne vijesti susreta i mira, kada druge opcije propadnu ili se izjalove. Moramo biti mirotvorci, a naše zajednice moraju biti škole poštivanja i dijaloga s pripadnicima drugih etnièkih ili vjerskih skupina, mjesta gdje se uèi prevladati napetosti, jaèati pravedne i miroljubive odnose meðu narodima i društvenim skupinama, te graditi bolju buduænost za nadolazeæa pokoljenja, istièe Papa u svojoj poruci. Papini brzojavi suæuti povodom ubojstva triju redovnica u Burundiju Vatikan, 9.9.2014. (IKA) – Papa Franjo uputio je 8. rujna preko državnog tajnika kardinala Pietra Parolina, dva brzojava povodom ubojstva triju redovnica u Burundiju. Redovnice su ubijene tijekom vikenda u svome samostanu, a èini se kako je povod bila pljaèka ili osveta. Prvi brzojav u ime pape Franje brzojav upuæen je mons. Evaristeu Ngoyagoyeu, nadbiskupu Bujumbure, biskupiji u kojoj su ubijene redovnice djelovale, a drugi s. Ines Frizzi, vrhovnoj poglavarici Ksaverskih misionarki – kongregaciji kojoj su ubijene sestre pripadale. U brzojavu nadbiskupu mons. Ngoyagoyeu se istièe kako je Sveti Otac „s dubokom žalošæu primio vijest o ubojstvu triju sestara, s. Bernadette Bogianni, s. Lucie Pulici i s. Olge Raschietti, koje su bile u pastoralnoj službi župe svetog Guide Marije Confortija u Burundiju". "Sveti Otac moli Gospodinu da primi u svoje kraljevstvo mira i svjetlosti te tri vjerne i pobožne redovnice. U ovim tragiènim okolnostima on izražava svoju blizinu njihovoj redovnièkoj zajednici, obiteljima žrtava i èitavoj biskupijskoj zajednici", istièe se u Papinom brzojavu nadbiskupu. U brzojavu upuæenom poglavarici Frizzi, papa Franjo izražava „duboku ožalošæenost zbog tragiène smrti sestara družbe Ksaverskih misionarki ubijenih u Burundiju i jamèi svoje iskreno dioništvo u dubokoj boli družbi zbog teškoga gubitka redovnica potpuno predanih svom poslanju." Papa pritom izražava nadu kako æe „prolivena krv koju su prolile postati sjeme nade za izgradnju istinskog zajedništva meðu narodima". Objavljen popis sudionika Treæe izvanredne Biskupske sinode o obitelji Vatikan, 10.9.2014. (IKA) - Na Treæoj izvanrednoj Biskupskoj sinodi kona ima za temu "Pastoralni izazovi vezani uz obitelj u sklopu evangelizacije", koja æe se u Vatikanu održavati od 5. do 19. listopada sudjelovat æe 253 osobe, meðu kojima i 14 braènih parova, kao slušatelji odnosno struènjaci, priopæilo je Glavno tajništvo Sinode, koje je 9. rujna objavilo službeni popis sudionikâ. Na sinodi sudjeluju sinodski oci, njih 191, meðu kojima je 25 proèelnika dikasterija Rimske kurije te 114 predsjednika biskupskih konferencijâ: 36 iz Afrike, 24 iz Amerike, 18 iz Azije (Kinu æe predstavljati nadbiskup Taipeija ShanChuan), 32 iz Europe, meðu kojima i potpredsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ i predsjednik BK BiH banjoluèki biskup Franjo Komarica, te èetiri iz Oceanije. Na Sinodi æe biti još 62 druga sudionika, ukljuèujuæi 8 bratskih delegata: meðu njima i Hilarion, predsjednik Odjela za vanjske odnose Moskovskoga patrijarhata. Iz Istoènih Crkava dolazi trinaest crkvenih velikodostojnika, iz Iraka kaldejski patrijarh Louis Sako, a iz Ukrajine viši grko-katolièki nadbiskup Ševèuk. Trinaest braènih parova bit æe slušatelji, s pravom nastupa ali ne i glasovanja u dvorani; jedan je braèni par u skupini struènjaka, odnosno oni su suradnici Posebnoga tajništva. Meðu sudionicima koje je Papa imenovao je i isusovac pater 28 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika Antonio Spadaro, glavni urednik isusovaèkoga èasopisa "La Civilta Cattolica". Tijekom dvotjednih radova, sudionici æe raspravljati o radnom dokumentu objavljenom u lipnju. Cilj je Sinode – kako je objasnio kardinal Lorenzo Baldisseri, glavni tajnik Sinode – današnjem svijetu predložiti ljepotu i vrijednosti obitelji, sadržane u navještaju Isusa Krista, koji rastaèe strah i krijepi nadu". Kao što je priopæilo Redovno vijeæe Sinode, u radu æe se primjenjivati nova metodologija, kako bi se potaknulo življe sudjelovanje sinodskih otaca. Bit æe uèinjeni potrebni koraci – objasnio je kardinal Baldisseri – za donošenje normi ili za eventualni preustroj Sinode. Zakljuèni dokumenti nisu previðeni, jer je predstojeæa Sinoda prvi dio hoda koji æe se okonèati 2015. godine, kad æe se na opæoj redovnoj Sinodi od 4. do 25. listopada raspravljati na temu "Isus Krist objavljuje otajstvo i zvanje obitelji". Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Crkva je majka Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 3. rujna 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! U prethodnim smo katehezama imali priliku više puta istaknuti kako se ne postaje kršæaninom sam od sebe, to jest vlastitim snagama, samostalno, niti se postaje kršæaninom u laboratoriju, veæ se pojedinac raða i raste u vjeri unutar onog velikog tijela koje je Crkva. U tome smislu Crkva je doista majka, naša majka Crkva – lijep je to izraz: naša majka Crkva – majka koja nam daje život u Kristu i koja nam daje živjeti sa svom ostalom braæom u zajedništvu Duha Svetoga. 1. U tom svom majèinstvu Crkva ima za uzor Djevicu Mariju, najljepši i najveæi uzor koji može postojati. To su veæ prve kršæanske zajednice isticale a Drugi vatikanski koncil na divan naèin izrazio (usp. konst. Lumen gentium, 63-64). Marijino je majèinstvo zacijelo jedincato, jedinstveno, i ostvarilo se u punini vremenâ, kada je Djevica rodila Božjeg Sina, zaèeta po Duhu Svetom. Ipak, majèinstvo Crkve je u kontinuitetu s Marijinim, kao njegovo produljenje u povijesti. Crkva, u plodnosti Duha Svetoga, nastavlja raðati novu djecu u Kristu, uvijek u osluškivanju Božje rijeèi i u pouèljivosti njegovu naumu ljubavi. Crkva je majka. Isusovo roðenje u krilu Marijinu je uvod u raðanje svakog kršæanina u krilu Crkve, jer je Krist prvoroðenac meðu mnoštvom braæe (usp. Rim 8, 29) i naš prvi brat Isus je roðen od Marije, on je uzor, a svi smo mi roðeni u Crkvi. Razumijemo, stoga, kako je odnos koji povezuje Mariju i Crkvu veoma dubok: gledajuæi Mariju, otkrivamo najljepše i najnježnije lice Crkve; a gledajuæi Crkvu, raspoznajemo Marijine uzvišene osobine. Mi kršæani nismo siroèad, imamo mamu, imamo majku, a to je veliko! Nismo siroèad! Crkva je majka, Marija je majka. 2. Crkva je naša majka jer nas je rodila u krštenju. Svaki put kada krstimo neko dijete, ono postaje dijete Crkve, ulazi u Crkvu. I od toga dana, poput brižne mame, pomaže nam rasti u vjeri i pokazuje nam, snagom Božje rijeèi, put spasenja, braneæi nas od zla. Crkva je primila od Isusa dragocjeno blago evanðelja ne zato da ga zadrži za sebe, veæ da ga velikodušno daje drugima, kao što èini jedna mama. U toj službi evangelizacije na poseban naèin izlazi na vidjelo majèinstvo Crkve, koja je, poput majke, predana tome da svojoj djeci pruži duhovnu hranu koja hrani kršæanski život i èini ga plodonosnim. Svi smo, zato, pozvani prihvaæati umom i srcem Božju rijeè koju Crkva svakodnevno dijeli, jer ta Rijeè ima sposobnost promijeniti nas iznutra. Samo Božja rijeè ima tu sposobnost da nas promijeni iznutra, iz naših najdubljih korijena. Božja rijeè ima tu moæ. A tko nam daje Božju rijeè? Majka Crkva. Ona nas od malih nogu hrani tom rijeèju, èitav nas život hrani tom rijeèju, i to je veliko! Upravo nas majka Crkva Božjom rijeèju mijenja iznutra. Božja rijeè koju nam daje majka Crkva preobražava nas, ona èini da živimo ne po tijelu, veæ po Duhu. U svojoj majèinskoj brižnosti Crkva se trudi pokazati vjernicima put kojim im valja iæi da bi živjeli životom plodnim radošæu i mirom. Prosvijetljeni svjetlom evanðelja i potpomognuti milošæu sakramenata, napose euharistije, možemo stremiti i opredjeljivati se za dobro te hrabro i s nadom prolaziti trenutke tame i najtrnovitije putove. Put spasenja, kojim nas Crkva vodi i prati snagom evanðelja i uz pomoæ sakramenata, daje nam sposobnost da se obranimo od zla. Crkva ima hrabrost majke koja zna da mora braniti svoju djecu od opasnosti koje dolaze od prisutnosti Sotone u svijetu, da bi ih dovela do susreta s Isusom. Majka uvijek brani djecu. Ta se obrana sastoji takoðer u poticanju na budnost: bdjeti protiv prevare i zavoðenja zloga. Jer iako je Bog pobijedio Sotonu, ovaj se uvijek vraæa sa svojim napastima; to nam je poznato, svi smo napastovani, svi smo bili i jesmo napastovani. Sotona dolazi "kao rièuæi lav" (1Pt 5, 8), kaže apostol Petar, i na nama je biti ne naivni, veæ bdjeti i odupirati se stameni u vjeri. Opirati se s pomoæu savjetâ majke Crkve, opirati se uz pomoæ majke Crkve, koja kao dobra mama uvijek prati svoju djecu u teškim trenucima. 3. Dragi prijatelji, to je Crkva, to je Crkva koju svi volimo, to je Crkva koju ja volim: majka koja ima na srcu dobro svoje djece i koja je kadra dati život za njih. Ne smijemo meðutim zaboraviti da Crkva nisu samo sveæenici, ili mi biskupi, ne, to smo svi mi! Crkva smo svi mi! Slažete li se? I mi smo djeca, ali i majke drugih kršæana. Svi mi krštenici, muškarci i žene, zajedno smo Crkva. Koliko put u našem životu ne dajemo svjedoèanstvo toga majèinstva Crkve, te majèinske hrabrosti Crkve! Koliko smo puta strašljivi kršæani! Povjerimo se stoga Mariji, da nas ona poput majke našeg brata prvoroðenca, Isusa, uèi imati isti njezin majèinski duh prema našoj braæi, sa iskrenom sposobnošæu prihvaæanja, opraštanja i ulijevanja povjerenja i nade. A to je ono što èini jedna mama. Obzirnost u bratskom ispravljanju Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 7. rujna 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! Evanðelje ove nedjelje, preuzeto iz 18. poglavlja Matejeva Evanðelja, predstavlja temu bratskog ispravljanja u zajednici vjernikâ: to jest kako ja moram ispravljati drugog kršæanina kada èini nešto što nije dobro. Isus nas uèi da ako mi moj brat kršæanin nešto skrivi, ako me uvrijedi, moram se s njim ophoditi s ljubavlju i, prije svega, osobno s njim razgovarati, objasniti mu da ono što je rekao ili uèinio nije dobro. A ako me brat ne posluša? Isus predlaže pristup koji se sastoji od više koraka: najprije, vratiti se s dvojicom ili trojicom i s njim razgovarati, da postane svjesniji svoje pogreške koju je uèinio; ako, usprkos tome, ne prihvati opomenu, treba ga reæi zajednici; a ako ne posluša ni zajednice, treba mu dati da osjeti raskol i podjelu koju je on sâm izazvao, prekinuvši zajedništvo s braæom u vjeri. Etape toga puta pokazuju snagu koju Gospodin traži od svoje zajednice u praæenju onoga koji pogriješi, kako ne bi bio izgubljen. Treba prije svega izbjegavati "dizanje prašine" i ogovaranje u zajednici – to je prvo, izbjegavati to – "idi i pokaraj ga nasamo" (r. 15). To je stav osjetljivosti, mudrosti, poniznosti, pažljivosti prema onome koji je pogriješio, izbjegavajuæi rijeèi koje mogu raniti ili ubiti brata. Jer, kao što znate, i rijeèi mogu ubiti! Kada ogovaram, kada izrièem nepravednu kritiku, kada "gulim" brata jezikom, time ubijam dobar glas drugoga. I rijeèi ubijaju. Pripazimo na to. Istodobno ta diskretnost kojom s njim razgovaramo nasamo ima za cilj da korenje grešnika ne bude uzaludno. To je razgovor u èetiri oka, nitko ništa ne primjeæuje i sve završava na tome. U svjetlu toga zahtjeva shvaæa se takoðer slijedeæi niz postupaka, koji predviðaju ukljuèivanje nekih svjedoka a zatim èak i zajednice. Svrha je pomoæi osobi da postane svjesna uèinjenog i da je svojom pogreškom uvrijedila ne samo pojedinca, veæ sve. Ali takoðer pomoæi nama da se oslobodimo bijesa ili ljutnje, koji samo èine zlo: 10. rujna 2014. broj 36/2014 29 Prilog dokumenti one ogorèenosti u srcu koja raða srditošæu i ljutnjom a koji nas navode da vrijeðamo i napadamo drugoga. Jako je ružno vidjeti kršæanina koji vrijeða i napada. To je ružno. Jesmo li shvatili? Nema vrijeðanja! Vrijeðati nije kršæanski. Jeste li shvatili! Vrijeðati nije kršæanski. Zapravo, pred Bogom smo svi grešnici i potrebiti oproštenja. Svi bez iznimke. Isus nam je rekao da ne sudimo. Bratsko ispravljanje je aspekt ljubavi i zajedništva koji moraju vladati u kršæanskoj zajednici, to je uzajamno služenje koje možemo i moramo pružati jedni drugima. Ispravljati brata je služenje i moguæe je i djelotvorno jedino ako se svaki prizna grešnikom i potrebitim Gospodinova oproštenja. Ista savjest koja mi pomaže prepoznati pogrešku drugoga, u prvom me redu podsjeæa da sam i ja sâm toliko puta griješio i griješim. Zbog toga smo na poèetku mise svaki put pozvani priznati se grešnicima pred Gospodinom, izražavajuæi rijeèima i gestama iskrenu skrušenost srca. I govorimo: "Smiluj mi se, Gospodine. Grešnik sam! Priznajem, Svemoguæi Bože, svoje grijehe". A ne kažemo: "Gospodine, smiluj se ovom ili onom tu kraj mene, ili ovoj, koji su grešnici". Ne! "Smiluj se meni!". Svi smo grešnici i svi trebamo Gospodinovo oproštenje. Duh Sveti je taj koji govori našem duhu i daje nam prepoznati naše grijehe u svjetlu Isusove rijeèi. Sâm Isus poziva sve, svete i grešne, za svoj stol sabiruæi nas s raskrižja putova, iz razlièitih životnih situacija (usp. Mt 22, 9-10). A meðu uvjetima koji su zajednièki svim sudionicima euharistijskog slavlja, dva su temeljna, dva uvjeta za dobro pohaðanje mise: svi smo grešnici i Bog svima daje svoje milosrðe. To su dva uvjeta koja širom otvaraju vrata plodonosnom sudjelovanju na misi. Moramo se uvijek toga sjetiti prije nego poðemo bratu radi bratskog ispravljanja. Tražimo sve to po zagovoru Blažene Djevice Marije, koju æemo sutra slaviti na blagdan njezina Roðenja. Nakon Angelusa Draga braæo i sestre, posljednjih su dana uèinjeni znaèajni koraci u traženju primirja u krajevima pogoðenim sukobom u istoènoj Ukrajini, premda danas pristižu vijesti koje zabrinjavaju. Ipak se nadam da æe oni donijeti olakšanje stanovništvu i pridonijeti naporima oko uspostave trajnog mira. Molimo da se, u logici susreta, zapoèeti dijalog nastavi i donese oèekivani plod. Marijo, Kraljice mira, moli za nas. Pridružujem se biskupima Lesota, koji su uputili apel za mir u toj zemlji. Osuðujem svaki èin nasilja i molim Gospodina da se u kraljevini Lesoto uspostavi mir u pravdi i bratstvu. Ove nedjelje konvoj s tridesetak volontera talijanskog Crvenog križa kreæe za Irak, u pokrajinu Dohuk, blizu Erbila, gdje se nalaze deseci tisuæa iraèkih izbjeglica. Izražavajuæi iskrenu zahvalnost za to velikodušno i konkretno djelo i podjeljujem svoj blagoslov svima njima i svim osobama koje nastoje na konkretan naèin pomoæi našoj progonjenoj i potlaèenoj braæi. Bog vas blagoslovio! […] I sjetite se sutra – kao što sam rekao – blagdana Roðenja Marijina. Bio bi to njezin roðendan. A što se èini kada mama slavi roðendan? Upuæuju joj se pozdravi, èestitke… Sjetite se sutra, od ranoga jutra, pozdraviti od srca i svojim ustima Gospu i reæi joj: "Èestitam!". I uputiti joj jednu Zdravomarijo koja izvire iz srca sina i kæeri. Upamtite to dobro! Sve vas molim da molite za mene. Želim vam ugodnu nedjelju i dobar tek! 30 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika Prilog prikazi ika Prilog prikazi Krleža i Šeper – razmišljanje o životnom sutonu dvojice velikana Nova knjiga Danijela Mišèina u nakladi Glasa Koncila U nakladi Glasa Koncila objavljena je nova knjiga Danijela Mišèina "Poetika dviju usporednih smrti. Miroslav Krleža i Franjo Šeper". Knjiga je nastala kao plod autorova višegodišnjega znanstvenog rada te njegova istraživanja rukopisnih ostavština Šepera i Krleže, s ciljem rasvjetljavanja novih elemenata biografije i misli dvojice nacionalnih velikana. Zanimljiva je podudarnost oèitovala povezanost dvojice istaknutih intelektualca svojeg vremena. Književnik Miroslav Krleža i umirovljeni prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Franjo Šeper bili su na odru istoga dana, 4. sijeènja 1982., Krleža u palaèi Akademije na Zrinjevcu, prekriven zastavom Saveza komunista, a Šeper u zagrebaèkoj katedrali, pod zastavom Svete Stolice. Ta je simbolika povod knjizi i poticaj razmišljanju o životnom sutonu dvojice velikana i njihovu odnosu prema umiranju i smrti. Oni se mogu promatrati u povezanosti s bogatstvom Krležine književnosti s jedne, i Šeperovih zapisa i korespondencije s druge strane. No, dokumenti iz Krležine i Šeperove ostavštine (meðu kojima se neki prvi put pojavljuju u javnosti) ukazuju na nekoliko slojeva povezanosti pisca i kardinala, dodirne toèke njihovih života, pa i meðusobno poštovanje. Mišèin ih nastoji istodobno promatrati i kao osobe i kao paradigme. Promišljani na takav naèin, ukorijenjeni u èitavu mrežu zanimljivih preplitanja s drugim važnim suvremenicima, oni izgledaju kao dva suèeljena, monumentalna spomenika istog vremena. Autor im nastoji pristupiti prije svega s lica, dotaknuti oèitovanja njihove ljudskosti, u kojoj se zrcale titraji duha i duhovnosti. Ugled kojim su Krleža i Šeper za života bili ovjenèani tek je posljedica tih skrivenih dubina njihovih unutrašnjih svjetova. Ti svjetovi, njihova približavanja i udaljenja tema su Mišèinova ogleda. Tekst, pisan u skladu s najvišim standardima znanstvenog rada, prati 40 slikovnih priloga, fotografija i rukopisne graðe, što pridonosi dokumentarno-znanstvenoj relevantnosti knjige. Daniel Mišèin roðen je 1975. u Zagrebu. Nakon završena temeljnog studija filozofije i religijskih znanosti nastavlja znanstveni razvoj magisterijem i doktoratom iz filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Od ak. god. 1997./98. stalni je predavaè na tom fakultetu te povremeni na nekoliko drugih visokoškolskih ustanova. Predaje kolegije Metafizika, Estetika, Retorika te Rusija i Zapad – komparativna fenomenologija religije. Zaposlen je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Objavio je tridesetak znanstvenih èlanaka u domaæim i meðunarodnim èasopisima, uredivši i nekoliko zbornika i knjiga drugih autora. Osim nekoliko meðunarodnih projekata s podruèja svojega znanstvenog interesa koje je osmislio i vodio, bio je scenaristom filma Pisma Silviju (2002.), autorom adaptacije slavnoga teodicejskog razgovora iz romana Braæa Karamazovi, u režiji Božidara Oreškoviæa (2004.) te autorom HRT-ove sedmodijelne dokumentarne serije U potrazi za svetim (2010). Dosad je objavio sljedeæe knjige: U stih upisana metafizika. Ontologija i transcendencija u djelu Silvija Strahimira Kranjèeviæa (2004.), Temelji diplomacije Svete Stolice (2006.), Skriveni svijet Silvija Strahimira Kranjèeviæa. Silvijeva i Elina pisma (2008.) i U potrazi za svetim. Svjetlo s Istoka i imanencija transcendencije (2011.). (ika-it/kj) "Franjevaèki naèin upravljanja vremenitim dobrima" Pomagalo Generalnoga definitorija OFM za formaciju u transparentnoj, solidarnoj i etièkoj uporabi vremenitih dobara Generalni definitorij Franjevaèkoga reda - OFM objavio je dokument "Franjevaèki naèin upravljanja vremenitim dobrima". Dokument je odgovor na Nalog 54. generalnoga kapitula iz 2009. koji zahtijeva plan za poèetnu i trajnu formaciju koji bi pouèio jedinice Reda u temama transparentnosti, solidarnosti i etike što se tièe ekonomije. "Pomagalo ima tri dijela. U prvom sažimamo evanðeoskofranjevaèki temelj uporabe ekonomskih dobara. To nam može pomoæi u razluèivanju koje èinimo u drugom dijelu o kriterijima za transparentnu, solidarnu i etièku uporabu naših ekonomskih dobara. Treæi dio sadrži listiæe za osobno i zajednièarsko razmišljanje prvih dvaju dijelova toga pomagala. Razmišljanje i uzajamno dijeljenje koji mogu dovesti Bratstvo da zauzme odluke da uèini kako bi naš život mogao biti onaj "proroèki glas i živo svjedoèanstvo novosti koja je Krist", o èemu je govorio papa Franjo u svojoj Poruci generalnim ekonomima", istièe se u uvodu u dokument. Cijeli dokument preveden na hrvatski jezik može se pronaæi u pdf formatu na mrežnoj stranici Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja na poveznici: http://www.franjevcisplit.hr/pdf/dokument_vremenita_dobra_14.pdf. (ika-fk/sp) Prinos za bolje poznavanje teološkog opusa Josepha Ratzingera Knjiga s. Valerije Kovaè u nakladi Kršæanske sadašnjosti Knjiga "Personalno-relacijska paradigma teologije Josepha Ratzingera / Benedikta XVI." objavljena u nakladi Kršæanske sadašnjosti je preraðena/prireðena doktorska disertacija zagrebaèke teologinje s. Valerije Kovaè, a po temi ona nije vezana samo za teologiju kao sustavno promišljanje vjere, nego može biti inspirativna i za samo življenje vjere, za otkrivanje životnoga poziva i smisla koji iz nje proizlaze. Ivan Karliæ za tu knjigu kaže da predstavlja izniman doprinos hrvatskoj teološkoj javnosti za bolje poznavanje teološkog opusa jednog od važnijih teologa XX. i XXI. st. buduæi da autorica "marljivim znanstvenim istraživanjem i profinjenom teološkom intuicijom u Ratzingerovu opusu prepoznaje personalno-relacijsku misao kao temeljnu paradigmu, neke vrste kljuè razumijevanja cjelokupne njegove teologije" te knjizi, zbog njezine kvalitete, predviða da æe postati "nezaobilazno i korisno polazište za daljnja istraživanja unutar filozofsko-teološke misli jednog od najveæih katolièkih (post)koncilskih teologa, J. Ratzingera/Benedikta XVI.". Ocjenjujuæi rad s. Marija Pehar kaže kako autorica "pokazuje znanstvenu kompetenciju teološko-kritièkog vrednovanja djela Jospeha Ratzingera, ne propuštajuæi iznijeti i zapažene osobne osvrte i mišljenja.". Po njezinu mišljenju, drugi važan doprinos ove knjige je u tome što donosi važan sustavni pregled povijesno-teološkog razvoja poimanja osobe, koji u takvome preglednom opsegu na hrvatskom jeziku do sada nije izraðen. Ivan Antunoviæ autorièinu znanstvenu zrelost vidi u dva aspekta: u njezinoj sposobnosti da opširnu graðu primarne i sekundarne literature dovode u sustavan poredak te u njezinoj interpretaciji Ratzingerove misli i djela. (ika-sp) 10. rujna 2014. broj 36/2014 31 Prilog prikazi Svaki dan u zrcalu Božje rijeèi Knjiga fra Bone Zvonimira Šagija u izdanju Kršæanske sadašnjosti Nakon knjige nedjeljnih i blagdanskih homilija "Rijeè Božja u promišljanju trenutka", objavljene 2009. godine, poznati varaždinski kapucin o. Bono Zvonimir Šagi knjigom "Svaki dan u zrcalu Božje rijeèi. Svagdanje homilije" u izdanju Kršæanske sadašnjosti zaokružuje svoj homiletski krug nuðajuæi svoja razmišljanja za svaki dan u liturgijskoj godini. Te su homilije osobno proživljene i osobno izgovorene u župnoj zajednici u varaždinskoj kapucinskoj crkvi Sv. Nikole i odraz su konkretnoga trenutka i mjesta, ali odišu i univerzalnošæu. Prema vlastitom iskazu, o. Bono Šagi je od svoje prve mise pa sve do današnjega dana svakodnevno i bez prekida propovijedao pa te kratke misli s jedne strane svjedoèe o zauzetosti, gotovo strastvenosti u naviještanju evanðelja, a s druge strane svjedoèe o vremenu, osobnim i zajednièarskim temama koje su se nametale same od sebe – uvijek, dakako, u sukladnosti sa svetopisamskim tekstovima. Knjiga svagdanjih homilija æe izvrsno moæi poslužiti današnjim propovjednicima, ali i vjernicima koji sudjeluju na misnim slavljima, zatim liturgijskim i biblijskim grupama kao i vjernicima koji su zbog životnih okolnosti prisiljeni izostajati sa svakodnevnih misa. (ika-mp/sp) Misijski kalendar za 2015. godinu Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela objavila je katolièki misijski kalendar za 2015. godinu s 12 listova. Kalendarom se želi kroz cijelu godinu podržavati vjernièku misijsku usmjerenost i crkvenu univerzalnost. Posebno su oznaèeni dani pojedinih misijskih proslava i spomendani zaštitnika misija. Na stranicama su po mjesecima prigodne fotografije i misijske nakane tog mjeseca. Na posljednjoj stranici je karta s popisom svih hrvatskih misionara i misionarki po zemljama i kontinentima. Kupnjom misijskog kalendara pomaže se djelovanje naših misionara i misionarki. Dimenzije kalendara su 22 cm x 34 cm. Cijena je 8 kn. Narudžbe se primaju na adresi: Nacionalni misijski ured, Nova Ves 4, 10000 Zagreb, tel. 01/4669-253, e-mail: [email protected] 32 10. rujna 2014. broj 36/2014 ika
© Copyright 2024 Paperzz