Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA SVEUČILIŠTE U MOSTARU STRATEGIJA RAZVOJA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 2011.-2016. Mostar, lipanj 2011. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA Sadržaj 1. UVOD ....................................................................................... 3 1.1. Razlozi pokretanja strategije ................................................ 5 1.2. Osnovni principi strategije ................................................... 6 1.3. Povjerenstvo za izradu strategije .......................................... 7 2.SVEUČILIŠTE U MOSTARU DANAS ................................... 10 2.1. Misija ................................................................................ 11 2.2. Vizija ................................................................................ 12 3. PROMJENE OKRUŽENJA ..................................................... 13 3.1. Bolonjski proces ................................................................ 14 3.2. Osiguranje kvalitete ........................................................... 15 4. SWOT ANALIZA.................................................................... 17 5. STRATEŠKI CILJEVI I ZADACI ........................................... 21 6. PROVEDBA STRATEGIJE .................................................... 23 Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA 1. UVOD Obrazovanje, znanstveni i visokostručni rad te razvoj umjetničkog i tehnološkog stvaralaštva osnovne su zadaće Sveučilišta u Mostaru i nezaobilazno polazište u procesu promišljanja o strategiji njegova daljnjeg razvitka. Stvaranje i pružanje kvalitetnog znanja jedan je od najvažnijih pokretača razvoja proizvodnih, poslovnih i inovativnih procesa u svim sferama i područjima djelovanja i življenja: tehnici i tehnologiji, gospodarskim i javnim djelatnostima, znanosti i obrazovanju, tržištu, organizaciji i ostalim strukturama društva. Obrazovanje na sveučilištima oduvijek je isprepleteno sa znanstvenim istraživanjima. Sveučilište je mjesto stvaranja i primjene novih znanja i tehnoloških rješenja i kao takvo omogućuje napredak gospodarstva i održivi razvoj društva u cjelini. Od suvremenog se sveučilišta očekuje da uz obrazovanje, znanstveni rad i umjetničko stvaralaštvo potiče kreativnost i inovativnost i na taj način izravno utječe na gospodarski razvitak. Taj je cilj i u temelju restrukturiranja i transformiranja visokoga obrazovanja u Europi, poznatoga pod nazivom Bolonjski proces. Od 1999. godine, kada je proces započeo, od sveučilišta se očekuje da kroz podizanje kvalitete i usporedivosti svojih studija, povećavanje mobilnosti studenata i profesora, bolju institucionalnu suradnju, prohodnost i fleksibilnost studija, omoguće stvaranje europskog tržišta rada i povećaju kompetitivnost i atraktivnost Europe u odnosu na druge regije, posebice SAD. Bolonjski proces propagira daleko veću autonomiju sveučilišta od postojeće, ali istovremeno i model u kojem se s državnog upravljanja prelazi na državni nadzor. Povećanje autonomije za sveučilišta znači povećanje odgovornosti, kako prema osnivačima, tako i prema studentima, njihovim roditeljima i društvu u cjelini. Danas sveučilišta imaju priliku postati glavni pokretači ukupnoga društvenog razvoja. S druge strane, to je i ogroman izazov kojem mogu odgovoriti samo najbolji, odnosno ona sveučilišta koja uspiju mobilizirati sve svoje resurse u cilju ostvarenja jasno postavljenih i definiranih ciljeva. To traži funkcionalnu integraciju sveučilišta, reorganiziranje sustava upravljanja i rukovođenja te uvođenje u svakodnevnu praksu osnovnih načela strateškoga menadžmenta. Svako sveučilište treba pronaći odgovarajući – svoj model organiziranja i upravljanja, koji će poticati kritičko i akademsko promišljanje, inicijativu i inovativnost ne samo svojih profesora, već i administrativnog osoblja i studenata te kroz odgovarajuću funkcionalnu integraciju uvećati sinergijske učinke svoga djelovanja. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA Danas sveučilišta imaju priliku, ali i obvezu preuzeti odgovornost za projiciranje svoje budućnosti, aktivnim traženjem vlastitoga puta koji treba biti u funkciji ukupnoga društvenog razvitka. Sveučilište u Mostaru je u potpunosti svjesno promjena i izazova koje donosi implementacija Bolonjskoga procesa, ali u svemu tome vidi i priliku i šansu za svoje pozicioniranje kao lidera u izvrsnosti obrazovanja, povezanosti nastave i istraživanja te pokretača razvoja regije i države u kojoj djeluje. U zadnje tri godine Senat Sveučilišta razrađivao je mnoge segmente sveučilišnoga djelovanja i pokrenuo više projekata koji su u svojoj naravi bili integrirajući i vodili ka uspostavljanju ujednačenih standarda na svim dijelovima Sveučilišta i u svim sveučilišnim aktivnostima. Posebice valja istaknuti prvi investicijski ciklus izgradnje kampusa Sveučilišta, izradu novoga legislativnog okvira Sveučilišta, izradu Etičkoga kodeksa, pokretanje subvencioniranih kredita za rješavanje stambenih pitanja djelatnika, izgradnju sustava za osiguranje kvalitete itd. Sve dosadašnje aktivnosti i postignuti stupanj razvoja, svijest o Sveučilištu, dinamične promjene u našem okruženju, osobito čvrsto opredjeljenje za naše uključivanje u europski visokoškolski i istraživački prostor nameću potrebu za izradom strategije razvoja Sveučilišta u Mostaru. Stoga je Senat donio odluku o izradi ove strategije za razdoblje od 2011. do 2016. godine. Temeljnu podlogu i smjernice za izradu ove strategije Sveučilišta čini niz dokumenata Europske unije od kojih su najznačajniji: • Lisabonska strategija iz 2000. (revidirani oblik 2005.)1 • Razvoj znanstvenih strategija i upravljanja na europskim sveučilištima 2 • Akcijski plan za znanost i društvo. 3 Tim za izradu strategije imao je na umu ostvarenje ciljeva postavljenih Lisabonskom strategijom koja upućuje na nužnost koordinirane prilagodbe obrazovnih sustava u europskim državama. Kako ne postoje ugovorne obveze u Ugovoru o stvaranju EU, Europsko vijeće uvelo je metodu otvorenoga koordiniranja [Open Method of Coordination, OMC] kao temeljnu metodu za konvergiranje europskih obrazovnih sustava. OMC se temelji na dogovorima o ključnim ciljevima, kojima 1 http://ec.europa.eu/growthandjobs/pdf/lisbon_en.pdf http://ec.europa.eu/growthandjobs/pdf/COM2005_330_en.pdf 2 http://www.europa.eu.int/eracareers/europeancharter. 3 http://europa.eu.int/eurlex/en/com/cnc/2001/com2001_0714en01.pdf. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA prethodi temeljita ekspertna analiza, i uspostavljanju indikatora za redovito praćenje napredovanja. Stoga je i tim za izradu strategije Sveučilišta u Mostaru pored definiranja ključnih ciljeva, definirao i indikatore učinka. Strategija Sveučilišta u Mostaru treba pomoći Sveučilištu, fakultetu, zavodu, znanstveniku ili umjetniku da usmjeri i održava osobni dugoročni razvoj. Iako je strategija Sveučilišta kao cjeline važna, jednako je važno da na osnovu sveučilišne strategije, svaka članica Sveučilišta utvrdi svoju strategiju, odnosno definira svoje prioritete na temelju dokazane znanstvene izvrsnosti. Nakon što se ova strategija Sveučilišta usvoji, nužno je pratiti njeno provođenje na svim razinama. Za provedbu Sveučilišne strategije i praćenje njezine primjene Senat će imenovati posebno povjerenstvo predvođeno prorektorom za znanost i razvitak, a pripremljen je obrazac izvješća sukladno akcijskom planu provedbe strategije. 1.1. Razlozi pokretanja strategije Postoji više razloga za pokretanja izrade strategije na Sveučilištu, a neki od najbitnijih su: - Potreba za strategijom može se vidjeti u nastojanju za boljim i učinkovitijim korištenjem resursa na Sveučilištu, a što se može postići samo reorganizacijom upravljanja Sveučilištem i integracijom njenih funkcija. - Potreba za selektiranim načinom zapošljavanja mladih stručnjaka, koji mogu odgovoriti ciljevima institucije i biti vodeći čimbenik u kreiranju njenoga razvoja. - Potreba za razvojem strateških pristupa i institucionalne podrške u cilju stvaranja partnerstva s gospodarstvenim privatnim i javnim sektorom ne samo kao budućim poslodavcima naših studenata nego i kao potencijalnim sufinancijerima istraživačkih projekata. Time se postiže balansiranje aktivnosti na novim globalnim ekonomskim tržištima stvarajući istovremeno partnere u gospodarstvu koji tada postaju lobisti za javna izdvajanja u znanost i istraživanje. - Povećanje cijena znanstvene infrastrukture zahtijeva učinkovitije korištenje znanstvene opreme i prostora. U nekim se zemljama stvaraju generičke ''tehnološke platforme'' ili core facilities, gdje se oprema može koristiti između više potencijalnih korisnika sa sveučilišta. - Sve veća potreba međunarodne zajednice za visokokvalificiranim kadrovima kako na nacionalnim, tako i na europskim područjima. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA - - - Postoji sve veća potreba za stvaranjem kritične mase i međunarodne kompetitivnosti koja se temelji na većoj vjerojatnosti financiranja integralnih i regionalnih znanstvenih projekata kroz umrežavanje više sveučilišta ili njihovih članica. Potreba za stvaranjem znanstvene kulture, dostupnosti i bolje opremljenosti sveučilišta kao i okruženja za poticanje međufakultetske i interdisciplinarne suradnje u nastavnom procesu i znanstvenom istraživanju, kako bi se umanjila sve prisutnija fragmentacija znanosti po specijalizacijama. Potreba za uvođenjem transparentnoga znanstvenog vrednovanja na temelju međunarodno priznatih kriterija zbog poticanja pozitivne konkurencije među profesorima i doktorskim kandidatima kako unutar članica, tako i na razini Sveučilišta. Strategija se temelji na prepoznavanju međusobne ovisnosti i sinergije između znanosti i nastave na sveučilišnoj razini, a poglavito na značaju istraživanja u edukaciji poslijediplomskih studenata. U nekim slučajevima postoji razmišljanje o mogućem konfliktu između znanstvene i nastavne djelatnosti na sveučilištu. To se može odnositi na raspoloživo vrijeme za znanstvenu i nastavnu aktivnost. Stoga treba osigurati mehanizme i uvjete za znanstvenu djelatnost u sklopu radnoga vremena za sve one djelatnike sveučilišta čiji znanstveni rezultati doprinose napretku znanosti na sveučilištu. Prava sinergija znanosti i nastave postiže se samo onda ako je znanstvena komponenta prisutna u svim ciklusima studijskih programa tako da se studenti upoznaju i zainteresiraju u svim mogućim znanstvenim karijerama na sveučilištu. Tu se prvenstveno misli na nastavnu djelatnost, koja nudi studentima širok spektar različitih vještina koje se uvode ne samo na doktorskim studijima već i u nastavnim programima svih razina. 1.2. Osnovni principi strategije Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru treba definirati osnovne ciljeve i prioritete razvoja Sveučilišta za razdoblje od 2011 do 2016. godine. Ostvarenje, u ovom dokumentu definiranih, strateških ciljeva i zadataka trebalo bi dati poticaj razvoju nastavne i znanstvene djelatnosti na svim razinama na sveučilištu te osigurati takvo okruženje koje će poticati intelektualnu znatiželju pojedinca, stvaranje kritične mase znanstvene aktivnosti po područjima, provođenje cjeloživotnog obrazovanja, inicirati povezanost s industrijom i gospodarstvom i time pomoći diseminaciju znanstvenih rezultata prema njihovoj primjeni u održivom razvitku društva u cjelini. Strategija Sveučilišta u Mostaru temelji se na sljedećim principima: Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA 1. Promicanju, u broju i kvaliteti, edukacije preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog naraštaja visoko kvalificiranih studenata potrebnih industriji, gospodarstvu, akademiji i javnom sektoru. 2. Izvrsnosti u istraživanju prema međunarodnim, peer-reviewed kriterijima znanstvene kompetitivnosti. 3. Poticanju osnivanja centara izvrsnosti na lokalnoj ili regionalnoj razini kroz koje će se stvarati spin-off tvrtke i inovacijski klasteri, te na taj način omogućiti transfer znanja sa sveučilišta na privatni i javni sektor, kao i stvaranje novih poslova i pokretanje gospodarskog razvoja na lokalnoj i nacionalnoj razini. 4. Promicanju komercijalizacije intelektualnog vlasništva, koje posjeduje vrijednost na tržištu rada i time osigurati trajna partnerstva s industrijom i gospodarstvom. 5. Poticanju partnerstva s drugim sveučilištima u zemlji i posebno u inozemstvu u cilju stvaranja šire kritične mase za uspješnu nastavnu djelatnost, ali i znanstvena istraživanja po međunarodnim kriterijima i principima. 6. Poticanju svih svojih članica na stvaranje internih planova razvoja s jasnom misijom za edukativni i znanstveni razvoj u svom području i granama. 7. Poticanju nastavne i znanstvene djelatnosti na Sveučilištu u Mostaru fokusirajući se na zapošljavanje kako mladih, tako i priznatih profesora koji mogu svojim znanjem i rezultatima osigurati primjenu strategije. Da bi se to postiglo, Sveučilište treba osigurati vrijeme i resurse za nastavnu i znanstvenu aktivnost, te uspostaviti mehanizme za poticanje mladih ljudi i sustavno nagrađivati znanstvenu izvrsnost na Sveučilištu. 1.3. Povjerenstvo izradu strategije Senat Sveučilišta u Mostaru je na sjednici održanoj 8. lipnja 2009. Godine donio Odluku o imenovanju Povjerenstva za izradu strategije razvoja Sveučilišta u Mostaru u sljedećem sastavu: 1. Prof.dr.sc. Vlado Majstorović, rektor 2. Prof.dr.sc. Ivo Čolak , prorektor za znanost i razvitak 3. Prof.dr.sc. Dražena Tomić, prorektorica za međunarodnu suradnju i poslovanje 4. Prof.dr.sc. Vojo Višekruna, pomoćnik rektora za nastavu i studente 5. Prof.dr.sc. Zoran Tomić, pomoćnik rektora za odnose s javnošću 6. Prof.dr.sc. Stanko Ivanković, dekan Agronomskog i prehrambenotehnološkog fakulteta Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA 7. Prof.dr.sc. Brano Markić, v.d. dekana Ekonomskog Fakulteta 8. Prof.dr.sc. Ljubomir Zovko, v.d. dekana Pravnog fakulteta 9. Prof.dr.sc. Milenko Obad, dekan Fakulteta strojarstva i računarstva, 10. Prof.dr.sc. Mladen Glibić, dekan Građevinskog fakulteta 11. Prof.dr.sc. Zoran Primorac, dekan Fakulteta prirodoslovnomatematičkih i odgojnih znanosti 12. Prof.dr.sc. Slavica Juka, dekanica Filozofskog fakulteta 13. Prof.dr.sc. Ljerka Ostojić, dekanica Medicinskog fakulteta 14. Prof.dr.sc. Malden Mimica, dekan Fakulteta zdravstvenih studija 15. Prof.dr.sc. Anto Kajinić, v.d. dekana Akademije likovinh umjetnosti 16. Ana Šljivić, predsjednica Studentskog zbora 17. Željko Matković, zamjenik predsjednice Studentskog zbora 18. Mr.sc. Marinko Jurilj, dipl.iur., glavni tajnik 19. Prof.dr.sc. Snježana Rezić, sveučilišni koordinator za osiguranje kvalitete. Tim za izradu strategije počeo je s radom krajem siječnja 2010. godine sastajući se prema potrebi, a najmanje jedanput mjesečno. Kako je Sveučilište u Mostaru poluintegrirano, postupku izrade strategije na razini Sveučilišta prethodio je čitav niza sastanaka s vodstvima i nastavnim osobljem članica tj. fakulteta i akademije. Podloga za izradu strategije, osim EU dokumenata bili su i različiti upitnici koji su upućeni na sve interesne skupine na Sveučilištu tj. svim članovima Senata (rektor, prorektori, dekani), svim članovima Predsjedništva Studentskog zbora Sveučilišta, kao i prodekanima po fakultetima te direktorima instituta, predstojnicima zavoda i katedra po fakultetima i akademiji, dakle upravljačke (menadžerske) razine fakulteta, Studentskog zbora i Sveučilišta. Osim toga napravljena je SWOT analiza po pojedinim područjima djelovanja Sveučilišta kako je prikazano u tablici 1. 1. 2. 3. 4. GRUPA Kolegij tajnika Povjerenstvo za međunarodnu suradnju Odbor za osiguranje kvalitete Članovi Senata 5. Povjerenstvo za normativne akte 6. 7. Povjerenstvo za provođenje Bolonjskog procesa Povjerenstvo za suradnju s gospodarstvom 8. 9. Prodekani za nastavu Prodekani za znanost TEMA Rad administrativnih službi Međunarodna suradnja Sustav kvalitete Sveučilišta Financijska politika Sveučilišta Regulativni propisi na Sveučilištu Stanje reforme na Sveučilištu Kako osnažiti suradnju s okruženjem Nastava na Sveučilištu Znanost na Sveučilištu Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA Tablica 1. Područja djelovanja Sveučilišta Nakon što je završen, prijedlog strategije upućen je u javnu raspravu svim fakultetima, akademiji, Studentskom zboru, javnim institucijama i gospodarstvu. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA 2. SVEUČILIŠTE U MOSTARU DANAS Danas, na devet fakulteta i Akademiji likovnih umjetnosti u sklopu Sveučilišta u Mostaru studira oko 16000 studenata. Obrazovni proces se provodi u više od 60 studijskih skupina u dodiplomskoj i diplomskoj i desetak skupina poslijediplomskoj nastavi. Nastavu izvodi 967 nastavnika i suradnika. Članice Sveučilišta u Mostaru su: • Fakulteti • Agronomski i prehrambeno-tehnološki; • Ekonomski; • Građevinski; • Medicinski; • Filozofski; • Fakultet prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti; • Pravni; • Fakultet strojarstva i računarstva; • Fakultet zdravstvenih studija; • Akademija likovnih umjetnosti. • Instituti Ekonomski; Institut za društvena istraživanja; Institut za građevinarstvo; Institut za hrvatski jezik, književnost i povijest; Institut za istraživanje i razvoj na kršu; Institut za latinitet; Institut za strojarstvo; Institut za turizam i okoliš; Pravni institut. • Ostalo • Studentski centar; • Sveučilišna knjižnica; • Sveučilišna klinička bolnica, • Studenski zbor. Zgrada Sveučilišne knjižnice je u ratu značajnije oštećena, ali je spašen dio knjižničnog fonda. Izgradnja nove zgrade Sveučilišne knjižnice planirana je u drugoj fazi obnove i rekonstrukcije sveučilišnog kampusa koji financira Vlada Republike Hrvatske. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA 2.1. Misija Sveučilište u Mostaru radi na izgradnji snažne, autonomne i integrirane akademske zajednice nastavnika i suradnika-istraživača, umjetnika i studenata te svih ostalih zaposlenih, inkorporirane u međunarodnu sveučilišnu mrežu. Misija Sveučilišta u Mostaru temelji se na tri osnovne značajke suvremenih sveučilišta: 1. Obrazovanje. Obrazovanje temeljeno na izvrsnosti koje je kroz nastavni i istraživački proces fokusirano na studente na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju, pripremajući ih za visokostručne, samoinicijativne i produktivne stručnjake u njihovim postojećim i budućim aktivnostima. 2. Znanstveno-istraživački rad. Znanstveno-istraživački rad temeljen na izvrsnosti i integriran s obrazovnim procesom na svim razinama, s ciljem obrazovanja i osposobljavanja novih generacija istraživača sposobnih za rad u međunarodnom istraživačkom prostoru. 3. Kulturološko i društveno poslanje. Kroz obrazovni, umjetnički i znanstveno-istraživački rad Sveučilište je osnovni pokretač ukupnoga ekonomskog, kulturnog i socijalnog razvitka, kako na području regije u kojoj djeluje, tako i na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Svojim djelovanjem Sveučilište promiče očuvanje i promoviranje povijesnoga i kulturnog nasljeđa zajednice iz koje potiče na regionalnoj, državnoj i međunarodnoj razini. Temeljne zadaće Sveučilišta su organiziranje i provođenje istraživanja, visokoga obrazovanja te prijenosa znanja i tehnologija na gospodarstvo i društvo općenito. Sveučilište donosi strateške odluke za poticanje razvoja znanosti, nastavnog programa, stručnog rada i razvojnih planova prema vanjskim partnerima u znanstvenim aktivnostima i visokom obrazovanju. Sveučilište osigurava i provodi mehanizme za mobilnost studenata i nastavnika, racionalno korištenje ljudskih i materijalnih resursa uz stalni nadzor kvalitete, konkurentnosti i međunarodne kompetitivnosti znanstvenog, nastavnog, umjetničkog i stručnog rada. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA 2.2. Vizija Vizija Sveučilišta u Mostaru je postati moderna, autoritativna i visokoškolska institucija broj jedan u regiji (Hercegovina, Južna Dalmacija, Srednja Bosna), uključena u zajednički europski visokoškolski prostor. Sveučilišni obrazovni proces treba biti prepoznatljiv po izvrsnosti na lokalnoj, državnoj i internacionalnoj razini. Do uključivanja u europski prostor visokoga obrazovanja Sveučilište u Mostaru želi stvoriti preduvjete za mobilnost studenata, nastavnika i suradnika jačanjem suradnje unutar BiH, ali i sa srodnim inozemnim institucijama. Znanstveno-istraživački rad na Sveučilištu temeljiti će se na znanstvenoj izvrsnosti definiranoj međunarodnim pokazateljima i jačoj integriranosti s obrazovnim procesom na svim razinama, a posebice na poslijediplomskim studijima. Sveučilište će kroz stvaranje novih ideja i tehnoloških rješenja, kritičko promišljanje i kreativnost postati jedan od ključnih pokretača gospodarstva i održivoga razvoja, istovremeno promičući i radeći na očuvanju kulturnoga i povijesnog nasljeđa društvene zajednice iz koje je nastalo. Sveučilište će poticati i promicati mobilnost studenata i nastavnika u cilju širenja baze znanja i omogućavati razvoj različitih karijera svih pojedinaca zaposlenih na Sveučilištu. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA 3. PROMJENE OKRUŽENJA Sveučilište u Mostaru, kao odgovorna institucija, donosi ovu Strategiju svjesno promjena u okruženju, od globalnih do promjena u neposrednoj zajednici u kojoj Sveučilište djeluje. Za takve promjene ključne su prilagodbe u obrazovanju kojima će se ljudi pripremiti za održive promjene. To znači učenje ljudi ne samo za svijest o ekonomskom prosperitetu već učenje za održivi način života i građenje budućnosti na temelju ekološki, ekonomski, socijalno i kulturno održivim rješenjima. Obrazovanje za održivi razvoj podrazumijeva razvijanje vještina za život u društvu koje se mijenja (donošenje odluka, rješavanje problema, kreativno razmišljanje) ali i razvijanje interesa i motivacije za svakodnevno odgovorno ponašanje kako bi se postigle pozitivne promjene u društvu. Sveučilište u Mostaru nalazi se usred provedbe Bolonjskoga procesa na svim razinama studija i priprema niz mjera koje će bitno olakšati mobilnost studenata te omogućiti dolazak stranih studenata na Sveučilište u Mostaru. S druge strane, Sveučilište je svjesno realne opasnosti odlaska najboljih studenata na sveučilišta u Europi. Kako bi zadržalo svoje najbolje studente i kadrove, ali i privuklo najkvalitetnije studente i kadrove iz regije i šire, Sveučilište u Mostaru treba bitno poboljšati znanstvenu i umjetničku infrastrukturu i pokrenuti istraživačke projekte kako na doktorskim studijima, tako i na međunarodnim projektima. Doktorski će studiji tek uz kvalitetne međunarodne projekte i intenzivnu međunarodnu suradnju postati dovoljno zanimljivi da privuku nadarene doktorande. Osim edukacijske i znanstvene dimenzije cjelokupno sveučilišno obrazovanje ima i izraženu ekonomsku, društvenu i kulturnu dimenziju. Složenost suvremenih problema, kao što su pristupanje Europskoj uniji, provedba Bolonjskoga procesa, energetska kriza, zagađenje, klimatske promjene i gospodarstvo koje još uvijek nije dovoljno temeljeno na znanju, zahtijeva aktivnu ulogu Sveučilišta u Mostaru. Sveučilište će i nadalje poticati kreativnost i inovativnost, te kritičko promišljanje s ciljem stvaranja novih znanja kao temelja razvoja i rasta društva. Poticanje svijesti o vrijednosti i zaštita intelektualnoga vlasništva te mehanizmi upravljanja i transfera intelektualnoga vlasništva omogućit će uspješniju suradnju Sveučilišta i gospodarstva. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA Istraživanje danas društvu donosi trenutnu i izravnu dobrobit. Sve je jasnije da napredak u budućnosti može očekivati samo gospodarstvo temeljeno na istraživanju, inovativnosti i stvorenome novome znanju. Da bi moglo odgovoriti na promjene i potrebe društva, Sveučilište se treba strukturirati kao snažna, funkcionalno integrirana, odgovorna i autonomna institucija koja je u stanju jamčiti kombinaciju resursa i ekspertize za promjene. Sljedeće petogodišnje razdoblje, pokriveno ovom Strategijom, biti će razdoblje restrukturiranja i jačanja Sveučilišta. Zbog toga se u ovom poglavlju fokusiramo na ključne promjene u okruženju koje će izravno utjecati ne modernizaciju i jačanje Sveučilišta. Na brojne, jednako važne, promjene koje se očekuju kao posljedica globalizacije, Sveučilište će odgovarati kao snažna integrirana institucija, a promjene u neposrednom okruženju će kreirati u partnerstvu s gradovima i županijama. 3.1. Bolonjski proces Bolonjskom deklaracijom 1999. ministri visokoga obrazovanja vodećih europskih zemalja usuglasili su se kako će intenzivirati međusobnu suradnju stvaranjem europskoga prostora visokoga obrazovanja, koji bi omogućio mobilnost studenata i profesora, bolju institucionalnu suradnju, prohodnost i fleksibilnost studija, stvaranje europskoga tržišta rada i jačanje kompetitivnosti i atraktivnosti Europe u odnosu na druge regije. Ključni elementi ostvarivanja zadanih ciljeva koji bi omogućili harmonizaciju visokog obrazovanja u Europi su: 1. Prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih stupnjeva, i uvođenje dodatka diplomi [Diploma Supplement], kako bi se promicalo zapošljavanje europskih građana i međunarodna konkurentnost europskoga sustava visokoga obrazovanja; 2. Prihvaćanje sustava temeljenog na dva glavna ciklusa, preddiplomskom i diplomskom (3+2). Pristup drugom ciklusu zahtijeva uspješno završen prvi ciklus studija koji mora trajati najmanje tri godine. Stupanj postignut nakon prvog ciklusa smatra se potrebnim stupnjem kvalifikacije na europskom tržištu rada. Drugi ciklus vodit će k magisteriju, kao što je to slučaj u mnogim europskim zemljama; 3. Uvođenje bodovnog sustava [Europen Credit Transfer System ECTS], kao prikladnoga sredstva u promicanju najšire razmjene studenata; 4. Promicanje mobilnosti uklanjanjem svih prepreka slobodnom kretanju: studentima dati priliku za učenje i omogućiti im pristup Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA studiju i relevantnim službama a nastavnicima, istraživačima i administrativnom osoblju priznati i valorizirati vrijeme koje su proveli u Europi istražujući, predajući ili učeći, bez prejudiciranja njihovih statutarnih prava; 5. Promicanje europske suradnje u osiguravanju kvalitete, u cilju razvijanja usporedivih kriterija i metodologija; 6. Promicanje potrebne europske dimenzije u visokom školstvu, posebice u razvoju nastavnih programa, međuinstitucionalnoj suradnji, shemama mobilnosti i integriranih programa studija, obuke i istraživanja. U Praškom priopćenju (2001.) ministri su potvrdili svoje opredjeljenje ciljevima Bolonjske deklaracije i istaknuli kao važne elemente Europskoga visoko-obrazovnog prostora tri nove smjernice: 1. Cjeloživotno učenje je sastavni dio visoko-obrazovnih aktivnosti.Visokoobrazovne institucije trebaju sustavno organizirati cjeloživotno učenje i značajno povećati mogućnosti cjeloživotnog obrazovanja, uključujući priznavanje prethodnog učenja [recognition of prior learning]; 2. Jačanje autonomije visoko-obrazovnih institucija preduvjet je društvenoga i gospodarskog razvitka, a reforme trebaju biti potpuno uključene u sve institucijske aktivnosti. Studenti su ravnopravni partneri u upravljanju visokoobrazovnim institucijama te je potrebno osigurati sve neophodne pravne mjere kako bi se osiguralo njihovo ravnopravno sudjelovanje. 3. Povećanje privlačnosti i kompetitivnosti Europskoga prostora visokoga obrazovanja prema ostalim dijelovima svijeta, osiguravajući dio studija u inozemstvu kroz združene programe. 3.2. Osiguranje kvalitete Već u Bolonjskoj deklaraciji naglašeno je kako je nužna suradnja u osiguranju kvalitete na europskoj razini. Slično je ponovljeno i u Pragu dvije godine kasnije. Ipak, važnost razvoja osiguranja kvalitete i jačanja suradnje na europskoj razini u osiguranju kvalitete naglašena je isticanjem osiguranja kvalitete kao ključnog faktora kompetitivnosti i atraktivnosti europskoga visokog obrazovanja u svijetu. Međutim, između Praga (2001.) i Berlina (2003.), bitan zaokret u cjelokupnom procesu donio je i bitne pomake na području osiguranja kvalitete. Ministri su uočili kako nemaju nikakvih mjera nadziranja implementacije dogovorenog, a vrlo često su deklaracije javno tumačene kao lijepe riječi bez konkretnih dogovorenih mjera. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA Stoga u Berlinskom priopćenju od 19. rujna 2003., ministri zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije su pozvali Europsku organizaciju za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju da „putem svojih članova i u suradnji s EUA, EURASHE i ESIB-om“, razvije „sporazuman skup standarda, postupaka i smjernica za osiguranje kvalitete“ da „istraži načine osiguravanja prikladnoga sustava stručnog pregleda za osiguranje kvalitete i/ ili akreditaciju agencija ili tijela te da 2005. putem Grupe za promicanje Bolonjskog procesa (Bologna Follow-Up) izvijesti ministre o napretku. ENQA je spremno dočekala ovu mogućnost da uvelike doprinese razvoju europske dimenzije u osiguranju kvalitete i pritom promiče ciljeve Bolonjskoga procesa. Ministri su jasno izrazili potrebu za razvojem zajedničkih kriterija i metodologije osiguranja kvalitete te su stoga po prvi put jasno izrečeni osnovni temelji koje svaki sustav osiguranja kvalitete mora zadovoljiti. U Berlinu je dogovoreno kako svaki nacionalni sustav osiguranja kvalitete treba uključivati: - definiciju odgovornosti tijela i institucija koje su uključene u sustav osiguranja kvalitete; - evaluaciju programa ili institucija, uključujući internu evaluaciju, vanjsku evaluaciju, sudjelovanje studenata u procesu osiguranja kvalitete i javnost rezultata evaluacija; - sustav akreditacije, certifikacije ili proceduru usporedivu s akreditacijom; - međunarodnu suradnju i međunarodno sudjelovanje u procesu osiguranja kvalitete. U Bergenu, 2005. je prihvaćen izvještaj pripremljen u E4 ( ENQA, EUA, EURASHE i ESIB), koji je postavio standarde, procedure i smjernice za osiguranje kvalitete u Europi. Prihvaćena je i ideja sustava evaluacije samih sustava osiguranja kvalitete u Europi kroz Europski registar za agencije za osiguranje kvalitete i akreditaciju. S obzirom da su to ključni dokumenti s jasnim zahtjevima za prilagođavanje postojećih sustava osiguranja kvalitete koji ne zadovoljavaju u potpunosti europske standarde, dani su jasni naputci za stvaranje sustava osiguranja kvalitete zemljama koje takav sustav još nemaju ili je tek u začetku. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA 4. SWOT ANALIZA Preduvjet za ispravni odabir strategije, pored jasne misije i vizije, je analiza situacije. Pod tim se podrazumijeva da Sveučilište u Mostaru treba sagledati vanjske i unutarnje čimbenike kako bi spoznalo najbolji način za ostvarenje temeljnog cilja. Sveučilište u Mostaru ima nacionalnu i međunarodnu konkurenciju te se treba isprofilirati na tržištu svjetskih sveučilišta kako bi privuklo bolje studente i nastavnike. Sve veća dinamičnost koja je prisutna na tržištu visokog obrazovanja primorava Sveučilišta na pozoran odabir načina na koji će se natjecati s konkurencijom. SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika nastoji prikazati snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje određene pojave ili situacije (engl. Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats). Pritom sveučilište treba voditi računa o unutarnjem i vanjskom okruženju. U tom se kontekstu ova analiza može razumjeti kao prikaz unutarnjih snaga i slabosti organizacije, te vanjskih prilika i prijetnji s kojima se Sveučilište suočava. 1. Snagu Sveučilišta čine: - Jasna misija i vizija Sveučilišta; - Prepoznatljiv identitet Sveučilišta u BiH i šire; - Postojanje strateških razvojnih planova i razvojne vizije; - Privrženost postizanju izvrsnosti u nastavnim i istraživačkim aktivnostima; - Lokacijska prednost – Sveučilištu gravitira i veliki dio Južne Dalmacije (Hrvatska); - Uspostavljena međunarodna suradnja i mreža međunarodnih kontakata; - Kvaliteta ljudskih resursa; - Uspostavljen sustav osiguranja kvalitete na svim razinama Sveučilišta; - Studentska organizacija i studentska participacija u svim upravljačkim tijelima fakulteta i Sveučilišta; - Čvrsta opredijeljenost menadžmenta Sveučilišta za promjenu i restrukturiranje sukladno promjenama i kretanjima u europskom akademskom prostoru; - Postojanje neophodne kritične mase nastavnika i suradnika spremnih na reformu; Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA - Otvorenost sveučilišta prema nastavnicima i suradnicima u zemlji i inozemstvu; Spremnost i istrajnost u odolijevanju društvenim pritiscima radi očuvanja integriteta i digniteta sveučilišta; Svijest o vlastitoj odgovornosti za svoj, ali i razvoj čitave regije; Veliki profesionalni potencijal bivših studenata u zemlji i inozemstvu; Atraktivnost nastavnih planova i programa, kao i uvjeta studiranja za studente iz cijele BiH i šire regije; Izučavanje svih bitnih znanstvenih disciplina na Sveučilištu u Mostaru, što je dobar temelj za interdisciplinarnost i multidisciplinarnost. 2. Slabosti Sveučilišta su: - Nedostatno i neadekvatno riješeno financiranje od strane osnivača – županija; - Nedostatan domaći nastavni kadar, preopterećenost nastavnim aktivnostima; - Relativno loša motiviranost i nagrađivanje kadrova; - Nepovoljna starosna struktura nastavnog i suradničkog kadra; - Slabo ulaganje u osposobljavanje nastavnika i suradnika za korištenje novih tehnologija, nastavnih metoda i tehnika; - Nedostatak kvalitetnog administrativnog kadra za potporu u aktivnostima međunarodne suradnje, mobilnosti studenata, uključivanju u različite međunarodne mreže i projekte i sl.; - Nezadovoljavajući omjer (debalans) između nastavnih i znanstvenoistraživačkih aktivnosti na štetu znanstveno-istraživačkih aktivnosti; - Organizacija Sveučilišta kao polu-integrirane institucije otežava upravljanje Sveučilištem kao cjelinom i realiziranje strateških projekata; - Neadekvatno praćenje provođenja odluka (Weak follow-up of decisions); - Nezadovoljavajuća interna komunikacija i koordinacija između različitih organizacijskih razina, posebice fakulteta i Sveučilišta; - Nepostojanje sredstava za znanstvenoistraživački rad; - Nedostatak prostora i znanstvene opreme na pojedinim članicama; - Nedostatna uključenost u FP projekte ili druge veće međunarodne projekte; - Neodgovarajuća infrastruktura u području informacijskih tehnologija i nepostojanje cjelovitog integralnog informacijskog sustava Sveučilišta - Nedovoljan broj usavršavanja u inozemstvu za vrijeme i neposredno nakon doktorskoga studija; - Nedovoljan broj istraživačkih projekata s gospodarstvom; - Slaba međufakultetska suradnja i nedovoljna interdisciplinarnost premala povezanost među strukama i znanstvenim područjima, Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA - fragmentiranost resursa otežava uvođenje zajedničkih standarda, kriterija i indikatora učinka (kvalitete); Nezadovoljavajuća suradnja s gospodarstvom; Neadekvatna računalna, laboratorijska opremljenost; Nezadovoljavajuća zajednička infrastruktura – nepostojanje centra za cjeloživotno učenje, centra za transfer tehnologija i sl.; Nedovoljno uključivanje studenata u znanstveno-istraživački rad. 3. Mogućnosti: - Opredijeljenost ukupne BH akademske zajednice za provođenje Bolonjskoga procesa i uključivanje u europski akademski prostor; - Otvaranje pristupa BH državi tj. BH akademskoj zajednici europskim projektima (FP7, Erasmus Mundus, CEEPUS i sl.); - Stalno povećanje potreba gospodarstva za cjeloživotnim usavršavanjem; - Povezivanje različitih znanstvenih područja i pokretanje interdisciplinarnih projekata; - Jačanje institucionalnih kapaciteta i otvoren pristup sve većem broju međunarodnih znanstvenih fondova; - Stvaranje zajedničkih službi i objedinjavanje pojedinih područja rada na razini Sveučilišta; - Partnerstva s javnim i privatnim sektorom uz podršku lokalne zajednice može se povećati istraživačko-nastavna baza i doprinijeti razvoju regionalnoga gospodarstva i društvenoga okruženja; - Redovitim praćenjem i mjerama za unaprjeđenje kvalitete, podizanjem svijesti o kvaliteti, uključivanjem svih dionika, posebice dionika izvan sveučilišta te boljom koordinacijom rada odbora na članicama moguće je stvoriti visoku razinu kvalitete koja jamči ravnopravno uključivanje u EHEA; - Objedinjavanjem osnovnih kolegija na razini Sveučilišta, stalnim usavršavanjem nastavnih programa, suradnjom s gospodarstvom i sustavnim pristupom cjeloživotnom obrazovanju Sveučilište može značajno doprinijeti podizanju nacionalne kvalifikacijske strukture; - Povećan interes gospodarstva i međunarodnih institucija za financiranje istraživačkih projekata; - Otvaranje mogućnosti za povećanje mobilnosti nastavnika i studenata kroz uspostavljene međunarodne mreže i projekte; - Povećanje atraktivnosti Sveučilišta kao partnera u međunarodnim projektima, mrežama i poslijediplomskim studijima; - Povećanje atraktivnosti Sveučilišta kao partnera u nastavi i istraživanjima unutar BiH; - Pristizanje generacija mladih ljudi, informatički pismenih i s poznavanjem stranih jezika. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA 4. Prijetnje: − − − − − − − − − − − − − Shvaćanje visokoga obrazovanja kao potrošnje, a ne investicije u ljudske resurse; Neriješeno sustavno financiranje od strane osnivača; Nepostojanje državne strategije razvoja visokoga obrazovanja; Sustavno zanemarivanje značaja znanstvene djelatnosti od strane vlasti; Nedovršena zakonska regulativa i loša implementacija postojeće legislative; Nedovoljna državna izdvajanja za znanost; Nedovoljno stimuliranje mladih znanstvenika; Ograničena mogućnost zapošljavanja znanstvenih kadrova; Nepovoljna gospodarska situacija u zemlji i nedostatak materijalnih sredstava potrebnih za promjene; Konstantan ''odljev mozgova''; Nekontrolirana ekspanzija visokoga obrazovanja u pojedinim dijelovima BiH na štetu kvalitete; Neprihvaćanje, od strane države postojanja neophodne autonomije sveučilišta u europskom smislu; Nedovoljno razumijevanje osnovnih problema visokoga obrazovanja i sveučilišta od strane onih koji donose političke odluke. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA 5. STRATEŠKI CILJEVI I ZADACI Glavni strateški ciljevi su osnažiti ulogu Sveučilišta u Mostaru na nacionalnoj razini podizanjem kvalitete nastave i istraživanja, a na međunarodnoj razini intenzivnim sudjelovanjem u međunarodnim projektima ostvariti prepoznatljivost i priznatost Sveučilišta u Mostaru. Strateški ciljevi proizlaze iz misije, vizije i SWOT analize Sveučilišta, a obuhvaćaju sljedeće: • obrazovanje • znanstveno-istraživački rad • kulturološko i društveno poslanje • organizacijsko ustrojstvo i resurse. Obrazovanje Strateški cilj 1. Sveučilište u Mostaru će provodi kvalitetno obrazovanje temeljeno na ishodima učenja kroz sve tri razine sveučilišnih studija, usmjereno na fleksibilne putove učenja i cjeloživotno obrazovanje, sukladno potrebama zajednice, gospodarstva i razvitka društva. Znanstveno-istraživački rad Strateški cilj 2. Utvrditi istraživački profil Sveučilišta prema kriteriju izvrsnosti i osigurati učinkovitu organizacijsku infrastrukturu, planiranje i upravljanje istraživanjima i istraživačkim kapacitetima te učinkovito prikupljanje i prezentiranje informacija. Strateški cilj 3. Dinamično Sveučilište aktivno uključeno u Europski istraživački prostor i Europski prostor visokoga obrazovanja koje sustavno i organizirano potiče unutarnju i vanjsku mobilnost znanstvenika i studenata, sudjelovanje u europskim istraživačkim projektima i projektima od značaja za razvoj sveučilišta i njegovih funkcija. Kulturološko i društveno poslanje Strateški cilj 4. Sveučilište koje kontinuirano radi na očuvanju i promicanju kulturnog i povijesnog nasljeđa društvene zajednice kojoj pripada. Strateški cilj 5. Sveučilište koje je aktivno uključeno u gospodarstvo i razvoj zajednice kroz transfer znanja i tehnologija pomažući gospodarsku i društvenu tranziciju u društvo znanja. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA Organizacijsko ustrojstvo i resursi Strateški cilj 6. Sveučilište s najvišom razinom organiziranosti i odgovornosti i s transparentnim procesima u kojem su jasno definirane integrirajuće funkcije poštujući sve različitosti članica Sveučilišta s ciljem jačanja položaja u nacionalnom, ali i europskom prostoru visokoga obrazovanja. Strateški cilj 7. Sveučilište u kojem će se poticati i nagrađivati talent, poduzetnička energija i izvrsnost svakoga pojedinca (nastavnika, asistenta, studenta i administratora), a koji se ravnopravno natječu u Europskom istraživačkom prostoru i Europskom prostoru visokoga obrazovanja. Strateški cilj 8. Sveučilište će za potrebe svoga daljnjeg razvoja i širenja razvijati dodatne prostorne kapacitete u Kampusu II u Rodoču te koristeći ukupni potencijal te lokacije i efikasno upravljanje osigurati da Kampus II bude dugoročno samoodrživ i u funkciji ukupnoga napretka Sveučilišta. Kao što se u radu Sveučilišta svakodnevno isprepliću obrazovanje, znanstveno-istraživački rad i društveni angažman, tako se i navedeni strateški ciljevi međusobno isprepliću i nadopunjuju. U cilju kvalitetnijeg praćenja ostvarenja stratških ciljeva, za svaki pojedinačni strateški cilj definiraju se planirani zadaci, a uspješnost njihovog realiziranja prati se preko definiranih indikatora. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA 6. PROVEDBA STRATEGIJE Za provedbu ove Strategije Senat Sveučilišta u Mostaru usvojit će sljedeće podstrategije i osnovne dokumente o politikama (policy): 1. Priručnik o uvođenju ishoda učenja na Sveučilištu u Mostaru; 2. Dokumente za uspostavljanje centara navedenih u strategiji; 3. Dokument o politikama za utvrđivanje istraživačkoga profila Sveučilišta; 4. Strategiju razvitka znanosti na Sveučilištu; 5. Dokument o politikama za organizaciju portfelja zaposlenih; 6. Dokument o politikama za organizaciju cjeloživotnoga obrazovanja na Sveučilištu; 7. Dokument o politikama Sveučilišta glede odnosa s javnošću i marketinga; 8. Dokument o orijentaciji Sveučilišta prema održivom razvoju; 9. Politike strateškog menadžmenta; 10. Akcijski planovi i raspodjela resursa. Za provedbu ove Strategije Senat Sveučilišta u Mostaru usvojit će sljedeće akcijske planove: 1. Akcijski plan za uspostavljanje ciklusa kvalitete i vanjskoga vrednovanja sveučilišnih članica; 2. Akcijski plan za definiranje ishoda učenja; 3. Akcijski plan za razvitak istraživačkih karijera; 4. Akcijski plan za pokretanje programa cjeloživotnoga učenja; 5. Akcijski plan za primjenu indikatora učinkovitosti; Raspodjela financijskih, materijalnih i ljudskih resursa za provedbu akcijskih planova i provedbu zadataka Strategije vršit će se svake godine u srpnju, prije formiranja proračuna Sveučilišta. Članice Sveučilišta raspravljat će o potrebnim resursima za provedbu Strategije u svibnju svake godine i o potrebnim resursima izvijestiti Senat u lipnju. Odgovornost za provedbu ove Strategije imaju menadžment Sveučilišta i sveučilišnih članica u okviru njihovih nadležnosti utvrđenih Statutom Sveučilišta. Sve članice će o napredovanju i ispunjavanju ciljeva Strategije izvještavati Senat jednom godišnje prigodom godišnjeg izvješća u prosincu tekuće godine. Forma i sadržaj izvješća doneseni su u sklopu strategije. Senat Sveučilišta će jednom godišnje izvjesiti javnost, a Upravni odbor Sveučilišta osnivače o napredovanju i ispunjavanju ciljeva strategije. Izvješće će biti objavljen kao službeni dokument Sveučilišta. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA Sveučilište u Mostaru postavlja 10 mjerila (benchmark indikatora) koje trebaju ispuniti sve članice do 2016. Godine, a to su: 1. Broj akreditiranih studijskih programa sva tri ciklusa. 2. Postotak studenata koji uspješno završe prvu godinu I ciklusa. 3. Postotak svršenih studenata po generaciji i po ciklusima. 4. Broj obranjenih doktorata. 5. Broj objavljenih radova indeksiranih u SCI i broj objavljenih radova u bazi CC. 6. Udio asistenata i novaka u nastavnom osoblju. 7. Postotak zaposlenika koji su završili sustavno osposobljavanje za strateški i operativni menadžment. 8. Udio prihoda od pružanja usluga gospodarstvu i lokalnoj zajednici i prihoda od intelektualnog vlasništva u ukupnom prihodu. 9. Broj međunarodnih istraživačkih i drugih projekata na Sveučilištu u Mostaru. 10. Broj projekata, studija i ugovora o suradnji s gospodarstvom i zajednicom. Mjerila će služiti za interni benchmarking (praćenje postignuća) te za uspoređivanje s ostalim sveučilištima (eksterni benchmarking). O rezultatima internog i eksternog benchmarkinga Sveučilište će posebno izvijestiti javnost. Temeljita rasprava, revizija ili dopuna strategije planira se u 2013. godini. Strategija razvoja Sveučilišta u Mostaru 2011.-2016. – RADNA VERZIJA LITERATURA 1. Communication from the Commission of the European Communities (2000). Towards a European Research Area. http://europa.eu.int/eurlex/en/com/cnc/2000/com2000_0006en01.pdf 2. European Commission (2005). The European Charter for Researchers. http://www.europa.eu.int/eracareers/europeancharter. 3. European Commission (2005). The Code of Conduct for the Recruitment of Researchers. http://www.europa.eu.int/eracareers/europeancharter. 4. Official Journal of the European Communities (2000).Resolution of the Council and of the representatives of the Governments of the member states concerning an action plan for mobility. http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2000/c_371/c_3712000 1223en00040010.pdf. 5. Communication from the Commission of the European Communities (2001). Science and Society Action Plan. http://europa.eu.int/eurlex/en/com/cnc/2001/com2001_0714en01.pdf. 6. Communication from the Commission of the European Communities (2002). More Research for Europe: Towards 3% GDP. http://ec.europa.eu/invest-in-research/pdf/499/en.pdf. 7. European Commission (2007). Education & Training 2010. http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/compendium05_en.p df 8. European Commission (2005). Towards a European Qualifications Framework for Lifelong Learning. http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/consultation_eqf_en. pdf. 9. Communiqué of the Conference of Ministers (2003),Realising the European Higher Education Area. Berlin,2003. http://www.bolognaberlin2003.de/pdf/Communique1.pdf. 10. European Commission (2003). The role of theuniversities in the Europe of knowledge. http://europa.eu.int/eurlex/en/com/cnc/2003/com2003_0058en01.pdf 11. CRE (1994). The University Charter for Sustainable Development. http://www.iisd.org/educate/declarat/coper.htm 12. Strategija gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu Za obrazovanje za održivi razvoj usvojena na Sastanku na visokoj razini. Vilnius, 17.-18. ožujka 2005. http://www.mzopu.hr/doc/Strategija_obrazovanja_za_odrzivi_razvoj_ 2012006.pdf
© Copyright 2024 Paperzz
