ĐURO LJIKAR
25
MIKLUŠEVAČKE ISKRICE
MIKLUŠEVAČKE MANIFESTACIJE –
NAŠA KULTURNA DOSTIGNUĆA I GOSTOLJUBIVOST
MIKLUŠEVCI 2010.
MIKLOŠEVCI MOJO MILI
Autor:
ĐURO LJIKAR
25
MIKLUŠEVAČKE ISKRICE
Nakladnik:
KUD „Joakim Govlja“ Mikluševci
Tiskara Pauk Cerna
Za nakladnika:
Miroslav Hajduk
Tisak:
„Pauk“ Cerna
ISBN 978-953-7748-11-1
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 743887
PREDGOVOR
O tome da se u Mikluševcima ove godine održala 25. po redu kulturna manifestacija
Mikluševci 2010. naša javnost je upoznata preko sredstava informiranja ne samo na rusinskom
nego i na hrvtaskom jeziku. Ovogodišnja je bila zaista na visokoj umjetničkoj razini, bila
je jubilarna, jer je do danas održano 25 susreta naših društava, 25 smotri naših kulturnih
dostignuća. I ne samo naših, nego i drugih naroda i nacionalnih manjina s kojima mikluševački
Rusini godinama žive, stvaraju i međusobno se poštuju.
Mikluševačka manifestacija je svake godine bila praznik kulture, bili su to susreti na
kojima se uspostavljalo nova poznanstva, nova prijateljstva. U selo su se na dan održavanja
susreta slijevali ljudi različitih kultura, različitih običaja, a srca Mikluševčana su uvijek bila
otvrena za sve, svake godine je došla do izražaja tradicionalna gostoljubivost ne samo onih
koji su bili nositelji susreta, organizatora, nego i svih stanovnika sela.
Dječja folklorna skupina KUD „Joakim Govlja“ 2010. godine
5
Novi oblik njegovanja kulturne baštine
Na jednoj sjednici Saveza omladine, rukovodstva i svih članova KUD Joakim Govlja
početkom 1968. godine rodila se ideja da se u Mikluševcima organizira susrete, smotru
glazbenih, pjevačkih i folklornih sekcija. Organizacijski odbor bio je na stanovištu da se
prvu godinu pozovu samo društva iz susjednih sela. Također je konstatirano da je ovakva
manifestacija potrebna zbog oživljavanja kulturno-zabavnoga života ne samo u Mikluševcima
nego i u okolnim selima. Osim toga na ovom području žive pripadnici više narodnosti, pa
bi to bio još jedan korak ka njegovanju i razvoju nacionalne kulture. Smotra bi nosila naziv
Mikluševci 68.
U okvirima mikluševačke manifestacije tijekom prošlih 25 godina održavani su različiti
programi, nastojalo se pronaći ustaljenu koncepciju i kako su godine prolazile manifestacija je
svake godine imala nešto novo, nešto specifično.
Natjecanje pjevača amatera
Zamisli ili ideje kulturnih radnika započele su se uspješno realizirati 1968. godine
prigodom organiziranja prvog natjecanja pjevača za najbolji glas. Čini nam se da ovaj dio
manifestacije tijekom 16 godina održavanja prvih godina nije bio dovoljno definiran. Već
nakon prve bilo je postavljeno pitanje je li ovo natjecanje pjevača u pjevanju narodnih ili
zabavnih pjesama. Točan odgovor se dobilo nekoliko godina kasnije kad je ustaljena praksa da
sve pjevače prati tamburaški orkestar, kojega izabire organizator.
Članovi folklorne sekcije KUD „Joakim Govlja“ na manifestaciji „Mikluševci 83“
6
Do 1983. godine održano je 16 takovih natjecanja i to svake godine prigodom obilježavanja
Dana oslobođenja Mikluševaca i cijele vukovarske općine. Na mikluševačkoj sceni nastupio
je veliki broj kvalitetnih pjevača, jer se po selima s pjevačkim sekcijama radilo kontinuirano.
Da su mikluševački pjevači postizali lijepe uspjehe treba u prvom redu zahvaliti ustrajnom
radu učitelja u školi i Vitomiru Bođancu, koji je radio s omladinom tako reći tijekom cijele
godine. To se može podkrijepiti činjenicom da su mikluševački pjevači postizali zapažene
uspjehe i na festivalima Crvena ruža u Ruskom Krsturu i da su neki svoje pjesme snimili na
radio Novom Sadu, koje i danas možemo slušati.
Godine 1983. održana je 16. manifestacija Mikluševci 83, ali nažalost bila je to i posljednja.
Njeno održavanje je obnovljeno 2002. godine, ali sada s izmjenjenim sadržajima.
Književno-glazbena večer
Da bi kulturna manifestacija u Mikluševcima sadržajno bila što bogatija Organizacijski
odbor je već 1969. godine odlučio da subotom, uoči manifestacije, organizira književnoglazbenu večer gdje su nastupili srijemski pjesnici koji pišu na rusinskom jeziku. Svake godine
sudjelovali su i poneki iz Vojvodine. Programi su bili dopunjavani glazbenim-pjevačkim
točkama, tako da su gledatelji imali prigodu upoznati se i osobno s našim književnicima i s
njihovom poezijom. Posebna pozornost u okvirima ovog programa data je i našim mlađim
pjesnicima i recitatorima.
Audio-vizuelne doživljaje kod gledatelja obogaćivala je odgovarajuća scenografija,
svjetlosni efekti i glazbena pratnja izgovorenih riječi.
Sada kada za organiziranje sličnih programa nema snage ili volje onih vremena se
možemo samo prisjećati i konstatirati da su mikluševački gledatelji s rusinskom književnošću
bili relativno dobro upoznati. Moramo imati na umu da lijepa riječ, napisana ili izgovorena,
predstavlja značajni segment u tradicionalnoj kulturi našega nacionalnoga bića, jer dok znamo
rusinski govoriti, pisati i čitati osjećamo da i mi negdje pripadamo i da nismo zaboravili na
svoje specifičnosti.
Smotra folklora – Pozdrav ravnici
U to vrijeme naša tri kulturno-umjetnička društva (Vukovar, Petrovci i Mikluševci)
i njihove folklorne sekcije na svakom svom nastupu diljem domovine oduševljavali su
organizatore i gledatelje. Da bi svoja dostignuća prezentirali i u svojim sredinama (na području
Hrvatske postojala je samo Republička smotra Rusina i Ukrajinaca – Petrovačko zvono)
Organizacijski odbor je odlučio da se u okvirima manifestacije organizira i smotra folklora na
kojoj bi, po mogućnosti, nastupale sve folklorne sekcije s područja vukovarske općine. Ovaj dio
kulturnoga programa održava se od 1970. godine i ustvari on je bio općinska smotra folklora
pripadnika naroda i narodnosti. Ova je činjenica bila prihvaćena od strane općinskih vlasti, a
posebno od općinskog Prosvjetnog vijeća. Nastupala su društva iz: Iloka, Lovasa, Tovarnika,
Sotina, Tompojevaca, Čakovaca, Berka, Svinjarevaca, Bogdanovaca, Petrovaca, Negoslavaca,
Vukovara, Bobote, Trpinje, Borova, a česti su gosti bili iz Ruskog Krstura, Kucure, Novog
7
Orahova, Đurđeva, Novog Sada, Leskovca, Osijeka, Vinkovaca, Zagreba, Rijeke, Lipovljana,
Slavonskoga Broda, Rajevoga Sela, Piškorevaca, Banja Luke i iz drugih mjesta, a ugošćen je
i jedan folklorni ansambl iz Slovačke.
Smotra folklora je za društva s područja općine Vukovar bila natjecateljska, pa je
posebni ocjenjivački sud najboljem ansamblu dodijeljivao kristalnu vazu. Najviše prvih mjesta
osvojilo je KUD Osif Kostelnik iz Vukovara. U našim društvima ili u školama (Mikluševci,
Čakovci, Petrovci i Vukovar) pored starijih skupina veliku pažnju se polagalo mlađim ili
školskim skupinama. Radile su pjevačke i folklorne sekcije, a s obzirom da je i njihov kvalitet
izvođenja bio na zavidnoj razini Organizacijski odbor je već 1974. godine omogučio da na
Smotri folklora nastupaju i najmlađi. Već 1976. godine naši najmlađi dobivaju posebni dio
programa koji su oni sami nazvali – Djeca pjevaju i igraju. Pored djece iz Vukovara, Petrovaca
i Mikluševaca svake godine (do 1983.) nastupali su i najmlađi iz pojedinih susjednih sela, a
najčešći sudionici su bili učenici OŠ Branko Radičević iz Srijemskih Čakovaca.
Kad je održavanje mikluševačke manifestacije obnovljeno (2002. godine) na Smotri
folklora naši najmlađi nastupaju zajedno sa starijima. Pjevačke sekcije ne rade niti u jednom
našem društvu.
Sportska natjecanja, izložbe, promocije
U Mikluševcima i Petrovcima pored nogometa bile su razvijene i još neke sportske grane
osobito stolni tenis, streljaštvo i šah. Da bi se popunilo slobodno vrijeme u prijepodnevnim
satima (nedjelja) u okvirima manifestacije održavana su i sportska natjecanja. Više puta se
organiziralo otvoreno prvenstvo Mikluševaca. Posebno je vladalo veliko zanimanje za stolni
tenis. Najviše pobjeda su ostvarili Janko J. Papuga i Kiril Ljikar (stolni tenis), te Jakim Bučko
i Vlado J. Papuga (streljaštvo).
Za neke obljetnice organizirane su tematske izložbe, izložbe fotografija, etnografskih
eksponata i likovnih radova. Pored toga više puta su organizirane promocije knjiga, u prvom
redu domaćeg autora Đure Ljikara, a koje su sadržajno vezane za život i rad Rusina u
Mikluševcima od doseljenja na ove prostore do današnjih dana.
Mikluševčani su se pokazali i kao dobri organizatori „Okruglih stolova“ na različite
teme, a posebno je uspješna bila rasprava na temu Rusini u Hrvatskoj juče, danas, sutra gdje
se sa svojim referatima pojavio veliki broj poznatih društvenih radnika s područja Republike
Hrvatske.
8
MIKLUŠEVCI 68
NAJZADOVOLJNIJI SU BILI GLEDATELJI
Za Dan mladosti u Mikluševcima održana je smotra pjesme i folklora pod nazivom
Mikluševci 68 na kojoj su sudjelovala Kulturno-umjetnička društva iz Tompojevaca, Srijemskih
Čakovaca i Mikluševaca. Pored njih u programu je sudjelovala i kulturno-umjetnička sekcija
Osnovne škole iz Srijemskih Čakovaca. U natjecateljskom dijelu nastupilo je 17 pjevača.
Zastupljene su bile narodne i zabavne melodije.
Kiril Homa
Prema odluci ocjenjivačkoga suda, čiji je predsjedatelj bio Štefan Hudak iz Petrovaca,
prvo mjesto osvojio je Kiril Homa iz Mikluševaca, koji je tom prilikom otpjevao rusinsku
narodnu pjesmu Večar majovi. Za ovu pjesmu on je dobio i nagradu publike. Drugo mjesto
je osvojila Katica Klinovski koja je otpjevala pjesmu Larina pjesma, a treće duet KovačićKlinovski za pjesmu La paloma.
Na smotri je otpjevano 20 pjesama. Međutim može se reći da je dosta pjevača nastupilo
nedovoljno uvježbano. Mikluševački pjevači su bili uvježbani, ali su stariji i iskusniji odnijeli
nagrade.
Za Mikluševce su nastupili: Ljubica Pap (Ked bi čarni očka), Genka Papuga (Tam pod
ljesom kaljinovim), Marija Mudri (Oj, pid hajem) i Kiril Homa (Večar majovi).
Na smotri je bilo više od 250 gledatelja, kojima je u sjećanju ostala i lijepa narodna
nošnja mađarske sekcije KUD „Šandor Petefi“ iz Srijemskih Čakovaca. Konferansu je vodio
Đuro Ljikar.
9
MIKLUŠEVCI 69
LEKCIJA IZ ENTUZIJAZMA
Mikluševčani su izabrali dva najljepša dana ovog proljeća u kojima su proslavili Dan
oslobođenja svoga sela. Prve večeri u sali Doma kulture pred lijepim brojem gledatelja na
književnoj večeri nastupili su: Štefan Hudak i Silvo Erdelji iz Petrovaca, Irina Hardi iz Novog
Sada, Vlado Beserminji iz Šida, Jakim Čapko iz Đurđeva, Marija Kanjuh iz Vukovara i Ahneta
Bučko iz Mikluševaca. Oni su tom prigodom pročitali svoje najnovije pjesme ili pripovijetke.
U nedjelju prijepodne održana je svečana sjednica kojoj su nazočili najviši dužnosnici
općine Vukovar kao i znatan broj mještana.
Navečer pred prepunom salom Doma kulture nastupilo je 20 pjevača koji su u konkurenciji
za najljepši ženski i muški glas otpjevali 18 pjesama.
Blaženka Papuga
Sve izvedene glazbene točke pratio je ocjenjivački sud u sastavu: Irinej Timko, Branko
Mrkušić i Ivica Oljača, a u natjecanju su sudjelovali amateri iz Vukovara, Petrovaca, Šida,
Bačinaca, Čakovaca i Mikluševaca. Prvo mjesto u ženskoj konkurenciji osvojila je Blaženka
Papuga (Mikluševci) s pejsmom Haju moj željeni, a s time i vezenu bluzu. Vera Juhas (Petrovci)
s pjesmom Susidka osvojila je nagradu gledatelja. Prvo mjesto i vezenu košulju u muškoj
konkurenciji osvojio je Vlado Majher s pjesmom Ked ja pojdzem marširovac. Ocjenjivački
sud je dodijelio posebno priznanje Janku Rac iz Bačinaca za otpjevanu već zaboravljenu
pjesmu Ciho, mili nje durkaj. Iz Mikluševaca su još pjevali: Ljubica Pap, Ljubica Papuga i
Marija Mudri.
Učiteljica Vira Hudak je dobila priznanje za koreografiju plesova, stiliziranu nošnju i
posebni scenski prikaz pjesme Išlo dzivče po vodu. U pauzi programa nastupili su članovi
folklorne sekcije KUD Joakim Hardi iz Petrovaca.
Konferansu je pripremio Đuro Ljikar, a vodio ju je s Blaženkom Papuga.
10
Članovi folklorne sekcije KUD „Joakim Govlja“ uspješno su nastupili
i na Smotri folklora „Vinkovačke jeseni“
MIKLUŠEVCI 70
PRIZNANJE MIKLUŠEVAČKIM AMATERIMA
Mikluševci su 12. travnja imali više gostiju i svečaniji izgled kao nikad u svojoj prošlosti.
Bio je to praznik kada se istovremeno slavila prošlost, jer je to dan oslobođenja vukovarske
općine, slavila se sadašnjost. Slavilo se uspjehe toga maloga sela, koji su zajedništvom,
tipičnom rusinskom radinošću i amaterskim entuzijazmom zaslužili takovo visoko priznanje
koje je uručio predsjednik SO Vukovar Miloš Popović članovima KUD Joakim Govlja, Zlatnu plaketu oslobođenja grada Vukovara. Mikluševcima je pripala i čast da u njihovom
mjestu u okvirima Mikluševci 70 bude održana i centralna proslava oslobođenja vukovarske
komune.
Već tradicionalna kulturna manifestacijala počela je s književnom večeri-mitingom
poezije, a sudjelovali su: Venjamin Buljčik, Vlado Beserminji, Marija Kanjuh, Natalija
Kostelnik, Ahneta Bučko, Vasilj Mudri, Vlado Kostelnik, Štefan Hudak i Irina Hardi.
Na smotri foklornih sekcija, koja je održana po prvi put nastupili su plesači iz: Iloka,
Petrovaca, Čakovaca, Lovasa, Vukovara i Mikluševaca. Smjenjivali su se mađarski, slovački,
11
Ženska folklorna skupina KUD„Joakim Govlja“ 1970. godine
Duet Eugenija i Blaženka Papuga
rusinski, hrvatski, ukrajinski i srpski plesovi. Najveći aplauz od strane gledatelja i kristalnu
vazu dobili su najmlađi, članovi folklorne sekcije OŠ iz Srijemskih Čakovaca.
Za one koji su pratili i prošlogodišnju mikluševačku manifestaciju ova finalna večernatjecanje pjevača je zaista bilo ugodno iznenađenje. Nastupili su: Ana Segedi (osvojila prvo
mjesto) i Ljubica Kostelnik (Vukovar), Božana Mahnecova i Ana Sljukova (dobila nagradu
gledatelja) obje iz Iloka. Najatraktivniji nastup imao je VIS iz Čakovaca čiji je solista Vladimir
Hasan osvojio prvo mjesto u muškoj konkurenciji, a nastupili su još: Slavica Živković i
Svetislav Vlaškalić (Negoslavci), Marija Pavlovič i Jaroslav Oljejar (Petrovci), Blaženka
Papuga, Genka Papuga i Genka Biki (Mikluševci). U ocjenjivačkom sudu su bili: Đura Varga,
Vitomir Bođanjec, Bojana Patković, Branko Mrkušić i Ana Miškovicova.
Održavanje ovogodišnje kulturne manifestacije Mikluševci 70 moralno i materijalno
su potpomogli: PIK Vukovar, Osiguravajući zavod Croatia, SO Vukovar, OK SK Vukovar i
trgovinsko poduzeće Velepromet.
MIKLUŠEVCI 71
NA NAJVIŠOJ UMJETNIČKOJ RAZINI
- Čast mi je otvoriti Smotru folklora i pjesama Mikluševci 71, manifestaciju aktivnosti
najkvalitetnijih kulturno-umjetničkih društava u našoj komuni. Još više sam radostan što se
ovogodišnje natjecanje entuzijasta-amatera održava u okvirima poznatoga mikluševačkoga
festivala, festivala visokih vrijednosti i reputacije.
Rezultati rada kulturno-umjetničkih društava Rusina, u bogatstvu raspjevanosti narodnih
melodija i raskoši tonskoga izraza, uključuju se u cijelosti u kulturne uspjehe naše komune12
rekao je 18. travnja poslijepodne, predsjednik Prosvjetnog vijeća SO Vukovar prof. Branko
Mrkušić, otvarajući ovogodišnju kulturnu manifestaciju narodnih pjesama i igara Mikluševci
71 u nazočnosti i više od 500 gledatelja.
Ova manifestacija počela je još u petak, 16. travnja, kada je otvorena izložba narodne
radinosti i staroga obrtništva, a pripremio ju je Ljubomir Međeši iz Ruskog Krstura.
U subotu, 17. travnja, održana je književna večer, koja je bila posvećena 75. obljetnici od
rođenja književnika Mitra Nađa. U nazočnosti većega broja gledatelja pored Ahnete Bučko,
koja je pročitala referat o književnim vrijednostima i značajnog mjesta Mitra Nađa u našoj
književnosti, ovom susretu nazočio je i Vasilj Mudri iz Bikiča. Poetska ostvarenja Mitra Nađa
čitali su učenici osnovnih škola iz Bikiča i Mikluševaca.
U nedjelju prijepodne održana je svečana sjednica društveno-političkih organizacija sela i
otvoreno prvenstvo Mikluševaca u stolnom tenisu na kojem je pobijedio Janko Papuga. Istoga
dana održana je smotra narodnih plesova gdje su nastupila KUD iz Vukovara, Srijemskih
Čakovaca, Iloka, Lovasa, Petrovaca, Borova i Mikluševaca. Poslijepodnevni program popunio
je pjevački zbor OŠ Srijemski Čakovci i vokalni solisti Vlado Vereš, Marija Oros, Etuška
Dubac, Momir Anđelić, Genka Oros i Cveta Čulić. S obzirom da je folklorna sekcija KUD
Maksim Gorki iz Borova nastupila van konkurencije prvo mjesto je pripalo folklornoj sekciji
KUD Osif Kostelnik iz Vukovara, pa mu je dodijeljena kristalna vaza.
Veseli mikluševački plesači 1971. godine
13
U konkurenciji natjecanja pjevača amatera Mikluševci 71 u večernjem programu nastupilo
je 14 pjevača. Oni su se natjecali za simbolične nagrade: vezenu bluzu (najbolji ženski glas),
vezenu košulju (najbolji muški glas) i za nagradu gledatelja-kristalnu vazu. Nastupili su ovi
pjevači: Ljubica Papuga i Ljubica Kostelnik iz Vukovara, Katarina i Ana Miksad iz Iloka,
Slavica i Ana Rac iz Ovčare, Snežana Kušić iz Sotina, Borivoje Anđelić, Genka Papuga i
Momir Anđelić iz Mikluševaca, Adela Gubina iz Srijemskih Čakovaca, Slavko Zahorjanski iz
Bačinaca, Milka Čurčić iz Grabova i Nada Roman iz Bikiča. Za najbolji ženski glas ocjenjivački
sud proglasio je Ljubicu Kostelnik koja je otpjevala narodnu pjesmu Šuhajičku prešvečeni, a
za najbolji muški glas Momira Anđelića koji je otpjevao kompoziciju Jakima Sivča Červeni
ruži. Ocjenjivački sud gledatelja za najbolji nastup proglasio je Adelu Gubina (Krasna ruža).
Pobjednicima osvojene nagrade u ime organizacijskoga odbora podijelila je Ahneta Bučko
koja je ove večeri vodila i konferansu zajedno s Miroslavom Ljikar.
Sve pjevače vrlo uspješno pratio je orkestar Doma kulture iz Ruskog Krstura pod
rukovodstvom Vitomira Bođanca. S kratkim programom kao gosti večeri nastupili su plesači i
pjevači Doma kulture iz Ruskog Krstura.
„Hopak“ je uvijek bio atraktivan – gledatelji oduševljeni
14
MIKLUŠEVCI 72
NAJBOLJI DOSADAŠNJI PROGRAM
Ove godine već tradicionalna kulturna manifestacija Mikluševci 72 održana je 13. i 14.
svibnja u Mikluševcima, a istovremeno to je bila i smotra folklornog i glazbenog stvaralaštva
Jelaš 72.
U subotu je održana književna večer-susreti srijemskih pisaca. Pred oko 50 gledatelja
Vasilj Mudri, Ljubka Falc, Ahneta Bučko, Venjamin Buljčik i Vlado Sopka čitali su svoje
najnovije radove. Pored toga Ahneta Bučko je s mladim recitatorima iz Mikluševaca pripremila
recital Jama Ivana Gorana Kovačića.
Štefan Hudak
Ahnetka Kostelnik
Ahnetka Bučko
Najatraktivniji u cijelom programu kulturne manifestacije bili su folklorni susreti
Mikluševci 72 gdje je sudjelovalo oko 250 amatera. Ovo je bio najmasovniji nastup amatera
vukovarske općine, a istovremeno prikazan je i dosada najviši kvalitet. U konkurenciji su
se natjecale folklorne sekcije iz Petrovaca, Vukovara, Iloka, Čakovaca i Mikluševaca. Van
konkurencije nastupili su članovi KUD Maksim Gorki iz Borova i Omladinski tamburaški
orkestar iz Bobote. Prvo mjesto pripalo je folklornoj sekciji KUD Osif Kostelnik iz Vukovara.
Manifestaciju Mikluševci 72, natjecanje pjevača amatera, otvorili su prošlogodišnji
pobjednici Ljubica Kostelnik i Momir Anđelić, a poslije njih smo slušali još 14 pjesama u
izvedbi 19 pjevača iz Mikluševaca (Borivoje Anđelić, Genka Papuga i Ljubica Pap), Petrovaca,
Vukovara, Iloka i Negoslavaca.
Kako su gledatelji na poslijepodnevnoj smotri vidjeli plesove i pjesme Hrvata, Srba,
Rusina, Mađara i Slovaka, tako su se i u večernjem dijelu smjenjivali pjevači s pjesmama
istih naroda i narodnosti uz pratnju već afirmiranog orkestra Doma kulture iz Ruskog Krstura
pod ravnanjem Vitomira Bođanca. Uz lijepu konferansu Ahnete Bučko i Miroslava Ljikara
velikom broju gledatelja tri sata narodnih pjesama vrlo brzo su prošla.
15
Mikluševački folklorni ansambl 1972. godine
Za naljepši ženski glas proglašena je Ana Segedi iz Vukovara i njoj je pripala vezena bluza.
U velikoj konkurenciji vezenu košulju za najljepši muški glas dobio je Svetislav Vlaškalić iz
Negoslavaca. Gledatelji su dodijelili dvije kristalne vaze-dobili su Jaroslav Masarini iz Iloka
i Momir Anđelić iz Mikluševaca.
Na kulturnoj manifestaciji Mikluševci 72 svoj prilog kao gosti večeri dali su i plesači i
pjevači Doma kulture iz Ruskog Krstura.
MIKLUŠEVCI 73
PJEVANJE NA PET JEZIKA
Kulturno-umjetnička manifestacija Mikluševci 73 bila je podijeljena na dva dijela.
Poslijepodne su nastupali članovi folklornih sekcija koji su se natjecali za kristalnu vazu. Tom
prigodom su nastupile folklorne sekcije iz: Mikluševaca, Iloka, Folklorna sekcija OŠ Čakovci
i Petrovaca. Prema mišljenju ocjenjivačkoga suda sve sekcije su pokazale kvalitetno izvođenje
svojih plesnih točaka i bilo je vidljivo da nisu ništa izgubili na kvalitetu u usporedbi s prošlom
godinom. Tradicionalna nagrada najboljoj folklornoj sekciji dodijeljena je slovačkom KUD
Ljudovit Štur iz Iloka, koje je po mišljenju ocjenjivačkoga suda najviše napredovalo.
Nakon podpisivanja povelje o bratimljenju Mikluševaca i Macuta, sela na Papuku,
uslijedilo je natjecanje pjevača. Ove godine ih je bilo 17, a pored rusinskih čuli smo hrvatske,
srpske, ukrajinske i slovačke narodne pjesme u izvođenju pjevača amatera iz Negoslavaca,
16
Ružica Mudri
Ljubica Papuga
Petrovaca, Vukovara, Tovarnika, Iloka i Mikluševaca (Borivoje Anđelić, Ljubica Pap, Ružica
Mudri i Ljubica Papuga).
Prema odluci ocjenjivačkog suda u ženskoj konkurenciji prvo mjesto zauzeo je duet
Ljubica Papuga-Ružica Mudri iz Mikluševaca, koje su vrlo uspješno otpjevale narodnu pjesmu
Ivanku, Ivanku. Za najbolji muški glas proglašen je Jaroslav Masarini iz Iloku (Ej, salaši).
Gledatelji su najviše glasova dali Veri Sljukovoj iz Iloka.
Sve pjevače uspješno je pratio tamburaški orkestar Doma kulture iz Ruskog Krstura, a
pod ravnanjem Vitomira Bođanca. Konferansu poslijepodne i navečer vodili su Ahneta Bučko
i Vlado Vereš.
Kulturna manifestacija Mikluševci 73 završena je s pjesmom, s kojom je i otvorena,
Mikloševci mojo mili, koju je na tekst Nikole Skubana uglazbio Vitomir Bođanjec, a pjevao ju
je Mihal Mikita iz Ruskog Krstura.
„Hopak“ u izvođenju domaćih plesača
17
MIKLUŠEVCI 74
U SKROMNIM UVJETIMA
Već tradicionalna kulturna manifestacija Mikluševčana ove godine je održana u nešto
skromnijim uvjetima nego ranije. Program je održan u maloj sali. U okvirima manifestacije
Mikluševci 74 održano je više programa. Tako je u subotu, 20. travnja održana književna večer
na kojoj su sudjelovali već afirmirani književnici kao: Vasilj Mudri, Vladimir Kostelnik, Ana
Papandriš, Venjamin Buljčik i Jakim Puškaš. Pored njih sudjelovali su i članovi literarne
sekcije iz Mikluševaca i Čakovaca.
U nedjelju poslijepodne održana je Smotra folklora na kojoj su nastupile folklorne sekcije
Petrovaca, Vukovara i Mikluševaca. Plesači KUD Joakim Hardi iz Petrovaca bili su najbolji,
ali zbog smanjenog prostora nisu mogli pokazati sve svoje sposobnosti i morali su nastupiti s
manje parova. Zapažen je napredak mlađe i starije skupine KUD Osif Kostelnik iz Vukovara
što potvrđuje da se to može postizati samo zalaganjem i ozbiljnim radom. Mikluševčani su
također pokazali da su se za smotru dobro pripremili, kako stariji, tako i mlađi. Konferansu je
vodio Đuro Ljikar.
„Tanjec jarnjej radosti“ i mikluševački članovi folklorne sekcije
Trinaest pjevača i pjevačica uz kvalitetnu pratnju tamburaškog orkestra Doma kulture
iz Ruskog Krstura opet je zadovoljilo veliki broj gledatelja, a ocjenjivački sud je izabrao
najbolje: u ženskoj konkurenciji vezenu bluzu dobila je Zuzana Bođanova (Ilok), u muškoj
18
Sava Vujičić (Negoslavci) vezenu košulju, a nagradu publike-kristalnu vazu dobio je Borivoje
Anđelić (Mikluševci), koji je tom prigodom otpjevao rusinsku pjesmu Ked som včera večar.
Iz Mikluševaca su još pjevali: Vlado Vereš i duet Ljubica Papuga-Ružica Mudri.
Kao gosti večeri nastupili su pjevači iz Ruskog Krstura Senka Njaradi, koja je vodila
i konferansu i Mihal Mikita koji je s pjesmom Mikloševci mojo mili otvorio i zatvorio ovu
natjecateljsku večer.
MIKLUŠEVCI 75
DVODNEVNI PRAZNIK U MIKLUŠEVCIMA
Ovogodišnja kulturna manifestacija Mikluševci 75 pretstavljala je pravi praznik za selo,
za komunu i sve štovatelje kulture, a održana je 12. i 13. travnja.
Prvoga dana, već po tradiciji, održana je literarno-glazbena večer na kojoj su svoje radove
čitali: Ana Papandriš Harhaji, Ljubica Falc, Ahneta Bučko, Vladimir Kostelnik, Vasilj Mudri
i Silvo Erdelji, te učenici literarne sekcije OŠ Mikluševci: Ljubica Sabadoš, Ana Bučko i
Ahneta Kostelnik.
Drugi dan praznika započeo je svečanom sjednicom društveno-političkih organizacija,
koja je završila otkrivanjem spomen ploče pjesniku Mitru Nađu, a otkrio ju je predsjednik
Saveza Rusina i Ukrajinaca Hrvatske Željko Juhas.
Članovi folklorne sekcije KUD „Osif Kostelnik“ 1975. godine
19
Poslijepodnevni program Smotra folklora ove godine je bio na visokoj umjetničkoj
razini. Pored najmlađih pjevača, koje je pratilo posebno povjerenstvo za nastup na Červenim
pupčecu 75, (Vitomir Džunja (Rajevo Selo), Helena Mudri, Zdenka Žiroš, Ljubica Homa,
Marija Mudri i Mirko Ždinjak (Mikluševci), Slavka Namačinski, Slavica Vojtkiv, Blaženka
Dudaš i Ljubka Besrminji (Vukovar), Natalka Dudaš i Jasmina Hardi (Petrovci), Nataša i
Igor Krajcar iz Zagreba), predstavile su se i folklorne sekcije iz Mikluševaca, Borova, Iloka,
Vukovara, Petrovaca i Čakovaca.
Na kraju za najbolji folklorni ansambl proglašeno je KUD Osif Kostelnik (Vukovar), a
pohvaljeni su KUD Mladost (Vukovar) i KUD Joakim Hardi (Petrovci).
Mikluševački folklorni ansambl 1975. godine
Svakako da je najveće zanimanje vladalo za nastup pjevača, koji su se natjecali za vezenu
bluzu i mušku košulju. Uz pratnju orkestra Doma kulture iz Ruskog Krstura nastupili su:
Borivoje Anđelić, Ljubica Papuga, Marija Oros, Ružica Mudri (Mikluševci), Ahneta Međeši,
Spomenka Hardi, Mihal Holik (Petrovci), Vladimir Leholat (Vukovar), Roman Harhaji
(Rajevo Selo), Danica Alavanja, Jadranka Rahijelova, Vasilj Sikorski (Zagreb), Etuška Dubac
(Čakovci) i duet Miksad-Sljuka (Ilok).
Nagradu gledatelja dobila je Etuška Dubac, u ženskoj konkurenciji najbolja je bila Ružica
Mudri, a u muškoj duet Miksad-Sljuka.
20
MIKLUŠEVCI 76
MASOVNO I KVALITETNO
Ovogodišnja manifestacija započela je u subotu, 10. travnja. Kao i prijašnjih godina
održana je Literarno-glazbena večer na kojoj su nastupili: Mihajlo Kovač, Štefan Hudak,
Vasilj Mudri, Vladimir Timko, Ksenija Ljikar, Silvester Erdelji, Venjamin Buljčik, Natalija i
Zvonimir Barna i članovi literarne sekcije iz Mikluševaca.
U nedjelju, 11. travnja, nakon svečane sjednice i sportskih natjecanja, u ranim
poslijepodnevnim satima po prvi put je održan dio Smotre folklora pod nazivom Djeca pjevaju i
igraju. Pjevali su: Ljubica Homa, Tatjana Ljikar, Olenka Biki, Mirko Ždinjak, Zvonko Šovanj,
Marija Mudri, Helena Mudri i Zdenka Žiroš iz Mikluševaca, Natalija Dudaš i Jasminka Hardi
iz Petrovaca i Ivan Farkaš iz Čakovaca. Sve pjevače pratio je tamburaški orkestar Doma
kulture iz Ruskog Krstura pod ravnanjem Vitomira Bođanca. U tom dijelu plesali su članovi
podmladka KUD Joakim Hardi (Petrovci) i KUD Joakim Govlja (Mikluševci).
Odmah nakon završetka dječijeg djela produžena je Smotra folklora na kojoj su sudjelovale
folklorne sekcije iz: Sotina, Lovasa, Čakovaca, Petrovaca, Iloka, Bapske, Vukovara,
Svinjarevaca i Mikluševaca. Po mišljenju ocjenjivačkog suda, u kojem su bili Marija Papuga,
Nada Koljesar i Vladimir Kostelnik, najuspješniji su bili mladi plesači KUD Ivan Goran
Kovačić iz Lovasa i oni su dobili kristalnu vazu.
Posebne i tople aplauze u poslijepodnevnoj Smotri folklora dobili su gosti KUD Karlo
Rojc iz Banja Luke i KUD Bora Stanković iz Vinaraca kod Leskovca koji su svojim nastupom
osvježili i dopomogli da manifestacija Mikluševci 76 dostigne ovaku lijepu razinu.
Julijan Rac
Jovgen Nađ
Marija Oros
Već po tradiciji večernji program otvoren je skladbom Mikloševci mojo mili, koju je na
tekst Mikole Skubana uglazbio Vitomir Bođanjec, u intepretaciji Jovgena Nađa gosta iz Ruskog
Krstura. Odmah nakon njega nastupio je prošlogodišnji pobjednik Vladimir Miksad iz Iloka.
A onda, sa srdačnim i oduševljenim gledateljima, mladi pjevači su krenuli u borbu za što viši
plasman. Pjevali su: Marija Oros (Mikluševci), Stipo Božič (Svinjarevci), Ivanka Kolaković
(Vukovar), Etuška Dubac (Čakovci), Vlado Miksad (Ilok), Ružica Krizmanić (Lovas), Ljubica
21
Međeši (Petrovci), Miloš Jelić (Čakovci), Silvo Međeši i Vlado Leholat (Vukovar), Ljubica
Rimar (Lovas), Mihal Maroš (Petrovci), Vera Sljukova (Ilok), Zlatko Koprivica (Svinjarevci),
Dane Pavlović (Lovas), Vlado Vereš (Mikluševci), Sofija Žakova (Vukovar), Julijan Rac
(Zagreb), Borivoje Anđelić (Mikluševci) i Mihal Holik (Petrovci). Ocjenjivački sud u sastavu
kao i poslijepodne, za najbolji ženski glas proglasio je Ružicu Krizmanić, a u muškoj Julijana
Rac. Nagradu gledatelja dobila je Marija Oros.
Folklorni ansambl KUD „Joakim Govlja“ 1976. godine
MIKLUŠEVCI 77
PRAZNIK AMATERA SRIJEMA I SLAVONIJE
Jubilarna, deseta po redu kulturna manifestacija Mikluševci 77 istovremeno je bila i
Republička smotra pjesme i plesa Rusina i Ukrajinaca Hrvatske i kvalifikacijska smotra za
nastup na Festivalu Červena ruža 77.
Na literarno-glazbenoj večeri nastupili su pisci: Vasilj Mudri, Ana Papandriš-Harhaji,
Venjamin Buljčik, Jakim Sabadoš, Ahneta Bučko, Jakim Rac i Mihal Malacko, kao i učenici
osnovne škole iz Mikluševaca. U glazbenom dijelu sudjelovali su članovi KUD Joakim Govlja.
Drugi dan u ranim poslijepodnevnim satima započeo je dječji dio manifestacije Djeca
pjevaju i igraju. Dječji zbor i mlađi uzrast folklorne sekcije KUD Joakim Hardi iz Petrovaca
kao i duet Dudaš-Hardi lijepo su se predstavili onima koji prate rad najmlađih amatera iz
toga mjesta. Iz Vukovara su ove godine došli pjevači Sonja Kavalkova i Ljubka Beserminji,
22
a najviše pjevača je bilo iz Mikluševaca: Miroslav Koljesar, Zvonko Šovanj, Mirko Ždinjak,
Tanja Ljikar, Olgica Mudri, Marija Mudri i Ljubica Homa. Plesali su članovi folklornih sekcija
iz Mikluševaca i Petrovaca.
Mikluševačka djeca sudionici u programu „Djeca pjevaju i igraju“ 1977. godine
Smotru folklora su otvorili članovi folklornih sekcija iz Mikluševaca i Lovasa Brankovim
kolom u koreografiji Silvestera Gače. Nakon toga su nastupile folklorne sekcije iz Petrovaca,
Sotina, Svinjarevaca, Lovasa, Iloka, Bapske, Vukovara i kao gosti KUD Taras Ševčenko iz
Banja Luke. Posebni ocjenjivački sud najboljim je proglasio KUD Sloga iz Vukovara.
Gosti večeri - KUD „Petro Kuzmjak“ iz Novog Orahova
23
Gledatelji s najvećim uzbuđenjem prate natjecanje za najbolji ženski i muški glas. Ove
godine uz pratnju tamburaškog orkestra Doma kulture iz Ruskog Krstura pod ravnanjem
Vitomira Bođanca predstavili su se dobro pripremljeni mladi pjevači: Roman i Ljubica
Varenica iz Vukovara, Ljubica Međeši, Mihajlo Holik i Marija Keteleš iz Petrovaca, Vjerka
Sabova, Vlado Miksad i Pavel Sljuka iz Iloka, Mihaela i Ružica Krizmanić iz Lovasa, Helena
Mudri, Vlado Vereš i Jasmina Anđelić iz Mikluševaca, Joakim Pavlovič, duet SimunovičMalacko i kvartet KPD Rusina i Ukrajinaca iz Zagreba. Prema odluci ocjenjivačkog suda
vezenu košulju dobio je Vlado Vereš (Už prekvitli orgoni), a vezenu bluzu Vjerka Sabova.
Nagradu gledatelja osvojila je Marija Keteleš (Bila mene mati)
Kao gosti na manifestaciji nastupili su članovi pjevačke i folklorne sekcije iz Novog
Orahova. Gledatelji su oduševljeno pozdravili njihov nastup, a to je istovremeno bio i doprinos
kvalitetu cijele manifestacije. Konferansu na oba programa vodila je Ahneta Bučko.
Marija Keteleš
Vjerka Sabova i Vlado Vereš
pobjednici na manifestaciji „Mikluševci 77“
MIKLUŠEVCI 78
PRODUŽENA LIJEPA TRADICIJA
Dana 15. i 16. travnja selo je živjelo u posebnom razpoloženju. Od prvog dijela književne
večeri, na kojoj su se predstavili naši pisci Vasilj Mudri, Venjamin Buljčik, Štefan Hudak, Ana
Papandriš Harhaji, Ahneta Bučko, Zvonko Barna Ahneta i Vladimir Kostelnik pa do posljednje
izgovorene riječi druge večeri bilo je zaista svečano.
U okvirima programa Smotra folklora nastupile su folklorne skupine KUD iz: Tovarnika,
Čakovaca, Svinjarevaca, Petrovaca, Lovasa, Iloka, Vukovara i Mikluševaca. Za najbolju
folklornu skupini ocjenjivački sud proglasio je KUD Joakim Hardi iz Petrovaca.
24
Kao gosti poslijepodnevnoga programa nastupili su članovi zbora i folklorne sekcije
Doma kulture iz Ruskog Krstura, koji su oduševili gledatelje.
Gosti iz Ruskog Krstura uvijek su oduševljavali mikluševačke gledatelje
U nedjelju navečer, kao i obično, bilo je radosti, pljeskanja, ali i tuge. Pjevači amateri s
područja vukovarske općine odmjerili su snage u natjecanju za najljepši muški i ženski glas.
Pored domaćih pjevača (Marija Oros, Borivoje Anđelić, Ljubica Sabadoš i Jasminka Anđelić)
nastupili su i pjevači iz: Petrovaca, Lovasa, Vukovara, Tovarnika i Iloka. Po mišljenju
ocjenjivačkog suda u ženskoj konkurenciji najbolja je bila Vesna Filić (Lovas), u muškoj
Milorad Opačić iz Tovarnika i na taj način osvojili su već tradicionalne nagrade, vezenu bluzu
odnosno košulju. Nagradu publike, kristalnu vazu, osvojio je Mirko Rudić iz Lovasa.
Natjecanje pjevača održano je pred prepunom salom gledatelja u pratnji orkestra KUD
Maksim Gorki iz Borova. Jovgen Nađ iz Ruskog Krstura, kao gost, otvorio je natjecanje s
pjesmom Mikloševci mojo mili, a u natjecateljskom dijelu nastupili su ovi pjevači: Ondrej
Kuranc, Ana Činčurak i Jaroslav Masarini iz Iloka, Ivan Antolović i Vesna Filić iz Lovasa,
Nada Grbešić iz Tovarnika, Anton Pavlović iz Bogdanovaca, Natalija Dudaš, Marija Keteleš,
Jasminka Hardi i Ljubica Međeši iz Petrovaca, te Helena Mudri, Marija Oros i Ljubica Sabadoš
iz Mikluševaca.
25
Ružica Krizmanić
Ljubica Sabadoš lijepo je pjevala i više puta vodila
konferansu na mikluševačkim manifestacijama
U drugom dijelu večeri nastupili su članovi Doma kulture iz Ruskog Krstura, a konferansu,
poslijepodne i navečer, vodili su Ljubica Sabadoš i Branko Bogunović.
Atraktivni „Povzunjec“ u izvođenju folklorne sekcije Doma kulture iz Ruskog Krstura
26
МIKLUŠEVCI 79
USPJEŠNA SMOTRA AMATERIZMA
U subotu i nedjelju, 11. i 12. travnja, u Mikluševcima bilo je posebno svečano. Održana
je 12. po redu kulturna manifestacija Mikluševci 79. Selo uređeno i čisto, ulice okičene s
državnim i republičkim zastavama i transparentima doprinijeli su da bi ovaj največi praznik
kulkture ostao svima, koji su tih dana bili u Mikluševcima, u trajnim sjećanjima.
U subotu navečer nastupili su već afirmirani rusinski pisci Štefan Hudak, Vasilj Mudri,
Ahneta Bučko, Ljubica Sabadoš, Ahneta Kostelnik, Helena Mudri i Vladimir Hirjovati. Večer
je zavšena nastupom domaćeg društva.
Na smotri dječjih folklornih sekcija najstupili su najmlađi iz: Petrovaca, Vukovara,
Tovarnika, Čakovaca, Svinjarevaca, Iloka, Bogdanovaca, Lovasa, Bapske i Mikluševaca.
U poslipodnevnim satima održana je Smotra folkora gdje su pored domaćih nastupile
folklorne sekcije iz: Čakovaca, Vukovara, Petrovaca, Lovasa, Iloka, Sotina i Tovarnika. Za
najbolji folklorni ansambl proglašen je KUD Ljudovit Štur iz Iloka.
Ove godine na „Smotri folklora“ najbolji su bili članovi
folklorne sekcije KUD „Ljudovit Štur“ iz Iloka
Natjecanje pjevača održano je pred prepunom salom gledatelja u pratnji orkestra KUD
Maksim Gorki iz Borova. Jovgen Nađ iz Ruskog Krstura, kao gost, otvorio je natjecanje s
pjesmom Mikloševci mojo mili, a u natjecateljskom dijelu nastupili su ovi pjevači: Ondrej
Kuranc, Ana Činčurak i Jaroslav Masarini iz Iloka, Ivan Antolović i Vesna Filić iz Lovasa,
27
Nada Grbešić iz Tovarnika, Anton Pavlović iz Bogdanovaca, Natalija Dudaš, Marija Keteleš,
Jasminka Hardi i Ljubica Međeši iz Petrovaca, te Helena Mudri, Marija Oros i Ljubica Sabadoš
iz Mikluševaca.
Nagradu gledatelja dobila je Ljubica Međeši (Petrovci), za najbolji ženski glas proglašena
je Ana Činčurak, a za muški Jaroslav Masarini oboje iz Iloka. Kao gosti večeri nastupili su
članovi KUD Maksim Gorki iz Borova.
Ljubica Međeši
Jaroslav Masarini
Konferansu na više mikluševačkih manifestacija uspješno su vodili
Vladimir Hirjovati i Ahneta Kostelnik
28
Natjecanje pjevača održano je pred prepunom salom gledatelja u pratnji orkestra KUD
Maksim Gorki iz Borova. Jovgen Nađ iz Ruskog Krstura, kao gost, otvorio je natjecanje s
pjesmom Mikloševci mojo mili, a u natjecateljskom dijelu nastupili su ovi pjevači: Ondrej
Kuranc, Ana Činčurak i Jaroslav Masarini iz Iloka, Ivan Antolović i Vesna Filić iz Lovasa,
Nada Grbešić iz Tovarnika, Anton Pavlović iz Bogdanovaca, Natalija Dudaš, Marija Keteleš,
Jasminka Hardi i Ljubica Međeši iz Petrovaca, te Helena Mudri, Marija Oros i Ljubica Sabadoš
iz Mikluševaca.
MIKLUŠEVCI 80
MIKLUŠEVAČKI PRAZNIK KULTURE
Ovogodišnja kulturna manifestacija Mikluševci 80 bila je pošvećena Danu oslobođenja
Mikluševaca i vukovarske općine. U subotu navečer održan je susret, na kojem su nastupili
pjesnici: Danijela Sokol (Osijek), Jakim Puškaš (Petrovci), Melanija Rimar (Novi Sad),
Vladimir Garjanski (Vrbas), Nađija Ljahovič (Sremska Mitrovica), Ahneta i Olenka Kostelnik,
Natalija Šovanj, Helena Mudri, Vlado Lenđer i Vladimir Hirjovati (Mikluševci), Mihajlo
Kovač i Štefan Hudak (Novi Sad) i Vasilj Mudri (Šid).
U nedjelju prijepodne odigrano je otvoreno prvenstvo Mikluševaca u stolnom tenisu.
Nastupila su 34 igrača iz Mikluševaca i okolnih sela. Igralo se po kup-sistemu. U finalu su se
susreli Kiril Bujila i Jovgen Dajko. Nakon borbene i kvalitetne igre Dajko je bio nešto bolji i
zasluženo osvojio prvo mjesto.
Članice folklorne sekcije KUD „Joakim Govlja“ 1980. godine
29
Skoro istovremeno kad su se odvijala natjecanja održana je i svečana sjednica društvenopolitičkih organizacija u nazočnosti dužnosnika općine i Republike i gostiju iz bratimljenih
mjesnih zajednica Klašnice i Laktaši. U programu je sudjelovala recitatorska sekcija iz
Mikluševaca i zbor Doma kulture iz Ruskog Krstura s tematikom-razvoj Mikluševaca od
Drugog svjetskog rata do danas, a pripremili su Ahneta Bučko i Štefan Hudak.
Na susretu folklornih sekcija najprije su nastupile učeničke sekcije, a iza njih stariji
iz Mikluševaca, Iloka, Čakovaca, Lovasa, Bogdanovaca, Petrovaca, Vukovara, Bapske,
Svinjarevaca i Laslova. Među boljima bile su folklorne sekcije iz Iloka i Vukovara.
U natjecanju za najljepši glas nastupilo je 12 pjevača, a tradicionalnu nagradu, vezenu
bluzu, dobila je Natalija Dudaš (Petrovci-Šuhajičko prešvečeni), za interpretaciju izvorne
pjesme nagradu je dobila Vjerka Sabova (Ilok), a nagradu publike osvojila je Jasminka Hardi
(Petrovci). Nagrada za najljepši muški glas nije dodijeljena jer su nastupila samo dva pjevača.
Od mikluševačkih pjevača nastupile su Helena Mudri, Marija Oros i Ljubica Sabadoš. Sve
pjevače pratio je tamburaški orkestar KUD Maksim Gorki iz Borova. U večernjem programu
sudjelovali su i članovi Doma kulture iz Ruskog Krstura. Konferansu na poslijepodnevnom i
večernjem programu vodili su Ahneta Kostelnik i Vladimir Hirjovati.
Natalija Dudaš
Jasminka Hardi
Da je mikluševačka manifestacija dobila široke dimenzije potvrđuje i činjenica da su
je ove godine materijalno pomogli: SIZ iz oblasti kulture općine Vukovar, Savez Rusina i
Ukrajinaca Hrvatske, NAMA Dunav Vukovar, Velepromet Vukovar, MZ Mikluševci, PIK
Vukovar, Čazmatrans Vukovar, Večernji list i Radio-televizija Novi Sad.
30
МIKLUŠEVCI 81
SJEĆANJA NA TEŠKA VREMENA
Manifestacija Mikluševci 81 počela je u ranim subotnjim (11. travnja) poslijepodnevnim
satima otvaranjem izložbe prigodom obilježavanja 40 obljetnice od ustanka koju je organizirao
Gradski muzej Vukovar. Nakon toga u velikoj sali Doma kulture održana je svečana sjednica
na kojoj je sudjelovala i recitatorska sekcija KUD Maksim Gorki iz Borova.
U večernjim satima održan je susret mladih pjesnika Srijema i Slavonije rusinske
narodnosti i od dosadašnjih se razlikovao po svojoj otvorenosti i prijateljskom razgovoru,
posebno o literaturi. Tome su najviše pomogli gosti Ahneta Bučko i Štefan Hudak koji su
odgovarali na postavljena pitanja i probleme s kojima se mladi susreću.
U nedjelju prijepodne nastupila su djeca iz škola ili KUD iz Iloka, Čakovaca,
Bogdanovaca, Petrovaca, Vukovara, Borova i Mikluševaca. Oni su se predstavili s dobro
uvježbanim plesovima i pjesmama i prema onome što se vidjelo može se zaključiti da se s
mlađim naraštajima zaista ozbiljno radi.
Mikluševački učenici-igrajmo se, pjevajmo, plešimo...
U poslijepodnevnim satima održana je Smotra folklora i tom prigodom je nastupilo sedam
folklornih sekcija iz: Petrovaca, Svinjarevaca, Iloka, Bogdanovaca, Bapske, Lovasa kao i
domaći. Za najbolju i najpripremljeniju proglašena je folklorna sekcija KUD Joakim Hardi iz
Petrovaca pod rukovodstvom Zvonka Kostelnika.
U večernjem natjecanju nastupilo je 19 pjevača. Po mišljenju ocjenjivačkog suda u ženskoj
konkurenciji najbolja je bila Marijana Sljukova (Rozkvitnul u zahradi tuljipan) iz Iloka, u
muškoj Stjepan Keruvija (Sama si) iz Tovarnika, a nagradu publike zasluženo je osvojila
Vesna Filić (Kod bijele lađe) iz Lovasa. Od mikluševačkih pjevača su nastupili: Vlado Vereš,
31
Folklorna sekcija iz Petrovaca ove je godine bila najbolja
Borivoje Anđelić, Marija Oros i Ljubica Sabadoš. Sve pjevače je pratio tamburaški orkestar
KUD Julije Benešić iz Iloka, a konferansu su vodili Ahneta Kostelnik i Vladimir Hirjovati.
Kvartet KUD „Osif Kostelnik“ iz Vukovara na ovogodišnjem natjecanju
za najbolji glas bio je među najboljima
32
МIKLUŠEVCI 82
PRAZNIK KULTURE U MIKLUŠEVCIMA
U subotu i nedjelju, 24. i 25. travnja, u Mikluševcima se sastalo na stotine članova
kulturno-umjetničkih društava s područja vukovarske općine i učenika pojedinih škola da bi
svojim nastupom u jednom od programa manifestacije kulturnog stvaralaštva dali doprinos
obilježavanju obljetnice oslobođenja Mikluševaca i većini mjesta u vukovarskoj općini.
Već petnaest godina, svaki put u travnju, Mikluševci obilježavaju Dan oslobođenja s
kulturnom manifestacijom, koju se počelo dosta skromno, ali koju se sačuvalo i koju se i
nadalje njeguje s još većim poletom, iako je sačuvala sve elemente skromnosti. Ali upravo
to njoj daje posebnu privlačnost. Jedno tako relativno malo mjesto ima to na čemu bi mu
mogla zavidjeti i veća mjesta: tradicionalnu manifestaciju, koja je među najznačajnijima u
programima manifestacija na vukovarskom području.
Ovogodišnja, jubilarna, 15. po redu, manifestacija je u svojim okvirima imala više
programa:
U programu Djeca pjevaju i igraju nastupili su učenici iz osnovnih škola: Vukovara,
Petrovaca, Bogdanovaca, Čakovaca, Borova, Tovarnika, Lovasa i Mikluševaca. Već nekoliko
godina ovaj dio manifestacije je najmiliji mnogim gledateljima.
U plesu „Kazačok“ je uvijek bilo dosta efektnih figura
Na općinskoj Smotri folklora nastupilo je 10 društava. Ona nije imala natjecateljski
karakter kao do sada, ali se može reći da su sva društva izvela vrlo kvalitetne točke.
33
U večernjem programu nastupilo je 15 pjevača, a najbolji su bili: Helena Mudri
(Mikluševci), Mihajlo Holik (Petrovci) i Mato Nejasmić (Tompojevci). Iz Mikluševaca su još
nastupili: Marija Oros, Nada Pavlin, Mirko Ždinjak, Tanja Milanović i Zvonko Šovanj. Pjevače
je pratio orkestar Doma kulture iz Ruskog Krstura, a konferansu poslijepodne i navečer vodila
je Vesna Papuga.
Na koncu posebna primjedba. Nakon puno godina u Mikluševcima je obnovljen rad
pjevačkog zbora. Pod rukovodstvom Janka Kološnjaja mikluševački zbor je bio osvježenje
svakom programu gdje je nastupao.
Mihajlo Holik
Helena Mudri
МIKLUŠEVCI 83
PJESME ZA NATJECANJE I UŽIVANJE
U osunčanim i rascvjetalim Mikluševcima u subotu i nedjelju 23. i 24. travnja održana
je 16. po redu manifestacija kulture naroda i narodnosti općine Vukovar Mikluševci 83. Tom
cvijeću i zelenilu pridružili su se članovi zbora, pjevači iz Mikluševaca i Vukovara, koji su
svojim točkama, a sudjelovali su skoro u svim programima, podigli manifestaciju na visoku
umjetničku razinu. Pjesme koje je zbor otpjevao pod ravnanjem Janka Kološnjaja mlađim će
ostati dugo u sjećanju, a stariji su se prisjetili tridesetih godina i učitelja Joakima Kostelnika,
kad je četveroglasni zbor oduševljavao posjetitelje.
Subota, 23. travnja – Koncert narodnih pjesama i igara
Praznik kulture u Mikluševcima počeo je u subotu navečer s koncertom narodnih pjesama
i igara koji su izveli amateri Doma kulture iz Ruskog Krstura. Ovaj nastup, kao i svi drugi
za ova dva dana, Mikluševčani su rado posjetili. Bio je to koncert za pamćenje, izveden na
najvišoj umjetničkoj razini.
34
Četveroglasni zbor 1983. godine pod ravnanjem Janka Kološnjaja
Nedjelja, 24. travnja – Svečana sjednica
Manifestacija je produžena sljedećega dana održavanjem svečane sjednice posvećene
obljetnici oslobođenja Mikluševaca i 60 obljetnici od osnivanja pjevačkog zbora u
Mikluševcima. Kulturno-umjetnički program bio je sadržajno na odgovarajući način prilagođen
tim vremenima. Recital s učenicima osnovne škole pripremile su učiteljice Marija Papuga i
Ksenija Ljikar, a potom je združeni zbor iz Mikluševaca i Vukovara otpjevao više narodnih
pjesama.
Smotra folklora
Najkvalitetniji dio manifestacije Mikluševci 83 održan je u poslijepodnevnim satima. Bila
je to Smotra folklora naroda i narodnosti s područja vukovarske općine. Nastupile su folklorne
sekcije iz Petrovaca, Vukovara, Iloka, Tovarnika i Mikluševaca. Svi sudionici su pokazali
nešto novo u odnosu na prijašnje godine, a među najboljima su bili amateri KUD Sloga iz
Vukovara, KUD Joakim Hardi iz Petrovaca i KUD Ljudovit Štur iz Iloka.
Najtjecanje za nabolji glas
Na samom početku programa Janko Kološnjaj otpjevao je pjesmu Mikloševci mojo mili
(tekst Mikole Skubana uglazbio Vitomir Bođanjec), a s istom pjesmom manifestacija je i
zatvorena.
35
Kad je za poslijepodnevni program rečeno da je bio najkvalitetniji dio za ovaj večernji,
završni program manifestacije, može se reći da je bio najatraktivniji i najsvečaniji. Na natjecanju
je nastupilo 18 pjevača, a u konkurenciji je bilo 15 pjesama. Pjevali su: Vladislava Baran,
Olgica Pankovič, Ljubka Beserminji (Vukovar), Vlado Velko, Kaja Bošnjak, Tanja Velkova,
Svetlana Radanović, Željka Sljukova (Ilok), Jasminka Hardi (Petrovci), Mato Nejasmić,
Momir Antolović (Tompojevci), Tanja Milanović, Sonja Papuga i Nada Pavlin (Mikluševci).
Nada Pavlin
Vesna Papuga
Janko Kološnjaji
Tradicionalne nagrade su osvojili Nada Pavlin s pjesmom Prekvitaj, prekvitaj (ženska
konkurencija), Mato Nejasmić s pjesmom Vino piju nane (muška konkurencija) i duet VelkovaSljukova s pjesmom Ked rozkvitnje osvojio je nagradu gledatelja.
Van konkurencije sudjelovali su prijašnji pobjednici: Mihajlo Holik, Marija Keteleš,
Natalija Dudaš, Jaroslav Masarini i Helena Mudri.
Na svim programima konferansu je vodila Vesna Papuga.
MIKLUŠEVAČKO LJETO 2002
KULTURA I VJERA ČUVAJU NACIONALNI IDENTITET
Još u proljeće 2002. godine entuzijasti i ljubitelji kulture iz Mikluševaca su se dogovorili
da krajem ljeta organiziraju sličnu manifestaciju kao što se održavalo prije domovinskog rata.
Tako je u organizaciji Mjesnog odbora i KUD Joakim Govlja 4. kolovoza održana kulturna
manifestacija pod nazivom Mikluševačko ljeto. Kako je Dom kulture u domovinskom ratu bio
porušen za ovu prigodu napravljena je ljetna pozornica u dvorištu Mjesnog odbora. Program je
lijepo zamišljen i održavao se tijekom cijelog dana-počeo je Svetom misom, koju je predvodio
župnik o. Jakim Simunovič, onda su položeni vijenci na groblju, održana je i svečana sjednica
koja je bila posvećena obljetnicama: 80. kulturne djelatnosti, 70. vatrogasnog društva i
5-obljetnici mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i povratku prognanika.
Na svečanoj sjednici o 80-godišnjem radu na kulturnom polju iscrpno je govorila Marija
Homa, a nakon toga predsjednik KUD Joakim Govlja Eugen Hajduk uručio je priznanaja
36
zaslužnim kulturnim djelatnicima: Eugeniji Biki, Kseniji Ljikar, Mariji Papuga, Ahneti Bučko,
Tomislavu Koljesar, Miroslavu Homa, Đuri Ljikar, Štefanu Hudak i Vladimiru Sopka.
U poslijepodnevnim satima na ljetnoj pozornici održana je Smotra folklora, a otvorio ju
je združeni zbor KUD Osif Kostelnik iz Vukovara i domaćeg KUD Joakim Govlja. Nakon
toga su nastupile folklorne sekcije: KUD Joakim Hardi (Petrovci), KPD Karpati (Slavonski
Brod), KPD Andrija Pelih (Šumeće), KUD Mladost (Tompojevci), KUD Ljudovit Štur (Ilok)
i društva iz Čakovaca i Rajevog Sela.
Najpripremljeniji za ovaj program bili su članovi folklorne sekcije KUD Joakim Ghovlja,
koji su nastupili s rusinskim svadbenim i drugim narodnim plesovima za koje je koreografije
napravio Zvonko Kostelnik prema motivima rusinskih narodnih pjesama. U cjelosti gledano
može se reći da je ovaj dio programa bio uspješan. Konferansu su vodili Veronika Mudri i
Boris Simunovič.
„Privitni tanjec“ na početku programa otplesali su članovi
folklornog ansambla domaćeg društva
Kada je navečer na pozornici grupa Rosa zasvirala i zapjevala pjesmu Mikloševci mojo
mili nekoliko stotina gledatelja, domaćih i gostiju, je pljeskalo i radovalo se, a bila je i poneka
suza. Nakon skoro 20 godina prekida poznata kulturna manifestacija u Mikluševcima se
ponovo rodila, sada pod novim imenom Mikluševačko ljeto.
Bilo je zamišljeno da u večernjem programu nastupe svi dosadašnji pobjednici. Kao prvi
nastupio je pobjednik prve kulturne manifestacije – Mikluševci 68 Kiril Homa i otpjevao svoju
pobjedničku pjesmu Večar majovi. A onda su trebali pjevati: Blaženka Papauga, Jasminka
Hardi, Vjerka Sabova, Mihal Holik, Jaroslav Masarini, Natalija Dudaš...ali došao je veliki
pljusak i rastjerao i gledatelje i sudionike.
37
Kulturnu manifestaciju „Mikluševačko ljeto“ pratio je veliki broj gledatelja
Na kraju recimo i to da je Pokrovitelj manifestacije bio Ured za nacionalne manjine Vlade
Rapublike Hrvatske i općina Tompojevci, a kao visoki gosti svojom nazočnošću uveličali su
ovu svečanost: Boris Graljuk, saborski zastupnik, Irinej Mudri predsjednik i Danijel Perunski,
podpredsjednik Saveza Rusina i Ukrajinaca RH, te načelnik općine Tompojevci Zdravko
Galović.
МIKLUŠEVAČKO LJEТО 2003
KORAK NAPRIJED U NJEGOVANJU VLASTITE TRADICIJE
Na Smotri folklora koja je održana u okvirima kulturne manifestacije Mikluševačko ljeto
2003 nastupila su kulturno-umjetnička društva iz: Petrovaca, Vukovara, Bapske, Nijemaca,
Rijeke, Lipovljana i Mikluševaca. Svi sudionici su na svoj način doprinijeli da ovogodišnje
Mikluševačko ljeto sa svojim programom učini veliki korak u njegovanju svojega, u njegovanju
nacionalne kulture. Mnogobrojni gledatelji imali su prigodu uživati u raznolikosti nošnji i
plesova naroda i pripadnika nacionalnih manjina koji žive na ovim prostorima. Konferansu su
vodile Veronika i Irena Mudri.
Istoga dana u Mikluševcima dogodile su se za ovo naše mjesto dva nesvakidašnja
događaja. Na svečanoj sjednici predstavljene su dvije knjige: 70 godina sportske aktivnosti
u Mikluševcima autora Đure Ljikara i Švet z valjkoh Vesne Papauga Berec. O knjizi koja
obrađuje sportsku tematiku govorio je Đuro Ljikar, jer je promocija okončana prošle nedjelje
kad je organizirana centralna svečanost obilježavanja ovoga velikoga jubileja, a o knjizi Švet z
valjkoh govorili su predstavnici Ruskog slova, Saveza Rusina i Ukrajinaca RH kao i recenzenti
Štefan Hudak i Ahneta Bučko.
38
Mikluševački folkloraši u prirodi 2003. godine
Za uspomenu mikluševačkim članovima folklorne sekcije nakon uspješnoga nastupa
39
U svečano ruho za ovogodišnji praznik kulture bila je odjevena i škola gdje je otvorena
izložba likovnih radova Vladimira Provči i bižuterije njegove kćerke Tanje Kramer iz Rijeke.
U večernjem programu nastupili su članovi vokalno-instrumentalnog sastava Rosa iz
Novog Sada koji su održali cjelovečernji koncert narodnih pjesama, a prije svega pozdravio
ih je načelnik općine Tompojevci Zdravko Galović. Pored članova ansambla u programu
su nastupili: Nada Bataković pobjednica kulturne manifestacije Mikluševci 83, trio Ivona i
Andreja Hajduk i Vanessa Biki (Mikluševci), Vlado Provči i Tanja Kramer (Opatija) i Tanja
Bođanjec (Ruski Krstur).
Ovogodišnja kulturna manifestacija Mikluševačko ljeto 2003 održana je pod
pokroviteljstvom Vukovarsko-srijemske županije, supokroviteljstvom općine Tompojevci i
Ureda za nacionalne manjine Vlade RH. Manifestaciju su moralno i materijalno još pomogli:
VIA Mikluševci, NITA Mikluševci i Agrotovarnik Tovarnik.
МIKLUŠEVAČKO LJETO 2004
RASPJEVANA MLADOST U MIKLUŠEVCIMA
Ovogodišnja kulturna manifestacija Mikluševačko ljeto 2004 održana je 12. rujna, a
počela je u prijepodnevnim satima svečanom Velikom Misom Božjom, koju je predvodio
mikluševački župnik o. Jakim Simunovič. Bogati kulturni program trajao je tijekom cijelog
dana.
Svečana sjednica posvećena dr. Gabrijelovi Kosteljnik i učitelju Joakimu Kostelnik
40
U prostorijama škole bila je otvorena izložba likovnih radova Vladimira Provči i bižuterije
njegove kćerke Tanje Kramer.
Odmah nakon otvaranja izložbe u župnoj sali prigodnim programom označene su dvije
obljetnice: 100-obljetnica od izlaženja prve knjige umjetničke literature na rusinskom jeziku
Idilskoga vijenca Z mojoho valalu dr. Havrijila Kosteljnika i 115-obljetnica od rođenja
mikluševačkog učitelja Joakima Kostelnika. Program su pripremili učitelji Marija Homa i
Đuro Ljikar. Svečanost je obogatio novoosnovani mješoviti zbor koji je otpjevao nekoliko
prigodnih pjesama. Isto tako održano je i predstavljanje novih knjiga Ahnete Bučko Striberni
motilj i druhi skazki i 6. broja Misli s Dunava izdanja Saveza Rusina i Ukrajinaca Republike
Hrvatske.
Mikluševački članovi folklorne sekcije uspješno su nastupili i na „Petrovačkom zvonu 2005“
Ovogodišnju Smotru folklora otvorio je generalni pokrovitelj, župan Nikola Šafer, a
mikluševačkim gledateljima i mnogim gostima iz okolnih sela s pjesmom i plesom su se
predstavila KUD iz sljedećih mjesta: Vukovara, Starih Jankovaca, Petrovaca, Tompojevaca,
Lipovljana, Žabna kod Siska, Slavonskog Broda i Mikluševaca.
U programu su sudjelovali i pjevači iz Rijeke Vladimir Provči i Tanja Kramer. Na kraju
poslijepodnevnog programa nastupili su u zajedničkom plesu članovi folklornih sekcija iz
Mikluševaca i Vukovara.
Da bi kulturna manifestacija Mikluševačko ljeto 2004 bila programski sadržajnija
Organizacijski odbor odlučio je za večernji program gledateljima predstaviti dva društva:
41
Rusinsko-kulturno-prosvjetno društvo Maksim Gorki iz Novog Sada i KUD Joakim Hardi iz
Petrovaca. Tom prigodom su izveli zajednički koncert narodnih pjesama i plesova. Koncert
je bio vrlo uspješan i nazočni su srdačnim aplauzima nagrađivali izvođače. Na oba programa
konferansu su vodile Sandra Ljikar i Olja Mudri.
Kulturna manifestacija Mikluševačko ljeto održana je pod visokim pokroviteljstvom
župana Nikole Šafera, a materijalno je pomogao Savjet za nacionalne manjine Hrvatske,
Agrotovarnik Tovarnik i općina Tompojevci, a svojom nazočnošću mikluševačku svečanost
uvečali su predstavnik ukrajinske ambasade u Zagrebu Oleksandr Levčenko, saborski
zastupnik Nikola Mak i Zdravko Galović, načelnik općine Tompojevci.
МIKLUŠEVAČKO LJEТО 2005
U ZNAKU 85-OBLJETNICE KULTURNE DJELATNOSTI
U Mikluševcima je 3. i 4. rujna održana kulturna manifestacija Mikluševačko ljeto
2005 a u okvirima obilježavanja osamdeset pet godišnjeg jubileja kulturne djelatnosti u
tom našem mjestu. Tako je u subotu navečer pred brojnom publikom domaće KUD Joakim
Govlja predstavilo sve svoje sekcija-dječju, stariju folklornu i žensku pjevačku skupinu.
Folklorne točke s domaćim izvođačima pripremio je Zvonko Kostelnik, a pjesme Vladimir
Sivč. Kvalitetom i brojnošću izvođača koncert je pokazao da KUD Joakim Govlja ima dobar
potencijal i perspektivu, a s ovim programom bi trebalo nastupati i u drugim našim mjestima
pa i iza hrvatskih granica.
Mikluševački članovi folklorne sekcije 2005. godine
42
U nedjelju prije podne nakon Mise Božje u župnoj sali održana je promocija najnovije
knjige Đure Ljikara 85 godina kulturne djelatnosti u Mikluševcima. O knjizi su govorili
recenzenti Ahneta Bučko Papharhaji i Danil Hardi kao i sam autor. Nakon promocije održane
su i Usmene novine Ruskoga slova iz Novoga Sada.
Na Smotri folklora, poslijepodne, predstavile su se pjevačke i folklorne sekcije iz:
Vukovara, Mikluševaca, Petrovaca, Tovarnika, Novoga Sada, Iloka, Vinkovaca, Rijeke,
Čakovaca i Sotina. Posjetitelji su bili zadovoljni, jer su imali prigodu vidjeti raznovrsne i
dobro uvježbane plesove i prelijepu narodnu nošnju.
Kiril Homa i ženska pjevačka skupina 2005. godine: Ksenija Ljikar, Ljubica Grnčar,
Ljuba Mudri, Ana Homa, Ahneta Ždinjak i Genka Biki
Svirači, sada svirajte „Čardaš“! – plešu članovi folklorne sekcije KUD „Joakim Govlja“
43
U večernjem programu koncert narodnih pjesama i igara nakon skoro 20 godina izveli
su članovi Doma kulkture iz Ruskog Krstura. Više od 200 gledatelja svaku izvedenu točku
nagrađivalo je dugotrajnim aplauzima. S pjesmom i veseljem produžilo se na zajedničkom
druženju koje je potrajalo dugo, dugo...
Na kraju recimo i to da je tijekom održavanja ovogodišnje manifestacija bila otvorena
izložba više od 20 likovnih radova Vladimira Provči iz Rijeke. Najvećim dijelom to su bili
pejsaži primorskog ambijenta gdje Provči živi i radi, međutim zapaženo je i nekoliko vrlo
uspjelih radova koji imaju pečat rodnoga kraja, Mikluševaca i okoline.
MIKLUŠEVCI 2006
ORGANIZACIJA I KVALITET NA VISOKOJ RAZINI
Stanovnici Mikluševaca i njihovi mnogobrojni gosti 2. i 3 rujna ove godine imali su što
slaviti. Ova dva dana u povijesti bit će zapisana zlatnim slovima. Na svečani način obilježena
je 155. obljetnica školstva u Mikluševcima u čijim su se okvirima održavali i svi drugi
programi, ali sada odlukom Organizacijskog odbora pod novim (starim) imenom Mikluševci
2006. Subota je, skoro cijeli dan, bila posvećena školstvu. Održan je 12. susret škola gdje se
uči i na rusinskom jeziku, svečano je otvorena zgrada nove škole, u poslijepodnevim satima
bila je predstavljena knjiga-fotomonografija pod nazivom 155 godina školstva u Mikluševcima
autora Đure Ljikara sa suradnicima. Navečer su gosti iz Lipovljana izveli cjelovečernji koncert
narodnih pjesama i igara.
Folklorna sekcija (mlađi uzrast) KUD „Joakim Govlja“ 2006. godine
Drugi dan, nakon otvaranja izložbi, u poslijepodnevnim satima, održan je program Smotra
folklora-Pozdrav ravnici u kojem su nastupile folklorne i pjevačke skupine iz: Petrovaca, Belog
Manastira, Vukovara, Našičkog Markovca, Tompojevaca, Rijeke, Slavonskog Broda, Đurđeva
44
i domaći. Odgovarajuća i raznolika nošnja s kvalitetnim izvođenjem dobro pripremljenih
točaka doprinijeli su da ovogodišnja manifestacija bude jedna je od najbolje organiziranih i
najkvalitetnijih. Konferansu je vodila Nikolaja Ždinjak.
Folklorna sekcija KUD „Joakim Govlja“ 2006. godine
Večer, istoga dana, pripala je članovima domaćeg KUD Joakim Govlja koji su tom
prigodom izveli cjelovečernji koncert narodnih pjesama i igara. Nastupila je ženska pjevačka
skupina, duet Ana i Helena Bučko i folklorna sekcija. Folklorne i pjevačke točke koje je
pripremio Zlatko Hirjovati odnosno Julijan Bučko izvedene su na visokoj umjetničkoj razini.
Konferansu na koncertu je vodila Olja Mudri.
Gosti iz Đurđeva bili su uspješni na kulturnoj manifestaciji „Mikluševci 2006“
45
МIKLUŠEVCI 2007
FESTIVAL RUSINSKE KULTURE
U organizaciji KUD Joakim Govlja i pod pokroviteljstvom Župana Vukovarsko-srijemske
županije Bože Galića 1. i 2. rujna održana je 22. kulturna manifestacija Mikluševci 2007
posvećena 100-obljetnici izgradnje grkokatoličke crkve u Mikluševcima.
Subota, 1. rujna – Okrugli stol – Rusini u Republici Hrvatskoj – danas i sutra
Prvog dana organiziran je Okrugli stol na temu Rusini u Republici Hrvatskoj-danas i sutra
čiji je organizator bilo Vijeće rusinske nacionalne manjine Vukovarsko-srijemske županije.
Tom prigodom sagledana je problematika u više oblasti a posebno u: školstvu, vjeri, kulturi,
povijesti, etimologiji, glazbi, drami i dr. Referenti su bili: dr. Tomislav Mišir, mr. Nada Bajić, o.
Jakim Simunovič, Đuro Ljikar, Ljubica Segedi Falc, Natalija Hnatko, Ana Papandriš Harhaji,
Zvonko Kostelnik, Joakim Erdelji, Janko Čordaš i Zvonimir Erdelji. Problematika kod Rusina
sagledana je s aspekta referenata, a najvažnija je činjenica da su isti dali načelne prijedloge za
rješavanje pojedinih pitanja. Međutim u diskusiji se moglo čuti i riječi djelomičnog neslaganja
s onim što je izneseno, ali na kraju ipak možemo reći da je to bio prvi korak učinjen sa ciljem
da bi se relativno teško stanje, u kojem se nalaze Rusini u Republici Hrvatskoj, počelo rješavati
i odupirati se asimilaciji. Pored drugih gostiju ovome susretu nazočio je i saborski zastupnik za
rusinsku nacionalnu manjinu Nikola Mak.
I ovom prigodom naši najmlađi su oduševili veliki broj gledatelja
46
U ranim poslijepodnevnim satima u Mikluševce su stigli biciklisti iz Ruskoga Krstura,
a to putovanje će ubuduće nositi naziv Putevima naših predaka. Na zajednjičkom druženju
gostiju i domaćih dogovoreno je da bi ovo putovanje postalo tradicionalno.
Večer u subotu bila je rezervirana za koncert narodnih pjesama i igara u izvođenju DFS
Tarka iz Tarnove (Slovačka). Veliki broj gledatelja na otvorenoj sceni srdačnim pljeskanjem
nagrađivalo je svaku izvedenu točku gostujućeg ansambla.
Gosti iz Slovačke sve svoje točke izveli su na visokoj umjetničkoj razini
Nedjelja, 2. rujna – Promocije, Smotra folklora
Toga dana u okvirima manifestacije našli su se: Promocija knjige Đure Biki Mikluševci
u domovinskom ratu, a nakon toga Smotra folklora gdje su nastupili plesači i pjevači iz:
Lovasa, Vinkovaca, Rijeke, Vukovara, Petrovaca, Kucure i domaći-djeca i stariji. Smotra je
bila revijalnog karaktera.
Kad je riječ o domaćim, o članovima KUD Joakim Govlja možemo reći da su posljednjih
godina puno napredovali. Na repertoaru imaju više folklornih i pjevačkih točki u izvođenju
ženske pjevačke skupine i dueta Ane i Helene Bučko, koje su vrlo uspješno nastupile na
ovogodišnjem festivalu Crvena ruža u Ruskom Krsturu.
47
МIKLUŠEVCI 2008
VISOKA AMATERSKA RAZINA
Ako sumiramo sve ono što su brojni gledatelji vidjeli na svim programima na otvorenoj
sceni u Mikluševcima 30. i 31. kolovoza može se slobodno reći da je kulturna manifestacija
Mikluševci 2008 bila jedna od najkvalitetnijih i sadržajno najbogatija od dosadašnjih održanih
manifestacija. Tako su u okvirima ovogodišnje manifestacije održani:
Subota, 30. kolovoza – Koncert narodnih pjesama i igara
Na cjelovečernjem koncertu najprije su se predstavili najmlađi članovi folklorne sekcije
domaćeg društva. Oni su tom prigodom otplesali dva plesa i oduševili nazočne. Bili su radost
za oči i srca svih gledatelja, jer osam pari male djece na pozornici su dobar pokazatelj da
kulturni život u Mikluševcima ima perspektivu.
Najmlađi članovi folklorne sekcije „Joakim Govlja“ 2008. godine
Nakon najmlađih nastupili su stariji članovi društva. Vidjeli smo pet plesova i poslušali
čak 18 pjesama u izvođenju folklorne sekcije, ženske pjevačke skupine i dueta Ane i Helene
Bučko. Postala je tradicija da se koncert završi s pjesmama Molitva i Mnohaja ljit. Na taj način
se povezalo vlastitu prošlost, tradiciju i molilo za blagoslov u daljnjem radu.
Ovogodišnji koncert pjesama i igara KUD Joakim Govlja rezultat je velikoga i ustrajnoga
rada svih članova, a često i velikoga odricanja. Ipak, za ono što se voli i u srcu nosi ništa nije
teško, nego prijatno i s radošću urađeno. Bio je to dar svim gledateljima koji su svaku izvedenu
točku nagrađivali srdačnim i dugačkim aplauzima.
48
Ženska pjevačka skupina KUD „Joakim Govlja“ 2008. godine
Nedjelja, 31. kolovoza – Smotra folklora
U ranim poslijepodnevnim satima počela je već tradicionalna Smotra folklora na kojoj su
nastupila KUD iz: Berka, Cerne, Petrovaca, Čakovaca, Vukovara i Rijeke. Upravo smo na ovoj
smotri imali prilike vidjeti veliko folklorno bogatstvo naroda koji žive na ovim prostorima i
njihovu raznoliku svečanu nošnju. Posebno su se gledateljima dopali članovi KUD Tomislav
iz Cerne kad su plesali poznati narodni ples Lindžo.
Mikluševački folklorni ansambl 2008. godine
49
Istog dana navečer s pjesmom i igrom velikom broju gledatelja predstavili su se članovi
Doma kulture iz Ruskoga Krstura. Njihov nastup gledatelji su pratili s velikom pozornošću, a
srdačno pljeskanje bila je potvrda dragim gostima da je koncert prezentiran na zaista visokoj
umjetničkoj razini.
Svi članovi KUD „Joakim Govlja“ 2008. godine
MIKLUŠEVCI 2009
OTVORENA SRCA DOMAĆIH
Dvadeset četvrta kulturna manifestacija Mikluševci 2009 nije se razlikovala puno
od dosadašnjih. U njenim okvirima održano je više programa: promocija knjiga, izložba,
Smotra folklora i cjelovečernji koncert narodnih pjesama i igara. Značajna je činjenica da je
organizacija svih programa bila na visokoj razini i da je bio veliki broj posjetitelja, koji su na
kraju bili vrlo zadovoljni time što su vidjeli, pa i naučili. Neke točke, posebno ženske pjevačke
skupine i folklorne sekcije, nisu bile daleko od profesionalnog izvođenja.
Subota, 29. kolovoz – Promocija knjiga
Ovo što se dogodilo subotnje večeri u Mikluševcima nije svakidašnje. Zahvaljujući
Koordinaciji vijeća rusinske nacionalne manjine i Saveza Rusina i Ukrajinaca Republike
Hrvatske iz tiska su izašle dvije knjige autora rođenih u Mikluševcima. To je zbirka pjesama
Kamen gora Ahnetke Kostelnik Balatinac, koja je tom prigodom pročitala odlomke iz nekih
pjesama, posebno impresivnu pjesmu Čovjek.
50
Promocija knjiga „Kamen gora“ Ahnetke Kostelnik Balatinac
i „Neka se ne zaboravi“ Đure Ljikara
Helena i Ana Bučko
51
Knjiga Neka se ne zaboravi – Rusini u Hrvatskoj autora Đure Ljikara posvećena je 175
obljetnici doseljenja Rusina u Srijem i Slavoniju, a kroz više dijelova prati dolazak Rusina na
ove prostore, ekonomski, vjerski, kulturni, prosvjetni i sportski život rusinskoga čovjeka, koji
se našao na novim prostorima, prislonio se novim životnim uvjetima i ostao u njima do danas.
O knjizi su govorili recenzenti o. Jakim Simunovič i dr. prof. Janko Ramač, a pročitana je i
recenzija Irine Papuga. O knjizi je govorio i sam autor, koji je posebno zahvalio nakladniku
i velikom broju suradnika kao i članovima KUD Joakim Govlja, koji su se pobrinuli da ove
promocije budu zaista svečane. Kroz cijeli program posjetitelje su vodile Marija Sabadoš i
Sandra Ljikar, a pjevačke točke interpretirali su ženska pjevačka skupina, duet Ana i Helena
Bučko, te Ahneta Timko.
Nedjelja, 31. kolovoz – Izložbe, Smotra folklora i Koncert narodnih pjesama
i plesova
Prijepodne u prostorijama KUD Joakim Govlja otvorena je izložba likovnih radova
Vladimira Provči iz Rijeke, a u školi izložba dječjih radova, koje su djeca izradila u okvirima
Društva naša djeca.
Istoga dana u poslijepodnevnim satima Mikluševčani i njihovi gosti imali su prigodu
skoro dva sata uživati u pjesmama i plesovima. Osam društava, različiti po nacionalnoj
pripadnosti pokazali su svu ljepotu multikulturalnosti, koja je od daleke prošlosti prisutna na
tim našim srijemsko-slavonskim prostorima. Pored domaćih nastupile su folklorne i pjevačke
skupine iz: Petrovaca, Šaptinovaca, Vukovara, Jelisavca, Vinkovaca, Dalj Planine i Rijeke.
Jedni ljepši i bolji od drugih i da Smotra nije bila revijalnog karaktera stručnjacima bi bilo
teško odlučiti se tko je bio najbolji.
Mladi članovi folklorne skupine KUD „Joakim Govlja“ 2009. godine
52
Već treću godinu za redom u vrijeme održavanja manifestacije u Mikluševce dolazi ekipa
biciklista iz Ruskoga Krstura, koja po riječima organizatora, profesora Vladimira Beserminja,
na taj način produžava putovanje pod nazivom Po putevima naših predaka. Od kuće su krenuli
prije izlaska sunca, a onda posjetili Vukovar, Petrovce, Stare Jankovce i stigli u Mikluševce u
ranim poslijepodnevnim satima. Nakon pozdravnih riječi od strane organizatora manifestacije
i izmjene poklona uslijedilo je okrijepljenje i druženje...
Mikluševački folklorni ansambl 2009. godine na repertoaru je imao
više od 10 narodnih plesova
Ženska pjevačka skupina 2009. godine: Genka Biki, Helena Bučko, Ljuba Mudri, Ljubica Grnčar,
Ljubka Homa, Violeta Hirjovati, Ivona Hajduk, Ana Bučko, Slavica Hajduk,
Ksenija Ljikar, Nada Pavlin i Marija Homa
53
Večernji program produžen je koncertom KUD Joakim Govlja. Započeli su plesom Privitni
tanjec. Onda su se smjenjivali: prvo najmlađi, a nakon toga pjevačka skupina, duet sestara
Bučko i folklorna sekcija. Bila je to večer, koja je mnogim gledateljima ostala u prijatnom
sjećanju, a Mikluševčani se s pravom mogu ponositi svojim Kulturno-umjetničkim društvom,
podržavati članove i rukovodstvo i pomagati im u njegovanju svoje tradicije.
MIKLUŠEVCI 2010
FESTIVAL RUSINSKIH PJESAMA I PLESOVA
Ove godine je u Mikluševcima održana jubilarna, 25. po redu, kulturna manifestacija
Mikluševci 2010. Ono što se događalo 28. i 29. kolovoza velikom broju gledatelja ostat će u
trajnom sjećanju. Nastupila su skoro sva rusinska društva iz Hrvatske, a gosti na mikluševačkom
prazniku kulture bili su iz Ruskog Krstura (Srbija) i Tarnova (Slovačka) kao i još neka društva
iz Hrvatske, koji su svojim nastupima kvalitet manifestacije podigli na visoku umjetničku
razinu. U okvirima manifestacije bili su ovi programi:
Subota, 28. kolovoz:
- Međunarodni kup – natjecanje sportskih ribolovaca
U natjecanju su sudjelovale tročlane ekipe iz: Sotina, Bošnjaka, Čakovaca, Lovasa, Iloka,
Tarnova i Mikluševaca. Za domaću ekipu nastupili su: David Sabadoš, Boris Simunovič i
Aleksej Mudri. Najviše sreće imala je ekipa iz Bošnjaka.
- Koncert narodnih pjesama i igara – nastupili su: Tarka (Tarnov), KUD Obreška
(Donja Obreška) i KUD Kaljina (Rijeka).
Zbog kišovitog vremena program je izveden u zatvorenom i tijesnom prostoru, ali i pored
toga izvođači su na najbolji način pokazali što su tijekom godine naučili.
Nedjelja, 29. kolovoz:
- Izložba likovnih radova Vladimira Provči (Rijeka) i Društva Naša djeca (Mikluševci)
- Pozdrav ravnici – smotra folklora
U poslijepodnevnom programu na otvorenoj sceni nastupili su pjevači i plesači KUD
Osif Kostelnik (Vukovar), KUD Joakim Hardi i Društvo Rusnak (Petrovci), KUD Cvelferija
iz Rajevog Sela, KUD Rusina i Ukrajinaca iz Vinkovaca i Osijeka kao i članovi folklorne i
pjevačke sekcije KUD Joakim Govlja (Mikluševci). Izvedba svih pjevačkih i folklornih točaka
bila je na visokoj umjetničkoj razini. Pored rusinskih društava nastupili su još KUD Petefi
Šandor (Čakovci), Matica slovačka iz Osijeka i KUD Kolo (Vukovar).
- Koncert narodnih pjesama i igara – nastupili su: Dom kulture iz Ruskog Krstura i FS
Tarka iz Tarnova.
54
Ovogodišnja manifestacija bila je posvećena 60. obljetnici postojanja KUD Joakim
Govlja.
Pokrovitelj je bio Savjet za nacionalne manjine RH, a njeno održavanje materijalno su
još pomogli: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Župan VSŽ, općina
Tompojevci i Savez Rusina i Ukrajinaca RH.
Najmlađi su opet oduševili veliki broj gledatelja
Mikluševački plesači su vrlo uspješno otplesali ples „Naša polka“
55
TISKANJE KNJIGE MATERIJALNO I MORALNO POMOGLI:
Općina Stari Jankovci
Plastenici „Rovero“ Mikluševci
56
ДЮРА ЛЇКАР
25
МИКЛОШЕВСКИ БЛЇCКАВКИ
МИКЛОШЕВСКИ МАНИФЕСТАЦИЇ –
НАШО КУЛТУРНИ ДОСЯГИ И ГОСЦОЛЮБИВОСЦИ
МИКЛОШЕВЦИ, 2010.
МИКЛОШЕВЦИ МОЙО МИЛИ
Автор:
ДЮРА ЛЇКАР
25
МИКЛОШЕВСКИ БЛЇCКАВКИ
Видаватель:
КУД „Яким Ґовля“ Миклошевци
Печать „Паук“ Церна
За видавателя:
Мирослав Гайдук
Печать:
„Паук“ Церна
ISBN 978-953-7748-11-1
ЦИП запис доступни у компютерским каталоґу Националней и
универзитетскей библиотеки у Заґребу под числом 743887
УВОДНЕ СЛОВО
О тим же ше у Миклошевцох того року отримала 25. по шоре културна манифестация
Миклошевци 2010 наша явносц упозната прейґ средствох информованя нє лєм на руским,
алє и на горватским язику. Тогорочна була наисце на високим уметнїцким уровню. Тот
рок бул и нагода же би ше поздавало шицко тото цо зробене прешлих рокох. Тот рок
ювилейни, бо по нєшка отримани 25 стретнуца наших дружтвох, 25 смотри наших
културних досягох. И нє лєм наших, алє и дружтвох других народох и националних
меншинох з котрима миклошевски Руснаци роками жию, творя и медзисобно ше
почитую.
Миклошевска манифестация каждого року була швето култури, були то стретнуца
на котрих ше установйовало нови познанства, нови приятельства. До валалу ше на дзень
отримованя тих стретнуцох злївали людзе рижних културох, рижних обичайох, а шерца
миклошевских жительох були отворени за шицких, каждого року пришла до вираженя
традицийна госцолюбивосц нє лєм тих хтори були ношителє стретнуцох, орґанизаторох,
алє и шицких жительох валала.
Дзецинска фолклорна ґрупа КУД „Яким Ґовля“ 2010. року
5
Нова форма пестованя културного блага
На єдней схадзки Союзу младежи, руководства и шицких членох КУД Яким
Ґовля вжиме 1968. року родзела ше идея же би ше у Миклошевцох орґанизовало
даяки стретнуца, смотру музичних, шпивацких и фолклорних секцийох. Одбор котри
вибрани за орґанизацию завжал становиско же би ше перши рок на смотру поволали
лєм сушедни валали. Тиж так на першей схадзки орґанизацийного одбору констатоване
же така манифестация потребна за оживйованє културно–забавного живота нє лєм
у Миклошевцох, алє и у других околних валалох. Окрем того на тим подручу жию
припаднїки вецей народносцох, та би то бул ище єден крочай ґу пестованю и розвою
националней култури. Смотра би мала назву Миклошевци 68.
У рамикох миклошевскей манифестациї през тоти 25 роки отримовани вецей
програми, намагало ше пренайсц стаємну концепцию, та як роки преходзели
манифестация скоро каждого року мала дацо нове, дацо специфичне.
Змаганє шпивачох аматерох
Задумки лєбо идеї културних роботнїкох започало ше успишно реализовац 1968.
року з нагоди орґанизованя першого змаганя шпивачох за найкрасши глас. Видзи нам ше
же тота часц манифестациї през 16 роки отримованя перших рокох нє була достаточно
дефинована. Уж после першей було поставене питанє же чи тото змаганє шпивачох у
шпиваню народних чи и забавних шпиванкох. Точни одвит ше достало даскельо роки
Танєчнїки КУД „Яким Ґовля“ на манифестациї „Миклошевци 83“
6
познєйше кед запровадзена пракса же шицких шпивачох провадзел тамбурови оркестер,
котрого виберал орґанизатор.
Уж на другей манифестациї шпиваче ше змагали окреме у хлопскей и женскей
конкуренциї. Установени и традицийни награди: за найкрасши хлопски глас вишивана
кошуля, за найкрасши женски вишивана блузна, а награду-кристалну вазу додзельовали
патраче.
По 1983. рок отримани 16 таки стретнуца и то каждого року з нагоди означованя
Дня ошлєбодзеня Миклошевцох и цалей вуковарскей општини. На миклошевскей
сцени наступело вельке число квалитетних шпивачох, бо по валалох запровадзена
континуована робота шпивацких секцийох. Же миклошевски шпиваче посциговали
красни успихи треба подзековац витирвалей роботи учительох у школи и Витомирови
Бодянцови, хтори робел зоз младежу так повесц през цали рок. Тото мож подкрипиц зоз
фактами же миклошевски шпиваче посциговали замерковани успихи и на фестивалох
Червена ружа у Руским Керестуре, же дзепоєдни маю зняти шпиванки на радио Новим
Саду, котри и нєшка можеме слухац.
Року 1983. отримана 16. манифестация Миклошевци 83, алє нажаль була то и остатня.
Єй отримованє обновене аж 2002. року, алє тераз зоз вименєним змистом.
Литературно-музични вечар
Же би културна манифестация у Миклошевцох змистово була цо богатша
Орґанизацийни одбор уж 1969. року одлучел же би соботу, вечар пред манифестацию,
орґанизовал сход сримских писательох, хтори пред патрачами читали свойо найновши
твори. Каждого року у програми учасц вжали и дзепоєдни писателє зоз Войводини.
Програми були попольньовани зоз музичнима точками, так же патраче каждого року мали
нагоду упознац ше и особно зоз нашима писателями и їх поезию лєбо прозу. Окремна
нагода у рамикох тей програми була дата и нашим младшим поетом и рецитатором.
Авдио-визуелни дожица при патрачох збогацовала прикладна сценоґрафия,
шветлосни ефекти и музичне провадзенє вигвареного слова.
Тераз кед за орґанизованє подобних програмох нєт моци лєбо и сцелосци гевтих
часох можеме ше лєм здогадовац и констатовац же миклошевски патраче зоз руску
поезию и прозу були релативно добре упознати. Мушиме мац на розуме же красне слово,
написане лєбо вигварене, представя значни сеґмент у традицийней култури нашого
националного єства, бо док знаме по руски бешедовац, писац и читац чувствуєме же и
ми дзешка припадаме и же зме нє забули на нашо специфичносци.
Смотра фолклору – Поздрав ровнїни
Тих часох нашо три културно-уметнїцки дружтва (Вуковар, Петровци и
Миклошевци) и їх фолклорни секциї на каждим своїм наступу ширцом отечества
одушевйовали и орґанизаторох и патрачох. Же би свойо досяги презентовали и у
7
своїх штредкох, насампредз у Миклошевцох, (На подручу Горватскей исновала лєм
Републична смотра Руснацох и Українцох – Петровски дзвон) Орґанизацийни одбор
одлучел же би ше у рамикох манифестациї отримовала и смотра фолклору на хторей би,
по можлївосци, наступали шицки фолклорни секциї з подруча вуковарскей општини.
Тота часц културней програми отримує ше од 1970. року и уствари вона була општинска
смотра фолклору припаднїкох народох и народносцох. Тот факт бул прилапени и з
боку општинских орґанох, а насампредз од општинскей Просвитней ради. Наступали
дружтва зоз Илоку, Ловасу, Товарнїку, Сотину, Томповцох, Чаковцох, Свиняревцох,
Петровцох, Боґдановцох, Неґославцох, Вуковару, Боботи, Берку, Терпинї, Борова, а части
госци були зоз Руского Керестура, Коцура, Нового Орахова, Дюрдьова, Нового Саду,
Лесковцу, Осєку, Пишкуревцох, Винковцох, Заґребу, Риєки, Липовлянох, Славонского
Броду, Райового Села, Баня Луки и з других местох, а мали зме и госцуюци ансамбл зоз
Словацкей.
Смотра фолклору за дружтва з подруча општини Вуковар була змагательна, та
окремни фахови жири найлєпшим ансамблом додзельовал кристалну вазу. Найвецей
перши места освоєло КУД Осиф Костелник з Вуковару.
По наших дружтвох лєбо у школох (Миклошевци, Чаковци, Петровци и Вуковар)
попри виводзачких фолклорних ансамблох вельку увагу ше давало и подростку.
Робели шпивацки и фолклорни секциї, а з оглядом же и їх квалитет виводзеня бул
на завидним уровню Орґанизацийни одбор 1974. року оможлївел же би на Смотри
фолклору наступели и наймладши. Уж 1976. року нашо наймладши доставаю свою,
окремну часц котрей вони сами дали назву – Дзеци шпиваю и танцую. Попри дзецох зоз
Вуковару, Петровцох и Миклошевцох каждого року (по 1983) наступели и наймладши
зоз дзепоєдних сушедних валалох, а найчастейши учашнїки були школяре ОШ Бранко
Радичевич зоз Сримских Чаковцох.
Кед отримованє миклошевскей манифестациї обновене (2002. року) нашо
наймладши достали часц програми на Смотри фолклору и тиж наступаю (Миклошевци,
Петровци и Вуковар), алє нє у тим обсягу як скорей. Зоз шпивачами ше нє роби анї у
єдним дружтве, та ше лєм танцує.
Спортски змаганя, вистави, промоциї
У Миклошевцох и Петровцох окрем фодбалу були розвити и дзепоєдни други
спортски конари насампредз столни тенис, штреляцтво и шах. Же би ше попольнєло
шлєбодни час у предполадньових годзинох (нєдзеля) у рамикох манифестациї
отримовани и спортски змаганя. Вецей раз ше орґанизовало отворене першенство
Миклошевцох у столним тенису и штреляцтву. Найвецей раз побиднїки були Янко Я.
Папуґа и Кирил Лїкар (столни тенис) и Яким Бучко и Владо Я. Папуґа (штреляцтво).
За дзепоєдни рочнїци орґанизовани тематски вистави, вистави фотоґрафийох,
етноґрафских експонатох и малюнкох. Попри того орґанизовани вецей промоциї
кнїжкох, насампредз домашнього автора Дюри Лїкара, а хтори змистово вязани за живот
и роботу Руснацох у Миклошевцох од доселєня на тоти простори по нєшкайши днї.
8
Миклошевчанє ше указали и як добри орґанизаторе Округлих столох на рижни теми,
а окреме успишна була розправа на тему Руснаци у Горватскей вчера, нєшка и ютре
дзе ше зоз своїма рефератами зявело вельке число познатих дружтвених роботнїкох
Руснацох з подруча Републики Горватскей.
МИКЛОШЕВЦИ 68
НАЙЗАДОВОЛЬНЄЙШИ БУЛИ ПАТРАЧЕ
За Дзень младосци у Миклошевцох отримана смотра музики и фолклору под назву
Миклошевци 68 на котрей вжали учасц дружтва зоз Сримских Чаковцох, Томповцох
и Миклошевцох. Окрем нїх у програми участвовала и културно–уметнїцка секция
Основней школи зоз Сримских Чаковцох. У змагательней часци наступели 17 шпиваче.
Заступени були народни и забавни мелодиї.
Спрам одлуки жирия, чий предсидатель бул Штефан Гудак зоз Петровцох, перше
место освоєл Кирил Хомов зоз Миклошевцох, хтори з тей нагоди одшпивал руску
народну шпиванку Вечар майови. За тоту шпиванку вон достал и награду публики. Друге
место освоєла Катица Клиновски зоз Сримских Чаковцох, хтора одшпивала шпиванку
Ларова писня, а треце дует Ковачич – Клиновски за шпиванку Ла палома.
На смотри одшпивани 20 шпиванки. Медзитим, може ше повесц же велї шпиваче
наступели нєдостаточно увежбани. Шицки миклошевски шпиваче були добре порихтани,
а награди однєсли старши и искуснєйши. За Миклошевци наступели: Любица Пап (Кед
би чарни очка), Ґенка Папуґа (Там под лєсом калїновим), Мария Мудри (Ой, пид гаєм) и
Кирил Хома (Вечар майови).
Кирил Хома побиднїк „Миклошевци 68”
9
На програми було и рекордне число патрачох, понад 250 особи, котрим у памятки
остало и красне народне облєчиво членох мадярскей сек циї КУД зоз Чаковцох и їх
шпиванє. Конферансу водзел Дюра Лїкар.
МИКЛОШЕВЦИ 69
ЛЕКЦИЯ З ЕНТУЗИЯЗМА
Миклошевчане вибрали два найкрасши днї тей яри же би у нїх преславели Дзень
ошлєбодзеня свойого валалу. Перши вечар у сали миклошевского Дома култури, пред
красним числом нащивительох на литерарним стретнуцу наступели: Штефан Гудак и
Силво Ерделї зоз Петровцох, Ирина Гарди з Нового Саду, Владо Бесерминї и Венямин
Бульчик зоз Шиду, Яким Чапко зоз Дюрдьова, Мария Канюх з Вуковару и Агнета Бучко
з Миклошевцох. Вони пречитали свойо найновши твори.
Внєдзелю дополадня отримана шветочна схадзка на котрей присуствовали високи
функционере општини Вуковар як и значне число домашнїх.
Вечар у преполней сали Дома култури наступели 20 шпиваче з 18 шпиванками,
котри ше змагали за найлєпши хлопски и дзивоцки глас. Шицки виведзени музични
точки провадзел фахови жири у составе: Ириней Тимко, Бранко Мркушич и Ивица
Оляча, а у програми участвовали аматере зоз Вуковару, Петровцох, Шиду, Бачинцох,
Чаковцох и Миклошевцох.
Блаженка Папуґа
Перше место у дзивоцкей конкуренциї освоєла Блаженка Папуґа (Миклошевци)
зоз шпиванку Гаю мой желєни, а з тим и вишивану блузну. Вира Югас (Петровци) зоз
шпиванку Сусідка –освоєла награду публики. Вишивану кошулю достал Владо Майхер
з Вуковару за одшпивану писню Кед я пойдзем маршировац. Жири додзелєл окремне
припознанє Янкови Рацови з Бачинцох за одшпивану уж забуту шпиванку Цихо, мили,
10
нє дуркай. З Миклошевцох ище шпивали: Любица Пап, Ґенка Папуґа, Любица Папуґа и
Мария Мудри. Учителька Вира Гудакова тиж заслужела припознанє жирия за постановку
танцох, за стилизованє облєчива и окреме симпатични сценски приказ шпиванки Ишло
дзивче по воду. У павзи вечаршей програми наступели члени фолклорней секциї КУД
Яким Гарди зоз Петровцох.
Конферансу пририхтал Дюра Лїкар и водзел ю вєдно зоз Блаженку Папуґову.
Миклошевски танєчнїки того року успишно наступели
и на Смотри фолклору „Винковски єшенї“
МИКЛОШЕВЦИ 70
ПРИПОЗНАНЄ МИКЛОШЕВСКИМ АМАТЕРОМ
Миклошевци 12. априла, внєдзелю, мали вецей госцох и святочнєйши випатрунок
як озда нїґда у своєй историї. Було то швето у котрим ше источасно славела прешлосц,
бо то дзень ошлєбодзеня вуковарскей општини, славела ше терашньосц. Славели ше
успихи того малого валала, котри зоз злогу людзох у нїм и типичну руску роботносцу
и аматерским ентузиязмом заслужели таке припознанє же предсидатель Општинскей
скупштини Милош Попович придал їх КУД Яким Ґовля златну плакету ошлєбодзеня, а
Миклошевцом припадла и чесц же би у їх месце була отримана, у рамикох Миклошевци
70, централна преслава ошлєбодзеня вуковарскей комуни.
11
Дзивоцки танєц „Катарина“и миклошевски
дзивчата 1970. року
Ґенка и Блаженка Папуґа
Уж традицийна културна манифестация почала з литературну програму– митинґом
поезиї, a участвовали: Венямин Бульчик, Владо Бесерминї, Мария Канюх, Наталия
Костелник, Агнета Бучко, Василь Мудри, Владо Костелник, Штефан Гудак и Ирина
Гарди.
На пополадньовей смотри фолклорних секцийох (хтора того року отримана по
перши раз) наступели танєчнїки з Илоку, Петровцох, Чаковцох, Ловасу, Вуковару
и Миклошевцох. Зменьовали ше мадярски, словацки, руски, українски, сербски и
горватски танци. Найвекши аплауз з боку публики и кристалну вазну достали наймладши
танєчнїки, члени танєчней секциї ОШ зоз Сримских Чаковцох.
За тих котри провадзели и прешлорочну миклошевску манифестацию тогорочни
финални вечар–змаганє шпивачох наисце було приємне нєсподзиванє. Вуковарци зоз
своїма двома шпивачками: Ганчу Сеґеди, найлєпшу шпивачку вечара и Любку Костелник,
представели ше у найлєпшим шветлє. Барз крашнє прияти и шпивачки з Илоку Божана
Махнецова и Ана Слюкова, котра достала награду публики. Найатрактивнєйши наступ
мал без сумнїву ВИС зоз Чаковцох чий солиста Владимир Хасан освоєл перше место.
Добре ше представели и Неґославци зоз шпивачку Славицу Живкович и Светиславом
Влашкаличом як и Мария Павлович и Ярослав Олєяр зоз Петровцох. Того року зоз
Миклошевцох шпивали: Блаженка Папуґа, Мария Мудри, Ґенка Папуґа и Ґенка Бики. У
фаховим жирию були: Дюра Варґа, Витомир Бодянєц, Бояна Паткович, Бранко Мркушич
и Ана Мишковицова.
Отримованє тогорочней културней манифестациї Миклошевци 70 морално и
материялно помогли: ПИК Вуковар, Осиґуруюци завод, СО Вуковар, ОК СК Вуковар и
тарґовинске подприємство Велепромет.
12
МИКЛОШЕВЦИ 71
НА НАЙВИСШИМ УМЕТНЇЦКИМ УРОВНЮ
–Чесц ми отвориц Смотру фолклора и шпиванкох Миклошевци 71, манифестацию
активносцох найквалитетнєйших културно–уметнїцких дружтвох у нашей комуни. Ище
баржей сом радосни же ше тогорочне змаганє ентузиястох– аматерох одвива у рамикох
познатого миклошевского фестивала, фестивала високих вредносцох и репутациї.
Привитуюци вас як предсидатель Општинскей ради, котра покровитель ваших
квалитетних и уходзених фолклорних манифестацийох, виражуєм задовольство же
доживюєм афирмовани фестивал Миклошевци... праве тих дньох кед преславюєме
ювилей 30–рочнїци повстаня Югославиї.
Резултати роботи културно–уметнїцких дружтвох Руснацох, у богатстве
розшпиваносци народних мелодийох и розкоши тонского виразу, укапчую ше у
цалосци до културних успихох нашей комуни–гварел внєдзелю пополадню, 18. априла,
предсидатель Просвитней ради СО Вуковар проф. Бранко Мркушич, отвераюци
тогорочну културну манифестацию народних писньох и танцох Миклошевци 71 у
присустве озда и вецей як 500 патрачох на отвореней сцени у дворе Дружтвеного дома
у Миклошевцох.
У сущносци тота манифестация почала ище пияток, 16. априла, з отвераньом
вистави народней роботносци, старого ремесла и рижних експонатох. Тоту виставу
порихтал Любомир Медєши з Руского Керестура.
Всоботу, 17. априла, отримани литературни вечар, котри пошвецени 75. рочнїци
народзеня писателя Митра Надя. У присустве досц красного числа патрачох окрем
Агнети Бучко, котра пречитала реферат о писательских вредносцох и значного места
Митра Надя у нашей литератури, на тим стретнуцу участвовал и Василь Мудри з
Бикичу. Поетски витвореня Митра Надя читали школяре основних школох з Бикичу и
Миклошевцох.
Внєдзелю предполадньом отримана святочна схадзка дружтвено–политичних
орґанизацийох валала и отворене першенство Миклошевцох у столним тенису на котрим
триюмфовал Янко Папуґа. Истого дня пополадню отримана смотра народних танцох за
хтору пановало вельке интересованє, а вец ше зменьовали танєчнїки, зменьовали ше
танци. После атрактивних Гопака, Козачка, Коломийки и других приходзели на шор
темпераментни мадярски чардаши, горватски и сербски весели и живи кола же би
ше такой после того чула словацка музика и танци. У тей часци програми наступели
танєчнїки: КУД Осиф Костелник з Вуковару, КУД Основней школи зоз Сримских
Чаковцох, КУД Людовит Штур з Илоку, КУД Младост з Ловасу, КУД Яким Гарди з
Петровцох, КУД Максим Ґорки з Борова и КУД Яким Ґовля з Миклошевцох.
Пополадньову програму пополнєл хор основней школи зоз Сримских Чаковцох
и вокални солисти Владо Вереш, Мария Орос, Момир Андєлич, Етушка Дубац,
13
Ґенка Орос и Цвета Чулич. Понеже фолклорна секция КУД Максим Ґорки з Борова
наступела вонка з конкуренциї орґанизацийни одбор манифестациї Миклошевци 71 як
найудатнєйшу преглашел фолклорну секцию КУД Осиф Костелник з Вуковару та им
придати кристални погар.
Весели миклошевски танєчнїки 1971. року
У конкуренциї змаганя шпивачох аматерох Миклошевци 71 у вечаршей програми
наступели 14 шпиваче. Вони ше борели за символични награди: вишивану блузну
(найлєпши женски глас), вишивану кошулю (найлєпши хлопски глас) и за награду
публики–кристалну вазну. Наступели тоти шпиваче: Любица Папуґа и Любица Костелник
з Вуковару, Катарина и Ана Миксадово з Илоку, Славица и Ана Рац з Овчари, Снежана
Кушич зоз Сотину, Бора Андєлич, Ґенка Папуґа и Момир Анделич з Миклошевцох, Адела
Ґубина зоз Сримских Чаковцох, Славко Загорянски з Бачинцох, Милка Чурчич з Ґрабова
и Нада Роман з Бикич Долу. За найлєпши женски глас фахови жири преглашел Любицу
Костелник, котра одшпивала народну шпиванку Шугаїчку прешвечени, а за найлєпши
хлопски глас Момира Андєлича, котри одшпивал шпиванку Якима Сивча Червени
ружи. Жири публики за найлєпши наступ преглашел Аделу Ґубинa, котра одшпивала на
мадярским язику Красна ружа. Побиднїком освоєни награди у мено орґанизацийного
14
одбору придала Агнета Бучко, хтора того вечара, вєдно зоз Мирославом Лїкар, водзела
и конферансу.
Шицких шпивачох барз удатно провадзел оркестер Дома култури з Руского Керестура
под руководзеньом Витомира Бодянца. Зоз кратку програму як госци вечара наступели
танєчнїки Дома култури з Руского Керестура и з тей нагоди виведли даскельо прекрасни
танци у хореоґрафиї Сивестера Ґачи и шпиваче Мария Макаї, дует Надь Макаї–Кирда и
Ириней Бучко.
„Гопак“ бул вше атрактивни и виволал одушевиє медзи патрачами
15
МИКЛОШЕВЦИ 72
ПОТЕРАЗ НАЙКВАЛИТЕТНЄЙША ПРОГРАМА
Того року 13. и 14. мая у Миклошевцох отримана уж традицийна културна
манифестация Миклошевци 72, а источасно то була и општинска смотра фолклору и
музичней творчосци Єлаш 72.
Штефан Гудак
Агнетка Костелник
Миклошевски фолклорни ансамбл 1972. року
16
Агнетка Бучко
Всоботу отримани литературни вечар–сход сримских писательох. Пред коло 50
патрачами Василь Мудри, Любка Фалц, Агнета Бучко, Венямин Бульчик и Владо Сопка
читали свойо литературни твори. Попри того Агнета Бучкова з младима рецитаторами з
Миклошевцох порихтала рецитал Долїна Ивана Ґорана Ковачича.
Найатрактивнєйши, у цалей тей богатей културней манифестациї, були фолклорни
стретнуца Миклошевци 72 дзе участвовало коло 250 аматерох. Попри того же то
наймасовнєйши наступ аматерох вуковарскей општини, источасно на нїм приказани
и потераз найвисши квалитет виведзеней програми. У конкуренциї ше змагали: КУД
Яким Гарди зоз Петровцох, КУД Осиф Костелник з Вуковару, КУД Младост з Вуковару,
КУД Людовит Штур з Илоку, КУД Юлиє Бенешич з Илоку, КУД Петефи Шандор зоз
Чаковцох, КУД Яким Ґовля з Миклошевцох, док вонка з конкуренциї наступели КУД
Максим Ґорки з Борова и Младежски тамбурови ансамбл з Боботи. Перше место
освоєли танцоше КУД Осиф Костелник з Вуковару.
Манифестацию Миклошевци 72, змаганє шпивачох аматерох, отворели прешлорочни
побиднїки Любица Костелник и Момир Андєлич, а после нїх зме чули ище 14 шпиванки
у виводзеню 19 шпивачох зоз Миклошевцох (Бора Андєлич, Ґенка Папуґа и Любица
Пап), Петровцох, Вуковару, Илоку и Неґославцох.
Як патраче у пополадньовей програми видзели народни танци и шпиванки Горватох,
Сербох, Руснацох Мадярох и Словакох, так ше и у вечаршей програми зменьовали млади
шпиваче зоз шпиванками истих народох и народносцох у провадзеню уж афирмованого
оркестра Дома култури з Руского Керестура под руководзеньом Витомира Бодянца.
Провадзени з вельким числом Миклошевчаньох и госцох зоз красну конферансу Агнети
Бучко и Мирослава Лїкар три годзини народних шпиванкох прешли барз швидко.
За найлєпши женски глас преглашена Ана Сеґеди з Вуковару и єй припадла вишивана
блузна. Вишивану кошулю за найлєпши хлопски глас, у велькей конкуренциї, достал
Светислав Влашкалич з Неґославцох. Жири публики додзелєл два награди: кристални
вазни достали Ярослав Масарини з Илоку и Момир Андєлич з Миклошевцох.
На културней манифестациї Миклошевци 72 свой прилог дали и танєчнїки и шпиваче
Дома култури з Руского Керестура.
МИКЛОШЕВЦИ 73
ШПИВАНЄ НА ПЕЙЦОХ ЯЗИКОХ
Bнєзелю, 22. априла, културно–уметнїцка програма була подзелєна на два часци.
Пополадню наступали танєчни секциї котри ше змагали за погар. З тей нагоди наступели
танєчнїки пейцох дружтвох: Яким Ґовля з Миклошевцох, Юлиє Бенешич и Людовит
Штур з Илоку, танєчна секция ОШ зоз Чаковцох и Яким Гарди зоз Петровцох. По
думаню жирия котри оценьовал наступи, шицки секциї указали квалитетне и красне
танцованє и обачене же вони нє страцели нїч у квалитету од прешлорочних наступох.
17
Ружица Мудри
Любица Папуґа
Традицийна награда найлєпшим танєчнїком додзелєна словацкому КУД Людовит Штур
з Илоку, котре, спрам думаня жирия, найвецей напредовало.
На вечаршей програми, после подписованя повелї о братименю Миклошевцох и
Мацутох, валалу на Папуку, котри одлучели почац з братским сотруднїцтвом и през
нащиви упознац єдни других, почало змаганє за найлєпши глас. Того року ше змагали 17
шпиваче. Окрем руских шпиванкох чули зме и словацки, українски, сербски и горватски
котри шпивали аматере з Неґославцох, Петровцох, Вуковару, Товарнїку, Илоку и
Миклошевцох (Бора Андєлич, Любица Пап, Ружица Мудри, Любица Папуґа).
Спрам одлуки фахового жирия у дзивоцкей конкуренцуиї перше место завжал дует
Любица Папуґа–Ружица Мудри з Миклошевцох, котри шпивали ефектну шпиванку
Иванку, Иванку. За найкрасши хлопски глас того року вибрани Ярослав Масарини з
Илоку, котри шпивал шпиванку Ей, салаши. Жири публики за найкрасши глас вибрал
„Гопак“ у виводзеню миклошевских танєчнїкох
18
Веру Слюкову з Илоку. Шицких шпивачох провадзел оркестер Дома култури под
руководзеньом Витомира Бодянца. Конферансу на обидвох програмох водзели Агнета
Бучко и Владо Вереш.
Миклошевци 73 закончени зоз шпиванку з котру су и отворени Миклошевци мойо
мили, котру на слова Миколи Скубана компоновал Витомир Бодянєц, а шпивал ю Михал
Микита.
МИКЛОШЕВЦИ 74
У СКРОМНИХ УСЛОВИЙОХ
Уж традицийна културна манфестация Миклошевчаньох того року отримана у
дакус скромнєйших условийох як скорей. Програма отримана у малей сали, єдина яку
Миклошевчанє маю, та и квалитет бул нїзши як ше обчековало. У рамикох културней
манифестациї Миклошевци 74 отримани и вецей други програми. Так, всоботу, 20. априла
Литературни вечар на хторим вжали учасц нашо афирмовани писателє як цо: Василь
Мудри, Владимир Костелник, Ганча Папандриш, Венямин Бульчик и Яким Пушкаш.
Попри нїх на тим вечаре вжали учасц и члени литературней секциї з Миклошевцох и
Чаковцох.
З нагоди Дня ошлєбодзеня Миклошевцох, внєдзелю пополадню отримане фолклорне
стретнуце на хторим наступели танєчнїки зоз Петровцох, Вуковару и Миклошевцох.
„Танєц ярнєй радосци“ и миклошевски танцоше 1974. року
19
Танєчнїки КУД Яким Гарди зоз Петровцох указали високи уровень свойого танцованя,
алє з тей нагоди пре простор вони нє могли указац шицки свойо схопносци и мушели
наступиц у зменшаним составе. Младша и старша ґрупа КУД Осиф Костелник з Вуковару
окреме замеркована и потвердзела же вше озбильнєйше роби и же ше пошвидко на ню
годно раховац. Миклошевчанє знова указали же ше добре пририхтали за смотру, як
старши, так и школяре. Конферансу водзел Дюра Лїкар.
Тринац шпиваче и шпивачки зоз квалитетним провадзеньом тамбурового оркестру
Дома култури з Руского Керестура заш указали свойо схопносци, а жири вибрал тих за
котрих думал же су найлєпши: Зузана Бодянова (Илок) и Сава Вуїчич (Неґославци), док
награду публики достал Боривоє Андєлич (Кед сом вчера вечар), а з Миклошевцох ище
шпивали: Владо Вереш и дует Папуґа–Мудри.
Як госци нєдзельовей вечаршей програми наступели и шпиваче з Руского
Керестура, Сенка Няради, хтора водзела и конферансу и Михал Микита, хтори зоз
писню Миклошевци мойо мили отворел и завар тоту програму.
МИКЛОШЕВЦИ 75
ДВОДНЬОВЕ ШВЕТО У МИКЛОШЕВЦОХ
Тогорочна културна манифестация Миклошевци 75 представяла праве швето за
валал, за комуну и шицких почитовательох култури, а отримана є 12. и 13. априла.
Першого дня манифестациї, уж по традициї, отримани Литературно–музични вечар
на котрим учасц вжали тоти писателє: Ганча Папандриш Гаргаї, Любка Фалц, Агнета
Бучко, Владимир Костелник, Василь Мудри и Силво Ерделї. Вони з тей нагоди пречитали
свойо найновши твори, а после нїх ше представели и школяре, члени литерарней секциї:
Любица Сабадош, Ана Бучко и Агнета Костелник.
Други дзень започал зоз шветочну схадзку дружтвено–политичних орґанизацийох,
хтора закончена зоз одкриваньом спомин–таблїчки поетови Митрови Надьови, а одкрил
ю предсидатель Союзу Русинох и Українцох Горватскей Желько Югас.
Пополадньова програма под назву Фолклорни здобутки того року булa на уровню
яки ридко хто могол обчековац. Шпивали наймладши: Витомир Джуня з Райового
Села, Геленка Мудри, Зденка Жирош, Любица Хома, Мария Мудри и Мирко Ждиняк
з Миклошевцох, Славка Намачински, Славица Войткив, Блаженка Дудаш и Любка
Бесерминї з Вуковару, Наталка Дудаш и Ясмина Гарди зоз Петровцох, Наташа и Иґор
Крайцар зоз Заґребу и их провадзела окремна комисия за наступ на Червеним пупчецу
75, a миклошевскей публики з тей нагоди ше представели и танєчни ансамбли зоз:
Миклошевцох и Вуковару у дзецинскей катеґориї, та КУД Яким Ґовля з Миклошевцох,
КУД Бранко Радичевич з Борова Села, КУД Юлиє Бенешич и КУД Людовит Штур з
Илоку, КУД Младост з Вуковару, КУД Яким Гарди з Петровцох, КУД Осиф Костелник
з Вуковару и КУД Петефи Шандор зоз Чаковцох.
20
Члени фолклорней секциї КУД „Осиф Костелник“ 1975. року
Миклошевски фолклорни ансамбл 1975. року
21
На концу за найлєпши танєчни ансамбл преглашени КУД Осиф Костелник з
Вуковару, а похвалєни КУД Младост з Вуковару и КУД Яким Гарди з Петровцох.
Вшелїяк же найвекше интересованє пановало за наступ младих шпивачох, котри
ше змагали за найкрасшу вишивану блузну и хлопску кошулю. У тей програми, зоз
провадзеньом оркестра Дома култури з Руского Керестура, наступели: Боривоє Андєлич,
Любица Папуґа, Мария Орос и Ружица Мудри з Миклошевцох, Агнета Медєши,
Споменка Гарди и Михал Голик зоз Петровцох, Владимир Леголат з Вуковару, Роман
Гаргаї з Райового Села, Даница Алаваня, Ядранка Рахиєлова и Василь Сикорски зоз
Заґребу, Етушка Дубац зоз Чаковцох и дует Миксад–Слюка з Илоку.
Награду публики достала Етушка Дубац, а жири за побиднїкох преглашел Ружицу
Мудри у женскей и дует Миксад–Слюка у хлопскей конкуренциї.
МИКЛОШЕВЦИ 76
МАСОВНО И КВАЛИТЕТНО
Културну манифестацию Миклошевци 76, дзевяту по шоре, заєднїцки орґанизовали
Месна заєднїца, КУД Яким Ґовля з Миклошевцох, Союз Русинох и Українцох Горватскей
и Самоуправна интересна заєднїца култури СО Вуковар.
Тогорочна манифестация у Миклошевцох, започала всоботу, 10. априла, з Музично–
литературним вечаром на хторим и того року вжали учасц руски писателє Михайло
Ковач, Штефан Гудак, Василь Мудри, Владимир Тимко, Ксения Лїкар, Силвестер Ерделї,
Венямин Бульчик, Наталия и Звонимир Барна и члени литературней секциї.
Внєдзелю, 11. априла после святочней схадзки и по законченю спортских змаганьох
у ранших пополадньових годзинох по перши раз ше отримала часц Смотри фолклору
под назву Дзеци шпиваю и танцую. Шпивали: Любица Хома, Татяна Лїкар, Оленка
Бики, Мирко Ждиняк, Звонко Шовань, Марча Мудри, Геленка Мудри, Зденка Жирош
з Миклошевцох, Наталка Дудаш, Ясмина Гарди зоз Петровцох и Иван Фаркаш зоз
Чаковцох. Шицких провадзел тамбурови оркестер Дома култури з Руского Керестура
под руководзеньом Витомира Бодянца. У тей часци танцовали члени подросткох КУД
Яким Гарди зоз Петровцох и КУД Яким Ґовля з Миклошевцох.
Такой по законченю дзецинскей часци предлужена програма Смотрa фолклору на
котрeй участвовали танєчни секциї зоз: Сотина, Ловасу, Чаковцох, Петровцох, Илоку,
Бапскей, Вуковару, Свиняревцох и Миклошевцох. По думаню фахового жирия, у котрим
були Мария Папуґа, Нада Колєсар и Владимир Костелник, найуспишнєйши наступ
медзи красним числом добре пририхтаних младих танєчнїкох бул танєц КУД Иван
Ґоран Ковачич зоз Ловасу и вони достали кристални погар.
Окреме цепли аплаузи у пополадньовей програми достали госци КУД Карло Ройц
зоз Баня Луки и КУД Бора Станкович зоз Винарцох при Лесковцу, котри зоз своїма
точками представяли приємне ошвиженє и допомогли же би манифестация Миклошевци
76 досцигла таки красни уровень.
22
Юлиян Рац
Йовґен Надь
Мария Орос
Уж по традициї, вечарша програма отворена зоз композицию Миклошевци мойо
мили котру на текст Миколи Скубана компоновал Витомир Бодянєц у виводзеню
Йовґена Надя, госца з Руского Керестура. Такой после нього наступел прешлорочни
побиднїк Владимир Миксад з Илоку. А вец, зоз щиру и одушевену потримовку публики,
млади шпиваче рушели до борби за цо висши пласман: Шпивали тоти: Мария Орос зоз
Миклошевцох, Стипо Божич зоз Свиняревцох, Иванка Колакович з Вуковару, Етушка
Дубац зоз Чаковцох, Владо Миксад з Илоку, Ружица Кризманич з Ловасу, Любица
Медєши з Петровцох, Милош Єлич зоз Чаковцох, Силво Медєши и Владо Леголат
з Вуковару, Любица Римар з Ловасу, Михал Марош з Петровцох, Вера Слюкова з
Илоку, Златко Копривица зоз Свиняревцох, Дане Павлович з Ловасу, Владо Вереш з
Фолклорни ансамбл КУД „Яким Ґовля“ 1976. року
23
Миклошевцох, София Жакова з Вуковару, Юлиян Рац зоз Заґребу, Боривоє Андєлич з
Миклошевцох и Михал Голик з Петровцох.
Жири, у истим составе як и пополадню, за найлєпши женски глас преглашел Ружицу
Кризманич з Ловасу, а у хлопскей конкуренциї Юлияна Раца зоз Заґребу. Награду
публики достала Мария Орос зоз Миклошевцох.
МИКЛОШЕВЦИ 77
ШВЕТО АМАТЕРОХ СРИМУ И СЛАВОНИЇ
Ювилейна, дзешата по шоре културна манифестация Миклошевци 77 источасно
була и Републична смотра шпиванки и танцу Руснацох и Українцох Горватскей и
квалификацийна смотра за наступ на Червеней ружи 77.
На литературно–музичним вечаре наступели писателє: Василь Мудри, Ганча
Папандриш Гаргаї, Венямин Бульчик, Яким Сабадош, Агнета Бучко, Яким Рац и Михал
Малацко, як и млади писателє, школяре основней школи з Миклошевцох. Була то красна
нагода же би ше любителє красного слова упознали зоз творчосцу наших писательох зоз
того подруча. У музичней часци програми участвовали члени КУД Яким Ґовля.
Други дзень у ранших пополадньових годзинох започала дзецинска часц
манифестациї Дзеци шпиваю и танцую. Дзецински хор и подросток фолклора КУД
Яким Гарди зоз Петровцох як и дует Дудаш–Гарди крашнє ше представели патрачом.
Попри нїх наступели и домашнї як шпиваче: Мирослав Колєсар, Звонко Шовань, Мирко
Ждиняк, Татянa Лїкар, Олґица Мудри, Марча Мудри и Любица Хомa. Танцовала и
дзецинска фолклорна секциї з Миклошевцох.
Миклошевски дзеци учашнїки у програми „Дзеци шпиваю и танцую“ 1977. року
24
Смотра фолклору отворена з Бранковим колом котре у хореоґрафиї Силвестера Ґачи
виведли танєчнїки КУД Яким Ґовля з Миклошевцох и КУД Младост з Ловасу. Потим
наступели члени КУД Яким Гарди з Петровцох, Сотину, Свиняревцох, Ловасу, Илоку,
Бапскей, Вуковару, а наступели и члени Тарас Шевченко зоз Баня Луки. Окремни жири
за найлєпши фолклорни ансамбл преглашел КУД Слоґа зоз Вуковару.
Госци вечара були члени КУД „Петро Кузмяк“ зоз Нового Орахова
Звичайно публика з найвекшим возбудзеньом провадзи змаганє за найкрасши
женски и хлопски глас. Того року зоз провадзеньом оркестра Дома култури з Руского
Керестура под руководзеньом Витомира Бодянца, представели ше млади шпиваче,
лєпше порихтани як гоч кеди по тераз. Наступели: Роман и Любица Вареница з Вуковару,
Мария Кетелеш
Вєрка Сабова и Владо Вереш
побиднїки на манифестациї Миклошевци – 77
25
Любица Медєши, Михал Голик, Марча Кетелеш зоз Петровцох, Вєрка Сабова, дует
Сабова–Миксад, Владо Миксад и Павел Слюка з Илоку, Михаела Кризманич, Ружица
Кризманич з Ловасу, Геленка Мудри, Владо Вереш и Ясмина Андєлич з Миклошевцох,
Яким Павлович, дует Симунович–Малацко и квартет КПД Русинох и Українцох зоз
Заґребу. Фахови жири вишивану кошулю додзелєл Владови Верешови (Уж преквитли
орґони), а вишивану блузну Вєрки Сабовей. Награду публики освоєла Мария Кетелеш
(Била мене мати).
Як госци на културней манифестациї Миклошевци 77 наступели КУД Петро Кузмяк
з Нового Орахова, котри ше представели зоз своїм фолклором у хореоґрафиї Силвестера
Ґачи. Цали їх блок публика одушевено привитала, а источасно то бул красни допринос
квалитету цалей манифестациї. Конферансу на обидвох програмох водзела Агнета
Бучко.
МИКЛОШЕВЦИ 78
ПРЕДЛУЖЕНА КРАСНА ТРАДИЦИЯ
Дня 15. и 16. априла валал жил у окремним розположеню. Од першей часци
литературного вечара, на котрим ше представели нашо писателє Василь Мудри,
Венямин Бульчик, Штефан Гудак, Ганча Папандриш Гаргаї, Агнета Бучко, Звонко
Барна, Владимир Костелник и Агнета Костелник, та до остатнього виповедзеного слова
другого дня вечар було наисце святочно.
Госци зоз Руского Керестура вше одушевйовали миклошевских патрачох
26
Ружица Кризманич
Любица Сабадош крашнє шпивала и вецей
раз водзела конферансу на миклошевских
манифестацийох
У рамикох програми Смотра фолкора наступели виводзацки фолклорни ґрупи
културно–уметнїцких дружтвох зоз: Товарнїку, Чаковцох, Свиняревцох, Петровцох,
Ловасу, Илоку, Вуковару и Миклошевцох. Фолклорни ансамбл КУД Яким Гарди зоз
Петровцох бул найуспишнєйши и найлєпши.
Як госци пополадньовей програми наступели члени хорскей и фолклорней секциї
Дома култури з Руского Керестура хтори одушевели патрачох.
Атрактивни „Повзунєц“ у виводзеню фолклорней секциї
Дома култури з Руского Керестура
27
Внєдзелю вечар, як звичайно, було радосци, кляпканя, а и смутку. Шпиваче–
аматере з подруча вуковарскей општини одмерали свойо моци у змаганю за найлєпши
женски и найлєпши хлопски глас. Попри домашнїх шпивачох (шпивали Мария Орос,
Боривоє Андєлич, Любица Сабадош и Ясминка Андєлич) наступели и шпиваче зоз:
Петровцох, Ловасу, Вуковару, Товарнїку и Илоку. По думаню фахово жирия у женскей
конкуренциї найлєпша була Весна Филич з Ловасу и на тот способ достала традицийну
награду–вишивану блузну, а у хлопскей, вишивану кошулю достал Милорад Опачич зоз
Товарнїку. Награду публики освоєл Мирко Рудич з Ловасу.
У другей часци вечаршей програми знова наступели члени Дома култури. Було
прекрасни танци и шпиванки, з єдним словом поведзене, вецей як 400 патраче були
одушевени зоз шицкима точками, а виводзаче були наградзовани зоз длуготирвацим
кляпканьом. Конферансу на обидвох програмох водзели Любица Сабадош и Бранко
Боґунович.
МИКЛОШЕВЦИ 79
УДАТНА СМОТРА АМАТЕРИЗМА
Соботу и нєдзелю, 11. и 12. априла, у Миклошевцох було окреме святочно.
Отримовала ше дванаста по шоре културна манифестация Миклошевци 79. Валал
ушорени и чисти, улїчки оквицени зоз державнима и републичнима заставами и
транспарентами допринєсли же би тото найвекше миклошевске швето култури остало
шицким, хтори тих дньох були у Миклошевцох, у тирвацей памятки.
У програми Литературне стретнуце всоботу вечар у сали Дома култури наступели
писателє: Штефан Гудак, Василь Мудри, Агнета Бучко, Любица Сабадош, Агнета
Того року на „Смотри фолклора“ найлєпши були танцоше
КУД „Людовит Штур“ зоз Илоку
28
Костелник, Геленка Мудри и Владимир Гирйовати. Вечар закончени зоз наступом
домашнього Дружтва.
На смотри дзецинских секцийох наступели наймладши танцоше и шпиваче зоз:
Петровцох, Вуковару, Товарнїку, Чаковцох, Свиняревцох, Илоку, Боґдановцох, Ловасу,
Бапскей и Миклошевцох.
У пополадньових годзинох отримана Смотра фолклору дзе попри домашнїх
наступели фолклорни секциї зоз: Чаковцох, Вуковару, Петровцох, Ловасу, Илоку,
Товарнїку и Сотину. Фахови жири за найлєпших преглашел фолклорни ансамбл
Людовит Штур зоз Илоку.
Змаганє шпивачох Миклошевци 79 отримане пред преполну салу, у провадзеню
оркестра КУД Максим Ґорки з Борова. Йовґен Надь з Руского Керестура, як госц, отворел
змаганє зоз писню Миклошевци мойо мили, а у змагательней часци наступели тоти
шпиваче: Ондрей Куранц, Ана Чинчурак и Ярослав Масарини з Илоку, Иван Антолович
и Весна Филич з Ловасу, Нада Ґрбешич зоз Товарнїку, Антон Павлович з Боґдановцох,
Наталка Дудаш, Марча Кетелеш, Ясминка Гарди и Любица Медєши зоз Петровцох,
Геленка Мудри, Марча Орос и Любица Сабадош з Миклошевцох.
Награду патрачох достала Любица Медєши (Петровци). За найлєпши женски глас
Миклошевци 79 фахови жири преглашел Ану Чинчурак з Илоку, а за хлопски Ярослава
Масарини тиж з Илоку. Як госци вечара наступели члени КУД Максим Ґорки зоз Борова.
Їх виводзенє було на професийним уровню.
Змаганє шпивачох Миклошевци 79 отримане пред преполну салу, у провадзеню
оркестра КУД Максим Ґорки з Борова. Йовґен Надь з Руского Керестура, як госц, отворел
змаганє зоз писню Миклошевци мойо мили, а у змагательней часци наступели тоти
шпиваче: Ондрей Куранц, Ана Чинчурак и Ярослав Масарини з Илоку, Иван Антолович
и Весна Филич з Ловасу, Нада Ґрбешич зоз Товарнїку, Антон Павлович з Боґдановцох,
Наталка Дудаш, Марча Кетелеш, Ясминка Гарди и Любица Медєши зоз Петровцох,
Геленка Мудри, Марча Орос и Любица Сабадош з Миклошевцох.
Любица Медєши
Ярослав Масарини
29
Конферансу на вецей миклошевских манифестацийох успишно водзели
Владимир Гирйовати и Агнета Костелник
МИКЛОШЕВЦИ 80
МИКЛОШЕВСКЕ ШВЕТО КУЛТУРИ
И тогорочна културна манифестация Миклошевци 80 була пошвецена Дню
ошлєбодзеня Миклошевцох и вуковарскей општини. Соботу вечар отримани сход, на
хторим наступели млади поетове и поетеси: Даниєла Сокол (Осєк), Яким Пушкаш
(Петровци), Мелания Римар (Нови Сад), Владимир Ґарянски (Вербас), Надїя Ляхович
(Сримска Митровица), а з Миклошевцох Агнета и Оленка Костелниково, Наталка
Шовань, Геленка Мудри, Владо Лендєр, Владимир Гирйовати, а потим полна сала Дома
култури у Миклошевцох мала нагоду привитац наших уж афирмованих писательох
и поетох: Михала Ковача и Штефана Гудака з Нового Саду и Василя Мудрого зоз
Шиду. Цали Литературни вечар тирвал коло 60 минути, програма була ефектна и на
висшим уровню як прешлих рокох. Заслуги за тото мала и Агнета Бучкова, поетеса и
новинарка, котра порихтала наисце красну конферансу. После програми водзена скоро
двогодзинова розгварка, у хторей бул розпатрани стан рускей литературней творчосци.
Старши писателє намагали ше цо вецей винєсц свойо искуства зоз жаданьом же би цо
успишнєйше помогли младшим у їх будуцей роботи.
Внєдзелю предполадньом одбавене отворене першенство Миклошевцох у столним
тенису. Наступели 34 бавяче з Миклошевцох и сушедних валалох. Бавело ше по
куп–системи. У финалу ше стpетли Кирил Буїла и Йовґен Дайко. После борбеного и
квалитетного бависка Дайко бул дакус лєпши и заслужено освоєл перше место.
30
Скоро источасно кед ше одвивали змаганя у столним тенису отримана и святочна
схадзка дружтвено–политичних орґанизацийох у присустве високих функционерох
општини и Републики и госцох зоз збратимених месних заєднїцох Клашнице и Лакташи.
З тей нагоди Младежска литературно–рецитаторска секция з Миклошевцох и хор Дома
култури з Руского Керестура виведли пригодни рецитал о розвою Миклошевцох од
Другей шветовей войни по нєшка, хтори порихтали Агнета Бучко и Штефан Гудак.
Танцошки КУД „Яким Ґовля“ 1980. року
На стретнуцу фолклорних секцийох перше наступели школярски секциї з
Миклошевцох, Илоку, Чаковцох, Ловасу, Боґдановцох и Петровцох, а вец старши
танєчнїки зоз Петровцох, Миклошевцох, Вуковару, Боґдановцох, Ловасу, Бапскей,
Илоку, Ласлова и Свиняревцох. У рижнородним репертоару приказани велї звичаї
югославянских народох и народносцох. Окреме з високим квалитетом одскаковали
танєчнїки з Илоку и Вуковару.
У змаганю за найкрасши глас внєдзелю вечар наступели 12 шпиваче, а традицийну
награду, вишивану блузну, достала Наталка Дудаш, хтора шпивала писню Шугаїчко
прешвечени, за интерпретацию жридловей писнї награду достала Вєрка Сабова з Илоку,
а награду публики освоєла Ясминка Гарди зоз Петровцох. За найлєпши хлопски глас
награда нє додзелєна, бо наступели лєм двоме шпиваче. Од миклошевских шпивачох
наступели: Геленка Мудри, Мария Орос и Любица Сабадош. Шицких шпивачох
провадзел тамбурови оркестер КУД Максим Ґорки з Борова.
31
Наталка Дудаш
Ясминка Гарди
Вечаршу манифестацию заварли члени хорскей, музичней и фолклорней секциї
Дома култури з Руского Керестура. Конферансу на обидвох програмох водзели Агнета
Костелник и Владо Гирйовати.
Же миклошевска манифестация наисце достала широки димензиї потвердзує и
факт же ю того року материялно помогли: СИЗ з обласци култури СО општини Вуковар,
Союз Русинох и Українцох Горватскей, Народни маґазин Дунав з Вуковару, Велепромет
Вуковар, Месна заєднїца Миклошевци, ПИК Вуковар, Чазматранс Вуковар и Вечернї
лист Заґреб. Вельку допомогу дала и Радио – телевизия Нови Сад.
МИКЛОШЕВЦИ 81
ЗДОГАДОВАНЯ НА ЧЕЖКИ ЧАСИ
Манифестация Миклошевци 81 почала з отвераньом вистави з нагоди 40–рочнїци од
повстаня котру орґанизовал Городски музей з Вуковару. Истого дня у велькей сали Дома
култури отримана святочна схадзка на котрей участвовала рецитаторска секция КУД
Максим Ґорки з Борова.
Соботу вечар 11. априла отримани сход младих литератох Сриму и Славониї
рускей народносци и од звичайних ше розликовал по своєй отвореней и приятельскей
розгварки, насампредз, о литератури. Тому, вшелїяк, найвецей допомогли госци Агнета
Бучко и Штефан Гудак котри одвитовали на шицки питаня и проблеми з котрима ше
стретаю млади.
Внєдзелю предполадньом наступели дзеци зоз школох або културно–уметнїцких
дружтвох вуковарскей општини. Вони ше представели з барз добре увежбанима танцами
и з указаного було очиглядне же ше з нїма досц роби и же ше на нїх озбильно рахує.
Окрем домашнїх, Миклошевчаньох, наступели дзеци або школяре зоз: Илоку, Чаковцох,
Боґдановцох, Петровцох, Вуковару и Борова.
32
Миклошевски школяре-бавме ше, шпивайме и танцуйме...
У пополадньових годзинох отримана Смотра фолклору КУД з подруча општини
Вуковар, а наступели седем фолклорни секциї зоз: Петровцох, Свиняревцох, Илоку,
Боґдановцох, Бапскей, Ловасу, як и домашнї. За найлєпшу и найпорихтаншу преглашена
фолклорна секция КУД Яким Гарди зоз Петровцох под руководзеньом Звонка Костелника.
Петровски фолклорни ансамбл того року бул найлєпши
Того вечара наступели 19 шпиваче з подруча вуковарскей општини. По думаню
жирия у женскей конкуренициї найкрасше шпивала Марияна Слюкова з Илоку
(Розквитнул у загради тулїпан) та за награду достала вишивану блузну, а вишивану
кошулю, як найлєпши у хлопскей конкуренциї, достал Стєпан Керувия (Товарнїк) хтори
одшпивал писню Сама ши. Награду публики достала Весна Филич (Ловас) за одшпивану
33
писню При билей ладї. Од миклошевских шпивачох наступели: Владо Вереш, Боривоє
Андєлич, Мария Орос и Любица Сабадош. На концу треба наглашиц же шицких
шпивачох провадзел тамбурови оркестер КУД Юлиє Бенешич з Илоку, а конферансу
водзели Агнета Костелник и Владимир Гирйовати.
Квартет КУД „Осиф Костелник“ з Вуковару на тогорочним змаганю
за найлєпши глас бул медзи найлєпшима
МИКЛОШЕВЦИ 82
ШВЕТО КУЛТУРИ У МИКЛОШЕВЦОХ
Всоботу и внєдзелю, 24. и 25. априла, у Миклошевцох ше зишли на стотки члени
културно–уметнїцких дружтвох зоз подруча вуковарскей општини и школяре основних
школох зоз скоро шицких местох општини же би зоз своїм наступом у єдней зоз
програмох тогорочней манифестациї културней творчосци дали допринос означованю
рочнїци ошлєбодзеня Миклошевцох и векшини местох у вуковарскей општини, з нагоди
чого ше и отримує тоту манифестацию.
Уж петнац роки, каждого року у априлу, Миклошевци означую Дзень ошлєбодзеня
зоз културну манифестацию, хтору ше одпочало досц скромно, алє хтору ше зачувало
и хтору ше и надалєй пестує з ище векшим полєтом, гоч зачувала шицки елементи
скромносци. А праве тото єй дава окремну прицагуюцосц. Єдно таке релативно мале
место ма тото на чим би му велї векши места могли завидзиц: традицийну манифестацию,
хтора медзи значнєйшима у програми културних манифестацийох на вуковарским
подручу.
Тогорочна, ювилейна, 15. по шоре, манифестация у своїх рамикох мала вецей
програми.
34
У програми Дзеци шпиваю и танцую наступели школяре зоз основних школох:
Вуковару, Петровцох, Боґдановцох, Чаковцох, Борова, Товарнїку, Ловасу и Миклошевцох.
Уж даскельо роки тота часц манифестациї наймилша велїм патрачом.
У козачку миклошевски танцоше виводзели ефектни фиґури
На општинскей Смотри фолклору наступели дзешец дружтва. Вона нє мала
змагательни характер, алє ше може повесц же шицки дружтва виведли квалитетни точки.
У вечаршей програми наступели 15 шпиваче, а найлєпши були Геленка Мудри
з Миклошевцох, Михал Голик зоз Петровцох и Мато Неясмич зоз Томповцох. Зоз
Миклошевцох ище наступели: Марча Орос, Нада Павлин, Мирко Ждиняк, Таня
Миланович и Звонко Шовань. Шпивачох провадзел оркестер Дома култури з Руского
Михал Голик
Гелена Мудри
35
Керестура под руководзеньом Витомира Бодянца, а конферансу под час пополадньовей
и вечаршей програми водзела Весна Папуґа.
На концу окремна заувага. После велїх рокох у Миклошевцох обновена робота
хорскей секциї. Под руководзеньом Янка Колошняя миклошевски хор бул ошвиженє
каждей програми дзе наступал.
МИКЛОШЕВЦИ 83
ПИСНЇ ЗА ЗМАГАНЄ И УЖИВАНЄ
У зажелєнєтих и заквитнутих Миклошевцох всоботу и внєдзелю 23. и 24. априла
отримана шеснаста по шоре манифестация култури народох и народносцох општини
Вуковар–Миклошевци 83. Тому квицу и желєнїдлу придружели ше члени хорскей секциї,
шпиваче з Миклошевцох и Вуковару, хтори зоз своїма точками, а участвовали скоро у
шицких програмох, подзвигли манифестацию на високи уметнїцки уровень. Писнї хтори
хор одшпивал под руководзеньом Янка Колошняя младшим останє длуго у памятки, а
старши ше здогадли трицетих рокох и учителя Якима Костелника, кед штирогласни хор
одушевйовал нащивительох.
Собота, 23. април–Святочни концерт
Швето култури у Миклошевцох почало соботу вечар зоз концертом народних писньох
и танцох котри отримали аматере Дома култури з Руского Керестура. Тоту представу, як
на концу и шицки други за тоти два днї, Миклошевчанє душнє нащивйовали. Бул то
концерт за паметанє, виведзени на найвисшим уметнїцким уровню.
Мишани хор 1983. року под руководзеньом Янка Колошняя
36
Нєдзеля, 24. април
Манифестация ше предлужела слїдующого дня зоз святочну схадзку пошвецену
рочнїци ошлєбодзеня валала и 60–рочнїци од снованя шпивацкого хору у Миклошевцох.
Културно–просвитна програма була змистово на одвитуюци способ присподобена тей
хвильки. Рецитал зоз школярами пририхтали учительки Мария Папуґа и Ксения Лїкар,
а потим здружени хор з Миклошевцох и Вуковару виведли вецей народни писнї.
Смотра фолклору
Найквалитетнєйша часц Миклошевци 83 отримана у перших пополадньових
годзинох. Була то Смотра фолклору народох и народносцох з општини Вуковар.
Наступели тоти аматере: КУД Яким Ґовля з Миклошевцох, КУД Яким Гарди зоз
Петровцох, КУД Осиф Костелник з Вуковару, КУД Юлиє Бенешич з Илоку, КУД А.Ґ.
Матош зоз Товарнїку, КУД Людовит Штур з Илоку и КУД Слоґа з Вуковару. Шицки
учашнїки указали цошка нове у одношеню на скорейши роки, алє медзи найлєпшима
були аматере КУД Слоґа з Вуковару, танєчнїки з Петровцох и словацке дружтво з Илоку.
Змаганє за найкрасши глас
На самим початку вечаршей програми Янко Колошняї одшпивал писню Миклошевци
мойо мили (на текст Миколи Скубана, музика Витомир Бодянєц), з исту писню
манифестация и заварта.
Кед зме за пополадньову програму гварели же була найквалитетнєйша часц,
за вечаршу, закончуюцу програму мож повесц же є найатрактивнєйша и, поведзме,
найсвяточнєйша. На змаганю шпивачох наступели 18 учашнїки, або точнєйше у
конкуренциї було петнац писнї. Шпивали: Владислава Баран, Олґица Панкович и Любка
Бесерминї з Вуковару, Владо Велко, Кая Бошняк, Таня Велкова, Светлана Раданович
и Желька Слюкова з Илоку, Ясминка Гарди зоз Петровцох, Мато Неясмич и Момир
Антолович зоз Томповцох, Таня Миланович, Соня Папуґа и Нада Павлин з Миклошевцох.
Нада Павлин
Весна Папуґа
Янко Колошнаї
37
Традицийну награду за найкрасши женски глас–вишивану блузну–достала Нада
Павлин з Миклошевцох за писню Преквитай, преквитай, у хлопскей конкуренциї
жири вишивану кошулю додзелєл Матови Неясмичови зоз Томповцох. Жири публики
кристалну вазну додзелєл дуету Велкова–Слюкова за писню на словацким язику Кед
розквитнє.
Вонка з конкуренциї участвовали як госци скорейши учашнїки: Михал Голик, Марча
Кетелеш, Наталка Дудаш, Ярослав Масарини и Геленка Мудри.
На шицких програмох конферансу водзела Весна Папуґа.
МИКЛОШЕВСКЕ ЛЄТО 2002
КУЛТУРА И ВИРА ЧУВАЮ НАЦИОНАЛНИ ИДЕНТИТЕТ
Ище на яр 2002. року ентузиясти и любителє култури ше порадзели же би ше
концом лєта орґанизовало подобну манифестацию як цо ше отримовало скорей войни.
Так у орґанизациї Месного одбору Миклошевци и КУД Яким Ґовля 4. авґуста отримана
културна манифестация Миклошевске лєто. Понеже миклошевски Дом култури у войни
поваляни, за тоту нагоду валалчанє направели лєтну бину у дворе будинку Месного
одбору. Програма крашнє задумана и була роздзелєна на цали дзень–почала зоз Службу
Божу у миклошевскей церкви, хтору предводзел парох о. Йоаким Симунович, вец
положени венци на теметове, отримана и схадзка хтора була пошвецена 80–рочнїци
културней дїялносци, 70 рочнїци огньогасного дружтва и 5–рочнїци мирней реинтеґрациї
горватского Подунавя и врацаня валалчаньох зоз вигнанства.
На святочней схадзки о 80 рочней роботи на културним полю вичерпно бешедовала
Мария Хома. На концу схадзки предсидатель КУД Яким Ґовля Йовґен Гайдук уручел
припознаня заслужним културним дїячом а то були: Еуґения Бики, Ксения Лїкар, Мария
Папуґа, Агнета Бучко, Томислав Колєсар, Мирослав Хома, Дюра Лїкар, Штефан Гудак
и Владимир Сопка.
У пополадньових годзинох на лєтней бини отримана Смотра музичного и
фолклорного творительства, а отворел ю здружени хор КУД Осиф Костелник з
Вуковару и домашнє КУД Яким Ґовля. Вец наступели фолклорни секциї тих дружтвох:
КУД Яким Гарди зоз Петровцох, КПД Карпати зоз Славонского Броду, КПД Андрий
Пелих зоз Шумеча, КУД Младост зоз Томповцох, КУД Людовит Штур з Илоку, та
дружтва зоз Чаковцох и Райового Села. Найпорихтанши за тоту програму були домашнї,
члени фолклорней секциї КУД Яким Ґовля, хтори наступели зоз рускима свадзебнима
и другима танцами за хтори хореоґрафиї направени по мотивох руских народних
шпиванкох. Шицки танци поставел Звонко Костелник. У цалосци патрене можеме
повесц же тота часц манифестациї була удатна. Конферанцу водзели Вероника Мудри и
Борис Симунович.
38
Привитни танєц на початку програми танцовали миклошевски танєчнїки
Културну манифестацию „Миклошевске лєто 2002“
провадзело вельке число патрачох
39
Миклошевци, Миклошевци валал красни...
Кед вечар на бини у Миклошевцох ґрупа Роса заграла и зашпивала шпиванку
Миклошевци мойо мили даскельо стотки патрачох, госцох и домашнїх, и кляпкали и
радовали ше, а була и подаєдна слиза. После скоро двацец рокох павзи позната културна
манифестация у Миклошевцох знова ше народзела, тераз под новим меном Миклошевске
лєто.
Було задумане же би у вечаршей програми наступели шицки тедишнї побиднїки.
Як перши наступел побиднїк першей културней манифестацияї–Миклошевци 68 Кирил
Хомов и одшпивал свою побиднїцку шпиванку Вечар майови. А вец ше требали шоровац
Блаженка Папуґа, Ясминка Гарди, Вєрка Сабова, Михал Голик, Ярослав Масарини,
Наталка Дудаш...алє пришол вельки запор, гирмело и трескало, та диждж розогнал и
публику и учашнїкох програми.
На концу поведзме и тото же Покровитель манифестациї бул Уряд за национални
меншини Влади Републики Горватскей и општина Томповци, а як високи госци зоз своїм
присуством святочносц звекшали: Борис Ґралюк, соборски заступнїк, Ириней Мудри,
предсидатель и Даниєл Перунски, подпредсидатель Союзу Русинох и Українцох РГ як и
начальнїк општини Томповци Здравко Ґалович.
МИКЛОШЕВСКЕ ЛЄТО 2003
КРОЧАЙ НАПРЕДОК У ПЕСТОВАНЮ СВОЙОГО
На Смотри фолклора хтора отримана у рамикох тогорочней културней манифестациї
Миклошевске лєто 2003 наступели културно–уметнїцки дружтва зоз: Петровцох,
Миклошевцох, Вуковару, Бапски, Ниємцох, Риєки и Липовлянох. Шицки вони на свой
способ допринєли же би тоготочна културна манифестация Миклошевске лєто 2003
зоз свою програму направела єден вельки крочай у пестованю свойого, у пестованю
националней култури. Вельочислени патраче мали нагоду уживац у рижнородним
облєчиве и у танцох народох и припаднїкох националних меншинох хтори жию на тих
просторох. Конферансу водзели Вероника и Ирена Мудри.
Истого дня у Миклошевцох, а у рамикох тогорочней културней манифестациї, збули
ше за тот наш валал два нєкаждодньово подїї. На святочней схадзки представени два
кнїжки: 70 роки спортскей дїялносци у Миклошевцох Дюри Лїкара и Швет з валькох
Весни Папуґа Берец. О кнїжки хтора обрабя спортску тематику бешедовал автор Дюра
Лїкар, бо промоция окончена прешлей нєдзелї кед ше и збула централна святочносц
означованя того велького ювиля, а о кнїжки Швет з валькох бешедовали представителє
Руского слова, Союзу Русинох и Українцох Републики Горватскей як и рецензенти
Штефан Гудак и Агнета Бучко
До шветочних шматох за тогорочне швето култури була прибрана и школа дзе
отворена вистава малюнкох Владимира Провчия и вистава бижутериї його дзивки Танї
Крамер зоз Опатиї.
40
Миклошевски танєчнїки у природи 2003. року
На памятку миклошевским танєчнїком после успишного наступу
41
У вечаршей програми наступели члени вокално–инструменталного составу Роса
зоз Нового Саду, хтори отримали цаловечарши концерт народних шпиванкох, а скорей
шицкого їх привитал началнїк општини Томповци Здравко Ґалович. Попри членох
ансамбла у програми наступели и дзепоєдни домашнї шпиваче як и госци. Як перша
вельочисленим патрачом ше представела Нада Павлин Батакович побиднїца остатнєй
културней манифестациї Миклошевци 83, потим Владо Провчи и Таня Крамер,
Таня Бодянєц з Руского Керестура, Кирил Хома з Миклошевцох и три дзивчатка зоз
Миклошевцох – Ивона и Андрея Гайдук и Ванесса Бики.
Тогорочна културна манифестация Миклошевске лєто 2003 отримана под
покровительством Вуковарско–сримскей жупаниї и сопокровительством општини
Томповци и Уряду за национални меншини Влади Републики Горватскей. Манифестацию
материялно и морално помогли и спонзоре–VIA Миклошевци, тарґовина NITA
Миклошевци и Аґротоварнїк зоз Товарнїку.
МИКЛОШЕВСКЕ ЛЄТО 2004
РОЗШПИВАНА МЛАДОСЦ У МИКЛОШЕВЦОХ
Тогорочна културна манифестация Миклошевске лєто 2004 отримана 12. септембра,
а почала у предполадньових годзинох зоз святочну Вельку Службу Божу, хтору одслужел
миклошевски парох о. Йоаким Симунович. Богата културна програма тирвала през цали
дзень.
Шветочна схадзка пошвецена др Гавриїлови Костельнїк
и учительови Якимови Костелник
42
У просторийох школи була отворена вистава малюнкох Владимира Провчия з
Риєки, як и вистава прикраскох його дзивки Татяни Крамер.
Такой после вистави у церковней сали з пригодну програму означени два значни
рочнїци: 100–рочнїца од виходзеня першей кнїжки уметнїцкей литератури на руским
язику Идилского венца З мойого валала др Гавриїла Костельника и 115–рочнїца од
народзеня миклошевского учителя Йоакима Костелника. Програму пририхтали учителє
Мария Хома и Дюра Лїкар. Святочносц збогацел и новоформовани миклошевски мишани
хор хтори одшпивал даскельо пригодни шпиванки. Тиж так окончене и представянє
нових кнїжкох Агнети Бучко Стриберни мотиль и други сказки и 6. числа Думки з
Дунаю, виданє Союзу Русинох и Українцох Републики Горватскей.
Миклошевски танєчнїки успишно наступели и на „Петровским дзвону 2005“
Тогорочну Смотру фолклора отворел ґенерални покровитель, жупан Никола
Шафер, а миклошевскей публики и велїм госцом з околних валалох з писню и танцом ше
представели шлїдуюци културно–уметнїцки дружтва: КУД Осиф Костелник з Вуковару,
наймладши школяре и КУД Яким Ґовля з Миклошевцох, а потим КУД Янковци зоз Старих
Янковцох, КУД Яким Гарди з Петровцох, КУД Иван Франко з Вуковару, КУД Младосц
зоз сушедних Томповцох, КПД Карпати з Липовлянох, КУД Хрватско срце з далєкого
Жабна при Сиску и КПД Україна зоз Славонского Броду. У програми участвовали и
шпиваче з Риєки Татяна Крамер и Владо Провчи. На концу пополадньовей програми
наступели домашнї Миклошевчанє и Вуковарчанє у заєднїцким танцу.
43
Же би културна манифестация Миклошевске лєто 2004 була програмски полнєйша,
Орґанизацийни одбор одлучел же би ше и за вечаршу програму патрачом представело
даєдни нашо дружтва. З тей нагоди були то члени Руского културно–просвитного
дружтва з Нового Саду хтори зоз членми КУД Яким Гарди зоз Петровцох виведли
заєднїцки концерт народних шпиванкох и танцох. Концерт бул удатни, нащива була така
же места за шедзенє нє було, алє то патрачом нє завадзало же би зоз щирим кляпканьом
наградзовали вредних аматерох. На обидвох програмох конферансу водзели Сандра
Лїкар и Оля Мудри.
Културна манифестация Миклошевске лєто 2004 отримана под високим
покровительством жупана Вуковарско–сримскей жупаниї Николи Шафера, а материялно
помогол и Совит за национални меншини Републики Горватскей, Аґротоварнїк з
Товарнїку и општина Томповци, а зоз своїм присуством тоту миклошевску шветочносц
увекшали представитель українскей амбасади у Заґребе Олександр Левченко, соборски
заступнїк Никола Мак и Здравко Ґалович, началнїк Општини Томповци.
МИКЛОШЕВСКЕ ЛЄТО 2005
У ЗНАКУ 85-РОЧНЇЦИ КУЛТУРНЕЙ ДЇЯЛНОСЦИ
У Миклошевцох 3. и 4. септембра отримана културна манифестация Миклошевци
2005 а у рамикох означованя 85. рочного ювилея културней дїялносци у тим нашим
валалє. Так пред числену публику всоботу вечар домашнє КУД Яким Ґовля представело
Миклошевски танєчнїки на културней манифестациї „Миклошевци 2005“
44
роботу шицких трох секцийох-дзецинскей, старшей танєчней и женскей шпивацкей
ґрупи. Танєчни точки зоз домашнїма пририхтал Звонко Костелник, а шпиванки
Владимир Сивч. Зоз квалитетом и численосцу виводзачох концерт указал же КУД Яким
Ґовля ма красни потенциял и добру перспективу, а зоз тоту програму би требал наступац
и по других наших местох, та и поза горватских гранїцох.
Внєдзелю предполадньом, после Служби Божей у церковней сали, отримана
промоция найновшей кнїжки Дюри Лїкара 85 роки културней дїялносци у Миклошевцох.
О кнїжки бешедовали рецензенти Агнета Бучко Папгаргаї и Данил Гарди як и сам автор.
После промоциї спомнутей кнїжки отримани и Устни новини Руского слова з Нового
Саду.
У пополадньовей програми Смотра фолклору представели ше фолклорни ансамбли:
КУД Осиф Костелник з Вуковару, домашнє КУД Яким Ґовля, КУД Яким Гарди зоз
Петровцох, КУД А. Ґ. Матош зоз Товарнїку, РКПД зоз Нового Саду, КУД Людовит
Штур зоз Илоку, КПД Руснацох и Українцох зоз Винковцох, Рушняк зоз Риєки, КУД
Петефи Шандор зоз Чаковцох, КУД Тарас Шевченко зоз Канїжи, КПД Иван Франко
зоз Вуковару и КУД Матия Ґубец зоз Сотину. Патраче були окреме задовольни бо мали
нагоду видзиц рижнородни и добре увежбани танци и прекрасне облєчиво.
После коло двацец рокох музично-танєчни ансамбл керестурского Дома култури
знова госцовал у Миклошевцох. Вони ше внєдзелю вечар у рамикох манифестациї
представели у своїм найлєпшим виданю зоз цаловечаршим концертом танцох и
шпиванкох. Вецей як 200 патрачох було одушевене и каждa виведзенa точкa щиро
наградзована зоз длугoтирвацим аплаузом. Зоз шпиванку и вешельом ше предлужело на
заєднїцким друженю хторе потирвало длуго, длуго.
Кирила Хома и женска шпивацка ґрупа Ксения Лїкар, Любка Ґрнчар,
Люба Мудри, Ганча Хома, Агнетка Ждиняк и Ґенка Бики
45
На концу поведзме и тото же през цали час отримованя тогорочней манифестациї
була отворена вистава вецей як двацец роботох аматера-маляра Владимира Провчия зоз
Риєки. З найвекшей часци то були пейсажи приморского амбиєнту дзе Провчи уж длуго
жиє и роби, медзитим замерковани и даскельо барз удатни роботи котри маю печац
родного краю, Миклошевцох и околїска.
Гудаци, тераз нам заграйце „Чардаш“! - танцую члени фолклорней секциї
КУД „Яким Ґовля“
МИКЛОШЕВЦИ 2006
ОРҐАНИЗАЦИЯ И КВАЛИТЕТ НА ВИСОКИМ УРОВНЮ
Ослунковани Миклошевци, їх жителє и велї госци 2. и 3. септембра того року мали
цо славиц. Тоти два днї у историї буду записани зоз златнима буквами. На шветочни
способ означена 155. рочнїца школства у Миклошевцох у чиїх ше рамикох отримали и
шицки други програми. Собота, скоро цали дзень, була пошвецена школству. Отримане
12. стретнуце руских школох, шветочно отворени будинок новей школи у котрим у
пополадньових годзинох була представена кнїжка–фотомоноґрафия под назву 155 роки
школства у Миклошевцох, а пририхтал ю Дюра Лїкар зоз сотруднїками. Вечар госци зоз
Липовлянох виведли удатни концерт народних шпиванкох и танцох.
Други дзень, после отвераня виставох, у пополадньових годзинох, отримана
програма под назву Поздрав ровнїни у котрей наступели танєчни и шпивацки секциї
зоз: Петровцох, Билого Манастиру, Вуковару, Нашичкого Марковцу, Томповцох, Риєки,
Славонского Броду, Дюрдьова як и домашнї. Прикладне и рижнородне облєчиво
зоз квалитетним виводзеньом добре порихтаних точкох допринєсло же би тогорочна
манифестация була єдна з найлєпше орґанизованих. Конферансу водзела Николая
Ждиняк.
46
Фолклорна секция (младши возрост) КУД „Яким Ґовля“ 2006. року
Фолклорна секция КУД „Яким Ґовля“ 2006. року
Вечар, истого дня, припаднул членом домашнього КУД Яким Ґовля, хтори з тей
нагоди виведли цаловечарши концерт народних шпиванкох и танцох. Наступела женска
шпивацка ґрупа, дует Ана и Гелена Бучко и танєчна секция. Танци хтори пририхтал
Златко Гирйовати виведзени на високим уметнїцким уровню, а шпиванє тиж так, котре
зоз шпивачками пририхтал Юлиян Бучко. Конферансу на коцерту водзела Оля Мудри.
47
Госци зоз Дюрдьова були успишни на манифестациї „Миклошевци 2006“
МИКЛОШЕВЦИ 2007
ФЕСТИВАЛ РУСКЕЙ КУЛТУРИ
У орґанизациї КУД Яким Ґовля и под покровительством Жупана Вуковарско–
сримскей жупаниї Божи Ґалича 1. и 2. септембра отримана 22. културна манифестация
Миклошевци 2007
пошвецена 100. рочнїци будованя грекокатолїцкей церкви у Миклошевцох. Першого
дня бул орґанизовани Округли стол на тему Руснаци у РГ–нєшка и ютре. Орґанизатор
була Руска рада Вуковарско–сримскей жупаниї. З тей нагоди спатрена проблематика у
вецей обласцох а насампредз у: школстве, вири, култури, историї, етимолоґиї, музики,
драми и инше. Реферати поднєсли нашо визначни културни и духовни роботнїки др
Томислав Мишир, мр Нада Баїч, о. Яким Симунович, Дюра Лїкар, Любица Сеґеди Фалц,
Наталия Гнатко, Ганча Папандриш Гаргаї, Звонко Костелник, Йоаким Ерделї, Янко
Чордаш и Звонимир Ерделї. Проблематика при Руснацох спатрена з аспекту референтох,
а цо найважнєйше велї з нїх дали и начални предклад за ришованє дзепоєдних питаньох.
Медзитим у дискусиї ше могло чуц и слова нєзлагодзеня зоз винєшеним, алє на концу
можеме повесц же то бул перши крочай зробени з цильом же би ше релативно чежки
стан у хторим ше находза Руснаци у Републики Горватскей почало ришовац и одуперац
ше асимилациї. Попри других госцох тому сходу присуствовал и соборски заступнїк за
руску националну меншину Никола Мак.
У вчасних пополадньових годзинох до Миклошевцох сцигли бициґлисти зоз Руского
Керестура, а тото путешествиє достало назву По драги наших предкох. На заєднїцким
друженю госцох и домашнїх порадзене же би тото путешествиє постало традицийне.
48
И з тей нагоди нашо наймладши одушевели вельке число патрачох
Госци зоз Словацкей шицки свойо точки виведли на високим уметнїцким уровню
49
Соботу вечар цаловечарши концерт народних шпиванкох и танцох дало госцуюце
ДФС Тарка з Тарнови (Словацка). Вельке число патрачох зоз щирим кляпканьом
наградзовало кажду виведзену точку.
Внєдзелю у рамикох манифестациї нашли ше: Промоция кнїжки Дюри Бикия
Миклошевци у отечественей войни и Смотра фолклору дзе наступели танєчнїки и
шпиваче зоз Ловасу, Винковцох, Риєки, Вуковару, Петровцох, Коцура як и домашнї,
подросток и старши.
Кед слово о членох КУД Яким Ґовля можеме повесц же остатнї роки барз
напредовали. На репертоару маю вецей фолклорни и шпивацки точки. Вшелїяк же
ошвиженє пополадньовей програми було шпиванє шестрох Гелени и Ани Бучкових,
хтори тиж барз успишно наступели и на тогорочней Червеней ружи.
МИКЛОШЕВЦИ 2008
ВИСОКИ АМАТЕРСКИ УРОВЕНЬ
Кед поздаваме тото цо вельке число патрачох видзело на шицких програмох на
отвореней сцени у Миклошевцох 30. и 31. авґуста можеме шлєбодно повесц же културна
манифестация Миклошевци 2008 була єдна з найквалитетнєйших од шицких цо до тераз
отримани, а нє лєм то, вона и змистово була найбогатша. Так у рамикох тогорочней
манифестациї отримани:
Наймладши танєчнїки КУД „Яким Ґовля“ 2008. року
50
Собота, 30. авґуст- Концерт народних шпиванкох и танцох
На цаловечаршим концерту перше ше представели члени подростку фолклорней
секциї домашнього дружтва. Вони з тей нагоди виведли два танци и одушевели патрачох.
Були радосц за очи и шерца шицких патрачох, бо осем пари малючких дзецох на бини
заш лєм указатель же културни живот у Миклошевцох ма перспективу.
После дзецох наступели старши члени дружтва. Мали зме нагоду видзиц пейц танци
и чуц аж осемнац шпиванки у виводзеню фолклорней секциї, женскей шпивацкей ґрупи
и дуета шестрох Ани и Гелени Бучко. Традиция постала закончиц концерт зоз писню
Молитва и Многая лїт и на тот способ повязац ше зоз власну прешлосцу, традицию и
модлїц благослов у дальшей роботи и моц спознаваня и отриманя нашей рускосци.
Женска шпивацка ґрупа КУД „Яким Ґовля“ Миклошевци 2008. року
Тогорочни концерт танцох и шпиванкох КУД Яким Ґовля бул резултат велькей и
витирвалей роботи шицких членох, а часто и велького одреканя. Заш лєм, за гевто цо
ше люби и у шерцу ноши нїч нє чежке, алє приємне и з радосцу зробене. Бул то дарунок
шицким патрачом хтори кажду виведзену точку наградзовали зоз щирим и длугоким
кляпканьом.
Нєдзеля, 31. авґуст – Смотра фолклору
У вчасних пополадньових годзинох почала уж традицийна Смотра фолклору на
хторей наступели Културно-уметнїцки дружтва зоз: Берку, Церни, Петровцох, Чаковцох,
Вуковару и Риєки. Праве зме на тей програми мали нагоду видзиц вельке фолклорне
богатство народох хтори жию на тих просторох и рижнородне шветочне облєчиво.
Окреме моцни упечатки на патрачох охабели члени КУД Томислав зоз Церни кед
одтанцовали познати танєц Линджо.
51
Миклошевски фолклорни ансамбл 2008. року
Вечар истого дня зоз писню и танцом велькому числу патрачох представели ше
члени Дома култури зоз Руского Керестура. Їх виводзенє патраче провадзели зоз вельку
увагу, а щире и моцне кляпканє було потвердзенє милим госцом зоз Руского Керестура
же концерт писньох и танцох з їх боку бул презентовани на наисце високим уметнївким
уровню.
Шицки члени КУД „Яким Ґовля“ 2008. року
52
МИКЛОШЕВЦИ 2009
ОТВОРЕНИ ШЕРЦА ДОМАШНЇХ
Двацец штварта културна манифестация Миклошевци 2009 ше нє розликовала
вельо од скорейших. У єй рамикох отримани вецей програми: промоция кнїжкох,
вистава, Смотра фолклору и цаловечарши концерт народних писньох и танцох. Значни
факт же орґанизация шицких програмох була на високим уровню и же було вельке
число нащивительох, хтори на концу були барз задовольни зоз тим цо видзели, та аж и
научели. Дзепоєдни точки, насампредз женскей шпивацкей ґрупи и фолклорней секциї
домашнього дружтва нє були далєко од професийного виводзеня.
Собота, 29. авґуст – Промоция кнїжкох
Тото цо ше збуло того соботового вечара у Миклошевцох дакус нє звичайне, алє
дзекуюци Координациї руских радох и Союзу Русинох и Українцох Горватскей вишли
з друку два кнїжки авторох хтори народзени у Миклошевцох. То збирка писньох
Камень гора Агнетки Костелник Балатинац, хтора з тей нагоди пречитала виривки зоз
дзепоєдних писньох, насампредз импресивну писню Чловек.
Промоциї кнїжкох „Камень гора“ Агнетки Костелник Балатинац
и „Най ше нє забудзе“ Дюри Лїкара
После того була представена и кнїжка Най ше нє забудзе – Руснаци у Горватскей
автора Дюри Лїкара пошвецена 175 рочнїци доселєня Руснацох до Сриму и Славониї.
Кнїжка през вецей часци провадзи присельованє на тоти простори, економски, вирски,
53
културни и просвитни живот руского чловека, хтори ше нашол на нових просторох,
прихилєл ше ґу новим животним условийом и остал у нїм по нєшка. О кнїжки бешедовали
рецензенти о. Яким Симунович и др проф. Янко Рамач, а пречитана и рецензия проф.
Ирини Папуґа. О кнїжки бешедовал и сам автор, хтори подзековал видавательови и
велькому числу сотруднїкох як и членом КУД Яким Ґовля, хтори ше постарали же би
тоти промоциї були наисце шветочни. През цалу програму патрачох водзели Мария
Сабадош и Сандра Лїкар, а шпивацки точки интерпретовала женска жридлова шпивацка
ґрупа и Агнета Тимко.
Гелена и Ганча Бучко
Нєдзеля, 30. авґуст –Вистави, Смотра фолклору и Концерт народних
писньох и танцох
Предполадньом у просторийох КУД Яким Ґовля отворена вистава подобових
роботох Владимира Провчия зоз Риєки, а у школи вистава дзецинских роботох, хтори
тоти експонати творели у рамикох Дружтва нашо дзеци.
Истого дня у пополадньових годзинох Миклошевчанє и їх госци мали нагоду скоро
два годзини уживац у танцох и писньох. Осем дружтва, рижнородни по националней
припадносци указали шицку красу мултикултуралносци котра од давен давна присутна
на тих наших сримско-славонских просторох. Попри домашнїх танцошох наступели
фолклорни и шпивацки секциї зоз: Петровцох, Шаптиновцох, Вуковару, Єлисавцу,
Винковцох, Даль Планини и Риєки. Єдни красши и лєпши од других, та кед би тота
смотра нє була ревиялного характеру фаховцом би чежко було одлучиц ше же хто бул
найлєпши.
54
Млади миклошевски члени фолклорней секциї 2009. року
Уж треци рок за шором под час отримованя манифестациї до Миклошевцох приходзи
екипа бициґлистох зоз Руского Керестура, хтора, по словох орґанизатора, професора
Владимира Бесерминя, на тот способ предлужує путешествиє под назву По драги
наших предкох. З дому рушели кед швитало и на тот завод обишли Вуковар, Петровци,
Стари Янковци и пришли до Миклошевцох у вчасних пополадньових годзинох. После
привитних словох з боку орґанизатора манифестациї и придаваня дарункох ушлїдзела
окрипа и друженє...
Миклошевски фолклорни ансамбл 2009. року
мал на репертоаре вецей як 10 танци
55
Вечарша програма предлужена зоз цаловечаршим концертом КУД Яким Ґовля.
Започали зоз Привитним танцом, а вец ше зменьовали: перше наймладши, а потим
шпивацка жридлова ґрупа, дует шестрох Бучкових и фолкорна секция. Бул то вечар,
хтори велїм патрачом остал у приємней памятки, а Миклошевчанє ше з правом можу
цешиц зоз своїм Културно-уметнїцким дружтвом, потримовац членох и руководство и
помагац им у пестованю своєй традициї.
Женска шпивацка ґрупа 2009. року з лїва на право: Ґенка Бики, Гелена Бучко, Люба Мудри,
Любица Ґрнчар, Любка Хома, Виолета Гирйовати, Ивона Гайдук, Ана Бучко, Славица Гайдук,
Ксения Лїкар, Нада Павлин и Мария Хома
МИКЛОШЕВЦИ 2010
ФЕСТИВАЛ РУСКЕЙ ШПИВАНКИ И ТАНЦУ
Того року у Миклошевцох отримана ювилейна, 25. по шоре, културна манифестация
Миклошевци 2010. Тото цо ше случовало 28. и 29. авґуста велькому числу патрачох
останє у тирвацих памяткох. Наступели скоро шицки руски дружтва зоз Горватскей, а
госци миклошевскому швету култури були зоз Руского Керестура (Сербия) и Тарнова
(Словацка) як и ище даєдни дружтва зоз Горватскей, хтори зоз своїма наступами квалитет
манифестациї подзвигли на високи уметнїцки уровень. У рамикох манифестациї були
тоти програми:
Собота, 28. авґуст:
– Медзинародни куп – змаганє спортских риболовцох
У змаганю участвовали трочленово екипи зоз: Сотину, Бошнякох,Чаковцох, Ловасу,
Илоку, Тарнова и Миклошевцох. За домашню екипу наступели: Давид Сабадош, Борис
Симунович и Алексей Мудри. Найвецей щесца мала екипа зоз Бошнякох.
– Концерт народних танцох и шпиванкох – наступели: ФС Тарка (Тарнов), КУД
Обрешка (Долня Обрешка) и КУД Калїна (Риєка).
Пре дижджовну хвилю програма виведзена у завартим и цесним просторе, алє то
виводзачом нє завадзало же би на найлєпши способ указали тото цо през рок научели.
56
Нєдзеля, 29. авґуст:
– Вистава подобових роботох Владимира Провчи (Риєка) и Дружтва Нашо
дзеци (Миклошевци)
– Поздрав ровнїни – смотра фолклора
У пополадньовей програми на отвореней сцени наступели шпиваче и танцоше
КУД Осиф Костелник (Вуковар), КУД Яким Гарди и Дружтво Руснак (Петровци), КУД
Цвелферия Райове Село, КУД Руснацох и Українцох зоз Винковцох и Осєку як и члени
фолклорней и музичней секциї КУД Яким Ґовля (Миклошевци). Виводзенє шицких
шпивацких и фолклорних точкох було на високим уметнїцким уровню. Попри наших
дружтвох наступели и КУД Петефи Шандор (Чаковци), Матка словацка зоз Осєку и
КУД Коло (Вуковар).
– Концерт народних танцох и шпиванкох – наступели: Дом култури зоз Руского
Керестура и ФС Тарка зоз Тарнова.
Тогорочна манифестация була пошвецена 60. рочнїци иснованя КУД Яким Ґовля.
Покровитель бул Совит за национални меншини Републики Горватскей, а єй отримованє
материялно ище помогли: Министерство польопривреди, рибарства и руралного розвою,
Жупан Вуковарско-сримскей жупаниї, општина Томповци и Союз Русинох и Українцох РГ.
Наймладши знова
одушевели вельке число
патрачох
Миклошевски
танцоше барз
успишно танцовали
„Нашу полку“
57
ДРУКОВАНЄ КНЇЖКИ МАТЕРИЯЛНО И МОРАЛНО ПОМОГЛИ:
Општина Стари Янковци
Пластенїки „Роверо“ Миклошевци
58
ЗОЗ ФОТО АЛБУМА НАШИХ МАНИФЕСТАЦИЙОХ
IZ FOTO ALBUMA NAŠIH MANIFESTACIJA

ZAFAZ ZAGREB "“Djeca u proljetno

„TRI SAM DANA KUKURUZE BRALA“

Program 19 Katarinski sajam

“Riječ za tebe” listić policijske kapelanije sv. Vida

Frankopan br. 31 - Grad Kraljevica

program javnih potreba u kulturi za 2015

PPUG ODREDBE

KUD Zrinski Statut

pdf, 5.7Mb - Turistička zajednica Vukovarsko

0 – 9 A B C