Pomoć poljoprivrednicima
U hrvatska područja
nastradala od poplava
konačno stiže i prva pomoć
države, obećana još u svibnju
Treća godina nesreće
Pčelarima se i ove godine
loše piše: nakon lanjske suše
i sada pretjerane kiše, pčelari
i pčele su na izmaku snaga
Francuski recept za tačke
Otkad je Limex postao Altrad
Limex, sve im je krenulo.
Umjesto stečaja, sad su
uspješni izvoznici
aktualno
Str. 9
pv analiza
Str. 10-11
priča s razlogom
Str. 12
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 8 4 7
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 6. listopada 2014.
Godina LXI / Broj 3847.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
stagnacija maloprodaje / ulaganja u zagrebačkoj županiji / predstavljanja / turizam / svijet financija
EBAN
POS
LOGfo
RI
P
in
EENdonosi etwork
Što rope N
Eu
rise
p
r
e
t
En
Prehrambeni proizvodi u Metrou i dm-u
hrvatski proizvodi
na međunarodnim
aukcijama
Paleta hrvatskih proizvoda u inozemstvu širi se
predlaganjem hrvatskih dobavljača za aukcije
>>4-5
Intervju: Dragan Sabljić
Kedobet otvara tvornicu u Rusiji
>> 6-7
>> 6
Ni jedna tvrtka ne može pokriti sva područja, bilo bi to preskupo
i prezahtjevno, kaže direktor Zavoda za ispitivanje kvalitete
Tvornica inovativnih aditiva za beton otvara se uz pomoć
Predstavništva HGK-a i hrvatskog veleposlanstva u Moskvi
Tjedni gospodarski
TV magazin
Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:
Vinkovačka
televizija
SBTV Slavonski Brod
POLJOPRIVREDNA TV
Požega
SRCE TV Čakovec
TV4R
TV ŠIBENIK
TV NOVA Pula
RI TV Rijeka
VOX Zadar
TV ŠIBENIK
TV JADRAN Split
Osječka televizija
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3847, 6. listopada 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Ivica Mudrinić, bivši predsjednik HUP-a:
Za društveno odgovorno poslovanje
Hrvatska udruga poslodavaca već dugi niz godina među članicama potiče
djelovanje koje se temelji
na principima društveno
odgovornog poslovanja,
DOP-a. Dugoročne održivosti nema bez kvalitetnih i partnerskih odnosa te
odgovornog raspolaganja resursima. U svom radu ne
smijemo biti usmjereni samo na danas i moramo razmišljati što ostavljamo budućim generacijama. Nagrađivanjem primjera dobre prakse u skladu s načelima DOP-a
želimo potaknuti na njihovu širu primjenu u Hrvatskoj.
Od takvog poslovanja profitiraju i tvrtke i zajednica,
dakle svima nam je u interesu snažno podupirati DOP.
Neb Chupin, vlasnik Hermes
Internationala:
Džemovima i namazima Dalmatia
američko priznanje
Tvrtki Hermes International odobreno je korištenje
oznake Non-GMO Project verified i to za džemove i namaze pod nazivom Dalmatia. Kao tvrtki
koja veliku pažnju posvećuje poštivanju najviših
standarda proizvodnje, ta
je potvrda veliko priznanje našeg truda i nastojanja da
kupcima pružimo samo vrhunsku kvalitetu proizvoda.
Na velikom tržištu poput američkog, gdje je potrošačima na raspolaganju nezamislivo široka ponuda prehrambenih proizvoda, ovo nas priznanje izdvaja od drugih i omogućava nam da postanemo prvi izbor kupcima
koji pažljivo biraju namirnice i žele znati što sadrži hrana koju svakodnevno konzumiraju.
Vanja Dominović, pomoćnica direktora
Sektora za financijske institucije, poslovne
informacije i ekonomske analize HGK:
Porast kartičnog poslovanja
Trend kartičnog poslovanja u Hrvatskoj u stalnom
je rastu. U proteklih 15
godina istraživanja broj
kartica povećan je za 3,5
puta, broj bankomata 5,3
puta, a broj EFT POS terminala čak 10,5 puta. I dalje je veliki udio bankovnih kartica od 88,4 posto u ukupnom broju kartica. Od
toga, udjel debitnih kartica iznosi 78,6 posto.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić
3
pvinfo
G(H)OST KOMENTATOR: Mato Violić, Matuško vina,
Potomje-Pelješac
Vino pomaže u
donošenju odluke
Meni je osobita čast to što je moje vino Royal bilo jedna od prijelomnih
stvari zbog kojih se festival Ultra održava u Splitu
Z
a segment skupljih vina postoje
kupci i oni sigurno znaju zašto daju novac
za vino koje je i desetak
puta skuplje od vina srednjeg razreda. Očito je da
poznaju i prepoznaju njegovu posebnost, a u krajnjem slučaju i kvalitetu.
Nije uspjeh ako se
ostvari prvi izvoz,
a potom vam vina
skupljaju prašinu
i ne prodaju se
potrošačima - onda
je čak i bolje da ih
zbog ugleda zemlje
niste izvezli
Na vanjskim tržištima
hrvatska vina teško dolaze do kupaca i to je činjenica koju je teško promijeniti. Nama najsklonije
tržište je tržište regije te
naši iseljenici koji se nalaze posvuda i od kojih
dio ima ugostiteljske
objekte. Isto tako, skloni su nam turisti koji su
probali naša vina. Ostali kupci nam nisu skloni i mi nismo prepoznati
kao zemlja vina, ali smo
zahvaljujući ponudi naših podruma, kojih je sve
više, prepoznati kao turistička destinacija u kojoj je jedan od važnih turističkih proizvoda i vino.
Znači, postali smo vinska
destinacija, ali vinska zemlja nismo. Dokaz tome
je da smo, unatoč skupoj
promidžbi u koju je država uložila mnogo novca,
na britansko tržište - u zemlju čiji kupci znaju što
su dobra vina i koja nema
vlastitu proizvodnju vina
- prodali samo (ako je
vjerovati
objavljenim
podacima) 14.000 litara vina u godini dana, što
nije ohrabrujući podatak,
pogotovo kada se zna da
se radi o vinima srednjeg
cjenovnog razreda. Druga je stvar je li promidžba napravljena kvalitetno
i stručno i je li se uvažavala činjenica da se moramo predstaviti najboljim vinima. Znači, nije
uspjeh ako se ostvari prvi
izvoz, a potom vam vina
skupljaju prašinu i ne
prodaju se potrošačima onda je čak i bolje da ih
zbog ugleda zemlje niste
izvezli. Međutim, ako su
proizvodi došli do potrošača i ako ih oni traže ponovno, onda ste uspjeli.
Hrvatska vina u
svjetskim okvirima još
uvijek ne zauzimaju mjesto koje bi trebala imati s
obzirom na kvalitetu, ali
i na broj autohtonih sorti.
U krajnjem slučaju,
naši vinari imaju barem
pedesetak etiketa vina
koja su vrlo kvalitetna te
mogu biti poslužena bilo
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 5600 002
E-mail: [email protected]
Ažuriranje adresara i distribucija
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 5600 002
E-mail: [email protected]
Lektura: Sandra Baksa
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 5600 002
E-mail: [email protected]
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
gdje. Ovako, da nemamo
turističke sezone, naši
vinari bi imali velikih
problema s plasmanom.
Meni je osobita čast
to što je moje vino Royal
bilo jedna od prijelomnih stvari zbog kojih
se festival Ultra održava u Splitu. Naime, u trenutku nezadovoljstva organizatora ovog festivala
- nakon što su pregledali
ponudu Splita, a gradske
ih institucije nisu prepoznale - odnosno, kada su
bili u dilemi hoće li otići na drugo mjesto, presudila je boca Royala
kojom sam ih počastio
u jednom splitskom re-
storanu. To vino je toliko
oduševilo glavnog organizatora Ultre da je društvu u kojem su se nalazili
i menadžeri jedne turističke agencije rekao da
zbog ovakvog vina izabiru Split. Naravno da to
nije bilo samo zbog toga,
ali mi to laska kao što bi
svakome laskalo nečije
oduševljenje njegovim
proizvodom.
Nije naodmet dodati kako je, osim kvalitete vina i umijeća prodaje, veoma važno da
se prema tvrtki koju vodite ponašate odgovorno i ulažete onoliko koliko možete. Možda ne
bi trebalo biti ni toliko
oprezan kao što sam ja
- jer je moje opredjeljenje da ulažem samo vlastita sredstva i ne uzimam kredite - ali je bolje
ne prezaduživati se i ne
opterećivati svoje poslovanje kreditima. Konzervativna politika vođenja
tvrtke pokazala se pogotovo ispravnom kada je
nastupila kriza i kada je
berba loša kao ove godine. Mislim da osim rijetkih izuzetaka na nekim
lokacijama, ovu berbu
nećemo zapamtiti kao
dobru nego kao jednu
od najlošijih. Ove sezone
je potrebno jako mnogo
enološkog znanja i iskustva da bi vino bilo koliko-toliko dobro.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb
P.P. 631
Direktor: Darko Buković
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
Privredni vjesnik
Broj 3847, 6. listopada 2014.
( više od 50 proizvođača ( više od 100 domaćih proizvo
iz Hrvatske već je u programu robnih marki Metroa
plasira se samo kroz dm i Metro
Prehrambeni proizvodi u Metrou i dm-u
Plasman hrvatskih proizvoda k
lance na međunarodnim aukci
Paleta hrvatskih proizvoda u inozemstvu širi se predlaganjem hrvatskih dobavljača za međunarodne aukcije. Na takvim
Metro posluje nominiraju dobavljače koji potom imaju priliku ući na police Metro centara diljem svijeta. Kao i u dm-u, koji
je ponajprije kvaliteta i mogućnost isporuke dovoljne količine proizvoda
Sanja Plješa
[email protected]
M
ože li suradnja s trgovačkim lancima
i plasiranje proizvoda na
inozemna tržišta putem
njihove trgovačke mreže
hrvatskim proizvođačima
postati jednostavan i nerijetko najkraći put za izlazak na ta tržišta? Odgovor
je jednostavan – može.
Istražujući koji su to
domaći proizvodi koji se
distribuiraju u trgovinama
velikih trgovačkih centara
u Hrvatskoj i inozemstvu
došli smo do zanimljivih
podataka. Naime, samo
kroz dva trgovačka lanca
– Metro i dm, plasira se
više od stotinu domaćih
proizvoda. Treba napo-
Vindija koja proizvodi panirani smrznuti program
također za Austriju. Više
od 70 posto asortimana
voća i povrća u veleprodajnim centrima Metroa u
Hrvatskoj nabavlja se od
hrvatskih dobavljača.
Kako je istaknula Tamara Klemenčić, direktorica razvoja privatnih
robnih marki tvrtke Metro, proizvođači i dobavljači robnih marki Metro Cash&Carryja moraju
imati jedan od devet tzv.
Global Food System Initiative (GFSI) standarda, među kojima je i IFS
standard. To je osnova za
provjeru kvalitete privatnih robnih marki. Tamara Klemenčić kaže kako
provjeru obavlja neovisna
stručna komisija na teme-
Hrvatski dobavljači
kroz sustav Metro
Cash&Carry svoje
proizvode plasiraju
u 15 zemalja
menuti kako će se i kroz
jedan od najvećih hrvatskih konzorcija, Agrokor,
omogućiti distribucija još
nekih domaćih proizvoda.
U program robnih
marki trgovačkog centra Metro uključeno je
više od 50 hrvatskih proizvođača. Neki od njih
su tvrtka Clarum iz Nove
Gradiške koja proizvodi
robnu marku za Mađarsku, pekarnica Ekos iz Varaždina s programom smrznutih torti za Austriju te
lju 250 kriterija, među kojima su i upravljanje kvalitetom i proizvodnim
procesom.
Zadovoljni suradnjom
s Metroom
“Trenutno smo u procesu finalizacije pregovora o proizvodnji privatne robne marke čokolade
i proizvoda od tartufa za
domaće i inozemno tržište te očekujemo realizaciju do kraja listopada”,
rekla je Tamara Klemen-
čić. Dodala je kako hrvatski dobavljači kroz sustav Metro Cash&Carry
svoje proizvode plasiraju profesionalnim kupcima u 15 zemalja. Među
njima su Zigante koji plasira proizvode u Njemačku, Skaramuča vina (Austrija) i Lipa Mill (Srbija).
Brancin i orada Cromarisa uvršteni su u asortiman u Italiji, Austriji,
Poljskoj, Srbiji i Češkoj
te je već dogovorena suradnja s Njemačkom i
Francuskom. Neretvanske mandarine proizvođača Setovia izvoze se u
Srbiju. Prema informacijama koje imaju, u Metrou kažu kako su domaći proizvođači zadovoljni
suradnjom s tom trgovačkom kućom. Na upit Privrednog vjesnika na koji
će se način dalje širiti paleta proizvoda u inozemstvu, Tamara Klemenčić je istaknula kako oni
tu paletu šire predlaganjem hrvatskih dobavljača za međunarodne aukcije. Na takvim aukcijama
kolege iz svih zemalja u
kojima Metro posluje nominiraju dobavljače koji
potom imaju priliku ući
na police Metro centara
diljem svijeta. “Kolegama iz inozemstva redovito predlažemo i postavljamo proizvode hrvatskih
dobavljača koji su se pokazali uspješni na hrvatskom tržištu i koji zadovoljavaju potrebe naših
profesionalnih kupaca”,
rekla je Tamara Klemenčić. No, i dobavljači mo-
raju zadovoljiti stroge uvjete kvalitete i sigurnosti.
Prije plasiranja proizvoda u sustav Metroa provodi se provjera standarda kvalitete i sigurnosti
proizvodnog procesa te
se utvrđuje zadovoljavaju li proizvodni kapaciteti uvjete koji su potrebni
za izvoz. Proizvodi i proizvodni procesi dobavljača moraju zadovoljiti kriterije kvalitete definirane
globalno važećim propisima i inspekcijskim
sustavima, a kvalitetu osigurava i dosljedna
provedba standarda kvalitete poput analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP) koje
štite svaki korak u lancu
opskrbe.
U dm-u najvažniji
sigurnost i kvaliteta
I poznati trgovački lanac
dm surađuje s 59 hrvatskih malih i velikih proizvođača, među kojima su
Saponia, Labud, Prestige,
Rips, Zovko, PTO Ćurin,
Biofarm, Delicia, Encian, Granolio, Stella Mediterranea, Kraš, Franck
i Jamnica. “Kako bi proizvodi domaćih proizvođača došli na naše police,
glavni uvjeti su bili njihova sigurnost i kvaliteta jer
su nam kupci na prvom
mjestu. Sljedeći važan
kriterij je količina, pa je
potrebno utvrditi ima li
dobavljač mogućnost isporučiti količinu robe dovoljnu za potrebe kupaca na tržištima na koja se
proizvod plasira”, rekla
je Tanja Hrvojević, menadžerica za asortiman
u dm-u. Dodala je kako
taj trgovački lanac neprekidno radi na širenju suradnje s hrvatskim proizvođačima. Tako su ove
godine u sklopu natječaja “...jer najbolje dolazi
iz prirode!”, namijenjenog obiteljsko-poljoprivrednim gospodarstvima
u ekološkoj proizvodnji,
odabrali one proizvođače
čiji će se proizvodi naći
na policama dm-a. Treba
istaknuti kako će se uskoro na dm-ovim policama
naći proizvodi šestero takvih proizvođača, a već
14 proizvođača s kojima
surađuju plasiraju svoje
proizvode na tržišta regije
5
www.privredni.hr
Broj 3847, 6. listopada 2014.
raste broj domaćih tvrtki s ifs certifikatom
da
Certifikat koji otvara put do polica
kroz strane
ijama
aukcijama kolege iz svih zemalja u kojima
je vrlo sklon hrvatskim proizvodima, važna
proći analizu sigurnosti
proizvodnog procesa te
potvrdu porijekla i sljedivosti sastojaka. Posebna
se pažnja pritom posvećuje prehrambenim proizvodima i proizvodima
namijenjenima djeci. Prilikom odabira proizvoda
od dobavljača traže analitička izvješća Zavoda za
javno zdravstvo kojima
se dokazuje zdravstvena ispravnost te potvrđuje kvaliteta i sastav nekog proizvoda. Ako se
pak radi o proizvodima
koji zadovoljavaju neke
posebne tvrdnje, primjerice onima koji služe kao
nadopuna prehrani ili su
namijenjeni dijabetičarima, takva izvješća sadrže
i dokaze da zadovoljavaju
te tvrdnje.
putem dm mreže. Još ih je
nekolicina u pregovorima
s kolegama iz inozemstva.
U dm-u neprekidno rade
na tome da što više hrvatskih dobavljača spoje
s kolegama u drugim zemljama te im na taj način
pomognu kako bi uspješno finalizirali pregovore o
suradnji.
Potvrda porijekla i
sljedivosti
Taj trgovački lanac radi
na usavršavanju i širenju
asortimana
osviještene
prehrane i prirodne kozmetike. Iz dm-a pozivaju hrvatske proizvođače
takvih proizvoda da im
se jave. Prije dolaska nekog proizvoda na police
dm-a, svaki od njih mora
Iz dm-a i dalje
pozivaju hrvatske
proizvođače da im
se jave sa svojim
proizvodima zdrave
hrane i prirodne
kozmetike
Na naš upit o tome
koliko hrvatskih proizvoda imaju na svojim policama, iz nekih trgovačkih
kuća, primjerice Kauflanda i Lidla, rekli su kako
ne mogu odgovoriti jer je
to poslovna tajna. U Kauflandu su ipak napomenuli kako više od 70 posto prehrambenih artikala
u njihovom programu potječe od domaćih proizvođača.
je li uopće ijedna državna
institucija u našoj zemlji
zadužena za praćenje tvrtki u dobivanju certifikata?
Ipak, jasno je da u posljednje vrijeme raste broj
hrvatskih prehrambenih
tvrtki s tim certifikatom.
Takvih je tvrtki već dvadesetak, a među njima su
Cedevita, Hermes international, JIL sokovi, KoesUdio robnih marki u
asortimanu trgovačkih
lanaca stalno raste, a trgovci ih nastoje pozicionirati kao proizvode pristupačnih cijena i visoke
kvalitete. Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu,
prehrambenu industriju
i šumarstvo HGK-a kaže
kako su trgovački lanci
kao vlasnici robnih marki odgovorni za sigurnost
i kvalitetu proizvoda, pa
od svojih dobavljača traže
certifikate kojima se potvrđuje sukladnost s normama tržišta na kojima će
ti proizvodi biti plasirani.
Jedna od najpoznatijih takvih normi je International Food Standard
(IFS) koju su izradile članice njemačkog udruženja maloprodajnih lanaca
HDE i francuskog udruženja FCD s ciljem provjere
sustava kvalitete i sigurnosti hrane svojih dobavljača. Sličan pristup imali
su i veliki britanski maloprodajni lanci udruženi
u British Retail Consortium (BRC), koji su izradili svoju normu kvalitete
robnih marki. Većina europskih trgovačkih lanaca
prihvaća poslovanje samo
s tvrtkama koje imaju certifikat sukladnosti s nekom od tih normi.
U Hrvatskoj već više
od 20 prehrambenih tvrtki posjeduje razne vrste
certifikata. Nažalost, na
portalu kvaliteta.net koji
jedini ima podatke o certificiranim tvrtkama podaci su posljednji put ažurirani 2010. U Hrvatskoj
agenciji za hranu kažu
kako nemaju sve podatke o tvrtkama koje imaju
certifikat poput IFS norme, pa se postavlja pitanje
Cedevita, Hermes,
JIL sokovi, Koestlin,
Koka, Kraš, Ledo,
Podravka, Eurovoće
i Vindija imaju IFS
tlin, Koka, Kraš, Ledo,
Podravka, Vindija, Eurovoće...
“Vrlo brzo očekuje se
porast broja tvrtki s certifikatom s obzirom na europsko zakonodavstvo u
kojem je odgovornost u
poslovanju s hranom podijeljena na cjelokupni lanac hrane. Uz obvezu osiguravanja stalne opskrbe
svih poslovnica trgovačkog lanca odgovarajućim količinama proizvoda, za dobavljače ulazak
u trgovačke lance znači i
dodatna ulaganja radi zadovoljenja uvjeta norme
te troškova certifikacije”,
napominje Božica Marković. To, kaže, znači ulaganje u prostore i opremu,
proizvodni proces, edukaciju zaposlenika te uspostavljanje odgovarajućeg
sustava dokumentacije.
Suradnja s domaćom
proizvodnjom mora pridonijeti razvoju trgovine, a ulaganje u tehnologiju i inovativni proizvodi
ključni su elementi razvoja i konkurentnosti proizvoda. Tako i u Sektoru
za trgovinu HGK-a kažu
kako je plasiranje domaćih proizvoda putem trgovačkih polica na stranim
tržištima u stvari izravan izvoz i pomoć ukupnom hrvatskom gospodarstvu. “Osim takvog
načina plasmana proizvoda, treba spomenuti otvaranje novih mogućnosti
za domaće proizvođače
i to širenjem poslovanja
nacionalnih trgovačkih lanaca”, istaknula je Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu
HGK-a. Ona kaže kako je
ulaskom Hrvatske u članstvo EU-a našim proizvođačima omogućeno jednostavnije
poslovanje,
ali svakako treba podržati sve napore za otvaranje
novih tržišta za domaće
proizvode. (S.P.)
neretvanske mandarine i dingač posredstvom metroa odlaze u regiju
Mandarine u Srbiju, vino u Austriju
Direktor prodaje u tvrtki
Setovia voće iz Zagreba
Duje Bekavac ističe kako
ta tvrtka surađuje s Metroom od početka njegova poslovanja u Hrvatskoj. “Imamo skladište u
Opuzenu gdje otkupljujemo neretvanske mandarine koje posredstvom Metroa plasiramo u Hrvatsku
i Srbiju. U Srbiju plasiramo oko 250 tona neretvanskih mandarina pod
robnom markom Metroa
HoReCa select. Za poslovanje pod tom robnom
markom morali smo uvesti
HACCP te imati jedan od
devet GFSI standarda, što
je u našem slučaju International Food Standard”,
pojašnjava Duje Bekavac.
Dodaje kako će uskoro
posredstvom Metroa ova
tvrtka otvoriti još jedno tržište. “Osnovni problem
neretvanske mandarine je
u tome što njena sezona
kratko traje, tek nešto više
od dva mjeseca, a velika
prednost je idealan omjer
šećera i kiselina što tu vrstu mandarina po kvaliteti izdvaja od drugih”, kaže
Bekavac.
Poznata pelješka vinarska obitelj Skaramuča iz Potomja na Pelješcu do unazad pet godina
s Metroom je poslovala
putem posrednika. Prema riječima Fani Skaramuča, od kada rade izravno, iznimno su zadovoljni
suradnjom. “U ovaj lanac
plasiramo sve naše vrste
vina. Imamo dio koji radimo pod našim imenom, ali
imamo i dvije robne marke
lanca Metro. To su Dingač
limited edition i Plavac limited edition. Znači, osim
te dvije robne marke lanca
plasiramo i Plavac, Plavac
premium, Dingač, Din-
gač barique i od ove godine rose, sve pod imenom
Skaramuča”, ističe Fani
Skaramuča i dodaje kako
u Metro plasiraju značajne
količine vina, otprilike pet
do šest paleta mjesečno.
Njihovi se proizvodi putem Metroa izvoze uglavnom u Austriju. (J.V.)
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3847, 6. listopada 2014.
Nakon Poslovnog foruma u Novosibirsku
Kedobet otvara
tvornicu u Rusiji
Zagrebačka kompanija
Kedobet otvorit će u Rusiji tvornicu aditiva za
betone, objavljeno je na
prošlotjednom Poslovnom forumu održanom
u ruskom gradu Novosibirsku.
Predstavnik Kedobeta Igor Šustić na Forumu
je održao predstavljanje
tehničko-tehnoloških mogućnosti tvrtke i naglasio
da je koordinirana potpora
hrvatskog veleposlanstva
u Rusiji i Predstavništva
HGK-a u Moskvi osigurala preduvjete za izlazak
Kedobeta na rusko tržište.
Ta tvrtka proizvodi aditive koji pomažu bržem
sušenju i vezanju betona
čime se ubrzava i pojeftinjuje gradnja. Aditivi ne
sadrže kloride i u skladu
su s europskim normama
i međunarodnim standardima. HGK i veleposlanstvo pomogli su tvrtki da
pronađe ruskog partnera s
kojim će krenuti u pravne
i financijske pripreme za
gradnju tvornice.
Forum u Novosibirsku dio je novog smjera
Komore na ruskom tržištu, kojim se nastoji pronaći prostor za hrvatske
tvrtke na regionalnim ruskim tržištima. Potpisan
je i sporazum o suradnji s
Trgovinsko-industrijskom
komorom Novosibirska.
Time će se osigurati dodatna potpora tvrtkama
koje ondje već posluju,
kao i onima koje se tek
pripremaju poslovati u
Novosibirsku i njegovoj
oblasti, rekao je Jakov
Despot, direktor Predstavništva HGK-a u Moskvi.
Uz Kedobet, novosibirski kraj posjetili su
predstavnici tvrtki Genting, Belupo, Kutrilin
TPV, Mini Major i Proklima. Bili su tu i veterani ruskog tržišta poput
Montmontaže i Podravke.
Siniša Bartol iz Proklime rekao je da ta tvrtka već godinama uspješno
posluje u Novosibirskoj
oblasti, a razgovori i kontakti s Foruma otvorit će
i nove poslovne mogućnosti.
Poslovno izaslanstvo
hrvatskih tvrtki u Novosibirsku predvodio je Igor
Pokaz, veleposlanik u Ruskoj Federaciji. Suorganizator Foruma bila je i
Sberbanka. (I.V.)
Komentar HGK o prometu u trgovini na malo
Bez znaka oporavka
Prema kalendarski prilagođenim
podacima,
u kolovozu je u Hrvatskoj promet u trgovini
na malo bio realno 0,3
posto veći u odnosu na
isti mjesec prošle godine, a prema desezoniranim podacima 1,8 posto
veći u odnosu na srpanj
ove godine. Kako ističu u
Odjelu za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, to je
prije svega rezultat povećane inozemne potražnje
koju implicira rast noćenja stranih tursita. Iako
su se, u dosadašnjem tijeku godine, uglavnom bilježili pozitivni trendovi
kretanja prometa u trgovini na malo, ipak je na
kumulativnoj razini zabilježen realni pad prometa. Tako je u osam mjeseci
ove godine, prema prosjeku godišnjih stopa, promet u trgovini na malo bio
0,3 posto manji u odnosu
na isto razdoblje 2013. S
obzirom na nepromijenjene uvjete na tržištu rada, u
Odjelu za makroekonomske analize HGK-a ocjenjuju kako će maloprodajni promet u ovoj godini
stagnirati oko prošlogodišnje razine. Naime, sadašnja razina prometa u
trgovini na malo još je
oko 19 posto niža u odnosu na isto razdoblje 2008.,
prve godine gospodarske
krize. “Rezultat je to sla-
be domaće potražnje koja
je prisutna u duljem recesijskom radoblju, izazvana sve nepovoljnijim stanjem na tržištu rada i sve
nižom razinom ostvarenog dohotka. Smanjenjem
standarda, promijenila se
i struktura potrošnje, pa
se sve više troši na egzistencijalno potrebne proizvode, a sve manje na
luksuzne proizvode”, napominju u Odjelu za makroekonomske
analize
HGK-a. Inače, na razini
EU-a, realni promet u trgovini na malo bilježi pozitivan godišnji trend i to
neprekidno od kolovoza prošle godine. Tako je
u sedam mjeseci ove godine promet u trgovini na
malo u EU-u u prosjeku
bio 1,7 posto veći nego u
istom razdoblju 2013. godine. (S.P.)
( 21 grupa proizvoda
mora biti usklađena s EU normama i direktivama
Dragan Sabljić, direktor Zavoda za ispitiva
Specijalizacija
strana tržišta
Ne postoji ni jedna tvrtka u Europi koja može pokriti sva područja
za pojedina područja prema vlastitim interesima i mogućnostima
Krešimir Sočković
[email protected]
T
ržišnu nišu koja
se bavi certificiranjem i ispitivanjem proizvoda u ova
krizna vremena napučile su mnoge tvrtke koje
su u tome poslu pokušale ostvariti rast svoje konkurentnosti i profita. Onima koji su već dugo na
tržištu zbog krize se smanjio obim posla pa je većina njih smanjila i broj
zaposlenih. Ipak, dobri,
kvalitetni i povoljni certifikatori uvijek su traženi. O stanju na tom dijelu tržišta razgovarali smo
s direktorom Zavoda za
ispitivanje kvalitete i zamjenikom predsjednika
Udruženja za ispitivanje
i certificiranje Hrvatske
gospodarske
komore,
Draganom Sabljićem.
Koliko su potrebne usluge certificiranja na hrvatskom tržištu?
- Ove usluge su nam potrebne jer smo dio zajedničkog europskog tržišta,
a na njemu većina proizvoda mora biti certificirana. Upravo većina proizvoda na tržištu imaju CE
oznaku koja označava da
je taj proizvod zadovoljio
sve uvjete koji se od njega očekuju na tom tržištu.
Ta oznaka je ujedno i jamstvo kupcu da je taj proizvod ispravan. Da bismo
to mogli reći za neki proizvod on mora biti usklađen s normama i direktivama Europske unije koje
vrijede za 21 grupu proi-
zvoda. Neke države koje
nemaju svoje laboratorije gdje se to može potvrditi, takvu proceduru moraju proći u drugoj državi
što je za svakog proizvođača kompliciranije, sku-
Sada tražimo
proširenje prodaje
naših usluga na
zemlje u susjedstvu.
Želimo raditi i
u Italiji, Austriji,
Sloveniji, BiH te
Srbiji
plje i dulje traje. Jednako
je važna i činjenica da se
pri certificiranju proizvoda poslovne tajne vezane
uz taj proizvod moraju dati
nekome drugome u ruke,
što kod pojedinih proizvoda može za neku naciju
biti strateški važno.
Kakvo je stanje na tržištu certificiranja u Hrvatskoj?
- Na tržištu postoji oko
250 tvrtki koje su akreditirane za certificiranje na
različitim područjima. Ne
postoji ni jedna tvrtka u
Europi koja može pokriti sva područja jer bi takvo poslovanje bilo strašno skupo i tehnički vrlo
zahtjevno. Tvrtke se odlučuju za pojedina područja
prema vlastitim interesima
i mogućnostima njihovih
laboratorija, kao i prema
znanjima stručnjaka koji
u njima rade. Svaka tvrtka
koja se u nas bavi takvim
poslovima pod stalnim je
nadzorom Hrvatske akreditacijske agencije koju je
priznala Europska komisija kao akreditirano tijelo
za nadzor.
Pri HGK-u je prije nekoliko godina osnovano
Udruženje za ispitivanje
i certificiranje. Koji su
razlozi njegovog osnivanja?
- Oko 85 tvrtki članica
Komore aktivno sudjeluju u radu Udruženja, a
do našeg udruživanja je
došlo iz potrebe da pokažemo kakav je značaj i
kakvi su problemi na području našeg rada. Osobito nam je stalo ukazati na
cijenu takvog sustava kao
i probleme koje imamo.
Važno je naglasiti kako
imamo potrebu za izuzetno stručnim i sposob-
INTERVJU
www.privredni.hr
Broj 3847, 6. listopada 2014.
( oko 250 tvrtki
Ministarstvo regionalnog razvoja i
fondova EU-a
akreditirano je za certificiranje na različitim područjima
nje kvalitete
i izlazak na
jer bi takvo poslovanje bilo strašno skupo i tehnički vrlo zahtjevno. Tvrtke se odlučuju
njihovih laboratorija, kao i prema znanjima stručnjaka koji u njima rade
način rješavamo eventualne sporove na koje možemo naići.
nim kadrom u našem radu
i to s proizvodnim iskustvima, a to je vrlo teško naći. Takve osobe moramo dodatno školovati
više od pet godina kako
bi bile sposobne raditi na
ispitivanju i certificiranju
te suvereno vladati materijom kojom se bave. Jednako važan je i nastavak
školovanja uz rad kroz
upoznavanje novih tehnologija, metoda i normi. To
je zahtjevno i skupo. Primjerice, naša tvrtka ima
oko 80 zaposlenih i nekoliko certifikacijskih područja i godišnje trošimo
oko 300.000 kuna samo
na održavanje sustava
certifikacije, umjeravanje
mjerila i obrazovanje ljudi. To je fiksni trošak koji
je nužan da bismo se mogli baviti ovim poslom.
Jednako je i u drugim
tvrtkama. Zbog toga kroz
Udruženje zajednički nastupamo prema državnim
službama, Akreditacijskoj agenciji i ministarstvima kako bi se pronašli načini za poticanje ove
djelatnosti. Jednako tako
pokušavamo i smanjiti
troškove Hrvatske akre-
Konkurentni smo, i
to već pokazujemo
kroz naš rad u
inozemstvu
ditacijske agencije koju
plaćamo za nadzor. Izdali smo i katalog naših članica, te kodeks ponašanja
kojim naš rad dižemo na
višu razinu i ujedno kroz
Udruženje na civiliziran
Što najviše muči članice
vašeg Udruženja?
- Trenutačno nas muči
sve ono što muči i cijelo
gospodarstvo. Kada opada gospodarska aktivnost
i pada bruto domaći proizvod, tada pada i količina usluga koje pružamo
pa nam padaju i prihodi od toga. Unatoč tome,
broj akreditiranih tvrtki
se proteklih godina povećao jer su mnogi pokušali
kroz ispitivanje i certificiranje povećati svoju učinkovitost i prihode. Sada
tražimo proširenje prodaje naših usluga na zemlje u susjedstvu. Želimo
raditi i u Italiji, Austriji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Na tim
tržištima možemo pružiti
istu kvalitetu, istu važnost
ili istu vrijednost usluga
kao i neka tvrtka, primjerice, u Francuskoj, no po
povoljnijoj cijeni, jer nam
je cijena rada niža.
Koliko ste konkurentni
strancima?
- Konkurentni smo, i to
već pokazujemo kroz naš
rad u inozemstvu. Imamo dobru suradnju s nekim stranim certifikacijskim kućama tako da mi
kod njih ispitujemo određene stvari, educiramo se,
ali jednako tako i oni kod
nas. Razlika postoji, no
ne u znanju nego možda
samo u nekim skupljim ili
novijim uređajima za ispitivanje.
7
Zavod za ispitivanje
kvalitete, kojemu ste direktor, ima već dugu tradiciju. Što vas očekuje u
budućnosti?
- Nas je osnovao Grad
Zagreb 1957. godine,
kako piše u osnivačkoj
odluci, da bismo pomogli
proizvođačima unaprijediti kvalitetu i sigurnost
njihovih proizvoda. Mi to
još uvijek radimo, no po
drugim tehničkim uvjetima. Uvijek smo bili neovisna kuća koja se bavila samo time. Upravo ta
nepovezanost s proizvodnjom ili prodajom sada
je uvjet za bavljenje našim poslom. Neovisnost,
stručnost i kompetentnost
su odlike koje krase naših
sadašnjih osamdesetak
zaposlenih. Nekada nas
je bilo i dvostruko više,
a kao i svi nastojimo se
prilagoditi tržištu. Radimo na onim područjima
i uslugama certifikacije
i akreditacije na kojima
mislimo da ćemo imati posla. Specijalizirali
smo se za poslove koji se
odnose na zaštitu okoliša, posebice na području
građevinskih proizvoda,
te zaštite na radu, ekologije i zaštite od požara.
S promjenama regulative na tržištu i mi se mijenjamo. Tražimo mjesto
za neutralne kuće koje će
biti između proizvođača i kupca te kao neovisni suci davati objektivnu ocjenu o proizvodu ili
uslugama. Nikome sada
nije lako pa tako ni nama.
Međutim, dobra perspektiva postoji.
Financijske potpore
za 18 otočnih udruga
Nakon provedenog natječaja i ocjene stručnog Povjerenstva, Ministarstvo regionalnoga
razvoja i fondova Europske unije dodijelilo
je 294.500 kuna za projekte 18 otočnih udruga.
Financijska potpora dodijeljena je projektima koji
su od interesa za održivi
razvoj otoka, a iz područja su unapređenja kvalitete života u lokalnoj zajednici, kulture i umjetnosti,
obrazovanja i znanosti, te
sporta. Na natječaj je pristiglo 48 prijava, a potpore su dobili Ekološki
ronilački klub Korčula;
Udruga djece s posebnim
potrebama Cvitić, Vela
Luka; Lastovski poklad,
Lastovo; Svima - udruga
za razvoj organizacija civilnog društva i civilnih
potreba, Podšpilje; Međunarodno prvenstvo Hrvatske u daljinskom plivanju, Stari Grad; Gea Viva,
Milna; Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja
Argonauta, Murter; Udruga za promicanje kreativnog i zdravog života
Otok, Šepurine; Udruga
i eko postaja Barbaroža,
Zaglav; Šolta art udruga,
Grohote; Otočka služba
spašavanja-Drvenik Mali;
Udruga invalida kvarnerskih otoka, Punat; Ulika, Cres; Ruta, Cres; Plavi svijet Institut za zaštitu
i istraživanje mora, Veli
Lošinj; Hrvatsko bioetičko društvo, Mali Lošinj;
Udruga za održivi razvoj
otoka Rave, te Udruga za
promicanje ritmike i plesa
Tim, Preko. (J.V.)
Najbolji u sve tri kategorije
Cemexu nagrada za
odgovorno poslovanje
Kompanija Cemex dobila je veliku nagradu
za društveno odgovorno poslovanje jer je ove
godine najbolja u sve
tri kategorije: u brizi
za okoliš, za zaposlenike i za zajednicu. Nagrade je prošli tjedan dodijelio HUP, u projektu koji
sufinancira EU i Međunarodna udruga poslodavaca. Cemex, uz ostalo, četiri godine nije zabilježio
ozljedu na radu, smanjio
je stopu bolovanja za 50
posto, zasadio je maslinike na prostorima koje više
ne koristi, stipendira studente, gradi vrtiće i reciklira otpad.
Najbolje za okoliš u
kategoriji malih tvrtki
brine Next bike, a među
srednjima MGK Pack. Za
zaposlenike u malim poduzećima najviše skrbi
Specijalna bolnica Sveta Katarina, u srednjima
Biovega, a kod velikih je
to Ericsson Nikola Tesla.
Odgovoran odnos prema
zajednici među malima
najbolje je pokazao Plavi radio projektom Kvartoteka. I u ovoj disciplini se ove godine iskazao
MGK Pack, dok su u grupaciji velikih nagradu dobili Allianz i Siemens.
“Od odgovornog poslovanja profitiraju i tvrtke i zajednica, dakle u interesu nam je podupirati
takvo ponašanje“, izjavio
je u ime HUP-a Ivica Mudrinić, dok je predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio da tvrtke
koje uvode DOP pokazuju
veću otpornost na krizu i
imaju dugoročnu održivu
konkurentsku prednost.
(I.V.)
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3847, 6. listopada 2014.
“ Poreznicima kažem da nemaju što boraviti u poduzećima duže od
jednog dana. Jedino ako se žele tamo zaposliti u proizvodnji. ”
Boris Lalovac, ministar financija
Okrugli stol Ekonomskog instituta Zagreb o poticanju gospodarskog rasta
Strukturne reforme: kad nemaš
djetetu za cipele
Ministar financija Boris Lalovac svjestan je da povećanjem poreza neće moći namaknuti novac koji treba državi.
Stoga izmjenama poreza na dohodak želi dodatno potaknuti kreativne zaposlenike koji imaju veća primanja
Igor Vukić
[email protected]
S
trukturne refome
mogle bi pokrenuti hrvatsku ekonomiju, čulo se više puta na
prošlotjednom okruglom
stolu Ekonomskog instituta Zagreb posvećenom
poticanju gospodarskog
rasta.
“Strukturne reforme?
To je kad vas dijete traži novac za nove cipele, a vi kažete: ne može,
sad nemam novca. Eto,
to je prava strukturna reforma”, prokomentirao
je Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa u Hrvatskoj, objašnjavajući da nema bitnih
razlika između vođenja
financija u kućanstvu, poduzeću ili državi.
Ministar financija
Boris Lalovac svjestan
je da povećanjem poreza
neće moći namaknuti novac koji treba državi. Stoga izmjenama poreza na
dohodak želi dodatno po-
taknuti kreativne zaposlenike koji imaju veća primanja. Želio je potpuno
ukinuti i stopu od 40 posto, ali to zasad nije prošlo. S poreznim rasterećenjem će se nastaviti, jer
Lalovac smatra da je 25
posto gornja granica poreznog opterećenja. Pogotovo usporedi li se hrvatski porezni sustav sa
zemljama sličnog stupnja razvoja. U Makedoniji, Srbiji ili baltičkim
Nema bitnih
razlika između
vođenja financija
u kućanstvu,
poduzeću ili državi,
smatra Fogec
zemljama usporedive porezne stope kreću se od
10 do 15 posto.
Snažnije smanjivanje
poreza na dohodak nije
bilo moguće jer bi jedinice lokalne samouprave
previše izgubile. Stoga će
se morati uvesti porez na
nekretnine koji će lokalcima nadomjestiti prihod
od dohotka.
Represija na terenu
Lalovac je istaknuo i
kako nastoji usmjeriti poreznike da budu na usluzi poduzetnicima. Govori
im da kao glavni izvor za
nadzor poslovanja koriste
dostupne baze podataka
te smanje osjećaj represivnosti zbog prisutnosti na terenu. “Kažem im
da nemaju što boraviti u
poduzećima duže od jednog dana. Jedino ako se
žele tamo zaposliti u proizvodnji”, istaknuo je.
Šef Siemensa je pozdravio taj pristup ministra financija: “Samo da
potraje i da se te dobre
ideje provedu. Nadam se
da si ministar dobro čuva
bokove.” Fogec je dodao kako je važno da porezni sustav traje barem
četiri-pet godina. Planiranje poslovnih procesa
nije jednostavno, a planovi se teško mogu radi-
ti na 12 mjeseci. Naglasio je i da Hrvatska ima
velik inovacijski kapital,
što se vidi po tome što
su hrvatski stručnjaci cijenjeni u inozemstvu. I u
sustavu Siemensa brzo ih
unovače inozemni odjeli. A dobro rade i oni koji
su ostali u Zagrebu: odjel
koji za Siemens izrađuje softver godišnje izveze
programe vrijedne 30 milijuna eura. Zato je izvoz
pameti i udruživanje sa
strateškim partnerima jedan od načina za potica-
nje rasta. Opet Siemensov primjer: kad su 1995.
preuzeli Končarov odjel
energetskih transformatora, to je poduzeće imalo godišnji prihod od 15
milijuna njemačkih maraka, a sada od 150 milijuna eura. Isti ljudi, isti
proizvod, samo je sa Siemensom stiglo i globalno tržište.
Partner koji bi plasirao njihov proizvod treba i poduzeću Banko iz
Splita, koje je proizvelo pneumatsku brusilicu
svjetske klase. Suvlasnik
tvrtke Aljoša Bošković kaže da je ta brusilica razvijena uz pomoć
poticaja institucija kao
što su Bicro, HAMAG i
HBOR, a pridonijeli su i
stručnjaci Strojarskog fakulteta u Zagrebu. Potpora za nastup na inozemnim sajmovima koristi,
no trebalo bi naći neki još
efikasniji model za plasiranje inovativnih proizvoda na svjetsko tržište,
rekao je Bošković.
Ulagačka klima u zagrebačkoj županiji
Najviše investicija, a padaju na listi konkurentnosti
Zagrebačka
županija
domaćin je dvjema najvećim privatnim investicijama u Hrvatskoj. U
Savskom Marofu je to
Plivin novi pogon vrijedan 100 milijuna dolara,
a u Rugvici je Ikea otvorila svoju trgovinu, vrijednu 100 milijuna eura.
A na istraživanju regionalne konkurentnosti
koju provodi Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), županija je
u odnosu na prošlu godinu pala s 5. na 7. mjesto!
U čemu je stvar, možda
ta metoda kojom procjenjujemo županijsku efika-
snost, baš i nije najbolja,
zapitao se župan Stjepan
Kožić, na prošlotjednom
okruglom stolu Konkurentnost Zagrebačke županije. Još k tome u Jastrebarskom
Kaufland
otvara svoj novi distribucijski centar od 75 milijuna eura, u Pisarovini
za dva tjedna kreće u rad
proizvodni pogon tvrtke
Kralj metala vrijedan 23
milijuna eura, u kojem će
se izrađivati i dijelovi za
Mercedes-Benz. U Luki
nastaje logističko-distributivni centar Lagermaxa
u koji će se uložiti 90 milijuna kuna. Investitore u
Zagrebačkoj županiji čekaju prostori u 20 poslovnih zona u koje je uloženo
stotinjak milijuna kuna, a
ondje već radi 250 tvrtki
sa 7000 radnika.
Slavica Singer iz
NVK-a pokušala je objasniti da uz statističke podatke u istraživanju dobar
dio ocjena ispitanici daju
prema svojim osjećajima
pa je to moglo zamutiti
sliku. A i statistika kaže da
Grad Zagreb ima znatno
veći BDP po stanovniku
od Županije. Možda je to
zato što mnoge kompanije
imaju sjedište u Zagrebu,
a posluju u Županiji. Prihod se bilježi Zagrebu, ali
eto, statistika je takva.
No, u Zagrebačkoj županiji se i ne ljute previše. Organizirali su okrugli
stol da vide što mogu još
bolje učiniti u budućnosti. Prema Kožićevim riječima, nastavit će izlaziti u
susret poduzetnicima, dodatno razvijati jedinstveni
ured za sve poduzetničke
informacije pri razvojnoj
agenciji. I nadaju se da će
iduće godine ući u krug
četiri najrazvijenije županije prema metodologiji
Ministarstva regionalnog
razvoja i fondova EU-a.
(I.V.)
9
www.privredni.hr
Broj 3847, 6. listopada 2014.
( za 598 OPG-a
( od 1. listopada
bit će isplaćena sredstva pomoći
započele isplate
Mjere Ministarstva poljoprivrede
*vijesti
Poplavljenim područjima
10 milijuna kuna pomoći
Ovdje se ne radi o zahtjevima za štetu, oni će biti određeni sukladno Zakonu
o zaštiti od elementarnih nepogoda, ovdje je riječ o odluci Vlade o pomoći proizvođačima za
naknadnu sjetvu, rekao je ministar poljoprivrede Jakovina
Ilijana Grgić
[email protected]
M
inistarstvo
poljoprivrede krenulo je
s dvije konkretne mjere
pomoći poplavljenim područjima. S prvim danom
listopada počela je isplata
gotovo 10 milijuna kuna
pomoći poljoprivrednim
proizvođačima na poplavljenim područjima i
to za provedbu naknadne sjetve. Sredstva će bit
isplaćena za 598 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području
Vukovarsko-srijemske,
Sisačko-moslavačke i Požeško-slavonske županije, a odnose se na ukupno
3557,09 hektara za koje
je satelitskim snimcima
na dan 26. svibnja utvrđe-
U tijeku je i
prvi natječaj iz
Programa ruralnog
razvoja za općine
Gunja, Rajevo Selo i
Račinovci
no da su bili poplavljeni.
“Ovdje se ne radi o
zahtjevima za štetu, oni
će biti određeni sukladno
Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda, ovdje je riječ o odluci Vlade iz svibnja ove godine
o pomoći proizvođačima
za naknadnu sjetvu, kako
bi imali sredstva za ovogodišnju jesensku sjetvu
na poplavljenim područjima”, rekao je ministar
poljoprivrede Tihomir
Jakovina.
Županija
Naselje
Vukovarsko-srijemska
Drenovci
Đurići
Gunja
Posavski Podgajci
Račinovci
Rajevo Selo
Soljani
Strošinci
Vrbanja
Vukovarsko-srijemska ukupno
Sisačko-moslavačka
Čukur
Hrvatska Kostajnica
Rosulje
Sisačko-moslavačka ukupno
Požeško-slavonska
Brodski Drenovac
Gradac
Pleternica
Požeško-slavonska ukupno
UKUPNO
Istovremeno će biti
raspisan prvi natječaj iz
Programa ruralnog razvoja, također namijenjen područjima stradalim od poplava, i to u
Narodnim novinama te
na web stranicama Ministarstva poljoprivrede
i Agencije za plaćanja u
poljoprivredi, ribarstvu i
ruralnom razvoju.
“Natječaj će biti raspisan 3. listopada 2014.
Rok za prijavu je 30 dana
od objave. Mjera je vrijedna 30 milijuna eura za
razdoblje do 2020. godine”, istaknuo je Jakovina te je napomenuo kako
su tehničke službe u Mi-
Broj PG
77
38
71
46
84
68
65
15
25
489
5
1
2
8
0
32
69
101
598
nistarstvu pripremile sve
provedbene akte.
Moguća i
stopostotna potpora
Mjera će se provoditi na
cijelom području Hrvatske u idućih šest godina,
a iznimno, prvi natječaj
bit će raspisan za Vukovarsko-srijemsku županiju, za sanaciju šteta
od poplave na područjima općina Gunja, Rajevo Selo i Račinovci. Na
natječaj se mogu javiti fizičke i pravne osobe koje
su upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a u poplavi im je
uništeno najmanje 30 po-
Poplavljena
površina (ha)
36,6
179,13
1086,01
151,09
907,67
621,46
191,80
107,72
33,62
3.315,10
1,09
4,50
31,90
37,49
0,00
45,32
159,18
204,50
3.557,09
Ukupna
odšteta (kn)
241.708,90
641.452,71
2.396.686,30
763.977,20
1.561.331,91
2.063.330,76
583.473,13
120.944,36
280.062,38
8.652.967,65
22.413,16
14.896,84
61.676,23
98.986,23
0,00
155.218,39
436.235,66
591.454,05
9.343.407,93
sto poljoprivrednog potencijala, što se vidi iz
zapisnika o procjeni štete. Oni koji imaju manju
štetu neće moći aplicirati. Ministar navodi kako
prag od 30 posto nije on
odredio, već je to regulativa koja vrijedi i za ostale farmere diljem EU-a.
Bitno je istaknuti da je moguće ostvariti potporu i do 100 posto ukupnih prihvatljivih
troškova za sanaciju poljoprivrednog zemljišta,
građenje poljoprivrednih
objekata i infrastrukture,
popravaka ili nabavu novih ili rabljenih poljoprivrednih strojeva, mehani-
Odšteta za strojeve i vozila
Ako je nekome zbog poplave nastradala poljoprivredna mehanizacija, što je potrebno
od dokaza, koji dokumenti, i može li kupiti novu ili staru mehanizaciju?
Traktori, kombajni, strojevi i gospodarska vozila koja su zahvaćena elementarnom nepogodom ili katastrofalnim događajem moraju biti registrirani u trenutku proglašenja
elementarne nepogode ili katastrofe. Iznimno za vozila koja ne podliježu obveznoj registraciji mora se dokazati vlasništvo u trenutku proglašenja elementarne nepogode ili katastrofe. Prihvatljiv trošak je popravak ili nabava novih/rabljenih poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme.
zacije i opreme, nabavu
osnovnog stada ili matičnog jata kod domaćih
životinja, nabavu i sadnju višegodišnjeg bilja.
Važno je napomenuti da
se prema pravilima koje
propisuje Europska unija u prihvatljivi trošak ne
ubraja jednogodišnje bilje, poput uništenih usjeva pšenice ili kukuruza.
Kukuruz ne,
konzultanti da
Potpora će se moći ostvariti i za opće troškove poput usluge konzultanata,
troškova studija izvedivosti, troškove projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih podloga
i elaborata, troškove sudskog vještaka u iznosu
do 10 posto od vrijednosti ukupno prihvatljivih
troškova za korisnika te
za troškove označavanja
ulaganja sufinanciranih
iz EU proračuna u iznosu do 100 eura.
Svi koji ostvare pravo
na potporu, morat će dokazati namjensko korištenje odobrenih sredstava
kroz račune.
“Pozivam proizvođače da se javljaju našim uredima u kojima će
moći dobiti sve informacije vezane za natječaj i
procedure”, izjavio je ministar Jakovina podsjećajući da je Ministarstvo
poljoprivrede od svibnja do danas kontinuirano plaćalo i vodilo brigu
o veterinarskoj skrbi životinja na poplavljenom
području, a samo za osiguravanje hranidbe životinja država je platila oko
šest milijuna kuna.
Podravka preuzima
rovinjsku Mirnu
Upravno vijeće Hanfe odobrilo je Podravki
objavljivanje ponude za
preuzimanje Mirne iz Rovinja, po cijeni od 38,02
kune po dionici. Obveza objavljivanja ponude
za preuzimanje nastala
je za Podravku 25. kolovoza, kada je na tri javne dražbe održane putem trgovinskog sustava
Zagrebačke burze stekla 198.209 redovnih dionica Mirne, pojedinačne nominalne vrijednosti
100 kuna, što predstavlja 53,86 posto temeljnog kapitala rovinjske
tvrtke ili 53,86 posto od
ukupnog broja glasova na
Glavnoj skupštini Mirne.
JGL i na tržištu
Indonezije
Riječki JGL od nedavno posluje i na tržištu Indonezije. Od potpisivanja ugovora s partnerom
pa do izvoza proizvoda
na tržište trebalo je proći oko godinu i pol dana.
Registracijski postupak
okončan je u veljači, prva
isporuka realizirana je u
srpnju, a najinternacionalniji brend tvrtke, Aqua
Maris, na indonezijsko je
tržište lansiran tijekom
kolovoza ove godine.
British Airways: novi
letovi do Splita
Britanska zrakoplovna
tvrtka British Airways
najavila je novi let na
izravnoj liniji London –
Split i time proširila svoju ponudu na hrvatskom
tržištu. Novi let između
Londona i Splita bit će
dostupan dva puta tjedno tijekom ljetnog reda
letenja, srijedom i nedjeljom.
10 PV ANALIZA
( 1500 t meda
Privredni vjesnik
Broj 3847, 6. listopada 2014.
inače godišnje izvezu hrvatski pčelari
( 12 do 15 t meda
proizvede samo Apis - ove godine dobili jedva 3 t
U Hrvatskoj proizvedeno čak 90 posto manje meda u odnosu na višegodišnji prosjek
Treća katastrofalna go
za pčelare
Upropaštene su gotovo sve paše - bagrem, kesten, lipa, drač, uljana repica i kadulja dale su najviše 10 posto uobičajenih
suncokreta prepolovljena je. Pčelari tvrde da tako loše sezone nije bilo u posljednjih 100 godina
Izvoza meda, koji
je išao uglavnom u
Europsku uniju, ove
godine gotovo da i
neće biti
podbacio, onda je to bilo
nadomješteno
prethodnom cvjetnom pašom ili
pašom na uljanoj repici.
Ovoga puta sve je izostalo”, kaže Željko Vrbos,
direktor Apisa, predsjednik Grupacije pčelarstva HGK – Županijske komore Virovitica
i predsjednik Hrvatske
udruge pčelara proizvođača.
Situacija je ista u svim
krajevima Hrvatske. Ni
najstariji proizvođači ne
sjećaju se da su usred bagremove paše morali prihranjivati pčele jer nisu
uspjele prikupiti med ni
za svoje potrebe. Pčele,
naime, godišnje potroše
120 kilograma meda po
košnici, a kako ga ove sezone nije bilo, hranjene
su rastopljenim šećerom.
“Stanje je bilo alarmantno, ali je katastrofa ipak
spriječena
zahvaljujući
brojnim upozorenjima i
savjetima koje smo svakodnevno davali proizvođačima”, objašnjava Vladimir Bilek, predsjednik
Hrvatskog pčelarskog
saveza.
Tvrtka Apis iz Virovitice godišnje proizvede
od 12 do 15 tona meda, a
ove godine izvrcali su jedva tri. “U 30 godina koliko se bavim pčelarstvom
ne pamtim lošiju sezonu. U normalnim godinama ako je početak bio loš,
paša na bagremu znala je
sve nadomjestiti, a ako je
bagrem zbog smrzavanja
Potpun podbačaj i u
regiji
Uz sve to, u proljetnim
poplavama u Slavoniji
stradalo je nešto više od
1000 pčelinjih zajednica,
a uništena je i oprema te
zalihe meda i repromaterijala.
“Lani smo imali nezapamćenu sušu pa smo rekli da nam se ne može do-
Goran Gazdek
Z
bog tople zime,
izrazito
kišnog
razdoblja u doba
cvatnje, naglih zahlađenja, jakih vjetrova, hladnih proljetnih noći i nedostatka sunčanih dana
tijekom cijele pčelarske
sezone, ove je godine u
Hrvatskoj proizvedeno 90
posto manje meda u odnosu na višegodišnji prosjek. Upropaštene su gotovo sve paše - bagrem,
kesten, lipa, drač, uljana repica i kadulja dale
su najviše 10 posto uobičajenih količina meda, a
paša amorfe, livade i suncokreta prepolovljena je.
Pčelari tvrde da tako loše
sezone nije bilo u posljednjih 100 godina, a da stvar
bude gora, ovo je već treća godina kako ovu proizvodnju pogađaju nedaće.
goditi gore, a dogodilo se.
Pitam se gdje je tu kraj”,
komentirao je pčelarsku
sezonu Zvonimir Pajnić,
predsjednik Pčelarskog
saveza Osječko-baranjske županije.
U nekim krajevima u
pomoć je odmah priskočila lokalna uprava pa je
tako Varaždinska županija rebalansom proračuna
za kupnju šećera izdvojila
200.000, a Koprivničkokriževačka 300.000 kuna.
Pčelari očekuju pomoć
države i lokalne zajednice
jer smatraju da je pčelarstvo vrlo važna grana poljoprivredne proizvodnje
čiji opstanak valja poticati. “Ako pčelari odustanu
od pčela, neće valjati jer
bez pčela nema ni druge
proizvodnje. Bilo je godina kada su lokalne zajednice pomagale, sigurno je
da će pomoći i ove, samo
treba vremena”, uvjeren
je Pajnić.
Prinosi meda zbog nižih temperatura i velikih
kiša podbacili su u cijeloj regiji. Mađarska, Rumunjska, BiH i Srbija bilježe 80 posto manju
proizvodnju. Prošle su godine članovi Saveza pčelarskih organizacija Srbije
prikupili 3035 tona bagre-
movog meda, a ove godine tek 300 tona. Šteta je
procijenjena na 10,1 milijun eura. Srpski pčelari
u poplavama su ostali bez
1683 košnice u vrijednosti
od 302.000 eura.
Hrvatski pčelari godišnje izvezu 1500 tona
meda, uglavnom u Europsku uniju, a ove godine izvoza gotovo da i
neće biti. Jedan od najvećih izvoznika, virovitički pčelar Slavko Švraka umjesto uobičajenih
80 dobio je tek 34 tone
meda. “To je upola manje
od onoga što sam godišnje
izvozio u Njemačku pa
sam se svojim njemačkim
partnerima morao ispričati. Spasila me zaliha od 40
tona tako da sam zadržao
izvoz u Sloveniju, BiH i
Mađarsku”, ističe Švraka.
Opasnost od lažnjaka
Nestašica meda, pribojavaju se pčelari, mogla bi
uzrokovati pojavu patvorina i jeftinog meda uvezenog iz Kine pa u Hrvatskom pčelarskom savezu
pozivaju na oprez i savjetuju građane da pažljivo
čitaju deklaraciju. Većina plagijata koji se mogu
naći na tržištu jesu glukozno-fruktozni sirupi dobi-
11
www.privredni.hr
Broj 3847, 6. listopada 2014.
19. DANI MEDA U HRVATSKOJ
odina
količina meda, a paša amorfe, livade i
zvoda u našim trgovačkim
lancima. Oni obavezno
moraju biti deklarirani pa
valja obratiti pozornost
i dobro pročitati podatak na deklaraciji gdje je
med proizveden i koja je
zemlja porijekla. Ali, najsigurnije je med kupiti na
kućnom pragu”, savjetuje Bilek.
Nestašica
meda mogla bi
uzrokovati pojavu
patvorina i jeftinog
meda uvezenog uz
Kine
veni preradom kukuruza.
Takav sirup ima istu gustoću kao med, što kupcu
onemogućava prepoznavanje razlike. Proizvod je
bez mirisa, ali mu se dodaju arome meda pa je
bez laboratorijske kontrole teško utvrditi krivotvorinu.
“Dio zaštite koju smo
imali sa zabranom miješanja hrvatskog meda s uvoznim, primjenom Europske direktive, morali smo
obustaviti. Na našem tržištu sada je dozvoljeno
miješati hrvatski med s
uvoznim što je rezultiralo pojavom takvog proi-
Nagrađivani pčelar
Zvonimir Božić iz Donjeg Miholjca s godišnjom proizvodnjom od
pet do sedam tona smatra da ne bi trebalo doći
do velikog poremećaja na
hrvatskom tržištu pčelinjih proizvoda jer pčelari čuvaju zalihe znajući
da svaka godina nije ista.
“Ove godine dobio sam
tek tri tone što bi uz zalihe od ranije bilo dovoljno za moje stalne kupce.
Oni nestašicu neće osjetiti”, kaže Božić.
No, budući da će meda
na tržištu biti znatno manje, pčelari očekuju da će
svakako doći do korekcije cijena. Na kućnom pragu kilogram meda sada se
prodaje po 40 ili 50 kuna,
a koliko će iznositi nova
cijena, u Hrvatskom pčelarskom savezu ne mogu
predvidjeti.
Manje meda, ali zato je
njegova kakvoća neupitna
Osječka smotra meda, pčelarske proizvodnje i proizvoda i do sada je bila
najkvalitetnija u Hrvatskoj, a natjecanje se provodi uz stroge i stručne analize
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
N
estanu li pčele s
planeta, čovječanstvo će izumrijeti za četiri godine –
ova davna izjava čuvenog
Alberta Einsteina kao da
se zloguko ostvaruje upravo ovih godina. Naime,
unatrag petanestak godina, na području Amerike, ali i u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Italiji
i Grčkoj, bilježe se pojave misterioznog nestanka
čitavih pčelinjih zajednica. A, budući da su pčele oprašivači čak 80 posto
biljnih vrsta, bez njih bi
voće i povrće moglo nestati s lica zemlje. Stoga
Einsteinovu izjavu valja
shvatiti krajnje ozbiljno.
Iako hrvatski pčelari
već drugu godinu zaredom
imaju velikih problema
(prošle godine je bila suša,
a ove su godine uzrok
problema velike količine
kiše), pčele kod nas ipak
nije zadesila takva sudbina. Dokaz tomu su i prote-
Ove godine na
ocjenjivanje meda
pristiglo je oko
30 posto manje
uzoraka
kli Dani meda u Hrvatskoj,
koji se u Osijeku organiziraju već gotovo dva desetljeća. Riječ je o gospodarskoj manifestaciji koja se
održava u suorganizaciji HGK-ŽK-a Osijek, Hrvatskog pčelarskog saveza, Županijskog saveza
pčelara Osječko-baranjske
županije, Grada Osijeka i
Osječko-baranjske županije. Ove se godine održalo 19. ocjenjivanje kvalitetnih sortnih vrsta meda u
Hrvatskoj, zatim 13. ocjenjivanje pakovina meda,
pića od meda, proizvoda za poboljšanje zdravlja
na bazi meda i suvenira, te
10. ocjenjivanje kvalitete
pića na bazi meda (medene rakije i likeri).
Osječka smotra meda,
pčelarske proizvodnje i
proizvoda i do sada je bila
najkvalitetnija takva manifestacija u Hrvatskoj jer
na jednom mjestu okuplja znanost, proizvodnju i prodaju pčelarskih
proizvoda, a ujedno se uz
stroge i stručne analize
provodi natjecanje i ocjenjivanje kvalitete tih proizvoda. K tome, u sklopu
akcija Mladi i med organizirano će se održati više
zabavnih, prodajnih i edukativnih sadržaja na središnjem osječkom trgu.
Manje uzoraka
Prema riječima Ernesta
Nada, voditelja Odjela za
poljoprivredu i prehrambenu industriju osječke Županijske komore, a
ujedno i tajnika Organizacijskog odbora ove manifestacije, ciljevi projekta
su promicanje konzuma-
cije i proizvodnje kvalitetnog meda, proizvoda
na bazi meda, kao i profiliranje proizvođača.
“Zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta, ovo je bila jedna od
najtežih godina za proizvodnju meda u zadnjh 10
godina. Štete se još uvijek
zbrajaju, no već se sada
procjenjuje da bi ukupni
prinos meda mogao biti
i za 30 posto manji nego
prošle godine koja je također bila loša za pčelare”, rekao je Nad, dodajući kako i ne čudi što je ove
godine na ocjenjivanje
pristiglo oko 30 posto manje uzoraka. Ove godine
su bila 102 uzorka meda,
14 uzoraka pića od meda i
37 pakovina meda.
Iako će ovogodišnji
prinosi biti znatno slabiji nego inače, visoka kvaliteta meda je neupitna. O
tome svjedoči podatak da
je od 102 uzorka sortnog
meda, čak njih 38 zavrijedilo zlatno odličje.
Nagrađeni
Ukupni pobjednik u kategoriji sortnih medova je
kaduljin med OPG-a Matahlija iz Lopara. Među
uzorcima je bilo meda od
bagrema, kestena, lipe,
vriska, drače, heljde,
suncokreta, kao i cvjetnog meda te najcjenjenijeg medljikovca, odnosno
šumskog meda. U ocjenjivanju pakovina meda,
pića od meda, proizvoda za poboljšanje zdravlja na bazi meda i suvenira, uvjerljivi pobjednik je
obrt RP-prerada meda iz
Velike Gorice s neobičnom
pakovinom Gastro med s
ljutim feferonima. U kategoriji pića na bazi meda,
zlatnu medalju je osvojila
Medovača Mirjane Brkić iz
Ivankova.
12 PRIČA S RAZLOGOM
( 104,3 mil kn prihoda
ostvario lani Altrad Limex
Privredni vjesnik
Broj 3847, 6. listopada 2014.
( od toga 91,3 mil kn
ostvareno na izvoznim tržištima
Altrad Limex, Donji Miholjac – u Hrvatskoj ipak ima života i za metaloprerađivače
Francuski recept za
građevinska kolica
Prije pet godina bili su pred gašenjem, a sada uspješno proizvode, izvoze i zarađuju. I sve to rade gotovo isti ljudi
kao i prije pet godina. Međutim, danas su uspješna tvrtka, zapošljavaju 183 radnika, a više od 90 posto prihoda
ostvaruju na stranim tržištima
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
B
ave se proizvodnjom, i to metaloprerađivačkom. Rade u Hrvatskoj,
još k tome u Slavoniji.
Proizvode ono što treba
ponajprije građevinskom
sektoru - mješalice za beton i građevinska kolica.
Prema aktualnom hrvatskom hiperdepresivnom
stanju, to je pravi put za
propast. To im se gotovo
i dogodilo 2009. godine
kada su zbog nagomilanih višegodišnjih dugovanja, lošeg vođenja tvrtke i
nastupajuće krize - završili u stečaju. Njihov najveći konkurent na tržištu,
francuska grupacija Altrad Group sa sjedištem
u Montpellieru, uskoro ih
preuzima te postaju dio
ove velike multinacionalne kompanije.
Prednosti grupacije
Od tada više nisu samo
Limex već postaju Altrad Limex. Promijenili
su samo vlasnika. I danas
rade u istim proizvodnim
halama usred Donjeg Miholjca, u Slavoniji i Hrvatskoj, te i dalje proizvode mješalice za beton i
građevinska kolica. Sve
to rade gotovo isti ljudi
kao i prije četiri, pet godina. Međutim, danas su
uspješna proizvodna tvrtka, zapošljavaju 183 radnika koji svakoga mjeseca redovito primaju svoju
zarađenu plaću, a više od
90 posto prihoda ostvaruju na izvoznim tržištima.
O tome koliko je Altrad Grupacija izrazito dinamična i razvojna, najbolje svjedoče podaci o tome
kako su, kada je Limex
2010. postao član Altrada,
bili 45. tvrtka u Grupaciji,
a sada je u Altradu 95 tvrtki koje na tržištu ostvaruju
oko 900 milijuna eura prometa. Najveći su svjetski
proizvođač mješalica i najveći europski proizvođač
profesionalnih građevinskih skela i kolica. U predstojećoj poslovnoj godini,
a ona se vodi od rujna do
kolovoza, u Altradu očekuju promet od oko milijardu eura.
Što se donjomiholjačkog Altrad Limexa tiče,
oni su unatoč nepovoljnim ekonomskim uvjetima i stalnom padu građevinske aktivnosti, kako
u Hrvatskoj, tako i u zemljama regije, prošle godine ostvarili ukupno
104,3 milijuna kuna prihoda, od čega je 91,3 milijuna kuna ostvareno na
izvoznim tržištima. Ove
godine bi ukupan pro-
met trebao premašiti 110
milijuna kuna, a očekuje se dobit između sedam
i osam posto na razini godine, odnosno oko 1,1 milijun eura.
“Ostvarujemo vrijedne benefite kroz zajedničku nabavu, te imamo
značajnu pomoć u prodaji ponajviše putem koor-
Što je slično
Hrvatskoj i Ukrajini
Pored ovih konkretnih brojčanih pokazatelja i učinkovite organiziranosti, kako ističe Josip
Markovac, generalni direktor Altrad Limexa,
brojne su prednosti poslovanja u grupi.
Ove godine bi
ukupan promet
trebao premašiti
110 milijuna kuna,
a očekuje se dobit
od oko 1,1 milijun
eura
Problemi hrvatske konkurentnosti
Na razini cijele Grupe, Altrad u svakom trenutku ima na raspolaganju bankovni kredit u iznosu od 100 milijuna eura uz kamatu od 0,69 posto. Istovremeno, Altrad
Limex, kao zasebna tvrtka u okviru Grupe, kredit može dobiti po kamatnoj stopi
od jedan posto. “Zbog planirane investicije u izgradnju novog skladišta, podnijeli smo zahtjev jednoj velikoj hrvatskoj
banci i dobili ponudu za kredit po kamatnoj stopi od 5,4 posto. Za hrvatske uvje-
te to možda nije loša ponuda, međutim,
kada sam to pokazao u sjedištu Grupe,
ostali su zgroženi. Teško bilo koja hrvatska tvrtka po takvim uvjetima može biti
konkurentna. Činjenica je da je u Hrvatskoj radna snaga jeftinija, ali kada se pribroje sva davanja kojima su ovdje izložene tvrtke i ovakvi bankarski uvjeti, onda
naše tvrtke jako teško mogu biti konkurentne na svjetskom tržištu”, kazuje Josip Markovac.
diniranih nastupa na tržištu. Nadalje, ulaskom
u Altrad Grupaciju proširili smo svoj prodajni
asortiman, jer uz asortiman iz vlastite proizvodnje plasiramo na tržište i
druge proizvode Altrad
Grupe, prije svega Belle
proizvode i proizvode
Atika, odnosno proizvode za gradnju, uređenje
vrta te hobi asortiman”,
naglašava Markovac, do-
dajući kako su uveli sustav upravljanja kvalitetom po normi ISO, te GS
i TÜV certifikat za sigurnost pri rukovanju uređajima.
Zahvaljujući višegodišnjoj tradiciji, a osobito
dokazanoj kvaliteti proizvoda kao što su građevinska kolica, Altrad Limex postojano je prisutan
na mnogim tržištima.
“U protekloj poslovnoj godini (rujan 2013.
- kolovoz 2014.) zabilježili smo rast prodaje na mnogim tržištima,
od Bugarske i Rumunjske, preko Njemačke,
Rusije i Francuske, pa
čak i u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, najveći pad prodaje smo imali
u Ukrajini zbog poznatih okolnosti, ali i u Hrvatskoj, što osobito zabrinjava. To je katastrofa,
kao da građevinski sektor
uopće ne postoji”, zaključuje Josip Markovac.
enterprise europe
info
Broj 116, 6. listopada 2014.
10. BUDI UZOR i 39. INOVA
Umrežavanjem
do uspjeha
Najveća izložba inovacija u Jugoistočnoj Europi održat će se početkom studenoga u Osijeku. Očekuje se više od 500 sudionika iz više
od 15 država
Najveća izložba inovacija u Jugoistočnoj Europi ove godine 10. budi
uzor i 39. INOVA održat će se od 6. do
8. studenoga u dvorani Gradski vrt u
Osijeku.
Glavni organizator ovogodišnje izložbe je Tera Tehnopolis uz suorganizaciju Hrvatskog saveza inovatora, Hrvatske
udruge inovatora-poduzetnika (HUIP) i
Glavni organizator
ovogodišnje izložbe je Tera
Tehnopolis uz suorganizaciju
Hrvatskog saveza inovatora,
Hrvatske udruge inovatorapoduzetnika (HUIP) i
Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku. Glavni moto ovogodišnje izložbe je Umrežavanjem do uspjeha (Networking 4 Succes). Na ovogodišnjoj izložbi
očekuje se više od 500 sudionika iz više
od 15 država. Prema prijavama na ovu
izložbu, kako kažu u Tera Tehnopolisu,
vidljiv je porast u u kvaliteti inovacija i
zaštiti intelektualnog vlasništva.
Ovogodišnji Budi uzor i INOVA je
izvrsno mjesto za dobivanje ključnih informacija u vezi poslovanja te
mjesto pronalaska partnera, kupca,
dobavljača ili djelatnika, a sve je podređeno povećanju konkurentnosti
i olakšavanju nastupa na EU tržištu.
Sudjelovanje na izložbi može riješiti
problem prijaviteljima različitih projekata kojima sudjelovanje na izložbama
inovacija predstavlja osnovni ili dodatni uvjet.
Tera Tehnopolis i Hrvatska udruga inovatora-poduzetnika omogućavaju svojim članovima sudjelovanje po najpovoljnijim uvjetima. Ako ste zainteresirani
za sudjelovanje na izložbi inovacija i prototipova rok prijave je produžen do 15.
listopada 2014. godine. Prijaviti se možete na broj telefona 031 251 000 ili epoštom na [email protected].
Posebnost ovogodišnje izložbe je
istovremeno održavanje Smotre Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Budući studenti mogu doznati što im
nude sve sastavnice Sveučilišta koje prezentiraju svoje studijske programe, upoznaju ih s uvjetima upisa i
trajanjem studiranja, uvjetima smještaja tijekom studija u Osijeku i općenito o
studentskom životu. Kako
primijeniti stečena znanja tijekom studija, studenti mogu doznati na štandovima Sveučilišta
ili na štandovima Budi uzor i INOVE. Ovogodišnja izložba nije samo o
edukaciji i zapošljavanju. Kulturni i zabavni program najbogatiji je do sada.
Natjecanje parova u turniru stolnog
nogometa, Domimat kup, turnir u stolnom kuglanju, degustacije, koncerti,
kazališne priredbe i još puno toga organizirano je s namjerom demonstracije dvije važne stvari: kako izgleda studirati i poslovati u Osijeku.
enterprise europe
BIZimpact II
Savjetovanje uz
pomoć tehnologije
U Bjelovaru je održana regionalna konferencija projekta BIZimpact II na kojoj su predstavljene elektroničke aplikacije za savjetovanje
U Županijskoj komori Bjelovar Hrvatske gospodarske komore održana
je regionalna konferencija projekta
BIZimpact II Prezentacija elektroničkih aplikacija za savjetovanje koju je
ŽK Bjelovar organizirala u suradnji s
Ministarstvom poduzetništva i obrta
(MINPO).
Projekt su predstavnicima tvrtki iz ovog
dijela Hrvatske i razvojnim agencijama
predstavili Ricardo Pinto, voditelj projektnog tima, Colin Kirkpatrick, stručnjak za procjenu učinaka propisa, Hrvoje Renka, zadužen za BIZimpact II i Adela
Renka, koordinatorica projekta. U sklopu konferencije predstavljena je elektronička aplikacija za informiranje i savjetovanje malih i srednjih poduzetnika,
koja se razvija u sklopu projekta. Putem
aplikacija poduzetnici će prvi put moći
izravno davati svoje komentare, prijedloge i/ili primjedbe pri donošenju novih ili izmjeni postojećih zakona i propi-
di novih propisa i politika na području
MSP-a. Registracija i korištenje aplikacije
u potpunosti su besplatni i dostupni su
od 6. listopada.
sa te na taj način sudjelovati u njihovu
kreiranju. Ta elektronička aplikacija predstavlja novi način komuniciranja između
ministarstva i poduzetnika. Osnovni su
Izvori financiranja EU projekata mogućnosti i izazovi
Konferencija Izvori financiranja EU
projekata - mogućnosti i izazovi održat će se 15. listopada u Forumu Zagreb, Green Gold, Radnička cesta 50 s
početkom u 9 sati.
Cilj je konferencije upoznati potencijalne korisnike EU fondova sa svim novostima i mogućnostima te bankarskim
uslugama vezanim uz financiranje njihovih projekata kao i iskustvima drugih zemalja članica, kako bi spremno dočekali prve natječaje koji se očekuju potkraj
ove ili početkom sljedeće godine.
Najznačajniji izazov koji stoji pred potencijalnim korisnicima EU fondova, bili oni
poduzetnici ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, jest osiguranje sredstava za zatvaranje cjelokupne financijske
konstrukcije projekta.
Uz dostupna EU sredstva, za uspješnu
provedbu projekta potrebno je osigurati
i udio vlastitog učešća korisnika u projektu, te u većini slučajeva i sredstva kojima
će se osigurati financijska likvidnost tije-
kom provedbe projekta, odnosno premostiti razdoblje od prijave troškova relevantnom ugovornom tijelu do isplate
sredstava korisniku za njihovo pokriće.
Hrvatski poduzetnici su u pretpristupnom razdoblju do sredstava za vlastito financiranje najvećim dijelom dolazili kroz vrlo povoljne kreditne programe
HBOR-a bilo izravno, bilo putem poslovnih banaka. U novom proračunskom razdoblju, HBOR će nastaviti s pružanjem
proaktivne podrške korisnicima EU projekata, i to onih koji se financiraju sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
ciljevi izrade aplikacije unapređenje komunikacije i dijaloga između MINPO-a i
poduzetnika, prikupljanje mišljenja poduzetnika te njihovo korištenje pri izra-
Projektom BIZimpact II želi se unaprijediti poslovne okoline u Republici Hrvatskoj i konkurentnost hrvatskoga malog
gospodarstva. Glavni je korisnik projekta Ministarstvo poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, a Hrvatska gospodarska komora je važan partner i sudionik
projekta.
Pula Boat Fair
Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Europska poduzetnička
mreža Hrvatske (EEN) sa zadovoljstvom pozivaju da sudjelujete na
poslovnim susretima koji će se održati 16. listopada 2014. u sklopu
Pula Boat Faira (PBF) u Marini Veruda Pula. Poslovni susreti predstavljaju
jedinstvenu mogućnost povezivanja
tvrtki iz različitih zemalja koje djeluju u
istom sektoru, a s ciljem predstavljanja
i otkrivanja novih proizvoda i usluga,
istraživanja novih poslovnih mogućnosti kako bi pronašli potencijalne klijente i dobavljače te partnere za zajedničko ulaganje ili inovacijske projekte.
Događaj je namijenjen tvrtkama koje
djeluju u nautičkom sektoru, bilo da su
proizvođači ili pružatelji usluga.
Glavni sektori interesa:
• Brodogradnja
• Brodska oprema
• Metaloprerada
• Obnovljivi izvori energije
• Strojarstvo i projektiranje
• Plastika
• Usluge
• Ostalo
Pula Boat Fair je najbrže rastući sajam
nautičkog sektora na jadranskom području i predstavlja vrlo atraktivnu međunarodnu ponudu tvrtkama koje
žele promovirati svoje proizvode i pronaći nove poslovne mogućnosti.
Sudjelovanje na poslovnim susretima
PBF-a je besplatno, a sudionici će dobiti sve potrebne materijale, akreditacije za ulaz na sajam, kavu i osvježenje
u pauzama.
Prijava je moguća online putem linka:
http://pulaboat.talkb2b.net/hr
Za dodatne upite obratite se kontakt
osobama u HGK-u: Denis Hrelja, HGK
ŽK Pula [email protected], tel: 052 378
103 i Jelena Ravlić, HGK- Europska poduzetnička mreža, [email protected], tel:
01 4606 824. Više informacija o sajmu:
http://www.pulaboat.com/
www.een.hr
6. listopada 2014.
2 3
Kreditom do uspjeha
Subvencioniranje kamata
za male poduzetnike
Vlada programom Kreditom do uspjeha osigurava subvencioniranje kamata na kredite namijenjene ulaganjima malih i srednjih
poduzetnika. Kredit ili njegov dio može biti utrošen na povećanje likvidnosti, no ne i za vraćanje dugova bankama
U Hrvatskoj je malim i srednjim poduzetnicima ograničena ponuda financijskih proizvoda zbog zaloga i
ostalih uvjeta koje poduzetnici teško
mogu ispuniti. Unatoč tome što na tržištu postoje kreditna jamstva ona za
male poduzetnike nisu riješila potrebu za zalogom. Poduzetnici koji ostvaruju profit i imaju održive investicijske
projekte imaju ujedno i česte probleme s likvidnošću, a ponuda mikrokredita nije dovoljna pa teško mogu doći do
potrebnih 20.000 do 100.000 eura koji su
im nužni za poslovanje.
Hrvatska je vlada usvojila Prijedlog programa poboljšanog kreditiranja poduzetništva i obrta Kreditom do uspjeha
2014. Ovim projektom želi se olakšati pristup novcu za male i srednje poduzetnike.
Vlada kroz svoj program Kreditom do
uspjeha planira subvencionirati kamat-
nu stopu za kredite koju poduzetnici
mogu dobiti. Program ima dvije mjere Kreditom do konkurentnosti i Kreditom
do uspješnog poslovanja. Prvom mjerom Kreditom do konkurentnosti može
se dobiti od 100.000 do pet milijuna
kuna kredita, od čega se 20 posto može
odobriti za obrtna sredstva za uslugu, a
30 posto za proizvodnju. Kamatna stopa
može biti nominalno sedam posto, a uz
korištenje jamstva HAMAG BICRO-a najviše 6,5 posto. Rok kredita može biti do
10 godina za kupnju ili izgradnju poslovnog objekta ili sedam godina za opremu, s mogućim počekom do dvije godine.
Druga mjera Kreditom do uspjeha namijenjena je kreditiranju tekuće likvidnosti i trajnih obrtnih sredstava i ne može
se iskoristiti za zatvaranje obveza prema
bankama. Kredit može biti od 30.000 do
200.000 kuna, s najvišom kamatom do
osam posto s jamstvom HAMAG BICRO-a
7,5 posto, s rokom otplate od četiri godine. Moguć je i poček do šest mjeseci.
Subvenciju na kamate mogu dobiti mi-
kro, mali i srednji poduzetnici (d.o.o.-i,
j.d.o.o.-i, obrti i profitne ustanove), i to
najviše za jedan kredit godišnje.
EY Poduzetnik godine
Globalni projekt od sada i u Hrvatskoj
Ernst & Young Hrvatska (EY), jedna od najvećih svjetskih revizorskokonzultantskih tvrtki, od listopada
u Hrvatskoj pokreće najveći globalni projekt namijenjen nagrađivanju
poduzetnika - EY Poduzetnik godine. Priznanje namijenjeno najuspješnijim svjetskim poduzetnicima dodjeljuje
se punih 28 godina u više od 60 najrazvijenijih svjetskih zemalja koje čine 90
posto svjetske ekonomije. Finale svjetskog izbora za poduzetnika godine, na
kojem će prvi puta sudjelovati i odabrani hrvatski poduzetnik, održat će se u
lipnju 2015. godine u Monte Carlu.
Prijave za kandidate otvorene su do 21.
studenoga i ne iziskuju nikakve troškove za kandidate, već je jedini uvjet da
kandidati ispunjavanju zadane uvjete
poslovne izvrsnosti. Pravo prijave imaju svi poduzetnici zaslužni za poslovni
uspjeh tvrtke, s najmanje dvije godine
na upravljačkoj poziciji u kontinuitetu.
Također moraju imati i značajan vlasnički udio u tvrtki ili ako se radi o dionič-
kom društvu, kandidat mora biti suvlasnik i imati status kojim može utjecati na
donošenje odluka i djelovanje upravnog odbora, a tvrtka ne može biti podružnica ili predstavništvo strane tvrtke.
Ono što izbor EY Poduzetnika godine
razlikuje od drugih izbora je neovisni i
stručni peteročlani žiri koji će izabrati
prvog hrvatskog pobjednika i domaćeg predstavnika na svjetskom okupljanju najboljih poduzetnika. Predsjednik žirija, a čine ga iskusni poslovni
lideri koji mogu prepoznati nove lidere i njihov uspjeh te stručnjaci za poduzetništvo iz akademskog područja
ili drugih područja, bit će predsjednik
Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. U
izboru najboljih poduzetnika koje krasi poduzetnički duh, inovativnost, strateška usmjerenost, osobni integritet
te nezaobilazni financijski pokazatelji, sudjelovat će i poznati poduzetnici
Nenad Bakić te Saša Cvetojević, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Vedrana Jelušić Kašić i dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Lajoš Žager.
“Pokretanjem projekta EY Poduzetnik godine u Hrvatskoj cilj je pridonijeti izgradnji boljeg poslovnog okruženja, razvoju pozitivne poduzetničke
klime, nagraditi i promovirati kvalitetne
i uspješne poduzetničke prakse te naj-
uspješnijim poduzetnicima pomoći u
prezentaciji njihovog poslovanja na nacionalnoj i globalnoj razini”, ističe Berislav Horvat, Country Managing Partner
EY Hrvatska. “Sagledavajući poduzetničku klimu u Hrvatskoj i status koji u javnosti imaju hrvatski poduzetnici, shvatili
smo da je svim snagama potrebno pridonijeti promjeni raspoloženja i imidža
poduzetništva koje je danas prisutno u
javnosti”, dodaje Horvat.
Dobitnik priznanja EY Poduzetnik godine bit će proglašen u Zagrebu 19.
ožujka 2015. godine, dok će se ime pobjednika dobiti između pet prethodno
izabranih i javnosti predstavljenih finalista natjecanja.
Svi zainteresirani poduzetnici mogu
više informacija o projektu EY Poduzetnik godine te mogućnostima prijave saznati na internet stranici http://www.
ey.com/hr/eoy ili se direktno javiti putem elektroničke pošte: [email protected].
enterprise europe
Reforma prometne strategije
Više novca za strateške
Prema procjenama stručnjaka do 2050. godine teretni promet u Uniji povećat će se za 80 posto, a putnički za 50 posto. Europska unija želi os
pola sata putovanja od osnovne prometne mreže
jektom osigurati učinkovitost prometa kojim će se podržati gospodarski rast zemalja
članica, kao i mogućnosti njihove trgovine.
Za sada ne postoje dovoljno kvalitetne
prometne poveznice među državama članicama te postoje velike razlike u kvaliteti
i mogućnostima koje infrastruktura nudi.
Najveća poboljšanja nužna su u povezivanju Istoka i Zapada, a slabe su i mogućnosti kombiniranog prijevoza različitim prijevoznim sredstvima.
Europska komisija (EK) pozvala je zemlje članice da do 25. veljače iduće godine predlože projekte za poboljšanje
prometne infrastrukture u Uniji. Za taj
projekt je u proračunu EU-a osigurano
11,9 milijardi eura, no u razdobolju od
2014. do 2020. godine prometu je namijenjeno čak 26 milijardi eura, što je
tri puta više nego u programskom razdoblju od 2007. do 2013. godine.
Novac će se usmjeriti na devet glavnih
prometnih koridora, čime se provodi i
najveća reforma politike prema prometnoj infrastrukturi. Nova prometna politika
usmjerava se na izgradnju osnovne mre-
Najveća novost nove prometne politike je uvođenje devet koridora koji će činiti osnovnu mrežu. Svaki koridor mora
obuhvaćati tri vrste prijevoza, povezivati najmanje tri države članice i imati dvije
dionice preko državnih granica. Sve države
kroz koje prolazi pojedini koridor povezivat
će se kroz takozvane koridorske platforme
kako bi se radovi u njihovim koridorima povezali.
že strateških koridora koji će povezati Istok
i Zapad i sve krajeve Europe umjesto dosadašnjih parcijalnih projekata. Provedbom
ovog projekta osnovna prometna mreža će
do 2030. godine povezati željeznicom i cestama 94 glavne europske luke, a 38 glavnih zračnih luka povezat će vlakovima s
velikim gradovima. Projektom će se modernizirati pruga za velike brzine na 15.000
kilometara i smanjiti uska prometna grla
kroz novih 35 prekograničnih projekata.
Prema procjenama stručnjaka do 2050. godine teretni promet u Uniji povećat će se za
80 posto, a putnički za 50 posto. Stategija
razvoja EU-a ukazuje kako će se ovim pro-
Zapadni dio Hrvatske po novoj strategiji je
vezan na mediteranski koridor koji povezuje Pirinejski poluotok s granicom Mađarske
i Ukrajine. Ovaj koridor prolazi kroz Španjolsku i Francusku, pa Alpe i sjevernu Italiju,
potom kroz Sloveniju i Hrvatsku do Mađarske. Iako dijelom u dolini rijeke Po koristi
vodne putove, uglavnom je riječ o cestama i željezničkim prugama. Na tom koridoru je najvažniji željeznički projekt poveznice Lyon-Torino i dionica Venecija-Ljubljana.
Ostalih osam koridora povezuju Baltik i Jadran, Sjeverno more i Baltik. Istok i istočni Mediteran, Skandinaviju i Mediteran,
Alpe i rijeku Rajnu, Atlantsku obalu, Sjeverno more i Mediteran, te onaj koji povezuje Rajnu i Dunav. U ovu osnovnu mrežu
od devet koridora slijevat će se regionalni
i nacionalni promet. Ovim projektom Europska unija želi osigurati i da svaka tvrtka
do 2050. godine ne bude udaljena više od
pola sata putovanja od te osnovne mreže.
Od ukupnih 25,3 milijarde eura koje su na
raspolaganju za ulaganje u ove prometne
koridore 11,3 milijarde eura može se utrošiti na povezanu prometnu infrastrukturu
koja se može financirati i sredstvima iz Kohezijskog fonda. Države korisnice tog fonda mogu dobiti do 85 posto bespovratnih
sredstava za izradu studija i izvođenje radova na prekograničnim projektima, za otklanjanje uskih grla i druge projekte od zajedničkog interesa. Isti udio sufinanciranja
može se utrošiti na kopneno prometno
povezivanje luka i zračnih luka prugama i
cestama, za razvoj luka, razvoj intermodalnih platformi, za sustave upravljanja prometom i prekogranične cestovne dionice.
Smanjenje buke i usluge teretnog prometa EU će podupirati s najviše 20 posto potrebnoga novca. Projekti koji će se
financirati u okviru osnovne mreže moraju primjenjivati temeljni europski inteligentni sustav za kontrolu vlakova ERTMS.
Norme sigurnosti u tunelima i na cestama vrijede za cijelu mrežu, a ako će se u
budućnosti postavljati punjači za električne automobile, oni će morati zadovoljiti
zajedničke norme, kako bi ih automobili
mogli koristiti u cijeloj mreži.
HORIZON 2020: Istraživanje, razvoj i inovacije
Poslovni susreti Horizon 2020, koji će
se održati 2. studenoga u Ostravi, Češka, otvoreni su za sve istraživače, poduzetnike i inovatore u potrazi za projektnim partnerima.
Sudionici imaju jedinstvenu priliku:
• pripremiti projektni prijedlog za natječaj
Horizon 2020
• birati partnere i sastaviti konzorcij za
R&D projekte
• ubrzati inovacije
• razmjenjivati ideje
• prezentirati nove tehnologije
• razgovarati o mogućnostima suradnje,
• susresti predstavnike istraživačkih instituta, sveučilišta i tvrtki iz različitih zemalja, a sve to u jednom danu, na jednom
mjestu, licem u lice
Nakon registracije, svaki sudionik odabire
tvrtke za bilateralne sastanke, a isto tako i
tvrtke iz drugih zemalja mogu zatražiti sastanak s vašom tvrtkom.
Samo oni sastanci koji su potvrđeni s obje
strane bit će uneseni u raspored sastanaka svake pojedine tvrtke.
Sudionici mogu imati do 15 unaprijed zakazanih bilateralnih susreta (jedan sastanak traje do 20 minuta). Su-
djelovanje na susretima je besplatno, a
registrati se može na internet stranici:
https://b2bharmo.com/Ostrava_H2020.
Ovo događanje organizirala je Europska poduzetnička mreža (EEN), uz potporu Europske komisije i središnjih tijela
državne administracije Ministarstva industrije i trgovine Češke Republike, Ministarstva obrazovanja, sporta i mladih
Češke Republike i Ministarstva obrazovanja, znanosti, istraživanja i sporta Slovačke Republike.
www.een.hr
6. listopada 2014.
4 5
e koridore
sigurati i da svaka tvrtka do 2050. godine ne bude udaljena više od
Trans-europska prometna mreža
Za zakup više od
tisuću hektara
BALTIK - JADRAN
IsTOK - ISTOČNI MEDiteranatlantik
Sjeverno more - BAltik
skandinavija - mediteran
sjev. more - mediteran
MEDITERANrajna - alperajna - dunav
Agencija za poljoprivredno zemljište (APZ) raspisala je sedam javnih
poziva za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini od 1054,54 hektara. I dalje će
se raspisivati javni pozivi za poljoprivredno zemljište kojim je moguće raspolagati odnosno javni pozivi
neće biti raspisani za katastarske čestice za koje postoji određeno ograničenje (npr. nalaze se u javnom
vodnom dobru, u građevinskom području, u šumsko gospodarskoj osnovi ili su unutar zaštićenog područja).
melju ostvarenog najvišeg zbroja bodova od mogućih 100 bodova:
a)gospodarski program, do 60 bodova
b)dosadašnji posjednik ako je u mirnom
posjedu temeljem valjano provedenog natječaja, 20 bodova
c)
visina ponuđene zakupnine, do 20
bodova, proporcionalno u rasponu
od početne do dvostruke početne zakupnine
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog poziva na rok od 50 godina. Sudionik Javnog poziva može biti fizička ili pravna
osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponuda platila sve dospjele obveze s osnove korištenja poljoprivrednog
zemljišta u vlasništvu RH i protiv koje se
ne vode postupci radi predaje u posjed
poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu
RH. Sudionik Javnog poziva ostvaruje
pravo prvenstva za zakup za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH na te-
Općine i gradovi, odnosno fizičke osobe
koje su podnijele zahtjev za raspisivanje
javnih poziva za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, tijek obrade svojih zahtjeva mogu pratiti preko mrežnih
stranica Agencije, rubrika Raspolaganje/
Evidencije (zahtjevi su evidentirani po
županijama http://www.zemljiste.mps.
hr/raspolaganje/evidencije.html).
Ako je više osoba izjednačeno po broju bodova i ponuđenoj zakupnini, najpovoljniji ponuditelj utvrđuje se javnim
nadmetanjem sukladno Pravilniku.
Obavijest o dodjeli zakupa objavljuje se
na mrežnim stranicama Agencije u rubrici
Natječaji.
Poslovni susreti na sajmu Midest u Parizu
Poslovni susreti na sajmu Midest, najvećem svjetskom sajmu industrijskog
podugovaranja, koji će se održati od
4. do 7. studenoga, bit će mjesto na
kojemu će tvrtke koje imaju ciljani i niskobudžetni pristup međunarodnim
tržištima imati priliku stvoriti održive
odnose i ojačati partnerske veze s podizvođačima.
Sajam Midest poznat je kao jedna od najvažnijih svjetskih ključnih platformi za industrijske kooperante na međunarodnoj razini, a organiziran je s ciljem da se na jednom
mjestu odvije susret sudionika u lancima
opskrbe i potražnje u podizvođačkoj zajednici. Ovaj renomirani međunarodni sajam
služi kao mjesto gdje se sklapaju partner-
stva, a proizvođači, dobavljači, sastavljači
i kupci sastaju na različitim razinama. Gledano u brojkama, u okviru ovoga sajma od
2011. godine okupilo se više od 450 tvrtki iz
25 zemalja, održano je više od 3000 poslovnih sastanaka i sudjelovalo je 120 partnera
iz 50 zemalja. Prednosti sudjelovanja su četiri dana zaista konkretnih poslovnih razgovora koji su unaprijed dogovoreni poslovni sastanci, te ciljani i niskobudžetni pristup
međunarodnim tržištima, bolja vizibilnost
izlagača i posjetitelja sajma, pozivnice za
domjenke koji imaju za cilj umrežavanje
sudionika TV pozornica i ostale inovativne
usluge, te široka međunarodna mreža partnera i stručna pomoć na licu mjesta.
Sektori koji će biti zastupljeni na ovim poslovnim susretima su:
• metaloprerađivački
• obrada plastike, gume i kompozitnih
materijala
• obrada drva
• obrada drugih materijala (staklo, keramika..)
• elektronika i struja
• mikrotehnike
• površinski tretmani, toplinski tretmani i
završna obrada
• industrijska spajala i industrijske usluge
Sve dodatne informacije o događanju
možete pronaći na linku putem kojeg se
možete i online prijaviti: www.een-matchmaking.com/midest2014.
Participacija za sudjelovanje izlagača je 95
eura, 50 eura za drugog izlagača, a za posjetitelje 100 eura, dok je 50 eura cijena za
drugog posjetitelja.
enterprise europe
EU NATJEČAJI
EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga
glasnika Europske unije na http://
ted.europa.eu.
M a n a g e m e n t / D o k u m e n t Po d a c i Frm.aspx?OznakaDokumenta=2014%
2fS+002-0043121.
Razminiranje
Hrvatski centar za razminiranje traži uslugu razminiranja. Natječaj je otvoren do
23. listopada, a prijave se na hrvatskom
jeziku predaju na: Hrvatski centar za razminiranje, 78591911697, Ante Kovačića
10, Odjel za javnu nabavu, pravne i opće
poslove, Kristina Dorosulić, 44010 Sisak
Caprag. Više podataka o nadmetanju
na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/
ipn/DocumentManagement/Dokument
PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=
2014%2fS+002-0043139.
Jedinica za elektrokirurgiju
Klinički bolnički centar Rijeka traži nabavu jedinice za elektrokirurgiju. Natječaj
je otvoren do 28. listopada, a prijave se
na hrvatskom jeziku predaju na: Klinički bolnički centar Rijeka, 40237608715,
Krešimirova 42, Služba za poslove nabave, Jadranka Badurina, 51000 Rijeka,
[email protected]. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.
nn.hr/SPIN/application/ipn/Document
Management/DokumentPodaci-Frm.
aspx?Oznak aD ok umenta=2014%
2fS+002-0043102.
Uređaji za praćenje
onečišćenja
Državni hidrometeorološki zavod traži
nabavu uređaja za praćenje onečišćenja. Natječaj je otvoren do 27. listopada,
a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Državni hidrometeorološki zavod
RH, 74660437164, Grič 3, Sektor za kvalitetu zraka, Lukša Kraljević, 10000 Zagreb, [email protected]. VIše
podataka o nadmetanju na https://eojn.
nn.hr/ SPIN/application/ipn/Document
Informatička oprema
Hrvatska banka za obnovu i razvitak traži nabavu informatičke opreme. Natječaj je otvoren do 5. studenoga, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na
Hrvatska banka za obnovu i razvitak,
26702280390, Strossmayerov trg 9. U
vezi predmeta nabave Sektor informatike, a u vezi postupka nabave Direkcija nabave i općih poslova, Odjel nabave, Sektor informatike, Dean Narandžić,
Direkcija nabave i općih poslova, Odjel
nabave, Gajeva 33, Zagreb, Marijana Žutak, 10000 Zagreb, dnarandzic@
hbor.hr, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.
nn.hr/SPIN/application/ipn/Document
M a n a g e m e n t / D o k u m e n t Po d a c i Frm.aspx?OznakaDokumenta=2014%
2fS+002-0044894.
Gorivo
Središnji državni ured za javnu nabavu
nabavlja gorivo. Natječaj je otvoren do
23. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Državni ured za središnju javnu nabavu, 17683204722, Ulica grada Vukovara 70/I., Državni ured
za središnju javnu nabavu, Nikolina Žužić, 10000 Zagreb, info@sredisnjanabava.
hr. Više podataka o nadmetanju na:
https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/
DocumentManagement/Dokument
PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=
2014%2fS+002-0043144.
Zamjena cjevovoda
Kirkelig fellesråd i Oslo, Norveška, traži
izvođača radova na zamjeni cjevovoda.
Natječaj je otvoren do 27. listopada, a
prijave se na norveškom jeziku predaju
na: Kirkelig fellesråd i Oslo, 976987608,
Akersbakken 32, 0172 Oslo, Norway.
Više podataka o nadmetanju na http://
www.oslo.kirken.no, https://kgv.doffin.no/
ctm/Supplier/CompanyInformation/
Index/1304, i https://kgv.doffin.no/ctm/
Supplier/Documents/Folder/120998.
Potrošni materijal za bolnice
Opća bolnica Dubrovnik traži nabavu
jednokratnog nekemijskog medicinskog potrošnog materijala i hematološkog potrošnog materijala. Natječaj
je otvoren do 5. studenoga, a prijave na
hrvatskom jeziku predaju se na: Opća
bolnica Dubrovnik, 75970517069, Dr.
Roka Mišetića 2, Odjel nabave, Luce Pećar, 20000 Dubrovnik, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na
https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/
DocumentManagement/Dokument
PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=
2014%2fS+002-0045086.
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
Na internetskoj stranici www.een.
hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje
traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.
Ako vas zanima neka od ponuda za
suradnju, pošaljite upit na jravlic@
hgk.hr uz broj šifre ponude za koju
ste zainteresirani.
Drveni namještaj
(BRPL20131212001)
Poljski proizvođač drvenog namještaja
traži poslovne partnere u inozemstvu.
Potencijalni partner bi trebao imati iskustva u proizvodnji drvenog namještaja. Poljska tvrtka proizvodi vrtni namještaj, ograde za terase... te traži partnera
za dugoročnu suradnju.
Dobavljači tkanina
(BRRU20140214003)
Ruska tvrtka specijalizirana za trgovinu na veliko tkanina i tekstila nudi trgovačko-posredničke usluge. Tvrtka se
uspješno razvija na ruskom tržištu i dobro se iskazala u segmentu lake industrije. Tvrtka traži nove dobavljače, tako
da nudi suradnju inozemnim proizvođačima tkanina.
Proizvodnja zastava
za britansko tržište
(BRUK20140730002)
Britanska tvrtka koja se bavi proizvodnjom tekstilnih zastava, traži proizvođača
i isporučitelja tradicionalnih ručno šivanih zastava. Tvrtka želi uspostaviti dugoročan partnerski odnos s dobavljačima
zastava na temelju ugovora o podugovaranju, proizvodnji ili zajedničkom ulaganju. Važno je da potencijalni partner
ima mogućnost tiskanja i obrade dizajna upotrebom novog softvera i hardvera. Pretpostavlja se da će vrijednost proizvodnje biti 200.000 eura godišnje, a od
partnerske tvrtke se očekuje da ima iskustva u ovom području te da je uspostavljena prije pet godina i/ili više.
Organska i prirodna
kozmetika (BOPL20140725001)
Poljska tvrtka, proizvođač 100 posto organske i prirodne kozmetike, zainteresirana je za pronalaženje distributera u
EU-u. Njihova kozmetika je izrađena od
prirodnih sirovina i sastojaka biljnog podrijetla. Svaka aktivna tvar prisutna u
krajnjem proizvodu ima ECOCERT certifikat i pažljivo je odabrana. Asortiman
visokokvalitetne organske, prirodne
kozmetike uključuje organske proizvode za njegu kože za žene - hranjive kreme, umirujuće ulje za čišćenje, intenzivno hidratantni serum...
Proizvodnja inovativnih
proizvoda za britansko
tržište (BOUK20140724004)
Britanska tvrtka surađuje s raznim proizvođačima kako bi stvorili inovativne nove proizvode. Tvrtka nudi svoje
usluge kao podizvođač proizvodnim
partnerima u Europi koji žele prodavati nove proizvode i brendove, potičući
rast na tržištu u maloprodaji, distribuciji
i izravno potrošačima.
Proizvodi za pekare i
slastičarnice (20101228084 BO)
Španjolska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i distribuciju proizvoda za pekare i slastičarnice traži partnere u Europskoj uniji, Siriji i Izraelu za zajedničko
ulaganje u tim zemljama kako bi predstavila svoje proizvode u tim zemljama.
Tvrtka nudi svoje proizvode partnerima
koji mogu pridonijeti zajedničkom ulaganju sa svojim znanjem, distribucijskim kanalima...
Distribucija proizvoda za
čišćenje kućanstva u Velikoj
Britaniji (BRUK20140417001)
Londonska tvrtka za proizvodnju i distribuciju jedinstvenih proizvoda za čišćenje kućanstva (uglavnom uređaja,
a ne kemikalija) u svim većim britanskim lancima prehrambenom robom,
traži dodatne linije proizvoda za čišće-
nje koji se koriste u kućanstvu, a koji bi
se inače prodavali u supermarketima.
To mogu biti već postojeći proizvodi ili
proizvodi koji zahtijevaju daljnja istraživanja i razvoj i/ili popravak.
Distribucija građevinskog
materijala na poljskom
tržištu (BRPL20140807001)
Poljska tvrtka sa sjedištem u Lublinu,
specijalizirana za uvoz i izvoz šperploča i iverica, koje se koriste u proizvodnji namještaja i u građevinskom
sektoru, traži proizvođače šperploča i
iverica u inozemstvu kako bi te proizvode distribuirali na poljskom tržištu.
Prodaja i distribucija
donjeg rublja i trenirki
na ciparskom tržištu
(BRCY20140806001)
Ciparska tvrtka, specijalizirana za maloprodaju odjeće, traži proizvođače donjeg rublja i trenirki za kupnju i prodaju njihovih proizvoda na tržištu Cipra i/
ili da djeluje kao predstavnik tih tvrtki
na Cipru. Tvrtka vodi butik donjim rubljem u Nikoziji, Cipar, koji nudi proizvode za sve uzraste s velikim izborom
donjeg rublja, kupaćih kostima, pidžama te modnih dodataka odjeći. Tvrtka
nudi ekskluzivne poznate marke donjeg rublja i kupaćih kostima iz Francuske, Španjolske, Grčke i Italije.
www.een.hr
6. listopada 2014.
6 7
RAPEX
izvješće
RAPEX
izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for
Non-Food Products) je brzi sustav
za obavještavanje o svim opasnim
potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu
informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt
točaka i Europske komisije kako bi
se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda
koji predstavljaju ozbiljan rizik za
zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi
podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/
dyna/rapex/rapex_archives_en.cf.
Raketa, nepoznatog brenda, naziva Air
Bang Rocket, model N°: 192508. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer
proizvodi preglasan zvuk prilikom eksplozije. (slika 1)
Igračka plastična s bodljama, brend
Marco’s toys, barkod 8435399001491.
Proizvod predstavlja rizik za korištenje
jer se lako može oštetiti i baterije koje se
nalaze u njemu se lako mogu odvojiti i
progutati. (slika 2)
1
5
2
3
6
Vrtni stolac, brend Carrefour, model Riverside Wicker Line, GD16564 i
GD60304. Proizvod predstavlja rizik za
korištenje jer se lako može deformirati.
(slika 3)
Toaletna torbica, brend Ad Hoc. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži kratkolančane klorirane parafine u
zabranjeno visokim količinama. (slika 4)
Cipele, brend Jumex, model HP 8330
Green. Proizvod sadrži krom iznad do-
4
7
zvoljenih razina. (slika 5)
Dječje auto sjedalo, brend Qaba, modeli 64-0002, 640004, 64.0010, 64.0007,
64.0014 i BXS-208. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sigurnosni mehanizmi ugrađeni u sjedalicu ne rade
ispravno i u slučaju nesreće mogu ozlijediti dijete. (slika 6)
Motocikl BMW, modeli 1000 RR (K46),
S 1000 RR (K46/11), K 1300 S (K40/11),
K 1300 R (K43/11), proizvedeni zmeđu
8
2008. i 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer vibracije motocikla mogu izazvati pucanje pneumatika i
nesreću. (slika 7)
Automobil Toyota, model Hilux, proizveden 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer matica kojom je učvršćen upravljač može biti
nedovoljno kvalitetno učvršćena prilikom sastavljanja vozila pa može doći do
njenog pada i gubitka kontrole nad vozilom. (slika 8)
Potražnja
za tehnologijama
Potražnja
za tehnologijama
Upit vezan za tehnologiju uputite na
[email protected].
Potraga za senzorima koji će se ugrađivati u dječju odjeću i softver za analizu glasa (13 BE 0427 3SON) • Flamanska organizacija razvija dječju odjeću sa
senzorima za praćenje aktivnosti i ponašanja djeteta. U potrazi su za senzorima i softverom koji može analizirati bebin glas. Zainteresirani su za licenciranje
ili komercijalni ugovor s tehničkom podrškom.
Tehnologija za obradu teksta u medijskim alatima za upravljanje imovinom (TRSE20140325001) • Švedska
sveučilišna spin-off tvrtka aktivna u razvoju softvera za svjetsko tržište, specijalizirana za upravljanje medijskom imovinom (MAM), rješenjima otvorenog koda
i interaktivnim dizajnom, u potrazi je za
tehnologijama za analizu teksta koje bi
mogli uključiti u svoje MAM alate unutar
postojećih rješenja za vađenje metapodataka. Traži se tehnički ili komercijalni
ugovor sa subjektima iz akademske zajednice ili tvrtkom iz ICT sektora.
Dizajn kontrolnih sustava i inženjerske usluge (TRNL20140319001) • Nizozemska tvrtka razvija 3D printer za veliku brzinu i visok volumen proizvodnje
industrijskih mehaničkih komponenti
kao ekonomsku i tehničku alternativu
klasičnim tehnologijama obrade. Tvrtka
traži teoretičare s polja nelinearnih kontrolnih sustava, kontrolnih sustava sa zatvorenom petljom, za ugovor o suradnji
ili ugovor o istraživačkim uslugama.
terijalnih stručnjaka. Traženi partner bi
trebao biti zainteresiran za razvoj željenog materijala i/ili novih poslovnih prilika.
Brzo mjerenje spojnih točaka za lijepljenje metalnih ploča (TRDE
20140130002) • Njemački multinacionalni dobavljač vrhunskih automobila s istraživačko-razvojnim lokacijama
diljem Europe, Sjeverne Amerike i Azije traži tehnologiju za mjerenje spojnih točaka između preklapajućih metalnih ploča. Cilj je detektirati i identificirati
stupanj defekta u lijepljenim spojevima
i, ako je moguće, utvrditi debljinu sloja ljepila. Pozivaju se industrijski subjekti, istraživačke organizacije i akademska
zajednica s prihvatljivim rješenjima na
sklapanje partnerstva.
Traži se tehnologija za energetsku
optimizaciju tijekom procesa rafiniranja povrća i za korištenje niskih
temperatura (TRDE20140430002) •
Njemačka tvrtka, specijalizirana za procesuiranje svježih i zamrznutih poljoprivrednih proizvoda, traži inovativne tehnologije za unapređenje energetske
efikasnosti tijekom procesa rafiniranja i
zamrzavanja povrća, primjerice tehnologije koje se koriste na niskim temperaturama hladnih dijelova trgovine. Poduzeće koristi nekoliko strojeva za obradu,
zamrzavanje i skladištenje povrća. Mogući tipovi suradnje su tehnička ili komercijalna suradnja uz tehničku podršku.
Biorazgradivi materijali za more
(TRDE20140129001) • Njemačko sveučilište ima za cilj ponovno uspostavljanje prirodnih livada morske trave sadnjom umjetne koja će stvoriti pogodne
hidrodinamičke uvjete za rast morske
trave. Umjetna morska trava bi se trebala razgraditi nakon određena vremena kako bi prepustila mjesto prirodnoj livadi morske trave. To će biti zajednički
projekt ekologa, hidrodinamičkih i ma-
Uklanjanje oksida iz magnetskih ploča (TRDE20140130001) • Njemački multinacionalni dobavljač vrhunskih
automobila s istraživačko-razvojnim lokacijama diljem Europe, Sjeverne Amerike i Azije traži tehnologiju za uklanjanje
magnezij-oksida iz magnezijskih ploča
kako bi se optimizirao proces lijepljenja.
Ponuđena tehnologija bi trebala biti na
visokom stupnju razvoja ili spremna za
masovnu proizvodnju. Pozivaju se indu-
strijski subjekti, istraživačke organizacije i akademska zajednica s prihvatljivim
rješenjima na sklapanje partnerstva.
Smanjenje broja bacila – nova tehnologija za unapređenje mikrobiologije povrća (mrkva, krumpir, luk...)
(TRDE20140508004) • Njemačka prehrambena tvrtka sa sjedištem u Donjoj Saskoj u potrazi je za inovativnim
tehnologijama za smanjenje izloženosti bakterijama i poboljšanje mikrobiologije povrća. Tvrtka je specijalizirana za
proizvodnju svježih i smrznutih poljoprivrednih proizvoda. Mogući oblici suradnje uključuju komercijalni ugovor s
tehničkom pomoći, tehničku suradnju
ili ugovor o licenci.
Traži se automatizirana linija za pakiranje metalnih ploča (TRAT20140428
001) • Austrijska tvrtka želi investirati u
automatiziranu liniju za pakiranje metalnih ploča. Imaju patent za posebnu metodu pakiranja koja se mora prebaciti s
ručnog na potpuno automatizirani tijek
rada. Ova metoda omogućuje zaštitno
zatvaranje metalnih ploča te otvaranje
i ponovno pečaćenje bez dodatnih napora. Traže se partneri sa stručnim znanjem iz područja automatiziranog procesa pakiranja. Razvijanje i nacrt ove
linije je prvi zadatak. Drugi zadatak je instalacija linije.
enterprise europe
6. listopada 2014.
8
Incoterms 2010
Hrvatski nacionalni odbor - ICC Hrvatska poziva
na seminar Incoterms 2010 i Modeli međunarodnih ugovora ICC-a koji će se održati 22. listopada u
Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Rooseveltov trg 2, Zagreb u 9 sati, Vijećnica, 1.kat.
tnerima, kupcima, dobavljačima i posrednicima. Važan alat
koji im u tome može pomoći
upravo su modeli međunarodnih ugovora ICC-a.
Seminar uključuje globalne standarde međunarodnog
poslovanja:
Seminar je namijenjen tvrtkama koje posluju na međunarodnom tržištu – stručnjacima za izvoz, uvoz, prodaju, nabavu, logistiku i špediciju, upravljanje rizikom i
financiranje trgovine, korporativnim pravnicima, konzultantima te drugim pružateljima usluga.
• ICC Incoterms 2010 – Koja su Incoterms pravila trenutačno na snazi, a koja su zastarjela? Kako pravilno
koristiti Incoterms pravila i kako odabrati pravi Incoterms?
• ICC Modeli međunarodnih poslovnih ugovora – Koji su modeli ugovora ICC-a? Kako pregovarati o međunarodnoj kupoprodaji, trgovinskom zastupanju, distribuciji? Koje još međunarodne poslovne
ugovore trebate poznavati i kako ih primijeniti u
praksi?
Rast poslovanja na međunarodnoj razini obvezuje poduzeća na sklapanje različitih ugovora sa stranim par-
Glavni predavač: Koen Vanheusden, direktor Belgijske
agencije za vanjsku trgovinu i akreditirani predavač Incoterms® pravila, vodeći je član Komisije za trgovačko pravo i praksu ICC-a i predsjedavajući radne skupine za model međunarodnog kupoprodajnog ugovora.
Ima preko 25 godina iskustva u međunarodnoj trgovini kao korporativni pravnik, odvjetnik i konzultant. Autor je mnogih knjiga i članaka o različitim aspektima
međunarodne trgovine. Radni jezik: hrvatski i engleski uz osiguran simultani prijevod. Rok za prijavu su-
dionika je petak, 17. listopada. Kotizacija iznosi 1340
kuna, a za članice ICC-a 938 kuna. Ako se iz iste tvrtke
prijavi dvoje ili više sudionika, svaki sudionik ostvaruje popust od 10 posto.
U cijenu su uključeni:
- ručak i osvježenje u pauzama
- publikacije Incoterms 2010 i Vodič ICC-a za izvoz i
uvoz, te certifikat o pohađanju seminara
Po prijavi bit će poslan predračun. Rok za plaćanje kotizacije je 21. listopada.
Kontakt:
Tajništvo Nacionalnog odbora ICC HRVATSKA,
[email protected]
Osoba za kontakt: Irena Spahić, tel.: 01 4606 809,
[email protected].
Superwomen
Matchmaking 2014
Superwomen Matchmaking 2014 je
događaj koji organizira Enterprise
Europe Network (EEN) u Finskoj i ELYCentar za jugozapadnu Finsku u okviru Sajma ženskih vještina.
Ovo je izvrsna prilika za žene poduzetnice da:
• pronađu novog poslovnog partnera
• prošire poslovanje na nova tržišta
• komercijaliziraju inovaciju ili razviju
proizvod
• postanu konkurentnije na europskom
tržištu
Zašto sudjelovati na B2B događanju?
• jednostavan i troškovno učinkovit način kako bi pronašli nove međunarodne poslovne partnere, podizvođače,
istraživačke ili tehnološke partnere
• do 12 unaprijed dogovorenih sastanaka u jednom danu
• prilika za upoznavanje najnovijih trendova i inovacija
Zastupljeni sektori na B2B:
• kreativna industrija (uključujući dizajn,
tekstil, ICT)
• turizam (uključujući i informatičko rješenje)
• znanost (Life science)
Susreti će se održati u petak, 24. listopada od 10 do 17.30, u Turku Fair Center,
Messukentänkatu 9-13, Turku, Finska.
Poslovni razgovori su besplatni. Cijena
ulaznice na sajam je 15 eura. (Tvrtkama
koje ne dođu, a prijavile su se za razgovore, naplatit će se 150 eura). Online registracija na: http://www.b2match.eu/
superwomen2014/registration
Više informacije o Skilled Women Trade
Fair 2014: http://turunmessukeskus.fi/en/
messut-ja-tapahtumat/osaava-nainen/
home.
Povezivanje europskih
klastera u Bruxellesu
Dana 20. listopada 2014., opća
uprava Europske komisije za poduzetništvo i industriju organizirat će
u Bruxellesu veliko događanje za
povezivanje europskih klastera u
okviru konferencije posvećene Europskim klasterima 2014.
Konferenciju je organizirala Opća
uprava Europske komisije za poduzetništvo i industriju, s ciljem poticanja suradnje europskih klastera. Ovaj
događaj povezivanja europskih klastera predstavlja jedinstvenu priliku
za predstavnike europskih klasterskih
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a
15. listopada - Izvori financiranja EU projekata mogućnosti i izazovi, Zagreb, Hrvatska
16. listopada - Pula Boat Fair, B2B za proizvođače
brodske opreme i brodogradnju, Pula, Hrvatska
16. listopada - Eco-Match 2014 – Poslovni susreti u
Poznanju, Poljska
20. listopada - Povezivanje europskih klastera u
Bruxellesu, Belgija
24. listopada - Poslovni susreti, Superwomen
Matchmaking 2014., Turku, Finska
2. studenoga - Poslovni susreti Horizon 2020,
Ostrava, Češka
4-7. studenoga - Poslovni susreti na sajmu Midest,
Pariz, Francuska
6. studenoga - Budi uzor/Inova, Osijek,
Hrvatska
organizacija zainteresiranih za istraživanja mogućnosti suradnje na zajedničkim područjima interesa poput
sektorske suradnje, tržišnog usmjerenja svojih malih i srednjih poduzeća...
Ovaj poziv je objavljen na web stranici
European Cluster Collaboration Platform (ECCP) (www.clustercollaboration.
eu) i iskaz interesa za sudjelovanje
mora biti podnesen elektroničkim
putem. Detaljnije informacije možete pronaći putem poveznice: http://
clusterconference2014.eu/index.jsp.
Prilog EEN info
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
Broj 3847, 6. listopada 2014.
( više od 200 biljnih vrsta ( više od 5 god
uzgajaju na oko pola hektara
posluje tvrtka Enc IT
OPG ORGANSKI VRT, KRIŽ
ENC IT, ZAGREB
Dostava zdrave
hrane na vaša vrata
Oprema po sistemu
staro za novo
Potražnja za zdravom hranom raste, pa su u Organskom Osim portala na kojem nudi servis, prodaju i otkup nove
vrtu sigurni kako neće imati problema s prodajom, iako i rabljene IT opreme, tvrtka svojim rješenjima može
nemaju vlastiti prodajni prostor
pomoći korisnicima da poboljšaju poslovne rezultate
P
roizvodnjom organske hrane i
njezinom dostavom do kućnoga praga
bavi se OPG Organski vrt
Igora Popovića. Prije tri
godine obitelj Popović je
odlučila u mjestu Križ nadomak Zagrebu započeti
s uzgojem organske hrane jer smatraju da zdrava
hrana ne smije biti ni skupa niti nedostupna.
“Na samom početku
nije bilo ni puno mudrovanja, niti pisanja projekata, kalkulacija, izračuna... Znali smo da želimo
raditi isključivo ono u
što sami vjerujemo. Imali smo u blizini kuće nešto neobrađene zemlje i
voćnjak pa smo odlučili izgraditi organski vrt”,
rekao je vlasnik OPG-a
Igor Popović koji navodi
kako je sam početak prošao bez velikih troškova.
“Koristili smo isključivo svoje četiri ruke, kopali smo, izrađivali drvene uzdignute gredice,
sadili, malčirali, brali plodove, a stečena znanja i
iskustva iz prijašnjih poslova usmjerili smo na
razvijanje prodajnih kanala, marketinga, izradu
web platforme. Prvi kli-
jenti došli su nam putem
preporuka, a takvi i danas čine najveći broj naših kupaca”, kaže Popović
Ideja dostave
se javila jer bi
prodajno mjesto
povisilo troškove
poslovanja
koji se ne boji da će ostati
bez posla jer je potražnja
za zdravom hranom velika i bit će sve veća.
Važna bioraznolikost
Od početka zamišljen isključivo kao organski i samoodrživ, njihov vrt orijentiran je na što veću
bioraznolikost tako da na
relativno malom prostoru,
na oko pola hektara, uzgajaju više od 200 raznih
biljnih vrsta. Tlo oplemenjuju isključivo dodavanjem prirodnih gnojiva, komposta, pepela,
kvarcnog pijeska i zeolita,
bez kemijskog tretiranja.
Kako bi troškovi poslovanja bili minimalni,
i plasman njihovih proizvoda trebao je biti drugačiji. Ideja dostave se javila jer bi prodajno mjesto
povisilo troškove poslovanja, pa su odlučili da će
jedanput tjedno kupcima
dostavljati narudžbe koje
su primili putem weba.
“Takvu smo si ideju
mogli priuštiti budući da
smo od Zagreba udaljeni
samo 40 kilometara”, ističe Popović te dodaje da su
mu kupci uglavnom mlađi
poslovni ljudi koji rade po
cijele dane, a žele svježe
i organske proizvode. Tu
se točno zna tko što dobiva. A kao jedan od glavnih preduvjeta za uspjeh
je stvaranje povjerenja.
“Trenutačnu
potražnju koju zaprimimo putem narudžbi na webu
zadovoljavamo bez problema. Napominjem da
je to organski vrt s velikom bioraznolikošću tako
da uvijek možemo ponuditi bar četrdesetak svojih sezonskih proizvoda”,
ističe.
Za sada ne planiraju
širiti dostavu na područje Hrvatske. “Znamo što
nam je činiti. Svakako poraditi na detaljima vezanim uz pakiranje pojedinih proizvoda i dodatnoj
izgradnji vrta s još većom
bioraznolikošću”, zaključuje Popović. (I.G.)
P
oduzetnici koji
imaju zastarjelu informatičku
opremu koja više ne zadovoljava njihove potrebe, i
pritom ne znaju kamo bi s
njom a cijena nove im je
previsoka, idealni su korisnici portala IT Burza.
Jer portal im nudi prodaju i otkup nove i rabljene informatičke opreme,
kao i servis.
Lahor Enc, direktor tvrtke Enc IT, koja
posluje više od pet godina, kaže kako je prije
nekoliko mjeseci zajedno s nekolicinom suradnika odlučio pokrenuti
ovaj portal, koji je s radom počeo početkom rujna. “Do sada je portal naišao na dobar odaziv s
obzirom na to da je imao
vrlo malu ili gotovo nikakvu reklamu”, ističe on.
Za pokretanje projekta odlučio se jer je ponajprije želio napraviti regionalni web portal koji
je usko specijaliziran za
područje informacijskih
tehnologija, a putem kojega će se oglašavati i
reklamirati rabljena te
nova informatička oprema i usluge. “Naš plan je
da IT Burzom, kao web
oglasnikom koji je specijaliziran isključivo za informatičku opremu, privučemo i one korisnike
koji su se također specijalizirali za informatičke tehnologije i traže ili
nude relativno specifične komponente i uređaje. A tome je prilagođen
posebni sustav pretraživanja i pregleda”, objašnjava Enc, koji je jedini
zaposlenik u tvrtki.
Kriza u svakom
segmentu poslovanja
“Kako radim kao IT savjetnik za poslovne sustave, po potrebi angažiram
ljude za pojedini posao,
pa stoga i nemam više
stalno zaposlenih djelatnika”, napominje on dodajući kako se kriza osjeća u svakom segmentu
poslovanja. “U današnje
vrijeme krize mnogo poduzetnika ima potrebu
za promjenom opreme,
ali nema novca za takva
ulaganja. Stoga bi sistem
‘staro za novo’ koji nudimo mogao biti vrlo zanimljiv upravo za takve
korisnike jer bi im mogao mnogo pomoći u poslovanju. Pored toga, na
portalu postoji kategorija
najma opreme za one korisnike kojima se najam
više isplati negoli kupovina”, naglašava on.
Osim web portala,
tvrtka Enc IT korisnicima pruža i druge usluge. Tako im putem informacijskih rješenja može
pomoći da unaprijede i
poboljšaju poslovne rezultate te optimiziraju po-
Portal je dosad
naišao na dobar
odaziv s obzirom
na to da je imao
vrlo malu ili gotovo
nikakvu reklamu,
kaže Lahor Enc
slovanje. Zatim, da izrade strateški plan ulaganja
u svoje informacijske tehnologije i infrastrukturu
ili izgrade sustav slojevite zaštite i pohrane podataka.
Među budućim poslovnim
aktivnostima,
Enc ističe želju za time da
IT Burza postane vodeći
regionalni oglasnik koji je
specijaliziran za IT opremu jer smatra da postoji
takvo tržište. (B.O.)
14 HRVATSKA & REGIJA
*vijesti
Ponude za
HE Vranduk do
11. studenoga
U prvoj fazi međunarodnog javnog poziva za izgradnju prve hidroelektrane na rijeci Bosni kod
Vranduka, Elektroprivreda BiH je produljila rok za
konačnu dostavu ponuda,
sa 7. listopada na 11. studeni. Odluka o produženju roka usvojena je kako
bi se izbjeglo eventualno korištenje te investicije u predizborne svrhe.
Opći izbori u BiH održat
će se 12. listopada. Gradnju hidroelektrane sa 63,5
milijuna eura kreditiraju
EBRD i EIB.
Na ZEPS-u izlagači iz
21 zemlje
21. sajam ZEPS i 11. međunarodni sajam metala održani su u Zenici od
30. rujna do 4. listopada
uz sudjelovanje više od
80 tvrtki iz 21 zemlje. U
odnosu na prošlogodišnji
ZEPS, zabilježen je porast
broja izlagača za 15 posto.
Na dosadašnjih 20 sajmova u Zenici sudjelovalo je
9799 izlagača, uz više od
1,3 milijuna posjetitelja.
Tisuću farmi koza
( oko 45% BDP-a ( za 10%
javna potrošnja Srbije
smanjit će se mirovine veće od 25.000 dinara
Srbija smanjuje plaće i mirovine
Mjere po džepu i životu
Smanjenje plaća i mirovina u javnom sektoru ići će u korak s rebalansom proračuna. No,
predsjednik Fiskalnog savjeta Srbije Pavle Petrović upozorava kako je Srbiji potrebna ušteda
od dvije milijarde eura, a najavljenim smanjenjem se osigurava tek 400 milijuna
Ljiljana Lukić
[email protected]
I
ako je srpski premijer Aleksandar Vučić
nedavno rekao da je
Srbija tisućama milja daleko od bankrota, najnovije mjere štednje koje bi
trebale startati 1. studenoga dokazuju upravo suprotno, a ekonomisti upozoravaju da su zakašnjele
i da bi smanjenje plaća i
mirovina moralo biti znatno veće kako bi se pokrili
svi minusi u budžetu.
Ministar financija Srbije, Dušan Vujović, kaže
Interni dogovor
u vladi je da
iskoristimo rebalans
kako bismo objasnili
narodu što je
potrebno, kaže
srpski ministar
financija
U Mostaru je prošlog tjedna u organizaciji Udruge
uzgajivača ovaca i koza
TOR predstavljen projekt izgradnje 1000 farmi
koza. Investitor projekta je turska tvrtka Milksa.
Prema riječima predsjednika udruge Dževada Kovača, turski investitor isporučit će novu vrstu koza
i izgraditi tvornicu stočne
hrane. Banka Turkish ZiraatBank BH odlučila je,
nakon kreditne linije od
100 milijuna eura, pokrenuti i novu kreditnu liniju
od 50 milijuna eura kako
bi potaknula samozapošljavanje i zapošljavanje.
Maksimalan iznos kredita
za pravne osobe iznosio bi
500.000 eura, a za fizičke
50.000 eura.
Privredni vjesnik
Broj 3847, 6. listopada 2014.
kako je došao trenutak
za rješavanje strukturnih
problema. Smanjenje plaća i mirovina u javnom
sektoru ići će u korak s rebalansom proračuna, koji
se očekuje početkom studenoga. Vujović dodaje da će smanjenje uvažavati ekonomsku moć
najsiromašnijih i da mirovine do 25.000 dinara
(210 eura) neće biti pogođene smanjenjem, jer je
to minimum za preživljavanje. Oni koji imaju mirovinu 26.000 dinara imat
će smanjenje od 220 dinara, na 30.000 dinara to će
biti smanjenje od 1100 dinara, a na 40.000 dinara
3300 dinara, što znači da
se smanjenje od 10 posto
primjenjuje samo na iznos
veći od 25.000 dinara.
Vujović je istaknuo da
bi najviše mirovine mogle biti smanjene od 12
do 15 posto, dok smanjenje, kada je riječ o plaćama, ne bi trebalo biti veće
od 10 posto na iznose od
25.000 do 100.000 dinara.
Dug put do rezultata
Vujović kaže kako postoji politička odlučnost da
se poduzmu ekonomske
mjere, napominjući kako
Srbija troši mnogo u odnosu na svoj bruto domaći proizvod, da javna
potrošnja iznosi oko 45
posto BDP-a i penjat će
se do 49 posto u narednim godinama. “To sebi
mogu priuštiti samo najrazvijenije zemlje, to još
nismo mi. To je previsoka razina i neke troškove moramo smanjiti”, rekao je Vujović. I ocijenio
kako je to što vlada danas
pokušava učiniti rezultat
niza događaja u dalekoj
i skoroj prošlosti, a među
brojnim neriješenim problemima su poduzeća u
restrukturiranju,
kojih
ima oko 400, uz još nekoliko stotina onih u kojima
privatizacija nije uspjela.
“Naš interni dogovor u vladi je da iskoristimo rebalans kako bismo objasnili narodu što
je potrebno, a da s time
i počnemo s primjenom
mjera. Određeni zakoni
moraju pratiti rebalans da
bi se moglo ići na smanjivanje plaća i mirovina.
Pretpostavljam kako će
nam biti potrebno nekoliko tjedana za izmjenu tih
zakona. Budući da smo
se odlučili za progresivno
umjesto za linearno smanjenje primanja, veći dio
tereta će se usmjeriti na
ljude s većim primanjima, ali to s druge strane
zahtijeva složenije izmjene zakona, i više vremena”, upozorio je srpski
ministar financija.
On procjenjuje da Srbija ima više likvidnosti
nego što je očekivala pa
nije pod pritiskom kreditora, iako su mirovine
od 2009. do 2012. godine povećavane za 40 mi-
lijardi dinara godišnje.
“Razumijem zašto je populistička politika imala
osnove prilikom formiranja vlasti ili u predvečerje izbora, ali se ne može
razumjeti nedostatak računice i da će se sve to
vratiti kao bumerang. Mi
ovo radimo zato što je
došao trenutak da izađemo na put, pažljivo ovo
računamo, pokušavamo
da nađemo put, ne u jednom koraku, nego za najmanje tri godine”, objasnio je Vujović.
Zabrinuti ekonomisti
S ovom procjenom vlade i ministarstva financija, međutim, ne slaže se
većina ekonomista iako
se i oni zalažu za štednju.
“Srbiji je potrebna ušteda
od dvije milijarde eura, a
najavljenim smanjenjem
se osigurava tek 400 milijuna eura”, upozorio je
predsjednik Fiskalnog savjeta Srbije, Pavle Petrović.
Smanjenje plaća i
mirovina je najsigurnija
mjera i njome bi se tre-
balo osigurati 800 milijuna eura, ali se sada razlika očekuje od drugih
elemenata štednje, otpuštanja u javnom sektoru
i borbe sa sivom ekonomijom, što su nategnute mjere, rekao je Petrović. I dodao da je Fiskalni
savjet imao drugačiji prijedlog, a da se sada treba
okrenuti javnim poduzećima, kao i promjenama
u javnom sektoru.
Što će biti od svega toga još nije jasno jer
se ne zna dokle se stiglo
s planovima i analizama
javnog sektora. “Ministarstvo za javnu upravu
i lokalnu samoupravu trebalo je napraviti plan za
smanjenje broja zaposlenih, a ujedno odlučiti i o
raspodjeli mase za plaće.
U javnom sektoru treba
promatrati broj, odnosno
višak zaposlenih, kao i to
kakva tko primanja ima”,
rekao je predsjednik Fiskalnog savjeta i dodao
kako je potrebno napraviti sustavni plan, obaviti analize i urediti odnose
plaća prema zaslugama.
15
www.privredni.hr
Broj 3847, 6. listopada 2014.
( sa 112 mil €
dokapitaliziran Cimos, ali je i dalje u gubicima
( 14 mil € čistog gubitka
imao financijski holding PSZ u 2013.
Uplitanje političara u život tvrtki na slovenski način
*vijesti
Incestuozne
veze politike
i tajkunstva
Legendarni direktor Luke Koper Bruno Korelič, koji je tu dužnost obnašao 22 godine, objavio
je intrigantnu knjigu s opisima konkretnih slučajeva uplitanja politike u rad poduzeća. Naklada
je planula u samo tri dana
Franjo Kiseljak
[email protected]
Z
a većinu građana
u Sloveniji nesporna je činjenica
da su političari uplitanjem
u unutarnji život tvrtki –
posebno u vrijeme dok
su pješačile tranzicijskim
putem iz ničijeg društvenog u nečije privatno vlasništvo – mnoge od njih
odveli u propast. Sve te
silne objede na račun incestuoznih veza politike i
tajkunstva koje se upućuju, uglavnom s načelne razine, sada su dobile intrigantan prikaz konkretnog
djelovanja u sasvim određenoj sredini, k tome još u
velikoj i za Sloveniju važnoj tvrtki – Luci Koper.
Legendarni
Bruno
Korelič koji je u Luci Koper radio 28 godina, od
toga bio 22 godine na direktorskom mjestu (s pre-
kidima dok je obnašao
dužnost predsjednika Općine Koper i bio predstavnik PKJ u Trstu), objavio je u vlastitom izdanju
knjigu sjećanja na događaje iz vremena burnog
rasta Luke Koper. Naklada je planula u samo tri
Korelič s
poštovanjem piše o
Janezu Drnovšeku,
Milanu Kučanu i
Antonu Ropu, ali ne
i o Janezu Janši
dana pa se već našao izdavač zainteresiran za tiskanje drugog izdanja knjige
u kojoj se praksa političkog mešetarenja spušta s
općenite razine na teren
svakidašnje prakse.
Bruno Korelič s poštovanjem piše o prvom
U devet godina šest direktora
U 50 godina rada Luka Koper imala je četiri direktora.
Peti i najdugovječniji bio je Bruno Korelič. U devet godina nakon njegove eliminacije na čelnom mjestu uprave izmijenio se već šesti direktor. “To nije dobro. Tamo
gdje se direktore mijenja svakih nekoliko mjeseci, gotovo kao donji veš, ne možete očekivati bolje rezultate”,
rezolutan je Bruno Korelič.
predsjedniku
Slovenije Janezu Drnovšeku. Ne
spominje da se on uplitao
u rad Lučke uprave. Milana Kučana spominje u
epizodi iz vremena kada
je Korelič vodio Općinu Koper. Bilo je to vrijeme kada je trebalo odlučiti što s Bankom Koper jer
se pokazalo da kaska za
razvojem u svojoj okolini.
Korelič piše da su ozbiljno razmišljali o spajanju s
Istarskom bankom u Puli.
Kučan ih je naprotiv
nagovarao da se priključe
Ljubljanskoj banci. Nisu
ga poslušali, stjecajem
okolnosti našli su partnera
u jednoj talijanskoj banci i
nisu požalili.
Gruba pljačka
dioničara
Sve vrijeme Banka Koper
solidno posluje, a s Ljubljanskom bankom prolazila bi sve njene kalvarije.
Po dobru Korelič spominje i premijera Antona Ropa, odnosno njegov
model privatizacije koji
je sve operativne poslove
prepustio upravi, tako da
se država nije mogla petljati u poslovne pojedinosti. Zadržala je infrastruk-
Rezanje čireva prezaduženih poduzeća
Koper kao razvijeno privredno središte nema nikakvih
briga sa svojim tvrtkama koje su vlasnički preuzeli stranci. Banka Koper solidno posluje. Ništa loše ne čuje se iz
još dviju tvrtki u stranom vlasništvu – Lama Dekani i
Splošna plovba. Sve tvrtke u domaćem vlasništvu stenju
i zapomažu, kaže Bruno Korelič. Ponajviše Cimos koji je u
travnju dobio 112 milijuna eura dokapitalizacije, a kako i
dalje posluje s gubicima, trebat će mu još jedna transfuzija od 180 milijuna eura. Veliki kupci, među njima BMW,
PSA i Honeywell, nevoljko su pristali sudjelovati u sanaciji, ali sa simboličnim iznosom od samo 20 milijuna eura.
To je iznos u visini dvije trećine mjesečnog prometa što
ga s njima obavi Cimos.
Slovenski DUTB (Društvo za upravljanje potraživanjima
banaka) svakodnevno u Sloveniji reže čireve prezaduženih poduzeća. Upravo je na red došao i celjski financijski holding PSZ u vlasništvu vaučerskog baruna Darka
Zupanca. Njegovu skupinu čine poduzeća Hyundai auto
Zagreb, Hyundai auto Beograd, Auto Celje, Meja Šentjur i
Hotel Marita. Prošle godine PSZ imao je 40 milijuna eura
obveza i 14 milijuna eura čistog gubitka. Nakon što im
nije prošla tzv. jednostavna prinudna nagodba, DUTB
očekuje da će sud odobriti klasično prinudno poravnanje,
uz jedan uvjet – da se Darko Zupanc makne iz holdinga.
turu i pravo da utječe na
ključne odluke.
Sve se promijenilo s
dolaskom na vlast premijera Janeza Janše. On
je odmah 49 posto prioritetnih dionica pretvorio
u obične. Time su grubo
opljačkani ostali dioničari. Janša je kasnije komandirao Lukom Koper
preko svojih emisarskih
poluga. Korelič spominje dva političara – Starmana i Popoviča. Bojan
Starman, odvjetnik i političar od Janšinog povjerenja, bio je poprilično grub
u svojim nastupima u Kopru. Korelič krajnje otvoreno opisuje jednu epizodu sa Starmanom u svom
uredu. Janšin emisar doslovno je rekao sljedeće:
“Bili ste 15 godina pri koritu, dovoljno ste nakrali, sada smo mi na redu.
Moj sin Marko ima postati predsjednikom Nadzornog odbora, a moj drugi
sin mora dobiti lokacijsku
dozvolu i pravo da na lučkom prostoru podigne pogon za preradu otpadnih
ulja. A ja ću preuzeti zastupanje Luke!” Tako je
zborio Bojan Starman u
kabinetu Lučke uprave. U
sobi nisu bili sami. Razgovoru je nazočio i Vito
Mavrič, piše u knjizi Bruno Korelič čija je uspješna lučka karijera bila ubrzo zaključena.
NKBM: Muke po
dokapitalizaciji
Odlazeći komesar za konkurentnost, Joaquin Almunia, odobrio je Novoj
kreditnoj banci Maribor
(NKBM) dokapitalizaciju njene bečke Adria banke (12,2 milijuna eura) i
KBM Leasinga Hrvatska
(7,5 milijuna eura). No,
nije odobrio da se sa 10
milijuna eura dokapitalizira KBM u Kragujevcu.
Za europskog komesara
sporno je srpsko zakonodavstvo koje navodno ne
dopušta diskont na uplatu
novih dionica. Predsjednik uprave NKBM-a, Aleš
Hauc, izjavio je da u banci i dalje traže rješenje za
svoju stratešku investiciju
u Srbiji, a u najgorem slučaju razmišljaju i o prodaji banke u Kragujevcu.
Ikea u Ljubljani
Ikea je s gradskom općinom Ljubljana potpisala memorandum o gradnji
centra koja bi trebala početi dogodine. Preostaje
još dogovor o otkupu zemljišta u sklopu ljubljanskog BTC-a. Neslužbeno, Triglav osiguranje kao
vlasnik zemljišta očekuje od prodaje 20 milijuna eura. Cijela investicija procjenjuje se na 70 do
80 milijuna eura, a njenim
dovršetkom zaposlilo bi
se oko 300 ljudi.
T-2 u stečaju
Za telekom tvrtku T-2 u
vlasništvu Jurija i Štefana
Krča, DUTB predložio je
stečaj što je nadležni sud
i prihvatio jer tvrtka nije
ispunila obveze u prinudnom poravnanju. Odvjetnik DUTB-a upozorio je
da T-2 svaki dan, pa i subotom i nedjeljom, stvara po 7800 eura gubitka,
što znači da za vjerovnike
svaki dan ostaje sve manje sredstava.
16 TURIZAM
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3847, 6. listopada 2014.
( 420 seljačkih gospodarstva
bavi se ruralnim turizmom (i još oko 1000 ugostiteljskih poduzetnika)
Dodijeljene nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske
Ninu Srebrna ruža
Europe
Grad Nin osvojio je Srebrnu ružu Europe u izboru za Entente Florale Europe – Zlatni cvijet Europe
2014. Nin se sada nalazi
među najljepše uređenim
manjim gradovima u Europi i uključen je u mrežu
Entente Florale Europe.
Inače, Nin je bio hrvatski
kandidat za tu uglednu nagradu u kategoriji gradova i mjesta do 3000 stanovnika osvojivši srebro
dok je u kategoriji gradova iznad 15.000 stanovnika bio grad Đakovo koji je
osvojio broncu. U kategorijama većih i manjih europskih gradova ukupno
je osvojeno 12 zlatnih, pet
srebrnih i jedna brončana
medalja.
Musikantenstadl
2015. u Puli
Ministar turizma Darko
Lorencin sudjelovao je u
showu Musikantenstadl u
njemačkom gradu Passau
te iskoristio priliku predstaviti Hrvatsku kao zemlju bogate kulturne baštine i prirodnih ljepota.
Jedno od popularnih izdanja tog showa, koji se emitira na austrijskoj, njemačkog i švicarskoj državnoj
televiziji (ORF, ARD i SF)
sljedeće će se godine emitirati uživo iz Pule.
Održan Pizza kup
U Prelogu je u organizaciji tvrtke DG Sport i
G.E.T. - udruge za kulturu stola održan prvi Pizza
kup i Pizza show pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Međimurske županije. Pizza kup
je natjecanje ponajboljih hrvatskih pizzerija, a
glavni cilj te manifestacije bila je edukacija o kvalitetnim namirnicama jer
se tom prigodom željelo pokazati kako pizza ne
mora biti tzv. junk food.
Na Pizza kupu natjecalo se
10 pizzerija iz Hrvatske u
dvije kategorije – miješanoj te autorskoj pizzi. Najbolja pizza je iz pizzerije
OʹHara iz Zagreba.
Ruralni turizam - jedan od
glavnih oblika turizma
Kako bi se ruralni turizam što bolje razvijao potrebna mu je dobra strategija i više promocije te
financijska sredstva za unapređenje tog oblika turizma, rekla je Dijana Katica
turističkim
gospodarstvom proglašen je OPG
Gladović-Etno selo Grešna pilnica u Varaždinskoj
županiji, a najboljim poduzetnikom ruralnog turizma Riva Rafting Centar iz Zadarske županije.
Manifestacija Kruh naš
Sanja Plješa
[email protected]
R
uralni prostor
čini više od 90
posto hrvatskog
teritorija, pa zato ruralni turizam mora biti jedan od glavnih posebnih
oblika domaćeg turizma.
Kako bi se što bolje razvijao potrebna mu je dobra
strategija i više promocije te financijska sredstva
za unapređenje tog oblika turizma, rekla je Dijana Katica, predsjednica
udruge Kluba članova
Selo na prošlotjednoj dodjeli nagrada Suncokret
ruralnog turizma 2014.
Te nagrade već godinama dodjeljuju Klub članova Selo i tvrtka HF Eko
Etno Grupa i to u pet kategorija: turistička seljačka gospodarstva, poduzetnici u ruralnom turizmu,
ruralno-turistički projek-
Ruralni turizam u
Hrvatskoj počeo se
razvijati sredinom
devedesetih godina
ti, ruralno-turističke manifestacije i ruralna gastronomija. Dijana Katica
je istaknula kako se ruralni turizam u Hrvatskoj počeo razvijati sredinom devedesetih godina.
U proteklih dvadesetak
godina dosta je toga napravljeno u unapređenju
ruralno-turističkih proizvoda. To potvrđuje broj-
ka od oko 420 registriranih
turističko-seljačkih
gospodarstava i oko 1000
turističko-ugostiteljskih
poduzetnika u ruralnim
sredinama, istaknula je.
Zlatni, srebrni i
brončani suncokreti
Na dodjeli nagrada Suncokret ruralnog turizma
ovogodišnjim najboljim
svagdašnji - žetva i vršidba u prošlosti iz Vukovarsko-srijemske županije
proglašena je najboljom
ruralno-turističkom manifestacijom, dok je najbolji
ruralno-turistički projekt
Wine Tour iz Osječko-baranjske županije. Najbolja
u ruralnoj gastronomiji je
Udruga žena općine Vidovec iz Varaždinske župa-
nije. Svima njima dodijeljeni su zlatni Suncokreti
ruralnog turizma. Također su uručeni i srebrni i
brončani Suncokreti ruralnog turizma te posebne
nagrade. Tako je za očuvanje gastronomije dodijeljena posebna nagrada
Festivalu palente i sira u
Primorsko-goranskoj županiji, a za spoj autohtonih sirovina i primjene OPG-u Krsto Matulić iz
Zadarske županije. Vladi Vojvodine dodijeljena
je nagrada izvan svih kategorija i to za međuregionalnu suradnju. Važno je istaknuti kako je u
kategoriji ruralne gastronomije srebrni Suncokret
ruralnog turizma dobio
autohtoni gastronomski
proizvod - ninski šokol.
On je od gotovo nepoznatog gastro proizvoda postao brend grada Nina i
Zadarske županije.
Dani hrvatskog turizma u Opatiji
Podizanje konkurentnosti i kvalitete turizma
Tradicionalni godišnji
susret hrvatskih turističkih radnika pod nazivom Dani hrvatskog
turizma (DHT) održat
će se 16. i 17. listopada
u Opatiji, kolijevci hrvatskog i europskog turizma koja ove godine
obilježava 170 godina
organiziranog turizma.
DHT
organiziraju Ministarstvo turizma,
Hrvatska
gospodarska
komora i Hrvatska turistička zajednica, a ta će
manifestacija okupiti od
1500 do 2000 sudionika.
U sklopu DHT-a organizirat će se tradicionalni
susret turističkih djelatnika s članovima Vlade
i 14. hrvatski turistički forum koji će se baviti trendovima i digitalnim izazovima u turizmu.
Ta je tema usmjerena na
predstavljanje inovacija u
turističkoj industriji kroz
predavanja međunarodnih stručnjaka. U sklopu
DHT-a dodijelit će se nagrade dobitnicima u akcijama 18. Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku
2014. koju je proveo
HGK te Čovjek - ključ
uspjeha u turizmu 2014.
i Hrvatska turistička nagrada u provedbi HTZa. Akcijom Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku
potiče se konkurentnost
i podizanje razine kvalitete ponude proizvoda i
usluga tvrtki i pojedinaca u turizmu. Ta se akcija ujedno provodi uz
pomoć strukovnih udruga u turizmu te Udruge
poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Kamping
udruženja Hrvatske kao i
Instituta društvenih zna-
nosti Ivo Pilar. Od prošle
godine, u akciju ocjenjivanja destinacija koja
se provodi u sklopu
Turističkog cvijeta
- kvalitete za Hrvatsku pridružio
se i HTZ. Vizualno rješenje priznanja pod nazivom 18.
Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku 2014.
izradila je tvrtka Imago.
Rješenje je izvedeno pomoću palete lepršavih
boja koje simboliziraju
sve vizualne aspekte hrvatskog turizma. Boje su
korištene u
dizajniranju samog cvijeta kao i simbola pojedinih kategorija u kojima
se dodjeljuje priznanje.
(S.P.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3847, 6. listopada 2014.
( oko 5200 naslova
( oko 75.000
ukupne veličine 7,1 terabajt arhivirano do rujna
hr domena aktivno godišnje
Obljetnica arhiviranja weba
Spremanje svakodnevice
‘Pobrani’ društveni trendovi, zbivanja, sportski, politički, kulturni i drugi događaji organiziraju se po tematskim
cjelinama i objavljuju na web stranicama arhiva
Boris Odorčić
[email protected]
N
acionalna i sveučilišna knjižnica u suradnji sa
Sveučilišnim računskim
centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce) prije 10 godina započela je s arhiviranjem sadržaja weba. Ta
usluga knjižnice postala
je dostupna pod nazivom
Digitalni arhiv mrežnih
publikacija (DAMP), a
2011. mijenja naziv u Hrvatski arhiv weba (HAW).
Arhiviranje se odvija jednom godišnje i obuhvaća sav sadržaj objavljen na hr domeni. Nakon
toga se ‘pobrani’ društveni trendovi, popularna
zbivanja, važni sportski,
politički, kulturni i drugi događaji organiziraju
po tematskim cjelinama i
objavljuju na web stranicama arhiva.
Karolina Holub iz
Hrvatskog arhiva weba
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
kaže kako se na webu, uz
stalno povećanje relevantnih znanstvenih sadržaja,
odvija i velik dio stvarnog
života. Dakle, ljudi prate
dnevne događaje, objavljuju tekstove, fotografije, filmove, uče, komuniciraju, kupuju. “Sadržaji
se neprestano mijenjaju,
nestaju i nastaju novi. Pitanje koje se često postav-
Ukupna veličina
Hrvatskog arhiva
weba je oko 19
terabajta, kaže
Karolina Holub
lja jest kakvu će sliku o
nama, o današnjem vremenu, imati budući naraštaji, što će znati o našim
stavovima, odlukama koje
smo donosili ili problemima kojima smo se bavili
ako ih ne sačuvamo? In-
formacije objavljene na
webu bit će za 20-30 godina glavni izvor budućim
istraživačima i povjesničarima”, objašnjava ona.
Bez računalnih igara
U sklopu ‘pobiranja’ svakodnevice, arhiviraju se
odabrani sadržaji ustanova, udruga, klubova, događaja, znanstvenih projekata, news portala,
časopisa, knjiga... “Hrvatski arhiv weba određuje
učestalost arhiviranja pre-
ma značaju publikacije za
širu korisničku zajednicu
i važnosti promjena građe u sadržajnom i tehničkom smislu. Kako bi se
dobila kompletnija slika
hrvatskog web-prostora,
od 2011. jednom godišnje
provodi se ‘pobiranje’ cijele nacionalne hr domene. Do sada su napravljena tri takva ‘pobiranja’ ili
harvestiranja. Kako bismo okupili sadržaje od
posebnog
nacionalnog
značaja, od 2011. godine
počeli smo stvarati tematske zbirke vezane za aktualne teme i događaje kao
što su izbori, elementarne nepogode i slično. Do
sada je napravljeno pet
tematskih zbirki”, napominje Karolina Holub. U
HAW-u nema onog sadržaja koji je objavljen na
internetu prije 2004., kao
ni one građe koja se distribuira isključivo putem
elektroničke pošte. Nema
ni računalnih igara, a ni
sadržaja za čiji je pristup
potrebna registracija. Također, nema ni publikacija koje zbog formata nije
moguće arhivirati, kao ni
građe koja je dio digitalnih zbirki drugih ustanova i arhiva weba. Do rujna
je arhivirano više od 5200
naslova ukupne veličine
7,1 terabajt. “Ukupna veličina Hrvatskog arhiva
weba pak je oko 19 terabajta”, naglašava ona.
S obzirom na to da je u
nas aktivno oko 75.000 hr
domena godišnje, hrvatski web-prostor nije velik. Međutim, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici
upozoravaju da je pri izradi novih web-stranica vrlo
važno slijediti preporuke
World Wide Web konzorcija (W3C - organizacija
koja se bavi standardizacijom tehnologija korištenih na webu) ili, primjerice, Googlea, kako bi se
što kvalitetnije arhivirali
sadržaji.
15. međunarodna konferencija SmartCard 2014
Porast kartičnog poslovanja u Hrvatskoj
U Opatiji je održana 15.
međunarodna konferencija SmartCard 2014 o
tehnologijama, normama i primjeni čip kartica u financijskim, trgovačkim i drugim
djelatnostima.
Konferencija je obuhvatila teme
kao što su nove tehno-
logije kartica, bankomata, EFT POS (Electronic
Funds Transfer at Point
of Sale) terminala, mobilnih i samouslužnih kioska i uređaja, s posebnim
naglaskom na sigurnost.
Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske
komore (HGK) predstavio je rezultate istraživanja o kartičnom poslovanju, koji se odnose na
prvo polugodište, s osvrtom na trendove i razvoj
kartičnog tržišta u Hrvat-
skoj u posljednjih desetak
godina. Istraživanje obuhvaća različite podatke o
karticama, bankomatima,
EFT POS terminalima te
plaćanjima putem kartica, a provodi se od 2000.
godine, u suradnji s bankama i kartičnim kućama.
“Trend kartičnog poslovanja u Hrvatskoj u
stalnom je rastu”, kazala
je pomoćnica direktora
Sektora za financijske
institucije, poslovne informacije i ekonomske
analize HGK-a Vanja
Dominović. “U 15 godi-
na istraživanja, broj kartica povećan je za 3,5 puta,
broj bankomata 5,3 puta,
a broj EFT POS terminala
čak 10,5 puta”, kazala je
ona dodajući kako je i dalje velik udio bankovnih
kartica (88,4 posto), u prvome redu debitnih (78,6
posto).
Vanja Dominović je
također predstavila projekt SEPA (Single Euro
Payments Area, područje plaćanja u eurima) čiji
je cilj stvaranje jedinstvenog sustava platnog prometa. SEPA je područje
na kojemu potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu uplaćivati
U 15 godina broj
kartica povećan je
za 3,5 puta, broj
bankomata 5,3
puta, a broj EFT
POS terminala čak
10,5 puta
i primati plaćanja u eurima po jednakim osnovnim uvjetima, pravima i
obvezama, bez obzira na
to gdje se u Europi nalazili. S pristupanjem EU-u
krajnji rok migracije za
platne transakcije u eurima na SEPA platne instrumente obvezujući je i
za Hrvatsku. A krajnji rok
prilagodbe za države članice koje nemaju euro kao
službenu valutu je 31. listopada 2016. godine.
Organizator konferencije SmartCard je tvrtka
Case iz Rijeke, uz suorganizatore Hrvatsku gospodarsku komoru i Zagrebačku banku. (B.O.)
18 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Jean-Pierre de Caussade
Predanje Božjoj providnosti
Verbum
Duhovno ispunjenje možemo naći u jednostavnosti naših
svakodnevnih dužnosti, a nadasve ga možemo pronaći u
predanju onome što je Božja volja za svakoga od nas, glavna je poruka ove knjige. Autor tumači da je praksa predanja
Božjoj volji ključ za postizanje istinskoga mira i radosti, a
ona je lako dostupna svim ljudima. Naglašava da Bog od
nas ne očekuje izvanredna djela, nego nas poziva da obraćamo pozornost na svaki detalj koji čini našu svakodnevicu
i ponizno prihvaćamo sve ono što dolazi iz Njegove ruke.
Dušan Vesić
Šta bi dao da si na mom mjestu
Naklada Ljevak
Bijelo dugme je najvažnija pojava u kulturi Jugoslavije u posljednjoj četvrtini 20. stoljeća. Promovirali su neophodnost
talenta, nužnost autentičnosti, važnost stava, potrebu za
potpunom posvećenošću, visoku profesionalnu razinu i moderno pakiranje. Bili su jedna od rijetkih kapitalističkih tvorevina u Jugoslaviji i najbolja reklama njenim slobodama.
Postavili su standarde u industriji zabave i neprekidno ih
pomicali naprijed. Bijelo dugme je jedini dokaz da je klasična
rock’n’roll karijera izvan engleskog jezika uopće moguća.
David Byrne
Sve o glazbi
Planetopija
David Byrne u ovoj knjizi slavi temu kojoj je posvetio svoj
život – glazbu. Kao povjesničar i antropolog, sociolog i zabavljač, u potrazi za modelima/obrascima pokazuje kako
su oni utjecali na njegov rad sa skupinom Talking Heads te
tijekom suradnji s njegovim suradnicima. Od La Scale do
afričkih sela, od njegovih tinejdžerskih snimki do najnovijih
djela snimljenih u njegovom kućnom studiju David Byrne
nas u knjizi Sve o glazbi vodi u neodoljivu pustolovinu koja
nanovo dokazuje oslobađajuću i osnažujuću moć glazbe.
David Foenkinos
DELIKATNOST
Vuković&Runjić
Ovaj roman pripovijeda o intimnom gubitku i dobitku.
Nathalie je imala ono o čemu svi sanjamo, sretnu vezu u
kojoj je živjela kao riba u vodi, i ne primjećujući atmosferu
savršene ljubavi u koju je uronjena. Kad je staklo akvarija prsnulo junakinja je morala nanovo sastaviti krhotine
svog života: nije to mogla sama – nečija joj je ruka brižno,
s puno takta, pomogla. Ovo je knjiga u koju su se zaljubili
milijuni čitatelja, predložak za uspješan film i koju nećete
prepustiti nekom drugom da ju pročita.
Karmela Špoljarić
Major Tom
Hena Com
Benjamin L. je introvertan i usamljen, vrlo inteligentan i načitan, ali neambiciozan i inertan bibliotekar kojega iznenadna
smrt žene koju je potajno simpatizirao potakne na potragu za
razrješenjem okolnosti te smrti, što ga iz pasivnog promatrača vlastitog života postupno transformira u aktivnog i važnog
subjekta jedne krvave misterije. Major Tom je roman sočnih
dijaloga, živopisnih likova i neočekivanih obrata, tečno vođena priča koja povezuje ratne zločine i (po)ratno profiterstvo,
tajkunizaciju, bivšu političku emigraciju, medije i UDBU...
Privredni vjesnik
Broj 3847, 6. listopada 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Elementi iz čelika i
aluminija
Ledar Trade Office, Czestochowa, Poljska, www.
ledar.net. Tvrtka proizvodi elemente iz čeličnih i aluminijskih ploča
te se bavi obradom lima.
Tvrtka je zainteresirana
za suradnju s hrvatskim
tvrtkama. Kontakt: Dariusz Skrzypczyk, [email protected], +48 34
3681 437.
Strojevi za preradu hrane
Ennur, Instanbul, Turska,
www.ennur.com. Tvrtka, proizvođač strojeva za preradu hrane želi
izvoziti svoje proizvode u Hrvatsku. Kontakt:
[email protected].
Proizvodi od drveta
Polsolid, Rudawa/Krakow, Poljska, www.
polsolid.com.
Grupa poljskih poduzetnika POLSOLID bavi se
proizvodnjom proizvoda
od drveta. Ponuda tvrtke obuhvaća: krovove i
krovne pokrove - drvene kuće - drvena pročelja zgrada - dječja igrališta (kućice, ljuljačke,
tobogane idr.); suhe saune - sjenice - vrtni namještaj (pergole, klupe,
stolove, ljuljačke, mostove, lončanice itd.); podne
i zidne panele - stepenice
i balkonske ograde - drvene zidne oplate (unu-
tarnje i vanjske); kućice
za životinje (pse, mačke,
ptice itd.) te ostalo (npr.
individualni agroturistički projekti). Osim toga,
tvrtka nudi specijalističke usluge u području
građevinarstva, montaže
objekata (plus električne instalacije), tehničkog
savjetovanja, održavanja i međunarodnog transporta. Zainteresirani su
za proširenje djelatnosti
na hrvatsko tržište. Kontakt: Sylvia Michno, [email protected], +48
12 3452 859.
Kupaonska oprema
Forest, St. Petersburg,
Rusija. Ruska trgovačka tvrtka nudi kupaonsku opremu građevinskim tvrtkama. Kontakt:
Vadim Kozodoy, expo@
forestate.ru, +7 812 3430
731.
standarda koji su u današnje vrijeme najstroži
u industriji hrane i pića.
Sastojke za bezalkoholne osvježavajuće napitke nabavlja od njemačke
tvrtke Doehler, svjetskog
predvodnika u inovaciji bezalkoholnih osvježavajućih napitaka. Tvrtka
posjeduje sljedeće standarde: ISO 9001:2000,
ISO 14001:2005, DS
3027E te BRC. Perla Harghitei mineralna
voda je dostupna u PET
ambalaži (0,5l, 1l, 1,5l,
2l, 5l) te u staklenim bocama HoReCa (0,33l
i 0,75l), a bezalkoholni osvježavajući napici Allegria u PET ambalaži (0,5l, 2l). Kontakt:
Vaida Gabriella Andrea,
office@perlaharghitei.
ro, +40 266 332686, +40
729 499942.
Drvna sječka
Mineralna voda
Akrima export, Zagreb,
www.akrima.hr.
Tvrtka je proizvođač drvne
sječke u RH, tražimo zainteresirane partnere za
dugoročnu poslovnu suradnju na plasmanu i mogućnost poslovne suradnje na planu proširenja
proizvodnje drvne sječke
kao i mogućnosti ulaganja u projekt proizvodnje
peleta. Kontakt: Ratko
Mamulam, akrima@net.
hr, +385 98 1808 272,
+385 99 2083 044.
si 2,5 milijuna kuna. Rok
dostave ponuda je 10. studenoga.
ve ponuda je 13. studenoga.
S.C. Perla Harghitei,
Sancraieni, Rumunjska,
www.perlaharghitei.ro.
Tvrtka proizvodi prirodne mineralne vode pod
brendom Perla Harghitei
te bezalkoholne osvježavajuće napitke pod brendom Allegria. S.C. Perla Harghitei izvozi svoje
proizvode u: SAD, Kanadu, Kolumbiju, Španjolsku, Mađarsku, Slovačku i Moldaviju. Tvrtka
se pridržava kanadskih
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Osobni radio uređaji
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja osobne radio uređaje
za vojnike. Procijenjena
vrijednost nabave iznosi 640.000 kuna. Rok dostave ponuda je 14. listopada.
Vozilo
Nacionalni park Plitvička
jezera nabavlja vozilo za
prijevoz putnika i opreme.
Procijenjena vrijednost
nabave iznosi 250.000
kuna. Rok dostave ponuda je 23. listopada.
Punionice za električna
vozila
Hrvatska elektroprivreda
nabavlja punionice električnih vozila. Procijenjena vrijednost nabave izno-
Uređaji za mjerenje brzine
Ministarstvo unutarnjih
poslova nabavlja stacionarne i ručne uređaje za
mjerenje brzine. Procijenjena vrijednost nabave
iznosi 2,6 milijuna kuna.
Rok dostave ponuda je 12.
studenoga.
Nadmetanja iz regije
Hrana
Univerzitet u Tuzli nabavlja hranu za restoran
Studentskog centra. Rok
dostave ponuda je 28. listopada.
Računalna oprema
Visoko sudsko i tužilačko
vijeće BiH nabavlja računalnu opremu. Rok dosta-
Boje, lakovi i ostali zaštitni
premazi
Željeznička infrastruktura
Crne Gore u Podgorici nabavlja boje, lakove i druge zaštitne premaze. Rok
dostave ponuda je 6. studenoga.
Vozila
Univerzitetni
klinični
center Ljubljana nabavlja
vozila. Rok dostave ponuda je 16. listopada.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3847, 6. listopada 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Slavonski banovac
Prodaju se kuće, stanovi
ali i kamenjar
Poslovni prostor, ukupne
površine 515,43 četvorna
metra, procijenjene vrijednosti 6,06 milijuna
kuna, nalazi se u Ulici A.
Dukića 15 u Puli, prodaje se na dražbi 9. listopada u 9 sati na Općinskom
sudu u Puli, soba broj 25.
Nekretnina se na drugom
ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod
polovine utvrđene vrijednosti.
Kuća, koja u naravi predstavlja kuću s dvorištem,
livadom, gospodarskom
zgradom i vinogradom,
ukupne površine 8545,07
četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,24
milijuna kuna, nalazi se
u općini Petrijanec, naselje Družbinec, Varaždinska županija prodaje se
na dražbi 9. listopada u
9.30 sati na Općinskom
sudu u Varaždinu, soba
broj 150/I. Nekretnina se
ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10
posto od vrijednosti nekretnine.
Poslovni prostor, ukupne
površine 1757 četvornih metara, procijenjene
vrijednosti 1,26 milijuna
kuna, nalazi se u Obrtničkoj ulici u Vinkovcima,
prodaje se na dražbi 9. listopada u 9.30 sati na
Općinskom sudu u Vinkovcima, soba broj 24.
Nekretnina se ne može
prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a
jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti.
Kuća, ukupne površine 669 četvornih metara,
procijenjene vrijednosti
1,41 milijun kuna, nalazi
se u Bogdanovačkoj ulici 1 u Osijeku, prodaje se
na dražbi 9. listopada u
10.30 sati na Općinskom
sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba broj
2, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.
Kamenjar do kojeg je
izveden makadamski put,
ukupne površine 9926 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,56 milijuna kuna, nalazi se u
naselju Gizdavac, općina
Muć u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodaje se
na dražbi 10. listopada u
9 sati na Općinskom sudu
u Splitu, ex vojarna Sv.
Križ, Dračevac, soba broj
72/II. Nekretnina se ne
može prodati ispod jedne
trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine.
Kuća, ukupne površine
658,18 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 450.000 kuna u naselju Oroslavje, prodaje se
na dražbi 10. listopada u
9.30 sati na Općinskom
sudu u Zlataru, sudnica
broj 2. Nekretnina se ne
može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi
10 posto od utvrđene vrijednosti.
Oranica, ukupne površine 5038,84 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 8800 kuna, nalazi se
u naselju Čepelovac, općina Đurđevac u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi
10. listopada u 10.30
sati na Općinskom sudu u
Koprivnici, soba broj 32/
II. Nekretnina se ne može
prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.
Stan, ukupne površine 59,63 četvorna metra,
procijenjene
vrijednosti 313.057 kuna, nalazi se u Slavonskom Brodu, prodaje se na dražbi
13. listopada u 8 sati na
Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 37/I.
Nekretnina se ne može
prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10
posto od utvrđene vrijednosti.
Stan, ukupne površine 59
četvornih metara, procijenjene vrijednosti 364.899
kuna, nalazi se u Karlovcu, prodaje se na dražbi
13. listopada u 8 sati, na
Općinskom sudu u Karlovcu, soba 129/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine
utvrđene vrijednosti, a
jamčevina iznosi 10 posto
od vrijednosti nekretnine.
Kuća, ukupne površine
2.256,91 četvorni metar,
procijenjene vrijednosti
652.342 kuna, nalazi se u
Varaždinu, prodaje se na
dražbi 13. listopada u 9
sati na Općinskom sudu
u Varaždinu, soba broj
110/I. Nekretnina se ne
može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti
nekretnine.
Stambeno-poslovni prostor, ukupne površine
248,17 četvornih metara, procijenjene vrijednosti nešto više od dva milijuna kuna, nalazi se
u Bitoljskoj 7 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 13. listopada u 9 sati
na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu,
UIica grada Vukovara 84,
soba 129/I. Nekretnina se
ne može prodati ispod tri
četvrtine utvrđene vrijednosti.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Sajam ruralnog razvoja kroz turizam
9. listopada, Pakrac
Osnovni je cilj sajma predstavljanje potencijala kontinentalne Hrvatske, promocija turističke
ponude, autohtonih proizvoda, starih zanata i obrta te drugih tradicionalnih vrijednosti koje kontinentalnu Hrvatsku čine atraktivnom.
Šesti sajam po redu održat će se u Gradskoj sportskoj dvorani uz
bogat cjelodnevni kulturno-umjetnički program.
Međunarodni sajam Lov, ribolov, priroda,
turizam
Sajam lova, ribolova, prirode i turizma
od 10. do 12. listopada, Varaždin
Tijekom tri dana trajanja sajma, organiziraju se brojna događanja
stručnog i zabavno-edukativnog karaktera koja privlače brojne
posjetitelje (vožnje brodom, prezentacije sokolarenja, kuharska
natjecanja...). Na sajmu koji je prošle godine posjetilo više od
10.000 posjetitelja sudjeluju izlagači iz Hrvatske i inozemstva.
Đakovo Expo - Zlatne ruke
Obrtnički sajam
10. i 11. listopada, Đakovo
Predstavljaju se tradicijski obrti i bogatstvo
kulturne baštine i ručnog rada iz Slavonije te
Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine - Obrtnička komora Tuzlanskog kantona i Udruženje obrtnika Stari i umjetnički
zanati. U okviru sajma održava se i manifestacija Jabučni dani,
međunarodna izložba jabuka.
Sajam gospodarstva u Zaprešiću
Sajam gospodarstva
od 10. do 12. listopada, Zaprešić
Sajam okuplja obrtnike zaprešićkog kraja koji u tri dana predstavljaju svoje vještine i proizvode. Šesnaesti sajam gospodarstva prodajnog je karaktera i bit će popraćen raznovrsnim aktivnostima
poput modnih revija, revija frizura, nastupa kulturno-umjetničkih
društava i predstavljanja pojedinih obrta i zanimanja.
Bundevijada u Vrbovskom
Tradicionalna manifestacija
11. i 12. listopada, Vrbovsko
Deseta Bundevijada, tradicionalna izložba
autohtono uzgojene hrane, starih običaja i
zanata, i ove će se godine održavati u sportskoj dvorani Vrbovskog od 10 do 18 sati. Na dvodnevnoj manifestaciji posjetitelje očekuju domaći goranski proizvodi, priprema i
degustacija jela od bundeve, prodajni sajam domaćih proizvoda i
suvenira, natjecanja za naj buču, uprizorenja starih običaja i zanata te kulturno-umjetnički program.
Podatke sakupili:
www.sajmovi.eu
www.privredni.hr
20 SVIJET FINANCIJA
PV MJESEČNI REPORT
PV TJEDNI REPORT
U tjednu od 22. do 28. rujna ukupno je bilo 128 stečajnih postupaka što je za 37 posto manje u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je započelo 17 postupaka, a zaključeno
36. Uložena su 22 prijedloga, dok ih je 14 odbijeno. Započele su 33
likvidacije, dok je izbrisan 521 subjekt što je
dvostruko više od prethodnog tjedna. Osnovano je 267 trgovačkih
društava pri čemu prednjači Zagreb (124), Osijek i Rijeka su izjednačeni sa 28 novoosnovanih subjekata, a slijedi ih Pazin sa
zabilježenih 21 novih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (148), te ukupno 119 d.o.o.-a.
STEČAJEVI
Stečajni postupak
Početak postupka
Obustava i zaključak
Zaključak postupka
Skraćeni stečajni postupak
Početak postupka
Početak i zaključak postupka
Brzi stečajni postupak
Početak i zaključak postupka
Predstečajne nagodbe
Uložen prijedlog
Obustava postupka
Odbijanje prijedloga
Početak postupka
Zaključak postupka
16
9
1
6
0
0
0
11
11
101
22
12
14
17
36
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
521
521
33
33
0
Broj brisanih subjekata
Likvidacija
Početak postupka
Zaključak postupka
OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
267
119
148
0
d.o.o.
j.d.o.o.
d.d.
Osnovani subjekti po gradovima
Bjelovar
Dubrovnik
Karlovac
Osijek
Pazin
Rijeka
Sisak
8
1
6
28
21
28
0
REJTING TJEDNA
Žito d.o.o. (Osijek)
Promjena u odnosu na prošli tjedan:
pad rast = bez promjene
Slavonski
Brod
Split
Šibenik
Varaždin
Zadar
Zagreb
Privredni vjesnik
Broj 3847, 6. listopada 2014.
U rujnu osnovano 1046
poslovnih subjekata
U
rujnu
2014.
godine bilo je
ukupno
320
stečajnih
postupaka,
od toga 41 posto otpada na zaključene postupke predstečajne nagodbe,
a 21 posto na započete
postupke. Ovogodišnjeg
rujna bila su ukupno 103
postupka manje, nego u
rujnu 2013. godine. Kad
je riječ o brisanim subjektima, ukupno ih je
bilo 1099, što je za 60 posto više u odnosu na rujan
protekle godine. Zabilježen je 71 postupak pokretanja likvidacije.
Tijekom rujna ukupno je osnovano 1046 poslovnih subjekata što je
približno na razini istog
razdoblja prethodne godine, kada je ta brojka
dosegla 1074. Najviše je
novoosnovanih subjekata
bilo u Zagrebu (469), za-
Stečajevi
j
čan
sije
j
ban
svi
anj
nj
lipa
srp
z
ovo
kol
n
ruja
88
72
75
41
61
21
61
Broj zaključenih stečajnih
postupaka
37
12
32
16
19
13
23
19
17
0
0
0
0
0
0
0
11
14
Broj obustavljenih stečajnih
postupaka
Predstečajne
nagodbe
j
čan
sije
Broj započetih postupaka
predstečajne nagodbe
a
jač
vel
jak
ožu
tra
j
van
j
ban
svi
nj
lipa
anj
srp
z
ovo
kol
n
ruja
122
210
124
126
122
87
115
72
68
Broj zaključenih postupaka
predstečajne nagodbe
97
171
199
143
116
92
99
25
130
Broj obustavljenih postupaka
predstečajne nagodbe
42
45
39
33
28
38
29
27
30
Osnovane tvrtke u rujnu 2014.
tim u Splitu (91), Rijeka
bilježi 89 novih poduzeća, dok je Trgovački sud
u Osijeku registirao 87
novoosnovanih trgovačkih društava. Od pravnih
oblika j.d.o.o.-a je bilo
599, dok je d.o.o.-a osnovano 418.
1046
osnovana
d.o.o.
39,96%
subjekta
ostali oblici
57,27%
2,77%
j.d.o.o.
Tvrtke osnovane po mjesecima
2013.
Brisani subjekti
Započela likvidacija
Zaključena likvidacija
2000
1000
j
van
65
2013. 2014.
19
5
14
7
124
tra
45
2500
1500
jak
ožu
Broj započetih stečajnih
postupaka
Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima
6
a
jač
vel
2014.
2000
1500
d.o.o.
j.d.o.o.
ostali subjekti
1000
500
500
0
0
listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj
lipanj
srpanj kolovoz rujan
listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj
lipanj
srpanj kolovoz rujan
PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku
Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet,
polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni
prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...
21
www.privredni.hr
Broj 3847, 6. listopada 2014.
( 51 mlrd kn
prijavljene obveze u riješenih 6524 predmeta
( 13,27 mlrd kn
prijavljene obveze za 680 predmeta koji su u radu
Financijska agencija
Sklopljeno 1489
predstečajnih nagodbi
Za 2171 predmet u razdoblju od 1. listopada 2012. do 26. rujna ove godine, prihvaćen je plan financijskog
restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 34,1 milijardu kuna
Vesna Antonić
[email protected]
Z
aključno s ovogodišnjim 26. rujnom, prema podacima Financijske agencije
(Fina), do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo
1489 tvrtki. Ukupni iznos
njihovih prijavljenih obveza premašuje 25,87 milijardi kuna, a valja dodati
da ta poduzeća zapošljavaju ukupno 24.612 radnika.
Kad je riječ o planovima financijskog restrukturiranja, oni su prihvaćeni za 682 poduzeća koja
zapošljavaju 5708 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje
8,22 milijarde kuna. Ili,
jednostavnije kazano, za
2171 predmet je u razdoblju od 1. listopada 2012.
do 26. rujna ove godine,
prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili
je sklopljena nagodba, a
ukupan iznos prijavljenih
obveza premašuje 34,1
milijardu kuna.
Ako bacimo pogled
na zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da
su do sada riješena 6524
predmeta. Pri tome treba podsjetiti da se riješeni predmeti odnose
na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe,
Najveći iznos
prijavljenih obveza
odnosi se na
građevinarstvo –
16,047 milijardi
kuna
obustavljene
postupke
te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos
prijavljenih obveza bio
je, prema Fininim podacima, nešto veći od 51 milijardu kuna, a zapošljavali
su 43.402 radnika. U radu
je, pak, 680 predmeta sa
13.918 radnika, dok im
ukupni iznos prijavljenih
obveza premašuje 13,27
milijardi kuna.
Inače, iznos prijavljenih obveza, dakle iznos
ukupnog duga koji su
dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe, je 64,28 milijardi
kuna, a riječ je o ukupno
7204 tvrtke koje ukupno
zapošljavaju 57.320 radnika.
Najviše onih s
dugom manjim od 10
milijuna kuna
Najviše predmeta, 6410
ili čak 88,98 posto odnosi
se na one s pojedinačnim
prijavljenim obvezama
manjim od 10 milijuna
kuna, dok njihov ukupan
prijavljeni dug premašuje 6,3 milijarde kuna.
Ostatak od 11,02 posto
otpada na 794 predmeta
s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih
tvrtki iznosi 57,977 mili-
Zbirni pregled predmeta za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba
Status predmeta
Prihvaćen plan
Sklopljena nagodba
UKUPNO
Iznos prijavljenih
obveza
8.227.843.653,26
25.874.917.256,95
34.102.760.910,21
Broj zaposlenih prema
prijavi dužnika
5708
24.612
30.320
Broj Postotak od ukupno
predmeta prijavljenih obveza
682
12,80%
1.489
40,25%
2.171
53,05%
Postotak od ukupnog
broja predmeta
9,47%
20,67%
30,14%
Izvor: FINA - informacijski sustav predstečajnih nagodbi
Zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu s postotnim udjelima
Status predmeta
Riješeno
U radu
UKUPNO
Iznos prijavljenih
obveza
51.005.933.540,74
13.274.499.945,14
64.280.433.485,88
Izvor: FINA - informacijski sustav predstečajnih nagodbi
Broj zaposlenih prema
prijavi dužika
43.402
13.918
57.320
Broj
predmeta
6.524
680
7.204
Postotak
prijavljenih obveza
79,35%
20,65%
100,00%
Postotak broja
90,56%
9,44%
100,00%
jardi kuna. Gledano prema djelatnostima, najveći
iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 16,047 milijardi kuna. Na drugom je
mjestu prerađivačka industrija sa 13,486 milijardi kuna, na trećem trgovina na veliko i malo
sa 10,808 milijardi, dok
su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim
dugom od 6,542 milijarde kuna...
Kad je o županijama riječ, daleko najveći
iznos prijavljenih obveza
poslovnih subjekata koji
su zatražili predstečajnu
nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 25,44 milijarde kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja
Splitsko-dalmatinske županije s dugom od 9,365
milijarde kuna, potom
oni s područja Osječko-baranjske
županije
sa 5,216 milijardi kuna,
Primorsko-goranske županije sa 4,657 milijardi kuna, Varaždinske županije sa 3,111 milijardi
kuna...
Zaključno sa 26. rujnom, na trgovačkim sudovima sklopljena je
ukupno 1489 nagodba.
Najviše ih je, 402, sklopljeno na Trgovačkom
sudu u Osijeku, slijedi
Trgovački sud u Zagrebu sa 386 nagodbi, potom varaždinski Trgovački sud sa 218, pa u Rijeci
sa 164, Splitu 155, Zadru
sa 95 te Trgovački sud u
Bjelovaru sa 69 sklopljenih nagodbi.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3847, 6. listopada 2014.
Tržište novca Zagreb
I dalje visoka likvidnost sustava
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
u mil. kn
Potražnja
Ponuda
Za ovaj tjedan Ministarstvo nije najavilo aukciju trezorskih zapisa. Sredinom tjedna započinje
novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje
će utjecati na privremenu
promjenu odnosa ponude
i potražnje novca. Stoga
će potražnja za novcem
zasigurno porasti, dok će
ponuda biti suzdržanija.
U ovom tjednu dospijeva
i redovita mjesečna isplata mirovina koja će također privremeno utjecati
na odnos ponude i potražnje novca u smislu još
većeg jačanja ponude. U
okolnostima ovako visoke ponude kamatna stopa će biti i dalje stabilna i
vrlo povoljna.
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
29.9. - 3.10. 2014.
22.9. - 26.9. 2014.
u%
400
3
300
2
200
1
100
0
I
ako je razdoblje održavanja obveze pričuve depozitnih institucija pri kraju, odnos
ponude i potražnje novca pokazuje da je ponuda viškova likvidnosti i
dalje dominantna. Stoga,
kao i u prethodnim mje-
29.9.2014.
30.9.2014.
1.10.2014.
secima, smjena razdoblja
održavanja obvezne pričuve ne izaziva napetost
u trgovanju sudionika na
novčanom tržištu. Potražnja za novcem na početku razdoblja tradicionalno raste, ali zbog visoke
likvidnosti sustava rast
2.10.2014.
0
3.10.2014.
potražnje nema značajniji utjecaj na kretanja kamatne stope. Protekli je
utorak Ministarstvo financija održalo aukciju
trezorskih zapisa u kunama. Planirani iznos izdanja bio je 600 milijuna
kuna, a ostvareni iznos
ponedjeljak
utorak
izdanja bio je 676 milijuna kuna. Prinosi na zapise na rok od 182 dana i
prinosi na jednogodišnje
zapise bilježe pad za pet
baznih bodova. Najviše trezorskih zapisa upisano je s rokom dospijeća od 364 dana, i to 546
Hrvatsko devizno tržište
valuta
AUD
australski dolar
5,300864
CAD
kanadski dolar
5,416697
JPY
japanski jen (100)
5,553011
CHF
švicarski franak
6,318136
GBP
britanska funta
9,718476
USD
američki dolar
6,048831
EUR
euro
7,634835
pala je 0,02 posto u odnosu na švicarski franak na
6,318136 kuna. Kuna je
pala u odnosu na američki
dolar i to za 0,55 posto na
6,048831 kunu.
posto. Srednja vrijednost eura u petak je iznosila 7,634835 kuna. Vrijednost hrvatske valute
čajnici Hrvatske narodne
banke objavljenoj prošlog petka, kuna je u odnosu na euro oslabila 0,11
EUR
Srednji tečaj za devize
petak
milijuna kuna. Zbog nedostatka ponude ostalih
instrumenata novčanog
tržišta investitori još uvijek pokazuju značajan interes za upisom trezorskih zapisa, a država se
zaista povoljno financira
na kratkoročnom tržištu.
7.65
USD
6.06
CHF
6.35
Mirex nastavlja rast
Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog
mirovinskog fonda Mirex, i dalje nastavlja rasti. Tako
je proteklog tjedna vrijednost Mirexa A iznosila 101,
9826 bodova, a vrijednost Mirexa B 203,5931 bod. Rastući nekoliko tjedana za redom, Mirex C došao je do
101,5372 boda.
7.64
6.05
6.34
7.63
6.04
6.33
2,0%
7.62
6.03
6.32
1,5%
MIREX - mjesečni
7.61
6.02
6.31
7.60
6.01
6.30
MIREX - tjedni
0,3%
0,2%
1,0%
0,1%
0,5%
primjena od 4. listopada 2014. 29.9.
Izvor: HNB
četvrtak
Mirovinski fondovi
Kuna oslabila prema svim valutama
Tečaj kune na tjednoj razini oslabio je u odnosu
na euro, švicarski franak i
američki dolar. Prema te-
srijeda
30.9.
1.10.
2.10.
3.10.
29.9.
30.9.
1.10.
2.10.
3.10.
29.9.
30.9.
1.10.
2.10.
3.10.
0%
0,0%
2.9.
Međunarodno tržište kapitala
12.9.
fond
22.9.
2.10.
datum
29.9.
39.9.
1.10.
2.10.
vrijednost (kn)
promjena (%)
2014 (%)
1.98
Obvezni mirovinski fondovi - OMF
Kreditiranjem do oporavka gospodarstva
OMF - kategorija A
Nakon pada cijena dionica na početku proteklog
tjedna, na europskim su
burzama cijene dionica
sredinom toga tjedna blago porasle, a onda pot6750
6680
FTSE 100
kraj tjedna ponovno pale.
Ipak, trgovalo se oprezno
uoči izvješća o inflaciji u
eurozoni. Sredinom tjedna na europskim su burzama cijene dionica pale na
najniže razine u proteklih
pet tjedana, jer su ulagači bili pod dojmom oštrog
pada burzovnih indeksa na Wall Streetu i loših
gospodarskih pokazatelja
17300
4550
17200
Dow Jones
4517
6610
17100
4484
6540
17000
4451
6470
16900
4418
16800
6400
29.9.
4500
4440
30.9.
1.10.
2.10.
3.10.
4385
29.9.
9550
CAC40
9480
30.9.
1.10.
2.10.
3.10.
29.9.
16500
DAX
16320
4380
9410
16140
4320
9340
15960
4260
9270
15780
4200
9200
15600
29.9.
30.9.
1.10.
2.10.
3.10.
NASDAQ
29.9.
30.9.
1.10.
2.10.
3.10.
30.9.
1.10.
2.10.
3.10.
NIKKEI 225
29.9.
30.9.
1.10.
2.10.
3.10.
iz eurozone. Američki su
ulagači očekivali odlučnije poteze Europske središnje banke (ECB) jer
dosadašnje mjere monetarne politike nisu potaknule kreditiranje. Naime, upravo je kreditiranje
nužno kako bi se oporavilo gospodarstvo eurozone. I na većini azijskih
burzi cijene dionica su
potkraj proteklog tjedna
pale. Ulagače su razočarali loši gospodarski podaci iz Kine kao i drastičan
pad europskih burzovnih
indeksa nakon nedovoljno
detaljne prezentacije novih poticajnih monetarnih
mjera ECB-a.
MIREX A
02.10
101,9826
-0.06
AZ - A
02.10
101,6424
-0.03
1.64
Erste Plavi - A
02.10
101,9996
-0.22
2.00
PBZ CO - A
02.10
102,2121
0.11
2.21
Raiffeisen OMF - A
01.10
102,5774
0.01
2.58
OMF - kategorija B
MIREX B
02.10
203,5931
-0.06
10.21
AZ - B
02.10
208,0870
-0.06
10.03
Erste Plavi - B
02.10
206,7660
-0.19
8.33
PBZ CO - B
02.10
187,0921
-0.06
9.78
Raiffeisen OMF - B
01.10
205,0422
-0.08
11.43
1.54
OMF - kategorija C
MIREX C
02.10
101,5372
0.01
AZ - C
02.10
100,7445
-0.03
0.74
Erste Plavi - C
02.10
101,6831
-0.05
1.68
PBZ CO - C
02.10
101,2130
0.04
1.21
Raiffeisen OMF - C
01.10
102,5000
0.04
2.50
12.96
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF
Raiffeisen DMF
01.10
198,9938
-0.06
AZ Profit
02.10
234,8856
-0.05
8.14
Croatia osiguranje
02.10
146,5223
-0.09
8.31
AZ Benefit
02.10
215,1289
-0.11
8.86
Erste Plavi Expert
02.10
171,5013
-0.17
8.14
Erste Plavi Protect
02.10
172,9592
-0.01
6.64
23
www.privredni.hr
Broj 3847, 6. listopada 2014.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 619.165.308,00 kn
Pojačano trgovanje
sio 100 milijuna kuna što
je pet milijuna ili pet posto manje nego u tjednu
ranije. Sedam od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je
završilo pozitivno. Tjedne
promjene najlikvidnijih
kretale su se u rasponu od
+12,29 posto do -2,13 po-
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
T
rgovanje na Zagrebačkoj
burzi je protekli tjedan kao i u tjednu ranije
bilo pojačano te je redovni dionički promet iznoTop 10
po prometu
HT d.d.
Adris grupa d.d. (povl.)
Podravka d.d.
Valamar Riviera d.d.
Zvijezda d.d.
Ledo d.d.
AD plastik d.d.
HUP - Zagreb d.d.
Hoteli Maestral d.d.
Atlantic grupa d.d.
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 100.889.080,14 kn
tjedna
promjena
+1,65%
+2,03%
-1,63%
+2,29%
+7,14%
0,00%
-2,13%
+1,98%
+12,29%
+0,66%
zadnja cijena
165,55
352,00
336,97
22,35
3.000,00
8.600,00
128,90
1.805,00
311,01
1.026,70
promet
30.511.490,84
16.379.897,81
7.324.443,60
7.148.525,38
3.330.203,16
3.047.687,05
2.697.973,20
2.676.958,47
2.470.434,01
2.327.731,42
sto. Indeks Crobex porastao je četvrti tjedan uzastopno te s tjednim rastom
od 0,26 posto ostao iznad
granice od 1.900 bodova i
tjedan završio na 1.927,23
boda. Crobex10 je također
porastao te prešao granicu od 1.100 bodova. Pora10 dionica s najvećim
rastom cijene
Koteks d.d.
Vis d.d.
Hoteli Zlatni rat d.d.
Turbos E-mini S&P 500 short 7
ZIF Quaestus nekretnine d.d. (u likv.)
Jadran d.d.
Turbos WTI nafta short 8
Ingra d.d.
Sunčani hvar d.d.
Turbos DAX short A
stao je za +0,81 posto te je
tjedan završio na 1.101,51
bodova. Svi sektorski indeksi su porasli, a najviše
je ojačao CROBEXkonstrukt, koji je porastao za
4,85 posto, a zatim slijedi CROBEXtransport s ra-
tjedna
promjena
+84,72%
+66,67%
+43,08%
+34,62%
+29,90%
+21,21%
+20,00%
+17,11%
+16,84%
+16,64%
zadnja cijena
3,99
10,00
84,99
10,50
12,99
40,00
61,80
2,67
17,00
84,10
promet
35,91
1.340,00
46.939,33
34.138,90
1.948,50
30.954,69
38.521,00
1.432.504,87
33.949,68
50.136,00
Većina fondova poslovala pozitivno
Protekli tjedan je od 72
aktivna otvorena investicijska fonda, njih 44 poraslo. Od toga je sedam fondova ostvarilo rast veći
od jedan posto, a osam
ih bilježi pad veći od jedan posto. To je osmi uzastopni tjedan da su prevladali dobitnici. Među
svima ponovno se ističu fondovi koji su s većim dijelom portfelja prisutni na domaćem tržištu
kapitala. Najveće padove bilježe fondovi koji investiraju na strana tržišta.
Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze
se dionički, dva mješovita
te jedan obveznički fond.
Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +5,67 do -3,23 posto. Od 32 dionička fonda
njih 15 je poraslo. Dobitnike predvodi FIMA Equity s rastom od 5,67 posto
koji je postao i dobitnik
tjedna među svim fondovima. Kod mješovitih fondova prevladavali su negativni rezultati te je šest
od ukupno 10 fondova
palo. Njihove tjedne promjene kretale su se u rasponu od +1,33 posto do
-1,83 posto. Najviše je porastao fond Allianz Portfolio za 1,33 posto. Pet od
ukupno osam obvezničkih
fondova je poraslo. Najve-
ći rast drugi tjedan uzastopno bilježi NETA Emerging Bond (+2,16%).
Porasli su i svi novčani fondovi, a ostvarili su
tjedne promjene u rasponu od 0,01 do 0,06 posto.
Među njima najuspješniji kunski novčani fond bio
je Locusta Cash s rastom
od 0,06 posto dok eurske
novčane fondove s rastom
od 0,05 posto predvodi
Agram Euro Cash. (I.L.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
od 25.9. do 2.10. 2014. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
kn
€
€
€
$
kn
kn
€
€
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
$
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
€
€
20,3819
9,6989
130,5400
125,9989
179,7416
74,9646
12,8149
127,1416
54,6000
10,5693
92,5175
83,3400
101,9385
112,9544
89,4844
42,9846
7,1897
14,5509
6,0458
42,5810
92,8000
566,4564
91,5881
82,9200
160,9027
77,3877
72,2689
106,0707
9,9184
94,5342
119,0600
140,9481
1,57
0,13
-2,09
-2,29
-3,23
5,67
-0,58
-1,46
-0,26
1,02
0,15
0,06
0,30
-0,29
0,11
-2,14
-2,91
-1,37
-2,69
0,33
-1,56
0,63
-1,34
0,80
0,68
-1,62
-2,85
0,08
-1,85
-2,47
0,05
1,18
€
€
99,2802
100,3400
-1,08
-0,17
€
€
146,5561
13,1281
-0,35
-1,26
Valuta
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen New Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NETA Global Developed
ZB aktiv
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
Platinum Global Opportunity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NETA Frontier
OTP MERIDIAN 20
A1
NETA US Algorithm
NETA New Europe
Ilirika BRIC
CROBEX10 (VB CROBEX10)
KD Energija
ZB BRIC+
Raiffeisen Dynamic
Allianz Equity
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
Smart Equity (VB SMART)
Raiffeisen zaštićena glavnica
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
PBZ Global fond
zadnja vrijednost
1.927,2300
1.101,5100
105,3055
136,0543
stom od 2,42 posto. Oba
obveznička indeksa su porasla: Crobis za 0,15 posto, a Crobistr za 0,26 po10 dionica s najvećim
padom cijene
Turbos DAX long C
Turbos WTI nafta long 7
Turbos zlato long 6
Turbos DAX long D
Karlovacka banka d.d.
VABA d.d.
OT - Optima Telekom d.d.
Turbos zlato long 8
Turbos H.HUB GAS short 5
Jadroagent d.d.
tjedna promjena
+0,26%
+0,81%
+0,15%
+0,26%
sto. Najlikvidnija je bila
dionica HT - Hrvatskog telekoma s prometom od čak
30,5 milijuna kuna.
tjedna
promjena
-43,06%
-28,57%
-27,80%
-21,48%
-16,67%
-14,62%
-11,59%
-11,57%
-8,47%
-7,79%
zadnja cijena
20,50
37,00
47,00
59,60
10,00
5,55
5,49
113,90
5,40
710,00
promet
406.966,56
245.992,95
50.619,20
103.823,80
13.464,38
979,80
27.478,09
11.390,00
116.720,00
18.424,00
*vijesti
INVESTICIJSKI FONDOVI
Naziv(fond)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Naziv(fond)
HI-balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
Agram Trust
Allianz Portfolio
Raiffeisen Harmonic
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
11,5557
118,0358
84,3069
112,5040
8,6346
51,5096
147,0078
101,7500
*Tjedna
promjena [%]
0,26
-0,35
0,53
-0,35
1,25
-1,83
1,33
-0,93
€
€
€
€
kn
€
kn
€
178,1930
13,3803
164,4500
118,7900
193,8399
146,6530
71,9871
108,4600
0,11
0,43
-0,05
0,09
0,00
0,06
2,16
-0,25
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
€
kn
€
€
kn
kn
€
142,0307
173,8998
149,3093
137,9689
155,9000
149,5500
149,8994
129,3072
141,9649
131,6461
127,4523
12,1279
117,2709
114,3600
108,6043
104,9700
105,7223
1323,3781
106,4528
102,1751
0,01
0,01
0,02
0,02
0,03
0,01
0,03
0,02
0,01
0,01
0,03
0,05
0,02
0,02
0,03
0,01
0,00
0,06
0,03
0,01
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Capital One
HPB Obveznički
NETA Emerging Bond
Erste Adriatic Bond
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
Money One (VB Cash)
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NETA MultiCash
OTP euro novčani
Miljenko Živaljić na
čelu Zagrebačke
banke
Nadzorni odbor Zagrebačke banke na svojoj prošlotjednoj sjednici donio je
odluku o imenovanju predsjednika i članova Uprave
Zagrebačke banke. Ovom
odlukom, uz uvjet prethodnog dobivanja suglasnosti Hrvatske narodne banke, četverogodišnji
mandat Uprave počinje
od 6. veljače 2015. Miljenko Živaljić imenovan
je predsjednikom Uprave
Zagrebačke banke, dok će
funkciju zamjenika predsjednika Uprave obnašati
Romeo Collina. Članovima Uprave imenovani su i
dosadašnji članovi Uprave
Daniela Roguljić Novak,
Marko Remenar i Nikolaus
Maximilian Linarić te novi
članovi - Lorenzo Ramajola i Dijana Hrastović.
Niža prosječna neto
plaća
Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama
u Zagrebu u srpnju je iznosila 6446 kuna, što je za 55
kuna ili nominalno 0,8 posto manje nego u lipnju,
podaci su Odjela za statistiku zagrebačkog Gradskog
ureda za strategijsko planiranje i razvoj. Na godišnjoj
razini pak, zagrebačka prosječna neto plaća u srpnju
bila je nominalno za jedan
posto ili za 67 kuna viša
nego u 2013.
Pad u trgovini na
malo
Promet u trgovini na malo
u srpnju je bio realno niži
za dva posto u odnosu na
srpanj prošle godine. Prema podacima DZS-a to je
najviša stopa pada od ožujka prošle godine. Na mjesečnoj razini prema desezoniranim
podacima
zabilježen je također pad
prometa u trgovini na malo
i to realno 1,7 posto te nominalno 1,2 posto. Prema izvornim, neprilagođenim indeksima trgovina na
malo zabilježila je realan
godišnji pad od 2,7 posto.
Turistički prihod viši
2,2 posto
U šest mjeseci ove godine
prihodi od turizma iznosili
su 2,12 milijardi eura što je
2,2 posto više nego u istom
razdoblju prošle godine.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB),
udio prihoda od turizma u
ukupnom bruto domaćem
proizvodu (BDP) iznosio
je 10,3 posto, što u odnosu na isto razdoblje 2013.
predstavlja blagi rast udjela
od 0,4 postotna boda. Rast
prihoda od turizma zabilježen je i u drugom tromjesečju ove godine, pa je tako
od travnja do lipnja ostvareno 1,8 milijardi eura prihoda, što je 2,8 posto više
nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom je
udio prihoda od turizma
u BDP-u iznosio 17 posto
tj. 0,8 postotna boda više
nego lani.
Organizator:
Glavni pokrovitelj:
Predsjednik Republike
Hrvatske
prof.dr.sc. Ivo Josipović
Zagreb
15. 10. 2014.
u 9:30 sati
Hypo centar
Zagreb
Nakon uvodnog obraćanja Predsjednika Republike Ive Josipovića i pokrovitelja, kroz dva panela govorit će se o
sljedećim temama:
• Pokušat ćemo potražiti odgovore u
kojoj mjeri Strategija razvoja hrvatskoga turizma akceptira povezivanje
„plave“ i „zelene“ magistrale i što u
tom pogledu priprema Ministarstvo
poljoprivrede.
2014
Turizam kao osnova
strategije izvozne
ekspanzije
T
urizam je izuzetno važna djelatnost u okviru hrvatskoga gospodarstva. On
čini otprilike 15 posto BDP-a, zapošljava veliki broj radnika i značajan
je čimbenik u platnoj bilanci zemlje. Već godinama turizam predstavlja
praktički jedinu pozitivnu stavku hrvatskoga gospodarstva i o postignutim rezultatima uvelike ovise ukupni rezultati privređivanja.
Strategija razvoja hrvatskoga turizma polazi od udvostručenja prihoda iz turizma, otprilike 14 milijardi eura u 2020. Cilj nije nedostižan, ali ovisi o realnim
mogućnostima stvaranja dodane vrijednosti koju ostvarujemo kroz turizam.
Turizam stoga treba shvatiti kao stožernu uslužnu djelatnost, na koju se vezuje domaća poljoprivreda s prehrambenom industrijom, zatim graditeljstvo,
drvna industrija, tekstilna industrija, industrija stakla i keramike, a svakako
bolje iskorištavanje uspostavljene prometne i komunikacijske infrastrukture.
Društvena korist od turizma ne mjeri se brojem dolazaka inozemnih gostiju,
već ostvarenim ukupnim prihodima s naglaskom na plasman domaćih proizvoda. Na taj se način postižu realni ciljevi i stvarna korist od turizma.
• Zašto ne koristimo iskustva
nekadašnjih Interesnih zajednica u
pogledu povezivanja?
• Kakav je stupanj međusobne informiranosti proizvođača i potencijalnih potrošača?
• Hoće li klasterizacija pojedinih
proizvođača stvoriti nove mogućnosti
povezivanja?
• Može li turizam biti čvrsta poluga
razvoja hrvatskoga gospodarstva?
• Hotelska industrija jedan je od
najvećih investitora u hrvatskom
gospodarstvu.
• Kako se to odražava na korištenje
domaćih proizvodnih resursa?
• Zašto hotelijeri uglavnom koriste
uvozne proizvode?
• Što stoji na putu čvršćeg povezivanja?
• Ubrzano raste potrošnja uvoznih
prehrambenih proizvoda. Zašto?
• Može li se povećanim usmjeravanjem
hotelsko-ugostiteljskih potreba osigurati povećana domaća proizvodnja i
smanjivanje uvoza niza artikala koje
mogu ponuditi domaći proizvođači?
• Gdje zapinju procesi povezivanja?
• Što je s „nevidljivim izvozom“?
U takvim okvirima turizam jest okosnica razvoja hrvatskoga gospodarstva.
ULAZ SLOBODAN – VIDIMO SE NA MAGROSU!
Više o tome na:
www.suvremena.hr/27041.aspx

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Teximp otvorio novi

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

godišnji izvještaj o stanju društva

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Vijenac 521 - Cantieri Teatrali Koreja

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Dragi fra Bernarde - Župa sv. Antuna Padovanskog, Knin