Godina / Year 2013 ZAGREB Prosinac / December Broj / No 12 MAT(erial)TEST(ing): HDKBR/CrSNDT INTERNATIONAL CONFERENCE; MATEST 2013 Zgreb; MATEST 2011-Split; MATEST 2009-Cavtat Dubrovnik; MATEST 2005-Opatija; MATEST 2004-Zagreb; MATEST 2003-Brijuni ; MATEST 2001- Cavtat Dubrovnik; MATEST 1999-Cavtat, MATEST 1998- Brijuni; MATEST 1997-Rovinj; MATEST 1995-PULA; MATEST 1994-Opatija; MATEST1993-Opatija; MATEST 1990-Brijuni; MATEST 1988- Dubrovnik; MATEST 1978-Cavtat; MATEST 1974-Haludovo; MATEST 1972- Split; MATEST 1970-Pula; MATEST 1965-Opatija; Sadržaj / Content Poruka predsjednice A Message from the President 1-2 3-4 N. Gucunski, A. Maher, B. Basily, H. La, R. Lim, H. Parvardeh and S.-H. Kee: ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES 5-12 Marija SURIĆ MIHIĆ, Ivica PRLIĆ, Jerko ŠIŠKO, Tomislav MEŠTROVIĆ: KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE i OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE u OSOBNOJ DOZIMETRIJI 13-23 Tamara TOPIĆ, Enes HANDŽAR: ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU 25-32 Dragan MITIĆ, Davor GRUBER TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA 33-39 ASNT-CrSNDT AGREEMENT 40 HDKBR Centar za obrazovanje 41 HDKBR Centar za certifikaciju Predstavljamo vam - HDKBR HDKBR IZBORNA GODIŠNJA SKUPŠTINA/CrSNDT General Assembly 42-51 EFNDT WG5 invitation 52 Izdavač: HDKBR Hrvatsko društvo za kontrolu bez razaranja Publisher: CrSNDT The Croatian Society for Non Destructive Testing Direktor / Director: mr.sc. Miro Džapo Tajništvo/Secretariat: HIS, Petra Berislavića 6. 10000 Zagreb, RH Tel: +385 (01) 60 40 451 Fax:+385 (01) 61 57 129 E-mail: [email protected], Website: www.hdkbr.hr Kontakt/Contact: Nina Bukovšak Izdavački odbor: Prof.dr.sc. Vjera Krstelj (Glavni urednikr) Dr.sc. Dubravko Miljković (Izvršni urednik) Dr.sc. Dario Almesberger Prof.dr.sc. Nenad Gucunski Mr.sc. Irena Leljak Prof.dr.sc. Lovre Krstulović Opara Dr.sc. Bojan Milovanović Suradnici: Mag. Ivan Smiljanić (tehnička podrška) Prof. Marina Manucci (eng. lektor) Prof. Davor Nikolić (hrv. lektor) Sandro Bura (priprema za tisak) Nina Bukovšak (distribucija) HDKBR Info izlazi četiri puta godišnje/ distribucija 300 kom/broj CrSNDT journal is published four times a year/circulation 300 each journal Godišnja pretplata 300 kn / 4 issues per year 40 Euro Časopis je besplatan za članove HDKBR-a The yournal is free for CrSNDT members HDKBR Info možete pratiti na www.hdkbr.hr An online version is available DOSTAVA PRILOGA HDKBR poziva članove i sve koji imaju materijale interesantne čitateljima ovog časopisa da ponude priloge. Znanstveni i stručni radovi će biti recenzirani od strane međunarodno priznatih eksperata. Za reprodukciju publiciranih radova i izvadaka treba osigurati dozvolu. Tekstovi i mišljenja autora u časopisu ne moraju biti u suglasju sa stavovima HDKBR-a i uredništva. Uredništvo ne nosi odgovornost za pogreške i propuste autora radova. PAPER SUBMISSION CrSNDT invites contributions that will be interesting for readers of HDKBR info Journal. Technical papers submitted are peer-reviewed by an Internationaly recognised experts. Permition should be obtained for reproduction of individual artlices and extracts.the Articles and views expressed in the publication are not necessarily in line with CrSNDT, editor and editorial. No liability is accepted for errors or omission. OGLAŠAVANJE/ADVERTISEMENT Cijena oglašavanja/The cost for advertising is: Stranica/Page in yournal Cijena za 4 broja /Cost for 4 numbers per year Zadnja/The last page (cover page A4 size) 8000 kn 1080 Euro or 1380 $ (US) Unutarnja/Inside pages (A4 size) 4000 kn 540 Euro or 690 $ (US) Unutarnja/Inside pages (A4/2 size; half page) 2000 kn 270 Euro or 395 $ (US) Cijena oglasa u samo jednom broju iznosi pola cijene godišnjeg oglašavanja. The price of advertisement published (in only one journal number) is half of the yearly cost. Poruka predsjednice Poštovani čitatelji, dragi kolege i kolegice, prijatelji HDKBR-a, s velikim vam zadovoljstvom šaljemo časopis, ponosni i sretni da imamo dovoljno vrijednih ostvarenja te da imamo mogućnost obavijestiti vas o njima. 50 godina HDKBR-a duga je tradicija i s tim u vezi osjećaj obveze među članovima i onima koji osiguravaju održivost HDKBR-a te potpora razvoju NDT-a u Hrvatskoj i mnogo šire vrlo je izražen općenito; međutim razni su načini na koje svatko pojedinačno i u okviru svojega okruženja i mogućnosti udružuje napore i dijeli radost rezultata i uspjeha. Mnogi rezultati nisu šire poznati, štoviše nisu ni dovoljno korišteni na dobrobit pojedinaca, skupine i šire zajednice. Zato je potrebno svjedočiti o uspjesima, zato smo organizirali „NDT week u Zagrebu“ o kojem smo vas informirali u prošlom broju. Nastojimo se što je moguće više povezati i umrežiti, a sve ponajprije radi osiguravanja kvalitete i sigurnosti koju možemo ponuditi primjenom naših nerazornih i vrlo moćnih metoda u otkrivanju nepravilnosti. Kontrola bez razaranja, kao dio sustava za kvalitetu, prisutna je vjerojatno i duže na našim prostorima, ali je registrirana službenim događanjima 50 godina unatrag. 1963. godinu smatramo početkom udruženog rada naših stručnjaka u području NDT-a, što rezultira formiranjem HDKBR-a tijekom 1964. godine, a udruženo s drugim republikama bivše Jugoslavije vodi k osnivanju Jugoslavenskog društva za ispitivanje bez razaranja, JUDIBR, u Opatiji, u Hrvatskoj, 28. travnja 1965. godine. Prvi predsjednik bio je gospodin Mitja Šipek, dipl. ing. NDT udruge iz drugih republika Jugoslavije, ponajprije Slovensko društvo, Srpsko društvo te Bosanskohercegovačko, u suradnji sa HDKBR-om na skupštini u Puli (Hrvatska) 1970. godine otvaraju nove mogućnosti razvoja izmjenom statuta i odobravanjem registriranja regionalnih udruga u okviru JUDIBR. Međutim, zbog relativno nejednolikog razvoja regija dolazi vrlo brzo do ponovnog preustroja i uvođenja Republičkih društava, koja cirkuliraju predsjedništvo po unaprijed dogovorenom redosljedu. 1971. godine JUDIBR prelazi u Zagreb, a predsjednica postaje naša pokojna kolegica Božena Božiček dipl. ing. Sljedeći korak: na skupštini u Beogradu 1980. godine ustanovljen je Savez nacionalnih NDT društava, čime udruge unutar saveza imaju veću samostalnost. HDKBR bio je nosilac tradicije održavanja znanstvenih i stručnih savjetovanja MATEST. Polovica od ukupno održanih savjetovanja od početka NDT-a u ovim područjima održana su u Hrvatskoj, no razlog ipak nije bio samo u tome što imamo lijepo more. Predsjednica HDKBR-a bila je i dalje Božena Božiček, dipl. ing., koja je uspješno vodila društvo sve do 1983. godine kada se povukla zbog bolesti. Od 1983. godine HDKBR je nastavio voditi gospodin Leon Kauzlarić, dipl ing., a u čijem se mandatu intenzivira suradnja s gospodarstvom Hrvatske. 1 Godine 1989. novoizabrana predsjednica HDKBR-a je prof. dr. Vjera Krstelj, čime je bitno ojačala suradnja na međunarodnoj razini, uključivanjem HDKBR-a u Europsku federaciju, EFNDT, i međunarodnu organizaciju ICNDT. Godine 1991. raspadom Jugoslavije raspada se i Jugoslavensko društvo za NDT. U tom teškom vremenu rata naši su članovi morali djelovati razorno i nerazorno. Nakon rata, nakon potrebnog vremena u kojem se sukobi smiruju, suradnja se nastavlja, osobito suradnja temeljena na struci i kompetenciji. Jedna od značajnijih aktivnosti HDKBR-a oduvijek je bilo obrazovanje kadrova. HDKBR je dao prioritet radu svojih odbora za obrazovanje i certifikaciju, što se s vremenom pokazalo ispravnom strategijom jer su naši kadrovi svojom kompetencijom pomogli osiguravanju kvalitete proizvoda u Hrvatskoj. Velike napore ulažemo također u izdavačku djelatnost te je i ovaj broj časopisa HDKBR Info, posljednji u 2013. godini pravi uspjeh, s obzirom na sve težu situaciju i sve manju financijsku potporu koju članice mogu osigurati. Specifičnost je što potičemo publiciranje ne samo znanstvenih i stručnih radova, već nastojimo osigurati i prijevode te dobivamo pohvale naročito iz susjednih zemalja u kojima razumiju hrvatski i žele primati HDKBR Info. Tijekom svih ovih godina uvijek je bilo poteškoća, većih i manjih, mnoge smo prebrodili i želim zahvaliti svim našim članovima pojedinačnim i kolektivnima, koji su doprinjeli održivosti HDKBR-a. Jednako tako zahvaljujemo i međunarodnoj zajednici na uvijek lijepoj i iznimno korisnoj suradnji. Danas, kao i u ostala vremena, prošla i buduća, uvijek ima i bit će poteškoća – one se događaju svima. Primjerice: recesija i suženo tržište vrlo se često reflektiraju u loše odnose među sudionicima; proizvođači, prodavači opreme i pružatelji usluga, do nedavno kolege sa studija i kolege s posla, zaoštravaju međusobne odnose, mnogi su na razini sukoba u pravnom smislu što se refelektira u povlačenju iz udruga, nestanku njihovih predstavnika u tijelima gdje su bili udruženi, kao npr. u HDKBR-u. Uvijek, pa tako i ovom prigodom želim naglasiti i sigurna sam da govorim u ime svih koji su sada članovi HDKBR-a da je udruga upravo pravo mjesto gdje se njeguje samo struka, gdje se može i mora surađivati u interesu razvoja, a suradnja će svakako doprinjeti svima jer razvoj i priznavanje profesije i kompetncija uvijek se pozitivno odražava na sve sudionike. Iskreno zahvaljujem članovima HDKBR-a na povjerenju i ponovnom izboru za predsjednicu HDKBR-a, dužnost koju sam prihvatila zbog tako jednoglasne podrške, što smatram priznanjem i nagradom za uloženi rad, ali i velikom obvezom. Uz najljepše želje za uspjeh u 2014. godini želim da HDKBR bude mjesto našeg stručnog okupljanja i druženja, unatoč svemu. Prof. Vjera Krstelj, Ph.D. 2 Message from the President Dear readers, dear colleagues and friends of Croatian NDT society, CrSNDT, it is with great pleasure that we are sending you the Journal, proud and happy that we have had sufficient valuable material and the possibility of presenting them to you. 50 years of CrSNDT is a long tradition and consequently the feeling of obligation among the members and those who ensure the sustainability of CrSNDT is very strongly expressed in general. Many results are not widely known; what is more, they have not even been sufficiently used to the welfare of individuals, groups and the wider community. Thus, the successes should be recorded and witnessed. We are trying as much as we can to get connected and networked, and all this primarily in order to assure quality and safety that can be provided by applying our NDT powerful methods in quality control. The year 1963 is considered as the beginning of joined work of our experts in the field of NDT, which resulted in the formation of Croatian NDT Society, CrSNDT, during 1964, and together with other republics of the former Yugoslavia led to the establishing of the Yugoslav NDT Society in Opatija, Croatia, on 28 April 1965. The first President was Mr. Mitja Šipek. NDT associations from other republics of Yugoslavia in cooperation with CrSNDT, at the Assembly in Pula (Croatia) opened in 1970 new possibilities of the development by amending the Statute and by approving the registering of regional societies as part of JUDIBR. However, due to relative lack of uniformity in the development of regions there comes very fast to restructuring and the introduction of Republic NDT societies, with circulating presidency. In 1971 Yugoslav NDT society moves to Zagreb, and the President became Ms. Božena Božiček. In the next step, at the Assembly in Belgrade in 1980 the Federation of national NDT societies was founded, thus providing societies with more independence. Croatian NDT society was the carrier of the tradition of organizing scientific and professional MATEST Conferences. Half of the total number of held Conferences from the beginnings of NDT in Yugoslavian NDT society took place in Croatia, and it was not only because of the beautiful sea that this was so. The President of CrSNDT continued to be Ms. Božena Božiček, who successfully led the society until 1983 when she had to retire due to illness. From 1983 the CrSNDT continued to be led by Mr. Leon Kauzlarić, and during his mandate the cooperation with the Croatian industry was greatly intensified. In 1989 the newly elected President of CrSNDT was Ms. Vjera Krstelj, Ph.D. intensifying further the cooperation on the international level, by including CrSNDT in the European Federation, EFNDT, and the international organization, ICNDT. In 1991, the disintegration of Yugoslavia meant also the disintegration of the Yugoslav NDT society. At those difficult times of war, our members had to act both destructively and nondestructively. 3 After the war, after the necessary time in which the conflicts calm down, the cooperation continued, particularly the cooperation based on the profession and competence. One of the major activities of CrSNDT has always been the education of NDT personnel. CrSNDT gave priority to the work of its committees for training and certification, which has proven over time as a good strategy, since our personnel have helped through their competence to assure the quality of products in Croatia. We are also investing great efforts in publishing, and this issue of the Journal HDKBR Info, the last in 2013 is a real success, regarding the ever more difficult situation and smaller financial support that the members and industry can provide. The specific characteristic is that we are giving incentive not only to the publishing of scientific and technical papers, but we are also trying to provide translations, and we are receiving praise for this, particularly from the neighbouring countries in which Croatian is understood. During all these years there have always been difficulties, major or minor; we have overcome many of them and we would like to thank all our members, both individuals and collective ones, who have contributed to the sustainability of CrSNDT. We would also like to thank the international community for the continuously nice and extremely fruitful cooperation. Today, as always, both in the past and in the future, there have always been and will be difficulties; they happen to everyone. For instance, recession and narrowed market sometimes lead to poor relations among producers, equipment and service providers; until recently fellow students and colleagues from work strain their mutual relationships, many at the level of conflict in the real sense, which results in withdrawals from the societies, disappearance of their representatives in some bodies in which they had acted jointly. We have always emphasised, and this is what I would like to do now as well, and I am sure I am saying this on behalf of all the present members of CrSNDT that it is precisely the society which provides the right place for nurturing the profession only, where one can and must cooperate in the interest of the development. The professional cooperation will certainly contribute to everyone, since development of profession and competences have always had positive impact on all the involved. I would like to thank sincerely all the CrSNDT members for their trust and my re-election to the position of CrSNDT President, which I have accepted because of such unanimous support, which I consider as acknowledgement and reward for the invested efforts, but at the same time as a big commitment. With best wishes for success in the year 2014, my wish is for CrSNDT to be the place of our professional meeting and keeping in contact, in spite of everything. Prof. Vjera Krstelj, Ph.D. 4 N. Gucunski 1, A. Maher 2, B. Basily1, H. La2, R. Lim2, H. Parvardeh2 and S.-H. Kee1 1 Department of Civil and Environmental Engineering, Rutgers University, Piscataway, New Jersey, U.S.A. Email: [email protected] 2 Center for Advanced Infrastructure and Transportation, Rutgers University, Piscataway, New Jersey, U.S.A ABSTRACT - Current assessment of concrete bridge decks relies on visual inspection and use of simple nondestructive and destructive evaluations. More advanced, but still manual nondestructive evaluation (NDE) technologies provide more comprehensive assessment. Still, due to a lower speed of data collection and still not automated data analysis and interpretation, they are not used on a regular basis. The development and implementation of a fully autonomous robotic system for condition assessment of concrete bridge decks using multiple nondestructive evaluation (NDE) technologies is described. The system named RABIT (Robotics Assisted Bridge Inspection Tool) resolves issues related to the speed of data collection and analysis. The system concentrates on the characterization of internal deterioration and damage, in particular three most common deterioration types in concrete bridge decks: rebar corrosion, delamination, and concrete degradation. For those purposes, RABIT implements four NDE technologies: electrical resistivity (ER), impact echo (IE), ultrasonic surface waves (USW) and ground-penetrating radar (GPR). Because the system utilizes multiple probes or large sensor arrays for the four NDE technologies, the spatial resolution of the results is significantly improved. The technologies are used in a complementary way to enhance the overall condition assessment and certainty regarding the detected deterioration. In addition, the system utilizes three high resolution cameras to image the surface of the deck for crack mapping and documentation of previous repairs, and to image larger areas of the bridge for inventory purposes. Finally, the robot’s data visualization platform facilitates an intuitive 3-dimensional presentation of the main three deterioration types and deck surface features. Keywords: Concrete, bridge decks, corrosion, delamination NDE, automation, GPR, electrical resistivity, acoustics. INTRODUCTION Upkeep of concrete bridge decks is one of the biggest challenges for transportation agencies. The Federal Highway Administration’s (FHWA’s) Long Term Bridge Performance (LTBP) Program team interviewed a number of state Departments of Transportation (DOTs) regarding the expenditure levels for maintenance, rehabilitation, and replacement of bridges. The conclusion of the interviews was that bridge decks constitute between 50 and 80 percent of the overall expenditures for bridges. This high expense stems from three primary reasons. The first reason is that bridge decks, due to their direct exposure to traffic and environmental loads, deteriorate faster than other bridge components. The second reason is the inspection practices that detect problems only once those have reached their last stage of progression. For example, the predominant practice of condition assessment of concrete bridge decks in the United States is 5 ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES by visual inspection and use of simple NDE tools like chain drag and hammer sounding. While such approaches have its merits, they also have limitations in terms of the early problem detection and characterization of deterioration or defects with respect to their state of progression. The third reason is that rehabilitation practices rarely address early problem mitigation. For all these reasons, the performance of concrete bridge decks was identified as the most important bridge performance issue that needs to be addressed. The LTBP Program initiated periodical data collection on concrete bridge decks using multiple NDE technologies (Gucunski et al. 2012 and 2013). It was demonstrated during the initial phase of the program that: 1) NDE technologies can provide accurate condition assessment, 2) condition indices obtained from NDE survey results provide more objective condition assessment, and 3) NDE enables monitoring of deterioration progression through periodical surveys. However, it was also recognized that such surveys require significant effort and time, and ultimately represent a significant expenditure. For example, a typical comprehensive survey within the LTBP Program would require a team of five to six specialists and technicians. To address the need for evaluation of hundreds of bridges in the next phase of the Program, the FHWA initiated in 2011 the development of a robotic system for the NDE of concrete bridge decks. The main goal of the development was to improve both the data collection and data analysis components. On the data collection side the concentration was on an increase of speed of data collection and its automation. On the data analysis side, the concentration was on its automation and the enhancement of the current data interpretation and presentation. During the first two years of the development, many of the stated objectives were achieved and RABIT is being deployed on a regular basis. The paper provides an overview of current NDE of concrete bridge decks and their 6 evaluation using RABIT system. The first part of the paper concentrates on the description of typical deterioration in concrete bridge decks. In the second part, a description of the current practice of NDE of bridge decks, with the concentration on the NDE methods implemented in RABIT. Finally, the third part provides a description of the physical components of the robotic system and their operation. The data collection process, and data analysis and presentation/visualization are presented by sample results. CONCRETE DECK DETERIORATION Deterioration in concrete bridge decks can be caused by a number of causes of chemical, physical and even biological nature. Because of it, different NDE technologies will be more effective in their detection and characterization. The most common cause of deterioration is corrosion that will typically lead to concrete delamination and spalling, as shown in Figure 1. Figure 1 Typical concrete bridge deck deterioration and damage: rebar corrosion (left), delamination (middle), and deck spalling (right). CURRENT PRACTICE BRIDGE DECKS OF NDE characterized using impact echo (IE). It will also be reflected in the reduction of concrete elastic properties, which can be measured using the ultrasonic surface waves (USW) method. Implementation of the mentioned and additional NDE technologies is illustrated in Figure 2, where measurements by all are being taken on a 0.6 m by 0.6 m test grid. Figure 2 Most commonly used NDE technologies in detection of corrosion induced deterioration. OF Today, NDE technologies are most commonly used to assess whether a deck requires and what type rehabilitation, or to identify areas that should be rehabilitated/repaired. However, for effective bridge management, bridge owners should develop strategies regarding the selection of NDE technologies. Such strategies should enable capturing deterioration in concrete bridge decks at all stages of their development. For example, in a case where deterioration is primarily caused by corrosion, the process can be described as the one initiated by the development of a corrosive environment. One of the ways to detect and characterize corrosive environment is by using a electrical resistivity (ER) measurement. As the corrosive environment becomes more severe, it will initiate corrosion activity in rebars. Furthermore, rebar corrosion will induce micro and macro cracking of concrete. This will be manifested in delamination of the deck, which can be detected and Figure 3 Samples of probes and devices of NDE technologies implemented in RABIT. 7 ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES It should be also mentioned that delamination can be induced by repeated overloading and fatigue of concrete (Gucunski et al. 2013). Corrosion and delamination are also the deterioration types of the highest interest to bridge owners, since the most of the repairs are related to those. However, some other deteriorations (e.g. alkali-silica reaction, delayed ettringite formation, carbonation), will primarily cause material alterations, in terms of a reduced elastic modulus or strength, or changed electrical and chemical properties. Deterioration of bridge decks is often accelerated by the lack of maintenance, or use of improper procedures during their construction, especially during concrete curing. Therefore, information obtained from the data collected using multiple NDE technologies will be necessary to identify the primary causes of deterioration. ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES Manual equivalents of the probes and devices of NDE technologies implemented in RABIT are shown in Figure 3. Electrical resistivity is a descriptor of corrosive environment. Dry concrete will pose a high resistance to the passage of current, and thus will be enable to support ionic flow. On the other hand, presence of water and chlorides in concrete, and increased porosity due to damage and cracks, will increase ion flow, and thus reduce resistivity. Resistivity is typically measured using a four electrode Wenner probe, shown in the figure. The two outer probes are used to induce the current into concrete, while the inner two to measure the potential of the generated electrical field. From the two the electrical resistivity of concrete is calculated (Brown 1980). An impact echo (IE) probe consists of a mechanical impactor and a receiver. When an impact is applied, bridge deck resonances will be induced. The resonances represent “reflections” from the bottom of the deck or delamination, or flexural oscillations of the delaminated part of the deck (Sansalone, 1993). Concrete modulus is measured using the USW method by devices similar to the one in the figure, called portable seismic property analyzer (PSPA) (Nazarian et al. 1993). The device has a single impact source and at least two receivers that measure the velocity of surface waves (phase velocity) generated by an impact. The phase velocity profile is used to assess the average concrete modulus or modulus profile. Qualitative assessment of concrete deck can be made using ground penetrating radar (GPR). Electromagnetic waves generated by an emitting antenna are in part being reflected from the objects and interfaces of materials of different dielectric properties and detected by a receiving antenna. The strength of the reflection from the top rebar, which is typically described as the attenuation of the signal, is used to characterize corrosive environment and possible delamination (Barnes and Trottier 2000). The attenuation of the GPR signal is primarily affected by the changes in concrete 8 conductivity and dielectric value. Concrete filled with moisture and chlorides is highly conductive and causes strong wave attenuation. Therefore, the GPR assessment often provides a good description of corrosive environment. In addition, GPR surveys enable rebar mapping and the measurement of concrete cover, which in some cases may point insufficient and variable cover as a contributing factor to accelerated deterioration. BRIDGE DECK INSPECTION USING RABIT Description of Physical Components and Data Collection The robotic system with its main NDE and navigation components marked is shown in Figure 4. On the RABIT’s front end there are two acoustic arrays of the total width of 1.8 m, which matches the scanning width of the system. Each acoustic array contains four impact sources and seven receivers. They are used in different combinations to enable multiple impact echo and USW measurements. In particular, RABIT’s acoustic arrays can be considered to be equivalent to fourteen IE and eight or more USW devices. This large number of sources and receivers facilitates IE data collection at about 15 cm spatial resolution, and USW concrete modulus measurements at a 25 cm resolution in the robot’s transverse direction. This is a much higher spatial resolution than a previously described 60 cm resolution commonly used in deck testing, and identified in the current LTBP Program protocols for data collection. The resolution in the direction of the robot movement can be controlled by the robot movement and sampling. Four Proceq Resipod electrical resistivity (Wenner) probes are attached on the front side of the acoustic arrays. To establish electrical contacts between the deck surface and probes, the probe electrodes are being continuously moistened using a spraying system. There are two high resolution cameras that are being used to capture the Figure 4 Front end of RABIT with NDE and navigation components. Two IDS (Italy) Hi-Bright GPR arrays are attached on the rear side of the deployment mechanism (Figure 4). Each of the arrays has sixteen antennas, or two sets of eight antennas with dual polarization. The third camera (not visible in the figure) is placed on a pneumatic mast in the middle of the robot that can lift the camera up to a 4.5 m height. The camera has a 360 degree mirror that enables panoramic images of the surrounding of the tested area. The robot’s movement can be controlled using a keyboard, joystick, Android type device, or even Iphone. For a fully autonomous movement, the robot uses three systems or devices. The primary navigation system is a differential GPS, for which the robot uses two Novatel antennas mounted on the robot, and the third one on a tripod, the base station. In addition, RABIT has on board inertial measurement unit (IMU) and a wheel encoder. The information from the three systems is fused using a Kalman filter to facilitate movement with an accuracy of about 5 cm. High agility of the robotic platform is enabled by four omni-directional wheels, which allow the robot to move laterally and to turn at a zero radius. These wheels also allow fast movement from one test location to the next one in any direction. With all the NDE sensors fully deployed, the robot is about 2.1 m long and 1.8 m wide. The survey is conducted by multiple sweeps of the robot in the longitudinal bridge direction. Each sweep covers a 1.8 m wide strip, equivalent to one half width of a typical traffic lane 3.6 m wide. At the end of a strip, RABIT translates to the next strip and rotates 180 degrees before proceeding with another sweep. The survey starts with taking of the GPS coordinates of the GPS base station. This needs to be done only once for a particular bridge. Afterwards, the data collection path can be fully defined by taking GPS coordinates at three arbitrarily selected points on the bridge deck. The data collection is fully autonomous. It can be done in either the full data collection mode, or the scanning mode. In the full data collection mode, the robot moves and stops at prescribed increments, typically 30 to 60 cm, and deploys the sensor arrays to collect the data. In the scanning mode, the system moves continuously and collects data using only the GPR arrays and digital surface imaging. The data from the sensor arrays and probes, and digital cameras are wirelessly transmitted to the “command van” shown in Figure 5. RABIT can collect data on approximately 300 m2 of a bridge deck area per hour. In the continuous mode, the production rate is more than 1,000 m2 per hour. 9 ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES deck surface for mapping of cracks, spalls, previous repairs and other surface anomalies. Each of the cameras, once the images are stitched, covers approximately a 60 by 90 cm area. ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES The data collection process can be monitored in real time in the command van, as illustrated in Figure 5. Four main displays are used for that purpose, as well as for the display of real time, or near real time, construction of condition maps for some NDE technologies and stitched deck surface images. The summary of all the functions that can be displayed, or will be available in the near future, on the four monitors are listed in Table 1. In addition, two smaller displays enable monitoring of the robot movement and survey progression. Data Analysis, Interpretation and Visualization The most important results of RABIT surveys are condition maps. An example of those are a delamination map from impact echo and concrete modulus map from USW (Figure 6). Figure 6 Delamination map (top) and concrete modulus map (bottom). Figure 5 Command van and data collection and robot monitoring displays. Table 1 Display Functions in the Command Van 10 CONCLUSIONS Figure 7 High resolution images of the deck surface. In addition, collected deck surface images are stitched into a single or multiple large high resolution images of the bridge deck. The images are imported into an image viewer that allows review at different zoom levels, and identification of position and dimensions of identified features. Two high resolution images of two sections of the bridge are shown in Figure 7, the left one showing a joint, the second transverse cracking of the deck. Finally, a 3D visualization platform enables integration and Implementation of NDE in condition assessment of bridge deck will be essential for effective management of bridges. RABIT with its integrated multiple NDE technologies and vision, fully autonomous and rapid data collection, and near real time data analysis and interpretation, overcomes the past obstacles related to slow data collection and interpretation. In addition, rapid and fully autonomous data collection will significantly reduce the required workforce and exposure of the bridge inspection crews to the passing traffic. It will also in long term reduce costs of comprehensive bridge decks inspections, and make the assessment of a large population of bridges feasible. 11 ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES visualization of the NDE results and images in an intuitive way. The main internal deterioration types: corrosion, delamination, and concrete degradation (low quality concrete), and the deck surface defects are presented in a common 3D space. This data presentation is illustrated in Figure 8. Zones of low concrete modulus concrete are described as clouds of different translucencies and color intensity. On the other hand, delaminations are presented as predominantly horizontal thin clouds at the depth and position as detected by the IE test. The severity of delamination is presented through the variation of translucency and color of the image. Similarly, the corrosive environment is displayed through coloring of the rebars. Hot colors (reds and yellows) are an indication of highly corrosive environment and, thus, expected high corrosion rates, while cold colors (blues and greens) are an indication of low corrosive environment and, thus, low corrosion rates. Finally, the surface of this 3D deck volume, not shown in the figure, is overlaid by a high-resolution image of the deck surface, as those shown in Figure 7. ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES Figure 8 3D visualization of the detected deterioration and defects. ACKNOWLEDGMENTS RABIT was developed under DTFH6108-C-00005 contract from the U.S. Department of Transportation – Federal Highway Administration (USDOT-FHWA). The authors gratefully acknowledge contributions of: Professors Jingang Yi and Kristin Dana, and former graduate students Parneet Kaur and Prateek Prasanna. REFERENCES [1] Barnes, L. and Trottier, J.-F. (2000). “Ground penetrating radar for network level concrete deck repair management”, Journal of Transportation Engineering, ASCE, 126(3), 257-262. [2] Brown, R. D. (1980). “Mechanisms of corrosion of steel in concrete in relation to design, inspection, and repair of offshore and coastal structures”, ACI SP-65: Performance of Concrete in Marine Environments, 169-204. [3] G ucunski, N., Romero, F., Imani, A. and Fetrat, F.A. (2013). “Nondestructive 12 evaluation-based assessment of deterioration progression in concrete bridge decks”, Proceedings of 92nd Annual Transportation Board Meeting, Washington, D.C., January 13-17, on CD. [4] Gucunski, N., Maher, A., Ghasemi, H. and Ibrahim, F. (2012). “Segmentation and condition rating of concrete bridge decks using NDE for more objective inspection and rehabilitation planning”, Proceedings of 6th Intl. Conference on Bridge Maintenance, Safety and Management-IABMAS 2012. Stresa, Lake Maggiore, Italy, July 8-12, on CD. [5] Nazarian, S., Baker, M.R. and Crain, K. (1993). Development and Testing of a Seismic Pavement Analyzer. Report SHRPH-375, Strategic Highway Research Program, NRC, Washington, D.C. [6] Sansalone, M. J. (1993). “Detecting delaminations in concrete bridge decks with and without asphalt overlays using an automated impact-echo field system”, NDT in Civil Engineering, Proceedings of Intl. Conference of British Institute of Non-Destructive Testing, Liverpool, U.K., April 14-16, 807-820. Marija, SURIĆ MIHIĆ, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Republika Hrvatska, [email protected] Ivica, PRLIĆ, Institut za medicinska istraživanja i mediciu rada, Zagreb, Republika Hrvatska, [email protected] Jerko, ŠIŠKO, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Republika Hrvatska, [email protected] Tomislav, MEŠTROVIĆ, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Republika Hrvatska, [email protected] SAŽETAK – Daje se koncept osobne dozimetrije kao dio područja zaštite od zračenja. Detaljno je dan teorijski opis i definicije fundamentalnih veličina koje se koriste za fizikalne opise polja zračenja i njegove interakcije s materijom te veličina koje se koriste u dozimetriji i zaštiti od zračenja – operacionalne i zaštitne veličine. Objašnjena je veza između posljednje dvije i način određivanja operacionalnih veličina korištenjem osobnih dozimetara. Ključne riječi: osobna dozimetrija, zaštita od zračenja, osobni dozimetri, doza, PERSONAL DOSIMETRY CONCEPT AND BASIC PHYSICAL QUANTITIES IN OCCUPATIONAL DOSIMETRY ABSTRACT - Concept of personaol dosimetry as a part of radiation protection programme is šresented. Definitions of fundamental dosimetric quantities for describeing the physical characteristics of radiation fields and its interaction with matter are presented. Quantities used in radiation protection – personal dosimetry are defined as operational and protective quantities. The way to define the operational dosimetry quantities using personal dosemeters is decscribed. Keywords: personal dosimetry, radiation protection, personal dosemeters, dose 1. UVOD Tijekom svoje evolucije, ljudsko tijelo nije uspjelo razviti osjetilo za detekciju ionizirajućeg zračenja. Izravne posljedice djelovanja ionizirajućeg zračenja na živi svijet uglavnom su odgođene i često ih je teško povezati s uzrokom. Čovjek može biti izložen čak i smrtonosnoj dozi ionizirajućeg zračenja a da u samom trenutku ozračivanja ne osjeti ništa. Posljedice ozračivanja zapažaju se tek nakon protoka određene količine vremena, tj. nekoliko sati do nekoliko dana ili čak godina, što ovisi o vrsti i svojstvima zračenja te primljenoj dozi. Potreba da se odredi doza zračenja kojoj je osoba bila izložena, a s ciljem sprječavanja eventualnih štetnih učinaka na zdravlje, time je veća. Osobni dozimetrijski nadzor profesionalno izloženih osoba sastavni je dio programa zaštite od zračenja. Takav program zasniva se na principima opravdanosti, optimizacije i ograničenja doze. Ti principi postavljeni su Direktivom Vijeća EU 2013/59 Euratom, Basic Safety Standards (BSS) 13 KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE i OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE u OSOBNOJ DOZIMETRIJI KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI [Council of European Union, Official Journal Vol. 57, 2014]. Ta jedirektiva jedan od osnovnih dokumenata u kojima su opisani principi osobnog dozimetrijskog nadzora te dani zahtjevi i preporuke za provođenje istoga. U skladu s EU BSS-om (a time i relevantnim propisima Republike Hrvatske), osobni dozimetrijski nadzor predstavlja određivanje doze ionizirajućeg zračenja koju je pojedinac primio na osnovi individualnih mjerenja pomoću mjernog uređaja kojeg je ta osoba nosila na svome tijelu [Europska komisija, 2014]. Osnovni problem s kojim se susrećemo u osobnoj dozimetriji je nepoznavanje parametara ozračivanja kojem je u svom radu bio izložen pojedinac. Naime, čak ako su karakteristike samog izvora zračenja poznate, osoba je k tome izložena raspršenom zračenju iz okoline izvora (čiji energijski spektar uglavnom nije poznat) i pozadinskom zračenju. Osoba također može raditi u različitim orijentacijama u odnosu na primarni snop zračenja (koji se mogu znatno razlikovati u odnosu na baždarne uvjete), a primljena doza ovisi o čimbenicima poput koristi li zaštitnu opremu nepoznatih karakteristika i sl. Uvjeti izlaganja najčešće su znatno različiti od standardnih referentnih laboratorijskih uvjeta koje se koriste za kalibraciju dozimetrijskih sustava. Stoga u osobnoj dozimetriji ne govorimo o mjerenju osobne doze već o njezinom procjenjivanju, uzimajući u obzir veliki broj čimbenika koje unose mjernu nesigurnost. Korištenjem pasivnih dozimetara određuje se ukupna doza akumulirana tijekom perioda korištenja dozimetra. Praktički je vrlo teško, često i nemoguće, odrediti dinamiku njezina primanja. Što se tiče zdravstvenih učinaka ionizirajućeg zračenja, oni su primarno u svezi s brzinom doze kojoj je bio izložen pojedinac ili neki dio njegova tijela, a tek onda s ukupnom primljenom dozom. Osobni dozimetrijski nadzor Osobni dozimetrijski nadzor podrazumijeva procjenjivanje doze ionizirajućeg zračenja 14 koju je primio poznati pojedinac i provodi se individualnim mjerenjima uređajem koji ta osoba nosi na svom tijelu [Europska komisija, 2014]. Individualni nadzor može, u situacijama kada mjerenja na osobi nisu moguća ili su nedostatna, biti zasnovan na rezultatima mjerenja na drugim izloženim osobama ili iz rezultata nadzora radnog mjesta ili proračuna. Cilj provedbe osobne dozimetrije je: • Kontrola profesionalne izloženosti u cilju osiguranja sigurnih i zadovoljavajućih radnih uvjeta; • Potvrđivanje usklađenosti s granicama doze i primjenom ALARA principa uzimajući u obzir ekonomske i socijalne faktore kao dio zakonske regulative; • Obavještavanje radnika o njihovoj izloženosti zračenju; • Provođenje kontrole i analize raspodjele doza i trendova unutar grupa izloženih radnika; • Epidemiološka istraživanja utjecaja ionizirajućeg zračenja; • Potvrda provođenja principa zaštite od zračenja; BSS i preporuke dane od strane Međunarodne komisije za zaštitu od zračenja u publikaciji 103 [ICRP, 2007] pružaju pristupe za minimiziranje rizika od rada u polju ionizirajućeg zračenja postavljanjem sustava preporučenih granica izlaganja, smanjenja primljenih doza i referentnih nivoa doza. Osnovni principi na kojima se zasnivaju ovi bazični dokumenti u zaštiti od zračenja su: • Principi zasnovani na dva izvora primjenjiva u svim situacijama izlaganja ionizirajućem zračenju: princip opravdanosti – bilo koja aktivnost koja uzrokuje izlaganje pojedinca ionizirajućem zračenju mora rezultirati s više koristi nego štete za društvo i pojedinca kao opravdanje za rizike koje izlaganje zračenju nosi tom pojedincu; princip optimizacije zaštite – vjerojatnost izlaganja ionizirajućem zračenju, broj izloženih ljudi i veličina njihove primljene doze mora biti zadržana toliko nisko koliko je razumno Osnovne fizikalne veličine u osobnoj dozimetriji Veličine koje se koriste u dozimetriji ionizirajućeg zračenja dijele se na: • fundamentalne – opisuju polje zračenja i njegovu interakciju s materijom [ICRU 2011] • veličine koje se koriste u zaštiti od ionizirajućeg zračenja, a obuhvaćaju operativne veličine i zaštitne veličine [ICRU 1993 i ICRP 2007] 2. FUNDAMETALNE DOZIMETRIJSKE VELIČINE KERMA je kinetička energija fotona prenijeta elektronima u materijalu i uvijek mora biti definirana s obzirom na specifični materijal u kojem se događa interakcija (kerma u zraku KA, kerma u vodi KW i sl.). Ona predstavlja omjer srednje vrijednosti sume početnih kinetičkih energija svih nabijenih čestica koje su fotoni koji upadaju na element materijala mase dm oslobodili ionizacijom, dEtr i mase tog elementa dm. Pri tome nije bitno usporavaju li nabijene čestice unutar tog volumena ili ne. Jedinica za kermu je J/kg. K=dEtr/dm. (2.1) Kolizijska kerma Kcol je veličina povezana s kermom i dugo se povezivala s apsorbiranom dozom u slučajevima kada radijacijski gubici energije nabijenih čestica nisu zanemarivi. Ona se računa prema Kcol=K(1-g) . (2.2) g u relaciji (2.2) predstavlja udio kinetičke energije oslobođenih nabijenih čestica u materijalu koja će biti izgubljena kao radijacijski gubitak u tom materijalu. Deponirana energija εi je energija deponirana u jednoj interakciji prema relaciji εi = εin-εout+Q. (2.3) gdje su εin energija ulazne ionizirajuće čestice (bez energije mirovanja), εout suma energija svih nabijenih i nenabijenih čestica koje izlaze iz interakcije (bez energije mirovanja), Q promjena u energijama mirovanja jezgre i svih elementarnih čestica koje su uključene u interakciju. Predana energija ε materiji volumena V je suma svih deponiranih energija u tom volumenu ε=∑i εi (2.4) Srednja vrijednost predane energije ε ̅ materijalu volumena V jednaka je sumi razlike srednje izračenih energija, Rin i Rout, svih nabijenih i nenabijenih čestica koje ulaze u i izlaze iz tog volumen i srednje sume ΣQ svih promjena u energiji mirovanja jezgri i elementarnih čestica koji se pojavljuju u tom volumenu ε ̅ = Rin – Rout +∑Q. (2.5) Apsorbirana doza D je omjer srednje vrijednosti predane energije ionizirajućeg zračenja materijalu mase dm. Fizikalna jedinica kojom se izražava apsorbirana doza je Gy = J/kg. Doza u nekoj točki računa se prema D= dε dm . (2.6) Treba naglasiti da D predstavlja energiju po jedinici mase koja će ostati u 15 KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI moguća (ALARA princip) uzimajući u obzir ekonomske i socijalne faktore. Oba navedena principa baziraju se na tzv. LNT modelu; • Principi vezani za pojedinca i primjenjivi u planiranim situacijama izlaganja: princip primjene graničnih doza – ukupna doza koju primi pojedinac od izlaganja izvorima ionizirajućeg zračenja (osim medicinskog izlaganja) ne smije prijeći odgovarajuće granice prema preporukama ICRP-a. KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI promatranoj točki i proizvesti efekte povezane sa zračenjem. Neki od tih efekata su proporcionalni s D, a neki ovise o dozi na kompliciranije načine. U realnim praktičnim situacijama, vrijednost apsorbirane doze se ne promatra u točki već kao usrednjena vrijednost preko većeg volumena tkiva. Smatra se da se kod niskih doza srednja vrijednost apsorbirane doze u nekom organu ili tkivu može povezati sa štetom od zračenja preko stohastičkih efekata u svim dijelovima tog organa ili tkiva, s dostatnom točnošću za potrebe zaštite od zračenja. Prosječna apsorbirana doza u području organa ili tkiva T, DT ̅ je definirana kao: D ̅T=(∫TD(x,y,z)ρ(x,y,z)dV)/(∫Tρ(x,y,z)dV).(2.7) gdje je D doza i ρ gustoća u točki (x,y,z) organa ili tkiva volumena V. Linearni prijenos energije (LET) je prosječna stopa gubitka energije zračenja nabijene čestice u mediju, tj. energija zračenja izgubljena po jedinici dužine putanje kroz materijal. Energijski gubici dE posljedica su kolizija nabijenih čestica sa elektronima pri prolasku puta duljine dl u materiji. Dozni ekvivalent H u točki tkiva se dobiva kao umnožak apsorbirane doze D u toj točki i faktora kvalitete Q za specifično zračenje: H = D∙Q. (2.8) Mjerna jedinica za dozni ekvivalent je Sv. 3. OPERATIVNE I ZAŠTITNE DOZIMETRIJSKE VELIČINE Zaštitne veličine ekvivalentna doza i efektivna doza ne mogu se direktno mjeriti pa se zbog toga koriste operativne veličine. Operativne veličine, prema ICRU [ICRU 1993] se koriste za procjenu gornjih granica vrijednosti zaštitnih veličina vezanih uz izlaganje ionizirajućem zračenju. Za doze u blizini ili iznad graničnih doza potrebno je imati dodatne informacije o karakteristikama 16 zračenja na radnom mjestu i karakteristikama odziva dozimetra u cilju potvrđivanja prikladnosti korištenja operativnih veličina za određivanje efektivne doze, ekvivalentne doze za lokalno područje kože ili ekvivalentne doze za leću ili ekstremitete. Razlikujemo dvije vrste operativnih veličina – za nadzor prostora i osobni nadzor. Za nadzor prostora mjerne veličine su: H*(10) – ambijentalni dozni ekvivalent H’(0,07) – dozni ekvivalent smjera Ovi dozni ekvivalenti definirani su kao dozni ekvivalenti na dubinama 10 mm i 0,07 mm sfere radijusa 30 cm sačinjene od ICRU četveroelementnog tkiva [ICRU 2011 i ICRP 2007]. Ambijentalni dozni ekvivalent H*(10) je veličina koja je povezana sa zaštitnom veličinom efektivnom dozom i općenito se koristi za buduće procjene, kategorizaciju radnih prostora, provjeru učinkovitosti debljine zaštite i slično. H*(10) je izotropna veličina čija vrijednost ne ovisi o smjeru raspodjele polja zračenja u promatranoj točki. H’(0,07) se koristi za nadzor prostora pri određivanju doze za kožu i ostala površinska tkiva. Mjerne veličine koje se koriste za osobni nadzor su osobni dozni ekvivalenti: Hp(10) Hp(3) za određivanje efektivne doze za određivanje ekvivalentne doze na očnu leću Hp(0,07) za određivanje lokalne doze za kožu od fotona ili elektrona (makmalna vrijednost ekvivalentne doze za kožu, uprosječena preko 1cm2) Osobni dozni ekvivalenti definirani su kao dozni ekvivalenti za meko tkivo (za četveroelementno ICRU tkivo) na dubinama od 10 mm, 3 mm i 0,07 mm, unutar tijela ispod definirane točke na površini tijela. Za Hp(10) ta točka podudara se s položajem dozimetra na tijelu. Tablica 3.1. Težinski faktori za zračenje za različite tipove zračenja (izvor: ICRP Publication 103 [ICRP 2007]). TIP ZRAČENJA R RADIJACIJSKI TEŽINSKI FAKTOR wR fotoni 1 elektroni i muoni 1 protoni i nabijeni pioni 2 alfa čestice, fisijski fragmenti, teški ioni 20 neutroni kontinuirana krivulja kao funkcija energije neutrona (3. 1) Za određivanje cjelokupnog štetnog utjecaja koristi se efektivna doza, E, koja se dobiva sumiranjem svih ekvivalenih doza za sve izložene organe i tkiva pomnoženih odgovarajućim težinskim faktorima za tkiva koji su dani u ICRP 103. (3. 1) Tablica 3.2. Težinski faktori za tkiva i organe prema ICRP 103. TKIVO wT Σ wT koštana srž, debelo crijevo, pluća, želudac, dojka, preostala tkiva* 0,12 0,72 gonade 0,08 0,08 mokraćni mjehur, jednjak, jetra, štitnjača 0,04 0,16 površina kosti, mozak, žlijezde slinovnice, koža 0,01 0,04 Ukupno 1,00 *preostala tkiva: žlijezde, ekstratorakalno područje, žučni mjehur, srce, bubrezi, limfni čvorovi, mišići, usna sluznica, gušterača, prostata, tanko crijevo, slezena, nadbubrežna žlijezda, maternica Težinski faktori za tkiva wT uzimaju u obzir relativne efekte zračenja na različite organe i tkiva i ovise o tzv. radiosenzitivnosti tih organa i tkiva. Aktualne preporučene vrijednosti za wT prema ICRP 103 prikazane su u Tablici 3.2. Efektivna doza ovisi još i o geometriji polja zračenja (smjeru upadnog zračenja). 4. OSOBNI DOZIMETRIJSKI NADZOR Svrha osobne dozimetrije je određivanje osobnih doza za profesionalno izložene pojedince u cilju ograničenja ili kontrole pojavnosti učinaka na zdravlje tih pojedinaca. 17 KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI Zaštitne veličine se zasnivaju na veličini prosječne apsorbirane doze u volumenu ciljanog organa ili tkiva, od određenog tipa zračenja. Učinak određenog tipa zračenja (koje upada na tijelo) je opisan preko težinskog faktora za zračenje [ICRP 2007]. Taj faktor se zasniva na procjeni relativne biološke učinkovitosti (RBE) određenog tipa zračenja s obzirom na stohastičke efekte. Radijacijski težinski faktori za različite tipove zračenja su dani u Tablici 3.1. Sve navedene vrijednosti se odnose na zračenje koje upada na tijelo ili u slučaju izvora unutar tijela, emitira se iz izvora. Množenjem prosječne apsorbirane doze s težinskim faktorom za zračenje dobiva se ekvivalentna doza, HT, za organ ili tkivo T od određenog tipa zračenja R. KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI Efekti ionizirajućeg zračenja na zdravlje mogu se svrstati u dvije općenite kategorije [Europska komisija, 2009]: • deterministički efekti (oštećenje tkiva) kao posljedica uništenja ili oštećenja stanica prilikom ozračivanja visokim dozama • stohastički efekti (karcinom ili nasljedni efekti) koji uključuju ili razvoj karcinoma kod izloženih pojedinaca zbog mutacije somatskih stanica ili nasljedne bolesti u njihovom potomstvu zbog mutacije reproduktivnih stanica. Tu također treba uključiti efekte na embrij ili fetus i ostale bolesti osim karcinoma. Veličine koje se koriste za procjenu ovih učinaka su: • efektivna doza, E, za stohastičke efekte. Dozni limit za efektivnu dozu je dan tako da deterministički efekti neće nastupiti za tkiva i organe koji su uključeni u definiciju efektivne doze. • ekvivalentna doza, HT, za kožu, očnu leću i ekstremitete za determinističke efekte Apsorbirana doza u točki promatranog organa je fizikalna veličina, dok ekvivalentna i efektivna doza uključuju težinske faktore koji su zasnovani na prihvaćenim radiobiološkim činjenicama. Vrijednosti težinskih faktora su probrane između velikih količina radiobioloških podataka i uključuju pojednostavljenja koja su prihvatljiva u zaštiti od zračenja. Težinski faktori su srednje vrijednosti koje predstavljaju prosjek velikog broja ljudi oba spola. Kod određivanja efektivne doze ono što se procjenjuje je realna situacija izloženosti neke osobe (tip zračenja, geometrija polja, zaštitna sredstva) i ne uključuje karakteristike pojedinog spola ili bilo koje individualne karakteristike osobe kojoj se ta doza određuje (starost, fizička građa, tjelesna masa). Na taj način efektivna doza ustvari predstavlja veličinu koja daje vrijednost koju bi primila bilo koja osoba u istim uvjetima izlaganja. 18 S obzirom da zaštitne veličine nije moguće direktno mjeriti onda se za njihovo izračunavanje koriste operativne veličine. Shema koja prikazuje veze između tih veličina dana je na Slici 4.1. Slika 4.1. Mjerna shema koja prikazuje odnose mjernih, fundamentalnih i zaštitnih veličina u području zaštite od zračenja (izvor: European Commission, Technical Recommendations for Monitoring Individuals Occupationally Exposed to External Radiation, Radiation Protection NO 160. (EC Luxembourg) (2009)). Na temelju mjerenja korištenjem osobnih dozimetara, koji su poznatih prihvatljivih karakteristika i adekvatno umjereni, izračunavaju se operativne veličine Hp(d), H’(0,07) i H*(10) iz čijih se vrijednosti, a na temelju matematičkih modela procjenjuju zaštitne veličine efektivna doza E i ekvivalentna doza za tkiva i organe HT. Za fotonske snopove Hp(10) predstavlja razumnu procjenu efektivne doze E iako može doći do podcjenjivanja [Siiskonen et al., 2007] što se mora uzeti u obzir osobito kod vrijednosti efektivne doze koja je blizu preporučenim granicama za profesionalno izložene osobe. H*(10) će općenito dovesti do precjenjivanja efektivne doze. Za neke energije i geometrije polja to precjenjivanje može biti veliko tako da su informacije o energiji i smjerovima zračenja u radnom prostoru nužne za primjenu odgovarajućih korekcija mjernih rezultata. Naime, H*(10) je veličina koja je neovisna o smjeru upadnog zračenja za razliku od efektivne doze. Dosadašnji rezultati zasnovani su na pretpostavci uniformne ozračenosti cijelog tijela, preporučenih konverzijskih koeficijenata danih u literaturi [ICRP 1997a i ICRU 1998] Slika 4.2. Omjer osobnog doznog ekvivalenta, Hp,fantom(10,0) [ICRU 57, ICRP 74] i efektivne doze, E(AP), za [ICRP 60, ICRU 57, ICRP 74] (točkasta linija) i preliminarni rezultati izračuna za [ICRP 103, ICRP 110]. (izvor: European Commission, Technical Recommendations for Monitoring Individuals Occupationally Exposed to External Radiation, Radiation Protection NO 160. (EC Luxembourg) (2009) ) No iako navedene publikacije daju pregled konverzijskih koeficijenata u ovisnosti o energiji upadnog zračenja, oni ne uključuju specifičnosti pojedinih zanimanja te karakteristike polja zračenja koje umjesto monoenergijskih fotona (kao na Slici 4.2) sadrže i spektar rendgenskog zračenja zajedno s raspršenim zračenjem u „mekšem“ dijelu energijskog spektra. Stoga je tema nekoliko recentnih velikih istraživačkih projekata određivanje konverzijskih koeficijenata za točnije procjenjivanje efektivne doze iz mjernih rezultata u praksi, za specifične načine izlaganja. Procjena zaštitnih veličina Za vrijednosti doza koje su blizu ili iznad doznih granica nužno je potvrditi da mjerenje operativnih veličina osigurava dobru procjenu zaštitnih veličina. Da bi to bilo ispunjeno, potrebno je imati sljedeće relevantne podatke o: • uniformnosti polja zračenja; • • • • energiji zračenja; prostornoj raspodjeli polja zračenja; poziciji i orijentaciji nošenja dozimetra; karakteristikama odziva dozimetra. U nekim situacijama (najčešće akcidentnim ili kada se radnici bez nadzora nađu u polju zračenja a da nisu imali dozimetar) potrebno je iz rezultata dobivenih nadzorom prostora te podataka o kretanju radnika (često karakterizirane pojmom „zauzeća“ ) procijeniti ekvivalentnu dozu za kožu ili ekstremitete, ili čak efektivnu dozu. Tako dobivene vrijednosti efektivne doze sadrže veliku mjeru nesigurnosti i moraju se uzeti samo kao gruba procjena. Određivanje operativnih veličina korištenjem osobnih dozimetara Pri određivanju efektivne doze za čitavo tijelo mjerenjem osobnog doznog ekvivalenta Hp(10) osnovna je pretpostavka položaja nošenja dozimetra na onom dijelu tijela koji se može smatrati najizloženijim zračenju. No često je teško odrediti koji je to dio tijela i ponekad je potrebno više od jednog dozimetra za procjenu efektivne doze ili doze za kožu. To se dešava u slučajevima kada se radi o poljima zračenja koja su izrazito prostorno neuniformna ili kod nošenja zaštitne olovne pregače. Za fotone Hp(10) se to može odrediti korištenjem dozimetra s jednim detektorom čiji je energijski odziv izlaznog signala prihvatljivo proporcionalan apsorbiranoj dozi za tkivo u željenom energijskom rasponu, a detektor je onda prekriven materijalom čija debljina odgovara 10 mm mekog tkiva. Takav dozimetar mora registrirati i zračenje povratno raspršeno iz tijela i omogućiti mjerenje doznog eng. occupancy – faktor zauzeća - definira se kao udio vremena u 8 radnih sati dnevno (ili 2000 h godišnje) koje osoba provede unutar nekog prostora. Faktori zauzeća dani su u [NCRP 2004] 1 19 KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI i ispravnom korištenju osobnih dozimetara. Prikaz omjera Hp,fantom(10,0) i E(AP) za monoenergijske fotone dan je na Slici 4.2. KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI ekvivalenta u mekom tkivu na definiranoj dubini u tijelu u blizini položaja nošenja. U slučaju aktivnih elektroničkih dozimetara, izlazni signal mora biti proporcionalan s Hp(10), s odgovarajućom neovisnosti o energiji i upadnom kutu s malim ili nikakvim doprinosima od povratnog raspršenog zračenja [Europska komisija, 2009]. Tipovi osobnih dozimetara i njihove osobine U praktičnim situacijama zadaća osobnih dozimetara je određivanje željene operativne veličine s prihvatljivom razinom točnosti za dano polje zračenja. Takvo polje zračenja može imati različite kutove upada, energija od nekoliko keV do nekoliko MeVa ili više, a najčešće je praktički nemoguće odrediti i energijsku i kutnu distribuciju na samom položaju radnika. U takvim situacijama smatra se da je dozimetar prikladan ako mu je odgovor unutar prihvatljivih granica za veliki raspon energija i upadne kutove. Iako postoji veliki broj publiciranih standarda koji propisuju karakteristike odziva dozimetra nije nužno da dozimetrijski sustav zadovoljava sve zahtjeve dane normativnim dokumentima (ISO ili IEC standardima). Dozimetrijski sustavi se mogu kreirati da zadovoljavaju specifične zahtjeve svojih korisnika i ono što je najnužnije je da se kvaliteta i točnost nekog dozimetrijskog sustava ispituje preko sudjelovanja u nacionalnim i internacionalnim interkomparacijama te da se dobiveni rezultati objave. Izbor osobnog dozimetra i dozimetrijskog sustava propisan je u nacionalnom zakonodavstvu i uvelike ovisi o tome što nude stručni tehnički servisi za provedbu osobnog dozimetrijskog nadzora. U Republici Hrvatskoj za zakonsku rutinsku osobnu dozimetriju trenutno se koriste termoluminiscentni dozimetri (TLD), a do prije nekoliko godina u uporabi su bili i filmski dozimetri. Za provedbu rutinske osobne dozimetrije izbor osobnog dozimetra ne ovisi samo o tipu zračenja nego i o informaciji koja se, 20 osim Hp(10) želi dobiti. Tako su u ponudi za fotonska zračenja: • dozimetri za mjerenje fotonskog ili fotonsko/elektronskog zračenja pri čemu se određuje samo Hp(10) – nediskriminirajući dozimetri. Za takve primjene, i širok spektar energija zračenja, koriste se TLD, optički stimulirani luminiscentni dozimetri (OSL), radiofotoluminiscentni dozimetri (RPL), stakleni ili filmski dozimetri, pod uvjetom da posjeduju prihvatljiv energijski odziv. Mogu se koristiti i aktivni osobni elektronički dozimetri, ali se mora voditi računa o nižem pragu za fotonske energije; • dozimetri za mjerenje fotonskog ili fotonsko/elektronskog zračenja diskriminirajućeg tipa koji osim podataka o Hp(10) mogu dati indikaciju o energiji zračenja i o prisutnosti drugih tipova zračenja osim fotona. Npr. takve nam informacije mogu dati TL dozimetri s 4 elementa, s različitim TL elementima i njihovim filtracijama; • dozimetri fotonskog ili fotonsko/elektronskog zračenja za određivanje Hp(0,07) i Hp(10). Oni se koriste u slučajevima kada je jako vjerojatan doprinos niskoenergijskih fotona ili elektrona. U takvim se uvjetima mogu koristiti TLDovi, OSL-ovi, RPL-ovi, filmski dozimetri s dva ili više elemenata ili filmova ispod filtra različitog sastava i debljine, ili odgovarajući AEPD-ovi; • Dozimetri za ekstremitete za određivanje Hp(0,07) za fotonsko/elektronsko zračenje. U dozimetriji ekstremiteta, najčešće ruku, uobičajeno se koriste termoluminiscentni dozimetri s jednim elementom koji se stavlja na prst koji je najizloženiji zračenju u smjeru prema izvoru zračenja; • Aktivni osobni elektronički dozimetri (AEPD) bi se trebali koristiti kada je nužno kontrolirati individualnu izloženost na dnevnoj bazi ili u situacijama kada polje zračenja kojem je izložen radnik iz nekog razloga značajno ili neočekivano poraste. Kao što je već navedeno, osnovna zadaća provođenja osobnog dozimetrijskog nadzora je određivanje osobne doze u cilju ograničenja ili kontrole pojave štetnih utjecaja na zdravlje pojedinca kao posljedica izlaganja ionizirajućem zračenju. Preporučene granične doze za efektivnu dozu su određene tako da se smatra da neće doći do determinističkih efekata u tkivima i organima koji su uključeni u definiciju efektivne doze (Tablica 2.2) Preporučene granične doze, dane u Tablici 2.4, ne uključuju doze od medicinske izloženosti tijekom dijagnostike ili liječenja tih izloženih radnika. Tablica 4.1. Preporučene granične doze prema BSSu [Council of the European Union 1996] zaštitna veličina efektivna doza izloženi radnici (stariji od 18 godina) 100 mSv tijekom uzastopnih 5 godina, 6 mSv ali maksigodišnje malno 50 mSv tijekom jedne godine ekvivalentna doza za očnu 150 mSv leću ekvivalentna doza za kožu, šake, podlaktice, stopala, gležnjeve osobe na obuci i studenti (dob 16-18 godina) 50 mSv 5. RASPRAVA I ZAKLJUČAK Osobno ozračenje radnika koji su u svom radu profesionalno izloženi vrlo niskim dozama raspršenog rendgenskog zračenja uobičajeno se mjeri korištenjem pasivnih filmskih ili termoluminiscentnih dozimetara. Učinci ionizirajućeg zračenja ne ovise samo o dozi koju je primila profesionalno izložena osoba već i o brzini doze tijekom tog izlaganja. Standardna osobna dozimetrija korištenjem pasivnih dozimetara ne pruža uvid u takve specifičnosti već daje samo dozu akumuliranu u dozimetru tijekom mjernog razdoblja dok podaci o brzini doze, ukupnom trajanju izloženosti zračenja te vremenskoj raspodjeli doze ostaju nepoznati. To je bio razlog razvijanja osobnog dozimetra koji bi omogućio uvid u takve mjerne podatke a istovremeno bio pouzdan osobni dozimetar za određivanje osobnog doznog ekvivalenta Hp(10). javnost 1 mSv godišnje u posebnim slučajevima može se dozvoliti i viša doza unutar 1 godine pri čemu prosjek 5 uzastopnih godina ne smije prijeći 1mSv/ godinu 15 mSv Aktivni osobni elektronički dozimetri imaju i imat će sve širu primjenu u osobnoj dozimetriji. Posebno su se pokazali korisnima kod identifikacije trenutka izlaganja u situacijama kada je izloženi radnik primio višu dozu od očekivane za to radno mjesto ili način rada. Tada se iz vremenskog prikaza primanja doze može rekonstruirati vrijeme, a onda i mjesto kada je radnik bio izložen povećanoj brzini doze. Identifikacija izvanrednog ozračivanja omogućava uvođenje dodatnih mjera zaštite od zračenja te dodatno doprinosi ALARA principu. 6. LITERATURA 500 mSv 150 mSv 50Sv [1] Council of the European Union. Directive 2013/59/Euroatom of 5 December 2013 Basic Safety Standards (2014) 21 KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI Preporučene granične doze za osobe profesionalno izložene zračenju KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI [2] European Commission. Technical Recommendations for Monitoring Idividuals Occupationally Exposed to External Radiation, Radiation Protection NO 160. (EC Luxembourg) (2009) [3] International Atomic Energy Agency IAEA. Assessment of Occupational Exposure Due to External Sources of Radiation, Safety Series. Safety Guide RS-G-1.3, IAEA, ILO, Vienna (1999a) [4] International Atomic Energy Agency IAEA. International Basic Safety Standards for Protection from Ionizing Radiation and for the Safety of Radiation Sources, Safety Series No. 115, (Vienna: IAEA) (1996). [5] International Atomic Energy Agency IAEA. Radiation Protection Safety in Industrial Radiography. Safety Reports Series No. 13. IAEA, Vienna (1999b) [6] International Commission on Radiation Units and Measurements. Conversion Coefficients for use in Radiological Protection Against External Radiation. ICRU Report 57 (Bethesda, MD: ICRU) (1998) [7] International Commission on Radiation Units and Measurements. Fundamental Quantities and Units for Ionising Radiation. ICRU report No. 85, Journal of the ICRU Vol 11 No.1 (Oxford University Press) (2011) [8] International Commission on Radiation Units and Measurements. Quantities and Units in Radiation Protection Dosimetry. ICRU report No. 51, (ICRU Bethesda) (1993) [9] International Commission on Radiological Protection. 1990 Recommendations. ICRP Publication 60. Ann. ICRP 21 (1-3) (Oxford, UK, Pergamon Press Elsevier Science Ltd) (1990) [10] International Commission on Radiological Protection. Adult Reference Computational Phantoms. ICRP Publication 110. Ann. ICRP (2009) [11] International Commission on Radiological Protection. Avoidance of radiation injuries from medical interventional procedures. ICRP Publication 85. Ann ICRP 30(2). (Oxford, UK, Pergamon Press, Elsevier Science Ltd) (2000) [12] International Commission on Radiological Protection. Conversion coefficients for use in radiological protection against external radiation. ICRP Publication 74. Ann. ICRP 26 (3-4) (1997a) [13] International Commission on Radiological Protection. Data for Use in Protection Against External Radiation. ICRP Publication 51. Ann. 22 ICRP 17(2-3) (Oxford: Pergamon Press) (1987) [14] International Commission on Radiological Protection. General Principles for the Radiation Protection of Workers. ICRP Publication No. 75, Pergamon Press, Oxford and New York (1997b) [15] International Commission on Radiological Protection. General Principles for the Radiation International Commission on Radiological Protection. The 2007 Recommendations of the International Commission on Radiological Protection. ICRP Publication 103. Ann. ICRP (2007) [16] International Organization for Standardization. X and gamma reference radiations for calibrating dosimeters and doserate meters and for determing their response as a function of photon energy – Part 3: Calibration of area and personal dosimeters and the determination of their response as a function of energy and angle of incidence. International Standard ISO 4037-3. ISO (1999) [17] International Organization for Standardization. X and gamma reference radiation for calibrating dosemeters and doserate meters and for determining their response as a function of photon energy -- Part 1: Radiation characteristics and production methods. International Standard ISO 4037-1. ISO (1996) [18] Järvinen, H., Bulls, N., Clerinx, P., Jansen, J., Miljanić, S., Nikodemova, D., RanogajecKomor, M. and d’Errico, F.. Overview of double dosimetry procedures for the effective dose to the interventional radiology staff. Radiat. Prot. Dosimetry 131 (1): 80-86 (2008) i tamo navedena literatura [19] Kramer, R., Zankl, M., Williams, G. and Drexler, G. The calculation of Dose from external Photon Exposures Using Reference Human Phantoms and Monte CarloMethods Part I, The Male (Adam) and female (Eva) Adult Mathematical Phantoms. GSF-Bericht No. 5-885 (1982) [20] Marović, G. i sur. IMI CRZ-92. Praćenje stanja radioaktivnosti u Republici Hrvatskoj. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb (2012) [21] ORAMED projekt (2008-2011), suradnički projekt podržan od Europske komisije unutar 7. okvirnog programa, http://www.oramed-fp7.eu/, pristup 1. ožujka 2012. [202 Panasonic. TL Badge Technical Data. (1985) [22] Pelowitz DB. MCNPX™ User’s manual, version 2.5.0. Los Alamos National Laboratory, Los Alamos, NM, USA. (2005) [23] Prlic, I. et al. Digital Dosemeter [30] Prlić, I., Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Uspostava elektronske dozimetrije uz rendgen uređaje za kontrolu prtljage i pošiljaka. Projekt 1998b[31] Siiskonen, T., Tapiovaara, M., Kosunen, A., Lehtinen M., and Vartiainen E.. Occupational radiation doses in interventional radiology: simulations. Radiat. Prot. Dosimetry 129 (1-3):3638 (2008) [32] Suric Mihic, M., Vucic, Z., Prlic, I., Lulic, I. and Mestrovic, T.. Radiation measurements around X-ray cabinet systems. Radiat.Prot.Dosim (2012) doi:10.1093/rpd/ncr410 [33] Surić Mihić, M. ME – 608 – 001 Određivanje Hp(10) korištenjem termoluminiscentnih dozimetara. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Jedinica za dozimetriju zračenja i radiobiologiju (2011) [34] The National Council on Radiation Protection and Measurements. Structural Shielding design for Medical X-ray Imagining Facilities. Report No. 147. NCRP, Bethesda (2004) [35] United Nations Scientific Committee on the Effects of Atomic Radiation. UNCSEAR 2000 Report to the General Assembly with Scientific Annexes Vol. I-II. (UN publications, New York) (2000) [36] Weeks, AR., Pottinger, MP., Clarke, PW. The BNFL legal dosimetry service. 3rd ISOE International Alara symposium, Portoroz (Slovenia) (2002) AUTORI žele zahvaliti poduzeću Uljanik d.d., posebno Odjelu kontrole i predaje Uljanik Brodogradilišta d.o.o. za aktivno sudjelovanje u istraživačko–stručnom radu. NDT week in ZAGREB 7-12. October 2013 MATEST & CERTIFICATION CONFERENCE PROCEEDING 23 KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI «ALARA OD2» - «Ort» and Personal Dosimetry. Proceedings of International Conference on Occupational Radiation Protection: Protecting Workers against Exposure to Ionizing Radiation (IAEA, ILO, EU,OECD/NEA, WHO); Geneva, Switzerland. IAEA – CN-91; 219.-224. (2002) [24] Prlic, I., Suric Mihic, M. and Vucic, Z. Active electronic personal dosemeter in interventional radiology. Radiat. Prot. Dosim. 132 (3), 308-312 (2008). [25] Prlic, I., Suric Mihic, M., Mestrovic, T., Vucic, Z. and Cerovac, Z. «ALARA OD» Active Electronic Personal Dosemeter – implementing a new concept in radiation dosimetry. Book of Abstracts. 10th International Symposium on Radiation Physics. 2006. 17-22 October, Coimbra, Portugal. (2006) [26] Prlic, I., Suric Mihic, M., Milkovic-Kraus, S., Mestrovic, T. and Vrtar, M.. Characterization of workplaces in interventional radiology using active dosemeters ALARA OD. Radiat.Prot. Dosim. 125 (1-4), 379-382 (2007a). [27] Prlic, I., Suric Mihic, M., Milkovic-Kraus, S., Mestrovic, T. and Rojnica, F. Characterization of workplaces in Interventional Radiology using Active Dosemeters ALARA OD. Book of Abstracts, IM 2005-European workshop on individual monitoring of ionizing radiation, Vienna, Austria; (2005) [28] Prlic, I., Suric Mihic, M., Milkovic-Kraus, S., Mestrovic, T. and Vrtar, M. Characterization of workplaces in interventional radiology using active dosemeters ALARA OD. Radiat. Prot. Dosim. 125 (1-4), 379-382 (2007b). [29] Prlić, I., ALARA d.o.o.. Daljnji tehnološki razvoj i nadogradnja elektronskih dozimetara tipa ALARA. projekt 1998a- 24 Tamara, TOPIĆ, VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA, VelikaGorica,HRVATSKA, [email protected] Enes, HANDŽAR, ICARAIR d.o.o., Tuzla, Bosna i Hercegovina, [email protected] SAŽETAK – Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo, (eng. ICAO - International Civil Aviation Organization), donosi norme i preporuke (eng. SARP- Standards and Recommended Practices) koje su temelj nacionalnih zakona u civilnom zrakoplovstvu, a dane su u 19 Anexa. Anex 19 odnosi se na Sustav upravljanja sigurnošću, te je najnovija verzija donesena 14.11.2013. godine, a izmijene i dopune imaju direktan utjecaj na organizacije koje pružaju usluge zračnih letova, zemaljskih operacija i održavanja zrakoplova. Postojeće preporuke (SARP, Annex 19) za pitanje sigurnosti, unaprijeđene su posljednjom revizijom do razine norme, a zahtjev je da sve organizacije koje pružaju usluge u zrakoplovstvu moraju definirati i implementirati učinkovit SMS sustav. Ključne riječi: normizacija u zrakoplovstvu, Annex 19, SMS, EU-OPS (EC No 1899/2006), ICAO ORGANIZATION of SAFETY MANAGEMENT SYSTEMS (SMS) and QUALITY MANAGEMENT SYSTEMS (QMS) in CIVIL AVIATION ABSTRACT- ICAO - International Civil Aviation Organization is delivering standards and guidelines (SARP - Standards and Recommended Practices) which are foundation for national laws in civil aviation. Guidelines are given in 19 Annexes. Annex 19 is describing Safety Management Systems (SMS) and new version has been adopted by the Council on 25 February 2013 and become applicable from 14 November 2013. Changes that are introduced have a direct impact on organizations that offer services in civil aviation, flight operations, ground operations and maintenance of aircrafts. Existing safety management SARPs for safety management are now upgraded to the level of standard and all civil aviation organizations will have to define and implement effective safety management system (SMS). Keywords:standards in civil aviation, Annex 19, SMS – Safety Management Systems, EU-OPS (EC No 1899/2006), ICAO, SARP UVOD Kontrola kvalitete zrakoplova i sustav kvalitete organizacija koje sudjeluju u pružanju usluga zrakoplovstva i prateće industrije, temelj je funkcionalnosti i sigurnosti zračnog prometa – bez kojeg ekonomija i razvoj više nisu zamislivi. Neovisno o činjenici da zrakoplovna industrija nije razvijena u Hrvatskoj, položaj Hrvatske i njen udio u zračnom prometu zahtjeva primjenu svih direktiva i propisa kojima se regulira zrakoplovstvo i pripadne djelatnosti. 25 ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU U civilnom zrakoplovstvu potrebno je u svakom trenutku osigurati visoku i ujednačenu razinu zaštite putnika usvajanjem zajedničkih sigurnosnih pravila i mjera te vodeći računa o sukladnosti proizvoda, osoba i organizacija u Europskoj zajednici s tim pravilima i pravilima donesenima u svrhu zaštite okoliša. To bi trebalo pomoći pri olakšavanju slobodnog kretanja robe, osoba i organizacija na unutarnjem tržištu.1 Stoga je unutar postojeće institucionalne strukture Europske zajednice, te zbog uravnotežene raspodijele snaga i odgovornosti 2008. godine osnovana Europska agenciju za sigurnost zračnog prometa (EASA- eng. European Aviation Safety Agency), kao specijalizirano stručno tijelo Zajednice koje ima pravnu osobnost. Nastavno na tekovine Europske zajednice u RH je 9. ožujka 2009. godine počela djelovati Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (eng.CCAA – Croatian Civil Aviation Agency), osnovana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu (NN 46/07). Djelatnost Agencije obuhvaća poslove vezane za sigurnost zračnog prometa, a osobito certificiranje, nadzor i inspekciju u cilju osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima za obavljanje zračnog prijevoza i drugih djelatnosti u zračnom prometu, vođenje propisanih registara i evidencija te obavljanje drugih poslova utvrđenih Zakonom o zračnom prometu. Da bi se zrakoplov smatrao sposobnim za sigurnu zračnu plovidbu na njemu je potrebno obavljati popravke i radove redovnog održavanja prema odobrenom programu održavanja. Od svrhe u koju se zrakoplov koristi i od zahtjevnosti radova ovisi tko te radove može obavljati: odobrene organizacije za održavanje, aviomehaničari s dozvolama, piloti-vlasnici zrakoplova i zrakoplova i osobe koje provode ispitivanje u svrhu kontrole kvalitete dijelova koji su u korištenju i dijelova koji će se zamijeniti zbog otkrivenih pogrešaka nastalih u tijeku eksploatacije. Takvi dijelovi moraju se ispitivati metodama bez razaranja, a stručnjaci koji provode kontrolu su certificirani u skladu sa zahtjevima . 26 Organizacije i mehaničare za održavanje zrakoplova Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo odobrava prema propisima koji su na snazi u EU, a njihova odobrenja vrijede u državama članicama EASA-e i organizacijama odobrenih od EASA-e. Neke kategorije zrakoplova izuzete su od obveze primjene EU propisa (npr. mikrolaki zrakoplovi, definirani Annexom 2). Organizacije i mehaničari za održavanje Annex 2 zrakoplova odobravaju se (certificiraju) prema nacionalnom propisu koji je na snazi u Hrvatskoj pa njihova odobrenja vrijede samo na području države. Uredbom Komisije (EZ) br. 2042/2003 od 20. studenoga 2003. o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, donesen je propis kojime je regulirano izdavanje Part 145 i Part M- Subpart F certifikata za odobravanje organizacija i osoblja uključenih u poslove održavanja zrakoplova. (SL L 315 28.11.2003). NANDO informacijski sustav (eng. New Approach Notified and Designated Organisations Information System) daje popis prijavljenih tijela i eventualnog povlačenja tijela sa popisa odobrenih za pružanje usluga u skladu sa zahtjevima vezanim uz zrakoplovstvo i zrakoplovnu industriju. Postupkom ocjene sukladnosti zemlje Europske unije obavještavaju Europsku komisiju i druge članice Europske unije da tijelo (organizacija, obrazovna institucija/ udruga, laboratorij,...) ispunjava uvjete pružanja usluge u skladu sa direktivom. Ocjena sukladnosti prijavljenih tijela EU je u nadležnosti države koja je provela ocjenu. Lista prijavljenih tijela se može pratiti na NANDO web stranici. Za sva prijavljena tijela dana je djelatnost za koju je tijelo ovlašteno i ta djelatnost podliježe trajnoj provjeri. Vrijeme provjere ovisi o vrsti djelatnosti i načinu akreditacije. ANNEX19 Annex 19 postepeno se uvodi od 2001. godine, no najnovije promjene stupile su na snagu 14.11.2013. godine. Annex 19 odnosi se na Sustav upravljanja sigurnošću (eng. SMS – Safety Management Systems) za organizacije u zrakoplovstvu, a posebno na pružatelje usluge u zrakoplovstvu i organizacije za održavanje zrakoplova. Četiri dijela Annexa 19: Program državne sigurnosti (eng. SSP-State Safety Program), Sigurnosne mjere i ciljevi, Upravljanje rizicima, Osiguravanje sigurnosti i Promocija sigurnosti, novim su izdanjem unaprijeđene do razine standarda. Prednosti i ciljevi SMS pristupa organizaciji su: proaktivno pristupanje problematici sigurnosti i rizika, upravljanje i podrška strateškim regulatornim tijelima i razvoju infrastrukture, unaprijeđenje uloge države u koordinaciji pružatelja usluga u zrakoplovstvu, te unaprijeđenje sustava upravljanja sigurnošću u svim aktivnostima koje osiguravaju plovidbenost (sigurnost leta) zrakoplova. Te aktivnosti se dijele na certificiranje i nadzor nad zrakoplovima, te na certificiranje i nadzor nad organizacijama i osobama koje se bave projektiranjem, proizvodnjom, kontinuiranom plovidbenosti i održavanjem zrakoplova. ORGANIZACIJA SUSTAVA KVALITETE I SUSTAVA SIGURNOSTI ZRLAKOPLOVA U ZRAKOPLOVNIM TVRTKAMA Da bi se zrakoplov smatrao sposobnim za sigurnu zračnu plovidbu na njemu je potrebno obavljati popravke i radove redovnog održavanja prema odobrenom programu održavanja sukladno pravilnicima PART145 i PART-M o održavanju zrakoplova. Od svrhe u koju se zrakoplov koristi i od zahtjevnosti radova ovisi tko te radove može obavljati: • odobrene organizacije za održavanje, • aviomehaničari s dozvolama, • piloti-vlasnici zrakoplova. Organizacije i mehaničare za održavanje zrakoplova Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo odobrava (certificira) prema propisima koji su na snazi u EU, pa nakon pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji njihova odobrenja vrijede u državama članicama EASA-e i organizacijama odobrenih od EASA-e. Operator zračnih letova mora uspostaviti jedinstveni sustav kvalitete, te procedure nužne za uspostavu sigurne operativne prakse i sigurnosti zrakoplova. Annex 19. definira osobu zaduženu za koordinaciju rada sustava kvalitete i sustava sigurnosti, tzv. odgovornog rukovoditelja (Acc.Menager - eng. Accountable manager). Sve organizacije koje su pružatelji usluge u zrakoplovstvu trebale bi u budućnosti ustrojiti zaseban i neovisan Odjel za upravljanje sigurnošću zračne plovidbe, (SMS - eng. Safety management systems) i Odjel za upravljanje kvalitetom QMS (eng. Quality management systems). Sukladno Annexu 19, u idealnom slučaju SMS i QMS odjeli djeluju kao dvije jednako vrijedne cjeline. U srednjim i većim organizacijama Acc. Upravitelj/direktor koordinira rad svih struktura (slika 1.), dok u manjim organizacijama direktor kvalitete koordinira rad oba odjela. 27 ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU Na svjetskoj razini djeluje Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo, (eng. ICAO - International Civil Aviation Organization), osnovana od Ujedinjenih naroda nakon što su zemlje članice potpisale tzv. Chicago konvenciju, 1944. godine. ICAO sa nacionalnim tijelima za zrakoplovstvo zemalja članica i globalnom industrijom radi na izradi normi i smjernica (eng. SARP- Standards and Recommended Practices) koje su temelj nacionalnih zakona u civilnom zrakoplovstvu. Danas postoji preko 10,000 SARP preporuka danih u 19 Anexa, putem kojih ICAO usmjerava i daje podlogu za izradu zakonske regulative zemalja učesnica, i tako omogućava da se svjetski zračni promet od preko 100,000 letova dnevno, sigurno i učinkovito odvija u svakom dijelu svijeta. ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU Velik broj zrakoplovnih tvrtki koristi usluge vanjskih tvrtki i suradnih organizacija za održavanje zrakoplova, uz nadzor vlastite Organizacije za vođenje kontinuirane plovidbenosti (CAMO- eng. Continuing Airworthiness Management Organisation) koja provodi nadzor nad operacijama održavanja. Manje zrakoplovne tvrtke mogu imati i CAMO odjel u suradnom odnosu, dok bi veće i srednje tvrtke trebale imati CAMO odjel unutar vlastite organizacije (slika 1). Sve operacije održavanja zrakoplova moguće je provesti u suradnji sa vanjskom tvrtkom, no odgovornost za plovidbenost zrakoplova ostaje na matičnoj tvrtki, čime je uloga CAMO operatera u sustavu kontrole kvalitete nezamjenjiva. Oba sustava upravljanja, SMS i QMS, bez obzira da li se održavanje zrakoplova provodi unutar ili izvan organizacije tvrtke, odgovaraju veličini odnosno složenosti zrakoplovne tvrtke, te svoje aktivnosti reguliraju uzimajući u obzir sve rizike i opasnosti koji su u vezi s aktivnostima organizacije. Sustav za upravljanje kvalitetom treba opisati strukturu cjelokupne organizacije, raspoloživost resursa, nadležno osoblje i odgovornosti za donošenje odluka i upravljanje u cijeloj organizaciji. Uloga Sustava upravljanja kvalitetom je praćenje i usklađenost, te prikladnost potrebnih procedura i normi da bi se osigurala sigurnost svih radnji. QMS i SMS su komplementarni sustavi, koji djeluju kao neovisni odjeli. SMS je nadležan za cjelokupnu sigurnost u svim područjima, te koordinira i suradnju sa tvrtkama za održavanje zrakoplova putem CAMO menagera, dok u manjim tvrtkama menadžer za kvalitetu ima ulogu odgovornog rukovoditelja. Novi Annex 19 koji još nije obvezan u primjeni u RH, savjetuje da se SMS sustav uspostavi i bude neovisan, čime će se mnoge tvrtke trebati u skoroj budućnosti temeljito restrukturirati kako bi uspostavile SMS sustav sukladan ovim zahtjevima. 28 Slika 1 Primjer organizacije SMS i QMS odjela za tvrtke srednje veličine STRUKTURA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM (QMS) Trenutno važeća norma, obvezujuća za sve komercijalne zračne operatore zemalja članica Europske unije i pridruženih članica EASA-e, (EASA- eng. European Aviation Safety Agency) je EU-OPS. EU-OPS, naziv je za propis EC No 1899/2006, koji je nastao kao dopuna EEC 3922/1991(eng. Council Regulation (EEC) No 3922/91 on the harmonisation of technical requirements and administrative procedures in the field of civil aviation). EU-OPS je propis koji regulira komercijalni zračni prijevoz na europskom nebu i obvezan je za primjenu, bez izuzetaka. Propisuje tehničke uvjete i upravne postupke u području sigurnosti civilnog zrakoplovstva koji se odnose na komercijalni zračni prijevoz avionom, izvođenje operacija, te na osobe i organizacije koje su uključene u obavljanje pojedinih zadataka s tim u vezi. Dokument propisuje strukturu organizacije, način upravljanja organizacijom kao i minimalne sigurnosne norme pri planiranju i izvršavanju letova, kao i zahtjeve za obukom (inicijalnom i periodičnom) svih osoba uključenih u proces. U Hrvatskoj je ovaj propis na snazi pod nazivom „Pravilnik o tehničkim uvjetima i upravnim postupcima koji se primjenjuju na komercijalni zračni prijevoz avionom“ (NN 3/09). EU-OPS propis nalaže obvezu uspostave sustava kvalitete QMS i sustava upravljanja sigurnošću SMS, te definira odgovornosti svih članova posade, kao i propisanu dokumentaciju i zapise. Propis je podijeljen u pododjeljke od A do S. Pododjeljak C propisuje izdavanje svjedodžbe i nadzor zračnog prijevoznika, „D“ propisuje operativne postupke, „E“ daje pregled operacija u svim vremenskim uvjetima, dok „F“ definira razvrstavanje zrakoplova prema zahtijevanim kategorijama performansi, a vezano za ukupnu masu, dopušteni broj putničkih sjedala i vrstu pogonske skupine. EU-OPS nadalje propisuje i definira operativne sigurnosne minimume za polijetanje, te masu i ravnotežu pri izračunu mase putnika i izračun ukupne mase ručne prtljage, zatim instrumente i opremu te cjelokupnu komunikacijsku i navigacijsku opremu. Pododjeljak – M propisuje da se svi zračni operatori moraju bez izuzetaka pridržavati propisa sukladno pravilnicima PART-145 i PART-M o održavanju zrakoplova. ORGANIZACIJE ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVA PREMA PART145 Organizacije koje imaju odobrenje za održavanje u skladu s Part 145 smiju održavati EASA zrakoplove koji su navedeni u njihovom opsegu odobrenja. To je jedina vrsta organizacije koja smije održavati zrakoplove u komercijalnom zračnom prometu (eng: CAT– Commercial Air Transport). ORGANIZACIJE ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVA PREMA PART M - SUBPART F Organizacije koje imaju odobrenje za održavanje u skladu s Part M- Subpart F smiju održavati EASA zrakoplove koji su navedeni u njihovom opsegu odobrenja pod uvjetom da se ti zrakoplovi ne koriste u komercijalnom zračnom prometu (eng: CAT – Commercial Air Transport) i da im najveća masa pri polijetanju ne iznosi više od 5700 kg. Osnovna razlika od Part 145 organizacije je jednostavniji sustav osiguranja kvalitete. Propis kojime je regulirano izdavanje Part 145 i Part M- Subpart F certifikata je: Uredba Komisije (EZ) br. 2042/2003 od 20. studenoga 2003. o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove (SL L 315 28.11.2003). U pododjeljku N, O, P i Q dane su smjernice vezane za: letačku posadu, kabinsku posadu, priručnike, dnevnike i dokumentaciju, zatim ograničavanje vremena letačke dužnosti, definicija vremena dužnosti i zahtjevi glede potrebnog odmora. Pododjeljak R definira sigurnosne zahtjeve na prijevoz opasnih roba zrakom, dok pododjeljak S propisuje potrebu osposobljavanja svih članova posade u vezi sa zaštitom od neželjenog ometanja zrakoplova (otmica) kao i potrebu prevencije sabotaže zrakoplova. STRUKTURA SUSTAVA UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU ZRAČNE PLOVIDBE (SMS – eng. Safety management systems ) Nastavno na Annex 19, i SARP međunarodne organizacije ICAO (eng. International Civil Aviation Organization), tvrtke koje pružaju uslugu u zrakoplovstvu dužne su uspostaviti sustav upravljanja sigurnošću, SMS kao neovisnu strukturu unutar organizacije. Annex 19 smjernice se odnose na 29 ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU EU-OPS propis se primjenjuje na sve komercijalne zračne prijevoznike (operatore). Ne primjenjuje se na vojne, policijske i vatrogasne letove kao ni na letove u svrhu radova iz zraka. Nadalje propisuje obvezu operatora za osiguranjem da sve uključene osobe udovoljavaju propisima i imaju zajednički jezik komunikacije. ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU ovlaštene organizacije za stručno osposobljavanje, operatore zrakoplovnih usluga, ovlaštene tvrtke za održavanje, tvrtke za projektiranje i izradu zrakoplova, te aerodrome i organizacije za kontrolu zračnog prometa. Sustav upravljanja sigurnošću, SMS temelji se na slijedećim postavkama: • Predanost vodstva SMS sustavu • Učinkovit sustava dojave • Kontinuirano praćenje i mjerenje učinaka sigurnosnog sustava • Identifikacija potencijalnih opasnosti • Komunikacija i informiranje o najbljoj praksi • Obrazovanje osoblja o SMS-u • Učinkovito provođenje postupaka i politike SMS-a • Kontinuirano unapređivanje sustava sigurnosti Upravljanje sustavom sigurnosti provodi se po P-D-C-A (eng. Plan-Do-Check-Act) modelu (slika 2): Uprava je odgovorna za osnivanje i uspostavu SMS sustava, održavanje sustava i unapređenje sustava. Djelatnici su odgovorni za identifikaciju opasnosti i potencijalnih ugroza, te izvještavanje uprave o njima. Učinkovit SMS sustav osigurat će proces dojave odnosno povratni izvještaj djelatnika i posade, o svakoj mogućoj ugrozi za ljude ili opremu, na način da uvede obvezni i dobrovoljni sustav „non – punitiv“ izvještavanja. Princip se temelji na pravilu da djelatnik koji podnosi dojavu (čak i ako izvještava vlastitu grešku) ne smije snositi posljedice zbog dojave, odnosno greške. Tabela 1: P-D-C-A model SMS upravljanja sigurnošću P L A Prihvatiti N načela SMS I sustava R A J Usvojiti politiku SMS sustava, definirati ciljeve, definirati procese za upravljanje rizicima, unaprijediti informacijsku sigurnost kako bi rezultati bili u skladu s postavljenim ciljevima i politikom SMS-a. U R U s p o s t a v i t i Uspostaviti i pokrenuti suspokrenuti tav SMS, operacionalizirati A i postupke i procese. SMS D I Slika 2 P-D-C-A model aktivnosti SMS -Sustava upravljanja sigurnošću 30 K O N T i R Nadzrati mjeriti učinak O SMS-a L I R A J Nadzirati i gdje je primjenjivo mjeriti učinkovitost procesa u skladu s postavkama SMS-a, postavljenim ciljevima i praksom, te izvijestiti upravu o rezultatima, radi donošenja ocjene sustava i mogućeg unapređenja D J Održavati i E unapređivati L SMS U J Poduzeti preventivne i korektivne radnje, temeljene na rezultatima unutarnjih audita i upravine ocjene sustava, ili drugim relevantnim informacijama, radi postizanja unapređenja SMS sustava. ZAKLJUČAK Slika 3 Pet čimbenika učinkovitog sustava dojave u SMS sustavu Time se osigurava prevencija mogućih hazarda i pravovremena identifikacija grešaka u sustavu. SMS može organizirati sustav dojava klasičnim putem ili informatičkim putem, no dovoljan broj menadžera za sigurnost mora biti dostupan za procesiranje informacija i pravovremeno kanaliziranje istih prema Odgovornom upravitelju (Acc Manageru) ili direktoru za kvalitetu (QM). Prednosti uspostave SMS-a u organizaciji su: - osiguravanje bolje informiranosti pri donošenju odluka, - unapređivanje sigurnosti smanjenjem rizika od potencijalnih nezgoda, - bolja informiranost o resursima koja rezultira povećanjem učinkovitosti i smanjenjem troškova, - osnaživanje korporativne culture, - bolji uvid u korporativnu spremnost ka rješavanju zadataka i problema Ključne kvalitete vidljive u organizacijama koje su uvele SMS sustav - Predanost vodstva i osobna predanost djelatnika prema ostvarivanju sigurnosnih ciljeva, - jasna sliku o tome što je sustav sigurnosti – SMS, te što je cilj sustava. SMS sustav nadograđuje se na postojeće procese u organizaciji, te se može fleksibilno integrirati sa ostalim sustavima upravljanja na način da se SMS planski izradi po mjeri organizacije. Jednom kad je uspostavljen sustav, učinkovit SMS sustav za upravljanje sigurnošću je inteligentan – odnosno organizacija dokumentirano uči na vlastitom iskustvu. SMS pomaže organizaciji da utvrdi primjere dobre prakse i ustanovi sustav ne ponavljanja pogrešaka, sustav prevencije greške, identifikacije i prevencije rizika, te sustav dojave pogrešaka. Temeljna razlika između SMS sustava i uglavnom već uvriježenih sustava sigurnosti leta? SMS je prvenstveno proaktivan i ustrojen sa svrhom predviđanja i prevencije. SMS analizira potencijalne hazarde i rizike koji imaju utjecaj na cjelokupnu organizaciju u svim segmentima. SMS uvodi sustav kontrole rizika. Postojeći sustavi kontrole leta su većinom reaktivni i u pravilu se fokusiraju samo na pojedine dijelove sustava odnosno letačke operacije. Razlika između SMS sustava i sustava upravljanja kvalitetom (QMS)? SMS se fokusira na sigurnosne aspekte cjelokupne organizacije i orijentiran je na sprečavanje i identifikaciju opasnosti i rizika.. 31 ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU - otvorena komunikacija djelatnika kroz cijelu organizaciju, koja je jasna i transparentna, - organiziranost tvrtke koja kontinuirano stremi ka poboljšanju, odnosno unapređenju kvalitete. ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU QMS je usmjeren na ostvarivanje sukladnosti sa važećim normama i smjernicama vezanim za kvalitetu usluge i proizvoda. Budući da nesukladnosti kao i rizici mogu istovremeno utjecati na sigurnost, oba sustava su ključni čimbenici u upravljanju organizacijama koje pružaju usluge u zrakoplovstvu. Nije moguće imati učinkovit SMS sustav bez primjene temeljnih principa upravljanja kvalitetom. LITERATURA [1] Mišljenje Europskog parlamenta od 14. ožujka 2007. (SL C 301 E, 13.12.2007., str. 103.), Zajedničko stajalište Vijeća od 15. listopada 2007. (SL C 277 E, 20.11.2007., str. 8.) i Stajalište Europskog parlamenta od 12. prosinca 2007. i Odluka Vijeća od 31. siječnja 2008. 32 [2] UREDBA (EZ) br. 216/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA,20. veljače 2008. [3] Safety Management Manual (SMM), Approved by the Secretary General and published under his authority, International Civil Aviation Organization, Third Edition, Montréal, Quebec, Canada, 2013. [4] http://www.icao.int/safety/SafetyManagement/Pages/default.aspx [5] I F A L P A .: „Improved accident prevention through non-punitive reporting“, Statement The Global Voice of Pilots, 09POS02, TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA [email protected] SAŽETAK - U radu reaktora dolazi do oštećenja plakature omotača, a samim tim i do direktnog dodira fluida osnovnog materijala omotača, pri čemu dolazi do razaranja osnovnog materijala reaktora. Osim toga, prilikom ispada reaktora iz rada (npr. nestanak električne energije), dolazi do nekontroliranog zagrijavanja omotača, njegovog širenja, a samim tim i do pojave pukotina na kutnim spojevima nosača i plakature omotača. Tehnologijom sanacije sanirane su pukotine na kutnom spoju nosača i plakature omotača, a provedeno je i navarivanje oštećenih mjesta plakature. Ključne riječi: reparatura, sanacija, plakatura, reaktor, navarivanje, ispitivanje bez razaranja ABSTRACT - The shell cladding damage occurs in reactor operation, that resulting in direct fluid contact with the basic shell material, causing destruction of the reactor basic material. Besides, when the reactor operation is interrupted (e.g. electric power cutoff), there is uncontrolled heating of the shell, its expanding, and in that, cracks occurrence on the corner welding joints of supports and the shell cladding. By means of rehabilitation, the cracks were repaired on the corner joints of the support and shell cladding, as well as surfacing of damaged cladding points. Keywords: repair, rehabilitation, cladding, reactor, surfacing, Non-destructive testing 1. UVOD U radu reaktora dolazi do oštećenja plakature omotača, a samim tim i do izravnog dodira fluida i osnovnog materijala omotača, pri čemu dolazi do razaranja osnovnog materijala reaktora. Osim toga, prilikom ispada reaktora iz rada (npr. nestanak električne energije), dolazi do nekontroliranog zagrijavanja omotača, njegovog širenja, a samim tim i do pojave pukotina na kutnim spojevima nosača i plakature omotača. Odgovarajućim planom ispitivanja bez razaranja mogu se spriječiti manja, ali i veća havarijska oštećenja koja mogu biti i katastrofalnih razmjera. Reaktori se nalaze u sklopu reaktorske sekcije, gdje se odvija proces platforminga. To je katalitički proces reformiranja nisko kvalitetnog teškog primarnog benzina u visoko kvalitetno motorno gorivo, pomoću katalizatora u prisustvu vodika. 2. METODE 2.1 Materijal korišten za izradu reaktora U radu je dan osvrt na reaktore 05 - R - 1A fb6871 i 05 - R - 1B fb6872, proizvedene 1984 od Petrolinvesta. Reaktori su izrađeni od čelika za rad na povišenim temperaturama, Tablica 1, oznake A387 Gr22C12, plakatura je od nehrđajućeg čelika A240 Tp347, a materijal nosača je čelik SA 240 TP321. 33 TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA Dragan MITIĆ, ZAVOD ZA ZAVARIVANJE, Beograd, SRBIJA, Tel. +381628023239; [email protected] Davor GRUBER, ZAVOD ZA ZAVARIVANJE, Beograd, SRBIJA, Tel. +381628023236; Zapremina reaktora V = 60.5M ³, pritisak p = 151.77 bara, a temperatura T = 454 ° C. TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA Kemijski sastav osnovnog materijala % materijal C Si A387 Gr22 C12 0.05-0.15 0.5 A 240 Tp347 0.08 0.75 SA 240 Tp321 0.08 Mn P 0.3-0.6 ≤0,035 2 1 2 <0,045 <0,045 S Cr Mo ≤0,035 2-2.5 0.9-1.1 <0,03 17-19 / <0,03 17-19 Ni / 9-13 10xC<1 Nb 9-12 5(C+N)<Ti <0.7 Tablica 1. kemijski sastav materijala Mehaničke karakteristike A 387 Gr 22C12 Karakteristika Napon tečenja Zatezna čvrstoća Izduženje Jedinica mjere N/mm2 N/mm2 % Vrijednost 205 415-585 18 J 0 C +20 Mehaničke karakteristike A 240 Tp 347 Karakteristika Napon tečenja Zatezna čvrstoća Izduženje Jedinice N/mm2 N/mm2 % Vrijednost 205 515 40 Žilavost J 0 C +20 Mehaničke karakteristike A 240 Tp 231 Karakteristika Napon tečenja Zatezna čvrstoća Izduženje Jedinica mjere N/mm2 N/mm2 % Vrijednost 205 515 40 2.2 Nerazorna ispitivanj, ocijena stanja i izbor načina sanacije 1. Na temelju vizualnog nalaza oštećenja plakature, nađene su zone gdje je došlo do mjestimičnog odvajanja sloja plakature, zbog različitih koeficijenta istezanja dvaju različitih čelika ili zbog pogrešaka još kod 34 Žilavost J 0 C +20 stvaranja plakature. Penetrantskim ispitivanjem je potvrđeno postojanje pukotina i određena točna duljina pukotina, a ultrazvučnim ispitivanjem istražena je povezanost bijelog metala na osnovni materijal ISO 4386-1 i veličina odvajanja. slika 1 Uzevši u obzir oštećenja plakature, kao i pojavu pukotina na kutnim spojevima nosača i plakature, odlučili smo se da se sanacija oštećenja plakature provede navarivanjem TIG postupkom, a da se popravak kutnih spojeva izvrši TIG postupkom zavarivanja. Priprema za navarivanje sastoji se u tome što se “nabubreni dio” skida brušenjem. Priprema za zavarivanje kutnih spojeva nosača i plakature omotača, sastoji se u tome što se ručnim glodalom ižlijebi rubove zavarenog spoja prema plakaturi ili prema nosaču. Nakon pripreme izvrši se ispitivanje penetrantima ruba žlijeba i u slučaju odgovarajuće kvalitete provodi se zavarivanje. 2.3 Dodatni materijal Shodno osnovnom materijalu od koga je izrađen reaktor i sve njegove komponente te u skladu za zahtjevanom kvalitetom navarenih i zavarenih spojeva, u procesu zavarivanja koriste se sljedeći dodatni materijali. Tablica 2 Slika 1 Za navarivanje omotača reaktora, koristiti će se kao dodatni materijal AWS A5.18 -05 ER 90S komercijalne oznake Böhler CM2 - IG promjera Ø2.4mm, veza između osnovnog materijala i plakature napraviti će se dodatnim materijalom AWS A 5.9 ER 309, komercijalne oznake Böhler FF - IG promjera Ø2.4 mm. Navarivanje plakature napraviti će se dodatnim materijalom AWS A 5.9 ER 347, komercijalne oznake Böhler SAS2 - IG, promjera žice Ø 2.4mm. Slika 2 Kako je u pitanju postupak koji se izvodi u zaštiti inertnog plina, koristit će se zaštitni plin kvalitete EN ISO 14175 : I1 (čistoća 99.999%). Tablica 2 Kemijski sastav dodatnih materijala element % Oznaka dodatnog materijala C Si Mn Cr Mo CM2 - IG 0,06 0,7 1.1 2.6 1 FF - IG 0.08 1.1 1,6 23 12.5 SAS2 - IG 0.0035 0.5 1.4 19.4 9.5 Ni Co W V Fe +Nb 35 TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA 2. Osim toga, zbog nekontroliranog zagrijavanja reaktora dolazi do širenja omotača, a samim time i do pojave pukotina na kutnim zavarenim spojevima nosača i plakature omotača. Na reaktoru 1A od 12 nosača, došlo je do pojave pukotina na 6 zavarenih spojeva nosača, a na reaktoru 1B od 12 nosača, pukotine su se pojavile na 5 kutnih spojeva nosača i plakature. U ovom slučaju je korišteno penetrantsko ispitivanje. slika 2 Mehaničke karakteristike dodatnog materijala TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA Oznaka dodatnog materijala Karakteristika i jedinica mjere Napon tečenja Zatezna Izduženje čvrstoća Žilavost N/mm2 N/mm2 % J °C Tvrdoća CM2-IG 440-470 580-600 25-27 170-230 20 Hb FF-IG 480-500 620-630 32-34 115 20 / SAS-IG 490 660 35 140 Tablica 2 3. REZULTATI 3.1 Reparatura navarivanjem i zavarivanjem Kako je pojava zaostalih napona neminovna, a obzirom na obim zavarivanja i količine nanošenja dodatnog materijala, potrebno je pridržavati se određenog redoslijeda zavarivanja, kako bi se ova pojava što više umanjila. Suma zaostalih napona uslijed prevelikog unosa energije ili lošeg redoslijeda navarivanja, može dovesti do pojave pukotina na zavarenom spoju, i to u ZUT-u (zoni utjecaja topline) ili osnovnom materijalu. Zato je neophodan redoslijed navarivanja plakature. Slika 3 i Slika 4 Slika 4 Osnovna poteškoća u navarivanju plakature je miješanje osnovnog i dodatnog materijala u navarenom sloju, pa se zbog toga navarivanje provodi u više slojeva. Da bi se osigurao što “čišći” navareni sloj, poželjno je navarivanje prvog sloja, dodatnim materijalom iz grupe CrNi 25 /14. Slika 5 Slika 3 36 Površinu navarenog ugljičnog čelika treba obrusiti, a vezivni sloj treba brusiti, polirati, a u nekim slučajevima, čak i pasivizirati. Da bi se izbjegle deformacije prilikom navarivanja, navarena površina se dijeli na manje površine i onda se zavaruje “na preskok” uz propisan redoslijed navarivanja. Slika 6 skica redoslijeda navarivanje plakature omotača reaktora Sanacija plakature omotača reaktora sa strane plakature radi se na sljedeći način: • Najprije se navari osnovni ugljični čelik odgovarajućim dodatnim materijalom • Nakon toga se izbrusi zavar 2mm ispod platiniranog sloja i zavari se jedan prijelazni sloj žicom iz skupine 25 /14. • Zatim se izbrusi prijelazni sloj i po mogućnosti ispolira, nakon čega se izvrši pasivizacija navara • Na kraju se vrši navarivanje završnih slojeva plakature dodatnim materijalom iz grupe austenitnih čelika tipa 347. (Slika 6). Priprema za zavarivanje kutnih spojeva nosača i plakature omotača, sastoji se u Slika 7 Slika 8 37 TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA Slika 5 tome što se ručnim glodalom ižlijebi rubove zavarenog spoja prema plakaturi ili prema nosaču. Nakon pripreme, izvrši se ispitivanje rubova žlijeba penetrantskom metodom ispitivanja i tada se smatra žljeb spreman za zavarivanje . Tehnologija sanacije pogrešaka vrste pukotina putem zavarivanja ima dvije mogućnosti i to : a ) Ako je pukotina na prijelazu između kutnog spoja i plakature omotača, onda se zavaruje dodatnim materijalom AWS : A5.9 ER347, komercijalne oznake Böhler SAS2 - IG ø2.4mm . Slika 7 i Slika 7a. b ) Ako je pukotina na prijelazu između kutnog spoja i nosača, onda se zavaruje dodatnim materijalom AWS: A5.9 ER309, komercijalne oznake Böhler FF - IG ø2.4mm. Slika 8 i Slika 8a. TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA do pojave toplih pukotina. Radi toga smo kutne spojeve omotača plakature radili TIG postupkom korakom unatrag, odozdo prema gore s prekidima. Nakon modifikacije metode zavarivanja nije više dolazilo do pojave pukotina. 4.2 ISPITIVANJE BEZ RAZARANJA Slika 7a Prilikom reparature reaktora, izvršena je kontrola prije zavarivanja, tijekom zavarivanja i nakon zavarivanja. Nakon navarivanja plakature izvršena je vizualna kontrola, a zatim ispitivanje penetrantskom metodom ispitivanja. Slika 9 i Slika 10. Prilikom ispitivanja nisu pronađene indikacije tipa pukotina, pora itd. Ultrazvučnim ispitivanjem u skladu sa EN ISO 10160, ispitan je osnovni materijal debljine d=146mm, da se ustanovi ukoliko je došlo do oštećenja nagrizanjem ili pojavljivanjem pukotina. Slika 8a 4. DISKUSIJA 4.1 ZAVARIVANJE Pored svih naprijed navedenih uvjeta za zavarivanje TIG postupkom u zaštiti argona, potrebno je zavarivati odozdo prema gore, takozvanim “rakovim korakom” na preskok s prekidima, da ne bi došlo do pojave pukotine po sredini zavarenog spoja, jer je u ovom reaktoru došlo do širenja omotača, a samim tim i do pojave većeg razmaka izmedju nosača i plakature omotača reaktora. Tamo gdje je zbog nepristupačnosti bilo teže zavarivati odozdo prema gore, zavarivali smo odozgo nadolje. Dok kod zavarivanja kutnih spojeva omotača plakature na reaktoru 05R1A nije bilo nikakvih problema, kod zavarivanja tih istih spojeva na reaktoru 05R1B, bilo je problema, to jest dolazilo je 38 Slika 9 Slika 10 Za kontroliranje reaktora, propisuje se kvalitete zavarenih spojeva razine “B” prema EN 5817. 5. ZAKLJUČAK Nakon izvršene reparature, dana je garancija za izvršene radove u trajanju od godine dana, to jest do sljedećeg remonta. Tamo gdje je došlo do većeg porasta temperature u reaktoru, uzrokovano je širenje omotača, a samim tim i povećao se razmak izmedju plakature i nosača, tako da je na tim spojevima došlo do dodatnog opterećenja. U tom slučaju mehaničke karakteristike dodatnog materijala nisu mogle zadovoljiti novo nastala naprezanja. Tek kad je izvršen popravak tehnikom zavarivanja odozdo prema gore, povratnim korakom s vremenskim prekidima, zavareni spojevi su bili bez indikacija pogrešaka. Ovo je pouka da se proces prati kontinuirano, kako ne bi došlo do ispada rada reaktora, jer u slučaju višeg porasta temperature, može doći do znatnog širenja omotača, a samim tim i do pojave većih razmaka, koje ova vrsta dodatnog materijala kojim je rađena reparatura neće izdržati tako povećana naprezanja. 39 TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA Kod popravka kutnih zavara, izvršena je vizualna kontrola žlijeba EN ISO 17637, kao i penetrantska kontrola stranice žlijeba, nakon mehaničke obrade. Nakon zavarivanja, izvršena je vizualna kontrola zavarenog spoja, a zatim i ispitivanje penetrantskom metodom. ASNT-CrSNDT AGREEMENT ASNT was founded in 1941 (under the name of The American Industrial Radium and X-Ray Society) and currently boasts a membership of more than 14,000 including over 600 Corporate Partners affiliated companies. The membership represents a wide cross-section of NDT practitioners working in manufacturing, construction, education, research, consulting, services, and the military. (more about: www.asnt.org) ASNT Annual Conference 2013, Las Vegas-u, Nevada, USA, as always was the conference which fulfilled the expectation with an outstanding program and the speakers from all over the world. It was again the great promotion of the profession and technology of powerfull NDT methods in Quality assurance. However this time, and this conference was the one which will be remembered as a special for Croatian NDT Society since during the conference THE AMERICA SOCIETY FOR NONDESTRUCTIVE TESTING, ASNT, and THE CROATIAN SOCIETY OF NONDESTRUCZIVE TESTING signed THE AGREEMENT FOR PROFESSIONAL COOPERATION. Chairperson of ASNT: Mr. Raymond G. Morasse, President of CrsNDT: Mrs. Vjera Krstelj handshaking with ASNT Interim Executive Director: Mrs. Betsy Blazar President: Roger W. Engelbart (from left to right) The Agreement was approved by the Governing Boards of ASNT and CrsNDT. It was rewarding experiance and a great potential particularly for the members of CrSNDT to cooperate in the exchange of information and knowledge with ASNT. All members of CrSNDT who meet the membership requirement of CrsNDT and ASNT may apply for membership in ASNT society and vice versa of course. In regards to attendance and the participation in the conference, educational programs and general meetings of the other society the members shall enjoy the privilage of the same registration fees as a member of the host society. About this and many more benefits in cooperation with ASNT the members of CrSNDT can be informed in CrSNDT Secretariat. Many resources are available to ASNT members, so if you are not a member of CrSNDT, join CrSNDT and discover all that ASNT has to offer. Are you member of CrSNDT/ Verify your membership; Plan to Attend a Future ASNT and CrSNDT Events. Members will be inform on time. Watch this page: www.HDKBR.hr 40 CENTAR ZA OBRAZOVANJE CENTAR ZA CERTIFIKACIJU TEČAJEVI ISPITI Vizualna kontrola VT1 24.03.-26.03.2014. 09.06.-11.06.2014. 08.09.-10.09.2014. 15.01.2014. 02.07.2014. Vizualna kontrola VT2 27.01.-30.01.2014. 14.07.-17.07.2014. 10.11.-13.11.2014. 13.03.2014. 25.09.2014. 04.12.2014. Penetrantska kontrola PT1 28.04.-30.04.2014. 28.07.-30.07.2014. 26.03.2014. 11.06.2014. 10.09.2014. Penetrantska kontrola PT2 30.01.2014. 17.07.2014. 13.11.2014. Magnetska kontrola MT1 Magnetska kontrola MT2 Ultrazvučna kontrola UT1 Ultrazvučna kontrola UT2 10.02.-13.02.2014. 26.05.-29.05.2014. 13.10.-16.10.2014. 13.01.-15.01.2014. 30.06.-02.07.2014. 10.03.-13.03.2014. 22.09.-25.09.2014. 01.12.-04.12.2014. 17.02.-28.02.2014. 20.10.-31.10.2014. 05.05.-16.05.2014. 08.12.-19.12.2014. Radiografska kontrola Radiografska kontrola Opći dio RT1 31.03.-11.04.2014. RT2 17.11.-28.11.214. 11.04.2014. 3. stupanj Lipanj 2014 28.11.2014. VT3, PT3, MT3, UT3 I RT3. 9. i 10 mjesec u dogovoru s kandidatima Listopad 2014. 30.04.2014. 30.07.2014. 13.02.2014. 29.05.2014 16.10.2014. 28.02.2014. 31.10.2014. 13.12.2013. 16.05.2014. 19.12.2014. HDKBR Centar za obrazovanje Glavna Metoda HDKBR Centar za cetrifikaciju TEČAJEVI za KVALIFIKACIJU i CERTIFIKACIJU Više o certifikaciji na www.hdkbr.hr ili telefonski u tajništvu HDKBR-a. 41 HDKBR IZBORNA GODIŠNJA SKUPŠTINA/ CrSNDT General Assembly HDKBR, ZAGREB, Berislavićeva 6; 17.12.2013. PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR Dana 17. prosinca 2013. godine održana je Izborna godišnja skupština HDKBR-a sa slijedećim dnevnim redom. Dnevni red/ Agenda: 1. Imenovanje radnih tijela skupštine/Tellers nomination 2. Prihvaćanje zapisnika sa zadnje skupštine/Approval of Minutes (GA 2012) 3. Prihvaćanje dnevnog reda skupštine/Approval of Agenda 4. Izvješće o radu u protekloj godini/Review od Activity in 2013 5. Dopune Statuta HDKBR-a/Statute revision 6. Nagrade i priznanja/CrsNDT Awards 7. Razriješnica članova Upravnog odbora/Discharge of BoD 8. Izbor Predsjednika društva/Election of the President 9. Izbor članova Upravnog odbora/Election of the Officers 10. Program rada/Program 11. Različito/Any other business Zahvaljujemo svim članovima koji su uspjeli prisustvovati skupštini i time omogučili kontinuitet u radu društva. Skupština je bila posebno svečana obzirom na 50 godina rada društva i zadovoljstvo članova postignutim rezultatima. 42 Ad-6/ HDKBR Nagrade i priznanja/CrSNDT Awards The President of CrSNDT prof.dr.Vjera Krstelj elected again to new mandate giving award to Mr. Ivica Veljača dipl. ing.elected again as member of the CrSNDT BoD for the new mandate. • Nagrada „Božene Božiček“ dodjeljuje se prof. Dr. Nenadu Gucunskom i Ivici Veljača, dipl. ing. za izuzetno dugogodišnje i aktivno djelovanje u području NDT kontrole, te unapređenje i razvoj NDT metoda. • Priznanje HDKBR-a kolektivnom članu dodjeljuje se TPK Zavodu za značajnu podršku HDKBR-u. • Diploma zaslužnog člana dodjeljuje se Ivanu Smiljaniću za izuzetne zasluge na ostvarivanju zadataka Društva. Čestitamo / Congratulation to Mr. Petar Smiljanić, Alstom Hrvatska d.o.o , Karlovac Petar Smiljanić; prva certifikacija u HDKBRu 1980. Član HDKBR-a više od 20 godina/ Member of CrsNDT more than 20 years Voditelj Ispitnog centra HDKBR / CrSNDT Exemination center, leading officer Počasnim članom HDKBR-a imenuje se Dr. Josef A. Pessah, (left) predsjednik INA - TD&CM ( The Israeli NDT Associstion for Technical Diagnostics and condition Monitoring ), koje djeluje u sastavu NDT ogranka Udruge Inženjera i arhitekata Izraela, zbog svog djelovanja koje je doprinijelo suradnji HDKBR-a i INA-TD&CM. 43 PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR The award also goes to TPK Zavod d.o.o. more about in CrSNDT journal No. 10/2013 Ad-8/ Izbor predsjednika društva/Election of the President-mandate 4 years Za predsjednika HDKBR-a bira se prof.dr. Vjera Krstelj na rok od četiri godine. Predsjednik HDKBR-a ujedno je i predsjednik Upravnog odbora. Odluka je donesena jednoglasno. Glasova protiv i suzdržanih nema. Prof.dr.sc.Vjera Krstelj was elected unanimously; no against, no restrained. The president is also the president of CrSNDT BoD. Ad-9/ Izbor članova Upravnog odbora/Election of the officers-mandate 4 years PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR Za članove Upravnog odbora predloženi su slijedeći kandidati/Candidates: Ivana Banjad-Pečur, Davorko Čehulić, Nenad Gucunski, Martin Miculić, Vanja Odrčić, Ivica Prlić, Gordan Polonijo, Mario Štambuk, Ivica Veljača. Za članove Upravnog odbora izabrani su/ Elected BoD members; Ivana Banjad-Pečur, Nenad Gucunski, Ivica Veljača i Gordan Polonijo; Članovi Upravnog odbora/Members of the BoD Newly elected member of CrSNDT BoD Nenad Gucunski, PhD Professor and Chairman of the Civil and Environmental Engineering Department at Rutgers University. Director of Infrastructure Condition Monitoring Program (ICMP) at Rutgers’ Center for Advanced Infrastructure and Transportation (CAIT). Rutgers University Piscataway, NJ 08854 E-mail: [email protected] Dr. Gucunski’s expertise is in nondestructive evaluation (NDE) of transportation infrastructure and its application for the benefit of pavement and bridge management systems. He received his B.S. degree in civil engineering from University of Zagreb, Croatia, and his M.S. and Ph.D. degrees in civil engineering from the University of Michigan Dr. Gucunski has performed numerous research projects in support of various agencies of the Federal and State Government, research foundations and private industry. The most prominent ones include: 1) Leading the NDE Team for Federal Highway Administration’s FHWA’s Long Term Bridge Performance (LTBP) Program, 2) Principal Investigator for the evaluation of NDE technologies for concrete bridge decks for Strategic Highway Research Program 2 (SHRP 2), 44 Dr. Gucunski published more than 170 journals and conference proceeding publications, mostly on different aspects of nondestructive evaluation of transportation infrastructure, but also on other subjects, like: problems of dynamics soil-structure interaction, seismic testing and numerical simulation. Dr. Gucunski is the Chair of the Geophysical Engineering Committee of the American Society of Civil Engineers (ASCE). He was inducted to the Academia NDT International. Dr. Gucunski and his team are the recipients of the 2014 ASCE Charles Pankow Award for Innovation. Ponovno izabrani član Upravnog odbora / Reelected member of CrSNDT BoD Prof.dr.sc. Ivana Banjad Pečur GRAĐEVINSKI FAKULTET, SVEUČILIŠTA U ZAGREBU UNIVERSITY OF ZAGREB, Civil Engineering Pročelnica Katedre za istraživanje materijala i predstojnica Zavoda za materijale . Head of Materials Research department Od 2000. godine izabrana je za voditelja laboratorija/Head of laboratory Prof.dr.sc. Ivana Banjad Pečur bila je mentor više od 40 diplomskih i magistarskih radova. Uža specijalnost profesorice Banjad Pečur je ispitivanje fizikalno-mehaničkih i trajnosnih svojstava građevinskih materijala, s posebnim naglaskom na beton, teprocjena stanja armiranobetonskih konstrukcija, trajnost betonskih konstrukcija, tehnologija proizvodnje betona i specijalni betoni. Prof. dr. sc. Ivana Banjad Pečur objavila je više od 60 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u časopisima i na konferencijama održanim u inozemstvu i u Hrvatskoj,od čega su 3 prezentirana kao pozvana predavanja na međunarodnim skupovima. Član je međunarodnog udruženja ACI (American Concrete Institute) i Hrvatske komore inženjera građevinarstva. U Upisniku znanstvenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa- matični broj 239700. 45 PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR 3) Principal Investigator for NIST-TIP’s (National Institute of Standards and TechnologyTechnology Innovation Program) ANDERS (Automated Nondestructive Evaluation and Rehabilitation System) for Bridge Decks, 4) Development of seasonal and temperature adjustment models for the New Jersey Department of Transportation’s (NJDOT’s) mechanistic pavement design guide using, among others, NDE data, 5) Principal Investigator for RABIT (Robotics Assisted Bridge Inspection Tool) and Development of Protocols for Prestressed Girders projects for FHWA, 6) Technical support to FHWA’s Turner-Fairbank Highway Research NDE Center, 7) Evaluation of GPR and other NDE technologies and network-level GPR testing for NJDOT’s pavement management system, etc. Ponovno izabrani član Upravnog odbora / Reelected member of CrSNDT BoD Ivica Veljača, dipl. ing Osobni podatci/Personal data Datum rođenja: 27.03.1953. Mjesto rođenja: Sarajevo Državljanstvo: Hrvatsko Bračno stanje:Oženjen ; dvoje djece Direktor/Director TPK –Zavod dd. PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR E-mail: [email protected] More about: www.CrSNDTJourna; No 8/2013 OBRAZOVANJE i RADNO ISKUSTVO Fakultet strojarstva i brodogradnje/Faculty for Mechanical Engineering and Nava Architecture, Sveučilište u Zagrebu/University of Zagreb Smjer; Zavarene konstrukcije/Welding construction Stručni ispit Inženjer specijalista za zavarivanje ( EWE ) Stručni ispit – član komore inž. Strojarstva/Member of Mechanical Engineering Chamber Period Radno mjesto Pretežno područje rada Poduzeće Osiguranje kvalitete zavarivačkih radova u s klopu velikih investicijskih projekata 1980-1984 Razvoj i uspostava novih tehnologija u Stručni pogonima TPK suradnik/Specialist Utvrđivanje stanja i praćenje u eksploataciji energetske opreme Utvrđivanje stanja i praćenje u eksploataciji procesne opreme 1985- 1988 Utvrđivanje stanja i rješavanje oštećenja spremnika za UNP izrađenih iz mikrolegiranih čelika Voditelj tehničkog 1989 - 1990 odjela/Head of technical department TPK ZAVOD Razvoj djelatnosti u specijalističkim područjima ; vođenje realizacije velikih projekata ; koordinacija rada u odjelu Upravljanje poslovnim procesima 1991 - 2013 Direktor/Director Razvoj djelatnosti Vođenje velikih projekata OSTALO Član komore inžinjera i tehničara Hrvatske ( razred strojarstva ) Članstvo u stručnim udrugama Član Hrvatskog društva za tehniku zavarivanja ( HDTZ ) Član Hrvatskog društva za kontrolu bez razaranja ( HDKBR) Stručne aktivnosti 46 Objavljivanje stručnih radova u časopisima i na savjetovanjima Predavanje na stručnim seminarima ( prijavljeni predavač u Komori ) Sport Bicikliranje ; tenis ( rekreativno ) Hobi Modelarstvo – stari brodovi Član Upravnog odbora HDKBR-a / Newly elected member of CrSNDT BoD Gordan Polonijo Osobni podatci/Personal data Datum rođenja 23/10/1970 Državljenstvo Hrvatsko Bračno stanje:Oženjen ; troje djece PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR Prilaz monte Cappelletta 7, 52100 Pula Rukovoditelj Kontrole Trupa Uljanik Brodogradilište d.d./Head of QC; Sheep building; Uljanik [email protected] OBRAZOVANJE i RADNO ISKUSTVO 2001-2013 Rukovoditelj Ureda Kontrole i Predaje 2013-Rukovoditelj Kontrole Trupa 1988 Strojarski tehničar COUO Vladimir Božac Pula 2001 Diplomirani inženjer strojarstava FSB Zagreb/ dipl. eng. Faculty of mechanical Engineering and naval Architecture, University of Zagreb 2006 Izobrazba osoba odgovornih za zaštitu od ionizirajućih zračenja/Safety 2008 ISO 9001 Appreciation end Interpretation Traning Course 2008 EMS Auditor/Lead Auditor Training Course 2010 HDKBR Opći dio stupanj 3/NDT 3. level 2010 HDKBR Ultrazvučno ispitivanje stupanj 3/UT 3.level 2010 HDKBR Vizualna kontrola stupanj 2/VT 2. level 2010 HDKBR Radiografska kontrola stupanj 2/RT 2.level 2010 HDKBR Penetrantska kontrola stupanj 2/PT 2.level 2010 HDKBR Magnetska kontrola stupanj 2/MT 2. level 2011 Zaštita od opasnih kemikalija HZTA/Safety 2012 Fizička zaštita i upravljanje sigurnošću radioaktivnih izvora/Safety PROJEKTI / Projects in shipbuilding Car Carrier Wagon Carrier Trailing Suction Hopper Dredger Oil Tanker Stern Trawler Multi-Purpose Vessel RO/RO Putnički Brod RO/RO Car Track Carrier Self-Propelled Cutter Suction Dredger Live stock Carrier Bulk Carrier The Panama Canal Expansion Program LPG- Razrada Projekta 47 HDKBR Direktor, Miro Džapo, CrSNDT Executive Director HDKBR Direktor, Miro Džapo, CrSNDT Executive Director PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR Osobni podatci/Personal data Rođen/ Date of birth: 10.05.1962. Mjesto/Place of birth: Zagreb, Croatia Nacionalnost/Nationality: Croatian Oženjen/ Marital status: Married (Maja), Familija/Family: supruga/spouse Maja, Djeca/ children: daughter Petra, son Dario Sports: tennis, skiing Jezici/ Languages: Engleski/English Present position: HDKBR, Direktor/ CrSNDT, Executive Director Voditelj Centra za certifikaciju/Head of Certification Centre Education: Institution Faculty of Mechanical and Naval Architecture, University of Zagreb Diploma obtained 1987 Degree dipl. eng; Production engineering Institution „Rochester Institute of Technology“, Rochester,NY., Diploma obtained 2001 Degree mr. sc.; Master of science Additional education: W. Davidson Institute, University of Michigen: Management St. Anna’s College, Oxford. Management Westinghouse, Zetec, Framatom &IntercontrpleNDT methods, (Inspection of steam generators; Ultrasonic and Eddy Current methods) Work experience: 1987- 1987 1987- 1992 1992- 1993 1994- 1998 1998- 2007 48 Mjerni Transformatori R. Končar ( R. Končar) Institut za Elektroprivredu (Institute for Electric Power) INETEC Olympus Centar za transfer tehnologije (Center of Technology Transfer) Member of Board & deputy Director Experience in NDT: 1. Specialist for inspection of nuclear power plants components; More than 20 nuclear power plants (USA, France, Russia, Bulgaria and China) 2. Consulting related to implementation of ISO 9001 and 14001. 3. Consulting services NDT personnel certification according EN 473, ISO 9712, ASNT Miro Džapo; Entering Nuclear Power Plant; NE Kozloduy Cooperation in associations: 2001 - Alumnus Rochester University Network 1998 1994 1992 1989 - Member of TII Brussels group Member of Croatian Welding Society Member of ASME Member of CrSNDT Society One of the founder of CROLAB, Croatian laboratory Association and the first executive director of Crolab. As a member of CrSNDT you participated actively at numerous Symposia, Conferences and technical meetings at home and abroad, presenting your own papers and as co-author in the area of non-destructive testing, technology transfer and quality assurance. Please, tell us, Mr. Džapo, which period of your activities in CrSNDT and generally in your NDT experience did you like the best and which was the hardest? In every job, as well as in life, you experience some nice and some less nice moments. Those less nice, such as the moments related to the organization and existence of CrSNDT from several years ago, these you try to forget. You live and operate with all those good, positive events, activities and people around you, and there are really many in CrSNDT. Maybe the organization of the Conference 2013 could be highlighted as well as the celebration of the fiftieth anniversary of CrSNDT. This is when MRA with ICNDT was signed. On the occasion of the 50th Anniversary of CrSNDT and since you have been a member of CrSNDT for many years, and have been re-elected now for the next mandate of the executive director of CrSNDT, what are your predictions and what are you going to undertake first for the welfare of the association and its members? Although the situation in the production and maintenance is extremely hard, through education, training, certification, monitoring of standards, CrSNDT will try to support and take care of its members as it has done in the past four years. According to the Agreement signed with the US Association we will soon be conducting also ASNT Central Certification Program (ACCP). Thank you. Your answers are very brief; which is characteristic of your efficiency. From an extract out of your report at the CrSNDT Assembly, held in Zagreb, we can find out more about the achievements of CrSNDT. 49 PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR • 2012 – ISO TO 135, Croatian Standards Institute • 2005 - Member of SPICE group • 2003 - Member of NBIA • 2002 - Member of LC «Kaptol» • 2002 - AmCham individual member Održani tečajevi 2013.god. 10 VT1 20 20 VT2 5 UT1 MT2 12 PT1 32 PT2 26 RT1 Courses held in 2013 • Number of attendants per individual courses; PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR (total of 125, in 2012 152) Administrativna produljenja 2013.god. • Prikaz broja administrativnih produljenja za pojedine tečajeve (ukupno 62, 2012.god. 49) Recertifikacija 2013.god. • Prikaz broja recertifikacija za pojedine tečajeve (ukupno 12, 2012.god. 14) 0 0 0 0 0 0 0 1 PT1 3 5 VT1 MT2 1 RT1 2 RT2 Administrative extensions in 2013 Number of administrative extensions for individual courses (total 62, year 2012 – 49) Recertification in 2013 number of recertifications for individual courses (total of 12, in 2012 – 14) Ocjene obrazovanja u 2013.godini Ocjene ispita u 2013. godini 4,55 4,53 4,5 4,44 4,45 Ispitna pitanja 4,4 Praktični dio ispita 4,35 4,3 4,29 Cjelokupna organizacija ispita 4,25 4,2 4,15 Assessment of education in 2013 • • • applicability of data applicability of practical exercises quality of premises and technical equipment (equipment, samples….) • quality of teaching materials • overall course organization relation of personnel (communicativeness, availability) 50 Assessment of exams in 2013 • exam questions • practical part of the exam overall exam organization HDKBR organizira i nastaviti će organizirati standardne tečajeve potrebne za certifikaciju kadra u NDT-u i to na svim razinama; 1. 2. I 3. Stupanj te ostale seminare u okviru Lifr Long Lerning, LLL, koji omogućuju stjecanje i održavanje kompetentnosti kadra u NDT primjeni. CrSNDT has been organizing and will organize standard courses necessary for the certification of personnel in NDT at all levels; 1, 2, and 3, and other seminars as part of Lifelong Learning (LLL), which provides acquiring and maintaining the personnel competence in NDT application. HDKBR sudjeluje u radu Tehničkog odbora NDT 135, što smatramo izuzetno važnom djelatnosti za rad i primjenu metoda bez razaranja. U dobroj suradnji sa Državnim zavodom za normizaciju HDKBR doprinosi stimuliranjem kadrova da se uključe u rad odbora do potpore prevoditeljima pojedinih normi. CrSNDT participates in the work of the Technical Board NDT 135, and this is something we consider as a very important activity for the work and application of non-destructive methods. In good cooperation with the Croatian Standards Institute, CrSNDT contributes by stimulating personnel to participate in the work of the board to the support of the translators of certain standards. HDKBR je jedan od učesnika EU projekta LEONARDO, kojim se regulra i unapređuje sustav obrazovanja za potrebe NDT-a. CrSNDT is one of the participants of the EU project LEONARDO which regulates and improves the education system for the NDT requirements. U suradnji sa partnerima HDKBR provodi obrazovanje i certifikaciju kadrova izvan Hrvatske i to za potrebe kolega iz susjednih država ( Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija) te za potrebe kolega iz Izraela. In cooperation with partners CrSNDT organizes education and certification of personnel outside Croatia for the needs of the colleagues from the neighbouring countries (Slovenia, Bosnia and Herzegovina, Serbia, and Macedonia) and for the needs of the colleagues from Israel. HDKBR je otvorio uslugu: Savjeti u vezi NDT-a, i iako još u začetku, počinje djelovati putem savjetovanja spajanjem savjetnika i onog koji postavlja upite. U budućnosti ova će se djelatnost nastojati što bolje organizirati i prućiti članovima HDKBR-a brzu potporu u donošenju rješenja. CrSNDT started a service: Advise regarding NDT, and although still at the beginning it has started to act through consultations connecting consultants and those who make requests. In the future this activity will try to organize the members of CrSNDT in the best possible way and to provide fast support in bringing solutions. 51 PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR Najvećim uspjehom smatramo održavanje „NDT week in Zagreb“ u okviru kojeg je veliki broj uglednih i značajnih kolega, za koje slobodno možemo reći da su ključni ljudi u NDT u Europi i svijetu bilo prisutno u Hrvatskoj. Održane konferencije Certification 2013 i MATEST 2013 bile su uspjeh i veliki dokaz uključenosti HDKBR-a u NDT, ne samo u Europi već i šire. The “NDT Week in Zagreb” is considered our greatest success and it gathered in Croatia a large number of distinguished and important colleagues who may be called the key people in NDT in Europe and the world. The Conferences Certification 2013 and MATEST 2013 were a success and a strong evidence of the presence of CrSNDT in NDT, not only in Europe but also in a wider scope. Dr. Kurt Osterloh EFNDT WG5 invitation Dear Colleagues, As already reflected in numerous EFNDT WG 5 documents, it was and is always a matter and commitment of this group to bring together the two different application areas of identical physical principles, technical safety and public security. Both sides are committed to make a safer world, i.e. to reduce risks. Though even sharing commonly used tools such as the radiology technology, these two areas encounter both, rather common problems and differences. Appearing in a different context, the activities in both areas are inevitably combined with efforts, costs and impairing ongoing processes. Everyone travelling by air encounters the tedious security measures at every airport. Likewise, industrial processes e.g. have to be interrupted by maintenance and inspection breaks causing a halt in the production. Though cargo is doubtlessly threatened from various sides any security interrogation is rather unpopular whenever it involves delays in the logistic delivery chain. As a result, it is an increasing challenge to balance swiftness of processes, particularly commercial ones, on one hand with technical safety as well as with security on the other hand. This aspect should be included in the working group’s mission in building a bridge between the existing different institutions of safety and security. As an upcoming occasion of discussing all these matters there will be the 11th ECNDT congress in Prague in October 2014 with a dedicated EFNDT WG 5 session (http://ecndt2014.com). Another aspect was raised in this context with the invitation to the WINS workshop on the security of radioactive sources used for industrial radiography mentioned in the last mail. On one hand, it is quite understandable to care for the security of sealed radiation sources since they really represent dangerous materials with a potential of being misused for malicious purposes. However, among all possible threats radiating sources could be deemed as the easiest detectable threat due to their radiation. Only some radioisotopes are difficult to detect such as beta-radiation emitters or certain special nuclear materials. But those are not the sources used for radiological purposes in NDT. Representative radiation sources for such interrogations are e.g. 192Ir or 60Co, i.e. high energy gamma-rays emitter. They remain indispensible for routine NDT of pipes and armatures in industrial plants (e.g. chemistry and energy production) for the maintenance of safe operation. Restricting their handling and transport for security reason would in turn raise other risks, i.e. leaving certain threats undetected – a vicious circle. This is, of course, a subject also to be included in the scope of subjects for the EFNDT WG 5. Therefore, a discussion with the WINS would be of mutual interest (www.wins.org). NDT Technology for Public Security and Safety c/o BAM Federal Institute for Materials Research and Testing, Berlin, Germany Tel: +49 30 8104 3654, Fax: +49 30 8104 4657 e-mail: [email protected]; URL: http://www.efndt.org/Organisation/WorkingGroups/WorkingGroup5.aspx 52 Prague, October 6–10, 2014 11 th ECNDT 2014 PRELIMINARY TIME SCHEDULE SUNDAY October 5 Time Conference Workshops 17:00 - 19.00 Welcome Party MONDAY October 6 10:00 - 13:00 Conference Opening 14:00 - 18:00 Plenary Session Evening Concert TUESDAY October 7 09.00 - 13.00 14:00 - 18:00 Evening WEDNESDAY October 8 THURSDAY October 9 FRIDAY October 10 Exhibition 09.00 - 13.00 14:00 - 18:00 Evening 09.00 - 13.00 14:00 - 18:00 Evening Sessions preparation EFNDT, ICNDT EFNDTBoD ICNDT/IEC meeting 09:00 - 17:00 EFNDT GA 09:00 - 17:00 NDT Academia 09:00 - 17:00 ICNDT GA Gala Dinner Sessions ISO SC Meetings preparation 13:00 -17:00 Firm´s Evenings Sessions ISO ISO WG Meetings Day Firm´s Evenings 09.00 - 11.00 Sessions 11:00 - 13:00 Conference Closure 14:00 - 18:00 Reserve 09:00 - 12:00 SATURDAY October 11 ISO Plenary Meeting Chair´s Reception Registration desk – registration of participants will be open already on Sunday, October 5, 2014 and will remain open throughout the duration of the Conference. Conference language will be English and simultaneous translation will not be provided. The European Federation for NDT 53 A Europe-wide partnership to promote NDT and related fields for 11 European Conference on Non-Destructive Testing th Czech Republic Czech Society for NDT Third Announcement Call for Papers www.ecndt2014.com
© Copyright 2024 Paperzz