Zavod za prostorno planiranje
d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
Predsjednik predstavničkog tijela:
ZDENKO PUĐA
M.P.
PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE DARDA
KNJIGA 1.- Tekstualni dio
Osijek, listopad 2006.
Prostorni plan uređenja općine Darda
Nositelj izrade plana:
Broj: 120/2001.
OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA
OPĆINA DARDA
Plan izradio:
ZAVOD ZA PROSTORNO
PLANIRANJE d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a
Naziv prostornog
plana:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE DARDA
Knjiga:
1. TEKSTUALNI DIO
Direktor:
___________________________
Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.
Koordinator plana:
Zvonimir Tucaković,dipl.ing.arh.
Stručni tim:
Zvonimir Tucaković,dipl.ing.arh.
Sanda Milas,dipl.ing.arh.
Marta Paunović,dipl.ecc.
Vlado Sudar, dipl.ing. građ.
Stjepan Stakor, dipl.ing. kult. tehn.
Ivica Bugarić, dipl.ing. građ
Mirko Strahinić, dipl.ing. stroj.
Ljubica Majcan- Korkutović, dipl turizm.
mr.sc. Rade Manojlović,dipl.ing.šum.
Tehnička obrada:
Tehničari
Ivana Radolović,građ.tehn.vis.
Asmir Bašić,građ.tehn.vis.
Datum izrade:
Listopad, 2006. godine
Popis knjiga:
KNJIGA 1. - TEKSTUALNI DIO
KNJIGA 2. - GRAFIČKI DIO
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
2
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA
Suradnja u izradi plana :
1. Zavod za prostorno uređenje Osječkobaranjske županije, Osijek
2. Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu
kulturne baštine, Osijek
3. HP-Hrvatska pošta,d.d.-Područna
uprava Slavonija, Osijek
4. HT-Hrvatske telekomunikacije,d.d.,
Zagreb-Regija 4-Istok, Osijek
5. T-Mobile Hrvatska,d.o.o.-Sektor za
planirnaje i razvoj, Zagreb
6. VIP-net,d.o.o., Zagreb-Odjel izgradnje,
Osijek
7. HEP-Prijenos,d.o.o, Zagreb-Prijenosno
područje, Osijek
8. HEP-Distribucija,d.o.o., Zagreb-DP
''Elektroslavonija'', Osijek
9. HEP-Plin,d.o.o., Osijek
10. ''Plinacro'',d.o.o.-Služba razvoja i
investicija, Zagreb
11. Uprava za ceste Osječko-baranjske
županije, Osijek
12. Hrvatske ceste,d.o.o.-Odjel za studije i
projekte, Zagreb
13. Hrvatske željeznice,d.o.o.-Razvoj,
planiranje i investicje, Zagreb
14. Uprava unutarnje plovidbe-Kapetanija
Osijek
15. Hrvatske vode Zagreb-VGO za vodno
područje sliva Drave i Dunava, Osijek
16. Vodoopskrba,d.o.o., Darda
17. MORH-Zagreb
18. ''Arbor'',d.d., Osijek
Konzultacije u izradi
plana:
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
3
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
KNJIGA 1. – TEKSTUALNI DIO
SADRŽAJ
0. Opći dio
Stranica
2-
1. Naslovna stranica
1
2. Potpisni list
2
3. Suradnja i konzultacije
3
4. Sadržaj
4-12
5. Izvod iz sudskog registra
6. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva
7. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore
arhitekata i inženjera u graditeljstvu
8. Suglasnost i mišljenja propisana zakonima i propisima
13-15
16
17-18
19
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA
OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE
ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1
1
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
1
1.1.1.2. Površina, naseljenost, stanovništvo
2
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
6
a) Naselja
6
b) Građevinska područja
7
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
8
1.1.1.5. Prirodna obilježja
8
a) Reljef
8
b) Klima
9
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
14
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
16
e) Geološka i tektonska obilježja
18
1.1.1.6. Zaštićena prirodna baština
19
1.1.1.7. Zaštićena graditeljska baština
19
1.1.1.8. Krajobrazne značajke prostora Općine
20
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
22
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
4
Prostorni plan uređenja općine Darda
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
Broj: 120/2001.
22
a) Poljoprivredne površine
22
b) Šumske površine
23
c) Lovišta i lovna divljač
25
d) Mineralne sirovine
27
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
27
a) Gospodarska struktura
27
b) Proizvodne djelatnosti
29
c) Turizam
29
d) Eksploatacija mineralnih sirovina
31
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
31
a) Uprava
31
b) Socijalna zaštita
31
c) Obrazovanje
31
d) Zdravstvo
32
e) Kultura
32
f) Vjerske institucije
32
1.1.2.4. Sport i rekreacija
32
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
34
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
34
a) Cestovni promet
36
b) Željeznički promet
36
c) Riječni promet
36
d) Zračni promet
36
e) Poštanski promet
36
f) Telekomunikacije
38
1.1.2.7. Energetski sustav
40
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
40
b) Elektroenergetika
40
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
42
a) Vodoopskrba
42
b) Odvodnja otpadnih voda
43
c) Uređenje vodotoka i drugih voda
43
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
5
Prostorni plan uređenja općine Darda
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Broj: 120/2001.
44
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
45
1.1.2.10. Stanje okoliša
46
a) Onečišćenje voda
46
b) Onečišćenje zraka
47
c) Onečišćenje tla
47
d) Opterećenje bukom
47
1.1.2.11. Područja posebne namjene
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata
prostornog uređenja šireg područja i ocjena
postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije
47
47
47
a) Stanovništvo
47
b) Naselja
48
c) Građevinska područja (GP)
49
d) Gospodarstvo
50
e) Društvene djelatnosti
51
f) Promet
52
g) Energetika
53
h) Vodnogospodarstvo
53
i) Poljoprivredno zemljište
54
j) Šumsko zemljište
54
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na demografske i
gospodarske podatke te prostorne
pokazatelje
56
56
1.1.4.1. Demografski potencijal
56
1.1.4.2. Naselja
57
1.1.4.3. Građevinska područja
57
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
57
1.1.4.5. Promet
57
a) Cestovni i željeznički promet
57
b) Pošta
58
c) Telekomunikacije
58
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
6
Prostorni plan uređenja općine Darda
1.1.4.6. Energetika
Broj: 120/2001.
59
a) Plinoopskrba
59
b) Elektroenergetika
59
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
59
a) Vodoopskrba
59
b) Odvodnja otpadnih voda
60
c) Uređenje vodotok i voda
60
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
60
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG
ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i
infrastrukturnih sustava
61
61
61
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija
61
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
61
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih
dijelova okoliša
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG
ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
63
64
65
65
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
66
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i
komunalne infrastrukture
67
2.2.3.1. Naselja
67
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
67
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
68
a) Cestovni i željeznički promet
68
b) Pošta
68
c) Telekomunikacije
68
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
68
a) Plinoopskrba
68
b) Elektroenergetika
68
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
69
69
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
7
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
b) Odvodnja otpadnih voda
69
c) Uređenje vodotoka i voda
69
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
69
2.2.4. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti
69
2.2.5. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina
69
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA
PODRUČJU OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
70
70
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
70
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne
infrastrukture
71
3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU
OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I
GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA
NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu
površina
72
72
73
73
3.2.1.1. Struktura površina
75
3.2.1.2. Građevinska područja
75
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
77
3.2.1.4. Šumske površine
78
3.3. NASELJA
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
79
81
81
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
81
3.4.1.2. Turizam
81
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
83
3.4.2. Društvene djelatnosti
83
3.5. ŠPORT I REKREACIJA
84
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
86
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE
PROSTORA
3.7.1. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti
3.7.1.1. Područja posebnih uvjeta korištenja
87
87
87
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
8
Prostorni plan uređenja općine Darda
3.7.2. Zaštita kulturnih dobara
3.7.2.1. Zaštita evidentiranih kulturnih dobara
3.7.3. Iskaz površina za posebno vrijedna i
osjetljiva područja i prostorne cjeline
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
Broj: 120/2001.
88
90
90
91
91
3.8.1.1. Cestovni promet
91
3.8.1.2. Željeznički promet
92
3.8.1.3. Riječni promet
92
3.8.1.4. Zračni promet
93
3.8.1.5. Poštanski promet
93
3.8.1.6. Telekomunikacije
93
3.8.2. Energetski sustav
94
3.8.2.1. Cijevni transport plina
94
3.8.2.2. Elektroenergetika
95
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
97
3.8.3.1. Vodoopskrba
97
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
98
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
98
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
100
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
3.10.1. Mjere zaštite voda
101
102
102
3.10.2. Mjere zaštite zraka
103
3.10.3. Mjere zaštite tla
104
3.10.4. Mjere zaštite od buke
105
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH
OPASNOSTI
3.12. INTERESI OBRANE
105
105
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
9
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
II ODREDBE ZA PROVOÐENJE
1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA
NA PODRUČJU OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U
KORIŠTENJU
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S
POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU
PROSTORA
2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA
106
106
108
109
110
2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU
110
2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU
110
2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
112
2.3.1. Namjena građevina u građevinskom području
naselja
2.3.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
112
112
2.3.2.1. Građevne čestice
112
2.3.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
113
2.3.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
115
2.3.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice
odnosno građevine na javnu prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
116
2.3.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
116
2.3.3.1. Obiteljske stambene građevine
116
2.3.3.2. Višestambene građevine
117
2.3.3.3. Građevine povremenog stanovanja
118
2.3.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih
djelatnosti
2.3.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih
djelatnosti
2.3.5.1. Građevine proizvodnih, poslovnih i
ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u
daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti)
2.3.5.2. Poljoprivredne građevine
2.3.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih
građevina
2.3.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
119
120
120
123
124
125
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
10
Prostorni plan uređenja općine Darda
2.3.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
2.3.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na
javnim površinama
2.3.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
Broj: 120/2001.
126
126
127
2.3.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
127
2.3.12. Uvjeti uređenja naselja
127
2.4. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA
2.4.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima
van naselja stalnog i povremenog stanovanja
2.4.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
2.4.2.1. Stambene građevine van građevinskog
područja
2.4.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog
područja
2.4.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog
područja
2.4.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju
mineralnih sirovina
2.4.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog
područja
2.4.2.6. Komunalne građevine van građevinskog
područja
2.4.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine
2.4.2.8. Ostale građevine van granica građevinskog
područja
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I
POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH
INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. PROMETNI SUSTAV
127
127
128
129
129
132
132
133
133
133
134
134
134
135
135
5.1.1. Cestovni promet
135
5.1.2. Željeznički promet
139
5.1.3. Riječni promet
139
5.1.4. Poštanski promet
139
5.1.5. Telekomunikacije
139
5.2. ENERGETSKI SUSTAV
140
5.2.1. Plinovodi
140
5.2.2. Elektroenergetska mreža
141
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
11
Prostorni plan uređenja općine Darda
5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
Broj: 120/2001.
142
5.3.1. Vodoopskrba
142
5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
143
5.3.3. Vodotoci, vode i melioracijska odvodnja
143
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
144
6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI
144
6.2. KULTURNA DOBRA
145
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I
ELEMENTARNIH NEPOGODA
145
146
147
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
147
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
148
10. INTERESI OBRANE
148
11. MJERE PROVEDBE PLANA
149
11.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
11.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH
MJERA
11.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE
NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
11.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM
SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUOD
PRIKAZI
1. POLOŽAJ OPĆINE U PROSTORU ŽUPANIJE
2. GUSTOĆA NASELJENOSTI 2001. GODINE
3. RUŽE VJETROVA
4. PROSTORNE CJELOVITOSTI KRAJOBRAZA
5. STRUKTURA GOSPODARSTVA PREMA ZAPOSLENOSTI 2001. GOD.
6. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
1. Korištenje i namjena prostora
7. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA
149
149
149
150
Stranica
2
3
13
22
28
55
80
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
12
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
13
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
14
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
_______________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
15
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
16
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
17
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
18
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA
PROPISANA ZAKONIMA I PROPISIMA
• Mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje
• Suglasnost Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji
• Prethodna Suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu
kulturne baštine
• Mišljenje Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu prirode
• Suglasnost Ministarstva obrane
• Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga
gospodarstva
• Prethodno mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga
gospodarstva- Uprava šumarstva
________________________________________________________
0. Opći dio
Stranica
19
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1.
POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU
NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj
Prostor općine Darda pripada južnom dijelu geografskog područja Baranje, a koji zauzima
krajnji sjeveroistočni dio Republike Hrvatske, odnosno geografske cjeline Istočne Hrvatske.
Općina Darda je u okruženju općina: Bilje, na istoku, Čeminca na sjeveru, Jagodnjaka na
sjeverozapadu, Petrijevaca na zapadu i jugozapadu, te Grada Osijeka na jugu. Dio granice
na jugozapadu, prema općini Petrijevci i dijelom prema Gradu Osijeku je prirodna granica
koja ide rijekom Dravom.
Kao dio područja Osječko-baranjske županije, općina Darda
sjeveroistočnom dijelu s udjelom od 2,1% ukupnog prostora Županije.
pripada
njezinom
Prostor općine Darda, kao i cijelu istočnu Hrvatsku karakterizira povoljan prostorno-prometni
položaj.
Prostorom Općine prolazi paneuropski koridor Vc u okviru kojeg je planirana trasa autoceste,
kao i uređenje postojeće željezničke pruge.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 1
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
1.1.1.2. Površina, naseljenost, stanovništvo
Površina
Općina zauzima površinu od 94,05 km², očitano sa Službene evidencije prostornih jedinica
preglednog kartografskog prikaza dobivenog od Državnog ureda za statistiku.
Prema istom izvoru izračunata je i površina za pojedina naselja u Općini što je prikazano u
tablici br. 7.
Naseljenost
Prema podacima o broju stanovnika po popisu 2001. godine (7.062 stanovnika) prosječna
gustoća naseljenosti prostora Općine iznosila je 74,3 stanovnika po 1 km².
Općina je rjeđe naseljena od prosjeka Osječko-baranjske županije (79,7 stan/km²).
Prosječnu gustoću naseljenosti 2001. godine po statističkim područjima naselja prikazuje
sljedeća tablica.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 2
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
GUSTOĆA NASELJENOSTI 2001. GOD. PO STATISTIČKIM
PODRUČJIMA NASELJA
Tablica br. 1.
Površina
Gustoća
statističkog
Naselje
naseljenosti
područja naselja
st/km²
km²
1.
Darda
5.394
82,48
65,40
2.
Mece
840
5,12
164,06
3.
Švajcarnica
231
1,18
195,76
4.
Uglješ
597
5,27
113,28
IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 2001. god. i Državna uprava za katastar-Područni ured
Osijek-Ispostava Beli Manastir
Red.
broj
Broj stanovnika po
popisu 2001. god.
Stanovništvo
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Općine je živjelo 7.062
stanovnika.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 3
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
KRETANJE UKUPNOG BROJA STANOVNIKA
Tablica br. 2.
Broj stanovnika po popisnim
godinama
1981.
1991.
2001.
Osječko-baranjska županija
356.286
367.193
330.506
Općina Darda
8.022
8.685
7.062
Udio Općine, %
2,2
2,3
2,1
IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Indeksi
Područje
1991/1981.
103,0
108,2
-
2001/1991.
90,0
81,3
-
Općina Darda, preciznije rečeno naselje Darda bilo je do 1991. godine drugo po veličini i
gospodarskoj snazi razvijeno središte Baranje, odmah nakon Belog Manastira.
U tom razdoblju, stanovništvo općine Darda se intenzivnije povećavalo u odnosu na kretanje
na razini Županije.
Nakon 1991. godine, dakle u ratnim i poratnim godinama stanovništvo Općine se intenzivnije
smanjilo u odnosu na Županiju.
Područje općine Darda kao i cijela Baranja bilo je okupirano od jeseni 1991. do početka
1998. godine.
Ovo razdoblje karakteriziraju intenzivne migracije u negativnom smislu.
SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA
Tablica br. 3.
Broj
stanovnika
1991. g.
Prirodni
priraštaj
1991.2000. g.
Broj stanovnika
1991.g.+prirodni
priraštaj
Broj
stanovnika
2001. g.
Razlika po
popisnim
godinama
1991.2000. g.
Migracijski
saldo
Tip kretanja
8.685
97
8.782
7.062
-1.623
-1.720
E3 izrazita
depopulacija
IZVOR PODATAKA: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Iz sastavnica kretanje stanovništva u razdoblju 1991.-2001. godine je vidljivo da je bilo
skromno prirodno povećanje stanovništva, međutim prisilni odliv je bio tako velik (ratno
prognanstvo) da je smanjio stanovništvo za gotovo 20%, pa su kretanja po tipu dala obilježje
izrazite depopulacije.
Stanovništvo živi prostorno raspoređeno u 4 naselja, i kretanje po naseljima je imalo gotovo
ista obilježja kao stanovništvo Općine u cjelini.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 4
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA
Tablica br. 4.
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
Naselje
Darda
Mece*
Švajcarnica**
Uglješ
UKUPNO Općina:
Broj stanovnika po popisnim
godinama
1981. g.
1991. g.
2001. g.
6.262
6.751
5.394
880
988
840
250
293
231
630
653
597
8.022
8.685
7.062
Indeksi
1991/1981. 2001/1991.
107,8
79,9
112,2
85,0
117,2
78,8
103,6
91,4
108,2
81,3
IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
* Mece je 1981. god., bilo u sastavu naselja Bilje
** Švajcarnica je 1981. god., bila u sastavu naselja Darda
Do 1991. godine su se demografski najintenzivnije razvijala naselja Mece i Švajcarnica kao
naselja najbliža izgrađenim gospodarskim kapacitetima (farme, klaonica s pratećim
sadržajima i uprava PIK-a Belje).
Nakon 1991. godine stanovništvo svih naselja se smanjilo uvjetovano istim razlozima kao i
za razinu cijele Općine.
Stanovništvo Općine se nalazi u procesu starenja i 2001. godine je prema udjelima mladog i
starog stanovništva imalo obilježje starosti.
DOBNA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.
Tablica br. 5.
Red.
broj
Udio mladih
(0-19. g.)
Naselje
1.
2.
3.
4.
Darda
25,9
Mece
24,6
Švajcarnica
22,5
Uglješ
23,3
UKUPNO Općina:
25,5
IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 2001. god.
Udio starih
60 i više
%
20,4
19,9
17,7
16,0
19,9
Indeks
starosti
78,7
80,7
78,8
69,0
78,2
Dobni tip
starost
starost
starost
starost
starost
Stanovništvo općine Darda je 2001. godine živjelo u ukupno 2.463 kućanstava prosječne
veličine 2,8 članova.
KRETANJE I OBILJEŽJA KUĆANSTAVA
Tablica br. 6.
Red.
broj
Naselja
1.
2.
3.
Darda
Mece*
Švajcarnica**
Broj kućanstava po popisnim
godinama
1981. g.
1991. g.
2001. g.
1.982
2.288
1.920
335
290
91
78
Indeks
2001/1991.
83,9
86,5
85,7
Prosječne veličine
(broj članova)
1991.
2001.
2,9
2,8
2,9
2,8
3,2
2,9
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 5
Prostorni plan uređenja općine Darda
4.
Uglješ
163
182
175
96,1
3,6
UKUPNO Općina:
2.145
2.896
2.463
85,0
3,0
IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
* Mece je 1981. god., bilo u sastavu naselja Bilje
** Švajcarnica je 1981. god., bila u sastavu naselja Darda
Broj: 120/2001.
3,4
2,8
Brojčano kretanje kućanstava gotovo je identično kretanju stanovništva, s tim što su
prosječne veličine ostale male s tendencijom neznatnog smanjenja.
U strukturi kućanstava 2001. godine, gotovo podjednako su bila zastupljena 2, 3 i 4-člana
kućanstva i zajedno činila udio od 62,8% u ukupnom broju kućanstava Općine.
1.1.1.3. Naselja i građevinska područja
a) Naselja
U općini Darda danas se nalazi četiri naselja: Darda, Mece, Švajcarnica i Uglješ. Sjedište
Općine je u naselju Darda.
Prostor Općine bio je nedostupan od jeseni 1991. do početka 1998. kada je vraćen u
ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Prema kategorizaciji utvrđenoj u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske u kojoj su
naselja kategorizirana u 4 osnovne kategorije, u Općini Darda nalazi se 1 prijelazno-jače
urbanizirano naselje Darda, dok su ostala naselja Mece, Švajcarnica i Uglješ kategorizirana
kao seoska.
Prostor Općine Darda podijeljen je na tri prostorne cjelovitosti krajobraza, a to su: Rijeka
Drava sa sklopom obalnih šuma i ritskim oblicima, nizinski poljodjelski prostor nižih
melioriranih područja Baranje i nizinski poljodjelski prostor viših područja Baranje, uz rub
nižih i viših melioriranih područja smjestila su se naselja u Općini.
U svim naseljima u općini prevladava niska stambena izgradnja s izgrađenim gospodarskim
građevinama u dubini parcele. Parcele su uglavnom uske i dugačke, većim dijelom u funkciji
poljoprivredne proizvodnje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 6
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
b) Građevinska područja
UKUPNA POVRŠINA NASELJA I POVRŠINA NASELJA UNUTAR GRANICA
GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
Tablica br. 7.
POVRŠINA NASELJA STALNOG STANOVANJA UNUTAR
GRANICA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
NASELJE
POVRŠINA
NASELJA*
(ha)
POVRŠINA
(ha)
%
POVRŠINA
(ha)
%
POVRŠINA
IZGRAĐENOG
DIJELA NASELJA
IZVAN GRANICA
GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
NASELJA
(ha)
IZGRAĐENI DIO
NEIZGRAĐENI DIO
UKUPNO (ha)
DARDA****
8878,65
964,54
402,58
41,74
561,96
58,26
8,65
UGLJEŠ
527,15
110,61
58,89
53,24
51,72
46,76
6,75
UKUPNO
9405,80
1075,15
461,47
42,92
613,68
57,08
15,40
Izvor podataka:
*Pregledni kartografski prikaz službene evidencije prostornih jedinica, Državna
geodetska uprava
**Prostorni plan (bivše) općine Beli Manastir
***Zavod za prostorno planiranje dd Osijek (lipanj 2005.)
**** Prema važećem Prostornom planu (bivše) općine Beli Manastir za naselja Darda, Mece i
Švajcarnica bilo je ustanovljeno jedno građevinsko područje „Darda“, pa su prema tome
podaci u tablici dani za ta tri naselja zajedno. Osim navedenih naselja ovo građevinsko
područje obuhvaćalo je i područja gospodarske namjene „Mesokombinat“, „Kokingrad“ i
svinjogojska farma između Darde i Švajcarnice te dvije ekonomije istočno od naselja Darda.
U tablici su dani podaci samo za područja stalnog stanovanja.
Budući su Darda, Mece i Švajcarnica samostalna naselja za njih je potrebno ustanoviti
pojedinačna građevinska područja. Iz navedenog razloga, a da bi se mogla izvršiti analiza
prema postavkama Prostornog plana Osječko-baranjske županije, postojeće građevinsko
područje naselja Darda za analizu po pojedinim naseljima je razdijeljeno po statističkim
granicama naselja.
U tablici br. 7., su prikazane površine naselja i njihovih građevinskih područja stalnog
stanovanja s površinama i postocima izgrađenih i neizgrađenih dijelova.
Na području naselja Darda i Uglješ nalazi se 15,40ha izgrađenog zemljišta van postojećih
granica građevinskog područja (u Dardi 8,65ha i u Uglješu 6,75ha).
Na području Općine osim navedenih građevinskih područja nalaze se još Građevinsko
područje farme „Topolik“.
Građevinsko područje farme „Topolik“ zauzima površinu 24ha od čega je 18,4ha izgrađeno.
Ukupna površina svih građevinskih područja u Općini je 1.099,15ha, a to je 11,69% ukupne
površine Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 7
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
Poljoprivredne površine su najzastupljenije u strukturi površine Općine i zauzimaju 5.434,00
ha te čine 57,2% površine Općine.
Udio poljoprivrednih površina Općine u poljoprivrednim površinama Županije iznosi 2,04%.
Šumske površine Općine prostiru se na 2.731,11 ha što čini 28,7% površine Općine.
Broj stanovnika na 100 ha ukupnih šumskih površina u Općini iznosi 259, što je iznad
prosjeka Županije i Države.
Građevinska područja koja obuhvaćaju izgrađene, ali dijelom i poljoprivredne površine
zauzimaju 1.099,16 ha, a to je 11,69% ukupne površine Općine.
1.1.1.5. Prirodna obilježja
a) Reljef
Obilježja reljefa općine Darda, kao dio šireg prostora, su dio nizinskog, ravničarskog dijela
geografske cjeline Baranje, odnosno šireg područja Istočne Hrvatske.
Današnji reljefni oblici i njegove osobine, nastali su djelovanjem tektonskih procesa, radom
rijeka, te utjecajem klimatskih promjena od pleistocena do današnjih dana. Navedenim
djelovanjem i utjecajem pojedinih činitelja nastali su složeni morfološki oblici.
Na širem području Baranje na taj način su nastala tri osnovna tipa reljefa: nizinski (fluvijalni i
fluvio-močvarni), ravničarski (lesne zaravni) i brdski (tektonski). U morfo-strukturnom smislu
nizine ulaze u kategoriju akumulacijsko-tektonskog, a ravnjaci (lesne zaravni) i Baranjsko
brdo u kategoriju akumulacijsko-denudacijskog reljefa (A. Bognar, 1980.).1)
Nizine su najrasprostranjeniji tip reljefa šireg područja, u okviru kojeg se razlikuju poloj i
terasna nizina (starija holocenska, mlađa i starija virmska terasa). Nizine su neznatne
reljefne energije do 5 m/km², a budući da zauzimaju 80-85% područja Baranje, to prostor
Baranje čini izrazito nizinskim prostorom.
Nizine su akumulacijskog tipa. Na području Baranje, nizina rijeke Drave zauzima preko
polovice područja, a u kojoj se mogu izdiferencirati poloj i terasna nizina (starija holocenska,
te mlađa i starija virmska terasa).
Prostor općine Darda, kao nizinsko područje Baranje, pripada reljefnom nizinskom području
rijeke Drave, odnosno njezinoj terasnoj nizini.
Starija virmska terasa je polojem Karašice podijeljena na dva dijela, te naslagama lesa
povišena za 10-20 m. Sedimenti terase u podlozi lesa predstavljaju srednje pleistocensku do
stariju virmsku plavinu Drave izgrađenu od pijeska, šljunka, silta i gline.
U sastavu mlađe virmske i starije holocenske terase prevladavaju fluvijalni les i lesu slični
sedimenti, te pijesci i šljunci. Dio prostora je nastao i eolskim djelovanjem. Starija holocenska
1)
JAZU: Tri stoljeća Belja, Osijek, 1986.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 8
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
terasa je nastala kao rezultat djelovanja tektonskih pokreta, a mlađa virmska terasa
kombinacijom tektonskih pokreta i klimatskih utjecaja.
Riječne terase su ocjeditija područja od naplavnih ravni, te su stoga i prirodno pogodnija za
naseljavanje i poljoprivredno korištenje.
Nadmorske visine na području općine Darda kreću se u rasponu od 85 m.n.v. do 90 m.n.v.
PROSJEČNE NADMORSKE VISINE NASELJA
NA PODRUČJU OPĆINE DARDA
Tablica br. 8.
Red.
broj
1¸.
2.
3.
4.
Naselje
Darda
Mece
Švajcarnica
Uglješ
Prosječna nadmorska visina
(m)
851)
882)
882)
901)
IZVOR PODATAKA: 1) M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH 1957.-1971., Zagreb
2)
Očitano s karte 1:25.000
b) Klima
Klimatska obilježja ukupnog prostora Istočne Hrvatske, pa tako i područja Baranje imaju
obilježja umjereno kontinentalne klime, koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene
vremena.
Klimatska obilježja općine Darda kao dio klimatskih obilježja šireg područja, karakterizira
homogenost klimatskih obilježja, u čemu su male reljefne razlike odigrale najznačajniju
ulogu.
Prema Köppenovoj klasifikaciji ovaj tip klime označava se klimatskom formulom Cfwbx, što je
oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.2)
Za ocjenu meteorološko-klimatskih uvjeta na cjelokupnom području Općine, poslužila su
dostupna mjerenja osnovnih meteoroloških elemenata na meteorološkoj postaji Osijek i
Brestovac-Belje, kao najbližim postajama, ali u različitim vremenskim razdobljima.
Srednja godišnja temperatura zraka kreće se od 10ºC (meteorološka postaja Osijek 1959.1978. i Brestovac-Belje 1925.-1940.) dok je prema mjerenjima od 1978. do 1998., u Osijeku
srednja godišnja temperatura iznosila 11,0ºC. Sve te vrijednosti su u granicama za ovakav
tip klime.
2)
Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice
općina Osijek, Zagreb, 1980.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 9
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA
Tablica br. 9.
BRESTOVAC-BELJE 2)
1959.-1978.
1978.-1998.
1925.-1940.
I.
- 1,4
- 0,4
- 1,3
II.
1,7
1,2
0,0
III.
6,1
6,3
5,3
IV.
11,5
11,1
11,0
V.
16,3
16,5
15,9
VI.
19,5
19,7
10,5
VII.
20,9
21,4
21,9
VIII.
20,2
20,9
20,5
IX.
16,2
16,7
16,8
X.
11,0
11,3
11,3
XI.
6,1
4,8
6,7
XII.
0,8
1,4
0,0
GOD.
10,7
11,0
10,7
IZVOR PODATAKA: 1) Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika
Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.
2)
Geografija SRH-Knjiga 3, Zagreb, 1975.
3)
Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek,
Zagreb, 2002.
MJESECI
1)
OSIJEK
3)
Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature
javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature.
Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za
Osijek 22,3ºC što je odlika kontinentalnih područja.
Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum
temperature zabilježen je u Osijeku 38,6ºC, u razdoblju 1959.-1978. godine, a u razdoblju
1981.-1998., apsolutni maksimum iznosio je u srpnju 40ºC.3)
Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimum zabilježen u
vremenu od 1959. do 1978. godine, iznosio je u Osijeku – 25,4ºC, međutim, vjerojatnost
pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala.
Prosječna godišnja količina oborine zabilježena na ovom području kreće se od 632 mm u
Brestovcu (1948.-1960.) do 685,7 mm u Osijeku (1959.-1978.).
Ovim podacima o prosječnim godišnjim količinama oborine mogu se dodati i podaci o
oborinama na kišomjernim postajama (u okviru PIK-a "Belje"), Mece (1930.-1939. god.) i
Darda (1932.-1939. god.). Prosječne količine oborine na navedenim postajama kretale su od
734 mm (Darda), pa do 786 mm (Mece), što sve odgovara prosječnim vrijednostima oborine
za ovaj tip klime.
3)
Jadranski naftovod,d.d. – SUO za izgradnju II faze pogona Benetton Croatia, Zagreb, 2001.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 10
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE KOLIŠINE OBORINA
Tablica br. 10.
OSIJEK
BRESTOVAC-BELJE
MECE
DARDA
1978.1925.1948.1930.19321959.1)
3)
2)
4)
4)
4)
1998.
1940.
1960.
1939.
1939.
1978.
I.
50,0
46,2
35
42
52
48
II.
43,1
36,5
38
47
47
42
III.
42,1
45,0
44
34
64
57
IV.
57,8
52,2
53
56
66
57
V.
57,6
61,2
74
64
99
92
VI.
90,4
79,9
64
83
79
88
VII.
74,5
54,6
51
58
52
46
VIII.
60,9
60,5
47
51
62
63
IX.
49,2
56,1
58
39
64
50
X.
41,5
51,6
89
45
95
91
XI.
60,4
57,1
52
62
59
57
XII.
58,2
52,9
37
57
47
44
GOD.
685,7
653,9
642
638
786
734
IZVOR PODATAKA: 1) Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika
Zajednice općine Osijek, Zagreb, 1980.
2)
Geografija SRH-Knjiga 3, Zagreb, 1975.
3)
Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek
Zagreb 2002.
4)
JAZU-Zavod za znanstveni rad Osijek-Tri stoljeća "Belja", Osijek, 1986.
MJESEC
I
U godišnjem hodu oborina izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja
početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni
minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom
proljeća u II. i III. mjesecu.
Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo
duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog
režima, te i česta odstupanja od oborinskog režima.
Maksimalne dnevne količine oborina ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz
godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u razdoblju od 1959. do 1978. god.,
zabilježena u Osijeku iznosila je 101,2 mm. Raspored oborina u vegetacijskom razdoblju
optimalan je i kreće se od 390,4 mm (Osijek) do 436,0 mm (Brestovac-Belje). Oborine u
obliku snijega javljaju se u prosjeku od 20,5 dana u Baranji, odnosno 26 dana za područje
Osijeka, ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.
Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s
režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7
desetina, u razdoblju od 1959.-1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u
jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja Sunca najmanje
(najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže trajanje sijanja Sunca
zabilježeno u srpnju. Ukupne godišnje količine insolacije u dvadesetgodišnjem razdoblju
(1959.-1978.) na meteorološkim postajama Osijek i Brestovac-Belje iznosila je 1.904,6 sati,
odnosno 1.793,3 sata.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 11
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
SREDNJE KOLIČINE INSOLACIJE (sati) I NAOBLAKE (desetine) U
RAZDOBLJU OD 1959. DO 1978. GODINE
Tablica br. 11.
OSIJEK
BRESTOVAC-BELJE
(I)
(N)
(I)
(N)
I.
58,2
7,1
54,5
7,4
II.
85,9
6,6
79,7
7,0
III.
143,4
6,1
130,2
6,5
IV.
177,9
5,9
167,0
6,3
V.
214,2
5,5
203,7
6,2
VI.
240,1
5,0
228,4
5,9
VII.
270,7
4,0
258,6
5,1
VIII.
252,1
3,9
244,1
4,9
IX.
196,4
4,4
183,7
4,9
X.
153,9
4,9
138,5
5,4
XI.
67,5
6,9
63,0
7,4
XII.
44,3
7,6
41,9
8,0
GOD.
1.904,6
5,7
1.793,3
6,2
IZVOR PODATAKA: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika
područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. god.
MJESECI
(I)
(N)
- INSOLACIJA
- NAOBLAKA
Srednja godišnja naoblaka u razdoblju od 1981. do 1998.4) na području Osijeka iznosi 5,4
desetina (3,4 desetine u kolovozu do 7 desetina u prosincu). Ukupni broj oblačnih dana,
kada je naoblaka veća od 8 desetina, iznosio je 104 dana u prosjeku, odnosno 28% dana u
godini, dok je broj vedrih dana s naoblakom manjom od 2 desetine čak 20% dana godišnje.
Ukupna godišnja količina insolacije u vegetacijskom razdoblju kreće se od 1.290 do 1.350
sati.
Reljefna otvorenost Baranje prema sjeveru i nizinski reljef uvjetovali su dominaciju vjetrova iz
sjevernog kvadranta, dok su strujanja zraka iz južnog kvadranta slabije prisutna.
Prema godišnjoj ruži vjetrova (u razdoblju 1969.-1978.) na području Osijeka, najučestaliji su
vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera.
Zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz
sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i
općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz ljeto i jesen, a
u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine.
Prema godišnjoj ruži vjetra na području Osijeka u razdoblju od 1978. do 1998. godine,
najučestaliji vjetrovi su iz jugoistočnog smjera i zapadnog, te sjevernog, sjeverozapadnog,
istočnog, sjeveroistočnog, južnog i jugozapadnog smjera.
Na području meteorološke postaje Brestovac-Belje, u razdoblju od 1948. do 1960., po
učestalosti su na prvom mjestu vjetrovi iz sjevernog, te sjeverozapadnog, južnog i
4)
Jadranski naftovod,d.d. – SUO za izgradnju II. FAZE pogona Benetton Croatia, Zagreb, 2001.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 12
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
sjeveroistočnog smjera, a zatim slijede strujanja iz zapadnog, jugoistočnog, istočnog i
jugozapadnog pravca.
Učestalost vjetrova po pojedinim smjerovima tijekom godine veoma je nejednolika. U
proljeće i ljeto prevladavaju sjeverozapadni i sjeverni vjetrovi koji donose vlaže atlantske
zračne mase, osobito u kasno proljeće i rano ljeto.
U jesen su intenzivnija strujanja s jugoistoka, juga i zapada i to su vlažnije zračne mase sa
Sredozemnog mora. U zimi je prevladavajuća cirkulacija iz južnog smjera te iz smjera
sjeveroistoka, s područja sibirske i istočnoeuropske anticiklone, što su ujedno i najhladniji
dijelovi godine.
U odnosu na jačinu vjetrova, u 80-90% slučajeva prevladavaju vjetrovi jačine 1-2 bofora,
tijekom godine.
Broj dana s jakim vjetrom ≥ 6 bofora godišnje u Osijeku iznosi u prosjeku 2,6 dana (1959.1978.), a u Brestovcu 3,6 dana.
Broj dana s olujnim vjetrom ≥ 8 bofora u Osijeku iznosi u prosjeku 0,2 dana.
Meteorološka pojava magle javlja se na ovom području u prosjeku od 30 do 50 dana
godišnje. Srednji broj dana s maglom u Osijeku, u razdoblju 1959.-1978. godine iznosio je
29,5.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 13
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Međutim, pojave mraza su nepovoljne ukoliko se pojave u vegetacijskom razdoblju, a osobito
u travnju, na početku vegetacijskog razdoblja. Ponekad se mraz može javiti i u svibnju i
lipnju, zbog utjecaja polarnih zračnih masa. U jesen se također javljaju mrazevi, ali ne u
tolikoj mjeri kao u proljeće, dok se jaki mrazevi javljaju tek u studenom.
Pojave mraza na ovom području također se javljaju u prosjeku od 30 do 50 dana u godini i to
na području Osijeka, 41,2 dana godišnje (1959.-1978.), a na području Brestovca 67,1 dana
(1948.-1960.).
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
Hidrološka obilježja
Cjelokupni prostor općine Darda u hidrološkom smislu dio je šireg prostora sljeva rijeke
Drave, koja mu daje osnovna obilježja, kao i sljeva rijeke Dunav.
Obzirom na malu površinu i položaj, prostor Općine nema nikakav utjecaj na hidrološke
osobine i režimske karakteristike ovih rijeka.
Rijeka Drava najveći je pritok Dunava s ušćem u Republici Hrvatskoj na km 1382+300
Dunava kod naselja Aljmaš (područje općine Erdut). Izvire u Tobiaškom polju, u južnom
Tirolu u Italiji. Ukupna površina sliva u Republici Hrvatskoj je 7.015 km². Ukupna dužina
rijeke Drave iznosi 749 km, a kroz Republiku Hrvatsku prolazi u dužini od 318 km tvoreći
većim dijelom toka hrvatsko-mađarsku državnu granicu. Područjem Županije prolazi u dužini
od 104 km, a područjem općine Darda prolazi u dužini od 10 km.
U svom donjem toku, a kojem pripada i predmetno područje ima karakter nizinske rijeke s
puno meandara i sprudova. Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) režim i
karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Na predmetnoj dionici
srednji protok Drave kreće se oko 555 m³/s. Srednje brzine donjeg toka rijeke Drave kreću se
oko 0,7 m/s, dok maksimalna brzina toka može dosegnuti i 1,5 m/s pri ekstremno velikim
protocima.
Rijeka Dunav s ukupnom površinom sliva od 816.950 km² i dužinom od 2.857 km druga je po
veličini rijeka u Europi. Dunav izvire u Njemačkoj u južnom dijelu Schwartzwalda, a ulijeva se
u Crno more u Rumunjskoj kod mjesta Sulina.
Na dionici kroz Republiku Hrvatsku, Dunav ima karakteristike nizinske rijeke. Širina korita
kreće se u rasponu od 500+800 metara, prosječna brzina toka je 0,9 m/s, dok se srednji
godišnji protoci kreću od 2.443 m³/s kod Batine do 3.144 m³/s kod Erduta. Visoke vode
Dunava najčešće se javljaju u travnju, svibnju i lipnju kao posljedica topljenja snijega u
Alpama, a pojava velikih voda Dunava također je vezana uz intenzivne i dugotrajne kiše u
gornjem dijelu sliva. Područjem Županije prolazi u dužini od 86,06 km.
Kretanja mjesečnih protoka kod ostalih vodotoka Općine tokom godine nose obilježja
snježno-kišnog režima s obiljem proticaja u hladnom periodu godine. Na hladnu sezonu
otpada 57% godišnjeg protjecanja što je za vodno gospodarsku djelatnost nepovoljna
činjenica no nepovoljnije je što su odstupanja od srednjih mjesečnih protoka velika.
Općenito, hidrološki režim se odlikuje izuzetno naglašenim odstupanjima od prosječnih
veličina otjecanja tako da se i u ravničarskom dijelu (općina Darda) može govoriti o velikim
specifičnim dotocima za vrijeme jakih kiša ali i o gotovo intermitentnom otjecanju jer za
vrijeme duljih suša u vegetacijskom periodu manji vodotoci presušuju.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 14
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Hidrogeološka obilježja
U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska županija smještena je u
Istočnoj Hrvatskoj u subregiji poznatoj kao Istočnohrvatska Ravnica čiju sjevernu granicu
definira kopnena granica prema Mađarskoj, južnu vododjelnice gorskih masiva Papuka i
Krndije te pribrežja Dilja i Ðakovačko-vinkovačke grede dok je na istoku omeđena tokom
Dunava.
Glavninu prostora istočne Hrvatske čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim
dubinama. Spuštanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mreže tekućica, a izdizanje
pojedinih dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja.
U geološkoj građi najvažniju ulogu imaju pleistocenski sedimenti predstavljeni fosilnim
crvenim glinama, fluvijalnim, eolskim i deluvio-proluvijalnim pijescima i šljuncima i lesom i
lesu sličnim naslagama, u okviru kojih je česta pojava slojeva pijeska deluvijalnog i eolskog
porijekla, te reliktnih pedoloških horizonata.
Regionalno rasprostranjene fluvijalne naslage pleistocenske starosti nizinskog dijela Baranje
predstavljene su šljuncima, šljunkovitim pijescima, pjeskovitim šljuncima, grubim, srednje i
sitnozrnim pijescima, pjeskovitim glinama, glinama, ilovačom i fluvijalnim lesom i lesu sličnim
sedimentima. U pravilu pokazuju unakrsnu slojevitost, ritmičku izmjenu grubljeg i finijeg
nanosa, tako da u pravilu grublji nanos dolazi u podini jednog fluvijalnog sedimentacijskog
ritma.
Na starijoj virmskoj terasi Drave fluvijalni šljunci, pijesci i gline pokrivene su s oko 15-25 m
debelim naslagama lesa i lesu sličnih sedimenata. Na nešto manjoj dubini (6-18 m)
pleistocenske naslage fluvijalnog porijekla javljaju se u polojima rijeka Drave, Dunava i
Karašice i na starijoj holocenskoj terasi Drave.
Područje općine Darda (inundacijsko i branjeno područje), prema navedenoj klasifikaciji,
najvećim dijelom pripada nizinskom području izgrađenom od kvartarnih naslaga koje su
svrstane u najznačajniju hidrogeološku jedinicu formiranu tijekom pleistocena i holocena.
Holocenski sedimenti, najrasprostranjeniji upravo na predmetnom području, su fluvijalni
pijesci i pjeskovite ilovače i fluvijalno-močvarne glinovite ilovače i gline koje prevladavaju u
inundaciji, te fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci koji su zastupljeniji u području izvan
inundacije.
Za područje Baranje mali je broj raspoloživih podataka za prikaz vodonosnih horizonata.
Raspoloživi podaci ukazuju na jedinstveni šljunkovito-pjeskoviti horizont koji je vjerojatno
nastavak vodonosnog horizonta istočnog dijela Republike Hrvatske, dok su nanosi šljunka
vezani za kvartarne šljunkovite naslage u Republici Mađarskoj. Dokazi navedenoga su
podaci o crpljenju vode u sjevernoj Baranji (najveći kapacitet od 9 l/s ostvaren u okolini
Baranjskog brda) što navodi na zaključak da vodonosni horizont na području Baranje ima
jednoličan litološki sastav na kojem se mogu postići visoke izdašnosti crpljenja vode.
Prema karti kategorizacije terena prema podobnostima za iskorištavanje podzemne vode
izrađenoj za potrebe Prostornog plana bivše ZO Osijek područje općine Darda nalazi se u
zoni sa značajnim potencijalima podzemnih vodonosnih slojeva za vodoopskrbu (vodonosna
područja I kategorije ).
Vodonosna područja I kategorije pogodna su za lociranje crpilišta grupnih vodovoda sa
izdašnošću, maksimalno do 1.000 l/s. Izdašnost pojedinih (tehnički ispravno izvedenih
bunara) je između 10 i 50 l/s.
Također, prema kompilacijskoj hidrogeološkoj karti područja bivše ZO Osijek, prostor
aluvijalni je nanos pijeska, praha i gline. Uglavnom je prekriven glinovito-pjeskovitim barskim
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 15
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
sedimentom, eolskim pijeskom i resedimentiranim lesom. Poroznost je međuzrnska,
izdašnost srednja, kao i provodnost. Prosječna izdašnost bunara je do 20 l/s.
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
Pedološka obilježja područja općine Darda dio su pedoloških obilježja šireg prostora. Na
postanak i rasprostranjenost pojedinih pedoloških jedinica utjecali su reljef, te specifične
vodne prilike u određenim klimatskim uvjetima.
Na području Općine zastupljena su, uglavnom automorfna (klimazonalna tla), ali i
hidromorfna tla, što je rezultat reljefne raznolikosti i kontakta s naplavnom ravni na istoku
područja.
Pedološke jedinice zastupljene na prostoru općine Darda izdvojene su na temelju Pedološke
karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici : Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.), te prema
Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za pedologiju
Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine.
Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i
suradnici), na prostoru općine Darda zastupljene su 4 različite pedološke jedinice, navedene
u sljedećoj tablici:
PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE
NA PODRUČJU OPĆINE DARDA
Tablica br. 12.
R.
b.
30.
40
50
51
Naziv kartografske jedinice
ALUVIJALNA
(FLUVIJALNA) TLA, vrlo
duboka, karbonatna,
pjeskovito ilovasta i
pjeskovita
LESIVIRANO SEMIGEJNO I
EUTRIČNO SMEĐE
SEMIGLEJNO TLOpretežno antropogenizirana
tla
MOČVARNO HIPOGLEJNO
I RITSKA CRNICA-pretežno
nepotpuno hidromeliorirana
tla
MOČVARNO AMFIGELJNO
I MOČVARNO
HIPOGLEJNO-dijelom
nepotpuno hidromeliorirano
Matični
supstrat
holocenski
pjeskoviti i
ilovasti
sedimenti
Nagib
%
0-2
Nadmorska
visina
80-90
Način
upotrebe
šume,
oranice,
pašnjaci
les
0-2
85-95
oranice
šume
Baranja
- sjeveroistočni dio
Općine
les i
holocenski
sedimenti
0-2
85-90
šume
travnjaci
oranice
Baranja
- najveći dio Općine
holocenske
gline i
ilovače
zamočvareni
les
0-2
85-90
šume
travnjaci
oranice
Podravina
- manji dio središnjeg i
jugoistočnog dijela
Općine
Rasprostranjenost*
Najmlađa holocenska
terasa Drave
- jugozapadni dio
Općine
IZVOR PODATAKA: A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.
* Očitano s karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici)
Među navedenim pedološkim jedinicama javlja eutrično smeđe tlo koje pripada automorfnim
(klimazonalnim) tlima koja su ujedno i među najrasprostranjenijim tlima u Baranji. Ta tla su
nastala, uglavnom, na lesu i njemu sličnim sedimentima, a ujedno su i najplodnija tla
Baranje, pogodna za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Među ovim tipovima tala
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 16
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
posebno se mogu razlikovati one površine na kojima dominira livadski tip hidrogenizacije, pa
su na njima izdvojena semiglejna tla (br. 40 semiglejno lesivirano i eutrično smeđe).
Među hidromorfnim tlima na području Općine javljaju se hipoglejna tla u kombinaciji s ritskim
crnicama (br. 50 močvarno hipoglejno i ritska crnica). Najrasprostranjenija hidromorfna tla su
ritske crnice i močvarna glejna tla (br. 51 močvarno amfiglejno i močvarno hipoglejno) koja
su danas hidromeliorirana, te su stoga i pogodna za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.
Na osnovu Namjenske pedološke karte RH 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog
fakulteta u Zagrebu), na području Republike Hrvatske rasprostranjeno je ukupno 65
pedoloških jedinica, dok je na području Osječko-baranjske županije zabilježeno 26
pedoloških jedinica, a na području općine Darda, prema navedenoj karti, zastupljeno je
ukupno 4 različite pedološke jedinice, navedene u sljedećoj tablici:
POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE
KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU OPĆINE DARDA
Tablica br. 13.
Broj kartirane
jedinice
3
9
Sistematske jedinice tala
SIROZEM NA PRAPORU (REGOSOL)
RENDZINA NA LAPORU
41
LESIVIRANO NA PRAPODU PSEUDOGLEJNO
44
LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU
Način korištenja
oranice
oranice i voćnjaci
šume (oranice)
travnjaci
šume, oranice i
travnjaci
Procjena pogodnosti
(1
za obradu
P-1
P-2
N-1
N-1
IZVOR PODATAKA: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska
pedološka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996.
(* P-1 dobra obradiva tla
P-2 umjereno ograničeno obradiva tla
N-1 privremeno nepogodna za obradu
Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama
(kartiranim jedinicama), sastavljene od više pedoloških jedinica, dok je procjena pogodnosti
za obradu izvršena na temelju dominantne jedinice.
Prirodni vegetacijski pokrov na području Baranje, a kojeg je činila klimazonalna vegetacija, u
velikoj je mjeri reduciran, najvećim dijelom utjecajem antropogenih činitelja.
S obzirom na nizinski karakter prostora Općine, na području terasne nizine prirodnu
vegetaciju čine šume hrasta lužnjaka i graba. Međutim, uz navedene sastojine, javlja se i
bagrem. Ove šume se javljaju na terenima izvan dohvata podzemnih voda. U ovakvim
šumama, u sklopu grmlja javlja se lijeska, svib, obična kurika, klen i glog.
Osim navedenog tipa vegetacije, javljaju se i površine mozaičnih travnjačkih vrsta, dok su
ostala područja pod niskom vegetacijom.
S obzirom na kvalitetu zemljišta, te nizinski karakter područja, velike površine su pod
poljoprivrednim kulturama.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 17
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
e) Geološka i tektonska obilježja
U geološkom sastavu površinskog dijela Baranje prevladavaju sedimenti pleistocenske i
holocenske starosti. Najveći dio površine općine Darda prekriven je naslagama holocenske
starosti. Uglavnom je riječ o naplavinama rijeka (pijesci, ilovine), močvarnim i povremeno
poplavljenim predjelima. Područje Općine sjeverno od ceste Bilje-Darda-Uglješ prekriveno je
naslagama pleistocenske starosti, pretežno pretaloženim praporom.
Fluvijalne naslage Drave pokazuju neujednačen vrtikalni razvoj. Od zapadnog dijela Baranje
(Torjanci) pa do linije Bolman-Valpovo, debljina prvog sedimentacijskog ritma nije veća od
15 m. Istočno od te linije pa do Bolmana, debljina fluvijalnih naslaga prvog sedimentacijskog
ritma naglo se povećava na vrijednost do 40 m, da bi kod Darde dosegla čak 60 m. Ovi
nanosi započinju grubljim i srednjezrnim pijescima, da bi završili s fino klastičnim materijalom
predstavljenim uglavnom pretaloženim lesom i lesu sličnim sedimentima.
Prema geotektonskoj rajonizaciji područje Baranje pripada Panonskom bazenu i to južnom
njegovom dijelu-Dravskoj potolini. U osnovi, strukture su tipa horsta i graba. Područje općine
Darda je unutar Darđanskog horsta. Za seizmotektonska razmatranja najvažnija su kvartarna
tektonska kretanja koja pripadaju neotektonskom razdoblju razvitka Baranjskog područja.
Uglavnom jedinstveni ciklus sedimentacije traje kroz neogen i kvartar kada se, uz oscilacije,
Dravska potolina postupno spušta. Prvotne neotektonske strukture, horstovi i grabe, imaju
smjer pružanja sjeverozapad-jugoistok. Značajno je razdoblje gornji pliocen kada vjerojatno
dolazi do stvaranja Baranjske planine uslijed izljeva bazalt-andezita duž novo aktiviranih
rasjeda pružanja sjeveroistok-jugozapad. Taj sistem rasjeda ima utjecaja i u
seizmotektonskoj aktivnosti.
Stijene koje su u podlozi neogenskog kompleksa naslaga su na dubini od oko 900 m. U
dubinskoj bušotini kod Darde na dubini od oko 900 m nađeni su biotitsko-sercitni gnajsevi
starijeg paleozoika. Na njima su transgresivno miocenske naslage debele oko 300 m. Na njih
kontinuirano naliježu sedimenti pliocena debljine do 600 m. Najpliće su kvartarne naslage
debljine do 100 m.
Strukture tipa horstova i graba pružaju se od sjeverozapada prema jugoistoku. Na njihovim
se krilima protežu rasjedi.
Uzdužni rasjedi su pravca pružanja sjeverozapad-jugoistok. Najvažnija je zona rasjeda na
potezu Jagodnjak-Darda-Bilje.
Horst Darde tone prema Kopačevu, ali je u predjelu Grabovca, Darde i Luga presječen
rasjedima pružanja sjeveroistok-jugozapad. Ne pruža se prema jugoistoku, nego je
horizontalno pomaknut i nastavlja se u horst kod Apatina. Veličina horizontalnog pomaka
iznosi oko 7,5 km. Ovi horizontlani pokreti pribrajaju se široj zoni ''Osječko-đakovačkog
rasjeda''. Ovaj rasjed dužine je preko 100 km, a širina glavne rasjedne zone iznosi 7 km.
Osim ovog rasjeda značajan je i ''Uzdužni Baranjsko-apatinski rasjed'' dužine veće od 50 km
i širine glavne zone rasjeda od 5 km. Ova dva rasjeda se križaju upravo na području općine
Darda.
Epicentri dosadašnjih potresa koncentrirani su oko četiri lokaliteta: Darde, Grabovca,
Zmajevca i Batine. Prva dva i druga dva lokaliteta su vrlo blizu. Također se svi nalaze
između Darde i Batine, ustvari u jednoj zoni pružanja sjeveroistok-jugozapad. Ta se zona
podudara sa širom zonom ''Osječko-đakovačkog rasjeda''.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 18
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Prema seizmotektonskoj rajonizaciji u toj je zoni moguće javljanje potresa s maksimalnim
magnitudama između 5 i 5,5. Najjači potresi magnitude do 5,5 mogu se dogoditi u predjelu
između Čeminca, Bilja, Sokolovca i Grabovca.
Naselja općine Darda unutar su predjela s očekivanim potresima magnitude 5,0.
Sjeveroistočni dio općine Darda (uključujući sva četiri naselja u Općini) nalazi se unutar zone
očekivanih potresa maksimalnog intenziteta do VIII° MCS ljestvice, a južni dio prema Dravi
unutar je zone u kojoj se očekuju potresi maksimalnog intenziteta VII° MCs.
1.1.1.6. Zaštićena prirodna baština
Na području općine Darda danas nema zaštićene prirodne baštine, međutim, u Općini
postoje ekološki vrijedna područja koja treba sačuvati i vrednovati sukladno Zakonu o zaštiti
prirode.
1.1.1.7. Zaštićena graditeljska baština
Prilikom pristupanja izradi ovog plana od Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne
baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara, zatraženo je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje sustava mjera zaštite
nepokretnih dobara na području obuhvata Plana.
Navedena Uprava je 15.07.2005. dostavila sljedeće podatke:
REGISTRIRANA I PREVENTIVNO ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA:
Darda: Dvorac Esterhazy-broj registra Z-1629
Dvorac se nalazi na periferiji naselja, okružen parkom. Jednokatna trokrilna građevina ''U''
tlocrtnog oblika izgrađena je krajem 18. ili poč. 19. stoljeća u duhu baroknog klasicizma. Na
jednostavno oblikovanom glavnom pročelju ističu se trolučni portik i ostakljena altana.
Dvorac je pripadao obitelji Esterhazy.
Adresa: Ul. Sv. I. Krstitelja; k.č.br. 1, k.o. Darda
Darda: Župna crkva sv. Ivana Krstitelja-broj registra Z-1628
Jednobrodna barokna sakralna građevina sagrađena 1715. godine u sklopu vlastelinskog
kompleksa Darda. U tlocrtnoj osnovi crkva pripada tip dvoranskih crkava zaključenih
trostranim svetištem. U prvoj polovici 18. st. crkva dobiva sa zapadne strane sakristiju, a s
južne vjeroučionicu. Krajem 18. st. ispred glavnog pročelja prigrađen je zvonik s baroknom
lukovicom. Crkva je presvođena plitkim koritastim svodom, pokrivena dvostrešnim krovom i
biber crijepom.
Adresa: k.č.br. 2, k.o. Darda
Darda: Parohijska crkva sv. Mihaila Arhanđela-broj registra Z-1630
Parohijska crkva sv. Mihaila Arhanđela u Dardi izgrađena je 1777. godine u duhu arhitekture
kasnog baroka. To je jednobrodna građevina sa zaobiljenim svetištem i dvoetažnim
zvonikom, koji se uzdiže iznad glavnog pročelja. Zid glavnog pročelja konkavno je povijen
prema rizalitno istaknutom zvoniku. Zvonik završava kasnobaroknom lukovicom s dvije
lanterne. Crkva je građena opekom, pokrivena dvostrešnim krovištem i biber crijepom.
Crkvena lađa presvođena je bačvastim svodom, a svetište polukalotom.
Adresa: k.č.br. 722, k.o. Darda.
Darda: Skupna grobnica palih boraca NOR-a-broj registra Z-367
Skupna grobnica palih boraca u mjesnom groblju u Dardi nalazi se u središtu groblja. U ovoj
grobnici sahranjeno je 30 boraca palih u borbama krajem 1944. i početkom 1945. godine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 19
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Darda: ''Lipa'', prapovijesno nalazište-broj registra Z-669
Lokalitet ''Lipa'' nalazi se na sjevernom izlazu iz Darde, zapadno od Tvornice stočne hrane,
uz cestu za Čeminac koja prelazi preko jednog manjeg još uočljivog brežuljka. Taj je
brežuljak najvjerojatnije halštatski tumulus (grobovi iz starijeg željeznog doba) na što ukazuju
brojni arheološki nalazi keramike, ljepa, urni pronađenih oko 100,0 m istočno od ovoga
mjesta. Ovi nalazi ukazuju na postojanje groblja iz starijeg željeznog doba-Halštata, koja se
danas jednim dijelom nalazi ispod suvremene ceste.
k.č.br. 2045/2, 2046/1, 2046/2, 3025 k.o. Darda
EVIDENTIRANA KULTURNA DOBRA:
Darda: Spomenik palim borcima
Darda: Spomenik revolucije omladini Baranje
Darda: Spomenik palim borcima
Etnološki spomenici:
Na području općine Darda ima nekoliko građevina ruralne stambene arhitekture koje su kao
evidentirani navedeni u prijedlogu Konzervatorskog odjela u Osijeku.
Istraživanje i dokumentiranje ovih građevina tradicijske gradnje izvršiti će Konzervatorski
odjel. Naročito su zanimljive kuće u Ulici Josipa Jelačića, odnosno dvije tradicijske koje su
dokument povijesne slike naselja.
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 13
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 27
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 35
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 37
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 39
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 43
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 45
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 47
Uglješ: kuća, Baranjska ulica 21
1.1.1.8. Krajobrazne značajke prostora Općine
Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. landschaft), definira
prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu
određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko oblikovanim
osobinama (lik određenog kraja).
U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik), održava uz oblikovnu
komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični sustav raznolikih ekoloških odnosa i
međuutjecaja.
Ovdje će biti izneseni ne samo krajobrazna slika već i osnovne značajke za pojedina
područja ili dijelove, koji ga izdvajaju u kategoriji posebnih uvjeta u korištenju.
U prostoru područja općine Darda možemo uočiti tri prostorne cjelovitosti krajobraza:
1.
Rijeka Drava sa sklopom obalnih šuma i ritskim oblicima
Ovdje razlikujemo: rijeku Dravu s neposrednom okolicom, i prijelazni dio do nasipa.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 20
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
A. Rijeka Drava s neposrednom okolicom
Bogatu građu ovog dijela čine meandrirana linija rijeke, te prirodna šumska vegetacija na
naplavnom pojasu. Osnovu čini rijeka, koja ovdje lagano krivuda, a na njenim obalama se
nižu šume u zavojitom slijedu prateći rijeku, što otvara vizure preko vode na veće daljine ili
pak na bliske strukture šuma. Rub rijeke kao linijski element dodira vode i kopna s
izjednačenom svjetlucavom glatkom površinom s jedne, te kontrasni zeleni volumen obala sa
šumama s druge strane, čine oblikovnu strukturu krajobrazne slike.
Vizualna značajka je u kontinualnoj podlozi vidnog polja, izmjeni vizura i vizualnih prodora u
dubinu prostora.
B. Prijelazni dio do nasipa
Sklopovi šuma izmjenjuju se s prijelaznim oblicima do nasipa. Ovdje nalazimo šume ili
pojedinačno drveće, šumarke, živice, razne vodene površine (ostatke riječnih rukavaca,
bare, terenske brazde). To je poplavno područje rijeke Drave. Voda i periodičnost poplava
vezano za vodostaj Drave, daje osnovno obilježje ovom prostoru (kako na pridolazak biljnog i
životinjskog svijeta, tako i krajobraznu sliku). To je stanište raznolikih biljnih i životinjskih
zajednica ritsko močvarnog krajolika.
Ovdje se različitost očituje i među oblicima plošne prirode (livade, vodene površine), kao i
prostorne prirode (šuma, grupe niskog ili visokog raslinstva, pojedinačno drveće). Njihova
izmjena daje plastičnost krajobraznoj slici, kojoj karakterističnu crtu daje duga kontura
dravskog nasipa.
Značajke krajobraza su u izmjeni vizura i vizualnih prodora u dubinu prostora, te promjenama
kroz godišnja doba.
2.
Nizinski poljodjelski prostor nižih melioriranih područja Baranje
To je kultivirani prostor krupnih geometriziranih poljodjelskih površina s mrežom puteva i
melioriranih kanala, a u njih su upleteni rukavci, živice, jarci i mrtvice s pojasom raslinstva u
isprekidanim više-manje prirodnim oblicima, čija izmjena daje plastičnost krajobrazu.
Meliorirani zahvati izmijenili su nekad prirodni krajobraz rita, bara, lapaša, fokova, močvarnih
livada, a raznovrsni prirodni oblici močvarnog i šumskog raslinstva unutar poljodjelske
osnove oslikavaju biotičku snagu ovog prostora.
Različitost se očituje kako među oblicima prostorne prirode (grupa niskog ili visokog
raslinstva i pojedinačnog drveća), tako i njihovih odnosa s geometriziranom osnovom plošne
poljodjelske strukture.
Značajke su u kontinualnoj podlozi vidnog polja te izmjeni otvorene široke vizure i vizura na
bliske elemente.
3.
Nizinski poljodjelski prostor viših područja Baranje
To je nizinski prostor plošne strukture geometriziranih oraničnih površina s mrežom puteva i
kanala, a ovoj plošnoj prirodi oblika suprotstavljaju se samo rijetke grupe ili fragmenti niskog
ili visokog raslinstva, pojedinačnog drveća i šuma.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 21
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Uz rub koji dijeli ovaj viši prostor i niži meliorirani, smjestilo se naselje Darda.
Obilježje ove cjelovitosti je otvorenost širokih vizura.
Ove tri prostorne cjelovitosti krajobraza su prikazane na prikazu 4.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
a) Poljoprivredne površine
Poljoprivredno zemljište je jedan od najznačajnijih prirodnih resursa određenog prostora, te
je zbog svog značenja i pod osobitom zaštitom Države.
Zbog značaja ovog prirodnog resursa koji je i dobro očuvan i veoma dobre plodnosti, to je i
razumljiva i opravdana potreba za racionalnim gospodarenjem ovim prirodnim resursom.
Ukupne poljoprivredne površine na području općine Darda čine ukupno 5.434 ha, što čini
57,2% ukupne površine Općine, a što je ispod prosjeka Županije, koji iznosi 64%.
Obradive površine na području općine Darda iznose 5.198 ha, odnosno 54,7% ukupnog
teritorija Općine, a što je također nešto niže od prosjeka Županije, koji iznosi 58%.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 22
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Udio ukupnih obradivih površina u ukupnim poljoprivrednim površinama iznosi 95,7%, što
govori o vrlo visokom udjelu obradivih površina u ukupnim poljoprivrednim površinama.
U strukturi obradivih poljoprivrednih površina, oranice čine 98%, voćnjaci 0,1%, vinogradi
0,02%, dok livade čine 1,9%.
U ukupnim poljoprivrednim površinama zastupljeni su i pašnjaci, s ukupno 236 ha, što čini
4,3% ukupnih poljoprivrednih površina.
Ukupne poljoprivredne površine općine Darda čine udio od 2,04% ukupnih poljoprivrednih
površina Županije, dok udio obradivih poljoprivrednih površina općine Darda čini 2,1%
ukupnih obradivih površina Županije.
U strukturi zemljišta, određene površine pripadaju ostalim površinama, koje na području
općine Darda čine ukupno 3.006 ha, odnosno 31,6% općinskog teritorija. U okviru ostalih
površina, manji dio čine trstici i bare sa 2,9%, te 28,7% šumskog zemljišta (prema evidenciji
Katastra) u ukupnom teritoriju prostora Općine.
Na području općine Darda je i 11,2% neplodnog zemljišta.
U okviru iskazanih površina prema kategorijama zemljišta, najzastupljenija kategorija
zemljišta su poljoprivredne površine, koje čine ukupno 57,2% prostora Općine, ostale
površine čine 31,6% prostora, dok 11,2% prostora čini neplodno tlo.
Prema obliku vlasništva u evidenciji Katastra, poljoprivredno zemljište je u privatnom ili
državnom vlasništvu. U ukupnim obradivim površinama, udio državnog vlasništva je 63,4%,
dok je udio državnog vlasništva 64,9% na ukupnom prostoru Općine.
Struktura zemljišta po kategorijama i vlasništvu prikazana je u sljedećoj tablici:
STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA
I VLASNIŠTVA NA PODURČJU OPĆINE DARDA (ha)
Tablica br. 14.
Državno
Privatno
UKUPNO:
3224
1870
5094
5
5
1
1
70
28
98
3294
1904
5198
233
3
236
-
3527
1907
5434
238
37
275
2726
5
2731
Neplodno
tlo
Ukupno
Ukupno
poljopriv.
površine
Šume
Ostale površine
Trst. i
močvare
Ribnjaci
Ukupno
obradiva
površina
Pašnjaci
Ostale polj.
površine
Livade
Vinogradi
Voćnjaci
Oblik
vlasništva
Oranici
Obradive poljoprivredne
površine
Ukupna
površina
909
155
1064
7400
2104
9504
IZVOR PODATAKA: Državna geodetska uprava-Područni ured za katastar Osijek-Ispostava Beli
Manastir (stanje 2001 god.)
b) Šumske površine
Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom
kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.
Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator
hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i
za razvoj drugih gospodarskih grana.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 23
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz katastra, oko
2.731,11 ha od kojih je 2.726,26 ha pod upravom Hrvatskih šuma (Državno vlasništvo) a
4,84 ha je u privatnom vlasništvu. Šume i šumsko zemljište imaju udjel od 28,7% u ukupnim
površinama Općine. U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel
šuma iznosi 27,5%, šume Općine imaju gotovo jednaku zastupljenost, odnosno nešto je
veća zastupljenost šuma na razini Općine.
Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju "Hrvatske šume", prema njihovoj evidenciji,
zauzimaju 2.178,78 ha i imaju 100% udjel u ukupnim šumskim površinama Općine jer
privatne šume nisu registrirane. Površina šuma (obrasla površina) iznosi 1.621,81 ha.
U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 259 stanovnika, što
je iznad prosjeka (kvalitativno) Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države. Ovo ukazuje na
nešto veću površinu šuma i šumskih površina u odnosu na prosjek.
Promatrajući prostorni raspored, šume kojima gospodare Hrvatske šume zastupljene su
skoro na cijelom prostoru općine Darda no glavnina šuma i šumskih površina locirana je na
jugozapadnom dijelu Općine, u Dravskoj inundaciji, odnosno prostoru koji je nekada bio
plavljen. Formiranjem obrambenog nasipa ( Glavni dravski obrambeni nasip te nasip „DravaDunav“) dio šuma se našao u branjenom području. Ostale šume u privatnom su vlasništvu a
prisutne su na prostoru cijele Općine no u malom obimu.
U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume, jedina su
kategorija šuma koja se pojavljuje a njihov je udjel u ukupnim šumskim površinama
("Hrvatskih šuma") 100 %. Šume posebne namjene i zaštitne šume za zaštitu zemljišta,
voda, naselja, objekata i druge imovine na prostoru Općine nisu prisutne.
Šume Općine Darda nalaze se na području gospodarskih jedinica Jagodnjačke šume,
Darđanske šume i Valpovačke podravske šume. Šumama gospodare: šumarija Baranjsko
Petrovo selo, šumarija Valpovo i šumarija Darda. To su uglavnom umjetno podignute šume
(kulture) euroameričkih topola i vrba u mozaiku sa prirodnim šumama crne i bijele topole,
vrbe i poljskog jasena. Udio pojedinih vrsta drveća u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeći:
euroamerička topola 54,6%, vrba 22,9%, bijela topola 9,18%, crna topola 0,8%, poljski jasen
2,9%. Ostale vrste drveća (lužnjak, ostala tvrda bjelogorica, ostala meka bjelogorica) imaju
udjel od 10,5%. Šume su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema
izrazitog sušenja.
OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE
KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE ŠUME"
Tablica br. 15.
PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO
Ukupna površina
Etat – drvna
Površina šuma
Postojeća drvna
šuma i šumskog
zaliha za sječu
Godišnji prirast
(obrasla površina)
zaliha
zemljišta
(m³)
(m³/god.)
(ha)
(m³)
(ha)
2.178,78
1.621,81
284.600
14.069
15.599
IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 24
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA,
VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU
Tablica br. 16.
ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU
UKUPNO
LISTAČE
ČETINJAČE
VLASNIŠTVO
ha
m³
ha
m³
ha
m³
PRIVATNO
J. PODUZEĆA
2.178,78
284.600
2.178,78
284.600
UKUPNO:
2.178,78
284.600
2.178,78
284.600
IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek
PODACI O ŠUMSKOM FONDU UPRAVE ŠUMA OSIJEK
Tablica br. 17.
R.
br.
1.
Gospodarska jedinica
Šumarija
1.
2.
Baranjsko
P.S:
Darda
Jagodnjačke šume
2.
Površina
šuma
(ha)
3.
Drvna
zaliha
(m³)
4.
Godišnji
tečajni prirast
(m³)
5.
Godišnji
sječivi etat
(m³)
6.
266,11
32.215
251582
306
Darđanske šume
1.676,04
237.184
10.870
Valpovačke podravske
3.
Valpovo
236,63
15.101
1.041
šume
UKUPNO:
2.178,78
284.600
14.069
IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek
15.037
256
15.599
Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje5) na prostoru Općine zastupljene su šume
vrba i topola (Salicetum albo-triandrae Populetum nigro-albae).
c) Lovišta i lovna divljač
Prostor općine Darda, po svojim prirodnim osobinama vrlo je kvalitetan za lov i lovno
gospodarstvo. U njemu su dijelovi dva državna lovišta i pet zajedničkih lovišta6). To su:
-
Državno-vlastito otvoreno lovište br. XIV/10A-"Podravlje"
Državno-vlastito otvoreno lovište br. XIV/10-"Monjoroš"
Zajedničko lovište br. 55
Zajedničko lovište br. 56.
Zajedničko lovište br. 21.
Zajedničko lovište br. 51.
Zajedničko lovište br. 61.
Pri tome je važno naglasiti da uz državna vlastita otvorena lovišta (br. XIV/10-„Podravlje“ i
XIV/10-"Monjoroš") samo prva dva lovišta od navedenih zajedničkih lovišta imaju veću
površinu unutar granica Općine dok su druga tri samo malim, ponekad beznačajnim, dijelom
prisutna u površini Općine.
Državno-vlastito otvoreno lovište br. XIV/10A "Podravlje" ustanovljeno je Rješenjem
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao vlastito otvoreno lovište na površinama u
5)
Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god.
Lovišta su opisana i podaci izneseni prema sada važećim rješenjima za Državna lovišta, Odluci o
ustanovljenju zajedničkih lovišta za zajednička lovišta te lovnogospodarskim osnovama
6)
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 25
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
vlasništvu države. Odlukom Ministarstva pravo lova u ovom lovištu povjereno je tvrtki
Fermopromet d.o.o. Zagreb.
Ovo lovište obuhvaća sjeverozapadni i južni dio Baranje odnosno područje između rijeke
Drave i nasipa (Glavni dravski obrambeni nasip) te, sjevernije, naselja Torjanci, Novo
Nevesinje, Bolman i Jagodnjak. Lovište je u potpunosti formirano na državnom zemljištu na
kojem se šume i šumsko zemljište prostiru na 3.010 ha (udjel od 35,89% u ukupnim
površinama), poljoprivredno zemljište je na 1.990 ha (udjel 23,7%), a preostalih 3.410 ha je
ostalo zemljište.
Lovište je nizinskog tipa s odličnim uvjetima za razvoj i boravak divljači. Od divljači koja
prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja značajni su: jelen obični, srna obična, svinja divlja,
fazan, zec obični, trčka, divlje patke, crna liska.
Broj divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati (matični proljetni fond) je
sljedeći: jelen obični 70 grla; srna obična 145 grla; svinja divlja 130 grla; fazan 450 kljunova;
divlje patke 1.500 kljunova; crna liska 1.500 kljunova.
Državno-vlastito otvoreno lovište br. XIV/10-"Monjoroš" ustanovljeno je na površinama
zemljišta u vlasništvu Države (Državna lovišta). Ovo lovište kao i prethodno obuhvaća lijevu
dravsku inundaciju koja se prostire od rijeke Drave do Glavnog dravskog nasipa i
sekundarnog nasipa (malog nasipa) sjeverno od nasipa Drava-Dunav. Nastalo je podjelom
nekadašnjeg državnog lovišta br. XIV/10 "Podravlje", radi koridora budućeg TEM-a po kojoj
je u biti i izvršena podjela tj. razgraničenje.
Lovište je nizinskog tipa, ukupne površine 2.400 ha od kojih je 2.170 ha šuma i šumskog
zemljišta (90%), 210 ha poljoprivrednih površina (8,7%), te 20 ha zemljišta ostale namjene.
Lovište je u zakupu Lovačkog društva Fazan Darda, a po karakteristikama spada u lovišta
nizinskog tipa.
Vrsta divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja je sljedeća: jelen obični, srna
obična, divlja svinja, fazan, zec obični, trčka, divlje patke, crna liska. Matični proljetni fond tj.
broj divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati, iskazan Lovno
gospodarskom osnovom, je: jelen obični (20 grla); srna obična (45 grla); svinja divlja (40
grla); fazan (150 kljunova); divlje patke (400 kljunova); crna liska (400 kljunova).
Zajedničko otvoreno lovište br. 55., pripada panonskom tipu lovišta, a prostire se sjeverno
od dravskog obrambenog nasipa, naziva Glavni dravski nasip u Baranji. Lovište je u zakupu
Lovačkog društva Fazan, Darda.
Lovno gospodarska osnova za ovo lovište izrađena je za razdoblje 01. travnja 2000. godine
do 31. ožujka 2010. godine. Ukupna površina lovišta iznosi 4.837 ha, od kojih na šume i
šumsko zemljište otpada 130 ha (udjel od 2,7%), a na poljoprivredno zemljište 4.707 ha.
Unutar lovišta prisutno je i 226 ha močvarnog zemljišta i bara.
Vrste divljači koje obitavaju u lovištu su: srna obična, zec, fazan, trčka, divlja svinja, jazavac,
lisica i dr.
Brojno stanje divljači, gospodarski kapacitet i lovno gospodarski kapacitet prikazani su u
narednoj tablici:
KARAKTERISTIKE LOVIŠTA
Tablica br. 18.
Red.
broj
1.
2.
Vrsta divljači
Srna
Zec
Brojno stanje
31.03.2000.
60
40
Bonitet
lovišta
III
III
Gospodarski
kapacitet
80
171
Lovnogospodarski
kapacitet
99
239
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 26
Prostorni plan uređenja općine Darda
3.
Fazan
240
4.
Trčka skvržulja
50
IZVOR PODATAKA: Lovnogospodarska osnova
Broj: 120/2001.
III
IV
408
208
884
312
Stalne vrste sitne divljači su: lisica (40 grla); jazavac (10 grla); kuna zlatica (10 grla); lisica
mala (10 grla); tvor (6 grla); vrana siva (50 kljunova); vrana gačac (50 kljunova); čavka (50
kljunova) i šojka (50 kljunova).
Aktom o ustanovljenju lovišta propisana je sljedeća vrsta i broj divljači koja prirodno obitava
ili se prvenstveno uzgaja: srna obična (60 grla); zec obični (100 komada); fazan (250
kljunova); trčka (100 kljunova).
Zajedničko otvoreno lovište br. 56 zauzima istočni, mali, dio Općine a ustanovljeno je
Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik 5/96.i 7/98.). Ukupne je
površine 2.020 ha od kojih je na prostoru Općine 50,83 ha (2,5%). U ovom lovištu je 292 ha
površine Parka prirode-zapadni dio beljskog ribnjaka "Podunavlje". To je isključivo stanište
divlje patke no te površine nisu unutar granica Općine.
Koncesiju za stjecanje prava lova u ovom lovištu za razdoblje trajanja valjanosti lovno
gospodarske osnove dobilo je Lovačko društvo "Srndać" iz Bilja.
d) Mineralne sirovine
Prirodni potencijal područja Općine leži u površinskim naslagama lesa (opekarska industrija)
te holocenskim pijescima i pijescima iz korita rijeke Drave (građevinarstvo).
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
a) Gospodarska struktura
Gospodarska struktura je heterogena i odlikuje je snažna zastupljenost poljoprivrede i
prerađivačke industrije. Generator ukupnog razvoja je bio bivši PIK-BELJE koji je sjedište
imao u Dardi, te je Darda bila sekundarni ekonomski centar Baranje.
GOSPODARSKI SUBJEKTI I ZAPOSLENOST 2001. GOD.
Tablica br. 19.
Djelatnost
(po NKD-u)
A.
D.
E.
F.
G.
Gospodarski subjekti
Struktura
Broj
%
3
12,0
4
16,0
1
4,0
2
8,0
9
36,00
Zaposlenost
Struktura
Broj
%
364
28,7
383
30,2
17
1,3
75
5,9
183
14,4
Poljoprivreda, lov, šumarstvo
Prerađivačka industrija
Opskrba el. energijom, plinom i vodom
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo, popravak
motornih vozila
H. Ugostiteljstvo
2
8,0
6
0,05
I. Promet, skladištenje i veze
2
8,0
77
6,0
J. Financijsko posredovanje
1
4,0
5
0,04
K. Poslovanje nekretninama
1
4,0
159
12,5
UKUPNO:
25
100,0
1.269
100,0
IZVOR PODATAKA: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Ured za statističku
NKD = Nacionalna klasifikacija djelatnosti
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 27
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Na području Općine je 2001. godine bilo 1.269 zaposlenih u gospodarstvu, što je činilo 18%
ukupnog stanovništva. Gotovo podjednak udio u zaposlenosti su imali poljoprivreda (28,7%) i
prerađivačka industrija (30,2%). Slijedi trgovina s udjelom 14,4%. Od ostalih djelatnosti se
ističu poslovanje nekretninama (12,5%) i donekle građevinarstvo (5,9%) i prijevoz (6,0%) dok
su ostale djelatnosti vrlo malo, gotovo simbolično zastupljene:
Prostorni raspored gospodarskih subjekata je monocentričan, budući je 24 od 25 subjekata
locirano u Dardi. To vjerojatno proizlazi iz činjenice da je uprava bivšeg PIK-a BELJE
locirana u Dardi pa se pogoni koji nisu na području Darde vode u mjestu sjedišta
gospodarskog subjekta.
Osim gospodarskih subjekata registriranih kao trgovačka društva, na području općine Darda
postoje obrtničke djelatnosti. Prema službenim evidencijama-obrtničkog registra, 2002.
godine je bilo upisano 50 obrtnika različitih djelatnosti.
OBRTNIČKE DJELATNOSTI 2002. GOD.
Tablica br. 20.
Djelatnost
Poljoprivreda
Proizvodnja kruha
Građevinarstvo i završni radovi
Trgovina i popravak motornih vozila
Ugostiteljstvo
Broj obrtnika
1
1
3
19
7
Struktura
%
2,0
2,0
6,0
38,0
14,0
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 28
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Prijevoz
Osobne usluge
11
22,0
8
16,0
UKUPNO:
50
100,0
IZVOR PODATAKA: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Služba za gospodarstvoIspostava Beli Manastir
Kako je iz tablice vidljivo, najviše obrtnika je registrirano za trgovinu, prijevoz, osobne usluge
i ugostiteljstvo.
U Dardi je locirano 80,0% obrtničkih djelatnosti što još više povećava razliku u gospodarskoj
razvijenosti općinskog središta i ostalih naselja Općine.
b) Proizvodne djelatnosti
Proizvodne djelatnosti po NKD-u (Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti) spadaju u skupinu D.
Prerađivačka industrija. Na području općine Darda 2001. godine je evidentirano 4 poslovna
subjekta.
STRUKTURA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE 2001. GOD.
Tablica br. 21.
Djelatnost
Broj poslovnih
subjekata
Broj zaposlenih
D.
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
D.A. Proizvodnja hrane i pića
2
370
D.D. Prerada drva
1
8
D.N. Reciklaža
1
5
IZVOR PODATAKA: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Ured za statistiku
c) Turizam
U okviru ukupnog gospodarstva na području cijele Baranje, dolazi do postupnog oporavka od
posljedica rata i privremene okupiranosti prostora, što se također javlja i u okviru
ugostiteljstva i turizma, kao segmenta gospodarskog razvitka.
Ovi procesi se odvijaju u posve drugačijim i izmijenjenim uvjetima, budući da je i u okviru
turizma došlo do određenih promjena u okviru turističke tražnje, strukture prometa, te
promjene strukture kapaciteta. Međutim, i promjene u okviru prostora i njegove pripadnosti
određenom teritorijalnom ustroju također su imale odraza na današnje uvjete razvoja
turizma.
Područje općine Darda, koje je prije bilo dio bivše općine Beli Manastir, koja je obuhvaćala
cijelo područje Baranje, danas se svela na zasebnu teritorijalnu cjelinu, uglavnom, ruralnog
obilježja, u okruženju agrarnog krajolika, na povoljnim prometnim (sadašnjim i budućim)
tokovima, što znači i turističkim u neposrednoj blizini grada Osijeka, kao značajnog i
kompleksnog turističkog potencijala, ali i u neposrednoj blizini parka prirode Kopački rit, koji
kao specifično, očuvano prirodno područje, postaje sve zanimljivija turistička destinacija. U
takvom okruženju prostor općine Darda se počinje turistički aktivirati kroz razvitak određenih
kapaciteta, prvenstveno ugostiteljskih za potrebe domaćeg stanovništva, ali i za potrebe
turističke tražnje, ali i valorizirajući svoje prirodne potencijale, kako za potrebe lokalnog
stanovništva, tako u budućnosti i za potrebe potencijalnih turista.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 29
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Na području općine Darda nalazi se ukupno 7 ugostiteljskih objekata, od kojih jedan
ugostiteljski objekt, osim ugostiteljskog dijela, ima i smještajne kapacitete, i to ukupno 10
ležajeva. Objekt je tipa pizzerije i smješten je u Dardi. Svi ostali objekti su isključivo
ugostiteljski i smješteni su također u općinskom središtu.
UGOSTITELJSKI KAPACITETI NA PODURČJU
OPĆINE DARDA
Tablica br. 22.
Kapacitet
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naselje
lokacija
DARDA
DARDA
DARDA
DARDA
DARDA
DARDA
DARDA
Vrsta
prenoćište
restoran
restoran
disco-club
disco-club
ugostiteljski objekt
kavana
UKUPNO:
Ležaji
Broj mjesta
10
10
100
120
150
80
50
70
60
630
Neto izgrađena
površina
(m²)
1.000
300
250
120
50
80
60
1.860
IZVOR PODATAKA: Općina Darda
Iz navedenih podataka o ugostiteljskim objektima na području Općine vidljiva je zastupljenost
ugostiteljskih objekata tipa restorana, disco-cluba i kavane, te ukupno 630 sjedećih mjesta i
1.860 m² neto izgrađene površine. Prosječna veličina ugostiteljskih kapaciteta se kreće od
60-1.000 m² površine, te od 60-150 sjedećih mjesta. Svi navedeni ugostiteljski kapaciteti su
locirani u okviru općinskog centra, što znači da su koncentrirani u Dardi, a ostala naselja u
Općini nemaju ugostiteljskih kapaciteta.
Međutim, na prostoru općine Darda dolazi i do postupnog aktiviranja prirodnih i drugih
potencijala prostora, u funkciji turizma i rekreacije, kako za lokalno stanovništvo, ali i za
potencijalne turiste.
U okviru naselja Darda nalazi se jezero Đola, danas poznati sportsko-rekreacijski centar u
okviru kojeg je i kupalište, prostor za odmor i boravak u prirodi, te sport i rekreaciju, što
omogućuju sportski sadržaji (nogometno i košarkaško igralište). Sportsko-rekreacijsko
područje ''Đola'' obuhvaća površinu od 17 ha.
Poznato rekreacijsko područje na području općine Darda je i sportski park u okviru
nogometnog igrališta u Mecama, gdje na površini od 2 ha se uz nogometno igralište nalaze i
tenis tereni, a nedaleko kojih je nekoliko građevina povremenog stanovanja.
Prostor općine Darda je poznato lovište na površini od oko 600 ha, u okviru lovačkog društva
''Fazan'' iz Darde. U okviru razvoja lovnog turizma, u Dardi je organiziran uzgoj fazana
(Fazanerija Darda), koji se zatim puštaju u lovište, te na taj način vode brigu o održavanju
fonda divljači u njemu, kako se ne bi narušili prirodni procesi na prostoru lovišta.
Osim navedenih prirodnih i prostornih resursa, na području općine Darda nalazi se i
nekolicina značajnijih kulturno-povijesnih i sakralnih građevina (dvorac u Dardi, okružen
parkom), koje je potrebno turistički valorizirati.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 30
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
d) Eksploatacija mineralnih sirovina
Prirodni potencijal prostora Općine nije u funkciji gospodarstva, pa se može reći da će i
nadalje biti relativno niskog stupnja gospodarskog potencijala.
Iznimka je dio riječnog korita Drave koji se nalazi unutar područja općine Darda. Cijeli tok
rijeke Drave predstavlja eksploatacijsko polje pijeska, a eksploatacija se vrši u svrhu
održavanja plovnog profila na Dravi.
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
a) Uprava
Općina Darda formirana je temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u
Republici Hrvatskoj. Općina Darda sastavni je dio Osječko-baranjske županije sa sjedištem
Općine u naselju Darda, a ranije je prostor Općine pripadao bivšoj općini Beli Manastir.
Tijela lokalne samouprave: Općinsko vijeće i Mjesni odbor locirani su u naselju Darda,
naselje Mece ima Mjesni odbor, a u naselju Uglješ se planira Mjesni odbor.
b) Socijalna zaštita
Na području Općine djeluje jedan dječji vrtić «Radost» u naselju Darda na kč.br.957/2
površine 6279m², ukupne površine svih etaža građevine 737m².
Dječji vrtić pohađa 104 djeteta koji su raspodijeljeni u 4 grupe, te s njima radi 12 djelatnika.
Na građevini vrtića potrebno je izmijeniti krov i dotrajale sanitarije.
c) Obrazovanje
Na području Općine djeluje jedna osnovna škola u naselju Darda i njezina područna škola u
Mecama.
Osnovna škola «Darda» u Dardi nalazi se na kč.br. 391/1.
Površina parcele na kojoj se škola nalazi je 38132m², unutrašnji prostor građevine škole
zauzima površinu 3545m² od čega je 230m² športska dvorana.
Od vanjskih športskih terena škola ima travnato nogometno igralište i asfaltirano rukometno,
košarkaško i odbojkaško igralište sve ukupne površine 1560m².
Školu pohađa 570 učenika u 23 razredna odjela u 16 učionica koliko ima u školi.
U školi je zaposlen 61 djelatnik od toga 46 učitelja.
Područna škola «Mece» u Mecama nalazi se na kč.br. 96 površine 9622m².
Građevina škole ima površinu 127m², škola nema športsku dvoranu niti vanjske športske
terene.
Područnu školu u Mecama pohađa 16 učenika u jednom odjeljenju, škola ima jednu učionicu
i zaposlenu jednu učiteljicu te spremačicu na pola radnog vremena.
Obje škole i površinom parcele i površinom školske zgrade imaju znatno veći kapacitet od
trenutnog broja učenika koji polazi škole.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 31
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
d) Zdravstvo
Na području Općine djeluje Dom zdravlja Beli Manastir – ambulanta Darda u naselju Darda u
ulici A. Starčevića.
Građevina ambulante se nalazi na kč.br. 665/3, 666/2, 666/6 i 667/4, površina građevine je
1072m².
Ambulanta je namijenjena stanovnicima cijele Općine Darda, zaposleno je 6 liječničkih
timova.
Na parceli 666/3 se nalazi ljekarna.
e) Kultura
Na području Općine u naselju Darda djeluje Dom kulture k.č.br. 33/1. U okviru doma se
održavaju kino predstave, narodni plesovi, koncerti, kazališne predstave.
Također u naselju Darda djeluje i Vatrogasni dom na k.č.br. 776/2.
f)
Vjerske institucije
U Općini, u naselju Darda su: Rimokatolička crkvena općina, Srpska pravoslavna crkvena
općina, Jehovini svjedoci i Kršćanska vjerska zajednica te Izraelistička bogoštovna općina.
1.1.2.4. Šport i rekreacija
Objekti športa i rekreacije7) analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o
prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže
športskih objekata (NN, 38/91.).
Navedeni Pravilnik objekte športa i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti
športskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima:
DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s
odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30
korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice.
Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1.500 sati-korisnika, računajući na
dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.
BAZENSKOM JEDINICOM smatra se bazen veličine 16 2/3 x25 m koji raspolaže s
odgovarajućim pratećim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno
400 kupača.
Tjedni prosječni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11.800 satkorisnika, a kod otvorenih bazena 9.800 sati-korisnika.
IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet,
košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije
svlačionice s WC-om i praonicom.
Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:
7)
Pravilnik o prostornim standardima, normativima … koristi termin '''objekti'', dok Zakon o prostornom
uređenju koristi termin ''građevine'', tako da se u PPUOD koriste oba termina
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 32
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
mali nogomet
rukomet
košarka
2,0 jedinice
1,4 jedinice
1,0 jedinica
-
odbojka
1,2 jedinice
Broj: 120/2001.
Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 satikorisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 satikorisnika.
IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje raspolaže
svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju
postojati najmanje dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do
20% manji, a kod 9 i više igrališta do 25% manji.
BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa
svlačionicom za barem 10 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.
JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WCom i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i
više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.
JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s
najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane
s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a
kod ostalih streljana 80 sati-korisnika.
JEDINICOM KLIZALIŠTA smatra se klizište normalne veličine koje raspolaže s najmanje
dvije svlačionice s WC-om i praonicom za korisnike kapaciteta svaka po 25 korisnika, te
garderobom za rekreacijsko klizanje.
Prosječni tjedni kapacitet zatvorenog klizišta iznosi 1.800 sati-korisnika, a otvorenog
15.000 sati-korisnika.
JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj
normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i
odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja objekata je 350 sati-korisnika, a kod
zatvorenih 6.540 sati-korisnika.
JEDINICA ZA ATLETIKU sadrži kružnu atletsku stazu dužine 400 m sa 6 staza, na ravnom
dijelu 7 staza, po jedno bacalište za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakališta za skok u
dalj i troskok, te po jedno skakalište za skok uvis i skok s motkom.
Osim toga jedinica za atletiku treba sadržavati dvije svlačionice s WC-om i praonicom,
ukupnog kapaciteta 45 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet je 2.000 sati-korisnika
U općini Darda djeluju tri nogometna kluba NK «Darda» u Dardi, NK «Radnički» u Mecama i
NK u Uglješu.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 33
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Nogometno igralište NK «Darda» nalazi se na kč.br. 3/1 i 3/2 na površini od 10871m²,
nogometno igralište NK «Radnički» smješteno je na kč.br. 98 na i zauzima površinu
11216m², a nogometno igralište u Uglješu nalazi se na k.č.br. 1590/2 površine 8221 m².
Osim navedenih nogometnih klubova u Dardi na lokaciji Športsko-rekreacijskog centra nalazi
se jedno nogometno igralište i jedno košarkaško igralište.
U naselju Darda nalazi se i hipodrom na kojem djeluje konjički klub «Baranja», hipodrom se
nalazi na kč.br. 2586 i zauzima površinu102368m².
U Mecama uz nogometno igralište nalazi se i jedno igralište za tenis.
Osim navedenih objekata pri osnovnoj školi „Darda“ u Dardi nalazi se nastavno-športska
dvorana te travnato nogometno igralište i asfaltirano rukometno, košarkaško i odbojkaško
igralište.
Prema navedenoj klasifikaciji iz Pravilnika u Općini postoji sljedeći broj jedinica športskih
objekata:
Dvorane
Nogomet
Mali športovi
Tenis
1 jedinica
5 jedinice
3,6 jedinica
1 jedinica
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
GROBLJA
Tablica br. 23.
2
NASELJE
BROJ KATASTARSKE ČESTICE
POVRŠINA (m )
DARDA
868/1
45925
ŠVAJCARNICA
1931/2
9541
UGLJEŠ
1603
19205
IZVOR PODATAKA: Općina Darda (prosinac 2003.)
U tablici br. 23. navedene su čestice i njihova površina u pojedinim naseljima na kojima su
smještena groblja.
Analizom površina groblja i broja stanovnika utvrđeno je da su iste dovoljno velike za potrebe
stanovništva, s tim da se stanovništvo naselja Mece pribrojilo stanovništvu naselja Darda jer
se koriste grobljem u Dardi. Sva groblja na području Općine nalaze se unutar granica
građevinskih područja naselja stalnog stanovanja.
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
Na razvoj postojećeg prometnog sustava značajnu je ulogu odigrao njen prostorno-prometni
položaj uz lijevu obalu rijeke Drave, što je utjecalo kao ograničavajući element, te prolaz Vc
koridora kao prometna pogodnost.
U okviru Vc prometnog koridora položene su trase dvije prometnice:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 34
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
Broj: 120/2001.
državna cesta D7,
magistralna pomoćna željeznička pruga MP13.
a) Cestovni promet
Zbog prostornih ograničenja koje je uzrokovala rijeka Drava i njena inundacija naselja
Općine razvila su se uz sjeveroistočne granice Općine. Sukladno tome i prometni sustav
najznačajnijih prometnica Općine razvio se u sjeveroistočnom dijelu, dok je veći dio prostora
Općine u središnjem i zapadnom dijelu pokriven pristupnom mrežom poljskih i šumskih
puteva.
Glavnu cestovnu os Općine predstavlja trasa državne ceste D7, koja prolazi i kroz središte
općinskog centra.
Upravo je prolaz kroz urbanizirane zone jedan od osnovnih nedostataka ovog značajnog
paneuropskog prometnog koridora, jer utječe na smanjenje propusne moći i sigurnosti
prometa.
Na trasu državne ceste povezane su ostale kategorizirane ceste na području Općine, i to
županijska cesta Ž 4041, te lokalne ceste L 44139 i L 44033.
Popis i karakteristike postojećih kategoriziranih cesta na području Općina prikazan je u
sljedećoj tablici:
KARAKTERISTIKE POSTOJEĆIH KATEGORIZIRANIH CESTA
Tablica br. 24.
Red.
broj
Oznaka
ceste
Naziv dionice
Širina
kolnika
/m/
DRŽAVNE CESTE
GP
Duboševica-B.Manastir-Osijek7,0
Đakovo-GP Sl. Šamac
ŽUPANIJSKE CESTE
1.
Ž 4041
D517-Bolman-Jagodnjak-N.Čeminac6,0
Uglješ-Švajcarnica (D7)
LOKALNE CESTE
1.
L 44032 Darda (D7)-Ž 4042
4,0
2.
L 44033 Darda (D7)-željeznička postaja
4,5
IZVOR PODATAKA: ZPO OSIJEK
1.
D7
Duljina
/km/
Asfalt
Nasuti
kameni
materijal
/km/
8,9
8,9
-
2,9
2,9
-
2,5
0,9
2,5
0,9
-
Iz navedenih podataka je vidljivo da su sve ceste modernizirane, te da se širina kolnika
lokalnih cesta kreće od 4,0-4,5 m. Stanje kolnika je od loše do srednje, s time da je najbolja
situacija na državnog cesti, dok je najlošije stanje na trasama lokalnih cesta.
Na mreži javnih cesta još nije postignut puni standard održavanja, što bi trebao biti temeljni
cilj u narednom razdoblju.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 35
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
b) Željeznički promet
Magistralna pomoćna željeznička pruga MP13 (državna granica-B. Manastir-Osijek) prolazi
istočnim dijelom prostora Općine. Ukupna dužina pruge na području Općine je 11,1 km, uz
tehničku brzinu od 100 km/h i nosivost od 225 kH/osovini. Na području Općine trasa
željezničke pruge na dva se mjesta križa s trasom državne ceste D7. Prijelazi su osigurani
polubranicima.
Postojeći signalno-sigurnosni uređaji na trasi su zastarjeli, te ih je potrebno obnoviti i
modernizirati.
Na prostoru Općine nalaze se službena mjesta: kolodvor Darda i željezničko stajalište Mece.
c) Riječni promet
Plovni put rijeke Drave na dionici uz južnu granicu Općine je u kategoriji unutarnjeg plovnog
puta Republike Hrvatske. Nadzor riječnog prometa na rijeci Dravi je u nadležnosti Kapetanije
Osijek. Širina postojećeg plovnog puta je 50,0 m pri dubini od 1,90 m ispod niske plovidbene
razine. Najmanji polumjeri zaokreta veći su od R*250,0 m. Održavanje plovnog puta je još
uvijek nedovoljno i većinom se svodi na obilježavanje postojećeg stanja.
d) Zračni promet
U zoni farme ''Topolik'' postoji zona poljoprivrednog letjelišta. Radi se o travnatoj USS dužine
650,0 m i širine 60,0 m. Letjelište se koristilo za potrebe radova u poljoprivredi kombinata
''Belje''.
e) Poštanski promet
HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja
poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih
Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.
Organizacijski dijelovi Društva su:
-
Uprava Društva
Područna uprava Društva
Poštanska središta Društva
Područna uprava
Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od
četiri područne uprave Društva.
Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih
procesa za poštanska središta na svom području i to:
-
Organizacija i realizacija poštanske tehnologije
Organizacija i realizacija kadrovskih poslova
Organizacija i realizacija investicija i održavanja
Organizacija i realizacija gospodarskih poslova
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 36
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Poštansko središte
Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.
Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:
-
PS Osijek
PS Vukovar
PS Požega
PS Slavonski Brod
Izvršna jedinica
Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih
rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više
izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili
radnih procesa. Na području općine Darda nema izvršne jedinice.
Poštanski ured
Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa,
usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske
poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima),
mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama,
prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske
opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta, kave i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske
lutrije.
Na području obuhvata prostornog plana općine Darda postoji sljedeći PU s dostavnim
područjem:
-
31326 Darda
U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:
POŠTANSKA MREŽA OPĆINE
Tablica br. 25.
1)
Red.
broj
1.
1.
POŠTANSKI URED
2.
31326 DARDA
PRIPADAJUĆE
NASELJE
3.
Darda
Mece
Švajcarnica
Uglješ
UKUPNO OPĆINA:
BR. STANOV. OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
4.
5.394
840
231
597
7.062
3x
5.
(2-3) x
6.
SVEGA
7.
7.062
IZVOR PODATAKA: - HP-Područna uprava Slavonija
1)
Podaci o broju stanovnika se temelje na popisu stanovništva 2001. godine
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 37
Prostorni plan uređenja općine Darda
f)
Broj: 120/2001.
Telekomunikacije
Nepokretna mreža
Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o
javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u
pokretnoj mreži.
Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna
telekomunikacijska djelatnost sadržane su u Srednjoročnim i Dugoročnim planovima razvoja.
Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije
kao četiri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina
Darda pripada u PP Beli Manastir.
Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne
udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.
U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su
korisnici priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na
području općine Darda preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove
pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika
na najbliži komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.
Pristupna mreža na području općine Darda obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa
i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više pristupnih
centrala.
U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:
-
korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja,
spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).
Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na
decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.
tranzitne,
odnosno
u
Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na
područje općine Darda, ali je razvoj tekao neravnomjerno. Tome je glavni uzrok rat i stanje
privremene okupiranosti dijela Županije. U trenutku reintegracije slobodni dio Osječkobaranjske županije dosegao je razvijenost Hrvatske i približio se ciljanoj razini razvijenosti
Srednje Europe. Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.
-
Komutacija
Stanje komutacija na području općine Darda prikazano je u priloženoj tablici br. 26. U većini
slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija pokriva
jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija
pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu
komutacije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 38
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:
JAVNE TELEKOMUNIKACIJE
NA PODRUČJU OPĆINE
Tablica br. 26.
Red.
broj
1.
2.
3.
PODRUČJE PREKRIVANJA
(MJESNE MREŽE)
Darda
UPS
Darda
Mece
UPS
Mece
Uglješ
UPS
Uglješ
Novi Čeminac
Švajcarnica
IZVOR PODATAKA: HT- Hrvatske telekomunikacije d.d.; Regija 4-Istok
NAZIV MJESTA
RANG
- Prijenos
U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa,
SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom
korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati
analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje
je takav zahtjev ekonomski opravdan.
U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Darda upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji:
-
svjetlovodni kabeli,
bakreni kabeli.
Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao
prijenosnog medija. U razdoblje 1991-2004. godine bivši TK centar Osijek uspio je izgraditi
gustu mrežu svjetlovodnih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne
centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
- Pristup
Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove
javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se
do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak
napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice
izolacijom od polietilena i PVC-a.
Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni
rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna
mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u
Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu.
Pokretna mreža
Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 39
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
Broj: 120/2001.
Analogne pokretne mreže,
Digitalne pokretne mreže,
Sustav za povezivanje osoba (paging)
Mobilne mreže koriste svesmjerne veze u NMT sustavu i u sustavu globalne pokretne
mreže-GSM za povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih) postaja. To su veze u
visokofrekventnom području. Bazne (osnovne) postaje su povezane s nadređenom
centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi telekomunikacijska mreža u
NMT sustavu i u sustavu globalne pokretne mreže-GSM i to analogna mreža MOBITEL (099)
te digitalne mreže CRONET (098) i VIP (091). Na području Općine ima dvije izgrađene
bazne (osnovne) postaje u naselju Darda.
Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže
MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne
digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET, a nositelji razvoja su za sada ''T-Mobile
Hrvatske''d.o.o. i ''VIPnet''d.o.o.
Radio i TV sustav veza
Na području općine Darda ne postoje izgrađeni objekti Radio i TV (u daljnjem tekstu :RTV)
sustava veza. Izgrađeni objekt Odašiljača i veza d.o.o. "Belje" je na relativno maloj
udaljenosti od granica Općine, te ovaj objekt u RTV sustavu veza pokriva među ostalim i
cijelo području općine Darda.
Područjem općine Darda prolaze dva koridora RTV veza koje nije dozvoljeno prekinuti
izgradnjom građevina.
1.1.2.7. Energetski sustav
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
Na području općine Darda nema nalazišta ugljikovodika, te nema izgrađenih naftovoda i
plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviđaju naftovodi, ali se
planiraju plinovodi šireg društvenog značaja.
Na području Općine nema izgrađene distribucijske plinoopskrbne mreže, premda se
prostornim i drugim planovima razvoja predviđa plinoopskrba svih naselja Općine.
b) Elektroenergetika
Potrošnja električne energije
Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Darda ostvaruje se isključivo iz
elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne postoje
postrojenja za proizvodnju električne energije.
U sljedećoj tablici prikazana je procijenjena potrošnja električne energije u 2002. godini po
vrsti potrošača.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 40
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Tablica br. 27.
Red.
broj
1.
2.
3.
POTROŠAČ
Kućanstva
Gospodarstvo i javni sadržaji
Javna rasvjeta
UKUPNO:
POTROŠNJA
(kWh)
6.960.622
1.372.597
224.036
8.557.255
IZVOR PODATAKA: HEP-Distribucija d.o.o; DP "Elektroslavonija" Osijek
Prijenos električne energije
Postojeća elektroenergetska mreža na razini prijenosa ima izgrađen jedan nadzemni 110 kV
dalekovod, koji samo prolazi područjem općine Darda, te nema izravnog utjecaja na
elektroopskrbu naselja Općine, i to je:
-
DV 110 kV Osijek-Beli Manastir.
Distribucija električne energije
Postojeća distribucijska mreža na području Općine sadrži građevine na distribucijskim
naponskim razinama od 35 kV, 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.
Na 35 kV naponskoj razini postoji jedan nadzemni 35 kV dalekovod koji samo prolazi uz
istočnu granicu Općine, a to je:
-
DV 35 kV Bilje-Kneževi Vinogradi.
Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni dalekovodi i manji dio podzemnih
kabelskih dalekovoda do svih TS 10/0,4 kV u naseljima.
Pokazatelji o izgrađenoj distribucijskoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj
tablici:
DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
Tablica br. 28.
NAPONSKA
RAZINA
(kV)
VRSTA
OBJEKTA
JEDINICA MJERE
IZNOS
TS
kom
DV
km
10
KB
km
Energetski
MVA
trafo
10(20)/0,4
kom
IZVOR PODATAKA: HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" Osijek
42
37,2
7,1
13,32
43
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 41
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Niskonaponska 0,4 kV mreža najvećim dijelom je izgrađena s neizoliranim (golim) vodičima
vođenim po krovovima s krovnim stalkom. Dio mreže je izgrađen sa samonosivim kabelskim
snopovima (SKS) vođenih po krovovima s krovnim stalcima. Tek manji dio izgrađen je s
podzemnim kabelskim vodovima.
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
Područje općine Darda prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu
vodnoga gospodarstva, pripada vodnom području sliva Drave i Dunava, a prema Odluci
Vlade Republike Hrvatske u cijelosti se nalazi na Slivnom području "Baranja".
Slivno područje "Baranja" sjeveroistočni je dio Osječko-baranjske županije, smješteno u
međuriječju Drave i Dunava te predstavlja zasebnu hidrotehničku cjelinu. Područje je s istoka
omeđeno rijekom Dunav, sa sjevera i zapada državnom granicom prema Republici
Mađarskoj, a s juga rijekom Dravom.
Kroz djelatnost vodnog gospodarstva zastupljeni su:
-
-
-
zaštita od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od
štetnog djelovanja voda: obrana od poplava i leda, zaštita od erozija i bujica,
melioracijska odvodnja),
korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje,
korištenje vodnih snaga, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu,
korištenje voda za šport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene),
zaštita voda od onečišćenja.
a) Vodoopskrba
Vodoopskrba stanovnika i ostalih korisnika vode na prostoru općine Darda riješena je iz
javnog vodoopskrbnog sustava. Vodoopskrbni sustav se temelji na crpilištu ''Mece'' (BiljeKonkološ) koje se nalazi istočno od ceste Bilje-Darda na kojem su aktivna četiri bunara na
međusobnom razmaku od 70,0 m kojima je zahvaćen kvartarni vodonosnik otvorenog tipa.
Podina vodonosnika je na 55,0 m dubine, a inicijalna vodna ploha je na 5,0 m dubine.
Minimalni kapacitet izvorišta je oko 25 l/s, dok je maksimalni oko 150 l/s. Obzirom da je
potrošnja manja od mogućnosti izvorišta trenutno se koristi oko 75 l/s. U sirovoj crpljenoj vodi
se nalazi povećana količina željeza i mangana. Stoga se vrši prerada u pogonu za preradu,
koja se sastoji od deferizacije te dezinfekcije plinovitim korom. Nakon prerade voda odlazi u
bazene prerađene vode kapaciteta 2x200 m³, a zatim se crpkama tlači u distribucijsku mrežu
smjerom prema Bilju i Dardi, odnosno prema vodospremi u Mesnoj industriji (kapacitet 500
m³ s kotom dna od 124,5 m.n.m.). Pogon za preradu vode ima građevinske sadržaje
izgrađene za dvostruki kapacitet (150 l/s), no bez uređaja.
Sve građevine i uređaji (tehnološko-tehnička oprema) su bili u relativno lošem stanju jer za
vrijeme rata, a i nakon povratka nije vršena odgovarajuća rekonstrukcija i obnavljanje sve do
kraja 2003. god., kada je započeta sanacija uz pomoć kreditnih financijskih sredstava
Hrvatskih voda i Županije.
Vodoopskrbni sustav je formiran kao grupni, a njime upravlja "Vodoopskrba" d.o.o. Darda.
Vodoopskrbnom mrežom pokrivena su sljedeća naselja općine Darda: Darda, Uglješ,
Švajcarnica, Mece.
Ukupna količina isporučene vode svim kategorijama potrošača u toku godine bila je 225.000
m³ od kojih je industrija potrošila 50.000 m³ (22%), a domaćinstva 175.000 m³ (80%).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 42
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Ukupna duljina vodovodne mreže u općini Darda iznosi oko 50,5 km od kojih je magistralnih
vodova oko 11,8 km, a oko 37 km su sekundarni vodovi u naselju.
Vodom je obuhvaćeno oko 6.500 stanovnika (85% ukupnog broja stanovnika Općine) i 109
većih ili manjih poduzeća. Ukupno je 2.633 priključaka i to sa sljedećom raspodjelom:
-
individualna domaćinstva
višestambene zgrade (zajednički vodomjer)
industrija
ostali
2.284 priključaka
240 priključaka
109 priključaka
0 priključaka
Stanovnici koji nisu priključeni na postojeći vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju
uglavnom iz vlastitih izvorišta što uz neriješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih voda
predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje.
b) Odvodnja otpadnih voda
Odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda s područja Općine Darda nije riješena u
potpunosti i na odgovarajući način. Stanovnici otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću
septičkih, sabirnih ili crnih jama. Ovime oni za sada nažalost ne predstavljaju izuzetak u
razmjerima prostora Baranje. Postojeći način zbrinjavanja pruža velike mogućnosti
zagađenja podzemnih vodonosnih horizonata i manjih tekućica. Zagađivanje podzemnih
vodonosnika, u dugom vremenskom razdoblju može utjecati na kvalitetu zahvaćene vode ne
priključenih stanovnika na sustav vodoopskrbe, a time i na njihovo zdravlje.
Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim kanalima uz prometnice i odvode do najbližeg
vodotoka ili melioracijskog kanala.
Svinjogojska farma u Dardi otpadne vode ispušta u otvorenu lagunu površine 36 ha, koja je
cca 2 km udaljena od farme i naselja. Prikupljena otpadna voda se putem crpne postaje i
podzemnog cjevovoda dovodi do lagune gdje se prirodno razgrađuju organske tvari a voda
isparava.
Otpadne vode mesne industrije Mece ispuštaju se putem crpne postaje i tlačnog cjevovoda u
tri otvorene lagune u neposrednoj blizini industrijskih građevina na lokaciji lijevo od
željezničke pruge Osijek-B. Manastir.
c) Uređenje vodotoka i drugih voda
Stanje uređenosti vodotoka i izgrađenost sustava za obranu od poplava za vodno područje
Drave i Dunava u Republici Hrvatskoj razlikuje se za pojedina slivna područja i za pojedine
vodne tokove. Uređenje rijeke Drave regulacijskim zahvatima počelo je krajem 19. stoljeća, a
na dionici od 0+000 do 16+500 izvedeni su prvi radovi regulacije Drave. Posebna pažnja
posvećena je ušću Drave u Dunav te je ono danas potpuno uređeno.
Također radi učvršćenja korita na potezu rijeke Drave od km 23+600 do km 33+600, kroz i
duž područja općine Darda, općine Petrijevci i Grada Osijeka, izgrađeno je niz obaloutvrda,
paralelnih gradnji, sustava pera, ali je riječno korito još uvijek neujednačene širine.
Može se konstatirati da je stupanj reguliranosti vodotoka zadovoljavajući, a izgrađeni sustav
za obranu od poplava u Baranji štiti područje općine Darda od velikih voda rijeka: Drave i
Dunava.
Dosadašnja izgradnja zaštitnih objekata i sustava dala je pozitivne rezultate, naročito kada je
u pitanju sprečavanje destruktivnog djelovanja češćih poplavnih voda.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 43
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Na području općine Darda, sustav obrane od poplava čini Glavni dravski nasip i nasip DravaDunav.
Glavni dravski nasip proteže se od km 25+000 do km 64+300 rijeke Drave, a trasa je
položena tako da se početak nasipa veže na mađarsku obrambenu crtu na državnoj granici s
R. Mađarskom, a završava na lokaciji Trokut (spoj s nasipom Drava-Dunav). Duljina nasipa
je 31,672 km i brani područje u Baranji veličine oko 16.500 ha. Područjem općine Darda
prolazi u dužini od 7,472 km (od km 24+200 do km 31+672).
Nasip Drava-Dunav duljine je 18,645 km. Ovaj lijevoobalni dravski i dijelom desnoobalni
dunavski nasip štiti područje u Baranji ukupne površine 4.500 ha. Početak nasipa nastavlja
se na Glavni dravski nasip kod lokacije Trokut i završava kod naselja Kopačevo. Područjem
općine Darda prolazi u dužini od 2,418 km (od km 0+000 do km 2+418).
Tijekom okupacije Baranje nasipi nisu održavani i teško su oštećeni. Stoga se posljednjih
godina nastoji postojeće sustave privesti projektiranoj funkciji. U suglasju sa tim a u sklopu
Projekta obnove (komponenta Obrana od poplava i odvodnja, koja obuhvaća izvođenje
radova na saniranju i rekonstrukciji objekata: crpnih postaja za melioracijsku odvodnju,
centara za obranu od poplava, čuvarnica, osnovne i detaljne kanalske mreže za
melioracijsku odvodnju i nasipa za obranu od poplava) na Slivnom području "Baranja" i
"Vuka", nasipi su rekonstruirani i dovedeni u funkciju.
Prema postojećoj planskoj dokumentaciji vodnoga gospodarstva plovni put na rijeci Dravi
obuhvaća potez od ušća Drave u Dunav (km 0+000) do ušća rječice Ždalice u Dravu (km
198+600).
Potpisivanjem AGN ugovora plovni put na rijeci Dravi uvršten je u grupu E-plovnih putova (E
80-08) od ušća u Dunav do Osijeka km 0,0-22,0, IV klase.
Dionica uzvodno od Osijeka pa do ušća rječice Ždalice, a koja obuhvaća i područje općine
Darda, treba biti svrstana u određenu grupu plovnih putova u skladu sa Zakonom o plovidbi
unutarnjim vodama, a prema Mjerilima za utvrđivanje plovnosti plovnih putova i temeljem
Akata o razvrstavanju i otvaranju plovnih putova koji još uvijek nije donesen.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Na melioracijskom području koje zauzima 71,5% od ukupne površine Baranje, tijekom
prošla dva stoljeća izgrađivan je sustav za odvodnju površinskih i podzemnih voda radi
postizanja povoljnog vodozračnog režima tla za poljoprivrednu proizvodnju. Melioracijski
sustav je izveden kao sustav površinske odvodnje, a podijeljen je na tri samostalne cjeline
prema podslivovima: Dravski, Dunavski i Karašica sektor, odnosno prema glavnim
recipijentima kojima gravitiraju.
Područje općine Darda pripada većim dijelom Dravskom sektoru, dok manji dio
(sjeveroistočno od željezničke pruge za Beli Manastir) pripada Dunavskom sektoru.
Glavni odvodni kanal Dravskog sektora je kanal Barbara (kanal I reda) kojim se voda odvodi
u prirodni akumulacijski prostor Stare Drave, odakle se preko Stare Drave kod povoljnih
vodostaja rijeke Dunav ispušta kroz ustavu Kopačevo u inundaciju Dunava (Kopački rit). U
slučaju kada je gravitacijska odvodnja kroz ustavu nemoguća (visoki vodostaji Dunava), a
akumulacijski prostor Stare Drave popunjen do max. kote vodostaja, voda se putem kanala
Lanka (kanal I reda) usmjerava na crpnu postaju Velika kapaciteta 3,5 m³/s i mehanički
prebacuje u inundaciju rijeke Drave.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 44
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Crpna postaja Velika (u km 30+200 Glavnog dravskog nasipa) samostojeći je zidani objekt
koji osim same strojarnice ima i skladište materijala za obranu od poplava, te kuću za
strojara i njegovu obitelj.
Svi objekti postaje kao i elektro-strojarsko postrojenje obnovljeni su tijekom 2000. godine.
Crpkama upravlja strojar, a režim rada crpne postaje ovisi o hidrološkim prilikama. Također
je posebnom opremom moguć daljinski prijenos sljedećih podataka: o vodostaju u dovodnom
kanalu i inundaciji Drave, o radu crpki, ispadu iz pogona i veličini električnog napona u
objektu. Crpke u pravilu rade noću od 22 do 8 h, iznimno danonoćno.
Na prostoru Dravskog sektora istočno od crpne postaje Velika sustav melioracijske odvodnje
djelomično je uređen.
Ukupna dužina kanala I i II reda (osnovna kanalska mreža) na području općine Darda iznosi
32,03 km, a kanala III i IV reda (detaljna kanalska mreža) 44,95 km.
Kanali I i II reda obnovljeni su iz kredita Svjetske banke, a na obnovi kanala III i IV reda ništa
nije učinjeno jer nema financijskog rješenja s korisnicima zemljišta.
Navodnjavanje
Nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u
posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visoko akumulacijske
kulture (sjemenske).
Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih
tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje.
Prvi počeci navodnjavanja u Baranji javljaju se između 1950. i 1960. godine na površinama
''Belja''. Na području općine Darda nema izgrađenog sustava za navodnjavanje
poljoprivrednog zemljišta, osim pojedinačnih sustava za navodnjavanje kišenjem, na malim
površinama.
U izradi je Studija o mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih površina na području
Osječko-baranjske županije kojom će se predložiti osnove melioracijskog sustava za
navodnjavanje te primjeren pristup rješavanju područja s obzirom na bonitetnu klasu
zemljišta prema pogodnosti za navodnjavanje.
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
Na području općine Darda ustanovljen je sustav prikupljanja i odvoza komunalnog otpada
koji obuhvaća sva četiri naselja u Općini. Gospodarenje ovim sustavom povjereno je
komunalnom pogonu iz sjedišta Općine. Komunalni otpad se prikuplja više puta tjedno i
odvozi na općinsko (nelegalno) odlagalište ''Švajcerova ada''. Godišnje se na ovu lokaciju
odveze oko 3.500 t/god. (podatak za 2004. godinu). Odvojenog prikupljanja otpada nema
(papir, plastika, staklo i sl.), kao ni organiziranog prikupljanja krutog otpada.
Općinsko odlagalište Švajcerova ada veličine je cca 2 ha i nalazi se na istoimenoj rudini
južno od naselja Darda.
Nekadašnje ''divlje'' odlagalište se 1998. godine povratkom u Baranju pretvorilo u glavno
općinsko odlagalište, neuređeno i nelegalizirano.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 45
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Manjih ''divljih'' odlagališta je bilo nekoliko na području Općine ali su sanirana. Jedno od
takvih je odlagalište uz cestu Uglješ-Novi Čeminac koje je kartirano u PPO-BŽ. Nova ''divlja''
odlagališta povremeno niću, ali male površine i s malim količinama otpada (uglavnom krupni
i građevni otpad) koja se periodično uklanjaju (saniraju).
1.1.2.10. Stanje okoliša
a) Onečišćenje voda
Osnovna mjera za osiguranje zaštite voda od zagađivanja je izgradnja zajedničkih uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije, kao i izbor adekvatnog recipijenta otpadnih
voda.
Izgradnjom sustava javne odvodnje sprječavaju se lokalna zagađenja površinskih i
podzemnih voda, a otpadne vode se dovode na lokaciju uređaja za pročišćavanje.
Naselja općine Darda (osim jedne ulice u Dardi-800 m kanalizacije s ispustom u depresiju
kod fazanerije) nemaju izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, otpadne
vode se ispuštaju u septičke jame ili u najbliže vodotoke i kanale.
Svinjogojska farma u Dardi otpadne vode ispušta u otvorenu lagunu površine 36 ha, koja je
udaljena cca 2 km od farme i naselja. Na farmi prikupljena otpadna voda se putem crpne
postaje i podzemnog cjevovoda dovodi do lagune gdje se prirodno razgrađuju organske tvari,
a voda isparava.
Otpadne vode mesne industrije Mece ispuštaju se putem crpne postaje i tlačnog cjevovoda u
tri otvorene lagune u neposrednoj blizini industrijskih građevina na lokaciji lijevo od
željezničke pruge Osijek-B. Manastir.
Zaštita voda na državnim vodotocima provodi se u skladu s Državnim planom za zaštitu
voda, a na lokalnim vodama u skladu sa Županijskim planom za zaštitu voda prema
prijedlogu Hrvatskih voda.
Državnim planom za zaštitu voda, u cilju provedbe zaštite voda od onečišćenja određena je
kategorizacija voda. Za međudržavne vode-rijeku Dravu koja prolazi područjem općine
Darda, propisana je II kategorija-vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i
rekreaciju, za športove na vodi, za uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajućeg
pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji.
Uzorkovanje površinskih voda obavlja se prema ustaljenom programu Hrvatskih voda.
Dinamika uzorkovanja voda na profilima koji su u blizini ili na području općine Darda je
sljedeća:
-
rijeka Drava na profilu kod Višnjevca, 26 puta godišnje,
ostale površinske vode: Stara Drava na profilima: uzvodno od ustave Bilje i nizvodno od
ustave Bilje i u Kopačevu, u Kopačkom ritu na profilima: ustava Kopačevo, jezero
Sakadaš (dno i površina), 8 puta godišnje.
Analizom vode određuju se vrijednosti sljedećih pokazatelja: A-fizikalno-kemijski (pH,
alkalitet, električna vodljivost), B-režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK
(KMnO4), BPK5), C-hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor), Dmikrobiološki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija), Ebiološki (indeks saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije) i ostali pokazatelji (vodostaj,
protok, temperatura zraka, temperatura vode, suspendirana tvar, ostatak ukupni, ostatak
fiksirani, ostatak sagorivi, KPK-Cr, fosfati), F-metali (bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo,
živa) i G-organski spojevi (mineralna ulja, fenoli ukupno, poliklorirani bifenili-PCB, lindan,
DDT).
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 46
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda, a prema analizi uzetih uzoraka u 2003 godini kakvoća
voda rijeke Drave kod Višnjevca odgovara III vrsti voda prema skupinama pokazatelja B C i
D. Na temelju pokazatelja skupine E, II je vrste. Promatrano prema pojedinim pokazateljima
iz skupine A, rijeka Drava je I vrste (pH i električna vodljivost), dok vrijednosti , alkaliteta
odgovaraju II vrsti.
b) Onečišćenje zraka
Prema dopisu od 05.03.2002. dobivenom iz Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj
županiji Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu
okoliša za područje općine Darda kao onečišćivač je navedeno samo Belje d.d. Mesna
industrija u Dardi, ali nisu navedeni nikakvi podaci o vrstama i količinama emisija u zrak.
Osim navedenog zagađivač zraka je i željeznička pruga Osijek-Mađarska.
c) Onečišćenje tla
Brojni su čimbenici koji utječu na (pojavu) onečišćenje tla, no najčešće su to ljudske
aktivnosti kao što su poljoprivreda, razni vidovi gospodarstva, gospodarenje ili nekontrolirano
odlaganje otpada, neriješeno zbrinjavanje otpadnih voda i slično.
Na prostoru Općine onečišćenje tala je prisutno u gotovo svim navedenim segmentima.
Najuočljivije je ipak zagađivanje neodgovarajućom (prekomjernom) upotrebom gnojiva,
kemijskih preparata u poljoprivredi te osobito, neriješeno, na odgovarajući način, zbrinjavanja
otpada
d) Opterećenje bukom
Opterećenje bukom na području Općine proizvodi promet na željezničkoj pruzi koja prolazi
kroz naselja Mece i Darda i rubno naseljem Švajcarnica, te državna cesta D7 koja prolazi
kroz naselja Mece, Darda i Švajcarnica.
1.1.2.11. Područja posebne namjene
Prema dopisu Ministarstva obrane Uprave za gospodarenje Službe za graditeljstvo i zaštitu
okoliša od 15.01.2003. na području općine Darda kao lokacija posebne namjene naveden je
vojni kompleks SMP «Drava».
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPO-BŽ)
a) Stanovništvo
U PPO-BŽ dana je procjena broja stanovnika za plansko razbolje do 2015. godine.
Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradove i općine, te pojedinačno za gradska
naselja.
Zbog demografski poglavito ugroženih prostora većina općina, procijenjeno je da će se ukupno
stanovništvo općina smanjiti.
Među ciljevima demografskog razvoja područja Županije za područje općine Darda vrijedi sljedeće:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 47
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
Broj: 120/2001.
Demografska konsolidacija u ruralnim područjima
Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, te je potrebno tu vezu osnažiti poticanjem
razvoja obiteljskog poduzetništva odnosno afirmacijom malih prerađivačkih kapaciteta prerade
primarnih poljoprivrednih proizvoda. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno stanovništvo u tim područjima
i stvoriti im bolje ekonomske, društvene i urbane uvjete života.
-
Demografska obnova Područja posebne državne skrbi
Općina Darda spada u 1. skupinu Područja posebne državne skrbi u koja spadaju u cijelosti sve
općine hrvatskog podunavlja (NN, br. 88/02.). Republika Hrvatska će u tim područjima poticati
povratak i ostanak stanovništva koje je prebivalo prije rata, te naseljavanje državljana RH svih
djelatnosti i zanimanja koja mogu pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju svim mjerama
navedenim u Zakonu.
b) Naselja
U skladu s usmjerenjima i ciljevima razvoja naselja Strategije prostornog razvoja Hrvatske PPO-BŽ na
području Osječko-baranjske županije utvrdio je mrežu središnjih naselja Županije.
Mrežom središnjih naselja PPO-BŽ uspostavlja policentrični sustav. Usmjerenjima i ciljevima
gospodarskog razvitka i osiguravanjem prostornih mogućnosti za smještaj gospodarskih djelatnosti,
stvaraju se povoljniji preduvjeti za razvoj polifunkcionalne strukture središnjih naselja. Dobra prometna
povezanost okolnih naselja sa središnjim naseljima, osobito gradovima, otvara mogućnost jačanja
dnevnih migracija.
Jačanjem mreže lokalnih središta te orijentacijom naselja u pravcu razvoja turizma, športa i rekreacije
na temelju prirodnih resursa, stvaraju se osnove za revitalizaciju ruralnih područja.
Na području Županije trenutačno se nalazi 264 naselja razmještenih na području 7 gradova (Beli
Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice, Osijek i Valpovo) i 35 općina.
PPO-BŽ stupnjevao je razvojna središta od razine većeg regionalnog središta do razine lokalnog
središta na sljedeći način:
1. Makroregionalno (veliko razvojno) središte,
2. Regionalno (srednje razvojno) središte,
3. Manje regionalno (manje razvojno) središte jače razvijenosti,
4. Manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti,
5. Područno (malo razvojno) središte,
6. Područno (manje razvojno) središte umanjenog (drugačijeg) značaja,
7. Lokalno (inicijalno razvojno) središte.
PPO-BŽ razina Lokalno (inicijalno razvojno) središte detaljnije je razrađena i podijeljena na podrazine
u koje su osim općinskih središta svrstana i naselja koja nemaju taj status, na sljedeći način:
1. Veće lokalno (inicijalno razvojno) središte - sva ostala općinska središta koja nisu ušla u više
kategorije,
2. Lokalno (inicijalno razvojno) središte - 24 naselja s više od 1.000 stanovnika koja nisu ušla u
više kategorije,
3. Manje lokalno (inicijalno razvojno) središte - 10 naselja veličine od 500 do 1.000 stanovnika.
Prema ovoj podjeli naselja u Općini Darda podijeljena su na slijedeći način:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 48
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
1. Manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijeno – Darda
2. ostali – Mece, Švajcarnica i Uglješ
PPO-BŽ dopušta općinskim planovima da u kategoriju manjeg lokalnog središta uključi i naselja s
manje od 500 stanovnika ukoliko se to ocijeni potrebnim.
PPO-BŽ nije propisao nikakve obaveze vezane uz razvoj naselja.
c) Građevinska područja (GP)
Planski pokazatelji:
PPO-BŽ dao je u tablici br. 106. planske pokazatelje za GP za cijelu županiju. U okviru površine GP
sadržane su površine naselja stalnog i povremenog stanovanja, i gospodarskih i turističkorekreacijskih zona izvan naselja.
Tablica br. 106.
Naziv županije/općine/grada
% OD
POVRŠINE
ŽUPANIJE
STAN/ha
ha/STAN*
OZNAKA
UKUPNO ha
GP
31.160
7,51
12,00
Izgrađeni dio GP (naselja+zone
sekundarnog stanovanja+proizvodne
zone izvan naselja)
ukupno
21.604
5,21
17,31
- obalno
-
-
-
- otočno
-
-
-
- kontinentalno-granično
12.460
3,00
7,44
- ostalo
25.125
6,05
11,19
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA
ZA NAMJENU POVRŠINA
Građevinska područja
ukupno/
Ukupna površina GP iz tablice broj 106. određena je sukladno uvjetima iz provedbenih odredbi i
korištenjem podataka o broju stanovništva prema prvim rezultatima popisa iz 2001. godine. Na temelju
izračunate prosječne gustoće stanovništva u izgrađenom dijelu GP naselja, određena je potrebna
površina za razvoj naselja prema planiranom porastu stanovništva. Zbroj površina izgrađenog
područja i površine određene za planirani porast stanovništva uvećan je za 25%. Tako dobivena
površina iznosi oko 27.100 ha. Ovoj površini dodana je površina postojećih GP za gospodarske zone,
zone povremenog stanovanja i turističko-rekreacijske zone, koja iznosi ukupno 3.531,52 ha, dok je za
potrebe novih gospodarskih sadržaja izvan naselja predviđeno cca 200,00 ha (50% maksimalnih
mogućnosti za proizvodne zone naselja veličine 2.000-10.000 stanovnika) i za potencijalne turističke
zone cca 300,00 ha, odnosno ukupno cca 500,00 ha.
Na temelju uvjeta utvrđenih u PPO-BŽ i uz povećanje stanovništva od 14,5% u odnosu na 2001.
godine i razvoja pratećih funkcija i gospodarstva, PPO-BŽ planira smanjenje ukupne površine GP na
području Županije, također planira povećanje gustoće stanovništva u naseljima gradskog obilježja na
23,2 st/ha s postojeće koja je 19,20 st/ha, a u ostalim naseljima 9,74 st/ha od postojeće 6,65 st/ha.
Za potrebe stanovništva PPO-BŽ u naseljima gradskog obilježja osigurava prosječno 434,33 m²/st.
GP (16,6% manje u odnosu na postojećih 520,91 m²/st.), a u ostalim naseljima 1.026,42 m²/st. (31,7%
manje u odnosu na postojećih 1.503,09 m²/st.), što prosječno iznosi 722,14 m²/st. (30,8% manje u
odnosu na postojećih 1.043,16 m²/st.). Udio neizgrađenog dijela GP planira smanjiti s 42,5% na
25,0%.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 49
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Zauzetost prostora od 300,00 m²/st., koji je kao referentna vrijednost utvrđen u Programu prostornog
uređenja Republike Hrvatske, ostvaruje se samo u gradu Osijeku, dok u ostalim gradovima sadašnja
zauzetost prostora (izgrađeni prostori) iznosi 506,44 m²/st., a u ostalim naseljima 821,14 m²/st.
PPO-BŽ utvrdio je slijedeće obveze:
PPO-BŽ propisao je koje površine čine GP te parametre za utvrđivanje izgrađenog i neizgrađenog
dijela GP te površina za razvoj naselja kao i njihove međuodnose .
PPO-BŽ propisao je da se potrebe za razvoj naselja utvrđuju na temelju projekcije demografskog
razvitka naselja u planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti,
prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i
prirodnih uvjeta okruženja.
Propisan je način i uvjeti utvrđivanja planirane površine GP te uvjeti za racionalno korištenje GP.
Propisan je i način korištenja neizgrađenog dijela GP i da se izgradnja na tim površinama u pravilu
provodi na temelju UPU-a i DPU-a.
U PPUO i UPU planira se izgradnja i uređenje GP i potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za
razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju
stanovništva, posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih,
biciklističkih, zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.
Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti
urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti.
PPO-BŽ odredio je način određivanja naselja povremenog stanovanja, turističko-rekreacijske zone i
gospodarske zone te utvrđivanje GP za ta područja. Također su određena područja namjena koja se
mogu planirati izvan građevinskih područja.
PPO-BŽ odredio je vrste planova i načine za određivanje GP za nova groblja i deponije te građevine i
komplekse zdravstva izvan naselja.
U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine.
d) Gospodarstvo
Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa, ljudskom
potencijalu te ulaganju kapitala.
Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet daje
razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i
odgovarajući kadrovski potencijal.
PPO-BŽ utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih
ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih
gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Pri tome
se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje
se izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u
izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog
područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja
utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane
poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za
intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog
područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 50
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u
građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće
komunalne infrastrukture.
PPO-BŽ omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog područja
naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih
gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i
eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se u PPUO ocijeni
mogućnost legalizacije.
Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su PPOBŽ određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao
i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih
sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog
turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
e) Društvene djelatnosti
Planski pokazatelji:
Razvitak društvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmještaj korisnika u cilju podizanja kvalitete
života. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja PPO-BŽ utvrdio je minimalnu zastupljenost
pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja (tablica) i da svako naselje u ovisnosti
od potreba i mogućnosti može razvijati i dodatne sadržaje iz skupine središnjih funkcija.
PPO-BŽ utvrdio je slijedeće obveze:
Sustav i mreža društvenih djelatnosti u uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja
planiranim u PPO-BŽ i prikazanim u tablici broj 111. - Središnje funkcije naselja. (prikazan je dio
tablice koji se odnosi na kategorije lokalnih središta jer su ona zastupljena na području općine Darda)
Tablica br. 111
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
DRUŠTVENE
DJELATNOSTI
UPRAVA, SUDSTVO
ŠKOLSTVO
KULTURA
ZDRAVSTVO
SOCIJALNA SKRB
Manje regionalno (manje razvojno)
središte slabije razvijenosti
DARDA
- ispostave organa državne uprave
- županijska izvršna tijela
- grad./općinska izvršna tijela
- srednje škole
- osnovne škole
- kinematograf
- radio
- knjižnice
- Dom zdravlja
- ljekarna
- veterinarska ambulanta
- Podružnica centra za socijalnu skrb
- dječji vrtići i jaslice
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 51
Prostorni plan uređenja općine Darda
TRGOVINA
OSTALO
Broj: 120/2001.
- Dom za djecu
- Dom za odrasle
- diskont
- trgovački centar
- specijalne trgovine
- financijsko posredovanje
- pošta
Prostore za razvitak sustava društvenih djelatnosti koje su smještene ili se njihov smještaj planira
unutar građevinskog područja potrebno je u PPUO i drugoj detaljnoj dokumentaciji prostora analizirati i
sukladno potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati.
Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO, te UPU,
sukladno mreži ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadležno tijelo.
Rekreacijske površine i sadržaje namijenjene stanovništvu treba odrediti prvenstveno na razini DPUa.
Zdravstveni i rekreacijski sadržaji koji nisu obuhvaćeni u PPO-BŽ, mogu se planirati i izvan
građevinskog područja naselja sukladno odredbama u PPO-BŽ i odredbama PPUO.
f)
Promet
Cestovni, željeznički i riječni promet
PPO-BŽ usklađen je sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske kojima je
utvrđena i temeljna strategija razvoja prometnog sustava.
Tim dokumentima cestovni promet je definiran kao dominantan način integriranja prostora Republike
Hrvatske. Pri tome su cestovni koridori usklađeni s osnovnim europskim koridorima.
Temeljem PPO-BŽ na području općine Darda planirani su sljedeći prometni koridori:
-
planirana autocesta: GP Republika Mađarska-B.Manastir-Osijek-Đakovo-GP BiH,
zapadna zaobilaznica Osijeka na dionici: Ovčara-čvor Frigis-Višnjevac-Darda-Švajcarnica na
cesti D7,
magistralna pomoćna željeznička pruga MP13 (drž. granica-B.Manastir-Osijek-Đakovo-Vrpolje),
osposobiti za uključenje u mrežu pruga veće učinkovitosti. Na području općine Darda planirane
su korekcije postojeće trase željezničke pruge,
uređenje plovnog puta na rijeci Dravi.
Poštanski promet
PPO-BŽ u poštanskoj djelatnosti ne planira se takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u PPUO,
niti u drugim planovima razvoja na području općine Darda.
PPO-BŽ definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu došlo do organizacijskog
preustroja poštanske djelatnosti.
Telekomunikacije
Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno
visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 52
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije
komuniciranja uz slijedeće smjernice:
-
izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100% pokrivanju,
a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi zahtijevani prostor za
instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan).
-
kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim,
ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati
minikanalizacijom.
Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju
postojećih kapaciteta.
U PPO-BŽ prikazan je stvarni plan razvoja telekomunikacijske mreže.
Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza, također je potrebno zahvate izvoditi po
najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim programima HRT-a i
drugih postaja.
g) Energetika
Plinoopskrba
U PPO-BŽ, kao dokumentu prostornog uređenja šireg područja planirani su međunarodni i magistralni
plinovodi, a planirana je plinoopskrba i naselja općine Darda. Stoga postoji obveza za općinu Darda
unošenje u PPUO planiranog međunarodnog i magistralnog plinovoda, te lokalnog, tj distribucijskog
plinoopskrbnog sustava kao osnove za izgradnju plinoopskrbnog sustava Općine.
Elektroenergetika
Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja
elektroenergetske mreže na području Općine.
Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija i Program prostornog
uređenja RH te PP Osječko-baranjske županije, nalažu osiguranje prostora za HE-Osijek i planirane
dalekovode i trafostanice prijenosa, te općenito dogradnju postojeće distribucijske mreže. Pri izgradnji
distribucijske elektroenergetske mreže ne postoje konkretne obveze za općinu Darda osim postupnog
prijelaza na 10(20) kV kabelsku mrežu unutar građevinskog područja.
Prostornim planom Županije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele Županije,
dakle i za općinu Darda.
h) Vodnogospodarstvo
PPO-BŽ definirao je razvoj vodoopskrbnih sustava kroz nekoliko faza i etapa. Prvenstveno, što je već
prisutno, trebaju se razvijati lokalni i grupni sustavi vodoopskrbe. Spajanjem ovih sustava i izgradnjom
magistralnih vodova od novih izvorišta vode stvorit će se jedinstveni sustav vodoopskrbe. PPO-BŽ
definiran je orijentacijski položaj vodova te načini spajanja naselja na sustav.
PPO-BŽ je utvrđena i obveza formiranja zaštitnih sanitarnih zona oko izvorišta vode za piće.
PPO-BŽ definirana je potreba izgradnje odvodnih sustava u naseljima, a radi zaštite podzemnih i
nadzemnih voda i izgradnja uređaja za čišćenje zagađenih voda.
PPO-BŽ su utvrđeni principi odvodnje i sustavi grupa naselja sa zajedničkim uređajima za čišćenje.
Također su utvrđeni principi zaštite od poplavnih voda te plovni put na rijeci Dravi.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 53
Prostorni plan uređenja općine Darda
i)
Broj: 120/2001.
Poljoprivredno zemljište
PPO-BŽ utvrđeno je poljoprivredno zemljište isključivo osnovne namjene, a u okviru kojega je
izdvojeno vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla, te je istaknuta potreba racionalnog
gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i
nekontrolirane prenamjene.
U cilju sustavne zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta ističe se potreba uspostavljanja sustava
trajnog motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stanju tala i o procesima oštećenja i onečišćenja.
j)
Šumsko zemljište
PPO-BŽ utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od prenamjene.
Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz općekorisne
funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih sastojina koje će dati
furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i kemijske industrije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 54
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 55
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPO-BŽ) donesen je 2002. godine, tako da je
aktualan sa svih prostorno-planskih aspekata.
Područje općine Darda prije novog teritorijalnog ustroja pripadalo je bivšoj općini Beli
Manastir. Za bivšu općinu Beli Manastir izrađen je 1982. godine Prostorni plan općine Beli
Manastir i dvije Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) općine Beli Manastir i to Izmjene i
dopune («Službeni glasnik općina Beli Manastir», br. 9/87.) koje su ustvari u potpunosti novi
plan jer su izmjene napravljene i u tekstualnom i u grafičkom dijelu plana i Izmjene i dopune
(«Službeni glasnik općine Beli Manastir», br. 12/90.) koje se odnose uglavnom na izmjene
granica građevinskog područja do kojih je došlo zbog snimanja stanja na području Baranjske
planine, na lijevoj obali Dunava i desnoj obali Drave i zbog izrade Izmjena i dopuna GUP-a
Beli Manastir i Darda i PUN-a Kneževi Vinogradi koji su tada bili u izradi.
Planske postavke navedenog Plana rađene su na osnovi tadašnjeg prostorno-teritorijalnog i
administrativnog ustroja, kao što su i gospodarske i društvene projekcije rađene na temelju
tadašnjeg društveno-ekonomskog sustava.
Političke i gospodarske promjene nastale osamostaljivanjem Republike Hrvatske, promjena
zakonske regulative u području prostornog uređenja kao i novi zakoni koji su doneseni u vezi
s vlasničkim odnosima nad zemljištem, komunalnom djelatnosti, poljoprivrednim zemljištem,
zaštitom prirode i čovjekova okoliša, vode i dr. utjecali su na potrebu izrade novog
prostornog plana za područje općine Darda.
Donošenjem PPUOD ovaj Plan prestaje važiti.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Demografski potencijal
Demografski potencijal Općine je do 1991. godine imao stabilnu strukturu, uz kvalitativno
povećanje. Glavni generator takvog razvoja je bilo gospodarstvo, koje je bilo razvijeno zbog
''Belja'' koje je imalo sjedište i dio proizvodnje u Dardi.
Za vrijeme Domovinskog rata i privremene okupacije demografski potencijal je oslabio
odseljavanjem stanovništva, iako je prirodni priraštaj bio pozitivan. Udio mladih je 2001.
godine još uvijek bio veći od udjela starog stanovništva, tako da se temeljem toga može
zaključiti da će i u budućnosti ljudski potencijal biti stabilan činitelj razvoja.
1.1.4.2. Naselja
Naselja u Općini Darda smještena su u sjeveroistočnom dijelu Općine i ograničenja u
prostornom smislu čine planirana obilaznica i pruga koje prolaze zapadno od naselja Darda i
Švajcarnica te močvarno tlo južno od naselja Darda i postojeća gospodarska namjena
„Kokingrad“ južno od naselja Mece.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 56
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
1.1.4.3. Građevinska područja
Izgrađeni dijelovi građevinskih područja zauzimaju 41,74% na području građevinskog
područja Darda koje obuhvaća naselja Darda, Mece i Švajcarnica, a u Uglješu je to 53,24%.
Gustoće stanovanja su 6,70 st/ha za „Dardu“ i 5,40 st/ha za Uglješ.
Mala izgrađenost i gustoća stanovanja za građevinsko područje „Darda“ su proizašli iz
velikog građevinskog područja koje je obuhvaćalo i velika područja gospodarske namjene.
S obzirom na navedeno i na saznanje da se s obzirom na tendencije pada broja stanovnika
ne može očekivat znatno povećanje broja stanovnika u naseljima u Općini može se zaključiti
da građevinska područja treba smanjiti i pokušati gustoću stanovanja približiti brojci od 15
st/ha koju je predložio PPO-BŽ.
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
Stupanj gospodarske razvijenosti Općine u odnosu na druge baranjske općine je
zadovoljavajući. U budućnosti bi prije svega trebalo sačuvati izgrađene potencijale i
kapacitete prerađivačke industrije uz modernizaciju zbog velikog utjecaja na zapošljavanje
lokalnog stanovništva.
Također u poljoprivredi, uz već postojeće velike farme i kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta,
postoje mogućnosti razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. U prostornom
razmještaju gospodarskih kapaciteta, treba stvoriti mogućnosti za ravnomjerniji razmještaj,
što znači omogućiti razvoj i u ostalim naseljima, a ne samo općinskom središtu.
1.1.4.5. Promet
a) Cestovni i željeznički promet
Prolaz prometnog koridora paneuropskog značaja, u okviru kojeg je formiran složeni
cestovno-željeznički koridor, predstavlja značajnu prostorno-prometnu mogućnost budućeg
razvoja prostora Općine.
U postojećeg stanju te mogućnosti nisu dovoljno iskorištene čemu je djelomično uzrok i loše
stanje i ograničenja postojećih prometnica.
Planiranim rješenjima predviđa se izgradnja novih prometnica (autocesta i korekcija državne
ceste D7 (zapadna zaobilaznica Osijeka), te korekcija dijela trase magistralne pomoćne
pruge MP13. To znači i tri nova mosta preko rijeke Drave.
Sve će to povećati prometnu atraktivnost prostora Općine, jer će to značiti i kvalitetnije
uključivanje u mrežu europskih prometnih koridora. Istovremeno to znači i angažiranje
postojećih površina i njihova prenamjena u prometne površine, kao i presijecanje postojećeg
neizgrađenog prostora, što će izazvati formiranje prepreka u prostoru. Pri tome je osobito
osjetljivo presijecanje prostora vrijednog krajobraza lijeve obale rijeke Drave.
b) Pošta
Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih
pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 57
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću
pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te
ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.
Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom
broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po
gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske. Na području općine Darda stanje
je nešto nepovoljnije obzirom na broj poštanskih ureda u odnosu na broj naselja u Općini što
kompenziraju male udaljenosti između naselja općine Darda, te pet dana dostave pošiljki
tijekom tjedan.
S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih
pošiljaka je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine, a posebno se to odnosi na
novčarsko poslovanje gdje se ugradnjom suvremene opreme i priključenjem na informatički
sustav poslovanje potpuno osuvremenilo.
Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u
iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika.
c) Telekomunikacije
Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti
spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih
komutacija i njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj.
Izgrađena mjesna telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe, te priključenje
određenog broja novih korisnika. Međutim, u perspektivi predstoji izgradnja suvremene
kabelske mjesne mreže u skladu sa stvarnim potrebama.
Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije
postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.
Izgrađeni objekt Odašiljača i veza d.o.o. izvan granica Općine, a to je odašiljač "Belje"
relativno blizu granice Općine i pokriva cijelo područje Općine (i šire) svim programima HRTa, kao i drugih postaja.
Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV
programa.
1.1.4.6. Energetika
a) Plinoopskrba
Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema nalazište
ugljikovodika, te nema naftovoda i plinovoda šireg društvenog značaja. Također još nije
izgrađena distribucijska plinovodna mreža na području Općine.
Ograničenje predstavlja geografski položaj Općine u odnosu na izgrađeni plinovodni sustav.
Tek nakon izgradnje magistralnog ili međunarodnog plinovoda i MRS-Darda moguća je šira
plinoopskrba naselja Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 58
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
b) Elektroenergetika
Procjenjuje se da stanje postojeće distribucijske elektroenergetske mreže na području
Općine u cjelini zadovoljava sadašnje potrebe. Međutim zbog procesa urbanizacije, razvoja i
osuvremenjavanja potrebna je dogradnja na 400 kV prijenosnoj, te na 10(20) kV i 0,4 kV
distribucijskim razinama. Dinamiku razvoja uvjetovati će dinamika općeg razvoja, dakle
potrebe za električnom energijom, te financijske mogućnosti.
Na 10(20) kV naponskoj razini stanje zadovoljava sadašnje potrebe. Razvoj je moguć na
nekoliko razina: zamjenom postojećih transformatora novim, veće instalirane snage,
rekonstrukcijom postojećih veza (dalekovoda) između postojećih trafostanica s ciljem
osiguravanja kvalitetnijeg napajanja vodovima većeg presjeka, kao i izgradnjom novih
trafostanica s odgovarajućim priključnim dalekovodima. Nadzemni 10(20) kV dalekovodi koji
vode iz TS 110/35/10(20) kV Beli Manastir i TS 35/10(20) kV Bilje za elektroopskrbu naselja
na području i izvan područja općine Darda zadovoljavaju sadašnje i sagledive razvojne
potrebe. Međutim 10(20) kV mreža s nadzemnim vodovima vođenim preko građevinskog
područja je neprimjerena s aspekta urbanizacije naselja zbog ograničavanja parcelacije za
stambenu i inu izgradnju. Zbog toga je potrebno nadzemne dalekovode unutar građevinskog
područja naselja postupno zamijeniti 10(20) kV kabelskim dalekovodima.
Niskonaponska 0,4 kV mreža je uglavnom starijeg datuma izgradnje, vođena po krovovima
na krovnim stalcima (uglavnom s golim vodičima), te je potrebna postupna potpuna
rekonstrukcija u osmišljenu suvremenu elektroenergetsku mrežu. Dio rekonstrukcija je u
tijeku u naseljima Švajcarnica i Uglješ.
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Iako su naselja općine Darda priključena na vodoopskrbni sustav grupnog vodovoda ''DardaBilje'', svi stanovnici nisu priključeni pa se opskrbljuju na neodgovarajući način. Postoje
ograničenja u količini vode izvorišta te pored toga mreža u pojedinim dijelovima sustava ima
neodgovarajući profil. Navedeno onemogućava zadovoljavanje protupožarnih profila pa je
rješenje povezivanje postojećih lokalnih mreža i sustava u veće sustave za što postoje
realne mogućnosti.
b) Odvodnja otpadnih voda
Općina Darda nema riješeno pitanje odvodnje otpadnih sanitarnih i oborinskih voda. Niti
jedno naselje nema izgrađen sustav pa se otpadne vode prikupljaju putem septičkih, sabirnih
ili tzv. crnih jama. Za Općinu je izrađeno Idejno rješenje odvodnje.
c) Uređenje vodotoka i voda
Na području općine Darda, od većih vodotoka prisutna je rijeka Drava. Radi učvršćenja korita
na potezu rijeke Drave od km 23+600 do km 33+600, kroz i duž područja općine Darda,
općine Petrijevci i Grada Osijeka, izgrađeno je niz obaloutvrda, paralelnih gradnji, sustava
pera, ali je riječno korito još uvijek neujednačene širine.
Može se konstatirati da je stupanj reguliranosti vodotoka zadovoljavajući, a izgrađeni sustav
za obranu od poplava u Baranji štiti područje općine Darda od velikih voda rijeka: Drave i
Dunava.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 59
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Potrebni su i dalje radovi i zahvati kako bi se stanje uređenosti dovelo na viši nivo.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Izgrađena mreža kanala te sustav odvodnje dobra su osnova za daljnje poboljšanje
produktivnosti tala Općine. Međutim nedostatak vode u ljetnim danima na ovim prostorima
ograničava proizvodnju. Poljoprivredna tla imaju potrebu za hidrotehničkim uređivanjem
nakon čega bi bila pogodnija za poljoprivrednu proizvodnju.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-1. Polazišta
Stranica 60
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija
U PPO-BŽ konstatirano je da se na području Županije odvija proces urbanizacije
karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom
jednog dijela općinskih središta i prigradskih naselja, te smanjivanjem broja stanovnika u
velikom broju seoskih naselja, a imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja
naselja utvrđeni su:
-
Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i
razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja
svojih općina.
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
-
osnažiti mrežu središnjih naselja,
osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.
Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
u ruralnim naseljima koja se nalaze uz značajne prometne koridore poticati
usmjerenje u pravcu turističkog razvoja,
povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja,
osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem
gospodarstva u središnjim naseljima.
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih funkcija
Cestovni, željeznički i riječni promet
Osnovni cilj razvoja prometnog sustava je kvalitetno prometno povezivanje unutar Države,
kao i integriranje u europske sustave.
Kako bi se to postiglo potrebno je:
-
izgraditi autoceste i korekcije kritičnih dionica državnih cesta, te prilaze i obilaznice
gradova,
intenzivnije ulaganje u održavanje cesta u cilju postizanja punog standarda održavanja,
obnova i rekonstrukcija željezničkih pruga te uvođenje novih tehnologija u posluživanju
roba i tereta,
uređenje plovnog puta na rijeci Dravi prema međunarodnim klasama plovnosti.
Poštanski promet
Na području općine Darda u poštanskoj djelatnosti postoje izgrađene građevine od
županijskog značaja, to su poštanski uredi (PU), ali se planovima razvoja ne predviđaju nove
građevine županijskog značaja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica
61
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Telekomunikacije
Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine Darda
određen je "Srednjoročnim planom razvoja telekomunikacija za razdoblje od 1996. do 2000.
godine" te Dugoročnih planova za početak 21. stoljeća.
U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog
područja Općine, uključujući i sustave novih generacija.
Plinoopskrba
Na području Općine ne planiraju se naftovodi ili produktovodi jer ne postoje takve energetske
potrebe, i stoga nema ciljeva razvoja ovih infrastruktura županijskog značaja.
Ciljevi razvoja sustava za transport plina Županijskog značaja sadrže i ciljeve prostornog
razvoja Državnog značaja, koji obuhvaćaju izgradnju međunarodnog i magistralnog
plinovoda, te mjerno redukcijske stanice.
Elektroenergetika
Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne
energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava
Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike
Hrvatske, te PPO-BŽ ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći:
-
povećati proizvodnju električne energije,
osigurati potrebne količine električne energije,
dograditi prijenosnu mrežu,
razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača,
uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.
Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih
izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije
može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:
-
podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji
ekonomski interes.
Vodnogospodarstvo
Ciljevi razvoja u oblasti vodnogospodarstva su identični ciljevima regionalnog, državnog i
međunarodnog značenja.
Posebnosti se izdvajaju u segmentu vodoopskrbe i odvodnje otpadnih, sanitarnih i oborinskih
voda.
Ciljevi razvoja županijskog značenja u oblasti vodoopskrbe su:
-
ravnomjerni razvoj sustava i kvalitetna opskrba svih stanovnika Županije i
dugoročno osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica
62
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Strateški je interes Županije zaštita rezervi podzemne vode. Radi toga je nužno i potrebno
zaštititi prostor gdje su utvrđene i dokazane količine vode podobne za vodoopskrbu, a ostali
prostor istražiti do tog stupnja da se mogu nedvojbeno utvrditi, a zatim i zaštititi resursi vode
dovoljnih količina i podobne kvalitete.
Radi sigurnosti u opskrbi, a i radi dovođenja mogućih nedostajućih količina vode, nužno je
spajanje vodoopskrbnih sustava sa susjednim općinama i županijama.
Za kvalitetno postavljanje i rješavanje odvodnje prioritetni cilj je izrada projektne
dokumentacije kojim bi bila obuhvaćena sva naselja Županije.
Sustav odvodnje prioritetno treba razvijati u naseljima koja mogu ugroziti resurse vode, a
nakon toga u općinskim središtima i ostalim većim naseljima te naseljima s važnim izvorima
zagađenja i svim ostalim naseljima.
Formiranjem sustava odvodnje nužno se nameće i izgradnja odgovarajućih uređaja za
čišćenje vode.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Od Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske
županije pa tako i za prostor općine Darda mogu se izdvojiti sljedeći:
-
očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma,
sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište,
osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,
identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje
mješovitih struktura,
zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.
Potrebno je u tom kontekstu, naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog
zemljišta te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.
Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume
imaju još i socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u
potencijalnim turističkim područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno
povećati na mogućem šumskom zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati ekološku
komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove površine.
Pri tome treba:
-
-
svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem te utvrditi područja za
pošumljavanje na temelju odnosa poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi
zaštitne funkcije šuma,
kontinuirano pratiti stanje šuma,
šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva razvijati
kao čistu industriju,
poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja, turističkih područja
namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika i rekreacije.
Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koji ima najvećim dijelom obnovljive
resurse. Osnovni cilj u budućnosti bi trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za
poljoprivrednu svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika u prostoru.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica
63
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Treba poduzeti sljedeće:
-
smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,
povećati kontrolu uporabe agrotehničkih sredstava,
pojačati druge mjere u području gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu na
oštećenje zemljišta,
usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane.
Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih izvora, a u ostvarivanju strategije ''održivog
razvitka'' u gospodarenju vodama jedno od najvažnijih je načelo racionalnog korištenja voda.
U planiranju vodnogospodarskih objekata davati prednost onima, koji imaju višenamjensko
korištenje, pa uz osnovnu funkciju osiguravaju zahvate za industriju, za sustave za
navodnjavanje, za opskrbu ribnjaka, te pružaju mogućnosti za turističko-sportskorekreacijske aktivnosti.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske koji se
odnose i na prostor Osječko-baranjske županije su:
-
učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života,
razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno
optimirali učinci njegovog korištenja,
sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontinuirano ublažavati sukobe različitih
interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima.
Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o
vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati
postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog
očuvanja za budućnost.
U okviru planiranja treba u prvom redu osigurati zaštitu i primjerno uređenje:
-
područja s karakterističnim uzorcima naselja,
područja uz naselja,
područja s naglašenim značenjem kulturnih krajobraza (tradicionalni oblici poljodjelstva,
voćnjaci itd.).
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske polazeći od utvrđena stanja i
opredjeljenja međunarodnih konvencija, preporuka i drugih dokumenata u zaštiti kulturne
baštine, a osobito onih iz Rezolucije o obnovi hrvatske kulturne baštine, Nacionalnim
programom zaštite, očuvanja i obnove kulturnih dobara utvrđuju osnovne strateške ciljeve:
-
uspostavljanje koherentnog pravnog sustava zaštite kulturne i prirodne baštine,
kompatibilnog sa sukladnim propisima u srodnim i drugim djelatnostima, koje s raznih
gledišta (prostorno uređenje, graditeljstvo, turizam, financiranje, porezi, carine,
obrazovanje i dr.) utječu ili mogu utjecati na ispravan odnos države, društva i pojedinih
korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini,
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica
64
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
Broj: 120/2001.
operacionalizacija stručnih opredjeljenja zaštite graditeljske baštine i načina rješavanja
problematike integracije zaštite graditeljske baštine u planove društvenog razvoja i
prostorne planove,
stalna suradnja stručnih organizacija za zaštitu kulturne baštine s nositelja izrade
društvenih i prostornih planova,
povezanost i komplementarnost istraživanja pojedinih znanstveno istraživačkih i
obrazovnih institucija u projektima, koji obrađuju problematiku zaštite kulturne baštine,
izgradnja informatičke osnove, koju treba povezati s informacijskim sustavom
prostornog i društvenog planiranja.
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
Prema Strategiji razvitka Republike Hrvatske (1997. god.), prostor općine Darda nalazi se u
problemskoj cjelini ratom zahvaćenih područja, za koje je temeljna odrednica stvaranje
osnova za povratak stanovništva i obnovu gospodarstva. Prostor aktivnosti i uređenja naselja
planski se dimenzionira prema predratnom broju stanovnika (popis iz 1991. god.), a nesklad
između broja povratnika u prvoj etapi i ukupnog kapaciteta prostora je osnov za planiranje
etapnosti realizacije.
Uvažavajući ovo, na području općine Darda je cilj dostići broj stanovnika iz 1991. godine do
kraja planskog razdoblja 2015. godine, što znači 8.685 stanovnika.
BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA 2015. GOD.
Tablica br. 29.
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
Naselje
Darda
Mece
Švajcarnica
Uglješ
UKUPNO:
Broj stanovnika
2015. godine
6.751
988
293
653
8.685
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Pod pretpostavkom da se prosječna veličina kućanstava neće u planskom razdoblju
smanjivati, ukupno stanovništvo općine Darda bi živjelo u ukupno 3.055 kućanstava.
BROJ KUĆANSTAVA PO NASELJIMA 2015. GOD.
Tablica br. 30.
Red.
Naselje
broj
1.
Darda
2.
Mece
3.
Švajcarnica
4.
Uglješ
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Prosječna veličina
kućanstava (članova)
2,8
2,8
2,9
3,4
Broj kućanstava
2.410
353
100
192
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica
65
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Specifični kontingenti stanovništva 2015. godine
Za planiranje broja i kapaciteta objekata društvenih djelatnosti, izračunati su specifični
kontingenti stanovništva 2015. godine.
PREDŠKOLSKO I OSNOVNO OBRAZOVANJE
-
Dječji vrtić
-
Osnovno obrazovanje
• I-IV razred
• V-VIII razred
306 djece
417 djece
458 djece
MREŽA SPORTSKIH OBJEKATA
-
7-10 god.
11-14 god.
15-18 god.
19-24 god.
25-34 god.
35-44 god.
45-59 god.
60 i više god.
427 korisnika
458 korisnika
493 korisnika
653 korisnika
1.060 korisnika
1.415 korisnika
1.719 korisnika
1.747 korisnika
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Gospodarski aspekt
Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz resursne osnove, geoprometni položaj,
očuvanje i modernizaciju postojećih proizvodnih kapaciteta, novu izgradnju malih i srednjih
proizvodnih i uslužnih kapaciteta u Mecama, Švajcarnici i Uglješu, te tradicionalna iskustva i
znanja stanovništva.
Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i
racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja.
Konkretni ciljevi na toj osnovi su:
-
Razvijati malo i srednje poduzetništvo
Za razvoj poduzetništva potrebno je iskoristiti demografski potencijal, jer je stanovništvo u
minulim vremenima snažne industrijalizacije steklo stručna znanja i iskustvo u tradicionalnim
djelatnostima.
-
Ravnomjerno gospodarski razvijati cijelo područje Općine
U Uglješu, Mecama i Švajcarnici stvoriti prostorne uvjete za razvoj malog i srednjeg
poduzetništva u proizvodnim, uslužnim i obrtničkim djelatnostima.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica
66
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
Broj: 120/2001.
Iskoristiti povoljan geoprometni položaj
Općina će izgradnjom Zapadne obilaznice Osijeka postići bližu i racionalniju prometnu
povezanost gospodarstva s tržištima nabave i prodaje i razvijati djelatnost robnog transporta.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne
infrastrukture
2.2.3.1. Naselja
Osnovni ciljevi razvoja naselja na području općine Darda propisani PPO-BŽ svedeni su na
dvije osnovne postavke:
Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i
razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja
svojih općina.
-
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
osnažiti mrežu srednjih naselja,
osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
poticati gospodarsko jačanje područnih lokalnih središta.
Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i
depopulacije.
-
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
u ruralnim naseljima koja se nalaze uz značajne prometne koridore poticati
usmjerenje u pravcu turističkog razvoja,
povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja,
osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem
gospodarstva u središnjim naseljima.
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
Imajući u vidu navedeno stanje u prostoru i već navedene ciljeve demografskog razvoja kao i
razvoja naselja utvrđeni su slijedeći ciljevi razvoja društvene infrastrukture općinskog
značaja:
-
-
razvoj društvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmještajem stanovništva, a u
skladu s odredbama PPO-BŽ
podizanje i poboljšavanje standarda i kvalitete usluga koje društvena infrastruktura
pruža stanovništvu,
osiguravanje minimalnih uvjeta primarne zdravstvene zaštite s obzirom na planirani
broj stanovnika s ciljem smanjivanja dnevnih migracija stanovništva, a kako je to
propisalo Ministarstvo zdravstava u Mreži zdravstvenih djelatnosti («Narodne novine»
br. 85/2002.) na temelju članka 35. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti
osiguravanje kvalitetnih uvjeta života i rada u predškolskoj ustanovi (prostori su
građevinski neadekvatni, prokišnjavaju i sl.,
u djelatnosti kulture razvijanje domova kulture u svim naseljima s ciljem očuvanja
tradicije i razvijanja kulturnih vrijednosti kod mlade populacije.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica
67
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
a) Cestovni i željeznički promet
Na nivou Općine ciljevi razvoja prometnog sustava su sljedeći:
-
uređenje i modernizacija lokalnih cesta, kao i svih nekategoriziranih cesta koje su u
funkciji pristupa izgrađenim zonama naselja,
izgradnja parkirališnog prostora i pješačkih površina u centralnoj zoni općinskog centra,
poboljšanje javnog prijevoza razvojem autobusnog i željezničkog prijevoza.
b) Pošta
Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju
sljedeće:
-
uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s
budućim potrebama.
c) Telekomunikacije
Srednjoročni plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od
općinskog značaja.
Osnovni cilj je postupna dogradnja kapaciteta komunikacija, te izgradnja novih kabelskih
mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve suvremene raspoložive
telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju.
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
a) Plinoopskrba
Cilj prostornog razvoja općinskog značaja sadrže ciljeve Državnog značaja, te izgradnju
lokalnih plinoopskrbnih sustava, tako da se omogući korištenje prirodnog plina u svim
naseljima Općine i što većeg broja korisnika u plinoficiranim naseljima.
b) Elektroenergetika
Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima županijskog
značaja, dakle u proizvodnji i prijenosu električne energije, te u dijelu koji se odnosi na razvoj
distribucijske mreže i zadovoljavanje potreba potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima
potrebno je dograditi postojeći distribucijski elektroenergetski sustav.
Pri dogradnji i rekonstrukcijama distribucijskog elektroenergetskog sustava postupno
zamjenjivati 10(20) kV nadzemne vodove kabelskim i to prvenstveno unutar građevinskog
područja i kontaktnim zonama s građevinskim područjem, a gdje je potrebno i izvan
građevinskog područja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica
68
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika, kao i svih drugih korisnika
dovoljnim količinama kvalitetne vode. Na razini Županije cilj je izgradnja Jedinstvenog
regionalnog sustava vodoopskrbe.
Na razini Općine ciljevi su izgradnja i dogradnja lokalnih vodoopskrbnih kapaciteta do pune
izgrađenosti, funkcionalne zaokruženosti i ukupnog opsega korištenja.
b) Odvodnja otpadnih voda
Istovremeno s razvojem vodoopskrbe poželjno je razvijati sustave za odvođenje sanitarnih,
otpadnih i oborinskih voda.
Među ciljevima zaštite voda od zagađivanja u planovima višeg reda su očuvanje kvalitete
voda koje su još čiste i zaustavljanje trenda pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih
voda.
Stoga je u ostvarivanju toga, na razini Općine, cilj izgradnja Javnog odvodnog sustava u
naseljima Općine.
c) Uređenje vodotoka i voda
Osnovni cilj je uređenje svih voda do stupnja pogodnog za kvalitetno korištenje vodnih
površina.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Ciljevi u ovoj oblasti su uređivanje mreže detaljne odvodnje do stupnja koji će omogućiti
pravodobnu odvodnju suvišnih voda s melioracijskih površina, te zatim održavanje
postignutog stupnja uređenosti kako bi se kulturama osigurao povoljan odnos vode i zraka.
Obzirom da je stabilna proizvodnja jedino moguća ukoliko se kulturama osigura dovoljna
količina vode u periodu kada je nema, a potrebna je, cilj je uspostava sustava za
navodnjavanje uz uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća
navodnjavana područja.
2.2.4. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti
Područje rijeke Drave, sa sklopovima priobalnih šuma i ritskim oblicima i rubni kultivirani
dijelovi kanala Halašica, Barbara, obuhvaća još Švajcerovu adu sve do naselja Darda, te na
istoku do željezničke pruge, treba štititi Odredbama za provođenje PPUOD.
2.2.5. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina
Cilj je provesti sveobuhvatni postupak zaštite kulturnih dobara, te odrediti uvjete zaštite.
Ovaj cilj podrazumijeva:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica
69
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
Broj: 120/2001.
Donijeti odluke o proglašenju zaštićenih kulturnih dobara lokalnog značaja
U tom cilju je potrebno:
•
•
provesti detaljno istraživanje tj. evidentiranje i dokumentiranje graditeljske baštine,
pojedinačna kulturna dobra na stručno prihvatljiv i vrstan način uključiti u budući
razvitak Općine.
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU
OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju
naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju
sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi:
-
Optimalno korištenje građevinskog područja
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
-
Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja
•
•
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih
građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama,
usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su
već opremljeni komunalnom infrastrukturom.
očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina graditeljskog nasljeđa,
zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.
Osiguranje zdravog okoliša
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
utvrditi stanje okoliša u naseljima,
poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja,
planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
Na osnovi preporuka za oblikovanje građevinskih područja i ciljeva za racionalno korištenje i
zaštitu prostora u naseljima iz PPO-BŽ, te analize i ocjene postojećih građevinskih područja,
utvrđeni su slijedeći ciljevi za utvrđivanje građevinskih područja u Općini:
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih
građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
smanjivanje predimenzioniranih građevinskih područja naselja na dimenzije primjerene
potrebama,
povećanje gustoće naseljenosti,
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica
70
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
Broj: 120/2001.
usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja na dijelove koji su već
opremljeni komunalnom infrastrukturom,
obuhvatiti granicama građevinskog područja dio naselja povremenog stanovanja
''Karašica'' koji se nalazi na području općine Darda.
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
U sastavu naselja cilj je postići dobro strukturiran policentričan sustav, a uređenje prostora
naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog
iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i opremanja infrastrukturom. U
smislu uređenja naselja osnovni ciljevi su:
-
razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine,
osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti
razvoj,
poboljšati unutarnju organizaciju naselja.
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
•
-
planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja,
odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne
situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet,
gospodarski sadržaji),
razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i
razvojnim potrebama,
osigurati prostore za zelenilo, šport, rekreaciju i zajedničke potrebe.
Podići razinu komunalne opremljenosti
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona,
izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama,
izgraditi suvremenu podzemnu kabelsku telekomunikacijsku mrežu u svim ulicama
(gdje je potrebno na obje strane ulice),
izgraditi građevine pokretnih telekomunikacija (bazne postaje),
izgraditi glavne distribucijske plinovode i mjesne plinovodne mreže,
rekonstruirati i dograditi distribucijsku elektroenergetsku mrežu na 10(20) kV i 0,4
kV naponskoj razini u skladu s potrebama,
rekonstruirati i izgraditi javnu rasvjetu u svim ulicama naselja Općine,
izgraditi vodoopskrbni sustav za dijelove naselja koji ga nemaju,
izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima Općine.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-2. Ciljevi
Stranica
71
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U
ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
Osnova za planiranje i usklađivanje prostornog razvoja općine Darda utvrđena je PPO-BŽ.
Prostorno-razvojna struktura Županije definirana je razvojem mreže naselja, infrastrukturnim
sustavima, poljoprivrednim površinama, šumskim područjima te vodnim površinama i
resursima.
Dominantnu ulogu u organizaciji prostornog razvoja Općine čini Županijska osovina
urbanizacije Beli Manastir-Osijek-Đakovo koja zahvaća sjeveroistočni dio Općine.
Položaj općine Darda u središnjem dijelu Županije je veoma povoljan budući da se nalazi u
užem utjecajnom području Osijeka kao makroregionalnog (velikog razvojnog) središta.
U Županijskom sustavu naselja, naselja Općine svrstana su: Darda u manje regionalno
(manje razvojno) središte, a Mece, Švajcarnica i Uglješ u ostala naselja, koja nisu svrstana u
PPO-BŽ. Prostor Općine je nizinsko područje čijim većim dijelom dominira poljoprivredno
zemljište, a znatno manje područje zauzimaju šumske površine, te oboje čine dio resursne
osnove područja Županije.
Gospodarska struktura Županije određena je korištenjem prirodnih resursa, korištenjem
postojećih kapaciteta, te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po
ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu značajno je usmjerenje
na formiranje gospodarskih zona uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg
gospodarskog razvoja prostora Županije, a doprinos razvoju gospodarstva treba dati
osnaživanje turizma kroz adekvatnu valorizaciju lokaliteta od županijskog i općinskog
značaja.
Temelj prostornog razvoja Općine čini valorizacija prirodnih resursa: poljoprivrednih, šumskih
površina i vodenih površina te izgrađenih struktura: naselja i infrastrukture.
Okosnicu gospodarskog razvoja će činiti malo i srednje poduzetništvo na korištenju resursa u
obliku proizvodnje te usluga.
Općina će se svojim planiranim gospodarskim razvojem uklopiti u prostorno-gospodarski
model Županije putem gospodarskih zona u Darda (u okviru i van naselja), namijenjene za
lociranje proizvodnih i uslužnih djelatnosti.
Na temelju razvojnih opredjeljenja te ciljeva prostornog razvoja i uređenja prostora
županijskog značaja planiran je razvoj prostornih struktura Općine.
U izradi plana polazi se od utvrđenih prostornih osobitosti, problema, ograničenja i
mogućnosti prostornog razvoja.
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
72
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE
PROSTORA
Organizacija, namjena i korištenje prostora općine Darda temelje se na prirodnim obilježjima
prostora, mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima,
ograničenjima i ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim
osnovnim pravcima gospodarskog razvoja.
Dominantnu ulogu u organizaciji prostora čine naselja, infrastruktura te poljoprivredno i
šumsko zemljište.
Osovinu razvoja općine Darda čini prostor državne ceste D7 koja povezuje Osijek i
Mađarsku, a na njoj su Mece, Darda i Švajcarnica.
U PPUOD su definirane površine osnovne namjene: poljoprivredno zemljište, šume i vode
koje su strukturirane u odnosu na vrste, vrijednosti i način korištenja.
PPUOD dio površina namjenjuje za izgradnju naselja, naselja povremenog stanovanja te
gospodarske zone koje su definirane kao građevinska područja.
Prostor namijenjen za razvoj infrastrukture prikazan je linijski, a objekti simbolima.
Na kartografskom prikazu br. 1., u mj. 1:25.000 prikazano je korištenje i namjena prostora
Općine.
U okviru utvrđenih građevinskih područja na kartografskim prikazima u mj. 1:5.000 i 1:2880
prikazane su izgrađene površine i neizgrađene površine za novu buduću izgradnju.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Prema službenim podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar
Osijek, Ispostava Beli Manastir, površina općine Darda iznosi 9.405,80 ha. PPUOD je
izrađen na topografskoj podlozi mjerila 1:25.000 dobivenoj od Državne geodetske uprave i
računalnim očitanjem površine Općine sa spomenute podloge je ustanovljeno da površina
općine Darda iznosi 9.391,58 ha. Prema tome, ona je manja za 14,22 ha u odnosu na
podataka Državne geodetske uprave. Iskazi prostornih pokazatelja za namjenu površina u
PPUOD se baziraju na ukupnoj površini Općine od 9.391,58 ha.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
Tablica br. 31.
Red.
broj
OZNAKA
na kartograf.
prikazu
NAMJENA POVRŠINA
UKUPNO
(ha)
Ukupno
1.
1.1.
748,87
stan/ha
ha/stan
11,60
GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Izgrađeni dio GP
Građevinska područja
naselja stalnog stanovanja
Ukupno
Izgrađeni dio GP
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
557,18
GP
668,56
476,87
Stranica
73
Prostorni plan uređenja općine Darda
1.2.
1.3.
Broj: 120/2001.
Građevinska područja naselja
povremenog stanovanja
''Karašica''
Ukupno
Građevinska područja
gospodarskih zona 1 i 2
Ukupno
GP2
Izgrađeni dio GP
0,27
I1 i I2
Izgrađeni dio GP
2.
3.1.
IZGRAĐENE STRUKTURE
VAN GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
Površine za iskorištavanje
energetskih sirovina
Površine za iskorištavanje
geotermalne vode
Ostale površine za
iskorištavanje mineralnih
sirovina
POLJOPRIVREDNO TLO
ISKLJUČIVO OSNOVNE
NAMJENE-OBRADIVO
Osobito vrijedno obradivo tlo
3.2.
3.3.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
4.
0,27
80,04
80,04
Ukupno
E1
-
E2
-
E3
(162,12)
1)
Ukupno
P1
583,75
Vrijedno obradivo tlo
P2
4.370,64
Ostala obradiva tla
P3
78,76
4.1.
ŠUME ISKLJUČIVO
OSNOVNE NAMJENE
Gospodarske šume
4.2.
4.3.
Ukupno
Š1
2.938,05
Zaštitne šume
Š2
-
Š3
-
6.
6.1.
6.2.
6.3.
7.
Šume posebne
namjene
OSTALO ŠUMSKO
ZEMLJIŠTE OSNOVNE
NAMJENE
OSTALA ZEMLJIŠTA I TLA
Ostalo poljoprivredno tlo
Neplodno tlo
Trstik
VODNE POVRŠINE
7.1.
Vodotok
7.2.
Jezero
J
-
7.3.
Akumulacija
A
85,36
7.4.
Ostale vodne površine
VP
38,57
8.
OSTALE POVRŠINE
5.
ŠZ
Ukupno
Ukupno
OP
NP
T
_____
5,033,15
0,58
2.938,05
0,34
83,24
0,01
140,40
0,02
270,40
0,03
177,47
0,02
9.391,58
1,08
82,71
2,74
54,95
146,47
8.1.
Promet
8.2.
Odlagalište komunalnog
otpada
OPĆINA UKUPNO
9.
Ukupno
-
Ukupno
____
____
177,47
OK
-
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Napomena:
Površine navedene u tablici br. 31. utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena površina" u Mj. 1:25.000 i br. 4.A.-4.F. "Građevinska područja" u Mj. 1:5.000 i
1:2880.
1)
Ova površina je uračunata u: vodotok i akumulaciju
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
74
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
3.2.1.1. Struktura površina
Ukupna površina Općine strukturirana po namjeni i prikazana na kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena prostora", načinjena je u skladu s "Pravilnikom o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih
planova".
Kvantificirani pokazatelji za kategorije osnovne namjene sa spomenutog kartografskom
prikaza se ne mogu uspoređivati s podacima Katastra.
Struktura površine Općine je sljedeća:
1. Građevinska područja ukupno 748,87 ha (7,97% površine Općine)
2. Površine isključivo osnovne namjene
-
Poljoprivredne površine 5.033,15 ha (53,59% površine Općine),
-
Šume 2.949,85 ha (31,41% površine Općine).
3. Ostalo šumsko zemljište 83,24 ha (0,89% površine Općine)
4. Ostala zemljišta i tla 140,40 ha (1,49% površine Općine)
5. Vodne površine 270,40 ha (2,88% površine Općine)
6. Ostale površine 177,47 ha (1,89% površine Općine)
S obzirom da je građevinsko područje višenamjensko, unutar njega neizgrađeni dio su
poljoprivredne površine (vrtovi, voćnjaci i sl.) do trenutka dok se ne izgrade, odnosno
prenamijene.
3.2.1.2. Građevinska područja
Za postojeća građevinska područja izrađena je analiza izgrađenosti istih koja je poslužila kao
podloga za formiranje novih granica građevinskih područja.
Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju se površine angažirane za određene
namjene (građevne parcele, u pravilu do 100m dubine, čestice komunalne infrastrukture,
športska igrališta, javne površine i vodene te druge površine nepodobne za izgradnju).
Objektivno sagledavajući razvoj demografskih procesa i gospodarskih potencijala te druga
obilježja i posebnosti svakog naselja pojedinačno utvrđene su nove granice građevinskih
područja.
Građevinska područja naselja stalnog stanovanja
Darda
Građevinsko područje naselja Darda predviđeno je na površini 481,77ha.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje 14,01st/ha.
Mece
Građevinsko područje naselja Mece predviđeno je na površini 58,40ha.
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
75
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 16,92st/ha.
Švajcarnica
Građevinsko područje naselja Švajcarnica predviđeno je na površini 41,88ha.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 7,00st/ha.
Uglješ
Građevinsko područje naselja Uglješ predviđeno je na površini 86,51ha, što je smanjenje za
24,10ha u odnosu na postojeću granicu građevinskog područja.
Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 7,55st/ha.
Za naselja Darda, Mece i Švajcarnica nije prikazana usporedba s površinama postojećeg
građevinskog područja jer su sva tri naselja bila unutar jednog građevinskog područja kako je
i objašnjeno u polazištima.
Ukupno planom predviđena površina građevinskih područja za sva naselja stalnog
stanovanja u Općini iznosi 668,56ha što je za 406,59ha manje od ukupne površine
postojećih građevinskih područja za sva naselja.
DOKAZNICA DIMENZIONIRANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA
NASELJA STALNOG STANOVANJA
Maksimalna dopuštena
povr.građ. područja
UKUPNO+25% (ha)
420,57
525,71
481,77
0,92
MECE
840
42,11
0,05
988
148
7,42
49,53
61,91
58,40
0,94
ŠVAJCARNICA
231
33,09
0,14
293
62
8,88
41,97
52,46
41,88
0,80
UGLJEŠ
597
110,61
65,64
0,11
653
56
6,16
71,80
89,75
86,51
0,96
7062
1075,15
476,87
0,07
8685
1623
106,99
583,86
729,83
668,56
0,92
UKUPNO:
Površina
plan.građ.područja/max.
dopuštena površina građ.podr.
UKUPNO-površina
izgrađ.područja+površina za
planirano povećanje broja st-ka
(ha)
84,54
Površina planiranog
građ.područja (ha)
Porast broja stanovnika
1357
Površina izgrađ. područja/broj
stanovnika 2001. (ha/st)
6751
Površina izgrađenog područja
(ha)
0,06
Površina postojećeg
građ.područja (ha)
336,03
DARDA
Broj stanovnika 2001.
5394
Naselje
Planirani broj stanovnika
Površina za planirano povećanje
broja stanovnika (ha)
Tablica br. 32.
IZVOD PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Građevinsko područje naselja povremenog stanovanja „Karašica“
Građevinsko područje naselja povremenog stanovanja ''Karašica'' predviđeno je na površini
0,27ha i zauzima područje postojeće izgradnje koje se nalazi na području općine Darda, a
sastavni je dio naselja koje se svojim većim dijelom nalazi u općini Petrijevci.
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
76
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Građevinska područja gospodarskih zona
Gospodarska zona 1
Građevinsko područje gospodarske zone 1 predviđeno je na površini 28,79 ha, a formirano
je na području postojeće izgradnje koja se prema PP (bivše) Općine Beli Manastir nalazila
unutar granica građevinskog područja Darda.
Područje ove gospodarske zone namijenjeno je proizvodnji i preradi crvenog mesa.
Gospodarska zona 2
Građevinsko područje gospodarske zone 2 predviđeno je na površini 51,25 ha, a također je
formirano na području postojeće izgradnje koja se nalazila unutar granica građevinskog
područja Darda. Područje ove gospodarske zone namijenjeno je djelatnostima kompatibilnim
prehrambenoj industriji.
3.2.1.3. Poljoprivredne površine
Poljoprivredne površine zauzimaju najveći dio površine Općine (preko 57% teritorija), te je
stoga i opravdana potreba za racionalnim i ekonomičnim korištenje ovog prirodnog resursa.
Međutim, nije sve poljoprivredno zemljište jednako vrijedno niti pogodno za obradu, te je
stoga potrebno izvršiti valorizaciju poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu, a na
temelju pedoloških osobina tala, te stupnja uređenosti tla.
Na temelju navedenih podataka o tlu iz Katastra, te na temelju Pravilnika o sadržaju
prostornih planova8), izvršena je procjena pogodnosti tala za potrebe PPUOD. Na osnovu
navedenih elemenata, na području Općine mogu se izdvojiti tla pogodna za poljoprivredno
korištenje sljedećih kategorija:
-
osobito vrijedno obradivo tlo,
vrijedno obradivo tlo,
ostala obradiva tla.
Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog
zemljišta prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena površina''.
Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija tala, te mjerenjem ucrtanih površina pomoću
računala, utvrđene su sljedeće površine pojedinih kategorija tla: osobito vrijedno obradivo tlo
prostire se na površini od 583,75 ha, vrijedno obradivo tlo od 4.404,29 ha, što znači da
općina Darda raspolaže vrlo vrijednim obradivim zemljištem na ukupno 4.988,04 ha,
odnosno 53,11% ukupne površine Općina (6,22% osobito vrijedno obradivo tlo i 46,89%
vrijedno obradivo tlo).
Ostala obradiva tla se prostiru na 100,41 ha, odnosno 0,01% površine Općine.
Prostorna rasprostranjenost pojedinih kategorija poljoprivrednog zemljišta je sljedeća:
8)
Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu
elaborata Prostornih planova
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
77
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Osobito vrijedno obradivo tlo je najvećim dijelom zastupljeno na sjeveroistoku Općine,
sjeverno i istočno od Darde, te sjeverno od Meca, dok su manje površine na sjeverozapadu
Općine i manja površina zapadno od Darde.
Vrijedno obradivo tlo je najzastupljenija kategorija zemljišta i rasprostranjena je na području
cijele Općine, koje nije pod šumom.
Ostala obradiva tla tek malim površinama zastupljena su u središnjem i sjeveroistočnom
dijelu Općine.
Najoptimalnija mjera zaštite tla je korištenje poljoprivrednog zemljišta u skladu s izvršenom
valorizacijom, odnosno u skladu s utvrđenim pogodnostima tala za pojedinu namjenu.
Budući da općina Darda raspolaže poljoprivrednim zemljištem visoke kvalitete, to je još
naglašenija potreba racionalnog korištenja ovog prirodnog resursa za njegovu osnovnu
namjenu-poljoprivredu. Stoga je potrebno na najmanju moguću mjeru smanjiti korištenje
kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (širenje naselja,
gospodarstvo, infrastruktura), kroz usklađivanje interesa svih korisnika u prostoru. U tom
smislu je potrebno očuvati velike, cjelovite površine najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta
za trajnu namjenu poljoprivrednu proizvodnju. Na takav način je lakše takvo zemljište
privesti kompletnom vodnogospodarskom uređenju, kao mjeri očuvanja i zaštite zemljišta za
njegovu osnovnu namjenu.
U cilju zaštite tla potrebna je i racionalizacija korištenja kemijskih sredstava u procesu
proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih kultura, a koje imaju za cilj povećanje prinosa.
Osim toga potrebno je djelovati na razvijanju ekološke poljoprivrede, odnosno proizvodnje
zdrave hrane, za proizvodnju koje je osnovni preduvjet vrijedno poljoprivredno zemljište, a
što Općina posjeduje.
Osim takvih preduvjeta značajan je potencijal u okviru seoskih gospodarstava u ruralnim
naseljima u Općini.
3.2.1.4. Šumske površine
Šume su specifično prirodno bogatstvo koje danas sve više zahtijeva posebne uvjete
očuvanja, zaštite i razvoja.
Na prostoru općine Darda zastupljene su gospodarske šume kojima gospodare Hrvatske
šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek, te ostale šume i šumske površine u
individualnom vlasništvu. U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma,
gospodarske šume jedina su kategorija šuma koja se pojavljuje a njihov je udjel u ukupnim
šumskim površinama ("Hrvatskih šuma") 100%. Šume posebne namjene i zaštitne šume na
prostoru Općine nisu prisutne.
Šume Općine Darda nalaze se na području gospodarskih jedinica Jagodnjačke šume,
Darđanske šume i Valpovačke podravske šume. Šumama gospodare: šumarija Baranjsko
Petrovo selo, šumarija Valpovo i šumarija Darda. To su uglavnom umjetno podignute šume
(kulture) euroameričkih topola i vrba u mozaiku sa prirodnim šumama crne i bijele topole,
vrbe i poljskog jasena. Udio pojedinih vrsta drveća u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeći:
euroamerička topola 54,6%, vrba 22,9%, bijela topola 9,18%, crna topola 0,8%, poljski jasen
2,9%. Ostale vrste drveća (lužnjak, ostala tvrda bjelogorica, ostala meka bjelogorica) imaju
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
78
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
udjel od 10,5%. Šume su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema
izrazitog.
Za svaku gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina,
nakon čega se izrađuje nova. Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe
(etat) koja se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju
šumsko uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i
šumsko zemljište općine Darda moraju koristiti prema (izrađenim) šumskogospodarskim
osnovama te osobito Zakonom o šumama.
Osnovni ciljevi gospodarenja ovim šumama su: osiguranje postojanosti ekosustava,
održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma, napredno i potrajno gospodarenje te
korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka
raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma
pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te
provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja
šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane
abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi
svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma.
Također je nužno izvršiti razminiranje površina koje su onečišćene minama.
Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i
zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje
poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta
koje nije pogodno za druge namjene.
Šumama i šumskim zemljištima u privatnom vlasništvu treba gospodariti na način koji je
sukladan gospodarenju šumama u vlasništvu Države.
U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba
posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti
potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja.
Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i
šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem ne promijenjene uvjete.
Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda,
preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere poput avio zaprašivanja ako nisu
nekim drugim razlozima zabranjeni.
3.3. NASELJA
Postojeću mrežu naselja Općine čine naselja: Darda, Mece, Švajcarnica i Uglješ, koji
PPUOD zadržava.
PPUOD preuzima sustav središnjih naselja utvrđen PPO-BŽ koji naselje Darda svrstava u
manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti, a naselja Mece, Švajcarnica i
Uglješ nisu svrstana u PPO-BŽ, tako da su u PPUOD definirana kao ostala naselja.
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
79
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Planirani sustav središnjih naselja trebao bi pokrenuti procese usmjerene ka:
-
uravnoteženoj prostornoj raspodjeli stanovništva, radnih sadržaja i drugih funkcija na
području Općine,
uravnoteženom razvoju središnjih funkcija,
povećanju stupnja urbane opremljenosti i razvijenosti.
Osnovnu funkciju naselja čini stanovanje, koje je ujedno najveći korisnik prostora. Prateće
funkcije stanovanja su: radne djelatnosti, usluge, opskrba, obrazovanje, zdravstvene i
socijalne djelatnosti, te rekreacijski sadržaji. Za sve ove funkcije je ostavljena sloboda izbora
lokacije unutar građevinskog područja naselja, uz poštovanje međusobnih veza,
gravitacijskih odnosa i kompatibilnosti pojedinih funkcija.
Blizina županijskog centra, povoljan prometni položaj uz visok nivo opremljenosti
komunalnom infrastrukturom i dalje će poticajno utjecati na razvoj naselja i Općine u cjelini.
Obzirom na blizinu grada Osijeka i sadašnje stanje opremljenosti, ne očekuje se bitno
jačanje funkcija društvene infrastrukture.
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
80
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
Budući gospodarski razvoj Općine počivat će na valorizaciji prirodnih resursa, korištenju
izgrađenih kapaciteta, prvenstveno velikih proizvodnih, poduzetništvu kao suvremenom
obliku proizvodnje i usluga te ljudskom potencijalu.
Poljoprivreda ima tradiciju kao zaokruženi ciklus ratarstvo-stočarstvo (peradarska i
svinjogojska farma)-mesna industrija, te bi trebalo i dalje ovaj kompleks razvijati uz
pozicioniranje ''Belja'' kao ''branda'' među hrvatskim proizvodima.
Razvoj poljoprivrede, osim u okviru velikog kompleksa, treba razvijati kroz obiteljska
poljoprivredna gospodarstva i okrupnjavanjem privatnih posjeda.
Poduzetništvo će se razvijati putem malih i srednjih proizvodnih i uslužnih kapaciteta u
okvirima naselja.
PPUOD su kroz Odredbe za provođenje osigurani prostorni uvjeti izgradnje, odnosno
lociranja.
Za postojeću mesoprerađivačku industriju, upravu ''Belja'' kao i druge djelatnosti kompatibilne
prehrambenoj industriji izdvojene su dvije gospodarske zone (1 i 2) kao građevinska
područja.
3.4.1.2. Turizam
Područje općine Darda kao dio kontinentalnog turističkog prostora Osječko-baranjske
županije i Republike Hrvatske, posjeduje određene mogućnosti i preduvjete za brži
gospodarski, a time i turistički razvoj.
U planskom razdoblju PPUOD ovo područje ima određene preduvjete za aktivniji turistički
razvoj, na bazi valorizacije svojih resursa, a za što se zalažu i kroz strateške dokumente
prostornog9) i turističkog10) razvoja RH. U oba strateška dokumenta je izražena potreba
ravnomjernijeg turističkog razvoja svih potencijala na prostoru Države, ali i potreba
racionalnog korištenja tih potencijala.
Bogatstvo i raznolikost resursa, njihova dobra očuvanost, njegovanje autohtonih osobitosti
pojedinog turističkog prostora, kao i jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim
razvojem, osnove su za planirani razvoj kontinentalnog turizma na području Županije11), ali i
Općine.
Ukupan turistički prostor Županije je vrlo vrijedan turistički resurs koji do sada nije bio
adekvatno turistički valoriziran, tako da su njegovi potencijali mnogo veći i raznovrsniji, ali i
dobro očuvani, te interesantni za dinamičniji turistički razvoj, u odnosu na dosadašnji razvoj.
9)
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Strategija prostornog uređenja
Republike Hrvatske, 1997. god.
10)
Razvojna strategija hrvatskog turizma, NN, br. 113/93.
11)
Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije : Prostorni plan Osječko-baranjske
županije, Osijek, 2002. god.
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
81
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Kao i na ukupnom prostoru Osječko-baranjske županije, tako i na području općine Darda,
turizam će se prvenstveno bazirati na mogućnosti valorizacije svojih prirodnih potencijala.
U prirodne, a ujedno i turističke potencijale općine Darda, treba ubrojiti nizinski i agrarno
vrijedan prostor, područja prirodnih šuma s očuvanim biljnim i životinjskim svijetom, vodne
površine, ruralno područje s elementima kulturno-povijesne tradicijske baštine.
Osim navedenih potencijala značajno je i neposredno okruženje, odnosno blizina Parka
prirode "Kopački rit". Turistička valorizacija Parka prirode, te mogućnosti posjećivanja
različitih kategorija posjetitelja, utjecat će i na razvoj okolnih područja, pa tako i na područje
općine Darda, kroz različite mogućnosti turističkih aktivnosti (prihvat posjetitelja,
ugostiteljske, smještajne, rekreacijske i dr. potrebe.)
Na ukupnom prostoru Osječko-baranjske županije, kroz PPO-BŽ ističe se potreba očuvanja
turističkog prostora, te odgovorno i racionalno upravljanje tim prostorom, kroz razvitak
specifičnih oblika turističke ponude, razvijajući edukativne, znanstvene i ekološke programe.
Ističu se mogućnosti razvoja turizma u ruralnim područjima, te gospodarska sprega turizma i
poljoprivrede, kao i integracija turizma i kulture.
U PPO-BŽ izdvojena su područja i zone predložene za turističku namjenu, od značaja za
Županiju, kojima je dio ''Rekreacijskog područja Drava'' (dio na području Općine Darda).
''Rekreacijsko područje Drava'' je dio kontinuiranog pojasa uz lijevu i desnu obalu Drave,
koje čine prirodni rekreacijski potencijal, a koji još pripada Gradu Osijeku i općini Petrijevci.
Na području općine Darda ovo područje je dijelom izgrađeno na području naselja
povremenog stanovanja ''Karašica'', na jugozapadu Općine.
Na području općine Darda, s obzirom na prirodne potencijale Općine, turizam u okviru
ukupnog gospodarskog razvoja bi zauzimao značajnije mjesto, ali i s obzirom na prirodne
potencijale u neposrednom okruženju (Park prirode ''Kopački rit'', grad Osijek), kao i s
obzirom na geoprometni položaj Općine u odnosu na planirane prometne pravce (koridor
Vc), kao i postavljene ciljeve na nivou Države i Županije. U tom smislu se na području općine
Darda može očekivati razvoj različitih oblika kontinentalnog turizma, koji će se odvijati u
ruralnom prostoru uz istovremeno korištenje određenih resursa, ali i njihovo očuvanje i
zaštitu, što podrazumijeva održivi razvoj.
U takvim okvirima, turizam bi se bazirao na već postojećim kapacitetima, razvijajući ih
kvalitativno i u cilju turističke tražnje.
Na području Općine stoga bi se i dalje razvijali turističko-ugostiteljski kapaciteti, kroz
uključivanje seoskih gospodarstava da se kroz različite oblike ponude i usluga u okviru svog
poljoprivrednog gospodarstva uključe u turizam (smještaj, ishrana, rekreacija, sudjelovanje u
radovima u okviru seoskog gospodarstva itd.), a što bi poticalo razvoj seoskih gospodarstva,
ekološke poljoprivrede, odnosno razvoj ukupnog ruralnog prostora. Za razvoj ovog oblika
turizma i mogućnosti njegovog razvoja, važni su sadržaji u okruženju (Park prirode ''Kopački
rit'', područje grada Osijeka, budući tranzitni turisti itd.), što znači raznoliku turističku
potražnju te mogućnosti prilagođavanja i zadovoljenja takve turističke potražnje.
Na prostoru općine Darda, u okviru postojećeg športsko-rekreacijskog centra ''Đola'', koji je
danas lokalnog značenja razvijali bi se dodatni športsko-rekreacijski sadržaji kako bi
upotpunili sadržajno ovaj prostor sa športskim i rekreacijskim sadržajima (rukometno
igralište za mali nogomet, uz postojeće nogometno i košarkaško igralište), te izgradnja
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
82
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
kuglane, igralište za djecu, kao i eventualno dopunskog kupališnog sadržaja, bazena, čime bi
se upotpunila ponuda športsko-rekreacijskih sadržaja, kako za domaće stanovništvo, ali i za
potencijalne turiste i izletnike. Osim toga na području današnjeg jezera Đola postoje
mogućnosti i za razvitak ribolovnog turizma.
Na području općine Darda, razvoj kupališnog, ribolovnog i rekreacijskog turizma moguće je
razvijati i na rekreacijskom području ''Karašica'', koje jednim manjim dijelom pripada Općini
Darda, a u okviru kojega se nalazi i nekoliko građevina povremenog stanovanja (oko 14).
To je područje ujedno i dio ''Rekreacijskog područja Drava'', za koje je potrebno izvršiti
detaljnu valorizaciju prostora u cilju planiranog razvoja rekreacijskog područja, te njegove
zaštite.
Područje općine Darda je i lovno područje, kao uostalom i ostalo područje Baranje koje je
poznato po lovnom turizmu. Stoga se i na području općine Darda može očekivati i daljnji
razvoj lovnog turizma, tim više što je za potrebe lovnog turizma organiziran i uzgoj fazanske
divljači, a u cilju očuvanja i zaštite prirodnih potencijala lovišta i divljači u njima.
Na području općine Darda postoje i značajni sadržaji kulturno-povijesne i spomeničke
baštine, kao što je dvorac i park oko dvorca, koje je također, uz druge kulturne i sakralne
objekte, potrebno turistički valorizirati i ponuditi u okviru povezivanja turizma i kulture.
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
Na području općine Darda vrši se eksploatacija riječnog pijeska iz korita Drave, u sklopu
održavanja plovnog profila na Dravi. Ova je aktivnost kontinuirana pa će se kao takva
pojavljivati i nadalje.
Aktivnosti vezanih na eksploataciju ili istraživanje mineralnih sirovina u kopnenom dijelu
Općine nema, tako da se u ovom Planu nisu ni definirala buduća eksploatacijska polja.
Njihovo eventualno kasnije formiranje moguće je prema Odredbama PPO-BŽ.
3.4.2. Društvene djelatnosti
Mreža objekata i funkcija društvenih djelatnosti planirana je na osnovi postojećeg stanja u
Općini i time definiranih ciljeva za razvoj društvene infrastrukture ujedno uvažavajući stvarne
mogućnosti razvoja Općine u tom segmentu.
Mreža sadržaja društvenih djelatnosti usklađuje se s mrežom središnjih naselja čime se
stvaraju preduvjeti za podizanje standarda i kvalitete života stanovništva na području
Županije.
Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja PPUOD kao i PPO-BŽ utvrđena je
minimalna zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja na
sljedećoj tablici:
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
83
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
PLAN DRUŠTVENIH DJELATNOSTI PREMA
KATEGORIJAMA SREDIŠNJIH NASELJA
Tablica br. 33.
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
UPRAVA, SUDSTVO
ŠKOLSTVO
KULTURA
ZDRAVSTVO
SOCIJALNA SKRB
-
Manje regionalno (manje razvojno)
središte slabije razvijenosti
DARDA
ispostave organa državne uprave
županijska izvršna tijela
općinska izvršna tijela
srednje škole
osnovne škole
kinematograf
radio
knjižnice
dom kulture
Dom zdravlja
ljekarna
veterinarska ambulanta
Podružnica centra za socijalnu skrb
dječji vrtići i jaslice
Dom za djecu
Dom za odrasle
IZVOR PODATAKA: PPO-BŽ
PPUOD preuzima se mreža društvenih djelatnosti određena u PPO-BŽ i ne dopunjava se
dodatnim sadržajima.
3.5. ŠPORT I REKREACIJA
Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture proizašla je na osnovu
izračunatih potreba za športskim objektima, na temelju demografske procjene stanovništva,
odnosno određenih dobnih skupina stanovništva, te koeficijenata zadanih Pravilnikom o
prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže
športskih objekata.
Na osnovu prethodno opisane metodologije, za područje općine Darda izračunate su potrebe
za športskim objektima, prema vrstama objekata za plansko razdoblju do 2015. godine. Na
taj način je utvrđena potreba za ukupno 39 jedinica športskih objekata, a prema vrstama
određenim Pravilnikom (tablica br. 34.). Ukupan broj potrebnih športskih objekata 2015.
godine potrebno je umanjiti za postojeće športske sadržaje, te njihova razlika čini stvarne
potrebe za objektima fizičke kulture do 2015. godine.
Proračunate potrebe športsko-rekreacijskih sadržaja prikazane su u sljedećoj tablici:
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
84
POTREBAN BROJ JEDINICA ŠPORTSKIH OBJEKATA 2015. GOD.
BRO J JEDINICA
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
BRO J JEDINICA
0
0
0
0
0
11 - 14
458
1,65
0,756 0,065 0,030 0,180 0,082
0,90
15 - 18
493
1,80
0,887 0,075 0,037 0,195 0,096
19 - 24
653
0,85
25 - 34
1060
35 - 44
OSTALI
ZATVORENI
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
0
KLIZALIŠTA
BRO J JEDINICA
BRO J JEDINICA
0,555 0,080 0,034 0,165 0,070
0
0
0
BRO J JEDINICA
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
BRO J JEDINICA
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
BRO J JEDINICA
5,10
2,178
0
0
0
0
0,13
0,056
0,09
0,038
0,412 0,165 0,076 0,125 0,057 0,030 0,014 0,125 0,014 0,085 0,039
0,43
0,197
8,60
3,939
0,40
0,183
0
0
1,15
0,527 0,145 0,066
0,95
0,468
0,45
0,222 0,145 0,071 0,040 0,020 0,140 0,020 0,095 0,047
0,48
0,237
8,90
4,388
0,50
0,247
0
0
1,25
0,616 0,155 0,076
0,555 0,045 0,029 0,045 0,029
0,75
0,490
0,45
0,294
1,00
0,653 0,015 0,010
0,20
0,010 0,035 0,023
0,72
0,470
2,00
1,306
0,75
0,490
0,30
0,196
0,55
0,359
0,13
0,085
0,48
0,509 0,020 0,021 0,027 0,029
0,75
0,795
0,35
0,371
1,00
1,060 0,005 0,005
0,14
0,005 0,006 0,006
0,43
0,456
1,40
1,484
0,75
0,795
0,35
0,371
0,27
0,286
0,06
0,064
1415
0,30
0,425 0,0135 0,019 0,017 0,024
0,65
0,920 0,165 0,233
1,00
1,415 0,003 0,004
0,13
0,004 0,003 0,004
0,12
0,170
0,90
1,274
0,85
1,203
0,55
0,778
0,14
0,198
0,04
0,057
45 - 59
1719
0,15
0,258 0,010 0,017 0,0125 0,021
0,45
0,774
0,206
0,80
1,375 0,0015 0,003
0,05
0,003
0
0
0,03
0,052
0,30
0,516
0,75
1,289
0,60
1,031
0,07
0,120 0,015 0,026
60 i više
1747
0,03
0,052 0,005 0,009 0,008 0,014
0,08
0,140 0,008 0,014
0,10
0,175 0,001 0,002 0,025 0,002
0
0
0
0
0
0
0,22
0,384
0,22
0,384 0,045 0,079 0,003 0,005
UKUPNO
7972
0,12
BRO J JEDINICA
0
BRO J JEDINICA
0
BRO J JEDINICA
0
BRO J JEDINICA
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
SKIJANJE
BRO J JEDINICA
OSTALI
OTVORENI
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
BOĆANJE
BRO J JEDINICA
TENIS
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
MALI
SPORTOVI
BRO J JEDINICA
NOGOMET
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
ATLETIKA
BRO J JEDINICA
KUGLANE
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
1,30
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
427
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
ZRAČNE
STRELJANE
STRELJANE
OSTALE
BROJ STANO VNIKA 2015.
GODINE
OTVORENI
BAZENI
DOBNA SKUPINA OD-DO
ZATVORENI
BAZENI
7 - 10
DVORANE
JEDINICA NA 1000
STANO VNIKA
Tablica br. 34.
0,020 0,009
3,997
0,197
0,367
3,998
1,416
4,807
0,066
0,066
0,119
1,581
15,083
4,591
2,761
2,241
0,417
POSTOJEĆE
1,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
5,000
3,600
1,000
0,000
0,000
0,000
PLAN
2,997
0,197
0,367
3,998
1,416
4,807
0,066
0,066
0,119
-3,419
11,483
3,591
2,761
2,241
0,417
IZVOR PODATAKA: Općina Darda
ZPO-OSIJEK
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
PLANIRANE JEDINICE ŠPORTSKIH OBJEKATA
Tablica br. 35.
POSTOJEĆI OBJEKTI
BROJ JEDINICA
Broj objekata
Broj jedinica
Ukupna potreba
do 2015. god.
Dvorane
1
1
4
Razlika do
ukupnih potreba
2015. god.
3
Zračne streljane
-
-
4
4
Ostale streljane
-
-
1
1
Kuglane
-
-
5
5
Nogomet
5
5
0
+
Mali športovi
3
3,6
15
11,4
Tenis
1
1
5
4
Boćanje
-
-
3
3
Ostali otvoreni sadržaji
-
-
2
2
10,6
39
33,4
VRSTA OBJEKTA
UKUPNO:
10
IZVOR PODATAKA: Općina Darda
ZPO-OSIJEK
Iz tablice je vidljivo da su na području Općine Darda zastupljeni samo pojedini objekti, pa je
potrebno u svrhu razvijanja i drugih sportova graditi objekte za ostale vrste sportova kako je
to navedeno u tablici br. 34.
Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je osigurati
u svim naseljima igrališta za djecu mlađu od 7 godina minimalne površine 40 m2 u svim
naseljima s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.
Što se tiče rekreacije na području Općine Darda PPOBŽ je planirano ''Rekreacijsko područje
Drava'' koje se proteže kroz Grad Osijek, Općinu Petrijevci i jednim dijelom kroz Općinu
Darda. Za ovo rekreacijsko područje u planu je izrada Prostornog plana područja posebnih
obilježja (PPPPO) ''Rekreacijsko područje Drava''.
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
Na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o grobljima donešen je Pravilnik o grobljima kojim
su pobliže uređeni normativi o prostornim i tehničkim uvjetima kod planiranja izgradnje
groblja i pratećih građevina.
Prema navedenom Pravilniku groblja u naseljima u Općini Darda svrstavaju se u mala
groblja (do 5 ha).
Članak 5. Pravilnika o grobljima dao je odrednice za potrebne površine kako grobnog mjesta
tako i groblja u cjelini.
Analizirajući postojeće površine groblja u naseljima u Općini a s obzirom na planirani broj
stanovnika u planskom razdoblju groblja u Općini zadovoljavaju potrebe za dugi niz godina.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
86
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
3.7.1. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti
Preuzimanjem iz PPO-BŽ, terenskom analizom i ocjenom krajobraznih osobitosti utvrđena je
potreba izdvajanje pojedinih prostora u:
3.7.1.1. Područja posebnih uvjeta korištenja
-
Područja vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja
• rijeka Drava sa sklopovima priobalnih šuma i ritskim oblicima
To je područje rijeke Drave, sa sklopovima priobalnih šuma i ritskim oblicima i rubni
kultivirani dijelovi do kanala Halašica, Barbara, obuhvaća još Švajcerovu adu sve do naselja
Darda, te na istoku do željezničke pruge (vidi kartografski prikaz 3.A).
Meandriranu liniju obale rijeke prati šumska vegetacija na naplavnom pojasu aluvija,
izmjenjujući se sa zavojitim slijedom starih rukavaca i meander bara, i ritskim oblicima
vegetacije. Mikro reljef, koji je posljedica prijašnjih promjena korita ima utjecaj na
zadržavanje vode, a time i na pridolazak vrsta vegetacije i njezin rast. S jedne strane su to
različite šumske biljne zajednice, a s druge močvarna i vodena vegetacija.
U barskim vodama su zajednice lokvanj (Nyphaeo-Nuphareterum), rogoza (Scripetum
lacustric) i trske (Phragmitetum communis), a prema višim terenima slijede zajednice šaševa
(Magnocaricetum), koje se smatraju prijelazom ka šumskoj vegetaciji.
Od šumskih zajednica zastupljene su: šume bijele i bademaste vrbe (Salicetum albaetriandrae, Slav. 52), šume vrbe i topola (Salici-Populetum prov. Pelcer), šume crne i bijele
topole (Populetum nigro-albae Slav. 52), a na višim položajima i razvijenijih tala staništa je
šume veza i poljskog jasena s hrasom lužnjakom (Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 52).
Šume obilježava dinamična sukcesija biljnih zajednica (zavisno od promjena stanišnih
uvjeta), te visoka biološka produkcija.
Biotop uz Dravu i stari rukavci pogodna su staništa faune. Ovo su zapravo preostala
ekološka uporišta životinjskom svijetu nekada šireg poplavnog područja. Danas je ovdje
obitavalište mnogih vrsta srednjo-europske faune, posebice ornitofaune.
Ovaj je prirodni predjel u neposrednoj blizini s Parkom prirode ''Kopački rit'' i s njim čini
nerazdvojnu prirodnu cjelinu (iako isprekidanih veza), kako u bio-ekološkom smislu tako i
krajobraznom.
Zbog velike estetske vrijednosti i krajolika karakterističnog za ovo područje, te kulturnopovijesnog značaja, cjelokupni sklop Drave, šuma i ritskih oblika, te s njima povezano gore
opisano rubno područje štiti se Odredbama za provođenje PPUOD.
Pored područja vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja za prostor Općine vrijede
sljedeće postavke:
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
87
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
-
Broj: 120/2001.
u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju
očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja,
prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu
vrijednost treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih,
u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost:
izmjenjivanje šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike
poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom,
za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj
na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno
važećem Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve
očuvanja tog ekološki značajnog područja,
prostor općine Darda treba istražiti i vrednovati te utvrditi da li postoje prirodne
vrijednosti koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode.
3.7.2. Zaštita kulturnih dobara
Pojedinačne građevine spomeničkih obilježja, sakralni spomenici (crkve, kapelice, poklonci i
raspela), javni spomenici i spomen obilježja, kultivirani krajolici, kao i pripadajuće građevine
moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak Općine i Županije.
Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti podrazumijeva sljedeće:
a)
b)
c)
d)
e)
Očuvanje i zaštita kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora;
Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, šumskih prosjeka,
poljskih putova često popraćenih raspelima i pokloncima);
Očuvanje povijesne slike, volumena i gabarita, obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti i
krajolika;
Očuvanje zaselaka i izdvojenih sklopova poput pustara u njihovu izvornu okruženju, s
povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom;
Očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, ali i svih drugih povijesnih građevina koje
posjeduju svojstvo kulturnog dobra kao nositelja prepoznatljivih prostora.
Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnovu kulturnih dobara proizlaze iz
Zakona i Uputa, koje se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune): Zakon
o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju.
Propisanim mjerama utvrđuje se obvezni upravni postupak, te način i oblici graditeljskih i
drugih zahvata na pojedinačnim spomenicima građevinama, građevnim sklopovima,
arheološkim lokalitetima, parcelama na kojima se građevine spomeničkog značaja nalaze te
pojedinim zonama zaštite naselja.
Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim
građevinama i lokalitetima:
-
popravak i održavanje postojećih građevina,
nadogradnje,
pregradnje,
preoblikovanje i građevne prilagodbe (adaptacije),
rušenja i uklanjanja,
funkcionalne promjene postojećih građevina i
izvođenje radova na arheološkim lokalitetima.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
88
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
U skladu s navedenim zakonima, za sve nabrojane zahvate na građevinama, sklopovima i
lokalitetima, za koje se PPOUD predlaže obaveza zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu
kulturne baštine (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski
odjel u Osijeku) potrebno je ishoditi propisane suglasnosti:
a)
b)
c)
d)
posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole),
prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole),
prethodno odobrenje za ''sve radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom
dobru, kao i u njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost
kulturnog dobra, a osobito: konzerviranje, restauriranje, premještanje kulturnog dobra i
drugi slični radovi, rad industrijskih i drugih postrojenja i radilišta, kao i rekonstrukcija,
sanacija, adaptacija kulturnog dobra kao i građenje na području na kojem se nalazi
kulturno dobro'' (bez obzira da li je za namjeravane radove potrebna dozvola po
Zakonu o građenju ili ne),
nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine.
Zaštićena kulturna dobra kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koja se obavezno
primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve vrste spomenika koji su registrirani ili
preventivno zaštićeni te upisani u Listu kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Za svaku pojedinačni povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička svojstva kao
najmanja i obavezna granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njezin povijesno vrijedni
dio. Povijesne građevina obnavljaju se cjelovito zajedno s njihovim okolišem: pristupom
zgradi, vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem i sl., ako su povijesno utemeljeni.
Spomen biste, spomen obilježja, grobnice i drugi elementi javnih obilježja ne mogu se
uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja nadležnog
Konzervatorskog odjela.
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara regulirana je između ostalog i zaštita
arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na navedeni lokalitet te na preostalo područje
općine Darda primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.
Registriranom arheološkom lokalitetu utvrđene su granice rasprostranjenosti.
Na tom se lokalitetu, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm,
moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene
posebne uvjete zaštite i odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela, koji može propisati i
prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na
navedenom lokalitetu uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na
prethodno izdane uvjete i odobrenje.
Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo
kojih drugih zemljanih radova naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno
prekinuti te o navedenom bez odlaganja obavijestiti Konzervatorski odjel u Osijeku, kako bi
se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće
mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
89
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
3.7.2.1. Zaštita evidentiranih kulturnih dobara
Evidentirana kulturna dobra su ona dobra koja imaju određene spomeničke karakteristike i
manju spomeničku vrijednost ali ne u toj mjeri da ih se može registrirati i upisati u Listu
kulturnih dobara na nivou Republike.
Stoga je u Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u članku 17. otvorena mogućnost po
kojoj predstavničko tijelo lokalne uprave može ovakve spomenike proglasiti kulturnim
dobrima lokalnog značenja, a način njihove zaštite utvrđuje se uz prethodnu suglasnost
nadležnog tijela u ovom slučaju Konzervatorskog odjela u Osijeku, što se u ovom slučaju i
preporučuje. Lokalna uprava dužna je u takvim slučajevima osigurati uvjete za provedbu
odluke i održavanje kulturnih dobara lokalnog značenja.
Ovo je naročito važno za kuće tradicijskog graditeljstva pa bi svako mjesto trebalo zaštititi
barem po jedan ili više objekata, otkupiti od vlasnika, adaptirati i prilagoditi potrebama svoje
lokalne zajednice.
Građevina bi mogla služiti za održavanje društvenih zbivanja, njegovanje tradicijskih obrta,
nošnji i folklora, smještaj starih predmeta i alata koji su se nekada koristili na tom području, te
ga urediti zajedno s okućnicom na tradicijski način kao etno zbirku u cilju spašavanja od
propadanja predmeta, edukacije mladih naraštaja, njegovanje vlastite povijesti i upoznavanje
njezinih izvornih vrijednosti.
Što se tiče arheoloških lokaliteta evidentirani su oni kojima se zbog neistraženosti ne mogu
utvrditi točne granica pa su locirani položajem. Površine na tim lokalitetima mogu se i nadalje
koristiti na dosad uobičajeni način, a ukoliko se na istima planira izvođenje građevinskih
radova, potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite te prethodno odobrenje Konzervatorskog
odjela u Osijeku.
Također, ukoliko bi se na tom ili preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih
ili bilo kojih drugih zemljanih radova naišlo na arheološke nalaze ili nalazište, radove je
nužno prekinuti te o navedenom bez odlaganja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel (čl.
45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara) kako bi se poduzele odgovarajuće mjere
osiguranja i zaštite nalaza i nalazišta.
3.7.3. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i
prostorne cjeline
Na sljedećoj tablici su prikazani vrijedni dijelovi prirode i arheološki lokaliteti:
ZAŠTIĆENE CJELINE
Tablica br. 36.
Red.
broj
1.0.
PODRUČJA I LOKALITETI
VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE
- Područje vrijednih dijelova
prirode izvan zaštićenih
područja (zaštita PPUOD)
OZNAKA
UKUPNO
ha
% OD
POVRŠINE
OPĆINE
ha/stan.
P
3.680,79
39,19
0,42
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
90
Prostorni plan uređenja općine Darda
ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA
BAŠTINA
AP
2,57
- Arheološki lokalitet ''Lipa''
IZVOR PODATAKA: Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku
ZPO-OSIJEK
Broj: 120/2001.
1.1.
0,03
-
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
Na formiranje prometnog sustava Općine najveći utjecaj ima prometni koridor u okviru kojeg
su planirane prometnice europskog značaja.
3.8.1.1. Cestovni promet
U planiranom rješenju na području općine Darda predviđaju se koridori dvije značajne
cestovne prometnice:
1.
2.
planirana autocesta u koridoru Vc (GP Republika Mađarska-B.Manastir-Osijek-ĐakovoGP BiH). Trasa je planirana u zapadnom dijelu Općine kroz prirodno osjetljivo područje
dravskih ritova. Prilaz na trasu navedene ceste moguć je preko čvorišta ''Čeminac''
koje se nalazi izvan općine Darda,
planirana zapadna zaobilaznica grada Osijeka (korekcija državne ceste D7). Planirana
zaobilaznica izmjestila bi tranzitni promet izvan naselja Švajcarnica, Darda i Mece. U
konačnom prometnom rješenju navedena korekcija i trasa državne ceste D7 ima ulogu
paralelne ceste budućoj autocesti u koridoru Vc.
Konačno rješenje planirane zaobilaznice ovisi i o dinamici izvođenja planiranih korekcija na
željezničkoj mreži. Zbog toga je predviđena mogućnost fazne izgradnje.
Do izgradnje planirane željezničke pruge moguće je varijantno rješenje zapadne zaobilaznice
(mogući koridor) koji izlazi u postojeće raskrižje državne ceste D7 i županijske ceste Ž 4041.
Konačno rješenje predviđa izgradnju devijacije zapadne obilaznice kako bi se mogao izvesti
planirani denivelirani prijelaz preko planirane trase magistralne pomoćne željezničke pruge
B.Manastir-Osijek.
Osim toga na području Općine je planirana i nova trasa ceste od planiranog čvorišta
''Tvrđavica'' na budućoj zapadnoj obilaznici do naselja Tvrđavica. Čvorište je planirano kao
denivelirano, a trasa ceste je planirana paralelno uz obrambeni nasip rijeke Drave.
Mrežu ostalih cesta čini županijska cesta Ž 4041, trase lokalnih cesta, te trase značajnijih
nekategoriziranih cesta. Od nekategoriziranih cesta najznačajnija je cesta koja spaja buduće
križanje na zapadnoj obilaznici južno od Darde s naseljem Darda i trasom postojeće državne
ceste D7.
Trase postojeće cestovne mreže treba obnoviti, rekonstruirati i modernizirati u skladu s
njihovom kategorijom i funkcijom. Osim toga važno je što prije postići puni standard
održavanja kako bi se zaustavilo daljnje propadanje i oštećenje cesta.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
91
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Unutar urbanih zona potrebno je urediti ulične profile izgradnjom odgovarajućeg odvodnog
sustava oborinskih voda, izgradnjom svih potrebnih prometnih površina (pješačke i
biciklističke staze, parkirališta i sl.), te uređenje zelenih površina.
Zbog blizine grada Osijeka kao gravitacijskog središta na području Općine potrebno je
analizirati potrebu organiziranje javnog prigradskog prijevoza, koji je moguće formirati u
kombinaciji autobusnog i željezničkog putničkog prijevoza.
Na području Općine potrebno je urediti autobusna stajališta u skladu s potrebama stanovnika
lokalne samouprave.
U okviru plana predložene su i trase planiranih biciklističkih trasa. Osnovna trasa ide linijom
lijevog obrambenog nasipa rijeke Drave, a na nju se veže ogranak biciklističke staze koji ide
do naselja Darda.
Ogranak biciklističke staze prema Dardi naselja se na trasu biciklističke staze uz korito Stare
Drave (PPUO Bilje), a na osnovnu trasu se vraća koridorom postojeće ceste za farmu
''Topolik'' i lokaciju crpne stanice.
U centralnim zonama naselja, u zonama sadržaja koje privlače veći broj korisnika, te uz
lokacije višestambenih zgrada potrebno je urediti parkirališna mjesta.
3.8.1.2. Željeznički promet
Osnovni cilj planiranog rješenja je uređenje trase postojeće magistralne pomoćne željezničke
pruge MP13. Uređenje je moguće vršiti u fazama u skladu s prometnim potrebama.
Navedenu prugu treba opremiti i urediti tako da se može uključiti u mrežu europskih pruga
veće učinkovitosti. Željeznička pruga se planira rekonstruirati za brzine od 120 do 160 km/h.
željeznička pruga planira se elektrificirati. U konačnici ako se za to ukaže potreba i ako se
dogovori sa susjednim zemljama moguća je izgradnja još jednog kolosjeka.
U prvoj fazi moguće je rekonstruirati postojeću trasu. Druga faza predviđa izgradnju nove
trase željezničke pruge koja bi naselje Darda obilazila sa zapadne strane (magistralna
pomoćna željeznička pruga), odnosno s južne strane (spojna dionica željezničke pruge I
reda). Taj zahvat podrazumijeva i izgradnju novog mosta preko rijeke Drave, kao i izgradnju
dionice nove željezničke pruge na području grada Osijeka. U sklopu druge faze planirana je i
izgradnja novog kolodvora u zoni naselja Darda.
Do izrade konačnog rješenja zadržava se postojeći kolodvor Darda i željezničko stajalište
Mece, koje je potrebno urediti u cilju podizanja nivoa prometne usluge.
3.8.1.3. Riječni promet
Plovni put na rijeci Dravi prolazi južnim rubnim dijelom Općine. Plovni put na rijeci Dravi od
luke Osijek planira se pripremiti i regulirati kako bi se osigurali uvjeti kvalitetnog plovnog puta
sve do Ferdinandovca. Na dionici koja prolazi prostorom Općine plovni put se planira urediti
za III klasu plovnog puta.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
92
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
3.8.1.4. Zračni promet
Kako još uvijek nije formiran novi ustroj buduće poljoprivredne proizvodnje na ovim
prostorima, to znači da još uvijek nema jasnog odgovora i strategije na pitanje u kojoj će se
mjeri koristiti zrakoplovi u obradi poljoprivrednih površina. Zbog toga je i veći dio letjelišta
zapušten i ne koristi se. Kako je letjelište Topolik udaljeno svega cca 550,0 m od trase
planirane zapadne zaobilaznice Osijeka, ono nema perspektivu nekog ozbiljnijeg razvoja te
se planom predlaže da se napusti kao letjelište.
3.8.1.5. Poštanski promet
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na
temelju financijskih mogućnosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb.
U narednom planskom razdoblju, zbog ugrađene suvremene opreme u PU Darda planirani
razvoj poštanske djelatnosti svesti će se na proširenje asortimana usluga, te u skladu s
potrebama investicijsko održavanje poslovnih prostora.
Planirani razvoj može eventualno obuhvatiti uređenje eksterijera radi boljeg i lakšeg pristupa,
dakle uređenje pločnika i određenog broja parkirališnih mjesta za potrebe dostave,
zaposlenih u PU i korisnika.
3.8.1.6. Telekomunikacije
Nepokretna mreža
Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Darda obuhvaća sljedeće:
-
dogradnju kapaciteta komutacija (UPS) u skladu s porastom potreba,
-
izgradnja novih mjesnih mreža u naseljima Općine.
U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa
zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj
telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne
telefonske mreže. Intenzivan je i razvoja ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje
brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa.
Pokretna mreža
T-Mobile Hrvatska d.o.o. i VIPnet d.o.o. izgrađuju i upravljaju telekomunikacijskom mrežom u
NMT sustavu i u sustavu globalne pokretne mreže-GSM. U razvoju postojećih javnih sustava
pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanja kapaciteta mreža
prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenju novih usluga. Novi koncesionari
graditi će mreže i pružati asortiman usluga u skladu s interesom korisnika.
Kako bi se omogućilo kvalitetno pokrivanje signalom područja obuhvata Plana uređenja, uz
osiguranje dovoljnog kapaciteta i raspoloživosti usluga koje će se temeljiti na postojećim i
novim mrežama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budućnosti omogućiti
izgradnju i postavljanje baznih (osnovnih) postaja. U ovom planskom razdoblju se planira
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
93
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
jedna bazna (osnovna) postaja-GSM zapadno od planiranog autoputa-koridor Vc uz Tatine
bare.
Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije
(UMTS i sustavi sljedećih generacija).
Pri izgradnji novih baznih (osnovnih) postaja koje nisu prikazane na kartografskom prikazu
vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja samostojećih
antenskih stupova baznih (osnovnih) postaja zbog racionalnog korištenja prostora ili graditi
bez samostojećih antenskih stupova, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog
sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva. U jednom naselju se dozvoljava izgradnja više
baznih (osnovnih) postaja, ali samo jedan samostojeći antenski stup po naselju ili za veća
naselja na najmanjoj udaljenosti od 2,0 km od postojećeg. Ostali davatelji usluga moraju
koristiti postojeći samostojeći antenski stup ili graditi drugačiji tip antenskog uređaja.
Potrebna visina samostojećeg antenskog stupa je 20-50 m.
RTV sustav veza
Zbog ranije izgrađenog objekta RTV sustava veza "Belje" relativno blizu granice Općine, koji
pokriva cijeli prostor općine Darda (i šire) u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju
graditi novi.
Preko područja općine Darda prelaziti će i u buduće dva koridora RTV veza koje nije
dozvoljeno prekinuti izgradnjom građevina.
3.8.2. Energetski sustav
3.8.2.1. Cijevni transport plina
Sustav za cijevni transport prirodnog plina i plinoopskrba područja općine Darda planiran je
izgradnjom međunarodnog i magistralnog plinovodnog sustava s mjerno redukcijskom
stanicom, te lokalnog plinovodnog sustava kojim će biti obuhvaćena sva naselja Općine.
Planirani plinovodni sustav sastojat će se od:
-
međunarodni plinovod,
magistralnih plinovoda,
mjerno redukcijska stanica (MRS),
glavnih distribucijskih plinovoda,
mjesnih plinovodnih mreža.
Planirani međunarodni plinovod Osijek-Mohacs (dionica: Osijek-državna granica s
Republikom Mađarskom) predviđen je radi dodatnog povezivanja plinovodnog sustava
Republike Hrvatske s međunarodnim plinovodnim sustavom. Ovaj plinovod samo će prolaziti
sjeveroistočnim dijelom općine Darda i neće imati izravni utjecaj na plinoopskrbu naselja
Općine.
Planirani magistralni plinovod Belišće-Osijek prolaziti će sjevernim i sjeveroistočnim dijelom
općine Darda i predstavlja glavni opskrbni plinovod za plinoopskrbu naselja Općine, preko
planirane mjerno redukcijske stanice (MRS) Mece.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
94
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Glavna opskrbna točka je mjerno redukcijska stanica (MRS)-Mece. Od ove MRS izgraditi će
se srednjetlačni lokalni (distribucijski) plinovodni sustav s tlakom prirodnog plina 0,1-0,3 MPa
(1,0-3,0 bara) pretlaka, koji će se sastojati od glavnih distribucijskih plinovoda i mjesnih
mreža.
Glavnim distribucijskim plinovodima se povezuju (opskrbljuju) mjesne plinovodne mreže i
glavni pravci napajanja kroz naselja. Glavne distribucijske plinovode izvan građevinskih
područja graditi uz prometnice (u ili uz koridor).
Mjesne plinovodne mreže će se graditi unutar građevinskih područja u zelenom pojasu ulica
u pravilu s obje strane ulica gdje god je to potrebno zbog širine uličnog profila i postojanje
potrošača.
Zbog visine tlaka plina svaki korisnik mora imati kućnu redukcijsku stanicu za snižavanje
tlaka na upotrebnu vrijednost i mjerenje potrošnje. Kućne redukcijske stanice graditi na
građevinskoj čestici korisnika, dakle u ili na vanjsku fasadu zgrada ili na unutrašnju stranu
regulacijskog pravca, te može biti sastavni dio prednje ograde građevinske parcele.
Planirane trase ovih plinovoda su orijentacijske. UPU Darda i projektnom dokumentacijom
položaji će se detaljnije definirati, što znači da su moguća manja odstupanja od predloženih.
3.8.2.2. Elektroenergetika
Planirana elektroenergetska mreža obuhvaćat će građevine za proizvodnju, prijenos i
distribuciju električne energije, što je planirano Strategijom i Programom prostornog uređenja
Republike Hrvatske, te je utvrđeno PPO-BŽ.
Proizvodnja električne energije
Proizvodnja električne energije na području općine Darda planira se iskorištavanjem
hidropotencijala rijeke Drave izgradnjom:
-
HE-Osijek snage 54,3 MW, kod pregrade VS ''Osijek''-rkm 31+000.
Prijenos električne energije
Razvoj prijenosne mreže na području općine Darda obuhvaća osiguranje koridora za
planirane nadzemne i podzemne kabelske dalekovode, a to su:
-
DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs (dionica: Ernestinovo-državna granica s Republikom
Mađarskom),
TS 110/x kV Darda,
DV 2x110 kV priključak TS 110/x-Darda na postojeći DV 110 kV Osijek-Beli Manastir,
KB 2x110 kV HE-Osijek-TS-Osijek 4.
Distribucija električne energije
Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na 10(20)
kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama, a pratiti će proces urbanizacije i razvoj
gospodarstva.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
95
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim
zonama s građevinskim područje, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima
prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se
racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica
Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti
troškovi održavanja.
Na 10(20) kV naponskoj razini plan razvoja obuhvaća dogradnju i rekonstrukciju postojeće
mreže na sljedeći način:
-
izgradnja KB 10(20) kV mrežu unutar građevinskog područja naselja kojima će se
međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20) /0,4 kV,
-
postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskog
područja naselja Darda u skladu s dinamikom kabliranja,
-
izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda ovisiti će o procesu
urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase dalekovoda.
Kod izgradnje novih trafostanica treba napomenuti da prema pokazateljima o postojećoj
potrošnji i trendu porasta potrošnje broj i instalirana snaga postojećih trafostanica
zadovoljava za dulje razdoblje. Pojava većih potrošača zbog kojih bi trebalo izgraditi nove
trafostanice 10(20)/0,4 kV i priključnih 10(20) kV dalekovoda je sporadična i nepredvidiva,
kako po iznosu tražene snage tako i optimalne lokacije. Ako se takvi potrošači ipak pojave
gradnja se omogućava u skladu s Odredbama za provođenje.
Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja. Niskonaponsku
mrežu naselja Darda u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni
pojas ulica, po mogućnosti u zajednički koridor s ostalim elektroenergetskim vodovima. U
naselju Darda novu mrežu graditi sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara
u pravilu lociranih uz unutarnji rub regulacijskog pravca (dakle unutar građevinske čestice).
Ako nije moguća lokacija na građevinskoj čestici dozvoljeno ih je locirati na javnoj površini
tako da ne ograničavaju kolni pristup građevinskim česticama, te da što manje ograničavaju
izgradnju ostale podzemne infrastrukture. Od kabelskih ormara polagati kabelske kućne
priključke do ostalih potrošača. U sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se može graditi
samonosivim kabelskim snopom (SKS) vođenim po krovovima s krovnim stalcima ili na
stupovima. U ostalim naseljima Općine niskonaponska mreža (NN) može se graditi sa SKS
vođenim po krovovima s krovnim stalcima ili na stupovima, ali se svugdje ostavlja i
mogućnost izgradnje NN mreže s podzemnim kabelskim vodovima u cijelom naselju ili na
pojedinim dijelovima.
Do izgradnje planirane kabelske elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz
manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog
novog korisnika. Moguće je prijelazno rješenje za povezivanje nove s postojećom
niskonaponskom mrežom (nove kabelske sa starom zračnom) ili za interpolaciju nove TS
10(20)/0,4 kV u postojeću 0,4 kV mrežu postavljanjem jednog ili nekoliko niskonaponskih
stupova. Ovo se smatra privremenim rješenjem koje će potrajati dok za to postoji tehnička
potreba. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
96
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Javnu rasvjetu u naselju Darda i glavnom prometnom pravcu u ostalim naseljima (D212)
planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima (položenim po mogućnosti u zajednički
koridor s ostalim elektroenergetskim vodovima) i čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete
postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnice. U
ostalim naseljima u ulicama u kojima će se niskonaponska mreža graditi na stupovima treba
na iste stupove postavljati i rasvjetna tijela.
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
U svakodnevnoj praksi obavljanja poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama djelatnost
vodnoga gospodarstva , pored ostalog rješava:
−
−
−
zaštitu od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda uz zaštitu od štetnog
djelovanja voda što podrazumijeva: obranu od poplava i leda, zaštitu od erozija i bujica,
melioracijsku odvodnju),
korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje, korištenje
voda za plovidbu, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu, korištenje
voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene),
zaštitu voda od onečišćenja.
3.8.3.1. Vodoopskrba
Voda već sada ima, a u budućnosti će imati još više, primaran značaj za opstanak
čovječanstva. Pri tome opskrba korisnika vode dovoljnim količinama kvalitetne vode ima
prioritetno mjesto.
Vodoopskrba općine (razvoj i izgradnja sustava) Darda odvijat će se u nekoliko faza i etapa.
U prvoj fazi razvijen je grupni sustav (Vodocrpilište u Bilju je formirano i obnovljeno s novim
crpnim stanicama i elektronskim mjerenjem količina iscrpljene vode. Pogon za preradu vode
za piće s maksimalnim kapacitetom 75 l/s prerade je u fazi rekonstrukcije koja se izvodi radi
ratnih šteta i nekvalitetnog održavanja) na koji su priključena naselja (Općine). U tim
naseljima treba dakle nastaviti s izgradnjom mreže i kućnih priključaka do pune pokrivenosti
svih potrošača. Do ostalih naselja izvan Općine koja sada nemaju riješenu vodoopskrbu iz
javnih sustava treba postaviti vodove javnog vodoopskrbnog sustava i korisnike opskrbiti
dovoljnim količinama kvalitetne vode.
Druga faza razvoja vodoopskrbe podrazumijeva formiranje većih grupnih sustava dok je
krajnji cilj formiranje Jedinstvenog vodoopskrbnog sustava na razini županija, odnosno
regija. Ovo bi se postiglo uključivanjem novih izvorišta veće izdašnosti, izgradnjom
magistralnih cjevovoda te ugradnjom kontrolno regulacijskih građevina i opreme. Izgradnja
druge faze vrlo brzo će postati realnost radi nužnosti rješavanja vodoopskrbe u naseljima
susjednih općina.
Stoga, radi racionalnosti izgradnje sustava nužno je odmah i u svim fazama razvoja lokalnih i
grupnih sustava voditi računa o potrebama Jedinstvenog sustava, te male sustave treba
formirati i graditi tako da se mogu bez većih preinaka spojiti u Jedinstveni sustav.
Nužno je nastaviti s iznalaženjem i utvrđivanjem vodnih resursa Općine. U tom cilju treba
nastaviti sa razvijanjem crpilišta ''Mece'' na području općina Bilje i Darda. Također je nužno
oko svih izvorišta (postojećih i budućih) formirati zone sanitarne zaštite kako bi se vode
zaštitile od slučajnih ili namjernih zagađivača. Ovo je osobito važno za postojeće crpilište za
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
97
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
koje je zone nužno utvrditi što je moguće prije. Do tada se ovim planom definira prostor
rezerviran za zone sanitarne zaštite.
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Zaštita voda od zagađivanja zahtijeva optimalan način eliminacije ili smanjivanja izvora
zagađenja na dozvoljene količine. Kako su uobičajeno naselja te industrija vezana uz njih
značajan izvor zagađivanja to je opći interes organizirano prikupljanje i kontrolirano
odvođenje, te prerada otpadnih voda prije upuštanja u recipijent.
Odvodni sustav osim funkcije zaštite voda u velikoj mjeri poboljšava uvjete življenja
stanovništva i ostalih korisnika vode.
Budući da niti jedno naselje općine Darda do sada nema izgrađen sustav za odvođenje
otpadnih voda potrebno je uložiti veće napore, u odnosu na sredine gdje je sustav izgrađen
ili u izradi, kako bi se ovo važno pitanje riješilo.
Prema postavkama PPO-BŽ sustave treba graditi tako da izgradnja uređaja za čišćenje i
njegova eksploatacija budu ekonomski prihvatljivi. Kako su uređaji većeg kapaciteta na koje
je priključeno više naselja ekonomski prihvatljiviji. Također, prema postavkama PPO-BŽ i
Plana razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Osječko-baranjske
Županije, trebala bi se razvijati u (svim) naseljima općine Darda rješenja sa sustavima
odvodnje koji se priključuju na postojeće sustave i njihov centralni uređaj za pročišćavanje.
Uvažavajući navedeno za općinu Darda je predviđena gradnja sustava koji bi se priključio na
uređaj za pročišćavanje grada Osijeka.
Za Općinu je stoga potrebno izraditi dokumentaciju kojom će se detaljnije definirati način
odvođenja te program etapnog rješavanja odvodnje uvažavajući pored ostalih i ekonomske
parametre te moguću dinamiku realizacije.
Industrija te ostali manji zagađivači s otpadnim vodama kvalitete industrijskih dužni su prema
Zakonu pročistiti svoje otpadne vode do nivoa kada se mogu upustiti u zajednički odvodni
sustav naselja bez opasnosti za sam sustav.
Čišćenje pred tretmanom moguće je za industriju lociranu u mjestima koja imaju ili će u
skoroj budućnosti dobiti centralni uređaj za čišćenje otpadnih voda. Ostala industrijska
postrojenja koja nemaju mogućnosti čišćenja na zajedničkom uređaju trebaju izgraditi
uređaje za potpuno čišćenje.
Sustav odvodnje u naselju Darda treba biti izgrađen u razdjelnom tipu odvodnje za periferne
dijelove, a u mješovitom tipu odvodnje za centar naselja. U ostalim naseljima sustav treba
biti posve odvojen. Oborinske vode trebaju se rješavati, u zonama odvojene odvodnje,
otvorenim kanalima uz prometnice.
U kasnijoj fazi razvoja odvodnih sustava moguće je zatvaranje otvorenih oborinskih kanala
odnosno zamjena njihove uloge zatvorenim kanalskim vodovima za oborinske vode.
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda
Stanje uređenosti vodotoka i voda na području općine Darda i šire je takvo da sustav, s
većim ili manjim problemima, funkcionira, no ne u optimalnim uvjetima. Gotovo svi kanali su
regulirani no problemi se javljaju kod njihovog održavanja. Planom se ne predviđa nikakva
bitnija korekcija trase kanala ili izgradnja novih, nego samo zahvati na njihovom optimalnom
održavanju.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
98
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Planom se dakle ne predviđa nikakva bitnija korekcija trase kanala ili izgradnja novih, već
samo zahvati na njihovom optimalnom održavanju.
Obrana od poplavnih, vanjskih voda, i dalje će se provoditi sustavom pasivne obrane,
odnosno nasipima. Također, u budućnosti, obrana od poplavnih voda provodit će se
izgradnjom građevina obrane (vodnim stubama) na uzvodnim dionicama rijeke Drave unutar
granica Općine te, ako se pokaže potrebnim, manjim rekonstrukcijama nasipa na dionicama
koje su nedovoljno sigurne. Navedenim će područje Općine biti s velikom sigurnošću
branjeno od poplavnih voda.
Regulacijski radovi na Dravi imaju dugu tradiciju a izvođeni su sukcesivno na pojedinim
dionicama, prema ukazanim potrebama i željenim efektima. Nizom pera, obaloutvrda i
paralelnih gradnji s traverzama učvršćeno je korito rijeke Drave s regulacijskom širinom 180
m s ciljem ostvarenja korita povoljnijih hidrauličkih parametara za protok velikih voda te
pronos nanosa i leda kao i za ostvarenje kvalitetnijeg plovnog puta. Na Dravi stoga nisu
planirani novi veći regulacijski zahvati već će se praćenjem stanja definirati dionice na kojima
će se vršiti zahvati korekcija ili fiksiranja korita.
Rijeka Drava na području općine Darda ima energetski potencijal dovoljan za proizvodnju
električne energije pa se planira građevina za njezino pridobivanje (VS ''Osijek'' u
pregradnom profilu 31+100 rijeke Drave).
U skladu s europskim sporazumom o unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog
značaja iz Helsinkija, prihvaćenoj rezoluciji br. 30 o klasifikaciji europskih unutarnjih vodnih
putova ECE, ITS, TRANS/SC 3/131 od 12.11.1992. godine, plovni put na Dunavu i Dravi od
ušća do Osijeka ima status međunarodnoga plovnog puta.
Regulacijskim zahvatima planira se urediti korito rijeke Drave tako da na dionici
međunarodnog plovnog puta gabaritno zadovoljava višim kriterijima međunarodnog sustava
plovidbe (osiguranje gabarita za udio od 95%d od kalendarske godine s dubinom od 2.80 m).
Dionica uzvodno od grada Osijeka, sve do ušća rijeke Ždalice, a koja obuhvaća i područje
općine Darda treba biti svrstana u određenu grupu plovnih putova u suglasju sa Zakonom o
plovidbi na unutarnjim vodama, a prema Mjerilima za utvrđivanje plovnosti plovnih putova i
temeljem Akta o razvrstavanju i otvaranju plovnih putova koji još uvijek nije donesen. Na toj
dionici planira se uređenje plovnog puta na osovi analiza rezultata snimanja korita rijeke
Drave.
Zakonom o vodama definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda u
svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja
obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Razlikuje se uređeni i
neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih
građevina.
Utvrđivanjem neuređenog inundacijskog pojasa rezervira se prostor za građenje regulacijskih
i zaštitnih vodnih građevina, te ograničava prostor prirodnih i umjetnih retencija.
Za područje općine Darda, Državna uprava za vode, na prijedlog Hrvatskih voda, donijela je
sljedeće Odluke o granicama inundacijskog pojasa:
- Uz lijevu obalu rijeke Drave
1. Odluka o vanjskoj granici uređenog inundacijskog pojasa od km 22+325 do km 25+000
2. odluka o vanjskoj granici uređenog inundacijskog pojasa od km 25+000 do km 64+300
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
99
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Sve zemljišne čestice u utvrđenom uređenom inundacijskom pojasu, uključujući i one na
kojima su izgrađeni nasipi Drava-Dunav i Glavni dravski, u cijelosti svoje površine, od
vanjske granice pojasa do korita rijeke Drave imaju svojstvo vodnog dobra.
Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i
koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.
U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje
kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja
voda.
Na području Općine planira se nastavak radova na određivanju inundacijskog pojasa uz
vodotoke i druga ležišta voda.
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Melioracijska odvodnja
Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodno gospodarskih sustava. Pri
rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom
djelovanju ovisni jedan o drugom, a krajnji im je cilj povećanje produktivnosti tla. Dakle, teži
se sveobuhvatnom rješavanju pri čemu je osnovno uređenje glavnih odvodnih recipijenata.
Obzirom da je stanje sustava melioracijske odvodnje radi nedovoljnog održavanja nije
dovoljno dobro, potrebno je kroz određeno razdoblje pojačanog održavanja dovesti sustav u
normalno stanje nakon čega je potrebno redovno održavanje. Također treba nastaviti s
rekonstrukcijom kanala koji su dijelom rekonstruirani i nastaviti s iskopom melioracijskih
kanala kojima će se omogućiti odvodnja te kvalitetnije korištenje površina za poljodjelsku
proizvodnju.
Kako je na području Dravskog sektora, istočno od crpne postaje Velika, sustav melioracijske
odvodnje djelomično uređen, brojnom projektnom dokumentacijom predviđeno je rješenje
odvodnje kroz područje Stare Drave s ispuštanjem voda u inundaciju Dunava na lokaciji
ustave Kopačevo, a za glavni melioracijski kanal predviđen je kanal Kopačevo dužine 13.000
m (od ustave Kopačevo do crpne postaje Velika). Kanal ide trasom kanala Barbara i Stare
Drave. Planiranim kanalom povezao bi se veći broj postojećih rukavaca i neuređenih kanala i
odredio smjer toka. Sustav odvodnje osiguravala bi planirana crpna postaja Kopačevo na
lokaciji istoimene ustave.
Ovo rješenje nužno je usuglasiti s korisnicima predmetnog prostora kao graničnog s Parkom
prirode ''Kopački rit''.
Navodnjavanje
Iako su poljodjelske površine još uvijek povremeno ugrožene od suvišnih voda za stabilnu
poljodjelsku proizvodnju rješavanje problema viška vode nije dostatno već je potrebno i
nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima.
Problem navodnjavanja posebno je izražen u sušnim godinama kada su zbog nedostatka
vode u tlu, unatoč ulaganja urodi slabi. Naime, iako je raspored oborina u toku godine dobar,
odstupanja od prosječnih veličina su velika tako da sušnom mjesecu prethode i ostali sušni.
Veliki dio godišnjih oborina oteče, a mogao bi se vodno gospodarski iskoristiti izgradnjom
kompleksnih sustava kojima bi se korigirao i hod protoka koji nije povoljan.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
100
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Kako bi se utvrdili načini natapanja, izvori vode i površine koje bi bile podvrgnute ovom vidu
poboljšanja uvjeta rasta kultura nužno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju (studiju
natapanja te idejni projekt natapanja).
Trenutno je u izradi Studija o mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih površina na području
Osječko-baranjske županije kojom će se predložiti osnove melioracijskog sustava za
navodnjavanje.
Izgradnjom višenamjenskih akumulacija na rijeci Dravi od kojih je posljednja planirana na
zapadnom dijelu Općine stvaraju se preduvjeti za natapanje poljoprivrednih površina,
opskrbe ribnjaka vodom kao i industrije vodom iz gravitacijskih dovoda.
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu,
zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina
namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina te nadzor.
Prema odredbama Zakona o otpadu, otpad se po mjestu nastanka dijeli na komunalni,
industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički te otpadna vozila i otpadne gume.
Prema svojstvima otpad se dijeli na opasni, neopasni i inertni.
Država osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom.
Županije osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim,
električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.
Općina osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Komunalni otpad
je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama
i uslužnim djelatnostima. Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega
izdvojiti opasni otpad.
Postupanje sa životinjskim lešinama mora biti u skladu s ''Pravilnikom o načinu postupanja
sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla, te o njihovom uništavanju, tj. sav
otpad tog tipa mora biti ustupljen registriranom skupljaču životinjskog otpada.
PPO-BŽ planirano je formiranje sustava zbrinjavanja otpada kroz tri faze:
1. faza 2. faza 3. faza -
Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog
odlagališta, uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih odlagališta te
njihovu sanaciju.
Napustiti i sanirati sva općinska odlagališta te uspostaviti sustav koji je
temeljen na 6 većih odlagališta (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji
Miholjac i Beli Manastir).
Uspostava sustava regionalnog odlaganja otpada te izgradnja regionalnog
odlagališta za cijelu Županiju (ili više županija).
Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na općinskoj razini slijedom navedenog obuhvaća
određivanje lokacije općinskog odlagališta komunalnog otpada, uspostavu reciklažnih
dvorišta unutar građevinskih područja sva četiri naselja kao i nadalje kontinuirano odlaganje
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
101
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
(sanacija) povremenih divljih odlagališta, uz promptno saniranje odlagališta ''Švajcerova
ada''.
PPUOD predlaže se lokacija općinskog odlagališta komunalnog otpada na području
postojećeg neuređenog odlagališta ''Švajcerova ada''. Postojeći izgled i stanje neuređenog
odlagališta nužno je sanirati i načiniti po okoliš neškodljiv
Projektom sanacije ovog odlagališta mora se osigurati cca 2 ha slobodne površine za razvoj
općinskog odlagališta komunalnog otpada.
Ovo zemljište može biti korišteno u sadašnje svrhe, u svrhu poljoprivrede i sl., ali na njemu
ne mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi onemogućili njegovo aktiviranje kao odlagališta
otpada. U stvarnosti, otpad se planira odvoziti na odlagalište ''Beli Manastir'' koje ima status
većeg (subregionalnog) odlagališta, a što je u skladu s fazom II iz PPO-BŽ.
Unutar građevinskih područja naselja planira se formiranje po jednog reciklažnog dvorišta
veličine 350-500 m². Reciklažno dvorište omogućava prihvat sekundarnih sirovina (metali,
papir, plastika, staklo, krušni otpad).
Biorazgradivi otpad treba, što je više moguće, izdvojiti iz komunalnog i rješavati ga lokalno
po domaćinstvima.
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.10.1. Mjere zaštite voda
Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s
oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i
ostale agrotehničke mjere, te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez
prethodne obrade upuštaju u vodotoke otpadnih i ostalih voda značajnijih pojedinačnih
zagađivača koji nemaju uređaje za prethodno čišćenje svojih zagađenih voda.
Generalno zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje principa:
-
-
-
Treba sačuvati vode koje su još čiste;
Treba sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja
vode za piće na postojećim izvorištima voda za opskrbu vodom;
Poljoprivrednu proizvodnju u zaštitnim sanitarnim zonama izvorišta vode za piće treba
prilagoditi uvjetima zaštite radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi i to na
način da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava, što je ujedno
jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar zona
sanitarne zaštite izvorišta);
Dobar primjer za navedeno je način na koji ''Belje'',d.d., obrađuje površine uz izvorište.
Naime, na površinama uz izvorište kojima gospodari ''Belje'',d.d. uvedena je održiva
proizvodnja kao uvod u ekološku biljnu proizvodnju, što znači da je ograničena količina
upotrebe zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva.
Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim ostalim poljoprivrednim
površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi
učinci;
Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće
koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite
prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
102
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
-
-
-
Broj: 120/2001.
Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima, prioritetno u naseljima koja su na i uz
zone sanitarne zaštite izvorišta;
Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu
njegova nastajanja;
Suglasno s posljednja dva principa PPUOD se predlaže formiranje grupnog odvodnog
sustava za naselja Općine i izgradnja zajedničkog uređaja za čišćenje otpadnih voda sa
gradom Osijekom;
Hitno (što je moguće prije) treba riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda
gospodarskih subjekata (identifikacija zagađivača, njihovo uklanjanje ili provođenje
zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje problema izgradnjom uređaja za
prethodno čišćenje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne
procese);
Gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obvezatno moraju, primjereno
tehnološkim procesima proizvodnje, kvalitetu otpadnih voda dovesti na razinu podobnu
za upuštanje u odvodni sustav. Ovo pak podrazumijeva izradu uređaja za prethodno
čišćenje otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traženoj
kvaliteti;
Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta
kojima se u vode unose zagađenja;
Treba ukloniti postojeća divlja odlagališta otpada i spriječiti nastajanje novih.
Zaštita voda na državnim vodotocima treba se provoditi u skladu s Državnim planom za
zaštitu voda, a na lokalnim vodama u skladu sa Županijskim planom za zaštitu voda prema
prijedlogu Hrvatskih voda.
Državnim planom za zaštitu voda, u cilju provedbe zaštite voda od onečišćenja određena je
kategorizacija voda. Za međudržavne vode-rijeku Dravu koje prolazi područjem općine
Darda, propisana je II kategorija-vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i
rekreaciju, za športove na vodi, za uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajućeg
pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji.
3.10.2. Mjere zaštite zraka
Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za
sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Navedenim zakonom se određuju mjere,
način organiziranja i provođenja zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša, kao
općeg dobra koji ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske.
U zaštiti i poboljšanju kakvoće zraka primjenjuju se i odredbe Zakona o zaštiti okoliša osim
ako Zakonom o zaštiti zraka nije drukčije propisano.
Osnovna svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka je:
-
očuvanje zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, kulturnih i materijalnih vrijednosti
postizanje najbolje moguće kakvoće zraka
sprječavanje ili barem smanjivanje onečišćavanja koja utječu na promjenu klime
uspostavljanje, održavanje i unapređivanje cjelovitog sustava upravljanja kakvoćom
zraka na teritoriju države
Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša, druga
područja i kakvoća življenja budućih naraštaja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
103
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Izvori onečišćavanja zraka određeni člankom 6. Zakona o zaštiti zraka moraju biti izgrađeni
i/ili proizvedeni, rabljeni i održavani tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad
graničnih vrijednosti emisije te koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i okoliš.
Općina u okviru samoupravnog djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenja kakvoće
zraka na svom području. Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj
mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe.
Programi mjerenja kakvoće zraka moraju uvažiti posebnosti područja.
Mjerenja se provode na način propisan člankom 12. stavkom 3. Zakona o zaštiti zraka
Podaci kakvoće zraka iz područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u
službenom glasniku.
Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o zaštiti zraka Vlada Republike Hrvatske donijela je
Uredbu o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka.
Što se tiče mjera za sprječavanje onečišćavanja zraka propisanih Zakonom o zaštiti zraka za
moguće izvore zagađenja potrebno je odabrati najpovoljnije lokacije kao i potrebne zaštitne
udaljenosti između takvih objekata i stambenih zona u skladu s odredbama Zakona o zaštiti
zraka.
Pri gradnji ili rekonstrukciji izvora onečišćenja određenih člankom 6. alineja 1. i 3. zakona o
zaštiti zraka mora se:
-
primijeniti propisana ili utvrđena procjena utjecaja na okoliš koja obuhvaća i mjere zaštite
i poboljšanja kakvoće zraka
utvrditi mjere zaštite i poboljšanja kakvoće u slučajevima kada nije propisana ili utvrđena
procjena utjecaja na okoliš
Što se tiče mjera za smanjivanje onečišćavanja zraka u području druge kategorije kakvoće
zraka predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je donijeti program mjera za
smanjivanje onečišćavanja zraka kako bi se postupno postigle preporučene vrijednosti
kakvoće zraka u skladu s člankom 39. Zakona o zaštiti zraka. Kategorizacija područja prema
stupnju onečišćenosti zraka propisana je člankom 21. Zakona o zaštiti zraka.
3.10.3. Mjere zaštite tla
Brojni su čimbenici koji utječu na (pojavu) onečišćenja tla, no najčešće su to ljudske
aktivnosti (poljoprivreda, razvoj gospodarstva, gospodarenje vodama i otpadom).
Zaštita tla od onečišćivanja mora se provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i
proizvodnje zdrave hrane, te zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljnog svijeta.
Pri promatranju tla možemo ih promatrati kao čimbenika zaštite i kao čimbenika kojeg se štiti
od onečišćenja.
U smislu zaštite, tla imaju sljedeće funkcije:
-
Prirodne:
- životna osnova i životni prostor za ljude, biljke, životinje i organizme u tlu;
- sastavni dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim sudjelovanjem u kružnim
tokovima vode i hranjivih tvari;
- razgradnje, filtera, rezerve i pretvorbe tvari;
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
104
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
Funkcija arhiva prirodne i kulturne povijesti;
-
Gospodarske funkcije:
-
Broj: 120/2001.
ležište sirovina,
površina za naseljavanje i rekreaciju;
za biljnu proizvodnju;
za ostale načine gospodarskog i javnog korištenja, promet, opskrbu i odvodnju.
Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenje njegovih
prirodnih funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti.
Zakon zabranjuje prenamjenu vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredno, a posebice u
građevinske svrhe. Preporuča se zapuštene poljoprivredne površine privesti poljoprivrednoj
proizvodnji. Šumsko zemljište treba pošumiti.
3.10.4. Mjere zaštite od buke
Do sada nije vršeno mjerenje buke.
Sukladno Zakonu o zaštitu od buke, Općina je dužna osigurati izradu karte buke za
utvrđivanje i praćenje razine buke.
U planovima užeg područja (UPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje ne smiju
prijeći najviše zakonom predviđene razine.
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave odredio je
najviše dopuštene razine buke u boravišnim prostorijama kako stambene tako i ostalih
namjena, a također i najviše dopuštene razine buke na vanjskim prostorima.
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI
Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i drugi objekti za zaštitu razvrstava naselja prema stupnju ugroženosti u 4 stupnja
ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama, te geopolitičkom
položaju.
Prema navedenom Pravilniku u općini Darda, naselje Darda pripada u 3. stupanj ugroženosti
te prema tome proizlazi da se područje tog naselja treba podijeliti u jednu ili više zona u
kojima će se graditi skloništa za zaštitu od radijacije, te jednu ili više zona u kojima se
osigurava zaštita stanovništva u zaklonima. Zone ugroženosti određuje Općina.
Sva ostala naselja ne pripadaju niti jednoj kategoriji ugroženosti (jer niti jedno naselje ne
prelazi minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije obvezna izvedba skloništa za sklanjanje
stanovništva.
3.12. INTERESI OBRANE
Prema podacima Ministarstva obrane na području Općine Darda nalazi se vojni kompleks
SMP „Drava“ te je za njega planirana ZONA OGRANIČENE IZGRADNJE.
DEFINICIJA ZAŠTITNE ZONE:
Za izgradnju bilo koje vrste objekata potrebno je prethodno pribaviti suglasnost MORH-a.
Ova zona je kao Zona posebne namjene prikazana na kartografskom prikazu 3.B.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOŽENJE-3. Plan
Stranica
105
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU
OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
(1.)
U Prostornom planu uređenja općine Darda (u daljnjem tekstu : PPUOD) površine za razvoj i
uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i
određuju se za sljedeće namjene:
1.
Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja:
-
2.
građevinska područja naselja stalnog stanovanja Darda, Mece, Švajcarnica i
Uglješ.
Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja
a) Građevinska područja
-
građevinsko područje naselja povremenog stanovanja ''Karašica'',
-
građevinsko područje proizvodno-poslovne namjene (Gospodarska zona 1 i 2).
b) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina
c)
ostalo (eksploatacijsko polje pijeska iz korita rijeke Drave).
Ugostiteljsko-turistička namjena
-
ugostiteljsko-turistička
d) Posebna namjena
-
posebna namjena
e) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene
f)
-
osobito vrijedno obradivo tlo,
-
vrijedno obradivo tlo,
-
ostala obradiva tla.
Šuma isključivo osnovne namjene
-
gospodarska šuma,
-
šuma posebne namjene
g) Ostalo šumsko zemljište osnovne namjene
-
ostalo šumsko zemljište
h) Ostala zemljišta i tla
i)
-
ostalo poljoprivredno tlo
-
neplodno tlo
-
trstik
Vode
-
vodotok,
-
akumulacija
-
ostale vodne površine
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
106
Prostorni plan uređenja općine Darda
j)
Obrada, skladištenje i odlaganje otpada
-
k)
(2.)
Broj: 120/2001.
odlagalište komunalnog otpada ''Švajcerova ada''
Prometne površine
Površine određene u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" detaljnije se
razgraničavaju na sljedeći način:
-
sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim
prikazima br. 4.A. do 4.F, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000.
Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih
područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUOD (u daljnjem tekstu : Odredbe),
(3.)
-
područje za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacijska polja) utvrđuju se na
temelju odobrenja nadležnog tijela državne uprave,
-
''Rekreacijsko područje Drava'' na temelju PPO-BŽ i izvršenih prethodnih radova na
izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja,
-
osobito vrijedno, vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na
temelju podataka o bonitetnoj klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se I i II klasa
smatraju osobito vrijednim obradivim tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom) tijela
Državne uprave nadležnog za katastarske poslove ili specijaliziranom studijom ili
elaboratom kojim se detaljnije definira bonitetna vrijednost tala,
-
šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene
utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave
nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma,
-
šuma s posebnom namjenom utvrđuje se na temelju Odluke o proglašenju šume s
posebnom namjenom,
-
ostalo poljoprivredno tlo, neplodno tlo i trastik na temelju podataka o kulturi i
bonitetnoj klasi tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove. Dozvoljena
je promjena poljoprivrednog zemljišta u šume i šumsko zemljište ,
-
prirodni vodni tokovi, akumulacije i ostale vodne površine određeni su obalnom crtom
koju utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, ili crtom
vodnog dobra kojeg utvrđuje nadležna ustanova prema posebnom propisu,
-
područje posebne namjene je prostor od interesa za obranu, a utvrđuje ga nadležno
tijelo obrane,
-
prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
-
odlagalište komunalnog otpada se nalazi na lokaciji ''Švajcerova ada'' južno od
naselja Darda.
Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i
prikazane na kartografskim prikazima br. 1, 1.A, 2.A i 2.B.
Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način:
-
za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene
posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se
zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u
cilju poboljšanja funkcioniranja građevine,
-
trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar
koridora čija ukupna širina iznosi:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
107
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
• za planiranu autocestu u koridoru Vc (izrađeno idejno rješenje)
1.000,0 m,
• za planiranu zapadnu obilaznicu Osijeka (izrađen idejni projekt)
100,0 m,
• za planirane trase ostalih državnih cesta (smanjenje širine koridora
zbog šume)
100,0 m,
• za planiranu trasu magistralne pomoćne željezničke pruge MP13
100,0 m,
• za planiranu trasu željezničke pruge I reda
50,0 m,
• za međunarodni plinovod Osijek-Mohacs (dionica: Osijek-državna
granica s Republikom Mađarskom) trasa je u istraživanju
1.000,0 m
• za magistralni plinovod Belišće-Osijek, pošto je izrađena SUO u
kojoj je trasa definirana
100,0 m,
• za glavni distribucijski plinovod izvan građevinskog područja
100,0 m,
• za nadzemni dalekovod (u daljnjem tekstu : DV) prijenosa
električne energije 2x400 kV Ernestinovo-Pècs, dionica Ernestinovo-državna granica, pošto je izrađena SUO i dobivena lokacijska
dozvola
70,0 m,
• za DV 2x110 kV kojim će se priključiti planirana TS 110/x kV
Darda na postojeći DV 110 kV Osijek-Beli Manastir
500,0 m,
• za podzemni kabelski dalekovod (u daljnjem tekstu : KB) od HEOsijek do TS-Osijek 4
500,0 m,
• za magistralni vodoopskrbni cjevovod
300,0 m,
• za ostali glavni vodoopskrbni cjevovod
100,0 m,
• za glavni kolektor odvodnog sustava
300,0 m.
Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne
građevine, prikazane u kartografskom prikazu.
Iznimno, širine novih infrastrukturnih koridora iz stavka 2. ove točke ne primjenjuju se u
građevinskim područjima unutar kojih su koridori utvrđeni u kartografskim prikazima
građevinskih područja (za promet to su Darda, Uglješ i Švajcarnica).
(4.)
Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUOD prikazane simbolom su
orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta.
Građevine iz stavka 1. ove točke locirati će se u radijusu od:
• 500,0 m za bazne (osnovne) postaje sa samostojećim antenskim stupovima,
trafostanice i mjerno-redukcijske stanice.
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
(5.)
U PPUOD utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju:
-
vrijedni dijelovi prirode se štite Odredbama za provođenje PPUOD,
-
zaštićena kulturna dobra,
-
područje intenziteta potresa VII i VIII stupnja MCS ljestvice,
-
prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite izvorišta,
-
poplavno područje,
-
inundacijski pojas,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
108
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
koridori za planirane infrastrukturne građevine,
-
šumsko zemljište u građevinskom području (Uglješ, Darda),
-
zaštitna zona za vojni kompleks SMP ''Drava''.
Broj: 120/2001.
Područja posebnih ograničenja iz stavka 1., alineje 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 9, prikazana su na
kartografskom prikazu br. 3.A, 3.B, 4.A, 4.B, 4.C, 4.D, 4E i 4.F.
Poplavno područje utvrđeno PPO-BŽ naznačeno je kao branjeno područje s obzirom da je u
međuvremenu zaštićeno od poplava.
(6.)
(7.)
Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način:
-
Vrijedni dijelovi prirode na temelju kartografskog prikaza 3.A,
-
zaštićena kulturna dobra na temelju akata o zaštiti,
-
eksploatacijsko polje dravskog pijeska na temelju koncesije Hrvatskih voda,
-
prostor rezerviran za zonu sanitarne zaštite izvorišta ''Mece'' (krugom radijusa
3.000,0 m, a zahvaća jugoistočni dio Općine),
-
granicu poplavnog područja i inundacijskog pojasa utvrđuje ustanova s javnim
ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo odnosno nadležno tijelo na prijedlog
Hrvatskih voda,
-
šumsko zemljište u građevinskom području na temelju podataka o kulturi tijela
Državne uprave nadležnog za katastarske poslove.
-
zaštitnu zonu za vojni kompleks SMP ''Drava'' utvrđuje nadležno tijelo obrane.
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM
OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA
Uvjeti korištenja kulturnih dobara, poplavnog područja i inundacijskog pojasa te uvjeti
gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na temelju posebnih propisa.
(8.)
Na području vrijednih dijelova prirode uvjeti utvrđeni u točki (251.).
(9.)
U zonama sanitarne zaštite izvorišta uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno Odluci o
zaštiti izvorišta.
Na prostoru rezerviranom za zone sanitarne zaštite izvorišta, do donošenja Odluke o zaštiti
izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima utvrđenim posebnim
propisom za III zonu sanitarne zaštite.
Nakon donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, na područjima iz stavka 1. koja se nalaze van
zona sanitarne zaštite primjenjivat će se Odredbe PPUOD, sukladno postojećem načinu
korištenja.
U poplavnom području zabranjena je gradnja osim gradnje športsko-rekreacijskih,
ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina, prema uvjetima Hrvatskih voda.
(10.)
U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih
Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i
gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUOD mogu graditi van
građevinskih područja.
Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a
koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke.
(11.)
Zabranjuje se promjena namjene šuma i šumskog zemljišta u građevinskim područjima osim
za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
109
Prostorni plan uređenja općine Darda
(12.)
Broj: 120/2001.
U zaštitnoj zoni za vojni kompleks SMP ''Drava'' za izgradnju bilo koje vrste objekata
potrebno je prethodno pribaviti suglasnost MORH-a.
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU
(13.)
Na području općine Darda izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti
za Državu:
a)
Prometne građevine
-
-
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
•
planirana autocesta u koridoru Vc,
•
zapadna zaobilaznica Osijeka (korekcija državne ceste D7),
•
spojna cesta od D7 do zapadne obilaznice Osijeka sjeverno od Darde.
Željezničke građevine s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima, osim
industrijskih kolosjeka
•
-
Riječne građevine
•
b)
-
Planirane građevine za transport plina
•
međunarodni plinovod Osijek-Mohacs (dionica: Osijek-državna granica s
Republikom Mađarskom)
•
magistralni plinovod Belišće-Osijek,
•
MRS-Mece.
Planirane građevine prijenosa električne energije su:
•
DV 2x400 kV Ernestinovo-Pècs (dionica: Ernestinovo-državna granica s
Republikom Mađarskom),
•
HE-Osijek.
Vodne građevine
-
-
Regulacijske i zaštitne vodne građevine
•
obrambeni nasip uz lijevu obalu Drave,
•
višenamjenska VS ''Osijek'',
•
sve regulacijske građevine za obranu uz rijeku Dravu.
Građevine za zaštitu voda
•
d)
plovni put Dravom na unutarnjim vodama
Energetske građevine
-
c)
magistralna pomoćna željeznička pruga MP13
sustav za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda grada Osijeka (dio kojeg je
sustav Južne Baranje).
Građevine posebne namjene
SMP ''Drava''.
2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU
(14.)
Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za
Županiju:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
110
Prostorni plan uređenja općine Darda
a)
Prometne građevine
-
-
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
•
mreža županijskih cesta,
•
biciklistička staza duž Drave.
Postojeće poštanske građevine
•
-
-
•
UPS Darda,
•
UPS Mece,
•
UPS Uglješ,
•
bazne (osnovne) postaje u naselju Darda.
Planirane telekomunikacijske građevine
Postojeća elektroenergetska građevina za prijenos električne energije
•
-
-
•
TS 110/x kV Darda,
•
DV 2x110 kV priključak TS 110/x kV Darda na postojeći DV 110 kV Osijek-Beli
Manastir,
•
KB 2x110 kV HE-Osijek-TS Osijek 4
Postojeća elektroenergetska građevina za distribuciju električne energije
Građevine za melioracijsku odvodnju
•
-
svi melioracijski kanali koji prolaze kroz općinu Darda i susjedne općine
(Barbara, Stara Drava, Stara Barbara, Uglješka)
Građevine za korištenje voda
•
vodoopskrbni sustav grupnog vodovoda ''Darda-Bilje'' sa crpilištem ''Mece''.
Ugostiteljsko-turističke
-
(16.)
DV 35 kV Bilje-Kneževi Vinogradi.
Vodne građevine
-
(15.)
DV 110 kV Osijek-Beli Manastir
Planirane elektroenergetske građevine prijenosa električne energije
•
d)
nova bazna (osnovna) postaja uz koridor Vc.
Energetske građevine
-
c)
poštanski ured Darda
Postojeće telekomunikacijske građevine
•
b)
Broj: 120/2001.
''Rekreacijsko područje Drava''.
Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način:
-
za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
-
prostor za posebnu namjenu utvrđuje nadležno tijelo obrane.
Na kartografskim prikazima 1.A, 2.A, i 2.B, sve građevine iz točke (14.) i (15.) ovih Odredbi
označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUOD planirane za gradnju.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
111
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se
prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.3.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja
(17.)
U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i
uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno
vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve
posljedice.
(18.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine,
građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športskorekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene,
pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te
ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u PPUOD.
Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane.
Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti.
(19.)
U građevinskim područjima naselja povremenog stanovanja ''Karašica'' mogu se graditi
građevine povremenog stanovanja, ugostiteljsko-turističkih djelatnosti, trgovine, pomoćne
građevine, građevine infrastrukture i ostale građevine u funkciji odmora i rekreacije.
(20.)
Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u
kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u PPUOD, ako je to
njegovim odredbama dozvoljeno.
2.3.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
(21.)
(22.)
Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim
područjima i van njih.
2.3.2.1. Građevne čestice
Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno
Odredbama PPUOD, koja ima direktan pristup s javne površine.
Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6.0 m ili na način
utvrđen planom užeg područja.
Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama
(188.) - (192.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u
naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi.
Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran
pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).
(23.)
Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne
formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.
(24.)
Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se
iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog
funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu.
(25.)
Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica.
(26.)
Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike,
vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice,
telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini
građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu
površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna
čestica.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
112
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
(27.)
Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su
međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.
(28.)
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim
građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.
Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.
(29.)
(30.)
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih
građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
2.3.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe
građevne čestice.
S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i
prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice.
(31.)
Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih
međa.
Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti
dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m.
Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost
drugih pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m.
Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi , a udaljenost drugih
pročelja od dvorišne međe je min.3,0 m.
Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na
međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m.
(32.)
Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora
biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe.
Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom,
veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera
do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na
udaljenosti min. 1,0 m od međe .
(33.)
Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova
građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u
obzir dijelovi nadstrešnice , terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice.
Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja
zatvara građevinu.
(34.)
Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam
rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji
zatvara taj otvor.
Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg
nagiba od 45°.
(35.)
Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:
a)
u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te
jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina
pješačke staze;
b)
u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
113
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
(36.)
Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu
površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina
na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine.
(37.)
Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku,
kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:
a)
konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine
pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne
bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna
bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5%
bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5
m od ruba kolnika;
b)
konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora
prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla
visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da
vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;
c)
pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s
invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu
riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije
bude minimalno 2,25 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m;
d)
svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu
odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom
rešetkom u ravnini pješačke komunikacije;
e)
priključke na komunalnu infrastrukturu.
(38.)
Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može
rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima zgrade.
(39.)
Elementi kojima se određuje veličina građevine u PPUOD su: građevinska (bruto) površina
(m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).
Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na
pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i
drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu
građevine.
Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.
Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).
Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.
Galerije se mogu izvesti u prizemlju i potkrovlju građevine.
(40.)
Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje
jednom polovicom volumena ukopana u teren.
(41.)
Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje
jednom polovicom volumena ukopana u teren.
(42.)
Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom
namjenom i svaki tavanski prostor s visinom nadozida većom od 50,0 cm.
Potkrovlje mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:
-
nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na
presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
114
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne
plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,
-
prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori.
Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti
min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih
prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.
Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.
Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguće ga je izvesti s galerijom iz točke (39.) ovih
Odredbi.
(43.)
Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije
koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5
m.
U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom
da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine
pročelja,
Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i
minimalnog osvjetljenja.
Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne
smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.
Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama,
penjalicama, stubištem i sl.
Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.
(44.)
Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem
manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m.
(45.)
Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti
manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min.
1,80 m od gornje plohe poda.
(46.)
Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od
1,0 m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj
građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti
širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida
svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m.
Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj
međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski
otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor.
Moguća su i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda.
(47.)
Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u
kojem se građevina nalazi.
(48.)
Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.
(49.)
Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim
Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.
(50.)
Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o
sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.
(51.)
2.3.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako
planovima užih područja nije drugačije određeno.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
115
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.
Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih
područja nije drugačije određeno.
(52.)
(53.)
Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili
građevinu.
2.3.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine
na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako
planovima užih područja nije drugačije riješeno.
Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće
građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.
(54.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i
otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom
propisu.
Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko
susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza.
(55.)
Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine
se obvezno moraju priključiti na mrežu.
(56.)
Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim
prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno
opremljeno na minimalnoj razini.
Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog
stanovanja je sljedeća:
-
kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je
Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,
-
mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,
-
mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.
Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije
obvezno za građevine povremenog stanovanja te građevine koje za svoju funkciju ne trebaju
elektroenergetski i vodovodni priključak.
2.3.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
(57.)
2.3.3.1. Obiteljske stambene građevine
Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 3 stana.
Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite
namjene s najviše 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena
građevine utvrđuje se sukladno točki (133.) ovih Odredbi.
(58.)
Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska
stambena građevina, građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne
građevine, sukladno ovim Odredbama.
Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina,
moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava
postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se
moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUOD. Etažna visina dvorišnih
zamjenskih građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj
etaža nakon nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
116
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja
utvrđene su u točki (96.) ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(59.)
U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti
izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju:
NAJMANJA VELIČINA I NAJVEČI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI
GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE
Tablica br. 37.
NAČIN GRADNJE
a) Samostojeći
b) Poluprislonjeni
c) Prislonjeni
(60.)
(61.)
NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE
ČESTICE (m²)
300
250
200
NAJVEĆI KOEFICIJENT
IZGRAĐENOSTI
(kig)
0,3
0,4
0,5
Iznimno od točke (59.) ovih Odredbi, veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti
mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima:
-
kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti
za veličinu građevne čestice iz točke (59.) ovih Odredbi), nova se građevina može
graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može
biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili
-
za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi
građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali
ne veći od 0,75, ili
-
kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara.
Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice,
mjereno od regulacijske linije.
Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih
područja.
Uvjeti gradnje građevina
(62.)
Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena,
prizemlja, kata i potkrovlja.
Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne
veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.
(63.)
(64.)
Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.3.3.2. Višestambene građevine
Višestambena građevina je građevina s najmanje 4 stana.
Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 4 stana ,čija je
osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (133.)
ovih Odredbi.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
117
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(65.)
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne
građevine u funkciji višestambene građevine.
(66.)
Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:
(67.)
-
180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti
1,0,
-
450,0 m² u ostalim slučajevima.
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše:
-
1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice
građevne čestice istovremeno i regulacijske linije,
-
0,40 u ostalim slučajevima.
Uvjeti gradnje građevina
(68.)
Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 5 nadzemnih etaža,
izuzev u slučaju iz točke (70.) ovih Odredbi.
(69.)
Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz
dvorišne međe koje graniče s građevnom česticom na kojoj je izgrađena obiteljska
stambena građevina, utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:
(70.)
(71.)
-
max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),
-
izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od
regulacijske linije,
-
na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije zid građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max.
visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
Iznimno od točke (66.), (67.), (68.) i (69.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je
utvrditi i drugačije.
2.3.3.3. Građevine povremenog stanovanja
Građevinom povremenog stanovanja smatra se građevina namijenjena stanovanju u kojoj se
boravi povremeno s ciljem odmora/rekreacije.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(72.)
U građevinskom području naselja povremenog stanovanja veličine parcela nisu propisane, a
najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 40%.
(73.)
Na jednoj građevnoj čestici za povremeno stanovanje može se graditi samo jedna građevina
povremenog stanovanja i pomoćne građevine.
(74.)
Sve građevine na građevnoj čestici za povremeno stanovanje potrebno je locirati na način
da se uklope u prirodni krajolik i da svojim položajem ne sprečavaju vrijedne vizure i
insolaciju susjednih građevina za povremeno stanovanje.
Uvjeti gradnje građevina
(75.)
Način gradnje građevine povremenog stanovanja je samostojeći, poluprislonjeni i prislonjeni.
(76.)
Etažna visina građevine povremenog stanovanja može biti max suteren i dvije nadzemne
etaže.
(77.)
Krovište građevine povremenog stanovanja ne smije imati nagib veći od 45º.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
118
Prostorni plan uređenja općine Darda
(78.)
Broj: 120/2001.
Kod arhitektonskog oblikovanja građevine povremenog stanovanja potrebno je koristiti
arhitektonske elemente i građevinske materijale sukladne autohtonoj gradnji, podneblju i
krajobrazu.
Uređenje građevne čestice
(79.)
Ograda građevine čestice u građevnom području povremenog stanovanja mora biti
transparentna ili od živice, a puna ograda može biti samo u donjem dijelu, visine max. 60,0
cm.
(80.)
Dio građevne čestice povremenog stanovanja oko građevina potrebno je hortikulturno riješiti
autohtonom vegetacijom, na načina da se izgrađene strukture u najvećoj mogućoj mjeri
zaklone od vizura iz prostora izvan građevinskog područja povremenog stanovanja.
2.3.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti
(81.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene,
predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine.
(82.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima
izuzev građevinskog područja naselja povremenog stanovanja, na zasebnim građevnim
česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih
četica prometa i infrastrukture.
(83.)
U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine
javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(84.)
Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno
detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno
posebnim propisima.
(85.)
Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30,0 m²/učeniku.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji
mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i
manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku.
Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0 m²/učeniku.
(86.)
Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne
čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0
m²/djetetu.
Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu.
(87.)
Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene
utvrđuje se sukladno točki (67.) ovih Odredbi.
Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene
namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja.
(88.)
Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana
insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj
udaljenosti od postojećih građevina.
Uvjeti gradnje građevina
(89.)
Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki
(68), (69.) i (70.) ovih Odredbi.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
119
Prostorni plan uređenja općine Darda
(90.)
Broj: 120/2001.
Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine,
potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema
potrebama i posebnim propisima.
2.3.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
(91.)
Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i
poljoprivredne građevine.
Građevine za proizvodne djelatnost su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti
u kojima se odvija proces proizvodnje.
Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.
Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost,
sukladno posebnom propisu.
Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije,
te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.
Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti. Komunalno servisnim djelatnostima smatraju se:
- skupljanje i odvoz smeća,
- skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda,
- priprema i distribucija pitke vode,
- sanitarne i sl. djelatnosti,
- pogrebne usluge,
- ostale komunalno servisne djelatnosti.
(92.)
2.3.5.1. Građevine proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih
djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti)
U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:
DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U
GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
Tablica br. 38.
KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE
DRUGE NAMJENE
GRAĐEVINSKO
NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ
ČESTICI
PODRUČJE
NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
-
NASELJA
STALNOG
STANOVANJA
-
sve PPUT djelatnosti
OBITELJSKO
STANOVANJE
tihe i čiste djelatnosti,
-
sve vrste radionica za popravak
i servisiranje vozila ,
-
sve vrste radionica za obradu
metala i drveta,
-
praonice vozila,
-
sve ugostiteljsko-turističke
djelatnosti
ŠPORT I REKREACIJA
-
ugostiteljsko-turističke,
-
poslovne
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
120
Prostorni plan uređenja općine Darda
NASELJA
POVREMENOG
STANOVANJA
GOSPODARSKA
ZONA
Broj: 120/2001.
ugostiteljsko-turističke
djelatnosti, izuzev noćnog
bara, noćnog kluba, disko
bara i disko kluba,
-
trgovine mješovitom robom
površine max 50,0 m²
-
sve PPUT djelatnosti
-
ugostiteljsko-turističke
djelatnosti, izuzev noćnog bara,
noćnog kluba, disko bara i disko
kluba,
-
trgovine
mješovitom
površine max 50,0 m²
-
ugostiteljsko-turističke,
-
poslovne
-
-
sve PPUT djelatnosti
robom
Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih
djelatnosti i građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT
djelatnosti.
(93.)
S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su:
-
tihe i čiste djelatnosti;
djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(94.)
Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti,
osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(95.)
PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su:
-
(96.)
sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila,
sve vrste radionica za obradu drveta i metala,
praonice vozila,
ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar, disko klub i sala za svatove,
ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od
55 dBA,
trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili
na drugi sličan način,
djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju
ugroženosti od požara,
djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za
dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za
ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata,
klaonice,
mlinovi,
pilane,
komunalno servisne djelatnosti sukladno točki (91.), izuzev administracije u radu s
korisnicima,
skladišta preko 50 m² bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u
sklopu građevine druge namjene,
građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
121
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
LOKACIJA
NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE
STAMBENE GRAĐEVINE
DOZVOLJENA DJELATNOST
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta
•
praonice vozila
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub
-
-
-
-
NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE
ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0
m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI
S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM
ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I
DRUŠTVENE GRAĐEVINE
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila,
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta,
•
praonice vozila,
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub.
-
-
-
U OSTALIM SLUČAJEVIMA
-
građevine
djelatnosti
za
sve
PPUT
-
UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE
ČESTICE I UVJETI GRADNJE
GRAĐEVINA
max. bruto izgrađena površina
zasebne građevine PPUT djelatnosti
je 100,0 m²,
bruto izgrađena površina za sve
PPUT djelatnosti na građevnoj čestici
obiteljskog stanovanja ne može biti
veća od bruto izgrađene površine za
stanovanje.
max. etažna visina građevine je
podrum, prizemlje i potkrovlje,
max. visina građevine je 7,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske linije visina građevine na
dvorišnoj međi može iznositi na toj
međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno
uz
među.
Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem od
međe s tim da max. visina građevine
odnosno dijela građevine može
iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije, i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa.
najveći
koeficijent
izgrađenosti
građevne čestice je 0,4,
max. visina građevine je 10,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske linije visina građevine na
dvorišnoj međi može iznositi na toj
međi max. 4,5 m od kote terena,
neposredno
uz
među.
Visina
građevine odnosno dijela građevine
može se povećavati udaljavanjem od
međe s tim da max. visina građevine
odnosno dijela građevine može
iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od
dvorišne međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim utjecajem
na okoliš moraju biti udaljene min.
50,0 m od regulacijske linije i min.
5,0 m od svih dvorišnih međa,
sve
građevine
za
proizvodne
djelatnosti moraju biti udaljene min.
5,0 m od dvorišnih međa.
Iznimno, građevine koje se grade u
rubnim dijelovima naselja, mogu se
graditi na dvorišnoj međi, ako je ona
istovremeno i granica građevinskog
područja.
najveći koeficijent izgrađenosti 0,6,
max. etažna visina: podrum i 3
nadzemne etaže,
max. visina građevine je 13,5 m, a
iznimno visina građevina može biti i
veća ako je to uvjetovano zahtjevima
tehnološkog procesa.
(97.)
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i
drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (96.) ovih Odredbi.
(98.)
Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
122
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
Broj: 120/2001.
proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,
prometne i infrastrukturne građevine,
športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika,
jedna obiteljska stambena građevina.
Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog
stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.
Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto
izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici.
(99.)
U naselju povremenog stanovanja ''Karašica'' mogu se graditi građevine za ugostiteljskoturističke djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko-bara i disko-kluba, te
smještajni kapaciteti koji su posebnim propisom utvrđeni u kategoriji seljačkog domaćinstva.
U naselju povremenog stanovanja mogu se graditi trgovine mješovitom robom površine max.
50,0 m².
(100.)
2.3.5.2. Poljoprivredne građevine
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja,
poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:
-
na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,
-
na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i
mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura,
(101.)
U građevinskom području naselja povremenog stanovanja poljoprivredne građevine za
smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura mogu se
graditi na građevnoj čestici povremenog stanovanja i na zasebnoj građevnoj čestici.
(102.)
Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj
životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina.
Uvjeti i način korištenja građevne čestice
(103.)
Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća
od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.
Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu
biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.
(104.)
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj
poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih
kultura je max. 0,3.
(105.)
Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na
građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je:
-
za svinje:
za ostale životinje i perad:
četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m,
broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30 m.
Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije.
Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je:
-
20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj
poljoprivrednih kultura,
-
45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne
sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina,
-
40,0 m za pčelinjake.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
123
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2.
ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine
moraju biti udaljene min. 5,0 m.
(106.)
Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se
grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije.
(107.)
Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:
(108.)
-
5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su
izgrađene od drveta,
-
5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u
suprotnom pravcu,
-
1,0 m za ostale poljoprivredne građevine.
Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m.
Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od
postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m.
Uvjeti gradnje građevina
(109.)
U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za
uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (156.) ovih
Odredbi.
(110.)
Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za
iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu.
(111.)
Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje,
pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za
životinje.
Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 6,0 m.
(112.)
Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od
kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se
povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
(113.)
Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj
međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe.
2.3.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina
(114.)
Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji
kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl.
(115.)
U PPUOD utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno posebnom
propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske građevine:
MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA
Tablica br. 39.
GRAĐEVINE
Dvorane
Zatvoreni bazeni
Otvoreni bazeni
Zračne streljane
Streljane ostale
Kuglane
Klizališta
Ostale zatvorene građevine
BROJ POSTOJEĆIH
JEDINICA
1
-
BROJ PLANIRANIH
JEDINICA
3
4
1
5
-
UKUPNI BROJ
JEDINICA
4
4
1
5
-
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
124
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Atletika
Nogomet
Mali nogomet, rukomet, odbojka,
košarka
Tenis
Boćanje
Ostali otvoreni tereni
Slobodne površine
ljeti
zimi
5
4
11
5
15
1
-
4
3
2
-
5
3
2
-
Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.
Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih
građevina, sukladno posebnom propisu.
(116.)
Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja.
(117.)
Športske građevine se grade u građevinskim područjima naselja, a za razmještaj građevina
daju se sljedeće smjernice:
RAZMJEŠTAJ ŠPORTSKIH GRAĐEVINA
Nogomet
Tenis
Boćanje
Ostali otvoreni tereni
Slobodne površine
1
-
3
2
-
-
-
3
2
10
5
4
1
2
1
1
1
-
4
-
-
4
1
5
-
-
-
5
15
5
3
2
-
Mali nogomet,
rukomet, odbojka,
košarka
Atletika
3
1
Ostale zatvorene
građevine
Klizališta
-
Streljane ostale
-
Zračne streljane
3
1
Otvoreni bazeni
Kuglane
Darda
Ostala
naselja
UKUPNO:
Zatvoreni bazeni
Naselje
Dvorane
Tablica br. 40.
Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica
(postojećih i planiranih).
Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno
prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju.
(118.)
Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i
društvenih građevina i posebni propisi.
(119.)
Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće.
Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0
m.
(120.)
U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva.
Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i
osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište
gradi.
2.3.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
(121.)
Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za
vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici
nalaze.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
125
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(122.)
Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne
građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju.
Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora
graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m.
Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža.
Uvjeti gradnje građevina
(123.)
Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50%
ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.
(124.)
Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje.
(125.)
Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote
terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se
povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine
može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
2.3.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
(126.)
Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta.
(127.)
U PPUOD sva se postojeća groblja u građevinskom području naselja zadržavaju na
postojećim katastarskim česticama.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja
utvrđuju se posebnim propisom.
(128.)
Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini
obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (195.) ovih
Odredbi.
Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti
može biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu.
(129.)
U građevinskom području naselja potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište.
Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min.350- 500,0 m².
Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne
ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.
2.3.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama
(130.)
Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci),
telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.
Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz
odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.
Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od
tvrdog materijala.
(131.)
Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje
prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.
Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani
pješački prolaz širine min. 2,25 m.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
126
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
2.3.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
(132.)
Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri
čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe
njezinih drugih funkcija ili djelatnosti.
(133.)
Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u PPUOD za osnovnu
namjenu građevine.
Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti
koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i
djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti .
(134.)
U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti
potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama.
Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima
mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za
pristup stanovima.
(135.)
(136.)
Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena
stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.
2.3.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0
m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne
čestice je 1,0.
2.3.12. Uvjeti uređenja naselja
(137.)
U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture
(kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku.
Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu
postojeće lokacije.
(138.)
Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati
tradicijske bjelogorične drvorede.
Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja
isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane
opreme.
2.4. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA
(139.)
Van naselja stalnog i povremenog stanovanja u PPUOD dozvoljava se gradnja na sljedećim
područjima:
-
građevinska područja van naselja,
-
područje Općine van građevinskog područja.
2.4.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog i
povremenog stanovanja
Gospodarske zone
(140.)
U gospodarskim zonama 1 i 2 dozvoljena je gradnja proizvodnih (i/ili poslovnih građevina),
građevina športsko-rekreacijske, javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika zona i
Kombinata ''Belje'' te infrastrukturnih građevina.
U gospodarskim zonama također je dozvoljena gradnja građevina mješovite namjene ,
sukladno funkcijama i djelatnostima iz prethodnog stavka.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
127
Prostorni plan uređenja općine Darda
(141.)
Broj: 120/2001.
Za gradnju građevina u gospodarskim zonama primjenjuju se Opći uvjeti gradnje i uređenja
prostora iz poglavlja 2.3.2. ovih Odredbi.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju gospodarskih građevina u
gospodarskim zonama je 0,6, a za gradnju na građevnim česticama ostale namjene 0,4.
Najveća etažna visina građevina je Po+P+4.
2.4.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
(142.)
Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:
a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
-
građevine obrane,
-
građevine za istraživanje i iskorištavanje energetskih mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
-
rekreacijske građevine,
-
građevine obrane,
-
građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine za potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji
obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
c) U šumama isključivo osnovne namjene
-
građevine infrastrukture,
-
građevine za gospodarenje šumom,
-
građevine obrane.
d) Na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu
-
građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, prema
točkama a), b) i c).
e) Na vodama i unutar vodnog dobra
(143.)
-
vodne građevine,
-
građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),
-
građevine za vađenje pijeska.
Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati
pristup s javne površine.
Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski
putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete
utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.
(144.)
Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna
je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo
ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8
m.
Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
128
Prostorni plan uređenja općine Darda
(145.)
Broj: 120/2001.
2.4.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja
Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina
gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min.
veličine utvrđene u točki (151.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske
građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.
Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske
stambene građevine.
Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga (ili
istovremeno) nisu izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.
(146.)
Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora
biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m, a od autoceste min. 100,0 m.
(147.)
Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja
može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na
posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti
veća od 200 m².
(148.)
Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max.
podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
(149.)
(150.)
2.4.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su:
-
poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša),
-
ribnjaci,
-
gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni
uzgoj životinja,
-
ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu
obiteljskog poljoprivrednog posjeda.
Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu
isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3) i ostalom poljoprivrednom tlu u sklopu namjene
«ostalo poljoprivredno tlo šume i šumsko zemljište» (PŠ), sukladno posebnom propisu i ako
su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda,
udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla
koja se mogu uzgajati van građevinskog područja.
Stambene i poljoprivredne građevine se ne mogu graditi na području vrijednih dijelova
prirode izvan zaštićenih područja, prikazanom na kartografskom prikazu br. 3.A.
(151.)
Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van
građevinskog područja je sljedeća:
-
15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili
-
5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili
-
3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili
-
1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili
-
0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica.
Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u
vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini
više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
129
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i
poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Darda.
(152.)
Poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice,
staklenici, plastenici, kompostišta, sušionice, pakirnice svježih i sušenih proizvoda,
parkirališta, manipulacijske površine i sl.
Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne
može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja, što se ne odnosi se na poljoprivredne
građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura ( staklenici i plastenici).
Udaljenost građevina iz stavka 1.ove točke je min. 3.0 m od svih granica parcele na kojoj se
građevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta.
Etažna visina poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije
te uzgoj poljoprivrednih kultura može biti max. P+1, a iznimno i veća, kada to zahtijeva
tehnološki proces.
(153.)
Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50.
(154.)
Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA
OD RAZVRSTANE CESTE
Tablica br. 41.
Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste (u m)
Državne ceste
Županijske i lokalne ceste
100
100
150
100
200
150
Broj uvjetnih grla
51-100
> 100 do 400
> 400
Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje .
Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste mora biti min. 50 m.
(155.)
Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u zonama
sanitarne zaštite izvorišta, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim
propisom i odlukama o zonama izvorišta, donesenim na temelju tog propisa.
(156.)
Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj
životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:
KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA
Tablica br. 42.
VRSTA STOKE
krave, steone junice
bikovi
volovi
junad 1-2 godine
junad 6-12 mjeseci
telad
krmače+prasad
tovne svinje preko 6 mjeseci
mlade svinje 2 do 6 mjeseci
prasad do 2 mjeseca
k
1,00
1,50
1,20
0,7
0,5
0,25
0,30
0,25
0,13
0,02
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
130
Prostorni plan uređenja općine Darda
teški konji
srednje teški konji
laki konji
ždrebad
ovce, ovnovi, koze i jarci
janjad i jarad
konzumna perad
rasplodne nesilice
nojevi
kunići
Broj: 120/2001.
1,20
1,00
0,80
0,75
0,10
0,05
0,002
0,0033
0,25
0,007
Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da
se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i
podijeli s 500.
(157.)
Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja naselja stalnog i
povremenog stanovanja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine, i to do:
-
građevinskih područja naselja.
Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja
naselja iznosi:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD
GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA
Tablica br. 43.
Kapacitet građevine izražen u uvjetnim
grlima (Ug)
> 50-100
> 100-300
> 300-400
> 400-500
> 500
Udaljenost od granice građevinskog
područja naselja (m)
Ug x 2
0,5 (Ug –100)+200
0,5 (Ug –100)+250
0,5 (Ug –100)+300
min. 500,0
Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće
sadržaje.
(158.)
Na građevnoj čestici na kojoj se grade građevine za smještaj životinja mogu se graditi
prateći sadržaji: klaonica, hladnjača, skladišta, mješaonica stočne hrane, kompostište,
spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže,
parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena
građevina.
Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja.
Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za
dnevni odmor.
Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za
smještaj životinja.
Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno
s izgradnjom osnovnih građevina.
Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne
čestice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od građevinskog područja naselja
sukladno točki (157.) ovih Odredbi.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
131
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Najveća etažna visina građevina iz stavka 1.ove točke može biti P+1, a iznimno i veća kada
to zahtijeva tehnološki proces.
(159.)
Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture.
Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu
katastarskih kultura: močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i
vodotoka te ostalom poljoprivrednom tlu (PŠ) i ostalom obradivom tlu (P3). Iznimno, ribnjak
se može graditi i na vrijednom obradivom tlu (P2), ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog
gospodarstva iz čl. (145.) ovih Odredbi.
Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3
ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu
poljoprivrednog gospodarstva može biti manje površine.
Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min 5 m.
Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.
Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12m² na
1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P.
Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme,
prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min 3 m od
svih međa katastarske čestice i 5 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnju ne primjenjuju se
odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti.
(160.)
Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane
i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da
kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla.
Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati
maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine
sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.
(161.)
Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih
usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo
ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se
graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom
obradivom tlu (P1).
(162.)
Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max.
podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi
max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.
(163.)
2.4.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja
Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička
staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije.
Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine.
Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase
odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1).
(164.)
2.4.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
Na području Općine utvrđena su sljedeća eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina:
-
eksploatacijsko polje pijeska iz korita rijeke Drave.
Na području Općine nisu utvrđena eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina.
Nova istražna polja koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na
vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1),
ostalom šumskom zemljištu osnovne namjene (ŠZ), ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
132
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
šumskom zemljištu (PŠ), a za energetske mineralne sirovine i na osobito vrijednom
obradivom tlu (P1).
Istražna (i eksploatacijska) polja ne mogu se osnivati na područjima prirode zaštićenim
PPUOD, koja su prikazana na kartografskom prikazu br. 3.A.
(165.)
U sklopu eksploatacijskog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji eksploatacije.
U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih
sirovina.
(166.)
Eksploatacijsko polje se tijekom eksploatacije i nakon zatvaranja mora sanirati sukladno
postupku sanacije utvrđenom u Studiji o utjecaju na okoliš ili na temelju rudarsko-geološke
osnove.
Konačna namjena eksploatacijskih polja na lokacijama istražnih polja, utvrdit će se Studijom
utjecaja na okoliš ili geološko-rudarskom osnovom, uz suglasnost Općine.
(167.)
2.4.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja
Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na
kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van
građevinskog područja.
Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i
prizemlje.
2.4.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja
Odlagalište komunalnog otpada
(168.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena površina".
Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti
lokacije za planiranu namjenu.
Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine min. 1,80 m.
Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere
zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara.
Do odlagališta je potrebno osigurati pristupnu cestu koja mora biti izvedena minimalno s
nosivim slojem od kamenog materijala.
Nakon sanacije prostor odlagališta koristit će se za pošumljavanje.
(169.)
(170.)
2.4.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine van granica
građevinskog područja
Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno
ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom
području.
Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge
građevine u funkciji prometa.
Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne
ceste, sukladno posebnom propisu.
Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5.
Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za
boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
133
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske
postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim
sadržajima ne može biti veći od 0,25.
Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel.
(171.)
Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.
(172.)
2.4.2.8. Ostale građevine van granica građevinskog područja
Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se
graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja,
najveće bruto razvijene površine do 30,0 m².
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
(173.)
Gospodarske djelatnosti su sljedeće:
-
(174.)
poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo,
eksploatacija mineralnih sirovina,
industrija,
graditeljstvo,
trgovina,
ugostiteljstvo i turizam,
promet, telekomunikacije i skladištenje,
proizvodnja i opskrba strujom, plinom i vodom,
ostale usluge.
U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na
građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.
Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno
uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.
(175.)
U građevinskom području naselja povremenog stanovanja dozvoljeno je:
-
gradnja građevina ugostiteljstva, turizma i trgovine, sukladno točki (99.) ovih Odredbi.
(176.)
U
PPUOD
utvrđeno
je
građevinsko
područje
gospodarske
zone
proizvodne/poslovne/mješovite gospodarske namjene, koje je ranije bilo u okviru naselja
Darda.
(177.)
Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog i povremenog stanovanja i
građevinskog područja gospodarske zone namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede,
šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu,
telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim
Odredbama i posebnim propisima.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
(178.)
U PPUOD društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti:
-
(179.)
uprava,
socijalna zaštita,
zdravstvo,
predškolski odgoj,
obrazovanje,
kultura,
vjerske aktivnosti,
vatrogasni dom,
udruge i sl.
Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti
zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
134
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti,
osigurati prostori za sljedeće sadržaje:
DARDA
-
ispostave organa državne uprave
županijska izvršna tijela
općinska izvršna tijela
srednje škole
osnovne škole
kinematograf
radio
knjižnice
dom kulture
dom zdravlja
ljekarna
veterinarska ambulanta
podružnica centra za socijalnu skrb
dječji vrtić i jaslice
dom za djecu
dom za odrasle
Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama.
(180.)
Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u
građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(181.)
Trase novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima
br. 1., 1.A, 2.A i 2.B, te u kartografskim prikazima građevinskih područja, a osnovni uvjeti
utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
(182.)
Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na
kartografskim prikazima PPUOD, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne
koridore.
(183.)
Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na
ostalim površinama uz osigurani pristup.
Ostale površine iz prethodnog stavka su:
(184.)
-
u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i
građevnog pravca,
-
van građevinskog područja – neizgrađeni površine.
Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u PPUOD uklanjaju ili zamjenjuju
novima, mogu se održavati i rekonstruirati na postojećoj trasi do izgradnje nove mreže.
5.1. PROMETNI SUSTAV
5.1.1. Cestovni promet
(185.)
Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u PPUOD, a kategorija prometnica
utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva.
Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama
Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene PPUOD. Od dana stupanja na snagu Odluke,
na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama,
sukladno novoj kategoriji prometnice.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
135
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
(186.)
Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji
kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina
pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova,
uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju
urbane opreme i sl.
(187.)
Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih
čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni
prometni sustav.
(188.)
Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:
(189.)
-
25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta,
-
20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta,
-
18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta,
-
18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m.
U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih
ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore
čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO
150,0 m
Tablica br. 44.
KATEGORIJA CESTE
U ULIČNOM KORIDORU
Državna
Županijska
Lokalna cesta
Ostale ceste
(190.)
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
20,0
18,0
18,0
14,0
18,0
14,0
16,0
12,0
Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti
manja od:
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD
150,0 m
Tablica br. 44.
SMJER KOLNOG PROMETA
Dvosmjerni promet
Jednosmjerni promet
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
12,0
10,0
10,0
8,0
Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe.
(191.)
Širine koridora iz točke (188.), (189.) i (190.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične
koridore, koji se nalaze u izgrađenom području i na područje povremenog stanovanja.
Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na
kartografskim prikazima građevinskih područja.
(192.)
Na području povremenog stanovanja za pristup do građevne čestice mogu se koristiti i
postojeći poljski putovi, a novi pristupni putevi moraju biti širine min. 4,0 m.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
136
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
(193.)
Udaljenost građevina koje se mogu graditi izvan građevinskog područja mora biti min. 10,0
m od osi postojeće ceste ili puta.
(194.)
Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene
horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti
jedne kategorije stanovništva.
Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno
polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju
posebnog propisa za javne ceste.
(195.)
U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene
te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim
normativima:
MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA
Tablica br. 46.
Namjena građevina
Jedinica
Obiteljske stambene građevine
Višestambene građevine
Trgovački (maloprodaja)
Robne kuće, trgovački centri
Tržnice na malo
Poslovne zgrade, uredi, agencije
1 stan
1 stan
25 m² bruto izgrađene površine
60 m² bruto izgrađene površine
25 m² površine građevne čestice
100 m² bruto izgrađene površine
< 50 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
15 m² bruto izgrađene površine
1 učionica/grupa
40 m² bruto izgrađene površine
40 m2 bruto izgrađene površine
-
Industrija i skladišta
Servisi i obrt
Ugostiteljstvo
Osnovne škole i vrtići
Zdravstvene građevine
Vjerske građevine
Građevine mješovite namjene
Broj parkirališnih
mjesta
1,00
1,20
1,00
1,00
1,00
2,00
1,00
1,00
2,00
1,00
2,00
2,00
1,00
∑ parkirališnih
mjesta za sve
namjene u sklopu
građevine
Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu.
(196.)
Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za
invalide prema posebnom propisu.
(197.)
Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:
-
obiteljske stambene građevine
•
•
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
-
višestambene građevine
•
•
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od
građevine,
•
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
137
Prostorni plan uređenja općine Darda
-
poslovne građevine (trgovačke i
ugostiteljske i poslovne zgrade,
uredi, agencije, servisi i obrt)
Broj: 120/2001.
•
•
•
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od
građevine,
-
robne kuće i trgovački centri
•
na vlastitoj građevnoj čestici,
-
proizvodne građevine i skladišta
•
•
na vlastitoj građevnoj čestici
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
-
javne i društvene , športskorekreacijske i vjerske građevine
•
•
na vlastitoj građevnoj čestici,
u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od
građevine,
•
-
građevine mješovite namjene
•
sukladno
načinu
rješavanja
parkirališta za osnovnu namjenu.
izgradnje
Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži.
(198.)
Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (197.) ovih Odredbi podrazumijeva se
građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina.
Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor
između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica,
pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a
najmanje 1,20 m.
Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se javno parkiralište ili garaža koji su planirani ili
su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće.
Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina.
(199.)
Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (197.) ovih Odredbi obvezno se
primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se
prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog
prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja
potrebnog za postojeću namjenu.
(200.)
Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i
ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m.
Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene
zelenim zaštitnim pojasom.
(201.)
Na području Općine planirane su dvije trase biciklističkih staza:
-
biciklistička staza u zoni lijevog obrambenog nasipa od naselja Tvrđavica do ulaza u
prostor općine Jagodnjak,
-
biciklistička staza od željezničkog mosta na staroj Dravi (veza biciklističkom stazom
općine Bilje) do Darde i povratak na trasu u zoni lijevog obrambenog nasipa rijeke
Drave.
Uvjeti gradnje biciklističkih staza utvrđeni su posebnim propisom.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
138
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
(202.)
Lokacije mogućih planiranih deniveliranih prijelaza nekategoriziranih cesta i puteva preko
planirane autoceste definirati će se temeljem projektne dokumentacije.
(203.)
U prvoj fazi (do izgradnje planirane trase željezničke pruge) postojeća cesta za farmu
''Topolik'' može se priključiti na planiranu zapadnu zaobilaznicu Osijeka u razini, na mjestu
križanja te dvije ceste. Križanje je potrebno oblikovati prema važećem standardu. Tijekom
izgradnje planirane željezničke pruge mora se izvesti denivelirani prijelaz preko željezničke
pruge, te izvršiti rekonstrukciju cestovnog križanja zapadne zaobilaznice i ceste za farmu
Topolik i to minimalno kao poludenivelirano čvorište.
5.1.2. Željeznički promet
(204.)
U PPUOD planira se obnova i modernizacija magistralne pomoćne željezničke pruge MP13.
U prvoj fazi moguća je obnova i modernizacija magistralne pomoćne željezničke pruge u
okviru postojećeg koridora željezničke pruge:
U drugoj fazi planirana je izgradnja dionica nove željezničke pruge zapadno (magistralna
pomoćna željeznička pruga) i južno (željeznička pruga I reda).
(205.)
Na križanju željezničke pruge i ceste ili puteva obvezno je osigurati kolni prijelaz, sukladno
posebnom propisu.
(206.)
Prilikom izgradnje nove dionice magistralne pomoćne željezničke pruge mora se izvesti
denivelirani prijelaz državne ceste D7 (zapadna zaobilaznica Osijeka) preko željezničke
pruge.
(207.)
Uz trasu planirane nove dionice magistralne pomoćne željezničke pruge planirana je
izgradnja novog kolodvora Darda.
(208.)
5.1.3. Riječni promet
Plovni put Dravom na unutarnjim vodama planira se urediti i rekonstruirati u skladu s
njegovom klasom plovnosti. Uređenje plovnog puta moguće je provoditi u fazama. Prilikom
uređenja plovnog puta treba voditi maksimalno računa o očuvanju okoliša.
5.1.4. Poštanski promet
(209.)
Razvoj poštanske djelatnosti koji se odnosi na modernizaciju poslovnog prostora usmjeren
je na građevinsko područje naselja, te se PPUOD i urbanističkim planom uređenja moraju
osigurati prostorne pretpostavke za nesmetani razvoj.
Razvoj poštanske djelatnosti odnositi će se samo na adaptacije i održavanje poslovnih
prostora, te eventualno uređenje eksterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.).
(210.)
5.1.5. Telekomunikacije
Razvojem nepokretne telekomunikacijske mreže u PPUOD planira se proširenjem
kapaciteta komutacija, te daljnji razvoj mjesnih mreža.
Korisnički i spojni vodovi, komutacijski čvorovi i RR veze u nepokretnoj mreži, bazne postaje
u pokretnoj mreži, te RTV veze označeni su na kartografskom prikazu br. 1.A.
Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog
razvitka Općine.
(211.)
Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskim područjima u pravilu se gradi u zelenom
pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske
telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. Po potrebi telekomunikacijske vodove
graditi s obje strane ulica.
(212.)
Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je izgraditi bazne (osnovne) postaje s
pripadajućim antenskim stupovima i neophodnim kabelskim vodovima. Dozvoljena gustoća
baznih postaja po PPO-BŽ sa samostojećim antenskim stupovima je 1 antenski sup po
naselju. Na području naselja Darda izgrađene su dvije bazne postaje sa samostojećim
antenskim stupovima, a u ostalim naseljima nije predviđena izgradnja sa samostojećim
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
139
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
antenskim stupovima. U naselju je dozvoljena izgradnja više baznih postaja, ali u tom
slučaju, ostale ne mogu imati samostojeći antenski stup.
Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50 m.
Lokacija bazne postaje izvan naselja utvrđena je približno na kartografskom prikazu br. 1.A i
njezina lokacija može se mijenjati u radijusu od 500,0 m.
Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od
neionizirajućih zračenja.
Bazne (osnovne) postaje se ne mogu graditi:
na školama i dječjim vrtićima,
na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih
dobara,
sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne
građevine (crkve).
-
Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup.
(213.)
Mrežu baznih postaja potrebno je uskladiti s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog
korištenja prostora i dijela građevina.
(214.)
Koridore RTV sustava veza nije dozvoljeno prekinuti izgradnjom građevina.
5.2. ENERGETSKI SUSTAV
5.2.1. Plinovodi
(215.)
Planirani plinovodi na području Općine su:
a)
Magistralni plinovodi
-
b)
građevine od važnosti za Državu iz točke (13.) b) ovih Odredbi.
Lokalni (distribucijski) plinovodi
-
glavni distribucijski plinovodi,
mjesna plinovodna mreža.
U PPUOD planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja na području Općine, te
proizvodno-poslovne, turističko-ugostiteljske, turističko-rekreacijske i sportsko-rekreacijske
zone.
(216.)
Trase planiranih plinovoda prikazane su na Kartografskom prikazu 2.A.
Građevine iz stavka 1., koje prolaze građevinskim područjem označene su u Kartografskom
prikazu br. 4.C, a širina koridora i uvjeti gradnje u koridoru utvrđeni su posebnim propisom.
(217.)
Međunarodni i magistralni plinovodi, te MRS grade se sukladno posebnim propisima.
Glavne distribucijske plinovode koji se grade izvan građevinskog područja treba graditi uz
prometnice (u ili uz koridor). Tlak plina u ovim plinovodima je do 0,3 MPa (3,0 bara).
(218.)
Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne smiju se graditi u uličnom profilu.
(219.)
Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je usklađivati
s razvojem područja na način da se zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih
korisnika.
Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara).
(220.)
Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama,
po potrebi s obje strane ulice. Na kartografskom prikazu su od mjesnih plinovoda prikazani
samo važniji, a izgradnja ostalih plinovoda pratiti će proces urbanizacije i razvoj
gospodarstva.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
140
Prostorni plan uređenja općine Darda
(221.)
Broj: 120/2001.
5.2.2. Elektroenergetska mreža
Razvoj elektroenergetskog sustava
rekonstrukcijom sljedećih građevina.
na
području
Općine
planira
se
gradnjom
i
a) Prijenos
-
građevine od važnosti za Državu iz točke (13.)b) ovih Odredbi.
b) Distribucija električne energije
-
građevine od važnosti za Županiju iz točke (14.)b) ovih Odredbi;
•
izgradnja KB 10(20) kV mreže unutar građevinskog područja naselja kojima
će se međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV,
•
postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar
građevinskog područja naselja u skladu s dinamikom kabliranja,
•
izgradnja novih TS 10(20)(0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda ovisiti će o
procesu urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i
trase dalekovoda,
•
izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.
Trase i lokacije elektroenergetskih građevina označene su na kartografskom prikazu br. 2.A.
Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirati će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i
procesu urbanizacije naselja na području Općine.
(222.)
(223.)
Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom
prikazu moraju se poštivati sljedeći uvjeti:
-
potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti
područja slabijih bonitetnih klasa,
-
prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj
na poljoprivrednu proizvodnju bude što manji,
-
položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava
za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta,
-
izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta,
-
trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet
ptica.
Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalazi u građevinskom području naselja (ili: koji
prolazi kroz građevinsko područje i kontaktnu zonu naselja), mora se postupno zamijeniti
kabelskim.
Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom
matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i
gradnju u naselju.
(224.)
Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20)
elektroenergetske mreže.
kV
(225.)
Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu
prikazanu na Kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina".
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
141
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno
posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za
elektroenergetiku.
(226.)
Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim
vodovima.
U PPUOD se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih vodova
kabelskim vodovima.
(227.)
U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže.
Niskonaponsku mrežu naselja Darda u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima
položenim u zeleni pojas ulica, po mogućnosti u zajednički koridor s ostalim
elektroenergetskim vodovima. U naselju Darda novu mrežu graditi sustavom ulaz-izlaz, ili do
samostojećih kabelskih ormara u pravilu lociranih uz unutarnji rub regulacijskog pravca
(dakle unutar građevinske čestice). Ako nije moguća lokacija na građevinskoj čestici
dozvoljeno ih je locirati na javnoj površini tako da ne ograničavaju kolni pristup građevinskim
česticama, te da što manje ograničavaju izgradnju ostale podzemne infrastrukture. Od
kabelskih ormara polagati kabelske kućne priključke do ostalih potrošača. U sporednim
ulicama niskonaponsku mrežu se može graditi samonosivim kabelskim snopom (SKS)
vođenim po krovovima s krovnim stalcima ili na stupovima. U ostalim naseljima Općine
niskonaponska mreža (NN) može se graditi sa SKS vođenim po krovovima s krovnim
stalcima ili na stupovima, ali se svugdje ostavlja i mogućnost izgradnje NN mreže s
podzemnim kabelskim vodovima u cijelom naselju ili na pojedinim dijelovima.
Do izgradnje planirane kabelske elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz
manje rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog
novog korisnika. Moguće je prijelazno rješenje za povezivanje nove s postojećom
niskonaponskom mrežom (nove kabelske sa starom zračnom) ili za interpolaciju nove TS
10(20)/0,4 kV u postojeću 0,4 kV mrežu postavljanjem jednog ili nekoliko niskonaponskih
stupova. Ovo se smatra privremenim rješenjem koje će potrajati dok za to postoji tehnička
potreba. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.
(228.)
Na područjima naselja, u kojima je obvezna gradnja podzemne niskonaponske mreže, ili
gdje postoji mreža na krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelskim
vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice.
Na ostalim područjima, u slučaju da se niskonaponska mreža gradi sa SKS na stupovima,
rasvjetna tijela se mogu postaviti na iste stupove.
(229.)
Niskonaponske elektroenergetske mreže i mreža javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim
koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj
udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom.
(230.)
Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se izgradnja
trafostanica u uličnom profilu.
5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
5.3.1. Vodoopskrba
(231.)
Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava s napajanjem iz
izvorišta ''Mece''.
(232.)
Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne
zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa.
(233.)
Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama.
(234.)
Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio
cjelovitog rješenja.
(235.)
U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u
pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
142
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
(236.)
U PPUOD odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način:
-
(237.)
Trase vodova iz kartografskog prikaza br. 2.B, su usmjeravajućeg značenja i moguće ih je
mijenjati u tijeku detaljne razrade, pod sljedećim uvjetima:
-
(238.)
za sva naselja izgradnjom zajedničkog sustava odvodnje sa smjerom odvođenja prema
Gradu Osijeku gdje je lociran zajednički centralni uređaj za pročišćavanje zagađenih
voda.
mora se zadržati osnovni princip rješavanja odvodnje (smjer odvodnje i vrsta sustava),
vode se moraju upustiti u prijemnike utvrđene u točki (238.) ovih Odredbi.
Prijemnici za prihvat otpadnih voda sa područja Općine su:
-
rijeka Drava,
melioracijski kanali.
(239.)
Prioritet u realizaciji sustava odvodnje na području Općine imaju naselja u osjetljivim
područjima (Darda, Mece).
(240.)
U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava.
Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim
sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i
mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog
sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba.
(241.)
Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim
rješenjem.
(242.)
Sve otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se
prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda.
Čišćenje predtretmanom moguće je za industriju lociranu u mjestima koja imaju ili će u
skoroj budućnosti dobiti centralni uređaj za čišćenje otpadnih voda.
(243.)
Sve otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u prijemnike
ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.
Nakon i u toku bilo kojeg postupka čišćenja izlazna ili bilo koja druga voda iz postupka
čišćenja niti u jednom trenutku ne smije ugroziti ili zagaditi tlo, podzemne vode ili prijemnik u
koji se upušta.
Postojeće lagune mesne industrije mogu se rekonstruirati u cilju poboljšanja zaštite vode i tla
uz uvažavanje planom i posebnim propisima definiranih uvjeta.
(244.)
Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem
vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje
otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje,
sukladno uvjetima nadležne ustanove.
Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne
mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame.
(245.)
Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se
prilikom prvog sljedećeg (svakog) zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav,
ako nemaju vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
(246.)
Općina je dužna donijeti Odluku o odvodnji otpadnih voda, sukladno posebnom propisu.
5.3.3. Vodotoci, vode i melioracijska odvodnja
(247.)
U PPUOD planiraju se sljedeći vodnogospodarski zahvati:
-
izgradnja akumulacije VS ''Osijek''.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
143
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri
čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje
nadležnosti.
Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem
unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.
(248.)
Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja
vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno
posebnom propisu.
Nasipi su označeni na kartografskom prikazu br. 2.B, a do sada utvrđena inundacijska
područja koja se detaljno utvrđuju kao što se utvrđuju i nova sukladno posebnom propisu na
kartografskom prikazu 3.B.
(249.)
Značajniji razvoj sustava za natapanje poljoprivrednih površina na području Općine bit će
moguć vodom nakon izgradnje vodne stube (VS) ''Osijek'' na rijeci Dravi.
U PPUOD površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine.
Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi
odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje.
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNOPOVIJESNIH CJELINA
6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI
(250.)
U PPUOD utvrđeni su vrijedni dijelovi prirode koji su prikazani na kartografskom prikazu br.
12)
3.A :
-
rijeka Drava sa sklopovima priobalnih šuma i ritskim oblicima.
Vrijedni dijelovi prirode iz prethodnog stavka ne predlažu se za zaštitu po posebnom
propisu, nego se štite Odredbama za provođenje PPUOD.
(251.)
(252.)
Na utvrđenim vrijednim dijelovima prirode iz prethodne točke nije dozvoljeno sljedeće:
-
gradnja stambenih i gospodarskih građevina koje se prema ovim Odredbama mogu
graditi izvan građevinskih područja,
-
uklanjanje živica i šumaraka,
-
uklanjanje prirodne vegetacije na obalama vodotoka Drave i Stare Drave, u pojasu
širine 50,0 m, osim izuzetno, ukoliko se to nikako drugačije ne može izvesti, za
potrebe i u opsegu radova nužnih za tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka,
-
isušivanje vodnih površina (bare, rukavci i sl.),
-
gradnja baznih postaja (antenskih stupova).
Za prostor Općine Darda vrijede i sljedeće postavke:
-
u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju
očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja,
-
prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu
vrijednost treba očuvati šume, prirodne vodotoke i područja uz njih,
-
u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost:
izmjenjivanje šuma, vlažnih livada, vodotoka, živica, a treba izbjegavati velike
poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom,
12)
Površine vrijednih dijelova prirode su prenešene iz PPO-BŽ (na kartografskom prikazu br. 3. 2.1.
površine su prikazane kao: ''Zaštita vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja'')
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
144
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
-
za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan
utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti,
sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu
na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja,
-
prostor Općine Darda treba istražiti i vrednovati te utvrditi da li postoje prirodne
vrijednosti koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode.
6.2. KULTURNA DOBRA
(253.)
Na području općine Darda su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna
dobra:
-
Darda: Dvorac Esterhazy
-
Darda: Župna crkva sv. Ivana Krstitelja
-
Darda: Parohisjka crkva sv. Mihaila Arhanđela
-
Darda: Skupna grobnica palih boraca NOR-a
-
Darda: ''Lipa'', prapovijesno nalazište
Zaštićena kulturna dobra orijentacijski su naznačena na Kartografskom prikazu br. 3.A.
Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja
PPUOD, zaštititi sukladno posebnom zakonu.
(254.)
Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i
provode sukladno posebnom propisu.
(255.)
Na području Općine nalaze se sljedeća evidentirana kulturna dobra koja pripadaju skupini
kulturnih dobara od lokalnog značaja, to su:
-
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 13
-
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 27
-
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 35
-
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 37
-
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 39
-
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 43
-
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 45
-
Darda: kuća, Ulica bana Josipa Jelačića 47
-
Uglješ: kuća, Baranjska ulica 21
Temeljem čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predstavničko tijelo Općine
može ih proglasiti zaštićenim kulturnim dobrom lokalnog značenja.
(256.)
Ukoliko se na području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko
nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome
obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu.
(257.)
Spomen obilježja (uglavnom kulturna doba domovinskog rata i antifašizma) imaju lokalni
karakter. Temeljem čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predstavničko tijelo
Općine može ih proglasiti zaštićenim kulturnim dobrom lokalnog značenja.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
(258.)
Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog
otpada.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
145
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
(259.)
Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u PPUOD utvrđena je kao
potencijalna lokacija postojeća lokacija ''Švajcerova ada''.
(260.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana na Kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena prostora" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon
provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada.
Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se
koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van
građevinskih područja.
(261.)
Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati
odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u
okviru domaćinstava s okućnicom.
(262.)
Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu.
(263.)
Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu.
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
(264.)
(265.)
Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja:
-
vodotoci III kategorije,
-
divlje odlagalište otpada ''Švajcerova ada''.
Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere:
-
izgraditi uređaj za pretretman/čišćenje otpadnih voda industrije, svinjogojskih i ostalih
farmi,
-
divlje odlagalište otpada mora se sanirati.
(266.)
Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za
praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu.
(267.)
Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu.
U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog
posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i
obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.).
(268.)
Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPO-BŽ.
a)
po posebnom propisu:
-
planirana autocesta u koridoru Vc (usvojena),
-
planirana zapadna zaobilaznica Osijeka (usvojena),
-
planirana korekcija magistralne pomoćne željezničke pruge MP13,
-
planirana korekcija željezničke pruge I reda,
-
međunarodni plinovod Osijek-Mohacs,
-
magistralni plinovod Belišće-Osijek (usvojena),
-
dalekovod DV 2x400 kV Ernestinovo-Pecs; dionica Ernestinovo-državna granica
s Republikom Mađarskom (usvojena),
-
VS Osijek,
-
melioracijski sustavi površine 5.000 ha i veće,
-
odlagalište komunalnog otpada.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
146
Prostorni plan uređenja općine Darda
b)
Broj: 120/2001.
po PPŽ-u:
-
površinska eksploatacija pijeska u koritu rijeke Drave.
Građevine i područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su
informativno na kartografskom prikazu br.3.C, prema raspoloživim podacima.
(269.)
Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i
mjerama utvrđenim u PPUOD i to:
a)
Zaštita tla
-
provođenjem PPUOD sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjene
površina", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja,
-
gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno
ovim Odredbama,
-
zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom",
-
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na
primjerenu razinu.
b)
Zaštita voda
-
mjerama zaštite izvorišta i uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim ovim
Odredbama,
-
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama
sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o
zaštiti izvorišta.
c)
Zaštita zraka i zaštita od buke
-
uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju
građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih
građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama,
-
gradnjom obilaznica (zapadna obilaznica Osijeka i planirana autocesta u koridoru
Vc) kojima će se smanjiti tranzitni promet u naseljima uz postojeću trasu ceste D7.
d)
Zaštita šuma
-
provođenjem PPUOD sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena
površina",
-
gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama.
e)
Zaštita životinja
-
planiranjem i provođenjem mjera zaštite životinja prilikom gradnje novih
prometnica (ograde, prolazi za životinje) i dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama
na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš.
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH
NEPOGODA
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
(270.)
Za naselja stalnog stanovanja utvrđuje se sljedeći stupanj ugroženosti, sukladno posebnom
propisu:
-
(271.)
Darda 3 stupanj
Zaštita stanovništva u naseljima stalnog stanovanja na području Općine rješava se na
sljedeći način:
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
147
Prostorni plan uređenja općine Darda
(272.)
Broj: 120/2001.
u naselju Darda gradnjom skloništa za zaštitu od radijacije i gradnjom zaklona.
Zone u kojima se grade skloništa utvrdit će Općina.
U ostalim dijelovima naselja grade se zakloni.
(273.)
Potreba gradnje skloništa i zaklona u ostalim građevinskim područjima kao i van
građevinskih područja utvrdit će se zavisno o procjeni ugroženosti i stupnju ugroženosti.
Procjenu ugroženosti i stupanj ugroženosti utvrđuje Općina.
(274.)
Skloništa se grade sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom.
(275.)
Pri određivanju lokacije, dimenzioniranju i projektiranju skloništa potrebno je pridržavati se
sljedećih preporuka:
-
(276.)
lokaciju skloništa predvidjeti tako da je pristup do skloništa moguć i u uvjetima rušenja
zgrade.
Zaklonom iz točke (271.) ovih Odredbi smatra se djelomično zatvoren prostor koji je
izgrađen ili prilagođen tako da svojim funkcionalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikom daje
ograničenu zaštitu od ratnih djelovanja.
Zaklon se može graditi kao samostalni zaklon izvan građevina (rovovi i jame) i u
građevinama, u prikladnim prostorijama.
Zakloni izvan građevina moraju se izgraditi izvan dometa ruševina susjednih građevina.
Položaj zaklona izvan građevina treba odrediti na slobodnim površinama, izvan trasa
podzemnih instalacija.
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
(277.)
Na području općine Darda je utvrđen VIIº i VIIIº MCS.
Zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno
posebnim propisima.
(278.)
Na području Općine utvrđeno je poplavno područje.
Na poplavnom području nije dozvoljena gradnja građevina koje se mogu graditi van
građevinskog područja, izuzev vodnogospodarskih građevina i vodova infrastrukture.
Na području Općine u PPO-BŽ utvrđeno je poplavno područje. S obzirom da je ovo područje
u međuvremenu zaštićeno od poplava izgradnjom/rekonstrukcijom nasipa to se ne smatra
poplavnim područjem.
(279.)
Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o
zaštiti od požara i eksplozije.
(280.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama,
građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni
pristup mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice.
Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava
služnosti prolaza.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža.
10. INTERESI OBRANE
(281.)
Za vojni kompleks SMP ''Drava'' utvrđuje se ZONA OGRANIČENE IZGRADNJE, sukladno
kartografskom prikazu 3.A.
DEFINICIJA ZAŠTITNE ZONE:
Za izgradnju bilo koje vrste objekata potrebno je prethodno pribaviti suglasnost MORH-a.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
148
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
11. MJERE PROVEDBE PLANA
11.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
(282.)
Sukladno Zakonu i PPO-BŽ te potrebama prostornog uređenja Općine, PPUOD utvrđuje se
obveza izrade sljedećih prostornih planova:
a)
Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) ''Rekreacijsko područje Drava''
b)
Urbanistički plan uređenja (UPU):
-
c)
Detaljni urbanistički plan (DPU):
-
(283.)
naselja Darda
dio Ulice N.Š. Zrinskog u kojem žive Romi.
Područja za koja se utvrđuje obveza izrade prostornih planova označena su na
kartografskom prikazu 3.C.
Granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Darda utvrđena je granicom
građevinskog područja.
Granica obuhvata plana iz prethodne točke pod a) naznačena je na kartografskom prikazu
3.C, a pod c) na kartografskim prikazima 3.C i 4.A.
(284.)
Do izrade prostornih planova iz točke (282.) ovih Odredbi, način korištenja zemljišta i uvjeti
gradnje utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama.
11.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
(285.)
Općina Darda je Općina od posebne državne skrbi.
Sukladno tomu u ovom području treba poduzimati mjere demografske obnove i revitalizacije.
(286.)
(287.)
U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno:
-
izgraditi građevine javne i društvene namjene u naselju Darda,
-
riješiti odvodni sustav Općine,
-
u suradnji sa Županijom poticati rješenja plinofikacije i osigurati izradu projekata
plinofikacije Općine,
-
u suradnji s nadležnom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova
navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno:
-
riješiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rješenju u uvjetima iz PPUOD,
-
utvrditi zone sanitarne zaštite izvorišta ''Mece''.
11.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA
PLANIRANOJ NAMJENI
(288.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u
PPUOD, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.
(289.)
Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju
se:
-
sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u
postojećim gabaritima,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću
stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine
10,0 m²,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
149
Prostorni plan uređenja općine Darda
Broj: 120/2001.
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz
postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema
sanitarne prostorije ), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,m²
i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine,
-
preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,
-
izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi
sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni
građevine odnosno namjeni utvrđenoj PPUOD,
-
adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za
namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj PPUOD,
-
ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,
-
gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,
-
uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih
zidova i prometnih površina).
Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.
(290.)
Građevinama ili dijelu građevina iz točke (288.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena,
sukladno namjeni površina utvrđenoj PPUOD.
11.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO
UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUOD
(291.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje
utvrđenim u PPUOD mogu se rekonstruirati sukladno točki (289.) ovih Odredbi, te
dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s
uvjetima gradnje utvrđenim u PPUOD, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.
Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se
prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.
(292.)
Građevinama iz točke (291.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama
PPUOD.
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Stranica
150

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Prezrena remek-djela sovjetske avangarde

marinko žic, načelnik prijatelj

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

Obrazovni izazovi u procesu izgradnje zajednice prijatelja djece

Odredbe za provođenje

Promiđbeni materijal HDSSB Darda 2013.

tzo-dobrinj@ri - Općina Dobrinj

Preview