Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2010. – 2017. godine Općina Ervenik Rujan, 2010. DLS d.o.o. Odjel zaštite okoliša M. Barača 19 (RRA Porin), HR-51000 Rijeka Tel: +385 (0)51 633 400; Fax: +385 (0)51 633 013 e-mail: [email protected] web: www.dls.hr PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Naručitelj: Općina Ervenik PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010.2017. GODINE PREDMET: Oznaka dokumenta: 148-10-IO Izrađivač: DLS d.o.o. Rijeka Voditelj izrade: Branko Markota dipl. ing. brodogr. Suradnici: Goran Breulj dipl.ing.građ. Daniela Krajina dipl.ing.biol.-ekol Ivana Orlić dipl. ing. pom. prom. Marko Karašić dipl. ing. stro. Igor Meixner dipl. ing. kem. tehn. Adela Grgić dipl.ing kem tehn. Domagoj Krišković dipl.ing.preh.tehn. Andrea Hadžić dipl.san.ing. Saša Susnić dipl. san. ing. Martina Embreuš dipl.ing.preh.tehn. Datum izrade: Rijeka, Rujan, 2010. M.P Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Općine Ervenik te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Općine Ervenik. Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 2 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE SADRŽAJ 1. UVODNO OBRAZLOŽENJE........................................................................................... 5 1.1. OBVEZE IZ ZAKONSKE REGULATIVE .................................................................................... 6 1.2. INSTITUCIONALNI OKVIR .................................................................................................... 8 1.3. SMISAO I SVRHA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM NA LOKALNOM NIVOU ............................10 1.3.1. STRUKTURA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE .............12 2. OSNOVNI PODACI O OPĆINI ERVENIK ......................................................................15 2.1 MAKROLOKACIJA ..............................................................................................................15 2.2 MIKROLOKACIJA ...............................................................................................................17 2.3. DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE ...............................................................................................18 2.4. GOSPODARSTVO .............................................................................................................19 3. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA ..............................................................................21 3.1. POSTOJEĆI KAPACITETI ZA ODLAGANJE OTPADA ................................................................23 3.2. PLANIRANI KAPACITETI ZA ODLAGANJE OTPADA .................................................................25 3.3. KATEGORIJE I KOLIČINE OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE ERVENIK ........................................27 3.3.1 KOMUNALNI OTPAD ........................................................................................................27 3.3.2. PROIZVODNI OTPAD ......................................................................................................33 3.3.3. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA .....................................................................................34 4. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA ..................................42 4.1. CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM...................................................................42 4.2. MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA OTPADA ..................................46 4.3. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA I OPORABE OTPADA ........................................................50 4.3.1. POSTOJEĆI KAPACITETI U SUSTAVU CJELOVITOG GOSPODARENJA OTPADOM ....................54 4.3.2.POTREBNI KAPACITETI ZA CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM............................54 4.4. G OSPODARENJE POSEBNIM VRSTAMA OTPADA DO US POSTAVE CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM ................................................................................63 5. 6. 7. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD ........70 POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA ..........72 ZAKLJUČAK .................................................................................................................75 7.1. SAŽETAK PREDVIĐENIH MJERA, IZVORI I VISINA SREDSTAVA ZA PROVEDBU ..........................78 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 3 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 7.2. TERMINSKI PLAN PROVEDBE MJERA ..................................................................................80 7.3. OČEKIVANI REZULTATI .....................................................................................................81 8. 9. LITERATURA ................................................................................................................82 PRILOZI ........................................................................................................................83 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 4 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 1. UVODNO OBRAZLOŽENJE Osiguranje uvjeta za postupanje s komunalnim otpadom obveza je gradova i općina. U skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) a prema članku 7., Općina Ervenik donijela je Plan gospodarenja otpadom. Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik za razdoblje od 2010. – 2017. godine (u daljnjem tekstu: Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik) sadrži: 1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, 2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, 3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, 4. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša, 5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije. Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik donosi općinsko vijeće, za razdoblje od osam godina1, a njegovo izvršavanje provjerava se godišnje. Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik objavljuju se u službenom glasilu općine. Općinski načelnik dužan je jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi općinskom vijeću izvješće o provedbi obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana gospodarenja otpadom Općine Ervenik. Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove županije Šibenskokninske nadzire provedbu Plana gospodarenja otpadom Općine Ervenik. Usvojeno izvješće Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove županije Šibensko-kninske dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša. 1 Izmjene i/ili dopune Plana gospodarenja otpadom Općine Ervenik mogu se donijeti za četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti poduzetih mjera iz izviješća za to razdoblje, a iznimno i prije uz suglasnost Ministarstva. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 5 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 1.1. OBVEZE IZ ZAKONSKE REGULATIVE Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su unutar: 1. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07), 2. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) 3. Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02) 4. Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2015. godine Temeljem zakonskih akata, Plan gospodarenja otpadom JLS usklađen je sa sljedećim dokumentima, koji su ujedno i polazišta za izradu plana: - Planom gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije (SV ŠKŽ – 15/07) - Prostornim planom Šibensko-kninske županije (SV ŠKŽ – 11/02, 10/05 i 03/06) Postoji još niz propisa koji direktno ili indirektno, utječu ili reguliraju obaveze postupanja s otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša, a moraju biti uzeti u obzir prilikom izrade Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave. Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu, država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada; županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz primjenu načela „onečišćivač plaća“. Obveze Općine Ervenik, koje proizlaze iz navedenih zakonskih akata, te izvršenje istih kroz Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik razrađeno je u sljedećoj tabeli. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 6 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE ZAHTJEV Donošenje planova gospodarenja otpadom i određivanje lokacija u prostornim planovima Usklađivanje planova gospodarenja otpadom sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša. Gospodarenje komunalnim otpadom OBRAĐENO PLANOM 2010. – 2017. g PREDMETOM REVIZIJE PLANA Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom Osiguranje uvjeta i provedba propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom Provedba propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporaba otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš na njihovom području 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 7 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 1.2. INSTITUCIONALNI OKVIR Institucionalni okvir za gospodarenje otpadom, formiran u skladu s gore navedenim nacionalnim zakonodavstvom, strategijama i planovima, postavljen je prema sljedećem principu: Na prijedlog Vlade RH, Hrvatski državni sabor donosi zakone, a na temelju njih i ostale provedbene propisi te strategije; Preko svojih ministarstva, posebice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Vlada RH provodi donesene strategije, uredbe i provedbene pravilnike te koordinira postupke gospodarenja otpadom i provodi mjere postupanja s opasnim otpadom, pri MZOPUG djeluje Uprava za inspekcijske poslove koja obavlja poslove inspekcijskog nadzora u području zaštite okoliša, te poduzima mjere propisane zakonima i propisima donesenim na osnovi zakona iz navedenih područja, obavlja poslove u vezi s izvršenjem inspekcijskih rješenja te prati i nadzire provedbu mjera; Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira projekte u cilju realizacije cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Sredstva Fonda koriste se za financiranje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, a osobito, u okvirima cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, za saniranje odlagališta otpada, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, obradu otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada. Sredstava Fonda daju se pravnim i fizičkim osobama radi financiranja namjena utvrđenih Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) na temelju natječaja koji objavljuje Fond. Agencija za zaštitu okoliša (AZO) zadužena je za uspostavu informatičkog sustava zaštite okoliša, u sustavu gospodarenja otpadom prikupljanja i obrađuje podatke u Registru onečišćavanja okoliša od strane obveznika dostave obrazaca; Sve županije i Grad Zagreb dužni su brinuti o provedbi mjera i postupanju sa svim vrstama otpada, osim opasnog otpada i spaljivanja što je u nadležnosti države; 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 8 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Gradovi i općine unutar županija odgovorne su za gospodarenje komunalnim otpadom i za provođenje mjera u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom; Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) uvedeno je načelo „onečišćivač plaća“, te se definiraju obveze i odgovornosti u procesu unapređenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. U nacionalnoj Strategiji gospodarenja otpadom naglašava se značaj jačanja horizontalne i vertikalne koordinacije između upravnih struktura, uz odgovarajuću stručnu podršku. Shemom na slici 1 prikazan je Institucionalni okvir i sudionici u postupku gospodarenja s otpadom. SLIKA 1: SUDIONICI SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 9 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 1.3. SMISAO I SVRHA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM NA LOKALNOM NIVOU Planovi gospodarenja otpadom imaju ključnu ulogu u uspostavi održivog gospodarenja otpadom. Njihova je glavna svrha dati pregled tokova otpada i mogućnosti postupanja s njim. Podrobnije, njihov je cilj pružiti okvir za planiranje te osigurati: Usklađivanje s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom - planovi gospodarenja otpadom, nacionalni kao i lokalni/regionalni, važni su instrumenti koji doprinose primjeni i ostvarivanju politika i ciljeva gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini te na razini Europske unije Pregled karakteristika otpada i dostatnog kapaciteta za gospodarenje otpadom - planovi gospodarenja otpadom pružaju pregled tokova otpada i količina kojima je potrebno gospodariti. Nadalje, osiguravaju usklađivanje kapaciteta, načina skupljanja te postupanje s otpadom kojim se mora gospodariti. Kontrolu tehnoloških mjera - karakteristike otpada određuju koje tehnološke mjere treba koristiti za eliminiranje ili smanjenje određenih vrsta otpada Pregled ekonomičnosti i potreba za ulaganjima - planovi gospodarenja otpadom omogućavaju navođenje financijskih zahtjeva za skupljanje, obradu otpada, itd. Na temelju tih podataka mogu se utvrditi potrebe za budućim ulaganjima Budući da rješavanje mnogih problema gospodarenja otpadom zahtijeva uključenje više sudionika/nadležnih uprava, dosljedno planiranje pomaže da se izbjegne nepotrebno dupliciranje napora te na taj način doprinosi svim sudionicima prilikom njihovog zajedničkog rada. Sve složenija problematika gospodarenja otpadom i sve viši standardi određeni EU direktivama nameću sve veće zahtjeve vezano uz prikladnost građevine za zbrinjavanje otpada. U mnogim slučajevima, to znači veće i složenije centre za gospodarenje otpadom što uključuje suradnju nekoliko regionalnih jedinica prilikom uspostave i rada postrojenja. Kako bi se osigurala korist od rada postrojenja na višoj 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 10 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE razini, pokrivajući veće područje, usluge mogu pružati međuopćinske jedinice ili privatne tvrtke. Proces planiranja na području gospodarenja otpadom odvija se u ciklusima koji osiguravaju kontinuirano unapređenje. U principu, to je kontinuirani proces u kojem se Plan revidira u regularnim intervalima. Proces se može podijeliti u 6 faza koje uključuju: opća razmatranja i polazišta, pregled postojećeg stanja, planiranje, savjetovanje, provedbu i reviziju plana (vidi shemu na slici 2). SLIKA 2: POSTUPAK DONOŠENJA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 11 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 1.3.1. STRUKTURA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE Plan gospodarenja otpadom na razini općina jedan je od načina kojim Republika Hrvatska pokušava postupati sa ovim problemom. Plan gospodarenja otpadom pruža jasan uvid u postojeću situaciju na planu gospodarenja otpadom, razlaže i pruža analizu dobrih i loših praksa te predlaže rješenja koja trajno, a ne samo akutno, uklanjaju i rješavaju problem otpada na određenom području. 1. Opća razmatranja i polazište Početnu točku predstavlja pokretanje inicijative za izradu Plana gospodarenja otpadom i donošenje svih pretpostavki. U ovoj se fazi utvrđuje razdoblje planiranja i pojašnjavaju se ograničenja u planiranju. Važno je pitanje sudjelovanja javnosti: tko bi trebao biti uključen u proces planiranja i na koji način? Definiraju se vremenski okviri i radni planovi. Također, uzima se u razmatranje odnos prema ostalim planovima, poput prostornih i energetskih planova2. 2. Pregled postojećeg stanja U ovoj se fazi skupljaju i analiziraju svi podaci i informacije vezane uz trenutnu situaciju na području gospodarenja otpadom. Potom se ocjenjuje postojeći sustav gospodarenja otpadom, tj. identificiraju se problemi kao i moguća rješenja. Pitanje koje zahtijeva odgovor u ovoj fazi glasi: da li je postojeći sustav u skladu s postavljenim ciljevima ili onima koji bi se mogli očekivati u budućnosti? Ukoliko je odgovor negativan: na koji se način sustav može poboljšati? 3. Planiranje Dio koji se odnosi na planiranje priprema se na temelju zahtjeva postavljenih od strane nacionalnog zakonodavstva, postojećeg stanja i relevantnih pretpostavki za predviđanje budućeg razvoja. Središnji je element utvrđivanje ciljeva, npr. za prioritetne tokove otpada ili načine postupanja s otpadom, te određivanje pokazatelja u svrhu praćenja da li su ciljevi ostvareni. Drugi je važan element ocijeniti kako se ti 2 Prilikom određivanja polazišnih osnova Plana gospodarenja otpadom potrebno je u obzir uzeti i zakonodavni okvir i načela gospodarenja otpadom. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 12 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE ciljevi mogu najučinkovitije postići. U tu je svrhu važan izbor mjera i instrumenata za provedbu plana. 4. Provedba Plana Nakon usvajanja plana gospodarenja otpadom njegove se odrednice provode u praksi putem propisa, pregovora s industrijom i informiranja javnosti. 5. Savjetovanje Za razliku od savjetovanja s javnosti prilikom izrade nacionalnog plana gospodarenja otpadom a koje se u praksi često svode na ograničena savjetovanja sa odabranim dionicima (političarima, industrijom povezanom s gospodarenjem otpadom, udrugama potrošača i udrugama koje se bave zaštitom okoliša, itd.), kojima se šalje prva radna verzija kako bi dostavili pisane komentare, izrada regionalnog/lokalnog plana gospodarenja otpadom često podrazumijeva intenzivniju fazu savjetovanja. Ona može uključivati javne sastanke, distribuciju informativnih letaka, objavljivanje informacija vezanih uz plan na Internetu i sl. 6. Revizija Znatno prije završetka predviđenog razdoblja poduzimaju se inicijative za reviziju plana. Najprije se sagledavaju sve pretpostavke te se prilikom izrade novog pregleda postojećeg stanja detaljno analiziraju rezultati prethodnog plana. Posebno važna pitanja glase: Koji su ciljevi ispunjeni? Koje aktivnosti nisu provedene ili nisu polučile željene rezultate? Je li neka od inicijativa imala neočekivani utjecaj na druge sektore? Temeljem novog pregleda postojećeg stanja i eventualno novih ciljeva ili drugih zahtjeva, npr. od strane države, priprema se nova generacija plana gospodarenja otpadom. Na osnovu gore prikazanog jasno je kako je Plan gospodarenja otpadom jedan “živi“ dokument, koji tijekom svoga „života“ prolazi kroz mnoge promjene i dorade, putem zakonom reguliranim revizijama, te ujedno služi i kao osnova za provođenje cijelog niza odgovarajućih aktivnosti u svezi unaprjeđenja gospodarenja otpadom na određenom području što je prikazano shemom na slici 3. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 13 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE SLIKA 3: "ŽIVOTNI" VIJEK PLANA GOSPODARENJA OTPADOM 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 14 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 2. OSNOVNI PODACI O OPĆINI ERVENIK Ovom točkom biti će dati osnovni podaci o Općini Ervenik, njenom makro i mikro regionalnom smještaju, zemljopisnim značajkama, demografskim karakteristikama i gospodarskim obilježjima, te ostalim podacima relevantnim za problematiku gospodarenja otpadom na području Općine. 2.1 MAKROLOKACIJA Općina Ervenik je kao jedinica lokalne samouprave sastavni dio Šibenskokninske županije. Šibensko-kninska županija nalazi se u središnjem dijelu sjeverne Dalmacije, a obuhvaća hrvatske otoke, te prostranu, krševitu Zagoru. Na sjeveru županije je planina Dinara s istoimenim najvišim planinskim vrhom Republike Hrvatske (1.831m), a na jugu, daleko na pučini mora svjetionik Blitvenica. Na istoku se prostiru primoštenski vinogradi u kamenu, Rogoznica, a na zapadu Murter i Kornati. SLIKA 4: ZEMLJOPISNI POLOŽAJ ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Ukupna površina Šibensko-kninske županije iznosi 5.670 km2, od čega kopnena površina iznosi 2.994 km2 na kojoj, u 5 gradova: Šibeniku, Kninu, Vodicama, 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 15 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Drnišu, Skradinu, te u 15 općina: Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić prema popisu iz 2001. godine, živi 112.891 stanovnika. Prostor županije je duboko usječenim kanjonom rijeke Krke i Čikole, te Prukljanskim jezerom i Šibenskim kanalom fizički razdvojen na dva dijela. Prema zemljopisnom položaju područje Šibensko-kninske županije predstavlja specifičnu i složenu prirodnu cjelinu, a prema reljefu, klimatskim, vegetacijskim, demografskim, socijalnim, kulturnim i gospodarskim obilježjima izdvajaju se otočko područje, zagorsko područje s Drnišom i Kninom i obalno područje s Gradom Šibenikom kao gospodarskim, kulturnim i administrativnim središtem županije. Obala je vrlo razvedena s brojnim uvalama i lučicama, te s 285 otoka, otočića i nadmorskih grebena, od kojih je sedam stalno naseljenih otoka. Brojem i slikovitošću najviše se ističe kornatska skupina otoka. Zračna duljina obale iznosi 56,2 km, a stvarna 805,9 km. Grad Šibenik s 51.553 stanovnika (prema popisu iz 2001. god.) sjedište je županije. Šibensko-kninska županija ima izuzetno značajan prometni položaj: povezana je Jadranskom magistralom s priobaljem, magistralnom cestom prema Kninu i BiH, te auto-cestom ka unutrašnjosti Hrvatske. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. U pomorskom prometu treba naglasiti značenje šibenske luke, kao i trajektne veze s Italijom. Dobru zračnu vezu sa Zagrebom i svijetom Šibensko-kninska županija ima preko zračne luke “Split” u Kaštelima (45 km) i zadarske zračne luke u Zemuniku (50 km). 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 16 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 2.2 MIKROLOKACIJA Prostor Općine Ervenik pripada Kninskom gravitacijskom području i ima status područja od posebne državne skrbi (II. skupine ) u Republici Hrvatskoj. Okružena je gradovima Gračac i Obrovac na sjeveru, Gradom Kninom na istoku te općinama Kistanje i Skradin na jugu. Prostire se na površini od 212,28 km2, a stanovništvo živi u 5 većih naselja te 24 zaseoka. Naselje Ervenik je središnje naselje dok su Pađene i Radučić u statusu pomoćnog središnjeg naselja. Naselje Radučić predviđeno je i kao robno-transportni centar. Katastarsku podjelu čini šest općina (Ervenik je podijeljen na dvije kat. općine i to: katastarska općina Ervenik Gornji i Ervenik Donji), a administrativnu pet mjesnih odbora ili pet središnjih naselja (Ervenik, Mokro Polje, Pađene, Radučić i Oton). Općina je smještena na porječju rijeke Zrmanje i rijeke Krke s dijelovima zaštićenog krajolika, sjeverno Parka prirode „Velebit“ (40% teritorija) i južno Nacionalnog parka „Krka“. Kvaliteta vode ovih rijeka je 1. kategorije i od posebne je važnosti za ovaj dio sjeverne Dalmacije u snabdijevanju pitkom vodom. Stoga je u cilju zaštite voda unutar Nacionalnog parka, Parka prirode ili značajnijeg krajolika, odnosno zaštite izvorišta pitke vode, od izrazite važnosti očuvanje i zaštita okoliša, čemu doprinosi uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Značajni lokaliteti graditeljske baštine su: arheološka zona Ivoševci – Mokro Polje – Radučić, obrambene građevine Otonska gradina i Keglevića gradina u Mokrom Polju i akvadukt izvor Glib – Stara straža – Očestovo – Radučić, dok arheoloških lokaliteta ima na cijelom prostoru Općine. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 17 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 2.3. DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE Prostor općine Ervenik je rijetko naseljen i gospodarski nerazvijen. Posljedice rata su još vidljive i danas tu živi svega 1/4 prijeratnog stanovništva. Gotovo jedino stanovništvo su Srbi (94.9 %), dok je Hrvata 3.1 %. Nekad su Hrvati činili značajan udio stanovništva, ali su se gotovo svi iselili poslije Drugog Svjetskog rata. Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Ervenik imala je 988 stanovnika, što čini 0,8% stanovništva Županije. TABELA 1: PREGLED BROJA STANOVNIKA POJEDINOG NASELJA OPĆINE ERVENIK PREMA POSLJEDNJIH 5 POPISA STANOVNIŠTVA BROJ STANOVNIKA NASELJE 1948. 1971. 1981. 1991. 2001. Ervenik 2694 2485 1833 1570 227 Mokro Polje 1863 1355 1113 803 211 Oton 991 954 800 699 168 Pađene 785 686 562 561 160 Radučić 891 659 520 482 222 Prema popisu stanovništva 1991.g. na području Ervenika živjelo je 4115 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 19,40 st/km². Međutim, uslijed ratnih zbivanja i stanja okupacije ovog područja rezultiralo je stradavanju stanovništva, protjerivanju, izbjeglištvu čime je iz temelja izmijenjena demografska slika područja. Proces povratka stanovništva na područje općine Ervenik izuzetno je slab, pa prema popisu 2001.g. boravi 988 stanovnika. Gustoća naseljenosti danas iznosi 4,64 stanovnika/km2. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 18 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 2.4. GOSPODARSTVO Gospodarske aktivnosti na području Općine su usmjerene prvenstveno na poljoprivredu i stočarstvo, a implementirane su kroz seoska poljoprivredna gospodarstva (oko 100). Prema dostupnim podacima stočni fond narastao je na cca 6 500 grla stoke sitnog zuba (ovce i koze) i preko grla 350 krupnog zuba (muzne krave). Organizirana proizvodnja u poljoprivredi te razvoj drugih gospodarskih struktura nije moguća bez rješavanja komunalne infrastrukture, prvenstveno voda. Kraj daje velike mogućnosti eko-proizvodnje hrane biljnog i životinjskog porijekla, dobru cestovnu i željezničku povezanost i velike mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije (vjetar), te mogućnost razvoja turističke i sportsko-rekreativne aktivnosti. Zbog položaja ispod jugoistočnih padina Velebita u Općini Ervenik postoje idealni uvjeti za proizvodnju struje iskorištavanjem snage vjetra. Stoga se krenulo u gradnju vjetroelektrane od 55 vjetroturbina, ukupne snage 110 W na lokaciji Krš Pađane u Općini Ervenik. Bit će to do sada najveći vjetropark u Hrvatskoj koji će se protezati na površini od 50 milijuna četvornih metara. Vjetroelektrana u Pađanima proizvodit će 250 GWh godišnje. Poljoprivrednih površina ima 10620 ha (50%), šumskih 44% ili 9470 ha, neplodnih površina 6% ili 1238 ha. Od 10.620 ha obradive površine (7.015 u državnom vlasništvu) danas je većina zapuštena i neobrađena. Predviđeno je hidromelioracijsko uređenje Mokrog Polja (480 ha) i Erveničkog polja ( 380 ha). Vinogradarstvo i voćarstvo se održava u granicama mogućnosti poljoprivrednih seoskih gospodarstava. Livade i pašnjaci zauzimaju 177 ha, a urbanizirano područje čini sva naseljena mjesta kao građevinske zone po odredbama Prostornog plana. Očuvanje i zaštita okoliša u Općini Ervenik ključna je odrednica strateškog planiranja razvoja što joj daje mogućnosti da ostane ekološki najčistiji prostor, pogodan za razvoj organske poljoprivrede i stočarstva - proizvodnji zdrave hrane, uzgoja ljekovitog bilja i vinogradarstva. Svi gore navedeni resursi - kako prirodni tako i kulturni - temelj su mogućeg razvoja turizma, koji se zapravo već spontano i događa, obzirom da se na teritoriji Općine nalaze čak dva parka, od kojih jedan ima status Nacionalnog parka, a drugi je svjetski rezervat biosfere, pod zaštitom 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 19 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE UNESCO-a (planina Velebit, koja ovdje ima svoju najjužniju točku), te atraktivna rijeka Zrmanja, koja je ljeti već dugo godina odredište kupača sa šireg prostora. Ovime su podastrijeti osnovni podaci o Općini Ervenik relevantni za problematiku gospodarenja otpadom. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 20 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 3. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA Kako bi se mogli odrediti ciljevi Plana gospodarenja otpadom, potrebno je napraviti pregled postojećeg stanja. On služi kao polazište te identificira potrebu za daljnjim razvojem sustava. Nadalje, pregled postojećeg stanja je nužan za procjenu postignuća u usporedbi s prethodno definiranim ciljevima. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sastoji se od niza podsustava koji mogu na specifičan način obraditi ili stabilizirati određenu vrstu otpada, pa je potrebno prije donošenja odluka imati cjelovitu sliku o načinu zbrinjavanja i tehnologiji obrade otpada, kao i strateškim opredjeljenjima kako državne tako i lokalne uprave u vezi s gospodarenjem otpadom na određenom području. Trenutno u Šibensko - kninskoj županiji gradovi i općine organiziraju i prikupljaju otpada na način koji se ne možemo nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Aktivna odlagališta koja služe za potrebe gradova i općina ne udovoljavaju kako nacionalnim tako i EU standardima, s tim da neke općine uopće nemaju organiziran sustav prikupljanja otpada. Pored aktivnih odlagališta postoji i veći broj nekontroliranih «divljih» odlagališta. Način na koji se trenutno organizira prikupljanje i odlaganje otpada na području ŠKŽ ne može se nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. U proteklih nekoliko godina provode se aktivnosti oko uspostave sustava koje su se intenzivirane donošenjem Strategije. Trenutno je u tijeku provođenje projekta izgradnje novog Centra za gospodarenje otpadom Bikarac prema standardima EU koji će graničiti s postojećim odlagalištem Bikarac te njegovo pretvaranje u Centar za gospodarenje otpadom za područje Županije. Problematika gospodarenja otpadom na području Općine Ervenik uklapa se u stanje koje je trenutno prisutno gotovo u svim jedinicama lokalne samouprave u Šibensko-kninskoj županiji. Trenutna situacija vezana za gospodarenje otpadom je nepovoljna iz više razloga, među kojim su najvažniji tehničke i financijske mogućnosti jedinica lokalne samouprave uključujući i Općinu Ervenik. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 21 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Bez obzira na uzroke, posljedice neprimjernog gospodarenja komunalnim i ostalim vrstama otpada su brojne, od ekoloških i zdravstvenih kao što su nepovoljno stanje u prostoru koji je onečišćen raznolikim otpadom, smanjena kakvoće okoliša i kakvoće življenja te nepovoljni učinak na zdravstvene rizike stanovništva do socio ekonomskih – smanjena vrijednost zemljišta i nekretnina, smanjena privlačnost lokaliteta za življenje i investiranje, negativni demografski trendovi i drugo. Sadašnje stanje postupanja s otpadom na području Općine, prikazano je po osnovnim grupacijama otpada, sukladno Zakonu o otpadu (prema svojstvima otpad se dijeli na neopasni, opasni i inertni, a prema mjestu nastanka na komunalni i proizvodni otpad). Prostornim planom Šibensko-kninske županije (SV ŠKŽ – 11/02, 10/05 i 03/06) te Planom gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije (SV ŠKŽ – 15/07) utvrđene su osnovne točke i postavke gospodarenja komunalnim i neopasnim otpadom zbog čega je potrebno: izraditi elemente sustava gospodarenja otpadom (CGO, transfer stanice i reciklažna dvorišta). izraditi Programe sanacija divljih odlagališta te uz sufinanciranje istih provesti sanaciju. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 22 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 3.1. POSTOJEĆI KAPACITETI ZA ODLAGANJE OTPADA Odlagalište otpada "Mala Promina" službeno je odlagalište, komunalnog, industrijskog i građevnog otpada, za područje Grada Knina, te okolnih naselja. Nalazi se na području općine Biskupija, odnosno k.o. Ramljane i manjim dijelom k.o. Lukar, točnije 14 km jugoistočno od Knina, između Knina i Oklaja, na blagim sjevernim padinama planine Promina. Od najbliže naseljenih kuća, što je u ovom slučaju zaseok Vujakovići, udaljeno je oko 1,5 km zračne linije Operator odlagališta je tvrtka Komunalno poduzeće d.o.o. za obavljanje komunalne djelatnosti Knin, a odlagalištem se koristi i Hrvatska vojska. Odlagalište je u funkciji od 1980. godine. Odlagalište "Mala Promina" ne udovoljava uvjetima propisanim u Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07). S ciljem sanacije i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada "Mala Promina", do sada izrađena sljedeća dokumentacija: "Elaborat postojećeg stanja odlagališta ,Mala Promina' ", IGH d.d, veljača 2005. "Sanacija odlagališta komunalnog otpada ,Mala Promina' - Idejno rješenje", IGH d.d, ožujak 2005. „Studija ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada ,Mala Promina' “, Građevinsko-arhitektonski fakultet, Split, studeni 2007. Odlagalište je površinski razvučeno. U smjeru istok – zapad dugo je više od 280,0 m, a smjerom sjever – jug doseže dužinu od 170,0 m, prema geodetskoj snimci terena pod otpadom je čak 48.000 m 2 terena, dok visina sloja otpada na odlagalištu ne prelazi više od 2 - 3 m. Od glavne ceste Knin-Oklaj do odlagališta je neasfaltirana makadamska pristupna cesta dužine cca 3,5 km. Ulaz na odlagalište nije zaštićen rampom. Odlagalište nije komunalno opremljeno i nije ograđeno. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 23 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Odlagalište „Mala Promina“ nema građevinsku ni uporabnu dozvolu, nema donjeg brtvenog sloja, nije planiran završni prekrivni sloj, ne postoje sustavi za zbrinjavanje oborinskih i procjednih voda (procjedne vode nekontrolirano odlaze u podzemlje) kao ni sustav za zbrinjavanje odlagališnog plina, odlaganje otpada se provodi nekontrolirano, otpad se ne razastire i ne kompaktira, ne postoji sustav za gašenje požara (na odlagalištu su bili česti požari), ne prate se utjecaji odlagališta na okolinu i sl.. Ciljevi uređenja odlagališta „Mala Promina“ su: sanacija postojećeg stanja odlagališta u skladu s „Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“, Prostornim planom Šibensko-kninske županije, te Prostornim planom uređenja općine Biskupija i Prostornim planom uređenja Grada Knina; zatvaranje odlagališta po priključenju Grada Knina i susjednih općina u integralni sustav gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije u skladu s „Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada“. Uvidom u Prostorni plan Šibensko-kninske županije, navode se postojeće lokacije odlagališta otpada među kojima je i odlagalište „Mala Promina“ u općini Biskupija. Planom se predviđa sanacija na način da se odlagalište može koristiti do stavljanja u funkciju novih lokacija odlagališta predviđenih Planom, odnosno Centra za gospodarenje otpadom za cijelu Županiju. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u dogledno vrijeme na toj lokaciji će se organizirati i reciklažna stanica. U smislu integralnog sustava gospodarenja otpadom županije (županijski Centar) ostaje otvorena mogućnost da se odlagalište „Mala Promina“ prenamjeni u pretovarnu stanicu odnosno međuskladište za područje Grada Knina. Prema Prostornom planu Županije do početka rada županijskog Centra za gospodarenjem otpadom, odlagalištem otpada „Mala Promina“ osim Grada Knina trebale bi se koristiti i općine Biskupija, Civljane, Kistanje, Ervenik i Kijevo. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 24 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 3.2. PLANIRANI KAPACITETI ZA ODLAGANJE OTPADA Odlagalište otpada Bikarac smješteno je 12 km jugoistočno od Šibenika i 1km od ceste Šibenik-Split. Ta lokacija službeno se koristi od 1978., a neslužbeno od 1971. Prema Prostornom Planu Šibensko-kninske županije na lokaciji postojećeg odlagališta Bikarac predviđena je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom te je na taj način usvojen tzv. Županijski koncept gospodarenja neopasnim otpadom. Lokacija Bikarac ima građevinsku dozvolu, te lokacijsku dozvolu za sanaciju. Izrađena je SUO za zahvat sanacije odlagališta i izgradnje i korištenja CGO, te je pribavljeno Rješenje o prihvatljivosti zahvata. Projekt CGO BIKARAC smješten je u cijelosti u Šibensko-Kninskoj županiji koja obuhvaća pet gradova: Šibenik, Drniš, Knin, Skradin i Vodice, te 14 općina : Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno i Unešić. U CGO BIKARAC osigurati će se obrada i odlaganje komunalnog i tehnološki neopasnog otpada, odnosno kompletno zbrinjavanje, što podrazumijeva postojanje sortirnice, kompostane i odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada. Na istoj lokaciji osigurat će se prikupljanje i skladištenje opasnog otpada za cijelu Županiju. U smislu smanjenja transportnih troškova na pojedinim lokacijama u županiji izgradit će se pretovarne stanice za komunalni otpad. Projekt izgradnje novog centra je podijeljen u dvije faze. Faza I. je uvrštena u listu prioritetnih projekata u nacionalnu ISPA strategiju Republike Hrvatske u lipnju 2005.godine. U prvoj fazi cijelog projekta CGO Bikarac je potrebno izgraditi osnovnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom, a kasnije u sljedećim fazama je nadograđivati. Faza II. će biti financirana iz IPA aplikacija ili drugih domaćih i međunarodnih institucija. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 25 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE U jugoistočnom dijelu postojećeg odlagališta otpada postoje duboko smješteni požari i neophodno ih je ugasiti prije početka faze izgradnje novoga sanitarnog odlagališta. I. faza a) Sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta Bikarac, te izgradnja CGO Bikarac b) Provedba pilot projekta odvojenog prikupljanja otpada c) Saniranje i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada u Pirovcu d) Tehnička pomoć za provedbu projekta e) Nabava opreme za rad i upravljanje s CGO Bikarac II. faza a) Izgradnja i opremanje županijskih prekrcajnih – transfer stanica b) Nabava specijalnih vozila za prijevoz tereta između prekrcajnih stanica i CGOa c) Zatvaranje i saniranje svih preostalih lokalnih odlagališta u Županiji Projekt Bikarac je samo jedan dio većeg i vrlo ambicioznog plana – uvođenje sustava gospodarenja otpadom na regionalnoj/županijskoj razini, te podizanje kvalitete gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj županiji u skladu s Nacionalnom strategijom za gospodarenje otpadom i direktivama EU-a (posebno usuglašavanje sa EU-direktivom 99/31/EC o odlagalištima otpada). Ovaj projekt će obuhvatiti zatvaranje svih postojećih odlagališta u županiji, te dovesti do značajnog poboljšanja u zaštiti gospodarenjem otpadom i povećati bolje iskorištenje i recikliranje otpada, kao i smanjiti negativan utjecaj divljih odlagališta na okoliš. Projekt je predviđen za gospodarenje komunalnim i sličnim otpadom, ali predviđa i sakupljanje manjih količina opasnog otpada iz kućanstva. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 26 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 3.3. KATEGORIJE I KOLIČINE OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE ERVENIK 3.3.1 KOMUNALNI OTPAD Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih i prometnih površina te otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je gradova i općina koji organiziraju i obavljaju djelatnosti prikupljanja komunalnog otpada, odvojenog prikupljanja otpada, prikupljanja i odvoza glomaznog otpada, čišćenja divljih odlagališta te odlaganja komunalnog otpada na odlagališta. Na teritoriju Općine Ervenik zbrinjavanje otpada vrši tvrtka Komunalno poduzeće d.o.o. Knin za obavljanje komunalne djelatnosti. Otpad sa područja Općine zbrinjava se na odlagalištu „Mala Promina“. Odlagalište je u vlasništvu Grada Knina, a dano je na korištenje Komunalnom poduzeću Knin koje je u vlasništvu Grada i Hrvatskoj vojsci. Kapaciteti za postupanje s komunalnim otpadom na području Općine Kao što je već navedeno Komunalno poduzeće d.o.o. za obavljanje komunalne djelatnosti Knin odvozi komunalni otpad s područja Općine Ervenik te iz Grada Knina i općina Biskupija i Kijevo. Na području Općine Ervenik zbrinjavanjem otpada od strane Komunalnog poduzeća Knin obuhvaćeni su samo dijelovi naselja Pađena i Radučića, dok ostatak Općine nema riješen sustav sakupljanja otpada. Za potrebe sakupljanja otpada na području Općine Komunalno poduzeće Knin koristi specijalno vozilo za odvoz otpada marke Mercedes-Benz u vlasništvu Općine Ervenik. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 27 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Na području Općine u opticaju su samo 15 kontejnera za prikupljanje komunalnog otpada zapremnine 1100 litara. Kontejneri su postavljeni uz cestu koja prolazi kroz dio naselja Pađene i dijela naselja Radučića. S obzirom na vrlo mali broj postavljenih kontejnera, te vrlo lošim organiziranim sakupljanjem otpada, nije za čuditi sto na području Općine nema uređenog sustava odvojenog prikupljanja otpada. Stanje postojećeg sustava sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja komunalnog otpada Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu, gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Postojeći sustav sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja komunalnog otpada na području Općine Ervenik je nezadovoljavajući. Najveći problem predstavlja nedovoljna pokrivenost Općine organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada. Komunalni otpad sa područja Općine (dijelovi naselja Radučič i Pađene) odvozi se, unazad 5 godina, dva puta tjedno od strane Komunalnog poduzeća d.o.o. za obavljanje komunalne djelatnosti Knin. Valja naglasiti i nepostojanje dokumentacijskog sustavnog praćenja količina, svojstava i tokova otpada prikupljenog na području Općine, što također upućuje na nezadovoljavajući postojeći sustav gospodarenja otpadom, te dovodi do nepouzdanih podataka o količinama i sastavu prikupljenog otpada. Za odvoz glomaznog otpada Općina Ervenik dala je suglasnost tvrtki CIAN d.o.o. koja prikupljen otpad odvozi u skladište CIAN-a u Općini Kistanje. Glomazni otpad prikuplja se po pozivu te prilikom redovitih obilazaka Općine. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 28 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Utvrđivanje kvalitativnih i kvantitativnih svojstava komunalnog otpada KVALITATIVNE I KVANTITATIVNE KARAKTERISTIKE OTPADA UTVRĐUJU SE IZ SLIJEDEĆIH RAZLOGA: Određivanje osnovne i specifične strukture gdje se utvrđuje standardni maseni sastav, kontroliranje promjene standardnog masenog sastava obzirom na porijeklo otpada, promjene odnosa mase i volumena otpada što predstavlja sve prisutniji kriteriji za definiranje efikasnosti provedbe primarne selekcije Sastav komunalnog otpada varira ovisno o sredini u kojoj nastaje i zavisi o mnogim faktorima, kao što su standard stanovništva, tip naselja, dostignut nivo komunalne higijene i slično. Otpad koji se na razmatranom području stvara, u pravilu je različit od onog koji bi se dobio sortiranjem otpada na odlagalištu prije odlaganja, budući da se dio otpada u seoskim domaćinstvima koristi ili spaljuje. Sastav komunalnog otpada Na području cijele Šibensko-kninske županije nije se sustavno provodilo praćenje sastava komunalnog otpada, stoga nit na lokaciji odlagališta „Mala Promina“ nisu provedene analize morfoloških, strukturnih te drugih fizikalnih i kemijskih karakteristika odloženog otpada, kako bi se dala točna analiza istog obzirom na vrstu i strukturu. Polazeći od navedenog ovdje se prilaže morfološki sastav otpada s odlagališta „Karepovac“ u Splitu uz napomenu kako se uslijed sličnih navika ljudi može uzeti da je sastav odloženog otpada donekle sličan. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 29 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE TABELA 2: SREDNJE VRIJEDNOSTI UČEŠĆA POJEDINIH KOMPONENTI OTPADA U UKUPNOM SORTIRANOM OTPADU NA ODLAGALIŠTU "KAREPOVAC" U SPLITU Red. broj Ključni broj Naziv otpada Srednja vrijednost morfološkog sastava otpada 1. 16 01 03 Guma 0,54% 2. 16 06 00 Akumulatori 0,13% 3. 20 01 01 Papir (novine i časopisi) 12,33% 4. 20 01 01 Karton 9,23% 5. 20 01 02 Staklo 4,37% 6. 20 01 03 Sitna plastika (meka) 6,97% 7. 20 01 04 Ostala plastika (tvrda) 4,28% 8. 20 01 05 Sitni metalni predmeti (limenke od pića) 0,97% 9. 20 01 06 Ostali metali 1,53% 10 20 01 07 Drvo 1,38% 11. 20 01 08 Organski otpad iz kuhinja 15,52% 12. 20 01 10 Odjeća 2,27% 13. 20 01 11 Tekstil 1,62% 14. 20 02 01 Otpad za kompostiranje (biorazgradivi) 7,27% 15. 20 02 02 Zemlja i kamenje 2,13% 16. Koža i kosti (svježe i suho meso 50%) 1,57% 17. Pelene 3,13% 18. Tetra pak 2,79% 19. Sitnica do 40 mm 21,97% UKUPNO 100% Treba napomenuta kako su česta izgaranja otpada na odlagalištu utjecala na sastav otpada pa se može zaključiti da je uz manji dio neizgorenog komunalnog otpada na odlagalištu veći dio pepela i šljake. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 30 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Evidentirana količina komunalnog otpada Na odlagalištu Mala Promina, kojime se služi Grad Knin, okolna naselja i Hrvatska vojska, mogu se procijeniti količine prikupljanog i zbrinutog komunalnog otpada od samog početka korištenja odlagališta, no te količine ne predstavljaju trenutno stanje na odlagalištu. Odlagalištem se prije rata (popis stanovništva iz 1991. god.) koristilo približno 30.000 stanovnika, odnosno nakon rata (popis stanovništva iz 2001. god.) oko 16.000 stanovnika. Od samog početaka korištenja odlagališta do danas na odlagalištu Mala Promina odloženo je približno 170.000 tona otpada. Obzirom da je teren na kojem se nalazi odlagalište vjetrovito, te da je odlagalište stalno gorjelo, danas na odlagalištu nema većeg dijela „suhe frakcije“ iz komunalnog otpada, kao ni većeg dijela „mokre frakcije“. Sve je izgorjelo, a ostao je pepeo i zgura. Danas su na odlagalištu zastupljene velike količine staklene i metalne ambalaže, te veći ili manji dijelovi glomaznog otpada. Polazeći od današnjih pretpostavki da u otpadu ima oko 17% težinski inertne tvari i metala, te da od ostalog dijela komunalnog otpada nakon sagorijevanja zbog čestih požara ostaje nekih 30% težinski pepela i zgure, pretpostavlja se da je od ukupnih 170.000 tona otpada zbrinutog na odlagalištu Mala Promina danas ostalo nekih 79.000 tona otpada3. Komunalno poduzeće d.o.o. Knin, unazad 5 godina, dva puta tjedno odvozi komunalni otpad sa područja Općine Ervenik, te ga zbrinjava na navedenom odlagalištu Mala Promina. Na odlagalištu ne postoji sustav praćenja podataka o količinama dovezenog otpada stoga se količina prikupljenog komunalnog otpada sa područja Općine može procijeniti uzevši u obzir broj postavljenih kanti, njihovih zapremnina te brojem odvoza, čime dobivamo podatak da na području Općine Ervenik Komunalno poduzeće d.o.o. Knin godišnje prikupi 1716 m3 otpada. 3 Idejni projekt sanacije odlagališta komunalnog otpada" Mala Promina", DLB EKSPERT d.o.o., Zagreb. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 31 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Projekcija očekivanih količina otpada za period obuhvata Plana Za potrebe procjene količina generiranog komunalnog otpada za naredni period od 8 godina obuhvaćen ovim Planom, kao polazišne osnove uzete su slijedeće pretpostavke: Do kraja prve godine obuhvata Plana obuhvaćenost Općine organiziranim odvozom otpada iznositi će 100 % U skorijoj budućnosti očekuje se izgradnja prvog gospodarskog subjekta u Općini, te je na osnovu toga za očekivati imigraciju stanovništva Nadalje, uslijed očekivanog porasta standarda stanovništva može se procijeniti da će specifična količina komunalnog otpada po stanovniku rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,5 % do 2 %. S obzirom na navedene pretpostavke, a također i prema procjeni danoj Strategijom gospodarenja otpadom, a prema kojoj svaki stanovnik u prosjeku godišnje proizvede 2,97 tona otpada, uvođenjem cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području cijele Općine godišnje bi se prikupljalo cca 16 758 m 3 otpada. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 32 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 3.3.2. PROIZVODNI OTPAD Prema definiciji iz Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Tijek proizvodnog otpada je slijedeći: Proizvođač -› Sakupljač -› Obrađivač. Proizvodni otpad može se podijeliti na opasni4 i neopasni, pri čemu se opasnim otpadom smatra otpad koji pokazuje jedno od svojstava koja ga čine opasnim, npr.: eksplozivnost, oksidativnost, zapaljivost, nadražljivost, otrovnost, štetnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost itd. Gospodarenje proizvodnim otpadom nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, te stoga navedena problematika ovim Planom neće niti biti detaljnije razmatrana. Ovime je dat pregled osnovnih podataka o komunalnom otpadu koji se generira na području Općine, na osnovu kojih će biti predložene i adekvatne mjere za gospodarenje istim. 4 Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a mjere postupanja s opasnim otpadom određuju se Strategijom zaštite okoliša. Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) definira se način skladištenja i prijevoz opasnog otpada. Osnovno je da se opasni otpad mora izdvojeno sakupljati, i skladištiti na strogo kontroliranim i u skladu sa Zakonom opremljenim prostorima. Prijevoz opasnog otpada mora biti isključivo u skladu s propisima koji vrijede za prijevoz opasnih tvari. Obrada opasnog otpada dozvoljena je samo u postrojenjima koja posjeduju sve zakonom propisane uvjete i dozvole. Vezano uz opasni otpad obavezno je ispunjavanje zakonom propisane prateće dokumentacije, vođenje očevidnika, izrada katastra o vrstama opasnog otpada, te mjesečno prijavljivanje Burzi otpada podataka o opasnom otpadu. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 33 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 3.3.3. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA Od posebnih kategorija otpada, za područje Općine Ervenik interesantne su slijedeće kategorije: Ambalaža i ambalažni otpad (osim PET) PET ambalaža Električni i elektronski otpad Otpadna vozila Otpadne gume Otpadne baterije i akumulatori Otpadna ulja Građevni otpad Otpad koji sadrži azbest Otpad životinjskog porijekla Ambalaža i ambalažni otpad (osim PET) Ambalaža i ambalažni otpad se na području Općine Ervenik ne skuplja odvojeno što dovodi do toga da se dio navedenog otpada miješa zajedno s komunalnim otpadom i odvozi na odlagalište komunalnog otpada, dok se dio tog otpada odbacuje na divlja odlagališta. PET ambalaža PET ambalaža ne sakuplja se odvojeno. Povrat PET-a građani vrše posredstvom trgovina uz povratnu naknadu. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 34 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Električki i elektronički otpad (EE otpad) EE otpad se sastoji od velikoga broja različitih komponenata opasnih po okoliš kao što su živa, kadmij, krom, brom, olovo, arsen, zatim azbest, spojevi silicija, berilija, fosfor itd. Sadrži i plastiku i slične materijale koji se mogu nakon oporabe EE otpada ponovno koristiti kao polazna sirovina za neki novi proizvod. Gospodarenje ovom vrstom otpada u skladu s Pravilnikom o gospodarenju električnim i elektroničkim uređajima i opremom pridonijet će zbrinjavanju opasnih komponenata EE otpada na odgovarajući način, kao i iskorištenju upotrebljivih dijelova EE otpada, odnosno smanjenju iskorištenja prirodnih resursa što je vrlo važan podatak ako se zna da je EE otpad najbrže rastuća vrsta otpada. Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske raste 10 % godišnje. EE otpad se dijeli u dvije grupe: EE otpad koji nastaje u gospodarstvu (industriji, obrtu i slično) su otpadna električna i elektronička oprema uključujući sklopove i sastavne dijelove. EE otpad iz kućanstva je otpadna električna i elektronička oprema nastala u kućanstvima ili u proizvodnim i /ili uslužnim djelatnostima kad je po vrsti i količini slična EE otpadu iz kućanstva. Neke vrste EE otpada spadaju u opasni, a neke u neopasni otpad. Prema Katalogu otpada opasnim se otpadom smatra ona EE oprema koja sadrži tvari kao što su PCB-i, kloro-fluorougljikovodici, HCFC, HFC, azbest, živa, itd. SAKUPLJANJE5 EE OTPADA Ovlaštena osoba za skupljanje EE otpada (skupljač) je pravna ili fizička osoba koja sukladno Zakonu o otpadu ima dozvolu za obavljanje djelatnosti skupljanja EE otpada i ovlaštenik je koncesije za skupljanje EE otpada. To je u hrvatskoj FLORA VTC d.o.o. EE otpad iz kućanstva (hladnjake, zamrzivače, perilice i sušilice rublja, perilice posuđa, štednjake, električne radijatore, termoakumulacione peći, klima-uređaje, 5 Skupljanje i prijevoz EE otpada obavlja se bez naplate. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 35 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE TV prijamnike i drugi EE otpad mase veće od 30 kg) skupljač je dužan preuzeti unutar 30 dana od poziva. EE otpad koji se predaje skupljaču mora biti u stanju iz kojeg je vidljivo da nije prethodno rastavljan radi vađenja zasebnih komponenti. Takvim otpadom smatraju se i prethodno nerastavljeni dijelovi opreme koja se sastoji od više cjelina (ekrani kompjutora, elektromotori crpki ili kompresora i sl.) Na području Općine Ervenik nema organiziranog prikupljanja električnog i elektroničkog otpada u manjim količinama. Otpadna vozila POJAM OTPADNA VOZILA PODRAZUMIJEVA VOZILA: kategorije M1, motorna vozila za prijevoz putnika koja osim sjedala vozača imaju još najviše osam sjedala, kategorije N1, motorna vozila za prijevoz tereta čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tone i motorna vozila na tri kotača (osim motornih tricikala -vozila kategorije L5), koja su „otpad“ prema Zakonu o otpadu, tj. posjednik ih odbacuje, namjerava ili mora odbaciti6. SASTAV OTPADNIH VOZILA Otpadna vozila sastavljena su od niza različitih materijala. Oko 75% težine automobila načinjeno je od čelika, željeza i aluminija. Ostale dijelove čini uglavnom plastika, zatim staklo, guma itd. U dijelovima se mogu naći olovo, živa, kadmij i hekasavalentni krom. Otpadna vozila sadrže i opasne sastojke kao što su npr. antifriz, tekućine za kočnice i ulja koja bi mogla uzrokovati onečišćenje okoliša. 6 Dijelovi otpadnih vozila također se klasificiraju kao otpad. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 36 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE KLASIFIKACIJA OTPADA (VRSTE) Otpadno vozilo smatra se opasnim otpadom sve dok se ne rastavi i ne odvoje dijelovi koji se klasificiraju kao opasni otpad. Tek nakon toga otpadno vozilo može biti upućeno na recikliranje kao neopasni otpad. Različite vrste otpada nastale pri rastavljanju odnosno održavanju vozila, specificirane su u Katalogu otpada, u grupi 16 01 (Katalog otpada obuhvaća sva vozila, a ne samo kategorije obuhvaćene Direktivom odnosno Pravilnikom 7 o gospodarenju otpadnim vozilima.) Na području Općine Ervenik nema organiziranog prikupljanja otpadnih vozila. Otpadne gume Gospodarenje otpadnim gumama regulirano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09 i 156/09), te se u skladu s time predaju ovlaštenim skupljačima. Otpadne baterije i akumulatori Otpadne baterije i akumulatori se, zbog komponenata od kojih se sastoje, u velikoj većini, klasificiraju kao opasni otpad. Komponente koje čine ovu vrstu otpada opasnim otpadom, kao što su olovo, živa, kadmij mogu pridonijeti velikom onečišćenju okoliša ukoliko se ova vrsta otpada adekvatno ne zbrine. Sadrže, također, i vrijedne metale kao što su nikal, kobalt i srebro koje se može izdvajati i ponovno koristiti. Zbog svega ovoga treba osigurati što je moguće bolje skupljanje i oporabu otpadnih baterija i akumulatora. U Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine procijenjeno je da se na tržište Republike Hrvatske stavlja oko 11 000 t novih baterija i akumulatora godišnje, te su postavljeni slijedeći ciljevi: 7 Do 26.09.2012. godine postići najmanje 25% stope skupljanja. Način gospodarenja otpadnim vozilima i naknade na otpadna vozila propisan je u Pravilniku o otpadnim vozilima, kojim se prenose obveze iz europske Direktive o otpadnim vozilima. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 37 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Do 26.09.2016. godine postići najmanje 45% stope skupljanja. Na području Općine Ervenik ne postoji organizirano prikupljanje navedenog otpada, stoga je lako pretpostaviti da se taj otpad, neadekvatno odlaže na odlagalište otpada Mala Promina, ili pak da završava kao ilegalno odloženi opasni otpad na ilegalnim odlagalištima – „divljim deponijima“. Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad Pojam OTPADNO ULJE podrazumijeva otpadno mazivo ulje i otpadno jestivo ulje. OTPADNO MAZIVO ULJE je svako mineralno i sintetičko mazivo, industrijsko, izolacijsko (ulje koje se rabi u elektroenergetskim sustavima) i/ili termičko ulje (ulje koje se rabi u sustavima za grijanje ili hlađenje) koje više nije za uporabu kojoj je prvotno bilo namijenjeno, posebice rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz mjenjačkih kutija, mineralna i sintetička maziva ulja, ulja za prijenos topline, ulja za turbine i hidraulička ulja osim ulja koja se primješavaju benzinima kod dvotaktnih motora s unutrašnjim izgaranjem. OTPADNO JESTIVO ULJE je svako ulje koje nastaje obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti, industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim sličnim djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno. Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09 i 156/09) propisan je način gospodarenja otpadnim uljima, određeni obveznici plaćanja naknada, vrste i iznosi naknada, načini i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznosi naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za sakupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u vezi gospodarenja otpadnim uljima. Pravilnikom su propisane različite obveze za maziva ulja od onih za jestiva ulja. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 38 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Bilo da se radi o ulju iz friteza, ulju od kuhanja, ili pak motornom ulju i antifrizu, u Općini Ervenik, ova kategorija otpada se ne skuplja organizirano. Većina postupaka sa otpadnim uljem prepuštena je fizičkim osobama da samoinicijativno rješavaju problem otpadnog ulja. Ovakav postupak zasigurno pogoduje situaciji da određena količina ulja bude nekontrolirano ispuštena u okoliš. Građevni otpad Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao. Prema procjenama iskazanim u strategiji gospodarenja otpadom, u Hrvatskoj godišnje nastaje 2,6 milijuna tona građevnog otpada, od čega gotovo 50% završava na odlagalištima komunalnog otpada, što višestruko povećava troškove sanacije, zauzima korisni volumen odlagališta i nove površine te povećava potrebu za otvaranjem novih nalazišta prirodnih mineralnih materijala. Premda se ponovno može upotrijebiti čak 80 posto navedene količine, ukupno se reciklira samo sedam posto, dok se 11 posto izdvoji kao sekundarna sirovina. U pojedinim jedinicama lokalne samouprave više od 80% otpada odloženog na divlja odlagališta čini građevni otpad. Europska iskustva su posve drukčija - u Europi se koristi 80 posto te vrste otpada. Miješanjem građevnog i komunalnog otpada stvaraju se nepotrebne količine otpada koje prebrzo zatrpavaju odlagališta. To se ne bi događalo kada bi se otpad razvrstavao te kada bi odlagališta bila namijenjena isključivo za jednu vrstu otpada. Glavni problem pri postupanju s građevnim otpadom je nedostatak prikladnih postrojenja za recikliranje, kao i nepostojanje organiziranog i ekonomski održivog sustava gospodarenja građevnim otpadom. Naime, s takvim otpadom su u Hrvatskoj tek manjim dijelom postupa na ispravan način, a postotak recikliranja i ponovne uporabe takvog materijala je ispod pet posto. Postupanje sa navedenom vrstom otpada na području Općine Ervenik u potpunom je suglasju sa gore navedenim. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 39 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Otpad koji sadrži azbest U ovom trenutku na području Općine Ervenik ne postoji sustav postupanja niti organizirano prikupljanje kao niti zbrinjavanje navedene vrste otpada. Ova vrsta otpada odlaže se na divlja odlagališta zajedno s građevnim otpadom. Otpad životinjskog porijekla Životinjski leševi i klaonički konfiskati predstavljaju specifičnu otpadnu animalnu tvar, pa ih zbog njihove specifičnosti trebamo promatrati s higijenskog, epidemiološkog, ekološkog i ekonomskog aspekta. Na njih uvijek treba gledati kao na potencijalno opasan supstrat jer sadrže mnoštvo mikroorganizama od kojih su neki i uzročnici zoonoza. S nusproizvodom životinjskog porijekla postupa se sukladno Zakonu o veterinarstvu (NN 41/07) i Pravilniku o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi (NN 56/06). Gospodarenje nusproizvodima životinjskog porijekla po veterinarsko-zdravstvenim načelima i načelima veterinarske zaštite okoliša podrazumijeva prihvat, sakupljanje, razvrstavanje prema stupnju rizičnosti (kategorije 1, 2, 3), privremeno skladištenje u sabiralištima s uređajima za hlađenje, razudbu uginulih životinja, toplinsku preradu i spaljivanje životinjskih poluprerađevina koje sadrže proteine. U ovom trenutku na području Općine ne postoji sustav postupanja niti organizirano prikupljanje kao niti zbrinjavanje otpadnih životinjskih tkiva. Za pretpostaviti je da se taj otpad neadekvatno odlaže na odlagalište ili pak da završava kao otpad na divljim deponijima. Biorazgradivi otpad Biorazgradivi otpad je otpad iz vrta (granje, lišće, trava...), ostaci iz kuhinje (ostaci povrća, voća, talog od kave, čaja,...), pamučna tkanina (bez sintetike), glomazni drveni namještaj, mulj sa pročistača. Biorazgradivi otpad se dijeli na frakcije: 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 40 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE usitnjeni materijal koji ide u kompostnu hrpu, otpad za usitnjavanje (granje, glomazni drveni otpad) Područje Općine jest pretežno ruralnog karaktera te domicilno stanovništvo samoinicijativno kompostira biorazgradivi otpad. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 41 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 4. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA Postupanje s otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša provodi se implementacijom tzv. „Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“. 4.1. CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM Koncept „Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom“ pri tome podrazumijeva provođenje cijelog niza mjera koje se odnose na praćenje i postupanje s otpadom od mjesta nastanka pa do mjesta konačnog zbrinjavanja. Mjere se odnose na prihvat, reciklažu, obradu i zbrinjavanje, i moraju se voditi kriterijima zaštite okoliša, ekonomskim načelima i društvenom prihvatljivošću. Osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom imaju za opći cilj ostvariti pozitivni učinak na kakvoću okoliša kako se generiranjem otpada ne bi narušile postojeće ekološke bilance i ravnoteža. Između ove početne, i krajnje točke postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provođenja hijerarhijski podređena jedna drugoj. Sukladno zakonskoj regulativi, cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u okviru tehničkih i organizacijskih normi koje sukladno tehničkim i ekonomskim polazištima uključuju slijedeće hijerarhijske postavke: Izbjegavanje nastanka otpada, Smanjenje količina i vrsta otpada, Ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu, Recikliranje otpada, iskorištavanje uz obradu, Obrada otpada, Odlaganje otpada Postavke utjelovljuju smisao IVO (Izbjegavanje-Vrednovanje-Oporaba) koncepta koja je općeprihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje s svim vrstama otpada. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 42 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE IVO koncept u potpunosti je koncipiran na razini tehničkih propisa gospodarenja otpadom te se u Hrvatskoj postojeći sustav gospodarenja „prikupi i odloži“ postepeno prilagođava navedenom konceptu. Sustav objedinjuje uporabu velikog broja specifičnih mjera i metoda koje su vezane uz prethodno navedene aktivnosti od izbjegavanja i smanjenja količina otpada, separatnog prikupljanja otpada, uporabe i reciklaže tako prikupljenog otpada, prijevoza i privremenog skladištenja otpada, obrade i konačnog zbrinjavanja. Navedeno se može postići samo odgovornim i razumnim postupanjem s proizvedenim otpadom čime se jedino može jamčiti društveni razvitak u skladu s prirodom, što je terminološki definirano pojmom održivog razvoja. U tom smislu osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od načela potpunog nazora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta konačne obrade i zbrinjavanja. Osnovni čimbenici cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Svaka mjera „Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“ ima specifičnu ulogu u planiranom sustavu gospodarenja otpadom. Za provođenje prethodno navedenih postavki i mjera koje činu teoretsku osnovu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom potrebno je u praksi definirati čimbenike za njegovo provođenje. Shema s glavnim čimbenicima cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po IVO konceptu prikazana je donjom slikom. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 43 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE SLIKA 5: ČIMBENICI CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM Radi se zapravo o principu reduciranja količina proizvedenog otpada na mjestu njegovog nastanka, iskorištavanju vrijednih sastojaka u materijalne i/ili energetske svrhe, te trajnom odlaganju uz strogu primjenu važećih propisa. S osnovnom svrhom da se cjelokupno gospodarenje otpadom ustroji prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima te uskladi s načelima održivog razvoja na razine Republike Hrvatske, da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, Strategija gospodarenja otpadom RH utvrđuje navedene strateške i kvantitativne ciljeve. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 44 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE IVO koncept, dakle, utjelovljuje put ka definiranim ciljevima zadanim Strategijom gospodarenja otpadom RH. Svakako valja istaknuti kako je za adekvatno funkcioniranje opisanog sustava gospodarenja otpadom potrebno uspostaviti i kontinuirani sustav informiranja i edukacije potencijalnih korisnika. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 45 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 4.2. MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA OTPADA Za pojam „izbjegavanje otpada“ postoji više definicija. Jedna od njih, izbjegavanje otpada definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje otpada ili uopće otpad ne nastaje. Pojam smanjenja količina otpada može se definirati kao zbroj svih mjera kojima se u procesima proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja postiže smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiže proizvodnja otpada koji se može obraditi i/ili ponovno upotrijebiti. Na području Općine Ervenik ne postoji dovoljno komunalne infrastrukture (vezano za gospodarenje otpadom), važeći propisi se samo djelomično ili neodgovarajuće primjenjuju, te je još uvijek prisutna relativno niska svijest građana o otpadu kao problemu. Za početak treba pristupiti sa prikupljanjem otpada na području cijele Općine i to odvojenom prikupljanju otpada, no za značajnije smanjenje količina otpada trebati će dulje vrijeme i disciplinirano pridržavanje svih predviđenih mjera za izbjegavanje nastanka otpada i u cijelosti mjera gospodarenja otpadom. Također, uspješnost implementiranih mjera uvelike ovisi i o uspostavi sustava gospodarenja otpadom na Županijskom nivou. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište „povoljnih“ vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će se količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Učinkovita primjena mjera za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada na području Općine znači ujedno i osjetno smanjenje priliva otpada na postojeće odlagalište odnosno u budući županijski centar za gospodarenje otpadom. Navedeno znači da je smanjenje nastanka otpada prioritetna aktivnost u cjelovitom sustavu gospodarenja kako je to predviđeno i Strategijom gospodarenja otpadom. Mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje količina generiranog otpada može se podijeliti na opće i posebne mjere. Pri tom su opće mjere ustvari univerzalne mjere koje se mogu primijeniti na bilo kojem području i za bilo koje vrste otpada, dok se pod posebnim mjerama podrazumijevaju mjere motiviranja i edukacije, kako 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 46 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE potrošača, tako i proizvođača materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao dugoročnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša. OPĆE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA GENERIRANOG OTPADA: Opće mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje količina generiranog otpada u potrošnji: Ne kupovati proizvode koji se ne mogu reciklirati, izbjegavati robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambalažu, smanjiti korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.; Koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja; Stimulirati kupovine ekološki povoljnih proizvoda Preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada su univerzalne mjere koje se mogu primijeniti na bilo kojem području i za bilo koje vrste otpada. POSEBNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA GENERIRANOG OTPADA: Radi se posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako potrošača, tako i proizvođača materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao dugoročnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada iz Strategije primjenjive na Općinu Ervenik obzirom na pravnu odgovornost glede gospodarenja s komunalnim otpadom su slijedeće: 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 47 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 1. Edukacija i informiranje: Edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih struktura Općine za rješavanje problema gospodarenja otpadom, Poticati aktivnu suradnju s ekološkim udrugama i svim zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama na implementaciji mjera i kontroli provedbe mjera za izbjegavanje i smanjenje količine otpada. Osnovne informacije o mogućnostima izbjegavanja i smanjenja otpada pružiti u svim komunikacijskim sredstvima i dokumentima (radio, TV, novine), na panoima, vozilima, u reciklažnim dvorištima, „zelenim otocima“, itd., Uvesti „otvoreni telefon“ za komunikaciju s građanima i izraditi informativne web stranice i/ili korištenje institucije Zelenog telefona i njegove postojeće infrastrukture Kreirati informacije, ekološke poruke i savjete s ciljem edukacije građana (ciljnih skupina) te poticati na pravilno gospodarenje otpadom, Izraditi edukacijski i promidžbeni materijal za pojedine programe (papir, staklo, biootpad, ostatni otpad, divlja odlagališta i dr.), Istraživati javno mišljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i zaštiti okoliša općenito Oglašavati postojanje, lokaciju i uporabu zelenih otoka te ostalih objekata za prihvat otpada na području Općine. 2. Unapređivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada: Uspostaviti funkcionalne sustave skupljanja i recikliranja pojedinih komponenata komunalnog otpada (staklo, papir, plastika, metali, razgradivi otpad iz kuhinja i vrtova itd.); Uvoditi sustave odvojenog skupljanja komunalnog otpada. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 48 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 3. Donošenje Plana gospodarenja otpadom i striktna primjena zakonske regulative: Razviti i izgraditi potrebnu infrastrukturu za praktičnu provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom poštujući IVO koncept, Za potrebnu infrastrukturu, građevine i postrojenja predvidjeti mjesta i osigurati njihovo unošenja u prostorne planove, urbanističke planove i detaljne planove uređenja, Prilikom izdavanja potrebnih dozvola za gradnju infrastrukture i objekata u funkciji cjelovitog sustava gospodarenja otpadom voditi računa o tome da su isti usklađeni s novom zakonskom regulativom. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 49 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 4.3. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA I OPORABE OTPADA Glavnu ulogu u uređenom cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom ima odvojeno prikupljanje korisnih komponenti na mjestu nastanka i njihova oporaba. Na taj način se izravno utječe na izbjegavanje i smanjenje količina komunalnog otpada. Sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) recikliranje se definira kao postupak ponovne uporabe otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Oporaba otpada je definirana kao svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe. Izdvajanje otpada na mjestu nastanka Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogućeg miješanja s ostalim komponentama komunalnog otpada naziva se primarna reciklaža. In situ reciklaža je izdvajanje iskoristivih dijelova otpada na samom mjestu nastajanja, tj. stanovnici sami sortiraju u posebnim kontejnerima ili vrećama, ili donose na posebne platoe kao što su zeleni otoci, sabirna mjesta, transfer stanice ili pak reciklažna dvorišta. Ovaj način odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka ima niz prednosti jer se odvija u neposrednoj blizu nastanka otpada, smanjuje se kontaminacija životnog prostora, sirovine su kvalitetnije jer imaju manje nečistoća, reduciraju se troškovi transporta i odlaganja, prikupljeni materijali se mogu direktno plasirati na oporabu i reciklažu. Zahtjevi koji se javljaju kod izdvajanja otpada na mjestu nastanka su slijedeći: osigurati kapitalne investicije u potrebnu opremu i objekte, mora postojati osposobljeno i kvalificirano osoblje za vođenje sustava, redovito odražavanje opreme (i po potrebi zamjena) osigurati prostor za odlaganje neupotrebljivih dijelova otpadnih materijala vršiti kontrolu kakvoće izdvojenih reciklibilnih materijala. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 50 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Mjesta nastanka komunalnog otpada su uglavnom domaćinstva, te javne i uslužne djelatnosti u kojima nastaju znatne količine tzv. opasnih materijala. Stoga primarna reciklaža zauzima posebno mjestu u IVO konceptu, jer osim izdvajanje korisnih podrazumijeva i izdvajanje nekih štetnih komponenti komunalnog otpada, kako bi se u konačnici smanjio štetan potencijal preostalog dijela komunalnog otpada koji se obrađuje i odlaže. U suštini se može reći da se primarna reciklaža provodi iz razloga recikliranja i oporabe otpada, tj. zbog zaštite okoliša, ekonomske računice i potrebe zadovoljavanja zakonske regulative. Kao što je navedeno, primarnom reciklažom se smanjuje količina ostatnog otpada za odlaganje a time i mogućnost onečišćenja okoliša. Ekonomski razlozi koji proizlaze iz primarne reciklaže vezani su uz uštede na sirovinama i energiji na obradi polaznih sirovina. Ekonomski razlozi također se mogu sagledati u činjenici da manja količina otpada znači i manji troška za njegovu obradu/odlaganje. Zakonska regulativa insistira na što većoj primarnoj reciklaži, time i na recikliranju i oporabi otpada kako bi se u prvom redu smanjio rastući pritisak na okoliš. U tom smislu postoje definirane i poticajne mjere i mjere sankcioniranja kojima se potiče primarna reciklaža i vraćanju otpada u novi proizvodni ciklus. Na taj način zakonska regulativa postaje najvažniji faktor bez kojeg ne bi bilo moguće reciklirati i one materijale koje nemaju „dobru“ tržišnu vrijednost. Uspješnost odvojenog prikupljanja otpada polazi od poštovanja pravila koja važe za određene vrste i kategorije otpada. Kada govorimo o komunalnom otpadu tada se iskoristivim tj. korisnim frakcijama smatraju papir i karton, plastika, tekstil, staklo, metali, glomazni otpad pretežno metalnog sastava, biorazgradivi otpad i zeleni otpad. Uz korisne frakcije u komunalnom otpadu se javlja i odgovarajući udio štetnih (opasnih) frakcija kao što su: akumulatori, baterije, lijekovi, boje i lakovi, otapala, ulja, žarulje itd. Za svaku vrstu otpada potrebno je točno odrediti veličinu, vrstu, boju i broj spremnika ili posuda. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 51 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Odvojeno sakupljanje otpada u domaćinstvima Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, najvećim dijelom se realizira u domaćinstvima. Odvojeno prikupljeni papir, plastika, metal, opasne komponente (npr. baterije i lijekovi) i staklo mora se zbrinjavati putem zeleni otoka odnosno reciklažnog dvorišta (transfer stanica). Izdvojeni biootpad se može prikupljati u manje bioposude, a kada se iste napune, prazne se u veće bioposude koje se nalaze uz posudu za miješani komunalni otpad. Odvojeno prikupljanje glomaznog kućnog otpada Potrebno je omogućiti da se glomazni kućni otpad prikuplja u za to postavljenim kontejnerima ili na unaprijed određenim lokacijama, te da se odvoz istog obavlja u odgovarajućim vremenskim intervalima ovisno o mikrosredini. Informiranje javnosti u cilju ostvarivanja maksimalnog efekta sustava odvojenog skupljanja otpada Uspjeh i realizacija svih zadanih ciljeva glede reciklaže otpada značajno ovisi o informiranosti i kontinuiranom obrazovanju svih učesnika u procesu stvaranja i gospodarenja otpadom. Stoga je nužno kontinuirano informiranje i obrazovanje svih sudionika u procesu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Sustavno informiranje javnosti o aktivnostima o načinima i važnosti primarne reciklaže potrebno je obavljati putem pisanih medija, radija i televizije. Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom utemeljen je na slijedećim elementima: izbjegavanje i smanjivanje količina otpada, odvojeno skupljanje otpada (primarna reciklaža), skupljanje i prijevoz otpada, skladištenje otpada, obrada otpada i odlaganje otpada. Navedeni princip djelovanja sustava s procesnim tokovima je prikazan na donjoj shemi. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 52 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE SLIKA 6: TOKOVI OTPADA U SKLOPU CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 53 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 4.3.1. POSTOJEĆI KAP ACITETI U SUSTAVU CJELOVITOG G OSPODARENJA OTPADOM Općina Ervenik ovim Planom započinje postepenu implementaciju mjere i elemenata cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Programi implementacije mjera iziskuju znatna materijalna sredstva, te se u okvirima mogućnosti razvija mrežni sustav. Već postavljeni dijelovi sustava na području Općine su: POSUDE ZA PRIKUPLJANJE OTPADA IZ KUĆANSTAVA 4.3.2.POTREBNI KAPACITETI ZA CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OT PADOM Sustav cjelovitog gospodarenja otpadom osigurati će se uspostavom slijedećih objekata/kapaciteta za postupanje sa otpadom: NADOGRADNJA ELEMENATA ZA PRIKUPLJANJE OTPADA IZ KUĆANSTAVA ZELENI OTOCI RASHLADNI KONTEJNER MINI RD NADOGRADNJA SUSTAVA TRANSPORTA 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 54 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Moguće lokacije elemenata navedenog sustava prikazane su sjedećom tabelom: STANOVNICI POSUDE ZA ODVOJENO 2001. PRIKUPLJANJE OTPADA IZ ZELENI OTOCI KUĆANSTVA GODINE 1. Ervenik 227 7 1 2. Mokro Polje 211 7 1 3. Oton 168 6 0 4. Pađene 160 6 1 5. Radučić 222 7 1 UKUPNO 988 33 3 Za lokaciju mini RD-a te rashladnog kontejnera predlaže se odlagalište Mala Promina, za period nakon sanacije. Izbor lokacija sustava uvjetovan je brojem stanovnika, prosječnim brojem članova domaćinstva te prostornim razmještajem naselja unutar Općine Ervenik. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 55 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 1. POSUDE ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA IZ KUĆANSTVA Uspostavom sustava prikupljanja komunalnog otpada iz kućanstava pomoću posuda za odvojeno prikupljanje korisnih frakcija otpada iz kućanstava znatno bi se unaprijedila mogućnost za adekvatno tretiranje otpada na području Općine. Navedeni sistem omogućuje olakšano odvajanje najzastupljenijih vrsta otpada na samom mjestu nastanka, tj kućanstvima, i pogodan je za primjenu prvenstveno sredinama manje gustoće naseljenosti. SLIKA 7: POSUDE ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA NA MJESTU NASTANKA (KUĆANSTVA) 2. ZELENI OTOCI Na području Općine ne postoji sustav odvojenog prikupljanja otpada putem zelenih otoka, stoga ih je potrebno adekvatno ustrojiti. Raspored i broj zelenih otoka određuje se s obzirom na gustoću naseljenosti pojedinog područja Općine, sezonsko opterećenje pojedinih područja, te raspoloživosti površina. Ukoliko se postavlja manji broj zelenih otoka po pojedinom naselju, preporuča se postavljanje zelenih otoka u blizini centra naselja zbog bolje pristupačnosti većem broju stanovnika, no pri odabiru lokacija zelenih otoka treba posebno obratiti pažnju na žitelje udaljenih dijelova naselja te i njima omogućiti adekvatno odlaganje otpada putem zelenih otoka. Unaprjeđenje po pitanju gospodarenja otpadom u dijelovima Općine sa većom gustoćom naseljenosti moguće je ostvariti prvenstveno poboljšanjem sustava za prihvat otpada od građanstva. Primjer jednog takvog unaprjeđenja svakako predstavlja i podzemni sustav kontejnera za prihvat otpada iz kućanstava. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 56 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE SLIKA 8: SUSTAV ZA PRIHVAT OTPADA Osnovna prednost navedenog podzemnog sustava je njegov kapacitet. On može zaprimiti i do 5 m3, dok istovremeno zauzima jednaku površinu 1100 l kontejnera. Iz njega ne smrdi, jer kontejner koristi temperaturu zemlje koja hladi pohranjenu sirovinu, dok je gravitacija dodatno sabija oslobađajući pritom 30% prostora. Prazni se samo onda kada je 100% pun, a to je moguće nadzirati i putem Interneta. Itinerer pražnjenja kroji program koji rutu šalje vozaču kojem treba do 3 minute kako bi ispraznio 5 m3 sirovine. Za manipulaciju nisu potrebna visoko-sofisticirana vozila, već vozilo s kranom kakvo danas posjeduje svako komunalno poduzeće. Ovaj je sustav u cijelosti napravljen od materijala koji se daju reciklirati, a na vodonepropusno tijelo spremnika ima garanciju od 10 godina. Njegove oplate su izmjenjive, pa ga je moguće skladno uklopiti u cjelinu u kojoj je postavljen. Pošto je ukopan u zemlju ne predstavlja laku metu vandalima, kao ni vjetru, ne zahtjeva stalke, nadstrešnice, kućice, nastambe, kao ni pristupni put. Ne smetaju mu ni parkirana vozila, a ni životinje nemaju pristup prikupljenoj sirovini. Postavlja se u jamu duboku 1.5 m ili na plutajući ponton, pa samim tim postaje lako dostupan i na rijekama, jezerima i moru. Obzirom da je 100% zatvoren ne predstavlja opasnost za podzemne vode tj. okolinu u koju je implementiran. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 57 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE SLIKA 9: PODZEMNI SUSTAV KONTEJNERA U PROSTORU Raspored i broj sabirnih mjesta i zelenih otoka potrebno je odrediti s obzirom na gustoću naseljenosti pojedinog područja Općine, sezonsko opterećenje pojedinih područja, te raspoloživosti površina. Lokacije trebaju biti određene tako da maksimalna udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za smještaj otoka bude oko 350 m te da jednom sabirnom mjestu gravitira cca 700 – 750 stanovnika. 3. RASHLADNI KONTEJNER Kontejner za sakupljanje otpada životinjskog podrijetla je rashladni rolo-kontejner posebne izvedbe kojeg se po točno utvrđenom rasporedu i uz uvažavanje vremenskih uvjeta (temperature zraka), zamjenjuje praznim i dezinficiranim rashladnim kontejnerom. Sakupljeni otpad životinjskog porijekla odvozi se na obradu obrađivaču vozilom (navlakačem rolokontejnera koje može biti multifunkcionalno, tj. u službi drugih potreba u reciklažnim dvorištima ili pretovarnim stanicama) koje je u vlasništvu komunalnog poduzeća ili ovlaštenog koncesionara. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 58 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 4. Mini RD Mini reciklažno dvorište je fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje određenih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima, a domaćinstvo ga treba odložiti u dane koji nisu predviđeni za periodični odvoz glomaznog otpada. Ovo tzv. mini reciklažno dvorište na površini od 200-250 m2 opremljeno je opremom za odlaganje (kontejnerima/posudama) papira i kartona, ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže i građevnog otpada od manjih zahvata u domaćinstvima. Ograđeni prostor je asfaltiran/betoniran, opskrbljen separatorom ulja i masti te stupom za rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada u najbliže reciklažno dvorište, ili objekta za predobradu ili obradu sakupljenog materijala, obavlja se odgovarajućim vozilima. SLIKA 10: SHEMATSKI PRIKAZ MINI RECIKLAŽNOG DVORIŠTA Tijekom vremena, a ovisno o efikasnosti provedbe reciklažnih aktivnosti na području Općine, moguće je mini reciklažno dvorište dograditi u reciklažno dvorište većeg kapaciteta. Uz mini reciklažno dvorište može se podignuti i plato za privremeno odlaganje građevnog otpada. Pod građevnim otpadom podrazumijeva se otpad koji nastaje prilikom izgradnje,rekonstrukcije, popravaka ili rušenja stambenih, poslovnih i ostalih objekata te otpad koji nastaje pri izgradnji cesta. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 59 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 5. TRANSPORT Potrebno je utvrditi da li tvrtka Komunalno poduzeće d.o.o. za obavljanje komunalne djelatnosti Knin, koja u ovom trenutku ugovorno obavlja sakupljanje i prijevoz otpada na području Općine, raspolaže sa odgovarajućim kapacitetima da podrži jedan sustav poput navedenog. U tom smislu dinamiku odvoza otpada nužno je prilagoditi navedenom sustavu i to prilagodbom frekvencije odvoza uzevši u obzir i sezonske utjecaje na generiranje otpada na području Općine, kao i opremom (voznim parkom) koji treba prilagoditi pretpostavljenom sistemu odvojenog prikupljanja otpada. Uspostavom gore opisanog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, zajedno sa navedenim kapacitetima za postupanje sa otpadom omogućiti će adekvatno postupanje sa svim vrstama otpada koje se na području Općine generiraju. Donjom tabelom dat je prikaz načina sakupljanja te smjernice za postupanje sa pojedinim vrstama otpada, a što će biti omogućeno implementacijom navedenog sustava. TABELA 3: PRETPOSTAVLJENI NAČINI SKUPLJANJA I OBRADE, KAPACITETI ZA PRIHVAT I OBRADU TE SMJERNICE ZA POSTUPANJE SA POJEDINOM VRSTOM OTPADA VRSTA OTPADA MJESTO/NAČIN SAKUPLJANJA MJESTO/NAČIN VREDNOVANJE OBRADE MATERIJALNO KOMUNALNI OTPAD Odvajanje BIOLOŠKO CGO ENERGETSKO Odlaganje GRAĐEVNI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA RD građ. otpada Odvajanje i obrada na RD PONOVNA Ovlašteni sakupljač Skl. ovlaš. sakupljača ENERGETSKO UPOTREBA OPASNI OTPAD - GOSPODARSTVO -DOMAĆINSTVA RECIKLIRANJE AMBALAŽNI OTPAD Zeleni otoci -PAPIRNI I KARTONSKI RD Tvornica papira i kartona RECIKLIRANJE Mini RD 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 60 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE VRSTA OTPADA MJESTO/NAČIN SAKUPLJANJA MJESTO/NAČIN VREDNOVANJE OBRADE Posude za odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvu Gospod. subjekti Zeleni otoci RD Mini RD Posude za odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvu -STAKLENI Tvornica staklene ambalaže RECIKLIRANJE Tvornica za obradu metala RECIKLIRANJE Pogoni za obradu RECIKLIRANJE ENERGETSKO Trgovina Gospodarski subjekti Zeleni otoci RD -METALNI Mini RD Gospod. subjekti Zeleni otoci RD Mini RD Posude za odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvu -PLASTIČNI Gospodarski subjekti Trgovina Bio kante - BIOOTPAD Kompostana Kompostiranje UPOTREBA KOMPOSTA RD CGO OTPADNA VOZILA RD KORIŠTENJE Pogoni za reciklažu SEKUNDARNE SIROVINE Skl. ovlaš. sakupljača MATERIJALNO ENERGETSKO Predobrada MATERIJALNO IZVOZ Predobrada KOMPOSTIRANJE ENERGETSKO Mini RD RD OTPADNE GUME VOZILA Ovlašteni sakupljač Trgovina OTPADNA ELEKTRIČNA I RD ELEKTRONIČKA OPREMA Ovlašteni sakupljač KOMUNALNI MULJ Uređaj za pročišćavanje 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 61 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE VRSTA OTPADA OTPAD ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA MJESTO/NAČIN MJESTO/NAČIN SAKUPLJANJA Rashladni kontejner VREDNOVANJE OBRADE Toplinska obrada POSTUPANJE PREMA PROPISU OTPADNA ULJA RD -MINERALNA ULJA Ovlašteni sakupljač Skl. ovlaš. sakupljača ENERGETSKO Benzin. postaje RD -JESTIVA ULJA Ovlašteni sakupljač Pogon za predobradu PROIZVODNJA GORIVA Zeleni otoci OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI RD Skl. ovlaš. sakupljača RECIKLIRANJE Trgovina MEDICINSKI OTPAD-OPASNI MATERIJALNA Odvajanje -INERTNI BIOLOŠKA Mjesto skupljanja u objektu ENERGETSKA Odlaganje Skladište proizvođača Odvajanje Ljekarna Skl. ovlaš. sakupljača -OPASNI ENERGETSKO BIOLOŠKO KEMIJSKO Sažetak navedenih mjera, potrebna sredstva i izvori financiranja, kao i okvirni terminski plan dati su preglednim tabelama u točki 7. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 62 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 4.4. GOSPODARENJE POSEBNIM VRSTAMA OTPADA DO USPOSTAVE CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM AMBALAŽA I AMBALAŽNI OTPAD, PET AMBALAŽA Ambalaža, ambalažni otpad i PET ambalaža se na području Općine ne sakuplja odvojeno i miješa se zajedno s komunalnim otpadom na odlagalištima komunalnog otpada. U Općini povrat PET-a građani mogu izvršiti posredstvom trgovina uz povratnu naknadu. Člankom 11. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09 i 38/10) definirana je obaveza preuzimanja navedenog otpada uz isplaćivanje adekvatne naknade. „Članak 11. (1) Prodavatelj je dužan omogućiti postavljanje i manipulaciju spremnicima ili drugom opremom za skupljanje ambalažnog otpada (u daljnjem tekstu: spremnici) ako je njegov prodajni prostor veći od 200 četvornih metara. (5) Prodavatelj čiji je prodajni prostor površine manje od 200 četvornih metara nije obvezan, ali može preuzeti ambalažu uz povrat naknade kupcu u smislu odredbi ovog Pravilnika. (6) Prodavatelj čiji je prodajni prostor površine veće od 200 četvornih metara obvezan je preuzimati ambalažu svih proizvoda za koje se kupcu, u skladu s odredbama ovog Pravilnika vraća naknada prilikom povrata iskorištene ambalaže, kao i ambalažu ostalih proizvoda koje drži u svom prodajnom programu, bez obzira na proizvođača. Ova odredba ne odnosi se na prodavatelje koji u svom programu nemaju pića ili napitke. (11) Prodavatelj je dužan na vidljivom mjestu natpisom obavijestiti potrošača o načinu preuzimanja ambalažnog otpada i svim ostalim uvjetima.“ 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 63 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE ELEKTRIČNI I ELEKTRONSKI OTPAD Na području Općine, EE otpad je moguće predati tvrtkama ovlaštenim za postupanje sa navedenom vrstom otpada (Reciklaža d.o.o. i Sekundarni metali d.o.o.). Također, puštanjem u rad Nacionalnog pozivnog centra za predaju naloga za zbrinjavanje otpadne električne i elektroničke opreme i uređaja u Virovitičkoj firmi Flora VTC omogućeno je građanima ili tvrtkama da pozivom na besplatne brojeve telefona 0800 444 110, 0800 0204 i 0800 0051 mogu prijaviti, odnosno dati nalog za besplatna odvoz EE otpada težeg od 30 kg. Nalog se može poslati i putem web obrasca na internetskoj stranici www.eeotpad.com, sms porukom na broj 098/444 110 ili na e-mail [email protected]. OTPADNA VOZILA Način postupanja, tj. Gospodarenja otpadnim vozilima dat je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06 i 31/09), gdje su člankom 10 definiran obaveze ovlaštenih skupljača i posjednika navedene vrste otpada. „Članak 10. (1) Skupljač je dužan preuzeti otpadno vozilo bez naplate od posjednika otpadnog vozila. (2) Posjednik otpadnog vozila obvezan je otpadno vozilo u cijelosti predati skupljaču te potpisom ovjeriti ispunjeni obrazac Pratećeg lista za opasni otpad i jedan primjerak zadržati za sebe. (3) Otpadno vozilo u cijelosti je isporučeno skupljaču ako ima sve osnovne sastavne dijelove motornog vozila posebno motor i karoseriju, kotače vozila, automobilske gume i baterije i akumulatore. (4) Posjednik otpadnog vozila mora skupljaču uz otpadno vozilo predati presliku prometne dozvole. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 64 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE (5) Ako posjednik otpadnog vozila posjeduje otpadno vozilo nepoznatog vlasnika uz otpadno vozilo kada ga predaje skupljaču obvezan je priložiti zapisnik komunalnog redarstva. (6) U očevidnik koji vodi skupljač ili obrađivač prema posebnom propisu prilažu se preslike prometnih dozvola ili zapisnici komunalnih redara iz stavka 5. ovog članka.“ Otpadna vozila fizičke osobe mogu same predati ovlaštenim skupljačima (Reciklaža d.o.o. i Sekundarni metali d.o.o.), te u tom slučaju imaju pravo na naknadu u visini od 0,40 kn/kg (uključujući PDV), ili pak ukoliko je posjednik pozvao skupljača da vozilo odveze - naknada iznosi 0,10 kn/kg (uključujući i PDV). OTPADNE GUME Način gospodarenja otpadnim gumama definiran je „Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama” (NN 40/06 i 31/09). Navedenim pravilnikom, člankom 5 ovlaštenim skupljačima propisana je obaveza preuzimanja otpadnih guma za kako od pravnih tako i od fizičkih osoba. „Članak 5. (1) Ovlašteni skupljač otpadnih guma (u daljnjem tekstu: ovlašteni skupljač) dužan je preuzeti otpadne gume bez naplate od posjednika guma. (2) Ovlašteni skupljač otpadnih guma dužan je otpadne gume predati ovlaštenom oporabitelju otpadnih guma (u daljnjem tekstu: oporabitelj) kojeg odredi Fond “ Člankom 6 istog Pravilnika predviđena je i mogućnost da pravne ili fizičke osobe samostalno predaju otpadne gume u privremeno skladište ovlaštenog skupljača. „Članak 6. (1) Posjednik otpadnih guma dužan je predati otpadne gume ovlaštenom skupljaču i osigurati uvjete ovlaštenom skupljaču za nesmetano preuzimanje otpadnih guma, te mu predati popunjeni prateći list. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 65 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE (2) Posjednik otpadnih guma može i samostalno predati otpadne gume u privremeno skladište ovlaštenog skupljača uz predaju popunjenog pratećeg lista.“ Također, otpadne gume moguće je predati i komunalnim tvrtkama, vulkanizerima, autoprijevoznicima i građevinskim tvrtkama koji zatim gume predaju ovlaštenim sakupljačima koji su ih dužni preuzeti bez naknade. OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI Do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i pripadajućih kapaciteta za prihvat otpada (kako na lokalnom tako i na županijskom i regionalnom nivou), otpadne akumulatore i baterije treba zbrinjavati putem pravnih ili fizičkih osoba čijom registriranom djelatnošću stalno ili povremeno nastaju otpadne baterije ili akumulatori (npr. prodavatelji, servisi, obrađivači otpadnih vozila, obrađivači električnog i elektroničkog otpada i tome slično), a kojima je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09 i 156/09), člankom 8 nametnuta obaveza preuzimanja navedenog otpada. „Članak 8. (1) Prodavatelj i posjednik dužan je postaviti spremnike za odvojeno skupljanje otpadnih baterija i akumulatora u svom poslovnom prostoru ili neposrednoj blizini. (2) Prodavatelj i posjednik dužan je preuzimati otpadne baterije i akumulatore kakve ima u svom prodajnom programu, bez naknade i obveze kupnje za krajnjeg korisnika i bez obzira na proizvođača, uključujući otpadne baterije i akumulatore koje mogu biti sastavni dijelovi uređaja koje prodaje ili servisira. (3) Prodavatelj i posjednik mora na vidnom mjestu dati obavijest i pružiti informaciju krajnjem korisniku o mjestu i načinu skupljanja otpadnih baterija i akumulatora u svom poslovnom prostoru. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 66 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE (4) Prodavatelj i posjednik iz ovog članka ne podliježe obvezi pribavljanja dozvole za gospodarenje otpadom temeljem Zakona o otpadu.“ OTPADNA ULJA Kao i u prethodnom slučaju, do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, odlaganje ove vrste otpada za potrebe fizičkih osoba organizirano je preko proizvođača i uvoznika, a što je i definirano Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09 i 156/09), člankom 14: „Članak 14. (1) Proizvođač ulja dužan je u suradnji s Fondom redovno obavještavati prodavatelja ulja o načinu i mjestima skupljanja otpadnih ulja na način da se izbjegne nastajanje rizika i opasnosti po okoliš i zdravlje ljudi. (2) Prodavatelj koji prodaje svježe ulje dužan je osigurati kupcu obavijest iz stavka 1. ovoga članka o mjestu na kojem može predati svoje otpadno ulje bez naplate naknade.“ GRAĐEVNI OTPAD Kako i za ovu vrstu otpada ne postoje kapaciteti (reciklažno dvorište građevnog otpada) za adekvatnu obradu na području Općine, kao niti u bližoj okolini. Naime, navedenu vrstu otpada u određenoj mjeri moguće je iskoristiti za potrebe dnevnog prekrivanja slojeva otpada na odlagalištu, a otpad koji nije moguće upotrijebiti u navedenu svrhu treba odložiti na posebno mjesto na samom odlagalištu te ga adekvatno zbrinuti nakon uspostave potrebnih kapaciteta, ili pak otpremiti na najbliže reciklažno dvorište građevnog otpada. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 67 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE OTPAD KOJI SADRŽI AZBEST Do izgradnje plohe (kazete) za prihvat azbestnog otpada postupanje sa navedenom vrstom otpada omogućeno je angažiranjem tvrtki koje imaju ovlaštenje za postupanje sa otpadom koji sadrži azbest. U ovom trenutku na teritoriju RH postupanje sa otpadom koji sadrži azbest definirano je „Uputama o postupanju s građevnim otpadom koji sadrži azbest radi odlaganja na posebno priređene plohe (kazete) za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest“, kojima su definirane obaveze i ovlasti pravnih osoba ovlaštenih za sakupljanje navedene vrste otpada kao i obaveze posjednika navedenog otpada u smislu postupanja i pripreme za predaju ovlaštenom sakupljaču: Obaveze pravnih osoba koje imaju ovlaštenje za sakupljanje građevnog otpada koji sadrži azbest: „Ovlaštene osobe za skupljanje građevinskog otpada koji sadrži azbest (u daljnjem tekstu: Skupljač) dužne su preuzeti pripremljeni građevinski otpad koji sadrži azbest od pravnih i fizičkih osoba po njihovu pozivu ili na temelju rješenja nadležne inspekcije.“ Obaveze posjednika građevnog otpada koji sadrži azbest: „Pravna i/ili fizička osoba dužna je građevni otpad koji sadrži azbest (ravne i valovite salonitne ploče) pripremiti Skupljaču na slijedeći način: Pravne i/ili fizičke osobe koje same uklanjaju pokrovne salonitne ploče ili druge azbestne ploče koje se nalaze na krovištima ili u zidovima objekata. prilikom uklanjanja potrebno ih je cijelo vrijeme prskati vodom te pažljivo demontirati kako ne bi došlo do lomljenja. Preporuka je da se poslovi uklanjanja salonitnih ploča prepuste ovlaštenim osobama koji su obučeni za ovu vrstu poslova i osposobljeni za rad na siguran način. Pokrovne salonitne ploče nikako nije preporučljivo bacati s krova već ih je potrebno pažljivo spustiti i složiti na mjesto pristupačno za prijevoz. Prilikom rada sa salonitnim pločama preporuča se primjena osobnih zaštitnih sredstva (maske. rukavice, zaštitna odjeća i dr.). 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 68 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Troškove pripreme građevnog otpada koji sadrži azbest pravne i fizičke osobe snose same.” Nakon što je građevni otpad koji sadrži azbest pripremljen za odvoz, pravne i/ili fizičke osobe dužne su pozvati Skupljača koji ima dozvolu za gospodarenje otpadom koji sadrži azbest. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 69 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 5. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD Na području Općine Ervenik nema odlagališta komunalnog otpada. Navedeni otpad odlaže se na odlagalište komunalnog otpada Mala Promina u Općini Biskupija. Odlagalište koristi komunalno poduzeće koje je u vlasništvu Grada Knina i Hrvatske vojske. Mjere zaštite okoliša tijekom rada odlagališta Tijekom odlaganja otpada na odlagalištu Mala Promina potrebno se pridržavati svih mjera propisanih idejnim rješenjem i glavnim projektom, a nakon otvarana CGOa, odlagalište zatvoriti prema Planu zatvaranja odlagališta te provoditi nadzor nad odlagalištem propisan Studijom ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada Mala Promina. Skupljanje otpada i prijevoz do mjesta zbrinjavanja potrebno je uključiti u cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Nadalje, potrebno je poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi se smanjile količine otpada koje se dovoze za zbrinjavanje na odlagalištu, te primjenjivati odgovarajuće mjere zaštite na radu. Prilikom prihvata otpada potrebno je otpad evidentirati i vagati, provoditi mjere zaštite od požara osiguranjem čuvarske službe i protupožarnog pojasa i dr., mjere zaštite zraka (sustav aktivnog i pasivnog otplinjavanja), mjere za zaštitu voda i tla (procjedne vode, oborinske i otpadne vode i sanitarne otpadne vode), te provoditi i razne mjere za sprečavanje ostalih štetnih utjecaja primjerice mjere protiv štetočina, suzbijanje širenja neugodnih mirisa, raznošenja laganih materijala vjetrom i dr. Mjere kod zatvaranja odlagališta Prostornim planom Šibensko-kninske županije predviđa se sanacija na način da se odlagalište može koristiti do stavljanja u funkciju novih lokacija odlagališta predviđenih istim Planom, odnosno Centra za gospodarenje otpadom za cijelu Županiju. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u dogledno vrijeme na 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 70 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE toj lokaciji će se organizirati i reciklažna stanica. U smislu integralnog sustava gospodarenja otpadom županije (županijski Centar) ostaje otvorena mogućnost da se odlagalište „Mala Promina“ prenamjeni u pretovarnu stanicu odnosno međuskladište za područje Grada Knina. Budući da za sada još nije precizno detaljiziran cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u Županiji, odlagalište Mala Promina će se sanirati i urediti za prihvat novog otpada i time zadržati u doglednom vremenu (predviđeno maksimalno 4 godine) svoju primarnu funkciju, a to je odlaganje komunalnog otpada. Praćenje stanja okoliša U Studiji o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta „Mala Promina“ predviđa se kontrola kvalitete podzemne vode kako bi se procijenio mogući utjecaj odlagališta na te vode. Zbog toga se predviđa provedba odgovarajućih detaljnih hidrogeoloških istražnih radova koji bi se izveli po posebnom programu, a uključili bi trasiranje podzemne vode i hidrogeokemijska istraživanja. Jednom godišnje treba uzorkovati oborinske vode na kontrolnoj građevini (šahtu) i na uzorcima provesti odgovarajuća ispitivanja kvalitete. Nakon zatvaranja odlagališta nastaviti kontrolu jednom godišnje u razdoblju od 10 godina po zatvaranju odlagališta, a u slijedećih 10 godina ispitivanja provesti svake dvije godine. Mjerenje plinova navedenih „Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07), a prema „Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zraku iz stacionarnih izvora“ (NN 21/07 i 150/08) obavlja se dva puta godišnje u razdoblju od 10 godina od dana zatvaranja odlagališta, a slijedećih 10 godina jednom u dvije godine. Potrebno je jednom godišnje pratiti slijeganja tijela otpada. O rezultatima ovih mjerenja treba voditi očevidnik. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 71 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 6. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA Zbog vrlo lošeg organiziranog sakupljanja otpada, na području Općine Ervenik, većem dijelu stanovništva nije omogućen odvoz niti sakupljanje otpada, stoga zbog nefunkcioniranja sustava te nedovoljne edukacije stanovništva i nastaju brojna i nekontrolirana ilegalna odlagališta otpada. Brojne vrijedne i osjetljive površine onečišćene su neodgovarajućim ili nekontroliranim odlaganjem različitih vrsta otpada. Za dio njih već je utvrđen rizik za zdravlje ljudi i okoliš. Općina Ervenik je 19. prosinca 2009. godine potpisala ugovor sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o sudjelovanju Fonda u sufinanciranju sanacije divljih odlagališta komunalnog otpada na lokacijama „Samarđije“, „Kornjače“, Ilići“, „Kod crkve“, Kravlja Draga“, „Rudarica“, „Bjedovi“, „Vejnović Vlaka“, „Kurelj Bunar“, „Punari“, „Devići“, i „Šimprage“ te je u tu svrhu izrađen „Program sanacije divljih odlagališta na području Općine Ervenik“ od strane tvrtke DLS d.o.o., (ovlaštene tvrtke za obavljanje poslova izrade elaborata o zaštiti okoliša.) TABELA 4: LOKACIJE DIVLJIH ODLAGALIŠTA OBUHVAĆENIH PROGRAMOM SANACIJE DIVLJIH ODLAGALIŠTA NA PODRUČJU OPĆINE ERVENIK Opis lokacije Procijenjene 3 količine (m ) Samarđije (Pađene) Divlji deponij nalazi se u samom naselju Samarđije, uz glavnu cestu 2 na površini od cca 150 – 200 m . 40 Kornjače (Pađene) Ispod naselja uz makadamski put, otpad je razbacan na površini od 2 cca 5000 m . 210 Ilići (Pađene) Na izlazu iz naselja, sa obje strane ceste prema naselju Oton. Omeđeno vinogradima i poljem. Otpad je razbacan na površini od 2 cca 8000 – 10 000 m . 580 Kod crkve (Pađene) U naselju Pađene, u neposrednoj blizini groblja i crkve. Plato uz cestu prema poljima i vinogradima. Na ukupnoj površini od cca 10 2 000 m nalazi se više manjih deponija. 345 Kravja Draga (Pađene) Uz kanjon rijeke Zrmanje, na odvojku ceste prema selu Mokro Polje, uz neasfaltirani put, u neposrednoj blizini autoputa Zagreb – Split. Otpad je odbačen na potezu od oko 300 m, i na ukupnoj površini od 2 cca 6 000 m . Lokacija se nalazi na strmoj padini i postoji opasnost odronjavanja. 300 Naziv 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 72 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Opis lokacije Procijenjene 3 količine (m ) Rudarica (Mokro polje) Uz staru cestu koja povezuje naselja Mokro Polje i Pađene, te uz kolski put. Rijeka Zrmanja udaljena je cca 300 m, a u blizini se nalazi 2 i lokalno kupalište i stari mlin. Na ukupnoj površini od cca 6 000 m nalazi se preko 50 manjih lokacija onečišćenih otpadom. 600 Bjedovi (Mokro polje) Divlji deponij nalazi se iznad rijeke Zrmanje, na obronku i podnožju kanjona (70 – 80 m ponora). Rubom kanjona prolazi neasfaltirana cesta koja povezuje naselja Mokro Polje i Ervenik. Zbog strmosti terena nužne su pojačane mjere opreza prilikom izvlačenja otpada. 160 Vejnovići Vlaka (Mokro polje) Divlji deponij proteže se od rubnih kuća naselja, uz neasfaltirani put prema naselju Pađene na potezu od cca 1300 m. 1480 Kurelj Bunar (Mokro polje) Divlji deponij nalazi se uz cestu, na udaljenosti od cca 150 m od naselja Vukmirice, neposredno ispod izvora pitke vode. Otpad je u potpunosti zatvorio manji tok izvora. 80 Punari (Mokro polje) U središnjem dijelu Mokrog Polja, u neposrednoj blizini kolektora za prikupljanje voda koje nastaju prilikom izlijevanja rijeke Zrmanje a koja je udaljena cca 500 m. 25 Devići (Radučić) Divlji deponij proteže se na potezu od cca 500 – 600 m, uz makadamski put prema naselju Pađeni te odmah uz rubne kuće naselja Radučić. 245 Šimprage (Radučić) U neposrednoj blizini rubnih kuća naselja Radučić uz cestu prema Mokrom polju. 70 Naziv Osim navedenih divljih odlagališta obuhvaćenih Programom sanacije na području Općine Ervenik nalaze se mnogobrojna uglavnom manja divlja odlagališta. - 50-60 divljih odlagališta onečišćena uglavnom građevnim otpadom, zatim građevnim otpadom onečišćenim azbestom, te otpadom životinjskog podrijetla (ovčjom vunom). Divlja odlagališta su u rasponu 5m3 do 500m3. - 70-100 divljih odlagališta onečišćenih otpadnim gumama, otpad karakterističan isključivo za Općinu Ervenik zbog proizvodnje obuće od starih guma. Raspon divljih odlagališta je od 2m3 do maksimalno 15 m3. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 73 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE SLIKA 11: PRIKAZ LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADNIM GUMAMA Divlja odlagališta otpada na području Općine nastajala su desetljećima zbog nekontroliranog i nelegalnog odlaganja otpada od strane okolnog stanovništva. Uglavnom je tu riječ o miješanom i glomaznom komunalnom otpadu iz kućanstava te o građevnom otpadu. Situacija se dodatno pogoršala u posljednje vrijeme kada prilikom poslijeratne obnove dolazi do odlaganja velike količine građevnog otpada. Odlaganjem otpada na lokacijama divljih odlagališta došlo je do narušavanja krajobrazne vrijednosti, a postoji i realna mogućnost utjecaja na kvalitetu tla i voda na samim lokacijama i u njihovom neposrednom okruženju. Obzirom da se radi o iznimno osjetljivom i vodopropusnom kraškom terenu, nužna je što hitnija sanacija kako bi se uklonila opasnost od zagađenja tla i voda, te spriječio mogući negativni učinak na zdravlje ljudi. Ne treba ni zanemariti opasnost od izbijanja požara, koji nisu tako rijetki na ovom području. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 74 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 7. ZAKLJUČAK U ovom trenutku problemi u sustavu upravljanja otpadom u Šibensko-kninskoj županiji su višestruki. Trenutno u Šibensko-kninskoj županiji gradovi i općine organiziraju i prikupljaju otpad na način koji se ne možemo nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Aktivna odlagališta koja služe za potrebe gradova i općina ne udovoljavaju kako nacionalnim tako i EU standardima, s tim da neke općine uopće nemaju organiziran sustav prikupljanja otpada. Pored navedenih odlagališta postoji i veći broj nekontroliranih «divljih» odlagališta. Postupanje s otpadom na području Općine Ervenik u najvećoj mjeri uklapa se u cjelovitu sliku postupanja otpadom na nivou Šibensko-kninske županije, iako je po nekim pitanjima (organizirani sustav prikupljanja otpada, divlja odlagališta i sl.) situacija i zamjetno lošija. Uz navedene probleme na području Županije, pa tako i na području Općine Ervenik potrebno je još istaknuti vrlo nizak stupanj primarne selekcije, odnosno odlaganje otpada bez prethodne separacije, odlaganje otpada bez prethodne predobrade i analize otpada odnosno eluata, neadekvatni kapaciteti za prihvat otpada (posebno korisnih frakcija), te nepostojanje sustavnog praćenja tokova otpada. U tom smislu Općina Ervenik će kao sastavni dio Šibensko-kninske županije, aktivno sudjelovati u razradi i postupcima koji će afirmativno djelovati na postupanje sa otpadom, putem vlastitih resursa, ali i putem usklađivanja sa Šibensko-kninskom županijom. Jedino sveobuhvatno rješenje problema otpada kako za Općinu Ervenik, tako i za ostale jedinice lokalne samouprave na području Šibensko-kninske županije jest uspostava cjelovitog sustava za gospodarenje otpadom. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 75 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE OSNOVNI ELEMENTI TAKVOG SUSTAVA SU: CGO Reciklažna dvorišta, transfer stanice, sabirna mjesta i kompostane Posude za odvojeno prikupljanje otpada (zeleni otoci, zvona, posude za krupni otpad, posude za odvojeno prikupljanje za kućanstva) Sustav prijevoza otpada No svakako valja naglasiti kako je takav, cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, smislen jedino u slučaju da se primjeni na cijelo Šibensko-kninsko područje, u protivnom bi najvjerojatnije bio nedovoljno učinkovit s obzirom da bi došlo do prebacivanja kapaciteta predviđenog sustava. Također, valja naglasiti kako je projekt uvođenja takvog sustava za prikupljanje otpada, sa ekonomske strane prevelik korak za pojedinu jedinicu lokalne samouprave samu za sebe, pa tako i za Općinu Ervenik, već bi morao uključivati i adekvatnu potporu kako na Županijskom, tako i na Državnom nivou. U situaciji kakva je sada, tj. uzevši u obzir samo mogućnosti na nivou lokalne samouprave Općine kao izdvojene cjeline, mogućnosti za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom su na znatno nižem nivo, te se uglavnom svode na opće mjere u smanjenju generiranja otpada, a koje su primjenjive na svaku sredinu, pa tako i na područje Općine Ervenik. Opće mjere gospodarenja otpadom predstavljene su poglavljem 4, a u slučaju specifične primjene na područje Općine Ervenik to bi značilo slijedeće: 1. Uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpada: Uspostava Mini RD Uspostava Mini RD građevnog otpada Postavljanje rashladnog kontejnera Uspostava mreže sabirnih mjesta i zelenih otoka za odvojeno prikupljanje otpada. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 76 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Postavljanje adekvatnih posuda za odvojeno prikupljanje otpada po kućnim brojevima Organizacija (u suradnji sa tvrtkom koncesionarom za odvoz otpada) sustava za prikupljanje i pražnjenje takvih posuda 2. Edukacija javnosti po pitanju uspostave sustava odvojenog prikupljanja otpada 3. Kontinuirana edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih struktura Općine kako o problematici otpada i gospodarenja otpadom, tako i o mogućnostima za sprječavanje onečišćenja okoliša u općenitom smislu (putem organiziranja i održavanja seminara, interneta, oglašavanja, i sl) 4. Sustavna sanacija postojećih divljih odlagališta otpada i sprječavanje nastajanja novih Pregled konkretnih mjera koje je potrebno provesti kako bi se dosegli predstavljeni ciljevi, te nositelja i sudionika, kao i potrebna financijska sredstva te rokovi za provedbu prikazani su tabelom 5. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 77 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 7.1. SAŽETAK PREDVIĐENIH MJERA, IZVORI I VISINA SREDSTAVA ZA PROVEDBU TABELA 5: MJERE, NOSITELJI, POTREBNA SREDSTVA I ROKOVI ZA PROVEDBU PREDVIĐENIH MJERA 1 MJERA SANACIJA I ZATVARANJE ODLAGALIŠTA M ALA PROMINA NOSITELJI OPĆINA ERVENIK, KOMUNALNO PODUZEĆE D.O.O. KNIN, HV SREDSTVA 13.000.000,00 – 13.500.000,00 KN(GRUBA PROCJENA, TOČAN IZNOS POTREBNIH SREDSTVA ĆE BITI UTVRĐEN NAKNADNO, TIJEKOM IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA SANACIJU) IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK, FZOEU ROK PROVEDBE 2012. POSTAVLJANJE ADEKVATNIH POSUDA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA PO MJERA 2 KUĆNIM BROJEVIMA NOSITELJI OPĆINA ERVENIK , ODABRANI KD SREDSTVA 100.000,00 KN IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK ROK PROVEDBE 2012. IZRADA ELABORATA O BROJU I IZBORU LOKACIJA ZA IZGRADNJU I USPOSTAVU MJERA 3 4 5 ZELENIH OTOKA NOSITELJI OPĆINA ERVENIK SREDSTVA SREDSTVA U OVOM TRENUTKU NIJE MOGUĆE PROCIJENITI IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK ROK PROVEDBE 2012. MJERA IZGRADNJA I USPOSTAVA ZELENIH OTOKA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA UKLJUČUJUĆI I IZVEDBENE ELABORATE. NOSITELJI OPĆINA ERVENIK , KD SREDSTVA 100.000,00 KN IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK, FZOEU ROK PROVEDBE 2013. MJERA IZBOR LOKACIJE I POSTAVLJANJE RASHLADNOG KONTEJNERA NOSITELJI OPĆINA ERVENIK , KD SREDSTVA 110.000,00 KN IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK ROK PROVEDBE 2011. MJERA IZGRADNJA MINI RECIKLAŽNOG DVORIŠTA S IZRADOM IZVEDBENIH ELABORATA NOSITELJI OPĆINA ERVENIK , KD 6 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 78 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE SREDSTVA 250.000,00 KN IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK, FZOEU ROK PROVEDBE 2013. NADOGRADNJA MINI RD KAPACITETIMA ZA PRIVREMENI PRIHVAT GRAĐEVNOG MJERA 7 OTPADA NOSITELJI OPĆINA ERVENIK , KD SREDSTVA 35.000,00 KN IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK, FZOEU ROK PROVEDBE 2013. SUSTAVNA SANACIJA POSTOJEĆIH NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA OTPADA I MJERA SPRJEČAVANJE NASTAJANJA NOVIH NOSITELJI 8 SREDSTVA IZNOS UKUPNIH POTREBNIH SREDSTAVA ZA SADA NIJE MOGUĆE PROCIJENITI – ZAVISI O ODABRANOJ METODI SANACIJE IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK, FZOEU ROK PROVEDBE TRAJNO EDUKACIJA JAVNOSTI PO PITANJU PROVEDENIH UNAPRJEĐENJA SUSTAVA MJERA 9 OPĆINA ERVENIK , KD ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADA NOSITELJI OPĆINA ERVENIK SREDSTVA 50.000,00 KN IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK ROK PROVEDBE TRAJNO KONTINUIRANA EDUKACIJA JAVNOSTI, STRUČNJAKA I UPRAVNIH STRUKTURA OPĆINE KAKO O PROBLEMATICI OTPADA I GOSPODARENJA OTPADOM, TAKO I O 10 11 MJERA MOGUĆNOSTIMA ZA SPRJEČAVANJE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA U OPĆENITOM SMISLU (PUTEM ORGANIZIRANJA I ODRŽAVANJA SEMINARA, INTERNETA, OGLAŠAVANJA, I SL) NOSITELJI OPĆINA ERVENIK SREDSTVA 45.000,00 KN IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK ROK PROVEDBE TRAJNO MJERA REVIZIJA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM SA IZVJEŠĆEM NAČELNIKA ŽUPANIJSKOM UREDU, MZOPU, AZO NOSITELJI OPĆINA ERVENIK SREDSTVA 10.000,00 KN IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK ROK PROVEDBE TRAJNO 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 79 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 7.2. TERMINSKI PLAN PROVEDBE MJERA GODINA ULAGANJE '10 '11 Sanacija i zatvaranje odlagališta Mala Promina Postavljanje adekvatnih posuda za odvojeno prikupljanje otpada po kućnim brojevima '13 '14 '15 '16 '17 x x Izrada elaborata o broju i izboru lokacija za izgradnju i uspostavu zelenih otoka x Izgradnja i uspostava zelenih otoka za odvojeno prikupljanje otpada uključujući i izvedbene elaborate. Izbor lokacije i postavljanje rashladnog kontejnera '12 x x Izgradnja mini reciklažnog dvorišta s izradom izvedbenih elaborata x Nadogradnja Mini RD kapacitetima za privremeni prihvat građevnog otpada x Sustavna sanacija postojećih neuređenih odlagališta otpada i sprječavanje nastajanja novih Edukacija javnosti po pitanju provedenih unaprjeđenja sustava odvojenog prikupljanja otpada Kontinuirana edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih struktura Općine TRAJNO Revizija plana gospodarenja otpadom sa izvješćem načelnika županijskom uredu, MZOPU, AZO 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 80 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 7.3. OČEKIVANI REZULTATI Kao rezultat uspostave gore opisanog sustava gospodarenja otpadom sa svim navedenim elementima, može se očekivati ispunjavanje strateških ciljeva predstavljenih Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05): Znatno smanjenje količina otpada koje treba zbrinuti odlaganjem na odlagalištu8 Smanjenje štetnog potencijala otpada na osnovu izdvajanja korisnih i štetnih komponenti otpada Doprinos zaposlenosti na lokalnom, regionalnom te državnom nivou (razvoj industrije i poduzetništva, usavršavanje organiziranosti industrije, proizvodnja komunalne opreme) Uklanjanje ilegalnih odlagališta otpada – „divljih deponija“ te sprječavanje recidiva Sveobuhvatno unaprjeđenje kakvoće života na teritoriju Općine Pravilnim postupanjem – odvajanjem na mjestu nastanka moguće je u znatnoj mjeri utjecati na ukupnu količinu otpada koji se odlaže na odlagalište, te ujedno i znatno smanjiti potrošnju prirodnih resursa. Naravno, uspješnost ovakvog sustava uvelike ovisi o popratnim aktivnostima vezano uz promidžbu i edukaciju, te spremnosti lokalne uprave da usmjeri nastojanja u tom smislu i omogući stanovnicima sve neophodne informacije kao i adekvatnu razinu znanja o problematici vezanoj uz gospodarenje otpadom. Očuvanje i zaštita okoliša u Općini Ervenik ključne su odrednice strateškog planiranja razvoja, što daje mogućnosti za razvoj organske poljoprivrede i stočarstva - proizvodnji zdrave hrane, uzgoja ljekovitog bilja i vinogradarstva. Svi gore navedeni resursi - kako prirodni tako i kulturni - temelj su mogućeg razvoja turizma, uzimajući u obzir prirodne ljepote na teritoriju Općine. 8 Preciznije predviđanje nije moguće provesti u ovom trenutku pošto je ovisno o mnogo različitih čimbenika a koji u trenutku izrade ovog Plana nisu poznati (npr. razina promidžbe predviđenog sustava, ažurnost i kvaliteta edukacije svih struktura na području Općine po pitanju gospodarenja otpadom i problematike zaštite okoliša općenito, restriktivnim i poticajnim mjerama vezano uz pravilno postupanje s otpadom i sl.) 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 81 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 8. LITERATURA 1. Smjernice za pripremu lokalnog plana gospodarenja otpadom (ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, Srpanj 2007.) 2. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (MZOPU, 2003.) 3. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07) 4. Plan gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije za razdoblje 2007. 2015. godine 5. Strategija zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02) 6. Idejni projekt sanacije odlagališta komunalnog otpada "Mala Promina" 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 82 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 9. PRILOZI Prilog 1) Ključni pojmovi i kratice u Planu gospodarenja otpadom Općine Ervenik Ključni pojmovi - pojašnjenje Otpadnim tvarima podrazumijevaju se sve tvari ili predmeti određene kategorijama otpada propisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Postupanje s otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša podrazumijeva: skupljanje, skladištenje, obrađivanje, odlaganje, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina. Proizvođač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada,, Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača, Opasni otpad je svaki otpad koji može ugroziti okoliš zbog svojstava otpada kao što su otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja ambalažu i ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujući proizvodne ostatke. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 83 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili predobrada otpada iste vrste u svrhu prijevoza, Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada. Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad. Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba koja skladišti, obrađuje ili odlaže otpad. Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način. Odlagalište je mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. u podzemlje). Otpad se odlaže na pripremljeni teren, zbija se buldožerima ili kompaktorima, a na kraju radnog dana prekriva se slojem inertnog materijala. Procjedne vode se skupljaju tako da je izbjegnuto onečišćenje površinskih i podzemnih voda. Lokacija odlagališta je udaljena od građevinske zone te je dobro povezana pristupnim cestama. Nakon odlaganja biorazgradivi otpad se razgrađuje. Skupljeni plinovi ispuštaju se kroz odzračne kanale. Odlagalište mora biti čuvano i ograđeno te mora imati izrađene prateće sadržaje i opremu. Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan propisima ZO. Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 84 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš. Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš. Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša. Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva. Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša, prouzročena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja. Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu. Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom. Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice otpada Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada. 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 85 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Kratice – pojašnjenje AZO - Agencija za zaštitu okoliša CGO - centar za gospodarenje otpadom (regionalni/županijski) EE-otpad - električna i elektronička oprema EU - Europska Unija (European Union) HV – Hrvatska vojska IPA - Instrument for Pre-Accession Assistance JLS - jedinica lokalne samouprave KD – Komunalno društvo MBO - postrojenje za mehaničko-biološku obradu MZOPUG – Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva NN – Narodne novine PET - poli(etilen-tereftalat) PGO - plan gospodarenja otpadom RD - reciklažno dvorište RH - Republika Hrvatska ROO – Registar onečišćenja okoliša SV ŠKŽ – Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije UNEPA - Agencija za zaštitu okoliša Ujedinjenih naroda ZO – Zaštita okoliša 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 86 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE Prilog 2) Ovlaštenje tvrtke DLS d.o.o. za obavljanje stručnih poslova sa područja zaštite okoliša 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 87 od 88 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE 51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 88 od 88
© Copyright 2024 Paperzz
