Pravokutnik.net
POJAM UPRAVE U ZAKONODAVSTVU
Pojam uprave u širim je razmjerima predodr en karakterom dr-pol. ure enja odre ene zemlje iz ega polazi teorijsko definiranje
uprave.
U našoj literaturi i zakonodavstvu
- duga upotreba pojma uprava i administracija // novije vrijeme zamjena pojma administracija i uprava
- pojam administracije – lat. podrijetlo – upravljanje, vo enje, pomaganje
U starijoj teoriji razlika upravljanje i vladanje... djelatnost uprave naspram djelatnosti vlade
ORGANIZACIJSKO ILI FORMALNO GLEDIŠTE
-
odre uje pojam uprave sa stajališta organa koji obavljaju upravne funcije
i sa stajališta forme u kojoj se funkcije obavljaju
pojam uprave u organizacijskom smislu mogu u svim društvima koja po ivaju na na elu diobe vlasti
razvojem suvremene d. upravne funkcije s vremenom obavljaju i 2 državni organi
FUNKCIONALNO ILI MATERIJALNO GLEDIŠTE
-
kao osnova se uzima fnkcija odn. sadržaj upravne djelatnosti
Odre ivanje pojma na 2 na ina:
a) negativan: d. uprava je djelatnost koja nije zakonodavstvo ni sudstvo
b) pozitivan: isti e se i opisuje djelatnost uprave (Fleiner, Turegg)
U teoriji se formirai i pojam AUTORITATIVNE I NEAUTORITATIVNE uprave
- da li organi uprave prema ostalima istupaju s javnim ovlaštenjm i autoritetom vlasti ili se javljaju bez autoriteta
Pojam POSREDNE I NEPOSREDNE uprave
- da li uprava sama neposredno djeluje ili neposrednu djelatnost obavljaju drugi imbenici
U teoriji (osobito anglosaksonskoj) upotreba pojma javne uprave
- izvršavanje javne politike koju utvr uju predstavni ki organi (White)
- cjelokupna aktivnost vlade (Gladen)
Pojam javna uprava upotrebljava se i za proširenje op eg pojma uprave jer su pojmom obuhva eni i organi d urave a i drugi organi i
organizacije koje obavljaju upravn eposlove
Uprava u hrvatskoj teoriji
Smrekar .. jedna od najstarijih definicija
- uprava je tre a grana djelatnosti državne vlasti
- skrb državeoko promicanja i unapre ivanja državnih pu kih interesa
Uprava u hrvatskom zakonodavstvu
Ustav RH govori o državnoj upravi
Pogledati zakon o sustavu državne uprave: tijela + zadaci
JAVNA SLUŽBA U TEORIJI (str. 12)
Pojam nastaje krajem 19 st u praksi franc. Državnog savjeta
- javna služba – aktivnost uprave po na elima javnog prava
- Duguit formirao posebnu tzv. školu javne službe – itava država je skup javnih službi
U njema koj teoriji pojam javne službe prihva en iz franc. prava
- pojam nije toliko jedinstven
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
1
-
razlikovanje – javna ustanova – prvenstveno organizacijeki aspekt
javna služba – upotreba u smislu posebnog pr. odnosa izme u javnih subjekata
Pravokutnik.net
U austriji se formirao najširi pojam javne službe – svaki vršilac prava je javni organ (svaka služba koju obavlja – javna)
Porast broja javnih po . 20 st Engleska i SAD
Sud pravde (Court of Justice) razvija za potrebe Europske zajednice koncept javne službe u funkcionalom smislu – služba ije vršenje
ima udjel u vršenju vlasti i dužnosti zaštite interesa države ili 2 javne vlasti
1.
Formalni pojam:
- polazi od nosioca službe
- bitno je da službu obavlja neka javnopr. osoba (pa služba dobija karakter javne)
2. Materijalni pojam:
- težište se stavlja na prirodu službe, njen materijalni sadržaj
- bitno je da služba ima posebnu važnost za ostvarenje odre enih interesa dr. ajednice
Odre enoj djelatnosti karakter javne službe priznaje društvena zajednica
- zbog shva anja što ta služba i njezino normalno obavljanje imaju za op i interes
- karakter se podjeljuje op im aktom (pr. normom)
- iz odredbi odgovaraju e pr. norme može se zaklju iti o karakteru pojedine službe
Kad se ne može zaklju iti priznaje li dr. zajednica službi zna enje javne službe, potrebno je uzeti u obzir intenciju donosioca pr.
norme postojanje 2 elemenata prema kojima je izvjesno da postoje kriteriji što ih zakonodavac traži za podjeljenje zna enja javne sl.
Na ela na kojima po iva vo enje j. sl.
a) kontinuitet – uprava mora funkcionirati besprekidno
b) prilagodljivost – prilagodba promjenama javnog prava
c) primat – u odnosu na privatnu službu
d) nemerkantilnost – nije odlu an financ. moment
POJAM JAVNE SLUŽBE U ZAKONODAVSTVU (str. 16)
Jugoslavenski zakonodavac u vremenu od 52 itav niz djelatnosti proglašava javnim službama
Nakon 63 iz ustavnih i zakonskih tekstova ispušten je pojam javna služba i prihva en je pojam radna organizacija
a) osnivala se kao poduze e ili 2 radna org. za djelatnost u oblasti privrede
b) osnivala se kao ustanova ili 2 org za djelatnosti u oblasti obrazovanja, znanosti, kulture, zaštite zdravlja, soc. zaštite i 2 dr. službi
Ustavom iz 74 prihva en je pojam djelatnosti odn. poslovi od posebnog društvenog interesa (odgoj, obrazovanje, znanost, kultura,
informacije, zdravstvene i soc. zaštite, djelatnosti u komunalnoj i stambenoj oblasti)
Ustavom RH 1990 ponovo se u naš sustav uvodi pojam javna služba
- ustav ne definira pobliže ustrojstvo ni funkcioniranje ovih službi (prepušta zakonu)
2 odredbe u Ustavu izravno vezane uz j. sl:
1. Svaki gra anin ima pavo, pod jednakim uvjetima biti primljen u javne službe
2. Zakonom se može u javnim službama ograni iti pravo na štrajk
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI 93 – zdravstvena djelatnost se obavlja kao javna služba
ZAKON O VISOKIM U ILIŠTIMA 93– za obavljanje javnih službi u visokoj naobrazbi osniva se javno sveu ilište
ZAKON O PLA AMA U JAVNIM SLUŽBAMA 2001 javne službe su:
a.
b.
c.
d.
e.
Javna ustanove i 2 pravne osobe kojima se sredstva za pla e osiguravaju u d. prora unu
H. zavod za mirovinsko osiguranje
H. zavod za zapošljavanje
H. zavod za zdravstveno osiguranje
i javne ustanove kojima se pla e osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Najve i broj javnih službi u materijalnom smislu ostvaruje se kroz organizacijski oblik ustanove
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
2
USTANOVA
Pravokutnik.net
(str. 18)
Orgnizacijski izraz ustanove - ispoljava se putem organizacijskih oblika: škole, fakulteti, sveu ilišta, bolnice, zavodi
Sadržajni, funkcionalni izraz - ispoljava se putem ukupnosti djelatnosti: odgoj, obrazovanje, znanost, kulture, zdravstvo
Teorijske podjele:
1. Samostalna ustanova – ustanova je pr. osoba
Nesamostalna ustanova – nema zna enje pr. o
2.
-
Korištenje pojma javna ustanova – naglasak je na javnopravnom karakteru
pojam se naj eš e veže uz pojam javne službe
Krbek zastupa odre ivanje pojma javne ustanove na osnovi pojma javne službe (odlu an je formalan pojam javne službe)
Sa stajališta našeg pr. sustava pojam javne ustanove bliži je materijalnom pojmu javne službe
3. Ustanove ije se usluge obvezno koriste – obezna služba
Ustanove kod kojih je korištenje isklju ivo volja uživaoca – fakultativna služba
Zakon o osnovnom školstvu: osnovno je školovanje obvezno za svu djecu u pravilu od 6 – 15 god
Zakon o zdravstvenoj zaštiti – gra anin ima pravo odbiti pregled i lije enje // slobodno izabire izm. vipe oblika medic. intervencije
4. Naplativa služba – korištenje usluga je naplativo
Besplatna služba -besplatno
Na ela za obavljanje usluga:
a)
SAMOSTALNOST
- zahvat u djelatnost radi ograni avanja samostalnosti mogu je jedino temeljem izri ite zakonske ovlasti
b) ZAKONITOST
- obavljanje rada u skladu sa zakonom
- specifi nost odre enih djelatnosti iziskuje nužnost da se djelatnost odvija i sukladno dostignu ima znanosti i pravilima
odgovaraju e struke (znanstvene, pedagoške)
c)
KONTINUITET (TRAJNOST)
- osnivanje ustanove radio bavljanje djelatnosti od izuzetne dr. važnosti pa se ona i mora odvijati trajno
Zakon o zdravstveno zaštiti propisuje da se kontinuiranost zdr. zaštite postiže ukupnom organizacijom zdravstva na razini primarne
zdr. zaštite pu anstva
d) DUŽNOST PRUŽANJA USLUGA IZ KRUGA DJELATNOSTI KOJU OBAVLJA
- proizlazi iz prirode ustanove – ona se osniva za pružanje usluga, kad se ispune uvjeti za takvo pružanje (zdravstveni
osiguranik zatraži pregled javlja se obveza na pružanje usluge) javlja se obveza pružanja usluge
- dužnost pružanja neovisno o injenici dali je korisnik dužan koristiti se uslugama (obrazovanje)
- dužnost pružanja neovisno o injenici dali je pružanje usluga besplatno ili uživalac službe snosi troškove
Tko snosi troškove pružanja usluga i u kojem opsegu propisuje se pr. normom
- moderni pr. sustav nastoje da optere ivanje uživaoca bude što manje
- visoki troškovi funkcioniranja odre . ustanova esto zahtijevaju participaciju korisnika u troškovima
- visina participacije utvr uje se jednostrano pr. normom
Zakon o ustanovama- ako ustanova u obavljanju djelatnosti ostvari dobit – upotreba isklj ivo za obavljanje i razvoj djelatnosti
e)
JEDNAKOST UŽIVALACA SLUŽBE - UZ JEDNAKE UVJETE = JEDNAKE USLUGE
Z. o zdr. zaštiti propisuje da u ostvarivanju zdravstvene zaštite svaki gra anin ima pravo na jednakost u cjelokupnom tretmanu
Zakon o srednjem školstvu – pravo na upis u srdenje škole imaju svi kndidati nakon završene osnovne škole pod jednakim uvjetima
f)
JAVNOST - rad je javan, s durge str, postoji obveza ustanova da izvještava javnost o obavljanju djelatnosti
g) NEMERKANTILNOST
- ustanove ne obavljaju djelatnosti da bi stjecale dobiti
- prema našem pravu zakonom se može propisati da se pojedine delatnosti ustanova ne mogu obavljati radi stjcanja dobiti
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
3
Pravokutnik.net
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
4
Pravokutnik.net
USTANOVA U HRVATSKOM PRAVU (str. 22)
Zakon o ustanovama – lex generalis na op i se na in ure uje ustrojstvo i osnivanje ustanove, bez obzira na prirodu djelatnosti
Postoje i 2 posebni zakoni i 2 propisi (lex specialis) kojima se zasebno ure uje ustrojstvo i funkcioniranje ustanova u pojedinim
oblastima (oblast predškolskog odgoja, u oblasti visokog školstva, oblasti zdravstva) - primjena tih posebnih propisa je primarna
1. PRAVNA OSOBA - svojstvo pr. o stje e se upisom u sudski registar – gubitak - brisanjem
- pr. prometu može stjecati prava i preuzimati obveze
- vlasnik pokretnih i nepokretnih stvari
- str. u post. pred sudovima, 2 državnim tijelima i tijelima s javnim ovlastima
2. OSNIVA SE ZA TRAJNO OBAVLJANJE DJELATNOSTI (društvene djelatnosti)
- odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne, tehni ke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, soc. skrbi,
skrbi o invalidima i 2 djelatnosti (tzv. društvene djelatnosti)
3. U PRAVILU SE NE OSNIVA RADI STJECANJA DOBITI
Osniva: doma a // strana // f i pr. o
- osniva se aktom o osnivanju – donosi osniva
- djelatnost se odre uje aktom o osnivanju
Može po eti obavljati djelatnost nakon što je upisana u sudski registar i nakon što je od nadl. d. tijela pribavila kona no rješenje kojim
se utvr uje da su ispunjeni svi tehni ki, zdravstveni, ekološki i 2 uvjeti propisani za obavljanje te djelatnosti
Nadzor nad zakonitoš u rada i op ih akata – nadl. ministarstvo (2 odre eno u zakonu)
Unutarnje ustrojstvo odre eno statutom
Od op ih akata ustanova ima statut i druge op e akte koji moraju biti sukladni zakonu, aktu o osnivanju, statutu ustanove
- u pravilu ih donosi upravno vije e, ne mogu imati povratno delovanje
1) Upravno vije e – upravlja (sastav, izbor l, trajanje mandata, na in donošenja odl. – akt o osnivanju i statut)
2) Ravnatelj – voditelj – temeljem javnog natje aja imenuje upravno vije e
3) Stru no vije e, 2 kolegijalni organ– može imati – stru na ?
POSEBNI PRAVNI STATUS JAVNIH USTANOVA
(str. 23)
1.
osniva se za obavljanje djelat. ustanova ili dijela tih djelat, ako je zak odre eno da se ona obavlja kao javna služba
- može biti osnovana i za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koja nije odre ena kao javna služba, a obavlja se na na in i
pod uvjetma koj su propisani za javnu službu
2.
osniva i
a) javnopravna tijela - RH, jedinice lokalne i podru ne (reg) samouprave (Grad ZG, županija, op ina, grad),
b) f i pr. o ako je to zakonom izri ito dopušteno
Osniva - dužan od ministarstva u ijem je djelokrugu nadzor nad obavljanjem djelatnosti za koju je ustanova osnovana, zatražiti
ocjenu sukladnosti odluke, sporazuma odn. ugovora o osnivanju sa zakonom
- nadl. min. dužno je donijeti rješenje o ocjeni suglasnosti i dostaviti ga osniva u u roku 2 mj od dana predaje urednog zahtjeva
- u protivnom se smatra da je sukladan zakonu
- protiv rješenja osniva može pokrenuti upr. spor
3. može dobiti javne ovlasti - povjeravanje posla posebnom p. normom
- predstavlja oblik delegacije (prenošenja) nadležnosti s državnog organa na pr. osobe izvan sustava d. organa
Zakon o ustanovama
Zakonom i na temelju zakona donesenom odlukom predstavni kog tijela jed. lokalne samouprave može javnoj ustanovi povjeriti da u
sklopu djelatnost radi koje je osnovana
- op im aktima ure uje odre ene odnose
- da rješava u pojedinim upr. stvarima o pravima i obvezama i odg. pravnih i fizi kih osoba
- te obavlja 2 javne ovlasti
Zakon o sustavu d. uprave
Propisuje da se posebnim zakonom poslovi d. uprave mogu prenijeti i pr. o. koje temeljem zakona imaju javne ovlasti
Izdedna avanje javnih ustanova kad vrše javne ovlasti i d. tijela
a)
obavljanje javnih ovlasti pod uvjetima i na na in, u postupku koji je odre en zakonom
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
5
Pravokutnik.net
b) primjena Z. o op em upravnom post – kod rješavanja u pojedina nim upravnim stvarima
c) rad je javan (isklju enje – sl. u zakonu)
d) nadzor nad op im i pojedin. aktima, 2 poslovima – primjena propisa kojima se ure uje sustav d. uprave (op a pravila o upr. nadz)
Za zakonito i stru no obavljanje poslova odgovara ravnatelj
KONCESIJA
(str. 25)
Politi ka koncesija:
- utvr uje se ugovorom izme u država, zna i dozvolu jedne države drugoj da na njezinom teritoriju obavlja odre enu djelatnost
Ekonomska koncesija:
- podjeljuju se ugovorom izme u države i koncesionara
Pojmovno zna enje: dozvola
Sadržajno zna enje: poseban pr. institut putem kojega javna vlast dozvoljava odre enom subjektu (f, pr, doma em, stranom)
a) iskorištavanje odre enih dobara
b) izvo enje odre enih radova
c) obavljanje kakove djelatnosti
Kocesija se podjeljuje na odre eno vrijeme (razlika prema: vrsti, uvjeti pod kojima je podijeljena)
Nakon podjeljivanja, slijedi u pravilu sklapanje posebnog ugovora – utvr uje modalitete obvaljanja
KONCESIJA U HRVATSKOM PRAVU
(str. 30)
Pravna teorija u bivšoj Jugoslaviji, nakon 2 sj. rata gotovo se i nije bavila problematikom koncesije
- sve djelatnosti su obavljali isklju ivo javni, društveni organi
1988 Zakon o stranim ulaganjima
- otvara mog. podjeljivanja koncesije stranom ulaga u za korištenje obnovljivog prirodnog bogatstva ili dobra u op oj upotrebi
RH 1990 – prvi zakon o koncesiji
1992 - Novi zakon o koncesijama
- lex generalis – na generalni na in ure uje pr. režim koncesije
Zakon o koncesijama 92... koncesija se može dati doma oj i stranoj f pr. o... stje e se:
a) pravo gosp. korišenja prirodnih bogastava, 2 dobara za koje je odre eno da su od inetersa za RH (interes – sabor)
b) pravo obaljanja djelatnosti od interesa za RH
c) izgradnja i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti
PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ODLUKE o konc
podnosi Vlada, nakon pribavljanog mišljenja izvršnog tijela op ine, grada, županije na ijem se podru ju stje e pravo koncesije
Prilikom pripreme prijedloga vlada prosu uje:
-
posl. ugled podnositelja ponude (koncesionara)
sposobnost za ostvarivanje koncesije
povoljnost ponude
utjecaj na o uvanje i zaštitu okoliša
ODLUKU donosi zastupni ki dom Sabor
- može ovlastiti Vladu da donosi odl. o koncesiji
- odluka na osnovi provedenog javnog prikupljanja ponude ili javnog natje aja ili na zahtjev ako je to odre eno posebnim
zakonom
STRU NE POSLOVE oko pripreme odluke o koncesiji i NADZOR NAD OSTVARIVANJEM KONCESIJE obavljaju nadl.
ministarstva ili izvršno tijelo županije, odn. grada
UGOVOR O KONCESIJI sklapaju Vlada, odn. nadl. ministarstvo ili izvršno tijelo županije, grada i podnositelj ponude
Ugovori o koncesiji – UPIS – jedinstveni registar koncesija – Ministarstvo financija
Pla anje neknade za koncesiju – prora un RH, županije, grada
Podjela koncesije - u pravilu posebnim aktom (akt: jednostran i autoritativan)
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
6
Pravokutnik.net
U H. danas osim zakona o koncesijama postoje i 2 zakoni ije odredbe predvi aju mog. podjeljivanja koncesije u pojedinim
oblastima – lex specialis
Zakon o cestama 1990 – doma oj i stranoj // f i pr. o
- može se izdati odobrenje za izgradnju // vo enje // iskorištavanje cesta i cestovnih objekata
- dozvola za korištenje (koncesija) cesta i cestvnih objekata.......... na na in i pod uvjetima utvr enim zakonom
Zakon o lovu 1994
- predvi a koncesiju prava lova može se dati doma oj i stranoj // f i pr. o...... vrijeme 20-40 g
Postupak javnog prikupljanja ponuda, javnog natje aja – provodi komisija od 5 l. koje imenuje vlada
-
komisija daje ministarstvu polj. i šumarstva prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za koncesiju
prijedlog za donošenje odluke o koncesiji ministarstvo podnosi vladi (nakon prib. mišljenja županije na ijem sepodr. nalazi lovište)
- odluku donosi vlada na osnovi provedenog javnog prikupljanja ponuda i javnog natje aja
Na osnovi odluke o koncesiji ministarsta poljoprivrede i šumarsta i podnositelj ponude sklapaju ugovor o koncesiji
-
Ministarstvo može i prije isteka vremena koncesije otkazati ugovor (bez okaznog roka ili sa) ako se koncesionar služi pravom lova
protivno ugovoru ili ne provodi radnje i mjereutvr ene propisima o lovu
Pomorski zakonik 1994
Predvi a da se f i pr. osobama daje ovlaštenje za posebnu uporabu i gospodarsko korištenje pomorsko dobra
Ako ima više zahtjeva za koncesiju – prednost ima tražitelj koji nudi ve a jamstva za unosniju i svrsishodniju upotrebu
Odluka o koncesiji:
- podru je pomorskog dobra
- na in, vrijeme, uvjete upotrebe i korištenjenaknada koja se pla a za koncesiju
- ovlaštenja davatelja koncesije
- prava i obveze ovlaštenika koncesije klju uju i i obvezu održavanja i zaštite pomorskog dobra
Na osnovi odluke o koncesiji – davatelj i ovlaštenik sklapaju ugovor o koncesiji
davatelj može u svako doba koncesiju opozvati (1 ili ½) kad zahtijeva interes RH (utvr uje sabor)
Pomorski zakonik posebno predvia kad se koncesija oduzima odn. kad prestaje
Zakon o morskim lukama 1995
KONCESIONIRANA JAVNA SLUŽBA (str. 32)
Radi se o javnoj sl. koju vodi neka privatna sooba, f ili pr, na svoj rizik a prema posebnom ovlaštenju što joj podjeljuje javna vlast
Koncesionar stje e:
- pravo obavljanja službe
- pravo napla ivanja usluga
- dužnost obaljanja službe trajno, uredno, u skladu s namjerom zbog koje je koncesija podijeljena
Može biti podjeljena upravnim aktom (rje e pravnom normom)
- obi no je to upravni akt kojim se odre enom subjektu priznaje pravo da može pod posebno utvr enim uvjetima obavljati odn.
voditi odre enu službu
- za utvr ivanje obujma me usobnih prava i dužnosti upotrebljava se esto posebni ugovor (javna vlast i koncesionar)
U idealnoj konstrukciji podjeljivanjem koncesije ostvaruje se
a.
b.
c.
javni interes – obavlja se služba od interesa za dr. zajednicu
interes koncesionara – naplata usluga koje pruža
interes gra ana i 2 subjekata – stje u mogu nost korištenja uslugama
Nadzor nad korištenjem koncesije i obavljanjem službe
– u pravilu d. uprava
– može imati velika ovlaštenja, ak i kidanje
Posebna je pažnja koncesioniranoj j. službi poklonjena u franc. teoriji upravnog prava
Koncesionirana j. služba je po pravnoj naravi upravni ugovor
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
7
-
na nju se primjenjuju op a pravila koja vrijede za upravne ugovore
utjecaj na pravnu prirodu akta (ugovorna i normativna)
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
Pravokutnik.net
8
UPRAVNI UGOVOR
Pravokutnik.net
(str. 34)
Upravni ugovor ne nastaju u svakom pr. odnosu izme u države i 2 subjekata koji karakterizira suglasnost volja subjekata
- predstoji samo kad su ispunjene odre ene pretpostavke koje karakteriziraju njegovu prirodu u materijalnom i formalnom smislu
Ugovori uprave – najširi pojam
- pokriva sve vrste ugovora koje uprava sklapa u ime države
Upravni ugovori – uži pojam- pokrivaju samo ugovore s odre enim karakteristikama
- dvostrani pr. akt, što država, 2 javnopr. tijelo sklapa s 3 osobama (f ili pr), u svrhu ostvarenja odre enog cilja od šireg dr. interesa
te pod uvjetima utvr enim posebnim propisma
Karakteristike:
1.
-
subjekti ugovora
u pravilu je jedna od strana u postupku sklapanja uvijek javni subjekt, država ili drugo javnopravno tijelo što ima javne ovlasti
2.
svrha i cilj zbog kojeg se ugovor sklapa
- cilj može biti razli it, u na elu je uvijek usmjeren prema širem društvenom interesu
- država kao suugovara istupa kod sklapanja ugovora kao skrbnik pravilnog funkcioniranja javnih službi
- na drugoj strani suugovara koji stupa u upravni odnos s državom stje e obvezu na obavljanje javne službe, u op em interesu
- interesi stranaka su pod injeni širim društvenim interesima
- razlika prema ugovorima istog gra anskog posla, gdje je cilj ostvarenje me usobnih interesa ugovara a, pa i kad je jedna od
ugovornih strana država
- razli itost ciljeva koji se žele ostvariti upravnim ugovorima – pojava razli iti upravnih ugovora
3. posebni uvjeti koji vrijede kod sklapanja i izvršavanja ugovora
kod sklapanja upravnih ugovora na elno vrijedi posebni prijašnji postupak (otvaranje javnog natje aja ili isticanje poziva za stavljanje ponude)
Ovlaštenje za zaklju ivanje može biti dano razli itim objektima
- kad je rije o lokalnim tijelima pravo na zaklju ivanje dano je prefektu ili predsjedniku op ine
IZVRŠAVANJE UPR. UGOVORA // PRAVA I DUŽNOSTI SUUGOVARA A
Uprava raspolaže odre enim ovlaštenjima (kao zaštitnik javnog interesa)
Ovlaštenja proistje u
a) iz samih ugovornih klauzula ili
b) iz op ih pravila koja vrijede za upravne ugovore
Kod izvršavanja dolazi do izražaja autoritativnost države, (mogu nost prisilnog izvršenja)
Osnovna dužnost – ostvarivanje obveza koje proistje u iz ug. klauzula
Pravo na nov ane u inke iiz ugovora – dobit zbog koje i ulazi u ugovorni odnos
UPRAVNI UGOVOR I HRVATSKO PRAVO (str. 38)
H. pravo u dosadašnjem razvoju nije poznavalo institut upr. ugovora u obliku kako ga poznaju prava 2 europ. zemlaja
Novo zakonodavstvo uvodi posebne vrste ug kojma su obilježja sli na klasi nim vrstama upr. ugovora
Zakon o ustanovama – opisati instititut javne ustanove
Zakon o koncesijama - ugovor o koncesijji
1. ugovorne strane – jedna je uvijek javnopravno tijelo (vlada, nadl. ninistar, izvršni organ županije)
2. predmet ugovora – djelatnost od interesa za RH
3. nadzor nad ostvarivanjem koncesije – nadl. ministarstvo ili izvršni organ županije
Zakon o zdravstvenoj zaštiti
zdravstvene se ustanove osnivaju u skladu s mrežom zdr. djelatnosti – donosi ministar zdravstva (prijedl Zavod za javno zdravstvo)
- radi popunjavanja mreže djelatnosti Z raspisuje natje aj za obavljanje primarne, specijalisti ke, konzilijarne i bolni ke zdr. zaštite
- odluk o izboru najboljeg ponu a a – zavod
- s njim zavod sklapa ugovor kojim se ure uju odnosiu svezi s obavljanjem javne djelatnosti
Zakon o lovu 1994
- predvi a sklapanje posebnog ugovora o koncesiji prava lova
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
9
-
Pravokutnik.net
ug. sklapa ministar poljoprivrede i šumarstva i podnositelj ponude
ure uju pitanja: položaj, veli ina lovišta, vrste i broj divlja i u lovištu, vrijeme trajanja koncesijevisina naknade
Pomorski zakonik 1994 - propisuje sklapanje ug. o koncesiji
U zakonodavstvu se nigdje ne spominje pojam upravni ugovor
- pa se spomenuti ugovori uzimaju i dalje kao oblici o ih ugovora gra anskog prava
- u tom smislu u sporovi iz ugovora idu u nadl. sudova ovlaštenih za sve ostale ugovore
- ne upravni sud – brine o zakonitosti upravnih akata
RAZVOJ UPRAVNOG PRAVA I ZNANOSTI UPRAVNOG PRAVA
(str. 41)
Upravno pravo i zanost – javljaju se relativno kasno – polovicom 19 st.
O pojavi prava kao i znanosti možemo govoriti tek kad u okvir pojedinih država dolazi do stvaranja posebnih pr. normi koje e se
razlikovati od op ih i koje e se odnositi na specifi no podru je d. uprave.
Feudalne države srednjeg vijeka:
- ne stvaraju uvjete za razvoj prava
- o njemu se ne može ni govoriti
Policijsko-apsolutisti ke držae kasnog feudalizma:
- formiraju jak upravni aparat
- javljaju se odre ena pravila kojima se okvirno reguliraju op e na ela djelovanja tog aparata
- pravila nemaju karakter op eobveznih pr. normi ve djeluju instrukcijski, vežu i niže organe prema višima
- gra ani se na ta pravila ne mogu pozivati
Potrebe prakse dovode do formiranja posebne kameralne ili plicijske nauke (kameralistike)
- nauka je utvrdila op a na ela za djelovanje uprave
U vremenu što slijedi nakon franc. revolucije 1789 dolazi do formiranja tzv. pravne države buržoaskog tipa
- karakterizia ju prihva anje na ela zakonitosti i provo enje uprave pod pravo
- postupno se ograni ava samovlja upr. aparata
Pojavom upravnog prava ispunjava se osnovna pretp. za nastanak posebne zananosti
Posebna dostignu a znanost upr. prava pokazuje baš u zemljama što snažno razvijaju upravno pravo
- prednja i francuska koja do današnjeg dana ostaje zemlja s najcjelovitijim sustavom upr. prava
- Aucoc // Ducrocq // Luferriere
UPRAVNO PRAVO U OBLASTI EUROPSKIH ZAJEDNICA
(str. 48)
Upravno pravo iznanost u dosadašnjem su razvoju bili vezani uz pr. poredak konkretne države
- danas upravno pravo i znanost prelaze nacionalne granice
- partimo na na primjeru Europske ekonomske zajednice
Pojmom Europske zajednice obuhva ene su me . org:
1. europska zajednica za ugljen i elik
2. europska ekonomska zajednica
3. europska zajednica za atomsku energiju
Me . org. posebni ugovorom su objedinile svoje ogae i stru ne službe formiraju i zajedni ki aparat
Poseban zna aj za razvoj zajednica ima ugovor iz Maasrichta 92 koji unosi brojne promjene
Europska ekonomska zajednica preimenovana je u Europsku uniju
Struktura Europskih zajednica je istovjetna
VIJE E
1.
2.
- najzna ajniji politi ki i odlu uju i organ
- ulazi po jedan lan vlade svake države lanice, vezani su instrukcijama vlada
osigurava uskla ivanje op ih ekonomskih politika država lanica
donosi odluke, koje provodi putem Komisije
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
10
Pravokutnik.net
KOMISIJA
1.
2.
- izvršna funcija lanovi (17 imenvoanih uz suglasnost lanica)
- djeluju samostalno i isklju ivo u interesu zajendice
donosi akte za ostvarivanje ciljeva iz Ugovora o udruživanju
zastupa zajednicu u pregovorima s državama ne lanicama
PARLAMENT
-
nadzor, prora un, savjetodavno tijelo
SUD PRAVDE
2 oblika nadležnosti
1. sporovi izm. pojedinaca i zajednice i službenika i zajednice
2. sporovi izm tijela zajednice
Izvori prava zajednice: pisano pavo // obi ajno pravo // op a pr. na ela // sudska praksa
Klju na po etna to ka u praksi – slu aj Algera 57
- sud je ustanovio jedinstvnu metodu odlu ivanja u pojedina nim stvarima primjenom upr. prava
- kad u pravu ajednice ne postoji pravno uporište za donošenje sudske odluke, sud je dužan, s obzirom da ne smije odbiti donošenje
odluke, u rješavanju slu ajeva primijeniti pravila utvr ena u zakonodavstvu, pravnoj literaturi i sudskoj praksi zemalja lanica
- sud primjenjuje niz op ih na ela upr. prava (zakonitost uprave, jednakost, saslušanje prije donošenja odluke)
RAZVOJ UPR. PRAVA I ZNANOSTI U HRVATSKOJ
1769 ustanovljena Varaždinu kraljevska javna škola za politi ke i kameralne nauke
na ela kameralistike su osnova za izu avanje uprave
1772 škola prelazi u Zagreb, za etak je pr. fakulteta
1776 ustanoveljna Akademija s 3 fakulteta (teološki, filozofski, pravni)
Nakon osnivanja Sveu ilišta u 1874 predaje se upravna politika
Od god. 1894 upravna nauka i upravno pravo
Osobe koje obra uju problematiku uprave i upr. prava
Ivan Kukuljevi Sakcinski
Milivoj Veži
Milan Smrekar
ODNOS UPRAVNOG PRAVA PREMA 2 GRANAMA PRAVA
(str. 58)
Razlikovanje:
a) predmet, pran odnos koji pravne norme doti ne prane grane reguliraju
b) metoda reguliranja pri emu se posebna važnost daje položaju subjekta u odnosu (koordinirani, subordinirani)
UPRAVNO I USTAVNO PRAVO
Ustavno pravo
- odredbe što se odnose na državnu upravu, na ela organizacije, funkcije, mjesto i uloga upravnih organa u sustavu vlasti
- ustavom kao najvišim pr. aktom zemlje utvr uju se na ela za sve pr. grane
Osnove koje služe kao rukovodno na elo azra uje posebnim ormama upravno pravo
ODNOS UPRAVNOG I GRA ANSKOG
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
11
Pravokutnik.net
GRA ANSKO PRAVO
regulacija imovinskiH odnosa kao posebnih dr odnosa
UPRAVNO PRAVO
jedan dio imovinsko-pr. odnosa obuhva en je i normama
upravnog prava
prvensveno reguliraju imovinski odnosi izme u pravnih
subjekata
u prvom redu se regulira organizacija, položaj i ovlaštenja organa
uprave
odnos zasniva se prvenstveno suglasnoš u volja subjekata u
odnosu (iz ega proizlazi koordinacija subjekata u odnosu)
odnosu se državni organ kao jedan od subjekata pojavljuje s
ja om voljom prema drugom subjektu (subordinacija)
Kad se razlike u premetu ne javljaju (nr. kad se imovinski odnosi reguliraju upr. praom – izvlaštenje, koncesija) osnoa za ragrani enje
može se na i u metodi reguliranja
Dopunjavanje: npr. ugovor je uvjet za stvaranje upravnopravnog odnosa
UPRAVNO I RADNO
-
radno pravo predstavljaju norme koje reguliraju radni odnos
dio radnog koji ine op a na ela na kojima se zasnivaju radnopr. odnosi vrijed i za službenika, namještenike u tijelima
državne upave
UPRAVNO I FINANCIJSKO
Državni prora un, utvr ivanje i naplata poreza, ostvarenje drugih prihoda države reguliraju se normama financ. prava
U uporavno pravo spada organizacija upravnih tijela koja se bave financiranjima
UPRAVNOPRAVNI ODNOS
(str. 61)
Pravni odnos u koji stupaju organi uprave u procesu svog djelovanja
Uži smisao – karakteristi na je osobitost subjektima samog odnosa (u njega stupaju tijela d. uprave)
Šire shva anje –proizlazi iz normi kojima je on reguliran (norme upravnog prava)
1.
-
SHVA ANJE:
za postojanje odnosa odlu no je da je 1 str. u odnosu tijelo državne vlasti (uprave) neovisno o normama kojima je odnos reguliran
po tome bi upravnopr. odnos mogao biti i odnos d. uparev i 2 subjekata na osnovi normi 2 pravnih grana (npr. gra anskog)
2. SHVA ANJE:
- zanemaruju se okolnosti tko su subjekti me u kojima odnos nastaje
- dakle upravnopr. odnos bi mogao nastati me u bilo kojim subjektima ako je reguliran normama upravnog prava
Vezanje upravnopr.. odnosa isklju ivo za tijelo d. uprave prusko je
- prisutna je tendencija u suvremenim državama da se broj poslova koje država izvršava preko svojih tijela (tijela uprave) smanjuje
- pruža se mogu nost društvenim asocijacijama (nedržavnim tijelima) da obavljaju odre ene poslove iz kruga poslova d. uprave
Zakon o sustavu d. uprave
Posebnim se zakonom odre eni poslovi d. uprave mogu prenijeti tijelima jedinica lokalne i podru ne (reg) samouprave i pr. o. s koje
temeljem zakona imaju javne ovlasti
Zakon o ustanovama
Zakonom i na temelju zakona donesenom odlukom predstavni kog tijela jed. lokalne samouprave može javnoj ustanovi povjeriti da u
sklopu djelatnost radi koje je osnovana
- op im aktima ure uje odre ene odnose
- da rješava u pojedinim upr. stvarima o pravima i obvezama i odg. pravnih i fizi kih osoba
- te obavlja 2 javne ovlasti
Na drugoj strani upravnopravnog odnosa:
a) drugi d. organi, druge pravne osobe
b) osobe zaposlene u tim strukturama
c) gra ani i njihove asocijacije
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
12
Upranopr. odnos
- poseban oblik pr. odnosa
- u koji ulae tijela d. uprave u obavljanju upravn edjelatnosti
- te 2 pr. osobe kad na osnovi javnih ovlasti obavljaju upravne poslove
- i kad na temelju normi upr. prava odlu uju o pravima i obvezama odre enih f i pr. osoba
Pravokutnik.net
Posebna zna ajka odnosa proizlazi iz položaja subjekata u odnosu
- karakterizira ga subordinacija subjekata
- odnos ne nastaje suglasnoš u volja stranaka niti jednostranim o itovanjem volje 1 str.
NASTANAK / PRESTANAK UPRAVNOPR. ODNOSA
(str. 63)
Osnova nastanka - pravilu upravni akt
ure uje prava i obveze subjekata primjenom apstraktnog pr. pravila na konkretan dr. odnos
Upravni akt može biti donijet
a)
-
nakon post. pokrenutog po sl. d.
organ i 2 pr. o. s javnim ovlastima postupa i donosi akt jer ih pravna norma obvezuje na postupanje u slu ajevima kad nastupe
odre . okolnosti
b) na prijedlog stranke - post. može biti pokrenut i upr. akt donijet samo ako prije toga postoji prijedlog stranke
U oba slu aja donosilac akta djeluje samostalno, obvezuju i druge subjekte u upravnopr. odnosu (autoritativnost i jednostranost akta)
Do nastanka upr. pr. dnosa može do i i po sili zakona (ipso lege)
Npr. pr. odnos državljanstva
Nastanak temeljem upravnog akta (akt ima konstitutivan karakter)
- slu aj primitka stranca u doma e državljanstvo – priro enjem (naturalizacija) – donosi se poseban akt
Temeljem zakona (eventualan akt bi imao deklaratoran karakter)
- momentom ro enja – dijete doma ih državljana dobiva državljanstvo roditelja
Ako se upravnim aktom raskida uparvnopr. odnos – akt ima konstitutivni karakter
- stupanjem na snagu – odnos prestaje postojati
- npr. prestanak državljanstva otpustom
Upravnopr. odnos prestaje po sili zakona – odn. jer su nastupile injenice ije nastupanje pr. norma utvr uje kao razlog prestanku
odnosa ako je radi utvr ivanja nastanka tih okolnosti s obzirom na konkretan slu aj potrebno donijeti upravni akt
– akt ima deklaratora u inak
– utvr uje se da je radi nastupa odre ene inj. prestao konkretni upravnopr. odnos
– npr. kod prestanka radnog odnosa zbog ispunjenja uvjeta za mirovinu / prestanak državljanstva odricanjem
Prava koja proistje u iz upr. pr. odnosa
– u pravilu strogo osobna prava
– izvšava subjekt odre en pravnom normom na osnovi kojeg je nastao upr.pr. odnos
– ponekad pr. norma dozvoljava da neposredno osobno izvršavanje bude zamijenjeno izvršavanjem preko 3 o
Karakter prava ograni ava mogu nost subjektma da se tih prava odri u
- mogu nost postoji dijelom kod onih prava kojima pojedinac slobodno raspolaže – ije je ostvarivanje u njegovu isklju ivom
interesu
- odricanje od prava koja istovremeno predstavljaju i dužnost - nedopustivo
Zaštita prava iz upravnopr. odnosa osigurana
- žalba u upravnom post
- forma upr. spora
UPRAVNOPR. ODNOS NASPRAM GRA ANSKOPRAVNOG ODNOSA
UPRAVNOPRAVNI ODNOS
GRA ANSKOPRAVNI ODNOS
Na 1 str. uvijek d. organ (prvenstveno
SUBJEKTI
Subjekti odnosa nisu nisa im
organ uprave) ili 2. pr. o. koja djeluje
determinirani
temeljem javnih ovlasti
Ne nastaje suglasnoš i volja stranaka
NA IN NASTANKA
Nastaje suglasnoš u volja
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
13
Subordinacija subjekata
Pred sudovima nadl. za upr. sporove
POLOŽAJ SUBJEKTA U ODNOSU
NA IN RJEŠAVANJA SPOROVA
Koordiniran položaj
Redovni sudovi
Pravokutnik.net
NA ELO ZAKONITOSTI
(str. 66)
Naširi smisao – obveza sih subjekata da se strogo pridržavaju pozitivnih pr. pravila, u prvom redu ustava i zakona
U teoriji se na elo zakonitosti opravdava razlozima
1. politi ki – uprava se pod injava predstavni kim organima d. vlasti
2. tehni kim – time se osigurava pravilno funkcioniranje cjelokupnog upr. aparata
3. psihološkim – ostvaruje se pr. sigurnost gra ana da uprava ne e funkcionirati po svojoj volji
Na europsko kontinentu provo enje uprave pod pravo doga a se relativno kasno, po etkom 19 st.
Objekt na ela zakonitosti: PRAVNA DJELATNOST UPRAVE
Uprava se u odnosu na zakon javlja u dva oblika
a) donosilac konkretnog upr. akta
b) donosilac normativnog akta podzakonske prirode
1. slu aj: (donosilac konkretnog upr. akta, pojedina nog)
– upravni akt primjenjuje zakonsko pravilo na konkretan dr. odnos
– oživotvoruje se apstraktno pr. pravilo u konkretnom slu aju
– zakonitost obuhva a sve bitne elemente upr. akta (nadležnost, forma, osnovna pravila post, svrha, mateijalnopr. pitanja)
2.
slu aj: (donosilac op enormativnog akta podzakonske prirode)
– uprava stvara apstraktna pr. pravila op e obveznosti
Prema normativnom aktu uprave na elo zakonitosti djeluje u 2 smjera
a) egzistencijskom – akt ne može biti donešen bez prethodnog ovlaštenjem kojims e donosiocu otvara nadležnost
b) sadržajnom – akt može imati sadržaj koji mu dopušta zakon
NA ELO ZAKONITOSTI U RH
(str. 72)
Na elo ustavnosti i zakonitosti shva a se kao jedan od važnih uvjeta za razvoj demokracije, jedno od osnovnih na ela h. pr. poretka
Ustav l. 5
Svatko je dužan držati se ustava i zakona i poštvati pr. poredak Republike
Pojedina ni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu
- u tom se smislu jam i pr. na žalbu
Vlada RH obavlja izvršnu vlast u sklad s Ustavom i Zakonom
Zaštita tog temeljnog na ela nalazi se i u nizu razli itih zakona
Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi 92
Op ina, grad, županija su samostalne u odlu ivanju u poslovima iz svog djelokruga u skladu s Ustavom i zakonom
Na elo zakonitog postupanja propisuje i Zakon op em upr. post.
MATERIJALNO I FORMALNO U NA ELU ZAKONITOSTI
(str. 70)
Provo enje uprave pod pravo najprije je usmjereno na sadržaj njezina djelovanja – materijalno pravo
- policijska d. feudalnog tipa – djelovanje uprave – slobodno
- izgra ivanjem kapitalisti ke d. samovolja uprave se postupno ograni ava materijalnopr. propisima koje donosi predst. tijelo
- podvrgavanje uprave predst. tijelu
Sa stajališta zaštite prava i interesa gra ana nedovoljno je bilo vezanje uprave samo materijalnopr. propisima
Procesnopravna pravila na podru ju upr. djelovanja stvaraju se relativno kasno
Razlika se javlja s obzirom:
a) procedura za pojedine vrste akata
b) na n utvr ivanja pravila postupka u pojedinim zemljama
Pravila procedure po etno su regulirali sudovi (praksa sudova po - 20 st. – Austrija, Poljska, ugoslavija)
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
14
Pravokutnik.net
SLU AJEVI NEZAKONITOSTI (STR. 73)
1.
-
nenadležnost
posebam oblik nezakonitosti
tijelo d. uprave povrijedi pravna pravila o ovlastima i dužnosti da postupa u odre enoj stvariu onosno na odre enom podru ju
može se javiti kao stvarna i mjesna ovisno da li pr. norma ovlaš ujena djelovanje za odre eni krug poslova (stvarna) ili
postupanje na odre enom teritoriju
2.
-
greška u proceduri i formi
za postupak koji prethodi donošenju upr. akta vrijede parvila procedure utvr ena u pravnoj normi ili izvedene iz same prakse
procedura – povrije ena su pravila donošenja, izvršenja upravnog akta
forma – aktu nedostaje propisana forma
da bi se izbjegao pretjerani formalizam pr. poredak predvi a sankcije samo za teže oblike povrede procedure // forme
3. materijalna povreda zakona
- nadl. tjielo uop e ne primijeni materijalni propis
- organ primijeni drugi propis ija primjena u konkr. situaciji ne dolazi u obzir
- pr. propis koji treba primijeniti pogrešno protuma i ili primijeni
U post. po pravnim lijekovima stavlja se u pravilu izvan snage akt koji sadrži neku od grešaka
Ako je d. tijelo iji je akt stavljen izvan snage dužno ponovo odlu ivati dužno je respektirati shva anje tijela koje je stavilo akt izvan s
4. greška u inj. stanju
inj. stanje nije prezentirano u aktu
injenice su pogrešno ili nepotpuno utvr ene
- iz utvr enih injenica je izveden pogrešan zaklju ak
Na grešku u inj. stanju se obli no nadovezuje greška u primjeni materijalnog prava
5.
-
greška u cilju i svrsi
primjenjiva z. mora i i za postizanjem cilja koji proizlazi iz zakona, odn. i i za svrhom koja je sadržana u intencijama donosioca
pravilno primjenjivati zakon zna i ostvarivati njegovu svrhu
ispitivanje svrhe pr. pravila
pravilno tuma enje
primjena u skladu s ciljem zbog kojeg je donijet
– obveza svakog tko primjenjuje pr. norme... posebno vrijedi za organe d . uprave iji je jedan od osnovnih zadataka
izvršavanje zadataka i 2 op ih akata
Utvr ivanje cilja i svrhe mora biti priutno i u slu ajevima kad se donose akti s diskecijskom ocjeno m.
SLOBODNA (DISKRECIJSKA) OCJENA (str. 82)
Pravna norma propusta propisati kako to no valja postupiti u konkretnoj situaciji
- irelevantno je zbog ega je donosilac norme propustio unaprijed to no predvidjeti svaki slu aj i regulirati na in postupanja
- tijelo koje postupa djeluje više – manje slobodno
Kategori na pravna norma
- propisuje to no na in ponašanja
- primjenjiva norme izvla i nedvojben zaklju ak o na inu postupanja
- uz odre ene pretpostavke nešto u initi – npr. priznati pravo // ili uzdržati se od injenja – odbiti zahtjev
Disjunktivna (alternativna) pr. norma
- zakonodavac se suzdržao od potpunog reguliranja na ina ponašanja
- zakonodavac ostavlja mogu nost primjenjiva u pr. pravila da u rješavanju konkretnog slu aja postupi po vlastitom naho enju
- primjenjiva bira onu mogu nost ponu enu u zakonu koja je prema njegovu shva anju najbolja za konkretan slu aj
- pritom vodi ra una o op im interesima, ne zanemaruju i potrebu konkr. slu aja
Razlozi prakse i oportuniteta traže da tijela d. uprave pri izvršavnaja zakona raspolažu izvjesnom slobodom postupanja
- ali i sama mogu nost slobode je odre ena zakonom kao i njezine granice
MOGU NOST SLOBODNOG OCJENJIVANJA
Tijelo koje slobodno ocjenjuje mora za to biti ovlašteno, mogu nost slobodnog ocjenjvanja proizlazi iz zakona
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
15
Pravokutnik.net
1.
2.
nema slobodnog odlu ivanja ako ga pr. norma ne predvi a
primjenjiva pravnog pravila može birati ono što alternativna pravna normanudi za rješavanje konkretne stvari
Slobodno postpanje bez podloge u pr. normi = samovolja i nezakonitost
Primjenjiva pr. norme ima jasnu situaciju jedino ako pr. norma izrijekom propisuje da odre enu upr. stvar valja riješiti «po slobodnoj
ocjeni»
OBJEKT SLOBODNE OCJENE
(str. 85)
Nadl. tijelo potrebom diskrecijske ocjene odlu uje o pravima i obvezama stranaka
- slobodna ocjena ulazi u dispozitiv
objekt diskrecijskog odlu ivanja su materijalnopravna ? u aktu (mada je mogu e diskrecijski odlu iti u o izvjesnim procesnopr. prirode)
Tijelu može biti ostavljeno da odlu i
a. da li stranci priznati neko pravo // da li nametnuti obvezu
b. kako e definirati prava i obveze
1. varijanta
- norma ovlaš uje ho e li podijeliti ovlasti ili ne
- kad odlu i kako postupiti onda glede sadržaja akta norma propisuje kako postupiti (radnje ili mjere koje poduzima)
- npr. nadl. tijelo odlu uje ho e li primiti stranca u državljanstvo temeljem priro enja ili ne
2. varijanta
- pr. norma ostavlja slobodu u sadržaju akta
- inspekcijsko tijelo slobodno bira mjere koje e poduzeti u op em interesu
3. varjanta
- oba pitanja se rješavaju slobodnom ocjenom (dali e podijeliti ovlaštenje i kako)
ŠTO NE MOŽE BIT PREDMET DISKRECIJSKE OCJENE
Govorimo o aktima u koima je sadržana diskrecijska ocjena i aktima u kojima te ocjene nema
- oba akta su pravno vezana ali ne u istom opsegu
Prinudnom normom vezani: - nadležnost
- procedura koju treba provesti prije donošenja akta
- na in utvr ivanja injeni nog stanja
- forma akta
Razlika je samo u materijalnopravnim pitanjima odnosno sadržaju akta (pitanja da li, odnsono kako)
KONTROLA AKATA AKATA U KOJIMA JE SADRŽANA SLOBODNA OCJENA (str. 86)
Samo ispravno izabrna mogu nost zna i svrhovito obavljanje diskrecijske ocjene
Postupati po slobodnoj ocjeni ne zna i biti oslobo en svakog oblika kontrole i nadzora
Razlikujemo 1. kontrola zakonitosti (legalnosi)
2. kontrola svrsishodnosti (oportunosti)
Diskrecijska ocjena je u sveri oportuniteta
- kontrolu diskrecijskog ocjenjivanja – je li izabrana najbolja mogu nost
- mogu obavljati samo ona tijela koja su ovlaštena da obavljaju nadzor nad svrsishodnoš u upr. akta
- obi no tijelo koje odlu uje ovodom žalbe u 2°post
Zakon o op em upravnom post
- ako 2°tijelo povodom žalbe na e da je na osnovi slobodne ocjene trebalo donijeti 2 rješenje – svojim rješenjem poništava
1°rješenje sam rješava stvar
Kontrola zakonitosti ne obuhva a ispitivanje iskrecijske ocjene
- tom kontrolom mogu biti vezani samo pravno vezani dijelovi upr. akta
- tijelo koje obavlja kontrolu ne može ulaziti u diskecijsku ocjenu
SLOBODNA OCJENA PREMA DRUGIM OBLICIMA SLABIJE PRAVNE VEZANOSTI
(str. 87)
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
16
Pravokutnik.net
Interpretacija pravne norme:
- primjenjiva pr. norme ima pred sobom pravo pravilo u kojem je nedovoljno jasno izražena namjera njegova donosoca
- primjenjiva pravila treba logi kim, gramati kim, pravnim i 2 na inima tuma enja utvrditi namjeru
- bitno je da je pravilno utvr ena volja donosioca pr. norme
- kod diskrecijske ocjene primarna je volja primjenjiva a norme
Popunjavanje pravne praznine
- kod diskrecijske ocjene primjenjiva ima pravo da izabere jednu od predloženih mogu nosti (koja se ponovno bira kod svakog
novog problema)
- izabrana norma nema zna enje presedana pri drugom izboru ma koliko primjeri bili identi ni
- kod popunjavanja pr. praznine potpunjava se tekst pravnog pravila, praznina nastala zbog propusta njegova donosioca
- jednom popunjeno pr. pravilo ima zna enje presedana jer se primjenjiva pri rješavanju budu ih sli nih situacija ponaša uvijek
jednako
PRAVNA VRELA (IZVORI) UPARVNOG PRAVA
(str. 89)
U materijalnom smislu pr. vrelo – stvarala ka snaga kojom se razvija pravo... stvarni, drušveni inilac
U formalnom smislu – pr. norme, pravila ponašanja (objektivno pravo) kojim se apstraktno reguliraju dr. odnosi
- vrijede za sve slu ajeve koji su u njima predvi eni nezavisno od toga koliko e se puta norme zaista primijeniti
- stvana podloga na kojoj po iva sam pr. poredak
Za znanost upravnog prava od posebnog su interesa pravne norme što ih primjenjuju upravna tijela
Govoriti o specifi nom uprvnopravnom vrelu veoma je teško jer ne postoji nikakva bitna razlka izme u vrela upravnog i nekog
drugog prava
Pri korištenju op ih izvora javljaju se odre ene razlike, iako samo kvantitativne naravi
tijela d. uprave primijenjuju podzakonske
op enormativne akte više nego sudovi
sud primjenjuje samo izvanredno, primjenjuju i
prvenstveno zakone
Pr. norme koje ine podlogu za djelovanje upravnih tjela
brojne i relativno neusustavljane
Pravne norme koje primjenjuju sudovi – uglavnom su
sre ene i kodificirane
Promjene u normama su mnogo eš e
1. USTAV
-
temeljni zakon države
ini osnovno i najvažnije pr. vrelo
Prema Ustavu – zakoni moraju biti u sugl. s ustavom, a ostali propisi u sugl. sa Ustavom i Zakonima
- na ela sadržana u ustavu predstavljaju podlogu za djelovanje svih d. organa
Za djelovanje organa uprave Ustav može biti:
a) neposredno pr. vrelo – akti ili radnje se zasnivaju neposredno na ustavnim odredbama
b) posredno – op enito propisuju na ela za djelovanje i oranizaciju uprave
Za državnu upravu od posebnog su zna enja odrebe koje se odnose na:
1. strukturu državne vlasti
2. na elo zakonitosti uprave
3. odredbe kojima se jam i pravna zaštita protiv akata koje donose tijela uprave u ostvarivanju svojih funkcija
4. odredbe o vladi RH
5. odedbe o hijerarhiji me u pravnim pravilima u sustavu prava
2. ZAKONI
Na hijerarhijskoj ljestvici odmah iza ustava
Prakti ki gledano – zakon – najvažnije i osnovno pravno velo
Ustav – pojedina ni akti državne uprave i tijela koje imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu
a) zakoni za ije se donošenje traži posebna kvalificirana ve ina zastupnika (organski zakoni).. 2/3 ve ina svih zastupnika
- zakoni kojima se ure uju prava nacionalnih manjina
zakoni koji se donose ve inom glasova svih zastupnika
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
17
-
ustavom ure ena ljudska prava i temeljne slobode
izborni sustav
ustrojstvo, djelokrug, na in rada d. tijela
ustrojstvo lok. samouprave i uprave
Pravokutnik.net
b) zakoni koji se donose prema uobi ajenoj proceduri – natpolovi nom ve inom zastupnika prisutnih na sjednici
3. POSLOVNICI I 2 OP I AKTI SABORA RH
Poslovnik - unutarnje ustrojstvo i na in rada
- postupak donošenja drugih akata iz nadležnosti Sabora
- donosi se ve inom svih zastupnika
H sabor odlu uje: donošenje i promena ustava
donosi zakone
d. prora un
donosi akte kojima izražava politiku sabora
4. OP I AKTI PREDSEDNIKA
Na osnovi posebnih ustavnih ovlasti – za ratnog stanja – donosi uredbe sa zakonskom snagom
(temeljem i u okviru ovlasti koje je dobio od sabora)
a) neposredna ugroženost neovisnosti, jedinstvenosti, opstojnosti države
b) kad su tijela državne vlasti onemogu ena redovito obavljati ustavne ovlasti
- može na prijedlog predsjednka vlade i uz njegov supotpis – donositi uredbe sa zakonskom snagom
5. OP I KATI VLADE RH I MINISTRA
Zakonom i poslovnikom propisani su- ustrojstvo, na in rada, odlu ivanje, vrste akata koje donosi
(1) Prema ustavu - vlada donosi uredbe za provedbu zakona
(2) Me u uredbama posebno mjesto imaju uredbe koje može donositi temeljem posebnog ovlaštenja koje joj prema l. 88 Ustava
podjeljuje sabor
- njima vlada može ure ivati pojedina ? z djelokruga zast. doma
- osim onih koja se odnose na slobode i prava ovjeka i gra anina, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i
na in rada d. tijela i lokalne samouprave
(3) Ostalim urebama koje donosi vlada (u skladu sa ustavom i zakonom)
- propisuje se unutarnje ustrojstvo mnistarstava // unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela d. uprave
Zakon o vladi RH 1998
- vlada donosi uredbe u skladu sa ustavom i zakonom
- vlada donosi poslovnik (sukladno zakonom) – ure uje ustrojstvo, na in rada, odlu ivanje vlade
- vlada donosi odluke, rješenja, aklju ke – o ? koja se ne ure uju uredbama
Ministri i ravnatelji d. upr. organizacija: pravilnici, naredbe, naputci
6. OP I AKT TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRU E (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Jedinice lokalne samouprave – op ine i gradovi
Jedinice podr ne (reg) samouprave – županije
Te jedinice imaju statut – ve ina glasova svih lanova predstavni kih tijela
- podrobnije se odre uju samoupravna obilježja
- javna priznanja
- ustrojstvo ovlasti
- na in rada tijela
- na in obavljanja poslova
- oblici konzultiranja gra ana
- provo enje referenduma u pitanjima iz djelokruga
- ustrojstvo i rad javnih službi
- oblici suranje jedinica lokalne, podru ne samouprave
Predstavni ka tijela lokalne i podru ne samouprave
- donose poslovnik – ure uje unutarnje ustrojstvo i na in rada
- donose odluke, 2. op e akte – ure uju ? iz njihovog samoupravnog djelovanja
7. OP I AKTI PRAVNIH OSOBA
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
18
Pravokutnik.net
Ustanova
1. akt o osnivanju
2. statut – donosi upravno vije e u suglasnosti s osniva em ustanove (2 zakon ili aktom o osnivanju)
- ustrojstvo, ovlasti
- na in odlu ivanja pojedinih tijela
- ure uje 2 ? zna ajna za obavljanje djelatnosti ustanove
3. drugi op i akti – sukladni zakonu, aktu o osnivanju, statutu
- donosi upravno vije e, ako ne ravnatelj ili stru no vije e
Poduze a – statut + 2 op i akti u skladu sa zakonom i stautom
8. KOLEKTIVNI UGOVORI
Nastali kao posljedica napora radnika i sindikalnih udruga za poboljšanje uvjeta zapošljavanja i rada
Ulaze u interesnu sferu pr. sustava pojedinih zemalja krajem 19 i po . 20 st.
Definicija iz Preporuke Me unarodne rganizacije rada 1951 – kolektivni ugovor
-
svaki pismeni sporazum o uvjetima rada i zaposlenja
zaklju en s jedne strane: od jednog poslodavca // grupe poslodavaca // jedne ili više organizacije poslodavaca
i s druge strane od jedne ili više sindikalnih org. radnika // predstavnika zainteresiraih radnika (izabrani i opumo . od njih)
sukladno njihovu nac. zakonodavstvu
Država je najve i poslodavac – ona, odn. njezina tijela dolaze u prilik sklapati kolektivne ugovore kojima se ure uj me . prava i
obveze s predstavnicma službenika i namještenika
U teoriji se naglašava da je klektivni ug uvijek sporazum, pismeno zaklju en
Ustav
-
pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje ure uje se zakonom kolektivnim
ugovorom
Zakon o državnim službenicima i namještencima
- pitanja koja nisu ure ea tim ili drugim zakonom ili na temelju njih donesenim propisima Vlade primjenjuju se uz op e
propise o radu i kolektivni ugvori
9. ME UNARODN UGOVORI
Važnost kao izvori
a. sklopljeni i potvr eni po posebnoj proceduri – ine dio unutarnjeg pr. poretka
b. izvršavanje je naj eš e u nadležnosti d. uprave
Zakon o sklapanju i izvršavanju me . ugovora 96 ... me . ugovor
-
sporazum utemeljen na sukladnom o itovanju dvaju me . subjekata
koji je ure en me . pravom i koji je u pisanom obliku,
kojeg RH sklapa s jednom ili više me . organizacija odn. jednim ili više me . subjekata
Sklapanje me . ugovora u nadležnosti: Sabora // Predsjednika // Vlade.... ovisno o naravi i sadržaju
Ratifikacija (potvr ivanje) je u nadl. Sabora – 2/3 svih
- sabor potvr uje me . ugovore koji treže dooenje ili izmjenu zakona
- m . ugovore vojne i politi ke naravi
- me . ugovore koji financijski obvezuju rRH
Me . ugovori ako su sklopljni i potvr eni (ratifiirani) u skladu s Ustavom i objavljeni ine dio unutarnjeg pr. poretka
- prema svojoj pr. snazi su iznad zakona
- odredbe se mogu mijenjati ili ukidati uz uvjete i na na in koji su njima utvr eni, ili usgl. op im uvjetima me . prava
U posljednje vrijeme isti e se problem europskog prava (prava E unije) njegov odnos prema nacionalnim pravima d. lanica
Za razliku od me . ugovora koji se ratifikacijom inkorporiraju u pr. sustav države, europsko pravo vrijedi neposredno u zemljama
lanicama zajednice (unije)
- govori se o supremaciji europskog prava tzv. supranacionano pravo
10. OBI AJNO PRAVO
-
nekad primarno pr. vrelo, dolazi u 2 plan
danas se po rangu nalazi iza bilo kojeg pisanog pr. pravila
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
19
Pravokutnik.net
Pravna pravila su imperativ putem kojih njihov donosilac propisuje na in ponašanja ostvaruju i svojim autoritetom i sredstvima
kojima raspolaže njihovo poštivanje.
Obi aji su ustaljeni na in ponašanja ije poštivanje po iva na tradiciji
Mogu nost primjene prisutna u pr. prazninama
U pravu europske unije govori se o nepisanom pravu koje ine tzv. op a pravna na ela – obi ajno pravo zajednice koje je suvojio
Europski sud
11. PRAKSA D. TIJELA
Praksa d. tijela ima poseban položaj i u njoj ne možemo gledati karakter neposrednog pr. vrela
Organi suda uprave postupaju i donose svoje odluke na osnovi zakona, 2 propisa
- odluke nemaju kvalitetu o eg pravila koje bi u obliku presedana obvezivalo bilo svog donositelja ili 2 organ nižeg ranga
- sudovi mogu odstupiti od svoje prakse
- shva anja iznijeta u pojedinim odlukama mogu ipak predstaviti uporište za rješavanje budu ih istih ili sli nih slu ajeva
Posebno zna enje i ulogu ima sudska praksa u sustavu anglosaksonskog tzv. presedanskog prava
- sudska odluka ima karakter presedana koji formalno.pravno obvezuje na primjenu na iste ili sli ne slu ajeve koji se ubudu e jave
? primjenjuje li Europski sud doktrinu presedana
- ne postoji pravna doktrina stare decis
- ali sud gotovo uvijek slijedi svoje pravne odluke
U takvim se uvjetima na praksu d. tijela gleda kao na pravno vreloTeorija upr. prava - smatra = upravnosudska odluka može biti izvor
prava kad je originalno kreatorna i pra ena stabilnom primjenom
Zakon o sudovima 94
- pravno shva anje prihva eno na sjednici sudskog odjela, obvezno je za sva vije a u sastavu sudskog odjela, suda 2° odnosno
odjela upravnog suda ili vrhovnog suda
- op epravno shva anje prihva eno na op oj sjednici Vrhovnog suda obvezno je za sva vije a tog suda
12. PRAVILA ZNANOSTI
-
mogu dobiti obilježja posebnog pr. vrela u slu ajevima kad se pr. propisom upu uje državni organ da se pri rješavanju
konkretnih stvari pridržava pravila odre ene znanosti
PODZAKONSKI OP ENORMATIVNI AKTI
(str. 99)
Zahtjev je pr. države da se svi društveni odnosi reguliraju pr. pravilima
Propisivanje pravila ponašanja u odre enoj dr. sredini isklju ivo putem zakona, ideal je koji prakti no nije mogu e i ostavriti
Zakonodavnim se putem reguliraju mnoga izuzetno važna podru ja...... ipak nije psotignuta sveobuhvatnost zakona
- organizacija i nadležnost pojedinih d. tijela
- procedura postpanja pri odlu ivanja
- kaznena djela i sankcije
- državljanstvo
Razli ita podru ja reguliraju se i drugim pr. pravilima, nižim po svojem rangu od zakona, a esto ih donose drugi d. organi izvršni ili
upravni – podzakonski op enorm. akti
Tehn. razlog koji ide u prilog zahtjevu za podzakonsko normiranje
Nastojanje da zakonski tekst bude precizan, nedvosmislen, jasan i pregledan
- niz detalja – posebno za provedbu zakona štetili bi tom nastojanju kad bi bili inkorporirani u zakonskom tekstu
- treba ih razraditi posebnim aktom
ZNA ENJE POA ZA UPRAVU:
1. me u pr. pravilima upravnog prava velik je broj pravila podzakonske prirode
Primjena preko tijela d. uprave svakodnevna je pojava
- u teoriji primjena podzakonskih akata smatra glavnom razlikom kad se izvori upravnog prava uspore uju sa izvorima 2
pravnih grana (posebno sudskog prava)
2. akt može biti djelo same uprave
Širina ovlasti uprave u pravnom normiranju zavisi od mnogih okolnosti
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
20
-
Pravokutnik.net
odlu uju u ulogu pritom ima oblik društvenog i pol. ure enja // stav ustavotvorca i njegovo gledanje na ulogu d. uprave u
konketnoj dr. sredini i u odre enom vremenu
Granice ovlasti d. uprave da donosi op e akte mogu se kretati
a)
najšire situacije – d. prava (vlada) skoro potpuno supstituira predstavni ko (zakonodavno) tijelo i svojim aktima ure uje ? dr.
interesa
b) simboli ka ovlast – d. uprava arspolaže samo mogu noš u da pod odre enim uvjetima donosi op enorm. akte isklju ivo za
provedbu Zakona
VRSTE PODZAKONSKIH OP ENORMATIVNIH AKATA
(str. 100)
a) podzakonski op enormativni akti prema posebnom ovlaštenju – donose se prema posebnom ovlaštenju
Može biti dano u obliku ustavnog, zakonskog ovlaštenja // dano generalno, za pojedine situacije // vremenski uvjetovano ili ne
Bitno je da odre eni subjekt (predstavni ko tijelo) propušta sam regulirati odre enu materiju i ovlaš uje 2 tijelo da donese svoja pr.
pravila u toj materiji
Zakonodavac prenosi do svoje nadl. na niža tijela (izvršna odn. upravna)
Osnova prenošenja ovlaštenja mora biti sadržana u pr. normi (ustav, zakon),
samo uz tu pretp. organ koji obavlja prenošenje može biti oslobo en prigovora da je djelovao protuustavno, nezakonito
Mogu nost za zakonodavca može biti izri ito isklju ena posebnom ustavnom normom, npr. Ustav Francuske 1946
Ustav Francuske 5 republike 1958 – druga iji pristup
taksativno nabraja nadl. parlamenta
ostavlja izvršnim tijelima (Vladi i pedsjedniku) pravo da svojim uredbama ure uje sve ostale dr. odnose
Ustav ( l. 87) predvi a mog. delegiranja zakonodavne nadl. sa zakonodavca (H. sabor) na izvršno tijelo (vladu)
Sabor može ovlastiti Vladu da uredbama ure uje pojedina pitanja iz njegova djelokruga
Delegiranje ovlasti je ustav ograni io u 2 smjera
1. Sabor može davati ovlasti najdulje na vrijeme od 1 god
2. zabrana mog. delegacije u pitanjima koja se odnose na razradu ustavom utvr enih sloboda i prava ovjeka i gra anina, nac.
prava, izborni sustav, ustrojstvo djelokrug i na in rada izbornih tijela i lok. samouprave (zakon – kvalificirana v)
Uredbe temeljem te ovlasti ne mogu djelovati unatrag
prestaju vrijediti istekom roka od 1 god od dobivene ovlasti (ako 2 ne odlu i sabor)
b) p o a za izvršenje zakona
- ta vrsta op enorm. akta izvod se i samog zakona
- omogu avju bolju realizaciju onih na ela koja je sam zakon ve formulirao time što ih detaljnije razra uju i osiguravaju
stru no- tehni ki dio realizacije
Svrha – poslužiti za osiguranje što lakšeg uspješnijeg izvršenja zakona
Veza ovakvog poa sa zakonom toliko je uska da akt dijeli sudbinu zakona
- prestankom važenja zakona gubi snagu
c)
p o a koji dopunjuju i zamjenjuju zakon
- dopunjuju se postoje e zakonske odredbe ili se propisuju nova pravila kojima se zamjenjuje zakonski tekst
- teško je povu i granicu do koje op enorm. akt razra ue zakonska na ela, a gdje po inje stvarat nova pravila jer nema neke
op e osnove koja bi poslužila kao kriterij za to razlikovanje
d) spontani
- ovlaštenje za njihovo donošenje utvr eno je ve prije u nekoj višoj pr. normi – ustav, zakon
- donosilac akata može se koristiti ovlaštenjem djeluju i spontano tj. ne o ekuju i nikakvo novo, posebno ovlaštenje
- u našem pr. to su npr. op i akti vlade, op i akti županijske sk, op inskih i gradskih vije a
Podjela a) samostalni – aktom se samostalno regulira neka materija
b) nesamostalni – akt služi za izvršenje više pr. norme
Ratifikacija poa
Institut putem kojeg predstavni ko tijelo naknadno potvr uje po akte koje su donijeli 2 državni organi
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
21
Pravokutnik.net
Pojava je posljedica potrebe da se akt naknadno osnaži zbog važnosti materije koja se aktom regulira i specifi nosti uvjeta pod kojim
je donsesn
- organ koji je donio akt dužan ga je u odre enom roku podnijeti na ratifikaciju
- uskra ivanje ratifikacije od strane predstavni kog tijela dovodi do nemogu nosti daljnje primjene akta
- postiže se u inak kao kod ukidanja, djelovanjem ex nunc
- ista sudbina stiže i poa kad donosilac popusti rok za podnošenje na artifikaciju
Potpuna ili djelomi na ratifikacija
- obuha a itav podzakonski op enormativni akt ili dijelove
Kontrola ustavnosti i zakonitosti POA
Poa pravna su pravila koja ulaze u sustav objektivnog prava
Njima se apstraktno reguliraju odgovaraju i dr. odnosi
- obveza je njihova donosioc da se pri tom reguliranju pridržava ustava i zakona
CILJ KONTROLE - onemogu iti donošenje odnosno primjena podzakonskog op enorm. akta koji je suprotan ustavu ili zakonu
SANKCIJE PROTIV PROTUUSTAVNIH I NEZAKONITIH PODZAKONSKIH
OP ENORMATIVNIH AKATA (str. 105)
Uz mogu nost uskrate ratifikacije:
Stavljanje izvan snage
a)
poništavanje – stavlja se izvan snage akt ali se poništavaju i sve pr. posljedice koje je on proizveo od svog stupanja na snagu –
djelovanje ex tunc
b) ukidanje – prestaje pr. mogu nost primjene akta ubudu e (ex nunc)
Ustavni sud izme u ostalog
- odlu uje o suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom
- ukinuti e ili poništiti propis ako je neustavan, nezakonit ( u obzir uzima težinu povrede ustava, zakona, interes pr. sigurnosti)
Poništava propis
a) vrije aju se temeljne slobode i prava ovjeka i gra anina
b) neki pojedinci, skupine, organizacije neosnovano se stavljaju u povoljniji položaj
Priznata je mogu nost i 2 državnim tijelima da kontroliraju ustavnost i zakonitost op ih akata
- redovni sudovi – Englska, SAD
Zakon o sustavu d. uprave
- vlada u provo enju nadzora nad obavljanjem poslova uprave može ukinuti propise tijela d. uprave i jed. lokalne sam i uprave u
prenijetim poslovima d. uprave
Zakon o ustanovama
-
nadzor nad zakonitoš u rada ustanove i njezinih op ih akata obavlja u pravilu nadl. ministarstvo
ako ministarstvo smatra da je staatut // op i akt u suprotnosti s Ustavom, zakonom, 2 propisima obustavlja ga od izvršenja i u
roku 1 mj redlaže vladi da sporni akt poništi ili ukine
ako vlada donese rješenje kojim poništava ili ukida akt – protiv rj- upravni spor pred upravnim sudom
Neprilike prakti no – pravne prirode – u slu aju kad je op i akt predmet kontrole pred razli itim nositeljima kontrole (vlada i Ust sud)
Ekscepcija nezakonitosti (ilegalnost)
Oblik kontrolnog ovlaštenja prema op im aktima
Odre en d. tijelo (u pravilu sud) odbija primjenu podzakonskog op enormativnog akta na konkretan slu aj kad utvrdi da je u
suprotnosti s višom pravnom normom (zakonom)
-
predmet se rješava temeljem zakona
akt ija je primjena odbijena ne stavlja se izvan snage budu i da se kod ekscepcije ilegalnosti utvr uje ilegalnost akta samo s
obzrom na konkretan slu aj o kojem se rješava
- u inak eksc. ograni en je na stranke u sporu, ne djeluje erga omnes
- akt se može povodom 2 slu aja dalje primjenjivati
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
22
Pravokutnik.net
Prakti na strana ogleda se u ubrzanju post. rješavanja konkretne stvari koja je predmet post
Kontrola ekscepcijom ilegalnosti može stvoriti relativnu pr. sigurnost u uvjetima stroge primjene na ela presedana
Eksc. nezakonitosti našla je svoj poseban izraz u USTAVNOM ZAKONU U USTAVNOM SUDU 1999.
Ako sud tijekom post. na e da zakon (pojedina odredba) koji bi trebalo primijeniti nije u sugl. sa Ustavom
- zastaje s post
- podnosi Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona (pojedine odredbe)
Ako sud na e da 2 propis (pojedina odredba) nije u suglasnosti sa zakonom ili Ustavom
- neposredna primjena zakona - ne e primijeniti propis (ekscepcija)
- podnosi Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti, zakonitosti propisa (pojedine odrede)
Kad sud pravom. odlukom odbije primijeniti propis zbog neustavnosti, nezakonitosti
- a ustavni sud nakon provedenog post. utvrdi da neusatvnost, nezakonitost ne postoji
- svako kome je povrije eno pravo može zahtijevati izmjenu pravom. odluke suda
ROK: 1 g od dana objave odluke Ustavnog suda
Obustava od izvršenja
Radi se o privremenom prestanku mogu nosti primjene jednog op eg akta podzakonske prirode
- nemogu nost primjene jer je pr. ovlašteni nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo da ga obustavi od izvršenja zbog sumnje u
njegovu ispravnost
- kona nu odl. donosi u pravilu organ viši prema hijerarhijskom rangu od organa koji je donio odluku o obustavi
Pravo na korištenje obustavom daje zakonodavac pravnom normom (u pravilu zakonom)
Zakon o sustavu d. uprave
- pravo tijela d. uprave da u post. nadzora obustave od izvršenja op e akte tijela jed. lokalne samouprave i uprave i pr. osoba s
javnim ovlastima u prenjetim im poslovima d. uprave
Prijedlog vladi
a) ukidanje propisa – u pitanju je propis tijela jed. lokalne samouprave
b) podnošenje zahtjeva ustavnom sudu za ocjenu sugl. sa ustavom, zakonom – u pitanju op i akt pr. o. s javnim ovl.
Zakon o lokalnoj samoupravi
Op inski na elnik ima pravo zadržati od izršenja op i akt op inskog vije a
- ako ocijeni da je tim aktom povrije en zakon ili 2 propis
- traži od vije a da u roku 15 dana da otkloni nedostatke
- ako op insko vije e to ne u ini, predstojnik ima dužnostu roku 7 dana obavijestiti organ središnje državne uprave koji je
ovlašten za nadzor nad zakonitoš u rada tijela jedinica lokalne samouprave
Isto ovlaštenje imaju gradona elnik, župan u odnosu na akte gradskog vije a onosno županijske skupštine.
Op . na elnik // gradona elnik // župan – rok 8 dana od donošenja – statut, op e akte predstavni kog tijela
– dostavljaju pro elniku županijskog ureda u ijem su djelokr. poslovi op e uprave
Ako pro elnik županijskog ureda smatra da statut, akt nije u suglasnosti s Ustavom i zakonom – rok 8 dana od dostave
– donosi odluku o obustavi primjene
Pro elnik žup. ureda - odluku o obustavi + op i akt, statut - proslje uje središnjem tijelu d. uprave (nadležnom za lokalnu i podr. samoupr.)
Središnje tijelo ocjenjuje osnovanost obustave od primjene op eg akta
a) ocjenjuje da je odluka o obustavi koju je donio pro elnik žup. ureda NEOSNOVANA – ukida odluku o obustavi
b) ocjenjuje da je odluka o obustavi OSNOVANA – upu uje odluku Vladi s prijedlogom da vlada pokrene pred ustavnim sudom
postupak za ocjenu zakonitosti, ustavnosti obustavljenog op eg akta
Ako vlada ne pokrene post – 30 dana od primitka prijedloga – prestaje obustava akta – op i akt se dalje nastavlja primjenjivati
NAPUTAK (INSTRUKCIJA, UPUTA) (STR. 110)
Poseban oblik akta internog po prirodi, putem kojega se u okviru upravne organizacije podjeljuje od strane višeg organa nižemu uputa
za postupanje ili djelovanje u odre enim situacijama
- nema obilježje pravnog pravila – dakle ne pozivanje 3 osoba
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
23
Pravokutnik.net
- ima savjetodavnotehni ki karakter
- sankcije koje propizlaze iz eventualnog nepoštivanja kre u se u okvirima disciplinske odgovornosti
Podjeljivanje naputka zbog hijerarhijske pod injenosti imalo je razli ite dimenzije u povijesnom razvoju d. uprave
- primarna osnova za djelovanje – policijsko – apsolutisti ka država feudalnog tipa
- do danas se zna enje naputka smanjivalo
vrsti hijerarhijski odnos izme u viših i nižih tijela danas se mijenja novom vrstom odnosa što se temleji na me . suradnji i
na pravima i dužnostima utvr enim ustavom, zakonom, statutima
Zakon o sustavu d. uprave
Ministarstva provode upravni nadzor nad radom ureda državne uprave u jedinicama podru ne (reg) samouprave i poduzimaju
odgovaraju e mjere
- osobito – pokre u post. za utvr ivanje odgovornosti d. službenika
- neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti ureda kad ocijene da se na 2 na in ne može izvršiti zakon ili 2 propis, a ured d.
uprave u jedinici loka sam. nije postupio sukladno danim napucima u za to ostavljenom roku
Zakon o vladi - predsjednik vlade može: podpredsjednicima, ministrima, 2 l. vlade davati odre ene upute za rad
Zakon o sustavu d. uprave - ravnatelj d. upravne organiracije u upravljanju organizacijom daje naputke za rad
Zakon o ustanovama - predvi a pravo stru nom tijelu koje nadzire rad ustanove da daje stru ne upute
VRSTE: Individualni naputak – podjeljen za pojedini predmet
Generalni – uputa za postpanje u nizu razli itih predmeta
Važno je razlikovanje pr. norme i generalnog naputka
- pr. norma – op eobvezatno pravilo
- naputak – nema zna enje op enormativnog akta
Obvezni – tijelo kojemu je naputak upu en obvezan je po njemu postupati (neobavezni)
- naputci su zbog karaktera djelovanja tijela uprave (na elo zakonitosti, samostalnosti) u pravilu neobvezni
- obveza da se naputak poštuje treba proizlaziti iz pr. norme
Zakon o lok. samoupr. i upr.
- zamjenik op inskog na elnika pri obavljanju poslova koje mu povjeri op . na elnik mora se držati njegovih uputa
- ista obveza za zamjenika gradona elnika
- ista obveza i za podžupana
Zakon o državnom odvjetništvu
- d. odvjetnik je ovlašten zamjeniku d. odvjetnika istog d. odvjetništva ili nižem d. odvjetništvu davati obvezni naputak za
postupanje i rad kad je to potrebno radoi jedinstvene primjene zakona, kao nalog i uputu za rješavanje konkr. predmeta
Zakon o unutarnjim poslovima
- ministar unut. poslova donosi i obvezatne upute
-
KONTROLA NAD UPRAVOM
(str. 112)
Idejne osnove kontrole nad upravom:
- uprava je prijeko potreban instrument za obavljanje niza zna ajnih poslova
- ima široka ovlaštenja i snažnu organizaciju
- sve t zahtijeva da se nad njom uspostavi kontrola sa zadatkom da se pazi na zakonitost i ustavnost upravnog postupanja
-
SUBJEKTI KONTROLE NAD UPRAVOM, OBJEKT KONTROLE, KONTROLNA
OVLAŠTENJA (str. 112)
Kontrola uprav može se manifestirati kao:
a) kontrola zakonitosti
- uspore uje se suglasnost akata i mjera uprave s pravnim pravilima
- pravila reguliraju kada je akte i mjere mogu e donositi, primjenjivati i post. kako se donose i poduzimaju
b) kontrola svrhovitosti
- akti i mjere prave uspore uju se s ciljem koji se u interesu subjekata morao posti i
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
24
Pravokutnik.net
Subjekti kontrole:
Aktivni nosioci kontrole - subjekti koji su pr. normom ovlašteni obavljati odre eni oblik nadzora nad upravom
i da se u odre enim sl. koriste kontrolnim ovlaštenjima kojima raspolažu
Pasivni - organi nad kojima se obavlja kontrola
- razni oblici upravnih organizacija (uredi uprave // republi ka uprava ili njezin organizacijski dio – ministarstva)
Predmet kontrole – ponašnja uprave, na in upotrebe njenh ovlaštenja, akti i mjere koje ona donosi
Kontrolne ovlasti – skup svih mjera koje nosilac kontrole može upotrijebiti kad utvrdi da tijelo nad kojim se nadzor provodi ne
postupa kako je u danoj situaciji propisano, svrsishodno
Kontrolna ovlaštenja mogu se izražavati kao:
a) konstatacija – najblaži oblik kontrolnog ovlaštenja
- nosilac kontrole ima mog. samo da utvrdi da je djelovanju organa bilo izvjesnih nezakonitosti odn. nepravilnosti
- nosilac kontrole je obi no dužan upozoriti 2 subjekte koji raspolažu represivnim mjerama da bi uo ene nezakonitosti,
nepravilnosti bile eliminirane
b) objektivno stavljanje izvan snage
- nosilac kontrole nakon uo ene nezakonitosti, nepravilnosti ima ovlaštenje da sam izvrši izravan zahvat u nezakonite odn.
nepravilne akte li mjere koje su iz rada proizašle stavljaju i ih izvan snage s u inkom poništavanja ili ukidanja
c) meritorno rješavanje
- na strani nosioca kontrole je najšire ovlaštenje da svojom odlukom zamijeni odluku organa nad kojim je proveo kontrolu
- nakon št je prethodno utvrdio ezakonitost, nepravlnost odluke i stavo ju izvan snage
Djelotvornost kontrole ovisi:
1. broj subjekata koji su ovlašteni za provo enje kontrole
2. širina kontrolnih ovlasti kojima subjekti u provo enju kontrole raspolažu
Što je ve i broj nosilaca kontrole kao i širina njihovih ovlasti – mehanizam kontrole je djelotvorniji
PREVENTIVNI U INAK
- sama uprava znaju i da njezie akte i mjere nadzire uspostavljeni kontrolni mehanizam, unaprijed pazi na zakonitost i
svrsishodnost svojih akcija
- svjesna okolnosti da e eventuale greške izazvat reakciju nosilaca kontrole
REPRESIVAN U INAK
- nosioci kontrole kad utvrde nezakonitosti, nepravilnosti poduzimaju efikasne mjere iz kruga kontrolnih ovlasti
time eliminiraju mog. da na snazi ostanu akti ili mjere koje vrije aju na elo zakonitosti, svrsishodnosti
-
1. KONTROLA UPRAVE OD STRANE PREDSTANI KIH TIJELA
-
(str. 117)
predst. tijelo ne kontrolira konkretne akte upravne vlasti – u tu svrhu su organizirani 2 oblici pr. nadziranja – upr. spor
objekt interesa su normativni akti uprave, izvršne vlasti
mjere: akti se stavljaju izvan snage ili se zakonom druga ije regulira materija iz njihove oblasti
Kontrola po iva na 2 osnove:
1. na elna odgovornost uprave predstavni kom tijelu
2. ustavno, zakonsko ovlaštenje predst. tijela da kontrolira upravu
Oblici kontrole
a) kontrola se iskazuje putem na elnog pristupa ustavotvorca, zakonodavca o položaju predst. tijela, organa izvršne vlasti i d. uprave
u sustavu pol. vlasti
Ustav:
Sabor – predstavni ko tijelo gra ana u RH– zakonodavna vlast
Vlada – izvršna vlast
- vlada je odgovora saboru koji nadzire njen rad
Predsjednik i l. vlade – zajedno odgovorni za odluke vlade
Osobna odgovornost – podru je svoga rada
U okviru jedinica lok. samouprave
predstavni ka tijela: op insko, gradsko vije e i županijska sk
izvršna tjela: op inski na elnik i o. pog avarstvo
gradona elnik i gradsko poglavarstvo
župan i županijsko poglavarstvo
Na elnik, gradona elnik, župan – predsjednici su poglavarstava
Poglavarstvo je odgovorno predstavni kom tijelu
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
25
Pravokutnik.net
b) odnos se izražava putem ovlaštenja koje predst. tijelo ima u momentu osnivanja tijela izvršne vlasti, odn. tjela d. uprave
Ustav:
L. vlade predlaže osoba kojoj je predsjednik povjerio mandat za sastav vlade v
- to je osoba koja uživa povjerenje ve ine svih zast. sabora
Odmah po sastavljanju vlade (najkasnije 30 d od prihva anja mandata)
- mandatar dužan program vlade i vladu predstaviti saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju
- vlada stupana dužnost kad je povjerenje izglasala ve ina zast
Ne sastavi vladu u roku 30 d – predsjednik može produžiti mandat daljnjih 30 d
Ako u tom roku ne sastavi vladu ili vlada ne dobije povjerenje – predsjednik povjerava mandat za sastavljanje vladi 2 osobi
- ako ni tada vlada ne bude sastavljena- predsjednik imenuje privremenu nestrana ku vladu – istodobno raspisuje izbore za sabor
Pitanje povjerenja
Na prijedlog najmanje 1/5 zastupnika može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku vlade, lanu, ili vladi u cjelini
- ? povjerenja može zahtijevati i predsjednik vlade
- odluka je donesena ako je za nju glasala ve ina ukupnog broja zast.
Izglasavanje nepovjerenja predsj vlade ili vladi u cjelini – predsj. i vlada podnose ostavku
Nepovjerenje pojedinom l – predsj. v. može predložiti 2 lana saboru radi izglasavanja povjerenja
- ili predsjednik i vlada mogu dati ostavku
Jedinice lokalne i podru ne (reg) samouprave
Na prijedlog najmanje 1/3 predst. tijela jed. lokalne samouprave mogu e je pokrenuti ? povjerenja
1.
2.
3.
op inskom na elniku, gradona elniku, županu i njihovim zamjencima
pojedinim l. poglavarstva
poglavarstvu u cjelini
Glasovanje o povjerenju poglavarstvu može pokrenuti i njegov predsjednik
Odluka je donesena kad za nju glasuje ve ina svih l. predst. tijela
Izglasano nepovjerenje na elniku, gradna elnik, županu i poglavarsvu u cjelini
- predst. tijelo ih je dužno izabrati (na elnika, gradon, župana) u roku 30 dana od izglasavanja nepovjerenja
Izglasano nepovjerenje pojedinom l. poglavarstva
- predst. tijelo donos odluku o danu s kojim se ta osoba razrješava dužnosti
Zatupnici u Saboru – pravo postavljanja pitanja vladi ili pojedinom ministru – oblik provjeravanja
- stanje u pojedinim podru jima društvenog života
- izvršavanje zakona i 2 akata sabora
- o radu ministarstva // 2 tijela d. uprave // organizacija koje imaju javne ovlasti
Kad do e do postavljanja ? – za vrijeme tzv. aktualnog prijepodeva predsjednik vlade, ministar, dužni su odgovoriti na istoj sjednici
na kojoj je ? postavljeno - u protivnom dužan je navesti razloge zbog kojih ne može odgovoriti
Sabor, njegova radna tijela mogu tražiti izvješ e i podatke od ministara i dužnosnika koji rukovode radom 2 tijela d. uprave
Oni su obvezni
1. odgovoriti na upu ena pitanja
2. izvjestiti o pitanjima i pojavama u djelokrugu ministarstva, 2 tjela d. uprave
3. podnijeti izvješ e o izvršavanju i provedbi zakona i 2 akata
Tijela gradske uprave su:
Gradska skupština kao predstavni ko tijelo.
Gradona elnik i
Gradsko poglavarstvo kao nositelji izvršne vlasti
Vije nike Gradske skupštine biraju gra ani na neposrednim izborima. Vije nici Gradske skupštine natpolovi nom ve inom glasova biraju
gradona elnika i lanove Gradskog poglavarstva.
Gradsko poglavarstvo ima 15 lanova koje, na prijedlog gradona elnika, ve inom glasova bira Gradska skupština. Na elu poglavarstva je
gradona elnik koji ima dva zamjenika.
U ustroju i djelokrugu gradskih upravnih tijela djeluje 11 Gradskih ureda i 4 Gradska zavoda koji su za svoj rad odgovorni Gradona elniku i
Gradskom poglavarstvu.
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
26
Pravokutnik.net
Na razini mjesne samouprave ustrojeno je 17 gradskih etvrti kojima upravljaju Vije a gradskih etvrti i predsjednici Vije a gradskih etvrti.
lanove vije a biraju stanovnici gradskih etvrti.
U sklopu odnosa izm Sabora i vlade posebno mjesto pripada interpelaciji
Ovlast kojom raspolažu zastupnici (namjanje 1/10) temeljem koje se na sjednici sabora otvara rasprava
- o radu vlade u cjelini
- o pojedinim odlukama vlade ili ministarstava
Ako one odstupaju od op eg stajališta vlade ili ministarstva o provo enju zakona ili politici
Interpelacija se u pisanom obl. dostavlja predsjedniku sabora
- on ju dostavlja vladi i ostalim zastupnicima
Vlada ima obvezu (povodom i) dostaviti predsjednku sabora – njk. 8 dana od primitka i – izvješ e o stajalištima povodom i
O interpelaciji se vodi rasprava u saboru
Sabor može nakon završene rasprave
- postaviti pitanje odgovornosti vladi
- pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku vlade, pojedinom lanu, vladi u cjelni
Ako je interpelacija na sjednici odbijena, o istoj se temi ne može podijeti interpelacija isteom roka od 3 mj od odbijanja
c) tre a oblast odnosa izražava se putem op ih ovlaštenja koja ima predstavni ko tijelo
Ustav - Ustrojstvo i poslovi d. uprave ure uje se zakonom što daje mogu nost predstavni kom tijelu da ure uje
1. organizacijeke oblike uprave
2. funkciju uprave – poslove koje e obavljati // na in njihova obavljanja
U okviru jedinica lokalne samouprave ustrojstvo i djelokrug tijela uprave ure uje se op im aktom u skladu sa statutom i zakonom
Sredstva za rad tijela d. uprave osiguravaju se u d. prora unu što je opet poseban oblik utjecaja predstavni kog tijela
Na elo ustavnosti i zakonitosti ima posebni smisao u odnosima predstavni kih i tijela d. uprave
- pojedina n akti uprave moraju biti u suglasnosti sa ustavom i zakonom
- egzistencijska i sadržajna ovisnost
-
2. KONTROLA OD STRANE PU KOG PRAVOBRANITELJA
(str. 120)
Institucija uvedena u RH. i pol. sustav zakonom iz 1992 – Zakon o pu kom pravobranitelju
Oblik zaštite prava gra ana i kontrole uprave vu e korjene iz Švedske – prvi ombudsman ustanovljen Š. ustavom 1809
- predstavnik parlamenta koji je imao ustavne vlasti da nadzire primjenjivanje prava od strane sudaca, vladnih i 2 javnih
služenika i tuži osobe koje u ine povredu prava
Dugogodišnjom kontinuiranom djelatnoš u – afirmacija instituta
- 1919 Finska
- nakon 2 svj. rata – SAD, Kanada, Austarlija, Novi zeland, Njema ka, Italija, Francuska
- nadnacionani ombudsman – Europska unija – Sporazum iz Maastrichta 1992 – odre uje da e europski parl. menovati
ombudsmana s ovlastima da prima pritužbe bilo kojeg gra ana unije koje se odnose na pogrešan rad institucija i tijela unije, osim
Suda pravde
Bira i razrješuje Zast. dom – 8 god (da reizbor) – potpuno neovisan i samostalanu radu
- h. dravljanin, dipl. pravnik, najmanje 15 g. skustva u pr. struci, te se istaknuo u toj struci odn. poznat u oblasti zaštite ljudskih pr.
- djeluje u okviru ustavnih zakonskih odredaba i me . pr. akata o ljudskim pravima
Djeluje prema: ustavnim i zakonskim odredbama
me unarodnopravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama što je prihvatila RH
dužan je pridržavati se na ela pravi nosti i morala
Zadatak:
1. razmatranje pojedina nih sl. ugroženosti prava gra ana što su im pri izvršavanju poslova iz svoje nadl. po inila
a. tijela d. uprave
b. tjiela s javnim ovlastima
c. djelatnici u tim tijelima
2. Razmatra i 2 ? koja su od interesa za zaštitu ustavnih i zakonskih prava, a odnose se na nepravilan rad spomenutih Tijela
U pravilu ne postupa u stvarima o kojima je u tijeku upr. ili 2 post.
Svatko ima pravo pritužbe bez obzira dali je zbog povrede ustavnih i zakonskih prava neposredno ošte en
Kad pravobr. dovrši post. pokrenut po zahtjevu gra ana
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
27
-
Pravokutnik.net
o poduzetom obavještava podnositelja pritužbe
Ovlaštenja: upozorava, obavještava, predlaže, daje preporuke (nema vlaštenja kasatorne prirode kojima bi izavno zahva ao u akte ili radanje organa)
- kad utvrdi povredu s el. kaznenog djela, prekršaja, povrede radne discipline – može predložiti pokretanje odgovaraju eg post.
Tijela d uprave i tijela s javnim ovl. moraju odmah (najkasnije 30d) obavijestiti ga o poduzetim mjerama u povodu njegova
upozorenja, prijedloga, preporuke – u protivnom on obavještava Sabor i javnost
1x god. podnosi Saboru izvješ e o radu
Dostupne su mu sve informacije,
ima pravo uvida u svu dokumentaciju iz nadl. RH, pravo uvida u sve akte tijela d. uprave i tijela s javnim ovlastima, pa i u one u
kojima je odlu ivano po diskr. ocjeni, bez obzira na stupanj tajnosti
Ima 3 zamjenika
- imenuje i razrješuje sabor na njegov prijedlog
- iste odredbe glede uvjeta za izbor i trajanje mandata
Razrješenje dužnosti
1. ostavka prihva ea od sabora
2. gubitak h. državljanstva
3. odlukom sabora
4.
3. KONTROLA UNUTAR SAME UPRAVE – upravna kontrola
(str. 123)
Jedno tijelo uprave nadzire drugo, kontrola se javlja kao vremenski najstarija
Tijela d. uprave Vlada
Ministastva
Državne upravne organizacije
Uredi državne uprave u županijama
Posebnim zakonom poslovi se povjeravaju:
- tijelima jedinice lokalne i podru ne, reg. samouprave
- pravnim osobama s javnim ovlastima
Vlada uskla uje i nadzire obavljanje poslova državne uprave
Vlada nadzire rad ministarstva
- ukida ili poništava upravne akte ministarstva, 2 tijela republi ke uprave
- ukida propis akte ministarstva, 2 tijela republi ke uprave
Ministarstva i d. upravne organizacije nadziru rad
1. tijela d. uprave
2. tjela jedinica lokalne samouprave i uprave
3. pr. o koje imaj javne ovlasti u premesenim olastima d. uprave
Posebno se nadzire:
- zakonitost rada i postupanja
- rješavanje u upr. stvarima
- djelotvornost, ekonomi nost, svrhovitost rada
- svrhovitost unutarnjeg ustrojstva, osposobljenost sliužbenika i namještenika
- odnos službenika namještenika prema gra anima i 2 str.
Ako utvrde nezakonitosti // nepravilnosti// nedostatke rješavanju upr. stvari // ne zadovoljava stru na osposobljenost
- zahtijevaju izvješ a, podatke, obavijesti
- raspravljaju stanje izvršavanja poslova
- pokre u post. za utvr ivanje odg. odre enih osoba
- poduzimaju 2 mjere
Osebno zna enje ima kontrola koje se u upr. post. ostvaruje institutom žalbe
Zakon o op em upr. post.
1° rješenja ministarstava // 2. republ. tijela d. uprave – žalba kad je zakonom predvi ena
Potiv 1° rješenja organa uprave niže razine – žalba nadl. minstarstvu odn 2. ndl. republi km tijelim ad. uprave
Zakon o lokalnoj i podru noj samoupravi
-
protiv pojedina nih akata koje donose op inska i gradska upravna tijela – kojima se rješava o pravima i obvezama i
interesima f i pr. o. – može se izjaviti žalba nadl. upravnom tijelu županije
protiv pojedina nih akata koe u 1°donesu upravna tijela županija – može se izjaviti žalba nadl. ministarstvu
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
28
Pravokutnik.net
Kontrolne ovlasti tijela koje odlu uje povodom žalbe – poništavanje // mijenjanje upr. akta
4. KONROLA NAD UPRAVOM PUTEM DRUŠTVENOG NADZORA
(str. 125)
Dr. nadzor zna i aktivan odnos gra ana i njihovih asocijacija prema upravi
- u ulozi nosioca nadzora nalaze se oni subjekti o ijim pravima i dužnostima i interesima uprava naj eš e odlu uje
Nadzor bi mogao biti korisna incijativapredstavni kim i 2 tijelima za poduzimanje odgovaraju ih pravnih i pol. mjera
Ostvaruje se u 2 varijante
1. postojanje oblika neposredne demokracije – zborovi gra ana, referendum,
- upotpunjuju ih djelatnosti pol. stranaka, 2 društvenih organizacija, 2 oblici javnog istupanja (tisak)
2. postojanje ustanih sloboda i prava koja ograni avaju u postupanju d. upravu
Gra
-
ani mogu biti nosioci inicijative za pokretanje razli itih oblika kontrolnog mehanizma npr.
pred Ustavnim sudom,
pu kim pravobraniteljem
putem izjavljivanja formalnih pr. lijekova protiv akata i mjera d. uprave (žalba u upr. post // tužba u upr. sporu // ustavna tužba)
Ustav – svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe
davati prijedloge
državnim i 2 javnim tijelima i na njih dobti odgovore
Odnos tijela d. uprave i gra ana temelje se ne me . suradnji i povjerenju
Tijela d. uprave dužna su gra anima davati podatke, obavijesti, pružati stru nu pomo u poslovima radi kojih im se obra aju
- imaju dužnost upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga
Zakon obvezuje
a. tijela d. uprave
b. jedinice lokalne uprave i samouprave
c. pravne osobe koje imaju javne ovlasti
da omogu e gra anima i pr. o podnošenje prigovora na rad tijela d. uprave i nepravilan odnos d. službenika kad im se obra aju radi
ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja gra . dužnosti
Radi toga dužni
- u sl. prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehn. i 2 sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi
- omogu iti usmeno izjavljivanje
- razmatra elnik tijela na iji se rad odnose
- dati odgovor podnositelj u roku 30 dana od podnošenja
O poduzetim mjerama za unapre enje odnosa prema gra anima i pr. o
župan, gradona elnik grada ZG
o podnesenim prigovorima i pritužbama
obavještava nadl. ministarstva odn. d. upr. organizacije
poduzetim mjerama
S pr. gledišta dr. nadzor ima više signalizatorsko obilježje
- nositelji k. u pravilu ne raspolažu nikakvim pravnorepresivnim mjerama koje bi mogli upotrijebiti prema objektu kontrole
- ovlasti se svode na prava konstatacije
5. KONTROLA NAD UPRAVOM OD STRANE D. ODVJETNIŠTVA
(str. 126)
D. odvjetništvo – prema Zakonu o državnom odvjetništvu
– samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno postupati protiv po initelja kaznenih i 2 kažnjivih djela
poduzimati pr. radnje radi zaštite imovine RH
podnositi pr. sredstva za zaštitu ustava i zakona
Nadzor se izražava u procesno – pravnim ovlastima koje ima d. odvjetništvo
D. odvjetnik može zakonom biti ovlašten u upravnom post. zastupati dr. interese
- tada ima prava i dužnosti stranke
Ovlašten je:
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
29
-
Pravokutnik.net
izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povrije en zakon u korist pojedinca ili pr. o, a na štetu dr. zajednice
tražiti obnovu post, isti ujeti kao i str
podinuti zzz, ako smatra da je rješenjem povrije e zakon protiv rješenja u stvari kad se ne može voditi upr. spor, a zaštita nije
osigurana izvan upr spora može
postaviti zahtjev nadl. organu da poništi ili ukine kona no rješenje po pravu nadzora, //staviti prijed za oglašavanje rj. ništavim
pravo pokretanja upr. spora ako je pr. aktom povrije en zakon u korist pojedinca, organizacije, jed. lokalne samouprave 2 pr. o
u upr. post - zzz
Zakon o upravnim sporovima
Sva državna tijela i organizacije dužni su o takvim aktima, kad za njih saznaju obavijestit nadl. d. odvjetnika
Uz ta tijela za obavljanje kontrole nad upravom važne su i tzv – posebe upravne kontrole koje obavljaju nadzor nad rali itim
upravnim službama
- financijska kontrola, kontrola rovo enja i primjene ZU
6. KONTROLA NAD UPRAVOM PUTEM SUDOVA
(str. 127)
Sudski nadzor
a) represivna narav – primjena sankcije kad nastupi konkretna povreda pr. poretka
b) preventivno zna enje – unaprijed utje e na tijek upravnog postupanja
Zakon o sudovima 1994
Sudovi – tijela d. vlasti
- koja štite ustavom i zakonom utvr eni pr. poredak,
- osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona,
- ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom
Sudovi: op inski, županijski, vojni, trgova ki, Viski trgova ki sud, upravni sud, Vrhovni sud, Ustavni sud
Sudovi - konroliraju upravu odlu uju i o kaznenoj odg. službenika u d. upravi za kaznena djela u obavljanju sl. dužnosti
- odlu uju o naknadi štete koja se od strane d. uprave nanese 3 o nezakonitim i nepravilnim djelovanjem
Najzna ajniji oblik sudske kontrole ostvaruje Upravni sud u okviru upr. spora
Zakon o upravnom sporu
Sud u upravnom sporu odlu uje o zakonitosti akata kojima d. tijela i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i
obvezama u upr. stvarima
- u okviru upr. spora sud ima pravo, uvažavanjem tužbe, poništitit upravni akt (spor o zakonitosti)
- u odre enim s. i sam može riješiti upravnu stvar (spor pune jurisdikcije)
- u upr. sporu može odlu ivati i o naknadi štete i povratu stvari
Upravni sud odlu uje i o zahtjevu za zaštitu ustavom zajam enog prava i slobode ovjeka i gra anina ako su povrije eni
pojedina nim aktom
Posebnu ulogu ima i Ustavni sud
- suglasnosti zakona i 2 propisa (i onih koje donosi uprava) sa ustavom i zakonom
- propis koji nije u suglasnosti s ustavom, zakonom ukine ili poništi
- privremeno obustaviti izvršenje
F. i pr. o može ustavnom sudu podnijeti prijedlog za ocjenu suglasnosti
a) pojedine odredbe zakona sa ustavom
b) pojedine odredbe 2 propisa sa zakonom i ustavom
Osoba ima pravo podnijeti zahtjev nadl. tijelu za izmjenu pravomo nog pojedina nog akta kojim joj je povrije eno pravo
a) koji je donsen temeljem ukinute zakonske odredbe, odredbe propisa (odgovaraju om primenom odredbi o ponavljanju propisa)
b) donesenim temeljem poništene odredbe 2 propisa
6 mj od dana obave odluke Ustavnog suda u NN
U oblasti kontrole zna ajno je ovlaštenje ustavnog suda u svezi s rješavanjem ustavnih tužbi
Svatko može podnijeti ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da je odlukom sudbene, upravne vlasti ili 2 tijela koje ima javne
ovlasti povrije eno neko ustavno pravo
- u roku 1 mj od primitka odluke
Ustavni sud rješava i sukob o nadl. izme u tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
30
Pravokutnik.net
RAZVOJ INSTITUTA ODGOVORNOSI DRŽAVE ZA ŠTETU
(str. 131)
Institut odg. države i 2 javnopravnih tijela za štetu djelovanjem njezinih službenih osoba nastala gra anima i 2 subjektima relativno je
novijeg datuma (2 polovica 19 st)
- iako na elo: tko drugome u ini štetu du an ju je nadoknaditi – poznato od rimskih pravnika
Razvojem tz pravne države, demokratskih pr. na ela, progresivinih pol. ideja – napuštanje na ela neodgovornosti države
Odg. najprije dolaz do izražaja u podru ju neautoritativnog djelovanja države u postupanju prema na elima gra anskog prava s
drugim subjektima
FAZE:
1. do polovice 19 st – na elna neodgovornost države za štetu 3 osobama iz obavljanja službe
2. polovica 19 st – uspostavljanje odgovornosti države u podru jima u kojima djeluje kao privatna osoba
3. kraj 19 st. – odgovornost države za štetu u obavljanju službe službenika
Pozitivni pr. sustavi pokazuju raznolikost u pristupu problemu odgovornosti države
Razlikujemo:
1. odgovornost uvjetovana greškom – šteta je prouzrokovana (nezakonitim, nepravilnim) djelovanjem službe
2. šteta je nastala iako u funkcioniranju službe nije bilo protupravnosti – služba je djelovala bez greška, zakonito i pavillno
ODG. ZA ŠTETU NANESENU PROTUPRAVNIM DJELOVANJEM SLUŽBENE OSOBE
- odgovornost uvjetovana greškom
Sa stajališta ošte enog postoji:
1.
Primarna i neposrena odgovornost države
- ošte eni se obra a sa zahtjevom neposredno državi, tijelu ija se služba obavlja
- pod odre enim uvjetima država / 2 javnopravno tijelo ima pravo regresa prema službenoj osobi koja je po inila štetu
esto postoji mogu nost da gra anin zahtjev upravi izravno osobi koja je štetu po inila (npr. šteta je posljedica kaznenog djela)
2.
Primarna i neposredna odgovornost slžbene osobe koja je djeluju i protupravno šteu po inila
- država, javnopr. tijelo javlja se samo kao jamac ako sl. o ne može štetu nadoknaditi
3.
Za štetu jednako odgovara sl. o koja je štetu po inila i država odn. tijelo ija se služba obavlja
- ošte eni se sa zahtjevom može obratiti službenoj osobi ili državi, javnopravnom tijelu
Mogu se javljati razli ite kombinacije ovih 3 osnovnih mogu nosti, sve zavisi od zakonodavca u pojedinoj zemlji
ODGOVORNOST DRŽAVE ZA ŠTETU PREMA VAŽE EM HRVATSKOM PRAVU(str. 137)
Pitanje odg. nije niti na elno ure eno ustavnim odredbama
- usatv ne sadrži odredbe o odg. države i 2 javnopravnih tijela za štetu koja bi nastala nezakonitim, nepravilnim radom
službene osobe u itjelu države
- materija je prepuštena zakonodavcu
Iz toga proizlaze 2 posljedice koje ne idu u porilog ošte enom
1. Naknada štete se ne ostvaruje kao ustavom zajam eno pravo (pravo se ostvaruje prea zakonskim odredbama)
2. Zbog takvog ustavnog rješenja bio je potrebmo itav niz zakona u kojima je za pojedine oblasti djelovanja državnih tijela
trebalo predvidjeti uvjete ostvarivanja odštetnog zahtjeva
ODGOVORNOST ZA ŠTETU NASTALU GRA ANIMA // PRANIM OSOBAMA // 2
STRANKAMA
Zakon o sustavu državne uprave
Za štetu koja gra anu nastane
pravnoj osobi
2 stranci
nezakonitim radom
nepravilnim
tijela d. uprave
nakna uje RH
tijela jedinice lokalne i podru ne (reg) samouprave
pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (u prenesenim poslovima d. uprave)
TKO ODGOVARA – primarna i neposredna odg. države
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
31
UVJETI ODGOVORNOSTI
rad
šteta
uzro na veza (rad i šteta)
Pravokutnik.net
ŠTETA
(str. 141)
Jedan od osnovnih uvjeta za odgovornost – treba biti posljedica nezakonitog i nepravilnog djelovanja (protupravnog)
Djelovanje koje nije posljedica protupravnog djelovanja za koje odgovara RH, pa nastane šteta – angažira se osobna odgovornost
štetnika po na elima gra anskog prava
ZOO šteta – umanjenje ne ije imovine (obi na šteta)
spre avanje njezinog pove avanja (izmakla korist)
nanošenje drugome fizi kog ili psihi koeg bola ili straha (nematerijalna šteta)
Pr. poredak zašti uje samo legalna dobra, ne stanja i odnose koji bi pravno i društveno bili nedopustivi
Kod utvr ivanja naknade u obzir se uzima sva materijalna šteta (umanjenje imovine, izmakla korist)
Pravno gledano obveza naknade postji za svaku štetu (bez obzira na vsiinu)
- 2 je stvar dali ošte eni ima interes ostvarivati zahtjev za naknadu minimalne štete
- razgrani enje slu ajeva sitna i snošljiva šteta // ozbiljna on. znatna šteta – prema okolnostima konkretnog slu aja
Kod prosu ivanja obveze naknade štete // visine štete – važno je držanje ošte enog
sam kriv
propustio štetu sprije iti
propustio štetu ublažiti
Zakon o prekršajima 73 – nema mjesta naknadi imovinske štete zbog neopravdanog kažnjavanja
- ako kažnjeni nije izjavio žalbu protiv rješenja o prekršaju
- ako je svojim lažnim priznanjem, držanjem u prekršajnom postupku prouzrokovao kažnjavanje
U obzir treba uzeti i situaciju kad je ošte eni stekao korist protupravnim radom
Neimovinska šteta (tzv. moralna šteta) (str. 142)
ZOO – fizi ki ili psihi ki bol ili strah
- u teoriji prevladava mišljenje da i nju treba nadoknaditi
- sporno je pitanje koliko nov ana naknada može biti ekvivalent povrije enom dobru
novac treba osigurati ošte eniku mogu nost pribavljanja drugih dobara koje mu pomažu da lakše prebrodi nastalu krizu
-
FRANCUSKA – tek novija praksa Državno savjeta proznaje gra anima pravo na naknadu moralne štete
ANGLOAMERI KO PRAVO – nakna uje se u pravilu samo materijalna šteta (stvarna šteta)
EUROPSKO PRAVO (SUD PRAVDE) – u radnim sporovima službenika dosu uje naknadu štete zbog duševnih bolova službenika
E. unije koji su dobili nezakoniti otkaz
HRVATSKO PRAVO
Ustav – svatko tko je nezakonito lišen slobode ili osu en ima u skladu sa zakonom pravo na odštetu i pravo na javnu ispriku
- kome je javnom viješ u povrije eno Ustavom i zakonom utvr eno pravo – ima pravo na ispravak
Zakon o kaznenom postupku
- osoba koja je neopravdano osu ena za kazneno djelo ili neosnovano uhi ena ima pravo na svekoliku rehabilitaciju, pravo n
naknadu štete iz d. prora una, 2 prava utvr ena zakonom
Zakon o prekršajima
- osoba kažnjena zatvorom u prekršajnom post. ima pravo pod odre . uvjetima tražiti od RH naknadu štete koju je pretrpjela
zbog neopravdanog kažnjavanja
ZOO
- u slu aju povrede prava li nosti sud može narediti na trošak štetnika objavljivanje presude odn. ispravka, narediti da štetnik
povu e izjavu kojom je povreda u injena ili što drugo ime se može ostvariti svrha koja se postiže naknadom
Za pretrpljene fizi ke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog smanjenja žvotne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, asti,
slobode li prava li nosti, smrti bliske osobe, za strah
Sud ako na e da okolnosti slu ajeva // ja ina bolova i straha opravdavaju – dosuditi pravi nu naknadu
Pri odlu ivanju o zahtjevu za naknadu nematerijalne štete te o visini sud e vodt ra una o zna enju povrije enog obra i cilju kojem
služi naknada
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
32
UZRO NA VEZA
Pravokutnik.net
(str. 145)
- nužno je postojanje veze izm protupravnog djelovanja i nastale štete
Odgovornost se isklj uje ako je šteta posljedica više sile ili krivnje ošte enika
Razlikujemo 2 sustava
1. sustav objektivne odgovornosti
- država odgovara objektivno za svaku štetu koja je posljedica nezakonitog ili nepravilnog obavljanja službe bez obzira postoji
li ili ne krivnja službene osobe – na elo kauze
2. sustav subjektivne odgovornosti
- država odgovara kao jamac za nezakonito, nepravilno obavljanje službe
- odgovornost je zavisna od krivnje službene osobe – na elo kulpe
Sa stajališta ošte enog prihvatljiviji je sustav objektivne odg – ne mora se dokazivati krivnja službene osobe
POSEBNI SLU AJEVI NAKNADE ŠTETE
(str. 145)
Odredbe zakona o sustavu d. uprave – odgovornost RH za štetu je op a
Posebnim zakonima se predvi aju posebni slu ajevi kojima se isto predvi a naknada štete
Carinski zakon
- pegledom stvari ili osobnim pregledom ako je putniku nanesena materijalna šteta – putnik ima pravo na naknadu takve štete
Zakon o sustavu d. uprave
- pravo na naknadu troškova zbog neobavljanja službene radnje
- o zahtjevu za naknadu troškova odlu uje zaklju kom voditelj postupka koji je pozvao stranku
NADLEŽNOST - nadl. za sporove o naknadi štete je u rukama redovnih sudova
- zahtjev se ostvaruje u gra ansko parnici
FRANCUSKA – ako je posrijedi greška slžbe – o naknadi odlu uju upravni sudovi
VELIKA BRITANIJA // SAD – nadležnost redovnih sudova
EUROPSKA NIJA – za izvanug. štetu – nadl. Sud pravde
Zakon o sudovima 1994
Trgova ki sudovi u 1°sude izme u ostalog
- sporovi iz me usobnih gospodarskih odnosa
- radi naknade štete doma ih pravnih osoba i inozemnih fizi kih i pravni osoba
- sporovima o naknadi štete inozemnih fizi kih i pravnih osoba
Zakon propisuje u kojim slu ajevima odlu uje op inski sud (o zahtjevima koji nsiu u nadl. trgova kih sudova)
Ako je šteta nastala izvršavanjem upravnog akta – o odštenom zahtjevu može odlu ivati sud kji je u upravnom sporu nadl. za
odlu ivanje o zakonitosti upr. akta
- o zahtjevu za nakn štete odlu uje se presudom kojom se akt poništava ako podaci post pružaju pouzdanu osnovicu za odlu ivanje
PRAVO REGRESA OD SLUŽBENE OSOBE KOJA JE PO INILA ŠTETU
(str. 146)
Pravo države da se od službene osobe (iz njezine imovine) namiri a pla eni iznos na ime naknade tre oj osobi
Prav regresa bitno se razlikuje od cesije gra anskopravne tražbine jer ošte eni ne ustupa svoju tražbinu državi
Kod ustnovljavanja pr. regresa traži se da je šteta nastala kao posljedica namjernog djelovanja (dolus)ili krajnje nepažnje (culpa lata)
službene osobe
- svo enje mogu nosti regresa na 2 slu aja posljedica je potrebe za razvijanjem samostalnosti i inicijative u radu sl. osoba
- povla enje sl. o. na odgovornost za bilo koju štetu (obi na nepažnja) dovelo bi do njiove uzdržanosti i odsustva samoincijative
Zakon o državnim službenicima i namještenicima
- polazi od pravila da je za reges potrebna namjera ili krajnja nepažnja na strani d. službenika
- d. službenik je dužan nanaditi štetu koju je tijelo d. vlasti malo imalo, nadona uju i gra anima i pravnim osobama štetu koju
su pretrpjeli namjerom, kajnjo nepažnjom službene osobe
Zakon o sudovima
- RH može od sua tažiti nakand ispla ene svote (koju je kao štetu isplatila gra aninu ili r. o zbog nezakonitog, nepravilnog
djelovanja suca) ako je sudac štetu u inio namjerno, krajnjom nepažnjom
Zakon o državnom odvjetništvu
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
33
-
Pravokutnik.net
RH može od državnog odvjetnika ili zamjenika može tražiti naknadu ispla ene svote samo kad je štetu u inio namjerno ili
krajnjom nepažnjom
Zakon o sustavu d. uprave
- postoji pravo regresa prema sl. osobi za ispla enu naknadu troškova a službena radnja nije obavljena zbog namjere ili kajnje
nepažnje službene osobe
ODGOVORNOST SLUŽBENE OSOBE ZA ŠTEU NANESENU TIJELU DRŽAVNE
UPRAVE (str. 148)
Obveza sl. o. postoji u slu aju da je šteta po injena namjero ili iz krajnje nepažnje
Zakon o državim službenicima i namještenicima
-
d. službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili krajnjom nepažnjom nanese tijelu d. vlasti
nastanak štete // visinu // okolnosti pod kojima je nastala utvr uje minista ili 2 elnik tijela d. vlasti (ili o. koju on ovlasti)
odlu uje rješenjem – nema obilježje upravnog akta
prije donošenja rješnja d. službenik mora bit saslušan
Protiv rješenja može se izjaviti prigovor ministru ili 2 elniku tijela d. vlasti
- protiv rješenja o prigovoru može se pokrenuti post. pred op inskim sudom
O visni i naknadi štete može se posti i nagodba
- rješenje o nankandi štete – nagodba – izvršne isprave
Rok za naknadu štete ne može istjecati prije dana kad se ispla uje pla a za obra unsko razdoblje u kojem je doneseno rješenje
Zakon predvi a da se o naknadi štete nastale povredom sl. dužnosti odlu uje u post. koji se vodi zbog povrede službene dužnosti
- ako se do okon anja tog post. ne može utvrditi visina štete – odlu uje se samo o odgovornosti zbog povrede službene dužnosti
- o naknadi štete odlu uje naknadno (prije spomenute odredbe)
D. službenik koji je upu en na stru no usavršavanje na teret sredstava d. prora una obvezan je ostati u službi najmanje dvostruko
vremena koliko je trajalo usavršavanje
- ako po završetku usavršavanja ne ostane u službi u spomentom vemenu dužan je platiti cjelokupan iznos za usavršavanje
OSLOBA ANJE D. SLUŽBENIKA OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU
-
(str. 149)
cijelost, djelomi no
osobito ako je do štete došlo postupanjem po nalogu nadležnog nadre enog službenika te ako ga je prethodno pismeno
upozorio da e izvršavanjem naloga nastati ili bi mogla nstati šteta
ODGOVORNOST ZA ŠTETU BEZ GREŠKE
(str. 149)
Zahtjev za naknadu temelji se na injenici da je šteta nastala samim vršenjem službe bez obzira što u tom vršenju nije bilo nikakve
greške (nezakonitog, nepravilnog djelovanja) i što je služba postupala u skladu s pravnim propisima i pravilno
Za podizanje tužbenog zahtjeva potebno: radnja – obavljanje službe
šteta
uzro na veza izme u radnje i štete
Osnova je odgovornosti u uzro nosti
- zato se u na elu odgovara kad je šteta nastala i slu ajno
- odg. je isklju ena samo ako je do štete došlo zbog više sile
U teoriji se razlikuju
postupci u kojima je država (javnopr. tijelo) po injavaju i štetu tre oj osobi ostvarila za sebe ili nekog 2 imovinsku korist
(izvlaštenje, legalne služnosti)
- postupci u kojima nije bilo koristi
Obveza naknade naglašava se posebno u prvom slu aju
ZOO
-
stranka koja je zbog izvanrednog ukidanja izvršnog rješenja trpi štetu ima pravo na naknadu stvarne štete
rješenje je pravilno i zakonito – ali izvanredno se ukida zbog razloga propisanih u zakonu
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
34
Pravokutnik.net
Tu spada i davanje naknade za uništene stvari
- javna vlast zašti uju i javne interese mora uništiti odre ene stvari (ambalažu, bilje, stoku) ona se posebnim propisima
predvi a i mogu nost davanja nanade
- propisivanje dužnosti davanja naknade u razlozima je posebne prirode – umanitarni, socijalni, sigurnosni
Zakon o veterinarstvu 97
- za životnju koja je eutanizirana, zaklana, uginula zbog provedene nare ene mjere posjednik životinje, im prao na naknadu u
visini tržišne cijene na dan izvršene mjere
Zakon može i isklju iti davanje naknade
- posjednik životinje nema pravo na naknadu ako pojavu zarazne bolesti nije odmah prijavio, ako nije poduzeo propisae ili
nare ene mjere za spre avanje i suzbijanje zarazne bolesti
NAKNADA ZBOG OPASNIH STVARI (NAPRAVA, DJELATNOSTI)
-
(str. 150)
obveza nanade nalazi osnovu u injenici da se samo držanje opasnih stvari, naprava ili obavljanje odre enih djelatnosti
a ne na posljedici kja je eventualno nastala zbog greške na njima
Zako o odgovornosti za nuklearne štete 1998
Osoba kojoj je nadl. tijel izdalo dozvolu za gradnju, uporabu nuklearnog postrojenja odgovara za nuklearnu šteu po na elu objektivne
odgovornosti
NAKNADA ŠTETE PROUZRO ENE IZVANREDNIM DOGA AJIMA
Izvanredni doga aji gotovo uvijek imaju za posljedicu nastajanje materijalne štete
a) izazvani prirodno – potresi, poplave
b) ljudsko djelovanje – a, demonstracije, pobune
Za doga aje posebno one izazvane prirodno država esto daje razli ite oblike naknade
- tu nije rije o pr. odgovornosti države niti njezinoj ovezi naknade štete
- pravna bi odgovornost postojala ako bi država unaprijed posebnim propisom ureila postojanje obveze na naknadu štete za
izvanredne doga aje izazvane prirodno
- ako država daje naknade rije je o solidarnosti države s osobama ija je imovina pogo ena
- naknada nalazi osnovicu u ekonomskim, sociolokim, psihološkim, politi kim razlozima
NAKNADA RATNE ŠTETE
(str. 151)
Šteta prouzro ena ratom kao svojevrsnim iznimnim doga ajem
Razlikujemo:
1. šteta koj država priznaje i nadokna uje drugoj kao oblik naknade ratne štete
- uvjeti naknade ure eni su me unarodnim pravom
2.
šteta koju država priznaje i nadokna uje svojim državljanima (gra anima i pr.osobama)
- pitanja su ure ena normama unutarnjeg prava, dijelom uparvnog i dijelom gra anskog prava
Ne radi se o pravnoj odgovornosti države jer se ratna šteta i odgovornost ne može podvesti pod slu ajeve odgovornosti za štetu s
greškom ili bez greške
Ne postoje propisi koji bi inil pr. osnovicu odgovornosti
U tim okolnostima državi stoje na raspolaganju dvije solucije:
a) unaprijed donijeti posebne propise koji se osiguravaju obešte enja fizi im i pravnim osobama
b) ili kad do ratnog stanja do e – zbog 2 razloga i na ela solidarnosti priznaje pravo na odre en naknadu
U Hrvatskoj je pitanje aktualno zbog štete koju je H pretrpjela agresijom Srbije i Crne gore od 15. 8. 1990
- za regulaciju tih pitanja od posebnog je zna enja Zakon o utvr ivanje ratne štete 1991
Ratna šteta:
- imovinska neimovinska
- posredna i neposredna
- posebno šteta u injena tjelesnom integritetu, životu, zdravlju ljudi, slobodi i asti
a) šeta u injena imovini (pokretnoj i nepokretnoj)
b) ratni rashodi
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
35
Pravokutnik.net
c) gubitak nac. bogatstva
d) šteta za okoliš
e) sve druge vrste štete
Ratnom se štetom smatra ona koju je u inio neprijatelj // ilegalne skupine // legaln tijela RH kao i savenici nvedenih skupina i tijela
ako je neposredno ili posredno nastala od 15.8.90 do prestanka neprijaeljstva i ratnih operacija
Zakonom su utvr eni uvjeti za osnivanje posebnih komisija za popis i procjenu ratne štete
Posebno zna enje ima Uredba kreditima za obnovu ratom šte enih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata 93
- ure uje se pitanje osiguravanja kredita
Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida 93
- ure uje se na posredan na in i pitanje ratne štete
OSOBNI STATUS – GRA ANSKA STANJA
(str. 155)
U poslove d. uprave spada i vo enje evidencije o sobnim stanjima gra ana
Zakon o državnim maticama
- matice se vode za svako naseljeno mjesto prema mati nim podru jima koja odre uje Vlada na prijedlog ministarstva uprave
- o osobnim stanjima vode se: matica ro enih, matica umrlih, matica vjen anih
Poslove osobnih stanja gra ana obavlja županijski ured (odn. gradski ured Grada zagreba) nadl. za poslove op e uprave
Državne matice neposredno vode državni službenici – mati ari
- prije po etka upisa one se ovjeravaju // na kraju kalendarske god zaklju uju se s posljjednjim rednim brojem upisa u toj g.
- izvorni primjerak uva mati ar // a 2 primjerak županijski odn. gradski ured
Temeljni upis – upis injenice ro enja, sklapanja braka, upis injenice smrti
Naknadni upis – dopune i izmjene temeljnog upisa
odnose se na inj. koje su nastale ili postale poznate nakon izvršenog temeljnog upisa
MATICA RO ENIH
Podaci o djetetu:
- ime, rezime, spol djeteta
- dan, mjesec, godina, sat i mjesto ro enja
- narodnost, državljanstvo
Podaci o roditeljima
- ime prezime
- datum, mjesto ro enja
- narodnost, državljanstvo
- zanimanje, prebivalište, adresa
TEMELJNI UPIS:
MATICA UMRLIH
Temeljni upis:
- ime, prezime, spol
- dan, mjesec, godina, mjesto ro enja
- bra no stanjenarodost i državljanstvo
- zanimanje
- prebivalište i mjesto stanovanja
- JMBG
- ime i prezime ba nog druga, roditelja te osobe koja je
prijavila smrt
- proglašenje nestale osobe umrlom
injenica smrti utvr ena u vanparni nom post.
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
36
NAKNADNI UPIS:
JMBG gra ana
priznavanje i utvr ivanje o instva i materinstva, njihovo
osporavanje
naknadno zaklju ivanje braka roditelja, prestanak braka
skrbništvo nad malodobnom osobom
skrbništvo nad o. kojoj je oduzeta posl. sposobnost
prestanak skrbništva i vra anje posl. spos.
Usvojenje s roditeljskim u inkom i njegov prestanak
Lišenje i vra anje roditeljskih prava
Promjena imena i prezimena djeteta, roditelja, usvojitelja,
skrbnika
Promjena spola, državljanstva
Smrt, proglašenje umrlim
Ro enje se prijavljauje mati aru onog mati nog podru ja
kojem pripada mjesto gdje se dijete rodilo
Prijavu ro enja u zdr. ustanovi izvršava zdr. ustanova
Ro enje izvan zdr. ustanove – prijavljuje otac, osoba u ijem
je stanu ro eno, majka kad je za to sposobna, babica, lije nik
-
Pravokutnik.net
utvr ivanje identiteta nepoznatog leša
ukidanje odluke o proglašenju osobe umrlom..
injenica smrti prijavljuje se mati aru mati nog podru ja gdje je smrt
nastupila ili gdje je umrli na en
Prijava u roku 3 dana od dana smrti
a) l. obitelji s kojima je živio
b) 2 o. s kojima je umrli živio
c) 2 l. obitelji koji su saznali za smrt
d) osoba koja je prva saznala za smrt
inj. ro enja – prijava 15 dana od roenja (mrtvo – 24h)
inj. smrti za osobu umrlu u zdr. ustanovi, oružanim snagaa, kazneno
popr. ustanovi, hotelu, internatu, 2 ustanovi, organizac – prijavljuje
ustanova // zapovjedništvo oruž. snaga // organizac
Osobe ovlaštene odre ivati ime i prezime – dužne prijaviti
nadl. mai aru – najk. 2 mj. od ro enja
Pri prijavljivanju injenice smrti mora se podnijeti potvrda smrti koju
izdaje lije nik ili 2 osoba ovlaštena za utvr ivanje smrti
Mati ar upisuje samo podatke koji su mu prijavljeni
Ispravke grešaka (prije zaklju enja upisa) – ispravlja samo uz ovjeru
potpisom i pe atom
O inj. upisanim – izdaju se izvaci iz d. matica i potvrde – isprave
trajne vrijednosti
Uvid – uz nazo nost mati ara – o. na koju se podaci odnose
1. l. uže obitelji
2. Usvojitelj, skrbnik
3. 2. o – kad ima na zakonu osnovan interes
MATICA VJEN ANIH
Temeljni upis:
Podaci o ženiku i nevjesti:
- ime, prezime
- dan, mjesec, godina, mjesto ro enja
- JMBG, narodnost, državljanstvo
- zanimanje, prebivalište, adresa stanovanja
Naknadni upis:
prestanak braka
pomjena imena i prezimena
ispravci grešaka
Dan, mjesec, godina zaklju enja braka
Sporazimna izjava o njihovu prezimenu
Imena i prezimena roditelja, svjedka, sl. o pred kojom je
zaklju en i mati ara
PROMJENA OSOBNOG IMENA
(str. 158)
Svak gra . ima osobno ime i ima pravo i dužnost njime se koristiti
- ako se roditelji ne sporazumiju – odre uje ime organ nadl. za poslove starateljstva (i kad su nepoznati)
1 nije živ ili ne može izvršavati rod. pravo – ime odre uje 2
Oba nisu na životu ili ne mogu izvršavati rod. .pravo
- odre uje o. kojoj je povjereno staranje o djetetu uz sugl. tijela nadl. za poslove starateljstva
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
37
Promjena imena – na osnovi posebnog zahtjeva
- mora sadtžavati razloge promene, prijedlog novog imena mora ukazivati na opravdanost razloga
- zahtjeva za promjenu i novo ime objavljuje se bez odlaganja na ogl. plo i
- svaki gra . ima pravo u roku 30 dana od objave iskazati svoje protivljenje i navesti razloge
O zahtjevu rješava op inski organ uprave nadležan za op u upravu u mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva
Promjena se ne može dozvoliti
- osobi protiv koje se vodi krivi ni post zbog kd koje se goni po sl. d
- osobi koja je osu ena za takovo djelo dok kazna nije izvršena
- osobiza koju se utvrdi da je zahtjev podnjela radi izbjegavanja zakonom utvr enih obveza
OSOBNA ISKAZNICA
Pravokutnik.net
(str. 159)
Javna isprava kojom gra anin dokazuje identitet, hrvatsko državljanstvo, datum i mjesto ro enja, mjesto prebivališta, adresu
stanovanja
Osoba starija od 16 dužna je imati iskaznicu
- pravo ima i osoba mla a
Osobnu, na propisanom obrascu izdaje policijska uprava odn. polic. postaja ministarstva unutarnjih poslova, prema prebivalištu
podnositelja zahtjeva
Zahtjev za izdavanje u roku 30 dana od navršene 16 god
izdavanje najkasnije u roku 30 dana od podnošenja zahtjeva
izdaje se s rokom važenja 10 god (mla e od 27 na 5 g... nakon 65 – neograni eni rok)
Iskaznica prestaje vrijediti i prije isteka roka na koji je izdana, te ju nadl. tijelo poništava
- osoba je umrla // prestalo h. državljanstvo // odjavila je prebivalište u RH // brisana iz evidencije prebivališta RH
Osoba se ne smije služiti iskaznicom
Dužnost podnošenja zahtjeva za zamjenu iskaznice u roku 15 dana od nastupanja okolnosti
- slu aj promjene bilo kojeg podatka kojeg sadrži
- ošte ena da više ne služi svrsi
- fotografija ne odgovara izgledu gra ana
Osoba je džna bez odgode prijavit nestanak ili pronalazak osobne – najbližem nadl. tijelu
- nadl. tijelo nestalu iskaznicu proglašava nevaže om – rješenjem – ne žalba
- osoba je dužna 3 dana od primitka rješenja nestanak osobne dati oglasiti u NN o svojem trošku
- nakon što utvrdi da je nestanak osobne oglašen – nadl. tijelo izdaje novu
PUTNE ISPRAVE
(str. 160)
1999. Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana
PUTOVNICA
– idaje se za neograni en broj putovanja u inozemstvo
– osoba mla a 14 – inozemstvo samo pratnja roditelja // 2 akonskog zast // uz njihov suglasnost u pratnji 2 o
– rok važenja – 10 g (osoba mla a 2 – 5g)
– izaje polic. uprava odn. polic. postaja Ministarstva unutarnjih poslova prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva
– hitni slu ajevi (lije enje, bolest, smrt l. obtelji) izdavanje i poic. postaja gdje podnositelj zahtjeva nema prebiv.
ZAJEDNI KA PUTOVNICA – izdaje se grupi 5 – 50 osoba, za jedno putovanje u odre ene države (osobe imaju ispravu o identit)
DIPLOMATSKA PUTOVNICA I SLUŽBENA PUTOVNICA
– izdaju se hrvatskim državljanima radi osiguravanja odre ene zaštite u obavljanju s. zadataka prilikom putovanja u inozemstvo (5g)
PUTNI LIST – izdaje se gra aninu koji boravi u inoz. bez putne isprave radi povratka u zemlju, najduže do 30 dana
POMORSKA KNJIŽICA I BRODARSKA KNJIŽICA – ako je u nju unesena viza - služi ukrcanom lanu posade kao putna
isprava za putovanje u inozemstvo
VIZA – odobrenje za putovanje inozemstvo
- unosi se u putnu ispravu
- izdaje se za 1 ili više putovanja u d. koje su u vizi ozna ene
- ne može se izdati u roku dužem od putne isprave
- tijela nadležna za izdavanje, postupak izdavanja, odbijanje i oduzimanje – isto kao kod putnih isprava
PUTNE ISPRAVE KOJE SE IZDAJU NA OSNOVI ME . UGOVORA – putne isprave se izdaju s rokom važenja koji je odre en
me . ugovorom
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
38
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
Nadležnost za izdavanje:
- putovnice i zajedni ke putovnice – nadležna policijska prava – osobni zahtjev
- službene i diplomatske putovnice – ministarstvo vanjskih poslova – zahtjev nadl. državnog tijela
- putni list – diplomatska misija ili konzularni ured u inozemstvu na ijem podr. gra anin boravi
Pravokutnik.net
Postupak izdavanja:
- sve putne isprave izdaju se na propisanim obrascima i sadrže oznake i podatke utvr ene zakonom
- putovnca, zajedni ka putovnica, putni list – izdavanje na osobni zahtjev
- zahtjev za izdavanje podnosi se na propisanom obrascu, sadrži podatke koji se upisuju u putnu ispravu
- zahtjev –dužni riješiti 30 dana od primitka zahtjeva
- hitni slu ajevi – odmah – nakasnije 48 h
Odbijanje zahtjeva za izdavanje putne isprave i vize:....podnositelju za kojeg se opravdano sumnja da e
1. izbje i prisustvo kaznenom post ili izvršenje presude kojom mu je izre ena kazna zatvora u trajanju duže od 3 mj ili mjera
sigurnosti obveznog psihijatr. lije enja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi)
2. izbje i izvršiti dospjelu imovinsko-pr. obvzu iz bra nog odnosa ili odnosa roditelja i jece,poreznu obvezu, ili 2 zakonom
utvr enu imovinsko-pr. obvezu
3. izvje i vojnu obvezu
Zahtjev za izdavanje putne isprave se može odbiti
1. postojanje opravdane sumnje da e podnositelj zahtjeva djelovati protivno propisima o zabrani ili ograni enju uvoza, izvoza,
transporta ili raspa avanja opojnih sredstava, protivno propisima s podru ja carine odn. vanjske trgovine
2. ako to zahtijevaju razlozi nac sigurnosti ili zaštite javnog poretka
Zahtjev za izdavanjhe vize odbija se i kad u zemlji za koju se viza traži vlada epidemija zaraznih bolesti
Izdavanje putnog lista ne može se odbiti
Oduzimanje: postoje razlozi bog kojih se može odbiti zahtjev za izdavanje pune isprave
osoba kojoj je prestalo h državljanstvo
Rješenje oduzimanju putne isprave // rješenje o odbijanju izdavanja putne isprave i vize – tijelo d. uprave nadl. za njihovo izdavanje
- rješenje mora biti obrazloženo
- žalba ne zadržava izvršenje rješenja
Nestanak putne isprave – prijava nadl. tijelu u RH ako je prona ena, nestala u rh
- tijelo – proglašava nevaže om – rješenjem – objava NN – nije dopuštena
PRIJAVA PREBIVALIŠTA, PROMJENE ADRESE STANOVANJA
( str. 164) Zakon o prebivalištu i
boravištu
Prebivalište – mjesto u kojem se g. naselio s namjerom da u njemu stalno živi i u kojem ima osigurano stalno stanovanje
- osigurano stalno sanovanje – ima useljiv stan po osnovi vl, ugovora o najmu, podnajmu, 2 pr. osnovi
Boravište - uobi ajeno – mjesto u kojem g. trajnie boravi, bez namjere da se tu naseli
- privremeno – mjesto u kojem se g. zadržava do 30 dana
Gra ani su dužni: - prijaviti, odjaviti prebivalište
- prijaviti uobi ajeno boravište
- prijavti promjenu adese stanovanja
Prijave i odjave podnose se polic. upravi ili polic. satnici MUPa prema mjestu u kojem žele prijaviti ili odjaviti prebivalište, boravište,
adresu (propisani obrazac)
Prijava prebivališta, promjene adrese – 8 dana od odjave prebivališta, promjene adrese
prijava uobi ajenog boravišta - 8 dana od dolaska u mjesto uobi ajenog boravišta
Policijska uprava ili polic stanica MUP-a - odbijaju rješenjem prijavu prebivališta
a) ako podnositelj ne podnese dokaze da ima osigurano stalno stanovanje
b) ne podnese dokaze o svom zaposenju ili 2 izvoru prihoda
DRŽAVLJANSTVO
(str. 165)
Nacionalnost – ozna ava pripadnost pojedinca odre enom narod, naciji, etni ki pojam
- etni ki pojam i njime se kreira odnos trajan prema svom karakteru
Državljanstvo – ozna ava pr. vezu izme u pojedinca i države
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
39
Pravokutnik.net
Specifi an pr. odnos, trajan prema svom karakteru, zasnovan izme u fizi ke osobe i suverene države, na osnovi kojega nastaju
odre ena prava i dužnosti
Osnovno na elo što se u pitanju državljanstva isti e u teoriji i na me unarodnom planu polazi od potrebe da svaki pojedinac ima
državljanstvo i to samo jedno, odn. da nitko ne može imati 2ili više državljanstva
- ideal - gotovo nemogu e ostvariti - zakonodavstva pojedinih država po ivaju na razli itim na . stjecanja i gubitka državljanstva
Ustav
-
RH štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promi e njihove veze sa domovinom
RH štiti prava i obveze svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu bez obzira koje su nacionalnosti
STRANCI
(str. 167)
Pozitivna definicija - osoba stranog državljanstva ili osoba bez državljanstva
Negativna definicija – osoba koja nema doma e državljanstvo
Anti ke države, Rimsko carstvo – na strance se gleda kao n aneprijatelje (obespravljeni u odnosu na doma e državljane)
Fanc. evolucija – 1789 – poboljšanje položajaž
Pariška komuna – 1871 – proglašava ravnopravnost doma ih državljana i stranaca
Nakon 2 Svjetskog rata opažaju se daljnja nastojanja oko poboljšanja pr. položaja stranaca
Ustav Španjolske 1978 – stanci uživaju javne slobode zajamn ene ustavom
Ustav Švedske 1975 – iscrpno nabraja prava koja imaj stranci
Ustav Italije 1948 – propisuje da se pr. olžaj stranca regulira zakonom
Me unarodni dokmenti – cilj – poboljšati pr. ststus stranca i približiti ga statusu doma eg državljanina
Op a deklaracija o pravima ovjeka 1948
Konvencija o pr. položaju osoba bez državljanstva 1960
Deklaracija o teritorijalnom azilu 1967
Za pr. položaj stranca, posebno u Europi – važan sporazum 12 država lanica Europske zajednice – Maastricht 1992
Ustav RH svi su gra ani i starnci jednaki pred sudovima i drugim državnim i ostalim tijelima koje imaju javne ovlasti
Strani državljani i osobe bez državljanstva mogu se dobiti uto ište
- osim ako su progonjeni za nepoliti ke zlo ine i djelatnosti pre ne na elima me . prava
Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju H ne može biti protjeran ili izru en 2 d.,
- osim kad se mora izvršiti odluka donesena skladu s me . ugovorom i zakonom
Pojedini zakoni ure uju prava koja se priznaje strancima
Zakon o zdravstvenoj zaštiti stranaca
Zakon o zapošljavanju stranaca
Zakon o kretanju i boravku stranaca
STATUS IZBJEGLICE, PRESTANAK STATUSA
(str. 170)
Status se može priznati onom strancu koji je napustio državu iji je državljanin ili u kojoj je bio trajno nastanjen kao osoba bez
državljanstva da bi izbjegao proganjanje zbog svojih pol. mišljenja ili nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti
- o priznavanju statusa odlu uje ministarstvo unutarnjih poslova uz mišljenje min. rada i soc. skrbi
Osiguravanje... do ulaska u 2 zemlju ..... stjecanja uvjeta za samostalno uzdržavanje....najduže 3 mj. od priznavanja statusa
- nužni smještaj
- sredstva nužna za uzdržavanje
- zdravstvena zaštita
Gubitak statusa
- ako zatraži zaštitu d. iji je državljanin ili u kojoj je trajno nastanjen
- ako se može vratiti u državu iji je državljanin pošto su prestali razloz bog kojih je izbjegao
- dobrovoljno se vrati u državu iz koje je izbjegao
- stekne državljanstvo druge d
- izre na mu je mjera sigurnosti protjerivanja ili zaštitna mjera udaljenja li otkazan boravak
- ako mu je oduzet status izbjeglice
Rješenje donosi MUP
Uzakonjavanje prava državljanstva (str. 171)
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
40
-
Pravokutnik.net
državljanstvo ulazi u interesnu sferu pr. poretka kajem 18 i po 19 st
po etna pr. reguliranja prvode se normama ga anskog prava
posebne norme sadrži franc. gra anski zakonik 1804 // austrijski gra . zakonik 1811 // srpski gra anski zakonik 1844
razvoj – materija državljansta se zdvaja u zasebnu cjelinu
Na ela stjecanja državljanstva (str. 172)
a)
na elo krvne veze, podrijetla – ius sanguinis
- dijete stje e državljansvo svojih roditelja, bez obzira gdje je ro eno, i gdje ono (njegovi roditelji) žive
- zagovornici kre u od zahtjeva za jedinstvom obitelji, isti u i ujedno i nacionalne razloge
b) na eo podru ja – ius soli
- prema državi na ijem je teritoriju ro eno, bez obzira na državljanstvo roditelja
- opravdavanje tzv. državnim razlozima – na elo veže pojedinca za državu, njen teitori
c)
na elo prebivališta – ius domicili
- stjecanje državljanstva države na ijem teritoriju prebiva
- nigdje ne služi kao temeljno na elo za stjecanje državljanstva
U praksi je teško provoditi jedno na elo pa s obi no jedno na elo uzima kao osnova za stjecanje držaljanstva, radi upotpunjavanja se
kombinira s ostalim na elima
Sukob državljanstva (str. 173)
Pozitivan: 2 ili više država propisuju istovemeno odre enoj osobi njihovo državljanstvo
Negativan 2 ili više država odri u njihovo državljanstvo odre . osobi
DRŽAVLJANSTVO UDANE ŽENE
(STR. 173)
Starija shva anja – jedinstvo državljanskog statusa bra nih drugova
- u razli itom državljanstvu bra nih drugova odlu uju e je državljanstvo muža, žena udajom stje e njegovo državljanstvo
Nakon 1 svj. rata
- porgresina demokratska shva anja, prodor ideje o postojanju pune ravnopravnosti žene
- teza o neovisnosti državljanstva žene o državljanstvu muža // o njezinu pravu suodlu ivanja o pitanjima državljanstva
1933 Konencija o državljanstvu žene - Prva me . konvencija koja utvr uje ravnopravnost muškara i žene
Poslije 2 sv. rata u Ujedinjenim narodima – formirana Komisija za pr. položaj žene (kao tijelo UN)
- cilj – izraiti konkretne prijedloge u skladu s Poveljom UN
1957 na 11 zasjedanju Op e skupštine UN – usvojena – Konvencija o državljanstvu udane žene
- ni sklapanje ni rastava braka izme u dma ih d. i stranaca // promjena državljanstva muža za vrijeme braka nisu od utjecaja
na državljanstvo žene
1979 – Op a skupština UN – Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena
- ženama se kao i muškarcima priznaje jednako pravo u svezi sa stjecanjem, promjenom ili zadržavanjem državljanstva //
osiguravaju se jednaka prava u svezi s državljanstvom djeteta
Sustavi
1. udaja i rastava neposredno utje u na državljanstvo žene – npr. iran
2. ni sklapanje ni rastava nema neposredan utjecaj na državljanstvo žene – SAD, poljska, švedska, danska
3. prijelazni oblici – žena udajom dobija državljanstvo muža, ako gubi svoje
UZAKONJAVANJE DRŽAVLJANSTVA U PRAVU RH
(str. 177)
Ustav RH 1990 – propisuje – hrvatsko državljanstvo // stjecanje / prestanak ure uju se zakonom
- ovlastio i obvezao Sabor da uredi sva temeljna ? h. državljanstva
Ustav samo precizirao:
- državljanin RH ne može biti prognan iz republike, niti mu se može oduzeti državljanstvo, ne može biti ni izru en drugoj državi
1991 – Sabor – Zakon o hrvatskom državljanstvu
1992 – izmjena i dopuna Zakona
Osnova pristupa – izjedna enost muškarca i žene (bra nih drugova) // oca i majke (roditelja) // bra ne djece i djece ro ene izvan braka
glede državljanstva
Za stjecanje državljanstva primarno je na elo podrijetla (krvne veze), u kombinaciji s ostalim na eima zadovoljava potrebu slu ajeva
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
41
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
Pravokutnik.net
STJECANJE H. DRŽAVLJANSTVA
(str. 178)
1. PODRIJETLOM: (ius sanguinis) - primarno na elo
H. drž. stje e dijete ija su oba roditelja u trenu njegova ro enja h. državljani bez obzra gdje je ro eno i gdje e roditelji živjeti
isti oblik – pretpostavlja a s oba roditelja h. državljani
Zakon usvaja specifi na rješenja:
(1) Jedan roditelj h. državljanin (neovisno otac ili majka) u asu ro enja
a) dijete ro eno na teritoriju rh – stje e h. državljanstvo
b) dijete ro eno u inozemstvu – h. državljanin
- ako je 2 rod. bez državljanstva ili neponatog d.
- ako dijete do navršene 18 g. bude prijavljano radi upisa kao h. državljanin kod nadl. tijela RH u inozemstvu ili domovini ili
- se nastani RH (kombinacija, podrijetlo i prebivalište)
(2) Dijete ro eno u inoz. ako je jedan od roditelja Hrvat, sje e državljanstvo iako ne ispunja pretp. (prijava, nastanjenje) ako bi ostalo
bez državljanstva
(3) H državljanin – dijete stranog državljanina, osobe bez državljanstva – posvojenje h. državljana sa sordni kim u inkom
- smatra se h. državljaninom od trenutka ro enja
2. RO ENJEM NA TERITORIJU RH (ius soli)
Dijete ro eno ili na eno na podr. RH a oba su mu roditelja nepoznata, nepoznatog državljanstva, bez državljanstva
- takvom djetet prestaje državljanstvo ako se do navršene 14 god života utvrdi da su mu oba roditelja strani državljani
Zašto takva odluka:
a) zakonodavac pretpostavlja da je to dijee ipak dijete h. državljana
b) dijete bi, ako ne dobije h. državljanstvo – ostalo bi bez državljanstva
3. PRIRO ENJE (naturalizacija) – poseban na in stjecanja državljanstva
Osoba naknadno na osnovi zahtjeva stje e državljanstvo odre ene države iako je dosad bila državljanin neke druge ili bez drž.
Za stjcanje d. priro enjem potrebno:
zahtjev (molba) zainteresirane osobe // ispunjenje odr. pretpostavki predvi enih zakonom
//
akt nadl. d. tijela
Priro enje redovnim putem... pretpostavke
- da je navršio 18 g da mu nije oduzeta posl. sp
- da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da e otpust dobiti
- ako je do podnošenja zahtjeva imao prijavljen boravak najmanje 5 god. neprekinuto na teritoriju RH
- poznavanje h. jezka i latini nog pisma
- iz njegova se ponašanja može zaklju iti da poštuje pr. poredak i obi aje u RH te prihva a h. kulturu
Stranac koji u trenutku podnošenja zahtjeva za primitak u d. nema otpust iz strano državljanstva ili dokaz da e otpust dobiti ako bude
primjeljn u h. državljanstvo
- može mu se izdati zajam enje primika u h. državljanstvo (rok valjansoti 2g) ako ina e udovoljava uvjetima koje zakon traži
Priro enje pod povoljnijim uvjetima:
Ako se iz ponašanja može zaklju ti da poštuje pr. poredak i obi aje te prihva a kulturu....
a. osoba ro ena na ter. RH, a do podnošenja zahtjeva ima u RH uredno prijavljeno prebivalište najmanje 5 g
b. stranac koji je u braku s h. državljaninom kojem je odobreno trajno nastanjenje na podr. RH
c. iseljenik iz hrvatske + njegovi potomci
d. stranac koji je u braku s iseljenikom koji je stekao h. državljanstvo isto
e. stranac ije je primanje u h. drž. od inetersa za RH + bra ni drug(isti uvjeti)
f. hrvatski d. koji je tražio i ishodio otpust iz h. državljanstva radi stjcanj nekog tranog što m je ka pretpostavku za obavljanje
kakvog poiva postavila strana d.
Ako su oba roditelja stekla d. priro enjem slijede ih njihova maloljetna djeca
- priro enjem državljanstvo stekao 1 – proteže na malolj. dijete ako živi u RH
- priro enjem 1 roditelj – dijete živi u inozemstvu – da hh. d. ako je 2 roditelj bez državljanstva ili nepoznata d.
- dijete iznad 14 – potreba pristanak
4. STJECANJE H. DR. PREMA ME . UGOVORIMA
-
zakon pruža mog. sklapanja me . ugovora u kojemu bi se predvidjeli uvjeti pod kojima bi se moglo stjecati državljanstvo
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
42
Pravokutnik.net
PRESTANAK, GUBITAK H. DRŽAVLJANSTVA
(str. 183)
Državljanstvo – pravna veza izm. pojedinca i države s kvalitetom stalnosti
- stalnost veze državljanstva naglašavana u starijim pravima (do 18 st)
Napuštanje tog stajališta
- shva anje da je pri nastanku pa i prestanku volja pojedinca od utjeaja
1. OTPUST
– na in prestanka državljanstva temeljem posebnog akta d. tijela // povodom molbe pojedinca
Pretpostavke
- navršenje 18 g
- nema smetnji glede voje obveze
- podmirila je dužne poreze, takse, 2 javne pristojbe, obveze prema pr. i f. o u RH za koje postoji izvršni nalog
- pravno je uredila imov. obveze iz bra nog odnosa i odnosa roditelja i djece, prema h. državljanima i 2 o koji u RH ostaju
- da ima str. državljanstvo ili je dokazala da e biti u njega primljena
Otpust ne može dobiti osoba
a) osoba protiv koje se u RH vodi kazneni post zbog djela koje se goni po sl. d.
b) ako je osu ena n akaznu zatvora, dok kaznu ne izdrži
Na zahtjev oba roditelja prestalo im je d. – prestaje i maloljetnoj djeci
Otpustom prestalo d. 1 roditelju – proteže se i na mloljetno d – ako je 2 rod. stranac
Rješenje o otpustu
- stavlja se izvan snage na zahtjev osobe koja je dobila otpust ako ne stekne strano državljanstvo u rok 1 g od objave rješenja o
otpustu u NN i nastavi živjeti u RH
- koja je dobila otpust i iselila se iz RH ali u roku 3 g od iseljenja nije dobila strano d., a o tome je u narednih 3 g. obavijestila
diplomatsko ili konz. predstavništvo RH u inozemstvu ili nadl. tijelo za donošenje rješenja o otpustu
2. PRESTANAK ODRICANJEM
-
odre ena osoba na osnovi odredaba zakona, izjavom volje gubi vlastito drž.
volja osobe ima dominantnu ulogu
može se odre i punoljetni h. državljanin koji ima prebivališe u inoz., a ima strano državljanstvo
ako je roditeljima prestalo d (odricanjem) prestaje i maloljetnoj djeci........djeca iznad 14 moraju dati svoj pristanak
ako je prestalo 1 roditelju – proteže se na maloljetno dijete – ako je 2 roditelj stranac
-
zakonska mog.... isto kao i kod stjecanja
3. PRESTANAK PREMA ME . UGOVORIMA
PONOVO STJECANJE DRŽAVLJANSTVA:
Osoba kojoj je kao maloljetno prestalo d. jer je sljedila svoje roditelje (odricanje, otpust) može ponovo ste i h. drž.
a) najmanje 1 god neprekidno boravi na teritoriju RH
b) da pisanu izjavu da se smatra h. državljaninom
NA ELO PRIMATA, (isklju ivosti) H. DRŽAVLJANSTVA
(str. 185)
Zakon o h. državljansvu - državljanin RH koji ima i strano državljanstvo, pred tijelima d. vlasti RH smatra se isklju ivo h. državljanin
Podnošenje zahtjeva za stjecanje ili prestanak h. državljanstva podnosi se polic. upravi, odn. polic. postaji a može se podnijeti i putem
diplomatskog ili konzularnog predstavništva RH u inozemstvu.
Poslove državljanstva vode pol. uprava, postaja
- rješenje o stjecanju ili prestanku donosi – ministar unutarnjih poslova
- pravom. rješenje – objava nn
Uvažen zahtjev za priro enje – priro enje se stje e danom uru enja rj. o primitku u hrvatsko državljanstvo
Uvažen je zahtjev za otpust – prestaje uru enjem rješenja o otpustu (konstitutivni akti)
Odricanje – prestaje danom izjave o odricanju – rješenje koje se donosi da bi se utvrdila valjanost izjave – deklaratornog karaktera s
povratnim djelovanjem
MUP odbija zahtjev za stjecanje ili prestanak d. ako nisu ispunjene propisane pretp.
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
43
-
može odbiti – ako postoje razlozi od interesa za RH da zahtjev treba odbiti
Pravokutnik.net
Evidencija o h. državljanstvu:
- vodi mati ni ured op ine
- vodi nadl. diplomatsko ili konzularno predstavništvo o h. državljanima koji žive u inoz.
Osobe ro ene u RH – upis u evidenciju mat. ureda op ine prema mjestu ro enja
Osobe ro ene u inozemstvu – upis u evidenciju mat. ureda op ine u kojoj se nalazi prebivalište osove koja podnosi zahtjev
Osobe nemaju prebivalište u RH a primile su h. državljanstvo – upis u sredšnju evidenciju
Dokaz h. državljanstva
- osobna iskaznicom,
- vojna iskaznica
- putovnica,
- domovnica (izdaje mati ni ured op ine, nadl. dipl. konz. predstavništvo)
UPRAVNI AKT
-
(str. 357)
predstavlja autoritativnu odluku
kojojom se u oblasti upravnog djelovanja
jednostrano odlu uje o subjektivnim pravima, obvezama, pr. interesima pojedinih subjekata
u konkretnoj upravnoj stvari
Autoritarnost akta
- koriste i se ovlaštenjima iz nadležnosti propisanih pr. normom, donosilac akta pri njegovu donošenju djeluje autoritativno
- zna i da reguliranju prava i dužnosti subjekta pristupa kao noslac autoriteta vlasti
- istupa prema 2 subjektima u upravnopr. odnosu s ja om voljom, pa se javlja subordinacija subjekata
Iz karaktera autoritativnosti proistje e mog. prinudnog izvršavanja upr. akta ako adresat propusti dobrovoljno izvršiti obvezu
Razlikujemo to od slu ajeva kad organi uprave sklapaju s 2 subjektima gra anskopr. posao (koordinacija subjekata i sugl. volje)
Jednostranost
- akt // sadržaj// pravni u inak nastaju kao posljedica volje jednog subjekta (donositelja)
- dvostrani akt – nastaje kao posljedica suglasnosti volja sudionika u pr. odnosu
Konkretnost
– ide u 2 smjera:
1. prema predmetu o kojem se odlu uje – davanje dozvole za obavljanje odr. djelatnosti
2. prema subjektima o ijim se pravima i obvezama odlu uje – ozna eni poimence ili generalno
Pravno djelovanje
- proizvodi neposredan pr. u inak
- autoritativan istup dovodi da se neki pr. odnos zasnuje, mijenja, ulkine ili utvrdi – konstitutivno ili deklaratorno
- delovanje je usmjereno prvenstveno prema njegovu adresatu, djeluje i prema donosiocu (neposredno)
- može djeovati posredno i prema 3 osobama, npr. kad je stranci koja je subjekt postupka podijeljeno neko apsolutno pravo
Pravna vezanost upr. akta (na elo zakonitosti)
dopustivost autoritativnog istupa donošenjem upr. akta je ograni ena na sl. utvr ene u pr. normi (norma daje nadležnost)
akt mora imati oblik i sadržaj koji odgovaraju uvjetima utvr enim u pr. pravilu
Time se manifestira vezanost uprave pravnim pravilima i oživotvorenje na ela zakonitosti
- smisao se nalazi u injenici što se upravnim aktom vri vlast» i ure uju prava i obveze subjekata pa postupanje donosioca
upr. akta ne može biti proizvoljno
UPRAVNI AKT U ZAKONODAVSTVU
Zakon o upravnim sporovima 1977
- akt državnog organa i organizacije
- kad u obavljanju javnih ovlasti
- rješava o stanovitom pravu ili obvezi odre enog pojedinca ili organizacije u kakvo upravnoj stvari
Pojam i def. upr. akta rijetko se susre u u zakonskim tekstovima
- radije se upotrebljavaju termini kao rješenje, zaklju ak, odluka
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
44
Pravokutnik.net
U posljednje se vrijeme u h. zakonodavstvu koristi praksa da se zakonskim tekstom ore enom aktu prizna ili oduzme karakter
upravnog akta što olakšava njegovu kategorizaciju
Zakon o d. službenicima i namještenicima
- rješenja kojima se odlu uje o prijemu u d. službu // raspore ivanje na radno mjesto // 2 prava i obveze, odgovornosti = upr. akt
DONOSILAC (str. 363)
Ovlaštenje na donošenje upravnog akta nije više u isklju ivoj nadl. državnih tijela (prvenstveno tijela d. uprave)
i drugim se pr. subjektima osigurava da pod odre enim uvjetima mogu posjedovati ovlaštenje za donošenje upr. akata
Zakon o ustanovama
Zakonom i na temelju zakona donesenom odlukom predstavni kog tijela jed. lokalne samouprave može javnoj ustanovi povjeriti da u
sklopu djelatnost radi koje je osnovana
- op im aktima ure uje odre ene odnose
- da rješava u pojedinim upr. stvarima o pravima i obvezama i odg. pravnih i fizi kih osoba
- te obavlja 2 javne ovlasti
Ustanova rješava o pravima obvezama upravnim aktom
Zakon o sustavu d. uprave
Posebnim se zakonom odre eni poslovi d. uprave mogu prenijeti tijelima jedinica lokalne i podru ne (reg) samouprave i pr. o. s koje
temeljem zakona imaju javne ovlasti
Zakon o op em upravnom post.
propisuje da prema njegovim odrebama trebaju postupati organi d. uprave i drugi državni organi, al i druge pr. osobe kad u obavljanju
javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima
AKTI UPRAVE
(str. 365)
Upravni akt – autoritativno i jednostrano odlu uje u konkretnoj upravnoj stvari
Akt uprave – ima sveukupni karakter i širi smisao
- obuhva a svaku vrstu akata koje tijela d. uprave donose u ostvarivanju svoje funkcije
Pojmom su obuhva eni:
a) upravni akti
b) op enormativni akti uprave
c) konkretni akti uprave koji nemaju karakter upravnog akta
UPRAVNI AKT PREMA OP ENORMATIVNOM AKTU UPRAVE
(str. 365)
Upravni akt – autoritativno odlu uje u konkretnoj stvari, vrijedi za odre enu situaciju i odre ene subjekte
Op enormativni akti uprave
- op i akti kojima se reguliraju društvni odnosi na apstraktan na in
- u pitanju je pr. norma kojom se na op i na in se propisuje pravilo ponašanja
- odnosi se na neograni en br. slu ajeva
Razlika je sadržajna (materijalna) i proizlazi iz karaktera ove 2 vrste akata: individualnih (konkretnih) i op enormativnih (apstraktnih)
Organi uprave moraju imati normativno ovlaštenje da bi donosili op enormativne akte
Organi trebaju moraju imati uporište i za donošenje individualnog akta
- vlaštenje za 1 ne zna i ujedno ovlaštenje i za 2
- u pravilu organi koji raspolažu normativnim ovlaštenjem imaju mog. donošenja individualnih akata, obi no organi viši po
hijerarhijskom rangu
- organi uprave nižeg ranga (op inski) u pravilu izvršavaj zakone donošenjem konkretnih upr. akata
Razlika i u proceduri donošenja svakog od akata
post. donošenja ur. akta propisuje poseban zakon (ili su na ela utvr ena u pr. praksi)
za donošenje op enorm. akta vrijede posebna pravila (mogu e je da su jednim zakonom regulirani postupci donošenmja obje
vrste akata)
Razlika i u: - na inu objavljivanja, priop avanja
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
45
- vrstama kontrole nad tim aktima
- karakter i širina kontrolnih ovlaštenja kojima raspolažu nosioci kontrole
KONSTITUTIVNI stvaraju i, kreatorni
Pravokutnik.net
DEKLARATORNI UPRAVNI AKT
Akt kojim se zasniva, mijenja ili ukida neki pr. odnos
Akt kojim se utvr uje ve postoje i pr. odnos ili pr. situaciju
Djeluju ubudu e – ex nunc
- npr. podjeljivanje neke dozvole, zabrana obavljanja
izvjesne djelatnosti
Trebali bi djelovati unatrag, ex tunc
Konst. akt koji djeluje unatrag
- povodom pr. lijekova akt je stavljen izvan snage, pa se o
istoj stvari ponovo odlu uje konst. aktom
Dekl. akt djeluje ubudu e
- rj. kojim se utvr uje na kojoj se javnoj cesti promet
može obavljati isklju ivo motornim vozilima
Pr. odnos se stvara., mijenja, prestaje trenutkom donošenja
(priop avanja, dostavljanja akta)
Za trenutak njihova važenja nije odlu no vrijeme donošenja,
priop avanja, ve trenutak kad su nastupile okolnosti utvr ene u
pr. normi zbog kojih je akt donesen
- npr. kod utvr ivanja da je prestao radni odnos radniku po
sili zakona zbog odbijanja da postupi po kona nom rješenju
o raspore ivanju na 2 radno mjesto – od trenutka odbijanja
Za k. akt vezana je mogu nost diskrecijske ocjene, radi se o
kvantitativnoj dimenziji, diskrec. ocjenjivanje eš e je kod konst.
akata... ima i konst. akata u kojima su su svi dijelovi pr. vezani
Ima slu ajeva u kojima ovaj akt sadrži diskrecijsku ocjenu
Svrstavanje akata u koju grupu ovisi od tuma enja koji je el. zastupljen u ve oj mjeri
VRSTE KONSTITUTIVNIH AKATA
(str. 368)
OVLAŠ UJU I (favoribilni) - dozvola za držanje i nošenje oružja
- na osnovi njih adresat akta dobiva neko pravo koje do tada nije imao kao i mogu nost da to pravo ostvari
- ovdje spadaju i akti putem kojih se zasniva neko stanje za str s posebnim pr. ovlaštenjima – rj. o primitku u državljanstvo
OBVEZUJU I (onerozni) – zabrana ispuštanja otpadaka, obveza izgradnje ure aja koji smanjuju zaga enost
- stranci se name u izvjesne dužnosti – dužnost pla anja poreza
- ovom vrstom akata isti u se i izvjesne zabrane, nalažu neke inidbe ili trpljenja
Posupak koji prethodi donošenju ovlaš uju ih akata pokre e se naj eš e na prijedlog osobe u iju korist akt mora biti donesen
Postupak za donošenje obvezuju ih akata uglavnom se pokre e po. sl. d.
Pri svrstavanju akta u 1 ili 2 odlu uje to da li sa stajališta adresata prevladavaju obveze ili ovlasti
AKT – UVJET
- prava i dužnosti adresata ne odre uju se samim aktom
- akt je samo uvjet da bi odre ena situacija mogla nastati, kad nastane u cjelosti ovisi o onim pravnim prop koima se regulira,
npr. prijem u državljanstvo, prijem u državnu službu
- promjena u tim propisima izaziva promjenu u obujmu prava i dužnosti adresata akta-uvjeta
DISPENZ
- donosilac takvog akta može, koriste i se ovlaštenjem iz odgovaraju e pr. norme odstupiti od strožih uvjeta i na adresate
primijeniti blaže uvjete
- Zakon o državnim službenicima i namještenicima dopušta iznimno prijam u d. službu osobe koja je str. državljanin ili osobe bez
državljanstva uz prethodno odobrenje ministarstva za poslove op e uprave iako je za prijem 1 od op ih uvjeta državljanstvo RH
OSOBNI
- ovlaštenja, odn. obveze za adresata akta proizlaze iz samog akta
- ovlaštenja su u pravilu neprenosiva
- svaka mog. prenošenja mora biti predviena pr. normom
STVARNI
- ovlaštenja proizlaze iz odnosa koji pojedinac ima prema odre enoj stvari
- takva ovlaštenja mogu imati svi oni koji se prema takvoj stvari nalaze u odgovaraju em odnosu
Vrste deklaratornih akata:
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
46
-
akti kojima se utvr uje sam pr. odnos
akti kojima se utvr uju injenice ili okolnosti koje su mjerodavne za neki pr. odnos
Pravokutnik.net
UPRAVNI AKTI DONESENI PO SL. D ILI NA PRIJEDLOG STRANKE
Zakon o op em upr. post propisuje:
- upravni post. pokre e nadležni organ po sl. d ili na zahtjev stranke
- nakon provedenog postupka razlikujemo: akti doneseni po sl. d. ili na prijedlog stranke
Pokretanje po sl d.
- kad odre uje zakon ili na zakonu utvr en propis
- kad utvrdi ili sazna da s obzirom na postoje e inj. stanje radi zaštite javnog interesa treba pokrenuti upr. post.
- npr. zakon propisuje obvezu poreznog organa da pokrene post. radi utvr ivanja porezne obveze pojedinca
Moglo bi se re i da je pretežni dio akata koji se donose po sl. d – konstitutivne prirode (ali mogu se donijeti i deklaratorni)
- radi se uglavnom o obvezuju im aktima
Akt donešen na prijedlog stranke
- postojanje prijedloga str. nužna je proc. pretpostavka za postupanje
- radi se o ovlaš uju im aktima
- npr. dobivanje neke dozvole, zasnivanje radnog odnosa
- pr. posljedica, sankcija koja nastaje kad do e do donošenja akta, a da prethodno nije postojao zahtje str – ništavost akta
Shva anja o vrsti sankcije protiv akta donesenog bez zahtjeva str, razlikuju se u pr. teoriji
- nedostatak privole ini akt oborivim ili ga ini ništavim
- naš se zakonodavac opredjelio za najstrožu sankciju – ništavost
- grešku je mogu e konvalidirati akcijom stranke koja izri ito ili prešutno pristaje da se koristi pravima izvršava dužnosti koje
proizlaze iz odnosa ure enim upravnim aktom
-
POZITIVNI I NEGATIVNI AKTI
Pozitivni
- donosilac akta prihva a zahtjev stranke, podjeljuje joj neko pravo
- akti nastali kao posljedica djelovanja nadl. organa koji je rješavaju i o biti stvari riješio pozitivno u korist stranke
- radi se o primarno ovlaš uju im aktima
Negativni
a) nadl. organ odbije zahtjev stranke – rješava stvar negativno za stranku – neg. odbijaju i upravni akt
- organ ipak rješava o biti stvari (in meritum, našao da je zahtjev neosnovan pa ga odbija
b) organ odbacuje zahtjev
- zbog formalnih nedostataka organ uop e ne raspravlja o biti stvari sadržanoj u zahtjevu
- npr. zbog neravovremenosti ili greške koja spre ava da se po zahtjevu postupa a str. ju nije u ostavljenom roku uklonila
- neg. akt ne izaziva nikakve promjene postoje im pr. odnosima
- mogu nost njegova donošenja veže se za prijedlog stranke, po sl. d. se rijetko donose
U post. se mogu javiti i višestrana ke stvari (odlu uje se o pravima i obvezama više stranaka) u inak akta, + ili – može se razli ito
manifestirati ovisno o poziciji u kojoj se str. nalazi
Ako je o stvari mogu e parcijalno odlu ivati, upravni akt može biti parcijalno + ili –
- npr. djelomi no se usvaja zahtjev str.
INDIVIDUALNI – adresati su ozna eni pojedna no i pomeni no bez obzira koliko ih ima
GENERALNI – adresati nisu odre eni poimence
- prema odr. svojstvima adresata izvodi se zaklju ak na koje se osobe akt odnosi
- npr. svi mušarci ro eni odr. god..o. s odre enim prihodom
PRAVNO VEZANI UPRAVNI AKTI
-
u pr. normi utvr ena je nadležnost donositelja, procedura donošenja akta, oblik akta i njegov sadržaj
u pitanju je kategori na pr. Norma
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
47
Pravokutnik.net
AKTI U KOJIMA JE SADRŽANA DISKRECIJSKA OCJENA
-
-
donositelju je ostavljena pr. normom mogu nost da u rješavanju konkretne stvari izvrši izbor izme u više alternativa koje su
mu ponu ene kao pr. jednake po vrijednosti
to je alternativna (disjnktivna) norma
i ovdje postoje dijelovi koji s strogo pr. vezani – nadležnost, procedura donošenja, oblik
izbor izm. dozvoljenih mogu nosti obavlja se prema slobodnoj procjeni pri emu se donoslac akta, vode i ra una o javnom
interesu, rukovodi razlozima oportuniteta (svrsishodnost)
Razlika – obujam vezanosti
Razlika ima prakti nu svrhu posebno kod provo enja kontrole legalnosti akta (osobito kontrola u upr. sporu)
- kod pr. vezanih upravnih akata svi dijelovi akta podliježu kontrol zakonitosti
- akti u kojima je sadržana diskrcijska ocjena, kontroli zakonitosti podliježu pravno vezani dijelovi akta
Na elo zakonitosti uprave isklju uje mog. nastanka tzv. slobodnih, diskrecijskih akata – akti koji bi u svim svojim dijelovima bili pr.
nevezani
JEDNOSTAVNI - oni kod kojih se u odlu ivanju upravne stvari javlja samo 1 ogan
SLOŽENI - u procesu njihova donošenja sudjelju 2 li više organa
- Z o op em upr. post. propisuje oblike suradnje pri donošenju upr. akta
RJEŠENJA - odlu uje se o stvari koja je predmet postupka
ZAKLJU CI - odlu uje se o ? koja se ti u post. i
- o ? koja se kao sporedna pojave u svezi s provo enjem postupkaa, a o njima se ne odlu uje rješenjem
Razlika i u na inu donošenja, objavljivanja // mogu nosti ulaganja pr. sredstava
FORMA UPR. AKTA
(str. 375)
Oblik kojim se izražava sadržaj samog akta, utvr uje se pr. normom - pismeni oblik
- pridonosi pr. sigurnosti i osobnoj sigurnosti adresata akta u svezi s opsegom prava i obveza koje su odre eni u aktu
- olakšano postupanje prema dispozitivu
- olakšana i upotreba pr. lijekova
- olakšan postupak izvršivanja
- olakšava dokazivanje
Donošenje upr. akata usmeno – izuzeci moraju biti utvr eni u pr. pravilu
- zbog prakti nih razloga –slu aj neznatne stvari malog zna enja – pisani oblik – formalizam – odugovla enje rješavanja
u pojedinim situacijama – npr. potreba poduzimanja hitnih mjera u oblasti javne sigurnosti
Zakon o upr. post
- izuzetno u sl. predvi enim samim zakonom ili propisom donijetim na osnovi zakona rješenje se može donijeti i usmeno
- ponukan razlozima pr. sigurnosti u tim slu ajevima kod usmene objave, donositelj ga mora izdati i pismeno
Važno je da upravni akt bude ozna en kao takav
- prakti an je razlog u provo enju razlikovanja upravnog akta od konkretnih akata uprave
- nemaju karakter upr. akta // predstavljaju obl. javne isprave (uvjerenje, posvjedo enje) // ne proizvodi neposredne pr. u inke
Sadržaj akta:...... u sl. redvi enim zakonom ili propisom rješenje ne mora sadržavati pojedine od tih dijelova
DODACI UPR. AKTU
(str. 377)
(1) UVJET- odre ena okolnost iji je nastup u pravilu neizvjestan
a) odložni – suspenzivan - odlaganje djelovanja akta
- akt po inje djelovati od trenutka izvršenja, ispunjenja uvjeta... ne od donošenja, dostave
- npr. rješenje o premještaju na drugo mjesto pod uvjetom da se položi stru ni ispit
b) raskidan – rezolutni
- stupa odmah na snagu – nastupom uvjeta prestaje važiti
- prestanak važenja je automatski jer do prestanka dolazi ipso jure nastupanjem raskidnog uvjeta
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
48
(2) NAMET - adresatu se propisuje obeza izvršenja neke dodatne inidbe
Pravokutnik.net
- radi se o samostalnoj obvezi i njezin ispunjenje ili ne nema izravnu posljedicu na važenje samog akta
- npr. za davanje dozvole za otvaranje odre ene radnje propisuju se higijenske mjere koje je nužno provesti
- niti odlaže niti raskida djelovanje akta, a adresata prinu uje na odre eno injenje
Ako str. ne izvrši propisani namet, donosilac akta može: a) namet prinudno izvršiti
b) staviti akt izvan snage (novim upravnim aktom kojeg treba donijeti)
(3) ROK - odre eno vrem. razdoblje iji istek ima razli it utjeca na upravni akt u kojem je rok sadržan
a) istekom roka akt stupa na snagu – djelovanje je odloženo
b) istekom roka prestaje važiti – a stupa na snagu odmah – ipso iure
- za razliku od uvjeta izvjesnost isteka roka je pravilo
- mog. kombinacije roka s uvjetom – protezanje neizvjesnosti na rok
(4) PRIDRŽAJ OPOZIVA - donosilac akta zadržava pravo da opozove, savi izvan snage akt
a) važenje do opoziva – donosilac može akt opozvati u sako doba – prema vl. ocjeni...tzv. važenje do opoziva
b) ovlaštenjem se može služiti samo uz odre ene uvjete propisane u pr. normi... npr. u slu aju izvanrednog stanja
U slu ajevima korištenja pridržaja opoziva, donosilac upr. akta mora donijeti novi upravni akt kojim e se provesti stavljanje izvan
snage akta u kojem je pridržaj opoziva sadržan kao dodatak
- pridržaj opoziva pretpostavlja uvijek novi konstitutivni akt
Dopustivost dodataka:
U upr. aktu koji je strogo pr. vezan i mogu nost stavljanja dodataka pretpostavlja postojanje odgovaraju eg ovlaštenja prema pr normi
- pogrešan je zaklju ak da je mogu nost stavljanja dodataka u upravne akte koji se donose prema diskercijskoj ocjeni neograni ena
- ipak mogu nost je razmjerno širja
- i u aktu koji se donosi prema diskrecijskoj ocjeni ne mogu se stavljati bilo kakvi dodaci, ve samo oni koji su u sladu sa svrhom
koja se donošenjem akta mora ostvariti
Pitanje: kako nezakoniti dodaci djeluju na akt – pr. teorija
a) dodatak ima veliko zna enje za akt – nezakonit dodatak ruši itav akt
b) u protivnom – nezakonitost dodataka ne utje e na sudbinu akta
I stranka može u pr. lijeku tražiti da se upravni akt djelomi no stavi izvan snage
VREMENSKO DJELOVANJE UPRAVNOG AKTA
(str. 379)
PO ETAK DJELOVANJA
S obzirom na razli ite subjekte:
- obvezuje donosioca od trenutka kad ga je otposlao stranci
- donosilac ima mog. da akt izmijeni ili povu e dok akt ne dostavi stranci
- nakon dostavljanja te se radnje mogu izvršiti prema posebnoj proceduri
DAKLE, DOK AKT NE PO NE DJELOVATI PREMA STRANCI NE OBVEZUJE NI DONOSIOCA S OBZIROM NA TO DA
DONOSILAC NE MOŽE PODUZIMATI PREMA STRANCI NIKAKVE RADNJE VEZANE ZA AKT KOJI TREBA BITI
DOSTAVLJEN (izvršenje)
-
prema stranci djeluje do trenutka pravilno izvršenog dostavljanja
od dostavljanja ra unaju se i rokovi (žalba, tužba)
propuštanje dostavljanja i nepravilna dostava spre avaju nastupanje pr. u inaka
bezrazložno odbijanje prijema ne može sprije iti zapo injanje pr. u inaka
SLU AJEVI PRESTANKA VAŽENJA UPR. AKTA
(str. 380)
1.
Iskorištenjem ovlaštenja koje je aktom podijeljeno, odn. izvršavanjem obaveze – stranka isplati iznos poreza
2.
Nastupom rezolutivnog uvjeta, raskidnog roka
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
49
-
Pravokutnik.net
u tu grupu spadaju i akti kod kojih je donosilac iskoristio pravo opoziva
3.
Od strane nadl. organa stavljen je izvan snage (povodom redovnih, izvanrednih pr. lijekova)
- stavljanje izvan snage zna i autoritativan zahvat u ve postoje i upr. akt
- stavljanje izvan snage provodi se novim aktom
Važno razlikovanje stavljanja izvan snage
a) poništavanje – ex tunc – poništavaju se sve pr. posljeidce od kad je akt stupio na snagu
b) ukidanje – ex nunc - - nemogu nost daljnje primjene – ne eliminiraju se pr. posljedice od stupanja na snagu
4.
Propast stvari o kojoj je upranim aktom odlu eno – npr. prometna dozvola – vozilo je uništeno
5.
Kod tzv. osobnih akata do prestanka može uslijediti smr u stranke – dozvola za držanje i nošenje oružja
6.
Prestanak zbog nevršenja ovlaštenja koja su podijeljena aktom
Na in prestanka karakteriziraju 2 okolnosti
a) stranka je propustila koristiti se ovlasti
b) propuštanje je pr. normom predvi eno kao razlog prestanka akta
7.
Odricanje od ovlaštenja koje je podijeljeno aktom – ovlaštenja koja su u isklju ivom interesu odricatelja – vl. zgrade izjavi da
odustaje od nadogradnje za koju ima vlast
RETROAKTIVNO I ANTICIPRANO DJELOVANJE AKTA
(str. 381)
Akt konstitutivno ili deklaratorno djeluje na pr. odnos prije svog stupanja na snagu
Deklaratorni akti bi prema svojoj prirodi trebali djelovati povratno
- jer se radi o utvr ivanju pr. odnosa ili situacije koja je postojala prije njegova donošenja
- retroaktivno djelovanje – djelovanje ex tunc
Konstitutivni akti – u pravilu djeluju ubudu e – ex nunc
Na mog. retroaktivnog djelovanja pravna teorija gleda razli ito
- obi no se isti e nužnost zabrane r djelovanja konst. akata
- zabrana se opravdava potrebom zaštite objektivne zakonitosti... potrebom zaštite prava i interesa stranaka
- konst. akti bi mogli imati r djelovanje samo u sl. u kojima to pravna norma dopušta
Anticipirani upravni akt – produženo pr. djelovanje
- pravno djelovanje akta javlja se kasnije nego bi to normalno trebalo biti
- npr. dozvola za priklju ak na vodovod koji je još u izgradnji
OBVEZNOST UPRAVNOG AKTA
(str. 382)
Dispoziv akta obvezuje one prema kojima djeluje na na in da su ti subjekti dužni poštovati izreku akta kojom se odlu uje u
konkretnoj upravnoj stvari o pravima i dužnostima
Obveznost akta nije samo posljedica njegove autoritativnosti nego svoju osnovu vu e iz pravne norme na osnovi koje je akt donešen
- pravna norma daje pravnu djelotvornost aktu ime on obvezuje stranke a isto tako i donosioca akta
Izraženo je na elo zakonitosti
- djelovanje upravnog tijela utvr eno je p im pravilima
- tijelo koje je donijelo akt vezano je njegovim dispozitivom
Opozivanje, stavljanje izvan snage od strane donosioca – zna i prestanak njegove obveznosti
- mogu uslijediti pod uvjetima koje predvi a pr. norma
IZVRŠAVANJE UPRAVNOG AKTA
(str. 383)
Izvršenju prethodi donošenje akta
- u na elu je svejedno u kojem je obliku donesen (pismeno, usmeno)i koji je post. prethodio (potpun, skra en)
Prema na elu zakonitosti, nema mogu nosti izvršenja ako u konkretnoj stvari nije prethodno odlu eno
- izuzetno je izvršenje dopušteno (bezodvla no izvršenje), pod pretpostavkom da tu mogu nost predvi a odre ena pr. norma
Trenutak nastupa izvršnosti ovisi o razli itim okolnostima - je li akt pravilno dostavljen
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
50
je li dozvoljena žalba ili ne
ako je dozvoljena dali je izjavljena u roku ili ne
ima li žalba suspenzivno djelovanje
Pravokutnik.net
Da bi dispozitiv bio proveden u život treba biti izvršan u smislu da je pravno dopustivo upotrijebiti prinudna sredstva radi osiguranja
izvršenja (ZUP detaljno propisuje uvjete pod kojima 1°ili 2°rj. postaje izvršno)
U slu aju negativnog akta kad je zahtjev stranke odbijen – po prirodi stvari izvršenje ne dolazi u obzir
Zakonske odredbe o izvršenju odnose se u pravilu samo na one slu ajeve kad izvršenik odbija dobrovoljno izvršenje
Uvjeti pod kojima dolazi do prinudnog izvršenja moraju biti strgo utvr eni u pr. normi- mogu se upotrijebiti samo ona prinudna
sredstva i na onaj na n kako dozvoljava pr. norma
U demokratskom pr. sustavu prinudno izvršenje akata predvi eno je u izuzetnim slu ajevima
- kod izbora prinudnih sredstava organ je obi no vezan obvezom upotrebe najblažeg sedstva
Izvršenje preko 3 o i putem prinude
Zamjenjiva nenov noj obvezi – može se izvršiti preko 3 o – na rošak izvršenika
- izvršenje je mogu e ako 3 o zaista može i pristaje izvršiti obvezu
- za samog izvršenika je nenov ana obveza prerasla u nov anu
Nezamjenjive nenov ane obveze
- obvezu umjesto izvršenika ne može izvršiti nitko 2
- za osiguranje izvršenja ne preostaje druga mogu nost do upotrebe prinudnih sredstava
Prinudna su sredstva tada:
a) posredna – izvršeniku se prijeti sankcijom (obi no nov ana kazna)
- ako se radnja ne izvrši – prinudno sredstvo se izvršava prijeti jo strožim sankcijama
b) neposredna – uperena prema li nosti izvršenika (od. njegovih stvari)
- kad se izvršenje ne može posti i na 2 na in (preko 3 ili posrednom prinudom)
PRAVOMO NOST (pravosnažnost) – ne bis in idem
(str. 385)
1. nedopustivost odlu ivanja o jednoj stvari koja je kona no riješena i
2. neizmjenjivost akta kojim je o stvari odlu eno
NEDOPUSTIVOST ODLU IVANJA
- zabrana da stranka postavlja zahtjev za ponovno odlu ivanje o svari koja je kona no rjiešena
- zabrana donosiocu (ili nekom 2) da o aktu ponovno odlu uje
NEPROMENJIOST AKTA
- akt se ne može poništiti, ukinuti, izmijeniti kad je ve kona no odlu eno
Važnost pravomo nosti
- institut pravomo nosti proizlazi iz na ela zakonitosti
- trenutak nastanka pravom. i u inci – utvr eni u zakonu
Korist: uspostavljanje pr. sigurnosti
zaštita prava i sigurnosti stranaka
FORMALNA
- veže stranku time što joj prije i mogu nost korištenja redovnim pr. lijekovima (žalba, tužba u upr. sporu)
- rješenje je pravomo no kad se protiv njega ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upr. spor
Nemogu nost korištenja redovnim pr. lijekovima
a) nisu dopuštena
b) stranka je propustila rok za njihovo izjavljivanje
- ako je stranka propustila rok na žalbu time je izgubila i pr. na tužbu... pravomo nost i kona nost nastupaju protekom roka za
izjavljivanje žalbe
c) str. se sredstvima ve koristila
S obzirom na te okolnosti trenutak formalne pravomo nosti razli ito nastupa
Usporedba pravomo nosti i kona nosti
- propuštanjem roka za žalbu protiv 1°rješenja stranka dolazi u nemogu nost podnošenja tužbe
- tada pravomo nost i kona nost nastupaju zajedno – protekom roka za žalbu
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
51
MATERIJALNA
- djeluje prema donosiocu akta
- onemogu ava opozivanje, mijenjanje, stavljanje izvan snage akta kojim je stvar kona no riješena
- daljnje promjene su mogu e pod uvjetim akoje propisuje pr. norma
Pravokutnik.net
Materijalna p. slijedi nakon formalne
- u inak pravomo nosti obuhva a stranke (adresata akta) pa tek donosioca
- akt ne može biti mat. pravom. a da nije formalno (obrnuto je mogu e)
Institutom materijalne pravom. postiže se a) poja ana pr. sigurnost
b) pouzdanje gra ana u stalnost akata
c) pouzdanje u trajnost prava koja su im upr. aktom priznata
OBJEKTIVNA
- ima za svrhu da onemogu i rješavanje o stvari o kojoj je ve odlu eno i to, u pravilu bez obzira na na in na koji je odlu eno
SUBJEKTIVNA
- zabranjuje diranje u akt i ponovno odlu ivanje o stvari ako bi se time diralo u ste ena prava stranke
Dopušeno je zahva anje
1.
2.
3.
4.
u akte kojima je str. stekla neko pravo, uvjet – zahtjev za zahvat dolazi od te stranke odn. str. daje prist.
u akt iako je str. stekla neko pravo, ako bi diranje išlo prilog stranke u smislu da bi rezultiralo još ve iovlaštenjem
u akte kojima straka nije stekla nikakvo pravo (negativne akte)
u akte koji su za stranku obvezuju i
Zakon o upravnom post
- pravom. rješenje može se ukinut ili izmijeniti s pristankom osoba koje su na osnovi tog rješenja stekle neko pravo ako se to
ne protivi zakonu ili 2 propisu ili ne vrije a pravo 3 o.
APSOLUTNA - svrha pravomo nosti je u proc. ekonomi nosti ili
RELATIVNA - pravomo nost doprinosi pr. sigurnosti odn. zaštiti pr. interesa stranaka
IZVANREDNA PR. SREDSTVA I INSTITUT PRAVOMO NOSTI
(str. 389)
Iako pravomo nost zna i neizmjenjivost upr. akta – neizenjivost ima relativan karakter
Na elo pravomo nosti koje bi zna ilo apsolutnu neizmjenjivost upr. akta moglo bi u izvjesnim situacijama – posebno kod pogrešnih
upr. akata i i n aštetu objektivne zakonitosti, javnog interesa pa i interesa stranaka
Institut pravom. mora u tim slu ajevima trpiti korekturu
Pravom. zna i eliminiranje mog. uporabe redovni pr. sredstava (žalbe, tužbe) - u tu svrhu se koriste izvanredna pr. sredstva
Važno je razlikovanje izm greške oborivosti i greške ništavosti
- upotreba izvanrednih pr. sredstava mogu a je samo kod oborivih akata (n svaka greška nije uvjet a korištenje izvanr. lijekova)
- ništavi akti ne proizvode pr. u inke ... ne stje u pavomo nost... ne konvalidiraju
Pravom. rj. se može poništiti, ukinuti, izmijeniti samo u sl. predvi enim zakonom
Kona na rješenja
1. obnova post
2. mijenjanje, poništavanje u svezi s upravnim sporom
3. poništavanje i ukidanje po pravu nadzora
Pravomo na rješenja
1. zz
2. ukidanje i mijenjanje uz prijedlog ili prema zahtjevu str.
Izvršna rješenja - izvanredno ukidanje
Posebno su propisani slu ajevi kad se akt oglašava ništavim
Objekt pravomo nosti:
- sam upravni akt, najvažniji dio – dispozitiv u kojem se odlu uje o pravima i dužnostima str.
- prema ovome ješenje prethodnog ?, kao ni zaklju ci o ? koja se ti post ne postaju pravomo nim
Subjekti pravomo nosti – osobe na koje se ona provla i
- donosilac akta kao str. u post.
- pr. sljednici stranke
Što se ti e lica izvan organa koji donsi akt – pravom. djeluje prema licima koja su bila povu ena u post. oko donošenja akta
- nije odlu no dali je osoba i prakti ki sudjelovala u post
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
52
Pravokutnik.net
KONA NOST, IZVRŠNOST, PRAVOMO NOST
(str. 391)
Kona nost – zna i da je postupak donošenja upravnog akta završen
a) nastupa nakon završetka 1° post, odn. nakon donošenja i dostavljanja 1°rj.......ako žalba nije dopuštena ili je str. propustila rok
b) u pravilu nastupa nakon završetka 2°post.. kad je 2°post. odlu eno o žalbi
KONA NOST PRIJE PRAVOMO NOSTI – stranka je dužna najprije podnijeti žalbu da bi podigla tužbu
KONA NOST ISTOVREMENO S PRAVOMO NOŠ U – nije dopuštena tužba
NE POSTOJI MOGU NOST DA KONA NOST NASTUPI NAKON PRAVOMO NOSTI
Izvršnost – zna i mogu nost ostvarenja izreke sadržane u dispozitivu akta
- vremenski nastupa prije pravomo nosti s obzrom da tužba u upr. sporu u pravilu nema suspenzivno djelovanje
IZVRŠNOST PRIJE PRAVOMO NOSTI – s obzirom da tužba nema suspenzivno zna enje
IZVRŠNOST ISTOVREMENO S PRAVOMO NOŠ U – povodom tužbe se ishodi odgoda izvršenja upravnog akta
IZVRŠNOST NAKON PRAVOMO NOSTI – ako je posrijedi akt sa suspenzivnim uvjetom pa se ne može izvršiti iako je pravom.
IZVRŠNOST I KONA NOST – u pravilu se vrmeneski podudaraju
IZVRŠNOST PRIJE KONA NOSTI – žalba nema suspenzivno djelovanje
IZVRŠNOST NAKON KONA NOSTI – povodom tužbe se ishodi odlaganje izvršenja upr. akta
POGREŠNI UPR. AKTI
(str. 392)
1. nezakoniti (protuuprani) – povreda pravnog pravila iz sustava pozitivnog prava
2. nepravilni (nesvrsishodan, neoportun) – donosilac upr. akta je prilikom njegova donošenja postupio nesvrsishodno sa stajališta
op edruštvenog interesa
Donosilac upr. akta poštivaju i na elo zakonitosti mora
a) poštivati propisanu proceduru donošenja akta
b) akt mora po som obliku i sadržaju odgovarati na elima utvr enim u pr. normi
U pr. sustavu su definirani razlozi nezakonitosti // predvi ene sankcije koje se za svaki oblik nezakonitosti mogu koristiti
- definiranjem zbog ega je akt nezakonit - omogu ava se da se na vrijeme izbjegnu eventualne pogreške
- propisivanjem sankcija za slu ajeve nezakonitost – preventivno se utje e na donosica akta
Pravilo kojim je regulirano postupanje donosioca akta predstavlja osnovu za stranku, gra anina da moe ocijeniti, sa stajališta zakona,
istup donosioca upr. akta
Akt može sadržavati i pogešku kad se njime izri ito i ne vrije a pr. propis
- u tom je slu aju aktom povrije en cilj koji je donosilac pr. pravila imao na umu u trenu donošenja pravila
- pri donošenju akta treba se voditi ra una o dr. iteresu
U teoriji se o nepravilnosti kod upravnog akta govori naj eš e o pogrešnom diskrecijskom ocjenjivanju
donosilac mora ostvariti dr. interes
Obujam i posljedice pogrešnosti:
1.
totalna pogrešnost – akt je pogrešan u cijelosti
- zahvat u povodu redovnih ili izvanrednih r. sredstava poduzima se radi objektivnog stavljanja izvan snage itavog akta
2.
parcijalna pogrešnost
- mogu e je anulirati dio akta stavljanjem izvan snage da se ne utje e na ostale dijelove
Oborivi upr akt - sadrži blažu grešku – uz nju akt dobiva pr. snagu
- ako se ne koriste pr. sredstva u odr. roku on ostaje na snazi neizmjenjen... postaje pravomo an i neoboriv
- akcijom stranaka ili po sl. d. može se koristiti pr. sredstvima (redovnim, ivanrednim) u ostavljenom roku i isposlovati mijenjanje
akta ili stavljanje izvan snage
ZUP – pr. lijekovi redovni i izvanredni koji radi izmjene i stavljanja izvan snage mogu bit korišteni kod borivi akata
Ništav akt - s najtežom greškom
- ne može konvalididirati ni protekom roka
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
53
-
Pravokutnik.net
svatko se može pozvati, u svako doba
ZUP – primjeri ništavosti taksativno su nabrojeni u pr. normi – otklanja se pojava nejasno a u praksi
PONŠTAVANJE, UKIDANJE, OGLAŠAVANJE NIŠTAVIM UPR. AKATA
(str. 395)
Protiv oborivog akta – ukidanje
- ukidanje ima inak da se akt stavlja izvan snage na na in da njegovo daljnje djelovanje nije mogu e
- ukidanje djeluje ex nunc – ubudu e
- pr. posljedice do ukidanja ostaju na snazi
Protiv oborivog akta - poništavanje
- stavlja se izvan snage akt ali i posljedice koje je proizveo od trenutka stupanja na snagu
- djeluje unatrag ex tunc
Nosilac kontrole može bit ovlašten za korištenje 1 ili 2 mogu nosti, ali i alternativno tako da vršitelj nadzora može prema prirodi
slu aja, težini pogreške izabrati.
Kod ništavih akata dolazi samo do oglašaanja akta ništavim
- oglašavanje ima deklaratorni u inak – djeluje ex tunc
Konvalidiranje pogrešnog upravnog akta
- naknadno osnaženje
- eliminira se greška sadržana u aktu, pa se smatra da je akt od trenuka donošenja valjan
- npr. akt donesen bez prijedloga str, na koji je ona kasnije pristala
- mogu e samo kod oborivih akata
-
KONKRETNI AKTI UPRAVE IZVAN UPRAVNOG AKTA
(str. 396)
Ne spadaju ni u kategoriju upravnih (individ) akata ni u kategoriju op enormativnih akata uprave
Npr. akti evidencije i razna uvjerenja kojima se potvr uje postojanje izvjesnih injenica i pr. odnosa
Zakon op em upr. postupku 96
- d. organi izdaju uvjerenja odn. 2 isprave (certifikate, potvrde i 2) o injenicama o kojima vode sl. evidenciju
Razlika konkretni i upr. akata
- nedostaak nekog od osnovnih el. koji su karakt. upravnom aktu
- naj eš e nedostatak neposrednog pr. u inka
Razli iti nazivi konkretnih akata:
- formalizirane upr. radnje
- realni akti // akcesorni upr. akti // nesamostalni upr. akti
Prije svega su to uvjerenja – ne zasniva odn. ne utvr uje injenice li odnose, ve ih samo zasvjedo ava
Evidentiranje ra a posljedicama:
1. obveza vo enja evidencije o odre enim injenicama ima svoju osnovu u pr. propisu koji odre uje nadl. za taj oblik djelatnosti –
2. nadl. je tijeo dužno izdati uvjerenje o postojanju ili ne injenice o kojoj vodi sl. evidenciju
1 i 2 su samo materijalne radnje ija je posljedica
a) zasvjedo enje injenica
b) izdavanje, na osnovi evidencije, javne isprave – isprava ne dobiva karakter upr. akta
- nr. domovnica može služiti za izdavanje putne isprave
OBAVIJEST
- može imati karakter informacikje upu ene nekom tijelu
- tijela d. uprave mogu obaviještavati pojedine subj. o razli itim ? bilo na njihov zahtjev ili po vlastitoj inicijativi u svrhu
obavljanja službe
- emaju karakter upravnog akta jer nije rije ni o kakvom odlu ivanju o pravima i obvezama
POU AVANJA I SAVJETOVANJA
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
54
-
Pravokutnik.net
oblici stru ne pomo i koju razli ita tijela daju odre enim subjektima radi lakšeg snalaženja u odre enoj situaciji, radi lakšeg
ostvarivanja odre enih prava odn. izvršenja dužnosti
nemaju kvalitetu upr. akta – nedostaje pr. u inak
MATERIJALNE RADNJE ILI TEHNI KE OPERACIJE
- tijela uprave obavljaju razli ite poslove pose tehni kog karaktera
Cilj:
a) ostvarivanje nekog akta – npr. protjerivanje stranca iz zemlje u povodu rješenja o prekršaju
b) prethode donošenju akta – npr. premjera zemljišta prije izvlaštenja
"Ova skripta je namijenjena isklju ivo ponavljanju ve nau enog gradiva. Skriptom se služite kao
pomo nim sredstvom za ponavljanje, a ne za u enje predmeta. U ite po zadanoj ispitnoj literaturi."
55

Pravokutnik.net MJERE ZA OSIGURANJE PROVEDBE POSTUPKA I

katalog air-sep - vvg instalacije

ovdje. - Goran Klepac

komunalna oblast - Opstina gradiska

kratko upustvo za rukovanje centralom ds7400

Преузми прилог...(pdf)

“Službene novine Tuzlanskog kantona” broj 9/2008

Padre Pio - Čudesni život

PDF dokument

NIVJETI KAO BOG NA ZEMLJI