matura drugi razred

TEKUĆINE
(priprema za nacionalni ispit) 7. Posudom, obujma jedne litre, zagrabimo vodu iz bazena. Gustoća
vode u posudi je:
A) ovisna o volumenu vode u bazenu,
B) veća od gustoće vode u bazenu,
C) manja od gustoće vode u bazenu,
D) jednaka gustoći vode u bazenu.
(ogledni primjer nacionalnoga ispita) 3. Najveći tlak na podlogu čovjek stvara kad:
A. leţi,
B. sjedi,
C. stoji na obje noge,
D. stoji na jednoj nozi.
(ogledni primjer nacionalnoga ispita) 4. Voda u velikom jezeru i malom bazenu je jednake gustoće.
Tlak koji stvara voda na dubini 1 m u malom bazenu je:
A. veći od tlaka koji stvara voda u velikom jezeru na dubini 1 m,
B. jednak nuli,
C. jednak tlaku koji stvara voda u velikom jezeru na dubini 1 m,
D. manji od tlaka koji stvara voda u velikom jezeru na dubini 1 m.
(ispitni katalog) 5. Graf prikazuje ovisnost hidrostatskog tlaka p o dubini h za četiri tekućine A, B, C i D,
različitih gustoća. Tekućina najmanje gustoće prikazana je grafom:
3
(07.) 23. U cijevi se nalazi voda gustoće 1000 kg/m i tekućina nepoznate gustoće.
Mjerenja visine stupca vode h i visine stupca nepoznate tekućine h dana su u tablici:
1
2
Na označenom presjeku A hidrostatski tlak nepoznate tekućine u lijevom kraku jednak je hidrostatskom
tlaku vode u desnom kraku cijevi. Srednja vrijednost gustoće nepoznate tekućine iznosi_____. Maksimalna
apsolutna pogreška tako odreĎene gustoće iznosi ____.
(priprema za nacionalni ispit) 6. Uzgon na tijelo koje je dijelom uronjeno u tekućinu, ovisi o:
A) volumenu cijele tekućine
B) volumenu posude
C) volumenu cijelog tijela
D) volumenu uronjenog dijela tijela
(ogledni primjer nacionalnoga ispita) 6. Dva tijela jednakih masa, a različitih gustoća potpuno su
uronjena u vodu. Gustoća svakog tijela veća je od gustoće vode. Na koje tijelo djeluje veća sila uzgona?
A. Iznos sile uzgona na svako od tijela je jednak.
B. Veći je iznos sile uzgona na tijelo veće gustoće.
C. Veći je iznos sile uzgona na tijelo manje gustoće.
D. Na svako od tijela iznos sile uzgona je jednak nuli.
(07.) 10. Poznato je da se atmosferski tlak mijenja od dana do dana. Što će se dogoditi s brodićem kad se
atmosferski tlak poveća? Brodić će:
A. više uroniti u more
B. manje uroniti u more
C. jednako uroniti u more
D. potonuti
(ogledni primjer nacionalnoga ispita) 11. Na Mjesecu nema atmosfere. Što bi se dogodilo s balonom
napunjenim helijem, kad bismo taj balon ispustili iz ruku blizu površine Mjeseca?
A. Odletio bi vertikalno uvis.
B. Odletio bi horizontalno.
C. Lebdio bi na mjestu gdje bismo ga ispustili.
D. Pao bi na površinu Mjeseca.
(13.) 31. Kamen mase 15 kg spustimo u vodu. Koliko iznosi rezultantna sila na kamen dok tone i dok je
cijelim obujmom ispod površine vode (kao što je prikazano na crteţu) prije nego što dotakne dno? Gustoća
kamena je 2 500 kg m-3, a vode 1 000 kg m-3. Zanemarite viskoznost vode.
(13.j.) 22. Dvije kugle jednakih volumena, jedna od zlata, a druga od bakra ovješene su o niti, kao što je
prikazano na crteţu. Tako se ovješene kugle urone u vodu. Zbog toga se iznos sile napetosti niti na koju je
ovješena kugla od zlata smanji za ΔFAu, a kod kugle od bakra za ΔFCu. Koji odnos vrijedi za ΔFAu i ΔFCu?
A. ΔFAu < ΔFCu
B. ΔFAu = ΔFCu
C. ΔFAu > ΔFCu
(08.) 31. Preko učvršćene koloture prebačen je konop. Na jednome kraju konopa visi uteg mase m1 = 5 kg,
uronjen u vodu, a na drugome kraju visi uteg mase m2 = 4 kg. Kolotura je u ravnoteţi. Kolika sila uzgona
djeluje na uteg u vodi?
(11.) 25. Balon mase 90 kg pada kroz zrak. Na balon djeluju sila otpora zraka od 300 N i sila uzgona od 60
N. Kolikom akceleracijom pada balon?
(09.) 31. Komad pluta obujma 500 cm3 pliva na vodi. Pluto pritisnemo rukom tako da ono potpuno uroni u
vodu. Gustoća pluta iznosi 300 kg m−3, a vode 1 000 kg m−3.
31.1. Kolikom silom uzgona djeluje voda na pluto kada je pluto potpuno uronjeno u vodu?
31.2. Kolikom silom trebamo djelovati na pluto da bi ono mirovalo ispod površine vode?
(12.) 5. Kuglica u vodi tone, a ako je uronimo u tekućinu X, ona lebdi kako je prikazano na crteţu.
Koja je od navedenih tvrdnji točna?
A. Gustoća tekućine X manja je od gustoće vode.
C. Gustoća kuglice manja je od gustoće tekućine X.
B. Gustoća tekućine X veća je od gustoće vode.
D. Gustoća kuglice veća je od gustoće tekućine X.
(10.) 4. Tijelo K gustoće ρK i tijelo L gustoće ρL drţe se zaronjeni ispod površine vode gustoće ρ. Kada se
tijela ispuste, tijelo K potone, a tijelo L ostane u istome poloţaju. Koji odnos vrijedi za gustoće tijela i vode?
A. ρK = ρ > ρL
B. ρK > ρ > ρL
C. ρK > ρ = ρL
D. ρK = ρ = ρL
(11.) 3. Kada je potpuno uronjeno u tekućinu, tijelo mase 1.5 kg istisne 0.8 kg tekućine. Što od navedenoga
vrijedi za silu uzgona na tijelo?
A. Sila uzgona iznosi 7 N i usmjerena je prema gore. B. Sila uzgona iznosi 7 N i usmjerena je prema dolje.
C. Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema gore. D. Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema dolje.
(13.j.) 5. Kroz cijev presjeka 24 cm2 za 5 s proĎe 120 L tekućine. Kolika je brzina protjecanja tekućine kroz
tu cijev?
A. 0,01 m/s
B. 0,1 m/s
C. 1 m/s
D. 10 m/s
(12.j.) 5. Idealna tekućina jednoliko struji kroz horizontalno postavljenu cijev kruţnog poprječnog presjeka
promjenjivog promjera. Koja je od navedenih tvrdnji točna?
A. Ukupni je tlak veći na uţem dijelu cijevi.
B. Ukupni je tlak manji na uţem dijelu cijevi.
C. Dinamički je tlak veći na uţem dijelu cijevi.
D. Statički je tlak manji na širem dijelu cijevi.
(11.j.) 22. Kroz vodoravno postavljenu cijev promjenjivoga presjeka stacionarno protječe voda. Kako se
odnose statički tlakovi na presjecima S1 i S2 ako je S1 > S2?
A. p1 > p2
B. p1 = p2
C. p1 < p2
PLINOVI
(ispitni katalog) 27. Temperatura apsolutne nule iznosi ___°C . Temperatura od 37°C iznosi ___K. Ako
se temperatura tijela povisi od 37°C na 39°C povisila se za _____K.
(10.) 5. U popodnevnim se satima temperatura zraka povećala za 13 K u odnosu na ranojutarnju
temperaturu. Za koliko se povećala temperatura zraka u °C?
A. za 13 °C
B. za 30 °C
C. za 260 °C
D. za 286 °C
(08.) 2. Neki se plin nalazi u zatvorenoj posudi. Zašto plin tlači stjenke posude u kojoj se nalazi?
A. Čestice plina miruju i gusto su smještene jedna do druge.
B. Čestice plina miruju i tlače stjenke posude svojom teţinom.
C. Čestice plina se usmjereno gibaju i udaraju o stjenke posude.
D. Čestice plina se nasumično gibaju i udaraju o stjenke posude.
(10.) 6. Koja od navedenih tvrdnji ne vrijedi za model idealnoga plina?
A. Potencijalna energija meĎusobnoga djelovanja čestica plina je zanemariva.
B. Čestice plina se stalno nasumično gibaju.
C. Sudari čestica plina sa stjenkama posude nisu savršeno elastični.
D. Temperatura plina je proporcionalna srednjoj kinetičkoj energiji nasumičnoga gibanja čestica plina.
(09.) 12. Čemu je od navedenoga proporcionalna temperatura idealnoga plina?
A. srednjoj potencijalnoj energiji čestica plina
B. srednjoj kinetičkoj energiji nasumičnoga gibanja čestica plina
C. srednjoj brzini nasumičnoga gibanja čestica plina
D. srednjoj akceleraciji nasumičnoga gibanja čestica plina
(08.) 9. Ako se apsolutna temperatura jednoatomnoga idealnoga plina udvostruči, što će se dogoditi sa
srednjom kinetičkom energijom nasumičnoga gibanja čestica plina?
A. Povećat će se dva puta.
B. Smanjit će se dva puta.
C. Povećat će se četiri puta.
D. Smanjit će se četiri puta.
(11.j) 7. Idealni plin temperature T zagrije se tako da se srednja kinetička energija nasumičnoga gibanja
njegovih čestica udvostruči. Kolika je temperatura plina nakon zagrijavanja?
A. T/√2
B. T√ 2
C. 2T
D. 4T
(11.j.) 27. Odredite unutarnju energiju idealnoga plina koji sadrţi 1023 čestica na temperaturi 200 K.
(12.) 8. Temperatura jednoatomnog idealnog plina iznosi T. Što će se dogoditi s unutrašnjom energijom
jednoatomnog idealnog plina ako se temperatura plina smanji na T/2?
A. Povećat će se dva puta.
B. Smanjit će se dva puta.
C. Povećat će se četiri puta.
D. Smanjit će se četiri puta.
(11.) 27. Obujam idealnoga plina pri temperaturi od 293 K je 1 m3. Pri stalnome tlaku temperatura
idealnoga plina naraste na 353 K. Odredite obujam plina pri toj temperaturi.
(08.) 29. U zatvorenoj posudi nalazi se zrak temperature 100 ºC. Do koje temperature treba zagrijati zrak
da se tlak u posudi udvostruči?
(10.) 7. Temperatura idealnoga plina je 0 °C. Na kojoj će temperaturi obujam plina biti dva puta veći od
obujma plina pri 0 °C ako se tlak plina drţi stalnim?
A. 0 K
B. 137 K
C. 273 K
D. 546 K
(07.) 11. Pri izotermnom procesu obujam se s vrijednosti V poveća na 2V. Početni tlak plina je p. U odnosu
na početni tlak konačni tlak plina je:
A. četiri puta manji
B. dva puta manji
C. nepromijenjen
D. dva puta veći
(08.) 12. Pri izobarnoj promjeni obujam idealnoga plina se tri puta poveća. Apsolutna se temperatura plina
u odnosu na početnu:
A. smanji 9 puta
B. poveća 9 puta
C. smanji 3 puta
D. poveća 3 puta
(13.) 6. U posudi se nalazi plin na temperaturi 27 °C i tlaku p0. Plin izohorno zagrijemo na temperaturu
327 °C. Koliki je tlak plina nakon zagrijavanja?
A. 0,5p0
B. p0
C. 2p0
D. 4p0
(08.) 10. Temperatura neke količine idealnoga plina poveća se četiri puta pri čemu mu se volumen poveća
dva puta. Tlak toga plina se pritom:
A. smanji dva puta
B. smanji četiri puta C. poveća dva puta D. poveća četiri puta
(12.) 22. Idealnom plinu se izohorno poveća temperatura za 300 K. Pritom mu se tlak poveća tri puta.
Kolika je bila početna temperatura plina?
A. 100 K
B. 150 K
C. 300 K
(13.j.) 6. U boci se nalazi plin pod tlakom p i na temperaturi 20 °C. Kolika će biti temperatura toga plina
ako se tlak u boci promijeni na 2p? Pri zagrijavanju plina ne mijenja se obujam boce.
A. 10 °C
B. 40 °C
C. 273 °C
D. 313 °C
(08.) 40.U (p,V) dijagramu prikaţite izohorni proces u kojem se tlak plina poveća s početne vrijednosti p1
na konačnu vrijednost p2 = 2p1. Na grafu označite smjer procesa.
(ispitni katalog) 30. U p,T dijagramu nacrtaj izotermni proces kojim se početni obujam plina smanji na
polovicu početne vrijednosti. Početno stanje plina označeno je na slici.
(09.) 9. Koji od četiriju prikazanih dijagrama predstavlja izohorni proces?
(11.j.) 23. U (p,T) dijagramu prikazana su dva izohorna procesa izvršena nad jednakim količinama
idealnoga plina obujama V1 i V2. Koji je odnos tih obujama?
A. V1 < V2
B. V1 = V2
C. V1 > V2
(12.) 7. Idealni plin prolazi kruţni proces. Na crteţu je prikazano kako se pritom mijenja tlak plina (p) u
ovisnosti o njegovu volumenu (V). Koja od označenih temperatura ovog procesa je najniţa?
A. TA
B. TB
C. TC
D. TD
(11.j.) 6. Idealnomu plinu volumen se prvo izobarno smanji na polovinu početne vrijednosti, a zatim tlak
izotermno udvostruči. Koji graf opisuje navedeni proces?
(ispitni katalog) 28. Idealni plin se pri stalnom tlaku od 2·105 Pa širi od početnog obujma iznosa 2.5 L do
konačnog obujma od 7.5 L. Plin pri tom procesu izvrši rad iznosa________.
(10.) 27. Pri stalnome tlaku od 2∙105 Pa na plinu se obavi rad od 1000 J. Za koliko se smanjio obujam
plina?
(13.j.) 32. Obujam plina na temperaturi 0 °C iznosi 10 L, a tlak 106 Pa. Plin se izobarno zagrije na
temperaturu 1 000 °C. Koliki rad pritom obavi plin?
(ogledni primjer nacionalnoga ispita) 14. Odredi rad plina za proces ABCD prikazan na (p,V) grafu.
(ispitni katalog) primjer. Idealni plin prolazi kruţni proces prikazan na slici. Na kojem se dijelu
kruţnoga procesa ne obavlja rad?
(07.) 22. Plin prolazi proces ABC prikazan na (p, V) grafu. Rad plina koji je obavljen pri procesu ABC
iznosi ________
(09.) 11. Plin je podvrgnut procesu promjene stanja pri kojem se ne obavlja rad. Koji je to proces?
A. izobarni
B. adijabatski
C. izotermni
D. izohorni
(13.j.) 23. Na crteţu je prikazan (p, V) dijagram kruţnoga procesa kojemu je podvrgnut neki plin. Na
kojem dijelu kruţnoga procesa plin predaje toplinu okolini?
(08.) 17. Dva tijela su u termodinamičkoj ravnoteţi ako imaju:
A. jednaku temperaturu
B. jednaku toplinu
C. jednaku unutrašnju energiju
(12.j.) 7. Temperatura idealnog plina poveća se s 40 K na 160 K. Kako će se promijeniti srednja brzina
nasumičnog gibanja atoma tog plina?
A. Smanjit će se 4 puta.
B. Smanjit će se 2 puta. C. Povećat će se 2 puta. D. Povećat će se 4 puta.
(ispitni katalog) 7. Unutrašnja energija idealnog plina iznosi U0. Nakon izotermne promjene stanja toga
plina, iznos unutrašnje energije bit će:
A. manji od U0
B. jednak U0
C. veći od U0
(ogledni primjer nacionalnoga ispita) 8. Plin se zagrijava izohornim procesom, tako da s okolinom
izmijeni 1500 J topline. Unutrašnja energija plina se:
A. ne mijenja
B. smanji za 3000 J
C. poveća za 1500 J D. smanji za 1500 J.
(13.j.) 7. Idealnomu plinu predana je toplina od 5 •106 J pri stalnome tlaku. Plin je pritom obavio rad od 3
•106 J. Kako se pritom promijenila unutrašnja energija plina?
A. Smanjila se za 8 •106 J B. Smanjila se za 2 •106 J C. Povećala se za 2 •106 J D. Povećala se za 8 •106 J
(11.j.) 32. Pri stalnome tlaku od 5·105 Pa idealnomu plinu dovede se 6·103 J topline, a plinu se pritom
poveća obujam od 1 dm3 na 5 dm3. Za koliko se u tome procesu povećala unutarnja energija plina?
(13.) 33. Ako se idealnomu plinu dovede 3 000 J topline, plin prijeĎe iz stanja A u stanje B, kao što je
prikazano na crteţu. Kolika je promjena unutrašnje energije plina?
(09.) 13. Toplinski stroj od toplijega spremnika primi 2 500 J topline, od čega hladnijem spremniku
prenese 1 500 J topline. Kolika je korisnost stroja?
A. 0,3
B. 0,4
C. 0,6
D. 0,7
(08.) 11. Prikazani crteţi predstavljaju različite tipove toplinskih strojeva. Q, Q1 i Q2 su topline koje radno
tijelo izmjenjuje s toplijim i hladnijim spremnikom, a W rad kojega radno tijelo vrši nad okolinom ili
okolina nad njim. Koji se toplinski stroj protivi drugomu zakonu termodinamike?
(12.) 27. Carnotov stroj radi izmeĎu dvaju toplinskih spremnika, jednog temperature 10 °C i drugog
temperature 100 °C. Kolika je korisnost tog stroja?
(12.j.) 32. Carnotov stroj radi s pomoću dvaju toplinskih spremnika, jednog temperature 327 °C, a drugog
temperature 27 °C. Koliki rad obavi na svakih 10 kJ preuzete topline?
(11.) 6. Potrebno je povećati korisnost idealnoga toplinskoga stroja. Moţe se povećati temperatura toplijega
spremnika za ΔT ili smanjiti temperatura hladnijega spremnika za isti iznos ΔT. Koja je od navedenih
tvrdnji točna?
A. Korisnost će biti veća ako se poveća temperatura toplijega spremnika za ΔT.
B. Korisnost će biti veća ako se smanji temperatura hladnijega spremnika za ΔT.
C. Korisnost će se povećati jednako u obama slučajevima.
D. Korisnost se ne će promijeniti zbog promjene temperature spremnika topline.
(08.) 5. Specifični toplinski kapacitet ţeljeza je 460 J kg –1 K–1. Toplina potrebna da se ţeljezu mase 1 kg
poveća temperatura za 2 K iznosi:
A. 230 J
B. 460 J
C. 920 J
D. 462 J
(12.j.) 23. Tijela 1 i 2 imaju jednake mase. Dijagram pokazuje ovisnost promjene temperature o dovedenoj
toplini.
Koja je od navedenih tvrdnji točna?
A. Tijelo 1 ima veći specifični toplinski kapacitet od tijela 2.
B. Tijelo 1 ima manji specifični toplinski kapacitet od tijela 2.
C. Tijela 1 i 2 imaju jednak specifični toplinski kapacitet.
(10.) 32. Voda se zagrijava u aluminijskome loncu uz stalno miješanje. Početno su voda i lonac na
temperaturi od 20 °C. Nakon što su zajedno primili 91,2 kJ topline, temperatura vode i lonca povećala se na
60 °C. Odredite masu vode ako je masa lonca 0,2 kg, specifični toplinski kapacitet vode 4200 J/(kg K), a
specifični toplinski kapacitet aluminija 900 J/(kg K).
(08.) 26. Imamo dva uzorka iste vrste ulja. Prvomu, čija je masa 50 g, temperatura poraste za 18 ºC kad
primi neku toplinu Q. Ako drugi uzorak, mase 150 g, primi upola manje topline, za koliko će stupnjeva
porasti njegova temperatura?
(priprema za nacionalni ispit) 4. U litru vode temperature 20°C stavimo komad ţeljeza, mase 100 g i
temperature 150°C. Nakon nekog vremena voda i ţeljezo postignu termodinamičku ravnoteţu. Time je:
A) temperatura vode postala 150°C, a ţeljeza 20°C,
B) temperatura vode jednaka temperaturi ţeljeza i iznosi 170°C,
C) temperatura vode jednaka temperaturi ţeljeza i iznosi 85°C,
D) temperatura vode jednaka temperaturi ţeljeza, pri čemu je veća od 20°C a manja od 150°C.
(13.) 8. Kalorimetar sadrţi 400 g vode temperature 80 °C. U kalorimetar s vodom dolijemo 1600 g vode
temperature 40 °C. Koliko iznosi temperatura termodinamičke ravnoteţe? Zanemarite zagrijavanje
kalorimetra i druge gubitke topline.
A. 44 °C
B. 48 °C
C. 58 °C
D. 64 °C
(09.) 27. Za pripremu tople kupke temperature 35ºC u 60 kg hladne vode temperature 20ºC dodamo
vruću vodu temperature 80ºC. Kolika je masa vruće vode koju smo dodali?
(13.) 7. Tri tijela jednakih masa imaju specifične toplinske kapacitete za koje vrijedi c1 = 2c2 = 3c3. Dok su u
termičkome kontaktu, svim tijelima zajedno dovede se toplina iznosa 11Q. Tijelo specifičnoga toplinskog
kapaciteta c2 pritom primi topline iznosa 3Q. Koliko je topline Q1 primilo tijelo specifičnog toplinskog
kapaciteta c1, a koliko topline Q3, tijelo specifičnog toplinskog kapaciteta c3?
A. Q1 = 2Q, Q3 = 6Q
B. Q1 = 3Q, Q3 = 5Q
C. Q1 = 5Q, Q3 = 3Q
D. Q1 = 6Q, Q3 = 2Q
(11.j.) 7. Tijelo se sudari neelastično sa zidom. U takvome se sudaru uz početnu brzinu v temperatura tijela
poveća za 0.5 K. Za koliko bi se povećala temperatura tijela uz početnu brzinu 4v uz pretpostavku da se
prilikom sudara uvijek pola kinetičke energije tijela pretvori u unutrašnju energiju tijela?
A. za 1 K
B. za 2 K
C. za 4 K
D. za 8 K
(08.) 3. Led temperature –25 ºC stavi se u zatvorenu posudu koja se potom zagrijava. Na slici je prikazan
graf koji prikazuje ovisnost temperature unutar posude o količini dovedene topline.
Koji se dio grafa odnosi na taljenje leda?
A. AB
B. BC
C. CD
D. DE
(11.j.) 8. Specifična toplina isparavanja vode iznosi 2260 kJ/kg. Vodena para mase 0.5 kg i temperature
100 °C kondenzira se u vodu temperature 100 °C. Koja se od navedenih izmjena topline dogodila tijekom
toga procesa?
A. Iz pare je u okolinu prenesena toplina od 1130 kJ.
B. Iz okoline je na paru prešla toplina od 1130 kJ.
C. Iz pare je u okolinu prenesena toplina od 2260 kJ.
D. Iz okoline je na paru prešla toplina od 2260 kJ.
(11.) 32. Grijačem snage 500W tali se 2kg leda temperature 0°C. Sva energija koju proizvede grijač potroši
se na taljenje leda. Za koliko se vremena led rastali? Specifična toplina taljenja leda iznosi 330000 J kg–1.
(12.) 32. Grijačem snage 3 kW zagrijava se 0,5 kg vode čija je početna temperatura 25°C. Koliko je vremena
potrebno da sva voda ispari? Zanemarite gubitke. Specifični toplinski kapacitet vode je 4 200 J kg –1 K–1, a
njezina specifična toplina isparavanja je 2,26∙106 J kg–1.
(12.j.) 6. Bimetalna traka sastoji se od dviju spojenih traka napravljenih od mjedi i čelika, kako je
prikazano na crteţu.
Pri jednolikom zagrijavanju dolazi do savijanja prema čeličnoj traci. Zašto se to dogaĎa?
A. Temperatura mjedi viša je od temperature čelika.
B. Temperatura čelika viša je od temperature mjedi.
C. Mjed se produljuje više od čelika za istu promjenu temperature.
D. Čelik se produljuje više od mjedi za istu promjenu temperature.
(ispitni katalog) 6. Ţeljeznu kocku zagrijavamo. Pri tome se:
A. povećavaju obujam i masa kocke
B. povećavaju obujam i gustoća kocke
C. povećava obujam kocke, a gustoća smanjuje
D. smanjuju masa i gustoća kocke
(07.) 9. Kad se komad aluminija zagrijava, njegove se dimenzije povećavaju jer se povećava:
A. veličina atoma aluminija
B. razmak izmeĎu atoma aluminija
C. broj čestica u komadu aluminija
D. veličina molekula aluminija
(08.) 35. Duljina ţivina stupca u termometru iznosi 10 cm pri 0 °C te 20 cm pri 100 °C. Pri kojoj će
temperaturi duljina ţivina stupca iznositi 18 cm?
(09.) 33. Zgrada od opeke ima visinu 20 m po zimi pri temperaturi od −10 ºC. Koeficijent linearnoga
rastezanja opeke iznosi 10−5 K−1.
33.1. Kolika je visina zgrade pri temperaturi od 0 ºC?
33.2. Za koliko će se promijeniti visina zgrade od zime do ljeta kad temperatura iznosi 25ºC?
(13.) 27. Na temperaturi 600 °C duljina bakrene ţice je 60 m. Kolika je duljina te ţice na temperaturi
0°C? Linearni koeficijent termičkoga rastezanja bakra je 1,7·10 -5 K-1.
(13.j.) 27. Na temperaturi od 500 °C rupa u ţeljeznoj ploči ima promjer 30 cm. Koliki je promjer te rupe
u ţeljeznoj ploči na temperaturi od 0 °C? Linearni koeficijent termičkoga rastezanja ţeljeza iznosi 1,2·10–5
K–1.
ELEKTROSTATIKA
(11.j.) 8. Koji od navedenih parova čine čestice koje se meĎusobno električki privlače?
A. proton i elektron
B. proton i neutron
C. proton i proton
D. elektron i elektron
(13.) 9. Atom helija sastoji se od elektronskoga omotača s dvama elektronima i jezgre koja sadrţi dva
protona i dva neutrona. Koliko iznosi električni naboj opisanoga atoma helija, QA, a koliko električni
naboj jezgre atoma helija, QJ? U odgovorima e označava elementarni naboj.
A. QA = 0, QJ = 0 B. QA = –2e, QJ = +2e
C. QA = 0, QJ = +2e D. QA = –2e, QJ = 0
(12.) 9. Crteţ prikazuje tri nabijene šuplje kugle od kojih su najmanje dvije negativno nabijene. Strjelice
prikazuju električne sile kojima kugle meĎusobno djeluju. Koja je kugla pozitivno nabijena?
A. kugla 1
B. kugla 2
C. kugla 3
D. nijedna od tih kugli
(13.) 10. Tri elektrona razmještena su tako da zatvaraju jednakostraničan trokut, kao što je
prikazano na crteţu. Koja strelica označava vektor rezultantne elektrostatske sile na elektron u gornjem
vrhu trokuta?
(13.j.) 8. Dva elektrona i jedan proton razmjestimo na vrhove jednakostraničnoga trokuta, kao što je
prikazano na crteţu. Koja strelica prikazuje vektor rezultantne elektrostatske sile na elektron u gornjem
vrhu?
(11.j.) 9. Četiri pozitivna naboja smještena su u vrhovima kvadrata kako je prikazano na crteţu.
Negativni naboj smješten je u središte kvadrata. Koja strelica prikazuje smjer ukupne sile na naboj u
središtu kvadrata?
(11.) 12. Dva točkasta naboja u zraku se meĎusobno odbijaju silom 2 μN. Naboji su smješteni na jednak
razmak u sredstvo relativne dielektrične konstante 8. Kolika je sila izmeĎu tih naboja u navedenom
sredstvu?
(ispitni katalog) 10. Dvije metalne kugle jednakih dimenzija električki su nabijene. Kugla A ima naboj +2
e, a kugla B naboj – 4 e. Kugle dovedemo u meĎusobni kontakt. Pri tome će kugla A:
A. dobiti 3 protona
B. izgubiti 3 protona
C. dobiti 3 elektrona D. izgubiti 3 elektrona
(10.) 8. Dvije jednake metalne kugle prikazane na slici vise na nitima od izolatora. Obje kugle su početno
električki neutralne. Kugla M nabije se pozitivno nabojem od +8 nC i zatim se dotakne kuglom N. Koliko će
nakon toga iznositi naboj na kugli N?
A. −8 nC
B. −4 nC
C. +4 nC
D. +8 nC
(12.j.) 9. Tri jednake metalne šuplje kugle nalaze se na stalcima od izolatora. Na početku kugla 1 nabijena
je nabojem Q, a kugle 2 i 3 su neutralne. Kuglom 1 dotaknemo kuglu 2 i odmaknemo je. Zatim kuglom 1
dotaknemo kuglu 3 i odmaknemo je. Koliki je konačni naboj na kugli 1?
A. Q
B. Q/2
C. Q/3
D. Q/4
(08.) 18. Koja slika ispravno prikazuje što se dogodi kad nenabijenomu elektroskopu pribliţimo pozitivno
nabijeni štap?
(12.j.) 24. Elektroskop je negativno nabijen. Što će se dogoditi ako se pločici elektroskopa pribliţi pozitivno
nabijeni štap bez njihova doticanja?
A. Listići elektroskopa će se meĎusobno pribliţiti.
B. Listići elektroskopa će se razmaknuti.
C. Ništa se neće dogoditi.
(09.) 23. Elektroskop je negativno nabijen zbog čega je kazaljka elektroskopa otklonjena za neki kut. Ako
se elektroskopu pribliţi negativno nabijeni štap (bez doticanja), što će se dogoditi s kutom otklona kazaljke
elektroskopa?
A. Smanjit će se.
B. Ostat će nepromijenjen.
C. Povećat će se.
(13.j.) 10. Pozitivno naelektrizirani štap pribliţi se metalnoj, električki neutralnoj i uzemljenoj kugli. Koji
crteţ prikazuje pravilan raspored naboja na kugli? Jedan znak „+” označava jednaku količinu pozitivnoga
naboja koliko i jedan znak „–” negativnoga naboja.
A.
B.
C.
D.
(10.) 11. Na slici su prikazane silnice električnoga polja i tri točke u tom polju označene brojevima 1, 2 i 3.
Postavimo li proton u točku 1, polje će na njega djelovati silom F1, u točki 2 će na proton djelovati sila F2, a
u točki 3 sila F3. Koji odnos vrijedi za iznose spomenutih sila?
A. F3 > F2 > F1
B. F1 > F2 > F3
C. F2 > F1 > F3
D. F3 > F1 > F2
(12.) 10. Koji dijagram prikazuje iznos električnog polja točkastog naboja u ovisnosti o udaljenosti r od tog
naboja?
A.
B.
C.
D.
(09.) 34. Točka T je na udaljenosti 3 cm od točkastoga električnoga naboja q = +2 nC.
34.1. Koliki je iznos električnoga polja točkastoga naboja q u točki T?
34.2. Ucrtajte na slici vektor električnoga polja u točki T.
(08.) 39. Na crteţu su prikazana dva električna naboja, q1 = –1 nC i q2 = 4 nC, koja su meĎusobno
udaljena 2 cm.
39.1. Skicirajte vektor ukupnoga električnoga polja u točki T koja se nalazi na sredini spojnice dvaju naboja.
Vektor ukupnoga električnoga polja označite oznakom E.
39.2. Odredite jakost ukupnoga električnoga polja u točki T.
(09.) 14. U homogenome električnome polju iznosa 100 N/C dvije točke, meĎusobno udaljene 20 cm,
nalaze se na istoj silnici. Koliki je napon izmeĎu tih točaka?
A. 2 V
B. 5 V
C. 20 V
D. 500 V
(ispitni katalog) 8. IzmeĎu dviju metalnih ploča je napon od 12 V.
Pri prenošenju pozitivnog točkastog naboja od ploče 2. do ploče 1. obavljamo:
A. najveći rad po putu x
B. najveći rad po putu y
C. najveći rad po putu z
D. jednaki rad po svim putovima
(12.) 28. Kolika je brzina elektrona koji se ubrzao kroz napon od 100 V? Elektron je u početnoj točki
mirovao.
(12.j.) 8. Proton ulazi u prostor izmeĎu dviju nabijenih ploča, kako je prikazano na crteţu.
Električno polje izmeĎu ploča je homogeno. Početna brzina protona iznosa v0 okomita je na električno
polje. Kako će se gibati proton u prostoru izmeĎu ploča?
A. po dijelu parabole prema pozitivno nabijenoj ploči
B. po dijelu parabole prema negativno nabijenoj ploči
C. po kruţnom luku prema pozitivno nabijenoj ploči
D. po kruţnom luku prema negativno nabijenoj ploči
(09.) 17. IzmeĎu ploča ravnoga kondenzatora nalazi se zrak (εr = 1). Što će se dogoditi s kapacitetom
kondenzatora ako izmeĎu njegovih ploča stavimo staklo (εr = 6)?
A. Povećat će se šest puta. B. Smanjit će se šest puta. C. Ostat će nepromijenjen. D. Past će na nulu.
(08.) 27. Pločasti kondenzator ispunjen je dielektrikom relativne permitivnosti 6. Površina svake ploče
kondenzatora iznosi 6.2 ∙ 10–3 m2, ploče su meĎusobno razmaknute za 2 mm, a naboj na svakoj ploči iznosi
4 ∙ 10–8 C.
27.1. Odredite kapacitet kondenzatora.
27.2. Odredite napon izmeĎu ploča kondenzatora.
(13.j.) 12. Ravni kondenzator, izmeĎu čijih se ploča nalazi zrak, spojen je na bateriju tako da na
sebe primi naboj Q. Tako nabijen kondenzator odspoji se od baterije te u prostor izmeĎu ploča
umetne dielektrik relativne permitivnosti εr = 8. Pri umetanju dielektrika kondenzator je električki
izoliran od okoline. Naboj na kondenzatoru nakon umetanja dielektrika označen je s Q'. Što vrijedi
za odnos naboja Q'/Q?
A. Q'/Q = 1/8
B. Q'/Q = 1
C. Q'/Q = 8
D. Q'/Q = 64
(12.) 11. Dijagram prikazuje napon izmeĎu ploča kondenzatora u ovisnosti o naboju pri nabijanju
kondenzatora. Koja je od navedenih tvrdnji točna?
A. Nagib grafa jednak je kapacitetu kondenzatora.
B. Označena površina ispod grafa jednaka je kapacitetu kondenzatora.
C. Nagib grafa jednak je energiji pohranjenoj u kondenzatoru.
D. Označena površina ispod grafa jednaka je energiji pohranjenoj u kondenzatoru.
ELEKTRIČNA STRUJA
(10.) 10. Poprečnim presjekom vodiča za 0,1 s proteče 3,125·1014 elektrona. Kolika je jakost struje koja teče
vodičem?
A. 0,5 mA
B. 5 mA
C. 0,5 A
D. 5 A
(11.j.) 28. Struja I koja prolazi kroz otpornik otpora R tijekom vremena t mijenja se kako je prikazano na
grafu. Kolika količina naboja proĎe kroz otpornik za 6 sekundi?
(09.) 19. Koja je mjerna jedinica za električnu otpornost?
A. Ω
B. Ω m
C. Ω/m
D. Ω m2
(09.) 15. U strujnome krugu prikazanome na crteţu jedna je ţaruljica pregorjela. Kao posljedica toga sve su
ţaruljice prestale svijetliti. Koja je ţaruljica pregorjela?
(11.) 11. Na grafu je prikazana ovisnost jakosti struje I o naponu U za dva vodiča. Koliko bi iznosio ukupni
otpor serijskog spoja ta dva vodiča?
A. 0.23 Ω
B. 4.3 Ω
C. 25 Ω
D. 35 Ω
(08.) 36. Otpornici otpora 4 Ω, 8 Ω i 8 Ω spojeni su u strujni krug zajedno s izvorom napona od 8 V, kako
je prikazano na shemi. Kolika struja teče kroz otpornik otpora 4 Ω?
(09.) 16. Dva su otpornika serijski spojena na izvor napona 9 V, kao što je prikazano na crteţu. Ako je na
krajevima otpornika R1 napon 6 V, koliko iznosi omjer otpora R1 i R2?
A. 1:2
B. 2:1
C. 1:4
D. 4:1
(13.) 32. U krug istosmjerne struje napona 120 V uključena su tri jednaka otpornika, otpornik
A, otpornik B i otpornik C, kao što je prikazano na crteţu. Odredite napon na krajevima svakoga
otpornika.
(08.) 19. Koji se od strujnih krugova prikazanih shemama moţe uporabiti da se izmjeri iznos otpora R?
(12.j.) 10. Crteţ prikazuje strujni krug. Voltmetar V1 pokazuje 8 V. Koliko pokazuje voltmetar V2?
A. 2 V
B. 4 V
C. 8 V
D. 16 V
(08.) 6. Kad se prekidač zatvori u krugu prikazanom na slici, ampermetar će pokazivati:
A. veću jakost struje nego prije
B. manju jakost struje nego prije
C. jednaku jakost struje kao i prije
(10.) 9. U strujnome krugu prikazanome na slici voltmetar pokazuje 4 V. Unutrašnji otpor baterije je
zanemariv. Koliku jakost struje pokazuje ampermetar uz uvjet da su instrumenti idealni?
A. 1 A
B. 2 A
C. 3 A
D. 4 A
(12.) 33. Ampermetar ima mjerno područje 1 A i unutrašnji otpor 0,1 Ω. Njime treba mjeriti struje iznosa
do 3 A. Koliki je dodatni otpor potrebno spojiti s ampermetrom u strujnom krugu kako bi to bilo moguće?
(11.j.) 33. Struja kratkoga spoja za bateriju elektromotornoga napona 20 V iznosi 25 A. Kolika je jakost
struje u krugu ako se na bateriju spoji vodič otpora 4 Ω?
(ispitni katalog) 31. Dva otpornika, otpora 2 R i 3 R, spojena su serijski s baterijom elektromotornog
napona E = 30 V i unutrašnjeg otpora R kako je prikazano na slici.
Napon na otporniku 2R iznosi _________.
(13.j.) 9. Zadana su tri strujna kruga, kao što je prikazano na crteţu. Kako se odnose struje I1, I2 i I3
kroz ţarulje? Ţarulje su u svim trima strujnim krugovima jednakih otpora. Svi su izvori jednakih
eletromotornih napona i zanemarivih unutarnjih otpora.
A. I1 < I2 < I3
B. I2 < I1 < I3
C. I1 < I3 < I2
D. I3 < I2 < I1
(13.j.) 28. Otpornik otpora R = 100 Ω preko sklopke S spojen je na izvor elektromotornog napona ε i
unutarnjeg otpora r, kao što je prikazano na crteţu. Ako je sklopka S otvorena, voltmetar pokazuje 4,5 V.
Ako je sklopka zatvorena, ampermetar pokazuje 0,04 A. Pretpostavite da su ampermetar i voltmetar idealni.
Koliki je unutarnji otpor baterije r?
(11.) 10. Baterija u strujnom krugu prikazanom na crteţu ima elektromotorni napon E. Smatra se da su
ampermetar i voltmetar idealni. Kako će se promijeniti iznosi na mjernim ureĎajima kad se zatvori prekidač
P?
A. Iznos na ampermetru će se povećati, a na voltmetru smanjiti.
B. Povećat će se iznosi i na ampermetru i na voltmetru.
C. Iznos na ampermetru će se smanjiti, a na voltmetru povećati.
D. Smanjit će se iznosi i na ampermetru i na voltmetru.
(09.) 29. Na nekome električnome ureĎaju stoje oznake 220 V, 50 W. Koliki je otpor toga ureĎaja?
(ispitni katalog) 33. Električni grijač sastoji se od dva jednaka otpornika, koji mogu biti meĎusobno
spojeni u seriju ili paralelno. Pri kojem će načinu spajanja jednaka količina vode, grijana tim grijačem, brţe
zakipjeti?
(ispitni katalog) 9. Dvije ţarulje, X i Y, jednakih otpora, spojene su u krug, kako je prikazano na slici.
Kako će svijetliti ţarulje u odnosu na svoj prijašnji sjaj, ako se zatvori prekidač S?
(13.) 11. Na izvor istosmjernoga napona serijski su spojene ţaruljice Ţ1 i Ţ2 te promjenjivi
otpornik, kao što je prikazano na crteţu. Što će se od navedenoga dogoditi s intenzitetima svjetlosti
ţaruljica kada se promjenjivomu otporniku poveća otpor RX?
A. Smanjit će se intenziteti svjetlosti ţaruljica Ţ1 i Ţ2.
B. Smanjit će se intenzitet svjetlosti ţaruljice Ţ1, a povećat će se intenzitet svjetlosti ţaruljice Ţ2.
C. Povećat će se intenzitet svjetlosti ţaruljice Ţ1, a smanjit će se intenzitet svjetlosti ţaruljice Ţ2.
D. Povećat će se intenziteti svjetlosti ţaruljica Ţ1 i Ţ2.
(ispitni katalog) 34. Marko, Ivan i Dominik raspravljaju o računu koji im je poslala Hrvatska
elektroprivreda.
Marko: Kilovatsati … to nam kaţe koliko smo struje potrošili ovog mjeseca.
Ivan: Ne, kilovatsati su jedinica za električni naboj koji smo potrošili.
Dominik: Moram vas obojicu ispraviti, radi se zapravo o električnoj snazi koju smo potrošili.
Tko je u pravu?
A. Marko
B. Ivan
C. Dominik
D. nitko od njih
Obrazloţite odgovor!

Download Report