PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA
OPĆINE PRIVLAKA
Privlaka, rujan 2013. godine
Naručitelj:
Općina Privlaka
Za naručitelja:
Načelnik Općine Privlaka
Izvoditelj:
CroMost d.o.o.
Za izvoditelja:
direktorica tvrtke CroMost d.o.o.
Autor:
Nikolina Hrpalo
SADRŽAJ
UVODNA RIJEČ NAČELNIKA
DEFINICIJA I SVRHA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA
SAŽETAK
1
4
I. OSNOVNA ANALIZA
1. PROSTORNA OBILJEŽJA
1.1.
Položaj, površina i osnovne prostorne karakteristike
1.2.
Osnovna geomorfološka obilježja
1.3.
Klimatska obilježja
2. KULTURNO-POVIJESNA I PRIRODNA BAŠTINA
3. STANOVNIŠTVO; DOBNA I OBRAZOVNA STRUKTURA
3.1.
Broj stanovnika
3.2.
Prirodno kretanje stanovništva
3.3.
Migracije
3.4.
Dobna struktura
3.5.
Obrazovna struktura
3.5.1. Pismenost stanovništva
3.5.2. Informatička pismenost stanovništva
3.6.
Nacionalna i vjerska pripadnost
3.7.
Zdravstveno stanje stanovništva
3.7.1. Osobe s invaliditetom
4. RADNA SNAGA I ZAPOSLENOST
4.1.
Radna snaga
4.2.
Struktura nezaposlenih prema spolu, obrazovanju i dobi
5. PROMETNA INFRASTRUKTURA
5.1.
Cestovni prometni sustav
5.2.
Povezanost u pomorskom, željezničkom i zračnom prometu
5.3.
Pošta
5.4.
Telekomunikacijski sustav
6. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
6.1.
Vodno gospodarstvo
6.2.
Odvodnja otpadnih voda
6.3.
Gospodarenje otpadom
6.4.
Energetika
6.5.
Plinofikacija
6.6.
Obnovljivi izvori energije
7. ZAŠTITA OKOLIŠA
7.1.
Vode
7.2.
More
7.3.
Tlo
7.4.
Zrak
7.5.
Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti
7.6.
Otpad
7.7.
Buka
8. GOSPODARSTVO
8.1.
Bruto domaći proizvod (BDP) Zadarske županije
8.2.
Poslovanje poduzeća
8.3.
Robna razmjena s inozemstvom
8.4.
Poduzetničke zone
8
9
9
18
19
20
28
28
29
30
31
32
33
33
34
35
36
37
37
38
40
41
42
44
44
46
46
48
51
51
54
54
55
55
55
58
58
59
62
64
66
66
67
68
70
9. TURIZAM
9.1.
Turistička ponuda općine Privlaka
9.1.1. Smještajni kapaciteti
9.1.2. Aktivan odmor
9.1.3. Ljekovito crno blato
9.1.4. Organizacija izleta
9.1.5. Gastronomija
9.1.6. Trgovina i ostale usluge
9.1.7. Prometna povezanost
9.1.8. Turističke manifestacije i događanja
9.2.
Analiza turističke sezone u 2012. godini
9.2.1. Turizam Zadarske županije u 2012. godini
9.2.2. Usporedba sezone 2011. i 2012. godine u općini Privlaka
9.2.2.1. Usporedba sezona u privatnom smještaju (bez kampova)
9.2.2.2. Usporedba sezona u kampovima
9.2.2.3. Usporedba sezona za hotelski smještaj
9.2.2.4. Struktura gostiju
10. POLJOPRIVREDA
10.1. Vinogradarstvo
10.2. Maslinarstvo
10.3. Voćarstvo i povrtlarstvo
10.4. Stočarstvo
11. RIBARSTVO I MARIKULTURA
12. PRORAČUN OPĆINE PRIVLAKA
13. DRUŠTVENE DJELATNOSTI
13.1. Obrazovanje
13.1.1. Predškolski odgoj
13.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje
13.2. Zdravstvo i socijalna skrb
13.3. Kulturne i sportske djelatnosti
14. UPRAVLJANJE RAZVOJEM
14.1. Upravljanje razvojem u općini Privlaka
15. RAZVOJNI DOKUMENTI
II.
1.
2.
3.
OPĆINA PRIVLAKA U OKVIRIMA REGIONALNE POLITIKE
POTPOMOGNUTA PODRUČJA
INDEKS RAZVIJENOSTI
RURALNA PODRUČJA U ŽUPANIJI
3.1.
Lokalne akcijske grupe u Zadarskoj županiji
3.2.
LAG „Mareta“
72
74
74
74
75
75
76
76
77
77
79
79
80
81
83
84
85
87
89
90
90
90
91
92
94
95
95
96
97
98
101
105
107
108
109
110
114
115
117
III. SWOT ANALIZA OPĆINE PRIVLAKA
1. DEFINICIJA SWOT ANALIZE
2. SWOT ANALIZA OPĆINE PRIVLAKA
121
122
123
IV. VIZIJA OPĆINE PRIVLAKA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE
1. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI OPĆINE PRIVLAKA
2. STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
2.1.
STRATEŠKI CILJ 1. Razvoj konkurentnog turizma, gospodarstva, poljoprivrede
i ribarstva
2.2.
STRATEŠKI CILJ 2. Izgradnja i modernizacija infrastrukture s ciljem
unaprjeđenja kvalitete života i zaštite okoliša
2.3.
STRATEŠKI CILJ 3. Prepoznatljivost i očuvanje kulturno-povijesne i prirodne
125
126
127
128
133
baštine
STRATEŠKI CILJ 4. Poboljšanje kvalitete življenja kroz razvoj društvenih
djelatnosti
3. HORIZONTALNI CILJEVI
3.1.
Razvoj informacijskog društva
3.2.
Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava
3.3.
Održivi razvoj
3.4.
Partnerstvo i učinkovita demokracija
4. BAZA PROJEKTNIH IDEJA U ŽUPANIJI
139
V. FINANCIJSKI OKVIR
152
2.4.
VI. PROVEDBA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA
1. TEMELJI ZA IZRADU I PROVEDBU RAZVOJNIH DOKUMENATA
2. INSTITUCIONALNI OKVIR
VII.
142
147
147
148
148
148
150
156
157
159
PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE
161
POPIS TABELA
POPIS SLIKA
167
168
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
UVODNA RIJEČ NAČELNIKA
Općina Privlaka, kao i svaka druga općina, grad, županija, regija ili država, teži
kontinuiranom, održivom razvoju. Želja za osobnim razvojem i boljim životom potječe od
svakog pojedinca, od svake obitelji i zajednice te je kao takva prožeta kroz sve sfere ljudskog
djelovanja. Da bi se takva nastojanja uspjela realizirati, potrebito je uložiti određene napore i
sredstva, ali prije svega treba imati jasnu viziju i cilj.
Izrada i prihvaćanje ovog Programa ukupnog razvoja omogućit će kontinuirani razvoj
općine Privlaka te dati odgovore na pitanja u kojem smjeru taj razvoj treba ići i na koji ga
način ostvariti. Također, Program stvara jasniju i realniju sliku o potrebama svih subjekata i
skupina u društvu, temeljem čega je sastavljena lista prioriteta. Tako povezane cjeline čine
temeljni dokument po kojem vodstvo općine može planirati aktivnosti te najznačajnije i
najučinkovitije projekte za općinu, čime se stvara podloga za izradu kvalitetnog i razvojnog
proračuna te svrhovitu raspodjelu financijskih sredstava.
Priključenje Europskoj uniji iznimno je značajno za cjelokupni razvoj Republike
Hrvatske te svih županija i općina, a financijska sredstva koja zemljama članicama stoje na
raspolaganju, velikim dijelom ovise o kvalitetnoj pripremi pojedine zemlje da prihvati i
iskoristi sredstva koja su namijenjena poticanju projekata razvoja. Kao partneri središnjoj
vlasti u tom procesu trebaju sudjelovati županije i općine, budući da se većina razvojnih
projekata realizira upravo kroz njihovu međusobnu suradnju.
Program ukupnog razvoja općine Privlaka u potpunosti je usklađen sa Županijskom
razvojnom strategijom Zadarske županije i predstavlja osnovni razvojni dokument za
razdoblje od 2013. do 2020. godine, kao i okvir za financiranje razvojnih projekata općine iz
svih izvora financiranja. Omogućit će rast konkurentnosti i korištenje vlastitih potencijala za
postizanje ciljeva te doprinijeti održivom razvoju ovog područja.
Na kraju, želim napomenuti da je ovaj Program ukupnog razvoja sačinjen u cilju
omogućavanja napretka cijele zajednice – svih stanovnika i gostiju općine Privlaka, ali isto
tako i u cilju iznalaženja najboljih mogućnosti osobnog razvoja i napretka za svakog
pojedinca kroz aktivno sudjelovanje u razvoju te brizi i očuvanju prostora u kojem žive. Jer,
samo zadovoljni stanovnici i njihove obitelji, kojima je u svim aspektima životnog djelovanja
omogućeno ispunjenje osobnih potreba, ciljeva i želja, čine uspješnu lokalnu zajednicu sretnih
ljudi, čime se ostvaruje i vizija naše zajednice – općine Privlaka.
Neven Begonja
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
DEFINICIJA I SVRHA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA
Zbog neravnomjernog razvoja pojedinih regija Republike Hrvatske, kao i različitih
društvenih skupina, Vlada RH je prepoznala potrebu da se definira regionalna politika.
Regionalna politika je isto tako politika i praksa koju provodi Europska unija, iz razloga
smanjenja socijalnih i gospodarskih razlika pojedinih regija, odnosno ekonomske i socijalne
kohezije Europske unije. Ovakva politika provodi se pomoću različitih fondova (kohezijskog i
strukturnih fondova). Na taj način Europska unija odobrava i potiče prijenos sredstava iz
bogatijih zemalja članica u one manje razvijene zemlje, odnosno regije. Takvom politikom
unutar Europske unije može se prenijeti i više od 35% njenog proračuna. Zahvaljujući prije
spomenutim fondovima utječe se na povećanje konkurentnosti regije i pridonosi boljem
standardu njenih građana.
Zbog toga, dobro osmišljen upravljani ili vođeni razvoj neke države ima jasnu
strukturu, odnosno piramidu strategija i planova. Obično je to planiranje koncipirano na tri
razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Država tako izrađuje strategije razvoja,
dokumente koji daju smjernice nekoj državi u kojem smjeru treba graditi svoju budućnost,
koje su joj glavne grane gospodarstva, i područja od nacionalnog interesa. Sukladno tome
planiranje razvoja se spušta na niže razine: regija, jedinica lokalne samouprave (JLS). U
Hrvatskoj taj lanac sukladno administrativno-političkom ustrojstvu ima slijedeće elemente:
Strategije Republike Hrvatske koje donose Vlada i Sabor Republike Hrvatske, Regionalni
operativni program (ROP) kojeg donosi županija, a koji mora biti sukladan s prije
spomenutim Strategijama, te Program ukupnog razvoja (PUR), dokument kojeg usvajaju
općinska i gradska Vijeća u Republici Hrvatskoj.
Program ukupnog razvoja je iznimno značajan dokument kojeg izrađuje općina ili
grad, te na taj način preuzima odgovornost za gospodarski razvoj svoje jedinice lokalne
samouprave.
Iz tih razloga trebalo je izgraditi sustav nacionalnog, regionalnog i lokalnog razvoja,
odnosno sustav koji će omogućiti:
1. jasno definiranje potreba u razvoju,
2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te
1
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
3. razvijanje ideja i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje javnih
sredstava u pojedina područja.
Takvi sustavi su također preduvjet za sudjelovanje u preraspodjeli sredstava iz
kohezijskog i strukturnih fondova Europske unije te Okvirnih programa.
Poseban značaj za održivi razvoj zemlje i njenu konkurentnost na europskom tržištu
sačinjava upravo regionalna politika. Na taj način izjednačava se gospodarska razvijenost
pojedinih regija unutar države, te lakša implementacija u globalne procese koji se odvijaju na
tržištu. U prilog tome govori i praksa Europske unije, u kojoj ne samo da regije unutar država
razvijaju politiku svojeg razvoja, već se često regije različitih država (koje imaju iste ili slične
interese) povezuju te zajednički nastupaju i razvijaju na tržištu.
Kao što je potrebno da strategija i poticanje na inicijativu dolazi od strane viših
instanci, isto tako je potrebito da različite razvojne projekte planiraju i provode lokalne vlasti.
To proizlazi iz činjenice da se svi projekti međusobno razlikuju, bilo u većoj ili u manjoj
mjeri. Na taj način, programi kreirani na nacionalnoj razini često ne mogu polučiti
priželjkivane rezultate, barem ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće postići kada se sama
lokalna zajednica aktivno uključi u razvoj područja na kojem djeluje. Svako područje, regija,
općina ili grad ima svoje specifičnosti i kao takve najbolje ih poznaju upravo lokalne vlasti.
Stoga je lokalne vlasti potrebito educirati o načinu planiranja razvoja i njegovu provođenju,
kako bi mogle biti nositelji razvoja jedinice lokalne samouprave.
Instrumenti za provedbu ovih prioriteta regionalne politike su Programi (ili Strategije)
razvoja županija i širih regija i/ili Programi ukupnog razvoja gradova i općina.
Zbog svega navedenog, potpuno se logičnim nameće potreba da i Općina Privlaka
izradi Program ukupnog razvoja. Obzirom da je Zadarska županija još 2011. godine izradila
Županijsku razvojnu strategiju, time je potreba i mogućnost za izradu Programa ukupnog
razvoja još više izgledna i prijeko potrebna.
Isto tako, specifična namjena Programa ukupnog razvoja jest odrediti gdje općina želi i
može biti u ekonomskom, gospodarskom i društvenom pogledu u odnosu na regiju i državu u
cjelini te odrediti optimalan put za postizanje toga cilja.
2
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Program ukupnog razvoja utvrđuje strateške prioritete razvoja i pomaže usmjeriti
resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili.
Program ukupnog razvoja obično izrađuje skupina stručnjaka, dok samu strategiju
izrade određuje radna skupina koja je sastavljena od svih meritornih subjekata u općini kako
bi sve skupine društva bile uključene u proces odlučivanja. Subjekti će biti zaduženi i za
provedbu Programa.
Program ukupnog razvoja nudi odgovore na slijedeće probleme s kojim se jedinica
lokalne samouprave susreće:
1. zapošljavanje;
2. prihod;
3. privlačenje investicija;
4. pristup kapitalu;
5. komunalne usluge;
6. prometna infrastruktura te
7. na sve ostale segmente koji su izravno povezani s održivim gospodarskim rastom i
napretkom.
Izuzetno je bitno da se takva strategija razvoja usredotoči na one projekte i zadatke
koji će imati pozitivnih učinaka na jedinicu lokalne samouprave i koje je moguće ostvariti.
Provođenje te praćenje i ažuriranje ovog Programa razvoja označava slijedeći logičan
korak u strateško-gospodarskom razvoju općine Privlaka.
Izrada Programa ukupnog razvoja nije zakonom obvezujuća, no ipak vodstvo općine
Privlaka smatra nužnim izraditi ga, kako bi on bio odraz potreba općine, sadržavajući
odrednice njenog budućeg razvoja, s konkretnim mjerama za postizanje održivog razvoja.
Dakle, izrada i prihvaćanje Programa ukupnog razvoja može se smatrati najavom uspješnog
procesa održivog razvoja općine Privlaka.
3
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
SAŽETAK
Program ukupnog razvoja općine Privlaka temeljni je planski dokument za održivi
društveno-gospodarski razvoj općine i sadržajno je u svojim najvažnijim dijelovima u
potpunosti usklađen sa Županijskom razvojnom strategijom Zadarske županije.
Iako izrada i donošenje Programa ukupnog razvoja nisu zakonom propisani kao
obveze jedinica lokalne samouprave, mnoge općine i gradovi u Republici Hrvatskoj provode
tu praksu i posljednjih godina su izradili i uspješno provode svoje Programe/projekte ukupnog
razvoja. U tom smislu, i općina Privlaka je, po prvi puta od osnivanja, u cilju strateškog
planiranja svojeg razvoja, prepoznala važnost donošenja ovakvog opsežnog planskog
dokumenta, sa jasno definiranom vizijom i ciljevima te njegove provedbe.
Program ukupnog razvoja općine Privlaka podijeljen je na sedam osnovnih poglavlja.
I. Osnovna analiza
Poglavlje osnovne analize sadrži najvažnija razvojna obilježja, trendove, probleme i
razvojne potrebe općine u svim segmentima razvoja. Osnovna analiza sadrži tumačenja,
usporedbe (npr. sa statističkom regijom, Zadarskom županijom, Republikom Hrvatskom,
Europskom unijom) i ocjene, potkrijepljene činjenicama, pokazateljima, argumentima i
komentarima, a razrađena je po slijedećim tematskim područjima:
1. Prostorna obilježja
2. Kulturno-povijesna i prirodna baština
3. Stanovništvo; dobna i obrazovna struktura
4. Radna snaga i zaposlenost
5. Prometna infrastruktura
6. Komunalna infrastruktura
7. Zaštita okoliša
8. Gospodarstvo
9. Turizam
10. Poljoprivreda
11. Ribarstvo i marikultura
12. Proračun općine Privlaka
13. Društvene djelatnosti
14. Upravljanje razvojem
15. Razvojni dokumenti
4
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
II. Općina Privlaka u okvirima regionalne politike
Ovo poglavlje sadrži opis potpomognutih područja i područja od posebne državne
skrbi u Zadarskoj županiji, definiciju indeksa razvijenosti i razvijenost općine Privlaka u
odnosu na druge općine i gradove u Zadarskoj županiji. Također, definirana su ruralna
područja u županiji i karakteristike Lokalnih akcijskih grupa (tzv. LAG-ova). Posebno je dan
prikaz LAG-ova u Zadarskoj županiji te LAG-a „Mareta“, kojem pripada i općina Privlaka.
III. SWOT analiza
SWOT analiza sadrži ocjenu snaga i slabosti unutar općine te prilika i prijetnji izvan
općine, važnih za razvoj, a obrazlaže i tumači koji su i kakvi stvarni čimbenici razvoja i
potencijali za razvoj, ali i ograničenja i prepreke u razvoju.
-
SNAGE
dobar geografski položaj općine; duga i
razvedena obala; ljekovito blato
biološka raznolikost
visoka čistoća mora i zraka
dobre klimatske karakteristike
tradicionalna i kulturno-povijesna baština
organizirano osnovnoškolsko obrazovanje
dostupnost osnovnih zdravstvenih usluga
tradicija ribarstva, poljoprivrede i pružanja
usluga u turizmu
dobra cestovna povezanost unutar županije
dobra telekomunikacijska i poštanska
infrastruktura
-
-
PRILIKE
rastući interes tržišta za selektivne oblike
turizma i visokokvalitetnim turizmom
rastući interes tržišta za eko-proizvode
mogućnost korištenja poticajnih sredstava
nacionalna potpora umrežavanju i
povezivanju proizvođača i prerađivača
infrastruktura za širokopojasni internet
strukturni i kohezijski fondovi EU
nacionalna sredstva za ujednačeni
regionalni razvoj
-
5
SLABOSTI
slaba iskorištenost geografskog položaja
nedovoljna valorizacija tradicijskog i
kulturno-povijesnog nasljeđa
nezadovoljavajuća demografska i
obrazovna struktura
nedostatak centra općine
kratka turistička sezona
nedovoljna iskorištenost poljoprivrednih
površina u i educiranost poljoprivrednika
nepovoljno stanje infrastrukture
nedostatak investicija
slaba energetska efikasnost javnih objekata
nedovoljna pokrivenost kvalitetnom
vodoopskrbom i odvodnjom otpadnih voda
nedostatna svijest stanovnika o očuvanju
prirodnih vrijednosti i zaštiti okoliša
PRIJETNJE
neriješeni imovinsko-pravni odnosi
složena zakonska regulativa za realizaciju
ulaganja u obnovljive izvore energije
neiskorištenost obnovljivih izvora energije
siva ekonomija i nereguliranost tržišta
moguće ekološke katastrofe
utjecaj gospodarske krize u regionalnom i
nacionalnom te međunarodnom okruženju
nedostatak razvojnih projekata i programa
općine
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
IV. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere
Vizija sadrži opis zamišljenog sveobuhvatnog budućeg postignuća u razvoju općine.
Vizija razvoja općine Privlaka za razdoblje od 2013. – 2020. godine, identificirana
konsenzusom, usvojena na sjednici Općinskog vijeća je:
Općina Privlaka je turistički privlačno područje, s gospodarstvom u intenzivnom
razvoju, prepoznatljive kulturno-povijesne i prirodne baštine te visoke kvalitete života.
Kao prva razina konkretizacije vizije, predložena su slijedeća četiri strateška cilja:
STRATEŠKI CILJ 1:
Razvoj konkurentnog turizma, gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva,
STRATEŠKI CILJ 2:
Izgradnja i modernizacija infrastrukture s ciljem unapređenja kvalitete života i zaštite okoliša,
STRATEŠKI CILJ 3:
Prepoznatljivost i očuvanje kulturno-povijesne i prirodne baštine,
STRATEŠKI CILJ 4:
Poboljšanje kvalitete življenja kroz razvoj društvenih djelatnosti.
Horizontalni ciljevi su oni ciljevi koji bi se idealno trebali promicati u svim
programima i projektima implementacije Programa ukupnog razvoja općine Privlaka.
Horizontalni ciljevi Programa ukupnog razvoja općine Privlaka su:
1. Razvoj informacijskog društva
2. Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava
3. Održivi razvoj
4. Partnerstvo i učinkovita demokracija
U posebnom potpoglavlju prezentirana je Baza projektnih ideja u Zadarskoj županiji,
kao važan čimbenik u predlaganju, predstavljanju i realizaciji pojedinih projekata na području
općine Privlaka.
V. Financijski okvir
Financijski okvir sadrži indikativni i okvirni pregled te alokaciju financijskih sredstava
po strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama.
6
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
CroMost d.o.o.
Redni broj
Naziv cilja/prioriteta
Cilj 1
Razvoj konkurentnog turizma, gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva
Prioritet 1.1.
Razvoj konkurentnog turizma
Prioritet 1.2.
Razvoj gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva
Cilj 2
Izgradnja i modernizacija infrastrukture s ciljem unapređenja
Iznos u kn
kvalitete života i zaštite okoliša
Prioritet 2.2.
Izgradnja nove i modernizacija postojeće prometne i komunalne
infrastrukture
Određivanje lokacije, izgradnja i uređenje centra općine
Prioritet 2.3.
Zaštita okoliša
Cilj 3
Prepoznatljivost i očuvanje kulturno-povijesne i prirodne baštine
Prioritet 3.1.
Prioritet 3.2.
Promidžba u cilju prepoznatljivosti kulturno-povijesne i prirodne
baštine
Očuvanje kulturno-povijesne i prirodne baštine
Cilj 4
Poboljšanje kvalitete življenja kroz razvoj društvenih djelatnosti
Prioritet 4.1.
Razvoj i poticanje odgojno-obrazovnih te sportskih i rekreacijskih
aktivnosti
Razvoj i poticanje aktivnosti civilnog društva
Prioritet 2.1.
Prioritet 4.2.
VI. Provedba Programa ukupnog razvoja općine Privlaka
Provedbom Programa ukupnog razvoja, lokalna samouprava će, kroz predložene
prioritetne projekte, poticati razvoj privatnog i civilnog sektora, kako bi mogli učinkovitije
doprinositi uravnoteženom i održivom razvoju općine. Istodobno će i sama lokalna
samouprava, provedbom mjera iz Programa ukupnog razvoja, jačati svoje kapacitete i
učinkovitost rada. Provedba Programa ukupnog razvoja općine Privlaka realizirat će se kroz
provedbu razvojnih projekata.
VII. Praćenje i izvješćivanje
Bez odgovarajućeg praćenja i izvješćivanja nije moguće pratiti učinke provedbe
Programa ukupnog razvoja i osigurati sustav odgovornosti za poduzete aktivnosti, odnosno za
rezultate različitih mjera i projekata. Za učinkovitu provedbu praćenja i vrednovanja te
korištenja rezultata vrednovanja, potrebno je organizirati primjeren sustav upravljanja, koji
treba osigurati pravodobne informacije o različitim projektima, njihovim sudionicima i
rezultatima. U tom smislu, predlaže se, uz Općinsko vijeće, i imenovanje osobe odgovorne za
praćenje provedbe Programa ukupnog razvoja (prijedlog: pročelnik Jedinstvenog upravnog
odjela Općine Privlaka).
7
I.
OSNOVNA ANALIZA
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
1. PROSTORNA OBILJEŽJA
1.1. Položaj, površina i osnovne prostorne karakteristike
Zadarska županija proteže se na prostoru ukupne površine 7.276,23 km 2, a smještena
je na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana.
Određena svojim prirodnim položajem u Republici Hrvatskoj, Zadarska županija
postaje i značajna prometna poveznica; povezana je državnim cestama i autocestom A1
Zagreb – Split (tzv. Dalmatina), zračnim linijama (Zračna luka Zadar), trajektnim vezama s
Anconom u Italiji (iz grada Zadra) te željezničkim pravcima s ostatkom Hrvatske.
Geografski, Županiju okružuju cresko-lošinjska, kornatska, žutsko-sitska, te murterska
otočna skupina. S kopnene strane, okružena je planinskim lancem Dinarida, odnosno
masivom
Velebita,
Ličkim
sredogorjem,
Plješivicom
i
Uilicom
(BiH),
te
sjevernodalmatinskom zaravni. Posebnost županijskog područja je brojnost otoka, kanala,
morskih prolaza, duboko uvučene morske površine u kopno, razvedena obala, plodna zona
Ravnih kotara i krš brdsko-planinskog prostora.
Administrativno, graniči sa Šibensko-kninskom, Primorsko-goranskom i Ličkosenjskom županijom. Na istoku graniči s Bosnom i Hercegovinom, dužina granice je 24km, a
međunarodna morska granica s Italijom, prema zapadu, iznosi 83,43km.
Duljina obale Zadarske županije je preko 1.300km te od svih županija na Jadranu,
Zadarska županija ima najdulju obalu, što pogoduje razvoju turizma, kako na kopnu, tako i na
otocima.
Na slijedećoj slici prikazan je položaj Zadarske županije na teritoriju Republike
Hrvatske.
9
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Zadarska županija
Slika 1. Položaj Zadarske županije u Republici Hrvatskoj
Zadarska županija teritorijalno je organizirana u 34 jedinice lokalne uprave i
samouprave, odnosno 6 gradova (Zadar, Benkovac, Biograd n/M, Obrovac, Pag i Nin) i 28
općina (Bibinje, Galovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke,
Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka,
Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i
Zemunik Donji). Grad Zadar administrativno je središte Županije i peti grad po veličini u
Republici Hrvatskoj. Pregled gradova i općina dan je u slijedećoj tabeli:
Tabela 1. Popis gradova i općina u Zadarskoj županiji
GRADOVI
OPĆINE
Zadar
Bibinje
Lišane Ostrovičke
Povljana
Sukošan
Benkovac
Galovac
Novigrad
Preko
Sv. Filip i Jakov
Biograd n/M
Gračac
Pakoštane
Privlaka
Škabrnja
Obrovac
Jasenice
Pašman
Ražanac
Tkon
Pag
Kali
Polača
Sali
Vir
Nin
Kolan
Poličnik
Stankovci
Vrsi
Kukljica
Posedarje
Starigrad
Zemunik Donji
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, 2011.g.
10
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Općina Privlaka je od 1997. godine samostalna općina u Zadarskoj županiji. Zauzima
krajnji sjeverozapadni dio Ravnih kotara u ukupnoj površini od 1.139ha, a sastoji se od
jednog istoimenog naselja. Smještena je na prostranom, ravnom poluotoku pjeskovitog tla
(7km dužine i 4km širine) koji sa sjeveroistočne strane zatvara Ninski zaljev, a s jugozapadne
Zadarski kanal. Od Zadra je udaljena 18km, a od povijesnog i najstarijeg hrvatskog grada
Nina 5,5km.
Privlaka se u pisanim dokumentima prvi puta spominje 1296.g. kao vinogradarsko
mjesto. Ime joj je kroz stoljeća doživljavalo mijene: Brevilaqua, Privilacha, Priulacha… do
oblika kakav danas znamo.
Obala Privlake izrazito je razvedena i njena dužina iznosi 14,65 km. Obalu oblikuju
brojni poluotočići, rtovi, uvale, zatoni i prolazi.
Cijeli prostor je izrazito uravnjen i maritimno eksponiran, okružen Zadarskim kanalom
s jugozapada, te Privlačkim gazom, Ninskim i Ljubačkim zaljevom sa sjeverozapada. More uz
obalu je plitko, s brojnim pješčanim plažama i manjim uvalama. Postojanje plodnih tala ima
veliko značenje u poljodjelskoj valorizaciji ovoga prostora, odnosno njegovoj kontinuiranoj
agrarnoj orijentaciji.
Na poljodjelsko zemljište otpada oko 50% ukupne površine, što je značajno više nego
u drugim dijelovima Zadarske županije.
Općina
Privlaka
Slika 2. Općina Privlaka u Zadarskoj županiji
11
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Prostornim planom Zadarske županije, područje općine Privlaka svrstano je u
Zadarsku urbanu regiju, koja obuhvaća obalni pojas od općine Pakoštane na jugoistoku do
općine Vir na sjeverozapadu i predstavlja područje vrlo visokog turističkog intenziteta.
Temeljem odluke Općinskog vijeća, važeći Prostorni plan uređenja općine Privlaka
donijet je 2004. godine (uz izmjene i dopune 2007. i 2011. godine), a njime su utvrđene nove
granice građevinskog područja naselja temeljem kriterija iz Prostornog plana županije (PPŽ) i
svedene su na primjeren prostorni obuhvat.
Člankom 5. navedenog Plana određeni su elementi prostornog razvoja:
-
uređenje građevinskih područja (GP) naselja, gdje je glavna namjena stanovanje,
-
uređenje GP-a turističke djelatnosti,
-
uređenje ostalih GP-a izvan naselja,
-
razmještaj gospodarskih i društvenih funkcija lokalnog značenja,
-
namjena prostora i uvjeti korištenja i zaštite priobalja, mora i podmorja,
-
izgradnja mreže komunalne infrastrukture i način zbrinjavanja otpada
-
utvrđivanje područja za koje će se izrađivati detaljniji planovi.
U svrhu provedbe, Plan sadrži:
-
uvjete i pokazatelje za izradu urbanističkih planova,
-
lokacijske uvjete za zahvate u prostoru na izgrađenim područjima za koje se ne donose
urbanistički planovi i za zahvate koje je moguće provoditi izvan GP-a i
-
mjere korištenja i zaštite prostora i okoliša, te druge mjere od važnosti za uređenje
prostora.
Također su, člankom 8. Plana prostornog uređenja, utvrđeni kriteriji za namjenu
površina:
-
prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito što pretpostavlja
principe organskog širenja postojećih naselja u utvrđenim granicama GP-a,
-
građevinske aktivnosti potrebno je ograničiti na već korištene prostore,
-
aktiviranje neizgrađenih prostora mora biti argumentirano izrazitim gospodarskim
interesom,
-
širenje GP-a naselja uvjetovano je mogućnošću formiranja prostorno-funkcionalnih
cjelina, a bazirano je
zbrojem stalnih i povremenih stanovnika, postojećom
infrastrukturom i mogućnošću osiguranja prostora za javne potrebe,
-
definiranje GP-a turističke djelatnosti zasnovano je na postojećem stanju, planerskoj
dokumentaciji, kriterijima propisanim temeljem PPŽ-a,
12
CroMost d.o.o.
-
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
definiranje GP-a za gospodarske aktivnosti podrazumijeva izgradnju manjih proizvodnih
pogona, koje neće negativno utjecati na okoliš,
-
dio obalnog pojasa unutar GP naselja u skladu sa prirodnim mogućnostima potrebno je
urediti kao prostor morske luke koji služi javnoj upotrebi u kojim se odvija javni,
komunalni, tranzitni, nautički i sportski promet te promet ribarskih i turističkih brodova.
Sukladno Prostornom planu županije, definirane su i pobrojane građevine od važnosti
za državu:
Prometne građevine - cestovni objekti s pripadajućim građevinama i uređajima
-
D306: Vir-Nin-Zadar (D8)
-
obilaznica Privlake
Pošta i telekomunikacije
-
javne telekomunikacije u pokretnoj mreži
-
elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema; prema načinu
postavljanja: elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema na
postojećim građevinama (antenski prihvat) i elektronička komunikacijska infrastruktura i
povezana oprema na samostojećim antenskim stupovima
Energetske građevine
-
elektroenergetski koridor 400 kV – planirani
-
dalekovod 110 kV: TS Nin - TS Pag – postojeći,
kao i građevine od važnosti za županiju:
Cestovni objekti s pripadajućim građevinama i uređajima
-
lokalna cesta: L 63021: Sabunike – D306
Pomorske građevine
-
luka lokalnog značaja – luka Privlaka – postojeća
Vodne građevine
-
građevine za korištenje voda – zapadni pravac regionalnog vodovoda
-
građevine za zaštitu voda – sustav za odvodnju otpadnih voda naselja Privlake.
Planom je određeno građevinsko područje naselja Privlaka koje se sastoji od:

stare jezgre i naslijeđenih graditeljskih sklopova

gusto izgrađenog dijela naselja

izgrađenog dijela naselja

neizgrađenog urbano opremljenog dijela naselja
13
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Ukupna površina Planom utvrđenog građevinskog područja (GP) naselja Privlaka
(svih prostornih podzona) iskazana je u slijedećoj tabeli:
Tabela 2. Ukupna površina građevinskog područja naselja Privlaka
IZGRAĐENI DIO NASELJA
NEIZGRAĐENI DIO NASELJA
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA
(ha)
(ha)
(ha)
266,75
115,57
382,32
Izvor: Prostorni plan uređenja općine Privlaka
Pored stanovanja kao osnovne namjene, unutar GP-a naselja Privlaka, mogu se graditi
građevine drugih namjena (kao poslovne ili stambeno-poslovne zgrade), pod uvjetom da
njihova namjena ne ugrožava kvalitetu stanovanja i života u naselju i to:
-
javne zgrade (crkva, škola, vrtić, zdravstvena ustanova, tržnica i sl.),
-
građevine proizvodne i uslužne djelatnosti (servisi, zanatske radionice, trgovine i sl.),
-
građevine ugostiteljsko-turističke djelatnosti (hoteli, restorani i sl.),
-
lučka i ostala infrastruktura i prateći sadržaji (autobusni kolodvor, javne garaže i
parkirališta, trafostanice i sl.)
-
sportsko-rekreacijske građevine, tereni i sadržaji.
Navedenim Prostornim planom uređenja općine Privlaka definirano je i da se
građevine mogu graditi isključivo na građevnim česticama te da je na jednoj građevnoj čestici
dozvoljena izgradnja samo jedne glavne (stambene, stambeno-poslovne ili gospodarske i sl.)
zgrade.
Propisani su i uvjeti za gradnju stambenih zgrada, sa posebnim uvjetima unutar gusto
izgrađenog dijela naselja, kao i unutar stare jezgre i naslijeđenih graditeljskih sklopova.
Također, definirano je građenje pomoćnih građevina unutar GP-a te postavljanje kioska,
pokretnih naprava i drugih privremenih konstrukcija. Posebno su propisani uvjeti izgradnje i
uređenja obalnog područja unutar GP-a naselja Privlaka, definirane su izgrađene strukture
izvan GP-a naselja te su definirani uvjeti za izgradnju i uređenje zona turističke namjene.
Posebnim poglavljima definiraju se uvjeti za izgradnju i uređenje zona proizvodne i pretežito
poslovne namjene, kao i za izgradnju i uređenje zona sporta, pastoralnog centra i zone groblja
sa pratećim funkcijama.
U posebnim poglavljima navode se uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti i
društvenih djelatnosti, kao i uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih
infrastrukturnih sustava (cestovni promet – glavne mjesne ceste, ostale prometne površine,
pristupni putovi, biciklističke staze, pješačke površine, promet u mirovanju; pomorski promet;
14
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
telekomunikacijski promet; vodnogospodarski sustav – korištenje voda, građevine za zaštitu
voda, uređenje vodotoka i voda te navodnjavanje).
Propisane su mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti.
Zaključno, propisane su mjere provedbe Plana prostornog uređenja općine Privlaka te
potreba donošenja urbanističkih planova uređenja pojedinih zona u općini, odnosno naselju.
Općina Privlaka vlasnik je jedne zgrade – kuće u povijesnom centru naselja, kojoj za
sada nije određena namjena, a razmatra se mogućnost uređenja društvenog doma, čitaonice i
sl., ili preseliti urede Općine Privlaka u istu.
U zakupu Općine Privlaka je poslovni prostor veličine 30m 2, koji je bio namijenjen
potrebama Lučke kapetanije, a trenutno se ne koristi.
Na slijedećim slikama dan je detaljniji prikaz građevinskog područja općine Privlaka:
15
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Slika 3. Građevinsko područje općine Privlaka
16
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Slika 4. Građevinsko područje općine Privlaka
17
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
1.2. Osnovna geomorfološka obilježja
Prostor Privlake i njezina kraja obuhvaća jedan od najnižih i najuravnjenijih dijelova
primorja Ravnih kotara u dodirnoj zoni s otokom Virom. Obala Privlake izrazito je razvedena.
Privlaka je iskoristila povoljan topografski smještaj na niskom, u podlozi
vapnenačkom, te uglavnom pješčanim naslagama prekrivenom poluotoku. Plitke obale nisu
omogućile snažniju pomorsku usmjerenost u prošlosti, osim na pjeskarenje, ali su velike
mogućnosti poljodjelskog vrednovanja oduvijek bile poticajna osnova za dosadašnji razvoj
ovog naselja.
Općinu Privlaka karakterizira geološka građa u kojoj dominiraju pleistocenske
pjeskovite gline. Na malom krajnje sjeverozapadnom dijelu zastupljeni su eocenski
foraminiferski, debelo uslojeni vapnenci. Kao rezultat djelovanja abrazije, na obalama su
nastali klifovi. Klifovi su ujedno i rijetka uzvišenja u zaravnjenom prostoru općine, čije
najveće visine sežu do 20m.
Analogno geološkoj građi, u sastavu tla dominira rendzina na laporu (flišu).
Karakteristike ove vrste tla su slijedeće: ograničena obradivost, nagib terena veći od 15%,
dubina tla manja od 60cm, slaba osjetljivost prema kemijskim polutantima. Od ostalih
jedinica tla u ovoj skupini izdvajaju se: rigolana tla vinograda, sirozem silikatno-karbonatni,
lesivirano tlo na laporu ili praporu, močvarno glejno i euterično smeđe.
U najužem obalnom pojasu razvijene su biljne zajednice priobalja s prirodnim
pokrovom zeljastih slanuša ili halofita, koje variraju od onih izloženih posolici, pretežito zbog
vjetra, do onih koje su inače smještene na morskim obalama, te one koje trpe zaslanjena tla.
18
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
1.3. Klimatska obilježja
Kao posljedicu velike reljefne raznolikosti te morskog utjecaja modificiranog brdskoplaninskim barijerama, na području Zadarske županije nalazimo više tipova klime:
mediteransku, submediteransku, kontinentalnu i planinsku.
Primorsku mediteransku klimu obilježavaju topla, suha ljeta i blage, kišovite zime.
Hladnije zime i veća temperaturna kolebanja obilježja su submediteranske klime na području
Bukovice, Zagore i Ravnih kotara. Tipični vjetrovi u županiji su bura (posebno na području
Paga, Velebitskog kanala, Virskog mora) i jugo. Često puše i levant, neugodan, hladan istočni
vjetar. Za ljeto su karakteristična etezijska strujanja na obali (maestral) koja ublažavaju ljetne
sparine.
Osnovno obilježje klime Privlake je, kao i u cijelom Zadarskom priobalju, izloženost
blagotvornom utjecaju mora, posebice izraženom kroz sjeverozapadna ljetna strujanja zraka
(maestral). Sušnost je posebice istaknuta u manjim zonama vapnenačke podloge, premda su
količine padalina same po sebi dostatne. Kako je posrijedi zona koja je prekrivena mekim
naslagama, zadržavanje vlage u tlu kao i voda u podlozi ili na površini, bitno mijenjaju učinke
sušnosti.
Dakle, klimatske značajke ne razlikuju se bitno od onih u Zadarskom primorju,
odnosno cijelog prostora prijelaza eumediteranskog u submediteransko klimatsko područje.
Razlike su rezultat lokalnih utjecaja reljefa, ekspozicije i aeracije, ali važnije i presudne
utjecaje ima maritimna eksponiranost niske primorske zone s blagotvornim utjecajem mora.
Pokazatelj tih obilježja je vegetacijski pokrov, koji ukazuje na prijelaz iz prostora pretežito
dominirajućih eumediteranskih u pretežito submediteranske florističke elemente, pri čemu
obalne šume makije i hrasta crnike prelaze u šume i šikare hrasta medunca i bijelog graba s
nizom prijelaznih oblika. Područje ima znatne količine sunčeve energije, prosječno oko 350
cal/cm/dan, a trajanje insolacije iznosi oko 2450 h/god.
Temperatura Jadranskog mora kod Privlake kreće se od 22 do 25 °C ljeti i od 5 do 15
°C zimi. Prozirnost i modrina daleko su veće od drugih mora, te prozirnost iznosi i do 56m.
Salinitet iznosi 38‰, što je više od svjetskog prosjeka.
Ovaj prostor obilježava znatna vjetrovitost, sa snažnim utjecajem bure, koja ostavlja
značajne tragove na biljnom pokrovu. Relativna vlaga varira između 65% u ljetnom, do 75%
u zimskom razdoblju.
Naoblaka u ovom području relativno je niska i iznosi oko 4,5 desetina neba prosječno
godišnje. Najmanja je ljeti, oko 2,5 (u srpnju), a najveća zimi, 6,3 (u prosincu).
19
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
2. KULTURNO-POVIJESNA I PRIRODNA BAŠTINA
Prostor Zadarske županije svojom krajobraznom i geomorfološkom slojevitošću
obiluje vrlo raznolikim i vrijednim prostorima koji su registrirani kao upisani dijelovi prirode
pod određenim stupnjem zaštite.
Atraktivan geomorfološki prostor koji tvore dva kanjona (Velika i Mala Paklenica)
duboko usječena u Velebit - proglašen je Nacionalnim parkom Republike Hrvatske.
Zadarskoj županiji pripadaju tri parka prirode: Velebit (manjim dijelom), Vransko
jezero i Telašćica.
Kulturna baština Zadra i regije, od najstarijih vremena do nedavne prošlosti, bogata je
i vrlo vrijedna. U Zadru se mogu pronaći ostaci iz stare antike, starokršćanskog pa sve do
ranog srednjeg vijeka.
Najstarija jezgra naselja Privlaka nastala je u 16.st. u zaštićenoj uvali na strmoj
pješčanoj obali. Jezgra ima oblik nepravilnog kvadra s očuvanim kulama na rubovima
(kasnije dograđenim za stanovanje). U 18.st. naselje se proširilo i oblikovalo stambeni blok
kroz koji je prolazila glavna ulica – kamena kaldrma, očuvana samo djelomično.
Kuće u jezgri su kamene, vezane vapnenim mortom, s krovovima na dvije vode
prekrivenim kupom kanalicom. Neke još uvijek imaju očuvana vanjska stubišta – boloture,
ognjišta i konobe. Neki od dvorova (Grbićev dvor, Glavanov dvor) očuvani su u cijelosti, a
neki su u ruševnom stanju. Sve upućuje na dalmatinsku pučku i jadransku arhitekturu.
Sastoji se od devet zaselaka. Zaseoci (Gornji i Donji Begonjići, Mletci, Šangići,
Skoblari, Buvići, Grbići, Glavani i Kršlovići) su zbijenog tipa, podignuti na rubovima plodnih
polja, također tipične jadranske arhitekture, a u sklopu stambenih zgrada nalaze se i
gospodarske zgrade – staje, torovi i vanjske kužine.
Mnoštvo arheoloških nalaza pretpostavlja nastanjenost ovog područja još u
pretpovijesno doba.
Ime Privlaka je stara hrvatska riječ, a označava jezičak, koji spaja kopno s otočićem.
Prvi spomen Privlake sačuvan je u ispravi od 10. travnja 1296. godine. Zadranin Ivan, sin
Mira iz Nina, zamolio je toga dana zadarskog bilježnika Tarallo Henrika da mu sastavi
oporuku u kojoj se, između ostalog navodi: Vinea mea de Privlaka – moj vinograd u Privlaci.
Privlaka je kroz povijest bila poznata kao mjesto pomoraca i ribara, a posebno kao
"sabunjara" (pjeskara), ljudi koji su mukotrpnim vađenjem pijeska iz mora postali nadaleko
poznati te nakon 2. Svjetskog rata izgradili bijeli grad Zadar. Svojim drvenim brodovima
(trabakulima, bracerima i leutima) su razvozili pijesak uzduž cijele hrvatske obale.
20
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Privlački poluotok do sada nije sustavnije arheološki istraživan. Osobito su rijetka
saznanja o najranijim vremenima ljudskog obitavanja na ovom području. Neka od istraživanja
provodilo je i Privlačko arheološko društvo (PAD) te mu je namjera bila izraditi kompletan
pregled nalaza na poluotoku od najstarijih vremena (oko 40 000 godina prije Krista) pa do
svršetka kamenog doba (oko 2000 godina prije Krista). Istraživanje se provodi isključivo
površinskim pregledom terena (njiva) ili usjeka. Da bi neki kameni artefakt bio zamijećen,
zemlja mora biti izorana (i kišom oprana). Ukupno je do sada pronađeno 3066 raznih nalaza
na 27 lokacija. Do sada su definirani nalazi svih razdoblja (neprekinuti niz) od paleolitika pa
sve do eneolitika (bakrenog doba). U paleolitiku među kamenim rukotvorinama prevladavaju
razna strugala, noževi, šiljci (svrdla) i sl.
Na poluotoku postoje ranokršćanski i srednjovjekovni spomenici. To su uglavnom
slučajni nalazi novca i jedna uljanica, pronađeni u moru ispod rta Brtalića. Istraživanjima se
utvrdilo postojanje starije ranokršćanske crkve. Osim ostataka crkava, pronađeni su ostaci koji
govore o prisutnosti srednjovjekovnoga čovjeka na ovome tlu, a nedavno je pronađena i
brončana fibula oblika križa. Česti su simboli na nalazima križ i golubica.
Nekoliko ranohrvatskih i srednjovjekovnih sakralnih objekata također svjedoče o
bogatoj povijesti Privlake: Crkva Sv. Barbare, Crkva Sv. Kate, Crkva Sv. Vida, Crkva Sv.
Petra i Crkva Sv. Kristofora. Stare privlačke crkve, kao graditeljska baština, makar u
oskudnim ostacima, odražavaju kulturu kršćanskih stoljeća, a danas se pred nama pojavljuju
kao jedinstveno zdanje, koje se gradilo i dograđivalo generacijama.
Montažna kapela Sv. Barbare
Ispod zaseoka Grbići, desno od stare ceste koja iz Nina vodi u Privlaku i sjeverno od
ceste koja vodi u naselje Sabunike, podignuta je za vrijeme Domovinskog rata prva montažna
drvena kapela u Zadarskoj nadbiskupiji, građena od 11. veljače do 3. ožujka 1995. god.
Sastavili su je djelatnici Caritasa talijanske biskupije Cuneo. Isprva je bila namijenjena
prognanicima iz Škabrnje i Nadina, kao i vjernicima toga zaselka privlačke župe. Zaštitnik
kapele je Sv. Barbara, mučenica, a Crkva je slavi 4. prosinca. Poljsku crkvu Sv. Barbare na
putu prema Privlaci, koja se spominje prvi put 1249. godine, posjetio je 1603. godine vizitator
Priuli. Bila je bez krova i vrata, porušena, pa je vizitator naredio da se oko nje podigne zid da
blago ne ulazi u crkvu.
21
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Slika 5. Montažna kapela Sv. Barbare
Crkva Sv. Vida
Crkva Sv. Vida (14.st.) jedina je starija sačuvana crkva na privlačkom poluotoku i bila
je župna crkva sela Kupara. Sv. Vid je zaštitnik ljekarnika, pivara, plesača, glumaca i
gluhonijemih. Spominje se već 1397. godine, a bila je župna crkva sve do izgradnje kapele
Sv. Marije. Najzad je obnovljena 1980. godine. Uzdiže se na starom grobnom humku.
Jednobrodno je zdanje s polukružnom apsidom. Na svom pročelju nosi zvonik – preslicu sa
zvonom i pripada romaničkom slogu. Posjetio ju je 1603. Priulijev vizitator Foraneus kao
privlačku župnu crkvu, udaljenu jednu milju od sela. Uz nju je vidio i otvoreno grobište pa je
naredio da se obzida. Našao je i uredno vođenu bratovštinu sv. Vida s 20 braće. Danas je
ostala poljska crkva i u njoj se provodi Služba Božja samo na dan Sv. Vida, 15. lipnja, kojoj
je redovito nazočno nekoliko stotina privlačkih vjernika, kao i hodočasnika iz susjednih
mjesta.
Slika 6. Crkva Sv. Vida
22
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije
Župna crkva Rođenja Bl. Dj. Marije ili Male Gospe izgrađena je 1836. godine, prema
nacrtu arhitekta Valentina Presanija iz Udine. Njezini su počeci vezani uz naseobinu Kupari,
čiji su se stanovnici bavili uz ostalo i izradom crijepa, kupa, cigle. Budući da je to naselje
potkraj 16. st., za vrijeme turskih osvajanja bilo gotovo posve porušeno, selo se potom
pomaklo bliže moru, gdje je i danas, te je podignuta nova crkva. Građena je na mjestu koje je
nekada bilo periferija mjesta, a danas uz nju prolazi glavna mjesna prometnica, koja iz Zadra
vodi prema mostu i otoku Viru. Trokutasta je zabata. Crkva ima tlocrt produženog
osmerokuta po sredini. S istočne je strane svetište sa polukružnom apsidom i sakristijom.
Glavni mramorni oltar posvećen je titularu, Rođenju Marijinu. Na njemu je mramorna
višebojno svetohranište i barokna pala koja prikazuje Marijino rođenje. Pala je restaurirana i u
crkvu dovezena u srpnju 1997. godine. S lijeve strane je mramorni oltar s drvenim kipom Sv.
Josipa. Svojom kompozicijom, svetohraništem i višebojnim ukrasima i detaljima pokazuje sve
oblike klasicističkog stila. S desne strane je drveni oltar, podignut 1886.godine, posvećen
Gospi, pomoćnici kršćana. Gospa i Dijete odjeveni su u haljine i okrunjeni. Na istočnoj strani
stoje u nišama drveni kipovi presvetog Srca Isusova i Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca. Desno
od glavnih ulaznih vrata visi na zidu veliko gotičko drveno raspelo iz 15. stoljeća, velike
umjetničke vrijednosti. S lijeve strane ulaza u crkvu je krstionica, uz nju ispovjedaonica.
Župna crkva u Privlaci svojim bogatim središnjim prostorom i simetričnim obrisima izvorne
klasicističke kreacije ubraja se u najljepše primjere takve arhitekture u Dalmaciji. Postaje
novoga Križnoga puta rad su akademskog kipara Petra Miklušića iz Požege. Reljefi su od
bronce, presvučeni mesingom, veličine su 50 x 50cm.
Župna kuća je sagrađena blizu župnog doma 1854. godine, a groblje, veliko i
prošireno, nalazi se 300m sjeverno od župne crkve.
Slika 7. Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije
23
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Od ostalih crkvi na privlačkom području, svakako još treba spomenuti i crkvu Sv.
Petra iz 17.st. te crkvu Sv. Kristofora (1398.g), od kojih danas ništa nije vidljivo.
Djelomično su sačuvani ostaci crkve Sv. Kate iz 14.st., koja se nalazi na manjoj
uzvisini usred vinograda, oko 1km sjevernije od crkve Sv. Barbare, a označena je i na dvije
karte, topografskoj iz 1675. i na Coronellijevoj karti iz 1678. godine.
Sjeverno od župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije, uz obalu, sagrađena je mala
kapelica posvećena Sv. Nikoli.
Slika 8. Kapelica Sv. Nikole
Stare privlačke crkve, kao graditeljska baština, makar u oskudnim ostacima,
odražavaju kulturu kršćanskih stoljeća, a danas se pred nama pojavljuju kao jedinstveno
zdanje, koje se gradilo i dograđivalo generacijama. U privlačkoj Župi su sačuvane glagoljske
matice (umrlih, vjenčanih i krštenih), koje su vodili svećenici tog doba.
Sjeverno od crkvice Sv. Vida, u polju, na lokalitetu Kupari, nalazi se najpoznatiji od
mnogobrojnih privlačkih bunara – „Sokolar“, dubine oko 15 do 20 metara. Od dna do vrha
obzidan je kamenom i nikada do sada nije presahnuo, a za njega se veže legenda o nesretnoj
ljubavi:
„…Sokolar, pošto gorkim suzama zali jagodu, sav tužan i rasplakan dođe kući majci.
Prislavka, njegova majka, koja također, zbog sinovljeva sna, bijaše zdvojna i, kad ga ugleda
onako tužna gdje dolazi kući, prestrašena, upita ga što mu je. A on joj ispripovjedi sve po redu
kako se bijaše dogodilo. Tada mu ona, tješeći ga, obeća naći ljepšu, plemenitiju i kreposniju
draganu. Ali on, ni za što ne mareći i prostrijevši se majci na krilo, ne mogući se utješiti,
neprestano cvileći i jadikujući, na majčinu krilašcu, po sili nebeskoj, pretvori u vodu. A ta
voda još nosi njegovo ime, Sokolar...“ (Petar Zoranić, Planine - Pripovijest o prijetvoru
Sokolara, godine 1536.).
24
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
U 2012. godini, u organizaciji Općine Privlaka i Turističke zajednice općine Privlaka,
otpočela je obnova ovog bunara, za što je izdvojeno ukupno oko 50.000,00 kn. Uokolo
bunarske krune postavljene su klupe za odmor, a postavljena je i spomen-ploča sa uklesanim
stihovima pjesnika Petra Zoranića. Lokalitet je osvijetljen, a čitav prostor oko bunara je na
primjeren način hortikulturalno oplemenjen te u cijelosti značajno doprinosi turističkoj
promidžbi mjesta i općine Privlaka.
O važnosti Privlake na gospodarskom području još od vremena antičkih ladanjskih
vila svjedoče arheološki nalazi, ali i arhivski pisani dokumenti o brojnim bazenima za
proizvodnju soli tijekom srednjeg vijeka. Zbog svega toga, područje privlačkog poluotoka
zanimljivo je za istraživački rad, prije svega arheolozima i povjesničarima, a zatim i
povjesničarima umjetnosti u vezi s pitanjem velikog broja ranosrednjovjekovnih crkava na
tom području. Od dosad objavljenih spisa zadarskih bilježnika, Privlaka se spominje u
nekoliko dokumenata prvog objavljenog sveska Spisi zadarskog bilježnika Andrije pok. Petra
iz Cantùa u Lombardiji za razdoblje od 1353. do 1355. godine. Riječ je o četiri ugovora
kupoprodajnog karaktera u kojima se prodaju solane na području Privlake, ninskim i
zadarskim trgovcima i obrtnicima. Među objavljenim izvorima za navedeno razdoblje
posebice valja izdvojiti one dokumente koji svjedoče o prvim počecima Privlake. Takvih je
izvora nekoliko, a riječ je o listinama koje predstavljaju pravni dokument o kupoprodajnim
ugovorima ili obiteljskoj ostavštini, pri čemu je uvijek riječ o kupoprodajnim ugovorima
zemljišta, koje su srednjovjekovni plemići zadarskoga distrikta imali u mjestima u Privlaci.
Podatke o Privlaci također nalazimo u objavljenom Inventaru dobara Mihovila Suknara pok.
Petra iz godine 1385. u kojem se, osim popisa dobara, nalaze i regeste dokumenata
obiteljskog arhiva spomenutog Suknara. Ukupno je pet objavljenih takvih dokumenata za
Privlaku, a odnose se na razdoblje od 1353. do 1385. godine. Riječ je o ugovorima koji su
sklopljeni u tom razdoblju, a sadržani su u popisu inventara iz 1385. godine.
Prostornim planom uređenja općine Privlaka (čl. 29.), u cilju očuvanja kulturnog
naslijeđa, utvrđen je popis dobara – područja i pojedinačnih građevina s određenim ili
predloženim stupnjem zaštite:
ZPP – zaštita Prostornim planom uređenja Općine Privlaka
PZ – preventivno zaštićeno
E – evidentirano arheološko nalazište, koje treba istražiti i odrediti mu površinu.
Sva dobra – područja i pojedinačne građevine s određenim ili predloženim stupnjem
zaštite prikazana su u slijedećoj tabeli:
25
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Tabela 3. Popis dobara u općini Privlaka s određenim ili predloženim stupnjem zaštite
1.0.
1.1.
Povijesna naselja i dijelovi naselja
Etnološka baština
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
2.0.
2.1.
povijesna jezgra Privlake (16.st.)
Gornji Begonjići
Donji Begonjići
Šangići
Skoblari
Buvići
Glavani
Kršlovići
Mletak (dio zaseoka)
Povijesne građevine i sklopovi
Sakralne građevine
1.
2.
2.2.
župna crkva Sv. Marije (BDM) – neostilska građevina, 1836.
crkva Sv. Vida – srednjovjekovna građevina, 1348.
Stambene građevine
1.
2.3.
Vila Mustać (1897.) u blizini crve Sv. Marije (BDM) s odlikama secesije
(kovanoželjezna ograda). Unutarnji zidovi su dekorirani pejzažnim slikarstvom s početka
20.st.
Vojne i obrambene građevine
1.
3.0.
3.1.
Kulina – ostaci srednjovjekovne arhitekture; istočno od Gaza u moru oko 100m od obale
Arheološka baština
Podmorski arheološki lokaliteti
1.
2.
3.
3.2.
Bilotinjak – ostaci antičke arhitekture u moru; JI od rta Brtalić
Gaz – ostaci antičke arhitekture, lučkih instalacija i nekropole; Soline
Tiraboškovića – ostaci antičke arhitekture; uz obalu
Kopneni arheološki lokaliteti
stupanj
zaštite
ZPP
ZPP
ZPP
ZPP
ZPP
ZPP
ZPP
ZPP
ZPP
Busje – neolitski nalazi; ostaci kasnoantičke nekropole; Vrtlac
Brtalić – na dva rta nalaze se ostaci antičke arhitekture
Supetar – položaj nekadašnje crkve Sv. Petra, koja se prvi put spominje 1459., ostaci nisu
vidljivi
4.
Škornica – pretpovijesni tumul; uvala Supetar
5.
Sabunike – ostaci antičke arhitekture
6.
Tureta – ostaci antičke arhitekture uz more
7.
ruševine crkve Sv. Barbare (prvi spomen 1249.), Grbići
8.
ruševine crkve Sv. Katarine (prvi spomen 1319.), oko 1 km sjeverno od Sv. Barbare
9.
ruševine crkve Sv. Kristofora (prvi spomen 1350.), Soline
Izvor: Prostorni plan uređenja općine Privlaka
1.
2.
3.
26
stupanj
zaštite
ZPP
ZPP
stupanj
zaštite
PZ
stupanj
zaštite
ZPP
stupanj
zaštite
E
E
E
stupanj
zaštite
E
E
E
E
E
E
E
PZ
E
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Slika 9. Karta općine Privlaka sa označenim lokalitetima kulturno-povijesne baštine
27
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
3. STANOVNIŠTVO;
DOBNA I OBRAZOVNA STRUKTURA
3.1. Broj stanovnika
Republika Hrvatska prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine broji
4.284.889 stanovnika, a u Zadarskoj županiji ima ih 170.017, od čega je 111.652 radno
sposobnog stanovništva (osobe starosti od 15 - 64 godine).
Zbog ratnih posljedica određena područja u nekim općinama i gradovima su gotovo
napuštena, što značajno otežava bilo kakve zahvate u svrhu poticanja ravnomjernog razvoja
županije. Prisutna je migracijska privlačnost Zadarske županije, uz pozitivno prirodno
kretanje stanovništva, što zasigurno reflektira ekonomske i druge potencijale koji postoje u
županiji. S druge strane, svi koraci u realizaciji tih potencijala zasigurno predstavljaju
najrealniju moguću osnovu budućih pozitivnih demografskih kretanja, ali i osiguranje
ravnomjernije raspodjele stanovništva na području županije.
Prema prvim pisanim podacima kroz povijest, Privlaka je 1603. godine imala tek 200
stanovnika, 1692. godine 222, dok brojku od 500 stanovnika prelazi tek polovicom 19.
stoljeća. Kretanje broja stanovnika u općini nakon II. Svjetskog rata prikazano je slijedećom
tabelom:
Tabela 4. Kretanje broja stanovnika u općini Privlaka nakon II. Svjetskog rata
OPĆINA
BROJ STANOVNIKA PREMA GODINAMA POPISA
PRIVLAKA
1953.
1961.
1971.
1981.
1991.
2001.
BROJ
STANOVNIKA
2318
2364
2594
2281
2988
2199
Izvor: Državni zavod za statistiku
2011.
2253
Neuravnoteženo kretanje broja stanovnika od 1971. godine, kada je završilo razdoblje
umjerenog rasta, izraženo je padom u 1981., zatim naglim porastom u 1991. godini i
ponovnim naglim padom 2001. godine. Tek se u posljednje vrijeme, popisom iz 2011. godine,
bilježi blagi porast za 54 stanovnika.
28
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Slika 10. Prikaz kretanja broja stanovnika u općini Privlaka prema godinama popisa
Popisom stanovništva iz 2011. godine, u općini Privlaka je registrirano ukupno 2.253
stanovnika i bilježi se porast za 2,46% u odnosu na popis iz 2001. godine, kada je na istom
području evidentirano 2.199 stanovnika.
Od ukupnog broja stanovnika, ženskog spola je 1.138 (50,51%), a muškog 1.115
stanovnika (49,49%).
Tabela 5. Površina teritorija, broj stanovnika i gustoća naseljenosti u županiji i općini Privlaka
STANOVNICI
Površina
GUSTOĆA
Popis
Popis
NASELJENOSTI
2001.
2011.
km2
%
broj
%
broj
%
stanovnika/km2
3.646,33
100
162.045 100
170.017
100
46,63
ZADARSKA ŽUPANIJA
OPĆINA PRIVLAKA
11,39
0,3
2199
1,3
2253
1,3
197,81
Izvor: Državni zavod za statistiku
Gustoća naseljenosti u Zadarskoj županiji je 46,63 stanovnika/km2, što je ispod
prosjeka Republike Hrvatske, koji iznosi 75,71 stanovnika/km2, dok u općini Privlaka
gustoća naseljenosti iznosi 197,81 stanovnika/km 2, što je znatno iznad državnog i gotovo
četverostruko više od županijskog prosjeka.
3.2. Prirodno kretanje stanovništva
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2011. godini u Zadarskoj županiji
zabilježen je negativan prirodni prirast, kao i u općini Privlaka, gdje je bilo 12 živorođenih
(stopa nataliteta = 5,33‰), dok je zabilježeno 28 umrlih osoba (stopa mortaliteta = 12,43‰),
što u konačnici iznosi -16 u apsolutnom prirodnom prirastu, odnosno negativnu stopu od 7,10‰.
Vitalni indeks, koji predstavlja broj živorođenih na 100 umrlih stanovnika, za općinu
Privlaka u 2011. godini iznosi 42,86. Obzirom da je vrijednost navedenog iznosa manja od
100, stanovništvo općine Privlaka se ubraja u regresivno stanovništvo.
29
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
3.3. Migracije
Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku za Republiku Hrvatsku i Zadarsku
županiju u razdoblju od 2008. do 2012. godine o vanjskim migracijama obrađeni su po novoj
metodologiji radi usklađivanja s međunarodnim standardima i pravnom stečevinom Europske
unije. Prema tim podacima, u 2012. godini 8.959 osoba doselio se iz inozemstva u Republiku
Hrvatsku, a 12.877 osoba odselilo se u inozemstvo. Saldo migracije stanovništva Republike
Hrvatske s inozemstvom bio je negativan i iznosio je -3.918. Negativni migracijski saldo
rezultat je manjeg broja doseljenih osoba od broja odseljenih osoba.
U 2012. godini iz inozemstva se doselilo 47,0% hrvatskih državljana i 52,9% stranaca,
a odselilo se 84,1% hrvatskih državljana i 14,8% stranaca (za 1,1% osoba državljanstvo je
nepoznato). Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 47,3% osoba doselilo
se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše
osoba odselilo se u Srbiju (31,0%) te u Bosnu i Hercegovinu (25,0%). S obzirom na spolnu
strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je udio muškaraca (51,8%).
U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo veći je udio žena (50,4%). U ukupnom broju
doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2012. najveći je udio imao Grad
Zagreb (25,8%) i Splitsko-dalmatinska županija (14,0%). Po broju odseljenih osoba iz
Republike Hrvatske u inozemstvo u 2012. na prvome je mjestu Grad Zagreb s 15,4% od
ukupnog broja odseljenih, slijede Splitsko-dalmatinska županija s 10,1% i Sisačkomoslavačka županija s 9,5%.
U 2012. godini, naselje stalnog stanovanja (prebivalište) unutar Republike Hrvatske
promijenilo je 68.839 osoba. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike
Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina starosti (46,0%), a udio žena u ukupnom broju
preseljenih bio je 54,9%. Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2012. godini, najviše
osoba (40,1%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 39,1%
osoba, a između naselja istoga grada/općine 20,8% osoba. Migracije stanovništva između
gradova/općina iste županije u 2012. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i
Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad
Zagreb i Zagrebačka županija. Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba,
međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) ima pet županija
i Grad Zagreb, a najviši je u Gradu Zagrebu (1.832 osobe). Negativan saldo migracije među
županijama ima petnaest županija, s time da je najveći u Vukovarsko-srijemskoj županiji (725 osoba) i Sisačko-moslavačkoj županiji (-584 osobe).
30
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2012. godini (razlika između
ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih u drugu
županiju i inozemstvo) imali su Grad Zagreb (2.152 osobe) i Zadarska županija (727
osoba). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Sisačko-moslavačka
županija (-1.529 osoba) i Vukovarsko-srijemska županija (-871 osoba).
Hrvatska je do 2008. godine imala pozitivan migracijski saldo, odnosno uvećavala je
broj stanovnika useljevanjem i to od 12.000 u 2003. do više od 6.500 u 2007. i nešto više u
2008. godini. Od tada je krenulo s gubitkom oko 1.500 godišnje do sadašnjih 4.000, a u 2010.
bilo je to i gotovo pet tisuća.
Kada su u pitanju vanjske migracije, Zadarska županija u 2012. godini bilježi gubitak;
odnosno, useljeno je 473 stanovnika, a odseljeno 545. U posljednjih pet godina to je jedini
negativan rezultat, jer u 2008. godini bilo je gotovo 900 useljenih više nego iseljenih, da bi
potom taj broj padao ili se izjednačavao (u 2011. godini ipak je 30-ak više useljeno nego
odseljeno). Prema svemu navedenom, može se zaključiti da Zadarska županija uvećava
stanovništvo dolaskom ljudi iz drugih dijelova Hrvatske. Konkretno, u Zadar je lani doseljeno
3.702 ljudi, a iz njega su se iselile 2.902 osobe te je time stanovništvo uvećano za 800 ljudi,
što je anuliralo gubitak od 70-ak stanovnika u vanjskim migracijama.
Podaci o migracijama na području općine Privlaka nisu dostupni.
3.4. Dobna struktura
Prosječna starost stanovnika Zadarske županije je 41,9 godina, što je tek malo više od
prosjeka u Hrvatskoj koji iznosi 41,7 godina. Dobna struktura stanovnika općine Privlaka
prikazana je slijedećom tabelom i grafikonom:
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
85-89
90-94
86
115
127
133
121
132
119
117
152
153
160
198
150
156
121
85
26
15
4
44
39
49
37
64
51
59
68
67
66
54
67
75
57
63
56
54
63
77
75
74
79
63
97
107
91
83
67
73
83
59
62
31
54
12
14
5
10
2
2
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, 2011.g.
31
95 i više
5-9
83
1115
1138
80-84
UKUPNO
2253
M
Ž
0-4
SPOL
Tabela 6. Dobna struktura stanovnika općine Privlaka
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Slika 11. Dobna struktura stanovnika općine Privlaka
Prosječna starost stanovnika općine Privlaka iznosi 45,33 godina, što je znatno iznad
državnog i županijskog prosjeka. U ukupnoj populaciji, starije su žene, čija prosječna starost
iznosi 46,32 godine, dok za muškarce ona iznosi 44,33 godine. Najviše stanovnika je u dobi
od 60-64 godine (198), dok ih je najmanje u dobi od 95 godina i više (4).
Općina Privlaka broji 284 stanovnika mlađih od 14 godina (12,61% od ukupnog
broja), dok je radno sposobno 1.412 stanovnika (62,67%). Starijih od 65 godina je 557
stanovnika (24,72% ukupnog broja).
3.5. Obrazovna struktura
U Zadarskoj županiji od ukupnog broja stanovnika starijih od 15 godina (143.180),
bez škole ih je 4.153 (2,90%). Najveći broj stanovnika ima završenu srednju školu – njih
76.097 (53,15%), dok je visokoobrazovanih ukupno 21.179 (14,79%).
U slijedećoj tabeli prikazana je obrazovna struktura stanovnika općine Privlaka
starijih od 15 godina:
1.969
36
958
8
M
1.011
28
Ž
Izvor: Državni zavod za statistiku
46
9
37
247
94
153
420
190
230
32
980
520
460
197
119
78
108
75
33
86
43
43
3
1
2
NEPOZNATO
DOKTORAT
ZNANOSTI
SVEUČILIŠNI
STUDIJ
STRUČNI
STUDIJ
VISOKO
OBRAZOVANI
SVEGA
SREDNJA ŠKOLA
OSNOVNA ŠKOLA
4 – 7 RAZREDA
OSNOVNE ŠKOLE
OPĆINA
PRIVLAKA
1- 3 RAZREDA
OSNOVNE ŠKOLE
BEZ ŠKOLE
UKUPNO
SPOL
Tabela 7. Obrazovna struktura stanovnika općine Privlaka
43
18
25
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
U općini Privlaka posljednjim popisom stanovništva registrirano je 1.969 osoba
starijih od 15 godina. Bez škole je ukupno 36 osoba, što čini udio od 1,83% u ukupnom broju
stanovništva te dobi, i omjer je nešto povoljniji nego na razini županije. Znatno je veći broj
žena bez škole (28) nego muškaraca (8).
U ukupnoj strukturi obrazovanja dominiraju osnovna i srednja škola. Osnovnu školu
ima završenu 420 stanovnika (21,33%), a u ukupnom broju također dominiraju žene (230) u
odnosu na muškarce (190). Srednju školu završilo je 980 stanovnika (49,77%), a veći je broj
muškaraca (520) nego žena (460).
Visokoobrazovanih stanovnika u općini Privlaka je 197 (10,00%), a u ukupnom broju
više je muškaraca (119) nego žena (78). Najviše je osoba sa završenim stručnim studijem
(108), dok je broj onih sa završenim sveučilišnim studijem nešto manji (86). Sa završenim
stručnim studijem više je muškaraca (75) u odnosu na broj žena (33), dok je jednak broj onih
sa završenim sveučilišnim studijem (po 43 muškarca i žene), što svakako predstavlja
pozitivan trend u obrazovanju stanovnika općine Privlaka.
Doktora znanosti je u općini Privlaka ukupno 3, od čega jedan muškarac i dvije žene.
Za ukupno 43 osobe nije poznat stupanj stečenog obrazovanja.
3.5.1. Pismenost stanovništva
U Zadarskoj županiji nepismenih je osoba starijih od 10 godina ukupno 2.295, što
predstavlja 1,50% stanovnika te životne dobi.
U općini Privlaka evidentirano je ukupno 2.084 stanovnika starijih od 10 godina, od
kojih je 10 nepismeno, što čini 0,48% stanovnika te dobi. Od ukupnog broja evidentiranih
nepismenih osoba, 2 su muškarca i 8 žena.
3.5.2. Informatička pismenost stanovništva
U Zadarskoj županiji, od ukupnog broja stanovnika starijih od 10 godina, kojih je
152.939, njih 76.741 (50,18%) služi se programima za obradu teksta na računalu. Ukupno
66.087 osoba (43,21%) služi se programima koji koriste tablične izračune. Također, 79.717
osoba (52,12%) koristi elektronsku poštu, dok se internetom općenito služi 85.880 (56,15%)
osoba.
33
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Prikaz informatičke pismenosti stanovnika općine Privlaka dan je slijedećom
tabelom:
Tabela 8. Informatička pismenost stanovnika općine Privlaka
911
467
444
1.134
535
599
39
20
19
NEPOZNATO
NE
40
21
19
NE
DA
1.319
645
674
KORIŠTENJE
INTERNETOM
DA
NEPOZNATO
725
356
369
NEPOZNATO
NE
40
21
19
DA
2.084 857 1.187
1.022 426
575
M
1.062 431
612
Ž
Izvor: Državni zavod za statistiku
NEPOZNATO
NE
DA SPOL
UKUPNO
OPĆINA
PRIVLAKA
KORIŠTENJE
ELEKTRONSKE
POŠTE
TABLIČNI
IZRAČUNI
OBRADA
TEKSTA
991
505
486
1.053
498
555
40
19
21
Od ukupnog broja stanovnika starijih od 10 godina u općini Privlaka, kojih je 2.084,
njih 1.022 (41,12%) služi se osnovnim računalnim programima za obradu teksta, s
podjednakim brojem muškaraca (426) i žena (431). Tabličnim izračunima služi se ukupno 725
(34,79%) stanovnika, također sa podjednakim brojem muškaraca (356) i žena (369). Ukupno
911 stanovnika koristi elektronsku poštu za komuniciranje (43,71%), od čega više muškaraca
(467) i manje žena (444), dok se internetom općenito služi 991 osoba (47,55%), od čega 505
muškaraca i 486 žena.
3.6. Nacionalna i vjerska i pripadnost
Gledano prema nacionalnoj pripadnosti, u Zadarskoj županiji najviše je Hrvata
(92,57%), dok su kao nacionalna manjina najbrojniji Srbi (4,81%) i Albanci (0,53%) te
Bošnjaci (0,31%).
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, od ukupnog broja stanovnika u općini
Privlaka također je najviše Hrvata (2.166 ili 96,14%), dok su kao nacionalna manjina sa po 9
stanovnika zastupljeni Bošnjaci (0,4%) i Nijemci (0,4%) te sa 6 stanovnika Srbi (0,27%).
Slovenaca je 5, kao i onih koji su se izjasnili kao „ostali“ (0,22%). Po 3 stanovnika izjasnili su
se kao Makedonci i prema vjerskoj pripadnosti, 2 stanovnika su Talijani te po jedan
Crnogorac, Poljak, Rumunj i Ukrajinac. Ukupno 10 stanovnika nije se izjasnilo, a za 31
stanovnika nepoznata je nacionalna pripadnost.
34
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Kada je riječ o vjerskoj pripadnosti, u Hrvatskoj prednjače katolici, njih 3.697.143,
odnosno 86,28%. Isto je i u Zadarskoj županiji, gdje su od 170.017 stanovnika njih 151.862
katolici, tj. 89,32%.
U općini Privlaka, prema istom popisu stanovništva, evidentirano je 2.133 katolika
(94,67%), 12 stanovnika pravoslavne vjere (0,53%), 8 muslimanske vjere (0,36%), 6
protestanata (0,27%) i 4 stanovnika koji su se izjasnili kao ostali kršćani (0,18%). Kao
agnostici ili skeptici izjasnilo se 6 stanovnika, njih 21 nisu vjernici ili su ateisti, 3 ih se nije
izjasnilo, a za 32 stanovnika nije poznata njihova vjerska pripadnost.
3.7. Zdravstveno stanje stanovništva
U Planu za zdravlje žitelja Zadarske županije temeljenom na utvrđivanju
javnozdravstvenih prioritetnih područja djelovanja (ovisnost, skrb za starije, nasilje,
kardiovaskularni rizici te tjelesna neaktivnost) te Planu zdravstvene zaštite u Zadarskoj
županiji temeljenom na razvojnim planovima zdravstvenih ustanova kojima je osnivač
Zadarska županija, iscrpno su prikazani pokazatelji stanja zdravlja uključujući morbiditetnomortalitetnu statistiku, rizike za zdravlje u populaciji te utjecaj okoliša na zdravlje
stanovništva. Vodeće skupine bolesti u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite su bolesti
dišnog sustava, bolesti cirkulacijskog sustava s najvećim udjelom hipertenzivnih bolesti
(61,7%), a u bolničkom zbrinjavanju vodeće skupine bolesti su bile novotvorine, bolesti
probavnog i cirkulacijskog sustava. Najveća smrtnost zabilježena je u skupini bolesti
cirkulacijskog sustava. Po potencijalno izgubljenim godinama života, najveća smrtnost bilježi
se u skupini bolesti novotvorina te bolesti cirkulacijskog sustava i ozljeda kod kojih je
značajan udio smrtnih ishoda prometnih nesreća.
Rizicima za zdravlje poput pušenja, konzumiranja alkohola, poremećaja prehrane,
smanjene tjelesne aktivnosti, spolno rizičnih ponašanja te utjecajima okoliša na zdravlje poput
uvjeta na radnom mjestu, kvalitete voda za piće i mora, kvaliteti hrane, zraka, utjecajima buke
izložene su sve populacijske skupine. U tom smislu poduzimaju se specifične mjere
promicanja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti od strane Zavoda za javno zdravstvo
Zadarske županije.
U općini Privlaka djeluje jedna ordinacija opće medicine i jedna privatna
stomatološka ordinacija, dok djelatnost zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece i djelatnost
zdravstvene zaštite žena nije organizirana. Također, ne postoje niti ustanove specijalističko35
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
konzilijarne i drugih medicinskih djelatnosti, kao ni kućne njege. U naselju posluje jedna
privatna ljekarna.
Prema podacima iz 2011. godine, pri Domu zdravlja Zadarske županije – ordinaciji
obiteljske medicine u Privlaci, registrirano je 1.354 osiguranika u skrbi, koji su u 13.524
navrata posjetili ordinaciju, dok je liječnička pomoć osiguranicima u kući izvršena u 141
slučaju. Izvršenih pregleda u ordinaciji bilo je 5.987.
U privatnoj stomatološkoj ordinaciji, u kojoj je zaposlen jedan liječnik – stomatolog i
jedan zubni asistent srednje stručne spreme, koji skrbe za 1.671 pacijenta, u 2011. godini je
uslugu koristilo njih 826.
Tijekom 2011. godine, u općini Privlaka prijavljeno je i evidentirano ukupno 30
slučajeva zaraznih bolesti.
Evidentirano je 9 opijatskih ovisnika na supstitucijskoj terapiji, dok ih je u Zadarskoj
županiji evidentirano ukupno 513, a svrstani su u kategoriju „aktivnih“ liječenih osoba. U
odnosu na broj od 1000 stanovnika u dobi od 15 – 64 godine, županijska stopa iznosi 4,6, dok
je za općinu Privlaka ista stopa 6,4, dakle, viša od županijskog prosjeka.
3.7.1. Osobe s invaliditetom
Prema podacima u Županijskoj razvojnoj strategiji Zadarske županije, u 2008. godini
u Zadarskoj županiji živjelo je 15.156 osoba s invaliditetom, od čega muškaraca 10.133
(66,9%) i 5.023 žena (33,1%). Od ukupnog broja osoba s invaliditetom, njih 63% nema
završenu osnovnu školu ili ima nedovršeno osnovnoškolsko obrazovanje, 29,9% ima srednju
stručnu spremu, a 3,6% ima visoko obrazovanje; specijalno obrazovanje ima 3,5% osoba s
invaliditetom. Ukupan broj zaposlenih osoba s invaliditetom je 250. U obitelji živi 79,0%
osoba s invaliditetom, dok ih čak 21% živi samo, 19% ih živi u ustanovi, a 2% kod udomitelja
i skrbnika.
Oko 51% je osoba koje ostvaruju prava iz socijalne skrbi i imaju potrebu za pomoći i
njegom u kući. U Zadarskoj županiji 495 djece ostvaruje pravo na primjeren oblik odgoja i
obrazovanja, s udjelom lake mentalne retardacije od 61%.
Podaci o osobama s invaliditetom u općini Privlaka nisu dostupni.
36
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
4. RADNA SNAGA I ZAPOSLENOST
4.1. Radna snaga
Glavni izvor radne snage predstavlja stanovništvo od 15 do 64 godine, a nazivamo ga
radni kontingent ili radno sposobno stanovništvo.
Osobe koje rade ili aktivno traže zaposlenje predstavljaju najvažniju kategoriju tržišta
rada, a to je radna snaga ili ekonomski aktivno stanovništvo. Neaktivnim se može postati iz
različitih razloga: zbog bolesti, starosti, zauzetošću školovanjem, odgojem i skrbi o djeci pa
do odustajanja od aktivnog traženja zaposlenja iz razloga obeshrabrenosti koji nije rijedak
kod, npr. starijih, i uz to više godina nezaposlenih osoba zbog njihovog osjećanja
nemogućnosti da zaposlenje dobiju u konkurenciji s novim i često obrazovanijim tražiteljima
zaposlenja.
Stopu nezaposlenosti u Zadarskoj županiji karakterizira kontinuirani pad od 2001. do
2008. godine. Administrativna stopa nezaposlenosti Zadarske županije sa 29,2% (RH 21,8%)
iz 2001. godine pala je na 15,7% (RH 13,2%) na kraju 2008. godine, s tim da su sve kvartalne
vrijednosti stope nezaposlenosti u 2008. godini manje nego one zabilježene 2007. godine, a
stopa od 13,3% iz trećeg kvartala 2008. godine predstavlja najnižu, do sada zabilježenu, stopu
nezaposlenosti u Zadarskoj županiji. Preokret pozitivnog trenda događa se u kriznoj godini
2009., kada značajno raste nezaposlenost na državnoj i županijskoj razini, te stopa
nezaposlenosti Zadarskoj županiji na dan 31.12.2009. godine dostiže 19%. U 2010. godini,
nezaposlenost je dodatno porasla, dok je u 2011. godini zabilježen njen neznatni pad. Nakon
toga, u 2012. godini u Zadarskoj županiji je evidentiran porast nezaposlenosti (10.700 osoba),
a u 2013. godini bilježi se rekordna nezaposlenost, sa 12.218 nezaposlenih osoba.
Struktura nezaposlenih po spolu obilježena je kontinuiranom većom stopom
nezaposlenosti žena prema muškoj radnoj snazi.
U općini Privlaka, stopa nezaposlenosti je tijekom godina također varirala i kretala se
uglavnom u skladu sa trendovima na razini županije. Prema posljednjem popisu stanovništva,
u općini Privlaka evidentirano je ukupno 1.412 stanovnika u dobi od 15 do 64 godine. Od
toga je pri Zavodu za zapošljavanje registriranih nezaposlenih 160 osoba.
37
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
4.2. Struktura nezaposlenih prema spolu, obrazovanju i dobi
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o stanju na dan 31. prosinca
2012. godine, od ukupnog broja nezaposlenih, 106 (66,25%) je žena i 54 (33,75%)
muškaraca. U donjoj tabeli prikazana je struktura nezaposlenosti u općini Privlaka prema
spolu i stupnju obrazovanja.
Tabela 9. Nezaposlene osobe u općini Privlaka po razini obrazovanja i spolu
STUPANJ
OBRAZOVANJA
Bez škole i
nezavršena
osnovna
škola
Osnovna
škola
OPĆINA
PRIVLAKA
SŠ za
zanimanja
do 3 god. i
škola za
KV i
VKV
radnike
SŠ za
zanimanja
u trajanju
od 4 i više
godina
Gimnazija
ŽENE
106
1
35
20
34
4
MUŠKARCI
54
0
12
26
10
0
UKUPNO
160
1
47
46
44
4
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, stanje na dan 31. prosinca 2012. godine
Prvi
stupanj
fakulteta,
stručni
studij i
viša
škola
Fakultet,
akademija,
magisterij,
doktorat
2
4
6
10
2
12
Samo dvije evidentirane nezaposlene osobe nemaju osnovnoškolsko obrazovanje, a
najviše nezaposlenih ima završenu osnovnu školu (47 osoba) i srednju trogodišnju školu ili
školu za KV i VKV radnike (46 osoba). Zatim slijede nezaposleni sa završenom srednjom
školom u trajanju od 4 godine (44 osobe), dok je najmanje nezaposlenih sa završenim
fakultetom (12 osoba), prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (6 osoba)
i gimnazijom (4 osobe), što je prikazano i na donjoj slici:
Slika 12. Nezaposlenost po stupnju obrazovanja
38
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Tabela 10. Nezaposleni prema dobi i spolu
152025303540OPĆINA
19
24
29
34
39
44
PRIVLAKA
ŽENE
106
0
17
16
10
11
8
MUŠKARCI 54
2
10
7
11
6
4
UKUPNO
160
2
27
23
21
17
12
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, stanje na dan 31. prosinca 2012. godine
4549
12
4
16
5054
12
4
16
5559
14
5
19
60 i
više
6
1
7
Od ukupnog broja nezaposlenih osoba, najviše ih je u dobi od 20-24 godine – ukupno
27 osoba, a nakon navedene kategorije najviše ih je u dobi 25-29 godina (23 osobe) i 30-34
godine (21 osoba).
Najmanje nezaposlenih je u kategoriji od 15-19 godina (2 osobe) te 60 godina i više (7
osoba).
Nezaposlene žene zastupljenije su u gotovo svim dobnim kategorijama, osim u dobi
od 15-19 godina (2 muškarca i 0 žena) te 30-34 godine (11 muškaraca i 10 žena).
Zaključno, najveći je broj nezaposlenih osoba u općini Privlaka mlađe životne dobi (u
rasponu od 20 – 34 godine).
Slika 13. Nezaposleni u općini Privlaka prema dobi i spolu
39
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
5. PROMETNA INFRASTRUKTURA
Geoprometni položaj Zadarske županije ima veliko značenje u povezivanju sjevernog i
južnog dijela Hrvatske i Jadranske regije. U Zadru se sijeku panEuropske transverzale Sjever
– Jug i jadransko – jonska. Kroz županiju prolazi Jadranska turistička cesta i autocesta Zagreb
– Split A1 (tzv. Dalmatina). Okosnicu županijske cestovne mreže na kopnenom dijelu
Zadarske županije čine prometnice koje povezuju naselja: Zadar, Nin, Pag, Biograd na Moru,
Benkovac, Obrovac i Gračac međusobno i s najvećim naseljima susjednih županija. U cilju
što boljeg povezivanja otoka Zadarske županije s kopnenim zaleđem, na većini otoka
izgrađena je cestovna mreža koja je ujedno i osnovni preduvjet za povezivanje svih naselja
svakog otoka u homogenu prostornu i gospodarsku cjelinu. Izgradnjom autoceste Zagreb-Split
udaljenost od Zagreba smanjena je na 270km. Na 73km autoceste kroz Zadarsku županiju
čvorišta su raspoređena sukladno prometnim potrebama luka, gradova i naselja, obalnog i
otočnog kompleksa te drugih razvojno važnih zona u županijama.
Javni prijevoz putnika i školske djece na području Zadarske županije je složen
prometni podsustav u kojem se interakcijski isprepliće mnoštvo subjekata, od kojih su
najvažniji državna i županijska uprava, kao davatelj koncesije i vlasnik infrastrukture,
prijevoznici – koncesionari, vlasnici kolodvora te putnici. U prijevozni proces uključena su i
tijela Ministarstva unutarnjih poslova RH, ispostave Hrvatskih cesta, županijskih uprava za
ceste te općine i mjesne zajednice. U tom procesu sudjeluju i Centar za vozila s tehničkim
ispostavama za tehnički pregled vozila, Hrvatski autoklub te mnoštvo drugih državnih i
privatnih subjekata.
Analiza postojećeg stanja ukazuje na značajne probleme u funkcioniranju linijskog
prijevoza na razini županije. Putnici i potencijalni korisnici autobusni prijevoz ocjenjuju
skupim, nekonkurentnim i neatraktivnim. Posebno se pritom ističe: premali broj polazaka u
danu, loša povezanost autobusnom mrežom linija, nekvalitetan vozni park, predugo putovanje
do Zadra i dr. U Zadarskoj županiji također je mnoštvo potreba za novim autobusnim
stajalištima. Istraživanja su pokazala da je očita mala popunjenost vozila na linijama, osobito
na dijelovima linija između manjih mjesta udaljenih od Grada Zadra i većih naselja. Više od
90% svih putovanja se ostvari na putovanje u školu i na posao. Visok udio radno
neproduktivnog stanovništva (učenici i studenti) koristi javni autobusni prijevoz. Linije za
prijevoz djece su brojne, ali su prisutne velike razlike u broju putnika, tj. učenika na
pojedinim linijama od najmanje jednog, pa i preko stotine putnika. Također, očito je
40
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
nepostojanje dovoljno organizacijsko – tehnološke usklađenosti potreba školske djece s
njihovim slobodnim školskim aktivnostima i prijevoza do škole. Racionalizacija organizacije
prijevoza putnika na županijskim i školskim linijama može, uz još značajniju potporu države,
dati i značajnije rezultate. Tim potporama (subvencije i sl.) država zapravo omogućuje
kvalitetnije odvijanje cestovnog prometa. Ostvarenje dodatnih prihoda prijevoznicima iz
sredstava za subvencioniranje prijevoza osiguralo bi i veće investicijske aktivnosti u obnovi
starog voznog parka čija sadašnja struktura ne zadovoljava kriterije sigurnog i kvalitetnog
prijevoza.
5.1. Cestovni prometni sustav
Postojeća cestovna mreža na području općine Privlaka, nakon izgradnje obilaznice,
koja je dio državne ceste D306 Nin-Vir, uglavnom zadovoljava. Prije izgradnje obilaznice,
glavna prometnica u ovom području, regionalna cesta Zadar-Nin-Privlaka-Vir, koja prolazi
kroz naselja Kožino, Zaton, Nin i Privlaka, i na tim dionicama poprima karakter lokalne ceste,
stvarala je velike probleme i mjesnom stanovništvu i tranzitirajućim vozilima. Nakon
izgradnje obilaznice 2011. godine, trasom postojećeg poljskog puta koji od Sabunika vodi do
mosta za Vir, dobro je pokriven cijeli prostor, povezuje međusobno sva naselja i radne zone, a
cijelo područje općine Privlaka na mrežu regionalnih prometnica.
Postojeću cestovnu potrebno je modernizirati, što zahtijeva redovno održavanje
kolničke konstrukcije i poboljšanje sigurnosti prometa postavljanjem odgovarajuće prometne
signalizacije i realizacijom boljih tehničkih elemenata. Unutar zaseoka potrebno je proširiti
koridore postojeće cestovne mreže te izvršiti odgovarajuću regulaciju prometa u cilju
ostvarenja bolje protočnosti vozila. Za sigurniji pješački promet potrebno je izgraditi
odgovarajuće nogostupe.
Lokalne autobusne veze s naseljima gradskog karaktera potrebno je poboljšati
povećanjem broja veza i učestalosti polazaka. Također je potrebno izgraditi tehnički ispravna
autobusna ugibališta, kojima se za sada koristi autobusni prijevoznik lokalne autobusne linije
Zadar – Vir.
Proračunom za 2013. godinu, planirano je ulaganje sredstava u iznosu od 900.000 kn
(6,73% proračuna) u izgradnju cesta i nogostupa na području općine Privlaka.
41
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Slika 14. Cestovni prometni sustav na području općine Privlaka
5.2. Povezanost u pomorskom, željezničkom i zračnom
prometu
Razvoj pomorskih luka i pomorskih veza Zadarske županije mora se zasnivati na
potrebama Republike Hrvatske u svezi povezivanja s drugim državama te na potrebama
povezivanja županije s otocima i ostalim prostorima države. Grad Zadar je jedno od
najsnažnijih jadranskih prometnih čvorišta u kojem se međusobno prožimaju pomorski,
kopneni i zračni putovi. Razvrstavanjem luka prema veličini i značaju; u Zadarskoj županiji
nalaze se: 3 od državnog značaja, 8 luka od županijskog značaja i šezdeset 60 luka od
42
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
lokalnog značaja. Također, prema naredbi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH,
Županijska lučka uprava Zadar je dobila pod svoju upravu i 7 komunalnih luka u gradu Zadru.
Luka Privlaka je razvrstana luka, otvorena za javni promet, od lokalnog je značaja,
što je definirano Naredbom o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet (NN 156/04.).
Formirana je unutar postojećeg naselja. Luka je mješovite namjene, ograničenog kapaciteta,
kojom se odvija javni, nautički i sportski promet. Pored objekata lučke infrastrukture u luci
Privlaka, unutar područja naselja postoji veći broj malih luka i priveza za čamce koji su
značajni za prometno povezivanje naselja, te za razvoj nautičkog turizma. U uvali Loznica,
gdje postoji izgrađena lučka infrastruktura, planira se luka lokalnog značaja. Planirana
namjena luke je mješovita, unutar koje se planiraju zone za javni promet, komunalne vezove i
nautički promet. Sve morske luke, privezi, privezišta te drugi zahvati na uređenju obale grade
se i uređuju na temelju detaljnije dokumentacije koji ujedno čine i osnovu za koncesije.
Produbljenjem i proširenjem morskog prolaza Privlački gaz poboljšat će se pomorski promet
između zadarskog kanala Ninskog i Ljubačkog zaljeva i podvelebitskog kanala, što će
omogućiti veći, brži i lakši tranzit ljudi i roba kroz ovo područje i poticati njegov gospodarski
razvoj. Izravne lokalne, odnosno unutrašnje brodske pomorske veze s Privlakom nema,
obzirom da na području općine ne postoji izgrađena marina niti trajektno pristanište.
Proveden je projekt prokopa, odnosno proširenja kanala Privlački gaz po postojećoj
trasi, obzirom da je isti iskopan još u doba Austro-Ugarske, te je bio djelomično zatrpan.
Pokrenuta je inicijativa za osnivanje Lučke uprave u Privlaci, čime bi se uveo red za
čitavo lučko područje u općini Privlaka te bi se omogućilo pravilno gospodarenje lukom.
Područjem Zadarske županije prolazi tzv. “lička” željeznička pruga kojom su preko
Knina povezani najveći gradski centri Dalmacije (Zadar, Šibenik, Split) sa središnjom
Hrvatskom. Željeznički promet nije na zadovoljavajućoj razini ne samo unutar županije, nego
i prema ostalim dijelovima Republike Hrvatske. Svodi se na nekoliko teretnih i putničkih
linija dnevno. Na području općine Privlaka nema izgrađenih željezničkih pruga.
Zračna luka Zadar smještena je u Zemuniku Donjem, u neposrednoj blizini priključka
na autocestu Zagreb-Split. Od centra Zadra udaljena je 8km. Zadar je luka 4E kategorije i
služi za zadovoljenje potreba putničkog prometa, a ima sve veću ulogu i u prijevozu tereta.
Zračni promet spaja Zadar s gradovima u Hrvatskoj, a od uvođenja niskotarifnih letova i s 20ak gradova u Europi. Iako su linije niskotarifnih aviokompanija sezonskog karaktera (od
travnja do listopada), od velikog su značaja za turizam u županiji.
43
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Putnici i gospodarski subjekti, koji imaju potrebu koristiti usluge željezničkog,
pomorskog i zračnog prijevoza, orijentirani su na odlazak u 18km udaljen županijski centar –
grad Zadar, gdje su organizirani navedeni oblici prijevoza.
5.3. Pošta
Na području koje obuhvaća Zadarsku županiju, djeluje ukupno 58 poštanskih ureda.
Svaki od poštanskih ureda obavlja:
-
poštanske usluge (prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje poštanskih pošiljaka u
unutarnjem i međunarodnom prometu),
-
ostale poštanske usluge (poštanske usluge s dodanom vrijednosti),
-
novčano poslovanje (poslovi po kunskim i štednim i tekućim računima građana
poslovnih banaka)
-
špediterske usluge
Mreža poštanskih ureda na području Zadarske županije u potpunosti je izgrađena i
optimalna je i u odnosu na razmještaj stanovništva i u odnosu na planirane potrebe ovoga
područja.
U općini Privlaka postoji jedan poštanski ured „Hrvatskih pošta“, lociran u
sjeverozapadnom dijelu naselja, uz glavnu prometnicu, a zadovoljava potrebe stanovnika
općine i turista.
5.4. Telekomunikacijski sustav
U posljednjih nekoliko godina, u Zadarskoj županiji naglo je porastao broj korisnika
sustava mobilne telefonije, a sve škole opremljene su računalima i spojene na Internet preko
optičkog kabela – CARNet-a, kojim se služe i učenici i nastavno osoblje. Područjem županije
prolazi ukupno 1.751km telekomunikacijskih vodova, od čega 208km magistralnih, 430km
županijskih i 1.111km lokalnih.
Fiksna telefonska mreža i mobilna telefonija te ostale mreže zadovoljavaju postojeću
potražnju korisnika. Klasična (žičana) i mobilna telefonija su dostupne u svim mjestima
županije, pa tako i u općini Privlaka. Time je omogućeno spajanje računala ISDN uređajem s
maksimalnom brzinom od 128 kb/s.
44
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Na ovom području u funkciji je lokalna komutacija u Privlaci, koja se po potrebi
može proširiti. Komutacija je transmisijskim pravcem povezana na nadređeni komutacijski
centar županijske razine u Zadru. Uz cestu Zadar-Nin-Privlaka prolazi magistralni podzemni
pravac, kojim su položeni magistralni svjetlovodni kabel “Jadranko”, lokalni (tijekom rata
magistralni) koaksijalni kabel i simetrični kabel “Neptun”, koji se sada koristi isključivo za
lokalne potrebe. Magistralni svjetlovodni kabel “Jadranko” je od najveće važnosti jer
povezuje sve naše županije koje su na moru, a ujedno se brojnim ograncima koristi i za
lokalna povezivanja. Svi zaseoci na ovom području imaju izgrađene mjesne TK mreže. Starije
mreže su jednim dijelom izgrađene zračno, dok se nove, kao i planirane mreže, grade
isključivo kao podzemne. Postojeće pokretne komunikacije su bazne stanice T-Mobile i VIPnet.
U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje
poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija.
Bazne stanice postavljaju se u skladu s propisima i normativima
45
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
6. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
6.1. Vodno gospodarstvo
Područje Zadarske županije najvećim je dijelom siromašno vodom, naročito duž svog
priobalnog dijela gdje su koncentrirana najveća naselja, a time i najveći potrošači vode.
Na području županije postoji 6 većih komunalnih poduzeća koji upravljaju
vodoopskrbnim sustavima na svome području sa sjedištem u Zadru, Biogradu n/M,
Benkovcu, Gračacu, Pagu i Povljani. Komunalna poduzeća su u vlasništvu gradova i općina
na čijem području djeluju. Osim ovih komunalnih poduzeća, postoji još i 7 komunalnih
poduzeća koja se bave distribucijom vode i ustrojena su u okvirima granica svojih općina, ali
su orijentirana na prihvat vode iz većih vodoopskrbnih sustava i distribuciju vode unutar
naselja. Vodoopskrba se ostvaruje dijelom iz Regionalnog vodovodnog sustava s rijeke
Zrmanje, a dijelom iz lokalnih izvora. Radi podizanja sigurnosti opskrbe, Regionalni vodovod
Zadarske županije povezan je magistralnim vodom s vodoopskrbnim sustavom Šibenskokninske županije. Vodovodna mreža se produžuje i prema otocima, iako se u tome značajno
zaostaje za, npr. kvarnerskim ili srednje i južnodalmatinskim otocima. U županiji je 76%
stanovništva priključeno na javni vodoopskrbni sustav, a tek oko 36% na kanalizacijski
sustav, dok je u Republici Hrvatskoj taj omjer 76% - 40%.
Prema podacima iz 2008. godine, u općini Privlaka je 85% stanovništva bilo
opskrbljeno vodom iz javnog vodovoda. Promatrajući opskrbljenost stanovništva, moglo bi se
reći da je općina Privlaka dobro opskrbljena, što na području cjeline vodoopskrbnog sustava
vrijedi samo za grad Zadar. Međutim, bez razvitka vodoopskrbnog sustava i otklanjanja
poremećaja u distribuciji vode, ne može se zamisliti razvitak turizma koji je od vitalnog
značenja. Općina Privlaka ne posjeduje vlastite vodne resurse. Na susjednom području Nina
je sabiralište oko polovine podzemnih voda ravnokotarskog poluotoka. Tu se nalaze značajni
izvori: Golubinka sa nekoliko malih okolnih izvora na zapadnoj obali Ljubačkog zaljeva,
bunar (nekad estavela) Jezerce u Bokanjačkom blatu i bunar Boljkovac u donjem toku
Miljašić jaruge, koji su uvedeni u vodoopskrbni sustav zadarskog područja te nekoliko manjih
bunara i izvora koji ljeti presušuju i od kojih samo neke koristi obližnje seosko stanovništvo
za svoje potrebe i za napajanje stoke.
Područje Grada Nina i Općine Privlaka danas se opskrbljuje vodom uglavnom putem
crpne postaje “Boljkovac”. Kako Boljkovac dugotrajnije zaslanjuje i u zimskom i u ljetnom
razdoblju, njegovo će značenje u budućnosti opadati. Voda iz Boljkovca miješa se u
46
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
vodospremi “Straža” s vodom iz Jezerca (ili Golubinke). Prosječna potrošnja iznosi blizu 100
l/s, a u sezoni doseže i do 150 l/s, pri čemu se osjeća nestašica uzrokovana porastom
turističkih kapaciteta i velikim gubicima u sustavu, što je bilo potencirano s jedne strane
dugotrajnijim predratnim sušnim razdobljem, a s druge strane neadekvatnim održavanjem
većeg dijela sustava tijekom Domovinskog rata.
Vodoopskrbni sustav grada Nina i općine Privlaka su jedinstvena cjelina koju čine
slijedeći objekti:
-
crpna postaja „Boljkovac“ instaliranog kapaciteta 150 l/s,
-
tlačni cjevovod „Boljkovac – Straža“ (azbestcementni, profila 300mm, duljine 670m),
-
vodosprema „Straža“ zapremine 600m3,
-
crpna postaja „Jezerce“ instaliranog kapaciteta oko 400l/s,
-
tlačni cjevovod „Jezerce – Straža“ (azbestcementni, profila 200mm, duljine 5.100m),
-
glavni gravitacijski granasti sustav iz vodospreme „Straža“ (azbestcementni profili
350, 300, 250 i 200mm), iz kojeg se opskrbljuju na jednu stranu Nin i Privlaka, a na
drugu Zaton i Petrčane),
-
sjeverni gravitacijski podsustav od vodospreme Straža u pravcu Grbe-Zukve-MuloVrsi od azbestcementnih cijevi profila 250, 200 i 150mm, sa hidropostajom u Vrsima,
-
jugoistočni gravitacijski sustav „Ninski stanovi Žerava – Poljaci“ od lijevanoželjeznih
i polietilenskih cijevi profila 200, 125 i 100mm duljine 7,4km,
-
vodovodne mreže naselja izgrađene od cijevi raznih profila (40-150mm) i svih vrsta
materijala, među kojima prevladavaju noviji materijali (PVC i PE).
Crpna postaja „Golubinka“ kapaciteta 300 l/s i više, u funkciji je samo izuzetno, kad
zamjenjuje crpnu postaju „Jezerce“.
Analizom stanja iz prijašnjih godina, utvrđeno je da crpna postaja “Boljkovac” ne
zadovoljava u pogledu kakvoće vode, dok se crpne postaje “Jezerce” i “Golubinka” trebaju
više koristiti. Tlačni cjevovod “Jezerce - Straža” nema dovoljnu propusnu moć, a vodosprema
“Straža” je premalena, što posredno povećava pogonske troškove. Planirana potrošnja trebala
bi proizaći iz planskog stanja ponajprije stanovništva i turizma, a zatim i drugih gospodarskih
sadržaja (poduzeća, razne ustanove, posebne namjene i komunalije).
Zaštita voda prioritet je i vodoopskrbe jer kvalitetna prirodna voda pojednostavljuje i
pojeftinjuje postupke obrade potrebne za opskrbu pitkom vodom. U tome smislu kvalitetna
zaštita voda treba imati visoki prioritet među općinskim i županijskim strateškim projektima –
barem jednako visok kakav ima i sama izgradnja vodoopskrbnih sustava.
47
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
6.2. Odvodnja otpadnih voda
Trenutno stanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Zadarske
županije daleko je od zadovoljavajućeg, promatrano i prema kriteriju kvalitete stanovanja i
prema kriteriju negativnog/onečišćujućeg utjecaja na okoliš (u prvom redu na more,
površinske i podzemne vode).
Prema Izvješću o stanju okoliša i Programu zaštite okoliša Zadarske županije 2004.
godine je 43% stanovnika Zadarske županije bilo priključeno na kanalizacijski sustav, a
ostatak domaćinstava otpadne vode rješava sabirnim i septičkim jamama koje su ili propusne,
pa se njihov sadržaj cijedi izravno u krško podzemlje i potencijalno ugrožava pitke vode, ili se
njihov sadržaj povremeno prazni ispumpavanjem i nekontrolirano (jer trenutno ni ne postoji
kvalitetna alternativa s obzirom da ne postoje odgovarajući pročistači ni odgovarajuće
zbrinjavanje otpadnih voda na području županije) prazni na tlo, u neki vodotok ili more.
Na području općine Privlaka također ne postoji organizirani zajednički sustav
odvodnje otpadnih voda, odnosno, još uvijek nije izrađeno jedinstveno, tehnički i sanitarno
ispravno rješenje u svezi sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda za cijelo
područje ovog dijela Zadarske županije.
Otpadne vode najvećim dijelom sakupljaju se u individualnim septičkim jamama, koje
su uglavnom vodopropusnog dna, pa se otpadne tvari bez ikakvog prethodnog pročišćavanja
direktno procjeđuju u podzemlje i more.
Izgrađenost kanalizacijske mreže na ovom području Zadarske županije je neznatna.
Postojeća kanalizacijska mreža sastoji se od manjih zasebnih kolektora, kojima se otpadne
vode ispuštaju direktno u obalno more, čime su ostvarena samo lokalna privremena rješenja.
Oborinske krovne vode i vode s prometnih površina direktno se procjeđuju u tlo. U
naseljima duž obalnog pojasa oborinske vode slijevaju se najkraćim putem direktno u more.
Problem odvodnje otpadnih voda djelomično je riješen tijekom 2013. godine, stavljanjem u
funkciju sustava odvodnje otpadnih voda na pojedinim dionicama.
Područje općine Privlaka, koje je pogodno za razvoj turizma, poljoprivrede i drugih
gospodarstva vezanih uz more, zahtjeva kvalitetno rješenje otpadnih voda. Prijemnik većine
otpadnih voda je more, koje za ovo područje spada u II kategoriju, što znači da se može
koristiti za kupanje, rekreaciju i sportove na vodi. Sjeveroistočni dio akvatorija pripada
Ninskom zaljevu, koji je ocijenjen kao vrlo osjetljivo područje, što znači da se u isti ne
dozvoljava ispuštanje otpadnih voda. Obzirom na razvoj ovog područja, može se računati sa
48
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
sljedećim kategorijama korisnika karakterističnim za definiranje ukupnih količina otpadne
vode i stupnja zagađenosti: stalno stanovništvo, stanovništvo nastanjeno u kućama za odmor,
turisti smješteni u hotelima i apartmanskim naseljima, turisti smješteni u kampovima i turisti
smješteni u privatnom smještaju.
Sezonsko-turistički karakter cijelog područja općine Privlaka uvjetuje znatne varijacije
potrošnje vode, kako u tijeku godine, tako i u tijeku dana, što traži pažljivo dimenzioniranje
sustava odvodnje i svih njegovih dijelova, a naročito uređaja za pročišćavanje na mjerodavne
protoke. Predložena je izgradnja jedinstvenog, razdjelnog, sustava odvodnje, jer je to
ekonomičnije od više manjih pojedinačnih sustava, lakše se u eksploataciji kontrolira i
održava, a građevinski i pogonski troškovi daleko su manji. Odabrani sustav odvodnje mora
omogućiti i etapnu izgradnju odvodnje svakog pojedinog područja koji se uklapa u konačno
jedinstveno rješenje. Obzirom na planirani broj stanovnika, turista i industrije, računa se da će
budući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda imati vršno opterećenje od 15.000 ES.
Industrijski pogoni ovog područja moraju svoje otpadne tehnološke vode obvezatno pročistiti
prije ispuštanja u planirani sustav odvodnje, kako bi iste dobile karakteristike kućnih otpadnih
voda. Na parkirališnim i drugim površinama, gdje može doći do zagađenja naftom i njenim
derivatima, moraju se izgraditi odgovarajući separatori. Oborinske krovne vode i vode s
prometnih površina mogu se ispuštati u zelene površine, ili najkraćim putem rigolima,
otvorenim ili zatvorenim kanalima odvesti u more, uz prethodno pročišćavanje kroz
odgovarajuće pjeskolove i mastolove.
Lokacija postavljanja uređaja za pročišćavanje, te mjesto i način ispuštanja otpadnih
voda potrebno je regulirati prema rješenjima iz Studije zaštite voda za područje Zadarske
županije, koja je u izradi. Nakon završetka Studije, potrebno je pristupiti izradi idejnih
rješenja odvodnje otpadnih voda. U tom smislu, predložen je zajednički projekt izgradnje
sustava odvodnje, u kojem je predviđeno da uz općinu Privlaka, sudjeluju i gradovi Nin i Vir
te te općina Vrsi, a sve pod nadzorom „Hrvatskih voda“.
Financiranje ovog projekta
predviđeno je iz strukturnih fondova Europske unije, a ukupna vrijednost investicije kreće se
oko 100 mil. eura.
49
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Slika 15. Vodnogospodarski sustav općine Privlaka
50
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
6.3. Gospodarenje otpadom
Prema podacima iz Županijske razvojne strategije Zadarske županije, cjelokupni
sustav gospodarenja otpadom za područje Zadarske županije još uvijek nije uspostavljen. Od
ukupno procijenjenog komunalnog otpada, organizirano se sakuplja oko 75%, a ostatak od
25% se neorganizirano odlaže na smetlišta u blizini naselja. Količina otpada se stalno
povećava, u prosjeku 6% godišnje, a u ljetnim mjesecima i do 20%. Sve 34 jedinice lokalne
samouprave u Zadarskoj županiji imaju komunalni sustav gospodarenja otpadom za svako
mjesto/naselje u općini/gradu. U njima trenutno postoji 10-ak „službenih“ odlagališta
komunalnog otpada, uglavnom neuređenih i bez potrebne dokumentacije. Ni jedno od
spomenutih odlagališta ne ispunjava zakonom predviđene uvjete i kao takva odlagališta
predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet te onečišćuju okoliš.
Sredstva za sanaciju i zatvaranje odlagališta otpada osigurana su od strane Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost, uz sudjelovanje Fonda u rasponu od 35 do 80%. Postoji
velika potreba za kvalitetnijim podacima, koji bi bili osnova za sve daljnje odluke vezane za
gospodarenje otpadom. Gospodarenje otpadom u županiji je u lošem stanju i trenutna
odlagališta ne zadovoljavaju propisane EU standarde, nužna je njihova sanacija i zatvaranje te
uspostava i izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije.
U općini Privlaka također, način i kvaliteta dosadašnjeg zbrinjavanja otpada ne
zadovoljava i potrebno ga je unaprijediti. Ovaj problem, međutim, nije moguće optimalno
riješiti na lokalnom nivou, već ga treba kompleksno i integralno riješiti na nivou cijele
županije. Do tada, postojeći sistem treba unaprjeđivati u dogovoru s komunalnim poduzećem
– povećanjem broja kontejnera i učestalijim odvozom na postojeću privremenu deponiju, ali
isto tako i edukacijom građana o čuvanju okoliša. Trenutačno, općina Privlaka svoj
komunalni otpad zbrinjava izvan svog područja, na deponiju sjeverno od Dikla.
U lipnju 2010. godine za općinu Privlaka je izrađen Plan gospodarenja otpadom za
razdoblje 2010. – 2017. godine. Planom su, osim uvodnog i općenitog dijela te analize
postojećeg stanja, obuhvaćene i mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, sa izvorima
i visinom sredstava za provedbu, kao i terminskim planom provedbe tih mjera.
6.4. Energetika
Prema raspoloživim podacima iz Županijske razvojne strategije Zadarske županije,
cijelo područje pokriveno je elektroenergetskom mrežom s relativno zadovoljavajućom
51
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
gustoćom mreže i sigurnošću opskrbe, no energiju uglavnom dobiva iz državnog sustava, jer
od izvora električne energije na području Zadarske županije postoji samo RHE (reverzibilna
hidroelektrana) Velebit snage 2 x 155 MVA i (odnedavno) 5,6 MW VE (vjetroelektrane)
Ravna I na Pagu – prve vjetroelektrane instalirane u RH.
O energetskim potrebama i potrošnji postoje relativno recentni podaci prikupljeni u
sklopu izrade Studije i idejnog projekta opskrbe plinom Zadarske županije. Prema tim
podacima prosječno domaćinstvo potroši 3.916 kWh električne energije; 76 kg plina; 3,2m 3
drva i 50 l lož ulja, od čega oko 82% odlazi na tzv. toplinske potrebe (grijanje 58%, topla
voda 10%, kuhanje 12%, pećnica 2%) te 12% na tzv. netoplinske potrebe (na rasvjetu,
perilice, hladnjake i sl. troši se prosječno 604 kWh/stan./god.). Od energenata domaćinstvima
na raspolaganju stoje i drvo (kojim se većina grije – 85%), električna energija (kojom većina
grije vodu – 85%), ukapljeni naftni plin (kojim većina kuha - 69%) te lož ulje koje se također
koristi za grijanje (8%). Za toplinske potrebe najviše se koristi drvo (53%), a slijede električna
energija (34%), UNP (9%) te lož ulje (4%). Osim analize energetske potrošnje/potreba
domaćinstava, izrađena je i ukupna energetska bilanca Zadarske županije. Analiza pokazuje
da industrija predstavlja svega 7,5% potrošnje energije (>50% prehrambena), dok najveće
pojedine stavke predstavljaju: kućanstva sa 33%; cestovni promet sa 25%; sektor graditeljstva
sa 13%; uslužni sektor (turizam i ugostiteljstvo 48%, trgovina 13%, zdravstvo 12%,
obrazovanje 9%, uprava i ostalo 12%) sa 12%. Najveći dio potreba za energijom namiruje se
iz skupine tekućih goriva (59%), a slijede električna energija (21,3%) i ogrjevno drvo s
relativno velikim udjelom od 16,9%.
Sustav elektroopskrbe zapadnog dijela Zadarske županije dio je šire tehnološke i
funkcionalne cjeline. Na području grada Nina i općine Privlaka izgrađena je TS
110/35/10(20) kV NIN s pripadajućim raspletom 110 i 35 kV dalekovoda. Uz postojeći 110
kV dalekovod planira se novi 400 kV prema planiranoj termoelektrani na otoku Pagu.
TS 110/35-110/10(20) kV NIN sadrži tri transformacije i to:
- transformator 110/35 kV snage 40 MVA
- transformator 110/310(20) kV snage 20 MVA
- transformator 35/10(20) kV snage 8 MVA
Na TS NIN su priključeni slijedeći 110 kV dalekovodi:
- DV 110 kV NIN-OBROVAC s vodičima 240/40 A1/Č+95/55 A1MG/Č
- DV 110 kV NIN-ZADAR s vodičima 240/40 A1/Č+95/55 A1 MG/Č
- DV 110 kV NIN-PAG s vodičima 24040 A1/Č+95/55 A1MG/Č
52
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Na TS NIN su priključeni i slijedeći 35 kV dalekovodi:
- DV 35 kV NIN-RS KOŽINO s vodičima 95 A1/Č + 35 Č
- DV 35 kV NIN-PAG sa vodičima 120 A1/Č + 35 Č
Dalekovod 35 kV NIN-PAG u skoroj budućnosti po puštanju u pogon nove TS
110/10(20) kV PAG gubi funkciju napajanja Paga s naponom 35 kV i koristit će se na
naponskom nivou 10(20) kV.
Za plansko razdoblje izgrađeni elektroopskrbni objekti višenaponskog nivoa (20, 35 i
110 kV) zadovoljavaju potrebe razvoja.
Slika 16. Energetski sustav na području općine Privlaka
53
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
6.5. Plinofikacija
Zadarska županija se aktivno uključila u strateški državni projekt plinofikacije
Dalmacije, čime bi se, osim povećanja kvalitete usluge i smanjenja troška grijanja, postiglo i
smanjenje negativnog učinka na okoliš (neučinkovito izgaranje u pećima na drva oslobađa
puno veće količine CO i čestica dima nego izgaranje plina). Područje Zadarske županije
opskrbljivalo bi se plinom iz magistralnog plinovoda Bosiljevo-Split, odnosno regionalnih
ogranaka prema Gračacu, Obrovcu te Benkovcu i Zadru. Sukladno Županijskoj razvojnoj
strategiji Zadarske županije, prvo se planira plinoficirati najnaseljenije područje Zadra i
Benkovca, a potom: Biograd n/M, Sukošan, Bibinje, Obrovac, Gračac, nakon čega i druga
područja u županiji.
Na području općine Privlaka za sada nije provedena plinofikacija.
6.6. Obnovljivi izvori energije
Područje Zadarske županije ima značajne potencijale za korištenje obnovljivih
izvora energije – biomase, vjetra, sunca i vode – no trenutno se oni koriste samo na
vjetroelektrani Ravna I (na Pagu). Ravna I je prvi vjetropark izgrađen u Republici Hrvatskoj,
ukupne instalirane snage vjetroagregata od oko 6 MW. Neposredno uz postojeći vjetropark
Ravna I, planirana je izgradnja II. faze – vjetropark Ravna II ukupne instalirane snage
vjetroagregata od oko 7,65 MW, za koje je u tijeku ishođenje dokumentacije za nesmetanu
gradnju. Iako u svim relevantnim razvojnim/prostornim dokumentima postoji načelno
prepoznavanje spomenutog potencijala i u vezi s tim načelni planovi za njegovo iskorištenje,
većinu tih planova još je potrebno verificirati i konkretizirati kroz izradu odgovarajućih
studija.
U općini Privlaka, obzirom na broj sunčanih sati tijekom godine (2450 sati), potrebno
je svakako dodatno razmotriti mogućnost korištenja sunčeve energije u svrhu uporabe
fotonaponskih ćelija, uz ostvarivanje suradnje sa timom za EE (energetsko efikasnu
tehnologiju), koji je zadužen za provedbu projekta SGE (Sustavno gospodarenje energijom).
Trenutno na području općine postoji samo nekoliko objekata koji koriste sunčevu
energiju kroz postavljene solarne panele. Zadarska županija za sada subvencionira
postavljanje istih putem javnih natječaja, dok Općina Privlaka ne objavljuje takve natječaje i
za tu namjenu ne dodjeljuje novčana sredstva vlasnicima objekata.
54
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
7. ZAŠTITA OKOLIŠA
7.1. Vode
Složeni reljef i krška priroda područja rezultirali su vrlo složenom površinskom i
podzemnom hidrografijom, s većim brojem slivnih područja u županiji. Brojni izvori i vrulje
upućuju na postojanje većih rezervi kvalitetne podzemne vode, a na temelju istraživanja
provedenih za potrebe donošenja strategije prostornog uređenja RH, područja Ravnih kotara i
Like svrstana su u zonu rezerve podzemnih voda prve kategorije. Ispitivanja kvalitete lokalnih
voda rade se periodično. Svi izvori vode se redovito analiziraju u ovlaštenim laboratorijima.
Raspoložive informacije o podzemnim vodama (raspoloživosti, ugroženosti, trenutnom
stanju) su manje dostupne. Redovita uzorkovanja izvorskih voda i voda za piće iz
vodoopskrbnih zahvata ukazuju na još uvijek relativno dobro stanje podzemnih voda.
Skup osnovnih pritisaka/izvora onečišćenja voda na području Zadarske županije, kao i
na području općine Privlaka, uključuje:
1) neriješene komunalne otpadne vode,
2) neriješene industrijske otpadne vode,
3) poljoprivredu (ratarska i stočarska proizvodnja),
4) procjedne vode odlagališta otpada,
5) neriješene oborinske vode koje ispiru onečišćenja s urbanih površina i prometnica,
6) povremena izvanredna onečišćenja (industrijske, prometne i sl. nesreće).
U narednom razdoblju potrebno je u smislu zaštite okoliša, posebnu pozornost
posvetiti zaštiti voda u općini Privlaka, uz poseban naglasak na očuvanje kakvoće kvalitetnih
voda, posebice bunarske vode u vlasništvu stanovništva i općine.
7.2. More
Zadarska županija ima duljinu obale od oko 1.350km (oko 22% duljine obalne crte
RH), preko 3.600 kvadratnih kilometara akvatorija, više od 120 otoka i otočnih skupina. S
obzirom na razvojne opasnosti i izazove vezane uz obalno područje, Zadarska županija
započela je s procesom Integralnog upravljanja obalnim područjem (IUOP) koji uključuje
cjelovitu procjenu, postavljanje ciljeva, planiranje i upravljanje obalnim sustavima i resursima
te predstavlja živi i kontinuirani proces za postizanje održivog razvoja. Kao stručna podloga
za pokretanje procesa IUOP-a u Zadarskoj županiji 2003. godine izrađena je Studija
55
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
korištenja i zaštite mora i podmorja Zadarske županije koja je prvi korak u uspostavi procesa
IUOP-a. Tijekom 2005. godine izrađen je i prihvaćen Program praćenja stanja okoliša i
onečišćenja obalnog i morskog područja Zadarske županije, kao glavni program, te Program
praćenja stanja okoliša za područje marikulture u Zadarskoj županiji, kao segment, odnosno
prvi sektorski potprogram glavnog programa. Program praćenja stanja okoliša za područje
luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene, kao drugi sektorski potprogram
glavnog programa, izrađen je 2006. godine, kao i zadnji sektorski potprogram Programa
praćenja stanja okoliša i onečišćenja obalnog i morskog područja otpadnim vodama na
području Zadarske županije. Praćenje stanja mora na referentnim točkama koje su odredili
programi obavlja se od 2007. godine kontinuirano.
Na području Zadarske županije, Zavod za javno zdravstvo provodi redovite analize
kakvoće mora za kupanje. Ocjene se određuju na temelju kriterija definiranih Uredbom o
kakvoći mora za kupanje i EU direktivom o upravljanju kakvoćom vode za kupanje.
Slika 17. Kakvoća mora u zadarskoj županiji
56
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Mjerna postaja za mjerenje kakvoće mora u općini Privlaka nalazi se u uvali Loznica,
a prema posljednjim mjerenjima provedenim tijekom mjeseca svibnja, lipnja i srpnja 2013.
godine, kakvoća mora ocijenjena je izvrsnom, što je prikazano slijedećom slikom i tabelom:
Slika 18. Mjerna postaja za mjerenje kakvoće mora u Privlaci
Slika 19. Pojedinačne ocjene kakvoće mora u Privlaci
57
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
7.3. Tlo
U Zadarskoj županiji dominira smeđe tlo na vapnencu, rasprostranjeno na čak 33,3%
površine, zatim crvenica na 12,3% površine, a treći po zastupljenosti je kamenjar sa 9,5%
udjela u površini. Tla Zadarske županije vrlo su raznolika u pogledu fizikalnih svojstava, što
je vrlo značajna komponenta u ocjeni njihove pogodnosti za poljoprivrednu proizvodnju. U
RH još uvijek nema sustavnog monitoringa, praćenja stanja i promjena kakvoće tla, pa nije
moguće na posve precizan način govoriti o stanju tla, pritiscima na njega i posljedicama.
Relativno uopćena ocjena je da postojeće praćenje stanja upućuje na postojanje
promjena, mjestimično čak i osjetnijih oštećenja tala. S druge strane, također, vrijedi da su
oštećenja u globalu daleko manja nego u većini naprednih europskih zemalja, gdje je
urbanizacija puno jača, a poljoprivreda puno intenzivnija, i to već kroz duže razdoblje. Trajni
gubitak zemljišta (i tla na njemu) prenamjenom pojavljuje se u više oblika, a na području
Zadarske županije, u prvom redu kao posljedica:
a) urbanizacije,
b) izgradnje infrastrukture (prometnice),
c) eksploatacije mineralnih sirovina (nesanirani kamenolomi i površinski kopovi boksita),
d) divljih odlagališta otpada.
U cilju zaštite tala u općini Privlaka, potrebno je posebnu pozornost posvetiti
održavanju kvalitete poljoprivrednog zemljišta, te drugih površina od vitalnog interesa za
općinu i stanovništvo.
7.4. Zrak
Na području županije još nije uspostavljena niti jedna postaja državne mreže za
praćenje kakvoće zraka, a niti je uspostavljenja područna (županijska) mreža. Trenutno se
ispitivanje kakvoće zraka provodi samo na području grada Zadra u okviru Programa zaštite
zraka na području grada Zadra. Prihvaćena procjena stanja kakvoće zraka u Zadarskoj
županiji, dana na osnovu subjektivnog doživljaja građana i ad hoc procjene stručnih službi,
jest da je ona dobra. Sustav upravljanja i zaštite okoliša koji se, općenito, (pre)sporo razvija, a
zaštita zraka, obzirom da nije prioritet, ostaje relativno zanemarena. Razlozi zbog kojih bi se
kakvoća zraka ipak trebala pratiti u Zadarskoj županiji su: onečišćenje zraka iz mobilnih
izvora (prijevozna sredstva), opterećenost županije prometom, posebno tijekom turističke
sezone, difuzni izvori onečišćenja, pri čemu se misli na intenzivnu poljoprivrednu
58
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
proizvodnju, eksploataciju mineralnih sirovina te neodgovarajuće riješeno pitanje otpada i
otpadnih voda. Mjerenja su najvažniji izvor informacija o kakvoći zraka na nekom području, a
mjerenjima se omogućuje: spoznati trenutnu vrijednost koncentracija onečišćujućih tvari na
nekom području, analizirati broj prekoračenja koncentracija onečišćujućih tvari tijekom
godine (zakonski propisi), analiza trendova u vremenskim nizovima koncentracija
onečišćujućih tvari i verifikacija numeričkih modela za kakvoću zraka. Na području grada
Zadra postoje tri mjerne postaje za mjerenje kakvoće zraka, a provodi se od strane Zavoda za
javno zdravstvo Zadar, te se ispituje kakvoća zraka (koncentraciju sumpor-dioksida (SO2),
dima i ukupnih taložnih tvari (UTT)), dok na području općine Privlaka, kao ni u drugim
naseljima u županiji ne postoji niti jedna mjerna postaja za mjerenje kakvoće zraka.
7.5. Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti
Zadarsku županiju karakterizira izuzetna raznolikost, kako prirodnih (geomorfoloških,
geoloških, hidrografskih i vegetacijskih), tako i kulturnih (način poljoprivrednog
iskorištavanja zemljišta, parcelacija i arhitektura) krajobraznih obilježja. Veći dio prostora
Ravnih kotara, priobalnog područja i arhipelaga čine, ili su nekada činile (na pučinskim
otocima), kultivirane površine (danas, nažalost, pogotovo na otocima, mahom zapuštene i
prepuštene sukcesiji).
Ovaj se prostor može smatrati izuzetno bogatim i raznolikim, ali istovremeno vrlo
osjetljivim na neprimjereno gospodarenje. Trenutno sustav zaštite krajobrazne raznolikosti tek
treba biti uspostavljen, odnosno nužna su unapređenja u svim njegovim aspektima.
Kao posljedica raznolikih reljefnih, geoloških, hidroloških, klimatskih i drugih uvjeta,
područje Zadarske županije odlikuje izuzetna raznolikost i prisutnost mnogih rijetkih i
ugroženih staništa, bogatstvo biljnih i životinjskih zajednica te značajan broj endema i rijetkih
i ugroženih vrsta. Od kopnenih staništa županijom dominiraju travnjaci, s oko 34% udjela u
ukupnoj površini. Daljnjih 24% čine travnjaci – šikare. Šume čine oko 22% površine.
Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom čine oko 8%
površine. Usprkos visokoj vrijednosti prirode mnoge njene komponente izrazito su ugrožene.
Značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženo je i na Europskoj razini. Te su vrste vezane uz
očuvana područja, za njih karakteristična staništa. Većina ovih vrsta strogo je zaštićena
Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim koji je stupio na
snagu u siječnju 2006. godine. Glavni uzrok gubitka (a ti gubici su nepovratni) biološke
raznolikosti su ljudske aktivnosti. Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti je uništavanje i
59
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
gubitak staništa (pretvaranje prirodnih staništa u građevinsko ili poljoprivredno zemljište),
zatim, prekomjerno iskorištavanje kroz lovstvo, ribolov i šumarstvo, a opasni su i intenzivna
poljoprivreda, onečišćenje voda, tla i zraka te unos stranih vrsta.
Stabilna bioraznolikost podrazumijeva zdravi okoliš. Vrlo je važno zadržati raznolike
ekosustave jer svaki ekosustav održava na životu čitav niz različitih organizama.
Projekt COAST – „Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na
dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja“, aktivno se implementira na
području Dalmacije, pa tako i Zadarske županije, od 2007. godine. Opći cilj projekta COAST
je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i
marikulturi na području četiriju dalmatinskih županija te na bankarski sektor, kako bi oni u
svoje prakse uključili održivo korištenje dobara i zaštitu biološke raznolikosti. U prve dvije
godine projekt je fokusirao svoje aktivnosti na demonstracijska područja u Zadarskoj županiji
(sjeverozapadni dio županije, uključujući dio otoka Paga, te Novigradsko i Karinsko more),
putem kojih se željela podignuti svijest šire javnosti o prirodnim vrijednostima koje županija
ima. Projekt je, u dijelu očuvanja i održivog korištenja bioraznolikosti kroz suradnju sa
Zadarskom županijom i ostalim institucijama, pomogao u inventarizaciji i mapiranju
jugoistočnog dijela otoka Paga; kartiranju flore i faune te staništa Dalmacije s prioritetnim
područjima; definiranju ribolovnih resursa i preporuka za održivi ribolov na srednjem
Jadranu; evaluaciji raspodjele i trenutnog stanja prirodnih zajednica školjkaša u
demonstracijskom području u Zadarskoj županiji i izradio preporuke za njihovu održivu
eksploataciju; poljoprivrednoj bioraznolikosti Dalmacije itd. Projekt je u fazi implementacije i
ima istaknutu ulogu u aktivnostima očuvanja i održivog korištenja prirode kroz utjecaj i
suradnju s nadležnim institucijama u unaprjeđenju propisa i regulative važne za razvoj u
skladu s očuvanjem prirode. Isto tako, projekt doprinosi unaprjeđenju poslovne klime za
poduzetništvo koje prepoznaje i uvažava biološku raznolikost. Operativno specifični dio
vezan uz zeleno poduzetništvo vodi Razvojna agencija Zadarske županije koja je partnerska
institucija na projektu. Ujedno, projekt jača institucionalne kapacitete (županije, razvojne
agencije) na lokalnoj razini u provođenju očuvanja i održivog korištenja prirode.
Za općinu Privlaka nisu dostupni podaci o uključivanju i sudjelovanju u provedbi
ovog projekta, kao i u projektu „Natura 2000“ te općenito, o provedbi drugih projekata u cilju
zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.
60
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Slika 20. Ekološka mreža na području općine Privlaka
61
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
7.6. Otpad
Prema vrlo okvirnim ocjenama, 75% komunalnog otpada na području Zadarske
županije prikuplja se organizirano, dok se preostali dio odlaže na divlja odlagališta u blizini
naselja. Prema Planu gospodarenja otpadom Zadarske županije 2008. godine, podaci dobiveni
od jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća u 2007. godini ukazuju na približno
nastalu količinu otpada u Zadarskoj županiji. U skladu s dobivenim rezultatima ukupna
godišnja količina nastalog otpada na području županije iznosi 127.710 t komunalnog otpada,
20.605 t proizvodnog otpada i 150.167 t građevinskog otpada. Osim što se otpad organizirano
odlaže na (pre)veliki broj „službenih“ lokacija, postoji i 100-200 tzv. lokacija „otpadom
onečišćenog tla“ – odnosno „divljih“ deponija/smetlišta. Ni jedno odlagalište ne odgovara
zahtjevima suvremenog sanitarnog odlagališta i, u većoj ili manjoj mjeri, predstavlja opasnost
za okoliš te uvelike narušava kvalitetu života i ugrožava zdravlje lokalnog stanovništva.
Na području općine Privlaka, usluge odvoza i deponiranja komunalnog otpada i
održavanja čistoće javno-prometnih i ostalih uređenih površina obavlja zadarsko komunalno
poduzeće „Čistoća“ d.o.o., dok je općinsko komunalno poduzeće „Artić“ d.o.o. zaduženo za
čišćenje plaža i ostalih javnih površina, košnju trave i održavanje komunalne infrastrukture.
Kao što je već navedeno, za općinu Privlaka izrađen je Plan gospodarenja otpadom za
razdoblje 2010. – 2017. godine, koji je donijelo Općinsko vijeće. Općenito, Plan gospodarenja
otpadom ima ključnu ulogu u uspostavi održivog gospodarenja otpadom te pruža jasan uvid u
postojeću situaciju na planu gospodarenja otpadom, razlaže i pruža analizu dobrih i loših
praksa te predlaže rješenja koja trajno, a ne samo akutno, uklanjaju i rješavaju problem otpada
na određenom području. Obveza je načelnika općine da jednom godišnje (do 30. travnja)
podnosi Općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno izvješće dostavlja se također nadležnom
ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša.
U navedenom Planu za područje općine Privlaka, sadržani su osim uvodnog dijela i:
osnovni podaci o općini relevantni za problematiku gospodarenja otpadom; pregled
postojećeg stanja gospodarenja otpadom; mjere gospodarenja otpadom i odvojenog
sakupljanja komunalnog otpada; mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni
otpad; popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta i redoslijed aktivnosti
sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša; izvori i visina potrebnih
sredstava za provedbu predloženih mjera te terminski plan provedbe mjera.
62
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Prema podacima iz Plana gospodarenja otpadom u općini Privlaka za razdoblje 2010.
– 2017. godine, općina Privlaka je tijekom 2010. godine raspolagala sa ukupno: 20 kontejnera
za prikupljanje komunalnog otpada, zapremine 1.100 litara, 5 kontejnera za prikupljanje
otpada, zapremine 5m3 te 1.916 posuda za prikupljanje po kućanstvima, zapremine 120 litara.
Nije postojao uređen sustav odvojenog prikupljanja otpada niti je bilo postavljenih eko –
otoka. Također, prema podacima iz 2010. godine, komunalni otpad se s područja općine
odvozio prema utvrđenom rasporedu poduzeća „Čistoća“ d.o.o. (zimi tri puta tjedno, a u
ljetnim mjesecima svakodnevno, dok se krupni otpad s područja općine odvozi tri puta
godišnje). U 2008. godini prikupljeno je 997,82 tona komunalnog otpada na području općine,
dok je u 2009. godini ta količina porasla na 1.225,63 tona.
Prema projekcijama očekivanih količina otpada u osmogodišnjem razdoblju za koje je
donijet Plan gospodarenja otpadom, predviđen je porast količina komunalnog otpada po
stanovniku od 2% godišnje, kao rezultat pretpostavljenog porasta broja turističkih noćenja i
očekivanog porasta standarda stanovništva.
Kako na području općine Privlaka za sada ne postoje značajniji proizvodni kapaciteti
koji bi generirali proizvodni otpad, navedenim Planom ta problematika nije detaljnije
razmatrana. Kao posebne kategorije otpada, koje su interesantne za područje općine Privlaka,
navedeni su: ambalaža i ambalažni otpad; PET ambalaža; električni i elektronski otpad;
otpadna vozila; otpadne gume; otpadne baterije i akumulatori; otpadna ulja; grđevinski otpad i
otpad koji sadrži azbest.
Na području općine Privlaka ilegalno odlaganje otpada je tijekom posljednjih godina
svedeno na minimum, što je rezultat kontinuiranog informiranja javnosti te sanacije i
nadziranja postojećih ilegalnih odlagališta. Još 2007. godine sanirano je i uklonjeno „divlje“
odlagalište otpada u naselju „Sabunike“, koje je nastalo davne 1985. godine nekontroliranim
odlaganjem, odnosno odbacivanjem raznovrsnog otpadnom materijala, pretežito od strane
mještana Privlake.
U zaključku Plana gospodarenja otpadom, navedeno je da se postupanje s otpadom na
području općine Privlaka u najvećoj mjeri uklapa u cjelovitu sliku postpanja otpadom na
razini Zadarske županije, te da je situacija u segmentu divljih odlagališta i zamjetno bolja,
obzirom da ih na području ove općine nema. Međutim, najveći je problem županije, pa tako i
općine Privlaka i dalje vrlo nizak stupanj primarne selekcije, odnosno odlaganje otpada bez
prethodne separacije, odlaganje otpada bez prethodne predobrade i analize otpada odnosno
eluata, kao i neadekvatni kapaciteti za prihvat otpada (posebno korisnih frakcija).
63
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
7.7. Buka
Prema podacima iz Županijske razvojne strategije Zadarske županije, ad hoc analiza
područja županije upućuje da su osnovni problemi s bukom uzrokovani:
1) intenzivnim i istovremeno infrastrukturno neodgovarajuće riješenim prometom, te
2) pojedinačnim neodgovarajućim lociranjem međusobno nekompatibilnih sadržaja u
prostoru (npr. obrtnički ili mali industrijski pogon preblizu stambenom naselju i sl.).
Karta buke za područje županije nije izrađena.
Tijekom turističke sezone, Općinsko vijeće općine Privlaka u cilju zaštite od buke
donosi Odluku o zabrani i ograničavanju radova. U 2013. godini navedena odluka je donijeta
početkom srpnja i odnosi se na razdoblje do 15. rujna, a njome se u potpunosti zabranjuju svi
građevinski i drugi radovi koji stvaraju buku i prašinu. Iznimno, mogu se obavljati
građevinski radovi koje izvodi Općina Privlaka i to u skladu s programom izgradnje objekata
komunalne infrastrukture i koji imaju oznaku hitnosti. Za provođenje ove odluke na terenu
zadužena je općinska komunalna služba, a novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kn
kaznit će se pravna osoba za nepoštivanje ove odluke te s 5.000,00 kn fizička osoba.
Općenito, stanje buke na području općine Privlaka može se ocijeniti zadovoljavajućim.
Tijekom dana, posebice za vrijeme trajanja turističke sezone, glavni izvor buke su dvije
najfrekventnije prometnice u naselju, dok se ugostiteljski objekti uglavnom pridržavaju
radnog vremena i svojim poslovanjem ne predstavljaju značajan izvor buke. Na disperziranim
lokacijama, udaljenim od glavnih prometnica i ugostiteljskih objekata, gotovo da i nema
izvora buke, što predstavlja značajan čimbenik u turističkoj orijentaciji općine Privlaka, kao
destinacije pogodne za odmor obitelji s djecom.
Spoznaja da su očuvana priroda i zdrav okoliš preduvjeti za održivi razvoj i racionalno
korištenje svih ostalih razvojnih resursa i komparativnih prednosti ovog područja, obvezuje na
dobro organiziranu i kontinuiranu aktivnost sprječavanja svih nepovoljnih utjecaja, koji bi
mogli imati trajnije posljedice na stanje okoliša. Zaštita prirodnog okoliša treba stoga prerasti
iz općih deklaracija i manjih sporadičnih akcija u kontinuiranu općinsku politiku zaštite,
kojom će se sustavno i dugoročno sprječavati svi oblici degradacije prostora, a poticati
aktivnosti i mjere njegovog sveukupnog unapređivanja. U tu svrhu potrebno je uvesti
racionalni sustav valorizacije svih oblika uporabe i korištenja prostora u cjelini, kao i njegovih
sastavnih dijelova (voda, zrak, tlo i živi svijet) posebno, te osigurati izradu studija utjecaja na
64
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
okoliš u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i provoditi ocjenu zahvata na prirodu, sukladno
Zakonu o zaštiti prirode kad god je to potrebno. Dosljedno korištenje prostora u skladu s
planom namjene i korištenja prostora predviđenim Prostornim planom uređenja općine
Privlaka, uvjet je i osnova svake racionalne zaštite i unapređenja okoliša. To u prvom redu
znači sprečavanje izgradnje izvan planiranih građevinskih područja i njeno usklađivanje s
postojećim vrijednostima krajobraza, koji se nikakvim zahvatima u prostoru ne bi smjeli
narušavati. Nadalje je to i sprječavanje prekomjernog iskorištavanja prostora, posebno morske
obale, i nekontroliranog unošenja otpadnih tvari u more, ali isto tako i prekomjerne upotrebe
pesticida u poljoprivredi. Radi što uspješnijeg provođenja svih potrebnih mjera u cilju
sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, potrebno je organizirati i provoditi kontinuirani
monitoring stanja okoliša na području općine Privlaka.
65
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
8. GOSPODARSTVO
8.1. Bruto domaći proizvod (BDP) Zadarske županije
Prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod
Zadarske županije u 2010. godini iznosio je 10,52 milijarde kuna, što u odnosu na 2009.
godinu predstavlja pad za 2,7% i taj pad veći je od nacionalnog, koji iznosi 1,4% godišnje.
BDP po glavi stanovnika iznosio je 59.612 kuna, što je 81,4% nacionalnog prosjeka. Stoga je
općenito, cjelokupna ekonomija Zadarske županije fokusirana na iznalaženje načina za
poticanje ekonomskog rasta i investicija te otvaranje novih radnih mjesta. U donjoj tabeli dan
je prikaz prosječne mjesečne neto plaće u gospodarstvu Zadarske županije u 2011.g.
Tabela 11. Prosječna mjesečna neto plaća u gospodarstvu Zadarske županije u 2011.g.,
u usporedbi s plaćom u Republici Hrvatskoj; u kunama
Područje djelatnosti
FIZIČKE OSOBE BEZ DJELATNOSTI
POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO
RUDARSTVO I VAĐENJE
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM,
PAROM I KLIMATIZACIJA
OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH
VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE
DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA
Pros. mjes. ispl. Pros. mjes. ispla.
Broj
Isplaćene Neto plaće i neto plaća u prav. neto plaća u gosp. Indeksi
zaposlenih nadnice (AOP121)
oso. ZŽ
RH
ZŽ/RH
1
6.754
563
nema podataka
-
1.346
72.835.980
4.509
4.858
92,82
316
14.559.166
3.839
6.830
56,21
3.581
176.830.835
4.115
4.749
86,65
7
266.234
3.169
6.951
1.068
59.731.859
4.661
5.290
3.798
4.522
83,98
4.666
78,33
6.135
174,99
4.607
96,67
7.665
46,01
7.994
73,59
5.759
68,73
6.854
68,46
3.570
94,55
6.209
67,52
5.482
69,31
6.170
51,50
45,60
88,10
GRAĐEVINARSTVO
1.992
90.780.871
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK
MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
4.608
202.092.405
PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE
1.745
224.807.577
DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE
PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE
2.015
107.687.637
215
9.098.948
17
1.200.083
129
6.127.622
848
47.745.032
1.699
68.819.221
9
452.801
OBRAZOVANJE
200
9.119.369
DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I
SOCIJALNE SKRBI
108
4.118.236
UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA
191
11.266.765
4.916
5.600
87,78
OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI
176
6.624.036
3.136
5.437
57,69
20.271
1.114.171.431
4.580
5.441
84,18
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI
OSIGURANJA
POSLOVANJE NEKRETNINAMA
STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE
DJELATNOSTI
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE
DJELATNOSTI
JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO
OSIGURANJE
UKUPNO
Izvor: Hrvatska gospodarska komora
66
3.655
10.736
4.454
3.527
5.883
3.958
4.692
3.375
4.193
3.800
3.178
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
8.2. Poslovanje poduzeća
U Županijskoj razvojnoj strategiji Zadarske županije, dan je prikaz gospodarske
aktivnosti po gradovima i općinama, odnosno prikazani su financijski rezultati poduzetnika u
2009. godini.
Iz navedenog prikaza vidljivo je da je u općini Privlaka poslovalo ukupno 17
poduzetnika sa 107 zaposlenih. Njihovi ukupni prihodi iznosili su 36.994.000,00 kn, a dobit
nakon poreza 369.000,00 kn. Gubitak nakon poreza iznosio je 1.709.000,00 kn te je ostvaren
negativni financijski rezultat u iznosu od 1.341.000,00 kn.
Noviji podaci o broju poslovnih subjekata, vrstama njihovih djelatnosti, broju
zaposlenih te prihodima na području općine Privlaka nisu dostupni.
Okosnice gospodarskog razvoja općine Privlaka su turizam i poljoprivreda.
Mogućnosti razvoja poljoprivrede izuzetno su velike, obzirom da se od gotovo 1000 ha
raspoloživih poljoprivrednih površina na području Općine Privlaka koristi jedva 50% i to
pretežito ekstenzivno. U prošlosti, glavne gospodarske aktivnosti bile su vađenje pijeska i
gline te ribolov.
67
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
8.3. Robna razmjena s inozemstvom
Uvoz po gradovima i općinama Zadarske županije u 2011. godini prikazan je
slijedećom tabelom:
Tabela 12. Uvoz po gradovima i općinama Zadarske županije u 2011. godini
Uvoz (u tisućama kuna)
Zadarska županija
I. – XII. 2010. I. – XII. 2011.
1.020.567
1.069.514
indeksi
104.8
341.283
434.908
345.037
301.206
87.3
98.743
104.901
106.2
44.896
41.411
92.2
34.633
36.662
105.9
40.308
30.262
75.1
36.759
28.922
78.7
19.802
17.652
89.1
5.275
16.027
303.8
4.155
57.562
12.067
290.4
9.118
8.961
98.3
183
8.256
-
7.789
6.439
82.7
1.920
4.355
226,9
4.818
3.344
69,4
2.953
2.196
74,4
1.674
1.792
107.1
1.596
1.617
101.3
8.398
1.523
18.1
2.757
1.454
52.8
1.666
1.221
73.3
2.439
952
39
Gračac
1.496
769
51.4
Pašman
337
733
217.5
1.073
652
60.8
435
361
83,1
20
315
-
110
300
272.1
41
154
372.7
54
91
167.7
197
6
3.3
590
2
0.4
13
2
11.9
Zadar
Poličnik
Benkovac
Pakoštane
Kali
Pag
Biograd na Moru
Sukošan
Obrovac
ostali
Tkon
Bibinje
Vrsi
Škabrnja
Zemunik Donji
Stankovci
Sali
Povljana
Starigrad
Nin
Polača
Preko
Posedarje
Vir
Sveti Filip i Jakov
Kukljica
Kolan
Ražanac
Privlaka
Lišane Ostrovičke
Jasenice
Novigrad
127.4
Izvor: Hrvatska gospodarska komora
68
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Izvoz po gradovima i općinama Zadarske županije tijekom 2011. godine prikazan je
slijedećom tabelom:
Tabela 13. Izvoz po gradovima i općinama Zadarske županije u 2011. godini
Izvoz (u tisućama kuna)
I. – XII. 2010.
I. – XII. 2011.
indeksi
1.058.330
1.301.823
123,0
421.874
479.633
113.7
172.003
223.444
129.9
162.433
212.668
130.9
139.921
169.741
121,3
17.183
64.795
377.1
47.060
42.577
90.5
Pakoštane
27.485
34.620
126
Gračac
17.748
25.721
144.9
5.041
48.626
14.701
291.7
10.070
10.179
101.1
8.735
9.948
113.9
7.936
5.424
68,4
3.368
1.518
45.1
2.713
1.511
55.7
0
1.286
-
1.725
870
50.4
0
758
-
42
713
-
2
648
-
11
605
-
2
320
-
9
90
968.2
0
36
-
12.369
19
Zadarska županija
Poličnik
Zadar
Kali
Benkovac
Biograd na Moru
Stankovci
ostali
Obrovac
Pag
Sali
Sukošan
Nin
Lišane Ostrovičke
Sveti Filip i Jakov
Vir
Vrsi
Pašman
Kolan
Bibinje
Preko
Novigrad
Škabrnja
Zemunik Donji
0.2
Izvor: Hrvatska gospodarska komora
Iz prikaza u gornjim tabelama, vidljivo je da je općina Privlaka tijekom 2011. godine
ostvarila uvoz od 91.000 kuna, što u odnosu na prethodnu, 2010. godinu, kada je ostvarila
uvoz od 54.000 kuna, predstavlja povećanje od 68,5%. Istodobno, ne postoje konkretni podaci
za izvoz općine Privlaka u navedenim godinama, obzirom da je svrstana u kategoriju „ostali“
te se može pretpostaviti da je ukupan izvoz općine bio neznatan u okviru izvoza županije.
69
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
8.4. Poduzetničke zone
Sukladno Prostornom planu uređenja općine Privlaka, predviđeno je da se proizvodne
djelatnosti većeg opsega i one koje negativno utječu na stanovanje usmjere u zasebne zone
locirane izvan stambenih naselja, dok se one manjeg volumena, bez štetnog utjecaja na
stanovanje mogu locirati i unutar stambenih naselja.
U općini Privlaka postoje dvije poduzetničke zone: Sabunike i Kurtići, čije je stanje
infrastrukture prikazano slijedećom tabelom:
TELEKOM.
CESTA
STRUJA
VODA
ODVODNJA
TELEKOM
3,5
proizv.-usl.
DA DA DA
SABUNIKE
10
industrijska DA DA DA
KURTIĆI
Izvor: Županijska razvojna strategija Zadarske županije
ODVODNJA
VODA
NAMJENA
STRUJA
POVRŠINA
(ha)
CESTA
Tabela 14. Poduzetničke zone u općini Privlaka
PODUZETNIČKE ZONE
INFRASTRUKTURA
OPĆINA
DO ZONE
U ZONI
PRIVLAKA
NE
NE
DA
DA
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
Iz podataka prikazanih u tabeli, vidljivo je da postoji gotovo potpuna infrastruktura na
području općine koje vodi do zone (osim odvodnje), dok u poduzetničkim zonama
infrastruktura uopće ne postoji.
Zemljište na kojem se nalazi zona Sabunike je u općinskom vlasništvu, što je bitan
čimbenik za kraće trajanje razdoblja osposobljavanja poslovne zone. Većina projektne
dokumentacije za tu zonu je izrađena, a nizom olakšica planirano je privlačenje investitora
koji bi svježim kapitalom pokrenuli privlačko gospodarstvo.
Prostornim planom Zadarske županije i općine Privlaka predviđeno je da poslovna
zona Sabunike bude zona uslužne namjene, u kojoj će se razvijati uslužna djelatnost te će se
moći graditi manji proizvodni pogoni (npr. za izradu aluminijske i plastične stolarije).
Nakon izrade studije isplativosti te donošenja odluke o izradi Urbanističkog plana
uređenja, slijedi izrada projekta za komunalnu infrastrukturu te ishodovanje potrebnih dozvola
za obavljanje radova na infrastrukturi.
Paralelno s navedenim, planirano je ostvarivanje kontakata sa investitorima, kako bi i
oni mogli razvijati svoje projekte. Kao glavni kriterij kod izbora investitora određen je broj
zaposlenih, odnosno da prednost imaju investitori koji namjeravaju zaposliti najveći broj
radnika.
70
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
U smislu vlasništva nad zemljištem u poslovnim zonama, nije planirana prodaja, već
davanje u dugogodišnji najam, na trideset pet godina i više. Prijedlog je da cijena najma bude
jedan euro po četvornom metru na godinu dana. Na taj način Općina ostaje vlasnik zemljišta i
ima siguran prihod na duži rok, dok s druge strane, investitori imaju manji ulazni trošak.
Predviđene su i druge olakšice za investitore, kroz popust na komunalni doprinos, kao i
popust na komunalnu naknadu prve tri godine (prvu godinu bit će oslobođeni plaćanja, drugu
će imati 50%, a treću 25% popusta). Također, investitori će biti oslobođeni plaćanja poreza na
naziv tvrtke prve godine u stopostotnom iznosu, a druge godine 50%.
Od planiranih investicija u poslovnim zonama očekuje se konstantan priljev novčanih
sredstava u općinu Privlaka te otvaranje većeg broja novih radnih mjesta, a paralelno s tim
ojačala bi kupovna moć lokalnog stanovništva, što bi se pozitivno odrazilo na ukupna
gospodarska kretanja.
U smislu zaštite okoliša, pozitivna je činjenica da u poslovnim zonama nije predviđena
izgradnja ni razvijanje teške industrije, a zaključeno je da da bi sama njena pojava narušila
turistički rejting ne samo Privlake, nego i okolnih turističkih destinacija – Nina, Zatona i Vira.
71
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
9. TURIZAM
Dosadašnji razvoj turizma u općini Privlaka vezan je uglavnom uz privatni smještaj,
a dijelom i uz kampove.
Komparativne prirodne osobitosti ovog područja, brojne pješčane plaže i čisto more,
blizina Zadra, vrijedna kulturno-povijesna baština Nina i sl., te dosadašnja turistička
afirmacija ovog područja, pretpostavka su za daljnji razvoj ove djelatnosti u vidu kvalitetnijih
i raznovrsnih oblika turističke ponude. Na tim osnovama stvaraju se mogućnosti da se ovo
područje svrsta u red značajnih turističkih zona u Županiji.
U središtu mjesta postoji živopisna lučica, gdje ribari na stari i posve tradicionalan
način prebiru mreže nakon jutarnjeg ribolova, nudeći svježu ribu. Privlačani su poznati po
ludru, ribolovu tradicije, koji se već niz desetljeća prenosi s koljena na koljeno.
Uz samu lučicu prema zapadu, počinje i šetnica koja je obujmila gotovo cijeli
poluotok.
Danas je Privlaka turističko mjesto, prije svega zahvaljujući brojnim pješčanim
uvalama. U bogatoj turističkoj ponudi Privlake dominiraju prekrasne pjeskovite plaže, plitko i
toplo more, najpogodnije za obiteljski turizam.
Čist zrak i ljekovito crno blato ovu lokaciju čini atraktivnom i ljudima sa zdravstvenim
problemima poput astme, reume, artritisa i sl.
Sastavni dio Privlake su turistička naselja Sabunike i Škrapavac, sa brojnim
bungalovima te vilama sa sobama i apartmanima, smještena izravno uz more.
Sabunike, turističko naselje izgrađeno na pjeskovitom tlu prije nešto više od 50
godina, s preko 700 nekretnina za odmor, ukupne površine od 261.800m 2, od čega 36.451m2
otpada na borovu šumicu s plažom, poznate su po pjeskovitoj plaži duljine 360 metara, koja
se prostire u duljinu od oko 20km od povijesnog grada Nina preko Sabunika do otoka Vira, a
karakteriziraju je tople, duge i plitke pjeskovite lagune. Zbog plitkog zaljeva, more je u
Sabunikama uvijek 2-3 °C toplije od otvorenog. Upravo zbog navedenih karakteristika, plaža
je izuzetno pogodna za manju djecu. Članovi udruge vlasnika nekretnina u Sabunikama
zasadili su stabla oleandra, velik broj sadnica cvijeća i travu te sudjelovali u izgradnji šetnice
na glavnoj plaži u duljini od 300m i vidikovca. Također, osposobljeno je odbojkaško igralište,
dva nova boćarska zoga s pripadajućim stolovima i klupama, uređen je ulaz i izlaz iz naselja
te su postavljene klupe za sjedenje u šumici. Planirani spust za invalide i djecu u kolicima
djelomično je uređen. Osim po pješčanim plažama, Sabunike su poznate i po dugim zalascima
72
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
sunca, a u rujnu i listopadu dolaze surferi. Sabunike su, pored Bola na Braču, najpoznatija
surferska destinacija zbog povoljnog vjetra s Velebita, a u naselju je organizirana i škola
jedrenja na dasci. Godišnje ovo naselje ostvari oko 82.000 turističkih noćenja domaćih i
stranih gostiju.
Odrezani pješčani brežuljci sa prekrasnim mirnim pješčanim plažama nalaze se na
južnom predjelu Škrapavac do turističkog naselja Zaton. U Škrapavcu je smješten hotel
„Laguna“.
Novi turistički kapaciteti predviđaju se u sklopu turističkih naselja izvan GP naselja
Privlaka na slijedećim lokalitetima: Rt Kulina, Batalaža i Mletak. Moguće je turističke
djelatnosti razvijati i unutar stambenih naselja u obliku manjih pansiona i kućne radinosti, a u
skladu s postojećim propisima.
U 2011. godini, u svrhu promidžbe turizma u Privlaci, s nakladom od 10.000
primjeraka, tiskana je brošura u kojoj je slikom i riječju opisana prošlost i sadašnjost Privlake
na hrvatskom i još tri strana jezika – njemačkom, engleskom i talijanskom. Također, osnovne
informacije o turizmu općine Privlaka mogu se dobiti na službenoj web stranici Turističke
zajednice, kao i na raznim domaćim i stranim internetskim portalima i časopisima. Izrađena
su i dva nova suvenira i to crkvica Sv. Vida i poznatog privlačkog bunara „Sokolar“, koji se
prodaju u suvenirnicama, turističkim agencijama i tipiziranim prodavaonicama.
Prihodi od turizma uglavnom se ulažu u infrastrukturu – izgradnju obale i šetnica,
uređenje i čišćenje plaža u općini Privlaka te prilaznih putova do plaža.
Za hortikulturalno uređenje, Turistička zajednica općine Privlaka prije početka
turističke sezone vlasnicima vrtova, okućnica i balkona dijeli određene količine sezonskog
cvijeća (godišnje 500 – 700 sadnica).
Također, svake godine prije početka turističke sezone, organizirano je čišćenje
podmorja općine Privlaka, u organizaciji Turističke zajednice, u suradnji sa privlačkim
roniocima.
73
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
9.1. Turistička ponuda općine Privlaka
9.1.1. Smještajni kapaciteti
U Privlaci postoji ukupno 255 registriranih privatnih iznajmljivača sa ukupno 2.047
ležajeva, koji gostima nude komforne, moderne i lijepo uređene apartmane, kao i sobe. Sve
informacije i rezervacije dostupne su direktno kod iznajmljivača, u Turističkoj zajednici
općine Privlaka ili u jednoj od turističkih agencija u Privlaci ili široj okolici.
Također, gostima na raspolaganju stoji i boravak u jednom od 5 kampova na ovom
prostoru, a koji su idealni za odmor turista koji preferiraju boravak u čistoj, ekološki očuvanoj
prirodi, u blizini mora, hladovini borova, maslina, i dalmatinskog bilja. Najveći od kampova,
„Dalmacija“ raspolaže sa 326 parcela od po 60 i 90m2 i 26 mobilnih kućica, dok ostali –
manji kampovi, raspolažu sa po 7 (1 kamp), 10 (2 kampa) i 18 (1 kamp) parcela.
Na području općine Privlaka posluje hotel „Laguna“ sa 4 zvjezdice, otvoren 2006.
godine. Izgrađen je na samoj obali mora, a raspolaže sa 23 sobe te 2 apartmana sa ukupno 54
ležaja. U sklopu hotela nalazi se restoran „Leut“ sa 54 sjedeća mjesta. Na natkrivenoj terasi
restorana, okrenutoj moru, gosti također mogu uživati u dobroj hrani i specijalitetima (morski
plodovi, riba, jela sa žara, salate, slastice). U sastavu restorana Leut je i caffe bar sa 14 mjesta.
Hotel gostima pored restorana i caffe bara nudi slijedeće usluge: sauna, fitness, soba sa
masažu, pristup internetu, posluga u sobu, turističke informacije, čuvanje dragocjenosti u sefu
i osigurano parkiralište.
9.1.2. Aktivan odmor
U Privlaci i njenoj okolici, gostima se pružaju mogućnosti za brojne sportske
aktivnosti. Uz samu lučicu prema zapadu počinje i šetnica, koja je obujmila gotovo cijeli
poluotok i može se koristiti i za jogging. Najljepša dječja i sportska igrališta su u Loznici,
malenoj uvali u sredini mjesta. Ljubiteljima biciklizma na raspolaganju su biciklističke staze
ukupne dužine oko 8km. U neposrednoj blizini Sabunika nalazi se „Surfmania“ – centar
vodenih sportova, koji nudi jedrenje na dasci (windsurfing), jedrenje sa zmajem (kitesurfing) i
vožnju katamarana. „Surfmania“ je međunarodno licencirani vrhunski opremljen VDSW
centar. Također, u naselju postoji nogometni i malonogometni teren, igralište za odbojku na
pijesku, košarkaško igralište, a gostima se nudi najam motora, bicikala, vodenih skutera.
74
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
U mjestu Zaton, udaljenom svega 1,5km od Privlake, postoji turističko naselje koje
gostima u cilju aktivnog odmora nudi: skijanje na vodi, ronjenje, morski aerobik, surfanje,
tenis, golf, jahanje, disco-klub i razne sportske terene.
9.1.3. Ljekovito crno blato
Čist zrak i ljekovito crno blato ovu lokaciju čini atraktivnom i ljudima sa zdravstvenim
problemima poput astme, reume, artritisa itd. Ljekovito blato (peloid) upotrebljava se u
zdravstvene svrhe od Rimskog doba do današnjih dana. Bitno je spomenuti da je blato jedno
od vrlo rijetkih eko sustava čak i u svijetu a ljekovitost blata se upotrebljava za vrlo uspješno
liječenje reumatskih i dermatoloških oboljenja. Blato se nanosi na oboljelo mjesto i pusti da se
osuši i stvrdne. Nakon sat ili dva, blato se skida ispiranjem ili ulaskom u more. Uz samu
terapiju blatom, u Privlaci se u sklopu terapije provode i drugi oblici liječenja. Osim vježbanja
s fizioterapeutima i zajedničkog vježbanja te plivanja, pacijenti će imati priliku liječiti se i
pomoću terapije morskim pijeskom, hidroterapijom, termoterapijom te peloidoterapijom.
Ovakav oblik liječenja, najbolji je za osobe koje boluju od bolesti lokomotornog i mišićnog
sustava, dakle najčešće degenerativnih bolesti, a ističe tri reprezentativne: reumu, upalnu
reumu i psorijazu, "bolesti modernog čovjeka". Danas ljekovito blato predstavlja vrlo bitnu
turističku atrakciju Privlake što dodatno poveća konkurentnost turističkog odredišta.
9.1.4. Organizacija izleta
Iz Privlake, u organizaciji turističkih agencija, turisti mogu poći na jednodnevne izlete
(autobusom i brodom) u obilazak jedinstvenih ljepota Nacionalnih parkova i parkova prirode
(Kornati, Telašćica, slapovi Krke, Paklenica, Velebit, Plitvice), noćne izlete na obližnje otoke
ili višednevna kružna putovanja.
U slučaju potrebe za većom kupovinom ili razgledavanjem kulturnih spomenika,
gostima Privlake na raspolaganju je obližnji povijesni gradić Nin, a samo 18 km udaljen je
centar županije – Zadar.
75
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
9.1.5. Gastronomija
Gastro ponudu Privlake u potpunosti oblikuje dalmatinska kuhinja. Gostima se nudi
mogućnost uživanja u brojnim specijalitetima dalmatinske kuhinje uz domaće privlačko vino.
Bogatstvo svih vrsta svježe ribe, pripremljene na razne načine: brudet, pečene na gradele,
hobotnica ispod peke, jela začinjena prirodnim maslinovim uljem uz dodatak raznih prirodnih
začina, dalmatinski pršut sa sirom i maslinama i brojni drugi specijaliteti ponuda su iz
dugogodišnje tradicije Privlake. Posebna se pozornost posvećuje ekološkoj proizvodnji
namirnica biljnog i životinjskog podrijetla te spravljanju domaće hrane od takvih namirnica.
U ugostiteljskoj ponudi općine Privlaka, gostima osim restorana u hotelu, stoje na
raspolaganju i dvije pizzerije, dva caffe-bara, dva buffeta, te po jedna gostionica, konoba i
bistro.
9.1.6. Trgovina i ostale usluge
Djelatnost trgovine u općini Privlaka zastupljena je sa nekoliko prodavaonica
mješovite robe, mesnicom jednom pekarom.
Pored toga, stanovnicima općine i gostima, na raspolaganju su i usluge dvaju
frizerskih salona, jednog salona za uljepšavanje, te po jedne cvjećarne, praonice rublja i
elektroobrta. Na području općine nema benzinske postaje, a na tri lokacije nalaze se
bankomati poslovnih banaka.
Također, na području općine Privlaka posluju i tri agencije za promet nekretninama i
jedna turistička agencija.
Tijekom turističke sezone, gostima je za izlaske na raspolaganju samo nekoliko
ugostiteljskih objekata, sa ograničenim radnim vremenom, dok gosti, posebice oni mlađi, koji
imaju potrebu za noćnim izlascima, iz Privlake odlaze u obližnje destinacije (Nin, Vir, Zaton,
Zadar). Stoga je potrebno razmotriti mogućnost uvođenja dodatnih sadržaja za noćne izlaske
mladih, kako bi se navedena kategorija gostiju zadržala na području Privlake.
76
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
9.1.7. Prometna povezanost
Turisti i putnici iz regije, države i Europe, mogu cestovnim pravcima do Privlake doći
osobnim automobilima i lokalnim dnevnim autobusnim linijama Zadar – Privlaka, dok iz
udaljenijih destinacija zrakoplovom, brodom i željeznicom mogu doći samo do županijskog
središta – Zadra, odakle opet cestovnim prijevozom do Privlake.
9.1.8. Turističke manifestacije i događanja
U Privlaci se tradicionalno svako ljeto održava fešta 04.08. pod nazivom "Privlačka
noć“, koja je ujedno i najveća manifestacija u općini za vrijeme trajanja ljetne sezone. Osim
toga, održava se još nekoliko proslava svakog ljeta ("Smotra klapa", "Ribarska noć" i dr.), kao
i nogometni turniri. U veljači se održava karnevalska fešta.
U turističkoj sezoni 2013. godine, održane su slijedeće manifestacije:
DATUM VRIJEME
09.07.
21,00
19.07.
21,00
21.07.
21,00
22.07.
25.07.
10,00
17,00
21,00
28.07.
21,00
01.08.
04.08.
21,00
21,00
12.08.
21,00
08.09.
20,30
NAZIV
KONCERT KLASIČNE GLAZBE
- Glazbena ljetna škola iz Slovenije
- program za djecu i odrasle
RIBARSKA NOĆ
- klapa Hrvatske mornarice „Sveti Juraj“
- bogata gastro ponuda, vatromet
8. SUSRET KLAPA
- „Pisma na Kolištu“
PICIGIN ZA ODRASLE
JADRANSKE IGRE JUNIOR
LJETNI KARNEVAL, SABUNIKE
KAZALIŠTE MERLIN
- Predstava za mlade i odrasle
„Kamenolomac“
DALMATINSKA VEČER UZ BEND
PRIVLAČKA NOĆ
- Dražen Zečić
- bogata gastro ponuda
- svečana
dodjela
nagrada
za
najuređeniji vrt,
nagrada za goste godine, vatromet
FESTIVAL MLADIH PJEVAČA
AMATERA HRVATSKE
„PRIVLACI S LJUBAVLJU“
PROSLAVA BLAGDANA MALE
GOSPE
77
MJESTO
ODRŽAVANJA
„Popova vlaka“
(kod pošte)
Trg Kolište
Trg Kolište
Plaža Mostina
Plaža Mostina
VII.
ulica
(„Šumica“)
Trg Kolište
Škrapavac
Loznica
(nogometno
igralište)
„Popova vlaka“
(kod pošte)
„Popova vlaka“
(kod pošte)
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Od ostalih športskih aktivnosti, održan je seniorski nogometni turnira kod škole u
razdoblju od 20.07. do 05.08.2013. godine.
U Privlaci je moguće u naselju Sabunike organizirati i vjenčanje na Vidikovcu, koji
turistima i mještanima nudi prekrasan pogled na more i Velebit. Sagrađen je iznad plaže u
Sabunikama 2011. godine, u vrijednosti 60.000,00 kn. U mjesecu lipnju 2012. godine održano
je na tom mjestu prvo međunarodno vjenčanje mladog para koji posljednjih godina ljetni
odmor provodi u Sabunikama.
Čisto more, prekrasne plaže, duge šetnice uz more, borova šuma uz plažu, plaže u
samom mjestu, osamljene plaže bez velikog broja ljudi, mir i tišina u mjestu bez velike gužve,
organizacija kulturnog ljeta, tipično hrvatsko ribarsko mjesto, zanimljive pozicije za ronjenje,
dobre pozicije za windsurfing, dugačke staze za biciklizam i trčanje, mogućnost odlazaka na
zanimljive izlete, mogućnosti plovidbe po obližnjim otocima, mogućnost odlaska na
hodočašće, mogućnost upoznavanja života ljudi i lokalnih običaja – ono je što Privlaku čini
jedinstvenom u turističkoj ponudi. Daljnji razvoj turizma predviđa se i u posebnim mješovitim
turističko-stambenim zonama i to u obliku manjih i kvalitetnije opremljenih smještajnih
kapaciteta.
Obzirom na navedene karakteristike samog naselja i općine Privlaka, potrebno je
razmotriti mogućnosti razvoja pojedinih oblika selektivnog turizma te isto planski realizirati
kroz izradu Master plana turizma za općinu.
78
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
9.2. Analiza turističke sezone u 2012. godini
9.2.1. Turizam Zadarske županije u 2012. godini
Tabela 15. Broj dolazaka i noćenja turista u Zadarskoj županiji tijekom 2012. godine
DOLASCI
NOĆENJA
Turistička zajednica Domaći Strani
Ukupno Domaći
Strani
Ukupno
ZADAR
55.492 256.899 312.391
186.616 1.034.552 1.221.168
BENKOVAC
951
4.410
5.361
9.855
42.621
52.476
BIBINJE
3.594
38.016
41.610
33.072 277.517 310.589
BIOGRAD
26.768 140.702 167.470
181.600 860.423 1.042.023
JASENICE
3.504
6.024
9.528
49.716
55.152 104.868
KALI
327
2.170
2.497
4.267
20.382
24.649
KOLAN
3.530
20.867
24.397
50.098 187.613 237.711
KUKLJICA
1.499
5.929
7.428
16.493
53.328
69.821
NIN
8.280
52.390
60.670
64.728 465.790 530.518
NOVIGRAD
822
4.766
5.588
12.494
25.054
37.548
OBROVAC
2.006
5.227
7.233
27.303
50.928
78.231
PAG
11.818
96.965 108.783
109.042 707.918 816.960
PAKOŠTANE
10.575
58.053
68.628
105.732 471.835 577.567
PAŠMAN
3.649
12.854
16.503
55.684 119.991 175.675
POSEDARJE
1.581
5.448
7.029
21.412
42.204
63.616
POVLJANA
7.416
13.317
20.733
67.584 104.556 172.140
PREKO
1.863
10.445
12.308
19.865
79.634
99.499
PRIVLAKA
6.690
27.252
33.942
79.715 226.045 305.760
RAŽANAC
2.025
11.919
13.944
29.635 112.341 141.976
SALI
2.633
14.328
16.961
19.171 111.970 131.141
SILBA
2.213
3.201
5.414
29.288
37.363
66.651
STARIGRAD
9.297
57.781
67.078
77.299 339.996 417.295
SUKOŠAN
6.734
39.242
45.976
50.540 277.992 328.532
SV. FILIP I J.
11.685
34.598
46.283
99.532 282.648 382.180
TKON
1.283
6.162
7.445
15.698
58.262
73.960
UGLJAN
2.092
9.499
11.591
28.190
89.332 117.522
VIR
35.620
56.927
92.547
564.386 479.651 1.044.037
VRSI
4.614
8.732
13.346
57.945
78.801 136.746
ZATON
6.256
47.871
54.127
35.065 413.145 448.210
UKUPNO
234.817 1.051.994 1.286.811 2.102.025 7.107.044 9.209.069
Izvor: Hrvatska gospodarska komora
Tijekom protekle godine u Zadarskoj županiji ostvareno je 1.286.811 dolazaka gostiju
te 9.209.069 noćenja. Ostvareno je 7% više dolazaka nego godinu ranije, te 8% više noćenja.
Općina Privlaka sa 33.942 dolaska u ukupnom broju dolazaka turista na području
županije ima udio od 2,64%, dok u ukupnom broju noćenja taj udio iznosi 3,32% (305.760).
79
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
9.2.2. Usporedba sezone 2011. i 2012. godine u općini Privlaka
Tabela 16. Usporedba turističke sezone 2011. i 2012. godine u općini Privlaka
NOĆENJA
DOLASCI
MJESEC
2011.
% (+/-)
2012.
2011.
% (+/-)
2012.
Siječanj
1
1
0,00
21
4
-80,95
Veljača
3
2
-3,33
34
42
+23,53
Ožujak
0
9
-
0
96
-
Travanj
34
128
+276,47
319
697
+118,49
Svibanj
283
616
+117,67
2.189
3.663
+67,34
Lipanj
2.452
3.755
+53,14
18.254
24.064
+31,83
Srpanj
13.085
14.681
+12,20
121.922
138.503
+13,60
Kolovoz
11.003
12.708
+15,50
108.262
121.576
+12,30
1.022
1.928
+88,65
11.647
15.909
+36,60
Listopad
98
110
+12,24
767
1.062
+38,46
Studeni
0
4
-
145
134
-7,59
Prosinac
0
0
0,00
2
10
+400
27.981
33.942
+21,30%
263.562
305.760
+16,01%
Rujan
UKUPNO
Izvor: Turistička zajednica općine Privlaka
Slika 21. Usporedba turističke sezone 2011. i 2012. godine u općini Privlaka – DOLASCI TURISTA
80
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
150000
100000
2011.
50000
2012.
0
Slika 22. Usporedba turističke
općini
Privlaka
NOĆENJA
TURISTA
I sezone
II III2011.IVi 2012.
V godine
VI uVII
VIII
IX - X
XI XII
Iz prikazane tabele i grafikona, vidljivo je da općina Privlaka u 2012. godini sa ukupno
33.942 dolaska turista bilježi porast od 21,30% u odnosu na 2011. godinu, kada ih je bilo
27.981, dok se broj noćenja popeo na 305.760 i bilježi porast od 16,01% u odnosu na 2011.
godinu, kada ih je zabilježeno 263.562. Prosječna duljina boravka turista (odnos broja noćenja
i broja dolazaka) smanjila se sa 9,42 dana u 2011. godini na 9,01 dan u 2012. godini.
9.2.2.1. Usporedba sezona u privatnom smještaju (bez kampova)
Tabela 17. Usporedba sezone 2011. i 2012. godine u privatnom smještaju (bez kampova)
NOĆENJA
DOLASCI
MJESEC
2011.
2012.
% (+/-)
2011.
2012.
% (+/-)
Siječanj
1
1
0,00
21
4
-80,95
Veljača
3
2
-33,33
34
42
+23,53
Ožujak
0
5
-
0
90
-
Travanj
34
34
0,00
319
312
-2,19
Svibanj
185
284
+53,51
1.144
1.848
+61,54
Lipanj
2.290
2.860
+24,89
16.055
18.400
+14,61
Srpanj
12.038
11.482
-4,62
114.574
115.129
+0,48
8.893
8.890
-0,03
93.520
93.854
+0,36
594
896
+50,84
8.465
10.278
+21,42
Listopad
33
37
+12,12
494
528
+6,88
Studeni
0
0
0,00
145
86
-40,69
Prosinac
0
0
0,00
2
10
+400
24.071
24.491
+1,74%
234.773
240.581
+2,47%
Kolovoz
Rujan
UKUPNO
Izvor: Turistička zajednica općine Privlaka
81
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Slika 23. Usporedba sezone 2011. i 2012. godine u privatnom smještaju (bez kampova) – DOLASCI
120000
100000
80000
2011.
60000
2012.
40000
20000
0
I
II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Slika 24. Usporedba sezone 2011. i 2012. godine u privatnom smještaju - NOĆENJA TURISTA
Iz gornje tabele i grafikona na slikama, vidljivo je da općina Privlaka u 2012. godini
bilježi i blagi porast broja dolazaka i noćenja turista u privatnom smještaju, bez kampova. U
2011. godini bilo je 24.071 dolazaka, dok ih je u 2012. godini zabilježeno 24.491, što
predstavlja porast od 1,74%. Broj noćenja u 2011. godini iznosio je 234.773, dok je u 2012.
godini taj broj porastao na 240.581, što je porast za 2,47%.
82
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
9.2.2.2. Usporedba sezona u kampovima
Tabela 18. Usporedba sezone 2011. i 2012. godine - KAMPOVI
NOĆENJA
DOLASCI
MJESEC
2011.
2012.
% (+/-)
2011.
2012.
% (+/-)
Siječanj
0
0
0,00
0
0
0,00
Veljača
0
0
0,00
0
0
0,00
Ožujak
0
4
-
0
6
-
Travanj
0
75
-
0
299
-
Svibanj
98
288
+193,88
1.045
1.674
+60,19
Lipanj
162
692
+327,16
2.199
4.930
+124,19
Srpanj
1.047
2.890
+176,03
7.348
21.136
+187,64
Kolovoz
2.110
3.459
+63,93
14.742
25.642
+73,94
428
773
+80,61
3.182
4.394
+38,09
Listopad
65
73
+12,31
273
534
+95,60
Studeni
0
0
0,00
0
0
0,00
Prosinac
0
0
0,00
0
0
0,00
3.910
8.254
+111,10%
28.789
58.615
+103,60%
Rujan
UKUPNO
Izvor: Turistička zajednica općine Privlaka
Slika 25. Usporedba turističke sezone 2011. i 2012. godine u kampovima - DOLASCI TURISTA
83
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Slika 26. Usporedba sezone 2011. i 2012. godine u kampovima - NOĆENJA TURISTA
U pogledu smještaja, u kampovima se bilježi najveći porast broja dolazaka i noćenja
turista u odnosu na hotelski i privatni smještaj u ostalim objektima. Godine 2011. zabilježeno
je 3.910. dolazaka turista, dok ih je u 2012. godini bilo 8.254, što predstavlja povećanje od
111,10%. Također je znatno porastao i broj noćenja u kampovima, kojih je u 2011. godini bilo
28789, dok je u 2012. godini ta brojka iznosila 58.615, odnosno došlo je do povećanja za
103,60%.
9.2.2.3. Usporedba sezona za hotelski smještaj
Hotel „Laguna“ u 2011. godini zabilježio je 1.157 dolazaka gostiju i 3.237 noćenja,
dok je u 2012. godini broj dolazaka porastao na 1.197, a broj noćenja na 6.564, što predstavlja
povećanje od 3,46% u broju dolazaka i 102,78% u broju noćenja.
Podaci o poslovanju aparthotela „Bonex“ nisu dostupni.
84
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
9.2.2.4. Struktura gostiju
Tabela 19. Struktura gostiju u općini Privlaka u 2012. godini
DRŽAVA
Austrija
Belgija
BiH
Češka
Danska
Francuska
Italija
Litva
Mađarska
Nizozemska
Norveška
Njemačka
Poljska
Rumunjska
Rusija
Slovačka
Slovenija
Srbija
Španjolska
Švedska
Švicarska
V. Britanija
Australija
Kanada
SAD
Hrvatska
Ost. zemlje
UKUPNO:
SIJEČANJOŽUJAK
GOSTI NOĆ.
2
2
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
3
34
0
0
1
2
0
0
0
0
2
56
2
6
0
0
0
0
0
0
2
42
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
12
142
TRAVANJ
GOSTI
4
0
4
0
0
2
4
0
0
4
0
61
12
0
0
0
27
0
0
0
0
1
0
0
0
2
7
128
NOĆ.
24
0
44
0
0
2
8
0
0
10
0
376
31
0
0
0
154
10
0
0
0
20
0
0
0
6
12
697
SVIBANJ
GOSTI
56
0
3
4
6
3
3
0
18
24
0
348
53
1
1
0
21
0
0
0
20
22
0
0
8
15
10
616
NOĆ.
320
0
74
12
60
4
3
0
84
174
0
2.196
219
1
7
0
119
0
0
0
42
119
0
0
28
129
72
3.663
LIPANJ
GOSTI
209
7
77
529
10
9
29
10
142
46
6
757
245
14
3
457
605
49
0
16
41
2
0
0
2
475
15
3.755
NOĆ.
1.631
22
381
3.263
96
24
170
28
794
411
18
7.230
1.251
98
11
2.149
3.023
296
0
120
168
64
0
0
14
2.684
118
24.064
SRPANJ
GOSTI
596
119
330
987
73
161
147
12
522
210
22
3.346
668
31
52
1.060
1.595
105
2
49
96
18
5
3
13
4.372
87
14.681
Izvor: Turistička zajednica općine Privlaka
85
NOĆ.
4.796
720
2.004
8.655
430
932
827
110
3.401
1.423
172
29.197
6.550
190
438
8.701
13.220
755
4
419
731
161
51
5
50
54.029
532
138.503
KOLOVOZ
GOSTI
606
52
226
886
18
210
460
4
604
176
0
4.176
860
51
64
1.010
1.176
72
49
21
56
29
6
12
4
1.787
93
12.708
NOĆ.
5.182
398
1.597
7.648
124
1.138
3.065
75
4.502
1.430
32
44.169
7.715
270
672
7.855
10.394
831
194
204
387
279
52
130
24
22.222
987
121.576
RUJAN
GOSTI
133
16
9
117
15
37
37
4
134
33
12
790
241
2
18
71
108
13
6
7
35
21
2
2
10
37
18
1.928
NOĆ.
1.195
62
100
977
81
147
237
21
862
212
29
7.349
1.294
78
213
730
963
60
9
127
147
223
6
32
12
577
166
15.909
LISTOPADPROSINAC
GOSTI NOĆ.
8
170
4
4
0
0
3
83
0
0
2
2
0
2
0
0
0
0
0
0
0
35
70
524
5
21
0
0
4
48
0
0
5
204
1
5
0
0
1
17
7
19
0
0
0
0
0
0
0
0
2
68
2
4
114
1206
UKUPNO
GOSTI
1.614
198
649
2.526
122
424
680
30
1.420
493
40
9.551
2.084
100
142
2.598
3.539
242
57
94
255
95
13
17
37
6.690
232
33.942
NOĆ.
13.320
1.206
4.200
20.638
791
2.249
4.312
234
9.643
3.660
286
91.075
17.081
639
1.389
19.435
28.133
1.963
207
887
1.494
908
109
167
128
79.715
1.891
305.760
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Slika 27. Struktura gostiju u 2012. godini – DOLASCI TURISTA
Slika 28. Struktura gostiju u 2012. godini - NOĆENJA TURISTA
Iz gornje tabele i grafikona prikazanih na slikama 24. i 25., vidljivo je da i u strukturi
dolazaka i u strukturi noćenja prevladavaju gosti iz Njemačke, koji u ukupnom broju dolazaka
participiraju sa 28,14%, a u ukupnom broju noćenja sa 29,79%. Nakon Nijemaca, najbrojniji
su domaći turisti sa udjelom od 19,71% u broju dolazaka i 26,07% u broju noćenja. Potom su
najzastupljeniji turisti iz zemalja u regiji (Austrijanci, Česi, Mađari, Poljaci, Slovaci i
Slovenci), dok su turisti iz ostalih zemalja u regiji, kao i iz udaljenijih europskih i svjetskih
destinacija zastupljeni u manjem broju.
86
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
10. POLJOPRIVREDA
Za poljoprivrednu proizvodnju u Zadarskoj županiji postoje povoljni ekološki uvjeti
(klima i tlo), geografski smještaj, prometnice i blizina tržišta. Najvažnije grane primarne
poljoprivredne proizvodnje su povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo i ribarstvo.
Prerađivačka industrija obuhvaća pekarsku industriju, proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih
pića, uzgoj i preradu ribe. Glavne voćne vrste ovog kraja (s ekološkog i tržišnog stajališta) su:
maslina, badem, višnja maraska, breskva, nektarina, trešnja, smokva i jabuka. Ratna zbivanja
na području Zadarske županije negativno su utjecala na razvoj stočarstva. Glavne stočarske
grane bile su govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo, dok je danas ovčarstvo dominantna grana
stočarstva.
Prosječna veličina zemljišta u posjedu poljoprivrednog gospodarstva u Zadarskoj
županiji iznosi 2,2ha, što je 3 puta manje od prosječne površine na nacionalnoj razini. Od
ukupnog broja gospodarstava čak 70% čine ona sa zemljištem u posjedu manjim od 3ha.
Privatni posjedi uglavnom su disperzirani na desetak sitnih parcela. Uzrok te disperzije i
usitnjavanja je tradicionalna dioba seoskih domaćinstava. Tako usitnjeni posjedi ne
omogućuju suvremenu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju te nisu u mogućnosti
dugoročno osigurati egzistenciju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Nužan je proces
okrupnjavanja gospodarstava i obradivog zemljišta, što bi se moralo provesti organizirano i uz
pomoć kompetentnih stručnjaka pod koordinacijom županije. Osim problema usitnjenosti
poljoprivrednih
posjeda,
pojavljuje
se
i
problem
nedovoljne
povezanosti
malih
poljoprivrednih proizvođača.
Većina poljoprivredne proizvodnje odvija se na konvencionalan način, s izuzetkom
površina koje su u sustavu ekološke proizvodnje. Smanjenjem primjene pesticida, umjetnih
mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz
poljoprivrede, zemlja se može sačuvati za buduće naraštaje i istodobno se može jesti dobra i
kvalitetna hrana.
Zadarska županija prva je u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji s područja
Dalmacije, a uz Osječko-baranjsku i Sisačko-moslavačku, najjača je županija u ekološkoj
proizvodnji Republike Hrvatske. U Zadarskoj županiji nalazi se i dvije trećine svih
dalmatinskih eko-vinograda pod stručnim nadzorom (54,8ha).
U općini Privlaka tradicionalne djelatnosti u području poljoprivrede bile su ratarstvo i
stočarstvo, pa su se u ranijim razdobljima na raspoloživim poljoprivrednim površinama
87
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
proizvodile značajne količine žitarica, povrća, te voća karakteristična za ovo podneblje, a
raspolagalo se i sa značajnim stočnim fondom. Proces deagrarizacije imao je za posljedicu
smanjenje stočnog fonda te zapuštenost poljoprivrednih površina.
Značaj i posebnosti prirodnih područja općine Privlaka ogledaju se prvenstveno u
relativno velikim i kvalitetnim površinama poljoprivrednog zemljišta, koje se na žalost,
ogromnim dijelom ne obrađuje. Uz kvalitetnu insolaciju (oko 350 cal/cm 2/dan i 2.450h/god.),
povoljne temperaturne prilike ovog područja (prosječna godišnja temperatura od 15,3 °C) i
mogućnost navodnjavanja, te bi se poljoprivredne površine mogle vrlo uspješno agrikulturno
eksploatirati. Prepreka toj realizaciji je usitnjenost parcela i psihološka barijera, trenutno još
uvijek negativnog odnosa određenog dijela stanovništva prema poljoprivredi.
Danas je poljoprivredna proizvodnja organizirana pretežno na individualnim
posjedima, a upotreba suvremenih agrotehničkih mjera i mehanizacije je ograničena. Najveći
dio poljoprivrednih proizvoda namijenjen je za potrošnju u vlastitom domaćinstvu, dok se tek
manji dio plasira na tržnici, uglavnom u Zadru. Poljoprivredom se bavi sve manje
stanovništva, a neobrađenih poljoprivrednih površina je sve više.
Raspoložive poljoprivredne površine na ovom području i njihova pedološka
podobnost, pružaju mogućnost za znatno intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju od
sadašnje, koja bi u budućim razdobljima trebala biti jedan od osnovnih čimbenika razvoja
ovog područja. Dakle, bez obzira na trenutačno nepovoljnu situaciju,
poljoprivredno
zemljište treba čuvati u izvornoj funkciji kako ne bi postalo trajno neobnovljivi prirodni
resurs. Prema podacima iz 2006. godine, u slijedećoj tabeli dan je prikaz poljoprivrednih
površina (polja) na području općine Privlaka:
Tabela 20. Obradive površine (polja) na području općine Privlaka
Katastarska
općina
Ukupna
površina (ha)
PRIVLAKA
1.139
Obradivo polje zvano
(naziv, potez, bunari, zaseok)
Gaj, Kupari, Busje (25+30+110)
Skoblar, Kršlović, Kurtić (10+10+35)
Lokvine, Drage, Brdine
Sv. Kata – Sv. Bara – G. Begonjići
Batalaža – D. Begonjići
Vukovac
Glavanci, Škrapavac, Sebačevo
UKUPNO:
Obradive
površine (ha)
165
55
75
75
45
30
45
490
Izvor: Prostorni plan uređenja općine Privlaka
U općini Privlaka od ukupno 1.139ha, na obradive poljoprivredne površine otpada
490ha, odnosno 43,02% ukupnog zemljišta.
88
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Posljednjih nekoliko godina, u svrhu daljnjeg razvoja poljoprivrede i poboljšanja
iskorištenosti poljoprivrednih površina, Općina Privlaka vinogradarima, maslinarima i
voćarima putem Općinskog ureda za gospodarstvo, poduzetništvo i poljoprivredu, pruža
potporu u vidu subvencioniranja nabave, dopremanja i podjele sadnog materijala visoke
kvalitete i po prihvatljivim cijenama (sadnica maslina, kalemova vinove loze te sadnica raznih
voćaka), te novčanom potporom u iznosu od 50% prodajne cijene sadnica.
10.1. Vinogradarstvo
Duboka pjeskovita tla na području općine Privlaka vrlo su pogodna za razvoj vinove
loze i takvi tereni mogu dati vina visoke kvalitete. U pojedinim godinama, moguće je da
posolica vinogradima nanese velike štete, pa je nužna sadnja vjetrozaštitnih pojaseva.
Procjenjuje se da na području općine Privlaka vinogradima može biti zasađeno oko 200ha
poljoprivrednog zemljišta. Na pojedinim lokacijama, gdje je moguće uspostaviti sustav
navodnjavanja, mogu se proizvoditi stolne sorte grožđa, dok posebnu pažnju treba posvetiti
visokokvalitetnoj sorti maraština, koja može biti vodeća u sortimentu.
Prema današnjim procjenama, u općini Privlaka zasađeno je ukupno oko 200.000
trsova vinove loze, od čega najviše u zonama Sabunike, Škrapavac, Glavani, Skoblari i
Buvići.
Sorte koje prevladavaju u sadnji su: sitna plavina, plavac, debit, maraština, merlot,
sauvignon, igni blanc i sirah.
Većina vinogradara je učlanjena u privlačku Udrugu vinogradara i maslinara, te
ostvaruju značajnu suradnju sa Zavodom za poljoprivrednu i savjetodavnu službu u Zadru.
Kroz tu suradnju do sada je održano više stručnih predavanja vinogradarima o berbi pojedinih
sorti, transportu i preradi grožđa.
Osim rada u Udruzi, vinogradari su uključeni i u projekt Općine Privlaka, koja svake
godine znatnim iznosom novčanih sredstava iz proračuna subvencionira nabavu sadnica
vinove loze, čime se potiče sadnja novih vinograda, poglavito među mlađom populacijom.
89
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
10.2. Maslinarstvo
Početak maslinarstva u općini Privlaka veže se uz novije doba, odnosno 1993. godinu,
kada je u Privlaci zasađen prvi maslinik. Danas, dvadeset godina kasnije, postoji više
proizvođača – maslinara i uljara, koji su organizirani i zajednički djeluju u Udruzi
vinogradara i maslinara, a već četiri godine zaredom održava se i tradicionalno ocjenjivanje
maslinovih ulja u privlačkoj školi, pod vodstvom stručnjaka zadarske Udruge senzorskih
analitičara maslinovog ulja.
Procjena je da je na privlačkom području zasađeno između 5 i 10 tisuća stabala
maslina, a smatra se da je urod dobar kad je na svakom stablu po 50 kg maslina.
Sorte maslina koje se sade: levantinka, istarska bjelica, žutica, drobnica, leccino,
pendolino, tenera, ascolano, cimpressino, domaća oblica ili orkula.
Za berbu najprije dozrijevaju talijanske sorte, a berba traje oko 15 dana, nakon čega se
masline otpremaju na meljavu u uljare u Kožinu ili Zadru.
Maslinari su također (njih 80-ak) uključeni u projekt Općine Privlaka vezan uz nabavu
i subvencioniranje u plaćanju cijene sadnica maslina.
10.3. Voćarstvo i povrtlarstvo
Sadnja voća i povrća u općini Privlaka je znatno manje zastupljena od vinogradarstva i
maslinarstva.
Vrste voćki koje se sade: trešnje, limun, mandarine, naranče i maline.
Malobrojni voćari također su uključeni u projekt Općine Privlaka u svezi nabave
sadnica i subvencioniranja u plaćanju sadnog materijala (njih 20-ak).
Povrtlarska proizvodnja na području općine Privlaka je ograničena, ljeti nedostatkom
vode, a zimi jakim vjetrom i posolicom. Povrće se uglavnom proizvodi na okućnicama za
vlastite potrebe i lokalno tržište.
10.4. Stočarstvo
Podaci o stočnom fondu, kao i o stočarstvu općenito na području općine Privlaka nisu
dostupni.
90
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
11. RIBARSTVO I MARIKULTURA
Ribarstvo je tradicionalna djelatnost Zadarske županije i izvor egzistencije za veliki
dio obalnog i otočnog stanovništva. Gospodarski ribolov u županiji obavlja više od 50 tvrtki
registriranih za djelatnost ribolova. Marikultura, kao djelatnost uzgoja morskih organizama u
morskoj ili boćatoj vodi, posebno se brzo i snažno razvila na ovom području. Prerada ribe u
Zadarskoj županiji ima stoljetnu tradiciju, a u tvornicama i pogonima proizvodi se
konzervirana riba, slana riba, konfekcionirana riba i riblje brašno. Slično kao uzgoj ribe i
prerada je izvozno orijentirana djelatnost koja izvozi u Italiju, Češku, Poljsku, Mađarsku i
Bosnu i Hercegovinu. Prema akcijskom planu za razvoj eko poljoprivrede koji je, temelj
djelovanja Povjerenstva Zadarske županije, najvažnije djelatnosti koje se žele razvijati u vidu
eko ribarstva su:
-
marikultura (uzgoj školjkaša, uzgoj ribe u morskoj i boćatoj vodi) i akvakultura;
-
održivo ribarstvo sukladno FAO kodeksu odgovornog ponašanja.
Ribarstvo u općini Privlaka je slabo razvijeno. More uz obalu je plitko i siromašno
ribom, a ribarska flota za dublja i otvorena mora ne postoji, dijelom i zbog nedostatka veće i
sigurne ribarske luke.
Za općinu Privlaka nisu dostupni konkretni podaci o broju ribara, količini ulova ribe,
kvaliteti ribe, plasiranju na tržište te drugi podaci – posebice o kapacitetu postojeće mjesne
luke i izgradnji nove luke.
Ribarima općine Privlaka u posljednje vrijeme jedan od većih problema predstavljaju
vlasnici koćarica koji dolaze iz drugih akvatorija i love u privlačkom podmorju, a njih desetak
lovi na potezu Privlaka – Ugljan. Pored zadarskih koćara, dolaze i ribarski brodovi za ciple
(tzv. „ciplari“) iz ostalih županija. Domaći ribari sa 3-4 vrše, nešto ribarskih mreža i ostalim
ribarskim alatom, ne mogu ostvariti ulov ni za svoje vlastite potrebe. Koće im čine velike
štete – nerijetko zahvate mreže i iskidaju ih, a kupnja nove mreže je za njih prevelika
investicija. Procjena privlačkih ribara je takva – kada bi se na tri godine zabranio izlov u
Zadarskom kanalu, riba se ni tada ne bi obnovila, te stoga predlažu lovostaj.
91
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
12. PRORAČUN OPĆINE PRIVLAKA
Proračun općine Privlaka za 2013. godinu iznosi 13.364.000,00 kn, što u odnosu na
prethodnu 2012. godinu, kada je iznosio 13.095.000,00 kn predstavlja povećanje od 2,05%.
Prihodi poslovanja povećani su za 15,07%, odnosno sa 7.095.000,00 kn u 2012. godini
na 8.164.000,00 kn u 2013. godini, dok su rashodi poslovanja smanjeni za 0,94%, odnosno sa
7.287.000,00 kn u 2012. godini na 7.218.000,00 kn u 2013. godini.
Jedan od dva najvažnija izvora općinskih prihoda su porezi u iznosu od 3.630.000,00
kn, koji su povećani u odnosu na prethodnu godinu za 9,01% i čine 27,16% ukupnog
proračuna, a u njihovoj strukturi najznačajniji su porezi na imovinu, koji iznose 1.950.000,00
kn. Iznos poreza na imovinu također je povećan za 11,43% u odnosu na prethodnu godinu, a u
strukturi najzastupljeniji je porez na kuće za odmor. Prihod od poreza i prireza na dohodak
također je povećan za 6,67% u odnosu na prethodnu godinu i u 2013. godini iznosi
1.600.000,00 kn.
Prihodi od imovine iznose 225.000,00 kn i zastupljeni su sa 1,68% u ukupnom
proračunu, a u odnosu na prethodnu godinu povećani su za 95,65%.
Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima u iznosu od
4.209.000,00 kn najznačajniji su izvor općinskih prihoda i u odnosu na prethodnu godinu
povećani su za 18,56%. U njihovoj strukturi najzastupljeniji su prihodi od komunalnih
doprinosa i naknada u iznosu od 2.266.000,00 kn i čine 16,96% ukupnog proračuna.
U strukturi ukupnih rashoda poslovanja, rashodi za Općinsko vijeće čine 3,25%, a
rashodi Ureda načelnika 1,75% ukupnog proračuna.
Ukupni rashodi Jedinstvenog upravnog odjela čine 92,90% proračuna, od čega stavka
glavni program – Politički sustav i administraciju općina (administracija i upravljanje,
materijalni rashodi, financijski rashodi i nefinancijska imovina) iznosi 2.278.500,00 kn,
odnosno 17,05% ukupnog proračuna.
Za protupožarnu i civilnu zaštitu te Crveni križ predviđeno je ukupno 245.000,00 kn,
odnosno 1,83% proračuna, a za katastarsku izmjeru 2,99% proračuna u iznosu od 400.000,00
kn.
92
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Za poticanje poljoprivrede i gospodarstva predviđeno je 90.000,00 kn, odnosno 0,67%
proračuna, dok je za prostorno planiranje i projekte te izgradnju predviđeno 727.400,00 kn ili
5,44% proračuna.
Najviše sredstava u proračunu predviđeno je za komunalnu infrastrukturu – ukupno
7.833.000,00 kn, odnosno 58,61% proračuna, od čega 3.178.000,00 kn za njeno održavanje,
dok je za nabavku nefinancijske imovine (kupnju zemljišta, gradnju cesta, nogostupa,
vodovoda, kanalizacije, luke, javne rasvjete, spomenika i dr.) predviđeno 4.528.000,00 kn ili
33,88% sredstava iz ukupnog proračuna općine.
Društvene i socijalne djelatnosti zastupljene su ukupnom proračunu općine sa 6,29%,
odnosno iznosom od 841.000,00 kn, dok je za predškolsko obrazovanje predviđen iznos od
270.000,00 kn, odnosno 2,02% ukupnog proračuna.
U projekcijama za 2014. godinu predviđeni su ukupni prihodi od 7.509.000,00 kn,
dakle njihovo smanjenje u odnosu na 2013. godinu, a u 2015. godini predviđeno je njihovo
daljnje smanjivanje na iznos od 7.219.000,00 kn.
Prema projekcijama, najveći utjecaj na smanjenje ukupnih prihoda u slijedećim
godinama imat će smanjenje prihoda od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima,
zatim porezni prihodi i prihodi od imovine, dok se očekuje ista razina prihoda od pomoći iz
inozemstva i od subjekata unutar opće države.
93
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
13. DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Društvenu infrastrukturu Zadarske županije čine obrazovanje, zdravstvo i socijalna
skrb te kulturne i sportske djelatnosti.
Zadarska županija ima 37 osnovnih, 21 srednju školu i Sveučilište. Osnovni problem
školstva na svim razinama je rad u dvjema smjenama te nedostatak osoblja nekih struka.
Gospodarstvo nije dovoljno uključeno u upisnu politiku srednjih škola Zadarske županije.
Vještine mladih stečene tijekom formalnog obrazovanja često ne odgovaraju potrebama
tržišta rada. To smanjuje njihove mogućnosti za pronalazak posla i povećava rizik od
dugoročne nezaposlenosti i socijalne isključenosti. Postoji prilagođeni sustav obrazovanja za
KV i VKV radnike.
U Zadarskoj županiji djeluje Zavod za javno zdravstvo sa pripadajućim službama te
Dom zdravlja Zadarske županije s radnim jedinicama u Zadru, Biogradu n/M, Benkovcu,
Gračacu, Pagu i Obrovcu. Postoje tri bolnice (opća u Zadru, ortopedska u Biogradu n/M i
psihijatrijska na Ugljanu), brojne ljekarne i ljekarničke jedinice, poliklinike bez ugovora s
HZZO-om, patronaža, 7 ustanova za zdravstvenu njegu, 78 ordinacija primarne zdravstvene
zaštite, 5 ordinacija za dojenčad i predškolsku djecu, 11 ordinacija za zdravstvenu zaštitu
žena, 3 ordinacije medicine rada, organiziranu školsku medicinu i hitnu medicinsku pomoć.
Na području Zadarske županije razvijena je mreža centara socijalne skrbi koju čine:
Centar za socijalnu skrb Zadar s podružnicama Gračac, Obrovac i Pag, Centar za socijalnu
skrb Biograd na Moru i Benkovac. Postoji 8 institucija (domova i centara) za smještaj starijih
i nemoćnih osoba, psihički bolesnih osoba, te odgoj djece i mladeži. Organizirana je i pomoć
u kući starijim osobama, a usluge koje se pružaju korisnicima obuhvaćaju dostavu hrane,
uređenje kuće i okućnice, donošenje lijekova i vožnja liječniku po potrebi.
Na području županije djeluje 179 udruga u kulturi i 557 sportskih udruga. Sportske
djelatnosti ostvaruju se kroz natjecanja gradskih, županijskih i državnih liga i kupova za
različite dobne kategorije i u sklopu međunarodnih natjecanja. Zadar je u sportskom smislu
grad košarke, međutim, u Zadarskoj županiji su značajno zastupljeni i mnogi drugi sportovi
(atletika, boćanje, jedriličarstvo, kuglanje, nogomet, odbojka, rukomet, sportski ribolov na
moru, šah i dr.).
Udruge u kulturi svoje aktivnosti ostvaruju brojnim nastupima kroz niz kulturnih
događanja u županiji te na lokalnoj razini, kao i izvan granica županije, pridonoseći pri tome
prepoznatljivosti županije i njene kulturno-povijesne baštine.
94
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Zastupljenost društvenih djelatnosti u općini Privlaka je nedovoljna, pa osim
zdravstva i osnovnoškolskoj obrazovanja te nekoliko udruga, ostalih društvenih sadržaja
gotovo i nema.
13.1. Obrazovanje
13.1.1. Predškolski odgoj
Predškolski odgoj na području općine Privlaka organiziran je kroz rad dječjeg vrtića
„Sabunić“. Isti je javna ustanova koja ostvaruje programe njege, odgoja, obrazovanja i zaštite
djece predškolske dobi, prilagođene razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i
sposobnostima. Osnivač i vlasnik dječjeg vrtića je Općina Privlaka. Djelatnost vrtića je
ostvarivanje njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene skrbi i zaštite, prehrane i socijalne skrbi
djece predškolske dobi, koja se ostvaruje po određenom programu za dijete. U vrtić se imaju
pravo upisati djeca od navršene treće godine života do polaska u osnovnu školu, a koja imaju
prebivalište na području općine Privlaka.
U vrtiću se ustrojava i provodi odgojno-obrazovni rad s djecom raspoređenom u
skupine poludnevnog boravka, a prema potrebi mogu se uvesti i kraći dnevni boravci te
višednevni boravak djece. Tjedno radno vrijeme vrtića raspoređuje se prema potrebama
ostvarivanja djelatnosti predškolskog odgoja te zadovoljavanja potreba djece i njihovih
roditelja, građana i drugih pravnih osoba, u okviru petodnevnog radnog tjedna. Dječji vrtić
radnim danom ureduje od 8.00 do 13.30 sati, a ukoliko to prilike zahtijevaju, rad se može
organizirati i u drugom vremenskom terminu. Uredovno vrijeme za rad sa strankama, posebno
s roditeljima djece odnosno njihovim skrbnicima, određuje se sukladno potrebama djece i
njihovih roditelja, odnosno skrbnika, te lokalnim prilikama, tako da se korisnicima usluga i
drugim građanima omogući da i izvan svog radnog vremena mogu obavljati potrebne poslove
u vrtiću, odnosno da mogu dovesti i odvesti djecu iz vrtića prema svojim radnim uvjetima.
Vrtićem upravlja Upravno vijeće sastavljeno od pet članova, čiji mandat traje četiri
godine. Ravnatelj je stručni i poslovodni voditelj vrtića. Dječji vrtić ostvaruje prihode iz
proračuna Općine Privlaka, kao i iz drugih izvora sukladno zakonu te naplaćuje usluge od
roditelja, odnosno skrbnika za djecu koja pohađaju dječji vrtić, sukladno kriterijima koje
utvrđuje Općinsko vijeće Općine Privlaka.
95
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
U 2011. godini, otvoreno je suvremeno opremljeno igralište sa raznim sadržajima
(njihaljke, klackalice, tobogani i konjići), za što su novčana sredstva izdvojili i u realizaciji
pripomogli Općina Privlaka, Turistička zajednica općine Privlaka, Komunalno poduzeće
„Artić“ i „HEP“.
Nisu dostupni podaci o broju djece, te zaposlenih u vrtiću, kao i o točnoj lokaciji te
konkretnim planovima za izgradnju novog objekta.
13.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje
Osnovna škola u Privlaci za učenike od prvog do osmog razreda, s preko 300 učenika
čini više od 3% ukupnog broja djece osnovnih škola na području bivše zadarske općine.
Prema nekim izvorima, škola prvi put počinje s radom 1862. godine i u početku je bila
organizirana u privatnim kućama, a nakon Drugog svjetskog rata u prostorima tadašnjeg
Zadružnog doma, sve do 1974. godine, kada je izgrađena nova zgrada, u kojoj se i danas
odvija nastava.
Škola djeluje na području općine Privlaka te na otoku Viru, gdje se nalazi područna
škola za učenike od prvog do četvrtog razreda. Broj učenika tijekom godina se konstantno
smanjuje, a prema raspoloživim podacima, danas školu pohađa ukupno 336 učenika,
raspoređenih u 17 razrednih odjela. U školi je zaposleno ukupno 40-ak djelatnika – učitelja i
tehničkog osoblja. Od početka školske godine 2013./2014., učenici nastavu pohađaju u jednoj
smjeni. U školi djeluje i knjižnica, jedina u općini. Školskim kurikulumom za šk. god.
2012./2013. predviđeno je, između ostalog, proširenje i dogradnja školskog objekta te
prelazak na rad u jednu smjenu, kao i izgradnja nove školske zgrade u Viru. Učenicima je
omogućeno bavljenje izvannastavnim aktivnostima u školi, po pojedinim grupama
(recitatorska, mješovita, sportska, literarna, dramska, likovna, mali i veliki zbor, košarka,
odbojka, šah, prometna, fotografi, estetsko uređenje škole, vjeronaučna grupa, mladi
knjižničari i školska zadruga – mladi maslinari). Također, u školi su organizirani i razni
preventivni program, poput prevencije ovisnosti i prevencije nasilja među djecom pod
nazivom „Spriječimo nasilje – budimo prijatelji“. Unutar škole organizirano je profesionalno
informiranje i usmjeravanje, a organiziran je i rad po programu za učenike s teškoćama i
darovite učenike. U svih devet učionica u matičnoj školi, postavljene su interaktivne (tzv.
„pametne“) ploče, koje su veliki iskorak u odnosu na dosadašnju tradicionalnu školsku
nastavu uz korištenje krede i spužve.
96
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
U proračunu Općine Privlaka za 2013. godinu predviđeno je financiranje stipendija i
školarina nadarenih učenika i studenata u iznosu od 110.00,00 kn, a za učeničke pokaze
100.000 kuna. Odlukom Općine Privlaka utvrđeno je da novčana potpora u mjesečnom iznosu
od 500,00 kn bude dodijeljena za ukupno deset studenata, a oslobođeni su povrata ukoliko
godinu studija polože redovno, bez ponavljanja.
13.2. Zdravstvo i socijalna skrb
U općini Privlaka djeluje jedna ordinacija opće medicine i jedna privatna stomatološka
ordinacija, dok djelatnost zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, kao i djelatnost
zdravstvene zaštite žena nije organizirana. Također, ne postoje niti ustanove specijalističkokonzilijarne i drugih medicinskih djelatnosti, kao ni kućne njege. U naselju posluje jedna
privatna ljekarna.
Općenito, na području općine Privlaka ne provode se posebne medicinske edukacije,
tečajevi i savjetovanja za stanovništvo. Također, ne raspolaže se konkretnim podacima u
pogledu posebne zdravstvene skrbi o registriranim ovisnicima o alkoholu i opojnim drogama
te o invalidima na području općine.
Socijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa, kojom se osigurava i ostvaruje
pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih
osoba koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih
osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi,
korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koja nema dovoljno sredstava za podmirenje
osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom ili prihodom od
imovine ili iz drugih izvora, tjelesno ili mentalno oštećeno ili psihički bolesno dijete/odrasla
osoba, dijete žrtva obiteljskog nasilja te druge osobe koje su u nevolji zbog poremećenih
odnosa u obitelji, ovisnosti o alkoholu, drogama i sl.
Općina Privlaka u svojem proračunu svake godine za sustav socijalne skrbi predviđa
određena financijska sredstva. U 2013. godini određen je iznos od 326.000,00 kn, od čega za
siromašne obitelji 50.000,00 kn, dok se roditeljima za opremu novorođenčadi isplaćuje
ukupan iznos od 60.000 kn.
Teritorijalno, općina Privlaka spada u nadležnost Centra za socijalnu skrb Zadar, a na
području općine ne postoje organizirani oblici pomoći ugroženim skupinama stanovništva u
smislu socijalne skrbi.
97
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
13.3. Kulturne i sportske djelatnosti
U općini Privlaka djeluje nekoliko udruga u kulturi, sportskih i drugih udruga:
1) KUD „Privlaka“
Kulturno-umjetničko društvo "Privlaka" osnovano je 2001. godine i u proteklih deset
godina svog uspješnog rada i djelovanja ostvarilo je zapažene rezultate. Osim što je
nezaobilazni čimbenik kulturnog života, društvo od svog osnutka u velikoj mjeri njeguje i
promiče pučke običaje mjesta, izvode autentične pjesme i kola mjesta Privlake te promoviraju
njen folklorni izričaj. Trenutačno u svojim redovima okuplja 20-ak članova. Od svog prvog
javnog nastupa na Đakovačkim vezovima 2003. godine pa sve do danas nizali su se brojni
nastupi i gostovanja na županijskim smotrama, folklornim manifestacijama u Privlaci, Ninu,
Zadru, Polači, Stankovcima, na otoku Pagu, Zagrebu i diljem Republike Hrvatske. U nekoliko
navrata, društvo je nastupalo i izvan granica domovine i to u Austriji i Njemačkoj i
Bugarskoj. Aktivnosti društva podupire Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, te kao
sponzori općina Privlaka, Turistička zajednica općine Privlaka, zadarski „Turisthotel“, kao i
brojni poduzetnici i poklonici iz Privlake. Nadalje, društvo sudjeluje u gotovo svim
proslavama u općini, a posebno se to odnosi na već tradicionalno ljetno događanje "Privlačka
noć", koja se svake godine održi 4. kolovoza. Članovi KUD-a "Privlaka" nastupaju uglavnom
u odorama sličnima onima što su ih nosili njihovi preci početkom 19 stoljeća. Svi članovi
KUD-a „Privlaka“ ujedno su i pjevači u župnom crkvenom zboru te aktivno sudjeluju u radu
privlačke Župe.
2) Klapa „Libar“
Klapa je osnovana 2005. godine i sastavljena je od deset članica. U okviru svog
bogatog glazbenog izričaja mlade i darovite pučke pjevačice u prvom redu njeguju i promiču
izvorne privlačke pučke napjeve, kao i druge dalmatinske pjesme, hrvatske duhovne skladbe
te obrade popularnih skladbi. Pojavljuju se na svim bitnim kulturnim događanjima, kako u
svome mjestu, tako i diljem zadarske županije na susretima klapa, promocijama i koncertima.
Probe održavaju u župnoj vjeronaučnoj dvorani u centru mjesta. Financijski ih podupire
Općina Privlaka i Turistička zajednica općine Privlaka, a dio sredstava dobivaju i od Zadarske
županije te od sponzora.
3) Šahovski klub Sv. Vid
98
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
4) NK Sabunjar
Nogometni klub „Sabunjar“ osnovan je 1972. godine, djeluje na igralištu u
Sabunikama i natječe se u 4. HNL.
5) NK Sabunjar – veterani
6) KK Sabunjar
Košarkaški klub „Sabunjar“ osnovan je 1987. godine.
7) ŠRD „Morski konjic“
Športsko ribolovno društvo „Morski konjic“ osnovano je 1998. godine.
8) Udruga vinogradara i maslinara
Udruga vinogradara i maslinara općine Privlaka broji oko 50-ak članova vinogradara i
80-ak članova maslinara. U suradnji s Općinom Privlaka i TZ Općine Privlaka organizira
tradicionalno ocjenjivanje maslinara i uljara iz Privlake i okolice, u sklopu projekata
unaprjeđenja i subvencioniranja maslinarstva i vinogradarstva. Također, u suradnji sa
Hrvatskim Zavodom za poljoprivredno savjetodavnu službu u Zadru organizirali su niz
stručnih predavanja na temu berbe i prerade grožđa te vinarstva i podrumarstva, kao i zaštite
poljoprivrednih kultura od bolesti i nametnika. Svake se godine održava i tradicionalna javna
degustacija domaćih bijelih i crnih vina te maslinovih ulja. Financijski, udrugu podupiru
Općina Privlaka i Turistička zajednica te domaći sponzori. Članovi udruge pokrenuli su
inicijativu za zaštitu čuvene privlačke sorte vina „maraštine“ te da se ona proglasi privlačkim
brendom.
9) Udruga Vlasnika nekretnina u naselju Sabunike – Privlaka
Udruga je osnovana 1996. godine i okuplja oko 300 vlasnika nekretnina radi
promicanja zajedničkih ciljeva; okuplja vlasnike nekretnina koji se bave turističkom
djelatnošću; potiče i provodi akcije uređenja okoliša, šumice, plaže, naselja sukladno aktima
Općine Privlaka i zakonu, kao i sve ostale djelatnosti iz Statuta udruge. Cilj udruge je da
potiče i promiče razvoj naselja te uklapanje naselja u ukupnu turističku ponudu općine i
županije, odnosno promicanje razvoja naselja u komunalnom, gospodarskom, kulturnom i
turističkom smislu, kao i suradnja s drugim istovrsnim i sličnim udrugama i organizacijama.
99
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Članovi udruge su u svojem naselju do sada su održali niz radnih akcija, u kojima su
sudjelovali mještani koji žive u naselju cijelu godinu, kao i oni koji povremeno dolaze u
naselje. Nakon ljeta 2009. godine, udruga je počela uređivati naselje uz suradnju komunalnog
poduzeća "Artić". Za svoje aktivnosti, redovito prikupljaju novčane priloge svojih članova,
što ulažu u uređenje naselja, a u većim projektima financijski ih podupire Općina Privlaka i
Turistička zajednica općine Privlaka.
10) Udruga „Šijavoga“
Udruga „Šijavoga“ je sportsko-ribolovna udruga, tek osnovana ove godine i broji 150
članova Privlačana svih uzrasta
Postojale su, ili postoje slijedeće udruge: „Planine“, Udruga žena Privlake „Privlački
leut“, Privlačko arheološko društvo i Udruga mladeži Privlake, međutim, o istima podaci nisu
dostupni.
Općina Privlaka iz svojeg godišnjeg proračuna izdvaja financijska sredstva za potporu
svim udrugama koje djeluju na njenom području, od čega najviše sportskim. Tako je u 2013.
godini za njih predviđeno ukupno 293.000,00 kn, od čega NK Sabunjaru – seniorima
215.000,00 kn, a nogometnim veteranima istog kluba 13.000,00 kn. Šahovskom klubu Sv.
Vid određena je potpora u iznosu od 45.000,00 kn, a ŠRD-u Morski konjic 10.000,00 kn.
Košarkaški klub Sabunjar dobiva 15.000,00 kn, a ostale udruge u sportu 10.000,00 kn, dok je
naknada sportašima amaterima predviđena u iznosu od 6.000,00 kn.
100
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
14. UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Upravljanje razvojem u Zadarskoj županiji sastoji se od 5 ključnih segmenata: upravna
tijela županije, gradova i općina, Razvojna agencije Zadarske županije, privatni sektor, civilni
sektor, ostali subjekti. Županijska uprava i uprave gradova i općina imaju glavnu ulogu u
upravljanju razvojem.
Temeljem Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, za obavljanje poslova iz
samoupravnog djelokruga Zadarske županije, kao i poslova državne uprave prenijetih na
Županiju, ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Glavna tijela županijske
uprave Zadarske županije su: župan, Skupština te upravni odjeli. Preko ovih županijskih tijela
oblikuje se i provodi razvojna politika, u skladu s ovlastima utvrđenim zakonskim propisima
o jedinicama područne (regionalne) samouprave. Svi spomenuti odjeli sudjeluju u
programima vezanim za područja od posebne državne skrbi koji se uglavnom odnose na
komunalnu (voda, struja, promet), društvenu (škola, ambulanta) te gospodarsku
(poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo) infrastrukturu.
Projekte pojedinih subjekata na području Zadarske županije odobrava Partnersko
vijeće Zadarske županije koje ima ulogu savjetodavnog tijela, a sastoji se od predstavnika
javnog ili upravnog sektora, odnosno predstavnika jedinica lokalne samouprave i pojedinih
središnjih državnih tijela i institucija, privatnog sektora i predstavnika drugih socijalnih
partnera - gospodarskih komora, sindikata i udruge poslodavaca te nevladinih organizacija.
Zadaća Županijskog partnerskog vijeća je surađivati s predstavnicima središnje vlasti pri
identificiranju prioritetnih potreba njihove županije i/ili regije i predlaganju zajedničkih
strateških rješenja.
Za obavljanje odgovarajućih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga, Županija
može osnivati ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe sukladno Zakonu. Županija
nadzire rad i vodi brigu o racionalnom i zakonitom radu tih ustanova i pravnih osoba.
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i upravi županije u
pravnom poretku postaju jedinice područne (regionalne) samouprave i uprave. Za poslove
državne uprave osnivaju se uredi državne uprave kao prvostupanjski uredi u jedinicama
područne (regionalne) samouprave, gradovi i općine postale su jedinice lokalne samouprave.
Sjedište Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji je u Zadru. Županija u svom
samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnog (regionalnog) značaja, a osobito
poslove koji se odnose na: obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje,
101
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i
razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, izdavanje
građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata
prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada i ostale poslove
sukladno posebnim zakonima.
Zadarska županija je organizirana u 34 jedinice lokalne uprave i samouprave, odnosno
6 gradova. Predstavničku komponentu vlasti Grada/Općine čini Gradsko/Općinsko vijeće, a
poslovi izvršne naravi su u nadležnosti gradonačelnika/načelnika. Veći gradovi i općine imaju
također, uz gradonačelnika ili načelnika, vijeća i neka od spomenutih upravnih tijela i stručne
službe, dok male općine imaju uglavnom načelnika i nekoliko zaposlenika u stručnim
službama.
Razvojna agencija Zadarske županije registrirana je kao trgovačko društvo pri
Trgovačkome sudu u Zadru 30. studenog 2006. godine. Osnivači Razvojne agencije su:
Zadarska županija (51% temeljnog kapitala), Grad Zadar (36%), Grad Benkovac (5%), Grad
Biograd na Moru (2,5%), Grad Pag (2%), Grad Nin (2%) i Grad Obrovac (1,5%). Razvojna
agencija Zadarske županije ima za cilj stvaranje sustava za osmišljavanje i koordinaciju
novog razvojnog ciklusa Zadarske županije, što uključuje razvojne programe, a sve u funkciji
regionalnog razvoja, stvaranja pozitivne klime za ulaganje u poduzetništvo i s ciljem
ostvarenja dobrobiti za žitelje Zadarske županije. Uloga Razvojne agencije je pomaganje
malog i srednjeg poduzetništva za područje cijele županije, i to putem financijske podrške,
razvijanja poduzetničke infrastrukture, informiranja postojećih i potencijalnih poduzetnika,
savjetodavnih usluga i pomoć pri rješavanju svakodnevnih poslovnih problema vezanih uz
rast i razvoj poduzetništva te poduzetnička izobrazba i stručno usavršavanje.
Uspostavljanje lokalnog partnerstva, znanog kao „Lokalna akcijska grupa“ (LAG),
izvorna je i važna značajka LEADER programa. LAG ima zadatak identificirati i
implementirati lokalnu razvojnu strategiju, donositi odluke vezane za alokaciju svojih
financijskih izvora te njihovo upravljanje. LAG-ovi su često učinkovitiji u stimuliranju
održivog razvoja iz više razloga, a predstavljaju područje koje ima više od 5.00 i manje od
150.000 stanovnika, uključujući manje gradove te gradove s manje od 25.000 stanovnika.
Teritorij koji predstavlja je sastavni dio prema gospodarskom, društvenom i geografskom
stajalištu i ne pripada teritoriju drugih LAG-ova. Na području Zadarske županije osnovana su
do sada tri LAG-a: „Laura“, „Bura“ i „Mareta“, kojem pripada i općina Privlaka.
102
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Privatni sektor je, kao i u drugim županijama, organiziran i djeluje kroz Hrvatsku
gospodarsku komoru i Hrvatsku obrtničku komoru. HGK - Županijska komora Zadar je
neprofitna javno pravno stručna organizacija koja služi poslovnoj zajednici s ciljem jačanja i
promicanja gospodarskog rasta u Hrvatskoj, pridonoseći time dobrobiti društva u cjelini.
HOK – Zadar ima za cilj promicanje i zaštitu interesa obrtnika, a velika pozornost trebala bi
se posvetiti unapređenju odnosa s javnošću. Prema podacima iz 2009. godine privatni sektor u
županiji predstavljaju 2.689 poduzeća i 4.976 aktivnih obrta.
Prema podacima u Županijskoj strategiji, u Zadarskoj županiji postoji 1.280
registriranih udruga. Registrirane udruge djeluju u mnogobrojnim i različitim područjima, a
među njima su najzastupljenije sportsko – rekreativne udruge (45,2%). Zatim slijede udruge
iz područja gospodarstva, tehničkih djelatnosti te udruge proizašle iz Domovinskoga rata.
Manji je broj udruga iz područja ekologije, poljoprivrede te područja kulture i zdravstva.
Djelovanje udruga, gledano u cjelini, doprinosi poboljšanju upravljanja razvojem Zadarske
županije. Postoji nekoliko udruga koje mogu poslužiti kao primjer uspješnog funkcioniranja i
sudjelovanja u lokalnom i regionalnom razvoju. One mogu u budućnosti poslužiti za
benchmarking, za korištenje i prijenos dobre prakse za razvoj civilnog sektora u čitavoj
Zadarskoj županiji te za jačanje njegovog doprinosa upravljanju razvojem. Već se dugi niz
godina Zadarska županija koristi modelom javnih natječaja za dodjelu proračunskih sredstava
u svrhu organiziranog aktiviranja građana u život zajednice. Jedno od obilježja rada udruga je
i nedostatna međusobna koordinacija i nedovoljna suradnja. U slučaju kada se nekoliko
različitih udruga bavi istim područjem, suradnja među njima je obično slaba i svaka se
uglavnom usredotočuje na provedbu svojih programa, premda je ciljna grupa korisnika ista.
Civilni sektor u Zadarskoj županiji predstavlja relativno dobar potencijal za suradnju i
aktiviranje zajednice u rješavanju problematike iz svih područja, ali bi trebalo poraditi na
motivaciji udruga u korištenju raznolikih izvora financiranja, strateškog povezivanja i
planiranja u provedbi pojedinih programa.
Na području Zadarske županije registrirano je ukupno 37 osnovnih škola. Zadarska
županija je osnivač 27 škola, Grad Zadar 9 osnovnih škola, a jedna je i privatna osnovna
škola. Na području Zadarske županije registrirano je ukupno 21 srednja škola, od toga je
Zadarska županija osnivač 19 srednjih škola, jedna je vjerska škola te jedna privatna srednja
škola. Osnovni problem školstva na svim razinama je nedostatak prostora, osoblja i
specijaliziranih obrazovnih programa koji bi odgovorili potrebama. Problem je očitiji na
otocima i u zaleđu. U Zadarskoj županiji djeluje 38 predškolskih ustanova, od toga u Zadru
103
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
16 dječjih vrtića, a u ostalim gradovima i općinama 22 vrtića. Srednjoškolsko obrazovanje u
gradu Zadru pokriva sve vitalne interese zadarskih srednjoškolaca, dok bi izvangradsko
obrazovanje trebalo razvijati i profilirati prema specijalnim programima specifičnim za
pojedine prostore.
Pitanja zdravstva i zdravstvene zaštite regulirana su na nacionalnoj razini. Broj
djelatnika u zdravstvu na području Zadarske županije u 2006. godini bio je 2.694 osobe, od
toga 2.054 zdravstvenih djelatnika i 640 administrativno-tehničkih djelatnika. Glavni
problemi zdravstva u Zadarskoj županiji su nedostatak ljudi i nedostatak prostora.
Sustav socijalne skrbi u Zadarskoj županiji broji 13 davatelja usluga i dva upravna
odjela u Gradu Zadru i Zadarskoj županiji. U ostalim jedinicama lokalne samouprave poslovi
socijalne skrbi su ustrojeni zajedno s ostalim društvenim djelatnostima. Ukupno je 424
zaposlenih na poslovima socijalne skrbi. Struktura zaposlenih uključuje razne profesionalce.
Na području Zadarske županije razvijena je mreža centara socijalne skrbi koju čine: Centar za
socijalnu skrb Zadar s podružnicama Gračac, Obrovac i Pag, Centar za socijalnu skrb Biograd
na Moru i Centar za socijalnu skrb Benkovac. Osim gore navedenih državnih ustanova na
području županije usluge socijalne skrbi pružaju i vjerske zajednice, udruge i druge pravne
osobe, udomiteljske obitelji, obiteljski domovi, fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost.
Neki od njih su: Crveni križ i Caritas Zadarske nadbiskupije, udruga Duga, udruga Svjetlost i
dr.
U Zadarskoj županiji djeluje i niz drugih subjekata koji imaju veći ili manji utjecaj na
upravljanje razvojem, uglavnom u provedbi mjera. To su, primjerice, različiti državni
fondovi, zavodi, agencije i uredi, kao što su Državna geodetska uprava, Državna uprava za
zaštitu i spašavanje, Vatrogasna zajednica Zadarske županije, Državni hidrometeorološki
zavod, Državni inspektorat, Financijska agencija, Hrvatska agencija za poštu i elektroničke
telekomunikacije, Hrvatske šume, Hrvatski agencija za poljoprivredu, Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje, Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatski zavod za zapošljavanje,
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. U županiji, osim navedenih, djeluju i Lučka
kapetanija Zadar, Županijska lučka uprava te Županijska uprava za ceste. Uz navedene djeluje
i niz organizacija u komunalnim, infrastrukturnim i drugim poslovima. Za upravljanje
razvojem važne su i turističke zajednice budući da turizam ima jednu od ključnih uloga u
razvoju Zadarske županije. U županiji djeluje 28 turističkih zajednica. Osim Turističke
zajednice Zadarske županije postoji 6 gradskih i 19 općinskih turističkih zajednica te 3
turističke zajednice mjesta. Predstavnici turističkih zajednica se sastaju na mjesečnim
104
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
koordinacijama koje se održavaju u uredima županijske TZ. Turističke zajednice, osim rada
na koordinacijama, sudjeluju i na turističkim sajmovima, manifestacijama, festivalima ili na
nekim drugim okupljanjima bitnim za razvoj turizma regije i njezinih mjesta.
14.1. Upravljanje razvojem u općini Privlaka
Sukladno zakonskim i podzakonskim propisima, Općinom Privlaka upravlja i zastupa
je načelnik, izabran od građana na lokalnim izborima, zajedno sa jednim zamjenikom, koji
dužnost obavlja volonterski.
Pored načelnika, najvažnija uloga u upravljanju općinom Privlaka pripada Općinskom
vijeću, koje osim predsjednika, broji još 10 članova.
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Privlaka, ustrojen je
Jedinstveni upravni odjel, kojim upravlja pročelnik. Putem ovog upravnog odjela oblikuje se i
provodi razvojna politika općine, u skladu s ovlastima utvrđenim zakonskim propisima o
jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Jedinstveni upravni odjel provodi sve aktivnosti vezane za cjelokupnu infrastrukturu u
općini i to: komunalnu (voda, energetika, promet), društvenu (odgoj i obrazovanje, zdravstvo,
socijalna skrb i ostale društvene djelatnosti.) te gospodarsku (turizam, gospodarstvo,
poljoprivreda i ribarstvo). Pored pročelnika, u Jedinstvenom upravnom odjelu zaposlena su
dva komunalna izvidnika (komunalni redari bez položenog državnog ispita), jedan viši stručni
suradnik za proračun i financije, jedan administrativni referent te tajnica.
Općina Privlaka je 2003. godine osnovala komunalno poduzeće „Artić“ d.o.o., čija je
osnovna djelatnost održavanje te uređenje javnih i prometnih površina koje nisu obuhvaćene
djelatnošću županijskog komunalnog poduzeća zaduženog za odvoz i zbrinjavanje
komunalnog otpada i uređenje površina.
Sjedište Općine je u naselju Privlaka, na adresi: Ivana Pavla II 46.
Radno vrijeme zaposlenika Općine Privlaka je organizirano od 07,00 do 15,00 sati, a
stranke se primaju ponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 09,00 do 13,00 sati.
Pored načelnika, Općinskog vijeća i zaposlenika u općini, u doprinos razvoju općine
Privlaka uključeni su i drugi općinski subjekti: privatni sektor – poduzeća i obrtnici, civilni
sektor – kroz udruge u sportu i kulturi, obrazovne institucije – osnovna škola i predškolski
odgoj, zdravstvene ustanove – ambulanta, sustav socijalne skrbi i ostali subjekti – Turistička
zajednica Općine Privlaka, Župni ured, DVD Privlaka te DDK Aktiv Privlaka.
105
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Za zastupanje interesa stanovnika pojedinih naselja/zaselaka u općini, predlaže se
imenovanje njihovih predstavnika, kako bi se isti aktivno mogli uključiti u rad i aktivnosti
koje provodi Općina Privlaka (eventualno i sudjelovati na sjednicama Općinskog vijeća), te
na taj način iznositi mišljenja i prijedloge o svim važnijim pitanjima vezanima uz razvoj
općine Privlaka.
Općina je aktivno uključena i u provedbu aktivnosti kojima rukovodi Razvojna
agencija Zadarske županije – Zadra d.o.o., kao i LAG „Mareta“, dok međunarodnu suradnju
ostvaruje u okviru aktivnosti institucija Zadarske županije usmjerenih sustavnoj i strateškoj
suradnji s partnerima iz susjednih i/ili srodnih zemalja, putem prekogranične i
međuregionalne suradnje.
106
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
15. RAZVOJNI DOKUMENTI
Osim svih navedenih institucija i drugih subjekata, slijedeći važan instrument za
upravljanje razvojem Zadarske županije i njezinih gradova te općina su strateški razvojni
dokumenti.
Na razini županije to je nakon Regionalnog operativnog programa sada prvenstveno
Županijska razvojna strategija, dok su za gradove i općine najvažniji strateški dokumenti
Programi ukupnog razvoja, kao i strategije širih područja općina – strategije Lokalnih
akcijskih grupa (LAG-ova).
Regionalni operativni program Zadarske županije za razdoblje 2007.-2010., koji je
prethodio Županijskoj razvojnoj strategiji ažuriran je 2006. godine kao sveobuhvatni
strateško-razvojni dokument. Njegova glavna značajka ogledala se u nastojanju da se
cjelovito sagledavaju i povezuju razvojne potrebe i razvojne mogućnosti, ali i ograničenja,
zatim u poznavanju i boljem razumijevanju procesa strateškog planiranja, stjecanju znanja o
tome kako se razrađuju mjere, utvrđuju aktivnosti, prate i vrednuju rezultati i kako se
pripremaju konkretni projekti koji su povezani s mjerama i ciljevima županijskog razvoja,
programima državnih institucija i predpristupnih programa Europske unije.
Slična je situacija i s Programima ukupnog razvoja, koji bi, zajedno s Županijskom
razvojnom strategijom Zadarske županije i Strategijom regionalnog razvoja Republike
Hrvatske te drugim sektorskim strategijama, trebali tvoriti konzistentnu cjelinu i osigurati
učinkovito i djelotvorno upravljanje razvojem, pripremu, provedbu i vrednovanje razvojnih
projekata u jedinicama lokalne samouprave.
Na području zadarske županije do sada su osnovana i tri LAG-a: „Mareta“, koji
pokriva područje zadarskih otoka i dijela zapadnih općina županije, „Laura“, koji obuhvaća
južni dio županije i „Bura“ – podvelebitski dio. Strategije LAG-ova kao razvojni dokumenti
temelje se na Programima ukupnog razvoja više općina i usklađuju se s dokumentom više
strateške razine – Županijskom razvojnom strategijom.
Od drugih strateških dokumenata za upravljanje razvojem, potrebno je zbog njihove
važnosti spomenuti i Prostorni plan Zadarske županije te Prostorne planove uređenja gradova
i općina. Značaj ovih planova za upravljanje razvojem potenciran je važnošću prostora kao
razvojnog resursa županije, gradova i općina. Također, vrlo važan strateški dokument
predstavlja i Program zaštite okoliša za Zadarsku županiju, kao i drugi razvojni dokumenti i
projekti gradova i općina.
107
II.
OPĆINA PRIVLAKA
U OKVIRIMA
REGIONALNE POLITIKE
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
1. POTPOMOGNUTA PODRUČJA
Zadarsku županiju karakterizira izrazita nehomogenost područja. Uz priobalje i
ravničarski dio veliki je broj otoka, a tu su i krška brda i planine. Prema zakonima koji su
definirali područja od posebnog državnog interesa (PPDS, brdsko planinska područja i otoke),
gotovo cjelokupan teritorij županije čine neka od područja od posebnog državnog interesa.
U II. skupinu navedenih područja svrstani su gradovi Benkovac i Obrovac te 10%
područja grada Zadra i još 9 općina u Zadarskoj županiji.
U III. skupinu pripadaju tri općine, dok sukladno Zakonu o otocima, u područja od
posebnog državnog interesa spadaju i grad Pag i dio područja koje administrativno pripada
gradu Zadru (8 udaljenijih otoka) te još 11 općina u Zadarskoj županiji, odnosno njihovih
pojedinih naselja.
Općina Privlaka prema navedenim propisima i kriterijima, nije svrstana niti u jednu
skupinu područja od posebne državne skrbi ili interesa.
109
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
2. INDEKS RAZVIJENOSTI
Zakonom o regionalnom razvoju propisano je da se ocjenjivanje i razvrstavanje
općina, gradova i županija provodi na bazi indeksa razvijenosti koji je kompozitni pokazatelj,
a koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja
radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Uredbom o indeksu razvijenosti uređeni su: pokazatelji za izračun indeksa
razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti i udio pojedinog pokazatelja u ukupnoj
vrijednosti indeksa razvijenosti te druga pitanja.
Pokazatelji se izračunavaju na temelju podataka u razdoblju od 3 godine koje prethode
postupku ocjenjivanja, odnosno podataka prema rezultatima zadnjeg popisa stanovništva,
ukoliko godišnje serije podataka nisu dostupne.
Pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti jesu:
1) stopa nezaposlenosti,
2) dohodak po stanovniku,
3) proračunski prihodi općine, grada, županije po stanovniku,
4) opće kretanje stanovništva i
5) stopa obrazovanosti.
Stopa nezaposlenosti je omjer broja nezaposlenih i zbroja svih zaposlenih te
nezaposlenih osoba na području pojedine općine, grada, odnosno županije.
Dohodak po stanovniku je omjer ukupnog iznosa dohotka kojega su tijekom jednoga
poreznog razdoblja (kalendarska godina) ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s
prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području općine, grada odnosno županije za koju
se vrši izračun, i broja stanovnika koji žive na području te jedinice.
Proračunski prihodi općine, grada odnosno županije po stanovniku izračunavaju se
kao omjer ostvarenih prihoda općine, grada odnosno županije, umanjenih za prihode: od
domaćih i stranih pomoći i donacija, iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu
samoupravu, ostvarene na osnovi dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći za izravnanja
za financiranje decentraliziranih funkcija i od prireza porezu na dohodak, i broja stanovnika
na području općine, grada odnosno županije.
Opće kretanje stanovništva je omjer usporedivog broja stanovnika općine, grada
odnosno županije u dva zadnja popisa stanovništva Republike Hrvatske, a prema podacima
Državnog zavoda za statistiku RH.
110
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Stopa obrazovanosti je udio stanovništva sa završenom srednjom školom i višom
razinom obrazovanosti u ukupnom stanovništvu, u dobi između 16 i 65 godina, na području
općine, grada, odnosno županije.
Udjeli pokazatelja u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti iznose:
-
stopa nezaposlenosti = 30%,
-
dohodak po stanovniku = 25%,
-
proračunski prihodi jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave
po stanovniku = 15%,
-
opće kretanje stanovništva = 15% i
-
stopa obrazovanosti = 15%.
Županije se razvrstavaju u 4 skupine i to ovisno o vrijednosti njihova indeksa
razvijenosti u odnosu na prosjek RH:
-
I. indeks manji od 75% prosjeka RH,
-
II. indeks 75% - 100% prosjeka RH,
-
III. indeks 100% - 125% prosjeka RH i
-
IV. indeks veći od 125% prosjeka RH.
Općine i gradovi razvrstane su u 5 skupina, ovisno o vrijednosti njihova indeksa
razvijenosti u odnosu na prosjek Republike Hrvatske:
-
I. indeks manji od 50% prosjeka RH,
-
II. indeks 50% - 75% prosjeka RH,
-
III. indeks 75% - 100% prosjeka RH,
-
IV. indeks 100% - 125% prosjeka RH,
-
V. indeks veći od 125% prosjeka RH.
Ocjenjivanje stupnja razvijenosti 2010. godine provelo je tadašnje Ministarstvo
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske, temeljem čega je
Vlada Republike Hrvatske iste godine donijela Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i
područne (regionalne samouprave) prema stupnju razvijenosti.
Sukladno navedenoj odluci, Zadarska je županija svrstana u II. skupinu županija –
indeks razvijenosti 75% - 100% prosjeka RH, zajedno sa još 4 županije u Republici Hrvatskoj
(Krapinsko-zagorska, Međimurska, Splitsko-dalmatinska i Varaždinska županija).
Prema istoj Odluci, općina Privlaka je prema indeksu razvijenosti zajedno sa još 191
općinom i gradom svrstana u III. skupinu sa indeksom u rasponu od 75% - 100% prosjeka
Republike Hrvatske.
111
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Indeksi razvijenosti gradova i općina u Zadarskoj županiji dani su u slijedećoj tabeli:
Tabela 21. Indeksi razvijenosti gradova i općina u Zadarskoj županiji
GRAD/OPĆINA
Općina Povljana
INDEKS RAZVIJENOSTI
119,30%
SKUPINE
IV.
Grad Zadar
104,82%
IV.
Grad Biograd na Moru
104,61%
IV.
Grad Pag
103,52%
IV.
Grad Nin
103,39%
IV.
Općina Kolan
102,32%
IV.
Općina Vir
98,86%
III.
Općina Preko
93,15%
III.
Općina Kukljica
91,47%
III.
Općina Kali
89,58%
III.
Općina Jasenice
88,15%
III.
Općina Tkon
85,92%
III.
Općina Starigrad
85,77%
III.
Općina Pašman
85,10%
III.
Općina Sveti Filip i Jakov
82,18%
III.
Općina Sukošan
80,35%
III.
Općina Privlaka
80,01%
III.
Općina Sali
79,64%
III.
Općina Novigrad
79,36%
III.
Općina Pakoštane
79,01%
III.
Općina Poličnik
78,40%
III.
Općina Zemunik Donji
77,14%
III.
Općina Bibinje
75,67%
III.
Općina Polača
75,15%
III.
Općina Posedarje
74,58%
II.
Općina Škabrnja
73,13%
II.
Općina Galovac
71,93%
II.
Općina Ražanac
69,90%
II.
Općina Stankovci
68,34%
II.
Općina Vrsi
65,96%
II.
Grad Benkovac
65,85%
II.
Grad Obrovac
65,14%
II.
Općina Lišane Ostrovičke
59,38%
II.
Općina Gračac
57,06%
II.
Izvor. Županijska razvojna strategija Zadarske županije
112
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Od ukupno 34 jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji, najveći indeks
razvijenosti ima općina Povljana (visokih 119,30% prosjeka Republike Hrvatske) i on je
znatno veći nego kod od preostalih 5 jedinica lokalne samouprave koje se nalaze u IV. skupini
sa indeksom razvijenosti u rasponu od 100-125%. Grad Zadar zauzima drugo mjesto sa
indeksom 104,82%.
U III. skupini, sa indeksom razvijenosti u rasponu od 75-100% prosjeka Republike
Hrvatske nalazi se najviše jedinica lokalne samouprave u županiji, njih 18, među kojima je i
općina Privlaka. Vidljivo je da se općina Privlaka sa indeksom razvijenosti od 80,01% nalazi
u samoj sredini tabele, ili točnije, na 17. mjestu u Zadarskoj županiji, od ukupno 34 jedinice
lokalne samouprave. Dakle, od općine Privlaka razvijenije je 16 općina i gradova, a manje
razvijeno je njih 17.
U II. skupini, sa indeksom razvijenosti u rasponu od 50-75% prosjeka Republike
Hrvatske nalazi se 9 općina i jedan grad u Zadarskoj županiji.
113
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
3. RURALNA PODRUČJA U ŽUPANIJI
Primjenjujući kriterij OECD-a, koji definira ruralna područja kao područja koja imaju
gustoću naseljenosti manju od 150 stanovnika po km 2, Zadarska županija spada u pretežno
ruralnu županiju. Posebno je to istaknuto na otocima i u zaleđu. Primjereno tome Zadarska
županija se mora angažirati upravo na oživljavanju svojih ruralnih područja koja imaju
izuzetan razvojni potencijal, a što je i u Županijskoj razvojnoj strategiji snažno istaknuto.
Posljednjih godina Europska unija se od politike podupiranja poljoprivredne
proizvodnje preusmjerava prema povećanju kvalitete proizvoda, izazovima tržišta, korištenju
novih razvojnih mogućnosti i očuvanju okoliša. Taj zaokret slijede i bitne promjene politike
ruralnog razvoja koja se danas usmjerava na tri glavna cilja:
-
povećanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva;
-
poboljšanje stanja okoliša i krajolika;
-
poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i podupiranje diversifikacije
ruralnog gospodarstva.
Države članice, među kojima je odnedavno i Republika Hrvatska, kao i regije, dužne
su osiguravati uravnoteženu provedbu politike ruralnog razvoja primjerenom raspodjelom
sredstava između triju navedenih tematskih područja. Dodatno se osiguravaju i sredstva za
provedbu inicijative LEADER. Taj Europski model ruralnog razvoja, pokrenut 1991. godine,
temelji se na pristupu odozdo prema gore (bottom up), uvažavanju lokalnih osobitosti i
uspostavi lokalnih razvojnih partnerstva (Lokalna akcijska grupa – LAG) u kojem
predstavnici svih triju sektora sudjeluju u razvoju i provedbi lokalne razvojne strategije.
Strategija se provodi projektima usmjerenim na rješavanje specifičnih lokalnih pitanja.
Zbog navedenih razloga, Zadarska županija je osnovala već tri LAG-a na području
županije, dugoročno na taj način osiguravajući pristup sredstvima za razvoj ruralnih područja,
ne zanemarujući pritom ni druge mjere iz programa IPARD, koji je namijenjen upravo jačanju
poljoprivrede i ruralnom razvoju. Također, Županija je formirala i provodi dodatne poticajne
mjere, unutar svojih ovlasti, za razvoj ruralnih područja putem sufinanciranja razvojnih
projekata poduzetničkog i javnog sektora, posebno onih koju su usmjereni na diverzifikaciju
djelatnosti, podizanje konkurentnosti i zadovoljavanje standarda Europske unije.
114
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
3.1. Lokalne akcijske grupe u Zadarskoj županiji
Kao što je već uvodno rečeno, uspostavljanje lokalnog partnerstava, znanog kao
„Lokalna akcijska grupa“ (LAG), izvorna je i važna značajka LEADER programa. LAG ima
zadatak identificirati i implementirati lokalnu razvojnu strategiju, donositi odluke vezane za
alokaciju svojih financijskih izvora te njihovo upravljanje. LAG-ovi su često učinkovitiji u
stimuliranju održivog razvoja zato jer oni:
-
agregiraju i kombiniraju ljudske i financijske resurse iz javnog sektora, privatnog
sektora, civilnog i dobrovoljnog sektora;
-
udružuju lokalne aktere u zajedničke projekte i multi-sektorske aktivnosti u cilju
postizanja sinergije, zajedničkog vlasništva i kritične mase potrebne za unapređenje
ekonomske konkurentnosti područja;
-
jačaju dijalog i suradnju između različitih ruralnih aktera, koji često imaju malo
iskustva u zajedničkom radu, putem smanjenja potencijalnog konflikta i olakšavajući
pregovaračke solucije kroz konzultacije i diskusije;
-
olakšavaju, kroz interakciju različitih partnera, proces adaptacije i promjene u
poljoprivrednom sektoru.
LAG predstavlja ruralno područje koje ima više od 5.000 i manje od 150.000
stanovnika, uključujući manje gradove te gradove s manje od 25.000 stanovnika. Teritorij koji
predstavlja je sastavni dio prema gospodarskom, društvenom i fizičkom (zemljopisnom)
stajalištu i ne pripada teritoriju drugih LAG-ova. Ista lokacija ne smije biti uključena u više
LAG-ova što u pogledu partnerstva, strategije i teritorija. LAG je specifičan prema svome
ustroju i donošenju odluka. Na razini donošenja odluka upravno tijelo LAG-a predstavlja
interese različitih javnih i privatnih skupina i ruralnog stanovništva s LAG područja,
osiguravajući da najmanje 50% čine članovi koji predstavljaju društvene, gospodarske
partnere, civilna društva i udruge. Minimalno 20% su predstavnici lokalnih vlasti. Upravno
tijelo LAG-a treba biti reprezentativno osiguravajući dobnu raznolikost (barem bi jedan član
trebao biti mlađi od 25 godina) i ravnopravnost spolova – minimalno 30% žena.
U Republici Hrvatskoj LAG-ovi su registrirani kao udruge i do sada ih je osnovano
52, a okupljaju 370 jedinica lokalne samouprave (66,55% od ukupnog broja JLS) i to 76
manjih gradova, ruralna područja dvaju gradova te 297 općina. LAG-ovi se nalaze u svim
županijama, a nekoliko ih i prelazi županijske granice.
115
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Do sada su na području Zadarske županije osnovana tri LAG-a:
1) „Mareta“ – pokriva područje zadarskih otoka i dijela zapadnih općina Zadarske županije,
2) „Laura“ – južni dio županije i
3) „Bura“ – podvelebitski dio.
Osnivanjem lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) kao važnih faktora upravljanja
lokalnim razvojem teži se ostvarenju sljedećih ciljeva:
-
razvoju ruralnih područja na održiv način,
-
zapošljavanju u različitim ekonomskim sektorima,
-
korištenju vlastitih razvojnih resursa i ljudskih potencijala,
-
poboljšanju infrastrukturnog i socijalnog standarda,
-
porastu kvalitete života u ruralnim područjima,
-
zadržavanju stanovnika u ruralnim područjima.
Iz svega navedenog, vidljivo je kako su LAG-ovi već sada važan faktor upravljanja
lokalnim razvojem, a njihova razvojna uloga s vremenom će se samo povećavati.
Na donjoj slici prikazani su LAG-ovi osnovani u Zadarskoj županiji.
Slika 29. LAG-ovi u Zadarskoj županiji
116
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
3. 2. LAG “Mareta”
Iako je područje općine Privlaka Prostornim planom Zadarske županije svrstano u
Zadarsku urbanu regiju, koja obuhvaća obalni pojas od općine Pakoštane na jugoistoku do
općine Vir na sjeverozapadu, ono ipak svojom velikom površinom poljoprivrednog zemljišta i
drugim čimbenicima poprima obilježja ruralnog područja, te je 2012. godine Odlukom
Općinskog vijeća pridruženo tada novoosnovanom LAG-u „Mareta“.
Inicijativa za osnivanje ovog LAG-a pokrenuta je temeljem sporazuma Zadarske
županije i UNDP-a od 30. studenog 2010. godine, a provedena je sredstvima Zadarske
županije i COAST-a UNDP-a.
Područje LAG-a „Mareta“ obuhvaća grad Nin te općine: Privlaka, Vir, Kali, Kukljica,
Preko i Sali te otoke: Iž, Rava, Molat, Ist, Premuda, Silba, Olib, kao i kopnena naselja Kožino
i Petrčane, a LAG je kao udruga registriran 2. listopada 2012. godine sa sjedištem u naselju
Preko, na otoku Ugljanu, dok je podružnica u gradu Ninu.
Ukupna površina LAG-a „Mareta“ iznosi 497,08 km2 sa 18.785 stanovnika (prema
popisu stanovništva iz 2011. godine), a gustoća naseljenosti iznosi 37,79 stanovnika/km 2.
Područje koje pokriva LAG „Mareta“ te osnovni statistički podaci prikazani su na slijedećoj
slici i u tabeli:
Slika 30. LAG "Mareta" u Zadarskoj županiji
117
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Tabela 22. Osnovni statistički podaci za LAG "Mareta"
OPĆINA
GRAD
POVRŠINA
km2
NAJVEĆA
VISINA
m/nmv
DULJINA
OBALNE
LINIJE
BROJ
NASELJA
Grad Zadar
– Iž, Rava,
Molat, Ist,
210,59
178
220,84
Premuda,
Silba, Olib,
Kožino,
Petrčane
Sali / Dugi
127,46
328
249,80
Otok
Preko
54,79
286
85,36
Kukljica
6,78
152
0
Kali
9,4
0
7
Nin
54,29
56
17,5
Privlaka
11,39
30
15
Vir
22,38
116
31,43
LAG
497,08
328
626,93
Izvor: Razvojna strategija LAG-a „Mareta“
GUSTOĆA
NASELJENOSTI
st/km2
BROJ ST.
2001.g.
BROJ ST.
2011.g.
16
2.734
2.933
13,93
12
1.820
1.698
13,32
8
1
1
6
1
1
46
3.871
650
1.731
4.603
2.199
1.608
19.216
3.805
714
1.638
2.744
2.253
3.000
18.785
69,45
105,31
174,26
50,54
197,81
134,05
37,79
Djelovanje LAG-a „Mareta“ temelji se na slijedećim postavkama razvoja:
-
održivi ruralni razvoj – razvoj koji se temelji na očuvanju i uravnoteženom razvoju
okolišnog, društvenog i gospodarskog kapitala,
-
pristup temeljen na osobitostima područja – svako ruralno područje ima svoja
obilježja, potencijale, posebnosti i prepoznatljivost te na njima treba graditi planiranje
budućnosti,
-
pristup odozdo prema gore – široko uključivanje svih raspoloživih snaga u lokalnim
zajednicama doprinijet će kvalitetnom razvoju bogatstvom ideja i mogućih rješenja,
-
uspostavljanje lokalnih partnerstva – usitnjene inicijative često su unaprijed osuđene
na propast, pogotovo u malim sredinama, jer im nedostaje snaga, uvjerljivost i
povjerenje zajednice; stoga povezivanje, uspostavljanje partnerstva i razvoj kulture
suradnje imaju presudnu važnost,
-
inovativnost – tradicija je svakako temelj održivog ruralnog razvoja, ali su inovacije
nužne kako bi se tradicionalne vrijednosti predstavile na nov i tržišno konkurentan
način,
-
integralan i višesektorski pristup – sektorska podijeljenost čest je uzrok problemima u
razvoju; horizontalno – međusektorsko povezivanje, kao i okomito – povezivanje
118
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija, osobito je važno u ostvarivanju održivog
ruralnog razvoja,
-
umrežavanje – povezivanje, učenje na primjerima dobre prakse, prijenos i razmjena
znanja i iskustva od posebne su važnosti, jer se na taj način od pojedinačnih raznolikih
slučajeva stvara zajedničko tkanje ruralnih sredina te pruža uzajamna pomoć i potpora,
-
suradnja – predstavlja korak od umrežavanja, prema pokretanju i provedbi zajedničkih
projekata dvaju ili više LAG-ova unutar države, regije i/ili Europske unije.
Temeljem navedenog, LAG „Mareta“ ima pet osnovnih ciljeva:
1) izgradnja identiteta područja LAG-a razvojem proizvoda zasnovanih na
povezivanju tradicijske i kulturno-povijesne baštine i inovacija temeljenih na
prirodnim prednostima područja i međusobnoj suradnji,
2) razvoj održivog turizma zasnovanog na prirodnoj, tradicijskoj i kulturnopovijesnoj baštini područja LAG-a,
3) razvoj i jačanje ljudskih resursa LAG-a,
4) razvoj fizičke i društvene infrastrukture na području LAG-a,
5) razvoj poticajnog okruženja u LAG-u.
Kao i svi drugi LAG-ovi, i LAG „Mareta“ ima određenu odgovornost u partnerstvu, a
to se prvenstveno odnosi na:
-
uspostavu LAG-a i izradu statuta,
-
pripremu lokalne strategije razvoja i lokalnog operativnog plana / programa razvoja,
-
informiranje lokalnog stanovništva o postojećim mogućnostima i prijavama za
projekte u okviru programa IPARD, u skladu s lokalnom strategijom razvoja,
-
dogovor o usavršavanju i radionicama za lokalno stanovništvo, npr. o pripremi
pojedinačnih poslovnih planova, prijedloga projekata, vođenju računovodstva i sl.,
-
davanje pisama preporuke IPARD agenciji o projektima koji bi se mogli financirati u
okviru lokalne razvojne strategije,
-
upravljanje aktivnostima LAG-a (vođenje projekta, programiranje aktivnosti,
računovodstvo, mjesečna i kvartalna izvješća i dr.).
119
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Vizija LAG-a „Mareta“ glasi:
„LAG Mareta je ekološko područje mediteranske klime i očuvanog krajolika i
poljoprivredne proizvodnje, očuvane kulturne tradicije i baštine, područje ugodnog življenja,
razvijenog turizma, marikulture i ribarstva. Sredina sretnih, educiranih, zdravih, i poduzetnih
građana / stanovnika svih životnih dobi.“.
Slogan LAG-a „Mareta“ jest:
„LAG MARETA je morski val - naša radost života.“.
LAG „Mareta“, osmišljavanjem i sustavnom provedbom svoje Strategije razvoja,
povezuje i aktivira lokalne razvojne dionike, te dokazuje tradicionalnu otvorenost svog
područja za suradnju sa svima koji se žele aktivno uključiti u njegov razvoj i živjeti u njemu.
120
III.
SWOT ANALIZA
OPĆINE PRIVLAKA
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
1. DEFINICIJA SWOT ANALIZE
SWOT (Strengths = snage; Weaknesses = slabosti; Opportunities = prilike; Threats =
prijetnje) analiza daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svakog od
ključnih društveno-gospodarskih područja općine, kao i općine u cjelini
Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar općine na koje se ona može osloniti u
razvoju, s navedenim mogućnostima za uspjeh. Slabosti ukazuju koja područja, resursi i
stanja unutar županije ograničavaju ili onemogućuju njezin razvoj.
Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan općine koje bi općina mogla iskoristiti
za svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). Prijetnje su područja, resursi i
sposobnosti izvan općine koje mogu ugroziti njezin razvoj (smanjiti snage i/ili povećati
slabosti).
Strengths (Snage)
Opportunities (Prilike)
Weaknesses (Slabosti)
Threats (Prijetnje)
122
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
2. SWOT ANALIZA OPĆINE PRIVLAKA
-
-
SNAGE
dobar geografski položaj općine; duga i
razvedena obala; ljekovito blato
biološka raznolikost
visoka čistoća mora i zraka
dobre klimatske karakteristike – za razvoj
selektivnih oblika turizma i korištenje
obnovljivih izvora energije (sunčeve)
tradicionalna i kulturno-povijesna baština
organizirano osnovnoškolsko obrazovanje
organizirano pružanje osnovnih
zdravstvenih usluga
tradicija ribarstva, poljoprivrede i pružanja
usluga u turizmu
dobra cestovna infrastruktura u smislu
povezanosti s drugim dijelovima županije
dobra telekomunikacijska i poštanska
infrastruktura
SLABOSTI
- slaba iskorištenost geografskog položaja
(neuređenost plaža i nedostatak sadržaja)
- nedovoljna valorizacija tradicijskog i
kulturno-povijesnog nasljeđa; zapuštenost
lokaliteta kulturno-povijesne baštine)
- nezadovoljavajuća demografska struktura i
prirast stanovništva
- nezadovoljavajuća obrazovna struktura u
odnosu na potrebe tržišta rada
- nedostatan broj objekata za odgojnoobrazovnu djelatnost
- nedostatak jasno definiranog i izgrađenog
centra općine
- kratka turistička sezona; nedostatak
turističkih sadržaja/manifestacija i
visokokvalitetnih turističkih objekata i
privatnih kampova sa većim brojem
smještajnih jedinica
- nedovoljna iskorištenost poljoprivrednih
površina u općini
- nedovoljna obrazovna struktura
poljoprivrednih proizvođača / nedovoljna
znanja za konkurentnu poljoprivrednu
proizvodnju
- nedostatak infrastrukture za razvoj
ribarstva i marikulture
- nedostatak investicija i infrastrukturna
neopremljenost poslovnih zona
- loše stanje postojeće prometne
infrastrukture, kolnika i pločnika
- slaba energetska efikasnost javnih objekata
- nedovoljna pokrivenost kvalitetnom
vodoopskrbom i odvodnjom otpadnih voda
te nedovoljan broj uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda
- nedostatna svijest stanovnika o potrebi
očuvanja prirodnih vrijednosti; općenito, o
zaštiti okoliša
123
CroMost d.o.o.
-
-
-
-
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
PRILIKE
rastući interes tržišta za selektivne oblike
turizma (npr. ljekovito blato – medicinski
turizam) i lokacije sa izvrsnom kakvoćom
mora
rastući interes tržišta za ekološke proizvode
i proizvode zasnovane na tradicijskoj
baštini
rastući interes tržišta za proizvode
marikulture
rastući interes za visokokvalitetnom
turističkom ponudom
mogućnosti korištenja poticajnih sredstava
za ruralni razvoj
nacionalna potpora umrežavanju i
povezivanju proizvođača i prerađivača u
zadruge i klastere
infrastruktura za širokopojasni internet
plinofikacija županije i općina
pripremljeni planovi za gospodarenje
otpadom na području županije
strukturni i kohezijski fondovi EU
nacionalna sredstva za ujednačeni
regionalni razvoj
drugi izvori financiranja razvojnih
projekata
-
-
-
-
-
-
124
PRIJETNJE
neriješeni imovinsko-pravni odnosi –
poljoprivredno zemljište u javnom i
privatnom vlasništvu i objekti (ograničenje
razvoja poljoprivrede i gospodarstva
općenito)
manjkavost zakonske regulative i
nedorečene ingerencije i procedure koje
usporavaju funkcioniranje sustava
(prepreke i sporost sustava u podržavanju
investicija)
učestale izmjene zakonske regulative i
nepovoljna porezna regulativa (prepreka
većim i bržim ulaganjima)
složena zakonska regulativa za realizaciju
ulaganja u obnovljive izvore energije
neiskorištenost obnovljivih izvora energije
(sunčeva)
siva ekonomija i nereguliranost tržišta
moguće ekološke katastrofe (nepostojanje
plana intervencija općenito na razini
županije)
utjecaj gospodarske krize u regionalnom i
nacionalnom te međunarodnom okruženju
nemogućnost osiguravanja financijskih
sredstava za izradu projektne
dokumentacije i sufinanciranje značajnih
razvojnih projekata
nedostatak razvojnih projekata i programa
općine
IV.
VIZIJA OPĆINE
PRIVLAKA,
STRATEŠKI CILJEVI,
PRIORITETI I MJERE
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
1. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI OPĆINE PRIVLAKA
Vizija razvoja općine je sažeta i jasna zamisao o željenom i predvidljivom postignuću
u razvoju. Definirana je temeljem rezultata osnovne analize, SWOT analize, razvojnih
trendova u užem i širem okruženju te idejama o budućnosti općine Privlaka.
Vizija razvoja općine Privlaka za razdoblje od 2013. do 2020. godine, identificirana
konsenzusom i usvojena od strane Općinskog vijeća je:
Općina Privlaka je turistički privlačno područje, s gospodarstvom u intenzivnom
razvoju, prepoznatljive kulturno-povijesne i prirodne baštine te visoke kvalitete života.
Kao prva razina konkretizacije navedene vizije, predložena su slijedeća četiri strateška
cilja:
STRATEŠKI CILJ 1:
Razvoj konkurentnog turizma, gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva
STRATEŠKI CILJ 2:
Izgradnja i modernizacija infrastrukture s ciljem unapređenja kvalitete života i zaštite okoliša
STRATEŠKI CILJ 3:
Prepoznatljivost i očuvanje kulturno-povijesne i prirodne baštine
STRATEŠKI CILJ 4:
Poboljšanje kvalitete življenja kroz razvoj društvenih djelatnosti.
VIZIJA
PRIVLAKA je turistički privlačno područje, s gospodarstvom u intenzivnom razvoju, prepoznatljive
kulturno-povijesne i prirodne baštine te visoke kvalitete života
CILJ 1
CILJ 2
CILJ 3
CILJ 4
Razvoj
konkurentnog
turizma,
gospodarstva,
poljoprivrede i
ribarstva
Izgradnja
infrastrukture s
ciljem unapređenja
kvalitete života i
zaštite okoliša
Prepoznatljivost i
očuvanje kulturnopovijesne i prirodne
baštine
Poboljšanje
kvalitete življenja
kroz razvoj
društvenih
djelatnosti
Slika 31. Strateški ciljevi općine Privlaka
126
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
2. STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA
OPĆINE PRIVLAKA
Strateški ciljevi općine Privlaka predstavljaju sažet i jasan opis planiranog razvoja
općine, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja Programa ukupnog razvoja.
Kvaliteta strateških ciljeva ovisi o tome koliko oni odražavaju stvarno stanje, trendove
i procese u općini i široj regiji. Oni doprinose ostvarenju vizije, a utemeljeni su na osnovnoj
analizi ovog Programa, kao i na SWOT analizi.
U donjoj tabeli prikazani su strateški ciljevi općine Privlaka, zajedno sa prioritetima u
svakom pojedinom cilju.
Tabela 23. Strateški ciljevi i prioriteti općine Privlaka
1.
2.
STRATEŠKI CILJEVI
Razvoj konkurentnog
turizma, gospodarstva,
poljoprivrede i ribarstva
Izgradnja i modernizacija
infrastrukture s ciljem
unapređenja kvalitete
života i zaštite okoliša
1.1.
1.2.
2.1.
2.2.
2.3.
3.
4.
Prepoznatljivost i očuvanje
kulturno-povijesne i
prirodne baštine
Poboljšanje kvalitete
življenja kroz razvoj
društvenih djelatnosti
3.1.
3.2.
4.1.
4.2.
PRIORITETI
Razvoj konkurentnog turizma
Razvoj gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva
Izgradnja nove i modernizacija postojeće
prometne i komunalne infrastrukture
Određivanje lokacije, izgradnja i uređenje centra
općine
Zaštita okoliša
Promidžba u cilju prepoznatljivosti kulturnopovijesne i prirodne baštine
Očuvanje kulturno-povijesne i prirodne baštine
Razvoj i poticanje odgojno-obrazovnih te
sportskih i rekreacijskih aktivnosti
Razvoj i poticanje aktivnosti civilnog društva
U nastavku, razrađeni su pojedini strateški ciljevi – svaki zasebno, zajedno sa
prioritetima i pripadajućim mjerama, kojima je planirano njihovo ostvarenje.
127
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
2.1. STRATEŠKI CILJ 1.
Razvoj konkurentnog turizma, gospodarstva,
poljoprivrede i ribarstva
Konkurentnost je općenito, glavni cilj i prioritet svakog nacionalnog i regionalnog
gospodarstva, a konkurentnost poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ribarstva je jedan od
glavnih strateških ciljeva Zadarske županije i općine Privlaka.
Temeljem osnovne analize i SWOT analize ovog Programa, a u skladu sa snagama i
prilikama te dugogodišnjom tradicijom, općina Privlaka se opredjeljuje za razvoj čije je
glavno usmjerenje turizam, a potom gospodarstvo, poljoprivreda i ribarstvo. Sukladno
navedenom, određuju se prioriteti i mjere kojima će se navedeni cilj ostvariti, te su isti
navedeni u nastavku.
CILJ 1.
Razvoj konkurentnog turizma, gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva
PRIORITET 1.1.
Razvoj konkurentnog turizma
MJERA 1.1.1.
Kreiranje potreba u turizmu i izrada Master plana turizma
Cilj mjere
- definiranje smjera turističkog razvoja, planova i potreba općine Privlaka
i sukladno tome – izrada Master plana turizma
Aktivnosti za
provedbu mjere
- ostvarenje kontakata i kvalitetne suradnje svih nositelja te koordiniranje
aktivnosti u definiranju potreba i planova općine Privlaka za daljnji
razvoj turizma (pronaći optimalan odnos planiranog razvoja masovnog i
selektivnih oblika turizma te potrebne infrastrukture)
- zajedničko djelovanje u stvaranju planova za produljenje turističke
sezone (stvaranje dodatnih turističkih sadržaja i ponude domaćih
poduzetnika, uz privlačenje investicija usmjerenih razvoju turizma)
- izrada Master plana razvoja turizma, s pripadajućim provedbenim
planovima
Nositelji provedbe
- općina, TZ općine Privlaka, poduzetnici i obrtnici, organizacije civilnog
društva, lokalno stanovništvo
Korisnici
- turisti i gosti općine Privlaka
Indikatori
- broj dolazaka turista i noćenja u općini; prednosti i nedostaci sadašnje
turističke ponude; zadovoljstvo korisnika turističkih usluga; smještajni
kapaciteti; postojeća i planirana turistička infrastruktura
128
CroMost d.o.o.
MJERA 1.1.2.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Razvoj planiranih selektivnih oblika turizma i izgradnja turističke
infrastrukture
Cilj mjere
- produljenje turističke sezone u općini Privlaka i povećanje prihoda kroz
povećanu turističku ponudu te izgradnja adekvatne infrastrukture
Aktivnosti za
provedbu mjere
- osmišljavanje novih sadržaja i uvođenje autohtone i originalne ponude te
otkrivanje izvornih ljepota Privlake (prirodna i kulturno-povijesna
baština – arheološka nalazišta, etno-muzej, parkovi, marine, ljekovito
blato, izvorna gastronomska ponuda) – kroz osmišljavanje priča
(„prodaju snova“) za trajno sjećanje na određenu lokaciju
- razmatranje mogućnosti razvoja pojedinih oblika selektivnog turizma:
cikloturizma, ekoturizma, kulturnog, nautičkog, zdravstvenog i dr.
- uređenje lokacija postojećih auto-kampova, te uvođenje dodatnih
sadržaja u iste
- označavanje
lokaliteta
kulturno-povijesne
baštine
(postavljanje
informativnih tabli i smeđe turističke signalizacije, promocija kulturnih
resursa
- poticanje razvoja tradicijskih obrta zanimljivih turistima
- izgradnja marine (Trg Kolište ili dr. lokacija – planovi)
- poticanje gradnje manjih obiteljskih hotela sa dodatnim sadržajima, uz
istodobno smanjenje ili stagnaciju apartmanizacije
- uređenje plaža i postavljanje dodatnih sadržaja
- izgradnja i uređenje šetnica
- izgradnja i uređenje sunčališta (prijedlog: Loznica i Punta)
- uređenje parkova, šumica i drugih zelenih površina te obogaćivanje istih
dodatnim sadržajima
- otvaranje i opremanje suvenirnice
Nositelji provedbe
- općina Privlaka, TZ općine Privlaka, poduzetnici i obrtnici, nositelji
društvenih djelatnosti, stanovništvo
Korisnici
- turisti, stanovništvo, poduzetnici i obrtnici
Indikatori
- konstantno povećanje ukupnog broja turista i noćenja u općini Privlaka;
prosječna duljina boravka turista; prosječna potrošnja gostiju; prihodi od
boravišnih pristojbi; broj novih turističkih proizvoda; resursi za razvoj
129
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
selektivnih oblika turizma; infrastruktura – postojeća i planirana
MJERA 1.1.3.
Poboljšanje ukupne turističke ponude i promidžbe općine Privlaka
Cilj mjere
- poboljšanje ukupne turističke ponude i promidžbe općine Privlaka, uz
istodobnu posebnu pozornost prema određenim ciljnim skupinama
- razvoj dodatnih sadržaja za veću iskorištenost kapaciteta i produljenje
Aktivnosti za
turističke sezone (povećanje ugostiteljske ponude – barovi na plaži,
provedbu mjere
slastičarna, restorani koji posluju tijekom cijele godine sa ponudom
domaćih autohtonih vina i prehrambenih proizvoda; poboljšanje ponude
u kampovima i privatnom smještaju; angažiranje animatora i/ili
turističkog vodiča; organiziranje likovnih kolonija u općini; ribarenje i
lov na lignje s turistima, ronjenje, usluge masaže na plažama i dr.)
- analiza potreba najzastupljenijih gostiju, njihovih potreba, interesa i
preferencija
Nositelji provedbe
- općina
Privlaka,
TZ
općine
Privlaka,
poduzetnici,
obrtnici,
poljoprivrednici, ribari, lokalno stanovništvo
Korisnici
- turisti i gosti, lokalno stanovništvo
Indikatori
- povećanje broja turista u općini Privlaka, interesi pojedinih ciljnih
skupina, broj promidžbenih aktivnosti u turizmu, broj novih promotivnih
materijala
PRIORITET 1.2.
Razvoj gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva
MJERA 1.2.1.
Izgradnja i infrastrukturno opremanje poslovnih zona
Cilj mjere
- pokretanje poduzetništva u poslovnim zonama te povećanje zaposlenosti
stanovnika općine Privlaka
Aktivnosti
za
provedbu mjere
- dovršenje projektne dokumentacije za poslovne zone Sabunike i Kurtići
- izrada općinske strategije razvoja poslovnih zona (programi ulaganja,
upravljanja, zapošljavanja, inoviranja poslovanja…)
- izgradnja potrebne infrastrukture u poslovnim zonama
- planiranje mjera za poticanje investicija (olakšice i dr. poticaji)
- otvaranje natječaja za investitore i odabir najboljih ponuda
- stavljanje u funkciju punog kapaciteta poslovnih zona
Nositelji provedbe
- općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i resornog ministarstva
Korisnici
- investitori – domaći i strani, lokalni poduzetnici i obrtnici, turisti i gosti
općine Privlaka, lokalno stanovništvo
130
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
- stanje infrastrukture u poslovnim zonama, broj potencijalnih investitora,
Indikatori
utjecaj planiranih investicija na povećanje zaposlenosti te prihoda
stanovništva i općine, kao i BDP-a Zadarske županije
MJERA 1.2.2.
Poticanje razvoja lokalnog poduzetništva i obrtništva
Cilj mjere
- poticanje postojećih i otvaranja novih poduzeća i obrta te povećanje
zaposlenosti u općini
Aktivnosti
za
provedbu mjere
- povećanje ulaganja u razvojne projekte
- istraživanje tržišnih potreba i potreba poslodavaca u općini te razvoj
ljudskih resursa sukladno provedenim analizama
- jačanje partnerstva i suradnje općine sa drugim institucijama (HOK,
HGK, ZADRA, HZZ i dr.) u cilju razvoja ljudskih resursa
- izrada prijedloga mjera za zapošljavanje mladih u skladu s potrebama
gospodarstva općine te poticanja gospodarske konkurentnosti općine
kroz dodatna ulaganja u školovanje, doškolavanje i cjeloživotno učenje,
kao i kroz prekvalificiranje postojeće radne snage, u skladu s
gospodarskim razvojnim potrebama i prioritetima općine
- stipendiranje deficitarnih zanimanja u poduzetništvu i obrtništvu
- poticanje zapošljavanja žena i mladih u svim granama poduzetništva i
obrtništva
- izrada programa za poticanje razvoja manje razvijenih djelatnosti i
usluga, posebice tradicijskih obrta u općini
- poticanje promjena u poslovanju postojećih poduzeća kroz uvođenje
modernih procesa i ulaganja u razvoj te stvaranje proizvoda i usluga s
većom dodanom vrijednosti
- sustavno poboljšanje poslovnog okruženja u općini za razvoj
poduzetništva i obrtništva te privlačenje investicija
Nositelji provedbe
- općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i resornog ministarstva
Korisnici
- lokalni poduzetnici i obrtnici, domaće stanovništvo
Indikatori
- broj postojećih poduzeća i obrta na području općine, stanje
infrastrukture i resursa u poduzećima i obrtima, broj i struktura
zaposlenih i nezaposlenih osoba (spol, dob, razina obrazovanja);
dohodak po stanovniku; interes potencijalnih investitora
131
CroMost d.o.o.
MJERA 1.2.3.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Poticanje razvoja konkurentne poljoprivrede i ribarstva kroz
planiranje proizvodnje, izgradnju infrastrukture i potporu na tržištu
Cilj mjere
- razvoj konkurentne poljoprivrede i ribarstva općine Privlaka te
povećanje zaposlenosti u općini
Aktivnosti za
provedbu mjere
- analiza stanja
poljoprivrednih površina
(veličina, vlasništvo
–
imovinsko-pravni odnosi, iskorištenost…)
- analiza potražnje za poljoprivrednim proizvodima i ribom tijekom cijele
godine te u turističkoj sezoni i sukladno tome – planiranje količine tih
proizvoda za prodaju na lokalnom i širem tržištu
- uključivanje u programe upravljanja poljoprivrednim zemljištem na
regionalnoj i nacionalnoj razini – okrupnjavanje kao mogućnost?
- nastavak dobre prakse poticanja vinogradarstva, maslinarstva i
voćarstva kroz potporu općine u kupnji sadnica
- izgradnja i unapređenje poljoprivredne infrastrukture za pojedine
kulture (sustavi navodnjavanja) i potpore u povrćarstvu (plastenici)
- izgradnja mjesne luke i tržnice s ciljem povećanja prodaje
poljoprivrednih proizvoda i ribe
- razvijanje projekata izgradnje i obnove ribarske infrastrukture
- sustavno djelovanje u cilju zaštite domaćih ribara od ugrožavanja drugih
ribarskih flota i nekontroliranog izlova ribe
- udruživanje zainteresiranih proizvođača u zadrugu te uvezivanje i
koordinacija rada zadruga/udruga u poljoprivredi i ribarstvu na lokalnoj,
regionalnoj i državnoj razini te poticanje njihovog rada, posebno u cilju
boljeg plasmana na tržištu i zaštite autohtonih prehrambenih proizvoda
kroz promidžbu kvalitete („brendiranje“ pojedinih proizvoda – vino,
ulje i dr.) i pronalaženje najpovoljnijih kanala distribucije
Nositelji provedbe
- općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i resornog ministarstva
Korisnici
- poljoprivredni proizvođači i ribari; tržište i krajnji korisnici proizvoda
Indikatori
- veličina raspoloživog zemljišta; vlasništvo i stanje obrađenosti
poljoprivrednih površina; stanje ribarske flote i broj ribara; godišnja
količina poljoprivrednih proizvoda i ulova ribe; prihodi od prodaje
poljoprivrednih proizvoda i ribe; stanje infrastrukture u poljoprivredi i
ribarstvu; potrebe u sezoni i tijekom cijele godine
132
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
2.2. STRATEŠKI CILJ 2.
Izgradnja i modernizacija infrastrukture
s ciljem unapređenja kvalitete života i zaštite okoliša
Izgradnja i modernizacija infrastrukture s ciljem unapređenja
CILJ 2.
kvalitete života i zaštite okoliša
PRIORITET 2.1.
Izgradnja nove i modernizacija postojeće prometne i komunalne
infrastrukture
MJERA 2.1.1.
Izgradnja nove i modernizacija postojeće prometne infrastrukture
Cilj mjere
- poboljšanje prometne povezanosti općine na lokalnoj i regionalnoj razini
te kvalitete života stanovništva
Aktivnosti
provedbu mjere
za - izgradnja pomorske infrastrukture radi poboljšanja uvjeta i podizanja
kvalitete pomorskog prometnog sustava, kao i prilagodbe za promet po
nepovoljnim vremenskim uvjetima
- provedba planiranog asfaltiranja cesta sukladno alociranim sredstvima
općinskog proračuna za pojedine dionice
- izgradnja potrebnih pješačkih zona i šetališta, naročito za potrebe osoba s
invaliditetom
- daljnja izgradnja biciklističkih staza na području općine
- uređivanje nerazvrstanih cesta i poljskih putova (posebno onih koji vode
do kulturno-povijesnih znamenitosti)
- razmatranje mogućnosti izgradnje parkirališta s naplatom
- analiza stanja autobusnih linija, autobusnih stajališta te potreba za
autobusnim prijevozom u sezoni i tokom cijele godine
Nositelji provedbe - općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i resornog ministarstva
Korisnici
- stanovništvo, putnici, turisti, poduzetnici, investitori
Indikatori
- stanje cjelokupne prometne infrastrukture u općini, duljina državnih,
županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta, ostale prometne i javne
površine
MJERA 2.1.2.
Izgradnja nove i modernizacija postojeće komunalne infrastrukture
Cilj mjere
- unapređenje kvalitete života i turističke ponude te povećanje energetske
učinkovitosti
Aktivnosti
za - sustavno djelovanje u cilju unapređenja vodoopskrbnog sustava, kako bi
133
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
se stanovništvu osigurala kvalitetna vodoopskrba – dovršenje planiranih
provedbu mjere
projekata
- izgradnja kvalitetnog sustava odvodnje otpadnih i oborinskiih voda na
području općine i upravljanje tim sustavom
- razmatranje potreba i mogućnosti za izgradnju pročišćivača otpadnih
voda
Nositelji provedbe - općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i resornog ministarstva;
investitori
Korisnici
- stanovništvo, turisti, poduzetnici i obrtnici
Indikatori
- stanje komunalne infrastrukture u općini; potrebe za opskrbom vodom u
turističkoj sezoni i tijekom cijele godine; utjecaj postojećih i planiranih
infrastrukturnih sustava na kvalitetu života i zaštitu okoliša
PRIORITET 2.2.
Određivanje lokacije, izgradnja i uređenje centra općine
MJERA 2.2.1.
Određivanje lokacije i izrada projektne dokumentacije
Cilj mjere
- unapređenje kvalitete života lokalnog stanovništva i poboljšanje
turističke ponude općine
Aktivnosti
provedbu mjere
za - analiza potreba i planiranje sadržaja budućeg centra općine, kroz
suradnju općine i svih čimbenika društvenih i gospodarskih djelatnosti
(prikupljanje podataka o potrebama i preferencijama stanovništva i
turista kroz anketiranje, sastanke, prikupljanje idejnih prijedloga i druge
aktivnosti)
- odabir najpovoljnije lokacije koja udovoljava zahtjevima za izgradnju i
uređenje planiranih sadržaja
- izrada projektne dokumentacije
Nositelji provedbe - općina Privlaka uz potporu Zadarske županije te ministarstva; investitori
i ostali potencijalni partneri
Korisnici
- lokalno stanovništvo, posjetitelji i turisti u općini Privlaka, poduzetnici i
obrtnici, poljoprivrednici i ribari
Indikatori
- trenutačno raspoloživi sadržaji i aktivnosti u općini; dobna struktura
stanovništva; potrebe i preferencije stanovništva, posjetitelja i turista;
planirani smjer razvoja općine
MJERA 2.2.2.
Izgradnja i uređenje centra općine
Cilj mjere
- izgradnja i uređenje centra sa sadržajima koji će omogućiti razvoj
134
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
turizma, gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva te društvenih djelatnosti
u općini
Aktivnosti
za - raspisivanje natječaja za izvođenje radova i odabir najpovoljnijih
provedbu mjere
izvođača te potencijalnih investitora
- sustavan nadzor i koordiniranje aktivnosti u gradnji i uređenju centra
(usklađenost sa projektnom dokumentacijom, rokovima i dr.)
Nositelji provedbe - općina Privlaka uz potporu Zadarske županije te ministarstva; investitori i
potencijalni partneri
Korisnici
- lokalno stanovništvo, posjetitelji, turisti, nositelji gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Indikatori
- veličina i planirani sadržaji u centru općine; potrebe stanovništva,
nositelja gospodarskih i društvenih djelatnosti; potrebe u turizmu
PRIORITET 2.3.
Zaštita okoliša u općini Privlaka
MJERA 2.3.1.
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanje energetske
učinkovitosti
Cilj mjere
- uvođenje obnovljivih izvora energije u sustav zaštite okoliša kroz njihovo
korištenje u gospodarstvu, lokalnoj samoupravi, javnim službama i
svakodnevnom životu stanovnika te subvencioniranje mjera energetske
učinkovitosti
Aktivnosti za
provedbu mjere
- analiza stanja korištenja obnovljivih izvora energije i procjena
mogućnosti korištenja sunčeve energije kroz postavljanje fotonaponskih
ćelija na objekte lokalne samouprave i javnih službi te stambenih i drugih
objekata
- uspostava suradnje sa timom za energetsku učinkovitost u Zadarskoj
županiji, radi edukacije i potpore u korištenju obnovljivih izvora energije
- poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kroz raspisivanje
natječaja za dodjelu potpora prilikom postavljanja raznih sustava u
kućanstvima (npr. solarni toplinski kolektori za pripremu potrošnje tople
vode, sustavi s kotlom na drvnu sječku/pelete ili pirolitičkim kotlovima
za pripremu potrošnje tople vode i grijanje, sustavi s fotonaponskim
kolektorima i akumulatorima za proizodnju električne energije za vlastitu
potrošnju, termo fasade, građevna stolarija i dr.)
Nositelji provedbe - općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i resornog ministarstva te
135
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Korisnici
- općina Privlaka, javne ustanove, stanovništvo i potencijalni investitori
Indikatori
- stanje korištenja obnovljivih izvora energije; broj sunčanih sati tijekom
godine; procjena učinkovitosti i utjecaja na okoliš; drugi raspoloživi
obnovljivi izvori energije
MJERA 2.3.2.
Analiza stanja i praćenje provedbe Plana gospodarenja otpadom
Cilj mjere
- poboljšanje i unapređenje svih aktivnosti usmjerenih na podizanje
kvalitete sustava gospodarenja otpadom na području općine, u skladu sa
standardima EU
Aktivnosti
provedbu mjere
za - detaljna analiza prethodnog trogodišnjeg razdoblja provedbe mjera
predviđenih Planom gospodarenja otpadom općine Privlaka za razdoblje
od 2010. – 2017. godine
- u slučaju potpune izgradnje i dovršenja poduzetničkih zona i proizvodnih
pogona u njima – izmijeniti i dopuniti Plan gospodarenja otpadom s
ciljem donošenja mjera za zbrinjavanje industrijskog (proizvodnog)
otpada
- intenziviranje suradnje općine s drugim jedinicama lokalne samouprave i
i županijom, u cilju rješavanja problematike komunalnog i drugog otpada
- daljnji nastavak svih aktivnosti vezanih uz informiranje javnosti o potrebi
primarne selekcije otpada te unapređenje komunalne infrastrukture
u
navedenu svrhu
Nositelji provedbe - općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i resornog ministarstva te
Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Korisnici
- općina Privlaka, čimbenici gospodarskih i društvenih djelatnosti, lokalno
stanovništvo, turisti
Indikatori
- količina pojedinih vrsta otpada i stanje gospodarenja otpadom u općini;
broj kućanstava i stanovnika; broj turista; broj poduzetnika i obrtnika,
poljoprivrednika i ribara; ostali subjekti čije poslovanje zahtjeva propisno
zbrinjavanje otpada; lokacije odlaganja otpada – postojeće i planirane
MJERA 2.3.3.
Ostale aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša
Cilj mjere
- podizanje svijesti svih čimbenika u općini o sustavnoj potrebi zaštite
okoliša te provođenje aktivnosti zaštite okoliša u cilju doprinosa ukupnoj
kvaliteti života
136
CroMost d.o.o.
Aktivnosti za
provedbu mjere
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
- edukacija svih čimbenika i vlasnika parcela o zaštiti okoliša radi
podizanja svijesti o tome da briga za uređen okoliš počinje od uređenja i
održavanja svojih vlastitih parcela (u tom smislu – nastaviti dobru praksu
provedbe ekološke akcije TZ općine Privlaka pod nazivom „Najljepše
uređen vrt i okućnica“; obilježavanje Dana planeta Zemlje „Zelena čistka
– jedan dan za čisti okoliš“ – čišćenje polja, priobalja i podmorja)
- planiranje i uređenje prostora na području općine Privlaka, sukladno
Planu prostornog uređenja općine i nadalje temeljiti na smjernicama
kojima je obuhvaćeno očuvanje prirodnih, kulturno-povijesnih i
tradicijskih vrijednosti krajolika
- pri oblikovanju građevina predvidjeti korištenje materijala i boja
prilagođenih prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalne
arhitekture
- pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova – obvezno
prijavljivanje nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati
zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode;
poduzimanje mjera zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe
- posebna zaštita prirodnog krajolika (plaže, more, flora i fauna) kao
ekološki vrijednih područja; integracija brige o biološkoj i krajobraznoj
raznolikosti u druge sektore; evidentiranje i inventarizacija biološke i
krajobrazne raznolikosti
- postupno povećanje površina poljoprivrednog tla pod ekološkim
nadzorom; revitalizacija i obnova zapuštenih poljoprivrednih površina, uz
poticanje obrade zemljišta na tradicionalan način; poticanje razvoja
pčelarstva; sprječavanje i smanjivanje erozije tla vodom
- u kontekstu gospodarenja prostorom provoditi zaštitu poljoprivrednih tala
od prenamjene; sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zagađenim,
onečišćenim tekućinama te iz atmosfere
- sprječavanje štetnih zahvata i poremećaja u prirodi koji su posljedica
turističkog razvoja i drugih djelatnosti te osiguranje povoljnijih uvjeta
održavanja i slobodnog razvoja prirode – održivi razvoj turizma
- izgradnja sustava praćenja kvalitete voda u općini; osiguravanje trajnog
upravljanja vodama na načelima održivog razvoja i jedinstva vodnog
137
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
režima; očuvanje voda koje su još čiste; očuvanje kakvoće površinskih
voda u propisanim kategorijama; izgradnja i uvođenje „alternativnih“
tehnologija pročišćavanja otpadnih voda
- smanjenje onečišćenja mora s kopna i smanjenje vjerojatnosti onečišćenja
mora s brodova ili akcidentom
- saniranje,
odnosno
uklanjanje
postojećih
izvora
onečišćenja
te
osmišljavanje sustava nadzora nad istima
- integriranje općine u sustav za praćenje emisija i kakvoće zraka na
regionalnoj razini; smanjenje emisije štetnih tvari koje utječu na lokalnu,
regionalnu i globalnu onečišćenost
- izrada
karte
buke
općine
i
planiranje
dovođenja
buke
ispod
dopuštenih/preporučenih razina (gradnju objekata i postrojenja koji su
izvor buke – potrebno je planirati na dovoljno udaljenim lokacijama od
naselja, stambenih, rekreacijskih i turističkih zona)
- sustavno primjenjivati kontinuirane mjere za očuvanje rijetkih biljnih i
životinjskih vrsta te očuvanje okoliša općenito (Natura 2000 i COAST)
Nositelji provedbe - općina Privlaka uz potporu i suradnju sa Zadarskom županijom i resornim
ministarstvom, drugim gradovima i općinama; TZ općine Privlaka;
nositelji gospodarskih i društvenih djelatnosti; investitori; poduzeća u
djelatnosti zbrinjavanja otpada; lokalno stanovništvo
Korisnici
- svi čimbenici gospodarskih i društvenih djelatnosti, lokalno stanovništvo,
turisti
Indikatori
- stanje okoliša i aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša u općini; broj
kućanstava i stanovnika; broj turista; broj poduzetnika i obrtnika,
poljoprivrednika i ribara; količina i lokacije odlaganja otpada; stanje
voda, tala, zraka i buke; biološka i krajobrazna raznolikost (stanje flore i
faune u općini)
138
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
2.3. STRATEŠKI CILJ 3.
Prepoznatljivost i očuvanje
kulturno-povijesne i prirodne baštine
CILJ 3.
Prepoznatljivost i očuvanje kulturno-povijesne i prirodne baštine
PRIORITET 3.1.
Promidžba u cilju prepoznatljivosti kulturno-povijesne i prirodne
baštine
MJERA 3.1.1.
Izgradnja/kupnja i opremanje objekta za etno-muzej i knjižnicu
Cilj mjere
- stvaranje prepoznatljivog kulturno-povijesnog i prirodnog identiteta
općine Privlaka
Aktivnosti
za
- uspostava kvalitetne suradnje sa stanovništvom i nositeljima društvenih
djelatnosti u općini te drugim institucijama i pojedincima s ciljem
provedbu mjere
vrednovanja
kulturno-povijesne
baštine,
prikupljanja
planiranih
eksponata i druge kulturno-povijesne građe (arheološki nalazi, narodne
nošnje, literatura i dr.) iz dostupnih javnih i privatnih izvora
- određivanje lokacije za etno-muzej i knjižnicu (prijedlog: u sklopu
kompleksa zgrade općine, TZ, vrtića i/ili centra općine)
- u slučaju izgradnje: izrada projektne dokumentacije i izgradnja uz
sustavni nadzor usklađenosti sa projektnom dokumentacijom i
planiranih rokova
- opremanje etno-muzeja i knjižnice
- izrada i distribucija promidžbenog materijala
Nositelji provedbe
- općina Privlaka uz potporu Zadarske županije te resornih ministarstava,
TZ općine Privlaka, nositelji društvenih djelatnosti, stanovništvo te
druge institucije i pojedinci
Korisnici
- lokalno stanovništvo, turisti, posjetitelji i gosti općine Privlaka
Indikatori
- valorizacija kulturno-povijesne i prirodne baštine; raspoloživost
eksponata i druge građe; interes javnosti za otvaranje i potporu u radu
etno-muzeja i knjižnice
MJERA 3.1.2.
Uvođenje kulturno-povijesne i prirodne baštine u turističku ponudu
Cilj mjere
- povećanje turističke ponude i prepoznatljivosti kulturno-povijesne i
prirodne baštine općine Privlaka
Aktivnosti
za
- uvrštavanje svih lokaliteta kulturno-povijesne i prirodne baštine u
139
CroMost d.o.o.
provedbu mjere
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
turističku ponudu kroz osmišljavanje i prezentaciju povijesnih priča i
legendi (o Sabunjarima, Sokolaru i dr.)
- izrada i distribucija promidžbenog materijala (brošure, leci, video i
audio-materijal, suveniri)
- inovativnim pristupom uz uvođenje QR kodova upotpuniti informacijski
sustav smeđe turističke signalizacije (u cilju povećanja dostupnosti
informacija o svim lokalitetima kulturno-povijesne i prirodne baštine)
- angažiranje turističkog vodiča i/ili animatora za posjet etno-muzeju i
obilaske lokaliteta kulturno-povijesne baštine (osmišljavanje kvalitetne i
sadržajne ponude)
- prezentacija tradicijskih obrta općine u turističkoj sezoni (kroz sajam ili
sl. manifestaciju)
- povećanje broja nastupa kulturno-umjetničkih udruga (mogućnost
dočeka većih skupina gostiju u tradicionalnoj narodnoj nošnji Privlake i
sl.)
Nositelji provedbe
- općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i resornog ministarstva,
TZ općine Privlaka, nositelji društvenih djelatnosti, stanovništvo te
druge institucije i pojedinci
Korisnici
- turisti, posjetitelji i gosti općine Privlaka
Indikatori
- stanje i kvaliteta turističke ponude u općini Privlaka; dostupnost,
uređenosti i trenutna prepoznatljivost lokaliteta kulturno-povijesne i
prirodne baštine
PRIORITET 3.2.
Očuvanje kulturno-povijesne i prirodne baštine
MJERA 3.2.1.
Uređenje svih lokaliteta kulturno-povijesne i prirodne baštine
Cilj mjere
- zaštita i očuvanje kulturno-povijesne i prirodne baštine općine Privlaka
Aktivnosti za
- uspostava suradnje, organiziranje i koordinacija svih čimbenika
provedbu mjere
društvenih djelatnosti u aktivnostima očuvanja kulturno-povijesne i
prirodne baštine
- organiziranje ciljanih akcija čišćenja i uređenja za pojedine lokalitete i
građevine (plaže, podmorje, luka, arheološka nalazišta, znamenitosti i
dr.)
Nositelji provedbe
- općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i resornog ministarstva,
TZ općine Privlaka, organizacije civilnog društva
140
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Korisnici
- lokalno stanovništvo, turisti, gosti i posjetitelji općine Privlaka
Indikatori
- stanje uređenosti lokaliteta i građevina kulturno-povijesne i prirodne
baštine
Promicanje vrijednosti kulturno-povijesne i prirodne baštine s ciljem
MJERA 3.2.2.
njihova očuvanja
- bolja informiranost o kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini te
Cilj mjere
podizanje svijesti o njihovom očuvanju
Aktivnosti
za
provedbu mjere
- sustavna briga o kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini te ulaganje u
razvoj ljudskih resursa u ovom području
- poticanje rada svih udruga u općini, posebice onih u kulturi, radi trajnog
prenošenja tradicije i znanja o kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini
općine Privlaka na mlađe uzraste
- korištenje međunarodnih razvojnih programa i fondova u svrhu dodatne
financijske i stručne potpore usmjerene očuvanju kulturno-povijesne i
prirodne baštine
- potpora udrugama koje njeguju tradicijske vrijednosti i kulturnopovijesnu baštinu kod sudjelovanja u manifestacijama na regionalnoj,
nacionalnoj i međunarodnoj razini
Nositelji provedbe
- općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i resornog ministarstva,
TZ općine Privlaka, organizacije civilnog društva
Korisnici
- lokalno stanovništvo, gosti, posjetitelji i turisti općine Privlaka
Indikatori
- stanje prepoznatljivosti kulturno-povijesne baštine općine Privlaka,
dostupnost
informacija
o
tradicijskim
vrijednostima;
čimbenici
društvenih djelatnosti aktivni u promicanju tradicijskih vrijednosti
141
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
2.4. STRATEŠKI CILJ 4.
Poboljšanje kvalitete življenja
kroz razvoj društvenih djelatnosti
Kroz ovaj cilj podići će se razina učinkovitosti civilnog, javnog i poduzetničkog
sektora u svrhu poboljšanja kvalitete življenja u općini Privlaka. Poticanjem daljnjeg
osnivanja udruga civilnog društva, te zajedničkom koordinacijom svih čimbenika u
društvenim i gospodarskim djelatnostima, uz odgovarajuću opremljenost i umreženost,
potaknut će se i njihova kontinuirana međusobna suradnja i stvoriti sustav koji zajedničkim
snagama razvija općinu te donosi bolju kvalitetu življenja svih stanovnika općine.
CILJ 4.
Poboljšanje kvalitete življenja kroz razvoj društvenih djelatnosti
PRIORITET 4.1.
Razvoj i poticanje odgojno-obrazovnih te sportskih i rekreacijskih
aktivnosti
MJERA 4.1.1.
Unapređenje sustava odgoja i obrazovanja
Cilj mjere
- unapređenje sustava odgoja i obrazovanja u općini Privlaka kroz
izgradnju objekata i jačanje odgojno-obrazovnih aktivnosti
Aktivnosti
provedbu mjere
za
- izgradnja zgrade dječjeg vrtića za sve uzraste predškolske djece, te
osmišljavanje sadržaja dječje igraonice u prijelaznom razdoblju za djecu
od jedne do tri godine (korištenje mogućnosti poticanja zapošljavanja
dugotrajno nezaposlenih osoba ili kroz stručno osposobljavanje za rad)
- obnova i nastavak redovitog održavanja zgrade Osnovne škole u
Privlaci, uz nabavku adekvatne suvremene školske opreme; potpora
dodatnoj
edukaciji
nastavnika
te
organiziranju
izvannastavnih
aktivnosti; sustavno praćenje i nadziranje poštivanja svih propisanih
pedagoških standarda i kriterija
- razmatranje mogućnosti izgradnje i opremanja suvremene sportske
dvorane
- sustavno djelovanje u cilju bolje prometne povezanosti učenika i
studenata putnika sa obrazovnim ustanovama izvan općine Privlaka
- posebno poticanje izvrsnih studenata i njihovo uključivanje u razne
projekte u gospodarstvu i drugim djelatnostima od strateškog značaja za
razvoj općine Privlaka (nastaviti dobru praksu stipendiranja studenata i
142
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
razmotriti mogućnost povećanja mjesečnih iznosa stipendija)
- stvaranje preduvjeta za cjeloživotno obrazovanje kroz osmišljavanje
programa te uključivanje odraslih u postojeće programe i obrazovne
institucije
- uključivanje
stručnjaka
s
pojedinih
područja
gospodarstva,
poljoprivrede i turizma u edukaciju vlasnika poduzeća i obrta te
zaposlenika, poljoprivrednika i ribara
- osmišljavanje društvenih akcija i nagrađivanje učenika u sklopu raznih
aktivnosti (poput projekata: „Prevencija internetskog nasilja kod djece i
mladih“; „Deset dana bez ekrana“ – bez računala, slanja SMS-ova i
gledanja TV-a i sl.)
Nositelji provedbe
- općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i resornog ministarstva te
druge institucije u području odgoja i obrazovanja
Korisnici
- djeca predškolske dobi, učenici i nastavnici, studenti, lokalno
stanovništvo, nositelji gospodarskih i društvenih djelatnosti
Indikatori
- broj djece predškolske dobi i njihova dob, broj učenika u sustavu
osnovnoškolskog obrazovanja, broj nastavnog osoblja, broj učenika u
sustavu srednjoškolskog obrazovanja, broj studenata, potrebe turizma,
gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva za stručnim kadrovima,
edukacijama i predavanjima
MJERA 4.1.2.
Razvoj i poticanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti
Cilj mjere
- promidžba i potpora sportskim i rekreacijskim aktivnostima u cilju
očuvanja zdravlja i kvalitete življenja
Aktivnosti za
provedbu mjere
- sustavno djelovanje u cilju povećanja broja osoba koje se bave
sportskim aktivnostima, radi očuvanja zdravlja i bolje iskoristivosti
slobodnog vremena stanovnika svih uzrasta te doprinosa sportskom i
rekreativnom turizmu
- nastavak potpore udrugama u sportu i njihovim aktivnostima te daljnje
djelovanje u cilju poboljšanja uvjeta za ostvarivanje njihovih aktivnosti i
povećanje broja članova
- posebnim poticajima stimulirati uspješne sportske udruge te razvijati
njihov značaj kroz bolju promociju i informiranost stanovništva,
posebno mladih
143
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
- redovito održavanje svih sportskih objekata i igrališta
- razmatranje mogućnosti uvođenja novih sportskih i rekreacijskih
sadržaja (za fitness, boćalište, mini-golf, team building sadržaji i dr.) u
suradnji sa zainteresiranim investitorima
- uključivanje općine u regionalne, nacionalne i međunarodne programe
radi promidžbe i daljnjeg razvoja sportskih aktivnosti
Nositelji provedbe
- općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i resornog ministarstva;
investitori
Korisnici
- lokalno stanovništvo, sportske udruge, turisti, posjetitelji i gosti općine
Privlaka
Indikatori
- broj i vrste sportskih objekata i terena, interes lokalnog stanovništva,
turista i drugih subjekata za druge sportske aktivnosti koje trenutno nisu
organizirane i dostupne u općini
PRIORITET 4.2.
Razvoj i poticanje aktivnosti civilnog društva
MJERA 4.2.1.
Poticanje razvoja i aktivnosti udruga civilnog društva te jačanje
njihove međusobne suradnje
Cilj mjere
- podupiranje razvoja i aktivnosti udruga civilnog društva na području
općine Privlaka, te njihove međusobne suradnje s ciljem povećanja
njihova zajedničkog doprinosa razvoju općine
Aktivnosti za
provedbu mjere
- uspostava suradnje te sistematiziranje udruga na području općine
Privlaka, djelatnosti i broja njihovih članova
- izgradnja/kupnja adekvatnog prostora namijenjenog radu svih udruga u
općini te nadzor nad korištenjem istog (prijedlog: Dom kulture)
- osiguranje jednakih uvjeta za rad ustanova i udruga, kao i primatelja,
korisnika njihovih usluga
- poticanje postojećih i privlačenje novih stručnih kadrova sposobnih za
podizanje razine i standarda kulturnih aktivnosti
- unapređenje promidžbe i produljenje kulturnih aktivnosti i sadržaja na
cijelu godinu – posebno poticanje tradicionalnih kulturnih događanja
koja odražavaju i pridonose očuvanju običaja i prepoznatljivog
identiteta općine
- uključivanje udruga u razvojne inicijative, aktivnosti i projekte općine i
županije
144
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
- uključivanje općine u regionalne, nacionalne i međunarodne programe
očuvanja i daljnjeg razvoja kulturno-povijesne baštine i kulturnih
aktivnosti
Nositelji provedbe
- organizacije civilnog društva, općina Privlaka uz potporu Zadarske
županije i resornog ministarstva, TZ općine Privlaka
Korisnici
- udruge civilnog društva i korisnici njihovih usluga, stanovništvo,
posjetitelji i turisti, volonteri, općina Privlaka
Indikatori
- broj udruga i njihovih članova, djelatnosti; povezanost na lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini; broj razvojnih projekata
u općini u koje su uključene udruge; broj građana uključenih u
aktivnosti i inicijative potaknute od strane udruga; broj udruga s
istaknutim rezultatima; broj stručnjaka zaposlenih u udrugama ili
uključenih u aktivnosti udruga
MJERA 4.2.2.
Izgradnja kvalitetnijeg sustava socijalne skrbi i zdravstvene zaštite
Cilj mjere
- poboljšanje sustava socijalne skrbi i zdravstvene zaštite u općini
Privlaka
Aktivnosti za
provedbu mjere
- analiza stanja socijalne skrbi i zdravstvenog stanja stanovništva te
najugroženijih skupina populacije
- jačanje suradnje s drugim jedinicama lokalne samouprave i županijom u
provedbi programa socijalne skrbi
- poticanje izvaninstitucionalnih oblika skrbi; razvijanje dodatnih sadržaja
za starije i nemoćne osobe te osobe s invaliditetom u općini; podizanje
razine kvalitete socijalnih usluga prema korisnicima; poticanje
programa potpore posebno osjetljivih skupina
- kontinuirano informiranje građana, poglavito osjetljivih skupina – o
pravima i uslugama koje su im na raspolaganju
- izrada preventivnih zdravstvenih programa i sustavna edukacija
stanovništva
- ulaganje u održavanje i opremanje ambulante kao jedine zdravstvene
ustanove na području općine Privlaka
- podizanje standarda zdravstvenih usluga
Nositelji provedbe
- općina Privlaka uz potporu Zadarske županije i u suradnji sa drugim
jedinicama lokalne samouprave; druge institucije i ustanove te nositelji
145
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
aktivnosti u području socijalne skrbi i zdravstvene zaštite
Korisnici
- stanovništvo općine Privlaka, turisti
Indikatori
- kvaliteta i dostupnost usluga socijalne skrbi i zdravstvene zaštite u
općini, dobna struktura, socijalna ugroženost i zdravstveno stanje
stanovništva
146
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
3. HORIZONTALNI CILJEVI
Osim srednjoročnih programskih ciljeva, važni su i tzv. dugoročni, horizontalni
ciljevi, odnosno ciljevi koji bi se idealno trebali promicati u svim programima i projektima
implementacije Programa ukupnog razvoja općine Privlaka, posebno onima financiranim iz
fondova Europske unije, a uključuju: razvoj informacijskog društva, promociju jednakih
mogućnosti i ljudskih prava, upravljanje okolišem i održivost, nastavak razvoja privatnojavnog partnerstva i učinkovite demokracije. U nastavku se razmatra zastupljenost svakog od
navedenih ciljeva u razvojnom scenariju Programa ukupnog razvoja općine Privlaka.
3.1. Razvoj informacijskog društva
Informacijsko društvo se pokazuje kao imperativ sveukupnog razvoja u svijetu, pa
tako i u Zadarskoj županiji te općini Privlaka. Potencijal informacijskog društva prožima sve
aspekte Programa ukupnog razvoja. Specifičnost ovog horizontalnog cilja je povećanje
uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u svim poslovnim i socijalnim grupama u
općini Privlaka. Ovaj cilj podrazumijeva: proširenje uporabe informacijske tehnologije i
interneta na svim razinama društva, povećanu konkurentnost poduzetnika radi uporabe ICT
aplikacija (informacijske i komunikacijske tehnologije), poboljšanu javnu svjesnost o
mogućnostima koje nudi informacijsko društvo, povećano društveno uključivanje putem euprave te povećan broj osoba osposobljenih u ICT vještinama.
U tom smislu, potrebno je da Općina Privlaka kao glavni nositelj razvoja
informacijskog društva na lokalnoj razini, sustavno djeluje u cilju kvalitetnije i transparentnije
informiranosti svih stanovnika, gospodarskih čimbenika, turista i posjetitelja u općini.
Stoga se predlaže da se postojeća službena web stranica Općine Privlaka, na kojoj su
za sada dostupni uglavnom općeniti podaci i službeni akti, upotpuni brojnim novim
sadržajima, prvenstveno o svim trenutnim aktivnostima koje se u općini provode, a za koje
postoji interes šire javnosti. Također, stranicu je potrebno upotpuniti novostima iz turističke
ponude, kao i mogućnostima koje se u općini Privlaka nude potencijalnim investitorima, uz
redovito ažuriranje, kako bi zainteresirani korisnici uvijek imali pravodobnu i kvalitetnu
informaciju. Predlaže se i da na navedenoj web stranici kontinuirano budu dostupni podaci o
svim gospodarskim subjektima u općini te udrugama civilnog društva i njihovim
aktivnostima, s ciljem poboljšanja njihove promocije te stvaranja novih prilika za razvoj i
unapređenje aktivnosti koje provode.
147
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
3.2. Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava
Za razvoj općine Privlaka nužno je promicanje jednakih mogućnosti pristupa
obrazovanju i podizanje ukupne kvalitete života svih stanovnika, neovisno o njihovom spolu,
dobi, etničkoj pripadnosti i invaliditetu. Naglasak je na novim inicijativama i aktivnostima
zajednice, s ciljem promicanja socijalne integracije, uključenosti i suživota, i to posebno
pružanje podrške kod pristupa obrazovanju skupinama s posebnim potrebama, pružanje
podrške kod pristupa zapošljavanju skupinama osoba u nepovoljnom položaju te podrška
razvoju socijalnih usluga i sposobnosti pružatelja tih usluga u borbi protiv socijalne
isključenosti i siromaštva. Ovaj prioritet je, kao horizontalni prioritet, uključen u sve prioritete
i mjere, kako bi se, sukladno razvoju Zadarske županije i općine Privlaka, razvijao i položaj
ugroženih skupina u društvu.
3.3. Održivi razvoj
Koncept održivog razvoja podrazumijeva korištenje resursa kako bi se zadovoljile
potrebe ljudi, istovremeno čuvajući okoliš. Održivim razvojem čuvamo resurse za buduće
generacije. Koncept obuhvaća tri uzajamno povezana dijela: održivi okoliš, ekonomsku
održivost i društveno političku održivost. Ovi principi moraju biti čvrsto integrirani u svim
projektima kako bi održivi razvoj uistinu zaživio. Dobri primjeri su razvoj zelenog
poduzetništva, očuvanje i održivo korištenje okoliša, krajolika i prirodne baštine, ulaganje u
obnovljive izvore energije, ali i projekti usmjereni na jačanje i umrežavanje civilnog društva
te jačanje koordinacije tijela regionalne/lokalne samouprave i njihovu suradnju s građanima.
3.4. Partnerstvo i učinkovita demokracija
Partnerstva između javnog sektora, privatnog sektora i civilnog društva na lokalnoj
i/ili regionalnoj razini prepoznata su u Europskoj uniji kao jedan od nužnih preduvjeta i/ili
instrumenata uspješnog održivog razvoja. Iskustveno, partnerstvo se pokazalo ključnim
čimbenikom kako u postizanju maksimalne mobilizacije resursa, tako i prilikom pronalaženja
rješenja za krizne razvojne situacije. Cilj Zadarske županije i općine Privlaka je kontinuiran
razvoj partnerskih odnosa i međusektorska suradnja na svim razinama. Sama izrada Programa
ukupnog razvoja je korak naprijed u razvoju partnerstva i učinkovite demokracije, a u
Županijsku razvojnu strategiju Zadarske županije i Program ukupnog razvoja općine Privlaka
ugrađene su mjere kojima javni sektor podupire svoje partnere u razvoju (privatni sektor i
148
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
civilno društvo), čime automatski jača i partnerstvo. Zadarskoj županiji i Općini Privlaka je
također cilj i suradnja s institucijama iz drugih zemalja, poglavito na raznim projektima
međunarodne suradnje. Uz partnerstvo i učinkovitu demokraciju, važan je razvoj volonterstva
kao stupa civilnog društva te vrlo važnog ljudskog resursa u mnogim sektorima.
149
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
4. BAZA PROJEKTNIH IDEJA U ŽUPANIJI
Baza projektnih ideja predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja
Zadarske županije. U bazu se unose podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili
nositelji i/ili predlagatelji javno-pravne, privatne i civilne organizacije. Baza je na jednom
mjestu objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih prijedloga projekata s područja
županije, a omogućuje uvid u razvojni smjer županije za sljedeće programsko razdoblje.
Zaključci analize baze projektnih ideja pomažu odrediti zajedničke potrebe predlagatelja, što
je osnova za definiranje Županijske razvojne strategije. Sve ideje i pripremljeni projekti iz
baze razvrstavaju se prema definiranim prioritetima i ciljevima koje je usuglasila radna
skupina za izradu Županijske razvojne strategije, čime se dobiva pregled važnosti projekata u
odnosu na definirane prioritete.
Cilj i svrha baze projektnih ideja je učinkovito planiranje i praćenje provedbe politike
regionalnog/županijskog razvoja.
Projektne ideje dostavljane su na posebno strukturiranim obrascima putem kojih su se
projektne ideje identificirale, određivao im se sadržaj, iznos, stupnjevi pripremljenosti i drugi
pokazatelji. To je prvi korak u selekciji projektnih ideja prema ključnim parametrima koji su
odabrani tako da osiguravaju da projektne ideje, odnosno, prijedlozi, prilikom kandidiranja,
mogu zadovoljiti uvjete i kriterije raznih izvora financiranja. Projektne ideje su onaj dio
cjeline Županijske razvojne strategije kojim se, njime definirani, vizija, ciljevi i prioriteti
postupno ostvaruju. U bazu ulaze sve projektne ideje/prijedlozi koji zadovoljavaju osnovni
kriterij odabira: usklađenost sa Županijskom razvojnom strategijom određenim ciljevima,
prioritetima i mjerama, za što je implicitno utvrđena i usklađenost s državnim i programima
Europske unije, kao i brojni drugi kriteriji koji su uzeti u obzir pri formuliranju Županijske
razvojne strategije. Prednost imaju projektne ideje/prijedlozi koji pridonose ostvarenju većeg
broja Žuupanijskom razvojnom strategijom utvrđenih, prioriteta i ciljeva. Projektne ideje,
razvrstane prema prioritetima i ciljevima, potom prolaze klasifikaciju prema razini spremnosti
za provedbu. Projektne ideje koje su spremne za provedbu odvajaju se od projektnih ideja
koje su niže razine pripremljenosti te se dalje ocjenjuju prema definiranim kriterijima.
Važno je naglasiti kako baza projektnih ideja nije konačno definirana, već je živ i
promjenjiv sustav koji ovisi o promjenama u projektnim idejama (ishodovanje dokumentacije,
promjene uvjeta i dr.) i njihovu ažuriranju. Baza projektnih ideja ažurira se najmanje dva puta
150
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
godišnje, a uz primjenu novog sustava elektroničke baze, ažuriranje će se provoditi
kontinuirano.
Središnja elektronska baza razvojnih projekata, formirana i vođena od strane
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, sadržava podatke o razvojnim
projektima čiji su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji javno-pravna tijela te koji se
financiraju iz proračuna Republike Hrvatske i/ili Europske unije. Pravilnikom je definirano
što se podrazumijeva pod razvojnim projektima:
„Razvojni projekti su projekti izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske,
socijalne, okolišne i energetske te druge potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili
jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih kapaciteta, jačanja i izgradnje društvenog
kapitala te drugi projekti kojima se pridonosi regionalnom razvoju”.
Baza dijeli projekte na: lokalne, županijske, regionalne, nacionalne i međunarodne.
Podaci u bazi svrstavaju se u slijedeće grupe: identifikacija projekta, sadržaj projekta,
financiranje projekta, realizacija projekta i pokazatelji projekta.
Ovlašteni unositelji podataka u bazu jesu subjekti upisani u Upisnik ustrojstvenih
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba
osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja. Formiranjem
središnje elektronske baze projekata, ovlaštenim unositeljima na lokalnoj razini, omogućen je
unos podataka putem računala upisom u predviđene obrasce.
Zbog široke lepeze mogućnosti koje pruža ovakvo predlaganje i vrednovanje
projekata, u općini Privlaka je potrebno kontinuirano djelovati na poticanju svih subjekata u
aktivnostima izrade i predlaganja razvojnih projekata u svim vrstama djelatnosti.
Trenutno nisu raspoloživi podaci o eventualno predloženim projektima općine
Privlaka, a koji su do sada dostavljeni u Bazu projektnih ideja Zadarske županije.
151
V.
FINANCIJSKI OKVIR
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, kao i upravljanje tim sredstvima te
praćenje njihova korištenja važan su aspekt provedbe Programa ukupnog razvoja općine
Privlaka.
Za financiranje provedbe razvojnih projekata u cilju ostvarenja strateških ciljeva
Programa ukupnog razvoja predviđeni su slijedeći izvori:
1. Sredstva iz domaćih izvora:
- proračunska sredstva Općine Privlaka i Zadarske županije
- sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (predviđena u
okviru Nacionalne strategije regionalnog razvoja) i drugih ministarstava
- sredstva iz drugih domaćih izvora (fondovi, nevladine udruge, privatni izvori)
2. Sredstva iz međunarodnih izvora:
- sredstva dostupna temeljem priključenja Republike Hrvatske Europskoj uniji –
sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i kohezijskog
fonda,
- sredstva međunarodnih financijskih institucija,
- sredstva temeljem bilateralne/multilateralne suradnje (međuregionalne suradnje),
- sredstva temeljem suradnje na projektima iz Programa zajednice.
S obzirom na nedostatna financijska sredstva u općinskom i županijskom proračunu,
strategija financiranja povezana je, prvenstveno, s pristupom međunarodnim izvorima
financiranja (poput fondova Europske unije, fondova Svjetske banke, EBRD-a i drugih
bilateralnih izvora financiranja). S tog aspekta, ključno je ojačati kapacitete za pribavljanje i
upravljanje tim sredstvima, u cilju postizanja najvišeg stupnja učinkovitosti korištenja
dostupnih fondova Vlade Republike Hrvatske i drugih multilateralnih i bilateralnih fondova.
Potrebno je da Općina Privlaka i Zadarska županija osiguraju dodatni dio sredstava u novcu
ili materijalnom obliku.
Svaki domaći i inozemni nositelj financiranja ima vlastite zahtjeve, koji se moraju
zadovoljiti prije nego se financiranje potvrdi. Stoga projekti predloženi tim nositeljima moraju
biti i prihvatljivi te poželjni za financiranje. Projektni prijedlozi moraju biti potpuno usklađeni
sa Programom ukupnog razvoja i Županijskom razvojnom strategijom te imati pozitivnu
procjenu izvedivosti. U tom smislu, jedan od glavnih zadataka Općinskog vijeća i osobe
imenovane za provedbu Programa ukupnog razvoja općine Privlaka – je osigurati da se
projektni prijedlozi na pravilan način podnose domaćim i međunarodnim izvorima
financiranja.
153
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Financijski okvir za razdoblje provedbe Programa ukupnog razvoja općine Privlaka
temeljit će se na analizi Općinskog vijeća i odgovorne osobe te eventualno osnovanih radnih
tijela/skupina i/ili Baze projektnih ideja u Zadarskoj županiji.
U Bazi projektnih ideja Zadarske županije, prikazane financijske projekcije za
razvojne projektne prijedloge razvrstane su po strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama.
Stoga se ocjenjuje da će projektni prijedlozi Općine Privlaka najavljeni ovim Programom
ukupnog razvoja, uvrštavanjem u Bazu projektnih ideja Zadarske županije, biti prepoznati i
uvršteni među one najkvalitetnije, a sama Općina Privlaka u najaktivnije sudionike budućeg
razvoja, kako svojeg područja, tako i Zadarske županije.
U donjoj tabeli prikazan je sažetak definiranih strateških ciljeva, prioriteta i mjera
općine Privlaka, kao podloga za određivanje iznosa financijskih sredstava potrebnih za
njihovu realizaciju:
Tabela 24. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Općine Privlaka te planirana financijska sredstva
Redni broj
Cilj 1
Prioritet 1.1.
Mjera 1.1.1.
Mjera 1.1.2.
Mjera 1.1.3.
Prioritet 1.2.
Mjera 1.2.1.
Mjera 1.2.2.
Mjera 1.2.3.
Cilj 2
Prioritet 2.1.
Mjera 2.1.1.
Mjera 2.1.2.
Prioritet 2.2.
Mjera 2.2.1.
Mjera 2.2.2.
Prioritet 2.3.
Mjera 2.3.1.
Naziv cilja/prioriteta/mjere
Razvoj konkurentnog turizma, gospodarstva, poljoprivrede
i ribarstva
Razvoj konkurentnog turizma
Kreiranje potreba u turizmu i izrada Master plana turizma
Razvoj planiranih selektivnih oblika turizma i izgradnja
turističke infrastrukture
Poboljšanje ukupne turističke ponude i promidžbe općine
Privlaka
Razvoj gospodarstva, poljoprivrede i ribarstva
Izgradnja i infrastrukturno opremanje poslovnih zona
Poticanje razvoja lokalnog poduzetništva i obrtništva
Poticanje razvoja konkurentne poljoprivrede i ribarstva kroz
planiranje proizvodnje, izgradnju infrastrukture i potporu na
tržištu
Izgradnja i modernizacija infrastrukture s ciljem
unapređenja kvalitete života i zaštite okoliša
Izgradnja nove i modernizacija postojeće prometne i
komunalne infrastrukture
Izgradnja nove i modernizacija postojeće prometne
infrastrukture
Izgradnja nove i modernizacija postojeće komunalne
infrastrukture
Određivanje lokacije, izgradnja i uređenje centra općine
Određivanje lokacije i izrada projektne dokumentacije
Izgradnja i uređenje centra općine
Zaštita okoliša
Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanje
energetske učinkovitosti
154
Iznos u kn
CroMost d.o.o.
Mjera 2.3.2.
Mjera 2.3.3.
Cilj 3
Prioritet 3.1.
Mjera 3.1.1.
Mjera 3.1.2.
Prioritet 3.2.
Mjera 3.2.1.
Mjera 3.2.2.
Cilj 4
Prioritet 4.1.
Mjera 4.1.1.
Mjera 4.1.2.
Prioritet 4.2.
Mjera 4.2.1.
Mjera 4.2.2.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Analiza stanja i provedbe Plana gospodarenja otpadom
Ostale aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša
Prepoznatljivost i očuvanje kulturno-povijesne i prirodne
baštine
Promidžba u cilju prepoznatljivosti kulturno-povijesne i
prirodne baštine
Izgradnja/kupnja i opremanje objekta za etno-muzej i knjižnicu
Uvođenje kulturno-povijesne i prirodne baštine u turističku
ponudu
Očuvanje kulturno-povijesne i prirodne baštine
Uređenje svih lokaliteta kulturno-povijesne i prirodne baštine
Promicanje vrijednosti kulturno-povijesne i prirodne baštine s
ciljem njihova očuvanja
Poboljšanje kvalitete življenja kroz razvoj društvenih
djelatnosti
Razvoj i poticanje odgojno-obrazovnih te sportskih i
rekreacijskih aktivnosti
Unapređenje sustava odgoja i obrazovanja
Razvoj i poticanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti
Razvoj i poticanje aktivnosti civilnog društva
Poticanje razvoja i aktivnosti udruga civilnog društva te jačanje
njihove međusobne suradnje
Izgradnja kvalitetnijeg sustava socijalne skrbi i zdravstvene
zaštite
155
VI.
PROVEDBA PROGRAMA
UKUPNOG RAZVOJA
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
1. TEMELJI ZA IZRADU I PROVEDBU
RAZVOJNIH DOKUMENATA
Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske određeni su nositelji politike
regionalnog razvoja. Prema Zakonu, planiranje i provedba regionalne razvojne politike,
organizira se na nekoliko razina javne vlasti. Prva razina su središnja tijela državne uprave
usmjerena na poticanje razvoja, dok drugu razinu predstavljaju jedinice područne (regionalne)
samouprave.
Zakon promovira partnerstvo i suradnju između središnje i županijske razine kako bi
se, u najvećoj mogućoj mjeri, iskoristili razvojni potencijali cjelokupnog državnog teritorija.
Središnja je razina odgovorna za sveukupnu viziju razvoja i aktivno vodstvo u ostvarenju
ciljeva regionalnog razvoja, dok se prepoznavanjem uloge županijske razine, omogućuje
potrebna fleksibilnost i daje mogućnost županijama da samostalno usmjere vlastiti razvoj
prema ostvarenju vlastitih posebnih, ali i sveukupnih ciljeva razvojne politike Republike
Hrvatske.
U tom kontekstu, Županijsku razvojnu strategiju treba promatrati kao dokument kojim
su definirani vizija, strateški ciljevi razvoja županije, prioriteti razvoja te mjere koje se moraju
poduzeti kako bi se ostvarili strateški ciljevi regionalne/lokalne zajednice, a samim tim i
nacionalni ciljevi. U istom kontekstu, Program ukupnog razvoja općine Privlaka predstavlja
strateški dokument lokalnog razvoja, u potpunosti usklađen sa Županijskom razvojnom
strategijom, koji također svojim strateškim ciljevima, prioritetima razvoja i mjerama te
njihovom provedbom, značajno doprinosi ukupnom razvoju Zadarske županije.
Detaljno razrađeni prioriteti i mjere osnova su za izradu projektnih prijedloga,
realizacijom kojih će se pridonijeti lokalnom i regionalnom razvoju te, samim tim, ostvarenju
strateških ciljeva. Za uspješnu provedbu Programa ukupnog razvoja potrebno je ostvariti
suradnju lokalne samouprave i svih društveno-gospodarskih čimbenika općine Privlaka na
koje se on odnosi, kao i regionalne samouprave te drugih interesnih skupina na području
Zadarske županije, ali i institucija koje će djelovati u fazi priprema projekata, financiranja,
izvedbe i nadzora izvedbe, kao i ocjene postignutih učinaka.
Program ukupnog razvoja općine Privlaka i njegova provedba predviđeni su za
slijedeće razdoblje od sedam godina. Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju očekuje
se velik utjecaj na regionalni razvoj. Sredstva namijenjena za regionalni razvoj višestruko će
se povećati, ali dolazi i do promjena u načinu financiranja projekata u odnosu na dosadašnje
157
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
financiranje iz predpristupnih fondova Europske unije, odnosno, punopravnim članstvom je u
potpunosti ukinut pristup predfinanciranja u kojem je prijavitelj projekta glavninu financijskih
sredstava dobivao na početku provedbe. Za razliku od navedenog pristupa, prijavitelj sada
mora provesti sve predviđene aktivnosti te onda od mjerodavnog tijela tražiti povrat uloženih
financijskih sredstava. Ovaj pristup će znatno utjecati na iznose, strukturu i tipove
organizacija koje će podnositi projektne prijedloge, čemu treba posvetiti posebnu pozornost u
planiranju i realizaciji projekata općine Privlaka.
Županijska razvojna strategija Zadarske županije izrađena je za razdoblje od 2011. do
2013. godine, te se daljnje strateško planiranje namjerava uskladiti sa novim sedmogodišnjim
programskim ciklusom Europske unije, za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Međutim, u
daljnjem planiranju razvoja Zadarske županije, a time i jedinica lokalne samouprave na
njenom području, ne očekuju se značajnija odstupanja od predviđenih strateških ciljeva u
prethodnom planskom razdoblju. Značaj prelaska u nove programske cikluse očitovat će se
jedino u definiranju prioritetnosti određenih područja/problema, s čim u skladu će se
predviđati i odgovarajuće alokacije financijskih sredstava.
S tim u skladu, bez detaljnih informacija o način korištenja sredstava iz fondova
Europske unije, nije moguće osmisliti kvalitetnu razvojnu strategiju, koja se uvelike oslanja
na ovaj izvor financiranja, posebice na županijskoj, a samim time i na lokalnoj razini,
odnosno na području općine Privlaka.
158
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
2. INSTITUCIONALNI OKVIR
Provedbom Županijske razvojne strategije i Programa ukupnog razvoja općine
Privlaka, javni sektor kroz predložene prioritetne projekte, potiče razvoj privatnog i civilnog
sektora, kako bi mogli učinkovitije doprinositi uravnoteženom i održivom razvoju županije i
općine. Istovremeno i sam javni sektor, provedbom mjera iz Strategije i Programa, jača svoje
kapacitete i učinkovitost rada.
U provedbi Županijske razvojne strategije, glavnu ulogu ima Županija, odnosno
Skupština Zadarske županije, koja usvaja Županijsku razvojnu strategiju te odgovara za njenu
provedbu. Osim Županijske skupštine Županijsko partnersko vijeće je najvažnije tijelo unutar
sustava za provedbu Županijske razvojne strategije. Županijsko partnersko vijeće je
savjetodavna skupina, i kao takva, ona ne donosi izvršne odluke, već sastavlja preporuke za
Županijsku skupštinu. U provedbi Programa ukupnog razvoja općine Privlaka, glavnu ulogu
ima Općinsko vijeće, koje usvaja Program ukupnog razvoja te zajedno s pročelnikom
Jedinstvenog upravnog odjela, odgovara za njenu provedbu.
Pri izradi Strategije razvoja Zadarske županije, kao i Programa ukupnog razvoja
općine Privlaka, poštovalo se načelo partnerstva i konzultacijski proces. Partnersko vijeće u
županiji osnovano je tijekom procesa pripreme, a sastoji se od članova koji su predstavnici
javnog, privatnog i civilnog sektora. S obzirom na svoj izniman doprinos kreiranju i provedbi
odrednica regionalnog razvoja, ovo tijelo nastavlja pružati podršku regionalnom razvoju
Zadarske županije. U općini Privlaka je tijekom izrade Programa ukupnog razvoja ostvarena
uspješna suradnja sa načelnikom, pročelnikom Jedinstvenog upravnog odjela, zaposlenima u
općini te brojnim drugim pojedincima – stanovnicima općine zastupljenima u svim
djelatnostima.
Javni sektor, u ovom kontekstu, uključuje jedinice lokalne samouprave i druge javne
institucije s područja Zadarske županije. Javni sektor ima vrlo značajnu ulogu u privlačenju
sredstava iz vanjskih izvora u županiju i općinu Privlaka. Naime, njihov neprofitni karakter
čini ih raspoloživim za primanje nepovratne financijske pomoći iz fondova Europske unije.
Civilni sektor – nevladine organizacije imaju značajno iskustvo u pripremi i provedbi
projekata i često raspolažu međunarodnim izvorima financiranja. Uglavnom rade na provedbi
socijalnih projekata s niskim proračunom, zbog čega je njihova nazočnost u partnerstvu
snažna i potrebno je da takva i ostane, kako bi se osigurala uspješna provedba Županijske
159
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
razvojne strategije i Programa ukupnog razvoja općine Privlaka, te ostvarilo što je moguće
više predviđenih mjera.
Privatni sektor je glavni pokretač gospodarskog razvoja i otvaranja novih radnih
mjesta. Privatnom sektoru na području županije i općine Privlaka nužno je potrebno
omogućiti razvoj putem djelotvorne potpore javnog sektora, kako bi se povećala
konkurentnost županijskog i općinskog gospodarstva.
Razvojna agencija Zadarske županije imenovana je regionalnim koordinatorom te je
upisana na prijedlog Zadarske županije u Upisnik upravnih tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba, osnovanih s ciljem učinkovite
koordinacije i poticanja regionalnog razvoja. Prema Pravilniku o upisniku upravnih tijela
jedinica lokalne i regionalne samouprave, poslovi regionalnog koordinatora uključuju
slijedeće aktivnosti:
•
koordinacija izrade Županijske razvojne strategije;
•
izrada akcijskih planova u provedbi Županijske razvojne strategije;
•
praćenje provedbe Županijske razvojne strategije;
•
koordinacija poslova vezanih uz središnju elektroničku bazu razvojnih projekata;
•
koordinacija aktivnosti jedinica lokalne samouprave za regionalni razvoj;
•
sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz razvoj potpomognutih područja;
•
sudjelovanje u radu partnerskih vijeća statističkih regija;
•
poticanje zajedničkih razvojnih projekata;
•
sudjelovanje u izradi razvojnih projekata statističke regije;
•
suradnja s drugim regionalnim koordinatorima radi stvaranja i provedbe
zajedničkih projekata.
160
VII.
PRAĆENJE
I
IZVJEŠĆIVANJE
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Bez odgovarajućeg praćenja i izvješćivanja nije moguće pratiti učinke provedbe
Programa ukupnog razvoja općine Privlaka i osigurati sustav odgovornosti za poduzete
aktivnosti, odnosno za rezultate različitih mjera i projekata.
Na županijskoj razini, u provedbi Županijske razvojne strategije Zadarske županije,
Razvojna agencija Zadarske županije imenovana je regionalnim koordinatorom te je prema
Pravilniku o upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave, između
ostalog, odgovorna za praćenje provedbe Županijske razvojne strategije, kao i za koordinaciju
poslova vezanih uz središnju elektroničku bazu razvojnih projekata. Svrha praćenja i
vrednovanja je putem sustavnog ispitivanja omogućiti učinkovitu i transparentnu provedbu
projekta. U Općini Privlaka predlaže se, da pored Općinskog vijeća, glavnu ulogu u praćenju
provedbe i vrednovanja projekata perdviđenih Programom ukupnog razvoja, ima pročelnik
Jedinstvenog upravnog odjela, s mogućnošću imenovanja pojedinih vijećnika ili drugih osoba
za praćenje određenih, konkretnih mjera.
Sustavno, transparentno, institucionalizirano vrednovanje ima i svoja ograničenja.
Jedno od osnovnih odnosi se na ograničenu kvalitetu raspoloživih indikatora, odnosno
nepostojanje potrebnih pokazatelja, osiguranje njihove dovoljne kvalitete, trošak i teškoće u
vezi njihova prikupljanja i dr. Indikatori u procesu vrednovanja korisni su jedino ako su
relevantni, dobro definirani i jasni te ako će pomoći pri mjerenju napretka projekta, a to nije
uvijek moguće postići. Za učinkovitu provedbu praćenja i vrednovanja te korištenja rezultata
vrednovanja potrebno je organizirati primjeren informacijski sustav upravljanja i pohrane
relevantnih podataka. Takav sustav treba osigurati pravodobne informacije o različitim
projektima, njihovim sudionicima i rezultatima.
Osnovu sustava činila bi baza koja bi morala sadržavati:
1) osnovne podatke o svakom projektu (nositelji, vrijeme trajanja, iznos financiranja
itd.);
2) dodatne podatke o sadržaju projekta (mjera i prioritet unutar kojih se projekt
realizira, sažetak projekta);
3) ključne pokazatelje rezultata svakog projekta.
Za vođenje baze podataka, sukladno mogućnostima, potrebno je osigurati
odgovarajući softverski alat koji se temelji na internetskoj tehnologiji, što bi omogućilo unos
podataka, kao i pregled sadržaja putem interneta ili računalnih mrežnih veza, čime bi cijeli
proces dobio na učinkovitosti i transparentnosti. Podaci potrebni za vrednovanje prikupljaju
se, u pravilu, na projektnoj razini koja omogućuje individualno praćenje svakog projekta. S
162
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
druge strane, agregirani podaci za sve projekte trebaju pružiti mogućnost praćenja provedbe
strateških ciljeva.
Po završetku i prihvaćanju vrednovanja razvojnih učinaka Programa ukupnog razvoja,
potrebno je s glavnim rezultatima upoznati ključne lokalne i regionalne dionike. Pokazatelji
predstavljaju osnovicu za vrednovanje, koja omogućuje mjerenje uspješnosti projekata.
Postoji nekoliko tipologija pokazatelja, od kojih je za socioekonomske projekte najkorisnija
ona koja se sastoji od:
1) ulaznih pokazatelja,
2) izlaznih pokazatelja,
3) pokazatelja rezultata,
4) pokazatelja dugoročnih učinaka.
Ulazni pokazatelji pružaju informacije o financijskim, ljudskim, materijalnim,
organizacijskim i drugim resursima korištenim za provedbu projekta. Primjeri su ulaznih
pokazatelja: ukupan proračun za provedbu projekta, broj organizacija uključenih u provedbu
projekta i dr.
Izlazni pokazatelji odnose se na izravne rezultate projektnih aktivnosti. Primjeri
izlaznih pokazatelja su: kilometri izgrađenih cesta, broj usavršenih polaznika tečaja itd.
Pokazatelji rezultata izravno su povezani s ciljevima projekta. Oni pokazuju izravan
učinak na korisnike projekta, a mogu se mjeriti fizičkim ili drugim jedinicama.
Rezultati, također, omogućuju utvrđivanje učinkovitosti pojedinih projekata. Npr.
ciljevi projekta izgradnje i/ili dogradnje vodoopskrbnog sustava mogu biti, na primjer:
 povećanje kapaciteta sustava,
 povećanje kvalitete sustava (smanjenje redukcije, smanjeni kvarovi, kvalitetnija
voda) ili
 povećana teritorijalna pokrivenost sustavom i sl.
Svaki od tih ciljeva izravno je povezan s jednim od rezultata projekta: povećanim
kapacitetom, povećanom kvalitetom ili povećanom pokrivenošću.
Pokazatelji dugoročnih učinaka ukazuju na posljedice koje će projekt imati u dugom
roku. Oni pokazuju posredne utjecaje projekata na veći dio stanovništva i na šire aspekte
društvenog i gospodarskog razvoja (povećanje investicija, uvođenje novih usluga, promjene
ponašanja pojedinaca ili tvrtki, povećanje zapošljavanja). Dugoročni učinci su povezani sa
svrhom projekata, odnosno, s krajnjom namjenom pokretanja projekata. Svaki od tih učinaka
163
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
može se kategorizirati prema pojedinim skupinama korisnika projekta koje se u pravilu dijele
na:
a) lokalno stanovništvo,
b) lokalno gospodarstvo,
c) jedinice lokalne/regionalne samouprave,
d) lokalne nevladine i druge organizacije.
Cilj takve podjele je procijeniti učinke projekata na ključne nositelje razvoja, a to su
upravo stanovništvo, poduzetnici, jedinice lokalne/regionalne samouprave te lokalne
nevladine i druge organizacije. Kvaliteti ocjenjivanja pridonosi veći broj izvora prikupljanja
podataka. Na taj se način smanjuje rizik gubitka na kvaliteti podataka kao posljedica
postojanja jednog izvora podataka. Zbog toga, poželjno je za svaki projekt zasebno razmotriti
sve mogućnosti prikupljanja podataka. Moguće metode prikupljanja podataka uključuju
podatke iz zahtjeva za dodjelu sredstava, izvješća o završetku projekta, poštansku/internetsku
anketu, osobni intervju, službenu statistiku, fokus-grupe koje okupljaju sve relevantne
sudionike projekta i dr.
Po završetku i prihvaćanju vrednovanja razvojnih učinaka Programa ukupnog razvoja,
potrebno je s glavnim rezultatima upoznati ključne lokalne i regionalne dionike. Lokalni i
regionalni dionici mogu biti upoznati s rezultatima vrednovanja neposredno ili posredno,
preko medija, ili njihovom kombinacijom. Pri tome je posebno važno da rezultati vrednovanja
budu iskazani na razumljiv i što objektivniji način. Tijekom provedbe Programa ukupnog
razvoja, nužno je osigurati potpunu informiranost svih dionika te promidžbu rezultata
Programa ukupnog razvoja, obzirom da je to preduvjet učinkovitosti i optimalnosti. S tim
ciljem, zajedno sa Programom ukupnog razvoja, potrebno je osmisliti i komunikacijsku
strategiju, čiji su ciljevi:
-
informirati širu javnost o ulozi Programa ukupnog razvoja u ostvarivanju ciljeva
ravnomjernog regionalnog razvoja Republike Hrvatske, kao i Zadarske županije te
podizanja konkurentnosti hrvatskih regija;
-
informirati širu javnost o strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama Programa
ukupnog razvoja Općine Privlaka za razdoblje od 2013. – 2020. godine;
-
informirati dionike i potencijalne korisnike, na lokalnoj razini, o dostupnim
mogućnostima financiranja razvojnih projekata;
-
osigurati transparentnost u provedbi Programa ukupnog razvoja općine Privlaka za
razdoblje od 2013. – 2020. godine;
164
CroMost d.o.o.
-
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
osigurati pozitivno medijsko pokrivanje aktivnosti koje se provode u cilju ostvarenja
ciljeva Programa ukupnog razvoja, kroz aktivan pristup predstavnicima medija.
U provedbi Programa ukupnog razvoja općine Privlaka potrebno je uz daljnji razvoj
strateškog planiranja, uvesti i kvalitetan sustav praćenja i vrednovanja provedenih mjera,
razvojnih projekata i njihov učinak na razvoj općine Privlaka. U tom smislu, potrebno je
sustavno jačati i razvijati kapacitete (ljudske resurse, opremu i financijska sredstva) u lokalnoj
samoupravi, ali i kod drugih nositelja razvoja, osobito za pripremu, praćenje i vrednovanje
projekata.
Također, potrebno je poboljšati koordinaciju i intenzivirati međusobnu suradnju među
nositeljima razvoja u općini te sa Zadarskom županijom prema ministarstvima i drugim
tijelima središnje državne uprave, kao i s predstavnicima gospodarskog i civilnog sektora. I
nadasve, kontinuirano razvijati partnerstvo civilnog, javnog i privatnog sektora u iniciranju i
provedbi ključnih razvojnih programa i projekata.
Zaključno, bez jasnog planiranja, razvoj se prepušta stihiji i ne odvija se u željenom
smjeru. Neplanirani razvoj ne prepoznaje sve potrebe društva za razvojem u svim njegovim
pojavnostima, i kao takav, donosi brojne probleme sredini u kojoj se odvija. Takav razvoj
najčešće se manifestira ekonomskom nerazvijenošću, lošom gospodarskom koordinacijom,
nekompatibilnošću gospodarskih subjekata, lošom socijalnom politikom, te uništavanjem i
zagađenjem prostora kao najvrjednijeg resursa jednog područja.
Da bi se izbjegao takav slijed zbivanja, očuvao okoliš, a ujedno omogućio kvalitetan
ekonomski razvoj, koji će stanovništvu pružiti visok životni standard i općenito ugodan život,
potrebno je konstruktivno sagledati potrebe i promišljanja svih subjekata jednog društva. U
razvijenim zemljama takav je oblik razvoja postao potpuno uobičajena praksa, ali i obveza. U
nerazvijenim zemljama ili slabo razvijenim zemljama, izrada takvih planova još uvijek nije
pravilo. Planiranje nije i ne smije biti dilema, ono o čemu se treba razmišljati, su pitanja kako
i na koji način planirati razvoj te kako ga realizirati. Naime, mnogo značajnija sredstva su
potrebna za ispravljanje grešaka napravljenih u neplanskom, stihijskom razvoju nego što bi
bilo utrošeno u planiranje i osmišljavanje razvoja nekog područja.
Područje
općine
Privlaka
svojim
demografskim,
prirodnim,
gospodarskim,
kulturološkim i drugim razvojnim potencijalima predstavlja značajan razvojni čimbenik u
sjeverozapadnom dijelu obalnog pojasa Zadarske regije.
165
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
Daljnji razvoj potrebno je temeljiti na cjelovitoj valorizaciji svih postojećih resursa na
ovom području. Poljoprivreda i turizam, uz nužno restrukturiranje gospodarske strukture u
smislu uvođenja suvremenih oblika privređivanja prilagođenih tržišnim uvjetima, te razvoj
raznovrsnih manjih proizvodnih pogona, temeljni su pokretači i nositelji razvoja ovog
područja. Manji zanatski i proizvodni pogoni, koji volumenom prometa, bukom, dimom,
mirisom ili kojim drugim načinom ne ometaju stanovanje, mogu se locirati i unutar stambenih
zona.
Potrebno je kontinuirano poticati rast životnog standarda stanovništva, s ciljem
poticanja porasta nataliteta te zadržati i privući mlade, obrazovane ljude u općinu –
specifičnim mjerama socijalne, gospodarske i stambene politike. Također, Općina mora
djelovati i u cilju poboljšanja prometne, gospodarske i kulturne povezanosti sa županijom i
drugim dijelovima Republike Hrvatske, te osigurati povećanu kvalitetu i dostupnost
zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i socijalnih usluga, a svoje aktivnosti usmjeriti na
umrežavanje i stvaranje partnerstva na lokalnoj, regionalnoj, državnoj i međunarodnoj razini.
Stoga upravo ovaj Program ukupnog razvoja općine Privlaka, koji se po prvi puta
donosi za slijedeće sedmogodišnje razdoblje i utemeljen je na konkretnim analizama i
vrednovanju svih dostupnih i relevantnih podataka, predstavlja najveći i najznačajniji korak u
planiranom budućem razvoju općine, s ciljem stvaranja uvjeta za njen cjelovit razvoj i
poboljšanje kvalitete života u općini Privlaka.
166
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
POPIS TABELA
Tabela 1. Popis gradova i općina u Zadarskoj županiji ........................................................................ 10
Tabela 2. Ukupna površina građevinskog područja naselja Privlaka .................................................... 14
Tabela 3. Popis dobara u općini Privlaka s određenim ili predloženim stupnjem zaštite ...................... 26
Tabela 4. Kretanje broja stanovnika u općini Privlaka nakon II. Svjetskog rata ................................... 28
Tabela 5. Površina teritorija, broj stanovnika i gustoća naseljenosti u županiji i općini Privlaka ......... 29
Tabela 6. Dobna struktura stanovnika općine Privlaka ......................................................................... 31
Tabela 7. Obrazovna struktura stanovnika općine Privlaka .................................................................. 32
Tabela 8. Informatička pismenost stanovnika općine Privlaka ............................................................. 34
Tabela 9. Nezaposlene osobe u općini Privlaka po razini obrazovanja i spolu ..................................... 38
Tabela 10. Nezaposleni prema dobi i spolu .......................................................................................... 39
Tabela 11. Prosječna mjesečna neto plaća u gospodarstvu Zadarske županije u 2011.g.,..................... 66
Tabela 12. Uvoz po gradovima i općinama Zadarske županije u 2011. godini ..................................... 68
Tabela 13. Izvoz po gradovima i općinama Zadarske županije u 2011. godini .................................... 69
Tabela 14. Poduzetničke zone u općini Privlaka .................................................................................. 70
Tabela 15. Broj dolazaka i noćenja turista u Zadarskoj županiji tijekom 2012. godine ........................ 79
Tabela 16. Usporedba turističke sezone 2011. i 2012. godine u općini Privlaka .................................. 80
Tabela 17. Usporedba sezone 2011. i 2012. godine u privatnom smještaju (bez kampova) ................. 81
Tabela 18. Usporedba sezone 2011. i 2012. godine - KAMPOVI ........................................................ 83
Tabela 19. Struktura gostiju u općini Privlaka u 2012. godini .............................................................. 85
Tabela 20. Obradive površine (polja) na području općine Privlaka ...................................................... 88
Tabela 21. Indeksi razvijenosti gradova i općina u Zadarskoj županiji .............................................. 112
Tabela 22. Osnovni statistički podaci za LAG "Mareta" .................................................................... 118
Tabela 23. Strateški ciljevi i prioriteti općine Privlaka ....................................................................... 127
Tabela 24. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Općine Privlaka te planirana financijska sredstva ........ 154
167
CroMost d.o.o.
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PRIVLAKA
POPIS SLIKA
Slika 1. Položaj Zadarske županije u Republici Hrvatskoj ...................................................................10
Slika 2. Općina Privlaka u Zadarskoj županiji......................................................................................11
Slika 3. Građevinsko područje općine Privlaka ....................................................................................16
Slika 4. Građevinsko područje općine Privlaka ....................................................................................17
Slika 5. Montažna kapela Sv. Barbare ..................................................................................................22
Slika 6. Crkva Sv. Vida ........................................................................................................................22
Slika 7. Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije ........................................................................23
Slika 8. Kapelica Sv. Nikole.................................................................................................................24
Slika 9. Karta općine Privlaka sa označenim lokalitetima kulturno-povijesne baštine .........................27
Slika 10. Prikaz kretanja broja stanovnika u općini Privlaka prema godinama popisa .........................29
Slika 11. Dobna struktura stanovnika općine Privlaka .........................................................................32
Slika 12. Nezaposlenost po stupnju obrazovanja ..................................................................................38
Slika 13. Nezaposleni u općini Privlaka prema dobi i spolu ................................................................. 39
Slika 14. Cestovni prometni sustav na području općine Privlaka .........................................................42
Slika 15. Vodnogospodarski sustav općine Privlaka ............................................................................50
Slika 16. Energetski sustav na području općine Privlaka......................................................................53
Slika 17. Kakvoća mora u zadarskoj županiji ....................................................................................... 56
Slika 18. Mjerna postaja za mjerenje kakvoće mora u Privlaci ............................................................57
Slika 19. Pojedinačne ocjene kakvoće mora u Privlaci .........................................................................57
Slika 20. Ekološka mreža na području općine Privlaka ........................................................................61
Slika 21. Usporedba turističke sezone 2011. i 2012. godine u općini Privlaka – DOLASCI ...............80
Slika 22. Usporedba turističke sezone 2011. i 2012. godine u općini Privlaka - NOĆENJA ............. 81
Slika 23. Usporedba sezone 2011. i 2012. godine u privatnom smještaju DOLASCI …………………… 82
Slika 24. Usporedba sezone 2011. i 2012. godine u privatnom smještaju - NOĆENJA ......................82
Slika 25. Usporedba turističke sezone 2011. i 2012. godine u kampovima - DOLASCI TURISTA ....83
Slika 26. Usporedba sezone 2011. i 2012. godine u kampovima - NOĆENJA TURISTA ...................84
Slika 27. Struktura gostiju u 2012. godini – DOLASCI TURISTA ......................................................86
Slika 28. Struktura gostiju u 2012. godini - NOĆENJA TURISTA .....................................................86
Slika 29. LAG-ovi u Zadarskoj županiji .............................................................................................116
Slika 30. LAG "Mareta" u Zadarskoj županiji ....................................................................................117
Slika 31. Strateški ciljevi općine Privlaka ..........................................................................................126
168

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

marinko žic, načelnik prijatelj

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

Zapisnik, upravni odbor 05.02.2015.

Obrazovni izazovi u procesu izgradnje zajednice prijatelja djece

PREDSTAVLJANJE NACRTA Strategije razvoja Općine Goričan

Glas Budinščine

tzo-dobrinj@ri - Općina Dobrinj

Preview

reportažni zapis (pdf) - 9. dani poljoprivrede općine konjic