PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE ZLATAR BISTRICA
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
SADRŽAJ:
1.
POLAZIŠTA .................................................................................................................9
1.1.
POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE ZLATAR BISTRICA.....9
1.1.1.
OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU .......................................................9
1.1.4.
PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE ............................................12
1.1.3.
PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG
UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH
PLANOVA ................................................................................................................16
1.1.4.
OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA
DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE TE PROSTORNE POKAZATELJE...............19
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA.........................................................27
2.1.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA ..............................27
2.1.1. RAZVOJ NASELJA I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ...........................................27
2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA .................................................28
2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA ..........28
2.2.
CILJEVI RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA.............................................................29
2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ ..........................................................................................29
2.2.2. ODABIR PROSTORNO-RAZVOJNE STRUKTURE ..................................................29
2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE
INFRASTRUKTURE ...................................................................................................30
2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH, PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I
POVIJESNIH CJELINA...............................................................................................31
2.3.
CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE ZLATAR
BISTRICA ...................................................................................................................34
2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA .............................................34
2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA .........................................34
2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ........35
2
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINE ZLATAR BISTRICA................................36
3.1.
PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA
PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE ....................................36
3.2.
ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA 37
3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA ..........................38
3.3.
PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI .....................................39
3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI ..............................................................................39
3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ....................................................................................39
3.4.
UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA ...................................39
3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I OSJETLJIVA PODRUČJA..............40
3.4.2. ZAŠTITA PRIRODNIH RESURSA .............................................................................40
3.4.3. ZAŠTITA PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI ........................................41
-
EVIDENTIRANE PRIRODNE VRIJEDNOSTI I PRIJEDLOG ZA ZAŠTITU ...............42
3.4.4. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA ...............................................................................42
3.4.4. PODRUČJA ZA KOJA JE POTREBNA IZRADA OSTALE PROSTORNO PLANSKE
DOKUMENTACIJE .....................................................................................................59
3.5.
RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ..............................................................59
3.5.1. PROMETNI SUSTAV .................................................................................................59
3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV .............................................................................................59
3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV.............................................................................60
3.6.
POSTUPANJE S OTPADOM .....................................................................................60
3.7.
SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ....................................61
3.7.1. SUSTAV GOSPODARENJA OKOLIŠEM...................................................................61
3.7.2. UTVRĐIVANJE STANJA OKOLIŠA ...........................................................................61
3.7.3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA .......................................................................................61
3
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
elaborat:
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE ZLATAR
BISTRICE
naručitelj:
Općina Zlatar Bistrice
Vladimira Nazora 56, 49247 Zlatar Bistrica
izvršitelj:
“AMG Studio” d.o.o.
za projektiranje, građevinarstvo i trgovinu
Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 2
tel/fax (049) 227 738, 228 181
prostorni planer
ovlašteni arhitekt:
Božidar Gorički, dipl. ing. arh.
autor:
Božidar Gorički, dipl. ing. arh.
suradnik prostornog
planera arhitekt:
Veljko Vnučec, dipl. ing. arh.
direktor:
Božidar Gorički, dipl. ing. arh.
Sveti Križ Začretje, travanj 2004.
4
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
B i s t r i c a
p l a n
u r e đ e n j a
UVOD
Prostorni plan uređenja općine Zlatar Bistrica ( u daljnjem tekstu plan ) izrađen je na
temelju ugovora br. 114/03 od 04.03.2003. godine sklopljenog između općine Zlatar Bistrica
kao naručitelja i “AMG Studia” kao izrađivača plana.
Plan je izrađen temeljem prethodno izrađenih dokumenata Izvješće o stanju u
prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru koje je prihvatilo općinsko
vijeće, a odluka o donošenju Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine
Zlatar Bistrica za razdoblje 1999. – 2001. godine objavljena je u Službenom glasniku
Krapinsko-zagorske županije broj 9/99.
Tekstualni i grafički dijelovi plana usklađeni su s Pravilnikom o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih
planova (Narodne novine broj 106/98, 39/04 i 45/04).
Područje općine Zlatar Bistrica uređivalo se prema važećem Prostornom planu
(bivše) općine Zlatar Bistrica koji je izrađen 1980. Obzirom da su se dogodile promjene u
administrativnom i teritorijalnom pogledu, spomenuti plan ne može biti osnova razvoja i
zaštite područja općine. Iz tog razloga pristupilo se izradi novog Prostornog plana uređenja
općine Zlatar Bistrica na temelju donesenog Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije
koji predstavlja osnovu uređenja šireg prostora i daje temeljne mjere, smjernice i preporuke
za izradu Prostornih planova općina i gradova.
Ovim planom u potpunosti se uređuje prostor općine Zlatar Bistrica sa svim
elementima koji direktno utječu na postupke organizacije i uređivanja prostora u smislu
razvoja i ograničenja.
Tijekom izrade plana, izrađivač se služio dostupnim, relevantnim podacima
uspostavljajući suradnju s upravnim, gospodarskim, komunalnim i drugim nadležnim
institucijama, a samu problematiku prostora općine razmatrao na zajedničkim sastancima sa
lokalnom upravom Općine Zlatar Bistrica. Zatečenost stvarnog stanja u prostoru evidentiralo
se obilaskom terena te aerofoto snimkama i njihovog uspoređivanja sa kartografskom
podlogom.
Manje poteškoće pri izradi plana javljale su se zbog nepotpune i u nekim segmentima
netočne geodetsko-katastarske podloge obzirom na njihovu neažuriranost i usklađenost sa
stvarnim stanjem u prostoru.
Sva obrada ( tekstualni i grafički dio plana ) rađen je u digitalnom obliku i kao takav
daje mogućnosti brze i jednostavne izmjene i dopune u slučaju potrebe za istima.
8
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
1. POLAZIŠTA
1.1.
Položaj, značaj i posebnosti područja općine Zlatar Bistrica
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
a) zemljopisni položaj
Općina Zlatar Bistrica nalazi se u središnjem istočnom dijelu Krapinsko-zagorske
županije , u dolini rijeke Krapine, a graniči sa gradom Zlatarom i općinom Mače na sjeveru,
općinom Konjščinom na istoku, općinom Marijom Bistricom na jugu te općinom Bedekovčina
na zapadu. Područjem općine prolaze državna cesta D24 i D29 i željeznička pruga Zagreb –
Varaždin, vrlo važne prometnice koje naselje Zlatar Bistricu svrstavaju u važno prometno
čvorište ovog dijela Krapinsko-zagorske županije.
b) teritorijalno – politički položaj
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
("Narodne novine" br. 90/92; 10/97), ustrojena je općina Zlatar Bistrica u čiji sastav ulaze
slijedeća naselja: Ervenik Zlatarski, Lipovac, Lovrečan, Opasanjek, Veleškovec i Zlatar
Bistrica.
Područje općine Zlatar Bistrica čine slijedeće katastarske općine:
Tablica 1.
KATASTARSKA OPĆINA
%
LOVREČAN
100
VELEŠKOVEC
100
c) prirodna obilježja
-
reljef
Na području općine Zlatar Bistrica razlikuju se dvije vrste reljefa:
-
naplavne ravni
Aluvijalna ravan rijeke Krapine uključujući i dolinu potoka Reke, zauzima velike
površine. Najniži dio doline na području općine Zlatar Bistrica nalazi se na 152 m dok je
najviši dio 160 m nv. Ravan je sastavljena od finih glina manjih debljina, a sastav tla, mali
nagib i odnos prema nanosima prisavskog pojasa, uzrok su slabom otjecanju i dugom
zadržavanju padalinske vode. Dolinu sačinjavaju najvećim dijelom poljoprivredne površine, a
značajna je i za urbanizaciju i izgradnju infrastrukturnih koridora.
-
pobrđa
Pobrđa su najzastupljeniji pojas u cijelom Hrvatskom Zagorju, predstavljaju izdvojene
reljefne cjeline koje nisu vezane uz gorske masive. Na području općine, pobrđa su
zastupljena sa oko 50 % površine, a najveća visina iznosi 267 m. Pobrđa su osunčana,
kvalitetna tla sa zastupljenim značajnim poljoprivrednim površinama pogodnima za
voćarstvo, vinogradarstvo, a većim dijelom šumkim površinama.
9
O p ć i n a
P r o s t o r n i
-
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
geologija i hidrologija
Manji dio pobrđa izgrađen je od trijaskih vapnenaca, a većim dijelom od žutih i
smeđih finozrnih pijesaka te svjetlijih vapnenih lapora, tamnosivih i sivih glina, glinovitih
pijesaka pontijske starosti.
Seizmičnost na području općine iznosi VII stupnjeva MCS, a
nestabilna područja moguća su u dijelovima pobrđa većeg nagiba.
moguća
klizišta
i
Doline rijeka i potoka sastavljene su od glina pontijske starosti, i dio su hidrogeološke
cjeline formiranih riječnih nanosa kvartarne starosti koji su predstavljeni šljuncima,
šljunkovitim pijescima i pjescima. Ove taložine čine osnovni horizont s podzemnom vodom.
Prihranjivanje podzemnih voda ograničeno je zbog značajnog površinskog otjecanja
sa nagnutih površina terena. Podzemne vode javljaju se na procjednim izvorima koji su
locirani na kontaktu propusnih i nepropusnih naslaga i tamo gdje je nagib terena veći od
nagiba sloja. Izvori su malog kapaciteta, a moguća je ograničena eksploatacija podzemnih
voda kopanjem, bušenjem za potrebe individualne vodoopskrbe.
Zbog sporog dreniranja i dužeg kontakta s materijalom vodopropusnih slojeva ove
vode odlikuju se povišenom tvrdoćom, a ponekad i koncentracijom željeza izvan granica
standarda za pitku vodu.
-
pedologija
Najveće površine na brežuljkastim i nižim brdovitim terenima zauzimaju mineralnokarbonatna tla, vapnenih lapora, sarmatskih pješčenjaka i litavskih vapnenaca. Ta tla nastala
su erozionim snašanjem horizonta podzoliranih tala te otkrivanjem vapnenih lapora i
vapnenaca na kojima se razvija novo mineralno karbonatno tlo. Tla su nepovoljnih fizikalnih
svojstava i obuhvaćaju površine na umjereno blagim i umjereno strmim padinama. Bonitet tla
kreće se od 3. – 4. bonitetne klase, dok je bonitet niži u zavisnosti o padinskom reljefu.
U potočnim dolinama te dolini rijeke Krapine prevladavaju mineralno-močvarna,
umjereno amfiglejasta tla, prekomjerno vlažena, velikim dijelom kratkotrajno ili duže
plavljena. Tla riječnih i potočnih dolina mogu biti, u ovisnosti o matičnom supstratu
karbonatna ili nekarbonatna kisela, neutralna ili alkalična. Po teksturi su ilovasta ili glinasta, a
potencijalna plodnost im je velika dok je efektivna slaba zbog jakog navlaživanja, pa je
obrana od poplava i unutrašnje odvodnje najvažnija mjera za podizanje plodnosti ovih tala.
-
klimatska obilježja
Opće klimatske karakteristike područja definirane su na osnovu mjerenih
meteoroloških parametara 10 godišnjeg niza ( 1975 - 1985 ) obične meteorološke stanice
Krapina. Podaci su korišteni za materijal "Prethodna studija utjecaja na okolinu autoceste
Zagreb-Šentilj".
Na području Krapinsko - zagorske županije pa tako i na području općine Zlatar
Bistrica u mikroklimatskim generalnim karakteristikama vlada kontinentalno-humidni tip klime
koji karakteriziraju umjereno topla ljeta, dosta kišovita te hladne zime.
Najveće temperature koje prelaze 300 C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu.
Minimalne godišnje temperature niže od -100 C zabilježene su u siječnju (-20,50C), veljači
(-220C), ožujku (-15,50C) te prosincu (-17,20C).
Padaline su najčešće i obilne u svibnju, lipnju i srpnju ( u toku vegetacijskog ciklusa )
dok je drugi oborinski maksimum u studenom. Najmanje je oborina u veljači i ožujku.
10
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Tijekom cijele godine postoji mogućnost pojave magle i to u jutarnjim i večernjim
razdobljima dana (ljetni razdoblje) odnosno tijekom cijelog dana (zimsko razdoblje). Godišnje
je ukupno 56 dana s maglom.
Prosječni godišnji broj dana sa snijegom iznosi 23 dana.
Strujanje vjetrova modificira se pod utjecajem reljefa. Najučestaliji su zapadni vjetrovi
sa 45 % trajanjem tijekom godine. Na drugom mjestu su istočni vjetrovi sa 29 % trajanjem,
dok je vremensko razdoblje bez vjetra oko 6 % godišnjeg vremena.
Vidljivo je da ovo područje u klimatskom pogledu ima obilježje umjerene
kontinentalnosti bez jače izraženih ekstremnih stanja i bez nepovoljnih meteoroloških
elemenata.
-
biljne i životinjske zajednice
Cijelo područje Krapinsko - zagorske županije pripada ilirskoj provinciji eurosibirskosjevernoameričkoga fitogeografskog okružja.
Glavni tip šumske zadruge regiona je asocijacija hrasta kitnjaka i graba, a pojavljuje
se i bukva, brijest i jasen.
Značajna je raširenost bagrema koji raste na gotovo svim tlima osim mokra i tresetna
tla, a pogodan je za pošumljavanje nagiba i stabilizaciju popuzina. Raste vrlo brzo pa je
njegov uzgoj pogodan za namirivanje lokalnih potreba u seoskim domaćinstvima.
Osim hrasta kitnjaka i običnog graba rastu klen, javor, poljski brijest i velelisna lipa.
Od grmlja rastu lijeska, obična kurika, obični likovac, bijeli glog, crveni glog, kalina, svib te od
prizemnog rašća šafran, biskupska kapica, crijevac, salamunov pečat, obična šumarica,
volujsko oko, pasji zub, kukurijek, visibaba, drijemovac, ciklame i dr.
Obzirom na povoljne klimatske i ostale ekološke uvjete, ovaj brdski pojas predstavlja
optimum za život i različite djelatnosti čovjeka, pa su šume tog pojasa velikim dijelom
iskrčene i njihova staništa iskorištena za naselja i različite poljodjelske kulture.
Vegetacija ravničarskog pojasa razvijena je u nizinama rijeka i režim voda daje
osnovno obilježje šumskoj i travnjačkoj vegetaciji koja ima isključivo hidrofilno obilježje.
Najčešće su zajednice johe i hrasta lužnjaka, karakteristične za poplavna područja. Dolinske
livade sadrže ekonomski vrijedne trave, a nalaze se na blagim nagibima podno brežuljaka i
često se pretvaraju u oranice. Močvarne livade su tip kiselih livada i pašnjaka loše kvalitete i
podnose duže poplave.
Na području Krapinsko - zagorske županije uglavnom obitavaju predstavnici
srednoeuropske faune.
-
štete u krajoliku
Najozbiljniji problem krajolika je erozija koja konstantno ispire najvrjednije čestice tla
sa strmijih površina i odnosi ih u doline gdje se djelomično talože u riječnim koritima koja se
na taj način zamuljuju. Proces ispiranja ogoljelog tla dovodi do nepogodnosti tla za daljnje
poljoprivredno iskorištavanje.
Štete od direktnog djelovanja čovjeka su neminovna ali ih je potrebno registrirati u
nastojanju da se svedu na najmanju moguću mjeru te da se raznim zahvatima posljedice
takvih šteta svedu na minimum. Od takvih šteta treba spomenuti gradnju infrastrukture,
izgradnja na vizualno vrijednim položajima, smanjivanje šumskih površina ( sječa ) i drugo.
11
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
1.1.4. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1.
Prostorno razvojne značajke
a) zemljopisni položaj
Područje općine Zlatar Bistrica nalazi se na povoljnom položaju u odnosu na
prometne tokove jer se nalazi na trasi državnih cesta koje povezuju više županija. Općinski
centar i većina naselja općine nalaze se uz državnu cestu D24 (Gubaševo (D205)-ZabokZlatar Bistrica-D.Konjščina-Budinšćina-Novi Marof-Varaždinske Toplice-Ludbreg (D2)) te
D29 (N.Golubovec (D35)-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Soblinec-čvor Popovec (D3)). Cijelim
područjem općine prolazi željeznička trasa Zaprešić – Varaždin, sa željezničkom postajom u
općinskom središtu. Razvoj općine orijentiran je na pravac doline rijeke Krapine kojom i
prolaze glavni prometni koridori te se i budući razvoj gospodarstva i ostalih djelatnosti može
očekivati na tom prostoru.
b) naselja i stanovništvo
Današnju općinu Zlatar Bistrica sačinjava šest naselja sa ukupno 2854 stanovnika
prema Popisu 2001. godine. Najveće naselje na području općine je općinsko središte Zlatar
Bistrica koje je nastalo krajem 19. stoljeća, potencirano gradnjom željezničke pruge ZagrebVaraždin na povoljnom geografskom položaju i na sjecištu važnih prometnica u pravcu istokzapad i sjever-jug.
Općinsko središte – Zlatar Bistrica, naselje je urbanog karaktera, formirano uz dvije
glavne prometnice, sa naglašenijim razvojem u pravcu sjever-jug. U naselje Zlatar Bistrica
ušlo je starije naselje Brestovec ( Gornji i Donji Brestovec), te zaseoci Grančari, Hoići,
Novoselci.
Najstarije naselje u općini je Lovrečan čija se crkva Sv.Lovre spominje 1334. godine.
Naselje Lovrečan je slabije urbanizirano naselje bez jače izražene raspršenosti na zaselke
(Mikulci, Čički, Hajdeki, Korpari, Kapci)
Naselja Lipovec i Veleškovec nalaze se uz glavnu prometnicu gdje se primjećuje jači
razvoj naselja, dok su zaseoci istih naselja izvan glavnih prometnih tokova. Naselje Lipovec
sastoji se od zaselaka: Drvarsko Selo, Čižmeki, Glavači, Marušići. Naselje Veleškovec
sastoji se od zaselaka: Gornji Mikulci, Donji Mikulci, Papići, Gršići, Mezaki, Klanciri
Naselje Ervenik Zlatarski priključen je općini Zlatar Bistrica kao dio ranijeg
samostalnog naselja Ervenik Zlatarski i danas se tretira kao samostalno naselje. Nalazi se u
brdskom dijelu općine i sastoji se od više zaselaka koja u prostornom i funkcionalnom smislu
djeluju kao zasebna naselja. Zaseoci naselja Ervenik Zlatarski: Ležaići, Celenki, Kosalci,
Basrani, Pelki, Stužići, Zemljići, Jedvaići, Žabeki.
Naselje Opasanjek također se nalazi u brdskom dijelu općine izvan prometnih tokova
i cjelovito je naselje bez raspršenosti na zaseoke.
Prema podacima Popisa stanovništva u razdoblju 1981. –2001. vidljivo je opadanje
broja stanovnika u samo dva naselja, dok je u ostalim naseljima primjetan porast broja
stanovnika, a najjače izražen u naselju Zlatar Bistrica.
Gustoća naseljenosti za područje općine Zlatar Bistrica iznosi 113 stanovnika / km2 i
pokazatelj je gusto naseljenog područja što je karakteristika i cijele Krapinsko-zagorske
županije. ( prosječna gustoća u Republici Hrvatskoj iznosi 80 stanovnika / km2, gustoća
Krapinsko-zagorske županije iznosi 121 stanovnika / km2 ).
12
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
B i s t r i c a
p l a n
u r e đ e n j a
U nastavku se daje pregled broja stanovnika, domaćinstava i gustoća naseljenosti po
naseljima u općini Zlatar Bistrica:
Tablica 2.
Broj stanovnika
Broj domaćinstava
Naselje
Površina
Gustoća
2
1981.
1991.
2001.
1981.
1991.
2001.
km2
st/km
2001.
Ervenik Zlatar. - dio
301x
189
134
98
71
52
5,59
24
Lipovec
297
249
226
102
87
79
4,19
54
Lovrečan
481
455
484
129
135
142
4,87
100
Opasanjek
92
105
109
28
32
31
1,18
92
Veleškovec
298
307
301
99
109
101
3,17
95
Zlatar Bistrica
1415
1554
1600
433
503
518
6,22
257
UKUPNO
2884
2859
2854
889
937
923
25,20
113
x- podaci za cijelo naselje Ervenik Zlatarski
Prema podacima popisa stanovništva 2001. daje se pregled stanovništva prema
starosti i spolu:
Tablica 3.
0-14 god
15-59 ž
preko 60
prosječna
starost
15-65 m
svega
439
1825
636
40,0
muški
242
932
233
37,3
ženski
197
893
403
42,4
c) društvene djelatnosti
Društvene djelatnosti uglavnom su smještene u općinskom središtu, naselju Zlatar
Bistrica, koje je prije novog ustrojstva jedinica lokalne samouprave bilo sjedište bivše općine
Zlatar Bistrica.
U nastavku se daje pregled i raspored objekata društvene infrastrukture u općini
Zlatar Bistrica:
-
predškolska ustanova
Dječji vrtić “Zlatni dani” u Zlatar Bistrici
-
prosvjeta
Osnovna škola Zlatar Bistrica,
-
zdravstvo
-
zdravstvena ambulanta u Zlatar Bistrici
-
privatna ordinacija opće medicine u Zlatar Bistrici
-
ljekarna u Zlatar Bistrici
13
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
-
u r e đ e n j a
vjerski objekti
-
-
p l a n
B i s t r i c a
Župna crkva i župni ured u Zlatar Bistrici
državni uredi, ustanove i javna poduzeća
-
Carinski odjel u Zlatar Bistrici
-
Matični ured u Zlatar Bistrici
-
Policijska postaja u Zlatar Bistrici
-
Poštanski ured u Zlatar Bistrici
-
Veterinarska ambulanta u Zlatar Bistrici
-
Ostali objekti i udruge društvenih djelatnosti, športskih i kulturnih sadržaja
-
poljoprivredna ljekarna
-
DVD Zlatar Bistrica
-
DVD Lipovec
-
KUD “Kaj”, Zlatar Bistrica
-
Hrvatsko planinarsko društvo “Javor”
-
Lovačko društvo “Šljuka”
-
Nogometni klub “Ivančica”
-
Teniski klub “Elcon”
d) gospodarske djelatnosti
Na području općine postoji tradicija obrtništva i industrijske proizvodnje, posebno u
naselju Zlatar Bistrica i Lovrečan, a određene inicijative javljaju se i u naseljima Veleškovec i
Lipovec, dok su ostala naselja izrazito seoskog karaktera i u njima se ne očekuje razvoj
gospodarskih djelatnosti. Navedena naselja smještena su uz glavnu cestovnu i željezničku
infrastrukturu i za očekivati je širenje gospodarskih djelatnosti uz osiguranje prostornih
preduvjeta za buduću gradnju.
Određene inicijative javljaju se na području turističko-ugostiteljske djelatnosti i
trgovine te je potrebno i za ove djelatnosti osigurati prostorne preduvjete za njihovo
ostvarenje i oživljavanje.
e) promet
Promet je jedna od najznačajnijih prostorno-razvojnih značajki ovog prostora, obzirom
da općinom prolazi državna cesta i trasa željezničke pruge. Spomenuti koridori i do sada su
imali veliku ulogu u razvoju naselja koja se uz njih nalaze te je za očekivati daljnji jači razvoj
istih naselja uz pravilno određivanje zona namjene u njihovom okruženju.
1.1.2.2.
Resursne značajke
Na području općine Zlatar Bistrica nema mineralnih sirovina već je osnovna resursna
vrijednost poljoprivredno i šumsko zemljište te prirodne i kulturne vrijednosti koje mogu biti
važne značajke za razvoj gospodarskih djelatnosti posebno turističkog i rekreacijskog
karaktera.
a) zemljište
U nastavku se daje pregled osnovnih kategorija korištenja zemljišta na području
općine Zlatar Bistrica:
14
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Tablica 4.
OSNOVNE KATEGORIJE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA
ha
%
POLJOPR. ZEMLJ.
1684
67,6
ŠUME
551
22,1
VODE
46
1,8
ZGRADE I DVORIŠTA
97
3,9
CESTE I PUTEVI
74
2,9
ŽELJEZNICE
15
0,6
OSTALA ZEMLJIŠTA
24
1
2491
100.0
UKUPNO
Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove, Ispostava Zlatar
Kategorije korištenja zemljišta
CESTE I PUTEVI
ZGRADE I
3%
DVORIŠTA
4%
VODE
2%
OSTALA ZEMLJIŠTA
1%
ŽELJEZNICE
1%
ŠUME
22%
POLJOPR. ZEMLJ.
67%
-
poljoprivredno zemljište
Na poljoprivredno zemljište otpada 67,6 % ukupne površine općine i uglavnom se
koristi za ratarstvo, vinogradarstvo, manjim dijelom za voćarstvo te zemljišta za livade i
pašnjake.
15
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
B i s t r i c a
p l a n
u r e đ e n j a
Problem intenziviranju poljoprivredne proizvodnje i ekonomičnom iskorištenju
zemljišta predstavlja rascjepkanost i usitnjenost parcela. Agromeliorativni i hidromeliorativni
zahvati potrebni su u dolinama rijeke Krapine i potoka Reke gdje se nalaze najveće
poljoprivredne površine, koje bi se uz navedene zahvate bolje iskorištavale u ratarstvu.
U nastavku se daje pregled zauzetosti kulturama na poljoprivrednom zemljištu:
Tablica 5.
POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
ha
%
ORANICE I VRTOVI
893
53
VOĆNJACI
29
1,7
VINOGRADI
26
1,5
LIVADE I PAŠNJACI
736
43,7
UKUPNO
1684
100
b) šume
Šume zauzimaju 22 % ukupne površine općine i uglavnom su u privatnom vlasništvu.
Pored ekonomske isplativosti šuma potrebno je pozornost obratiti i na druge koristi od šuma
te razvijati djelatnosti kojima je šuma osnovna prostorna pretpostavka: lov, ekoturizam,
izletništvo i drugo.
Tablica 6.
ŠUME
ha
%
DRŽAVNE
73
13,2
PRIVATNE
478
86,8
UKUPNO
551
100.0
c) kulturna i prirodna baština
Područje cijele Krapinsko-zagorske županije je izuzetno vrijedan prirodni i kulturni
krajolik te je općine Zlatar Bistrica njezin sastavni dio sa svojim prirodnim i kulturnim
vrijednostima. Ispravno vrednovanje prirodnih i kulturnih potencijala pretpostavka je njihovu
uključivanju u gospodarski i turistički razvoj područja općine.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja i ocjena postojećih prostornih planova
U nastavku se daju planski pokazatelji i prostorno-planska dokumentacija koja je
donešena ili je prethodila izradi ovog plana:
Izvješće o stanju u prostoru Krapinsko-zagorske županije i Program mjera za
unapređenje stanja u prostoru
16
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Podaci sadržani u navedenoj dokumentaciji osnovni su podaci potrebni za izradu
Prostornog plana Županije, a isto tako za izradu Prostornih planova uređenja gradova i
općina na području županije.
Obveze iz Programa prostornog uređenja županije za općinu Zlatar Bistrica je izrada
osnovnog dokumenta prostornog uređenja - Prostornog plana uređenja općine Zlatar
Bistrica.
STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE ( 1997. )
Strategija predstavlja polaznu osnovu za sve prostorne planove u Republici
Hrvatskoj, a za prostor Hrvatskog Zagorja odnosno Krapinsko-zagorske županije navedeni
su slijedeći zahtjevi:
- očuvanje prirodnih resursa, krajobraznih i regionalnih značajki, razvoj područja s
osobitim kulturnim i prirodnim vrijednostima,
PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE ( 1999. )
U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske date su načelne odrednice za
cijeli prostor Krapinsko-zagorske županije, a neke specifične odrednice odnose se i na
područje općine Zlatar Bistrica :
-
u sustavu središnjih naselja naselje Zlatar Bistrica označeno je kao lokalno inicijalno
središte ( manje razvojno središte )
-
područjem općine Zlatar Bistrica prolazi prometni koridor državnog značenja: brza cesta
Čvor Mokrice - Zlatar Bistrica - Marija Bistrica - Laz - Popovec ("Zagrebački prsten"),
koridor željezničke pruge I reda (Zagreb - Varaždin)
-
planirani mehanički ili biološki pročišćivač zagađenih voda
STRATEGIJA RAZVOJA GOSPODARSKIH
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE ( 1998. )
I
DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Strategija navodi dugoročne ciljeve razvoja te se navode oni koji su od značenja i za
područje općine Zlatar Bistrica :
-
povećanje broja stanovnika i povećanje životnog standarda
-
poticanje malih i srednjih tvrtki u cilju stvaranja novih radnih mjesta (razvoj
elektroindustrije, metaloprerade, proizvodnje prehrambenih proizvoda, drvoprerađivačke
industrije, tekstilne i dr.)
-
unapređenje poljoprivredne proizvodnje i usluga, gospodarenje šumama (razvoj
ratarstva, povrtlarstva, voćarstva, vinogradarstva i stočarstva)
-
poticanje obrtništva
-
rješavanje problema zaštite od poplava
-
rješavanje problema cestovne infrastrukture, željeznice, unapređenje telekomunikacija u
skladu s europskim standardima
-
unapređenje i razvoj svih mogućih oblika turizma
-
poticanje izgradnje stanova
PROSTORNI PLAN KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE ( 2002. )
Prostorni plan županije sadrži prostornu i gospodarsku strukturu županije, sustav
središnjih naselja regionalnog značenja, sustav regionalne infrastrukture, osnove za
uređenje i zaštitu prostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i
unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i
zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za županiju.
17
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Za područje općine Zlatar Bistrica izdvojeni su elementi sadržani u PPŽ-u:
Građevine od važnosti za Državu:
-
javne ceste razvrstane u državne ceste
-
brza cesta Mokrice-Zlatar Bistrica-Laz-Popovec ( zagrebački prsten ), planirana
-
željeznička pruga I reda, Zagreb-Zabok-Zlatar Bistrica-Varaždin
-
dalekovod 220 kV
-
dalekovod 110 kV, planirani
-
TS 110/35 (20) kV, planirani
-
magistralni plinovod Zabok – Ludbreg, Φ 500 mm
-
građevine na dijelu toka rijeke Krapine
-
vodoopskrbni sustav kapaciteta 100 l/s i više
Građevine od važnosti za Županiju:
-
javne ceste razvrstane u županijske ceste
-
planirana cesta čvor Zlatar Bistrica – Zlatar – Mače – Novi Golubovec (D35)
-
male elektrane koje ne ulaze u javni elektroopskrbni sustav
-
dalekovodi, TS postrojenja i rasklopna postrojenja napona 35 kV i 20 kV,
postojeće i planirano
-
glavni plinovod za distributivno područje Zlatar Bistrica – Zlatar, MRS Zlatar
Bistrica
-
retencije i akumulacije za obranu od poplava
-
građevine za zaštitu naselja i gospodarskih zona
-
vodoopskrbni sustav sa kapitalnim objektima kapaciteta 20 – 100 l/s
-
ribnjak površine 1 – 5 ha
-
sustavi i uređaji za pročišćavanja otpadnih voda kapaciteta većeg od 25000 ES
-
zone malog gospodarstva i poduzetništva
-
građevine za obradu, skladištenje i odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada
-
zaštićeni dijelovi prirodne i kulturne baštine
Naselje Zlatar Bistrica predstavlja tip žarišta 3. kao manje gradsko središte, inicijalno
razvojno središte na osovini razvoja Zabok - Bedekovčina - Konjščina te osovini Zlatar Marija Bistrica.
- ocjena postojećih prostornih planova
Za područje općine Zlatar Bistrica važi slijedeća prostorno - planska dokumentacija:
-
Prostorni plan Krapinsko - zagorske županije, (2002.) kao osnovni dokument
prostornog uređenja za cijelo područje Krapinsko - zagorske županije. Mjere,
smjernice i odredbe ovog plana kojim se određuje uređenje i zaštita prostora,
ugrađuju se u Prostorne planove uređenja gradova i općina. Obzirom da Prostorni
plan Krapinsko - zagorske županije pretpostavlja razvoj naselja Zlatar Bistrica i
cijelog područja općine, posebno kroz planiranu prometnu infrastrukturu, stvorit će
se preduvjeti za još intenzivniji razvoj ovog područja kroz poštivanje smjernica za
racionalnim korištenjem prostora i njegovu sveobuhvatnu zaštitu.
18
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
B i s t r i c a
p l a n
u r e đ e n j a
-
Prostorni plan (bivše) općine Zlatar Bistrica (1980.), osnovni je važeći
dokument prostornog uređenja za područje općine Zlatar Bistrica. Taj osnovni
dokument tijekom veoma velike vremenske distance nije bio dopunjavan i
usklađivan obzirom na nove adminitrativno-političke i druge promjene koje su se u
međuvremenu dogodile.
-
Programskim smjernicama plana usmjerava se gospodarski razvitak onih
djelatnosti za koje već postoji odgovarajuća osnova (prerađivačka industrija,
građevinarstvo, agroindustrija i stočarstvo s kooperacijom) ili koje se zasnivaju na
prirodnim resursima ( poljodjelstvo i stočarstvo s preradom te turizam ).
-
U sastavu plana nisu izrađena i utvrđena građevinska područja naselja, nego je to
regulirano Odlukom o građevinskim područjima i građenju tek 1985. godine i to na
način koji baš nije bio u okvirima pravila struke i intencija svrhovitog gospodarenja
prostorom kao osnovnim resursom.
-
U pogledu zaštite prostora ovaj plan nije mogao odgovoriti potrebama vremena,
jer je umjesto konkretnih ciljanih mjera iznio opće poznate principe uz konstataciju
da pokazatelji i mjere ne postoje pa je i “nulto stanje” nepoznato.
-
Zaštita prostora u širem smislu provodi se kroz sustav dokumenata prostornog
uređenja i njegovih odredbi za provođenje, a posebno kroz utvrđivanje
građevinskih područja. Kako nisu odmah utvrđena građevinska područja u
naseljima s pripadajućim odredbama i kriterijima za provođenje ( izgradnju i
oblikovanje građevina ), nije bilo moguće postaviti jasnije i čvršće elemente za
očuvanje i unapređivanje autohtonog, urbanističko-arhitektonskog ambijenta
(ruralnih, trgovišnih, gradskih obilježja).
-
Na temelju osnovne analize provođenja prostorno-planske dokumentacije može
se zaključiti da pored nedostataka iste, nije došlo do većeg narušavanja u
prostoru ili njegovog nenamjenskog građenja i uređivanja.
-
Od ostale prostorno-planske dokumentacije valja spomenuti Provedbene planove
za naselje Zlatar Bistrica kojim se uređivalo samo naselje. Velika vremenska
distanca od izrade ovih planova, te njihove kasnije znatne i brojne izmjene, kao i
uslijed bitnih promjena u mogućnosti razvoja naselja, evidentno je da ovi
Urbanistički planovi ne mogu biti aktualni kao osnovni dokumenti razvoja u
trenutnim uvjetima i stanju u prostoru.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske te prostorne pokazatelje
1.1.4.1.
Demografija
Izrada ovog plana vršena je u razdoblju važećih podataka o stanovništvu iz Popisa
stanovništva 2001. godine te se u nastavku daje usporedba broja stanovnika i broja
domaćinstava od 1981. - 2001. godine.
Tablica 7.
Broj stanovnika
Broj domaćinstava
Naselje
1981.
1991.
2001.
1981.
1991.
2001.
Ervenik Zlatar. - dio
301
x
189
134
98
71
52
Lipovec
297
249
226
102
87
79
Lovrečan
481
455
484
129
135
142
19
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Opasanjek
92
105
109
28
32
31
Veleškovec
298
307
301
99
109
101
Zlatar Bistrica
1415
1554
1600
433
503
518
UKUPNO
2884
2859
2854
889
937
923
x- podaci za cijelo naselje Ervenik Zlatarski
Prema priloženim podacima vidljivo je da u općini Zlatar Bistrica ne postoji značajnija
tendencija opadanja broja stanovništva. Smanjenje broja stanovnika prisutno je u naseljima
brdskog dijela i udaljenijih od jačih prometnih koridora.
U nekim naseljima primjećuje se povećanje broja domaćinstava uz neznatno
povećanje broja stanovnika što upućuje na veći broj porodica sa manje djece.
1.1.4.2.
Ocjena stanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti
Područje općine Zlatar Bistrica ima obilježja pitomog zagorskog krajolika bez izraženih
reljefnih ekstrema. Veći dio područja zauzimaju široke riječne i potočne doline obrubljene
pobrđima. Te doline predstavljaju vrijedan kultivirani krajolik koji je na određenim mjestima
neznatno narušen infrastrukturnim koridorima, te oblikovanjem naselja uz glavne prometnice
u izduženi oblik koji nije primjeren tradicijskom obliku naselja Hrvatskog Zagorja.
Očuvanije prirodne i krajobrazne vrijednosti vidljivije su u brdskom dijelu općine
(naselja Ervenik, Opasanjek i dio naselja Lipovec), a svakako najupečatljivije je naselje
Lovrečan koje je u velikoj mjeri očuvalo svoje tradicijsko oblikovanje te predstavlja akcent
doline rijeke Krapine.
Biološka raznolikost ogleda se u preplitanju šuma, brdskih i dolinskih livada sa relativno
očuvanim prirodnim tokovima potoka sa tipičnom vegetacijom kao staništem životinjskih
vrsta.
Šume nisu većih površina i isprepliću se sa poljodjelskim zemljištem, a u manjoj mjeri
se primjećuje zapuštanje poljoprivrednih površina i zaraštanje u nekvalitetne šume i šikare.
Obzirom da je u većini domaćinstava grijanje na plin, nema izražene eksploatacije te nisu
vidljiva izrazita ogoljenja šumskih površina, niti je prisutno krčenje radi povećanja
poljodjelskih površina.
Poljoprivredne površine uglavnom su zastupljene kao oranice i livade te manjim
površinama voćnjaci i vinogradi. Voćnjaci su uglavnom sastavni dio okućnice a postoje i
primjeri zasebnih parcela zasađenih voćkama. Karakteristika područja je kao i u ostalom
dijelu Županije, usitnjenost parcela te sitna gospodarstva sa ekstenzivnim načinom
gospodarenja.
20
O p ć i n a
P r o s t o r n i
1.1.4.3.
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Ocjena stanja kulturne baštine
Na području Općine Zlatar Bistrica do sada je bilo u statusu zaštite svega 4
spomenika kulture, i to u statusu upisano u Registar spomenika kulture, preventivno
zaštićenih i evidentiranih kulturno povijesnih vrijednosti. Upisom u Registar (R ) bio je
zaštićen jedan spomenik (1) kapela sv, Lovre u Lovrečanu
Preventivno zaštićenih (P) spomenika kulture bilo je ukupno 2: stambene zgrade:
(kurija Labaš u Lovrečanu i kurija Kallay, Grančari)
Evidentirani spomenici kulture: jezgra naselja Lovrečan i Zlatar Bistrica;stambene
građevine: kuća Bobinac u Zlatar Bistrici, građevine javne namjene: zgrade željezničke
postaje, stare škola i Vatrogasnog doma u Zlatar Bistrici; arheološki lokalitet: kapela
sv.Lovre s okolišem u Lovrečanu.
To je razmjerno maleni broj kulturno-povijesnih vrijednosti koje su očuvane na
području Općine Zlatar Bistrica, pa je prilikom izrade Konzervatorske podloge, provedena
identifikacija etnoloških, kulturno povijesnih i krajobraznih vrijednosti, s ciljem da se sve
kulturno-povijesne (poglavito graditeljske i prostorne) vrijednosti zaštite i da se stvore uvjeti
za njihovo održavanje i obnovu.
Evidentiran je još razmjerno znatan broj kulturno-povijesnih vrijednosti, a od kojih je
nekoliko u postupku za upis u Registar kulturnih dobara (PR), tako da nakon temeljite
evidencije prostora Općine ukupan broj kulturno-povijesnih vrijednosti sada broji 44
(povijesnu građevinu, lokalitet ili predjel).
Primijećeno je da je graditeljsko naslijeđe u vrlo lošem građevnom stanju. To se
odnosi osobito na seoske cjeline gdje se uopće ne provodi zaštita i obnova tradicijski
vrijednih stambenih zgrada i pripadajućih gospodarskih građevina. Najveći broj tradicijski
vrijednih kuća koje se nalaze u selima i zaselcima je napušten. Na sreću ima i dobrih
primjera gdje se drvene kuće pa i dijelovi sela, održavaju i obnavljaju na kvalitetan i stručno
prihvatljiv način. (Papići) Česta je pojava gradnje nove zgrade u neprihvatljivom odnosu
prema starim građevinama. Kurije Kallay i Labaš nisu u izvornoj namjeni; kurija Kallay je
izvan namjene i u lošem građevinskom stanju, a kurija Labaš je već nekoliko godina u
funkciji upravne zgrade drvne industrije,Drvometal, a uz nju je dograđeno novo krilo.
Karakteristikama zagorskog krajolika ne odgovara ni linearna gradnja uz ceste u
dolinskim predjelima, čime se gubi obilježje tipologije naselja, koja su nekad bila sastavljena
od više zasebnih zaselaka. To je naročito izraženo u nizinskim dijelovima naselja Veleškovec
i Lipovec. Isto tako neprihvatljiv je stav o zauzimanju dolina rijeka i potoka s izgradnjom
različitih gospodarskih sadržaja (farmi, skladišta i sl.).
1.1.4.3.1. Osvrt na postojeću dokumentaciju kulturne baštine na području općine,
te obveze iz Planova višeg reda
Za područje današnje Općine Zlatar Bistrica dosad nije izrađivana konzervatorska
dokumentacija, kao podloga za prostorno plansku dokumentaciju. U okviru izrade
Konzervatorske podloge za Prostorni plan Krapinsko zagorske županije donesene su
preporuke i smjernice za obradu prostora na razini Prostornih planova uređenja Općine. Za
područje Općine Zlatar Bistrica odnose se naročito slijedeće odredbe:
- veliki broj dvoraca i kurija koji su danas bez odgovarajaće ili čak izvan namjene i
samim tim izloženi su neadekvatnom ili nikakvom održavanju, a samim tim i propadanju. U
pravilu su najprihvatljivije izvorne namjene, a u slučajevima gdje to nije moguće, namjena bi
trebala biti čim bliža izvornoj, kako ne bi došlo do bitne promjene arhitektonske strukture,
prostornih odnosa i oblika. Sastavni dio prezentacije dvoraca i kurija je i njihovo neposredno
21
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
okruženje, koje se sastoji od reprezentativnog i gospodarskog dijela. U zonu zaštite
obavezno treba uključiti i te prostore, kao i područja značajna za njihovu ekspoziciju.
drvena tradicijska arhitektura, koja je još nedovoljno istražena zahtijeva prije svega
dokumentiranje. Očuvanje i zaštitu preostalih građevina u selima koja doživljavaju brzu
transformaciju, trebalo bi usmjeriti na zaštitu ambijenata, koje čine potezi od nekoliko
tradicijskih okućnica. Takve bi ambijente trebalo zašttiiti i na razini Prostornih planova
uređenja gradova i općina.
autentičnost oblika i strukture tradicijske drvene arhitekture na kvalitetan je način
moguće očuvati u okviru etno sela, muzeja na otvorenom, korištenjem kao kuća za odmor
očuvanje gospodarskih građevina, osobito klijeti, mlinova i vodenica koji predstavljaju
rijetke očuvane primjere tog tipa gradnje, moguća je u okviru njihova autentičnog okruženja,
s vodotocima i očuvanim tehničkim postrojenjem, kao i izvornim arhitektonskim oblicima.
Prenamjena u turističko ugostiteljske namjene, osim izvorne, jedan je od mogućih načina
njihovog održavanja.
- osim same fizičke strukture, sastavni dio građevina je i njihov neposredni okoliš,
stoga je na prostornim planovima niže razine (Grada ili Općine) potrebno osigurati zaštitnu
zonu od nove izgradnje. To je naročito važno kod povijesnih građevina i sklopova s velikim
vizualnim dometom, crkvi i kapela koje su prostorne dominante, u zonama njihovih glavnih
vizura, čime bi se omogućila njihova vizualna eksponiranost. To se naročito odnosi na crkve i
kapele sa širokim utjecajem na prostor (sv.Lovro u Lovrečanu)
- u planovima uređenja Općina treba omogućiti prostornu izdvojenost dvoraca i kurija
od okolnih građevnih područja, ostavljajući veće neizgrađene površine, a u blizini povijesnih
građevina ne smiju se postavljati infrastrukturni koridori (dalekovodi i trafo stanice), čime bi
se umanjile njihove ambijentalne vrijednosti.
U predjelima kulturnog krajolika regionalnog značaja, koji na području Općine
obuhvaća doline potoka Reka i Velika, te dolinu rijeke Krapine ne dozvoljava se:
- gradnja tvorničkih pogona i ostalih glomaznih volumena (skladišta, farmi) koji
zapremaju velike izgrađene i neizgrađene površine i kojima se bitno mijenja dosadašnji način
korištenja i slika prostora
- gradnja velikih infrastrukturnih sustava (hidroelektrana, termoelektrana, dalekovoda
i energetskih postrojenja) koji mijenjaju izgled krajolika (šumski prosjeci)
- provođenje hidromeliorativnih zahvata na način pravocrtne regulacije potoka, te
uklanjanje potočne vegetacije (stabala i grmova vrba)
-komasacije zemljišta i formiranje velikih monokulturnih parcela
- građevinska područja naselja treba reducurati na realnu mjeru. Onemogućiti
disprezivnu gradnju u prostoru, te isključiti mogućnost formiranja novih građevnih područja u
naseljima gdje postoji mogućnost obnavljanja povijesne strukture.
1.1.4.3.2. Prikaz razvitka naseljenosti na području Općine Zlatar Bistrica
Najstariji povijesni podaci o naseljavanju područja današnje općine potječu iz
srednjeg vijeka, iz razdoblja 14. st., kad se u prvom popisu župa zagrebačke biskupije
spominje i crkva ecclesia sancti.Laurentii (sv.Lovre u Lovrečanu) kao župna. Zasad nema
arheoloških nalaza ni podataka, koji bi upućivali da je i u antičkom razdoblju na ovome
području bilo određenih oblika naselja, uz cestu koja je prolazila dolinom rijeke Krapine.
22
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Područje današnje općine u srednjem vijeku je pripadalo pod vlastelinstvo Oštrc, tako
se u dokumentima o plaćanju poreza iz 1480.god. navode podaci o kmetovima tog
vlastelinstva iz Veleškovca i Turnišća.
Posjed Grančari (Gerencher) se u povijesnim dokumentima pojavljuje god. 1546.,
kad kralj Ferdinand daruje Đuri Poličanu, kapetanu Nikole Zrinskog, posjede i imanja Martina
Bužanića, kaštelana grada Klisa, koji je gubitkom svoga grada izgubio i posjede. Posjed
Grančari mijenjao je vlasnike, tako je 1600. god. posjed bio u vlasništvu obitelji Kiss, koja je i
gradila kuriju. Posjed s kurijom prelazi 1848.god. u vlasništvo plemićke obitelji Jelačić, a
zatim Kallay. Nedaleko u Lipovcu, nalazilo se malo istoimeno imanje, čiji je posljednji vlasnik
bio Miško Jurak.
Plemićki posjed Lovrečan imao je sjedište u istoimenom naselju, u kuriji porodice
Labaš Blaškovečki. Najsitaknutiji predstavnik plemićke obitelji bio je Ivan Nep. Labaš, poznati
heraldik, koji se bavio povijesti, numizmatikom i alkemijom, u čijoj je kuriji sredinom 18. st.
bila vrlo vrijedna knjižnica. Dobro Lorečan kupio je 1883. god. Josip Rauer, čiji su nasljednici
držali posjed do 2.rata. Braća Rauer posjedovali su i malo imanje Brestovec.
Krajem 18. st. zabilježena je donacija drvenih klupa u crkvi od obitelji Labaš, koja je
bila kolator župe. U crkvi se nalaze i grbovi plemićkih obitelji Gereczy i Keglević; zahvaljujući
činjenici da je malo plemićko dobro Veleškovec pripadalo Keglevićevom vlastelinstvu Lobor.
U Veleškovcu je Petar Keglević držao ribnjake. Za kaštel u Veleškovcu postoje podaci iz
1659.god. koji govore o njegovoj predgradnji.
Naselje Zlatar Bistrica započinje svoj razvitak zahvaljujući prometnom položaju; njime
prolazi zemaljska cesta Zabok-Bračak-Turnišće-Konjšćina, a od 1886. i Zagorska željeznica,
željeznička pruga Zagreb-Zabok-Varaždin.
1.1.4.4.
Ocjena stanja prirodne baštine
Na području općine Zlatar Bistrica nema registriranih zaštićenih dijelova prirodne
baštine. Vrijedni prirodni predjeli nalaze se u brdskom dijelu općine i uglavnom su šumske
površine isprepletene poljodjelskim zemljištem i manjim brojem raštrkanih zaseoka naselja.
Dolina rijeke Krapine te dolina potoka Reke, kao vrijedni dolinski krajolici uglavnom
su poljodjelske površine sa dosta izraženom stambenom i komunalnom izgradnjom.
23
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
1.1.4.5.
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Prometna i komunalna infrastruktura
a) prometni sustav
b) cestovni promet
Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o javnim cestama (N.N. br. 100/96 i 76/98) i
Uredbe o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (N.N. br. 63/99) ministar pomorstva,
prometa i veza donio je Odluku o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske
ceste i lokalne ceste (N.N. br. 79/99 i 111/00).
DRŽAVNE CESTE
Tablica 9.
Duljina kolnika (km)
Broj
ceste
24
Naziv ceste
ukupno
tucanik
asfalt
6.5
0
6.5
2.4
0
2.4
8.9
0
8.9
Gubaševo (D205) - Zabok - Zlatar Bistrica - D.Konjščina Budinšćina – Novi Marof - Varaždinske Toplice Ludbreg (D 2)
29
N.Golubovec (D 35) - Zlatar Bistrica - Marija Bistrica Soblinec - čvor Popovec (D 3)
UKUPNO
Ove državne ceste prolaze područjem općine i važne su prometnice koje povezuju
šire područje županije i regije. Obzirom na njihovu važnost jedan od prioritetnih zadataka je
poboljšanje tehničkih uvjeta trasa, odnosno gradnja novih cesta kojima bi se odteretile
sadašnje državne ceste koje uglavnom prolaze kroz naselja.
LOKALNE CESTE
Broj
Duljina kolnika (km)
ceste
Naziv ceste
ukupno
tucanik
asfalt
22053
Zlatar (D29) - Lovrečan (D 24)
1.0
0
1.0
22054
Ervenik Zlatarski - Zlatar Bistrica (D24)
3.8
0
3.8
22057
D 24 - Brestovec
0.8
0
0.8
22064
Lipovec (D 24) - želj. kolodvor Lipovec
0.6
0
0.6
UKUPNO
6.2
0
6.2
Obzirom na mali broj kategoriziranih cesta na području općine, potrebno je proširiti
mrežu kategoriziranih prometnica.
c) željeznički promet
Područjem općine prolazi željeznička pruga I reda Zagreb – Zabok – Zlatar Bistrica –
Varaždin. Pruga je jednokolosiječna sa stanicom u Zlatar Bistrici.
Obzirom na važnost ove željezničke pruge, pretpostavlja se modernizacija i
poboljšanje trase iste.
24
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
d) komunalna infrastruktura
- vodoopskrba
Opskrba pitkom vodom stanovništva i gospodarstva na području općine Zlatar
Bistrica obavlja javni vodoopskrbni sustav “Zagorski vodovod”. Pitka voda dobiva se iz
izvorišta Lobor te izvorišta Belečka Selnica. Iz vodospremnika «Kaštel» opskrbljuju se
vodom stanovnici općine Zlatar Bistrica, dijela općine Marija Bistrica te općine Konjščina,
a područjem općine prolazi magistralni cjevovod Cetinovec – Kaštel – Konjščina.
Manji dio stanovništva opskrbljuje se vodom iz vlastitih bunara.
- odvodnja
Na području cijele Krapinsko-zagorske županije odvodnja otpadnih i oborinskih voda
iz naselja i gospodarskih zona nije riješena zadovoljavajuće.
Na području općine Zlatar Bistrica odvodni sustav izgrađen je djelomično i to u
naselju Zlatar Bistrica, a otpadne vode se nepročišćene ispuštaju u vodotok u neposrednoj
blizini naselja.
U tijeku je izgradnja kolektora Zlatar – Zlatar Bistrica do planiranog uređaja uz rijeku
Krapinu na području općine Zlatar Bistrica.
Ostala naselja rješavaju prihvat otpadnih voda individualno putem septičkih jama.
Septičke jame često nisu odgovarajuće vodonepropusnosti i kapaciteta pa se prazne u
podzemlje ili se prelijevaju u otvorene jarke i vodotoke.
- elektroopskrba
Područje općine Zlatar Bistrica električnom energijom snabdijeva distributer “Elektra”
Zabok. Područjem općine prolazi dalekovod 220 kV te dalekovod 35 kV sa
transformatorskom stanicom 35/10 kV u Zlatar Bistrici.
Ostala niskonaponska mreža je u nekim dijelovima u lošem stanju te su prisutne
nezadovoljavajuće naponske prilike.
- plinoopskrba
Područje Krapinsko-zagorske županije prirodnim plinom opskrbljuje “INA-industrija
nafte” d.d. Zagreb. Distributer za područje općine Zlatar Bistrica je «Komunalac» iz
Konjščine.
- telekomunikacije
TKC Krapina ustrojen je kao jedna mrežna skupina s tranzitno-pristupnom (TC/PC)
centralom u Zaboku ( AXE 10 ) i TC/PC centralom u Krapini.
Postojeći Udaljeni pretplatnički stupanj ( UPS ) nalazi se u Zlatar Bistrici.
U prijenosnoj mreži između ATC-a na području TKC-a Krapina kao prijenosni mediji
koriste se simetrični kabeli te kabeli sa optičkim nitima.
Područje općine dobro je pokriveno signalom pokretne mreže CRONET i NMT. Na području
općine nalazi se bazna postaja CRONET i NMT.
- pošta
Za odvijanje poštanskog prometa na području Krapinsko-zagorske županije nadležno
je Središte pošta Krapina među kojima je za područje općine Zlatar Bistrica poštanski ured
Zlatar Bistrica ( 49247 ).
25
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
- groblja
Na području općine Zlatar Bistrica postoji mjesno groblje u Lovrečanu sa
mogućnošću proširenja.
- postupanje s otpadom
Na području općine Sv. Križ Začretje komunalnom djelatnošću na sakupljanju otpada
i njegovim odlaganjem bavi se komunalno poduzeće «Komunalac» iz Konjščine.
1.1.4.6.
Mogućnosti razvoja i ograničenja u korištenju
- mogućnosti razvoja
Općina Zlatar Bistrica nalazi se na vrlo povoljnom položaju u odnosu na prometnu
infrastrukturu državnog i regionalnog značaja što je jedan od najvažnijih razloga i
dosadašnjeg razvoja i gradnje novih gospodarskih građevina u dolini rijeke Krapine.
Spomenuti uvjeti omogućuju razvoj gospodarstva i u planiranom razdoblju za koje se ovaj
plan donosi.
Poljodjelstvo također ima mogućnosti razvoja uz ostvarenje određenih preduvjeta kao
što su okrupnjavanje posjeda, povoljno kreditiranje, osiguranje tržišta poljoprivrednih
proizvoda. U slučaju zadržavanja usitnjenih parcela moguće je proizvoditi ekološki čistu,
"zdravu" hranu čija mogućnost proizvodnje još nije iskorištena u dovoljnoj mjeri.
Postoje mogućnosti za razvoj voćarstva i povrtlarstva te razvoj stočarstva uz
osiguranje uvjeta kao i kod ostalih poljodjelskih djelatnosti.
Vinogradarska tradicija je osnova za unapređenje vinogradarstva koje se u posljednje
vrijeme osuvremenjuje na području ove općine, a ujedno doprinosi stvaranju mogućnosti
razvoja vinogradarskog turizma.
Poljodjelsko zemljište i šume potrebno je koristiti po načelima održivog razvitka,
odnosno koristiti ih i gospodariti njima i u druge svrhe: lovstvo, izletničko-rekreativne, seljački
turizam, vinogradarski turizam i drugo.
- ograničenja u korištenju
- Ograničenja uslijed prirodnih obilježja
Odnose se na reljefne, geološke i druge karakteristike značajne za dijelove područja
općine. Prisutna su klizišta, a moguća je i pojava novih, koje je potrebno evidentirati te
ograničiti gradnju na takvim područjima. Reljefne karakteristike otežavaju gradnju ili
održavanje komunalne i prometne infrastrukture.
- Ograničenja uslijed prometne i komunalne infrastrukture
Zaštitni koridori velikih prometnih i komunalnih sustava predstavljaju ograničenja za
izgradnju, ali se promatraju kao sveukupna korist koju naselja mogu imati obzirom na visok
stupanj opremljenosti komunalnom i prometnom infrastrukturom.
- Ograničenja uslijed zaštite prirodnih i kulturnih dobara
Područja i spomenici koji su zakonom zaštićeni ili se predviđaju za zaštitu, odnosno
njihove zone zaštite uglavnom su ograničavajući faktor za novu gradnju, međutim ona je
moguća uz određene uvjete i načine gradnje.
Prirodni predjeli vodotokova i tako nisu predviđeni za gradnju iz razloga plavljenja pa
se uglavnom zaštićuju kao vrijedni ekološki i krajobrazni predjeli.
26
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
Ciljevi prostornog razvoja i uređenja mogu se odrediti iz Programa prostornog
uređenja Republike Hrvatske te Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije.
Opći se ciljevi i nacionalni interesi odnose na:
- osnaživanje prostorno razvojne strukture Države kroz uravnotežen razvitak područja,
stvaranje okosnica i težišta razvitka osloncem na mrežu gradova i drugih središta te
definirane i inicijalne prometne pravce
- kvalitativnu preobrazbu razvoja u prostoru osloncem na resurse-prirodna i kulturna
dobra, ljudski potencijal, raznolikost i osobitosti dijelova prostora
- Uz opće i strateške ciljeve razvoja na razini Države, postavljaju se ciljevi prostornog
razvoja problemskih prostornih cjelina:
- zaustavljanje negativnih demografskih kretanja
- funkcionalno osposobljavanje infrastrukturnih mreža
- vođenje politike naseljavanja nerazvijenih i slabo naseljenih područja te kontrola rasta
velikih gradova
- prilagođavanje gospodarstva uvjetima i osobitostima prostora
- uspostava intervencijskih mjera za određeni oblik gospodarskih djelatnosti u područjima
s ograničenjima u razvoju
2.1.1. Razvoj naselja i infrastrukturnih sustava
razvoj naselja
Lokalno središte Zlatar Bistrica kao inicijalno središte ostaje i dalje nositelj
urbanizacije područja sa daljnjim razvojem društvene i gospodarske infrastrukture te boljom
komunalnom opremljenošću.
Sela treba također razvijati i podizati kvalitetu življenja u njima obzirom na
demografske prilike te izdvojiti ona naselja za čiji razvoj postoji javni interes.
Poticanje naseljavanja ( ili ostajanja ) u naseljima potrebno je provoditi i
razmještanjem pojedinih namjena u prostoru ( rad, stanovanje, gospodarstvo, turizam i
rekreacija ).
razvoj infrastrukturnih sustava
Od prometnih infrastrukturnih sustava državnog značaja područjem općine prolaze
državne ceste D24 i D29 te željeznička pruga I reda Zagreb – Zabok – Zlatar Bistrica –
Varaždin.
Komunalni infrastrukturni sustavi državnog značaja su magistralni plinovod
magistralni plinovod Zabok – Ludbreg, dalekovod 220 kV, dalekovod 110 kV, planirani, TS
110/35 (20) kV, planirani, građevine na dijelu toka rijeke Krapine, vodoopskrbni sustav
kapaciteta 100 l/s i više.
27
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
U cestovnom prometu cilj je nadopunjavanje primarne cestovne mreže kako bi se
poboljšali uvjeti povezivanja naselja, a isto tako cilj je uređivanje kritičnih dionica na gotovo
svim lokalnim cestama .
U elektroenergetskom sustavu cilj je osuvremenjavanje i proširivanje postojećih
sustava.
U razvoju vodoopskrbe treba osigurati dovoljne količine pitke vode za stanovništvo i
gospodarstvo, kao osnove za svekoliki razvoj i zaustavljanje negativnih demografskih
kretanja.
Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti voda od zagađivanja gdje su osnovni ciljevi:
- zaustavljanje trenda pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih voda
izgradnjom potrebnih uređaja za prethodno pročišćavanje otpadnih voda
- ostvariti kvalitetan razvoj u kojem neracionalno korištenje resursa neće dovesti
do pogoršanja kvalitete voda
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Cijela Krapinsko-zagorska županija pa tako i područje općine Zlatar Bistrica nalazi se
na prostoru regije Hrvatskog Zagorja koju karakterizira specifičan i relativno dobro očuvan
prirodni i kultivirani krajolik te je potrebno daljnje očuvanje postojećeg stanja i unapređenje
onih segmenata koji nepovoljno i negativno djeluju na prostor.
Od strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu prirodnih izvora, za područje
Krapinsko-zagorske županije izdvajaju se slijedeći ciljevi:
-
zaštita rezervi pitke vode te zaštita voda i vodotokova od zagađivanja
-
održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja te vršiti pošumljavanje
-
osnovne kategorije korištenja prostora ne smiju se širiti na štetu prirodnih resursa
-
štititi poljoprivredno zemljište ( ograničiti pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko
zemljište, razvijanje ekološki čistog poljodjelstva i dr. )
-
očuvanje i zaštita krajobraza ( spriječiti neprikladnu gradnju lokacijom i arhitekturom,
spriječiti neprikladnu poljoprivrednu obradu, spriječiti geometrijsku regulaciju vodotoka,
spriječiti nestanak šumaraka i živica prilikom agromeliorativnih zahvata i dr. )
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Glavni cilj zaštite okoliša je učinkovito očuvanje prostora uz postizanje više razine
kakvoće života. U ostvarivanju zaštite prostora potrebno je slijediti stav da se sve nove
aktivnosti u prostoru usuglašavaju s naprednim europskim ekološkim kriterijima te da se
postojeće stanje prema potrebi postupno sanira.
U postupcima prostornog planiranja potrebno je:
-
nova polazišta temeljiti na novoustrojenom socijalnom zbiljom i većom ekološkom
valorizacijom prostora
-
izdvojiti prostore u kojima se očekuje snažniji razvoj gospodarskih djelatnosti te prostore
koji zahtijevaju mjere pojačane zaštite ili sanacije
-
propisivati uvjete za omogućavanje održavanja autohtone arhitekture uz poštivanje
kulturnog naslijeđa regije
-
potaknuti istraživanja u područjima odnosa stanovništva prema prostoru i njegovoj
kvaliteti
28
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
B i s t r i c a
p l a n
u r e đ e n j a
2.2. Ciljevi razvoja općinskog značaja
2.2.1. Demografski razvoj
Demografske pokazatelji za područje općine Zlatar Bistrica u većoj mjeri su povoljni
posebno u naseljima u blizini općinskog centra odnosno u naseljima uz glavnu državnu
prometnicu, dok se negativna demografska kretanja javljaju u naseljima koja su udaljenija od
glavnijih prometnih pravaca i koja se nalaze u brdskom području.
Prostor općine sadrži sve preduvjete za brzi razvoj kojim je moguće spriječiti
nepovoljne demografske prilike te je za očekivati u budućnosti ipak veću stopu rasta
stanovništva.
Dimenzioniranje građevinskih područja i ostalih zona nije moguće ovim planom
određivati prema broju stanovnika odnosno prema trenutnim demografskim pokazateljima.
Građevinska područja naselja povećavaju se u odnosu na postojeću izgradnju kao preduvjet
za opstanak naselja odnosno za njihovo širenje u slučajevima povećanja broja stanovnika.
Građevinska područja predviđena za radne zone određena su prema trenutnoj
zainteresiranosti ulaganja na ovom području. Obzirom da prethodni plan nije točno definirao
zone, ovim se planom određuju realna i očekivana područja za daljnji razvoj.
U nastavku se daje pregled razlike broja stanovnika po naseljima u odnosu na popise
stanovništva 1981. , 1991. i 2001. godine:
Tablica 10.
Broj stanovnika
Naselje
1981.
1991.
2001.
Ervenik Zlatar. - dio
301
x
189
134
Lipovec
297
249
226
Lovrečan
481
455
484
Opasanjek
92
105
109
Veleškovec
298
307
301
Zlatar Bistrica
1415
1554
1600
UKUPNO
2884
2859
2854
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture
Prostorno-razvojna struktura naselja na području općine Zlatar Bistrica ogleda se u
razmještaju naselja u odnosu na postojeće sadržaje odnosno prometne tokove:
Naselje Zlatar Bistrica kao centar općine i poluurbano središte koje privlači susjedna
naselja zbog društvenih, gospodarskih i drugih sadržaja. Smještaj naselja na povoljnom
prometnim koridoru ( križanje prometnica istok – zapad i sjever – jug, te željeznička pruga )
pružaju mu velike mogućnosti za dalji razvoj.
Naselja nastala uz glavne i lokalne prometnice kao izduženi tip naselja su sva naselja
u dolini rijeke Krapine sa tendencijama daljnjeg linearnog širenja
Zbijena naselja ili izdvojeni zaseoci karakteristika je naselja brdskog dijela općine sa
pojavom manjih grupa kuća za odmor ili klijeti
Prostorno-razvojna struktura općine Zlatar Bistrica temelji se na slijedećem:
29
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Urbanizacija i daljnji razvoj naselja Zlatar Bistrica ( centrični razvoj )
Naselja koja sadrže manje društvene, gospodarske ili trgovačke sadržaje ( Lovrečan,
Veleškovec i Lipovec ) i koja se spontano nameću kao manja lokalna središta i potrebno je
osigurati prostor za razvoj sadržaja kako bi ta naselja stvarno i postala mali podcentri
Naselja koja se sastoje od izdvojenih zaselaka i nalaze se u brdskom području, izvan
glavnih prometnih tokova predstavljaju prepoznatljivu sliku niza graditeljski zgusnutih
zaseoka utopljenih u krajolik. Ovaj tradicijski oblik potrebno je sačuvati uz poboljšanje svih
uvjeta življenja. Unutar ovih naselja nema izrazitog povećavanja građevinskih područja iz
razloga demografskih pokazatelja te činjenice da je veliki dio građevinskog područja do
danas ostao neizgrađen.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
razvoj naselja
Za naselje Zlatar Bistrica kao centar općine i naselje s gradskim obilježjima potrebno
je osigurati uvjete za reurbanizaciju, revitalizaciju i infrastrukturnu rekonstrukciju u cilju
poboljšanja uvjeta života i rada te osposobljavanje naselja za ulogu lokalnog središta.
Seoska naselja koja gravitiraju općinskom centru i nalaze se u njegovoj neposrednoj blizini
postaju urbanizirana pod utjecajem centra i potrebno ih je dalje planski usmjeravati i poticati
kako bi postali podcentri.
Potrebno je voditi aktivnu plansku politiku uređenja seoskih naselja s povećanjem
stambenog, komunalnog i ostalog standarda uz brigu o tradicijskom graditeljstvu, poticati
razvoj seoskog i drugih oblika turizma uz brigu o nosivom kapacitetu ruralnog prostora.
Potrebno je racionalno planirati prostorne obuhvate građevinskih područja svih tipova
i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u
njima.
Razvoj društvenih djelatnosti
Izgradnja građevina društvenog sadržaja ( vatrogasni dom, društveni dom, vjerske
građevine i drugo ) moguća je u građevinskom području naselja koja se predviđaju kao
podcentri te ostalih naselja uz preispitivanje mogućnosti i potreba za takvom gradnjom.
Zone izgradnje društvenih sadržaja u općinskom centru odredit će se izradom
Urbanističkog plana uređenja naselja Zlatar Bistrica.
Razvoj i uređenje prometnica
Postoji potreba za uređenjem kritičnih dionica i poboljšanje tehničkih uvjeta trasa
državnih cesta, a posebno lokalnih i nerazvrstanih cesta kojima se omogućava bolje
povezivanja udaljenijih naselja i zaselaka u brdskom području.
U naselju Zlatar Bistrici potrebno je predvidjeti Autobusni kolodvor obzirom da se
naselje nalazi na važnom prometnom sjecištu i u blizini važnog turističkog, vjerskog središta
Marije Bistrice.
Postojeću trasu željezničke pruge, također je potrebno osuvremeniti kako bi se
omogućio brži i učinkovitiji promet putnika i robe.
Razvoj komunalne infrastrukture
Naselja općine Zlatar Bistrica potrebno je u cijelosti komunalno opremiti. Cilj je
izgradnja vodoopskrbe u svim naseljima te rješavanje odvodnje u većini naselja. Potrebna su
poboljšanja u elektroopskrbi i telekomunikaciji te stvaranje preduvjeta i privikavanje
stanovništva na razvrstavanje otpada.
30
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
2.2.4. Zaštita krajobraznih, prirodnih vrijednosti i posebnosti i povijesnih cjelina
Suvremena europska načela vrednovanja i zaštite kulturnoga naslijeđa temelje se na
saznanju da je arhitektonski spomenik bilo koje vrste i značenja nedjeljivo povezan s
neposrednom okolinom, a samim tim i širim regionalnim prostorom i krajolikom. Jedno od
osnovnih načela zaštite graditeljskoga naslijeđa je težnja da se spriječi uništavanje
neposrednoga okruženja, kako bi arhitektonski spomenik očuvao svoje izvorno okruženje, a
time i svoje prostorne vrijednosti i cjelovito značenje. Uveden je pojam kulturni krajolik 1koji
potiče cjelovit pristup vrednovanju kulturnog i prirodnog naslijeđa. Kulturni krajolik
podrazumijeva "topografski definirana područja u kojima je osobito izražen kvalitetan suživot
kulturnoga naslijeđa i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih,
arheoloških, umjetničkih, kulturnih, znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti". Uz
tradicinalni pojam zaštite spomenika kulture i prirode, ravnopravno se pojavljuje i zaštita
kulturnih i prirodnih dobara ili zaštita kulturnih, prirodnih i krajobraznih vrijednosti, odnosno
vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralačke djelatnosti. Smatrajući da
kulturno i prirodno naslijeđe predstavlja skladnu cjelinu, čiji su elementi nedjeljivi, proširena je
terminologija zaštite na integralnu zaštitu kulturnog i prirodnog, odnosno kulturnog krajolika.
U takvom ozračju ocijenjeni su krajolici Općine Zlatar Bistrica- bilo da su prirodni okvir
naselja ili brežuljci pokriveni šumama, bilo da su ljudskim djelovanjem kultivirani predjeli u
blizini naselja ili povijesnoga spomenika.
Suvremena zamisao očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih
(graditeljskih) vrijednosti polazi od pretpostavke sveobuhvatne (cjelovite, integralne) zaštite
gdje je nemoguće utvrditi njihovu međusobnu granicu. Prirodne, krajobrazne i graditeljske
vrijednosti međusobno se isprepleću, često i međusobno uvjetuju. Iako se zaštita provodi po
posebnim (različitim) zakonima, prostorni plan je prilika za sveobuhvatno sagledavanje i
cjelovitu zaštitu.
U cilju sustavne skrbi za zaštitu graditeljskoga naslijeđa, kako je određeno u
Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, osnovna opredjeljenja su sljedeća:
*
Uspostava cjelovitog i usklađenog sustava zaštite prirodnih i kulturnih
vrijednosti prostora;
*
Neprekidno istraživanje i vrednovanje graditeljskoga naslijeđa te poticanje
temeljne stručne i znanstvene obrade radi djelotvornije zaštite, ali i radi uključivanja u
razvojne programe;
*
Zaštita arheoloških predjela i mjesta u skladu s načelima arheološke struke i
konzervatorske djelatnosti;
*
Revizija postojećih konzervatorskih studija za zaštićene
cjeline;odnosno izrada dokumentacije za cjeline za koje to dosad nije učinjeno
povijesne
*
Uspostava uravnoteženih odnosa između osnovnih izvornih povijesnih oblika
graditeljskoga naslijeđa i suvremenih graditeljskih pojava, osobito na području povijesnih
urbano ruralnih i ruralnih cjelina, radi očuvanja njihovih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o
identitetu područja kojemu pripadaju;
*
U sklopu modela revitalizacije seoskih cjelina primijeniti integralne oblike
zaštite, te poticati osnivanje muzeja na otvorenom i predstavljanja narodnoga stvaralaštva
radi odgojno-obrazovnih, ekoloških i turističkih učinaka.
1
Europska konvencija o krajoliku, Firenca, 2002.god., ratificirana je i od strane R.Hrvatske
31
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Europskom konvencijom o krajoliku, krajolikom se smatra područje izgled
kojega je određen djelovanjem i međudjelovanjem prirodnih i ljudskih čimbenika. Krajolik se
mora shvatiti kao prostorno-ekološku, gospodarsku i kulturnu cjelinu u kojoj valja štovati
načelo raznolikosti i posebnosti krajolika. Planiranim zahvatima u prostoru treba što manje
mijenjati krajolik kako bi se očuvale lokalne posebnosti, a pri projektiranju trasa
infrastrukturnih mreža treba skrbiti o njihovu uklapanju u krajolik, i gdje je moguće
uspostavljati zajedničke infrastrukturne pojaseve.
U svrhu očuvanja i unapređenja krajobrazne raznolikosti u Programu
prostornoga uređenja Republike Hrvatske propisuje se sljedeće:
*
Izbjegavati pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i
agromelioracijskih zahvata omogućiti opstanak i mjestimičnu obnovu bujnih vlažnih biotopa i
ambijenata.
*
Duž međa vratiti živicu u svrhu biološke i krajobrazne raznolikosti.
*
Otvarati proplanke u šumovitim predjelima, osobito oko mogućih vidikovaca.
*
Spriječiti daljnju neplansku izgradnju ladanjskih zgrada i drugih građevina na
krajobrazno izloženim mjestima.
*
Očuvati seoske krajolike i omogućiti razvitak sela uz oživljavanje seoskoga
gospodarstva, biopoljodjelstva, šumarstva, obrtništva, rukotvorskih vještina, turizma, te
poticanja seoskoga stanovanja kao mogućnosti izbora. Pri tom je potrebno očuvati sliku
naselja i kultiviranoga krajolika, a građevna područja odrediti na način da se očuvaju
oblikovne i prostorne značajke graditeljskoga naslijeđa, poglavito oblik parcela, smještaj
građevina i tradicijski obiteljski vrt.
*
Očuvanje prepoznatljivosti povijesnih naselja treba temeljiti na poštivanju
jedinstvenosti svakog naselja, njegovoj povijesnoj slojevitosti te logici njegova rasta i
preobražaja.
Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim
obilježjima, zajedno sa svojim okolišem moraju biti na kvalitetan način (tj. u skladu s njihovim
prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim označnicama) uključeni u budući
razvitak. To prije svega podrazumijeva sljedeće:
*
Zadržavanja povijesnih oblika komunikacija - starih cesta, pješačkih putova i
staza, često praćenim pokloncima;
*
tvorevine;
Očuvanje povijesne matrice naselja, parcelacije i tradicijske građevne
*
Oživljavanje napuštenih zaselaka i osamljenih gospodarstava, a znatne su
etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;
*
Očuvanje
i
obnovu
tradicijskih
drvenih
zgrada
(stambenih
i
gospodarskih),klijeti i svih ostalih povijesnih građevina spomeničkih svojstava kao nositelja
prepoznatljivosti prostora;
*
Očuvanje povijesnih slika krajolika i prepoznatljivih vidika;
*
Očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskog načina korištenja građevina,
poljodjelskih kultura i tradicijskoga načina obrade zemlje;
*
Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka,
brjegova i potoka - od kojih neki imaju simbolično, ali i povijesno značenje.
*
Očuvanje i obnovu svih građevina i sklopova sa spomeničkim obilježjima;
32
O p ć i n a
P r o s t o r n i
*
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Istraživanje i izlaganje arheoloških nalaza i mjesta.
U cilju očuvanja, zaštite i unaprjeđenja kulturnog i prirodnog naslijeđa, što
znači očuvanje prepoznatljivosti, navodimo načela zaštite koja bi trebala biti polazna osnova
budućega razvitka:
*
Kulturno i prirodno naslijeđe predstavlja temelj prepoznatljivosti i dokaz je
neprekinutoga slijeda razvitka sredine pa ga je potrebito štititi od svakog daljnjeg oštećenja i
uništavanja temeljnih vrijednosti;
*
Osim pojedinačnih građevina, kulturno naslijeđe čini i prostorno naslijeđe bilo da je posljedak ljudskoga djelovanja kroz povijest ili da je djelo prirode;
*
Osim vrednovanih građevina, obično prepoznatljivih primjera određenoga
stila, kulturno naslijeđe čine i skromna ostvarenja tradicijske stambene izgradnje (drvene
kuće) koje bi kao nositelje identiteta trebalo čuvati u izvornoj namjeni;
*
Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevnih područja u
vrijedne krajobrazne prostore znači osiromašenje krajolika i gubitak samosvojnosti prostora.
*
Potrebno je ostvariti edukativne staze kulturnoga naslijeđa što će potaknuti
kulturni turizam.
Zaštita i obnova kulturnog i prirodnog naslijeđa postavlja se kao prvovažni
zadatak na kojemu Hrvatsko zagorje, ali i cijela Hrvatska, treba graditi svoj identitet. Budući
da graditeljsko spomeničko naslijeđe Općine Zlatar Bistrica posjeduje kulturno-povijesnu,
arhitektonsku, etnološku i dokumentarnu vrijednost - za potrebe izrade Prostornog plana
izrađena je Konzervatorska podloga. Cilj te podloge je utvrditi osnovne prostorne i razvojne
čimbenike očuvanja kulturnoga naslijeđa te izrada smjernica i uvjeta za korištenje prostora,
za djelovanje u prostoru i za pojedinačne graditeljske zahvate na povijesnim građevinama.
Zaštita graditeljskoga naslijeđa provodi se prema usvojenim načelima cjelovite zaštite
prostora, ali i očuvanjem autentičnosti kroz obnovu izvorne građevine. Zaštita se utvrđuje
prema kriteriju zoniranja (označavanja područja i predjela) te propisana konkretnim načinima
(modalitetima) obnove. Za pojedine grupe spomenika potrebno je provesti konzervatorska
istraživanja u postupku njihove obnove.
Zaštita kulturnoga naslijeđa, osobito onoga graditeljskoga, ovisi o društvenim
prilikama, stvarnim vlasničkim odnosima, novčanim sredstvima i drugim čimbenicima.
Stručne konzervatorske službe i službe lokalne uprave (županijske, gradske i općinske)
trebale bi izraditi model pomoći vlasnicima i korisnicima spomenika kulture te uspostaviti
povjerenstvo za neprekidno praćenje zaštite i obnove kulturnoga naslijeđa. Istodobno treba
razvijati svijest o važnosti i vrijednosti naslijeđa kroz edukaciju, razvijanjem estetskih kriterija
i kritičke misli u smislu isticanja dobrih primjera te ukazivanja na loše i neprimjerene zahvate.
S obzirom na stupanj očuvanosti prirodnih i krajobraznih vrijednosti, te
tradicijskih oblika izgradnje i naseljavanja područja Općine Zlatar Bistrica, ali i Krapinskozagorske županije u cjelini, potrebno je planirati razvitak koji će se temeljiti na uvažavanju
temeljnih vrijednosti područja. To znači, prije svega, očuvanje ravnoteže i odnosa
izgrađenoga i prirodnoga krajolika, uz razumno planiranje građevnih područja kako ne bi
došlo do narušavanja kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti. Planiranje gospodarskih
građevina prihvatljivo je u predjelima s nižom prostornom i krajobraznom ocjenom i u
naseljima bez veće etnološke i ambijentalne vrijednosti. Važno je osigurati djelotvorne načine
za sprječavanje bespravne gradnje u vinogradima i ostalim kultiviranim krajolicima.
Zaštita cjelokupnosti prostora kulturnog i prirodnog naslijeđa (krajolika)
provodi se na način određivanja zona zaštite, a zaštita pojedinačnih vrijednosti kulturnoga
naslijeđa (zgrada, građevina) provodi se određivanjem pravila ponašanja prilikom
graditeljskih zahvata. Zbog toga su na kartografskom dijelu u mjerilu 1:25.000, i u mjerilu
33
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
1:5.000 ucrtana područja ( zone) zaštite za naselje Lovrečan, Zlatar Bistrica, za dijelove
starih sela (Lipovec, Veleškovec, Opasanjek, Ervenik) i pojedinačne povijesno ili etnološki
značajne građevine, kao i za predjele kulturnog ili prirodnog krajolika.
Dosadašnjim vrednovanjem kulturnog i prirodnog naslijeđa na području Općine Zlatar
Bistrica, a osobito u sklopu konzervatorske podloge, utvrđeno je postojanje vrijednoga
naslijeđa županijskoga i lokalnoga značaja. Zbog toga bi razvojne i gospodarske planove,
posebice turističke, valjalo temeljiti na korištenju i očuvanju kulturnog i prirodnog naslijeđa.
Trebalo bi izraditi programe za zaštitu i obaviti potanko istraživanje najvrjednijega kulturnog i
prirodnog naslijeđa. Trebalo bi, primjerice, učiniti sljedeće:
Potanko istražiti i dokumentirati vrijedna tradicijska naselja u svrhu obnove
pojedinačnih zgrada i graditeljskih sklopova kako bi se mogli uključiti u seoski i seljački
turizam;
Tradicijsku stambenu i gospodarsku arhitekturu na području Općine treba detaljno
dokumentirati, arhitektonski snimiti karakteristične tipološke oblike, te definirati uvjete
njihovog održavanja i obnove
Izraditi studiju vinogradarstva u svrhu ispitivanja mogućnosti uređenja vinske ceste i
prikladne ugostiteljske ponude;
Osigurati novčanu potporu vlasnicima spomenika kulture i utemeljiti fond za obnovu,
uređenje i održavanje povijesno vrijednoga graditeljstva.
Razvitak čitave Krapinsko-zagorske županije, a tako i Općine Zlatar Bistrica, trebao
bi se temeljiti na spomenutim vrijednostima kako bi se stanovnicima omogućio kvalitetniji
život, a budućim naraštajima sačuvalo vrijedno i stoljećima stvarano naslijeđe. Kod
provođenja Prostornoga plana bilo bi potrebno uspostaviti jači nadzor županijske službe, koja
bi trebala pratiti neprimjerene zahvate u prostoru te zajedno s konzervatorskom službom
usko surađivati na provođenju zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa.
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine Zlatar Bistrica
Ciljevi prostornog uređenja općine Zlatar Bistrica moguće je odrediti na temelju
državne strategije i programa uređenja prostora te na temelju postavki Prostornog plana
Županije za ovo područje.
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Dosadašnjom prostorno-planskom dokumentacijom za područje općine Zlatar Bistrica
planirano je osiguranje prostornih uvjeta za razvoj i širenje naselja s tim da su se
građevinska područja osiguravala jedino preko provedbenih odredbi te nije bilo točno
određeno na kojim se mjestima može graditi.
Racionalno korištenje prostora predviđeno ovim planom ogleda se u određivanju
prostora na kojima je moguća gradnja bez smanjivanja šumskih i poljoprivrednih površina te
uz vrednovanje kulturne i prirodne baštine.
Ograničenja koja se javljaju u korištenju prostora odnose se na poljoprivredna
zemljišta, klizišta, kulturnu i prirodnu baštinu, zaštitne pojaseve infrastrukturnih koridora
(postojećih i planiranih), konfiguracija terena (veći nagibi), podzemne vode, vodotoci.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
Ciljevi postavljeni ovim planom su smanjenje građevinskih područja, njihovo
racionalno dimenzioniranje obzirom na ekonomske i demografske pokazatelje odnosno
34
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
potrebe za povećanjem istih u područjima gdje se primjećuje zainteresiranost gospodarskih i
drugih subjekata.
Kriteriji koji su utjecali na određivanje građevinskih područja naselja:
-
potrebe i želje stanovništva te lokalne samouprave
-
postojeća izgrađenost i zauzetost terena
-
prirodna i kulturna baština te odnos prema tradicijskim obilježjima naselja sa
ciljem očuvanja prepoznatljivosti slike naselja gdje je to još moguće
-
odnos prema nepovoljnim karakteristikama zemljišta za izgradnju
-
infrastrukturni koridori i njihovi zaštitni pojasevi
Gospodarske djelatnosti potrebno je smještavati u već formirane radne zone uz
proširenje prema potrebama i infrastrukturi koja omogućava racionalna i ekonomski
opravdana proširenja
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
Na području općine Zlatar Bistrica samo naselje Zlatar Bistrica ima obilježja gradskog
karaktera sa ciljem daljnjeg urbanog razvijanja, dok sva ostala naselja imaju seoska obilježja.
Ostala naselja potrebno je razvijati s težnjom zaustavljanja napuštanja sela mjerama
poticanja opstanka i razvoja podizanjem životnog standarda sela. Pri razvoju i prostornoj
organizaciji sela potrebno je voditi računa o tradicijskim karakteristikama naselja seoskih
obilježja ( grupiranost i zbijenost, oblik građevne parcele Hrvatskog Zagorja-smještaj
stambene jedinice, gospodarskih zgrada, uređenje okućnice).
Uređenje naselja potrebno je temeljiti na njegovim obilježjima, tipologiji, unutarnjoj
strukturi te prirodnim i stvorenim uvjetima. Potrebno je prema demografskim, sociološkim,
gospodarstvenim pokazateljima utvrditi potrebu razvoja naselja kao žarišta ili podcentra
razvitka svog područja te ih razvijati u tom pravcu.
Prilikom nove gradnje, uređenja okućnica i drugih zahvata u naseljima seoskih
obilježja potrebno je voditi računa o oblikovanju pročelja i elementima građevine koji se
trebaju oslanjati na tradicijske vrijednosti.
Građevine i zahvate komunalne infrastrukture potrebno je postavljati u prostor tako
da nisu vizualno pretjerano uočljivi te da se što više estetski usklade sa cjelokupnom slikom
naselja.
U naseljima seoskih obilježja potrebno je osigurati zadovoljavajući komunalni i drugi
standard kao preduvjet revitalizacije i oživljavanja seoskih naselja.
35
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINE ZLATAR BISTRICA
Planiranje uređenja prostora općine temeljilo se na principima održivog razvitka,
uzimajući u obzir kako udovoljavanjem potrebama sadašnjeg stanovništva ne smijemo
zaboraviti i na buduće naraštaje koji će baštiniti ovaj prostor.
Plan prostornog uređenja temeljio se na:
- polazištima za planiranje ( poglavlje 1. )
- ciljevima prostornog razvoja i uređenja ( poglavlje 2. )
- uvažavanju prirodnih i kulturno-povijesnih te drugih naslijeđenih vrijednosti
3.1.
Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i
gospodarsku strukturu županije
Prema Prostornom planu županije daje se prikaz razvojne strukture županije, sa
usporedbom karakteristika razvojne strukture za područje općine Zlatar Bistrica.
Prostorno razvojnu strukturu Krapinsko-zagorske županije karakterizira:
−
Dobar geoprometni položaj Županiji određen je blizinom Zagreba te smještajem uz
jedan od glavnih prometnih pravaca i uvelike utječe na prostorno-razvojna određenja.
−
−
Dobar razmještaj srednjih i malih gradova i važnijih naselja-inicijalnih žarišta razvitka
čini osnovu za uspostavu sustava središnjih naselja kao bitne odrednice kvalitetnog
prostornog uređenja te osnovu policentričnog razvoja uz nužne državne stimulativne
mjere za osnaživanje sustava središnjih naselja.
−
−
Naselje Zlatar Bistrica predstavlja manje lokalno središte te inicijalno žarište kao
dio sustava središnjih naselja županije
Ruralni prostor i selo karakterizira depopulacija što je posebno zabrinjavajuće u
pograničnom području te u rubnim područjima. Utjecaji urbanizacije u pravilu su
negativni i vidljivi su u neprimjerenoj izgradnji, promjeni krajobraza. Obnova i razvoj
sela predstavlja proces kojim treba ostvariti optimalne uvjete za poljodjelsku
proizvodnju i standard življenja primjeren vremenu uz očuvanje karaktera sela,
prirodnih i kulturnih dobara i krajolika.
−
−
Područje općine nalazi se u srednjem istočnom dijelu županije na glavnom
prometnom pravcu (državnom i županijskom) koji utječe na prostorno-razvojna
određenja
na području općine jače izražena depopulacija javlja se u seoskim naseljima
brdskog područja i udaljena od jakih prometnih koridora
Gospodarstvo kao jedan od glavnih čimbenika razvoja nema ograničavajućih
prostornih faktora uz uvažavanje ekoloških načela i primjenu suvremene tehnologije, a
razvoj je potrebno temeljiti na bržem razvitku onih djelatnosti za koje postoje
raspoloživi resursi. Određene gospodarske djelatnosti i radna središta vezani su uz
gradove i važnija naselja.
−
Gospodarske djelatnosti općine najvećim dijelom su vezane uz naselje Zlatar
Bistrica gdje se zauzetost prostora za radne zone odvijala po planskim
postavkama važeće prostorno-planske dokumentacije.
36
O p ć i n a
P r o s t o r n i
−
Za područje općine od prometne infrastrukture valja spomenuti revitalizaciju
željeznice. U cestovnom prometu prioritetna je izgradnja brze ceste
(“Zagrebački prsten”) te ceste prema Zlataru ( “Zagrebački prsten” – Zlatar –
Mače – Novi Golubovec )
−
Elektroenergetski sustav potrebno je nadograditi i povezati u cjelinu,
Vodoopskrbni sustav je nedovoljno razvijen u ruralnim područjima te u
pograničnim i rubnim područjima Županije, a sustav odvodnje otpadnih voda
nezadovoljavajući na gotovo cijelom području te je potrebno njegovo cjelovito
definiranje i brža realizacija,
−
Na području općine problem se odnosi na odvodnju otpadnih voda
Zbrinjavanje otpada predstavlja složen problem koji treba prioritetno rješavati na
svim razinama na načelima suvremenih organizacijskih i tehnoloških dostignuća
−
Na području općine prema Prostornom planu županije određene su
potencijalne lokacije odlagališta otpada te sabiralište u naselju Zlatar
Bistrica
Kulturna i prirodna baština također je jedna od značajnih karakteristika prostora
Krapinsko-zagorske županije koja unatoč svojoj vrijednosti i značenju nije dovoljno
iskorištena, a u velikoj mjeri zabrinjavajuće zapuštena i nedovoljno zaštićena.
−
3.2.
u r e đ e n j a
−
−
−
p l a n
B i s t r i c a
Infrastruktura na području Županije još uvijek ne odgovara zahtjevima i potrebama
stanovništva i razvoju gospodarstva.
−
−
Z l a t a r
Ovim planom daje se pregled kulturne i prirodne baštine na području općine
Zlatar Bistrica, njihova zaštita i revitalizacija te mogućnosti njihova korištenja.
Relativno očuvani prirodni i kultivirani krajolik potrebno je štititi kao izuzetan prostorni
potencijal te ga uz prirodnu i kulturnu baštinu bolje koristititi u svrhu razvoja turizma.
Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina
Organizacija prostora općine Zlatar Bistrica definirana je ovim planom uvažavajući
planske postavke i zatečene zahvate u prostoru te uvažavajući želje i potrebe stanovništva
za jačim razvojem područja. Pri tome se vodilo računa o kriterijima zaštite prirodnih,
krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti te mogućnosti njihova uklapanja u razvojne
postavke područja.
Organizacija prostora temeljena je na činjenici da samo naselje Zlatar Bistrica ima
elemente urbniziranosti dok su sva ostala naselja seoskih obilježja sa jačom ili slabijom
komunalnom opremljenošću.
Južnim dijelom područja općine prolaze infrastrukturni koridori državnog, regionalnog
i lokalnog značaja koji uvelike utječu na organizaciju prostora i djeluju kao ograničavajući
elementi za ostalu izgradnju te se njihov smještaj u prostoru gleda sa stanovišta opće koristi
za područje općine.
Osnovna namjena i korištenje prostora na području općine Zlatar Bistrica utvrđuju se
ovim planom slijedećim grupama namjene:
-
prostor namijenjen razvoju i uređenju naselja
Ovi prostori namijenjeni su stanovanju u koji ulaze gospodarska i poslovna namjena u
manjoj mjeri, čiste gospodarske zone posebno označene kao isključiva namjena za
gospodarske djelatnosti, gradnji javnih i društvenih sadržaja
-
prostor za izgradnju izvan naselja
37
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
B i s t r i c a
p l a n
u r e đ e n j a
U prostorima za izgradnju izvan naselja predviđne su poljoprivredne zone za gradnju
građevina za obavljanje poljoprivredne djelatnosti
-
prostori izvan građevinskih područja
Namjene ovih prostora su šume osnovne namjene, poljoprivredno tlo osnovne
namjene, ostalo poljoprivredno tlo i šumsko zemljište. Izgradnja u ovim prostorima
moguća je samo u funkciji osnovne namjene prostora ( građevine u funkciji obavljanja
poljoprivrednih djelatnosti, planinarski i lovački domovi, vidikovci i drugo ). Zahvati u ovim
prostorima uvjetovani su provedbenim odredbama ovog plana.
-
prostori namijenjeni infrastrukturnim sustavima
Ovi prostori predstavljaju zaštitne pojaseve prometnih i komunalnih infrastrukturnih
koridora te koridore planiranih infrastrukturnih sustava. Mogući zahvati u ovim prostorima
uvjetovani su provedbenim odredbama ovog plana.
U navedenim prostorima nalaze se i prostori sa ograničenjima u korištenju ( prostori
zaštite prirodne i kulturne baštine ) unutar kojih se zahvati uvjetuju odredbama ovog plana.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
1.0.
ISKAZ PROSTORNIH
POKAZATELJA ZA
NAMJENU POVRŠINA
1.1.
Građ. područja
oznaka
ukupno ha
% od površine
općine
stan/ha
ha/stanx
GP
314
13,2
11,0
I
31
1,3
1,1
K
39
1,6
izgrađeni dio
1.2.
Izgrađene strukture izvan
građ.područja (ind.-I,
turizam-T, komunal.-K )
T
1.3.
Poljoprivredne površine
P
1684
70,5
1,4
59,0
1.4.
Šumske površine
Š
551
23,1
19,3
1.5.
Ostale polj. i šumske
površine
1.6.
Vodne površine
V
46
1,9
1,6
1.7.
Infrastrukturni koridori i
površine
IS
9
0,4
0,3
G
2
0,1
2676
112,1
0,1
93,8
735
30,8
25,8
735
30,8
25,8
Groblje
PŠ
ukupno
2.0.
ZAŠTIĆENE CJELINE
2.1.
Zaštićena prirodna baština
2.2.
Zaštićena gradit. baština
ZK
Arheološka područja
Povijesne gradteljske cjeline
ukupno
38
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
3.3.
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
3.3.1. Gospodarske djelatnosti
Ovim planom daju se svi potrebni prostorno-planski preduvjeti za razvoj gospodarskih
djelatnosti na području općine.
Pod gospodarskom djelatnošću podrazumjevaju se slijedeće namjene:
-
proizvodna namjena ( industrija, obrt )
-
poslovna namjena ( usluge, trgovina, komunalno-servisne djelatnosti)
-
poljoprivredne djelatnosti
Zone isključivo namijenjene proizvodnoj namjeni - radne zone predviđene su uz
postojeću lokaciju radne zone u naselju Zlatar Bistrica te u naselju Lovrečan
Radne zone u kojima još nije započeta gradnja potrebno je urbanistički osmisliti,
komunalno opremiti i stvoriti ostale preduvjete za buduće korištenje.
Unutar građevinskog područja naselja namijenjenog stanovanju moguće su
djelatnosti obrta, manjeg poduzetništva te uslužnih i trgovačkih djelatnosti pod uvjetima koji
su sadržani u Odredbama za provođenje ovog plana.
Zone poslovne namjene nalaze se unutar građevinskog područja naselja Zlatar
Bistrica te ostalih naselja općine uz poštivanje uvjeta iz Odredbi za provođenje ovog plana.
Poljoprivredna proizvodnja kao dio gospodarske djelatnosti ima velike mogućnosti za
razvoj poljodjelstva, vinogradarstva i voćarstva, rasadničarstva te proizvodnju zdrave hrane
te se ovim Planom određuje zona za poljoprivrednu djelatnost unutar koje se može graditi
samo za potrebe iste, a prema Odredbama ovog Plana.
Na području općine ne postoje eksploatacijska polja.
3.3.2. Društvene djelatnosti
Zgrade i zahvati na području društvenih djelatnosti moguće je izvoditi unutar
građevinskih područja naselja, bilo na postojećim lokacijama zgrada društvenih djelatnosti
označene ovim planom, bilo na novim lokacijama budućih novih objekata društvene
djelatnosti.
Mogući zahvati mogu se očekivati više u obliku rekonstrukcija i dogradnji postojećih
građevina društvenih djelatnosti nego u obliku nove izgradnje.
Postojeća izgrađena društvena
stanovništva na ovom području.
infrastruktura
zadovoljava
današnje
potrebe
3.3.3. Sport i rekreacija
Na području općine Zlatar Bistrica planirana je sportsko-rekreacijska zona u naselju
Zlatar Bistrica, uz postojeće nogometno igralište te prema PPŽ, planirana rekreacijska zona
(jahački centar) u naselju Veleškovec.
3.4.
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora
Korištenje, uređivanje i zaštita prostora provode se na osnovu postavki, smjernica,
mjera i odredbi ovog plana.
39
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Područja posebnih uvjeta korištanja odnose se na prostore za koje je potrebna izrada
detaljnije prostorno-planske dokumentacije. Na području obuhvata ovog plana to je naselje
Zlatar Bistrica koje se i do sada uređivalo prema Detaljnom urbanističkom planu, pa se ovim
planom predviđa izrada Urbanističkog plana uređenja za nova građevinska područja unutar
naselja Zlatar Bistrica.
Uređivanje prostora podrazumjeva mjere koje je potrebno poduzimati kod uređenja
pojedinih prostora, a koje su sadržane u Odredbama za provođenje ovog plana.
Posebni uvjeti uređenja odnose se na zaštitu vizura naselja te na mjere uređivanja
prometnih i ostalih infrastrukturnih koridora.
Zaštita prostora podrazumjeva područja za koje su potrebni posebni uvjeti zaštite i
odnose se na područja prirodne i kulturne baštine koja je označena u ovom planu.
Zaštita prirodnih vrijednosti obuhvaća vrijedne poljoprivredne, šumske i prirodne
spomeničke prostore (evidentirane ovim planom) te zaštitu prirodnog i kultiviranog krajolika.
Zaštita kulturno-povijesnog nasljeđa obuhvaća mjere zaštite građevinske strukture
kulturnog dobra i njegove pripadajuće parcele i odnosi se na naselja i dijelove naselja
kulturno-povijesnih vrijednosti, na arheološke zone i lokalitete te na pojedinačne javne i
sakralne povijesne građevine.
Mjere zaštite obuhvaćaju i zaštitu okolnog prostora kulturnog dobra koji sa dotičnim
spomenikom kulturne baštine predstavlja jedinstvenu oblikovnu cjelinu.
3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja
2.0.
2.1.
ZAŠTIĆENE CJELINE
Zaštićena prirodna baština
2.2.
Zaštićena gradit. baština
Arheološka područja
Povijesne graditeljske cjeline
ukupno
ZK
735
30,8
25,8
735
30,8
25,8
3.4.2. Zaštita prirodnih resursa
a)
šume
Šume, kao prirodno bogatstvo uživaju posebnu zaštitu, a njihov značaj nije samo u
gospodarskoj koristi već ekološka vrijednost šume danas višestruko premašuje njezinu
sirovinsku vrijednost.
Gospodarenje šumama vrši se na temelju važećih zakona i drugih dokumenata.
Obzirom da na području općine Zlatar Bistrica većina šumskih površina pripada privatnom
vlasništvu, potrebna je veća kontrola iskorištavanja potencijala šuma kako bi se spriječilo
neracionalno korištenje i uništavanje šumskog fonda. Gospodarenje šumskim fondom treba
vršiti na principima održivosti i obnovljivosti. Svaku uništenu šumsku površinu potrebno je
obnoviti pošumljavanjem.
Gospodarenje šumama treba provoditi kako u državnim tako i u privatnim šumama
kod kojih se primjećuje smanjenje fonda radi nekontrolirane sječe. Na degradiranim
dijelovima privatnih šuma ne provodi se pošumljavanje već se prepušta prirodni rast koji
40
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
obično završava kao nekvalitetna šikara i šuma bagrema. Potrebno je stoga planski uključiti
gospodarenje u privatnim šumama sa svim mjerama očuvanja i budućeg korištenja.
Pošumljavanje treba provoditi i na područjima budućih vodocrpilišta te na područjima
uz koridore brzih cesta i autoceste ( zaštita od buke, prašine, vizualno oplemenjivanje ).
Izgradnja na šumskom zemljištu nije dozvoljena, osim gradnje u skladu s važećim
zakonima i propisima te s važećom prostorno-planskom dokumentacijom.
b)
Poljoprivredno zemljište
Poljoprivrednim zemljištem smatraju se slijedeće vrste zemljišta:
-
obradivo zemljište: oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci
-
neizgrađeno građevinsko zemljište
-
trstici i močvarna zemljišta koji nisu posebno vrijedni biotopi
-
drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljodjelskoj
proizvodnji
Poljoprivredno zemljište treba štititi jer je od općega, prioritetnog i strateškog
značenja razvitka cijele države. Na području općine pod poljoprivrednim površinama nalazi
se 1684 ha ili 67,6 % ukupne površine općine, što pokazuje da je općina izuzetno bogata
poljoprivrednim zemljištem. Obzirom da se najveći dio površina nalazi u širokoj dolini
Krapine, za očekivati je smanjenje poljodjelskih površina iz razloga gradnje velikih
infrastrukturnih koridora.
Karakteristika poljoprivrednih parcela je rascjepkanost i usitnjenost parcela pa je
potrebno stimulirati okrupnjavanje i povećavanje zemljišnog posjeda u područjima gdje je to
izvedivo (unutar zaštićenih krajolika i vrijednih krajobraza preporuča se zadržavanje
parcelacije i tradicionalne obrade-kultura).
Zaštita i očuvanje poljodjelskog zemljišta provodi se slijedećim mjerama:
-
racionalnimo korištenjem kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne
svrhe
privoditi svrsi neobrađena i zapuštena zemljišta
usmjeravanje i poticanje zdrave proizvodnje hrane te omogućiti korištenje tla na
"održiv" način
saniranje klizišta na poljoprivrednim površinama te sprječavanje erozije
3.4.3. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti
Ovim planom određuju se predjeli prirodne i krajobrazne vrijednosti sa svojim
granicama unutar kojih vrijede posebni uvjeti zahvata u prostoru.
U cilju zaštite identiteta krajobraza ovim planom daju se slijedeće mjere i smjernice:
-
spriječiti neprikladnu gradnju na istaknutim brežuljcima sa sakralnim objektima
-
očuvati sadašnje veličine parcela, posebno u naseljima koja se ovim planom štite
u kategoriji zaštićenog krajolika ili povijesnog naselja
-
radne zone potrebno je maksimalno ozelenjavati visokim raslinjem, a gradnju
građevina u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi neposrednom okolišu
-
u očuvanju krajolika i identiteta područja potrebno je usmjeriti pažnju slici naselja i
sela te raditi na očuvanju obilježja graditeljske baštine ( tradicijski elementi, oblik
parcele, smještaj građevina, tradicijski vrt i drugo).
41
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
-
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Evidentirane prirodne vrijednosti i prijedlog za zaštitu
Prema Prostornom planu županije na području općine štite se:
-
u zaštićene krajolike na temelju PPŽ-a ulaze doline rijeka i potoka te se ovim
planom štite doline rijeke Krapine, te potoka Reke i Velike što je označeno
granicama obuhvata zaštite u dijelovima dolina koji nisu napadnuti gradnjom i koji
sadrže prirodne vrijednosti.
Unutar granica zaštite krajolika, određenih ovim planom, ne dozvoljavaju se aktivnosti
i zahvati koji bi narušili obilježja i vrijednosti zbog kojih je provedena ili predložena zaštita.
Kroz zaštićene dijelove prirodne baštine potrebno je izbjegavati vođenje infrastrukturnih
koridora koji značajno narušavaju vizualnu vrijednost područja. Kod dozvoljene gradnje
najveću pažnju treba posvetiti tradicijskom načinu gradnje i oblikovanja.
U vinogradarskim predjelima, potrebno je sačuvati stare klijeti, a nove graditi po
obliku i veličini slično tradicijskim uz uvjet da je dozvoljena njihova gradnja. Očuvati
postojeću tradicijsku veličinu parcela, posebno u područjima koji se štite ovim Planom.
3.4.4. Zaštita kulturnih dobara
3.4.4.1. Inventarizacija kulturnih dobara i kulturno povijesnih vrijednosti
Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja izrađena je Konzervatorska podloga
kojom su inventarizirana i vrednovana nepokretna kulturna dobra Općine Zlatar Bistrica. Iako
malobrojna, nepokretna kulturna dobra na području Općine sistematizirana su prema
vrstama i podvrstama. Osnovna podjela prema vrstama nepokretnih kulturnih dobara je
sljedeća:
1.0. povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja,
2.0. povijesne građevine i sklopovi,
3.0. elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine niskogradnje s
uređajima,
4.0. područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe,
5.0. arheološka nalazišta i lokaliteti,
6.0. predjeli kulturnoga krajolika
7.0. povijesna toponimija
Nepokretna kulturna dobra i kulturno povijesne vrijednosti, navedeni u Popisu koji
slijedi, podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, a kulturno povijesne
vrijednosti lokalnog značaja štite se odredbama Prostornog plana. Status zaštite obuhvaćen
je slijedećim kategorijama:
R
P /PR
u Registar
kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara
kulturno dobro zaštićeno rješenjem o preventivnoj zaštiti/ u postupku je upisa
ZPP
evidentirane kulturno povijesne vrijednosti lokalnog značaja/zaštita
odredbama Prostornog plana
42
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Evidencijom i vrednovanjem zatečenih kulturno povijesnih vrijednosti u prostoru,
sukladno suvremenim europskim načelima i standardima zaštite, predložene su za zaštitu i
sljedeće vrste: gospodarske i industrijske, tehničke građevine s postrojenjima, te grobne –
memorijalne građevine.
Kulturni krajolik podrazumijeva područja oblikovana ljudskom rukom tijekom povijesti,
očuvana do danas, a svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru. Razlikujemo sljedeće
vrste:
namjerno kreiran krajolik, stvoren čovjekovim djelovanjem, a podrazumijeva parkove,
perivoje i vrtove, stvorene iz estetskih razloga, vezane uz religijske ili druge monumentalne
građevine
krajolik nastao organskim putem, višestoljetnim djelovanjem
gospodarskog, administrativnog ili religijskog poticaja na svoj prirodni okoliš.
društvenog,
Na području Općine Zlatar Bistrica nema očuvanog kreiranog krajolika (perivoja i
parkova), osim ostatka perivoja uz kuriju Kallay (Grančari), već je to isključivo utilitarni,
poljodjelski i prirodni krajolik.. Prema Prostornom planu Krapinsko zagorske županije, u
okviru izrade Konzervatorske podloge, krajolik doline potoka Reka i Velika te rijeke Krapine,
vrednovani su kao kulturni krajolik regionalnog značaja. Doline potoka i rijeke Krapine
značajni su komunikacijski smjerovi, poznati još iz antike kao cestovni smjer prema
Varaždinskim Toplicama (Aquae Iasse).
Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturno povijesnih vrijednosti Općine
Zlatar Bistrica
Povijesna naselja i dijelovi naselja
Povijesna naselja seosko gradskih obilježja
Status zaštite
Prijedlog
kategorije
Zlatar Bistrica, povijesna jezgra naselja
ZPP
3
Status zaštite
Prijedlog
kategorije
1.2.
1.21
1.3.
Povijesna naselja seoskih obilježja
1.3.1
Ervenik Zlatarski, dio zaselka Bakrani
1.3.2
Lovrečan, povijesna jezgra naselja
PR
2
1.3.3
Lipovec, zaselak Glavači
PR
2
1.3.4
Lipovec, dio zaselka Drvari
ZPP
3
1.3.5
Lipovec, dio zaselka Donji Lipovec
ZPP
3
1.3.6
Opasanjek, dio sela
ZPP
3
1.3.7
Veleškovec, zaselak Papići
PR
2
1.3.8
Veleškovec, zaselak Gornji Mikulci
ZPP
3
1.3.9
Zlatar Bistrica, zaselak Hoići
ZPP
3
ZPP
3
43
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Povijesne građevine i sklopovi
2.1.
Crkve i kapele
Status zaštite
Prijedlog
kategorije
2.1.1
Kapela sv.Lovre, Lovrečan
R 65
2
2.2.
Kapele poklonci I raspela
Status zaštite
Prijedlog
kategorije
2.2.1
Lovrečan , kapela poklonac
ZPP
3
2.2.2
Brestovec, raspelo
ZPP
3
2.2.3
Ervenik, Pelki, raspelo
ZPP
3
2.2.4
Ervenik, raspelo
ZPP
3
2.2.5
Lipovec, Drvari, raspelo
ZPP
3
2.2.5
Lovrečan, raspelo
ZPP
3
2.2.6
Lovrečan, raspelo
ZPP
3
2.4.
Stambene građevine
Status zaštite
Prijedlog
kategorije
2.4.1
Kurija Labaš, Lovrečan
P
2
2.4.2
Kurija Kallay, Grančari, Zlatar Bistrica
P
2
2.4.3
Stambeno poslovna kuća Bobinac, Zlatar Bistrica
ZPP
3
2.4.4
Stambena kuća, Kolodvorska ul 10, Zl. Bistrica
ZPP
3
2.4.5
Stambena kuća, Kolodvorska 12, Zl. Bistrica
ZPP
3
2.4.5
Tradicijska drvena kuća, V.Nazora 69, Zl. Bistrica
PR
2
2.4.7
Tradicijska drvena kuća, V.Nazora 29, Zl. Bistrica
ZPP
3
2.4.8
Tradicijska drvena kuća, Grančarska 3, Zl. Bistrica
ZPP
3
2.4.9
Stambena kuća ,V.Nazora 49, Zl. Bistrica
PR
3
2.4.10 Tradicijska drvena kuća, Donji Lipovec 93, Lipovec
PR
2
2.4.11 Tradicijska drvena kuća Lovrečan 81, Lovrečan
PR
2
2.4.12 Tradicijska drvena kuća Lovrečan 84, Lovrečan
PR
2
44
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
2.5.
Građevine javne namjene
Status zaštite
Prijedlog
kategorije
2.5.1
Zgrada stare škole, Zlatar Bistrica
ZPP
3
2.5.2
Vatrogasni dom, Zlatar Bistrica
ZPP
3
2.5.3
Zgrada željezničke postaje, Zlatar Bistrica
PR
2
2.6.
Komunalne građevine
Status zaštite
Prijedlog
kategorije
2.6.1
Stara transformatorska stanica, Lovrečan
ZPP
2
2.7.
Etnološke građevine-kultivirani krajolik
Status zaštite
Prijedlog
kategorije
2.7.1
Drvene klijeti s vinogradima, Ervenik
ZPP
2
3.0
Memorijalna područja i obilježja
Status zaštite
Prijedlog
kategorije
3.0.1
Lovrečan, mjesno groblje
ZPP
3
3.0.2
Spomenik NOB,Lipovec.
ZPP
3
3.0.3
Spomenik NOB,Zlatar Bistrica
ZPP
3
5.0
Arheološki lokaliteti
Status zaštite
Prijedlog
kategorije
5.0.1
Lovrečan, kapela sv.Lovrem s grobljem,sred.vijek,
R
2
5.0.2
Grančari, Zlatar Bistrica, okoliš kurije
ZPP
3
5.0.3
Veleškovec, lokalitet kaštela, srednji vijek
ZPP
3
6.0.
Posebno vrijedne zone krajobraza
Status
zaštite
Prijedlog
kategorije
(kulturnog krajolika)
6.0.1
Dolina potoka Reka, istočno od naselja Lovrečan
ZPP
3
6.0.2
Dolina potoka Velika reka, istočno od dvorca Poznanovec
ZPP
3
6.0.3
Dolina rijeke Krapine (južno od želj.pruge)
ZPP
3
6.0.4
Padine kultivirane vinogradima, Ervenik Zlatarski
ZPP
3
6.0.5
Perivoj kurije Kallay, Zlatar Bistrica
PR
2
45
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
ZBIRNA TABLICA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA I KULTURNO POVIJESNIH
VRIJEDNOSTI OPĆINE ZLATAR BISTRICA
OPĆINA ZLATAR BISTRICA
KULTURNA DOBRA I KULTURNO POVIJESNE VRIJEDNOSTI
VRSTA KULTURNOG
DOBRA
UPISANO U
REGISTAR
KULT.
DOBARA
PREVENTIVNA
/POSTUPAK
ZAŠTITE
EVIDENTIRANOLOKALNI ZNAČAJ /ZPP/
POVIJESNA
NASELJA
GRADSKA
1
GRADSKO SEOSKA
SEOSKA
3
6
UKUPNO
3
7
CRKVE I KAPELE
1
6
POKLONCI I
RASPELA
7
STAMBENE GR.
1
ETNOLOŠKE GR.
1
JAVNE GR.
1
8
MEMORIJALNA POD.
I OBILJEŽJA
ARHEOLOŠKI
LOKALITETI I ZONE
15
3
1
2
4
ZONE KRAJOLIKA
SVEUKUPNO
2
1
KOMUNALNE GRAĐ.
UKUPNO
5
2
11
31
46
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
3.4.4.2. Analiza i valorizacija povijesnih naselja
Na području općine nalazi se pet naselja: Zlatar Bistrica koja danas uključuje i dva
stara sela Brestovec i Grančare, zatim Lovrečan, Lipovec, Veleškovec, Opasanjek i Ervenik
Zlatarski. Osim Zlatar Bistrice koja ima središnje funkcije i razvija se kao gradsko seosko
naselje, sva ostala su seoskih obilježja. Sva sela osim Zlatar Bistrice srednjovjekovnog su
porijekla. Lovrečan je kao sjedište župe od 14. st. imao središnje funkcije do poč.20.st.
Po tipološkim obilježjima sva su sela rastresite prostorne organizacije, sastavljena od
više zaselaka, osim sela Opasanjek koje nema zaselaka.
Zlatar Bistrica je jedino naselje malogradskih obilježja, na području ove teritorijalno
male općine. U svom središtu ima očuvanu građevnu strukturu prve polovice 20.st. Jezgra
naselja formirala se na temelju prometnih razloga, starih cestovnih komunikacija: Marija
Bistrica – Zlatar (kao dio prometnog pravca Zagreb, Sesvete, Lepoglava, Ivanec), i Lovrečan
– Konjščina (dio prometnog pravca dolinom riječice Krapine od Zaboka do Marofa), te
željezničke pruge, koja je od Zaboka preko Zlatar Bistrice do Varaždina izgrađena 1886. god.
Naziv naselja je složenica imena Zlatara i Marije Bistrice, jer se nalazi na polovici njihove
udaljenosti. Izrazito longitudinalna matrica, čiju okosnicu čini cestovna komunikacija,
definirana je nizom prizemnih trgovačko stambenih kuća, građenih između dva rata. Južnu
granicu naselja čini željeznička pruga; ulaz u naselje je naglašen nekadašnjom markantnom
jednokatnom trgovačko stambenom kućom Bobinac (danas poduzeće Naprijed). Kvalitetan
arhitektonski sklop čini niz pratećih građevina uz željezničku postaju, oblikovanih u stilu
secesije. Gradnja otvorene čekaonice dovršena god. 1912. Na kartografskom prikazu 1:5000
prikazane su zone zaštite.
Sva ostala naselja na području općine su seoskih obilježja. Osim sela Lovrečan i
Opasanjek, koja se razvila u formu relativno homogenih volumena, sva ostala sela su
rastresitog tipa sa zaselcima. Nastala su od nekadašnjih osamljenih gospodarstava, diobom
nekadašnjih zadružnih obitelji, što potvrđuju i njihovi patronimički nazivi. Ovaj tip organizacije
prostora, kartografski je dokumentiran na katastarskoj izmjeri iz god 1860. Sela i zaseoci
okruženi
su obradivim površinama, livadama, oranicama, vinogradima i šumama.
Geomorfološke karakteristike terena, blago valoviti brežuljci s usitnjenom parcelacijom i
malim grupama kuća, stvaraju dinamičnu pejzažnu sliku. Slikovitost pejzaža i harmonični
odnos naselja s pripadajućim terenom, najbolje ilustriraju zaseoci Ervenika Zlatarskog.
Zaseoci su patronimičkog karaktera,tj. nose ime po prezimenu zadruge. Sastoje se od
nekoliko kuća, manje od osam, a okruženi su vlastitim obradivim površinama. Parcele kuća
međusobno nisu odijeljene ogradama, nepravilna su oblika, grupirane uz seoski put.
Okruženi su voćnjacima, čija stabla dijelom pokrivaju vizure na kuće, tako da u prostoru te
grupe kuća čine harmoničnu cjelinu s krajolikom u kojem su smještena. Tradicijske kuće su
uglavnom prizemne visine, zbog nagiba terena, djelomično podrumljene. Podrum je izveden
od lomljena kamena, na kojem je postavljen drveni dio kuće, pravokutnog, izduženog tlocrta,
s karakterističnom prostornom organizacijom: u sredini je kuhinja, ispred koje je mali
predprostor, tzv. “ lojpa” iz koje se ulazi u sve tri prostorije: osim kuhinje i u dvije sobe,
komoru i hižu. Zidne stijene slagane su od horizontalno postavljenih hrastovih planjki, na
uglovima spajanih na preklop, tzv. “hrvaškim” uglima, ili na lastin rep, kao noviji način
slaganja. Kameni zidovi podruma su ožbukani i obijeljeni vapnom, a drvene stijene iznutra
omazane i bijeljene vapnenom bojom, u koju se dodaje modre galice. Lociranje kuća u
odnosu na teren bilo je vrlo logično, a proizlazi iz funkcionalnih razloga (zaštita od
atmosferilija isl.), tako da se sljeme krova postavlja paralelno sa smjerom nagiba brda,
stvarajući tako organske naseobinske forme skladno povezane s krajolikom. Ilustrativan je
primjer zaselak Hoići.
47
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Veća povijesna naselja – sela, vezana su uz niže prostore potočnih dolina kojima
teku glavne povijesne prometne komunikacije, ali su organizirana u formi homogenih
prostornih cjelina: Lovrečan. Iz središta sela izdiže se toranj kapele sv. Lovre, koja u istočnoj
vizuri na naselje stvara homogenu sliku vertikale s horizontalom krovova kuća.
Noviji oblici izgradnje i zaposjedanja prostora, uglavnom se vežu uz cestovne
komunikacije i razvijaju se u dolinskim područjima. Zaposjedaju se i prisojne padine
brežuljaka, nekad korištene kao obradivo zemljište. Ovakav način zaposjedanja terena
izgradnjom uz ceste i infrastrukturne koridore, negira tradicionalni oblik i gustoću naselja,
Veleškovec). Nove kuće uglavnom imaju kvadratični tlocrt, predimenzioniranih su gabarita i
heterogenih oblika, preuzetih pomodarskom metodom iz arhitekture drugog podneblja.
Koriste se građevni materijali koji nemaju uporište u regionalnim obilježjima izgradnje, tegola,
bijela sep žbuka.
3.4.4.3. Analiza i valorizacija povijesnih građevina
Kapela sv. Lovre, Lovrečan
Nekad je bila župna crkva, smještena na povišenom terenu, na čijim se padinama
razvilo seosko naselje. Podignuta je na jednom od brežuljkastih, zapadnih, obronaka
Ivančice, sjeverno od ceste Bedekovčina – Zlatar Bistrica.
Kapela je pravilno orijentirana, položena istok – zapad, na zaravnjenom, travnatom
terenu. To je jednobrodna građevina s izduženim, poligonalnim svetištem kojem je na južnoj
strani prigrađena sakristija. Ispred glavnog pročelja je visoki zvonik, pravokutnog tlocrta,
djelomično ugrađen u korpus lađe, te pravokutno predvorje u širini lađe, rastvoreno sa tri
strane sa po tri arkadna otvora. U jednostavnoj, pravokutnoj, lađi dozidano je na zapadnoj
strani barokno pjevalište. Svetište je svođeno gotičkim križno – rebrastim svodom, izvedenim
u 17. stoljeću. Lađa ima ravni drveni, oslikani strop s upisanom godinom izvedbe 1666. To je
najstariji očuvani tabulat u sjevernoj Hrvatskoj.
Prema dosadašnjim istraživanjima može se zaključiti da je kapela građena u dvije
faze. Najstarije je svetište, uključujući i trijumfalni luk, ali bez svodova, sagrađeno sredinom
15. stoljeća. Druga faza izvedena je zalaganjem oštrčkog župnika Ivana Gundaka u vremenu
od 1643 – 66. godine kada je kapela proširena i temeljito obnovljena. Dograđena je lađa,
presvođeno svetište, izveden oslikani strop, a ubrzo zatim dograđeno je predvorje i zvonik.
Zvonik je u 18. stoljeću završen baroknom lukovicom.
Unutrašnjost kapele opremljena je inventarom iz 18. i početka 19. stoljeća, baroknog i
klasicističkog oblikovanja ( oltari, propovjedaonica i orgulje).
Kapela je registrirana kao spomenik kulture, RZG 65. Trenutno se kapela obnavlja,
rekonstruira se stanje svetišta iz 15. stoljeća, a ostali dio prema stanju iz 17. stoljeća te kapa
zvonika iz 18. stoljeća.
Kapelica poklonac, Lovrečan
Uz sjeverni rub glavne ceste Bedekovčina –Zlatar Bistrica, na raskršću gdje se
odvaja cesta za naselje Lovrečan, nalazi se kapelica - poklonac posvećen Bogorodici. Mali
pravokutni prostor oko kapelice ograđen je ogradom od drvenih letvica, a iza nje su dva
stabla bora kao dodatna markacija poklonca. Ispred ograđenog prostora s kapelicom danas
je visoko bjelogorično stablo obraslo imelama.
Kapelica je mala pravokutna, prizemna građevina sa troslivnim krovištem, sa
zabatom na pročelju, pokriven utorenim crijepom. Krovište je iznad pročelja izvučeno kao
zaštita iznad glavnog ulaza. Glavni ulaz je završen plitkim segmentnim lukom i zatvoren
dvokrilnim, ustakljenim, drvenim vratima. Lijeva i desna bočna strana rastvorene su velikim
pravokutnim prozorima sa po šest okanaca na prozorskim krilima. Unutrašnjost kapelica
48
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
presvođena je dubokom češkom kapom. Na sjevernom zidu, nasuprot ulazu, je niša sa
skulpturom Bogorodice koja drži dijete Isusa. Niša je zastakljena i s unutrašnje strane
obrubljena vijencem od umjetnih, bijelih ruža.
Prema načinu oblikovanja i konstrukcije može se zaključiti da je kapelica podignuta u
prvoj polovici ili sredinom 19. stoljeća. Ucrtana je na katastarskoj karti iz 1860. godine.
Raspela
Smještena u pravilu na raskrižjima putova, drveni križevi natkriveni ukrašenim
limenim krovićem. Oko križa je ograđen prostor drvenom ili metalnom ogradom. Zabilježeno
je nekoliko vrijednih starih primjera drvenih križeva s drvenom skulpturom tijela Kristova.
Začajan su element povijesne opreme prostora i jedan od elemenata prostornog identiteta.
Kurija Labaš, Lovrečan
Nekadašnji plemićki posjed Labaš s kurijom iz 18. stoljeća, a danas industrijski
pogon “Drvometal”, položeno je na ravni jugozapadno od središta naselja Lovrečan od kojeg
ga razdvaja cesta Bedekovčina – Poznanovec – Zlatar Bistrica. Do gospodarstva vodi
zaseban cestovni odvojak koji se odvaja od glavne ceste, prema jugu. Danas se kompleks
sastoji od barokne kurije u kojoj je smještena uprava, dva dograđena prizemna industrijska
objekta, od kojih je jedan fizički prislonjen na začelje kurije te još pet prizemnih zgrada na
mjestu nekedašnjeg dvorišta i vrta.
Gospodarstvo je, s današnjim objektom kurije, organizirano u 18. stoljeću sudeći
prema oblikovnim i konstruktivnim elementima zgrade. Cjelina je ucrtana na katastarskom
planu iz 1860. godine iz kojeg je vdiljivo da je vrsta, organizacija i raspored sadržaja i
objekata zadržalo barokne elemente smještaja u prostoru te način vođenja ekonomije.
U središtu večeg imanja s oranicama, podignuta je jednokatna stambena zgrada
okružena uređenim parkom izduženim prema jugu. Zapadno od zgrade i parka bila je
izdvojena skupina drvenih gospodarskih zgrada, položena u polukrug oko velikog dvorišta.
Na dvorište se s južne strane nadovezuje kuhinjski vrt s povrtnim lijehama. Sjeverno od
parka i kurije bio je uređen ribnjak koji je sačuvan do danas.
Od izvornog baroknog oblikovanja parka i gospodarstva, do danas je, osim ribnjaka,
većim dijelom u izvornom stanju ostala očuvana još samo barokna kurija iz 18. stoljeća. To je
jednokatna dvokrilna građevina, tlocrtno u obliku slova L, sa dužim i dubokim glavnim krilom i
kratkim i plitkim bočnim krilom na sjevernoj strani. Zbog skladno oblikovanih i izbalansiranih
volumena, te visokog, četveroslivnog baroknog krovišta zgrada u vizuranma prema glavnom
pročelju djeluje kao zatvoreni, klasicistički, kubični volumen. Danas je prizemlje u znatnoj
mjeri preoblikovano, posebno pročelja, dok su na katu ostale sačuvane izvorne barokne
karakteristike.
Glavni ulaz u zgradu je u središnjoj osi koja je neznatno pomaknuta na lijevu stranu.
Pomak je nastao zbog potreba unutrašenjeg rasporeda prostora, a to se odražava i na
oblikovanje glavnog pročelja. Ulazni hodnik rastvoren je prema stubištu za kat, naslonjeno na
začelni zid kuće. Prizemlje je izvorno bilo gospodarsko, a kat stambeni. Čitava lijeva polovica
prizemlja služila je kao podrum i svođena je bačvastim svodom s lomljenim susvodnicama.
Danas je u podrumu tvornička kuhinja i restoran. Ostatk prizemlja je također svođen
bačvastim svodovima, a hodnik dubokim češkim svodom. Prostorije na katu više puta su
pregrađivane, naročito dio uz stubište, ali se može rekonstruirati izvorna barokna
organizacija prostorija oko središnjeg trijema stubišta.
Pročelja su prizemnoj zoni potpuno izmijenjena, dok su kat i krovište zadržali izvorni
barokni oblik. Prizemlje od kata dijeli, recentno izvedena, trostruka, glatka traka u žbuci koja
je, kao i preoblikovani otvori triju ulaza, u neskladu s baroknim dijelovima vanjštine. Na katu
49
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
je, na glavnom pročelju, šest prozora, od kojih su dva slijepa, u pravokutnim poljima
omeđenim glatkim trakama u žbuci. Zadnje, lijevo, polje je zbog pomaka osi izrazito suženo.
Zbog izvedenih preoblikovanja pročelja kurije, a naročito zbog prigrađenih
industrijskih pogona u njezinoj neposrednoj okolini, povijesni graditeljski sklop je izgubio na
ambijentalnoj i dokumentarnoj vrijednosti.
Kurija Kallay, Grančari
Nekadašnje gospodarstvo Kallay s drvenom kurijom, podignuto je na povišenom,
zaravnjenom terenu u zaseoku Grančari, u blizini naselja Veleškovec. Smješteno je sjeverno
od glavne ceste Zlatar Bistrica- Konjšćina i vidljivo je u vizurama sa ceste prema sjevernoj
strani.
Prema danas poznatim podacima gospodarstvo je podignuto u 18. stoljeću, a sama
kurija 1750. godine, kao što je urezano u gredi u sobi na katu. Na katastarskom planu iz
1860. godine ucrtano je veće gospodarstvo s drvenom stambenom zgradom te još četiri
manje drvene zgrade oko velikog dvorišta. Oko zgrada je ucrtan kuhinjski vrt, voćnjak i
perivoj, a nešto podalje pošumljeni teren i oranice.
Danas očuvana kurija je jednokatna, drvena zgrada pravokutnog tlocrta orijentirana
glavnim pročeljem prema jugoistoku. Moguće je rekonstruirati izvorni prostorni raspored sa
velikom ulaznom prostorijom u prizemlju iz koje vodi drveno stubište za kat. Na katu, koji je
isključivo stambeni, izvorno je postojala velika središnja soba, tzv. palača, karakterističan
element barokne prostorne organizacije. U toj je sobi upisana godina gradnje 1750.
Zgrada ima četveroslivno krovište koje je izvorno bilo pokriveno slamom, a danas
crijepom. Pročelje je ožbukano, ima šest prozorskih osi, na katu razdvojene plitkim pilastrima
u žbuci. Glavni ulaz ima drvene vratnice s klasicističkim motivima, a na prozorima su
željezne rešetke.
Oko zgrade vidljivi su ostaci nekadašnjeg parka s crnogoričnim i bjelogoričnim
drvećem, topola, breze, lipa). Obitelj Kallay imala je zidanu kuriju i u Veleškovcu, danas
porušenu.
Stambeno poslovna kuća Bobinac, Zlatar Bistrica
Na ulazu u naselje s južne strane, uz željezničku prugu nalazi se stambeno poslovna
jednokatnica, oblikovana kao uglovnica, L tlocrta. Duže krilo u kojem su skladišni prostori je
uz ulicu koja vodi prema željezničkoj postaji. Građena je dvadesetih god. 20. st., u
arhitektonskim oblicima historicizma. Pročelja su razdjeljnim vijencem podijeljena na zonu
prizemlja, naglašenu horizontalnim reškama u žbuci, a krovni vijenac je naglašen
jednostavnom profilacijom. Slikovitost forme postignuta je spajanjem dva dvostrešna
krovišta, tako da je na uglu prisutna zabatna ploha krova s dva prozorska otvora naglašena
plitkom profilacijom. U dvorišnom dijelu ističe se romantičarski oblikovan tornjić. Kuća ima
ambijentalno značenje, bitna je u prvoj vizuri s južne strane. Nastavlja se na sklop građevina
vezanih uz željezničku postaju, vahtarnicu i skladišta te aleju koja vodi do zgrade same
postaje.
Stambena kuća, Kolodvorska ul 10 i 12 , Zlatar Bistrica
Uz aleju koja iz ulice V.Nazora vodi prema željezničkoj postaji smještene su dvije
gotovo identične stambene zgrade smještene na povišenom terenu, s predvrtom prema
Kolodvorskoj ulici. Građene su dvadesetih godina, u oblicima klasične redukcije, tipološki su
predstavnici socijalnog stanovanja činovničkog sloja. Imaju značenje za definiranje urbane
fizionomije Zlatar Bistrice.
Tradicijska drvena kuća, V.Nazora 69, Zl. Bistrica
50
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
(st.k.br.58.), drvena prizemnica sa ukopanim kamenim podrumom, građena
sredinom 19.st., od masivnih hrastovih planjki spajanih na preklop, tzv., “vugliće”.
Troprostorna. Unutar okućnice nalazi se veliki drveni gospodarski objekti.. Vl. Anka Sente.
Smještena u blizini kuće Bobinac, ukazuje na gradsko seoski karakter naselja. Koa rijetki
primjer tradicijskog načina gradnje u jezgri Zlatar Bistrice ima dokumentarno značenje.
Predlaže se njezina obnova i uređenje u turističke ili ugostiteljske sadržaje.
Tradicijska drvena kuća, Grančarska 3, Zlatar Bistrica
drvena prizemnica građena početkom 20.st. Smještena uz cestu koja iz Zlatar
Bistrice vodi u Lipovec. Nalazi se na velikoj okućnici u dnu koje se nalaze gospodarske
zgrade. Troprostorna. Hrastove planjke spajane su na preklop, omazane i okrečene. Unutar
okućnice nalaze se gospodarski objekti. Kuća je izvan funkcije. Potrebna je hitna sanacija
krovišta.
Tradicijska drvena kuća, V.Nazora 29, Zlatar Bistrica
drvena prizemnica, građena sredinom 19.st., kasnije početkom 20.st., je dograđena
još jedna soba u produžetku, četveroprostorna, sa drvenim gospodarskim objektima.
Predlaže se zaštita. Vl. Spatauaf-Mazan
Gradska stambena kuća ,V.Nazora 49, Zlatar Bistrica
Zidana prizemnica, dužim pročeljem orjentirana prema ulici. Pročelja oblikovana
historicistički s naglašenom dekorativnosti ulične zone. Simetričnost pročelja istaknuta je s
centralnim rizalitom i lođom u krovnnoj plohi. Vlasnik Jakuš. Po svojim arhitektonskim
oblicima predstavlja tip male gradske kuće, znatno doprinosi formiranju urbanih obilježja
Zlatar Bistrice
Tradicijska drvena kuća Lovrečan 81
drvena prizemnica, građena krajem 19.st., sa planjkama spajanim na preklop,
omazanih i okrečenih. Troprostorna, a unutar ograđene okućnice nalaze se drveni
gospodarski objekti.
Tradicijska zidana kuća Lovrečan 84
zidana prizemnica sa podrumom, građena početkom 20.st., troprostorna sa
secesijskim ukrasima izvedenim u žbuci. Unutar okućnice nalaze se zidani gospodarski
objekti.
Tradicijska drvena kuća, Donji Lipovec 93, Lipovec
drvena prizemnica, građena sredinom 19.st., sa planjkama spajanim na preklop,
šibićanim omazanim i okrečenim; dvoprostorna, sa starom stolarijom. Unutar ograđene
okućnice nalaze se drveni i zidani gospodarski objekti i zidana stambena katnica. Vl. Ana
Vlahović
Veleškovec, zaselak Papići
k.br.24. drvena prizemnica sa ukopanim podrumom, građena krajem 19.st. Hrastove
planjke spajane su na preklop, omazane i okrečene. Troprostorna sa drvenim i zidanim
gospodarskim objektima.Vl. Đurđa Horvatić.
k.br.26. unutar neograđene okućnice nalaze se dvije drvene prizemnice, građene
početkom 20.st., jedna prizemnica ima ukopani kameni podrum, dok druga nema. Hrastove
planjke spajane su na preklop, tzv., «vugliće», šibićane, omazane i okrečene. Druga
prizemnica ima tlocrt u obliku slova «L». Troprostorne su obje. Gospodarski objekti su
drveni unutar neograđene okućnice. Vl. Marija Papić.
51
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Lipovec, zaselak Glavači
Predlaže se pokretanje postupka upisa u Registar cijelog zaselka. Sačuvana je
skupina drvenih prizemnica, građenih krajem 19.st. i početkom 20.st. Prizemnice su
izduženog pravokutnog tlocrta, pokrivene dvostrešnim krovištem sa poluskošenim zabatima i
pokrovom od crijepa: hrastove planjke spajane su na preklop, tzv., «vugliće», omazane i
okrečene s vanjske strane. Troprostorne sa pristupom na sredini dužeg pročelja.
Gospodarski objekti su drveni i zidani , a nalaze se unutar ograđenih okućnica. Nova
izgradnja je prihvatljivih gabarita, kuće su prizemne visine, jednostavnog oblikovanja,
pokrivene dvostrešnim krovištima s crijepom.
Opasanjek
Evidentirane drvene prizemnice, građene početkom 20.st., izduženog pravokutnog su
tlocrta, pokrivene dvostrešnim krovištem sa pokrovom od crijepa. Hrastove planjke
horizontalno su slagane i međusobno spajane na preklop, tzv., «vugliće», omazane i
okrečene s vanjske strane. Prizemnice su u pravilu troprostorne sa pristupom na sredini
dužeg pročelja: ulazi se u manju vežu, koja se nalazi ispred kuhinje, a iz nje je omogućen
pristup u sve stambene prostorije i na tavan «najže». Sačuvana je stara stolarija, a neke
prizemnice na prozorima imaju vanjske drvene kapke. Gospodarski objekti nalaze se unutar
okućnica, koje su često neograđene. Novije zidane stambene prizemnice i katnice, građene
su u drugoj polovini 20.st., često su kvadratičnog tlocrta, velikih dimenzija.
Drvarsko selo
Predlaže se zaštita zaselka. Drvene prizemnice, građene krajem 19.st. i početkom
20.st., izduženog pravokutnog tlocrta, pokrivene dvostrešnim krovištem sa poluskošenim
zabatima i pokrovom od crijepa.Hrastove planjke spajane su na preklop, tzv. «vugliće»,
omazane i okrečene. Prizemnice su troprostorne sa pristupom na sredini dužeg pročelja.
Okućnice nisu ograđene.
Ervenik Zlatarski, zaselak Basrani
na kraju zaselka prostiru se vinogradi sa drvenim vinogradarskim klijetima poviše njih:
«kleti» su građene početkom 20.st., od hrastovih planjki spajanih na preklop, tzv., «vugliće».
Jednoprostorne su, i dvoprostorne a najmanje ih je troprostornih, pokrivene su dvostrešnim
krovištem sa pokrovom od crijepa. Neke su omazane i okrečene.
U zaselku Basrani očuvano je nekoliko drvenih prizemnica, građenih početkom 20.st.
sa hrastovim planjkama spajanim na preklop. Unutar okućnica nalaze se gospodarski objekti
i bunar. (k.br.88. k.br.89. k.br.90. )
Povijesne građevine javne namjene
Zgrada željezničke postaje, Zlatar Bistrica
Zgrada željezničke postaje dovršea je 1912. godine i oblikovana u tada suvremenom
stilu secesije. Izdužena građevina, položena u smjeru željezničke pruge sastoji se od više
sadržajnih i oblikovnih jedinica. Istiće se paviljonski oblikovana streha otvorene čekaonice
Smještena je uz kolosjek, zapadno od glavne stanične zgrade, čiji je izduženi oblik naglašen
s tri ulaza. Iznad ulaza su arhitektonski oblikovane atike, na kojima su izvedeni secesijski,
geomerijski motivi. Ispod krovne strehe je stilizirani friz sa karakterističnim secesijskim
motivom kvadrata.
Zgrada stare škole, Zlatar Bistrica
Smještena pored ceste, danas ulice V.Nazora, odvojena od nje malim predvrtom.
Pravokutnog izduženog tlocrta, završava četverostrešnim krovištem. Prema fragmentarno
očuvanim elementima dekoracije krovnog vijenca, može se datirati u vrijeme početka
52
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
stoljeća. Dužim pročeljem orjentirana prema istoku – ulici, a u smjeru dvorišta izvedena je
recentna dogradnja novih školskih prostorija. Nažalost s pročelja stare škole je u nekoj od
recentnih obnova skinuta pročeljna plastika (profilacije oko prozora). Radi uspostave
kvalitetnog, izvornog izgleda pročelja, trebalo bi metodom restitucije vratiti pročelju
nekadašnji izgled.
Zgrada Vatrogasnog doma, Zlatar Bistrica
Smješten uz cestu, ulicu V.Nazora, u blizini križanja. Izduženog pravokutnog tlocrta,s
vertikalom tornja. Značajan akcent u slici ulice.
Stara transformatorska stanica, Lovrečan
Smještena na raskrižju regionalne ceste i odvojka za selo Lovrečan, u neposrednoj
blizini kapelice. Ima dokumentarnu i estetsku vrijednost. Predlaže se njezino očuvanje i
održavanje.
Groblje u Lovrečanu
Sadašnje groblje je smješteno u blizini kapele sv. Lovre, a staro se groblje nalazilo
neposredno uz crkvu, s njene južne strane. Ulaz na groblje naznačen je starom građevinom
mrtvačnice, oblikovanom u duhu kasne Moderne. Danas je u lošem građevinskom stanju,
zbog neodržavanja. Moguć je njezin redizajn ili obnova izvornog izgleda, jer je u
neposrednom vizualnom kontaktu s kapelom sv. Lovre, građevinom visoke spomeničke
vrijednosti.
Groblja kao prostorni čuvari povijesti porodica i naselja, osim svoje povijesno
dokumentarne vrijednosti, imaju i kulturno umjetničku, koja se očituje u oblikovanju križeva i
nadgrobnih ploča proizašlih iz ruku lokalnih majstora. Često se u njima očituje visoka
estetska vrijednost.
3.4.4.4. Analiza i valorizacija arheoloških lokaliteta
Lovrečan, kapela sv.Lovre s okolišem, srednji vijek
Pored crkve sv. Lovre nekad je bilo staro groblje,a danas je potencijalni arheološki
lokalitet. Sve radove na kapeli i u njezinoj okolini, treba arheološki pratitit i dokumentirati.
Veleškovec, kaštel, srednji vijek
Povijesni izvori govore da je u 17. st. u Veleškovcu stajao kaštel. Lokalitet nije
istražen ni dokumentiran.
Grančari, plemićki posjed, kurija, srednji vijek
Posjed Grančari o dokumentima se spominje u 16.st. Vjerojatno I prije današnje
kurije postojala starija građevina. Lokalitet nije istraživan.
3.4.4.5. Analiza i valorizacija predjela kultunog krajolika
Povezanost krajolika i naselja kroz funkcionalnu vezu, koja proizlazi iz načina života i
posjedovnih odnosa, trebalo bi i nadalje uvažavati, želi li se osigurati zaštita kulturne baštine
u njenim autentičnim sadržajnim i prostornim odnosima. Iz tradicionalne funkcionalne
povezanosti naselja i okoline, proizašli su harmonični prostorni i sadržajni odnosi, koje danas
prepoznajemo kao kvalitetu, sklad prirodnog i izgrađenog, krajolika i arhitekture. Dakle,
temeljna kvaliteta prostorne baštine je sinteza antropogenog i prirodnog, sklad prirodnog i
višestoljetnoga ljudskog djelovanja. Graditeljski oblici (bilo pojedinačni ili kao naselja) i
krajolik koji ih okružuje srasli su u međusobno povezani identitet prostora. Karakteristična
područja na kojima prepoznajemo identitet sredine, nastajala su zajedničkim djelovanjem
53
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
čovjeka i prirode, te ilustriraju ljudsku zajednicu u vremenu i prostoru, odnosno njezin odnos
prema krajoliku, koji na primjerima agrarnog krajolika kultiviranog oranicama, livadama,
vinogradima ima prije svega utilitarno značenje, te ukazuje na kulturne, socijalne,
tehnološke, tehničke i druge aspekte određenog vremana. Ovo područje stoga zahtjeva
specifičan planerski odnos, u kojem treba očuvati i unaprijediti prepoznate vrijednosti, a
ujedno omogućiti i potreban razvoj, prije svega na temelju eko turizma, proizvodnji zdrave
hrane i sl.
U skladu s navedenim definicijama i prepoznavanju kulturnog krajolika u
državnim okvirima čitavo područje Hrvatskog zagorja, možemo smatrati
kulturnim
krajolikom. Prije svega zbog svojih reljefnih obilježja i njihovih estetskih kvaliteta, mjerila,
otvorenosti i preglednosti prostora, raznolikih formi, brežuljaka i potočnih dolina, gdje je pod
antropogenim višestoljetnim djelovanjem čovjeka stvorena visoka pejzažna kvaliteta
prostora.
Očuvani su tradicionalni oblici organizacije, naseljavanja i načina života prostora, koji
nisu u većoj mjeri narušeni novom izgradnjom neprimjerenom prostornim obilježjima.
Povijesni slijed naseljavanja prostora, razvoj vlasničkih odnosa koji se najočiglednije
prepoznaju kroz povijesnu parcelaciju, kao i način obrade i iskorištavanja zemljišta, odabir
tradicionalnih poljodjelskih kultura, ostavio je trag na slici krajolika. Vrijednost tradicionalnog
izgleda pejzaža danas je još dobo očuvana, prije svega na sjevernijim područjima općine.
(Ervenik).
Ovo područje stoga zahtijeva specifičan planerski odnos, u kojem treba očuvati i
unaprijediti prepoznate vrijednosti, a ujedno omogućiti i potreban razvoj, prije svega na
temelju kulturnog i eko - turizma, proizvodnji zdrave hrane, uspostavi vinske ceste, uz
odgovarajuću stručnu prezentaciju kulturno povijesnih građevina.
Pod zonom kultiviranog krajolika podrazumijevaju se poljodjelski obađeni prostori,
tzv. agrarni (poljoprivredni) pejzaž. Na prostoru općine uglavnom je zastupljena vrsta
vinogradarskog i livadarsko ratarskog agrarnog pejzaža. Na najvišim dijelovima pretežu
šume i vinogradi, nešto niže ratarske površine s kukuruzom i pšenicom, a potočne doline su
kultivirane livadama košanicama.
Vidikovci
S najviših točaka Ervenika pružaju se lijepi vidici prema jugu, planovi se preklapaju,
šireći se od najbližih, bregova s vinogradima, preko doline Krapine, a završavaju
horizontovom crtom, koja je kontura vrhova Medvednice.
Vizure u kontinuiranim potezima
Duž cestovnih komunikacija koje povezuju naselja općine, zahvaljujući reljefnim
formama i otvorenosti prostora, ostvaruju se karakteristične vizure; na naselja, dijelove
pejzaža, formirajući karakterističnu sliku prostora. Karakterističnim slikama definira se
vizualni identitet prostora. Naročito su ekspresivne slike koje se pružaju s ceste, Lovrečan –
Zlatar Bistrica na istočnu stranu naselja Lovrečan, kao i vizure na zaselak Hoići s istočne
strane.
Na području Općine Zlatar Bistrica nalazima dva karakteristična tipa krajolika:
nizinske prostore doline rijeke Krapine i potoka Reka i Velika Reka, te prostor pobrđa s
rastresitim selima i padinama obrađenim vinogradima, oranicama i livadama.
Etnološke zone, vinogradi s drvenim klijetima na padinama Ervenika Zlatarskog
Veliku kvalitetu na području općine Zlatar Bistrice, predstavljaju padine na
tradicionalni način kultivirane vinogradima, koji se u povijesnim dokumentima spominju u 16.
st., Na hrptovima brijega uz puteve, smješteni potezi drvenih klijeti. Padine kultivirane
54
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
vinogradima iznimne vizualne ekspozicije, ilustriraju integralno djelovanje čovjeka i prirode.
Očuvan tradicionalni način obrade vinograda s drvenim klijetima, na prisojnim padinama,
stvara lijepu i prepoznatljivu sliku prostora tipičnog zagorskog krajolika. Budući da su putevi
kojima im se prilazi, još uvijek neasfaltirani, drvene su klijeti uglavnom očuvane, i još uvijek
nisu ustupile mjesto današnjem tipu zidanih klijeti vikendica. Klijeti su prizemne visine,
tlocrtnih dimenzija cca 3 x 4 m, građene od horizontalno slaganih drvenih planjki, s
dvostrešnim krovovima pokrivenih crijepovima (ranije slamom). Zbog stupnja i količine
očuvanosti tradicionalnih drvenih klijeti, očuvanosti krajolika od nove izgradnje, zone klijeti
Ervenika Zlatarskog imaju etnološke i kulturno povijesne vrijednosti. Nažalost recentna
izgradnja novih klijeti ne slijedi kvalitetu starijih; grade se klijeti znatno većih volumena, a u
oblikovanju se koriste arhitektonski elementi koji nemaju uporište u regionalnim oblicima.
Česta je pojava građevina kvadratičnoga ili poligonalnog tlocrta, s velikim balkonima i
terasama s lukovima i balustradama kao ogradama. Kao pokrov često se koristi kanadska
šindra, a pročelja se bojaju intenzivnim (ružičastim, ljubičastim) tonovima. Time je narušen
sklad oblika i kolorita.
Dolina rijeke Krapine i potoka: Reka, Velika Reka, osim prirodno bioloških vrijednosti i
bioraznolikosti, imaju važnu prostornu ulogu, u doživljaju krajolika, naselja i građevina. Važno
je njihovo očuvanje kao neizgrađenih prostora, putem kojih se nesmetano omogućuju
vizualni kontakti sa širim područjima.
Dolinu riječice Krapine važno je očuvati kao prostor bez izgradnje, u kontinuitetu koji
prati tok željezničke pruge. Ima vrijednost prostorne komunikacije regionalnog značenja, jer
povezuje povijesne lokalitete starih gradova (Konjski), kurija i dvoraca (kurije: Peščeno,
Turnišće, Grančari, Labaš; dvorce: Poznanovec, Bedekovčina itd). Cestovne komunikacije
smještene su na obodu doline, sa sjeverne i južne strane, slijedeći najniže obronke Ivančice i
Medvednice.
Veliko značenje ima dolina potoka Reka, prije svega zbog vizualne ekspozicije
naselja Lovrečan. Kvalitetna istočna ekspozicija naselja omogućena je dolinom potoka Reka,
stoga bi dolina i nadalje imala ostati bez izgradnje, korištena u izvornoj namjeni, kao oranice i
livade.
3.4.4.6. Smjernice i uvjeti zaštite kulturnih dobara i kulturno povijesnih
vrijednosti
a) Opće mjere i uvjeti zaštite
Zaštita kulturne baštine neodvojiv je element sveukupne čovjekove okoline.
Polazišta za njeno ostvarivanje moraju se osigurati već na nivou prostornog planiranja.
Analiza i inventarizacija prostorne i kulturne baštine pokazala je da su graditeljski oblici i
krajolik koji ih okružuje, međusobno povezani, srasli u složeni identitet prostora.
Elementi za zaštitu i očuvanje graditeljskog nasljeđa moraju biti povezani s našim
odnosom prema cjeokupnom prostoru. S obzirom na stupanj očuvanosti prirodnih i pejzažnih
vrijednosti, te tradicionalnih oblika izgradnje i naseljavanja područja Općine Zlatar Bistrica, ali
i Hrvatskog zagorja kao regije, potrebno je planirati razvoj koji će se temeljiti na uvažavanju i
racionalnom iskorištavanju temeljnih vrijednosti područja. To prije svega znači očuvati
ravnotežu i odnose izgrađenog i prirodnog krajolika, uz racionalno dimenzioniranje
građevinskih područja, kako ne bi došlo do narušavanja vrednovanih kulturno-povijesnih i
prostornih kvaliteta.
Da bi se očuvale vrednovane kulturno povijesne, arhitektonske, urbanističke,
etnološke, pejzažne i dokumentarne vrijednosti prostora Općine Zlatar Bistrica, nužno je
zaštitu usmjeriti na očuvanje integralnih vrjednosti prirodnog i izgrađenog prostora. Utoliko je
važno donošenje Prostornog plana uređenja općine, kojim bi trebalo usmjeriti korištenje
55
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
prostora na način koji ne bi izazvao narušavanje vrednovanih kvaliteta, već bi omogućio
revalorizaciju, sanaciju pogrešnih intervencija u prostoru i kvalitetniju zaštitu svih prepoznatih
vrijednosti. Temeljni zadatak Prostornog plana uređenja trebao bi biti omogućavanje razvoja
uz uvažavanje i očuvanje harmonije te kvalitetnog planiranja suživota prirodnog i
antropogenog krajolika.
Planiranje gospodarskih zona i to onih grana koje imaju tradiciju u ovom kraju,
prihvatljivo je na područjima s nižim prostornim kvalitetama, i u dijelovima naselja Zlatar
Bistrica, manjih prostornih vrijednosti i slabije ekspozicije. Stoga je neprihvatljivo planiranje
poljoprivredno gospodarske zone u dolini potoka Reka, istočno od naselja Lovrečan.
Zaštitu integralnog prostora, kulturne i prirodne baštine moguće je provoditi putem
odgovarajućeg zoniranja prostora, a zaštitu pojedinačnih vrijednosti kulturne baštine
metodom režima zaštite. Na kartografskim prilozima prikazana su kulturna dobra i kulturno
povijesne vrijednosti u mj. 1:25000, a zone zaštite na kartama u mj. 1:5000, i to za naselje
malogradskih obilježja Zlatar Bistrica, povijesna sela: Lovrečan, Lipovec (Glavači, Donji
Lipovec) Opasanjek, Veleškovec (Papići, Drvarsko selo), etno zone, vinograde s klijetima na
Erveniku, pojedinačne građevine i arheološke lokalitete.Određivanje zona zaštite temelji se
na osnovnom principu suvremene zaštite kulturne baštine, da je arhitektonski spomenik bilo
koje vrste i značenja nedjeljivo vezan s okolišem koji ga okružuje.
Za sve zone kulturne i prostorne baštine, naselja i pojedinačne povijesne građevine
(prikazane na karti kulturne baštine) potrebno je izraditi detaljnu konzervatorsku
dokumentaciju koja bi sadržavala analizu povijesne građe i dokumentacije, analizu
postojećeg stanja, te konzervatorske propozicije i smjernice za moguće i potrebne zahvate
kojima bi se očuvale, zaštitile i unaprijedile prepoznate vrijednosti, a umanjio utjecaj
prostorno i likovno konfliktnih situacija.
b) Mjere i uvjeti zaštite predjela kulturnog krajolika
Etno zone, vinograde s potezima drvenih klijeti na Erveniku, treba održavati u
postojećoj namjeni, drvene klijeti kao rijetkost i etnološku vrijednost održavati u postojećim
oblicima i materijalima. Eventualna nova gradnja klijeti, treba se veličinom, oblicima i
materijalima prilagoditi ambijentu. Nove klijeti mogu biti prizemne visine, eventualno s
ukopanim podrumom, ovisno o nagibu terena, smještene dužom stranom uz seoski put.
Tlocrtna dimenzija može biti max. 4x7 m, dvostrešnog krovišta, paralelnog s nagibima
terena. Pokrov mora biti crijep, pročelja od drvenih planjki po uzoru na tradicionalne, ili
žbukama kolorirana u zemljanom tonu.
Doline riječice Krapine i potoka Reka i Velika Reka i nadalje bi trebale ostati
neizgrađene, u svojoj izvornoj namjeni kao livade.
Prostor za širenje naselja Zlatar Bistrica ne bi trebalo predviđati južno od pruge, kako
bi se očuvala kvaliteta slike ulazne panorame naselja.
c) Mjere i uvjeti zaštite povijesnih naselja
Svako od evidentiranih naselja, potrebno je detaljno inventarizirati s obzirom na
građevnu strukturu ( stambene i gospodarske zgrade) i prostornu matricu, koju čini mreža
puteva (cesta) i pripadajuća parcelacija. Tradicijsku arhitekturu, stambenu i gospodarsku
treba dokumentirati, arhitektonski snimiti i obraditi kako bi se odredili uvjeti i režimi zaštite, te
način i metode obnove kojima bi se prilagodili suvremenim uvjetima življenja.
Proširenje građevinskih područja postojećih naselja, planirati na način kojim bi se
zadržala homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija, što u većini slučajeva
znači da je neprihvatljivo širenje građevinskih područja u smjeru prilaznih cesta s kojih se
doživljavaju kvalitetne vizure na povijesnu jezgru naselja.
56
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
U planiranju širenja građevinskih područja naselja, njihovom dimenzioniranju i
prostornom smještaju treba nastojati očuvati njegov karakter, s obzirom na tip (zbijeni
zaselak, ili longitudinalno selo), i karakter naselja (selo sa središnjim funkcijama, zaselak).
Jednako je važno čuvanje kvalitetnog pejzažnog okruženja, poljodjelskih površina, šuma i sl.,
jer cjelovitu sliku naselja, osim njegove građevne strukture čini i pripadajuće pejzažno
okruženje.
Za čitavo područje općine Zlatar Bistrica, važno je očuvati postojeću karakterističnu
organizaciju prostora, temeljenu na mreži zgusnutih naselja, povezanih kapilarnim sistemom
cesta i puteva.
Izbjegavati, odnosno spriječiti disperzivu gradnju koja se pojavljuje u novije vrijeme u
vidu kuća za odmor u vinogradima, odnosno stambenim građevinama u blizini prometnica.
U cilju očuvanja graditeljske baštine i tradicionalnih sela, te karakteristične slike
prostora, određene su zone zaštite koje su diferencirane prema stupnju očuvanosti povijesne
građevne strukture i prostorne organizacije – zone zaštite, te kao zone ekspozicije naselja.
Definirane su kao zona zaštite povijesne cjeline i kao kontaktna zona:
- Zona zaštite uključuje povijesni prostor naselja u kojem je sačuvana tradicionalna
matrica, mreža cesta i seoskih puteva, parcelacija te pripadajuća povijesna (tradicijska)
arhitektura stambenih i pratećih gospodarskih zgrada.
- Kontaktne zone obuhvaćaju one prostore koji okružuju povijesnu jezgru naselja, u
njima se nalaze sporadični primjeri povijesne, tradicijske arhitekture, a u pravilu predstavljaju
zonu ekspozicije naselja. Većina naselja su zbog svoje lokacije i dinamičnosti reljefnih formi
"naselja na vidiku", saglediva iz niza rakursa, prilaznih cesta, ili sa obližnjih vidikovaca. Zbog
sagledivosti naselja i očuvanja njihovih volumena i oblikovnih karakteristika, značenje
kontaktnih zona je utoliko veće što predstavljaju prostore mogućeg širenja svakog pojedinog
naselja. Osnovno morfološko obilježje većine sela i zaselaka, je volumenska kompaktnost
koja proizlazi iz grupiranja izgradnje. Odlikuju se ujednačenim mjerilom kuća i gospodarskih
zgrada, primjenom karakterističnih materijala završne obrade: vidljivim kamenom u zoni
prizemlja (podruma) i crijepom kao pokrovom, čime oblikuju prostorne cjeline visoke estetske
vrijednosti i prepoznatljivosti (selo Lovrečan, zaselci Glavači, Papići, Drvari, Opasanjek te
potezi drvenih klijeti na Erveniku). U slučaju povijesnog sela Lovrečan, morfološka kvaliteta
je još naglašenija; iz horizontalnog plana naselja izdvaja se vertikala tornja kapele sv. Lovre
kao prostornog repera. Svaka nova gradnja u okviru kontaktne zone trebala bi polaziti s
pretpostavke stvaranja harmonične slike s povijesnom strukturom. To znači da se pri
dimenzioniranju volumena, korištenju materijala završne obrade mora voditi briga o
kontekstu. Neprihvatljivi su volumeni nove gradnje u selu Lovrečan, koji bi onemogućili
vizuru na crkvu, a svojim položajem, funkcijom, materijalom završne obrade i koloritom unijeli
nesklad te stvorili prostorni i oblikovni konflikt.
d) Uvjeti zaštite povijesnih građevina
Osim definiranja režima zaštite prema određenim zonama, predviđaju se smjernice i
mjere za zahvate na graditeljskoj baštini, kako bi se zaštitila od daljnjeg propadanja i
degradiranja arhitektonskih i stilskih vrijednosti, te uključila u suvremeni život. Od općih
intervencija na građevinama, s obzirom na njihovu visoku spomeničku vrijednost kao
kulturne baštine, osobito kapele sv. Lovre u Lovrečanu, kurija Labaš i Kallay, građevina
javne namjene u naselju Zlatar Bistrica (željeznička stanica, stara škola, niz trgovačko
stambenih kuća u ulici V.Nazora), predviđaju se: konzervacija, restauracija, građevinska
sanacija, rekonstrukcija. U slučaju stambenih i poslovnih građevina, moguće su manje
adaptacije u interijeru kako bi se prilagodile suvremenim potrebama, ali ne mijenjajući
izvorni izgled pročelja. Osobito su osjetljive drvene kuće, koje su zbog građevnog materijala,
57
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
drva, izložene bržem propadanju. Taj bi se proces mogao usporiti odgovarajućim redovitim
održavanjem, prije svega limarije i krovišta, te odvodnje vode.
Neposredno okruženje, A zona zaštite pojedinačno zaštićenih građevina visoke
spomeničke vrijednosti: kapele sv. Lovre u Lovrečanu i kurije Kallay, čini njihov zaštićeni
okoliš i u njemu nije moguća nova gradnja.
Zona zaštite kurije Labaš valorizirana je kao B zona, a obuhvaća prostor njezinog
nekadašnjeg perivoja i gospodarskog sklopa, koji su poslijeratnom razdoblju (nakon
god.1945.) devastirani. Perivoj je u najvećoj mjeri uništen, a na njegovom su prostoru
smještene tvorničke hale, nekvalitetnog oblikovanja. Kurija je s istočne strane dobila
dogradnju prizemne visine, kojom je znatno umanjena njezina arhitektonska i ambijentalna
vrijednost. Intervencije u toj zoni mogu se kretati od: moguće rekonstrukcije dijelova
nekadašnjeg perivoja, prema starim planovima i povijesnoj fotodokumentaciji, uklanjanja
prigradnje uz kuriju, do kvalitetnog i kreativnog arhitektonskog oblikovanja pogonskih
građevina, u volumenima približno usklađenim s najvećim volumenom nekadašnjih
gospodarskih građevina. Kao materijale završnog oblikovanja koristiti žbuke, crijep, a u
kolorističkoj obradi koristiti tople tonove.
e) Mjere i uvjeti zaštite arheoloških lokaliteta
Označeni su lokacijom na karti Kulturne baštine 1:25000 a svi osim lokaliteta kaštela
u Veleškovcu i na karti u 1:5000. Radi njegove točne identifikacije potrebno je obaviti
istraživanje. Na svim rekognosciranim područjima, prije građevinskih zahvata izgradnje
infrastrukture ili drugih objekata, treba provesti arheološke istražne radove, sondiranja, radi
utvrđivanja daljnjeg postupka.
Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova naiđe na predmete ili nalaze
arheološkog značenja, porebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti najbliži
muzej ili Upravu za zaštitu kulturne baštine.
f) Načelne propozicije za novu gradnju u seoskim naseljima
Svaka nova građevina - stambena i gospodarska mora sa svojim oblikovnim
karakteristikama i upotrebi građevnih materijala uspostaviti harmoničan odnos s postojećim
vrijednostima Hrvatskog zagorja, kao kulturnog krajolika.
-
kuću prilagoditi nagibu terena (izvesti je kao djelomično podrumljenu)
-
tlocrtnu dispoziciju rješavati u pravokutnoj (izduženoj), nikako kvadratičnoj
formi
-
krov projektirati kao dvostrešan (moguća je i varijanta sa zabatnim
skošenjem), pokriven crijepom, a izbjegavati salonit i tegolu (kanadsku šindru)
-
prozori pravokutnog formata s dužom vertikalnom stranicom, te drvenim
kapcima (žaluzinama) kao zaštitom od sunca
-
materijali završnog oblikovanja: žbuka zaglađene teksture, pokrov crijep,
stolarija drvena.
-
u zaselcima Glavači, Papići, Drvari, Donji Lipovec gdje su zastupljene kuće
samo prizemne visine i nova gradnja može biti samo prizemne visine.
58
O p ć i n a
P r o s t o r n i
3.4.4.
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Područja za koja je potrebna izrada ostale prostorno planske dokumentacije
Prema odredbama PPŽ-a, za zone koje obuhvaćaju više od 25 ha, potrebna je izrada
Urbanističkog plana uređenja. Na području općine Zlatar Bistrica predviđa se ovim planom
izrada Urbanističkog plana uređenja za dio naselja Zlatar Bistrica unutar kojeg su predviđena
nova građevinska područja.
3.5.
Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni sustav
cestovni promet
Na području općine Zlatar Bistrica planiraju se slijedeći novi prometni koridori:
-
čvor brze ceste “Zagrebački prsten” – Zlatar – Mače – Novi Golubovec
Za gotovo sve prometnice na području općine potrebno je poboljšanje i rekonstrukcija
na pojedinim dijelovima trasa, a unutar naselja predvidjeti pješačke staze i eventualno
biciklističke staze.
željeznički promet
Područjem općine prolazi željeznička pruga Zagreb – Zabok – Zlatar Bistrica –
Varaždin koja je kategorizirana kao željeznička pruga I reda. Obzirom na važnost ove
željezničke pruge, planira se modernizacija i poboljšanje trase iste.
Veliki problem kod željezničkog prometa predstavljaju željezničko-cestovni prijelazi
koje je potrebno osigurati adekvatnim uređajima, odnosno predvidjeti denivelirane prijelaze.
telekomunikacije
Kvalitetan sustav veza i prijenosa raznih oblika informacija već odavno je
nezaobilazan faktor koji je samim svojim stupnjem razvoja pokazatelj razvijenosti jednog
društva uopće, a napose njegovog gospodarstva, pa je nužno nastaviti na daljnjem razvoju i
osuvremenjavanju telekomunikacijskih mreža i njihovom što kvalitetnijem povezivanju unutar
Republike Hrvatske i van prema svijetu.
Posebno naglasak treba davati na razvoj i omogućenje uvođenja novih usluga (
ISDN, kabelska televizija…), poticati uvođenje novih pratećih informatičkih sustava i
tehnologija.
3.5.2. Energetski sustav
plinoopskrba
Područje cijele općine plinificirano je te se u narednom razdoblju planira priključivanje
novih korisnika, te proširenje postojeće mreže do novih interesnih zona definiranih ovim
planom.
elektroopskrba
Područje općine Zlatar Bistrica opskrba električnom energijom provedena je na
cijelom području, a distributer je DP "Elektra" Zabok.
Prioritetne aktivnosti treba usmjeriti na zadovoljavanje energetskih potreba
stanovništva i gospodarstva.
59
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Na većem području potrebno je provesti sanaciju naponskih prilika interpolacijom
novih transformatorskih stanica 10(20) / 0,4 kV sa rekonstrukcijom pripadajućih
niskonaponskih mreža.
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
vodoopskrba
Na području općine Zlatar Bistrica organizirana opskrba vodom provodi se putem
javnog distributivnog sustava “Zagorski vodovod” Zabok, koji vodu distribuira i na najvećem
dijelu područja Županije.
odvodnja otpadnih voda
Kanalizacijski sustav samo je djelomično uspostavljen u naselju Zlatar Bistrica te je
potrebno planirati mrežu odvodnje u široj okolici naselja, obzirom na proširenje gospodarskih
zona te povećanje broja stanovnika u okolici naselja. Sustav odvodnje rješavat će se u
sastavu rješavnja odvodnje otpadnih voda za područje cijele županije.
zaštita voda i vodotoka
U okviru lokalnog djelovanja potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:
- Izgradnja uređaja za pročišćavanje veličine do 10 000 ES i individualnih mjera zaštite
Obzirom na nepostojanje mreže odvodnje otpadnih voda za područje općine, potrebno je
planirati odvodnju obzirom na očekivani rast naselja i gospodarskih djelatnosti. U naseljima
gdje se ne planira mreža odvodnje potrebno je graditi nepropusne septičke jame.
- uređenje kontroliranih deponija, odnosno odlagališta komunalnog otpada za potrebe
općine
Uređenje korita vodotoka mora zadovoljiti zahtjevima obrane naselja i poljoprivrednih
površina od poplava uz preporuku da se zahvati za obranu od poplava provode tako da se
ne narušavaju kvaliteta dolinskih krajolika. Uređenje vodotoka i zaštita od poplava i bujica
utvrđeno je Zakonom o vodama, i provodi se na temelju vodnogospodarske osnove.
3.6.
Postupanje s otpadom
U Programu zaštite okoliša Krapinsko - zagorske županije (Sažetak – Revizija I –
EKONERG, travanj 1998.g.) u pogledu postupanja s otpadom predlažu se mjere
unapređenja i zaštite okoliša:
-
edukacija i komunikacija s javnošću
uvođenje kontrole količine i sastava otpada
organiziranje sustava primarne reciklaže otpada
provođenje mjera za izbjegavanje i smanjivanje količine otpada
kompostiranje zelenog otpada
izrada katastra divljih smetišta
izgradnja novih odlagališta otpada
organizirano skupljanje problematičnih tvari
izrada katastra tehnološkog otpada
organizirano skupljanje infektivnog otpada
izrada operativnih programa
određivanje koordinatora predloženih aktivnosti
Prostornim planom Krapinsko - zagorske županije na području općine Zlatar Bistrica
predviđene su potencijalne lokacije za deponije otpada. Ovim planom predviđene lokacije
označene su na kartografskim prikazima kao rezervirane zone koje se do eventualnog
odabira lokacije koriste kao poljoprivredno ili šumsko zemljište i ne mogu se koristiti u druge
svrhe.
60
O p ć i n a
Z l a t a r
P r o s t o r n i
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
Na područu općine nema opasnog otpada, ali se može očekivati povećanje
tehnološkog otpada obzirom na razvoj i širenje gospodarskih djelatnosti. Prostornim planom
Krapinsko - zagorske županije na području općine predviđa se sabiralište opasnog otpada.
Ovim planom predviđeno sabiralište opasnog otpada naznačeno je u naselju Zlatar
Bistrica unutar industrijske zone naselja.
Komunalni i tehnološki otpad odvozi se na odlagalište izvan područja općine, a
organizirano skupljanje i odvoz vrši komunalno poduzeće “Komunalac” iz Konjščine.
Deponija otpada nalazi se u susjednoj općini Marija Bistrica, u naselju Tugonica.
3.7.
Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš
Zaštita okoliša je ustavna kategorija, a ekosustavi su dobra od državnog interesa i
imaju osobitu zaštitu Države. Pravne pretpostavke za uspostavu cjelovitog sustava
upravljanja okolišem i prostorom sadržane su u Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti
zraka, Zakonu o otpadu, Zakonu o vodama, Zakonu o prostornom uređenju te drugim
zakonima, uredbama i pravilnicima.
3.7.1. Sustav gospodarenja okolišem
Zaštita okoliša mora se provoditi na razini Županije u dogovoru i sudjelovanju općina i
gradova kako bi se najdjelotvornije uočavali i rješavali problemi zaštite okoliša.
Načela prava okoliša su slijedeća:
-
načelo predusretanja, podrazumjeva prethodnu zaštitu i sprečavanje ugrožavanja
prirodnih izvora, odnosno uklanjanje ili svođenje opasnosti na najmanju moguću
mjeru
-
načelo suradnje, podrazumjeva zajedničko djelovanje svih subjekata ( države,
gospodarstvenici, društvo, pojedinci )
-
načelo uzročnosti, podrazumjeva da svatko tko onečišćuje okoliš i prouzroči štetu,
snosi odgovornost i troškove sanacije ili naknade
3.7.2. Utvrđivanje stanja okoliša
Gradovi i općine dužni su osigurati uvjete za praćenje i vođenje očevidnika o stanju u
okolišu, mjerama zaštite okoliša i načinu obavješćivanja javnosti, te osigurati javnost
podataka važnih za zaštitu okoliša.
Ovim planom djelomično je utvrđeno stanje okoliša posebno u dijelovima prirodne i
kulturne baštine dok su ostali dijelovi okoliša samo djelomično obrađeni, a njihova analiza
provedena jeu okviru sveobuhvatne studije zaštite okoliša na županijskoj razini.
3.7.3. Mjere zaštite okoliša
Mjere zaštite okoliša preuzete su većim dijelom iz Prostornog plana županije obzirom
da su potrebne i primjenjive za cijelo područje pa tako i za područje općine Zlatar Bistrica.
Za područje Krapinsko-zagorske županije izrađen je Program zaštite okoliša
(“Ekonerg Holding”, 1997.) koji uz analizu postojećeg stanja, praćenje pokazatelja stanja
okoliša daje i popis potrebnih aktivnosti za unapređenje kvalitete okoliša u Krapinskozagorskoj županiji.
Za unapređenje kvalitete okoliša Krapinsko-zagorske županije potrebno je poduzeti
slijedeće poslove:
-
Infrastrukturni, pasivni poslovi pod kojima se podrazumjevaju poslovi nužni za
pripremu, provođenje i održavanje aktivnih djelatnosti. Tu spadaju razvojni poslovi
61
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
u domeni zaštite okoliša ( studije, istraživanja, analize i sl.), razvoj regulative u
domeni zaštite okoliša, formiranje upravnih tijela nadležnih za zaštitu okoliša te
njihovo osposobljavanje, monitoring ekoloških parametara, kvalitete zraka, vode i
tla, otpada, buke itd., izrada županijskog plana intervencija, te sve slične
aktivnosti koje omogućavaju izbor, pripremu i realizaciju prioritetnih aktivnosti
zaštite okoliša.
-
Poslovi vezani uz prikupljanje sredstava, izuzetno su važni, budući da o
raspoloživim sredstvima mnogo toga ovisi. Sustav prikupljanja sredstava mora biti
stabilan i pravičan, ne smije dopuštati iznimke i mora što više težiti osnovnom
principu da troškove zaštite i unapređenja okoliša plaćaju privredni i drugi subjekti
proporcionalno onečišćenju okoliša koje sami proizvode
-
Aktivni poslovi, vezani su za izgradnju, rekonstrukciju,
eksploataciju i održavanje objekata zaštite okoliša.
revitalizaciju,
Temeljem analize te uzimajući u obzir posebnosti Krapinsko-zagorske županije
formulirani su prioriteti te redoslijed njihova izvršavanja:
-
Najveći prioritet je zaštita izvora za osiguravanje dovoljnih količina pitke vode
te zaštita podzemnih voda. Na prvom mjestu među mjerama je zbrinjavanje
komunalnog i tehnološkog otpada te saniranje “službenih” i divljih smetilišta.
-
Slijedeći rang prioriteta je izgradnja vodoopskrbnog sustava za područje
Županije, te izgradnja nove i sanacija postojeće kanalizacijske mreže. Paralelno s
tim treba, prema redoslijedu važnosti izgraditi uređaje za pročišćavanje otpadnih
voda, a određeni gospodarski subjekti trebaju izgraditi uređaje za predtretman
otpadnih voda prije ispuštanja u recipijent.
-
Zaštita zraka, u perspektivi je potrebno zamijeniti kruta goriva plinom u malim
kućnim kotlovnicama, te smanjivati emisije na velikim stacionarnim izvorima i u
prometu.
-
Zaštita flore i faune, zaštita krajobraza, zaštita od buke za koje je potrebno
osigurati sredstva za cjelovito rješavanje ekoloških problema koji se javljaju kod
ovih cjelina.
vode
Mjere zaštite i unapređenja zaštite voda koje je potrebno provesti su slijedeće:
-
sanacija postojećih smetilišta i divljih deponija kao velike opasnosti za okoliš
(onečišćenje voda i zraka, zauzeće terena, nepovoljni estetski efekti i sl.) te
izgradnja novih sanitarnih deponija komunalnog otpada
-
Izgradnja novih i sanacija postojećih kanalizacijskih sustava (studija odvodnje) te
kontrola gradnje i korištenja septičkih jama (na lokalnoj razini)
-
Izgradnja i puštanje u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na kritičnim
mjestima, središnje uređaje treba realizirati u svim većim mjestima, a prethodno
tome treba realizirati kolektorski sustav za otpadne vode u području glavnih
urbanih cjelina, te sekundarne kanalizacijske sustave gravitirajućih naselja
šume
Gospodarenje šumama treba provoditi kako u državnim tako i u privatnim šumama
kod kojih se primjećuje smanjenje fonda radi nekontrolirane sječe. Na degradiranim
dijelovima privatnih šuma ne provodi se pošumljavanje već se prepušta prirodni rast koji
obično završava kao nekvalitetna šikara i šuma bagrema. Potrebno je stoga planski uključiti
gospodarenje u privatnim šumama sa svim mjerama očuvanja i budućeg korištenja.
62
O p ć i n a
P r o s t o r n i
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
tlo
Mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na korištenje tla primjereno
staništu, smanjenje uporabe površina, izbjegavanju erozije i nepovoljnih promjena strukture
tla
Tlo se onečišćuje i neriješenom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada te je
potrebno provoditi mjere zaštite putem rješavanja ovih čimbenika onečišćenja.
Potrebno je provesti ispitivanja starih odlagališta, kao i procjenjivanje njihove moguće
opasnosti usporedivim metodama odnosno njihova štetna utjecaja na okolno tlo.
Potrebna je racionalna upotreba mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava koju je
moguće osigurati uputama i nadzorom savjetodavnih službi te orijentacijom na proizvodnju
zdrave hrane kojom se smanjuje upotreba kemijskih sredstava i čuva tlo od onečišćenja
(ekološki usmjereno korištenje tla).
Prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko također je problem degradacije
tla te je potrebno poduzimati mjere da se poljoprivredno zemljište zaštiti i očuva putem
racionalne upotrebe poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe.
zrak
Na području općine Zlatar Bistrica problemi onečišćenja zraka mogu se javiti u
industrijskoj zoni naselja Zlatar Bistrica.
Mjere u industriji koje je potrebno sustavno i kontinuirano poticati i primjenjivati su
slijedeće: čista proizvodnja ( minimalizacija utroška energije, prirodnih resursa, emisija,
proizvodnje otpada i općenito utjecaja na okoliš ), primjena najboljih raspoloživih tehnologija,
ekonomski profitno poslovanje uz primjenu po okoliš prihvatljivih postupaka i tehnologija,
povećanje energetske efikasnosti u proizvodnji, prijenosu i potrošnji svih oblika energije.
Mjere za smanjenje emisije prometa su poboljšanje kvalitete vozila, kvalitete goriva,
smanjenje emisija hlapivih plinova, primjena alternativnih goriva, promjena navika korisnika
prometa, poboljšanje održavanja vozila te planiranje prometa i oblika prijevoza.
Mjere koje je potrebno provoditi u sektoru domaćinstava i poslovnih prostora su
slijedeće: daljnja plinifikacija, centralizirani toplinski sustavi, primjena obnovljivih izvora
energije, ušteda potrošnje energije, kontrola ložišta i ograničenje emisije, primjena čistijeg
goriva, smanjenje hlapivih tvari, primjena novih tehnologija u proizvodnji energije.
graditeljsko oblikovanje
Zaštita okoliša u smislu zaštite kulturne baštine provodiva je i mjerama graditeljskog
oblikovanja. Mjere graditeljskog oblikovanja:
-
u povijesnim naseljima potrebno je obnavljati u skladu s izvornim značajkama te
graditi tako da se interpolirani zahvati ambijentalno usklade s postojećim stanjem
(materijal, gabariti, visina, krovište i dr.)
-
koristiti tradicijske elemente odnosno graditi po uzoru na tradicijsku gradnju
-
isključiti importirane i neprikladne elemente za ovo područje ( balustrade,
šatorasta krovišta, pretjerano korištenje lučnih elemenata i sl. )
-
koristiti materijale koji su karakteristični za ovo područje te ne narušavaju sliku
naselja i ne odudaraju od ostalih građevina u naselju
63
O p ć i n a
P r o s t o r n i
-
Z l a t a r
p l a n
B i s t r i c a
u r e đ e n j a
u područjima zaštite treba strogo voditi računa o primjerenoj gradnji (arhitektura i
smještaj )
krajobrazno oblikovanje
-
očuvanje i isticanje vizualnih simboličkih i povijesnih značajki
-
infrastrukturne koridore potrebno je smještavati u zajedničke koridore i voditi
računa o njihovu uklapanju u krajolik
-
očuvati odnos šumskih i poljoprivrednih površina
-
gradnju klijeti uvjetovati posebnim uvjetima gradnje ( oblik, lokacija, tlocrt, visina,
materijal i dr.)
-
spriječiti uzdužno širenje naselja uz prometnice i zadržati zbijeni oblik naselja gdje
je to moguće
-
voditi računa o gabaritima i tlocrtnim površinama, posebno kod gradnje novih
industrijskih građevina, te njihovom smještaju u dolinama.
64

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda u

UDRUGA VINARA I VINOGRADARA „P A J D A Š“ ZLATAR

Glasnik 1 - OPĆINA ZLATAR BISTRICA

Glasnik 3 - OPĆINA ZLATAR BISTRICA

Zapisnik, upravni odbor 05.02.2015.

marinko žic, načelnik prijatelj

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

Obrazovni izazovi u procesu izgradnje zajednice prijatelja djece

tzo-dobrinj@ri - Općina Dobrinj