Usudite se biti privatnik Brown forum u Zadru okupio je poduzetnike, investitore i predstavnike američkih fondova rizičnog kapitala Tržište nekretnina Regulacijom vodotoka na Savi oslobodit će se 350.000 hektara prostora za nove nekretninske projekte Javna poduzeća stagniraju Tvrtke u državnom vlasništvu tijekom protekle godine stvorile su gubitak od 778 milijuna kuna tema tjedna Str. 4-5 aktualno Str. 6-7 aktualno Str. 8 2008 2009 2010 2010 2011 2012 3 7 7 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 15. travnja 2013. Godina LIX / Broj 3773. www.privredni.hr 60 1953 2013 privredni vjesnik dan graditelja / natura 2000 ostaje / u biznis s kupinama / otpad nije smeće / regija / svijet financija Novi zakon o obrtu konačno ravnopravni? Obrtnici više neće odgovarati svom svojom imovinom, no to je, kažu, jedna od rijetkih dobrih promjena koje im donosi predloženi zakon >>16-17 Intervju: Zoran Legac bioplinske elektrane u našem dvorištu >> 12-13 >> 15 EU će nam logistički olakšati pristup tržištu, ali neke stvari će se okrenuti u lošem smjeru, smatra direktor Feroimpexa Slovenska Keter Organica u Hrvatskoj planira uložiti u 14 projekata čija je ukupna vrijednost 70 milijuna kuna Tjedni gospodarski razgovori sptv pet uto 19:20 12:30 [R] TV Nova Pula sub sri VTV sri 18:00 14:50 [R] VOX zadar Poljoprivredna TV Tv šibenik VKTV Vinkovci pet sub pon TV ŠIBENIK 12:00 pet 20:10 14:45 [R] 22:15 [R] uto sri 21:30 pon uto 17:10 18:05 [R] 17:35 16:35 [R] petak, 19. travnja u 19.20 sati na gošc´a Lada Karnincic´, suvlasnica i direktorica Trentona, Stobrec SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-94/12 Zagreb, 15. veljače 2013. Neka poslovne prilike dolaze k Vama. * PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Vinka Berkovića i Jadranke Kolarević, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice KATICE MARJANOVIĆ iz Soblinca-Sesvete, Soblinečka 22, protiv prijavljenog GODEC-GRAD d.o.o. Šašinovec-Sesvete, Ivana Granđe 45, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 15. veljače 2013. godine, u prisutnosti prijaviteljice Katice Marjanović osobno te odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog, presudio je GODEC-GRAD d.o.o. Šašinovec-Sesvete, Ivana Granđe 45 ODGOVORAN JE što je u kući prijaviteljice u Soblincu-Sesvete, Soblinečka 22, isporučio i ugradio PVC stolariju sa staklom loše kvalitete pod vidom dobre kvalitete, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ br. 66/06, 114/06, 127/07 i 8/08), pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude. privredni vjesnik *Pretplatite se na Privredni vjesnik. Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail [email protected] Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. UVOD www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. Za Vas tražimo odgovore > > [email protected] Olgica Spevec, ravnateljica AZTN-a: Zadržavanje radnika nije prednost Ako se tvrtke u većinskom državnom vlasništvu privatiziraju javnom ponudom dionica ili preko burze, neće biti problema, ali ako se privatizira putem natječaja, treba paziti da pritom ne bude nikakvog pogodovanja pa da se, primjerice, tvrtku proda onome tko obeća da će zadržati sve radnike. Kupac mora biti onaj tko ponudi najvišu cijenu. Sve drugo potpada pod Zakon o potporama čime se privatizacija dovodi u pitanje. Ta pravila vrijede i sada, ali se očito više bojimo Bruxellesa nego tamo neke Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Josip Delaš, predsjednik Uprave Karlovačke banke: Nema govora o stečaju Stanje u banci je stabilno, depoziti i štedni ulozi su sigurni, a svaki zahtjev Karlovačka banka će isplatiti bez problema. Rezerviranja banke su više nego zadovoljavajuća, što je potvrdila i vanjska revizija kroz mišljenje bez kvalifikacije. Dakle, nema govora o tome da su najnoviji događaji uzrokovali krizu u Karlovačkoj banci, niti ima govora o stečaju. Ne možemo predvidjeti što će donijeti kriza, ali najznačajniji rizici su pokriveni. Rezervirali smo više od 200 milijuna kuna, a još u prošloj godini naplatili smo 15 milijuna kuna rizično plasiranih sredstava. Nenad Marčec, direktor HDS ZAMP-a: Izbjegavaju nas jer smo pirati Internet je medij koji nositeljima prava otvara nove mogućnosti, ali donosi i opasnosti piratizacije i krivotvorina. Jedan od problema je niska percepcija društva o nezakonitosti skidanja nelegalnog sadržaja s interneta, stoga je važno provođenje edukacije o važnosti poštivanja intelektualnog vlasništva na internetu. Hrvatsko društvo skladatelja i ostale glazbene udruge u zemlji aktivno rade na dovođenju velikih međunarodnih servisa i pokretanju sveobuhvatne hrvatske glazbene ponude na internetu. Problem je u činjenici da smo malo tržište i da je stopa piratstva u glazbi 99,9 posto. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 pvinfo G(H)OST KOMENTATOR: OZANA JURKOVIĆ, SUVLASNICA TVRTKE ANALIZA 360 U krizi se cijena svake greške udvostručuje U vrijeme kada svaki novi dan predstavlja borbu na tržištu, analitika u marketingu postaje neprocjenjiva pomoć u donošenju dobrih poslovnih odluka U krizi neupitno dolazi do promjena u poslovanju, pa tako i u marketingu. No, vrlo je važno znati što s marketingom treba činiti tijekom krize i kako ga uklopiti u aktivnosti antirecesijskih mjera na razini čitave kompanije. U uvjetima “obilja” prije krize, marketing je često egzistirao gotovo neovisno. To je bilo vrijeme kada su kompanije poslovne rezultate često ostvarivale više kroz splet povoljnih tržišnih okolnosti, a rjeđe kroz rezultate precizno promišljenih marketinških aktivnosti. Tako se često rast prodaje ili dobiti i povećanje broja klijenata, nažalost, krivo tumačio isključivo kao posljedica marketinških napora. Takvo okruženje dopuštalo je marketingu slobodu da se u svojim izvješćima upravi ili vlasnicima poduzeća ne opterećuje financijskim implikacijama marketinških odluka. Izvješća su u to vrijeme često samo specificirali što se sve napravilo, pobrojale bi se marketinške aktivnosti, te bi se navelo koliko se novca na to sve potrošilo. No, gotovo da nije bilo riječi o tome koliki su konkretne aktivnosti imale utjecaj na poslovanje. Koliko smo više prodali, koliko novih kupaca akvizirali, koliko nas je koštala akvizicija tih novih kupaca, kolika je bila profitabilnost svake pojedine marketinške aktivnosti kako bi se u sljedećim kampanjama fokusirali na najisplativije... Jednom riječju, marketing se promatrao tek kao mjesto troška, umjesto da se tretira kao investicija na koju se mjeri i proračunava stopa povrata. Sve to dovelo je do situacije da se marketing počeo promatrati kao “alkemija”, gdje su svi mislili da imaju pristup ka- Kriza je vrijeme kada se upravo u marketing treba najviše ulagati jer on daje vjetar u jedra poslovanju menu mudraca i da sve što taknu ili naprave pretvaraju u dobre rezultate. No, sad je jasno da se u mnogo slučajeva radilo tek o dobrim godinama relativne ekonomske stabilnosti koje su stvarale iluziju da svaka aktivnost u marketingu daje dobre rezultate. Danas se pred svaki aspekt poslovanja, a ponajprije pred marketing postavlja pitanje postizanja željenih rezultata. Znači li to da danas u marketing više ne treba ulagati? Naprotiv, kriza je vrijeme kada se upravo u marketing treba najviše ulagati. Treba ulagati pametno jer glavna uloga marketinga je davanje vjetra u jedra poslovanja. Kompanijama je potreban kvalitetan uvid u tržišne promjene oko nas: razumijevanje promjena koje se događaju među potrošačima, ali i na medijskoj sceni, te kvalitetno praćenje konkurentskih aktivnosti. Sve je to ključno za poslovanje i može predstavljati razliku između gubitka i uspjeha. U 2013. pred marketinškim timovima kom- Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected] Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected] Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: [email protected] PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru panija je težak posao postizanja djelotvornosti. Javlja se potreba za strogim ekonomskim opravdanjem marketinških odluka. I to posebice treba imati na umu u kriznim vremenima jer sada se cijena svake greške udvostručuje. Donošenje odluka postaje sve teže. Okruženje je sve složenije. Promjene na tržištu, među potrošačima, medijima i aktivnostima konkurencije sve su brže. Upravo u ovoj teškoj situaciji presudna je kvalitetna analiza i uvid u to što se događa na tržištu. Paradoks je da se menadžeri u tim teškim situacijama vrlo često vraćaju u svoju “zonu komfora” i rade na stari, prokušani način, koji više ne daje željene rezultate. Rješenje je u prihvaćanju promjena i korištenju kvalitetne marketinške analize, bazirane na kvalitetnim podacima o tržištu. U vrijeme kada svaki novi dan predstavlja borbu na tržištu, analitika u marketingu postaje neprocjenjiva pomoć u donošenju dobrih poslovnih odluka. Odluka koje 2013. mogu pretvoriti u još jednu tešku, ali uspješnu godinu ili godinu u kojoj je, nažalost, došlo vrijeme da kompanija stavi ključ u bravu. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: [email protected] 4 TEMA TJEDNA ( rekordnih 11.000 prijava Projekt COAST Održivi zeleni poduzetnici Dalmacije Ponovna sadnja zaboravljenih vinskih sorti kurteloške i viškog crljenka, izgradnja uljara i sirana, uzgoj školjaka i kuhanje džemova po starim receptima, neki su od poslova kojima je u razvoju pomogao projekt Coast. Riječ je o projektu pod pokroviteljstvom Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), provođenom od 2007. u četiri dalmatinske županije. Novčane poticaje, savjete i tehničku podršku dobilo je 97 poduzetnika iz sektora ekološke poljoprivrede i očuvanja baštine. Poduzetnici su ukupno investirali 169 milijuna kuna, UNDP im je pomogao darovnicama od 5,5 milijuna kuna, a podršku je dalo i Ministarstvo zaštite okoliša. Sudjelovala su mala obiteljska gospodarstava s ulaganjima od nekoliko desetaka tisuća kuna do investicija vrijednih više desetaka milijuna kuna. Možda je najvažnije to što su ljudi iz UNDPa na suradnju potaknuli i lokalne banke, Splitsku i Jadransku, koje su kreirale ponudu za takve male poduzetnike. Pomogle su i regionalne razvojne agencije jamčenjem za kredite vrijedne 4,03 milijuna kuna. “Sve zajedno stvorilo je mrežu suradnika koji su pokazali što zelena ekonomija znači u praksi i kako može biti održiva”, ocijenila je Louisa Vinton, predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj, na prošlotjednoj završnoj svečanosti Coasta. Uz projekt Coast nastali su i brojni priručnici i smjernice za ekološko poduzetništvo i zeleno bankarstvo koji mogu poslužiti poduzetnicima i u drugim dijelovima Hrvatske, rekao je Gojko Berlengi, voditelj Coasta. (I.V.) Liderova konferencija o obiteljskim tvrtkama Kako održati obiteljski biznis Smanjili smo cijenu rada za dva posto i ukinuli neke parafiskalne namete. Cilj nam je još više smanjiti opterećenje na rad, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na 5. međunarodnoj konferenciji o obiteljskim tvrtkama u organizaciji tjednika Lider. “Gotovo 60 posto hrvatskih tvrtki su obiteljske, a program Poduzetnički impuls pomaže i takvim tvrtkama. Podignuli smo maksimalnu potporu na 1,4 milijuna kuna uz 50 posto participacije poduzetnika, koju mogu pokriti kroz kredite HBOR-a”, rekao je Maras. Darko Liović iz HAMAG Investa predstavio je mogućnosti dobivanja jamstva za investicije, dok je povoljne poduzetničke kredite predstavila Jadranka Mršić Hebrang iz HBOR-a. “Moramo raditi na promjeni formule po kojoj samo 30 posto obiteljskih tvrtki preživi prvu generaciju, 13 drugu, a tri posto preživi tri ili više generacija”, naglasila je Slavica Singer iz Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća. Ana Fresl govorila je o EU fondovima, a Andrej Grubišić o prodaji i dokapitalizaciji kompanije. Indijski pogled na obiteljsko poslovanje donio je Ajit Singh, predsjednik ACG Worldwidea, koji je prije sedam godina preuzeo ludbrešku obiteljsku tvrtku Lukaps. Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. stiglo lani za novčane poticaje poduzetništvu Brown forum u Zadru okupio mlade poduzetnike, i Američki investitori poru usudite se biti Što država može učiniti da pomogne poduzetnicima? Najbolje da se - makne u stran Svi će se složiti da je potreban fleksibilan pravni okvir koji omogućava različite indiv Igor Vukić [email protected] P riča majka o svojim kćerima: jedna je dobro, radi u banci. A ova druga, nažalost, kod – privatnika. S tom je anegdotom Saša Cvetojević, iz udruge poslovnih anđela Crane, nasmijao sudionike prošlotjednog Brown foruma. I dao im povod za razmišljanje. Vrijedi li se upustiti u poduzetničke vode u regiji u kojoj je riječ “privatnik” odavno dobila pogrdni prizvuk. Sudionici Foruma kući su otišli s barem malo snažnijim uvjerenjem da je odgovor pozitivan. Među 200 sudionika bilo je dosta mladih poduzetnika iz Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Srbije, koji u biznis kreću unatoč svim preprekama. Imali su priliku susresti se s veteranima-investitorima i predstavnicima američkih fondova rizičnog kapitala, koji su naučili izgovarati riječ “privatnik” i često je ponavljali u svojim izlaganjima, ohrabrujući mlade kolege. Skup su u spomen na tragično stradalog državnog tajnika za trgovinu Rona Browna organizirali Veleposlanstvo SAD-a, hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i Hrvatska gospodarska komora. Imajte samopouzdanja i naučite slušati “Svi govore da je u Hrvatskoj teško biti podu- zetnik, no ako zaista imate snažnu želju, zaobići ćete sve prepreke”, uvjeren je Laszlo Czirjak iz tvrtke iEurope, koja je ulagala početni kapital u mnoge male tvrtke u Europi. Iako je kultu- ra poduzetništva mnogo živahnija u SAD-u gdje se ljudi manje boje neuspjeha, prema njegovom mišljenju i u Europi ima mnogo ljudi, osobito u novim generacijama, koji su spremni preuzimati ri- zik. “Usudite se biti privatnik! Imajte samopouzdanja, ali naučite slušati ljude pametnije od sebe. Osluškujte što traži tržište, a ne ono što biste vi željeli čuti”, savjetuje Czirjak. Najvredniji je ljudski kapital Moramo se okrenuti onome što je najvrednije – ljudskom kapitalu, a time ova zemlja raspolaže, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Talent za poduzetništvo imaju mnogi u svijetu, ali najmoćniji su i dalje na Wall Streetu, u Londonu i Frankufurtu, stoga je važno razviti kontekst u kojem se talenti mogu razvijati, dodao je predsjednik HGK-a. Mladima treba dati priliku da uđu na tržište rada, kao zaposlenici, a onda i kao poduzetnici. Upravo je zato HGK osnovao Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj, Centar za EU i Centar za investicije. “Mladi ljudi zaziru od institucija, to mi je jasno. Žele slobodu, ali mi želimo mijenjati tu sliku o institucijama. Javite nam se, vidite da je to drukčiji pristup jer ta podrška je bitna. Mi se pokušavamo mijenjati, a vi nam pomognite da se mijenjamo na bolje”, istaknuo je Vidošević. 5 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 2500 tvrtki ( 40 tvrtki na 1000 stanovnika dobilo je poticaje Vladin cilj do 2020. (dok ih je sada 22) investitore-veterane i predstavnike američkih fondova rizičnog kapitala učuju: Novac slijedi dobre ideje i privatnik nu, reći će predstavnici američke škole poduzetničkog mišljenja. vidualne inicijative Nakon školovanja u SAD-u, Sava Marinković osnovao je TeleSkin, tvrtku koja je razvila inovativnu tehnologiju za analizu stanja kože i dijagnosticiranje melanoma i drugih oboljenja. Iskustva u pronalaženju financijera za svoj poslovni pothvat sažeo je u šest načela: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ne očekujte novac od države. Ako dođe, dobro, ali ne pouzdajte se samo u državne poticaje. Ako je ideja dobra, novac će doći. Očekujte da ćete razgovarati s mnogo, mnogo ljudi. Razgovarao sam sa 140 potencijalnih ulagača dok nisam našao pravog. Dobro provjerite svakog ulagača. Neki su odmah bili spremni uložiti, ali su tražili 50 posto zarade. To što si start-up, ne znači da si dobar. Potrebno je provesti dobru analizu i biti pošten prema sebi. Ideju treba provjeravati i provjeravati. Tržište nije statično, dobra ideja može neko vrijeme biti loša ideja. Ima mnogo mogućnosti, čak i ako još nema novca. Razgovori s investitorima i njihove negativne reakcije prilika su za učenje. “Ideja je ključ”, dodaje Thomas Nastas, suvlasnik fonda Inovative ventures. “U krivu su oni koji misle da će fondovski novac potaknuti poduzetničke ideje. Novac će pronaći ideje”, rekao je Nastas koji je financirao poduzetničke pothvate u Kanadi, Rusiji i Africi. “Nitko nema monopol na ideje”, dodaje Vladimir De Franceschi iz instituta Founder, vodećeg inkubatora za nova poduzeća iz Silicijske doline. “Napravite inventuru samoga sebe. Pitajte druge zašto bi vaša ideja mogla propasti i dobit ćete vrlo zanimljive i korisne odgovore. Bolje nego da ih pitate sviđa li im se vaša ideja”, kaže De Franceschi. Američki poduzetnici nikad ne prestaju hvaliti svoje proizvode. Ponos na svoj biznis se podrazumijeva. De Franceschi kaže da je to zato što je SAD vrlo mobilno društvo. Ljudi lako mijenjaju svoje prebivalište i žele da se za njih zna u novom mjestu stanovanja. U Americi se lakše podnosi i neuspjeh, a ljudi su od malih nogu izloženi poduzetničkoj kulturi. Američki poduzetnici nikad ne prestaju hvaliti svoje proizvode: ponos na svoj biznis se podrazumijeva “Završila sam ekonomski fakultet, a samo nas je jedan profesor, i to na zadnjoj godini, poticao na poduzetništvo”, rekla je Kristina Ercegović, opisujući kako to izgleda s ove strane Atlantika. Nakon fakulteta osnovala je Herakleu, i organizirala tajne kupce koji su ispitivali kvalitetu trgovina. Tvrtku je lani prodala i osnovala novu, za savjetovanje u poduzetnišvu. “Mnogi su nestrpljivi i zaboravljaju da uspjeh ne dolazi bez mnogo rada. Poduzetništvo je način razmišljanja i način života. Nije sve u novcu, poduzetništvo može biti i način da postanemo bolja osoba”, uvjerena je Kristina Ercegović. Što država može učiniti Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, rekla je da bi sklonost poduzetništvu trebalo poticati od vrtića, preko škola do fakulteta. Neki takvi programi već se uvode u škole. Onima koji se odluče upustiti u poduzetničke vode, na raspolaganju su novčani poticaji. Lani je stiglo rekordnih 11.000 prijava, a poticaje je dobilo 2500 poduzeća. Njezin šef, ministar poduzetništva Gordan Maras, istaknuo je da je Vladin cilj do 2020. imati 40 gospodarskih subjekata na 1000 stanovnika, dok ih je sada 22. Mark Crandall, utemeljitelj Continental Wind Partnersa, tvrtke koja ulaže u obnovljive izvore energije, podsjeća da su negativne ocjene privatne inicijative posljedica tranzicije koju je prošla Istočna Europa poslije pada socijalizma. Mnogi uspješne poduzetnike povezuju s procesom privatizacije bivših državnih poduzeća. “Trebat će vremena da prva aso- cijacija na riječ privatnik bude inovacija, snalažljivost, upornost i predanost dobroj ideji”, ocijenio je Crandall. Što država može učiniti da pomogne poduzetnicima? Najbolje da se - makne u stranu, reći će predstavnici američke škole poduzetničkog mišljenja. Svi će se složiti da je potreban fleksibilni pravni okvir koji omogućava različite individualne inicijative. Ame- Pitajte druge zašto bi vaša ideja mogla propasti i dobit ćete vrlo zanimljive i korisne odgovore, kaže De Franceschi rički veleposlanik u Hrvatskoj Kenneth Merten ustvrdio je kako je upravo ova godina dobra za start-up poduzeća i poduzetništvo općenito. Nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatska pred sobom ima ključnih 18 mjeseci kako bi se pozicionirala kao zemlja sposobna za privlačenje investicija i konkurentsko poslovanje u EU-u i svijetu. Dobri savjeti Krishna Kolluri, investitor rizičnog kapitala, predložio je Hrvatskoj da smanji porezno opterećenje, pojednostavi administraciju pa će i stranim investitorima češće otvarati međunarodne urede u Hrvatskoj. Za poticanje inovacija važna je i kvalitetna zaštita intelektualnog vlasništva te povezivanje vlade, poslovnog sektora i sveučilišta, smatra Kolluri. Državna inicijativa katkad i u Hrvatskoj pomogne privatnicima. Predrag Balentović, suvlasnik Telegre, podsjetio je kako je gradnja autocesta u Hrvatskoj proizvela nekoliko privatnih kompanija (uz ostale i Telegru), koje su skupile iskustvo i usvojile tehnologiju pa su zatim našle i kupce na inozemnim tržištima. “Sličan potencijal postoji u sektoru transporta, poljoprivredi i turizmu, i tu bi moglo biti mjesta za snažniji angažman državne inicijative”, rekao je Balentović. 6 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 3 mlrd € Građevinari ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju do 2018. 9. međunarodna konferencija o hrvatskom Rješenje krize tek u Europskoj uniji Negativni se trendovi u graditeljstvu nastavljaju. U zadnje četiri godine obujam poslova pao je za 45 posto, i spustio se na razinu na kojoj je bio 2002 Krešimir Sočković [email protected] N egativni se trendovi u graditeljstvu u ovoj godini nastavljaju i produbljuju. Nema naznaka usporavanja, a pogotovo ne zaustavljanja pada u djelatnosti u kojoj je od 2008. do 2012. u tvrtkama i obrtima izgubljeno 48.000 radnih mjesta. Oporavka neće skoro biti jer je malo novih izdanih odobrenja za gradnju, a do sada je zabilje- Kriza je i prilika jer u njoj se racionalno posluje, a traže se i novi uvjeti poslovanja, ističe Uhlir žen i najveći pad izdanih dozvola, posebice u visokogradnji. Ukupan obujam radova u 2008. godini iznosio je 34,9 milijardi kuna, a u prošloj je pao za 45 posto, na 19,2 milijarde kuna. Građevinari su u vrhu i po nelikvidnosti pa se jedna četvrtina svih neplaćanja odnosi upravo na njih. Mnoge su tvrtke u graditeljstvu u teškoćama, a ta djelatnost vratila se na razinu 2002. godine, kaže Vedran Vilović, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore. “Zavladala je apatija te se uglavnom razmišlja kako preživjeti i vratiti se na staro, no to više neće biti moguće, osobito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Potrebno je razmotriti pitanje zajedničkog efikasnijeg organiziranja i nastupa na većim tržištima, a tek onda od države tražiti pomoć kroz različite mjere i aktivnosti”, smatra Vilović. Donošenje nove zakonske regulative U okviru Dana graditelja, u sklopu 37. međunarodnog sajma graditeljstva i opremanja na Zagrebačkom velesajmu, održan je stručni skup upravo s tom temom - Kako poslovati u Europskoj uniji. Zamjenik ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir istaknuo je kako je kriza ujedno i prilika jer u njoj se racionalno posluje, a traže se i novi uvjeti poslovanja. Ministarstvo graditeljstva izmijenilo je te dopunilo niz zakonodavnih akata u području graditeljstva. Pripremaju se i pišu novi zakon o gradnji, zakon o prostornom uređenju te zakon o inspekciji. Kod donošenja nove za- konske regulative vodi se računa o prilagodbi pravnoj stečevini EU-a. “Svi će poslovni subjekti koji dolaze iz EU-a imati pravo biti i investitori i izvođači, stoga će biti potrebno pronaći način kako domaće građevinare staviti u jednak položaj s onima koji će doći raditi u Hrvatsku”, naglašava Uhlir. O mogućnostima i načinima korištenja EU fondova za graditeljski sektor govorio je Juraj Ivanković, načelnika Sektora za provedbu operativnih programa za strukturne fondove i Kohezijski fond Ministarstva ruralnog razvoja i fondova Europske unije, a o primjeni Zakona o javnoj nabavi za građevinare govorio je Ante Loboja, voditelj Službe za stručnu pomoć Ministarstva gospodarstva. O energetskoj učinkovitosti i obnovljivim energetskim izvorima u graditeljstvu govorila je Marija Šćulac Domac, načelnica Službe za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok se na promjene u poslovanju u sektoru graditeljstva nakon ulaska Hrvatske u EU osvrnula direktorica Centra za poslovne informacije HGK-a Lidija Švaljek. S(p)retan spoj investicija mož Regulacijom vodotoka za potrebe hidroelektrana u projektu Za razvijati novi nekretninski projekti. Sličan projekt HEP razvija na Drago Živković [email protected] U lazak Hrvatske u Europsku uniju neće donijeti veće promjene na tržištu nekretnina, barem ne u prvim mjesecima nakon ulaska, jer je i EU u ozbiljnim financijskim teškoćama koje su dobrim dijelom uzrokovala upravo tržišta nekretnina. Ipak, na 9. međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina, u organizaciji Filipović savjetovanja – na kojoj je glavna tema bio upravo ulazak u EU – moglo se čuti da će biti promjena koje mogu i pozitivno utjecati na razvoj domaćeg tržišta nekretnina. Više navodnjavanja Primjerice, u infrastrukturnim projektima može se očekivati rast investicija iz EU fondova, pa će tako Hrvatske vode do 2018. godine uložiti Ulaganje u Plomin otvara mogućnost za ribogojilište koje bi koristilo zagrijanu morsku vodu iz elektrane ukupno tri milijarde eura u vodovod i kanalizaciju za sve gradove veće od 15.000 stanovnika, što uključuje 47 projekata. Do 2023. godine sva mjesta veća od 2000 stanovnika također će dobiti vodoopskrbu i odvodnju, što uključuje još 250 projekata vrijednih milijardu i pol eura. Od toga se dvije trećine planira povući iz EU fondova, a jedna trećina iz domaćih izvora, kaže generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić. Većina ulaganja ići će kroz komunalna poduzeća, kojih je sada 180, pa će ih biti potrebno okrupniti tako da ih ne bude više od 50. U 2012. godini u vodno gospodarstvo ukupno je uloženo gotovo 2,9 milijardi kuna, od čega su Hrvatske vode izravno uložile 600 milijuna, a ostatak komunalna poduzeća. Godišnje se u nove nasipe i kanale ulaže 120 milijuna kuna, ali Plišić kaže da će se taj iznos povećavati, tako da se u sljedećih sedam-osam godina uloži najmanje tri milijarde kuna, a bude li moguće i četiri. Sada se navodnjava 18.000 hektara u što je uloženo 650 milijuna kuna, a do 2020. godine planira se te površine povećati na 65.000 hektara, za što će biti po- 7 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 2,9 mlrd kn lani uloženo u vodno gospodarstvo ( 8500 ljudi zaposlit će se izgradnjom elektrana tržištu nekretnina povezanost poreza i zapošljavanja javnih i privatnih e oživjeti tržište greb na Savi oslobodit će se čak 350.000 hektara zemljišta na kojima se mogu Dravi kod Osijeka vanje oko 40.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Tome treba pridodati i još 3500 hektara koji će se navodnjavati realizacijom hidroelektrana Molve 1 i Molve 2, također na Dravi. Hrvatska, inače, na vodotocima sada ima samo tri hidroelektrane, dok ih Slovenija ima osam, a Austrija čak 11, kaže Koračević. Za njega nije sporna ni hidroelektrana Ombla, koja je dosad prošla sve stručne procedure, a dodatna korist od nje će, po Koračeviću, biti i to što će utrostručiti dotok pitke vode za lokalno stanovništvo sa 500 na 1500 litara u minuti, kao što je to bio slučaj i nakon izgradnje hidroelektrana u Senju i Zakučcu kod Omiša. trebno 2,5 milijardi kuna. Kroz IPA fond Hrvatske vode dosad su financirale 39 projekata, a pokrenuto je njih još 16. Priprema projekata, kaže Plišić, traje oko tri godine, a realizacija dodatne dvije do tri. S investicijama Hrvatskih voda usko su vezane i investicije Hrvatske elektroprivrede, ponajprije šest hidroelektrana na vodotocima. Hidroelektrane nisu samo pogoni za proizvodnju struje, ističe predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Kora- čević, one su i efikasno sredstvo borbe protiv poplava, što se pokazalo i nedavno u slučaju Varaždina i Čakovca. Više hidroelektrana Regulacijom vodotoka za potrebe hidroelektrana u projektu Zagreb na Savi oslobodit će se čak 350.000 hektara zemljišta na kojima se mogu razvijati novi nekretninski projekti. Sličan projekt HEP razvija na Dravi kod Osijeka, gdje će se regulacijom omogućiti navodnja- Natura ugrožava I ulaganje u novi blok termoelektrane Plomin, prema Koračeviću, otvara mogućnosti za nove privatne investicije, poput ribogojilišta koje bi koristilo zagrijanu morsku vodu iz elektrane, čime se značajno povećava prirast nekih vrsta riba. Projekt u Plominu u fazi je izbora strateških partnera, koji bi trebali biti poznati do kraja godine, kako bi u 2014. mogli početi građevinski radovi. Za Koračevića nema dileme između ugljena ili plina, jer međunarodne analize pokazuju da su termoelektrane na plin lani imale gubitak od 11,2 eura po megavatu, a one na ugljen su ostvarile do- bit od 14,2 eura po megavatu. Projekti izgradnje elektrana izravno će zaposliti 8500 ljudi, uglavnom iz graditeljstva, što Koračević apelira da se postigne kompromis između zaštite prirode i potrebe poticanja investicija je tom sektoru od životne važnosti. Nove hidroelektrane važne su i zbog rasta udjela obnovljivih izvora energije jer akumulirana voda daje sigurnost u razdobljima kad vjetar i sunce ne proizvode energiju. Svi ti projekti mogli bi, međutim, biti odgođeni zbog ekološke mreže Natura 2000, čiji prijedlog predviđa zaštitu čak 37 posto teritorija Hrvatske. Samu zaštitu prirode nitko ne osporava, međutim, svih šest hidroelektrana nalaze se unutar mreže, a verifikacija prijedloga putem Europske komisije mogla bi trajati nekoliko godina. Koračević zato apelira da se postigne kompromis između zaštite prirode i potrebe poticanja investicija, tako da se barem planirane hidroelektrane izdvoje iz mreže Natura 2000, čime bi se obuhvat mreže smanjio za samo jedan postotni bod. Ne bude li kompromisa, bit će ugrožene i planirane investicije Hrvatskih voda u obranu od poplava. Porez da, ali ne sada Uvođenje poreza na nekretnine može biti gospodarski opravdano jer uz istodobno smanjenje poreznog opterećenja rada pridonosi rastu zapošljavanja. Postoje, međutim, neki bitni preduvjeti, koje sadašnji prijedlog zakona ne ispunjava, složili su se ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek i porezni stručnjak Hrvoje Zgombić. Sandra Švaljek pritom načelno podržava uvođenje poreza, jer tvrdi kako brojna istraživanja pokazuju da zemlje koje imaju veći udjel poreza na nekretnine od poreza na rad imaju i veće stope rasta BDP-a od zemalja koje više oporezuju rad nego nekretnine. Kako Hrvatska ima izrazito nisku stopu zaposlenosti, nužno je maksimalno rasterećivati rad, a tu razliku kompenzirati oporezivanjem nekretnina. Preduvjeti su, međutim, pouzdan registar vlasništva nekretnina i razvijena metodologija procjene njihove vrijednosti. Hrvatska te preduvjete još ne ispunjava, pa bi uvođenje poreza na nekretnine u ovom trenutku bilo daleko od savršenog, zaključuje Sandra Švaljek. Zgombić, međutim, smatra upitnima i procjene da bi porez na nekretnine povećao zaposlenost jer bi povećao troškove poslodavcima, što bi usporilo gospodar- sku aktivnost i posljedično utjecalo na pad zapošljavanja. Ovako kako je sada zamišljen, porez na nekretnine je neprovediv jer je posve nejasno kako Porezna uprava namjerava procjenjivati vrijednost nekretnina. U susjednoj Sloveniji s tim se problemom bore već desetak godina. Tamošnji poreznici procijenili su vrijednost oko 6,5 milijuna nekretnina, ali se na njihova rješenja žalilo oko 550.000 građana. Stavimo li to u razmjere Hrvatske, naša bi Porezna uprava u kratkom Uvođenje poreza ima smisla tek kad se napravi pouzdan registar nekretnina vremenu morala izdati oko 15 milijuna rješenja, nakon čega bi upravni sudovi mogli biti zatrpani s više od milijun žalbi. Još veće probleme mogla bi stvarati procjena vrijednosti komercijalnih nekretnina jer u vrijeme recesije neke od tih nekretnina kroz cijenu najma ostvaruju prinose koji su višestruko manji od njihove građevinske vrijednosti. U konačnici, upozorava Zgombić, poduzetnici će porez jednostavno uračunati u troškove poslovanja, pa će ga na kraju kroz povećane cijene platiti potrošači. (D.Ž.) 8 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. ( više od 209,6 mlrd kn ( 1,4 mlrd kn vrijedi imovina tvrtki u državnom vlasništvu gubitaši su “zagubili” u svom poslovanju Javna poduzeća već godinu dana stagniraju Javne tvrtke i dalje upola brže naplaćuju nego što plaćaju obveze Tvrtke u državnom vlasništvu su u prošloj godini ukupno ostvarile gubitak od 778 milijuna kuna. Državne institucije najavljuju nastavak restrukturiranja javnih poduzeća, njihovu prodaju i otkaze dijelu radnika Krešimir Sočković [email protected] I ako tvrtke u državnom vlasništu imaju imovinu vredniju od 209 milijardi i 600 milijuna kuna, u prošloj godini su prema procjenama stručnjaka ostvarile prihode tek nešto veće od 34 milijarde, dok su im rashodi bili viši od tog broja za 788 milijuna kuna. Prihodi su im u odnosu na godinu ranije pali za 0,8 posto, a rashodi porasli za 1,8 posto, pokazuje analiza ekonomske analitičarke Suzane Košćak. U prošloj godini čak je devet javnih poduzeća napravilo gubitak, dok je godinu ranije negativno poslovalo njih šest. Obje godine u minusu su Hrvatska radiotelevizija, Croatia Airlines, HŽ-Infrastruktura, HŽ-Putnički prijevoz, Vjesnik i Autocesta Rijeka-Zagreb, a u prošloj godini u minusu su završili i HŽ-Cargo, Hrvatske vode i Hrvatska pošta. Dobit tvrtki u odnosu prema prihodu iznosi malenih 621 milijun kuna ili 1,8 posto, a gubitaši su “zagubili” u svom poslovanju 1,4 milijarde kuna ili čak četiri posto svojih ukupnih prihoda. Godina stagnacije Generalni je zaključak da javna poduzeća stoje gdje su bila i godinu dana prije što je dovoljan znak za uzbunu, a nedostaje i sposobnosti i volje da se poboljša razina prihoda i profitabilnost, ocjenjuje ona. “Javna poduze- ća imaju priliku restrukturirati se jer raspolažu velikom imovinom, ali se moraju početi ponašati kao poduzetnici, a kloniti se politizacije i rješavanja socijalnih problema putem nepotrebnog zapošljavanja”, smatra Szana Košćak. Analiza poslovanja tvrtki u vlasništvu države pokazala je kako u 2012. nije bilo većih promjena kad je riječ o podmirenju njihovih obve- Čak je devet javnih poduzeća lani ostvarilo gubitak Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, u čijem sektoru su i najveći javni gubitaši, Siniša Hajdaš Dončić kaže kako najviše troškova u tim tvrtkama imaju za plaće radnika i nabavu materijala. “Tu su moguća smanjenja i tu trebamo tražiti mogućnosti za povećanje profitabilnosti s obzirom na to da se prihodi teško mogu povećati”, ističe Hajdaš Dončić. Najavio je i nastavak restrukturiranja čiji će jedan od rezultata biti i odlazak čak 10.000 ljudi iz sektora kojim upravlja njegovo ministarstvo. za prema dobavljačima. Prosjek za to je 121 dan, te javne tvrtke i dalje upola brže naplaćuju nego što plaćaju obveze. Izuzetak čine samo Hrvatske vode i Hrvatska lutrija koji svoja potraživanja od kupaca naplaćuju unutar pet dana. Uspoređujući naše javne kompanije sa sličnim konkurentima iz inozemstva uz upotrebu dinamičkih multiplikatora, Suzana Košćak procjenjuje kako dobar dio naših poduzeća stoji uz bok stranima, a neka su, poput ACI-ja, i dvostruko bolja od inozemne konkurencije. No ono što zabrinjava je zaposlenost. “U proteklih nekoliko godina izgubljeno je više od 150.000 radnih mjesta, a broj zaposlenih u javnom sektoru je zadržan. Udio zaposlenih u tim tvrtkama je kod nas 12, a u Europi šest posto”, ističe analitičarka. Ili otkazi, ili stečaj “Iz Hrvatskih autocesta će samo u prvoj fazi otići najmanje 300 ljudi, iz Croatia Airlinesa dodatnih 200, iz Hrvatskih željeznica više od 5000. Tu su još Hrvatske pošte i Autocesta Rijeka-Zagreb. Država mora biti odgovoran poduzetnik. Ako višak ljudi ne ode iz Croatia Airlinesa, tu tvrtku čeka stečaj. Željeznice imaju donekle sličnu sudbinu kao i brodogradilišta. Godinama je u njih ubacivan novac kao u crnu rupu, čak 25 milijardi kuna u 10 godina. No umjesto da se ulaže u razvoj, tim se novcem kupovao socijalni mir i umjetno održavala zaposlenost”, ističe Hajdaš Dončić. Ministar je pojasnio kako će do najavljenih otpuštanja doći tijekom sljedeće četiri godine, i to u 50 tvrtki iz sektora pomorstva, prometa i infrastrukture koje su u javnom vlasništvu. Poslovanje javnih poduzeća u 2012. godini preliminarni podaci, procjena (u 000 kn) R.br. Naziv društva 1. HŽ Cargo 2. HŽ Infrastruktura 3. HŽ Putnički prijevoz 4. Hrvatska elektroprivreda grupa 5. Hrvatske šume 6. Jadrolinija 7. Hrvatska pošta 8. Narodne novine 9. HRT 10. Plovput 11. Croatia Airlines 12. Hrvatske ceste 13. Hrvatske autoceste 14. Autocesta Rijeka-Zagreb 15. JANAF 16. Vjesnik 17. ACI 18. Hrvatska Lutrija 19. Hrvatske vode 20. Croatia osiguranje 21. Odašiljači i veze 22. Plinacro 23. FINA UKUPNO Ukupni prihodi 2012 (procjena) Ukupni rashodi 2012 (procjena) Dobit/gubitak 2012 (procjena) 902.300 1.173.527 970.700 13.901.000 2.083.000 886.877 1.618.128 378.547 1.448.520 77.760 1.659.300 0 1.377.719 605.123 0 102.957 200.271 457.737 1.864.752 2.796.257 236.000 634.245 771.260 34.145.781 972.900 1.438.178 1.112.300 13.694.000 2.054.000 886.358 1.620.160 356.597 1.468.126 70.495 2.211.750 0 1.377.719 815.132 0 168.787 169.882 449.270 1.947.972 2.655.697 220.000 538.068 707.140 34.934.532 -70.600 -264.651 -141.600 207.000 29.000 519 -2.032 21.950 -19.606 7.265 -552.450 0 0 -210.009 0 -65.830 30.389 8.467 -83.220 140.360 16.000 96.177 64.120 -788.751 Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. ( za 500 mil kn Do vize na granici ili u zrakoplovnoj luci Viza u Turskoj stoji 15 eura uvezeno šljunka i pijeska u 4 godine Sjednica hrvatske vlade Opet iskopavanje šljunka i pijeska iz rijeka Poduzetnicima koji će vaditi šljunak dodjeljivat će se koncesije, uz uvjet da bitno ne mijenjaju prirodne procese, a iskopavanje mora pridonositi održavanju voda i vodnih putova na unutarnjim vodama Igor Vukić [email protected] T ri godine trajala je zakonska zabrana iskopavanja šljunka i pijeska iz hrvatskih rijeka. I to je rijekama i gospodarstvu u cjelini donijelo mnoge loše posljedice. Vlada je na prošlotjednoj sjednici stoga izmijenila Zakon o vodama i ponovo otvorila mogućnost eksploatacije šljunka i pijeska iz riječnih tokova. Poduzetnicima koji će vaditi šljunak dodjeljivat će se koncesije, uz uvjet da bitno ne mijenjaju prirodne procese, a iskopavanje mora pridonositi održavanju voda i vodnih putova na unutarnjim vodama. Prije dodjele pojedine koncesije obavit će se procjena utjecaja na okoliš. Vodopravna dozvola za rafting i splavarenje Dosadašnja zabrana dovela je do velikog uvoza. U prošle četiri godine iz BiH, Srbije, Mađarske, Slovenije i Austrije u Hrvatsku je uvezeno šljunka i pijeska za 500 milijuna kuna. Mnoga domaća poduzeća otvarala su predstavništva u susjednim zemljama, dobivala koncesije, i sirovinu potrebnu za graditeljsku djelatnost uvozila u Hrvatsku. Istodobno su u Hrvatskoj vodni putovi bili puni nanosa koji su smanjivali protočnost rijeka i povećavali rizik od poplava. Plovni putovi nisu mogli biti održavani u propisanoj klasi plovnosti prema međunarodnim ugovorima jer je, uz zabranu eksploatacije, vladao i nepisani embargo na radove održavanja voda i vodnih tokova. Javni radovi čišćenja nanosa izuzet će se od općeg režima održavanja voda Postupci za odobravanje uklanjanja nanosa bili su birokratizirani i vrlo dugi. Vlada zato sada želi ubrzati i olakšati gospodarenje vodama i pomiriti ekonomski interes sa zaštitom okoliša, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Javni radovi čišćenja nanosa izuzet će se od općeg režima održavanja voda. Ugovarat će se u zasebnim postupcima sa svim sposobnim ponuđačima, čime 9 će se proširiti krug tvrtki koje mogu dobiti posao. Nadležnost za raspolaganje šljunkom u vlasništvu države imat će Hrvatske vode – hidrotehnički objekti. Oštre kazne za krive informacije o hrani Za korištenje voda za splavarenje, rafting i slično te za postavljanje plutajućih objekata radi obavljanja ugostiteljske djelatnosti neće biti potrebna koncesija, već samo vodopravna dozvola. Koncesija će trebati za područje nacionalnih parkova i parkova prirode. Ministar Jakovina izvijestio je i o novom zakonu o informiranju potrošača o hrani, u kojem su preuzete europske direktive. Prema tom zakonu kaznu od 70.000 do 100.000 kuna platit će proizvođač koji pripisuje hrani svojstva sprečavanja bolesti, liječenja ili izlječenja, ili upućuje na takva svojstva. Ista kazna slijedi i ako na proizvodu nema nutritivne deklaracije ili na deklaraciji nisu navedeni svi sastojci, osobito oni koji uzrokuju alergije ili druge štetne posljedice. Za hranu koja to zahtijeva obvezna je uputa o posebnim uvjetima čuvanja ili upotrebe. Svako odstupanje od navedene energetske vrijednosti i količine hranjivih tvari kaznit će se od 30.000 do 70.000 kuna. Obvezno mora biti navedena neto količina, zemlja i mjesto podrijetla, kao i stvarna alkoholna jakost. Vlada je ovlastila poduzeće Odašiljači i veze da bude operator nove svjetlovodne mreže, koja će koristiti postojeće vodove u vlasništvu javnih poduzeća. Siniša Hajdaš Dončić, ministar prometa i infrastrukture, objasnio je da se odustalo od osnivanja posebnog poduzeća, već će Odašiljači koordinirati korištenje i kao veletrgovac iznajmljivati svjetlovodnu mrežu. Nova mreža, dakle, neće pružati usluge krajnjim, maloprodajnim korisnicima pa neće ni konkurirati postojećim privatnim telekomima. Oni bi pak mogli imati koristi od jeftinijeg unajmljivanja kapaciteta. Svjetlovodi velike propusnosti u javnim poduzećima dugački su ukupno 8400 kilometara. Vrijednost mreže je 1,4 milijarde kuna, a prošle godine je država iznajmljivanjem zaradila samo 24,4 milijuna kuna. Viza za Tursku izvađena u Veleposlanstvu Turske u Zagrebu stoji 345 kuna. No viza se može dobiti i u zrakoplovnoj luci ili na graničnom prijelazu u Turskoj, u desetak minuta, i to za 15 eura. Viza vrijedi za više ulazaka u roku od 180 dana. Najnoviji podaci o viznom režimu mogli su se saznati na sjednici Gospodarskog vijeća Komore Zagreb, održanoj u petak. Marko Perić iz Ministarstva vanjskih poslova rekao je da se neslužbeno moglo čuti da Turska neće uvoditi vize, kao što to nije napravila ni za Rumunjsku i Bugarsku, nakon što su te zemlje ušle u EU. No samo nekoliko dana prije 1. travnja, kad je Hrvatska uvela vize zbog obveza prema EU-u, iz Turske je također stigla obavijest o vizama. Vizni režim stvorio je probleme i turističkim agencijama koje dovode turiste iz Turske u Hrvatsku. Prošle su godine ti turisti ostvarili 130.000 noćenja, a 90 posto ih odsjeda na dubrovačkom području. Ove su godine neki čarter letovi već otkazani, zbog spore procedure za izdavanje viza. Čeka se navodno i po 20 dana. Viza za Turke sada stoji 36 eura, a poslije 1. srpnja bit će 60 eura. Iz MVP-a poručuju agencijama da se akreditiraju kod diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske u Turskoj i tako ubrzaju postupke za ishođenje viza. (I. V.) Ekološka mreža u velikom dijelu države Nema licitiranja oko Nature 2000 Investicije u područje koje će obuhvatiti ekološka mreža Natura 2000 u Hrvatskoj bit će moguće ako se ispune za to predviđene procedure. Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode, kaže kako trenutačno ne vidi nijedan projekt koji bi trebao ići u treću proceduralnu fazu, tj. u utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa. To je faza u kojoj Vlada daje zeleno svjetlo za one projekte u Naturi 2000 koji ne zadovoljavaju dvije prethodne faze - screening i glavnu ocjenu. U toj drugoj fazi utvr- đuje se postoji li alternativa predloženom projektu ili, primjerice, mjere ublažavanja njegova utjecaja na okoliš. “Stoga, ako se procijeni da je neki projekt važniji od zaštite prirode, on će biti izgrađen”, istaknuo je Zmajlović na prezentaciji teme Natura 2000 koju je organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Ekološke mreže pokrivaju 18 posto teritorija EU-a, a hrvatska ekološka mreža obuhvaćat će 36,92 posto kopnenog područja Hrvatske i 16,6 posto mora. Dio stručne javnosti smatra kako je to previše te da će proglašenje Nature 2000 u tim granicama ograničiti gospodarske aktivnosti. Zmajlović pak ističe kako se ne može licitirati s granicama te mreže jer su one utvrđene na temelju opsežnih istraživanja. (B.O.) 10 PREDSTAVLJAMO ( 2 mjeseca Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 18 god postoji portal ICTBusiness.info posluje GIP-RIMAC ICTBUSINESS, ZAGREB GIP-RIMAC, Zagreb Pogled iza tehnoloških kulisa Iscrpljujuća borba protiv nelojalne konkurencije Portal čitateljima želi predstaviti nove tehnologije, analize i komentare domaćih i stranih stručnjaka te reportaže s najvećih svjetskih tehnoloških sajmova U prijevozu i dostavi recesija je donijela značajno smanjenje opsega posla, a stanje dodatno otežava i rast cijena goriva koje čini trećinu ukupnih troškova poslovanja hrvatskom web prostoru prije dva mjeseca pojavio se ICTBusiness.info, portal koji pruža aktualne, vjerodostojne i cjelovite informacije iz područja informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija, svijeta poslovanja i energetske učinkovitosti. Dražen Tomić, glavni urednik portala, kaže kako ICTBusiness želi biti mjesto virtualnog susreta čitatelja s novim tehnologijama, mjesto na kojem će moći pronaći analize i komentare uglednih domaćih i stranih stručnjaka te reportaže s najvećih svjetskih tehnoloških sajmova. brt GIP-RIMAC otvoren je 1995. godine i registriran za prijevoz putnika, robe i dostavu, a kasnije i za iznajmljivanje vozila s U Nije im cilj, dodaje, pisati o tehnologiji radi tehnologije, nego o njenoj primjeni u svakodnevnom životu, poslovnom i privatnom, za male i srednje tvrtke, ali i one velike, za poduzetnike početnike i iskusne igrače s višegodišnjim poduzetničkim ili menadžerskim iskustvom. “Nećemo pritom zaboraviti ni primjenu tehnologije u državnim i javnim institucijama, lokalnoj upravi i samoupravi”, napominje. Polagan, ali siguran rast Ideja o pokretanju portala nastajala je nekoliko godina. Kako je Tomić od 1996. uključen u web trži- Teško je, uvjeti su vrlo složeni, mnogo je natezanja, ali guramo, kaže Tomić “Zavirivat ćemo iza kulisa tehnologije, uvijek pogledati obje strane, saslušati sugovornike i njihove ideje, otkrivati nove startup tvrtke jer, eto, i sami smo takvi”, ističe Tomić. šte portala i mnogih drugih online projekata, riječ je o nečemu što je godinama u njemu polako tinjalo. “Nakon odlaska iz Business.hr-a i prelaska u medicinsku branšu bi- vao sam sve svjesniji da tu ideju treba ostvariti”, kaže on. Stoga je potkraj prošle godine s nekolicinom kolega donio odluku o pokretanju ovog web projekta koji potpomaže tvrtka Hawk Designs kao partner za web. “Teško je, uvjeti su vrlo složeni, mnogo je natezanja, ali guramo. U ovom je trenutku vrlo teško govoriti o broju čitatelja jer je prošlo samo dva mjeseca od startanja, ali moramo priznati da smo vrlo zadovoljni posjećenošću koja polako ali sigurno raste”, kaže. Za pokretanje poslovanja nisu zatražena bankovna sredstva, već je to učinjeno vlastitim financijskim snagama. Pored razvoja portala, tvrtka se bavi i razvojem najrazličitijih softvera. “Tako radimo na posebnim aplikacijama za mobilne telefone i tablete. Međutim, trenutačno smo usredotočeni na razvoj portala, te ulaganje i zapošljavanje novih ljudi na njemu. Ne želimo zagristi previše, nego polako rasti i razvijati poslovanje”, zaključuje Tomić. (B.O.) O Rimac podržava fiskalizaciju kao sredstvo obračuna sa sivom ekonomijom vozačem. Početak je, kaže nam vlasnik Ivan Rimac, bio težak, s obzirom na to da nije imao ni iskustva niti dovoljno klijenata, ali sa svakim uspješno i kvalitetno obavljenim poslom proširivao se krug klijenata, pa je i poslovanje bilo sve uspješnije. Otvaranje obrta je, prisjeća se, bilo dosta brzo i jednostavno, samo je rješenje za vozila čekao malo duže. Prvih je godina bez problema pla- ćao sve obveze, ali danas mu je to sve puno teže. “Prije je bilo puno više posla, preporuke klijenata su također bile ključne, a danas se - i usprkos toliko bogatom iskustvu i tradiciji, velikom trudu i radu - borim za opstanak. Veliku ulogu u tome imaju i nelojalna konkurencija i rad na crno koji pripomažu tome da obrti jednostavno propadaju”, kazao nam je Ivan Rimac. Kredit za tri dana Prije 11 godina uzeo je kredit za malo gospodarstvo od 200.000 kuna za kupnju kombi vozila. Dokumentaciju je prikupljao dva mjeseca (samo je elaborat za vozilo imao 17 strana), a komisiji u gradskoj upravi je trebalo pet mjeseci da odobri kredit. Polog za taj kredit je bio stan od 56 četvornih metara koji je bio dvostruko vredniji. Prošle godine je podigao kredit za osobno vozilo za potrebe obrta preko police životnog osiguranja, koji je bio realiziran za tri dana uz minimalne troškove javnog bilježnika. Kao mali poduzetnik s dugim iskustvom Rimac podržava fiskalizaciju kao sredstvo obračuna sa sivom ekonomijom, ali volio bi da se s takvim mjerama počelo ranije, kada društvo još nije bilo tako osiromašeno. Sada se pribojava da će se i fiskalizacija prelamati na najmanjima jer se njih najlakše kontrolira. U prijevozu i dostavi recesija je donijela značajno smanjenje opsega posla, a stanje dodatno otežava i rast cijena goriva koje čini trećinu ukupnih troškova poslovanja. Tu su još i cestarine, tunelarine, trajekti i slični troškovi. “A kad se sve to zbroji i doda PDV, dobije se visoka cijena usluge za krajnjeg korisnika. Cijelu tu situaciju iskorištavaju oni koji rade na crno i zaobilaze poreze jer krajnjem korisniku je u današnjoj krizi najvažnije da plati što manju i prihvatljiviju cijenu”, zaključuje Ivan Rimac. Stoga se nada da će doći do pokretanja proizvodnje i buđenja gospodarstva jer samo to donijelo bi bolja vremena za male obrtnike poput njega. (D.Ž.) PRIČA S RAZLOGOM 11 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. ( do 60 kn za kg može dosegnuti cijena kupina u sezoni ( od 1500 do 3000 l godišnje kupinova vina proizvodi Rastovčan *vijesti Poslodavci protiv minimalca Uzgoj kupina Tržište postoji, no oprez s prevarantima Uzgoj kupina na jednom hektaru može donijeti bruto prihode od oko 150.000 kuna godišnje. No za uspjeh je potrebno puno truda i nešto sreće Krešimir Sočković [email protected] K upinovo vino odavno je u narodu poznato kao ljekovito. Izrazito je bogato različitim vitaminima i mineralima, a preporučuje se kod anemije, iscrpljenosti, slabe uhranjenosti, za reguliranje probave i tlaka te cirkulaciju. Služi u prehrani ljudi, a naročito djece, rekonvalescenata i ljudi slabog imuniteta. Pojačava apetit, pridonosi boljem lučenju žuči i mokraće, što pak pridonosi rastvaranju sluzi te bržoj i zdravijoj izmjeni tvari u organizmu. Kupinovo vino u farmakologiji je svrstano u ljekovito. Sadrži značajne količine vitamina grupe B, zatim željeza, fosfora, magnezija, kalcija, šećera, vitamina C, pektina i nešto provitamina A. Dvije dobre godine, pa kriza Jedan od prvih većih proizvođača tog vina u nas je Dario Rastovčan koji je prije desetak godina na svojoj zemlji u Carevdaru pokraj Križevaca zasadio kupine. “U to je vrijeme na tržištu postojalo samo nekoliko proizvođača kupinovog vina i tu sam vidio svoju šansu jer je Zagreb veliko tržište. Odmah nakon prvog pravog roda 2006. godine s kupinovim vinom ušao sam u Phoenix Farmaciju, a time i u dobar dio ljekarni u Hrvatskoj, zatim u Vrutak, Kartik veleprodaju, te mnoge male trgovi- ne i vinoteke”, kaže Rastovčan. No unatoč prvotnom uspjehu to mu nije postao prvi posao. Veleprodajna cijena kupinovog vina kod većih količina za proizvođača kretala se oko 30 kuna plus porezi, dok je zadnjih kriznih godina pala na 27 kuna za butelju od 0,75 litara. Pokušao je surađivati s lancem Lidl, no zbog niske ponude od samo 20 kuna po butelji Kupinovo vino nije potrošna roba i konzumira se više kao lijek za količinu od 1800 butelja na to nije mogao pristati. “Nakon dvije dobre godine prodaje, potkraj 2009. došla je kriza i od tada je prodaja pala za gotovo dvije trećine, a kod mog glavnog distributera Farmacije čak 80 posto, tako da od toga posla kad pokrijem sve troškove ne ostane previše. Ujedno zbog loših hrvatskih zakona postao sam, kao i mnogi drugi, žrtva dviju prijevara gdje mi je kupac uzeo vino sa zadužnicama bez pokrića. Tada sam izgubio oko 150.000 kuna vrijednu robu što je godišnji i pol promet tvrtke, a na kraju sam još na to morao platiti porez na dodanu vrijednost. Upravo je tu mojim ambicijama došao kraj”, ističe Rastovčan. I konkurencija se s godina- ma poprilično povećala, no većina kupinovih vina pojavljuje se samo na izložbama, ali ne i u slobodnoj prodaji. Konkurencija nije prevelika, ali potražnja je relativno mala. Prema procjenama ovog proizvođača, najveći dio kupuje se na crnom tržištu gdje su cijene upola manje. Kupce nije lako naći Kupce za kupinovo vino nije lako naći, upozorava Rastovčan. “Ono nije potrošna roba i konzumira se više kao lijek. U nas nema baš kulture pijenja voćnih vina. Trgovine s vinima ga ne žele prodavati jer je relativno skupo, a promet njime mali. U Europskoj uniji je potražnja za kupinovim vinom puno veća, no nitko od nas proizvođača nema dovoljno velike količine tog vina, odnosno nema financijske snage da krene u takav pothvat”, kaže Rastovčan. Od proizvođača se očekuju pošiljke od oko 10.000 butelja, a da bi se to ostvarilo, trebalo bi se udružiti nekoliko proizvođača. “Sada proizvodim od 1500 do 3000 litara godišnje, no u boljim godinama bilo je i do 5000 litara”, kaže Rastovčan. U OPG-u Rastovčan razmišljaju i o novim proizvodima. Kupinama cijena u sezoni može dosegnuti i do 60 kuna za kilogram. Eksperimentalno su napravili i 100-postotni prirodni sok od tiještenih kupina bez šećera te kombinaciju prirodnog soka od kupine i jabuke. To se pokazalo dobrim jer je za takve zdrave proizvode namijenjene djeci lako našao kupca. “U tom smjeru planiram krenuti, ali me je u tome zadnje dvije godine spriječila suša tako da sam jedva imao kupina za potrebnu količinu vina za tržište, a još sam ih morao i otkupljivati”, ističe Rastovčan. No i u ovom poslu moglo bi se uspjeti. “Potrebno je puno truda i upornosti, malo talenta i dara za trgovinu, malo sreće i čvrstih živaca, pa uspjeh neće izostati. Mislim da jedna četveročlana obitelj od jednog hektara kupina može preživjeti s bruto prihodom od oko 150.000 kuna, kombinirajući svježe kupine, vino, sokove i pekmeze kao domaće proizvode. No, ponavljam, morat će za to uložiti puno truda”, zaključuje Rastovčan. Izmjene zakona kojima se minimalna plaća ove godine povećava za 170 kuna Hrvatska udruga poslodavaca ocjenjuje posve neprimjerenima situaciji i štetnima za znatan dio domaćeg gospodarstva. Prema procjeni HUP-a, ovaj zakon direktno ugrožava 50.000 radnih mjesta u radno intenzivnim industrijama (drvo, tekstil i koža). Od početka krize 2008. godine minimalna plaća je unatoč kontinuiranom padu gospodarske aktivnosti nominalno porasla za više od 22 posto, sa 2441 na 2985 kuna. Obustava Poreznoj upravi Ustavni sud privremeno je obustavio izvršenje svih akata i radnji Porezne uprave vezanih uz naplatu poreza na dohodak, dok se ne riješi prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca za ocjenu suglasnosti izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak s Ustavom. Poslodavci osporavaju zakonsko rješenje prema kojemu se porez naplaćuje i obveznicima koji su dohodak na temelju dividendi ili udjela u dobiti ostvarili u godinama prije nego što je sporni Zakon stupio na snagu. Preko noći nula posto Savjet Hrvatske narodne banke odlučio je stopu remuneracije koju HNB obračunava na prekonoćne depozite poslovnih banaka smanjiti s dosadašnjih 0,25 posto na nula posto. U uvjetima visoke likvidnosti u bankovnom sustavu i slabog kreditiranja privatnog sektora, banke deponiraju sve veće iznose slobodnih sredstava u središnjoj banci, što trenutno doseže i više od 10 milijardi kuna, pojašnjavaju iz HNB-a. Ističu kako bi ova odluka trebala biti dodatni poticaj za usmjeravanje sredstava u plasmane. 12 aktualno Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. ( više od 85% otpada ( 15.000 t čelika u Hrvatskoj se i dalje odlaže na odlagališta godišnja proizvodnja Feroimpexa Europski stručnjaci o sustavu gospodarenja otpadom Zoran Legac, direktor i suvlasnik Feroimpex Birokracija je o koja nas sve u Odlagališta su najgore Postoje pravilnici, podzakonski akti, odluke koje se mogu mijenj tim propisima, morali bismo zaposliti vojsku službenika. Zato stal kvalitetu i rokove rješenje Odlaganjem neobrađenog otpada dio gospodarstva gubi sirovine, dok se s druge problem ne rješava, samo se odgađa i prenosi budućim generacijama I ndustrijske prakse koje se bave modernizacijom proizvodnje s ciljem smanjivanja utjecaja na okoliš, bilo da se radi o stakleničkim emisijama ili o gos- Zamjenska goriva uobičajeni su energenti u europskoj cementnoj industriji, ističe dr. Oerter podarenju otpadom, bile su tema dvaju predavanja održanih u okviru serije tribina Zaštita okoliša u Hrvatskoj u procesu pristupanja EU na splitskom Kemijsko-tehnološkom fakultetu, u organizaciji Udruge kemijskih inženjera i tehnologa Split, Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa te Grada Splita. Renato Šarc s austrijskog Instituta za održivi menadžment i tehnologiju gospodarenja otpadom Sveučilišta Leoben govorio je o austrijskom sustavu, a Austrija je po svim indikatorima najuspješnija u zbrinjavanju otpada u EU-u. “Danas u tehnološ- ki visokorazvijenom društvu odlaganje neobrađenog otpada na odlagališta predstavlja najlošije rješenje. S jedne strane, dio gospodarstva gubi sirovine, dok se s druge problem ne rješava, samo se odgađa i prenosi budućim generacijama. Gospodarenje otpadom i emisije iz (su)spaljivanja otpada ne predstavljaju tehnološki problem, već su pitanje povjerenja građana u nadležne institucije, na čemu treba raditi. Trenutno u Europi posluje oko 450 spalionica otpada i 330 postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, a pouzdanost tehnologije već odavno je dokazana”, rekao je Šarc. Prepoznati koristi Dr. Martin Oerter, direktor Istraživačkog instituta cementne industrije Njemačke, govorio je o praksi korištenja otpada kao zamjenskog goriva u proizvodnji cementa. “Zamjenska goriva uobičajeni su energenti u europskoj cementnoj industriji već više od tri desetljeća. Neprestano se radi na poboljšanju proizvodnje i kontrole kvalitete takvih goriva, a rezultati kontinuiranih mjerenja emisija pokazuju da ona uspješno zamje- njuju dio fosilnih goriva. Koristi od njihove upotrebe su višestruke i povezuju se s jedne strane sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova, a s druge s uspješnom participacijom industrije u sustavu gospodarenja otpadom. U tom smislu vjerujem da će i Hrvatska prepoznati ove koristi i implementirati ih u svoj sustav kao uspješnu praksu”, rekao je dr. Oerter. Hrvatska trenutačno odlaže više od 85 posto otpada na odlagališta, a do 2018. imamo obvezu uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. U skladu s Direktivom o otpadu do 2015. moramo uvesti odvojeno prikupljanje otpada što podrazumijeva sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta te uspostavu centara za gospodarenje otpadom. Za usporedbu, Austrija je 2004. uvela potpunu zabranu odlaganja neobrađenog otpada na odlagališta. Otpad koji nije moguće razvrstati, reciklirati ili kompostirati Austrijanci obrađuju u 11 spalionica, ali i 16 postrojenja za mehaničko-biološku obradu u kojima se proizvodi kruto gorivo iz otpada, koje se kao energent uspješno koristi u europskoj industriji. (J.V.) Drago Živković [email protected] M ala obiteljska obrtnička radionica na čijim je temeljima izrastao Feroimpex otvorena je 1976. godine, a od tada je izrasla u tvrtku koja cjelokupnu proizvodnju izvozi. Zapošljava 250 radnika, ostvaruje gotovo 180 milijuna kuna prihoda i planira nova ulaganja. Zoran Legac na čelu je sustava Feroimpex, koji 37 godina gradi sa suprugom Habibom. Vaša tvrtka izvozi gotovo 100 posto proizvodnje za velike kompanije poput Scanije, MAN-a ili Volva. Znači li to da hrvatski proizvod nema ime, iako ima kvalitetu? - Hrvatski proizvod je tu implementiran u međunarodnom proizvodnom lancu. Mi smo proizvođači komponenti i u tome smo se usavršili do međunarodne razine. Poštujemo propise europske automobilske industrije, imamo sve certifikate. To je vrlo zahtjevan dugoročni posao. Radimo za industriju kamiona, Scaniju, Volvo i Mercedes, te za VW, Porsche i Audi TT. Surađujemo sa Schaeffler Grupom, vrlo respektabilnom multinacionalnom kompanijom. Osjećate li se ikad kao Don Quijote u ovom vremenu kad proizvodnja posustaje? Krećete i u izgradnju nova dva pogona i novo ulaganje od sedam milijuna eura. - To su neophodna ulaganja da bismo se mogli oduprijeti konkurenciji, ne samo europskoj, nego i svjetskoj. Kina i Indija su Želimo i dalje proizvoditi komponente i tu biti vrhunski nam vrlo ozbiljni konkurenti. Pred njima imamo neke logističke prednosti, ali to polako nestaje, stoga moramo biti i kvalitetni i fleksibilni. I s niskom cijenom, na žalost. Kako ste zatvorili investiciju od sedam milijuna eura? Ima li tu i vlastitog kapitala? - Infrastrukturu financiramo dijelom i vlastitim kapitalom, ali on je ograničen. Bez kredita ne ide. Moram priznati da je tu država putem HBOR-a učinila dosta velike napore i mislim da je to dobar put. Pripremni radovi su već počeli, nadam se da će do kraja godine, najkasnije u prvom kvartalu iduće godine, investicija biti završena, nakon čega slijedi opremanje. To su dvije hale na istom prostoru, na Jankomiru. Imali bismo oko 12.500 metara četvornih zatvorenog tvorničkog prostora, moderno uređenog. Koliko je to novih radnih mjesta? - To je teško reći. Ako investicija zaživi, očekujem da bi to moglo biti između 30 i 50 novih radnih mjesta. Kvalitetnog radnika je teško dobiti, međutim, mi imamo vrlo jaku ekipu koja se gradila i rasla s nama tako da se uglavnom pokrivamo. Od 250 zaposlenih ima ih više od 100 koji su i više od 10 godina u našoj tvrtki. INTERVJU 13 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 12.500 m 2 površina novih pogona Feroimpexa a ( 250 broj zaposlenih u Feroimpexu Slobodne zone ne treba ukidati ogromna kočnica usporava ati na razini ministarstava i još nižim razinama. Kad bismo htjeli biti idealni po svim lno improviziramo i adaptiramo sustav, umjesto da se koncentriramo na posao, Potpredsjednik ste udruge Hrvatske slobodne zone. U hrvatskim slobodnim zonama posluje 128 pravnih osoba, koje zapošljavaju preko 6000 ljudi i izvoze preko 1,1 milijardu kuna. No, zbog ulaska Hrvatske u EU na tom polju bi moglo doći do promjena. - Većina zona ima koncesijski ugovor s hrvatskom vladom do 2023. godine. Naš stav je da su slobodne zone, kao što piše u zakonu, instrument gospodarske politike i teritorij za koji postoje posebni uvjeti. Postoje dobra iskustva slobodnih zona unutar EU-a, primjer je Češka, gdje slobodna zona možda nije vezana uz carinske propise, ali jest uz porezne propise, jer nema PDV-a. To je složeno pitanje, ali nadamo se da će kod primjene novog Zakona o PDV-u biti sagledani svi elementi kako bismo iskrojili nova pravila koja će zadovoljiti koncesijske ugovore i pomoći razvitku gospodarstva. PDV je ovdje pitanje likvidnosti i operativnosti, a njegova primjena bi pojela iznose predviđene za investicije. Mišljenja smo da se domaće tržište treba izdvojiti iz zona i da one budu u poreznom smislu poseban teritorij. Ne vidim razloga da se slobodne zone ukidaju. na više faze obrade. Proizvod je dosta složen, ima pet-šest faza obrade. Mi smo na drugoj ili trećoj, sad bismo htjeli savladati četvrtu i petu. Europska unija je pred vratima. Znači li to da će kvaliteta sve više dolaziti do izražaja? - Činjenica je da naši partneri cijene stabilnost i dugoročnost procesa. Ovaj projekt sad traje već 17 godina, to su dugoročni aranžmani. Sigurno će nam EU logistički olakšati pristup tržištu, carinske procedure će nestati, a isporuka roba će biti fleksibilnija. Međutim, bojim se da će se neke stvari okrenuti u lošem smjeru, prije svega cijene koje izravno utječu na konačnu cijenu proizvoda. Unazad tri godine utrostručili ste prihode tvrtke. To je rijetkost na hrvatskom tržištu. - Istina, ali to ima svoje razloge. Jedan je razlog u tome što smo s lohn poslova prešli na vlastitu opskrbu materijalima, a to je povećalo bilancu. Drugi razlog je to što nam je produktivnost povećana kroz nove poslove, bolju organizaciju rada i višu tehnološku razinu. Mislim da je EU će nam logistički olakšati pristup tržištu, ali neke stvari će se okrenuti u lošem smjeru samo taj rast produktivnosti donio realno povećanje od 20 do 25 posto. Očekujemo da ćemo u 2013. godini isporučiti najmanje 10 do 12 milijuna jedinica, što je oko 15.000 tona čelika. Sirovinu nabavljamo od verificiranih željezara, kovačnica i ljevaonica. Na žalost, u Hrvatskoj ih gotovo nema ili ima vrlo malo. Pretpostavljam da i nova investicija uključuje povećanje proizvodnje. Isti asortiman ili se nešto mijenja? - U komponentama smo dosta jaki i nastavit ćemo raditi u tom smjeru. Želimo i dalje proizvoditi komponente i tu biti vrhunski. Za to su potrebni veliki napori i velika ulaganja. Sad nam je cilj ići Osim autoindustrije, proizvodite i dijelove za vjetroelektrane. - Svaka turbina ima svoj ležaj, koji može biti promjera od jednog do četiri metra, ovisno o tipu turbine. Ležajevi unutra imaju valjke, koje mi proizvodimo. Vjetroelektrana je složen proizvod i puno je komponenti u tom lancu, koje su vrlo zahtjevne i moraju zadovoljiti visoke kriterije. Prema direktivi Europske unije do 2020. godine 20 posto energije moramo dobiti iz obnovljivih izvora. Jedan od tih izvora je i energija vjetra. Drago mi je da sudjelujemo u tome. Član ste i Klastera proizvođača autodijelova. Je li to put kojim hrvatska proizvodnja može naći svoje mjesto pod suncem? - Jedan od putova jest, međutim, treba naći više putova. Klaster je sigurno jedan od modela. Možda ne model klastera kakav je u Zapadnoj Europi, s obzirom na to da mi nemamo svoju autoindustriju, odnosno montažu vozila. Ali imamo druge interesne sfere. Klaster kod nas radi zanimljive projekte, pa se nadamo da će to biti uspješno. Kad gledate perspektivu hrvatske industrije, jeste li optimist ili pesimist? - Uvijek sam optimist. Međutim, činjenica je da se neke stvari mogu ubrzati. Hrvatska ima loše parametre, loš rejting i to treba otvoreno priznati. Reforme o kojima se priča još nisu ni započele, ali od nečega treba krenuti. Ja sam pristalica mikropromjena. Postoje pravilnici, podzakonski akti, odluke koje se mogu mijenjati na razini ministarstava i još nižim razinama. Kad bismo htjeli biti idealni po svim tim propisima, morali bismo zaposliti vojsku službenika. Zato stalno improviziramo i adaptiramo sustav da bismo poštivali propise, umjesto da se koncentriramo na svoju matičnu djelatnost, na posao, kvalitetu i rokove. Treba sve te pravilnike čistiti jer oni kao ogromna kočnica birokratiziranjem usporavaju poslovanje, stvaraju nesigurnost i nestabilnost. To se može relativno brzo početi rješavati, a tisućama poduzetnika olakšalo bi život. 14 AKTUALNO *vijesti Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. ( više od 5 mil t otpada ( od toga 2 mil t Hrvatska proizvede godišnje nastane samo u poljoprivredi Projekt Vinka Miševića donosi uštedu i eliminira mineralna goriva Končar u Kostariki U Kostariki je svečano puštena u pogon hidroelektrana Toro 3 za koju je opremu, vrijednu 8,3 milijuna eura, proizveo i isporučio Končar. Hidroelektrana ima dva generatora snage 29,7 MVA. Njena je izgradnja nastavak uspješnih projekata Končara na tržištu Kostarike, gdje je 2007. uspješno završena i puštena u rad HE Cariblanco, udaljena 13 kilometara od HE Toro 3. Končar ostaje na tržištu Kostarike te nastavlja s pregovorima za nekoliko velikih projekata. Uspjeh inovatora Na međunarodnom salonu inovacija i novih tehnologija Arhimed, održanom u Moskvi, hrvatski su inovatori za 14 izloženih inovacija i novih proizvoda osvojili 18 nagrada, od kojih šest zlatnih, sedam srebrnih i jednu brončanu medalju te četiri posebne nagrade. Na moskovskom je sajmu održana i prva Inovacijska misija, izravni susret predstavnika naših inventivnih tvrtki s ruskim poslovnim ljudima, koji je organizirao HGK. Odazvalo se 46 ruskih tvrtki i institucija. Natječaj za obrtnike Hrvatska obrtnička komora i Zagrebačka banka objavile su javni natječaj za dodjelu donacije Moj motiv 2.0. namijenjen hrvatskim obrtnicima za projekte u kojima su uspješno spojeni tradicionalna obrtnička proizvodnja i suvremeni dizajn. Najboljih 10 ući će u drugi krug natječaja u kojem će se za njih moći glasati na Facebooku. Prva nagrada je 100.000 kuna, druga 85.000, a treća 65.000 kuna. Komisija će najboljem projektnom prijedlogu po svojem izboru dodijeliti 50.000 kuna posebne nagrade, a dobitnik će biti objavljen tek po završetku glasanja na Facebooku. Neka za nas radi moćna vojska prirodnih mikroorganizama Biomasa je kod nas sada otpad, ali uz malo znanja i stručnu podršku prirodnim procesima, može postati ekološko organsko gnojivo koje ima veliku gospodarsku i tržišnu vrijednost Jozo Vrdoljak [email protected] P rojekt gospodarenja biomasom ili, kako ga je njegov autor i voditelj Vinko Mišević nazvao, Tehnološki postupak gospodarenja organskim ostacima – biomasom u proizvodnji i primjeni ekološkog organskog gnojiva, zakučast je naziv koji zapravo znači pretvorbu biljnog otpada u organsko gnojivo. Naravno, potpuno ekološko. Takvo gospodarenje traži samo malo znanja i pažnje, a podrazumijeva korištenje tek jedne (ali vrlo moćne) mašinerije - prirodnih mikroorganizama. “Ne treba ih kupovati ni servisirati, samo treba znati osigurati uvjete njihova optimalna razvoja”, reći će Mišević. Svoju ideju razradio je na primjeru oporabe komine, odnosno onoga što ostane u uljarama nakon tiještenja maslina i izrade ulja. Prosječna mala uljara u Dalmaciji, kaže, svake se godine mora riješiti oko 300 do 500 tona komina od masline. Ta se masa ili pali ili odnosi na smetlište, a riječ je o mate- Hrvatska država ignorira svoja bogatstva Mišević naglašava kako je Hrvatska izrazito prirodno bogata zemlja te da s obzirom na potencijal može proizvesti hrane za 25 milijuna stanovnika, a unatoč tome uvozi hrane za više od tri milijarde dolara. “Problem je to što se nitko nije zapitao: zašto svoje prirodne blagodati gospodarski ne koristimo? Model razumnog gospodarenja biomasom je u funkciji ekološke proizvodnje prehrambenih artikala. Ekološka proizvodnja je naš realni gospodarski cilj, a znamo da to možemo realizirati na cijelom prostoru Hrvatske. Takvom bi se proizvodnjom, bez mineralnih gnojiva, omogućilo otvaranje novih proizvodnih radnih mjesta, i to na desetke i stotine tisuća”, tvrdi Mišević. rijalu od kojeg se može dobiti iznimno korisno, kvalitetno ekološko gnojivo. Muke po BICRO-u Projekt Vinka Miševića, koji se istraživanjem i ekološkim projektima bavio i u Ina Naftaplinu, još je davne 2001. Centar za transfer tehnologije ocijenio kao inventivnu poslovnu inicijativu, te ga uputio BICRO-u na ocjenu. I tu počinje dugogodišnja priča o nesporazumu s institucijama. “Iako su konzultanti BICRO-a na raspolaganju imali investicijsku studiju koja pokazuje profitabilnost na primjeru obrade 10.000 tona komine od maslina, postupili su sramotno za struku”, kaže Mišević. “Naime, mijenjali su tehnološki smisao projekta - tehnološki postupak koji nisu poznavali naprosto su zamijenili za kompostiranje koje su onda studijom i razradili tako da je odluka za izvodljivost, donesena 2004., na kraju bila negativna.” Da smo s prirodnim resursima razumno gospodarili, danas bismo bili među razvijenim zemljama, kaže Mišević Uporni znans tvenik pokušavao je i dalje dobiti institucionalnu podršku. Gotovo je i uspio: 2008. njegovu je projektu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio 800.000 kuna beskamatnih sredstava. No, da bi se odobrena sredstva mogla koristiti, HAMAG je trebao dati Vladino jamstvo. “Jer je Vlada oformila HAMAG da korisnicima zajma, koji nemaju materijalnu imovinu ali imaju isplativ projekt, daje jamstvo. Međutim, na moje zaprepaštenje, kao i na čuđenje stručnjaka iz Fonda, HAMAG je odbio izdati jamstvo”, priča Mišević. No, njegov je projekt i dalje aktualan, posebno danas, jer, kako kaže, nudi viziju izlaska iz gospodarske i socijalne krize. “Da smo samo s prirodnim resursima razumno gospodarili, danas bismo bili među razvijenim zemljama, a ne u ovakvoj situaciji kao danas”, kaže. Priroda sugerira “Projekt gospodarenja biomasom ima sve ekološke i gospodarske pretpostavke koje omogućavaju da putem bioprocesnog inže- njeringa zajedno s prirodom stvaramo nove proizvode. Na taj način rad prirode gospodarski koristimo te dokazujemo da ekološki i tehnološki procesi zajedno egzistiraju i dopunjavaju se, a ne isključuju. Priroda nam sugerira kako se postupno uključiti u prirodne procese bez njihova remećenja”, ističe Mišević. Ističe kako se u Strategiji gospodarenja otpadom navodi da Hrvatska godišnje proizvede više od pet milijuna tona otpada od čega je samo u poljoprivredi više od dva milijuna tona. “Biomasa je kod nas sada otpad, ali može postati ekološko organsko gnojivo koje ima gospodarsku i tržišnu vrijednost. U desetoj godini poslovanja možemo postići obradu dva milijuna tona biomase i proizvesti 1,4 milijuna tona organskog gnojiva čija je vrijednost oko 1,5 milijardi kuna”, tvrdi Mišević. “Ako u cilju ekološke proizvodnje prehrambenih artikala, prema zahtjevima biljnih kultura, prirodno popravimo proizvodno tlo, bez primjene mineralnih gnojiva, tada bi u petnaestoj godini poslovanja eliminirali uvoz hrane jer bismo sami radili i proizvodili ekološke prehrambene artikle. Predloženi tehnološki postupak, u projektu razumnog gospodarenja okolišem, omogućuje lepezu gospodarskih aktivnosti jer ekološki projekti iz fondova EU-a mogu izvući sva predviđena sredstva”, ističe Mišević. INTERVJU 15 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. ima uvjete za razvoj, izgradnju i bolje “ Hrvatska iskorištavanje obnovljivih izvora, a da bismo to postigli, moramo slušati stručnjake. *vijesti ” KREŠIMIR JURČEC, PREDSTAVNIK KETER ORGANICE U HRVATSKOJ Mušičav zakon ne pogoduje ulaganjima Keter Organica pokriva sve razine proizvodnje energije dobivene od bioplina – počevši od polja i staje, gdje nastaje biomasa, do dalekovoda. U Hrvatskoj planira uložiti u 14 projekata čija je ukupna vrijednost 70 milijuna kuna Boris Odorčić [email protected] S lovenska Keter Organica jedna je od vodećih svjetskih kompanija specijaliziranih za razvoj bioplinskih elektrana. Tvrtka ne gradi samo za tržište već i za vlastite potrebe te pokriva sve razine proizvodnje energije dobivene od bioplina – počevši od polja i staje, gdje nastaje biomasa, do dalekovoda, odnosno slanja proizvedene električne energije u mrežu. Tvrtka za proizvodnju bioplina koristi gnojivo s farmi, kukuruz te, među ostalim, biološki i komunalni organski otpad. Hrvatska je po osamostaljenju naslijedila relativno dobar energetski sektor Keter Organica nudi i velik izbor nadogradnji bioplinskih elektrana gdje se suvišna toplinska energija može koristiti za sušionice ili, primjerice, staklenike u kojima se proizvodi povrće. Krešimir Jurčec, predstavnik tvrtke u Hrvatskoj i voditelj investicija, kaže kako Keter Organica u Hrvatskoj planira uložiti u 14 projekata čija je ukupna vrijednost 70 milijuna kuna. Tvrtka, ističe ovaj magistar ekonomije, radi po sistemu ključ u ruke. Dakle, od pokretanja procesa, preko praćenja njegova razvoja, do cjelokupnog održavanja. Gdje se Hrvatska na energetskoj karti nalazi u odnosu na ostale zemlje u regiji i Europi? - Hrvatska realno zaostaje u odnosu na ostale zemlje u Europskoj uniji. Razlika je u tome što su razvijene europske zemlje osigurale proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u znatnim postocima, dok je Hrvatska na samom početku razvoja. Ako je pak uspoređujemo s državama u regiji, postoje velike sličnosti Hrvatske s njihovom energetskom problematikom. Glavni je problem taj što u Hrvatskoj nema kontinuirane politike, odnosno potpore, te se često mijenjaju zakoni i koncesije. To rezultira i čestim promjenama ulagačkih uvjeta te stoga izostaju češće investicije u taj sektor. Koje su prednosti, a koje mane hrvatskog energetskog sektora? - Prednost je to što postoje realne mogućnosti iskorištavanja alternativnih izvora koji su u Hrvatskoj neiskorišteni. Kako bi se oni u većoj mjeri iskorištavali, u prvom redu je potrebna kvalitetna zakonodavna regulativa iz tog područja. Glavni nedostatak energetskog sektora je to što nije bilo odgovarajućih ulaganja u njegov razvoj. Hrvatska je po osamostaljenju naslijedila relativ- no dobar energetski sektor, uz zavidno tehnološko znanje i ljudski potencijal. Koje korake trebamo poduzeti kako bismo bili energetski što stabilnija, sigurnija i neovisnija država? - Prvo je potrebno napraviti detaljno snimanje postojećeg stanja. Zatim odrediti energetske potrebe te smjernice razvoja tog sektora. Također, sve to valja popratiti odgovarajućom regulativom koja će privući ulagače u energetski sektor. Koji dio tog sektora u nas pokazuje potencijal za iskorak u regiju? - Trenutačno, dio sektora koji se odnosi na proizvodnju energije iz vjetroelektrana, bioplina, biomase i sunca može biti primjer drugima, kako u tehnološkom tako i u smislu stečenog znanja. Imamo li dovoljno stručnjaka za razvoj projekata obnovljivih izvora energije? - Hrvatska je mala zemlja, ali uvijek je imala dovoljno stručnjaka iz raznih područja. Tako i sada ima dovoljno stručnjaka za razvoj energetskih projekata u dijelu obnovljivih izvora. Što Hrvatska može učiniti kako bi dosegnula preuzete europske energetske ciljeve do 2020. godine? - Pitanje bi bilo ispravnije kada bi umjesto “što može” stajalo “što Hrvatska mora učiniti” na tome području. Hrvatska ima uvjete za razvoj, izgradnju i bolje iskorištavanje tih izvora, a da bismo to postigli, moramo slušati stručnjake. Tek tada možemo govoriti o dostizanju zadanih ciljeva. K tomu, u projekte je potrebno uključiti i primijeniti najmodernija znanja te tehnološka i znanstvena dostignuća. Može li hrvatsko gospodarstvo proizvesti odgovarajuću tehnologiju koja bi našem energetskom sektoru, ali i ekonomiji, dala dodanu vrijednost? - Može. Međutim, uvijek valja imati na umu to da je u primjeni tehnoloških rješenja nužna kombinacija domaćih i inozemnih stručnjaka. Kreće akcija Kupujmo hrvatsko Hrvatska gospodarska komora i ove godine nastavlja najveću nacionalnu akciju Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke, kojima promovira sve hrvatske kvalitetne proizvode, poglavito nosioce prestižnih znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Prva akcija održat će se 19. i 20. travnja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. HGK poziva sve građane da se pridruže akciji i pogledaju ponudu kvalitetnih hrvatskih proizvoda koje će moći kupiti po promotivnim cijenama. Monolith na Google Campusu Hrvatska start-up tvrtka Monolith predstavila se na Google Campusu u Londonu, gdje je prije godinu dana i lansiran njihov uređaj za praćenje i analizu ponašanja potrošača. Monolith se fokusirao na maloprodajne lance, kojima nudi obradu svih podataka vezanih uz ponašanje potrošača na mjestu prodaje, u realnom vremenu. Cilj Monolitha je postati u roku od 1000 dana najbolji optimizator prodaje u Europi i na Bliskom istoku. Uskoro će objaviti i prvi sklopljeni posao s velikim maloprodajnim lancem iz modne industrije te će svoje inovacije prezentirati i u Hrvatskoj. Cash pooling za male trgovce Savez udruga malih trgovaca i PBZ potpisali su ugovor o cash poolingu, objedinjenom vođenju računa za članice Saveza. Pod okriljem Saveza, inače, djeluje 331 poslovni subjekt s oko 600 prodajnih mjesta. Ovakvim načinom vođenja računa smanjuju se bankarski troškovi, ostvaruju veći prihodi te efikasnije upravlja likvidnošću uz povećanu kontrolu. 16 PV ANALIZA Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 83.714 obrta ( više od 83.000 obrtnika bilo je u Hrvatskoj potkraj 2012. okuplja Hrvatska obrtnička komora Stanje u obrtništvu Povratak na zasluženo Izradom novog zakona o obrtu želi se pomoći očuvanju i razvitku obrtništva kako bi obrtnici postali ravnopravni ostalim po pomoćnik ministra poduzetništva i obrta. No, obrtnici smatraju kako u nacrtu zakona ima dosta nedorečenosti te će tražiti Sanja Plješa plješ[email protected] U zadnje se vrijeme u Hrvatskoj sve više čuje glas obrtnika, a obrtništvo se vraća na svoje zasluženo mjesto u našem gospodarstvu. Kako bi im se pomoglo u poslovanju, Ministarstvo poduzetništva i obrta u veljači je otvorilo raspravu o novom zakonu o obrtu koji bi se uskoro trebao naći na sjednici Vlade. Od sada obrtnici više neće odgovarati svom svojom imovinom, nego samo jednim njenim dijelom No, obrtnici smatraju kako u nacrtu zakona ima dosta nedorečenosti pa će tražiti odgodu njegova prihvaćanja, i to tako dugo dok se ne usvoje njihove primjedbe. U raspravu o bitnim člancima tog zakonskog teksta, kao stručno-poslovna organizacija koja okuplja više od 83.000 obrtnika uključila se i Hrvatska obrtnička komora (HOK). S obzirom na to da je riječ o ključnom propisu za poslovanje svih obrtnika u Hrvatskoj, u HOK-u smatraju kako treba detaljno razmotriti sve zakonske članke. No, zašto je zapravo došlo do promjene zakona? U Ministarstvu poduzetništva i obrta kažu kako je stari Zakon o obrtu iz 1993. do sada doživio dosta promjena, pa je odlučeno kako je došlo vrijeme za izradu potpuno novog zakonskog teksta. “Izradom novog zako- na o obrtu želimo pomoći očuvanju i razvitku obrtništva kako bi obrtnici postali ravnopravni ostalim poduzetnicima u Hrvatskoj”, istaknuo je Stjepan Koraj, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta. Govoreći o promjenama koje donosi novi zakon, Koraj je naglasio kako je najvažniji članak onaj u kojem se mijenja odgovornost obrtnika prema obrtu. To znači, pojasnio je, da od sada obrtnici više neće odgovarati svom svojom imovinom, nego samo dijelom te imovine. Zakonom se, naime, predlaže da se obrtniku ne može oduzeti imovina za stanovanje i obavljanje djelatnosti. U HOK-u pak smatraju kako je to jedna od rijetkih dobrih promjena koje taj zakonski tekst nosi. Uzor takvoj odredbi bio je francuski zakon o ograničenoj odgovornosti fizičkih osoba poduzetnika iz 2010. godine. Na taj bi se način obrtnike, kao često najslabije karike u dužničko-vjerovničkim odnosima, zaštitilo od obiteljskog bankrota, kažu u HOK-u. Brojne primjedbe na novi zakon No, ono s čime se obrtnici ne slažu jest to što novim zakonom nije predviđena obveza zapošljavanja stručno osposobljenih osoba kod pravnih osoba, što vodi devastaciji obrtničke struke i ugrožava zaštitu potrošača. To znači da pravne osobe koje se bave djelatnošću vezanih obrta, primjerice automehaničar, električar ili frizer ne moraju, za razliku od obrtnika, imati stručno osposobljene osobe u svojoj tvrtki. “Time su obrtnička struka i strukovno ob- Aktivni obrti, vlasnici/ortaci, pogoni u aktivnim obrtima, djelatnosti u aktivnim obrtima po tromjesečjima u 2012. Aktivni obrti u RH1 Vlasnici/ortaci2 Pogoni u aktivnim obrtima3 Evidentirane djelatnosti u aktivnim obrtima4 85.539 86.044 85.463 83.714 87.703 88.190 87.580 85.772 95.630 96.281 95.649 93.623 296.449 298.249 297.516 292.402 III. 2012. VI. 2012. IX. 2012. XII. 2012. Aktivni obrt - u radu, privremene obustava, bez početka Vlasnici /ortaci - obrt može imati jednog ili više vlasnika 3 Pogoni u aktivnim obrtima - obrt može imati jedan (sjedište) ili više pogona 4 Evidentirane djelatnosti u aktivnim obrtima (NKD 2007) - obrt može imati jednu ili više djelatnosti; pogon može imati jednu ili više djelatnosti 1 2 Izvor: Knjiga obrtnika - članova HOK-e 31.3.2012.; 30.06.2012.; 30.09.2012.;31.12.2012. razovanje izravno ugroženi, a njihovo stručno znanje obezvrijeđeno. Zbog izostanka obveze zapošljavanja stručno osposobljenih osoba dovodi se u pitanje kvaliteta pruženih usluga, a samim time i zaštita potrošača”, smatra Violeta Jelić, glavna tajnica HOK-a. Osim toga, prema njezinim riječima, novi zakon potiče nelojalnu konkurenciju jer su sporedna zanimanja i domaća radinost izjednačeni s obrtima. Naime, novim prijedlogom zakona domaća radinost i sporedno zanimanje su u potpunosti izjednačeni s obrtom na način da bilo tko može registrirati obavljanje bilo koje djelatnosti kao domaću radinost i sporedno zanimanje. Time obrtnik kojem je rad u obrtu jedino zanimanje i jedini izvor prihoda, a koji je ionako već pogođen krizom, dobiva nelojalnu konkurenciju osoba kojima obrtnička djelatnost nije jedino zanimanje. Od ukupno 200.264 poslovna subjekta u Hrvatskoj, potkraj prošle godine bilo je 83.714 obrta što je 41,8 posto od svih aktivnih poslovnih subjekata. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najviše obrta registrirano je u Zagrebu - 14.082. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 10.044 i Primorsko-goranska županija sa 8319 obrta. Od ukupnog broja obrta vlasnika/ortaka potkraj prosinca prošle godine bilo je 85.772, što je smanjenje u odnosu na rujan kada ih je bilo registrirano 87.580. U tom je mjesecu bilo zabilježeno i 17 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 29.062 obrta ( 12.930 (ili 25% manje) bavi se uslužnim zanatstvom trgovaca u odnosu na 2008. godinu Aktualna problematika obrtnika trgovaca mjesto oduzetnicima u Hrvatskoj, istaknuo je Stjepan Koraj, odgodu sve dok se ne usvoje njihove primjedbe luku o visini komorskog doprinosa treba prepustiti samim obrtnicima. Osim toga, u HOK-u kažu i kako se prijedlogom novog zakona narušava samostalnost Komore uvođenjem prethodnog mišljenja ministra poduzetništva i obrta na Statut i akte HOK-a. Ujedno je to i dodatno zadiranje u samostalnog tijela HOK-a jer postoji diskrecijsko pravo ministra u prenošenju ovlasti tijela te udruge. Obrtnici se ne slažu ni s prijedlogom da zakon propisuje neposredne izbore za predsjednika HOK-a te predsjednike područnih obrtničkih komora. više obrta nego u prosincu 85.463. Budući da to nisu zanemarive brojke, hrvatski se obrtnici ne slažu ni sa zakonskim člankom kojim se propisuje visina komorskog doprinosa. Naime, predlaže se zakonsko ograničenje komorskog doprinosa tako da on za sve tri pravne osobnosti, tj. udruženje, područnu komoru i HOK, zajedno u mjesečnom iznosu ne može iznositi više od četiri posto osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Obrtnici tu pojašnjavaju kako je HOK prema Zakonu o obrtu samostalna stručnoposlovna organizacija osnovana radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva. Stoga oni smatraju kako od- Povećati obujam malog i srednjeg poduzetništva Da su obrtnici vrlo snažan gospodarski subjekt te da treba poštivati njihova mišljenja i primjedbe na prijedlog novog zakona slaže se i profesor Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. On kaže kako je Europska unija izradila studiju u kojoj stoji kako u Hrvatskoj treba povećati obujam malog i srednjeg poduzetništva. “To treba napraviti unapređenjem i kvalite- tom poslovanja pa će doći do povećanja produktivnosti i veće konkurentnosti toga dijela gospodarstva. Mali i srednji poduzetnici moraju napraviti strateški marketing kako bi osvojili nova, još neistražena područja u EU-u te Obrtnici smatraju kako odluku o visini komorskog doprinosa treba prepustiti samim obrtnicima tamo plasirali svoje proizvode i usluge”, rekao je Jakovčević. Dodao je kako obrtnici imaju mnogo problema, poput visokih troškova energije, plaćanja komunalne naknade i previsokih kamata na kredite, te da im zato država treba pomoći. Jakovčević ističe kako u svijetu 80 posto novih radnih mjesta nastaje upravo u obrtima i tvrtkama malog i srednjeg poduzetništva. Zato, smatra, obrtnici trebaju tražiti i podržati zakon koji će im omogućiti bolje poslovanje i konkurentnost prema ostalim poduzetnicima. Vlasnici obrta uglavnom muškarci Od ukupno aktivnih 83.714 obrta u Hrvatskoj, uslužnim zanatstvom bavi se 29.062, a ugostiteljstvom i turizmom 14.411 obrta. Trgovina je temeljna djelatnost 13.241 obrta, a proizvodno zanatstvo 9229 obrta. Od ukupno 85.772 registrirana vlasnika ili ortaka obrta, većina ili njih 58.404 su muškarci. U prosincu 2012. godine u aktivnim obrtima bilo je 93.623 pogona, dok su evidentirane bile 292.402 obrtne djelatnosti, podaci su iz Knjige obrtnika članova HOK-a. Borba za svakog kupca Dolaskom velikih trgovačkih lanaca u našu zemlju mali se trgovci nisu snašli i nisu konkurentni Obrtnici trgovci najviše osjećaju posljedice krize. Susreću se s brojnim izazovima u poslovanju, a posljedica toga je pad prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj već šestu godinu za redom. Borba za svakog kupca ključni je faktor uspjeha, a kod malih trgovaca posebice je važna fleksibilnost i neposredniji odnos s kupcima, rečeno je na 5. međunarodnom skupu o trgovini održanom na Zagrebačkom velesajmu u organizaciji časopisa Suvremena trgovina, portala Suvremena. hr i Hrvatske obrtničke komore-Ceha trgovaca. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u siječnju ove godine realni promet u trgovini na malo bio je 5,3 posto manji nego u siječnju 2012. Zabilježeno je i 8,2 posto manje poduzetnika u toj branši u odnosu na 2009. godinu. “Ti negativni trendovi u trgovini na malo ne događaju se samo u Hrvatskoj nego i u ostalim tranzicijskim, ali i nekim europskim zemljama. S padom broja poduzetnika u toj branši smanjuje se i udio trgovine u gospodarstvu, a izravna posljedica je i smanjivanje broja zaposlenih u trgovini. Tako su 2008. u Hrvatskoj bila registrirana 17.403 trgovca, dok je ove godine taj broj pao za 25 posto na 12.930”, rekao je Ivan Damir Anić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Mali trgovci i veliki lanci Na maloprodaju negativno utječu smanjenje potrošnje i realnih bruto plaća, rast nezaposlenosti i potrošačkih cijena te slaba potražnja i rast proizvođačkih cijena. U proteklih nekoliko godina, samo je 2011. zabilježen rast maloprodajnog prometa, i to zahvaljujući turističkoj potrošnji. Pozitivna kretanja u trgovini Anić očekuje u 2014. godini Obrtnici trgovci već nekoliko godina smanjuju bruto plaće, a prema podacima DZS-a, u trgovini na malo lani su bruto plaće bile 30 posto niže nego u ostalim djelatnostima. “Poduzetnici smanjuju plaće kako bi racionalizirali troškove, no niske plaće nisu poticajne za rast proizvodnosti i privlačenje stručne radne snage”, rekao je Anić. Dodao je kako se dolaskom velikih trgovačkih lanaca u našu zemlju mali trgovci nisu snašli i nisu konkurentni. A obrtnici trgovci najmanje su konkurentni od svih trgovaca koji rade u Hrvatskoj. Problem je i neravnomjeran regionalni raspored obrtničkih trgovina: od 6749 naselja u Hrvatskoj, čak 56,4 posto njih nema ni jednu takvu trgovinu. Na obrtnike trgovce otpada 18 posto U ukupnom tržišnom udjelu na obrtnike trgovce otpada 18 posto, a ostatak drže veliki trgovački lanci. “Povoljna lokacija, navike potrošača i umjerene cijene uvjeti su za uspješno poslovanje svakog obrtnika trgovca. Primjera radi, prosječni račun kupca u nekoj takvoj trgovini iznosi 56 kuna”, istaknuo je Anić. Na upit kako zaustaviti daljnje negativne trendove u toj branši, naglasio je da je potrebno udruživanje obrtnika trgovaca. Uz to, oni moraju njegovati osobni odnos s kupcima te pratiti trendove koje slijede i veliki trgovački lanci. Pozitivna kretanja u trgovini Anić očekuje u 2014. godini, ali uz uvjet pozitivnih kretanja u makroekonomskom okruženju. “Ulazak Hrvatske u EU može biti pozitivan signal u srednjoročnom razdoblju, što može poboljšati očekivanja i potaknuti nove investicije”, zaključio je. (S.P.) 18 aktualno Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 19. i 20. travnja Nagrade za odnose s javnošću Komunikatorica godine Sanja Sarnavka Hrvatska udruga za odnose s javnošću dodijelila je godišnje nagrade Grand PRix 2013 za najbolja ostvarenja u odnosima s javnošću. Za nagradu su bila prijavljena 33 projekta, a o dobitnicima je odlučio žiri na čelu s Mirelom Holy. U kategoriji javnog sektora i nevladinih organizacija najboljim je proglašen projekt Paraolimpijski školski dan CiV savjetovanja i Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Projekt Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska proglašen je najboljim u kategoriji velikih tvrtki, a projekt Nađi uru za literaturu PR Hill&Knowltona Zagreb u kategoriji malih i srednjih tvrtki. Nagrada za društveno odgovorno poslovanje pripala je projektu Vrtim zdravi film tvrtke Nestle Adriatic Ivana Nikolić Popović, predsjednica Mreže za razvoj i kreativnost u suradnji s Madison Consultingom, dok je u kategoriji za internu komunikaciju pobijedio projekt Kuhamo vrijednosti OTP banke i Hauske&Partnera. Najbolju prilagodbu globalne kampanje imao je projekt Zelena čistka jedan dan za čisti okoliš agencije Millenium promocija u suradnji s ekološkom udrugom Žmergo. Dobitnica nagrade za komunikatora godine je Sanja Sarnavka, voditeljica udruge B.a.B.e., a posebne nagrade za razvoj struke odnosa s javnošću dobile su Ana Tkalac Verčič i Meri Maretić. (D.Ž.) *vijesti Nova geološka karta U HGK-u je predstavljena osnovna geološka karta Hrvatske, mjerila 1:50.000, koja je za hrvatsko gospodarstvo od velikog značaja. Karta bi trebala postati nezaobilazna stručna podloga za procjenu potencijalnosti i izračun generalnih rezervi mineralnih sirovina kroz izradu izvedene karte mineralnih sirovina. Podloga je i za prezentaciju geoturističkog potencijala, osobito u priobalju Jadrana, u procjeni naftnogeološkog i geotermalnog potencijala i geohazarda te u edukaciji. Hrvatska na 51. mjestu Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate najnovijeg istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi na 51. poziciji od ukupno 144 zemlje. održava se Dan kreativnosti i inovativnosti u Puli Iako je to pad za šest mjesta u usporedbi s prošlim izvješćem, Hrvatska se još uvijek nalazi na razini skupine usporednih zemalja, blizu Poljske, a ispred Slovačke. Na čelu ljestvice i dalje su Finska, Singapur i Švedska, a SAD je pao na deveto mjesto, najlošije do sada. HRT snizio cijenu reemitiranja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja prihvatila je mjere za ponovnu uspostavu tržišnog natjecanja u pružanju medijskih usluga televizijskog emitiranja programa nacionalne pokrivenosti, što ih je predložila Hrvatska radiotelevizija. Time je obustavljen postupak pokrenut na inicijativu Digi satelitske televizije radi sumnje u primjenu nepravednih prodajnih cijena. HRT je samoinicijativno ponudio izmijeniti cijene reemitiranja i spustiti ih na razinu koja je prihvatljiva za sve operatore. U 2013. ta će cijena iznositi 0,289 eura po pretplatniku i po kanalu godišnje, bez naknada za autorska prava. Kreativnost je dostupna svakom čovjeku Nastojimo se uključiti u sve aktivnosti koje djeluju u smjeru razvoja kreativnosti kao što je i osnivanje Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativne industrije D an kreativnosti i inovativnosti pokrenut je 2008. godine po uzoru na Svjetski dan kreativnosti i inovativnosti. Ove se godine održava 19. i 20. travnja, a o čemu će se razgovarati na konferenciji u Puli doznali smo od Ivane Nikolić Popović, predsjednice Mreže za razvoj i kreativnost. Što su to Dani kreativnosti i inovativnosti? Koji je cilj konferencije? - Kroz tu manifestaciju već šestu godinu za redom nastojimo osvijestiti važnost kreativnog razmišljanja koje je prirodna sposobnost dostupna svakom čovjeku. Dodjeljujemo i nagradu za kreativnost i inovativnost, za najbolje projekte, menadžere i proizvode. U fokusu ovogodišnje konferencije su kreativnost, inovacije i istraživanje kao glavni alati razvoja, u kontekstu nove razvojne strategije Europe 2020. Čime se još bavi udruga Mreža za razvoj i kreativnost, osim organizacije ove konferencije? - Mreža već sedam godina razvija nekoliko važnih projekata koji se odnose na komunikaciju osnovne ideje kreativnog razmišljanja i njegove važnosti, umrežavanja svih kreativnih umova Hrvatske i hrvatskih umova izvan Hrvatske. Nastojimo se uključiti u sve aktivnosti koje djeluju u smjeru razvoja kreativnosti kao što je i osnivanje Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativne industrije. Kao dugoročni zadatak zadali smo sebi razvoj posebnog edukacijskog programa za sve uzraste u svrhu razvoja kreativnosti. U kojoj fazi je osnivanje klastera kreativne industrije? - Osnivačka skupština Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativne industrije održat će se 19. travnja u Puli, u okviru Dana kreativnosti i inovativnosti. Kada budemo imali osnovno tijelo klastera moći ćemo pripremati plan rada i razvijati projekte s kojima ćemo se aplicirati na fondove Europske unije. ljivosti i neprepoznavanja vrijednosti koje žene mogu donijeti. Ne smatram da mora postojati Poduzetnici su općenito progonjena skupina ili ugrožena vrsta u Hrvatskoj Ivana Nikolić Popović Kako je danas biti žena poduzetnica u Hrvatskoj? - Poduzetnici su općenito progonjena skupina ili ugrožena vrsta u Hrvatskoj. Osim te osnovne problematike koja je teška svim poduzetnicima, žene imaju dodatne otegotne okolnosti koje se uglavnom odnose na neravnopravnost u velikom broju financijskih institucija, otežane uvjete rada zbog socijalne neosjet- prevaga žena u društvenim i poslovnim strukturama na srednjim i visokim pozicijama, jer balans je uvijek najproduktivniji, ali ako se o tome ne počne razgovarati, onda se to nikad neće ni dogoditi. I to ne treba raditi tek tako da bi neka udruga koja se bavi tim temama uzela novac iz nekog fonda, već iz vrlo pragmatičnog razloga: da bi Hrvatska postala bolje mjesto za življenje. (D.Ž.) 19 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. ( oko 100 korisnika ( 3 programa mjesečni kapacitet centra u prvoj fazi *vijesti nudi Motus Melior MOTUS MELIOR, ZAGREB One stop shop za sport i zdravlje Stručnjaci i suradnici centra uglavnom nisu proizvod hrvatskog obrazovnog sustava, već su znanja stekli cjeloživotnim učenjem, proučavanjem literature, istraživačkim radom i školovanjem u inozemstvu Boris Odorčić [email protected] M isija sportskog i rehabilitacijskog centra Motus Melior je unapređenje zdravlja i sportskih vještina klijenata te, u konačnici, njihove kvalitete života. Krešimir Spajić, suvlasnik Motus Meliora, kaže nam kako iza projekta stoje stručnjaci sa znanstveno utemeljenim praktičnim iskustvom u područjima sportskog treninga, prehrane i fizikalne terapije. Ekipa je potpomognuta i stručnjakom za razvoj i vođenje poslovanja. Ideja o pokretanju projekta razvijala se postupno, kao rezultat brojnih upita građana Prva faza razvoja financirana je vlastitom ušteđevinom zbog želje za brzom realizacijom projekta i sportaša o treninzima, rehabilitaciji, prehrani i oporavku. “Shvatili smo kako na tržištu nedostaje mjesto poput one stop shopa, gdje ljudi mogu dobiti znanstveno utemeljene i u praksi provjerene informacije i odgovore. Prije nešto više od godinu dana osnovan je projektni tim koji je nakon detaljnog istra- živanja hrvatskog i regionalnog tržišta napravio optimalnu tržišnu ponudu i, vjerujemo, dugoročno održiv poslovni model”, objašnjava on. Centar se razvija u tri faze. “U prvoj, Motus Melior će imati osam zaposlenika i desetak vanjskih suradnika. U završnoj fazi će imati 30 i više zapo- ma, poticajma i kreditima”, naglašava. slenika i nekoliko desetaka savjetnika. Također, imamo ugovore o suradnji s partnerima iz područja medicine, prehrane, sportske opreme, obuće i odjeće, putem kojih će se stvarati nova znanstvena i komercijalna vrijednost”, napominje Spajić. Prva faza razvoja financirana je vlastitom ušteđevinom. “Razlog tomu ponajprije je želja za brzom realizacijom projekta. Najviše novca u apsolutnom iznosu uloženo je u opremu, a nakon toga u akviziciju i edukaciju zaposlenika. Povrat investicije očekujemo nakon tri godine. Daljnje faze planiramo financirati nepovratnim sredstvi- Korisnici su osobe koje pate od križobolje ili drugih akutnih i kroničnih bolova u zglobovima, mišićima, kostima i vezivnom tkivu. Dolaze nam i ozlijeđeni ljudi čije liječenje uključuje zakazanu ili već provedenu operaciju neke od sastavnica lokomotornog sustava, kao i one koje boluju od kroničnih srčano-žilnih, dišnih i metaboličkih bolesti. “Tu su i klijenti koji imaju problema s debljinom, ljudi koji su nezadovoljni izgledom ili razinom zdravlja”, kaže on dodajući kako centar otvara vrata i svim sportašima. “Naš centar tako mogu posjećivati mladi sportaši koji žele sigurno i učinkovi- Usluge za svačiji džep Najveći mjesečni kapacitet centra u prvoj fazi razvoja je stotinjak korisnika. “Očekujemo da ćemo do kraja godine imati popunjenost kapaciteta od 60 i više posto”, ističe. to aktualizirati vlastiti potencijal, kao i već formirani sportaši koji žele vlastitu sportsku izvedbu podići na najvišu razinu i produljiti karijeru. Također, mogu ga posjećivati i rekreativci koji žele smanjiti rizik nastanka ozljeda i unaprijediti sportske vještine”, napominje Spajić. Kako bi usluge bile dostupne svačijem džepu, Motus Melior nudi tri programa. Prvi je In-house koji se provodi u centru, kao individualni trening (trener i klijent), u paru (trener i dva klijenta) ili mali grupni (jedan do dva trenera i četiri do šest klijenata). Drugi je In-house&Out-of-house. “On se provodi djelomično u centru kroz jedan od ta tri oblika, a djelomično izvan kroz samostalni rad ili rad s vlastitim trenerom u klubu, drugom centru ili na putu. Treći je Out-of-house koji se u cijelosti provodi izvan centra. Sustavnom edukacijom, savjetovanjem i trenažnim pomagalima tako pomažemo klijentu da samostalna realizacija oblikovanog programa rehabilitacije ili treninga poluči optimalne rezultate”, naglašava. Jednostavnija međunarodna suradnja Centar ima konkurenciju u svakom od pojedinih segmenata poslovanja, ali uzmu li se u obzir sve usluge koje pruža, onda konkurencije na hrvatskom tržištu zapravo i nema. Stručnjaci i suradnici Motus Meliora uglavnom nisu proizvod hrvatskog obrazovnog sustava već su znanja stekli cjeloživotnim učenjem, proučavanjem literature, istraživačkim radom i školovanjem u inozemstvu. Centar stoga i dalje veliku pozornost posvećuje dodatnom obrazovanju svakog člana tima. “Ono se provodi kroz interne radionice i pohađanje međunarodno certificiranih programa”, smatra Spajić. Ulazak u Europsku uniju neće previše utjecati na model poslovanja koji se primjenjuje u centru. “Omogućit će nam lakši i jeftiniji uvoz istraživačko-trenažne opreme i kvalitetnih suplemenata prehrani”, tvrdi on. Cilj Motus Meliora je u naredne dvije do tri godine etablirati se kao regionalni referentni centar za područje unapređenja uspješnosti sportaša, prevencije i rehabilitacije mišićno-koštanih ozljeda i stanja te tjelesne spremnosti i zdravlja opće populacije, neovisno o dobi, spolu ili razini treniranosti pojedinca. “Također, uskoro ćemo predstaviti inovaciju u području mjerenja funkcije duboko smještenih mišića trupa koji imaju ključnu ulogu u održavanju stabilnosti kralježnice i prevenciji nastanka križobolje, u čiji smo razvoj u suradnji sa slovenskom tvrtkom S2PScience to Practice dosad uložili više od 100.000 eura”, zaključuje Spajić. ICT kao prilika za gospodarstvo Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) organizirala je u sklopu nacionalnog ICT tjedna okrugli stol ePoslovanje – prilika za hrvatsko gospodarstvo. Događaj je okupio ICT profesionalce, poslodavce, predstavnike državnih tijela i institucija koji su razgovarali o nužnosti stjecanja kontinuiranog unapređenja informatičkih i digitalnih vještina, jer su one preduvjet za izgradnju inovativnog gospodarstva. Jedan od zaključaka okruglog stola bio je i taj da hrvatske tvrtke imaju rješenja kojima mogu još snažnije zakoračiti u izvoz softvera i IT usluga. Ina i Petrokemija potpisale ugovor Prirodni plin, tvrtka članica Ina Grupe, potpisala je s kutinskom Petrokemijom aneks ugovora o opskrbi plinom za razdoblje do 31. prosinca 2014. Dogovorena je isporuka od oko 523 milijuna prostornih metara plina u 2013., a za sljedeću godinu predviđa se isporuka od oko 300 milijuna prostornih metara. Količine ugovorene za 2014. godinu čine značajni dio potreba Petrokemije te istovremeno omogućavaju dodatnu fleksibilnost Ini i Petrokemiji da reagiraju na eventualne promjene na tržištu plina. Končar D&ST isplaćuje dividendu Končar-Distributivni i specijalni transformatori ostvario je u 2012. ukupne prihode od 699,2 milijuna kuna, uz neto dobit od 33,3 milijuna kuna, prema podacima objavljenima na Zagrebačkoj burzi. Uprava je skupštini dioničara, čija je sjednica zakazana za 22. svibnja, predložila da se 13,3 milijuna kuna isplati kao dividenda u iznosu od 52,10 kuna po povlaštenoj i po redovnoj dionici. 20 MERIDIJANI *vijesti Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. ( sa 28 na 41% povećan ( 2,5 puta više broj žena s dodiplomskim ili diplomskim studijem JPMorgan gomila profit Najveća američka banka JPMorgan Chase zabilježila je porast neto dobiti od 33 posto u prvom tromjesečju ove godine u usporedbi s istim razdobljem 2012. Tromječna dobit premašila je 6,5 milijardi dolara, dok je lani bila nešto manja od pet milijardi. Unatoč rastu dobiti, JPMorgan Chase planira masovna otpuštanja: od 259.000 zaposlenih njih 19.000 dobit će otkaz sljedeće godine, uglavnom u sektoru hipotekarnih zajmova, jer se očekuje da će američko tržište stambenih kredita do kraja godine biti zasićeno. Američka piva osvajaju Europu Izvoz američkih malih pivovara prošle je godine porastao za čak 72 posto, a američka piva posebno su popularna u Velikoj Britaniji i Švedskoj. Nakon desetljeća koncentracije u velikim korporacijama, američko tržište piva doživljava snažan rast malih pivovara. Dok ih je osamdesetih godina bilo samo pedesetak, danas ih je više od 2000, a prodaja im je 2011. porasla za 15 posto. Američke male pivovare osvajaju europska tržišta atipičnim pivima visokog udjela alkohola, izražene hmeljne arome, često s neobičnim dodacima, poput čilija i čokolade. Kinezi vole vino Potrošnja vina u Kini je porasla za čak 142 posto od 2007. do 2011. godine i premašila 1,9 milijardi boca godišnje, prema podacima vodećeg svjetskog organizatora vinskih sajmova Vinexpoa. Rast potrošnje rezultat je snažnog rasta prihoda srednje klase i povećanja interesa za uvoznim proizvodima. Iako se idućih godina očekuje usporavanje rasta potrošnje, Vinexpo predviđa da će Kinezi do 2016. piti više od tri milijarde boca vina godišnje. troše žene nego prosječan potrošač Ljepša strana poslovanja U krizi se poznaje poduzetnica Žene su još uvijek manje plaćene u odnosu na muške kolege čak i u skandinavskim zemljama, bez obzira na iste kvalifikacije, a uz to ih je vrlo malo u visokom menadžmentu Boris Odorčić [email protected] B roj poduzetnica u Hrvatskoj na razini je prosjeka Europske unije. Za predano i uspješno poslovanje mnogim su poduzetnicama uručene brojne nagrade, a svoja poslovna iskustva one dijele kroz rad u raznim udrugama ili na portalima osmišljenima upravo za poduzetnice. Elvira Mlivić Budeš, direktorica Poslovnog učilišta Filaks, kaže kako je u zadnjih 10 godina zabilježen značajan rast broja poduzetnica. Unatoč tomu ona se susreće s velikim brojem pametnih, obrazovanih i sposobnih mladih žena koje često nemaju dovoljno samopouzdanja da bi krenule u samostalan poduzetnički projekt. “Bez obzira na znanje, žene često nemaju podršku okoline ili članova obitelji, a ponekad ni same ne žele preuzeti rizik i napustiti siguran posao. Najčešće dvojbe vezane su im već za sam početak poslovanja. Stoga se može zaključiti kako je ženama za donošenje odluke o poduzetništvu zaista potrebna podrška obitelji”, ističe ona. Žene koje bi htjele zakoračiti u samostalan svijet poduzetništva katkad nemaju dovoljno znanja o vođenju tvrtke, planiranju ili marketingu. “Zbog toga često u okviru programa usavršavanja razgovaramo upravo o tim prvim danima poslovanja, kreiranju ideje i pretkomercijalizaciji proizvoda i usluga”, naglašava. Žene sve obrazovanije Na Zapadu, nastavlja Elvira Mlivić Budeš, žene su sve obrazovanije. Tako se postotak žena koje su završile dodiplomski ili diplomski studij povećao sa 28 na 41 posto u proteklih 10 godina. “Činjenica je da i na Poslovnom učilištu Filaks bilježimo značajan rast broja polaznica u odnosu na muške kolege. Najviše su zainteresirane za programe usavršavanja s područja marketinga, odnosa s javnošću, internet marketinga te menadžmenta u malom poduzetništvu, gdje imamo oko 70 posto polaznica”, napominje. Nadalje, žene su još uvijek manje plaćene u odnosu na muške kolege čak i u skandinavskim zemljama, bez obzira na iste kvalifikacije. K tomu, broj žena u visokom menadžmentu je vrlo malen, kako u privatnom tako i državnom sektoru. “Tvrtke koje su doživjele neku kriznu situaciju ili skandal u većem broju slučajeva sada na vodećim pozicijama imaju žene. Tvrtke s većim rastom rijetko imaju žene na tim mjestima. To se događa zato što nestabilna okruženja s velikim rizikom pružaju veću šansu ženama na tim radnim mjestima”, kaže. Žene - zahtjevni kupci Istovremeno, istraživanje globalne savjetodavne tvrtke McKinsey&Company na uzorku od 800 lidera dokazalo je da žene imaju konkurentsku prednost u krizi ili nakon nje, jer mogu motivirati druge, imaju jasnu viziju i sklone su nagrađivanju poslovnih rezultata. “U kriznim situacijama, postavljanje žene na vodeću poziciju signalizira želju tvrtke da postane društveno odgovorna i pozitivno utječe na javnost”, ističe Elvira Mlivić Budeš dodajući kako su zbog toga žene sve zanimljivija ciljna skupina brojnih tvrtki. Pri stvaranju tržišne strategije suvremene tvrtke, prema istraživanju portala She-economy. com, ne smiju se zaboraviti žene rođene između 1946. i 1964. godine. S uspješnim karijerama, ulagačkim sposobnostima, uz nasljedstvo stečeno od roditelja ili muževa, one su financijski moćnije od prethodnih generacija žena. U dobi iznad 50 godina one su najzdravija, najbogatija i najaktivnija generacija žena u povijesti. “Tako od 743 ispitane žene s imovinom od najmanje tri milijuna američkih dolara, oko 61 posto njih je svoje bogatstvo steklo radeći u tvrtkama, samostalno ili kroz obiteljski biznis. Samo oko 39 posto se bo- gato udalo ili naslijedilo novac. Više od milijun žena su stručnjakinje i menadžerice koje zarađuju više od 100.000 dolara godišnje. Oko 40 posto Amerikanaca s imovinom većom od 500.000 dolara su žene”, objašnjava Elvira Mlivić Budeš. Kupovna moć žena u SAD-u premašuje veličinu japanskog gospodarstva Sljedećeg desetljeća žene će kontrolirati dvije trećine kupovne moći u Sjedinjenim Američkim Državama. A već sada kupovna moć žena u SAD-u premašuje veličinu japanskog gospodarstva. Žene se sve više pretvaraju u zahtjevne kupce. “Nakon otplaćenih ulaganja u edukaciju djece, žene troše 2,5 puta više nego prosječan potrošač, a uglavnom su kupci računala, automobila, bankarskih i financijskih usluga. U trenutku kada imaju snažnu financijsku moć i dovoljno slobodnog vremena, počinju putovati, a zahvaljujući tehnologiji nastavljaju raditi i kontaktirati s prijateljima i rodbinom”, kaže. Zanimljivo je i to da broj bogatih žena u SADu raste brže nego broj muškaraca. “Tako je u samo dvije godine broj bogatih žena porastao za 68 posto, a muškaraca za 36 posto”, zaključuje Elvira Mlivić Budeš. 21 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. ( rast od 130% Pogled u svijet svjetskih burzovnih indeksa u zadnje četiri godine Analize Raiffeisen Bank International Rasprava o inovacijama dr. Uroš Dujšin U I Europa i SAD i dalje usporeni Dok većina zemalja Srednje i Jugoistočne Europe bilježi smanjenje gospodarske aktivnosti, zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza su u usponu G ospodarska aktivnost u Europi, kao i u SAD-u, i dalje je usporena. Premda vodeći pokazatelji neprestano ukazuju na bolje raspoloženje među kompanijama, nove narudžbe tek trebaju potvrditi to poboljšanje. Ipak, analitičari Raiffeisen Bank Internationala nadaju se oporavku gospodarstva u drugoj polovini ove godine. Procjenjuju da bi prije kraja prvoga polugodišta neto izvoz trebao dati prve naznake rasta, što bi potom moglo potaknuti ulaganja. Snažna tržišta rada i povoljna kretanja plaća zaposlenika u ključ- vi tek od 2014. godine”, procjenjuje Peter Brezinschek, direktor Raiffeisen istraživanja. Gledajući u cjelini, trend bi u idućih 12 do 18 mjeseci trebao biti uzlazan. Rast dionica Izuzetna povećanja cijena dionica tijekom prvih nekoliko mjeseci 2013. godine dovela su do približavanja ili čak premašivanja rekordnih vrijednosti nekih tržišnih indeksa. Sadašnji je rastući trend započeo prije točno četiri godine i tržište je do ovoga trenutka uspjelo porasti za približno 130 posto. Globalna likvidnost, Analitičari Raiffeisen Internationala Hrvatskoj predviđaju i petu godinu recesije nim zemljama eurozone oko Njemačke ukazuju i na uzlazni trend privatne potrošnje. “Pad stope inflacije za 2013. godinu otvorit će dodatan prostor za povećanje realnoga dohotka. Ipak, očekujemo da će ti učinci biti vidlji- uz očekivanja gospodarskoga oporavka u drugoj polovini godine, pogoduje klimi za ulaganje. Dok većina zemalja Srednje i Jugoistočne Europe bilježi smanjenje gospodarske aktivnosti, zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza su u usponu, pa se za to područje predviđa prosječna stopa rasta od 2,8 posto. U eurozoni se očekuje pad od 0,1 posto, što će negativno utjecati i na Hrvatsku, kojoj analitičari Raiffeisen Internationala predviđaju i petu godinu recesije. Dašak optimizma trebala bi nam donijeti druga polovina godine, kada se očekuje pokretanje investicija financiranih sredstvima iz EU fondova. Zbog iznimno niskih prinosa u eurozoni znatno se povećalo zanimanje za državne obveznice zemalja Srednje i Jugoistočne Europe, koje zbog toga sada plaćaju razmjerno niske kamate. Stručnjaci Raiffeisena predviđaju da bi prinosi na državne obveznice diljem regije do sredine godine mogli ostati na sličnim razinama. Što se dionica tiče, do kraja drugoga tromjesečja u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi očekuju povećanje indeksa između četiri i devet posto. Favoriti za rast su dionice mađarske naftne kompanije MOL te ruskoga Lukoila, kao i poljske kompanije Azoty Tarnów te banke PKO BP. (D.Ž.) z sadašnji vrtoglavi tempo tehničkog napretka čini nam se da je sadašnje doba dosad najinovativnije. Imamo mobitele i superračunala, nanotehnologiju, gensku terapiju i transplantaciju matičnih stanica. Vlade, sveučilišta i poduzeća troše oko 1,4 trilijuna dolara na istraživanja i razvoj – više no ikada. Ipak, nitko se nedavno nije pojavio ni s jednom tako korisnom inovacijom kakva je, vjerovali ili ne, zahodska školjka. Taj je predmet preobrazio živote milijardi ljudi. A nije samo moderno zdravstvo ono što je nastalo potkraj 19. i početkom 20. stoljeća u glavama izumitelja. Njima zahvaljujemo za aute, telefone, radio i antibiotike. dogoditi i sa stopom rasta. Ipak, taj scenarij nije nužno tako neizbježan kako to tvrde pesimisti. Životni se vijek, čak i u bogatim zemljama, produžuje. Rast produktivnosti nakon elektrifikacije nije tekao jednolično već na mahove, a njegovo usporavanje nakon 2004. vjerojatno bi trebalo prije zahvaliti privrednoj krizi nego nedostatku izuma. K tome je prerano otpisati učinak inovacija sadašnje ere. Doprinos sa- tomobili bez vozača mogli bi postati uobičajeni već za desetak godina. Efikasnost proteza se ubrzano približava onoj ljudskih udova. Pa iako je prerano suditi o tome koliko će te inovacije biti korisne, globalizacija bi mogla dati vrijedan doprinos inovacijama jer će mnogo više mozgova biti na djelu no ranije. Stoga ima razloga vjerovati da će rijeka inovacija i dalje brzo teći. No treba paziti i na moguće zapreke dašnje generacije tehničkom napretku temelji se prije svega na informatici. Kao što je elektrifikacija promijenila sve time što je omogućila korištenje energije daleko od mjesta gdje je proizvedena, telematika - koja je preobrazila živote ljudi i poduzeća - omogućila je izračune i povezivanje daleko iznad dotadašnjih mogućnosti. No kao i sa strujom, trebat će vremena da ih naučimo koristiti pa će proći mnogo vremena prije no što se osjete njihovi puni učinci. na tom putu. Tu je najveća opasnost – država. Dok je propisa bilo manje, i inovacije je bilo lakše primijeniti. Sada se, međutim, lako može dogoditi da se netko iz nekog ministarstva dosjeti da određeni izum ne odgovara nekom opskurnom propisu. Dobro je što se lijekovi rigorozno testiraju, no gomilaju se i propisi kojih je daleko više no što ih je potrebno društvenom blagostanju. Čak ni niz propisa koji bi trebali poticati inovacije nisu efikasni, pa tako i propisi o industrijskom vlasništvu priznaju niz patenata sumnjive vrijednosti. Zato se vlade ne bi trebale miješati u poslove privrednika, nego reformirati javni sektor i mudro investirati. Rizik da će se tempo inovacija usporiti je realan, ali ga se ipak može izbjeći. Usporavanje inovacija usporava rast Moderna znanost nije uspjela stvoriti ništa s iole sličnim učincima, što za rastući broj ljudi ukazuje na to da je tempo inovira- Doprinos sadašnje generacije tehničkom napretku temelji se prije svega na informatici nja usporen. Zanimljivo je da se ti zloguki proroci ne nalaze samo među znanstvenicima poput Roberta Gordona i njegovog testa zahodske školjke, nego i među poduzetnicima poput Petera Thiela, jednog od vlasnika Facebooka. Ako su pesimisti u pravu, tada su implikacije goleme. Rast se stvara putem povećanja broja radnika, investicija i obrazovanja. No stalno povećanje proizvodnje po radniku, nužno za povećanje dohotka i blagostanja, uključuje – inovacije. Ako se njihov tempo uspori, tada će se to Zapreke na putu inovacija IT tehnologija je već omogućila dramatični napredak u nizu polja. Trodimenzionalno printanje bi moglo dovesti do nove industrijske revolucije. Autonomna vozila kao što su au- 22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Održan Mostarski sajam Na 16. međunarodnom mostarskom sajmu gospodarstva, čiji je generalni partner bila Europska unija, sudjelovalo je više od 800 izlagača, uglavnom iz regije, a najviše iz Hrvatske. Sajam je bio svojevrsni gospodarski i politički summit kojem su nazočili premijeri Hrvatske, Srbije i Crne Gore Zoran Milanović, Ivica Dačić i Milo Đukanović. Na mostarskom sajmu organizirano je i više podsajamskih manifestacija, kao što su Sajam turizma, Sajam knjige i grafičke opreme i prvi put Sajam informacijskih tehnologija. Deficit BiH 2,45 milijardi KM Deficit tekućeg računa BiH lani je, prema podacima Centralne Banke BiH, iznosio 2,45 milijardi KM ili 9,5 posto procijenjenog BDP-a. Deficit je niži od rekordnih vrijednosti koje je imao prije izbijanja krize (u 2008. iznosio je 3,51 milijardu KM). Zahvaljujući priljevu sredstava iz inozemstva, koji su omogućili pokrivanje deficita tekućeg računa, devizne su rezerve povećane za 72,7 milijuna KM. Povratak na libijsko tržište Vanjskotrgovinska komora BiH i Ministarstvo inozemnih poslova BiH nakon poziva libijskih vlasti da se tvrtke koje su radile u toj zemlji vrate na gradilišta ili će se ugovori raskinuti, održale su sastanak s predstavnicima bosanskohercegovačkih tvrtki angažiranih u Libiji. Iako im libijske vlasti jamče sigurnost, sigurnosni problemi i sada posto- je, ali još veći problem je naplata dugova. Naime, Libija bosanskohercegovačkim kompanijama duguje 97 milijuna eura te je odlučeno da se pokrenu međudržavni razgovori o njihovu podmirivanju. Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. ( više od 2 mil KM izgubilo gospodarstvo u FBiH zbog štrajka ( 21,3 mil KM lanjski gubitak Željeznica RS-a BOSNA I HERCEGOVINA Štrajk željezničara guši gospodarstvo Zbog neisplaćenih plaća za veljaču teretni promet na željeznicama FBiH bio je smanjen za 70 posto, dok željezničari u srpskom entitetu prijete štrajkom i blokadom putnih prijelaza Zdravko Latal [email protected] a sindikati prijete štrajkom, pa i blokadom putnih prijelaza, traže smjenu generalnog direktora i istragu o poslovanju. Program konsolidacije predviđa u naredne dvije godine otpuštanje 859 radnika, od sadašnjih 3450, koji su višak. O tim aktivnostima sindikati nisu konzultirani i upozoravaju na sumnjive, pa možda i kriminalne radnje menadžmenta pri dodjeli posla trećim osobama iako tvrtka raspolaže kapacitetima za obavljanje tih poslova. Tako se vagoni šalju na popravak i remont u Srbiju pored vlastitih radionica. Željezničari RS-a, isto kao i oni u Federaciji, očekuju da entitetska vlada organizira davno najavljenu tematsku sjednicu o restrukturiranju i sanaciji. Ako naši zahtje- D esetak dana, točnije od 1. travnja, štrajkali su željezničari u Federaciji Bosne i Hercegovine zbog neisplaćenih plaća za veljaču. Željezničari su zbog zakašnjele plaće za 70 posto smanjili teretni promet i opskrbu gospodarstva, dok putnički nisu dirali jer, kako su rekli, njega najviše koriste upravo željezničari. No, prošlotjednom presudom Općinskog suda u Sarajevu prema kojoj sindikati nisu ispoštovali zakonske odredbe štrajk je zabranjen i promet je normaliziran. Valja naglasiti da je zbog štrajka željezničara bosnaskohercegovačko gospodarstvo pretrpjelo štetu veću od dva milijuna konvertibilnih maraka. Kupili vlakove koji stoje Problemi s financiranjem željeznica traju godinama, ali su eskalirali u najgorem mogućem trenutku, kad se privreda zahuktala, kad su željeznice imale rekordan promet i kad je rad vlade FBiH, zbog političkih raskola, blokiran i to samo nekoliko dana pred zakazanu tematsku sjednicu o problemima na željeznici. Na toj sjednici ministri su trebali pronaći rješenja za tri grupe problema željezničara: obnovu zakona o financijskoj konsolidaciji Željeznica FBiH koji je istekao 31. prosinca prošle godine, donošenje akcijskog plana ušteda, te iznalaženje novih izvora financiranja. Menadžment Željeznica FBiH optužio je vladu da godišnje subvencije u iznosu od 20 milijuna KM nisu ni 20 posto od onog na što Federaciju obvezuje ugovor. U vladi FBiH lopticu prebacuju na menadžment tvrdeći da on nije započeo s provođenjem dogovorenih mjera štednje, da nisu smanjili plaće - dok istodobno svi budžetski korisnici pa i ministri imaju za 4,5 posto niže plaće te da nisu riješili problem viška 1000 željezniča- ra. Primjedbe se upućuju i zbog pogrešnih i propalih investicija. Željeznice FBiH su, naime, 2009. godine u Španjolskoj kupili devet garnitura supermodernih nagibnih vlakova talgo sa 81 vagonom koji od tada do danas trunu na sporednim kolosijecima. Riječ je o investiciji od 66,7 milijuna eura. Sad se tvrdi da je promašaj bio i kupnja modernog niskopodnog vlaka u Končaru za 5,3 milijuna eura, koji nije isplaćen pa je dogovoreno da se on vrati tvornici. Vlak je samo nekoliko mjeseci bio u prometu kad se, navodno zbog nestručne vožnje, pokvario. Valja napomenuti da je riječ o prijevoznim sredstvima koja postižu brzine od 160 do 240 kilometara na sat, dok se bosanskohercegovačkim prugama može prometovati brzinama od 60 do 80 kilometara na sat. Željeznice RS-a također su kupile talgo vlakove koji ne prometuju. Sindikati upozoravaju Ništa bolja, ako ne i lošija, situacija je na Željeznicama RS-a. Ova tvrtka je prošlu godinu završila s gubitkom od 21,3 milijuna KM čime je akumulirani gubitak dosegao iznos od 206 milijuna KM. Unatoč mjerama štednje, gubici rastu, plaće kasne, Problemi s financiranjem željeznica traju godinama, ali su eskalirali u najgorem mogućem trenutku vi budu usvojeni, kaže generalni direktor Dragan Savanović, započet ćemo s njihovom realizacijom, u suprotnom mandati menadžmenta su dani na raspolaganje vladi RS-a koja je zbog lošeg poslovanja i golemih gubitaka započela sa smjenama direktora javnih i državnih poduzeća. 23 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 900.000 € mita navodno je dano političkim dužnosnicima ( 80 stranica ima slovenska optužnica u aferi Patria SLOVENIJA: AFERA PATRIA Šokantna presuda bečkog suda Austrijski poslovni čovjek Hans Wolfgang Riedl osuđen je na tri godine zatvora (od toga dvije uvjetno) zbog davanja mita koje su uzeli politički dužnosnici u Sloveniji za favoriziranje Patrije Franjo Kiseljak [email protected] S utkinja Marion Zöllner, koju dobro pamti Ivo Sanader iz procesa u Austriji, novom presudom od 5. travnja austrijskom poslovnom čovjeku znanom iz afere Patria, Hansu Wolfgangu Riedlu, poprilično je uzdrmala – Sloveniju. Riedl, nekadašnji dužnosnik Steyra koji je za konkurentsku Patriju odlučio odraditi posredničku misiju u Sloveniji (tvrdi se da je istim ka- Na žalost, ništa se nije dogodilo na početku ni na kraju koruptivnog lanca nalima išlo i pridobivanje Hrvatske na Patrijinu stranu) osuđen je na bečkom sudu na tri godine zatvora, od toga dvije godine uvjetno, što znači da će za rešetkama, postane li presuda pravomoćnom, odsjediti godinu dana. Presuda je šokirala Riedla. Očekivao je znatno blažu kaznu. Šokirala je i Sloveniju. Riedl nije kažnjen zbog utaje poreza ili kakvog drugog oblika klasične pljačke. Kažnjen je isključivo zbog potkupljivanja osoba u Sloveniji, sve zato da bi Ministarstvo obrane naručilo vojne oklopnjake od finske Patrije. Austrijsko pravosuđe reagiralo je odlučno i djelotvorno. Presudilo je posredniku u podmićivanju koji je u završnici “obrade slovenskog tržišta” stavio u automobil 700.000 eura, te ih osobno preve- zao u Sloveniju na punkt daljnje distribucije. Preostalih 200.000 eura prenio je na odredište poznati slikar iz Celja Jure Cekuta. Sudski pravorijek dobilo je međufazno posredovanje. Na žalost, ništa se nije dogodilo na početku ni na kraju hranidbenog koruptivnog lanca. Netko je, naime, odobrio novac za podmićivanje, a netko se njime i okoristio. Tikva pukla u Beču U Finskoj krivci su maknuti s rukovodećih položaja, a navodno se sprema i finale pravosudnog postupka. U Sloveniji cijela priča znatno je nezgodnija, posebno za policiju i za pravosuđe koji nikako da raspetljaju enigmu gdje je završilo 900.000 eura mita. Sud u Beču uvjeren je da su politički dužnosnici u Sloveniji uzeli novac za odluku u korist Patrije. Afera Patria seže u prošlost i poprilično je nezgodna za vlast u Sloveniji. Tikva je pukla u Beču gdje su istražni organi pronašli tragove sumnjivog novca na ra- čunu Riedlovog poduzeća. Posredstvom Interpola izviješćeno je Ministarstvo unutarnjih poslova da tragovi novca vode u Sloveniju. Kakve li slučajnosti: podnesak o tome čamio je, navodno, nemarom službenika u odgovarajućem odjelu MUP-a više od godinu dana, a da o tome ništa nisu znali nadležni. Tek objavljivanjem reportaže novinara Berglunda na finskoj televiziji u kojoj se kao primatelji novca spominju Janez Janša i njegova stranku SDS, klupko se počelo odmotavati i u Sloveniji, na žalost, sporo i neučinkovito. Slovensko pravosuđe ili nije vično tome poslu ili će morati pokazati da je bilo onemogućeno obaviti svoju zadaću. Janez Janša tužio je sve i svakoga tko bi njegovo ime povezivao s aferom Patria. Kao optuženik bojkotirao je rad suda opravdavajući se zauzetošću poslovima na premijerskoj dužnosti. Sutkinja Zöllner sada je bez ustručavanja predala štafetnu palicu u ruke slovenskog pravosuđa. Koruptivno mazivo u poslu s oklopnjacima Na 80 stranica slovenske optužnice u aferi Patria najčešće se spominje ime Wolfganga Riedla. On je posredovao, povezivao i usklađivao, slao poruke na sjever u Helsinki i na jug u Ljubljanu. Riedl i službenici Patrije, podjednako pedantni, proizveli su međusobnim elektronskim porukama, SMS-ima, zabilješkama i poslovnim papirima toliko optužujuće građe da je i manje upućenima jasno kako je posao s vojnim oklopnjacima dospio u Patrijinu aktovku. Legendarni austrijski direktor starog kova Hans Michael Malzacher, koji je Riedlu bio nadređen dok je potonji još radio u Steyr Spezialfahrzeuge, rekao je pred bečkim sudom da je bio šokiran spoznajom da je posao dobila Patria a ne Steyr. Austrijski proizvođač, naime, godinama je dobro surađivao sa Slovenijom. U novije vrijeme isporučivao je slovenskoj vojsci oklopnjake Pandur. Oklopnjačko prešaltavanje na stranu drugog dobavljača išlo je relativno glatko zahvaljujući i koruptivnom mazivu od kojeg se sada svi brane u okvirima “amnezijske koalicije”. Nitko od prozva- nih ne može se sjetiti sastanaka i dogovora s Riedlom, nitko ne zna objasniti njegove napola šifrirane poruke. Kada ih činjenice pritisnu uz zid brane se tvrdnjom da Riedl laže. Sud u Ljubljani nema više kamo i mora utvrditi tko se u Sloveniji suglasio s potkupljivanjem i tko je potkupninu uzeo. Slovenska javnost smatra da bi za higijenu političkog prostora bilo dobro znati i ulogu policije u prikrivanju – je li doista policija nemarom službenika zagubila Interpolovu alarmantnu depešu iz veljače 2007. godine. *vijesti Triglav bježi od državnih obveznica Od triju slovenskih tvrtki koje vlada kani prodati strancima - Petrol, Telekom Slovenija i Zavarovalnica Triglav - najmanje privlačan za kupce slovi vodeći osiguravatelj i to zbog velike izloženosti prema slovenskom bankarskom sustavu i državnim obveznicama. Triglav osiguranje je dugo vremena glavni kupac državnih obveznica i trezorskih mjenica, a ima i znatne vlasničke udjele u više domaćih banaka gdje drži pozamašne depozite. Zbog pogubnih oscilacija u prinosima, posebno zbog strmoglavljenja bonitetnih ocjena banaka, vodstvo Triglava odlučilo je drastično sniziti izloženost prema državnim financijama. Agrokor traži produljenje roka? Ljubljanski Dnevnik objavio je da raspolaže informacijama o nastojanju Agrokora da od ING banke koja vodi prodaju 53 posto udjela u Mercatoru, ishodi mjesec dana produženja roka za predaju obvezujuće ponude. Na taj postupak, tvrdi Dnevnik, Agrokor je bio prinu- đen zbog prezaduženosti. U trenutačnim okolnostima Agrokor mora provesti dokapitalizaciju i tek nakon toga može se javiti ponudom za kupnju Mercatora. Upućeniji u prodaju Mercatora špekuliraju da Agrokor dogovara dokapitalizaciju u visini od 485 milijuna eura što imputira da bi za dionicu mogao ponuditi 130 eura. Najugroženiji stariji Prošle godine u Sloveniji na radu je poginuo 21 radnik. Broj nesreća sa smrtnim ishodom blago pada, najvjerojatnije zbog reduciranja građevinarstva. Najviše stradalih bilo je u starosnoj skupini između 50 i 60 godina. 24 STIL Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 400.000 kn *vijesti Šest finalista u projektu EDEN Nakon obilaska kandidiranih destinacija, stručno povjerenstvo iz Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara odabralo je finaliste za EDEN - izbor destinacije izvrsnosti. Tema 2012./2013. godine je Pristupačan turizam, a u uži izbor su ušli gradovi Daruvar, Čakovec i Varaždin, agroturizam Stancija 1904, Terme Jezerčica i Terme Tuhelj. Hvar i Brač među idealnim destinacijama Švedski časopis Nya Allt Resor, koji mjesečno čita više od 800.000 Šveđana, u svom je travanjskom broju veliku pažnju posvetio hrvatskim otocima Hvaru i Braču, koji su se našli među 17 najpopularnijih otoka na Mediteranu. Tako se u tom izdanju uz hrvatske otoke kao “vrući” otoci Mediterana ističu još španjolska Ibiza, Menorca i Mallorca, talijanska Sardinija, Elba, Lampedusa, Ponza i Sicilija, francuska Korzika, Malta, Cipar te grčki otoci Kreta, Santorini, Kos i Rhodos. Kinezi su najveći potrošači u turizmu vrijednost projekta koji financira HT, a provodi UNDP Nov način razmišljanja Još jedan “solarni suncokret” Svaki “solarni suncokret” proizvest će određene količine električne energije, ali i služiti kao oruđe pomoću kojeg će učenici učiti o prednostima obnovljive energije Jozo Vrdoljak [email protected] O snovna škola Oštrog iz Kaštel Lukšića peta je po redu od 10 izabranih škola koja je instalirala i pokrenula solarni treker, uređaj koji se poput suncokreta tijekom dana okreće za suncem. Radi se o projektu vrijednom 400.000 kuna koji financira Hrvatski Telekom, a provodi Program Ujedinjenih naroda za ra- Vrijeme da iz fosilnog doba zakoračimo u doba obnovljive energije, kaže Zoran Kordić iz UNDP-a zvoj. Svaki “solarni suncokret” proizvest će određene količine električne energije, ali također služiti i kao oruđe pomoću kojeg će učenici učiti o prednostima obnovljive energije. Slični uređaji već su pokrenuti u osnovnim školama u Zadru, Ivanić-Gradu, Omišlju, Puli i Hvaru, nakon čega slijede škole u Dubrovniku, Križevcima, Vukovaru i Zagrebu. Uz UNDP, edukaciju učenika o obnovljivim izvorima energije u 10 škola će provoditi Društvo za oblikovanje održivog razvoja, a u aktivnostima promocije sudjelovat će i udruga Eko Kvarner. “Kao što ni kameno doba nije prestalo zbog nestanka kamena već dolaskom više tehnologije, tako je došlo i vrijeme da iz fosilnog doba zakoračimo u doba obnovljive energije. Ono počinje s ljudima, edukacijom i informiranjem, i upravo ovaj projekt pokazuje kako stvaranje svijesti počinje od malih nogu i nudi priliku za stvaranje zelene ekonomije, novih poslova i čišćeg okoliša”, rekao je Zoran Kordić iz UNDP-a. Moguća i zarada S novoinstaliranim solarnim fotovoltnim uređajima škole će svake godine u idućih 25 godina bilježiti niže račune za struju za nekih 2000 kuna godišnje. Učenici će moći pratiti informacije o količini proizvedene električne energije putem sustava na internetu, na kojem će se moći vidjeti koliko je koji “suncokret” proizveo električne energije u nekom satu, danu, mjesecu ili godini i usporediti sa solarnim suncokretima u drugim školama. Također će se nadgledati smanjena emisija CO2. Kad se postave i pokrenu svi susta- vi, više od 1000 učenika svake godine proći će poduku o solarnoj energiji. Ovi sustavi također će školama pružiti mogućnost da zatraže dozvolu za uključivanje struje koju proizvedu u mrežni sustav i na taj način zarade prihode od prodaje električne energije. “U svim našim aktivnostima imamo punu svijest o važnosti pojma održivosti jer smo uvjerenja da istinski napredak može nastati samo uz puno uvažavanje i ljudi i planeta. Želja nam je ovim projektom pridonijeti da se već u školskoj dobi nauči razlikovati pojave u sadašnjosti prema njihovim posljedicama po budućnost. Okrenuti se suncu i pridonijeti čistom zraku, uz jednako korištenje blagodati koje donosi brzi tehnološki napredak, dobitna je kombinacija”, objasnio je Pero Ćosić, voditelj za prodaju poslovnim korisnicima u Hrvatskom Telekomu. Novi multimedijski sadržaji Kineski turisti u svijetu su prošle godine potrošili 102 milijarde američkih dolara, čime je Kina postala tržište broj jedan za svjetski turizam u smislu potrošnje. Kina je nadmašila druga dva tržišta po toj potrošnji - Njemačku i SAD - čiji su turisti u svijetu potrošili svaki po oko 84 milijarde dolara, podaci su Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Osim Kine, koja je zadnjih 10 godina daleko najbrže rastuće turističko tržište u svijetu, iz UNWTO-a ističu da je prošle godine i većina tradicionalnih turističkih tržišta pokazala pozitivne rezultate potrošnje. Turistička kultura na webu Na temelju desetogodišnjeg projekta podizanja svijesti o hrvatskim kulturno-turističkim i povijesno-zemljopisnim posebnostima pod nazivom Turistička kultura pokrenut je istoimeni mrežni priručnik. Riječ je o multimediji koja će svim zainteresiranima omogućiti pronalaženje brojnih informacija o Hrvatskoj i njenim turističkim potencijalima. Bit će tu predstavljeni i radovi učenika hrvatskih osnovnih i srednjih škola, kao i radovi njihovih vršnjaka iz dijaspore. U tom priručniku moći će se pronaći informacije o Hrvatskoj i njenim turističkim potencijalima “Priručnik Turistička kultura omogućuje korisnicima lakše upoznavanje svog mjesnog, područnog i državnog identiteta, upoznavanje i otkrivanje tuđeg identiteta i vrijednosti te učenje temeljnih pojmova kao i osnova poduzetniš- tva u turizmu i kulturi. Osim toga, taj priručnik zainteresiranima omogućuje i usavršavanje svog materinjeg te stranih je- zika, upoznavanje pravila lijepog ponašanja, turističkog vođenja te ovladavanje suvremenom tehnologijom”, rekla je Nansi Ivanišević, pokretačica projekta i voditeljica Odsjeka za prosvjetu i kulturu pri Uredu državne uprave Splitsko-dalmatinske županije. Priručnik se može pronaći na adresi www.turisticka-kultura. com. (S.P.) HRWWWATSKA 25 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 65% tvrtki želi zapošljavati nove IT kadrove u ovoj godini Nacionalni ICT tjedan Traže se programeri Čak 52 posto hrvatskih poslodavaca želi da njihovi budući IT zaposlenici imaju diplomu nekog petogodišnjeg studija, tj. da su magistri znanosti Boris Odorčić [email protected] S oftverski razvojni inženjeri i programeri najtraženiji su IT kadar u hrvatskim tvrtkama. Priličan je interes i za poslovnim analitičarima te sistemskim inženjerima, pokazuje istraživanje o potrebama i mogućnostima zapošljavanja informatičkih stručnjaka koje je objavila Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra na temelju upitnika poslanog u 450 tvrtki, a na koji je odgovorilo njih stotinjak koje djeluju u IT industriji ili su njeni korisnici. Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Algebre, kaže kako 65 posto tvrtki koje su bile obuhvaćene istraživanjem želi zapošljavati nove IT kadrove u ovoj godini. S druge strane, sedam posto njih namjerava otpuštati neke od zaposlenika koje imaju u svojim IT odjelima. Od softverskih razvojnih inženjera i programera trenutačno se ponajviše traži dobro baratanje programskim jezikom Java i softverom kompanije Oracle. “Naime, te se tehnologije uglavnom koriste u javnoj upravi i financijskom sektoru, kao i za razvoj mobilnih aplikacija”, ističe. Valja naglasiti kako više od pola hrvatskih poslodavaca, točnije njih 52 posto, želi da njihovi budući IT zaposlenici imaju diplomu nekog petogodišnjeg studija, tj. da su magistri znanosti. Da njihovi IT-jevci završe trogodiš- nji studij te da su prvostupnici želi 41 posto poslodavaca, a pet posto smatra kako je za taj posao u njihovim tvrtkama dovoljna srednja stručnja sprema. Balen ističe kako bi za nadolazeće potrebe tržišta rada IT zaposlenicima koristile vještine koje se mogu primijeniti za razvoj rastućeg područja mobilnih aplikacija. “Sve će se više tražiti znanja o skladištenju podataka, poslovnoj inteligenciji, računalnoj sigurnosti...”, kaže on. Njemačka kao obećana zemlja Voditeljica promocije i vanjskih komunikacija portala MojPosao Martina Lovrić kaže kako se u nas primjećuje blagi pad oglasa za novim IT radnim mjestima. “Naime, na portalu MojPosao lani je u toj kategoriji bilo objavljeno ukupno 1040 oglasa, što je 12 posto manje nego u 2011. godini. Najveća potražnja bila je za programerima”, ističe. Ove godine na tom tržištu ona ne očekuje značajnije promjene i pomake. “Zbog sve veće konkurencije poslodavci će prednost davati onim kandidatima koji posjeduju stručna znanja i iskustvo”, napominje Marina Lovrić. Međutim, ulazak Hrvatske u Europsku uniju mogao bi razrijediti tu konkurenciju. Jer, prema nekim procjenama, EU-u nedostaje oko pola milijuna informatičkih stručnjaka. Od država koje bi mogle biti prilika za dobivanje radnog mjesta ističe se Njemačka kojoj nedostaje stručnog infor- matičkog kadra. Konkretno, u toj zemlji otvoreno je više od 40.000 natječaja za takva radna mjesta, gospodarstvo je i dalje snažno i u porastu, a nezaposlenost je tek tri posto. Ne manje važno je i Sve će se više tražiti znanja o skladištenju podataka, poslovnoj inteligenciji i računalnoj sigurnosti to da broj zaposlenih u njemačkom IT sektoru raste dvoznamenkastim stopama već nekoliko godina, i da je informatičko-komunikacijski sektor trenutačno druga po veličini industrijska grana u toj zemlji. Jedna od najtraženijih skupina stručnjaka koji u Njemačkoj mogu pronaći posao su certificirani IT profesionalci, i to ponajviše iz područja programiranja ili softverskog razvoja. Također, traže se i IT konzultanti, stručnjaci za podršku prodaji IT rješenja, sistemski i mrežni administratori, projektni menadžeri i stručnjaci za sigurnost računalnih sustava. Kako bi informatičkim stručnjacima zainteresiranima za posao u Njemačkoj pomogla u zapošljavanju, Algebra je u sklopu nacionalnog ICT tjedna organizirala Career Day. Algebri su partneri u organiziranju događanja bili njemački školski IT centar GFN i agencija za zapošljavanje informatičara YITP (Young IT Professionals). Oracle Day 2013 Složenost je glavna zapreka inovativnosti Računalstvo u oblaku, društveni mediji, mobilno poslovanje i analiza velikog broja podataka (Big Data), trenutačno su neki od trendova u ICT svijetu. Svjetska kompanija za poslovni softver i hardverske sustave Oracle među prvima je prepoznala njihovu važnost kako bi klijentima osigurala veću učinkovitost te brži razvoj proizvoda i usluga. Marin Tadić, generalni direktor Oraclea Hrvatska, kaže kako se kompanija dobro prilago- dila sadašnjim uvjetima poslovanja jer je bila predvidjela neka tržišna kretanja. “Zbog toga rastemo treću godinu zaredom, premda bi nam posao mo- Tvrtke u Hrvatskoj trebaju prihvatiti izazove koje im pruža ulazak u EU i biti inovativne gao ići i nešto bolje. Od iduće godine očekujem da bude u nekoj mjeri bolja od ove”, istaknuo je on na konferenciji Oracle Day 2013. Tvrtke u Hrvatskoj, nastavio je, trebaju prihvatiti izazove koje im pruža ulazak u Europsku uniju i biti inovativne. A takvih bi tvrtki, prema njegovim riječima, trebalo biti više nego što ih je sada. Pametna granica Jean-Claude Michaca, potpredsjednik Oraclea za inženjerske sustave, naglasio je kako je slože- nost glavna zapreka inovativnosti. “Zato Oracle ulaže pet milijardi dolara godišnje na razvoj rješenja za pojednostavljivanje ITa, kako bi korisnike oslobodio naslijeđenih rješenja, što im ostavlja prostor da se usmjere na inoviranje poslovanja”, ustvrdio je. Uz te trendove na ovoj, sedmoj Oracleovoj konferenciji predstavljeno je nekoliko studija slučaja, odnosno praktičnih primjera iz prakse. Tako je, među ostalima, Nebojša Kirigin, po- moćnik ministra unutarnjih poslova, predstavio NBMIS (National Border Management Information System) ili Pametne granice, projekt nacionalnog informacijskog sustava koji Hrvatska provodi u sklopu uvođenja schengenske granice. Zatim, Mirko Talajić iz Zagrebačke banke izložio je praktični primjer sustava izvješćivanja u stvarnom vremenu, a regionalni sistem integrator Combis, pak, rješenja za poslovno planiranje i analitiku. (B.O.) 26 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Sue Townsend Žena koja je legla u krevet na godinu dana Mozaik knjiga Onoga dana kada su njezina djeca otišla studirati, Eva je legla u krevet i ostala u njemu. Time nikako nije zadovoljan njezin muž, doktor Beaver, koji se žali da je Eva doživjela živčani slom i uzdigla privlačenje pozornosti na novu razinu. Ali glas o Evinu odbijanju da ustane iz kreveta brzo se širi. Horde obožavatelja pišu joj i okupljaju se na ulici. I tako, premda joj svijet uporno zadire u mir, Eva napokon počinje shvaćati što je sloboda. Antti Tuomainen Iscjelitelj Znanje Helsinki je suočen s nemilosrdnim klimatskim promjenama: poplavljeni su tuneli podzemne željeznice, vlasti su izdale upozorenja o malariji, tuberkulozi, eboli i kugi. Pisac Tapani Lehtinen jedan je od rijetkih koji su još voljni živjeti u gradu. Kada njegova supruga Johanna nestane, Tapani kreće u potragu za njom. Čini se da je Johannin nestanak povezan s novinskim člankom na kojem je radila, o politički motiviranom serijskom ubojici koji je poznat kao Iscjelitelj… Steve Berry Aleksandrijska karika V.B.Z. Cotton Malone, umirovljeni elitni operativac Pravosudnog odjela, mora prekinuti miran život koji vodi, nakon što primi uznemirujuće pismo. Njegov sin je otet, u sve je nekako umiješana njegova bivša žena, a ono što otmičari od njega očekuju naprosto je nevjerojatno… Bjesomučna spirala događaja izgrađena je oko potrage za ostacima legendarne aleksandrijske knjižnice – izgubljenog trezora znanja naših predaka koji krije i spoznaje od neprocjenjive važnosti za nas danas. Patrick Lapeyre ŽIVOT JE KRATAK, A ŽELJA BESKRAJNA Školska knjiga Dvojica muškaraca zaljubljena su u istu ženu, zagonetnu Noru: Francuz Louis Blériot, slobodni prevoditelj, depresivan i oženjen uspješnom poslovnom ženom koja ga i uzdržava, i Murphy Blomdale, dobrostojeći američki burzovni stručnjak koji živi i radi u Londonu. Napušteni, a potom iznova uhvaćeni u ljubavnu mrežu, dvojica Norinih ljubavnika vjeruju da je vole, ali nisu spremni promijeniti bilo što zbog nje niti joj predložiti ono što ona od njih očekuje... Daniel Chamovitz ŠTO BILJKE ZNAJU Planetopija Oslanjajući se na najnovija znanstvena istraživanja na polju genetike, dr. Daniel Chamovitz, svjetski priznati biolog, uvodi nas u čudesan život biljaka i pokušava odgovoriti na pitanja kao što su koje boje biljke vide, što čuju, kako znaju kojeg se rasporeda trebaju pridržavati, smeta li im dodir. Ovaj istaknuti znanstvenik istodobno vuče paralele s ljudskim osjetilima kako bi nam pokazao da imamo dosta toga zajedničkog sa suncokretima ili hrastovima. Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. Elido Fazi: Treći svjetski rat Tko je glavni, Obama ili Wall street D ruga knjiga u ediciji Treći svjetski rat Elida Fazija nosi bombastičan naziv Tko je glavni, Obama ili Wall street?. U prvoj knjizi edicije Fazi se bavio istinom o bankama, a u ovoj drugoj - pišući je kao pismo američkom predsjedniku Baracku Obami - naglašava da su vlade svih zemalja zainteresiranije da izađu u susret zahtjevima najvećih investicijskih tvrtki, odnosno krupnom međunarodnom kapitalu, nego željama vlastitih građana. Njujorški Wall Street, ili preciznije investicijski div Goldman Sachs, glavni je igrač na svijetu koji zapravo kontrolira što se smije a što ne smije dogoditi. Prema pisanju ovog talijanskog ekonomista, globalizacija financijskih tržišta dobro je poslužila samo malobrojnima, prije svega onima u skupim odijelima koji se igraju s tuđim ulaganjima na Wall Streetu ili u londonskom Cityju, dok je većina svjetskog stanovništva - njih više od 99 posto - od toga imala samo štetu. Pravila - kako kome Prema njemu, međunarodni financijski sustav rođen poslije Drugog svjetskog rata, koji nadzire udruga financijskih zastupnika razvijenih zemalja, želi nametnuti čvrstu stegu tržištima neposlušnih zemalja poput Grčke i Italije, no istovremeno kad se sami nađu u opasnosti, prekrše svoja pravila. Od 1945. godine središnje banke svijeta su prihvatile dolar kao glavnu valutu međunarodne rezerve. Zahvaljujući tome Sjedinjene Države mogle su si dozvoliti anticikličke politike, dok Globalizacija financijskih tržišta dobro je poslužila malobrojnima, dok je 99 posto svjetskog stanovništva od toga imalo samo štetu su druge zemlje, a posebice one u razvoju, bile prisiljene snalaziti se samo vlastitim novcem. Kako procjenjuje Fazi, sva svjetska štednja je usmjerena prema jednom središtu. Tamo služi isključivo financiranju ogromnog javnog duga Sjedinjenih Država, ističe Fazi, koji je ujedno i najveći na svijetu u apsolutnom iznosu. Istovremeno Amerikance i dalje muči njihov kronični deficit tekućeg računa platne bilance. Kako procjenjuje autor, upravo to je stvorilo izopačeno stanje u kojem se zdravi kapital iz siromašnih ali i onih manje-više dobrostojećih zemalja prelijevao u Sjedinjene Američke Države. Economistove fantazije U knjizi se kritizira i pisanje Economista o tome kako tržišta teže ravnoteži. To je prema Faziju fantazija na koju danas više nitko nije sklon staviti ulog, iako financijski kapital nastavlja izmišljati nove instrumente kako bi bio slobodan prelijevati se iz zemlje u zemlju, otežavajući državama da ga oporezuju ili reguliraju. U knjizi autor analizira fluktuaciju pojedinih ključnih ljudi iz Goldman Sachsa na najvažnija mjesta u financijskim institucijama svijeta, analizira uzroke ove aktualne krize ali i pogrešne odluke onih koji su kontrolirali američko financijsko tržište i doveli početkom ovog stoljeća do neodrživog zaduživanja koje je srušilo velike svjetske banke i čije dugove su platili najvećim dijelom porezni obveznici. Knjigu je izdao Tim press, a tiskao Grafički zavod Hrvatske. (K.S.) O autoru Elido Fazi je talijanski ekonomist, publicist i pisac. Rođen je 1952. godine, diplomirao je ekonomiju 1975. godine na rimskom sveučilištu La Sapienza, a doktorirao na Sveučilištu u Manchesteru. Radio je za Ford Europa u Londonu, a od osamdesetih piše za novine koje će kasnije postati Economist. Godine 1993. napušta taj časopis i osniva Business International koji organizira poslovne konferencije u Italiji. Godinu kasnije je osnovao i vlastitu nakladničku kuću koja brzo postaje jedan od najvećih talijanskih nakladnika. U obje tvrtke 2009. i 2010. prodao je većinski udjel. Od prošle godine piše blog pod nazivom Jedan euro. 27 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Pilana i čarapara, dionice i parkiralište Pilana u Makloševcu, kod Našica, Osječko-baranjska županija, i pripadajuće pokretnine po početnoj cijeni od 1.108.916 kuna. Jamčevina je 10 posto od početne cijene. Dodatne informacije i razgledavanje nekretnine uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju Želimiru Uršulinu na broj 042/771 850 ili 098/481 953. Dražba se održava 16. travnja 2013. u 8 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 232/II. Poslovno-proizvodni pogon u Koprivnici kod Pleternice, Požeško-slavonska županija, prodaje se kao cjelina za ukupnu početnu cijenu od 74.041.140 kuna. Jamčevina je 10 posto od početne cijene. Dodatne informacije i razgledavanje nekretnine uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju Želimiru Uršulinu na broj 042/771 850 ili 098/481 953. Dražba se održava 16. travnja 2013. u 8 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 232/II. Poslovni prostor u prizemlju stambene zgrade, dvije garaže, oprema i inventar, u Splitu, ukupne površine 82 četvorna metra, prodaje se kao cjelina po početnoj cijeni od 600.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a imovina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom na broj mobitela 091/5888 133. Dražba se održava 16. travnja 2013. u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I., sudnica broj 5. Poslovni kompleks Adriachema u Kaštel Su- ćurcu, ukupne površine 68.078 četvornih metara, prodaje se kao tehnološka cjelina po početnoj cijeni od 50.719.000 kuna. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana od 9 do 14 sati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem Ivom Jukićem na telefon 021/225 417. Dražba se održava 18. travnja 2013. u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 22, podrumski dio. Tekstilna industrija, proizvodnja čarapa u Čakovcu, prodaje se kao proizvodno-tehnološka cjelina po početnoj cijeni od 54.651.685,55 kuna. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije mogu se dobiti uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/481 953. Dražba se održava 18. travnja 2013. u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Ulica Braće Radića 2, soba 223/II. Dionice Peveca, 2171 komad, prodaju se neposrednom pogodbom po početnoj cijeni od 217.100 kuna. Jamčevine nema, a dodatne informacije mogu se dobiti uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/4647 823. Strojevi i oprema za industriju tekstila, odjeće i kože, imovina Goričanke u stečaju, prodaje se po početnoj cijeni od 425.888,76 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgle- davanje se može dogovoriti svakim radnim danom od 9 do 12 sati, na telefon 01/4647 218. Prednost pri kupnji imat će ponuđač koji ponudi kupnju svih oglašenih pokretnina u cijelosti. Rok za predaju ponuda je 16. travnja 2013. Kamion MAN kiper, ljubičasti, proizveden 1993. godine, prodaje se u Ogulinu po početnoj cijeni od 72.900 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje se može obaviti uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/5170 411. Ponude se primaju do 19. travnja 2013. Strojevi i oprema za industriju tekstila, odjeće i kože u Imotskom, prodaju se po početnoj cijeni od 1.109.892 kune. Jamčevina je pet posto, a dodatne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana od 8 do 15 sati u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na broj mobitela 098/264 409. Pisane ponude se primaju do 19. travnja 2013., a javno otvaranje prispjelih ponuda održat će se 23. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I., sudnica broj 5. Jedanaest parkirališnih mjesta u Krapini, ukupne površine 182 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 273.919,55 kuna, prodaju se po umanjenoj cijeni od 180.000 kuna. Jamčevina je 30.000 kuna, a nekretnina se može razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/2512 772. Dražba se održava 17. travnja 2013. u 11.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba broj 88/II. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) Tekstilni proizvodi Uzair Enterprises, Karachi, Pakistan, www. uzairenterprises.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik kućanskog tekstila: ručnika, kupaćih ogrtača, pamučnih torbi, pregača, kuhinjskih krpa... Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Shafiq Ghori, info@uzairenterprises. com, +92 333 3322039. Autooprema Auto Kontakt, Zagreb, www.autokontakt.hr, je hrvatski proizvođač, izvoznik, uvoznik i distributer u području autoindustrije. Proizvodi kutije prve pomoći, tekstilne autotepihe, autopresvlake i setove obvezatne autoopreme. Traži kvalitetne tvrtke iz inozemstva zainteresirane za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Neven Dežđek, info@autokontakt. hr, +385 1 2921976. Suradnja Terra, Stumi, Ukrajina, www.terrapumps.com. ua. Tvrtka je proizvođač pumpi, kompresora, rezervnih dijelova za pumpe tipa PE, SE, D, zrakopraznih pumpi... Rade na zamjeni dijelova i detalja, obavljaju remont električnih motora i njihovih rezervnih dijelova (koluta, radnih kotača, rotora, ležaja s unutarnjim promjerom od 50 do 750 mm). Tvrtka želi naći poslovnog partnera za isporuku opreme i rezervnih dijelova toplocentralama, tvrtkama metalne i kemijske industrije, šećeranama... Kontakt: terranasos2007@yandex. ru, +380 542 640432. MDF-a. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: [email protected], +90 216 5910471. Otkup vrijeska Syntal Italia srl, Borgo Priolo, Italija, www. syntal.it. Tvrtka želi otkupiti vrijesak (Calluna vulgaris) koji im služi za biofiltere u njihovim postrojenjima. Potrebna im je velika količina vrijeska - 150 do 200 kamiona. Kontakt: Martina Bonadei, bonadei@syntal. it, +39 0383 805842. Distribucija medicinske opreme Atac Medikal, Sehitkamil, Turska, www.atacmed.com. Tvrtka traži distributere u Hrvatskoj. Bave se trgovinom medicinske opreme. Asortiman proizvoda uključuje: kemikalije, instrumente za mjerenje i testiranje, laboratorijske uređaje i namještaj... Kontakt: [email protected], +90 342 3239227. Profili od šperploča i MDF-a Mogibob Mobilya, Istanbul, Turska, www.mogimob.com.tr. Tvrtka je proizvođač okvira za vrata, oplatnih i obrubnih profila od šperploča i Kalupi Xinbao Mould Company, Foshan City, Guangdong, Kina, www.xinbao-mould.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik različitih vrsta kalupa (plastični kalupi, kalupi za lijevanje, kalupi od duplog materijala...). Tvrtka posjeduje ISO 9001:2000. Kontakt: marketing@ xinbao-mold.com, +86 757 25336256. IZBOR IZ NADMETANJA bavlja radnu zaštitnu odjeću. Rok dostave ponuda je 22. travnja. Hrvatska Službene jakne Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja službene jakne za časnike. Rok dostave ponuda je 20. svibnja. Održavanje vrata i rampi Grad Zagreb nabavlja usluge održavanja automatskih vrata i parkirnih rampi. Rok dostave ponuda je 2. svibnja. Sanitetska vozila Dom zdravlja Zadarske županije nabavlja sanitetska vozila. Rok dostave ponuda je 21. svibnja. Radna odijela Tvrtka Varkom nabavlja zaštitna radna odijela. Rok dostave ponuda je 25. svibnja. Izrada štambilja Usluge čišćenja tramvaja Ministarstvo financija, Porezna uprava, Regionalni centar Niš nabavlja usluge izrade štambilja. Rok dostave ponuda je 1. lipnja Regija Putnička vozila Platno Zagrebački holding nabavlja usluge čišćenja unutrašnjosti tramvaja. Rok dostave ponuda je 16. svibnja. Općina Zenica nabavlja putnička vozila. Rok dostave ponuda je 8. svibnja. Termoelektrane i kopovi Kostolac nabavljaju filc i pamučno platno. Rok dostave ponuda je 16. svibnja. Udžbenici Brčko Distrikt nabavlja udžbenike za osnovne škole. Rok dostave ponuda je 9. svibnja. Radna zaštitna odjeća Komunalno stambeno javno poduzeće Budva na- Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 [email protected] www.briefing-nadmetanja.hr 28 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 685 mil € ( 1,22 mlrd € robni je izvoz u veljači robni uvoz u istom razdoblju Robna razmjena Deficit porastao na 539 milijuna eura U veljači je vrijednost izvoza na godišnjoj razini povećana za 0,6 posto, a uvoza za 0,4 posto, što je dovelo do blagog povećanja robnog deficita od 0,16 posto P rema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom veljače je zabilježen blagi rast robnog izvoza i uvoza. Nakon što je dva mjeseca bilježio pad, vrijednost izvoza je u odnosu na prošlogodišnju veljaču povećana za 0,6 posto. Istodobno vrijednost uvoza povećana je za 0,4 posto što je dovelo do blagog povećanja robnog deficita od 0,16 posto. Robni je izvoz u veljači iznosio 685 milijuna eura, dok je robni uvoz iznosio 1,22 milijarde eura. Deficit robne razmjene porastao je na 539 milijuna eura, a pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 56 posto. U odnosu na siječanj robni je izvoz povećan za 13,1 posto, dok je uvoz zabilježio rast od 8,5 posto. Prema kategorijama NKD-a vidljivo je da na kretanje izvoza i dalje najviše utječe smanjeni izvoz ostalih prijevoznih sredstava. Izvoz ove djelatnosti, koji u najvećoj mjeri čini brodogradnja, smanjen je u veljači za 74,4 posto. S obzirom na to da je brodogradnja bila jedan od naših najvažnijih izvoznih sektora, restrukturiranje i smanjena proizvodnja negativno se odražavaju i na izvoz. Proizvođačke cijene Turizam Nastavak usporavanja godišnjeg rasta U veljači 135.000 turističkih dolazaka Usporavanje godišnjeg rasta proizvođačkih cijena u odnosu na prethodne mjesece nastavljeno je i tijekom ožujka. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke cijene ukupne industrije porasle su u ožujku za 1,6 posto na godišnjoj razini (2,4 posto u veljači). Pri tome prevladavajući utjecaj na rast proizvođačkih cijena i dalje dolazi od rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu, dok su proizvođačke cijene na nedomaćem tržištu u ožujku zabilje- Izvoz će ipak rasti Značajan pad izvoza zabilježen je, uz brodogradnju, i kod prehrambenih proizvoda (-21,1 posto), dok je žile pad. Proizvođačke cijene na domaćem tržištu zabilježile su godišnji rast od 3,2 posto, što je usporavanje rasta u usporedbi s veljačom kada su porasle 3,7 posto. Ako se isključi energija, godišnji rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu iznosi 1,2 posto. Cijene na nedomaćem tržištu ostvarile su pad od 1,1 posto na godišnjoj razini. Indeksi proizvođačkih cijena na domaćem tržištu prema kategorijama GIG-a i dalje potvrđuju dominantan utjecaj cijena energije na godišnji rast proizvođačkih cijena. Iako je na godišnjoj razini rast cijena energije prilično usporen u odnosu na prethodne mjesece, on je i dalje na znat- no višim razinama nego druge kategorije (+6,4 posto). Uz energiju rast cijena zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda (1,1 posto) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (2,3 posto), dok proizvođačke cijene kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini (2,8 odnosno 1,2 posto). Prema NKD-u u djelatnosti rudarstvo i vađenje zabilježen je pad od 5,8 posto. Uz to, cijene proizvodnje prehrambenih proizvoda više su za 3,8 posto, a u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije cijene na domaćem tržištu više su za 18,3 posto na godišnjoj razini. U skladu s uobičajenim sezonskim kretanjima, u veljači je zabilježen razmjerno mali broj turističkih dolazaka i noćenja. Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan broj turističkih dolazaka iznosio je 135.000, što je za 15,2 posto više nego u prošlogodišnjoj veljači. Tome je pridonio rast dolazaka i domaćih i stranih turista, iako je rast kod domaćih turista bio snažniji nego kod inozemnih (16,8 posto naprama 13,8 posto). U veljači je ostvareno 312.000 noćenja, što je na godišnjoj razini 9,5 posto više. Pri tome su domaći turisti ostvarili 5,4 posto više noćenja nego lanjske veljače, dok su turistička noćenja inozemnih turista izvoz porastao u kategorijama proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka U odnosu na siječanj robni je izvoz povećan 13,1 posto, a uvoz 8,5 posto (+23,9 posto), proizvodnje gotovih materijalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (+31,0 posto), te u kategoriji opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (+112,3 posto). Na strani uvoza, najveći rast zabilježen je u kategorijama rudarstva i vađenja (+34 porasla za 13,5 posto na godišnjoj razini. U strukturi noćenja stranih turista, prema zemlji prebivališta dominirali su turisti iz susjednih zemalja (Slovenija 15,6 posto, Italija 10,8 posto, Bosna i Hercegovina 9,2 posto) te turisti iz Austrije (10,3 posto) i Njemačke (8,1 posto). Tijekom prva dva ovogodišnja mjeseca broj turističkih dolazaka porastao je za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je broj noćenja smanjen za jedan posto čemu je pridonio pad noćenja domaćih turista. Unatoč padu tijekom veljače, u 2013. godini analitičari RBA očekuju nastavak blago pozitivnih stopa rasta noćenja turi- posto) te uvozu prehrambenih proizvoda (+23,5 posto). U nastavku godine očekivanje rasta neto izvoza analitičari RBA temelje na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta i iskorištavanju prednosti jedinstvenog europskog tržišta te na rastu pokazatelja u turizmu, iako rigidna struktura izvoza i restrukturiranje u pojedinim granama te očekivani gospodarski pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija, Slovenija) ograničavaju snažniji doprinos izvoza gospodarskom oporavku. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom, zaključuju oni. sta. Nominalni prihodi od turizma također bi trebali rasti i to za oko tri posto, no rast će ograničavati nepovoljna gospodarska kretanja na našim emitivnim tržištima. Osim toga, analitičari očekuju da bi se pad životnog standarda mogao odraziti na broj turističkih dolazaka domaćih turista, odnosno kraće trajanje turističkih boravaka i smanjenje (realne) potrošnje. 29 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. ( 2% pad BDP-a u 2012. ( 5,2% inflacija u prošloj godini HRVATSKA NARODNA BANKA Oporavak kasniji od očekivanog Zbog daljnjeg rasta nezaposlenosti i smanjivanja realnih plaća, pad osobne potrošnje mogao bi biti izraženiji nego što se pretpostavljalo. U nastavku godine očekuje se stabilan tečaj kune prema euru. Inflatorni pritisci proizišli iz domaćega gospodarskog okružja trebali bi ostati prigušeni Z načajan pad BDP-a u posljednjem tromjesečju 2012., kao i smanjena očekivanja gospodarskog rasta u okružju, upućuju na to da bi oporavak mogao započeti kasnije nego što se prije očekivalo, a to će negativno utjecati na godišnju stopu rasta u 2013. Pritom bi, zbog daljnjeg rasta nezaposlenosti i smanjivanja realnih plaća, pad osobne potrošnje mogao biti izraženiji nego što se pretpostavljalo. Najavljenim rebalansom proračuna smanjit će se, između ostalog, i kapitalna ulaganja države. Saldo tekućeg računa platne bilance mogao bi se nastaviti poboljšavati u uvjetima slabe domaće potražnje, pa se ne predviđaju ni pritisci na financijskom računu platne bilance. U nastavku godine očekuje se stabilan tečaj kune prema euru. Inflatorni pritisci proizišli iz domaćega gospodarskog okružja trebali bi ostati prigušeni, što bi uz očekivano slabljenje uvoznih inflatornih pritisaka u nastavku godine trebalo utjecati na usporavanje inflacije potrošačkih cijena. Fiskalna konsolidacija ostvarena u 2012. neće se nastaviti u tekućoj godini ako s rebalansom proračuna ne dođe do znatnog smanjenja rashoda. U 2013. očekuje se nastavak snažnog rasta javnog duga, ističe se među ostalim u najnovijem Biltenu HNB-a. Blag rast izvoza robe i usluga Realni je bruto domaći proizvod u četvrtom tromjesečju bio za 1,2 posto manji u usporedbi s trećim (sezonski prilagođeni podaci). Kontrakcija odražava nastavak smanjivanja investicija i osobne potrošnje, dok je inozemna potražnja donekle ublažila nepovoljna kretanja. Na razini cijele 2012. godine BDP je pao dva posto. Kumulativno je od 2008. smanjenje BDP-a dosegnulo nešto više od 10 posto. Pritom već treću godinu zaredom Hrvatska ostvaruje najslabije rezultate glede rasta u usporedbi sa zemljama Srednje i Istočne Europe. Ukupan izvoz robe i usluga u posljednjem lanjskom kvartalu nastavio je blago rasti, za razliku od ostalih sastavnica agregatne potražnje, čija su kretanja bila nepovoljna. Tome su pridonijeli razmjerno dobri rezultati u izvozu robe, posebice intermedijarnih proizvoda, netrajnih proizvoda za široku potrošnju i nekih kapitalnih proizvoda te izvoza usluga. Broj zaposlenih, pak, snažno je pao u posljednjem kvartalu protekle godine, a pad se donekle usporio u siječnju. Administrativna stopa nezaposlenosti prvi je put nakon 2003. porasla iznad 20 posto, a očekuje se i rast anketne stope, koja je u prva tri tromjesečja 2012. prosječno iznosila 15,1 posto. Mjesečne stope inflacije potrošačkih cijena (sezonski prilagođene i svedene na godišnju razinu) smanjile su se potkraj protekle i početkom ove godine, što upućuje na slabljenje inflatornih pritisaka. Takva su kretanja odraz slabe domaće potražnje, smanjenja jediničnih troškova rada i slabljenja uvoznih inflatornih pritisaka, osobito cijena prehrambenih sirovina i sirove nafte na svjetskom tržištu. U siječnju 2013. potrošačke su cijene porasle za 0,1 posto u odnosu na lanjski prosinac, ali je godišnja stopa inflaci- je porasla znatnije, sa 4,7 posto u prosincu 2012. na 5,2 posto, i to ponajviše zbog nepovoljnog učinka baznog razdoblja. U idućim mjesecima može se očekivati pad godišnje stope inflacije jer je rast cijena u prvoj polovini 2012. godine bio snažan. poduzećima upućuju na pad troškova financiranja države, a u manjoj mjeri i smanjenje troškova poduzeća. Sniženje kamatnih stopa na kredite poduzećima nije se značajnije odrazilo na obujam njihova ukupnog financiranja, koje se u posljednjem tromjesečju 2012. tek blago U posljednjem tromjesečju 2012. gotovo nije bilo novih inozemnih vlasničkih ulaganja Nastavku smanjivanja manjka na tekućem računu platne bilance u posljednjem tromjesečju 2012. ponajviše je pridonijela kontrakcija manjka robne razmjene, zbog daljnjeg oporavka izvoza i slabljenja uvoza. Dodatan doprinos dalo je i smanjenje manjka na računu faktorskih dohodaka te porast neto prihoda od usluga. Zamjetno niži zahtijevani prinosi na državne obveznice na inozemnom tržištu, niže kamatne stope ostvarene na aukcijama trezorskih zapisa i nešto povoljnije kamatne stope na nove kredite banaka povećalo, dok je na godišnjoj razini ostalo gotovo nepromijenjeno. Krediti stanovništvu u 2012. su se smanjili, a takav trend nastavio se i na početku 2013. godine. Smanjen fiskalni manjak države U posljednjem tromjesečju 2012. gotovo nije bilo novih inozemnih vlasničkih ulaganja tako da je relativno malen priljev kapitala bio rezultat povećanja inozemne zaduženosti. Njega je potaknulo zaduživanje nekoliko velikih poduzeća u inozemstvu, dok su se banke nastavile razduživati. Relativni pokazatelji inozemne zaduženosti na kraju 2012. nisu se značajnije promijenili u odnosu na kraj prethodne godine. Likvidnost bankarskog sektora u posljednjem je lanjskom kvartalu ostala vrlo visoka, a kamatne stope na domaćem tržištu bile su stabilne i na vrlo niskim razinama, promatra li se dulje razdoblje. Povećanje poreza i njihova bolja naplata rezultirali su godišnjim rastom prihoda konsolidirane središnje države u prvih 11 mjeseci 2012. od 2,4 posto. Rashodi su u istom razdoblju tek blago smanjeni. Ukupan fiskalni manjak države smanjen je gotovo za tri milijarde kuna, na 10,2 milijarde. Rast javnoga duga bio je puno izraženiji jer je država preuzela kreditne obveze brodogradilišta, te je on potkraj studenoga dosegnuo 174,1 milijardu kuna ili 52,5 posto BDPa, što je povećanje od 20,2 milijarde kuna u odnosu na prosinac 2011. Premija kreditnog rizika, pak, ostala je jedna od najviših u zemljama Srednje i Istočne Europe. 30 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3773, 15. travnja 2013. Tržište novca Zagreb Ponuda kuna znatno nadmašuje potražnju Jelena Drinković Kretanje na Tržištu novca Zagreb P rošla srijeda je bila dan događaja na novčanom tržištu. Konverzijom deviza od dolarske državne obveznice u protuvrijednosti od 3,5 milijardi kuna, ionako likvidan sustav dobio je dodatnu likvidnost. U srijedu je započelo i novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje nije donijelo nikakve promjene u odnosu ponude i potražnje novca, a kamatne stope bilježe i dalje najniže razine. Vijest dana bilo je priopćenje središnje banke o odluci kojom se stopa remuneracije koju HNB u mil. kn Ponuda Potražnja Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet 8.4.’13. - 12.4.’13. 2.4.’13. - 5.4.’13. u% 4 500 400 3 300 2 200 1 100 0 8.4.2013. 9.4.2013. 10.4.2013. obračunava na prekonoćne depozite poslovnih banaka smanjuje s dosadašnjih 0,25 na nula posto. Iako je započelo novo razdoblje održavanja, već prvog dana ponuda viškova kuna znatno nadmašuje potražnju, a zbog limi- 11.4.2013. 0 12.4.2013. ta sudionika dio potražnje svakodnevno ostaje nepodmiren. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 2,18 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna stopa iznosila 1,61 posto. Ministarstvo financija ovaj tjedan najvjerojatnije ponedjeljak utorak neće imati potrebu za novim zaduženjem budući da nije najavilo održavanje iduće aukcije trezorskih zapisa. Uoči vikenda središnja banka je intervenirala na deviznom tržištu prodajom 214,9 milijuna eura srijeda četvrtak petak po tečaju od 7,6077 kuna čime će iz bankarskog sustava biti povučeno 1,634 milijarde kuna. Time je, s jedne strane, pojačana ponuda deviza koja će stabilizirati tečaj, a s druge strane, djelomično ublažena obilna kunska likvid- nost na novčanom tržištu. U svakom slučaju, iza nas je tjedan vrlo aktivne monetarne politike koja će u budućnosti zasigurno utjecati na kretanje pokazatelja novčanog tržišta. Osobito će biti zanimljivo pratiti koliko će odluka o ukidanju kamate na prekonoćni depozit pojačati ponudu novca i smanjiti kratkoročnu kamatnu stopu, te koliko će veliki potencijal ponude utjecati na poticanje novih aktivnosti na financijskom tržištu. Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Euro raste, franak stabilan Mirex u porastu Hrvatska je valuta prošli tjedan blago oslabjela prema euru i ojačala prema američkom dolaru, dok je valuta EUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar 6,137418 CAD kanadski dolar 5,763270 JPY japanski jen (100) 6,881297 CHF švicarski franak 6,253922 GBP britanska funta 8,956571 USD američki dolar 5,833064 EUR euro 7,610398 7.62 lara bilo je vrlo slično: nakon kratkotrajnog slabljenja, povratak na poziciju s početka tjedna. USD 5.85 7.61 primjena od 12. travnja 2013. 8.4. Izvor: HNB razdoblja laganog pada do kraja tjedna vratio na razinu malo iznad 6,25 kuna. Kretanje tečaja do- švicarski franak stabilan. Euro se čvrsto drži iznad 7,60 kuna, uz blagi trend rasta. Franak se nakon 9.4. 10.4. 11.4. CHF 6.27 5.84 6.26 7.60 5.83 6.25 7.59 5.82 6.24 7.58 5.81 6.23 7.57 5.80 6.22 12.4. 8.4. 9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 8.4. 9.4. 10.4. 11.4. 12.4. Međunarodno tržište kapitala Niska rekorda prekinuta Dugi niz rušenja rekorda na američkim je burzama prekinut krajem prošloga tjedna blagim padom indeksa nakon objave podataka o smanjenju pro- meta u maloprodaji za 0,4 posto. Privatna potrošnja igra presudnu ulogu u američkom gospodarstvu jer generira čak dvije trećine ukupne 6600 14950 6520 FTSE 100 14870 gospodarske aktivnosti. Dan ranije ključni američki indeksi dostigli su rekordne razine: Dow Jones je od početka godine porastao 13,4 posto, 3320 Dow Jones 3296 6440 14790 3272 6360 14710 3248 6280 14630 3224 6200 14550 3200 8.4. 3800 3770 9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 8.4. 8000 CAC40 7910 9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 8.4. 13600 DAX 13480 3740 7820 13360 3710 7730 13240 3680 7640 13120 3650 7550 13000 8.4. 9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 8.4. 9.4. 10.4. 11.4. 12.4. NASDAQ 9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 10.4. 11.4. 12.4. NIKKEI 225 8.4. 9.4. a S&P 11,7 posto. Snažan rast temelji se na monetarnim poticajima Federalnih rezervi, ali sada postaje upitno hoće li ga opravdati stvarni rezultati kompanija ili je to bio još jedan mjehur od sapunice. Europska tržišta kapitala i dalje su opterećena brigama oko krize eurozone i novim zapletom oko spašavanja Cipra koje bi moglo koštati puno više nego što se ranije pretpostavljalo. Tokijska burza u snažnom je uzletu, pogurnuta monetarnim poticajima japanske središnje banke, slično kao u SAD-u. Mirex, obračunska jedinica koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, proteklog je tjedna pora- stao za 0,64 posto. Tako je u petak dostigao 182,8752 boda, dok mu je sedam dana ranije vrijednost bila 181,7048. MIREX - mjesečni MIREX - tjedni 183 183 182 182 181 181 180 180 11.3. 21.3. 2.4. 11.4. 2.4. 3.4. 4.4. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 11.4.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 187,5881 188,8568 166,6757 182,6694 182,8752 196,7550 219,1172 135,1143 158,5754 159,8161 174,1119 107,9124 121,5926 210,1099 205,1933 221,2911 102,4189 160,7420 140,0721 118,6805 182,0626 124,7138 134,9377 196,2731 167,6271 136,8346 120,5450 156,1621 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 31 www.privredni.hr Broj 3773, 15. travnja 2013. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 244,491 milijuna kuna Obveznički indeksi jako porasli je za 13 milijuna i iznosio 49,321 milijun kuna, što je pad na tjednoj razini od 21 posto. Najveći promet ostvaren je s dionicama Hrvatskog Telekoma, u vrijednosti od 11,193 milijuna kuna, a cijena je zavr- Iztok Likar www.hrportfolio.hr P roteklog tjedna redovni promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na skraćeni prethodni tjedan pao Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Turbo certifikat DAX long 2 Turbo certifikat DAX short Croatia osiguranje d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Ericsson Nikola Tesla d.d. Valamar Adria Holding d.d. Maistra d.d. Zagrebačka banka d.d. Petrokemija d.d. tjedna promjena -1,33% +18,70% -15,54% +2,17% -1,88% -0,13% +0,42% +0,19% +1,72% +9,44% zadnja cijena 213,12 58,90 54,90 7.300,00 286,50 1.532,00 142,10 90,01 38,51 247,99 promet 11.192.912,36 3.125.023,22 2.351.181,28 1.847.866,69 1.618.334,92 1.551.848,80 1.462.131,93 1.384.801,09 1.298.506,89 1.023.509,01 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 49.320.878,45 kn šila na 213,12 kuna, što je tjedni pad od 1,33 posto. Drugo najlikvidnije izdanje je turbo certifikat DAX long2, s tjednim rastom od 18,7 posto i prometom od 3,125 milijuna kuna. Ovotjedni dobitnik je upravo 10 dionica s najvećim rastom cijene Magma d.d. Tekstilpromet d.d. Lošinjska plovidba - holding d.d. Turbo certifikat DAX long 2 Hrvatska poštanska banka d.d. Turbo certifikat € bund fut. long Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Turbo certifikat € bund fut. short 1 Centar banka d.d. Turbo certifikat DAX long DAX long2, a slijedi Petrokemija čija je cijena porasla za 9,44 posto i skupila 1,024 milijuna kuna prometa. Među najlikvidnijima pad bilježe četiri izdanja, a gubitnik tjedna je turbo certifikat DAX tjedna promjena +28,57% +20,00% +19,66% +18,70% +18,11% +15,71% +14,00% +12,32% +12,00% +11,43% zadnja cijena 0,99 300,00 42,00 58,90 1.376,03 116,40 5,70 46,50 84,00 140,40 promet 73.933,14 2.400,00 19.737,59 3.125.023,22 89.444,82 46.360,00 148,20 285.429,70 721,50 8.424,00 INVESTICIJSKI FONDOVI index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr zadnja vrijednost 1.971,9900 1.094,3100 103,4655 123,6173 short (-15,54 posto) s prometom od 2,35 milijuna kuna. Svih 10 najlikvidnijih izdanja ostvarilo je pro10 dionica s najvećim padom cijene Vis d.d. Elektropromet d.d. HTP Korčula d.d. Turbo certifikat zlato long Uljanik d.d. Turbo certifikat DAX short Centar banka d.d. (povl.) Turbo certifikat nafta long Hoteli Brela d.d. Saponia d.d. zadnja cijena 10,00 6,04 39,00 57,40 33,77 54,90 76,75 102,00 95,50 142,20 promet 1.094,88 2.990,08 71.408,56 414.682,70 191,31 2.351.181,28 9.412,50 45.050,00 33.380,00 28.300,50 *vijesti Proteklog su tjedna kod fondova prevladali pozitivni rezultati. Od ukupno 84 aktivna, 52 fonda ostvarila su rast vrijednosti, a 32 bilježe pad. Najveći rast kod dioničkih fondova od njih 19, koliko ih je poraslo, ostvario je NFD Aureus US Algorithm sa 2,35 posto, čime je postao i dobitnik tjedna. Slijede Platinum Global Opportunity i NFD Aureus New Europe s rastom od 2,25, odnosno 1,98 posto. U grupi dioničkih fondova pao je 21 fond, a najviše Ilirika Gold, za 2,2 posto, te time postao i gubitnik tjedna. Slijede AC Rusija i PBZ I-Stock s padom od 1,48 i 1,29 posto. Pet mješovitih je poraslo, a najuspješniji je bio drugi tjedan uzastopno HPB Global s tjednim rastom od 0,3 posto. Slijedi Raiffeisen Balanced s rastom od 0,27 posto. U grupi mješovitih, 10 fondova bilježi pad, a najviše je pao OTP uravnoteženi, za 1,81 posto. Slijedi KD Balanced s padom od 1,34 posto. Iza obvezničkih je drugi uzastopni uspješni tjedan u kojem je njih sedam ostvarilo pozitivne rezultate, najviše PBZ Bond fond za 1,17 po- sto, a slijedi ga Erste Bond s rastom od 0,88 posto. Na negativnoj strani nalazi se samo ZB bond s minusom od 0,01 posto. Svi su novčani fondovi ostvarili pozitivne rezultate, a promjene su se kretale u rasponu od 0,004 do 0,07 posto. Najuspješniji je bio Agram Euro Cash, a slijede Auctor Cash i VB Cash s rastom od 0,05 posto. (I.L.) OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta od 4. 4. do 11.4. 2013. godine Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € € 13,5391 8,8810 117,8000 119,7100 132,0000 52,8739 11,8440 126,3647 49,3600 71,9586 89,6776 78,4400 94,7484 104,5100 47,5414 27,5978 21,1935 69,0717 49,2313 60,3865 72,6543 104,1758 12,2671 6,5714 40,9021 90,0115 480,3269 81,3019 85,7100 132,3220 104,6656 9,0276 113,3574 79,7454 101,6760 9,2608 86,3600 65,7269 110,7700 117,0859 -0,53 -0,24 1,03 0,23 -0,14 -0,71 0,80 0,49 0,96 -0,15 -0,08 -0,34 0,34 0,21 1,39 -1,48 -0,99 -0,37 -0,54 -1,29 0,09 0,24 2,25 0,31 -0,46 -0,13 -1,28 0,43 -0,61 2,35 1,98 -0,01 0,45 0,30 -0,66 0,19 -0,64 -2,20 1,54 -0,61 € kn 143,7700 96,6067 -0,08 -0,47 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond met veći od milijun kuna, a ukupno 11 izdanja protrgovano je u vrijednosti većoj od milijun kuna. tjedna promjena -49,97% -31,05% -29,09% -26,50% -24,96% -15,54% -14,77% -13,56% -12,38% -11,07% Dobitnik tjedna NFD Aureus US Algorithm Naziv(fond) tjedna promjena -0,11% -0,49% +0,90% +0,98% Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € € 10,5543 120,8500 99,9687 80,7085 95,1407 7,8983 75,9870 5,0048 57,1664 8,8188 124,7518 95,9700 98,1407 *Tjedna promjena [%] 0,05 0,27 0,14 0,30 -1,81 -1,34 -0,25 -0,87 -1,00 -0,21 -0,30 -0,06 0,21 € € € € € kn € € 176,3300 12,0307 166,2500 107,7238 125,9300 177,8633 133,6501 121,8169 -0,01 0,21 0,64 1,17 0,88 0,43 0,40 0,59 kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn € 140,1209 171,8923 146,7694 134,6329 153,4000 147,0600 146,6075 127,7146 139,8477 129,8321 123,6514 11,5968 115,6884 80,5854 112,5200 105,6885 103,5900 103,6446 1275,8429 103,2783 100,1456 0,02 0,02 0,03 0,04 0,03 0,03 0,04 0,01 0,02 0,02 0,05 0,07 0,02 0,00 0,02 0,05 0,03 0,03 0,05 0,01 0,01 Valuta Vrijednost udjela OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani HNB: ne možemo spriječiti prijevare Hrvatska narodna banka reagirala je na kritike nakon uhićenja bivših čelnika Karlovačke banke priopćenjem u kojem se ističe kako učestalost i obuhvat nadzora središnje banke ne mogu jamčiti da se nigdje nije dogodila prijevara ili lažno iskazano knjigovodstveno stanje. Bankama se propisuju mjere za unapređenje poslovanja i izvještavanja, a niz takvih mjera izdan je proteklih godina i Karlovačkoj banci, no one imaju status poslovne tajne. HNB ističe da posljedice akcija koje su predmet istrage USKOK-a nemaju utjecaja na iskazano knjigovodstveno stanje niti na sustav korporativnog upravljanja u Karlovačkoj banci. Dokapitalizirana Kent banka Na skupštini hrvatske podružnice turske Kent banke donesena je odluka o dokapitalizaciji u iznosu od 10 milijuna eura. Vlasnik banke, turski Eksen Holding-Süzer Group, uplatio je novih 19.736 dionica nominalne vrijednosti 3800 kuna, te je temeljni kapital Kent banke povećan na 201,7 miliju- na kuna. Dokapitalizacija je provedena kako bi se omogućila ekspanzija banke na hrvatskom tržištu, kao i kontinuitet ulaganja. U drugoj polovini 2013. Kent banka planira otvoriti podružnice u Zadru i Varaždinu, te uvesti kartično poslovanje i mobilno bankarstvo. Optima: rast prihoda Optima Telekom lani je ostvario povećanje ukupnih konsolidiranih poslovnih prihoda za 74,9 milijuna kuna u odnosu na 2011. te su prihodi dosegli 569,1 milijun kuna. Najveći rast bilježe prihodi od interkonekcije, koji su dosegli 39,1 milijun kuna, dok su prihodi od multimedijalnih usluga porasli za 63,2 posto. Prihodi od interneta iznose 86,3 milijuna kuna, što daje rast od 25,6 posto u odnosu na 2011., dok su prihodi od podatkovnih usluga veći za 13,3 posto. Operativna dobit u 2012. godini iznosi 26,4 milijuna kuna. Eurocable u plusu Eurocable Group je u 2012. ostvario 758,4 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je rast od 14,7 posto u odnosu na 2011. godinu. Proizvedeno je 12,2 posto više proizvoda (23.652 tone), a operativni troškovi su smanjeni, što je rezultiralo bruto operativnom dobiti od 8,75 milijuna kuna. Prodaja je i dalje najvećim dijelom usmjerena na tržišta EU-a. Tjedni gospodarski TV magazin SPTV ponedjeljak 19:20 srijeda 12:30 (REPRIZA) VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA) VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA) TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA) SBTV Slavonski Brod petak 21:15 VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA) Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA) TV ŠIBENIK GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA) TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA) U O R G A N I Z AC I J I Prva konferencija za logistiku A K A D E M i JA POTENCIJALI LOGISTIKE I DISTRIBUCIJE PRILIKOM ULASKA U EU PROGRAM Zagreb, 17.4.2013. (srijeda) HOTEL ANTUNOVIĆ dvorana Tomislav od 9 do 16 sati Registracija Antonio Zrilić i Sandra Mihelčić, pozdravni govor i uvodna riječ Antonio Zrilić, „Logistika i Transport u SCM-u – karika koja nedostaje“ Marijan Banelli, „Problematika prijevozništva nakon ulaska u EU“ Olakšavanje trgovine i transporta ulaskom u EU Pauza Transformacija špeditera u logističkog profesionalca Prilagodba distribucije i EU (koridor kroz Neum) Tajana Horvath, „EU fondovi i poticaji u logistici i transportu“ Problematika logistike nakon ulaska u EU iz Iskustva Slovenije Pauza za ručak Bosiljko Zlopaša, „Otvaranje granica, prilagodba carine, carinskih i trošarinskih skladišta“ 15.00 - 16.00 Okrugli stol: „Kako se dovesti do EU i ostati živ?“ uz rezultate istraživanja „Logistička djelatnost prilikom ulaska u EU” 8.30 - 9.00 9.00 - 9.05 9.05 - 9.30 9.30 - 10.00 10.00 - 10.30 10.30 - 11.00 11.00 - 11.30 11.30 - 12.00 12.00 - 12.30 12.30 - 13.00 13.00 - 14.30 14.30 - 15.00 * Organizator zadržava pravo promjene programa seminara. U slučaju otkazivanja sudjelovanja od strane sudionika u roku od dva ili manje dana prije održavanja konferencije, uplaćeni novac se ne vraća. Privredni vjesnik 230x160 Logistika.indd 1 Cijena jedne kotizacije: 952,00 kn + pdv 25% (ukupno: 1.190,00kn) što molimo uplatiti na žiro račun organizatora broj 2340009-1110312376, Centar za management i savjetovanje d.o.o., Zagreb prije održavanja seminara. Gotovinske uplate na samom seminaru ne primamo. Više informacija i prijaviti se možete na brojevima telefona 01/49 21 737 i 01/49 21 742 ili na w w w . p o s l o v n i - s a v j e t n i k . c o m POPUST 5% • za rane prijave i uplate do 15.3.2013. • za pretplatnike Poslovnog savjetnika POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE): • Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije) 12.3.2013. 19:02:28
© Copyright 2024 Paperzz
