Finina Zlatna bilanca
Hrvatski su poduzetnici lani
ostvarili ukupan prihod za
2,6 milijardi kuna manji nego
u 2011. godini
Poljska u Zagrebu
Uz veliko zanimanje za
Croatia osiguranje, Poljaci
iskazali interes za turističke i
prometne projekte
Gledano očima guvernera
Da politika HNB-a nije bila
kontraciklička, tvrdi Vujčić,
aranžman s MMF-om bio bi
neizbježan
aktualno
Str. 8
aktualno
Str. 10-11
aktualno
Str. 10
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 7 7 8
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 20. svibnja 2013.
Godina LX / Broj 3778.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
hrvatske željeznice / poslovanje s kinom / gospodarstvo u regiji / stil / hrwwwatska / svijet financija
investicije
hrvatska gospodarska komora
jednim klikom
do investicije
Katalog investicija, pod nazivom Invest in
Croatia, objedinjuje podatke o ulaganjima
vrijednima gotovo šest milijardi eura
>>4-5
N
EBA
POS ILOG
PR info
EEN osi
ork
on
Što d rope Netw
u
E
prise
Enter
Intervju: kapetan Velibor Gacik
Postoje uvjeti ali – nema ribe
>> 6-7
>> 6
Vezu između uređenosti Save i konkurentnosti hrvatskih
proizvoda objašnjava zamjenik direktora Dunavskog Lloyda
Sa 18.000 tona hrvatska je proizvodnja ribe pala na 5000 tona.
Za usporedbu, Srbija sada proizvodi pet puta više ribe od nas
Tjedni gospodarski razgovori
sptv
pet
uto
19:20
12:30 [R]
TV Nova Pula
sub
sri
VTV
sri
18:00
14:50 [R]
Poljoprivredna TV
Tv šibenik
VKTV Vinkovci
pet
sub
pon
TV ŠIBENIK
12:00
VOX zadar
pet
20:10
14:45 [R]
22:15 [R]
21:30
uto
sri
pon
uto
petak, 24. svibnja u 19.20 sati na
gost Damir Kaša, suvlasnik i direktor Podruma Vineda, Vukosavljevica
17:10
18:05 [R]
17:35
16:35 [R]
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva,
prometa i infrastrukture:
Nećemo kupovati socijalni mir
Lažnim novcem, nezarađenim novcem nećemo kupovati socijalni mir.
Poduzeća željeznice tako
su živjela desetljećima, a
posljedice su njihovo današnje stanje zapuštenosti
i infrastrukture i voznog
parka i nekonkurentnosti.
Željeznice imaju veliku priliku pokrenuti zamašnjak
modernizacije, a paralelno i zamašnjak građevinskog i
gospodarskog rasta. U njih će do 2020. godine biti uloženo tri milijarde eura. Apeliram da tu priliku ne propustimo i pokušamo nadoknaditi ono što je godinama zanemarivano.
Vladimir Kovačević, predsjednik Uprave
Đuro Đaković Grupe:
Spremni za širenje na europsko tržište
Nastavkom suradnje s
francuskim Atir Railom
ojačali smo poziciju na
francuskom tržištu, ali i,
što je nama iznimno bitno,
ponovno pokazali da kvalitetom proizvoda, profesionalnim pristupom i brzinom izrade zadržavamo
kupce i motiviramo ih na nastavak suradnje. Na to sam
iznimno ponosan. Ovaj ugovor je i nastavak strategije
razvoja i proizvodnje specijalnih vagona za specijalne
namjene i pokazuje predanost, fleksibilnost, ali i spremnost Đure Đakovića za širenje na zahtjevnom europskom tržištu.
Toni Balažič, predsjednik Uprave
Mercator Grupe:
Rezultati napora do kraja godine
Nakon godina pada tržišnog udjela, odlučnim operativnim mjerama smo ga
stabilizirali i na nekim tržištima povećali. Negativan poslovni rezultat u
prvom tromjesečju ove
godine planiran je. Svjesni smo da se zbog nepovoljnog makroekonomskog stanja i složenosti procesa
restrukturiranja pozitivni učinci mjera ne mogu ostvariti u kratkom roku. Daljnjim mjerama nastavit ćemo
proces restrukturiranja, a istovremeno pripremiti nove
aktivnosti kao odgovor na zaoštrene ekonomske uvjete. Stoga vjerujem da će se rezultati naših napora vidjeti do kraja godine.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak,
Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković,
Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
G(h)ost komentator: dr. Dragan Lukač, generalni direktor
Novosadskog sajma
Čak 90 godina sajma i 13 godina
bliske suradnje s Hrvatskom
Hrvatska je kao zemlja partner odabrana upravo u godini kada Novosadski
sajam obilježava 90, a Međunarodni poljoprivredni sajam punih 80 godina
uspješnog sajmovanja
N
ovosadski sajam ove godine
obilježava punih 90 godina
postojanja, a Međunarodni poljoprivredni sajam, koji se održava od
18. do 24. svibnja, organizira se već 80 godina.
Raspolažemo ukupnim
izložbenim prostorom od
300.000 četvornih metara. Na Međunarodnom
poljoprivrednom sajmu
već niz godina sudjeluje
oko 1500 izlagača iz šezdesetak država svijeta, a
posjeti ga oko 300.000
ljudi s plaćenim ulaznicama. Zbog svega toga
mnogi ga ubrajaju među
pet najznačajnijih europskih sajamskih priredbi u
svojoj branši. Od tih respektabilnih brojki još su
važnije one koje ostvare
sajamski izlagači. Ugovaranje poslova, ostvareni dogovori o poslovnoj suradnji, promocija
proizvoda, tehnologija i
usluga, te ponovni dolazak izlagača i biznismena
u Novi Sad – najbolji su
dokaz kako je Novosadski sajam, a napose Međunarodni poljoprivredni
sajam, poslovni događaj
velikog značaja ne samo
u Srbiji ili Jugoistočnoj
Europi, nego i u čitavoj
Europi i dobrom dijelu
svijeta.
Upravo nazočnost velikog broja kompanija iz
inozemstva potvrđuje renome Međunarodnog poljoprivrednog sajma kao
mjesta koje je od ključne
važnosti za razvoj agrobiznisa u ovom dijelu Europe. Jedan od jačih aduta
Međunarodnog poljoprivrednog sajma je specijalizirana Izložba poljoprivredne mehanizacije
na kojoj se predstavljaju najnovija dostignuća s
prestižnih svjetskih izložbi agromehanizacije u
Hannoveru i Parizu, pa će
se posjetitelji upoznati s
novitetima koji u velikoj
mjeri olakšavaju poljoprivrednu proizvodnju.
Činjenica da
Hrvatska ulazi u
EU je za privredu
Srbije od velikog
značaja jer će nam
zapadni susjed na
najbolji mogući
način otvoriti vrata
europske obitelji
država
Konkretno, ove je
godine najavljen velik
broj privrednika iz Italije i Slovenije, kao i iz
Hrvatske koja je ove godine zemlja partner. Hrvatska kao zemlja partner
za nas je posebno značajna jer nas vezuju višede-
setljetne veze i zajednički život u bivšoj državi.
Prednost za suradnju hrvatskih i naših kompanija
je i to da nemamo jezične
barijere što je bitna pretpostavka za uspješnu bilancu vanjskotrgovinske
razmjene. K tome, činjenica da Hrvatska ove godine ulazi u EU je za privredu Srbije od velikog
značaja jer će nam zapadni susjed na najbolji mogući način otvoriti vrata
europske obitelji država.
Zahvaljujući Hrvatskoj gospodarskoj komori, a osobito Županijskoj komori iz Osijeka,
hrvatske tvrtke na našem
sajmu aktivno sudjeluju
još od 2000. godine. To
je bilo vrijeme ekonomskog otvaranja naše dvije
zemlje, a osobito Vojvodine i Slavonije. Veliku
ulogu u tome su odigrale upravo osječka Župa-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: [email protected]
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
nijska komora i novosadska Regionalna komora,
ali naravno, prvenstveno
sami izlagači, odnosno
privrednici i konkretna
poduzeća. Još se jednom
potvrdila kompatibilnost
naših privreda. Ostalo je
upamćeno kako je osječki
OLT već prvoga dana sajmovanja te 2000. godine
prodao sve primjerke poljoprivredne mehanizacije i rezervne dijelove koje
je donio na sajam.
Menadžment Novosadskog sajma je na vrijeme uočio svjetske sajamske trendove, pa već
nekoliko godina, pored klasičnog sajmovanja u suradnji s partnerima iz drugih zemalja,
organiziramo neposredne poslovne susrete, tzv.
B2B poslovne razgovore
s unaprijed dogovorenim
predstavnicima kompanija. U cilju modernijeg
pristupa sajmovanja, prije nekoliko godina izgradili smo i suvremeno
zdanje Kongresni centar
Master koji je brzo postao svojevrstan simbol
Novosadskog sajma. Da
bismo i dalje hvatali korak s najboljim europskim sajmovima, predstoji nam novi razvojni i
investicijski ciklus kako
bi se Novosadski sajam
učvrstio na mapi najuspješnijih sajamskih kuća
Europe i svijeta.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
4
TEMA TJEDNA
( 1,334 mlrd €
IZ Kataloga investicija
Hotel Rimska šuma
Daruvar, kongresni, wellness
i zdravstveni dizajn hotel s
visoke četiri međunarodne
zvjezdice.
Vrijednost projekta:
stori za zabavu i kino, u Samoboru.
9 milijuna €
Zračna luka Čazma
Žičara Sljeme
štene u promet 1963. godine,
gradnja javne garaže i pratećih objekata.
Vrijednost projekta:
Hrvatska
Hrvatska gospodarska
gospodarska komora
komora
40 milijuna €
Imperium Tower
Lokacija na križanju Zagrebačke avenije i Savske ulice,
moguća gradnja do 28 katova.
Vrijednost projekta:
50 milijuna €
Phoenix Plaza
Trgovačko-kulturni centar u
Sesvetama na zemljištu od
200.000 četvornih metara.
Vrijednost projekta: 115 milijuna €
Croaton – reciklaža
Tvornica za zbrinjavanje i
reciklažu otpadnih muljeva,
građevinskog otpada i proiVrijednost projekta: 2,25 milijuna € zvodnju građevinskih materijala u Popovcu, Kraljevečki
Novaki.
Bjelovarski sajam
Obnova objekata i proširenje Vrijednost projekta: 45 milijuna €
djelatnosti međunarodno poToranj Matrix
znatog sajma u Gudovcu.
Vrijednost projekta: 10 milijuna € Na lokaciji u Zagrebu, na
križanju Savske ceste i ZaVađenje tehničkog kamena grebačke avenije planiran je
Eksploatacijsko polje u općini toranj od 41 kata.
Zračno pristanište Grabovnica, 3 km istočno od središta
grada Čazme. Prostire se na 9
ha, od Zagreba 60 km.
Podcrkavlje s velikim rezerva- Vrijednost projekta: 115 milijuna €
ma kalcita i tehničko-građevRimac automobili
nog kamena.
Razvoj i proizvodnja pogonVrijednost projekta: 2 do 4 mil. €
skih i baterijskih sustava te
supersportskih
električnih
Bioplinska elektrana
U poslovnoj zoni Rižino polje vozila.
u Brodskom Stupniku planira Vrijednost projekta: 10 milijuna €
se izgradnja bioplinske elekKongresni centar Zagreb
trane.
Planirana gradnja kongresnog
Vrijednost projekta: 3,5 milijuna €
centra u bloku Pierottijeva,
Jukićeva, Savska i KršnjavoTrgovački centar City
ga. Izrađeno je idejno urbaniColosseum
stičko-arhitektonsko rješenje.
Traži se ulagač u trgovački
Vrijednost projekta: 50 milijuna €
centar koji se gradi od 2011.
godine. Više od 70 posto pro- Akvarij u Zagrebu
stora u centru je već iznajmljeno.
Vrijednost projekta:
iznos potencijalnih investicija u Zadarskoj županiji
Vrijednost projekta: 170 milijuna €
25 milijuna € Obnova sljemenske žičare pu-
Hotel Aquae Balissae
Hotel u Daruvaru, s tri do četiri međunarodne zvjezdice uz
Termalni vodeni park Aquae
Balissae.
Vrijednost projekta:
Privredni vjesnik
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
53 milijuna €
Eko projekt Sestrun
Solarna energana od pet
megavata u Rogotinu, mrijestilište morske ribe (brancin,
orada), uzgoj morske i slatkovodne ribe u recirkulacijskim Za obogaćivanje turističke
pogonima na kopnu.
ponude Zagreba planirana je
Vrijednost projekta: 22 milijuna € gradnja akvarija na prostoru
starog gradskog kupališta na
Hrvatski san – Dubrovački Savi.
biser
Vrijednost projekta: 9 milijuna €
Veliki luksuzni turistički resort
sa sedam hotela, 220 vila, s Hotel Villa Rosetta
marinom za megajahte i golf U Savudriji na samoj morskoj
terenom. Projekt je ukupne obali prodaje se hotel s četiri
površine oko 260 ha.
zvjezdice.
Vrijednost projekta: 920 milijuna € Vrijednost projekta:
6 milijuna €
Fantasy land
Hotel Vila Vrsar
Vodeni park s dva hotela, pro- Novoizgrađeni hotel sa 36
Jednim klikom
do investicije
U okviru svoje poslovne mreže, preko županijskih komora, na jednom su mjestu pri
eura. Katalog investicija, pod nazivom Invest in Croatia, može se pretraživati po žu
Igor Vukić
[email protected]
C
ijela država raspravlja o tome
kako privući investitore. Od Vlade i ekonomskih analitičara do
razgovora uz kavu, raspravlja se o modelima
ulagačkih poticaja, poslovično kritizira spora administracija...
Hrvatska gospodarska
komora odlučila je svemu tome dati konkretan
doprinos. U okviru svoje poslovne mreže, preko županijskih komora,
na jednom su mjestu prikupljeni podaci o investicijama iz cijele Hrvatske,
vrijednima gotovo šest
milijardi eura.
Vrlo pregledan
katalog
Katalog investicija, pod
nazivom Invest in Croatia, može se pronaći na internetskoj stranici www.
hgk.hr. Objavljen je na hrvatskom i engleskom jeziku. Katalog je veoma
pregledan, može se pretraživati prema zemljopi-
snom principu, po svakoj
od županija i po gospodarskim sektorima u koje
spada svaki od ponuđenih
projekata.
S obzirom na to da su
investicije u raznim fazama dovršenja, potencijalni ulagači mogu naći i
analize dokumenata koji
su prikupljeni za projekt
i popis onih koje još treba pribaviti. Navedeni su
ukupni novčani iznosi potrebni za realizaciju, kao
i iznosi novca koji je već
uložen u pripremu.
Uz većinu investicija su i fotografije i nacrti idejnih projektnih rješenja. Uz svaki projekt
nalaze se i adrese i brojevi
telefona osoba koje mogu
dati dodatne informacije i
uputiti ulagače na jednostavnije puteve za realizaciju projekta.
Ukupno najveći iznos
potencijalnih investicija
nalazi se u Zadarskoj županiji. Vrijedne su 1,334
milijarde eura. Tu se nalazi turističko naselje
na Pagu, projekt Rivijera Pašman, kombinirana elektrana Bravar kod
Obrovca i drugo. S potencijalom od 1,308 milijardi eura slijedi Primorskogoranska županija. Među
15 projekata su i solarna
Navedeni su
ukupni novčani
iznosi potrebni za
realizaciju, kao i
iznosi novca koji
je već uložen u
pripremu
elektrana Kukuljanovo,
sportski centar Platak, intermodalni logistički centar Miklavija i slično.
Županije s većim brojem predstavljenih projekata su i Ličko-senjska
(15), Grad Zagreb i Zagrebačka županija (12),
Istarska (11), Krapinskozagorska (8)...
Prema gospodarskim
sektorima, prednjače ulagački projekti iz turizma. U katalogu investicija HGK-a ima ih čak 32.
Slijede projekti iz sektora energetski obnovljivih
izvora (16) i infrastruktu-
re (15). Na industriju otpada devet projekata vrijednih 62,2 milijuna eura.
Među njima su, primjerice, razvojni centar iNavis u Šibeniku namijenjen
podršci malim i srednjim
poduzećima u razvoju finalnih proizvoda, prvenstveno u aluminijskoj industriji.
U industrijsku proizvodnju može se svrstati i projekt Sinteza-Slatina
za proizvodnju sintetskog
biodizela druge generacije u Virovitičko-podravskoj županiji. Ulaganje
u tu proizvodnju, koja
je nabrojana i u energetskoj strategiji Republike
Hrvatske, moglo bi prema planovima dosegnuti i
160 milijuna eura.
Neki projekti su već i
započeti pa traže ulagače
za razvoj i dokapitalizaciju. Primjerice, proizvodnja biodizela u Varaždinskoj županiji gdje je u
pogone uloženo 3,9 milijuna eura. Dovršena je polovina radova u halama za
spremnike biodizela, naručena je i dodatna oprema. S ulaganjem od dva
5
www.privredni.hr
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( 32 projekta iz turizma
u katalogu investicija HGK-a
ležaja i restoranom traži ula- Razvoj dizel motora
Tvrtka Adriadiesel iz Karlovca
gača.
Vrijednost projekta: 1,8 milijuna € traži partnera za razvoj tehnologije dizelskih motora.
Pineta Novigrad
Vrijednost projekta: 3 milijuna €
Kamp sa 29 bungalova, kafićima, restoranima i trgovina- Intermodalni terminal
Koprivnica
ma, traži kupca.
Vrijednost projekta: 4,6 milijuna €
Hotel Arupinum
Suvremeni hotel od 20 smještajnih jedinica prodaje se u
Rovinju.
Vrijednost projekta:
5 milijuna €
Pila za rezanje metala
Projekt numerički upravljane
tračne pile za rezanje metala.
Prototip stroja je napravljen i
testiran.
Intermodalni putnički terminal predviđa objedinjavanje
željezničkog i autobusnog
prometa, te željezničkog i auVrijednost projekta: 100.000 € tobusnog kolodvora.
kupljeni podaci o investicijama iz cijele Hrvatske, vrijednima gotovo šest milijardi
upanijama i gospodarskim sektorima
milijuna eura projekt bi se
mogao završiti za samo tri
mjeseca. Kapacitet tvornice bio bi 20.000 tona biodizela godišnje.
Među zanimljim, a
dosad manje poznatim
projektima je i HortusCroatiae koji se priprema
u Prelogu. Riječ je proizvodnji električne i toplinske energije iz vlastitog geotermalnog izvora,
rupa), i na kraju punionica mineralne vode Aqua
Hortus. Detaljno razrađeni ulagački projekt stajao
bi oko 152 milijuna eura.
Više projekata planirano je u tradicionalnim sektorima poput poljoprivrede. U Županji je
već uloženo pet milijuna
eura u poljoprivredni centar Agro trg, namijenjen
promociji i prodaji poljo-
vati u uređenju vodenih
tokova u okolici Osijeka u
suradnji s Hrvatskim vodama. Ukupno ulaganje
dosegnulo bi 350 milijuna eura. Očuvanje prirode postiglo bi se pregrađivanjem rijeke Drave
na 29. kilometru uzvodno od ušća u Dunav te izgradnjom velikog jezera.
Održivi razvoj mikroregije ostvario bi se kroz
Uz većinu
investicija su i
fotografije i nacrti
idejnih projektnih
rješenja
spojenoj s lječilišnim turizmom u obliku vodenog
parka, hotela i rezidencija. Predviđen je i neobični
tropski vrt za proizvodnju
voća i začina, te punionica
izvorske vode iz vlastitog
izvora. U prvoj fazi gradila bi se energana i tropski vrt, slijedila bi poliklinika, apartmani i hoteli,
golfsko igralište (devet
privrednih proizvoda i razvoju usluga vezanih uz
obradu zemlje. Radi se o
tzv. brownfield investiciji u koju bi trebalo uložiti
još pet milijuna eura.
I javno-privatne
investicije
U katalogu je i niz javno-privatnih investicija.
Tako je moguće sudjelo-
proizvodnju energije iz
obnovljivih izvora, unapređenje zaštite od poplave
i sustava navodnjavanja
poljoprivrednih površina.
Izgradnjom višenamjenskog hidrotehničkog sustava osuvremenio bi se
sustav vodoopskrbe i odvodnje te plovidbenih
uvjeta na rijeci Dravi. I
ovdje, kao i u nizu drugih
projekata navedenih u katalogu, moguće je sudjelovati na natječajima za
privlačenje novca iz europskih fondova.
Među idejama o razvoju golfskog turizma
ističe se projekt Dubina,
prvo golf igralište u Primorsko-goranskoj županiji. Igralište je posebno
jer bi bilo dio sportsko-rekreacijskog centra Grobnik, koji uključuje Automotodrom,
sportski
aerodrom Grobnik te budući županijski sportski
centar Platak. Sportski
kompleks razvija Općina Jelenje koja je planirala da se igralište za golf
napravi na području sanirane šljunčare. Ekološka
dimenzija bila bi upotpunjena očuvanjem izvora
pitke vode. Dokumentacija za ovu investiciju već
je djelomično pripremljena, a ulagač bi morao sudjelovati sa 10,5 milijuna
eura.
Dodatne informacije
o svim ovim projektima
mogu se dobiti i slanjem
upita na elektronsku adresu [email protected].
Vrijednost projekta:
5 milijuna €
Vrijednost projekta:
20 milijuna €
Sportski centar Vodnjan
Grad Vodnjan-Dignano traži Sunčana elektrana
privatnog partnera za gradnju Ivanščak
Kod Koprivnice je planirana
sportskog centra.
Vrijednost projekta: 10 milijuna €. gradnja fotonaponske farme,
odnosno fotonaponske elekDom za starije osobe
trane snage 1MW.
Grad Pazin traži investitora Vrijednost projekta: 2 milijuna €
za dom za starije osobe. Dokumentacija potpuno pripre- Geotermalna elektrana
Kutnjak
mljena.
Vrijednost projekta: 7,2 milijuna € Na površini od minimalno
142,5 hektara sagradit će se
Proizvodnja utičnica
geotermalna elektrana od 2,5
U Buzetu se nudi proizvodnja MW i toplinska stanica.
prekidača i utičnica, izrađenih Vrijednost projekta: 236 milijuna €
vlastitim razvojem.
Vrijednost projekta: 200.000 € Stari grad Krapina
Revitalizacija i gradnja arheoResort Stacijon Markovac loškog parka s prezentacijom
arheološkog istraživanja.
Muzej neandertalaca
Turističko-ugostiteljski objekti
uz Muzej krapinskih neandertalaca.
Vrijednost projekta: 13,5 milijuna €
Stambeno turističko naselje Park neandertalaca
između Poreča i Višnjana na Proširenje postava i turističkih
50.000 četvornih metara.
sadržaja uređenjem prapoVrijednost projekta: 10,6 milijuna € vijesnog parka koji bi pružao
dodatnu edukaciju i novu tuEko selo maslinovog ulja
rističku ponudu krapinskog
U zaleđu Rovinja uz 14 hek- muzeja.
tara maslinika planirana je Vrijednost projekta: 4,2 milijuna €
gradnja eko sela turističke
namjene.
Odlagalište otpada
Vrijednost projekta: 1 milijun €
Sanacija odlagališta Gubaševo kod Zaboka, i njegovo
Tjestenina i sladoled
zatvaranje, u skladu sa zaU Buzetu se nudi partnerstvo konskim propisima.
u proizvodnji svježih i smr- Vrijednost projekta: 1,07 milijuna €
znutih prehrambenih proizvoda, tjestenine, sladoleda i Gospodarska zona Zabok
sličnih proizvoda.
Na 170 hektara prostire se
Vrijednost projekta: 1,8 milijuna € zona u Zaboku pogodna za
industriju i logistiku.
Razvojni centar
Vrijednost projekta: 2,3 milijuna €
Centar za poduzetništvo u
Karlovcu koji bi se bavio Sportska zračna luka
poslovnim
savjetovanjem, Razvoj krapinsko-zagorske
pomagao pri izradi projekta zračne luke smještene uz
i u pripremi natječajne doku- izlaz s autoceste Zagreb-Mamentacije.
celj.
Vrijednost projekta:
1 milijun €
Vrijednost projekta:
6 milijuna €
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( samo 18 km
( oko 720 mil kn
dužina plovnog puta na rijeci Dravi
nove investicije u ribarstvo
Velibor Gacik, kapetan unutarnje plovidbe,
HRVATSKA AKVAKULTURA U EU-u
Postoje uvjeti ali –
nema ribe
Rajna je kao
magistrala, a
Čak i na istoj udaljenosti cijene transporta se razlikuju i ovise o
za približno 40 posto u usporedbi s cijenom plovidbe Savom. A
cijena transporta ima važnu ulogu u formiranju ukupnog troška
Hrvatska je nekoć imala godišnju proizvodnju između 17.000
i 18.000 tona, dok se sada uzgoji tek oko 5000 tona ribe
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
E
videntni su pomaci u hrvatskom ribarstvu
posljednjih godina, ali stanje, proizvodnja, uzgoj i
rezutati još su uvijek daleko od onoga što se u Hrvatskoj ostvarivalo prije
dvadesetak godina – čulo
se na 9. međunarodnom
gospodarsko-znanstvenom skupu o ribarstvu Hrvatska akvakultura u Europskoj uniji – sadašnjost
i budućnost, održanom u
Zemlje Europske
unije uvozom iz
trećih zemalja
pokrivaju čak
65 posto svojih
potreba za ribom
Vukovaru u organizaciji
HGK-a i Veleučilišta Lavoslav Ružička.
“Ako budemo htjeli biti ravnopravan partner
na velikom tržištu EU-a,
morat ćemo primijeniti regule koje vrijede za sve
članice. Probleme smo
davno detektirali, a to su
vodne naknade, rješavanje
imovinskih odnosa, pravnih statusa ribnjaka, poljoprivrednog zemljišta i
slično. Za sve to imamo izgrađenu infrastrukturu, genetiku, stručnjake, imamo
vodu, ali to sve treba staviti u funkciju”, istaknuo
je Milan Božić, predsjednik Udruženja ribarstva
Republike Hrvatske pri
HGK-u. Prema njegovim
riječima, Hrvatska je nekada imala godišnju proizvodnju između 17.000 i
18.000 tona, dok se sada
uzgoji oko 5000 tona ribe.
To su količine koje ne zadovoljavaju domaće potrebe, pa se i riba našla
na uvoznom popisu. Konkretno, prošle godine je iz
hladnovodnog uzgoja domaće tržište konzumiralo
oko 2500, a iz toplovodnog 3500 tona ribe.
Razvojna šansa
U radu skupa sudjelovao je i Želimir Filić, voditelj HGK-ove grupacije
za akvakulturu i dopredsjednik Europskog udruženja FEAP (Federation
of European Aquaculture Producers), naglašavajući kako Hrvatska nakon
ulaska u EU mora povećati i količinu i kvalitetu proizvodnje.
“U državama članicama FEAP-a, koji obuhvaća članice EU-a te Tursku,
Norvešku i Hrvatsku, godišnje se proizvede dva
milijuna tona ribe od čega
oko 1,3 milijuna u zemljama EU-a, dok je vrijednost
proizvodnje nešto više od
osam milijardi eura. Europska akvakultura čini
samo dva posto svjetske
proizvodnje. Zemlje Europske unije uvozom iz
trećih zemalja pokriva-
ju čak 65 posto svojih potreba za ribom. Ta činjenica jasno ukazuje kako ima
puno prostora za razvoj te
djelatnosti i upravo u tome
hrvatsko ribarstvo ima veliku razvojnu šansu”, rekao je Fiolić.
Nova ulaganja
Ljubomir Kučić, pomoćnik ministra poljoprivrede, rekao je kako su problemi hrvatskog ribarstva
poznati, te da se vide određeni pozitivni pomaci.
“To je djelatnost u kojoj danas radi dvadesetak tisuća ljudi i to je brojka koju treba respektirati,
jednako kao što respektabilno zvuči podatak da je
u ribarstvo investirano novih 720 milijuna kuna, od
čega se nešto više od stotinu milijuna investiralo
na području kontinentalne
Hrvatske, a najviše u Slavoniji i Baranji. Nažalost,
budući da se ništa ozbiljnije nije investiralo proteklih 20 godina, sada treba
puno više ulagati i razvijati kako bi se dostigla predratna razina”, rekao je
Kučić, dodajući kako je
apsurdno da je Srbija nekada imala dva puta manju
proizvodnju ribe od Hrvatske, dok sada proizvodi
pet puta više od Hrvatske.
“Ne govorim to zbog Srbije, nego zbog činjenice da
imamo gotovo identične
prirodne uvjete proizvodnje, a razlika je ogromna”,
dodao je Kučić.
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
P
rema nekim tvrdnjama,
čovjekovo
zanimanje određeno je mjestom
rođenja. A kada je riječ
o kapetanu unutarnje
plovidbe Veliboru Gaciku, onda ta tvrdnja ima
i svoju potvrdu. Naime,
Gacik je rođen tik uz Dunav, u srijemskom mjestu Slankamenu. Počeo
je ploviti još 1989. godine i od tada je brodovima
prošao svaki djelić Du-
nava, Drave, Save i Tise
gdje brodovi uopće mogu
zaći. Plovio je do 2007.
godine, kada je prešao u
Upravu Dunavskog Lloyda gdje sada obnaša dužnost zamjenika direktora. Donedavno je bio i
predsjednik
Zajednice
za promet na unutarnjim
vodama pri Hrvatskoj
gospodarskoj komori, pa
je dobro upoznat s problemima koji muče hrvatske brodare i riječne luke,
kao i s neslavnom situacijom u hrvatskom riječnom prometu.
Nekada su nas u školama učili kako je prometovanje rijekama najjeftiniji način prometa
roba. Sudeći prema sadašnjem stanju u Hrvatskoj, kad je o iskorištenosti riječnih putova
riječ, izgleda da smo
“preskočili” taj dio školskog gradiva.
- Točno je da teret prevezen riječnim putem ima
najmanju cijenu transporta ako je riječ o značajnijim količinama tereta
na uređenim plovim putovima. Međutim, čak i
INTERVJU
www.privredni.hr
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( 1767 km
dužina plovnog puta Dunavom
( više od 40 godina
7
*vijesti
prosječna starost plovila hrvatske riječne flote
zamjenik direktora Dunavskog Lloyda
autocesta, Dunav
Sava poljski put
uređenosti plovnog puta. Na relaciji od 300 kilometara na Dunavu cijena transporta je povoljnija
uređenost Save omogućila bi konkurentniju konačnu cijenu proizvoda hrvatskih tvornica - jer
proizvodnje
na istoj udaljenosti cijene transporta se razlikuju
i ovise o uređenosti plovnog puta pa je tako primjerice na relaciji od 300
kilometara na Dunavu cijena transporta povoljnija za približno 40 posto u
usporedbi s cijenom plovidbe rijekom Savom.
Hrvatska raspolaže s
tri ozbiljne riječne prometnice – Sava, Drava
i Dunav. Međutim, čini
se da ih se sjetimo jedino kad naiđu velike poplave ili suše. Je li točan
podatak da je promet
na rijeci Rajni iskorišten više od 90 posto,
dok je kod nas taj udio
manji od jedan posto?
- Rajna je neusporediva
s našim riječnim prometnicama. Razlog iskorištenosti riječnog prometa na Rajni nije samo u
industrijskim centrima
smještenim na obalama
Majne i Rajne koji dio
svog poslovnog uspjeha
duguju i povoljnom riječnom prijevozu, nego i
u uvjetima plovidbe. Ako
već treba usporediti Rajnu s Dunavom i Savom,
tad možemo usporedbu napraviti s cestovnim
prometnicama pa recimo
ovako: Rajna je kao autocesta, Dunav magistrala, a Sava poljski put.
Plovnost rijekom Savom ugrožena je u ratu.
No, taj je rat završio
prije petnaestak godina, a Sava još uvijek
ima upitnu plovnost.
Zar je moguće da kvalitetna plovnost i prometna iskorištenost rijeke
Save nikoga u Hrvatskoj ne zanimaju?
- Nije točno da za prijevoz tereta Savom nema
interesa. Najveći je interes iskazan između 2005.
i 2008. godine, a riječ je
o tvrtkama poput Željezare Sisak, Đure Đakovića, Agrokora i Ine u
Hrvatskoj, te Rafinerije
Brod, Fabrike cementa
Lukavac, Željezare Zenica i još nekoliko tvrtki
u BiH. Za sadašnju slabu realizaciju prometa na
No, ne postoji takva obveza pa je to i razumljivo
iako bi zasigurno suradnja donijela boljitak unutarnjoj plovidbi.
Što konkretno znači dovesti Savu u stupanj
IV. međunarodne klase
plovnosti? Koliko košta taj projekt i tko će
ga platiti?
- Četvrta klasa plovnosti označava veće i stalne gabarite plovnog puta
koji omogućuju nesmetanu plovidbu teretnih brodova s gazom do 2,3 metra u 360 dana tijekom
Kako je Hrvat postao Delfin
Dunavski Lloyd je prije nekoliko godina imao ozbiljnih
planova s putničko-turističkim prometovanjem. Kakva
je situacija danas?
- Godine 2008. kupili smo u Mađarskoj za dva milijuna kuna putnički brod koji smo nazvali “Hrvat” po prvom parobrodu koji je plovio sisačkim rijekama krajem
19. stoljeća. Brod je dug 34 metra, širok 6,5 metara, a
može primiti 200 osoba. Bila je namjera da služi u turističke svrhe i nudili smo ga u najam turističkim agencijama. Nažalost, u gradu Sisku se nije pokazao veći interes za izletničkim vožnjama našim putničkim brodom,
zato je iznajmljen u Budimpeštu i tamo plovi pod imenom Delfin.
ci Dravi iznosi samo 18
kilometara, odnosno od
njezina ušća u Dunav do
Dunavski Lloyd
ima 10 brodova i
31 teretno plovilo
koji prometuju
uglavnom od
srpskih i bosanskih
luka do Crnog mora
Savi kriva je nemogućnost pružanja kvalitetnog
servisa, pogotovo u mjesecima kada je vodostaj
nizak. Zbog toga brodari potencijalnim klijentima ne mogu jamčiti
stalnost plovidbe i realizacije transporta.
Još 2005. godine ustanovljena je tzv. Savska
komisija čije su članice
Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Srbija. Što
je učinjeno od tada?
- Riječni prijevoznici su
vrlo šturo informirani o
radu Savske komisije.
kalendarske godine. To
je vrlo važno za pružanje
kvalitetne usluge transporta i povećanje interesa za korištenje riječnog
prijevoza. Cijena takvog
projekta nije u mojoj domeni, ali je sigurno da takve investicije aktiviraju razvoj gospodarstva i
investicije u proizvodne
pogone u mjestima koja
imaju riječne luke.
Za usporedbu, u kakvom su stanju plovnosti Drava i Dunav?
- Dužina plovnosti, odnosno plovnog puta na rije-
luke u Osijeku, dok plovni put Dunavom iznosi
1767 kilometara.
Što bi kvaliteteno uređenje plovnosti rijekom
Savom značilo za Dunavski Lloyd, a što uopće za hrvatsko gospodarstvo?
- Uređenost rijeke Save
omogućila bi konkurentniju konačnu cijenu proizvoda hrvatskih tvornica. Cijena transporta ima
značajnu ulogu u formiranju ukupnog troška proizvodnje kroz dopremu sirovine ili cijene
gotovog proizvoda dostavljenog do kupca. Razvojem
konkurentnog
gospodarstva došlo bi i
do povećane potrebe za
prijevozom što bi naravno za posljedicu imalo i
razvoj brodarskih kompanija.
U kakvom je uopće stanju današnja hrvatska
riječna flota?
- Nije tajna da je hrvatska riječna flota u lošem
stanju s prosječnom starošću plovila preko 40
godina. Ulaganje u riječnu flotu zahtijeva velika
sredstva za što se nažalost nije moglo naći ekonomskog opravdanja.
Koliko i kakvih brodova danas ima Dunavski
Lloyd i gdje oni prometuju?
- Dunavski Lloyd ima
10 brodova i 31 teretno plovilo koji prometuju uglavnom od srpskih i
bosanskih luka prema lukama na Crnom moru i
natrag.
Isplaćene potpore za
poljoprivredu
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je
760 milijuna kuna potpore, čime je uspješno završena isplata drugog dijela
potpore za 2012. godinu.
Isplaćena su izravna plaćanja, mjere ruralnog razvoja, dohodovna potpora, intervencije na tržištu
ribarstva te mjere tržišne intervencije za mandarine. Ukupno je do sada,
na osnovi odobrenih zahtjeva za potporu za proizvodnu 2012. godinu
poljoprivrednim proizvođačima isplaćeno 2,2 milijarde kuna.
Zeleni aspekt
urbanog planiranja
Savjet za zelenu gradnju
u Hrvatskoj organizirao
je 12. simpozij o zelenoj
gradnji Zeleni aspekt urbanog planiranja. Neke
od tema simpozija bile su
uloga certifikata za zelenu
gradnju i značaj dobrog
urbanističkog planiranja.
Također, razgovaralo se o
energetici, održivosti i politikama Europske unije
na tome području.
Stižu policajci iz 13
zemalja
Ministar turizma Darko
Lorencin i ministar unutarnjih poslova Ranko
Ostojić potpisali su sporazum o sufinanciranju
projekta Sigurna turistička sezona. Ministarstvo
turizma i ove je godine
osiguralo 200.000 kuna
za troškove smještaja pedesetak stranih policajaca koji će zajedno s hrvatskim kolegama skrbiti
o sigurnosti turista tijekom sezone. Ministarstvo
turizma u ovom projektu sudjeluje od 2009. te
je ukupno do sada osiguralo milijun kuna potpore. Ove godine u projekt
se uključuju strani policajci iz 13 zemalja iz kojih u Hrvatsku dolazi najviše turista.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( 2 mlrd eura
*vijesti
Končaru novi ugovor
u Norveškoj
Končar-Generatori i motori u Oslu je sklopio ugovor za obnovu i povećanje snage dvaju agregata
za hidroelektranu Klosterfoss u Norveškoj. Ugovor s norveškim proizvođačem električne energije
Akershus Energi vrijedan
je 13,4 milijuna eura. Dobiven je u konkurenciji najvećih svjetskih proizvođača generatora, a
nastavak je uspješnog
izvoza Končara u skandinavske zemlje. Končar
je u Norvešku isporučio
opremu za 11 malih hidroelektrana, a u tijeku je
proizvodnja za još četiri
takve HE.
Stabilan rast Boscha
Prihodi Grupe Bosch u
regiji Adria porasli su u
2012. sa 32 na 33 milijuna eura, čime je nastavljen
pozitivan trend u Hrvatskoj i BiH. Javier Gonzalez Pareja, generalni direktor Boscha za regiju
Adria, očekuje još veći
rast prometa u 2013. Cijela Grupa Bosch je u 2012.
ostvarila prihode od 52,5
milijardi eura i dobit prije oporezivanja od 2,8 milijardi eura. U 2013. Bosch očekuje globalni rast
prometa između dva i četiri posto.
Tommyju kazna zbog
Keruma
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja izrekla je
trgovačkom lancu Tommy
iz Splita kaznu od 93.000
kuna zbog toga što u zakonskom roku nije podnio
prijavu koncentracije nastalu stjecanjem prodajnih
prostora trgovačkog lanca
Kerum. Agencija je utvrdila da je obveza prijave
koncentracije nastala još
10. svibnja 2010. kada je
Tommy preuzeo šest Kerumovih prodavaonica na
području Dubrovačko-neretvanske županije, a potpuna prijava zaprimljena
je tek na inicijativu Agencije 16. studenog 2012.
EU potpore malim i srednjim poduzetnicima do 2019.
Zlatna bilanca
Tko ostvari dobar rezultat u
ovoj godini, treba mu čestitati
Maras će se zalagati da mali poduzetnici, s prihodima do tri milijuna kuna godišnje, plaćaju
PDV po naplaćenoj, umjesto izdanoj fakturi jer sada mnogi oklijevaju uopće izdati fakturu da
ih ne bi opteretio nenaplaćeni PDV
prvi natječaj za 30 milijuna eura poticaja.
Drago Živković
[email protected]
H
rvatski su poduzetnici, njih
97.254, bez financijskih institucija, u
2012. godini ostvarili ukupan prihod od 610,4 milijardi kuna i neto dobit od
4,9 milijardi kuna, što je
za 2,6 milijardi kuna manje nego u 2011. Prošla je
godina, dakle, bila godina daljnjeg gospodarskog
pada, a slično se može
očekivati i u ovoj, makar
u nešto blažem obliku. To
znači smanjenje bruto domaćeg proizvoda između
0,5 i jedan posto, prognoza je glavnog ekonomista SG-Splitske banke
Zdeslava Šantića, izrečena na 5. dodjeli nagrada
Zlatna bilanca koju organizira Financijska agencija. Oporavak investicija spor je i tegoban, prema
Šantiću, zbog njihove nepovoljne strukture u prethodnom razdoblju: gotovo 50 posto investicija
činili su građevinski radovi, dok su ulaganja u strojeve i opremu bila mnogo
manja, pa nije ni čudo da
nam izvoz čini tek 20 posto BDP-a, po čemu smo
najsličniji Albaniji. U
Već 15. srpnja
bit će raspisan
prvi natječaj za
30 milijuna eura
poticaja
ovoj godini, smatra Šantić, ne smije nam cilj biti
goli rast BDP-a, jer je taj
cilj ionako sve teže dostižan, nego udariti temelje
za održivi rast u srednjoročnom razdoblju.
Doprinos za šume
S padom BDP-a realno je
očekivati nastavak rasta
nezaposlenosti, što znači smanjenje dohotka stanovništva, a ni od ulaska u
EU u kratkoročnom razdoblju ne možemo očekivati znatnije pozitivne učinke
s obzirom na pad potražnje
u eurozoni. Kad tome dodamo gubitak tržišta Cefte,
i izvoz bi nam u ovoj godini mogao pasti, uz istodoban rast konkurencije
europskih tvrtki na hrvatskom tržištu. Naposljetku,
ne treba očekivati ni bitniji pad kamata, s obzirom na
nizak rejting, pa se Šantić
tek nada da će nam sljedeća godina biti bolja od ove
i prošle.
Tko ostvari dobar poslovni rezultat u ovoj godini, treba mu čestitati, kaže
i ministar poduzetništva
i obrta Gordan Maras.
Ipak, podsjeća da je Vlada pomogla poduzetnicima smanjenjem doprinosa
za zdravstvo i PDV-a u turizmu, a ukupni učinak tih
mjera procjenjuje na četi-
ri milijarde kuna. HBOR
je u 2012. poduzetnicima
odobrio 10 milijardi kuna
kredita, 40 posto više nego
2011., a Maras se snažno
zalaže i za ukidanje nekih
parafiskalnih nameta, poput doprinosa za općekorisnu funkciju šuma. Zalagat
će se i da mali poduzetnici, s prihodima do tri milijuna kuna godišnje, plaćaju
PDV po naplaćenoj, umjesto izdanoj fakturi jer sada
mnogi oklijevaju uopće izdati fakturu da ih ne bi opteretio nenaplaćeni PDV. U
idućih šest godina malim
i srednjim poduzetnicima
bit će na raspolaganju oko
dvije milijarde eura potpora iz fondova EU-a, a svi
poticaji ići će u proizvodnju, najavio je Maras. Već
15. srpnja bit će raspisan
Irski recept
Marasova
pomoćnica
Zdenka Lončar na okruglom je stolu uoči dodjele nagrade Zlatna bilanca
apelirala na bankare da poduzetnicima što brže odgovaraju na zahtjeve za kreditima, jer ako se mora čekati
3-4 mjeseca, tog poduzetnika možda više neće ni biti.
Navela je primjer Irske,
koja je bankama uvela obvezu da u roku od 15 dana
odgovore
poduzetniku
hoće li mu ili neće dati kredit. Na to je Zdeslav Šantić uzvratio kako bi onda
trebalo i tijelima državne
uprave zabraniti da od građana traže dokument koji je
izdalo neko drugo tijelo državne uprave. Glavna tema
okruglog stola bili su novi
trendovi u upotrebi poslovnih informacija, što je Fina
iskoristila za promociju
svojih web servisa eBlokade i Transparento.hr. Najbolja tvrtka u prošloj godini, prema kriterijima Fine,
bio je Croatiašped. Hoće li
to biti labuđi pjev špeditera, s obzirom na hudu sudbinu koja ih čeka po ulasku u EU, vidjet ćemo na
sljedećoj Zlatnoj bilanci.
Dobitnici nagrada Zlatna bilanca za 2012. godinu:
Ukupni pobjednik - CROATIAŠPED-
ZAGREB d.o.o.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
- POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI
KOMPLEKS d.o.o.
Rudarstvo i vađenje SOLANA PAG d.d.
Prerađivačka industrija - TVORNICA
STOČNE HRANE d.d.
Opskrba električnom energijom, plinom,
parom i klimatizacija - TERMOPLIN d.d.
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom, sanacija
okoliša - UNIJA NOVA d.o.o.
Trgovina na veliko i malo DM - DROGERIE MARKT d.o.o.
Prijevoz i skladištenje - CROATIAŠPEDZAGREB d.o.o.
Građevinarstvo - FORSET d.o.o.
Pružanje smještaja te priprema i
usluživanje hrane - MASLINICA d.o.o.
Informacije i komunikacije - EKOBIT d.o.o
Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti - DIVJAK, TOPIĆ &
BAHTIJAREVIĆ ODVJETNIČKO
DRUŠTVO d.o.o.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( oko 1400 tvrtki
9
HŽ Infrastruktura u gubitku
obavlja ujedno i obrtničke poslove
Sjednica hrvatske vlade
Nema više ovrhe obrtničkih
stanova i radionica
Novi zakon olakšava prijenos obrta na nasljednike, a olakšano je i
obavljanje obrta za pravne osobe koje se bave i drugom djelatnošću
Igor Vukić
[email protected]
O
brtnici više neće
za svoje poslovanje morati jamčiti cjelokupnom imovinom. Novi zakon o obrtu,
koji je Vlada prihvatila na
prošlotjednoj sjednici i
uputila u Sabor, propisuje da se ovrha za novčane
tražbine protiv obrtnika
ne može provesti na nekretnini nužno potrebnoj
za stanovanje te nekretnini za obavljanje samostalne djelatnosti (primjerice,
radionici), koja je obrtniku glavni izvor sredstava
za život.
“U praksi se događalo da su obrtnici zbog relativno malih potraživanja
gubili kuće i radionice”,
Vlada je prihvatila
godišnji izvještaj
o izvršavanju
proračuna za 2012.
godinu
rekao je predlagač ovog
zakona, ministar obrta
Gordan Maras. Godišnje
je nekoliko stotina obrtnika bilo u takvoj situaciji.
Ojačava se i socijalna sigurnost obrtnika. Plaćat će doprinose za zapošljavanje, pa će u slučaju
prestanka rada imati zaštitu kao i redovno zaposleni
radnici. U proteklih nekoliko godina gotovo 50.000
obrtnika zatvorilo je svoje obrte bez takve zaštite.
Sporedne djelatnosti
Proširuje se i lista djelatnosti koja se može obavljati kao sporedna djelatnost. Na takav rad plaćat
će se porez, a pogodno-
sti bi mogli imati brojni
umirovljenici koji će se
lakše moći baviti nekim
dopunskim poslom: izradom suvenira ili pomaganjem u knjigovodstvu, rekao je Maras. Novi zakon
olakšava i prijenos obrta na nasljednike. Uz mogućnost nasljeđivanja nakon smrti obrtnika, uvodi
se i institut prijenosa obrta kad obrtnik ide u mirovinu. Obrt mogu naslijediti bračni drugovi i drugi
srodnici, a neće će morati,
kao do sada, voditi posebni postupak registriranja
zajedničkih obrta i istupanja obrtnika koji ide u mirovinu. Svake godine se
oko 2500 obrtnika moralo
snalaziti na razne načine
da bi prepustili svoj obrt,
istaknuo je Maras.
Olakšano je i obavljanje obrta za pravne osobe koje se bave i drugom
djelatnošću. Analize registara pokazale su da oko
1400 tvrtki obavlja ujedno i obrtničke poslove. Pri
tome te poslove nisu smjeli raditi “na industrijski
način”. Sada se daje mogućnost da pravna osoba
obrt obavlja preko progra-
ma naukovanja, čime će se
povećati broj naučničkih
mjesta i proširiti sustav
obrazovanja za strukovne kvalifikacije vezane za
obrte.
Zakon donosi i drukčije organiziranje Hrvatske obrtničke komore. Svi obrtnici plaćat će
isti doprinos za komoru
od 88 kuna mjesečno, a
predsjednik HOK-a, kao
i predsjednici područnih
komora, birat će se izravno prema principu jedan
obrtnik - jedan glas.
Rashodi 41,3 posto
BDP-a
Taj model donio je ministru mnoge kritike iz vodstva obrtničke organizacije. Maras je rekao da
obrtničko čelništvo traži
povlačenje cijelog zakona, iako on donosi mnoge pogodnosti za obrtnike.
No od zakona se ne odustaje. “Ako obrtnički predstavnici smatraju da imaju
toliku podršku obrtnika,
kako govore, onda neka
pristanu na dobrovoljni
doprinos za komoru, pa
neka je organiziraju i izbore provode kako hoće”,
poručio je Maras. Vlada je
prihvatila godišnji izvještaj o izvršavanju proračuna za 2012. godinu. Uz
velike napore i negativna kretanja na gospodarskom planu, ukupni rashodi opće države iznosili
su 139,5 milijardi kuna, ili
41,3 posto BDP-a, izvijestio je ministar financija
Slavko Linić. Time je udio
javne potrošnje u BDP-u,
u odnosu na 2011. godinu,
smanjen za 2,6 postotnih
bodova. Ujedno je zadovoljeno tzv. fiskalno pravilo, koje je ranije odredio
Sabor, po kojem se ograničava rast javnih rashoda i
provodi fiskalna konsolidacija.
Prihvaćena je inicijativa da se Hrvatska pridruži Albaniji i Grčkoj u
nastojanju da se sagradi
Jonsko-jadranski plinovod koji bi do Europe dovodio plin iz kaspijske regije. Plinovod bi jednim
krakom mogao ići jadranskom obalom od juga prema sjeveru omogućavajući novi izvor i niže cijene
plina, istaknula je ministrica vanjskih poslova
Vesna Pusić.
Otišlo 1200 radnika,
višak još njih 500
Najave štrajkova i prosvjeda u Hrvatskim željeznicama oživjele su
zanimanje šire javnosti za to javno poduzeće
u kroničnim gubicima.
Nakon gašenja HŽ holdinga, glavnina restrukturiranja provodi se kroz tvrtku HŽ Infrastruktura, čiji
predsjednik Uprave Darko Peričić tvrdi da sve aktivnosti idu prema planu.
Prošle godine broj radnika smanjen je za 393, na
ukupno 6436, a 1. svibnja
već ih je bilo samo 5522.
Oko 300 radnika prihvatilo je poticajne otpremnine, a njih 800 prebačeno
je u tvrtku Pružne građevine, u kojoj su objedinjene remont i održavanje pruga. Ta bi tvrtka,
koja sada zapošljava 1600
radnika, do kraja godine
trebala biti privatizirana.
Peričić očekuje da će još
stotinjak radnika prihvati-
ti otpremnine, čime bi bio
ostvaren plan o smanjenju
ukupnog broja radnika za
1200. Isplata otpremnina za tako veliki broj ljudi značajno je pridonijela
gubitku HŽ Infrastrukture, koja je prošlu godinu završila s minusom od
342 milijuna kuna. Prihodi su im iznosili 1,15 milijardi kuna, a rashodi 1,46
milijardi. Gubitku su pridonijeli i otpisi nenaplativih potraživanja i kamate
koje je ranijih godina plaćalo Ministarstvo financija. Kada je sadašnja Uprava preuzela tvrtku, tvrdi
Peričić, produktivnost je
bila 2,5 zaposlenih po kilometru pruge, sad je ispod dva, a plan je da padne ispod 1,5 zaposlenih,
jer je to europski standard.
To znači da bi u iduće dvije godine još oko 500 radnika HŽ Infrastrukture
postalo višak. (D.Ž.)
80. POLJOPRIVREDNI SAJAM U NOVOM SADU
Sajam u znaku
Hrvatske
Novosadski
Međunarodni poljoprivredni sajam održava se 80. put, a
taj važan jubilej bit će u
znaku Hrvatske koja je
ove godine zemlja partner. Sajam u Novom
Sadu ubraja se među
pet najvećih u Europi,
a već godinama okuplja
oko 1500 izlagača iz 60ak zemalja svijeta.
Hrvatske tvrtke tu
izlažu već 13 godina, a
njihov zajednički nastup
organizira HGK-ŽK Osijek. Prema riječima Katarine Pekanov, tajnice
HGK-ŽK-a Osijek, ove
će godine svoje proizvode i usluge predstaviti četrdesetak hrvatskih tvrtki,
dok će središnjica HGK-a
organizirati predstavljanje
turističkih i kulturnih po-
tencijala Hrvatske.
Nastup Hrvatske započeo je poslovnim forumom koji je okupio predstavnike
ministarstava
poljoprivrede Srbije i Hrvatske, Privredne komore
Srbije i Hrvatske gospodarske komore uz sudjelovanje utjecajnih gospodarstvenika obiju zemalja.
Osim toga, Hrvatska će
kao zemlja partner organizirati i skup posvećen
stočarskoj
proizvodnji,
a predstavnici hrvatskih
kompanija sudjelovat će
na međunarodnim poslovnim susretima u Kongresnom centru Novosadskog sajma. (S.S.)
10 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( 14%
( 10 puta veća
Hrvatska kakvu je vidi guverner Boris Vujčić
Poljsko-hrvatski gospodarski
od CO-a je poljska kompanija PZU
udjel loših kredita u ukupnim kreditima
Bankovni sustav je jedno Poljaci
od zadnjih uporišta
stabilnosti
zagrij
Komorowski je pozvao hrvatske privrednike
terminale na Krku i na baltičkom moru. Polja
Igor Vukić
[email protected]
Da politika HNB-a nije bila kontraciklička, tvrdi Vujčić, aranžman s MMF-om
bi bio neizbježan, kao što je to bio slučaj s nekim drugim zemljama
Drago Živković
[email protected]
P
rotuciklička monetarna politika
Hrvatske narodne banke omogućila je da
2009. godine Hrvatska ne
mora zatražiti aranžman s
Međunarodnim monetarnim fondom, budući da je
domaći bankovni sustav
imao dovoljno kapaciteta za financiranje domaćih potreba. No, iz današnje perspektive bilo bi
bolje da je već tada zatražen aranžman s MMF-om,
jer bi to vjerojatno ubrzalo
strukturne reforme, ustvrdio je guverner HNB-a
Boris Vujčić na 16. konferenciji hrvatskog novčanog tržišta u Opatiji. Da
politika HNB-a nije bila
kontraciklička, tvrdi Vujčić, aranžman s MMF-om
bi bio neizbježan, kao što
je to bio slučaj s nekim
drugim zemljama. Isto
Povećanje
rezervacija neće
se dogoditi u
jednom koraku
već postupno, kroz
nekoliko godina
tako, prema guverneru,
ekspanzivna monetarna
politika HNB-a omogućila je posredno i neposredno niže fiskalne deficite i
manji javni dug, između
ostalog i smanjujući rizike u bankovnom sustavu.
Regulatorni trošak
Najbolji dokaz kontracikličnosti regulatorne politike u Hrvatskoj Vujčić
P
redstavnici velike poljske osiguravateljske kuće
PZU prošli tjedan u Zagrebu nisu skrivali zanimanje za kupnju Croatia
osiguranja. “CO je za nas
Hrvatska bi mogla
mnogo naučiti iz
poljskih iskustava
u privlačenju
eurofondova,
smatra Vidošević
vidi u regulatornom trošku koji je od 2008. smanjen sa 2,13 na 0,8 postotnih bodova danas. Zbog
toga u Hrvatskoj nije došlo do kontrakcije kredita
privatnom sektoru do kakve je došlo u SAD-u, odnosno gotovo stagnacije
kredita u eurozoni, iako
je gospodarski rast bio
znatno niži nego u SADu i eurozoni. BDP je u Hrvatskoj pao 11,8 postotnih
bodova od trećeg kvartala 2008. do kraja 2012.
godine, dok je stopa rasta
kredita privatnom sektoru iznosila 15,2 posto. U
SAD-u je u istom razdoblju BDP porastao 3,6 posto, iako su se krediti privatnom sektoru smanjili
za 4,4 posto, a u eurozoni je BDP pao za 2,1 posto, dok su se krediti povećali za 3,1 posto. Dakle,
monetarna politika i bankarski sustav, zaključuje
guverner, očito nisu Hrvatsku učinili jednom od
najsporijih zemalja u oporavku od recesije, kao što
još i danas neki tvrde.
“Dapače, monetarna politika i bankovni sustav su,
kako eksplicitno i stoji u
izvješću rejting agencija, kao i u ocjeni MMF-a
i investicijskih analitičara,
onaj dio hrvatskog gospodarstva koji još održava ekonomsku stabilnost
i rejting zemlje na razini
na kojoj jesu. Oni koji nastoje i to, jedno od zadnjih
uporišta stabilnosti Hrvatske, uništiti, moraju svima
javno odgovoriti što nakon toga”, upozorio je guverner u Opatiji.
Potkopavanje
kredibilnosti
Oštro se obrušio na poslovne banke, optuživši
ih da potkopavaju vlastitu kredibilnost lobirajući
protiv povećanja rezervacija neistinitim napuhavanjem utjecaja tog povećanja na njihove bilance.
HNB mora povećati rezervacije zbog rasta udjela dospjelih nenaplaćenih
potraživanja u bankovnom sektoru na 14 posto,
što je dovelo do pada po-
krivenosti loših kredita rezervacijama sa 50 posto u
2008. na 42 posto u 2012.
Iako ne spori da povećanje rezervacija smanjuje
profitabilnost bankovnog
sustava, guverner pojašnjava da je to smanjenje
trajno samo u slučaju da
banka ne uspije naplatiti
svoje potraživanje. U suprotnom, rezervacija se
oslobađa i povećava dobit. Drugim riječima, ako
su rezervacije pretjerane, banke će svoju dobit ostvariti u budućnosti,
umjesto da je iskazuju danas, iako nisu sigurne da je
ona doista i ostvarena. Povećanje rezervacija neće
se dogoditi u jednom koraku već postupno, kroz nekoliko godina, najavio je
Vujčić. I zaključio: “Jasno
mi je da bankari nisu sretni zbog odgode isplate dobiti, no regulatori, za razliku od njih, netko bi dodao
- i za razliku od političara
- ne smiju biti kratkovidni,
već voditi računa o stabilnosti sustava u srednjem i
dugom roku.”
jako zanimljiva kompanija. Preuzimanje udjela donijelo bi koristi i nama i
njima, kao i cjelokupnom
hrvatskom tržištu osiguranja”, izjavio je Ryszard
Tropczynski, član uprave PZU-a, na gospodarskom forumu održanom
u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predstavnici
PZU-a posjetili su Agenciju za investicije i konkurentnost i dobili osnovne
informacije o predstoje-
ćem natječaju za privatizaciju Croatije. Spremni
su ispuniti sve zahtjeve
prodavatelja.
Turizam i promet
Poljsko gospodarsko izaslanstvo vodio je predsjednik Republike Bronislaw Komorowski, čime
je potvrđena visoka razina zanimanja za poslovnu
suradnju. Komorowski je
pozvao hrvatske privrednike na suradnju u stvaranju energetskog koridora koji bi povezao buduće
LNG terminale na Krku i
na baltičkom moru. Poljski gospodarstvenici zanimali su se za projekte
u turizmu i prometu, poput željezničke pruge do
Rijeke. Zanima ih i turizam, jer svake godine Jadran posjeti oko 500.000
poljskih turista. Andrzej
Zarajczyk, vlasnik tvrtke Polmot, u tome već
ima dobra iskustva. Njegova tvrtka kupila je prije nekoliko godina hotel na opatijskoj rivijeri i
zadovoljni su prihodima
i suradnjom s lokalnim
Vojna industrija
Đuro Đaković op
Ministar obrane Ante
Kotromanović i predsjednik Uprave Đuro
Đaković Grupe Vladimir Kovačević potpisali su ugovor o nabavi i opremanju borbenih
oklopnih vozila Oružanih snaga oružnim stanicama Protector M151,
kalibra 12,7 milimetara. Vrijednost ugovora
je 112 milijuna kuna, bez
PDV-a, a Đuro Đaković bi
opremljena borbena oklopna vozila trebao Mini-
starstvu isporučiti tijekom
ove i sljedeće godine.
Oružne stanice Protector M151 trenutačno
su globalni lider u tom
segmentu vojne industrije, a proizvodi ih norveška grupacija Kongsberg, s
kojom Đuro Đaković ima
potpisan ugovor o suradnji u nabavi i montaži. Ta je suradnja dodatno ojačana lani
dogovorom o zajedničkom razvoju i komercijalizaciji oružne
11
www.privredni.hr
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( 4,5 mlrd € ( preko 9 mlrd €
bruto premija PZU-a
tržišna kapitalizacija te grupe
Kako poslovati s Kinom
Kontejneri iz Kine
skreću u Rijeku
forum
ani za Croatia osiguranje
na suradnju u stvaranju energetskog koridora koji bi povezao buduće LNG
ke zanimaju i ulaganja u turizam i željeznički promet
osobljem. “Od 50 zaposlenih samo je jedan Poljak. Stoga se ne morate
bojati EU-a i suradnje sa
stranim tvrtkama. Hotele
neće nitko odnijeti, a vaše
znanje u turizmu se ne
može nadomjestiti”, rekao je Zarajczyk. Suradnja se ostvaruje i u obrnutom smjeru. Nakon što je
poljska softverska tvrtka
Asecco ušla u Hrvatsku,
otkrila je izvrsne male
programerske tvrtke. Njihove proizvode Asecco je
plasirao na poljsko i druga
europska tržišta.
Poljski PZU - 13. osiguravateljska grupacija u Europi
Poljska osiguravateljska kuća PZU
ima preko dvije milijarde eura kapitala viška, a želi ga uložiti u preuzimanja osiguravateljskih tvrtki u
Srednjoj i Istočnoj Europi. Prva im je
meta Croatia osiguranje, najavio je
u Zagrebu predsjednik uprave PZUa Andrei Klesyk.
Koliko su Poljaci zagrijani za CO, govori činjenica da su uz Klesyka u Zagreb stigli i predsjednik nadzornog
odbora PZU-a i tri člana uprave. PZU
ima mnogo sličnosti s Croatia osiguranjem: bio je državni monopolist, a
od liberalizacije poljskog tržišta do-
nedavno mu je udjel stalno padao.
Privatiziran je javnom ponudom dionica na Varšavskoj burzi prije tri
godine, a poljska država je zadržala vlasnički udjel od 35 posto. Sve
sličnosti idu u korist PZU-u, uvjeren
je Klesyk, jer ih čini svjesnijima važnosti Croatia osiguranja za hrvatski
financijski sustav. Stoga bi bili zadovoljni i manjinskim udjelom u prvoj
fazi privatizacije, ali dugoročno ipak
žele biti većinski vlasnici, uz zadržavanje značajnog udjela hrvatske
države. Po financijskim podacima,
PZU je desetak puta veća kompa-
nija od Croatia osiguranja, s bruto
premijom od 4,5 milijardi eura, neto
dobiti od oko 780 milijuna eura i tržišnom kapitalizacijom većom od
devet milijardi eura.
To ih čini 13. osiguravateljskom grupacijom u Europi, najvećom između
Berlina i Moskve. Uspiju li ući u Croatia osiguranje, to će im biti odskočna daska za širenje u regiji, a prva
sljedeća meta bilo bi slovensko Triglav osiguranje. Ne uspiju li, kaže
Klesyk, odlaze, jer ih ovdje osim
Croatia osiguranja ne zanima ništa
drugo. (D.Ž.)
Ovog tjedna u Hong
Kong otputovat će izaslanstvo Luke Rijeka
kako bi razmotrilo mogućnost proširenja poslova s kineskim trgovcima
koji šalju svoju robu u
Europu. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić
objavio je tu informaciju
na prošlotjednom seminaru Kako poslovati s Kinom, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Odlazak u Kinu potvrda je
rastućih poslovnih odnosa s tom zemljom, čemu je
pridonio i niz sličnih gospodarskih foruma koji su
se u protekle dvije godine
održavali u HGK-u.
Ministar Hajdaš Dončić istaknuo je da je zanimanje kineskih ulagača
poraslo i nakon osnivanja Povjerenstva za gospodarsku suradnju. Nakon
toga učestali su posjeti kineskih gospodarskih izaslanstava, primjerice, u
Gredelj i Lučku upravu
Rijeka. Delegacija riječke luke posjetit će China
Ocean Shipping Company
(Cosco), jednu od najve-
ćih svjetskih kompanija za
upravljanje lukama i teretima. Kineskim partnerima prezentirat će se uvjeti
za predstojeći međunarodni natječaj za koncesionara kontejnerskog terminala Zagrebačke obale u
riječkoj luci. Ranija kineska izaslanstva uglavnom
su sačinjavali proizvođači i trgovci tekstilom, dok
sada dolaze predstavnici
suvremenih i visokih tehnologija, primijetio je Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a. Ulaskom u
EU, Hrvatska Kini može
biti točka za komunikaciju s europskim prostorom,
dodao je Vidošević.
Dvodnevni seminar o
poslovanju s Kinom HGK
je organizirao u suradnji s
Konfucijevim institutom
koji djeluje u Zagrebu. Institut je dio mreže koja se
počela stvarati 2004. godine, a dosad je u svijetu
osnovano 300 takvih instituta. U njima se može učiti kineski jezik, a mogu se
dobiti i osnovne informacije o poslovanju s Kinom. (I.V.)
*vijesti
rema hrvatska oklopna vozila
stanice srednjeg kalibra
Protector RWS 30 mm.
Nastavak suradnje Ministarstva obrane s Đurom
Đakovićem na projektu
borbenih oklopnih vozila, prema ministru Kotromanoviću, znači još jedan
korak prema ostvarenju
vizije razvoja hrvatskih
Oružanih snaga kao moderne i mobilne vojske.
“S druge strane, ovo
je još jedna potvrda čvrste opredijeljenosti Vlade i Ministarstva obrane
da kontinuirano podupire domaću vojnu industriju,
kao jednu od najsnažnijih
izvoznih grana domaćeg
gospodarstva. Ministarstvo obrane i u budućnosti će pomagati domaćim
proizvođačima i izvoznicima”, istaknuo je ministar obrane Ante Kotromanović.
Za Đuro Đaković
Grupu dobra suradnja s
domaćim obrambenim
snagama i kvalitetne reference stečene na domaćem tržištu preduvjet su
za uspjeh na globalnom
tržištu. “Đuro Đaković je
potpisivanjem ugovora s
finskom Patrijom i norveškim Kongsbergom te
zajedničkim nastupom na
globalnom tržištu ušao u
malobrojno društvo proizvođača obrambene tehnike najviše svjetske razine. Ovaj ugovor će nam
biti još jedna kvalitetna
referenca na stranim tržištima”, rekao je Vladimir
Kovačević, predsjednik
Uprave Đuro Đaković
Grupe. (D.Ž.)
Ponude za Mig 21
U Ministarstvu obrane
službeno su otvorene ponude potencijalnih izvođača za remont i nabavu
borbenih zrakoplova MiG
21, u nazočnosti predstavnika obiju tvrtki ponuđača. Očekuje se da će povjerenstvo MORH-a ovaj
tjedan predložiti donošenje odluke o odabiru. Postupak ugovaranja remonta i nabave za ukupno 12
borbenih zrakoplova MiG
21 pokrenut je sukladno
Uredbi o javnoj nabavi za
potrebe obrane i sigurnosti, za što su u proračunu
MORH-a za ovu godinu
osigurana sredstva.
Brodosplit gradi
jedrenjake i jahtu
Brodograđevna industrija
Split i Brodosplit-Plovidba ugovorili su gradnju
pet jedrenjaka za kružna
putovanja i jedne luksuzne putničke jahte. Jedrenjaci će biti dugački 60 i
široki 10 metara, ostvarivat će brzinu od 11 čvorova te moći ploviti po svim
morima svijeta. Jahta će
također biti duljine 60
metara, i biti najveća izgrađena u Hrvatskoj.
12 AKTUALNO
*vijesti
Na Danima
komunikacija 1200
sudionika
Na nacionalnom festivalu marketinških komunikacija, održanom u Rovinju, okupilo se više od
1200 ljudi iz agencija, njihovih klijenata te studenata marketinga i komunikacija. Među predavačima je
bio i Klaus Hahn koji je
prošle godine osvojio najprestižniju marketinšku
nagradu na svijetu, Grand
Prix Cannes Lion. Održana je i panel diskusija pod
nazivom Pipl mast trast as
- kako govorimo Hrvatsku,
te su dodijeljene nagrade
iz područja klasičnog i digitalnog oglašavanja.
Hrvatsko e-zdravstvo
u Dublinu
Pred više od 3000 medicinskih i IT profesionalaca
te pripadnika europskih državnih i regionalnih uprava, Hrvatska je na trodnevnoj konferenciji u Dublinu
predstavila svoj model ezdravstva. Sajam rješenja
za e-zdravstvo okupio je
120 tvrtki izlagača, a sedam hrvatskih tvrtki nastupilo je pod nazivom e-Health Croatia. Uz Ericsson
Nikolu Teslu, isporučitelja
centralnog dijela sustava,
predstavili su se IN-CON,
Infomedica, Information
Systems, MCS, SD Informatika i Vegasoft.
Za široku potrošnju
1950 kuna
Prosječno hrvatsko kućanstvo izdvaja 1950 kuna
mjesečno za kupovinu robe
široke potrošnje - najviše u
Dalmaciji, 2640 kuna, a
najmanje u Slavoniji, 1320
kuna, pokazalo je istraživanje agencije GfK. Nešto
više od pola iznosa potroši
se na svježu hranu koja uključuje voće, povrće, meso/
ribu, pekarske proizvode.
Gotovo tri četvrtine velikih
kupovina plati se gotovinom, a 28 posto nekom vrstom kartica. Svaki četvrti
građanin trgovinu bira na
osnovi cijena, a 83 posto ih
kupuje proizvode trgovačkih marki.
Privredni vjesnik
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( oko 110 mil kn ( 1,15 mlrd kn
investirat će Plinacro ove godine
koštalo 290 km plinovoda od Bosiljeva do Splita
Pušten u rad četvrti dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije
Hrvatska lider po
izgrađenosti mreže plinovoda
Krajem godine očekuje se raspisivanje natječaja za istraživanje ugljikovodika u srednjem
Jadranu, polovinom 2014. i potpisivanje ugovora, a za dvije-tri godine možemo očekivati niže
cijene energije, najavio je ministar Vrdoljak
Jozo Vrdoljak
[email protected]
U
Dugopolju, na
Plinacrovoj
Mjerno-redukcijskoj stanici Split, ministar gospodarstva Ivan
Vrdoljak pustio je prošloga tjedna u rad četvrtu dionicu plinovodnog sustava Like i Dalmacije. Tomu
je prethodila uspješno završena izgradnja izuzetno
zahtjevnog magistralnog
plinovoda Benkovac-Dugopolje, dugog 96,5 kilometara, u čiju je gradnju
zajedno s pripadajućom
opremom Plinacro uložio
277,7 milijuna kuna. Potrebna sredstva osigurana su dijelom iz vlastitih
izvora, a dijelom iz sredstava Europske investicijske banke.
Pokrivenost plinskom
mrežom
“Krajem ove godine očekujem raspisivanje natječaja za istraživanje ugljikovodika u srednjem
Jadranu, polovinom 2014.
Plinovod od
Bosiljeva do Splita
prolazi kroz šest
županija i na
njega se veže 140
kilometara odvojnih
plinovoda
godine i potpisivanje ugovora. Potom je nužno dvije do tri godine istraživanja, a tek nakon toga
možemo govoriti o eksploataciji plina koja će
hrvatskim građanima i industriji omogućiti jeftinije
energente i sigurnu opskrbu. Istraživanje i eksploatacija u srednjem Jadranu
veliki je strateški projekt
za čiju je realizaciju potrebno vrijeme”, rekao je
Vrdoljak.
Četvrti dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije od Benkovca do Dugopolja dio je planiranog
i izgrađenog plinovodnog
sustava Hrvatske čijom je
izgradnjom dovršeno povezivanje s postojećim
plinovodnim sustavom te
omogućena plinofikacija
Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Tim dijelom
obuhvaćeni su uz magistralni plinovod Bosiljevo-Split i regionalni plinovodi Šibenik-Knin te
dva odvojna plinovoda za
Tisno na otoku Murteru i
Trogir.
Izgradnja tog plinovoda započela je u srpnju
2011. godine, a završila u veljači 2013. godine.
Uporabna dozvola izdana je 29. travnja ove godine nakon tehničkog pregleda.
Plinacro je završetkom ovoga projekta po-
stigao gotovo 95 posto teritorijalne
pokrivenosti
Hrvatske modernim plinskim transportnim sustavom. Na taj način Hrvatska postaje lider u
Europskoj uniji što se tiče
pokrivenosti, odnosno izgrađenosti plinske mreže,
naglasio je ministar Vrdoljak.
Nastavak razvoja
mreže
Nastavak razvoja plinskog transportnog sustava
prema jugu planira se izgradnjom Jonsko-jadranskog plinovoda kojim bi
se hrvatski plinski transportni sustav povezao
s projektom TAP (Trans
Adriatic Pipeline). Tako
bi se ostvarili preduvjeti dobave kaspijskog plina na hrvatsko tržište i
tržišta u okruženju te dostiglo 100 posto pokrivenosti teritorija hrvatskim
plinskim transportnim sustavom.
Predsjednik Uprave
Plinacroa Marin Zovko
najavio je da će ta tvrtka
u ovoj godini investirati oko 110 milijuna kuna.
Prema njegovim riječima,
Povezuju se Lika i Dalmacija
Magistralni plinovod Benkovac-Dugopolje, promjera cijevi od 500 milimetara i maksimalnog radnog tlaka od 75
bara, dio je IV. dijela plinovodnog sustava Like i Dalmacije. Ovaj dio sustava lociran je unutar južnog područja Zadarske županije uz grad Benkovac i općinu Stankovce, na
području Šibensko-kninske županije kojoj pripadaju gradovi Vodice, Skradin, Šibenik, Drniš, Knin i općine Pirovac,
Tisno, Bilice i Biskupija, te na području sjevernog dijela
Splitsko-dalmatinske županije grad Solin i općine Prgomet, Primorski dolac, Seget, Lečevica, Klis i Dugopolje.
kompletna investicija 290
kilometara magistralnog
plinovoda od Bosiljeva do
Splita stajala je 1,15 milijardi kuna.
“Taj plinovod prolazi kroz šest županija i na
njega se veže 140 kilometara odvojnih plinovoda s
mjerno-redukcijskim stanicama ukupne vrijednosti oko 440 milijuna kuna.
Projekt je Plinacro financirao sa 50 posto vlastitih sredstava, a 50 posto
sredstvima Europske investicijske banke”, rekao
je Zovko.
Plinacro je izgradio
transportni sustav, a distribucijsku mrežu u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj
županiji razvijat će tvrt-
ka EVN Croatia koja je
koncesionar na ovom području. “Pred nama je ishođenje dozvola, rješavanje imovinsko-pravnih
pitanja i početak izgradnje plinske mreže na području ovih županija. Dokumentacija za prvu fazu
plinske mreže do gradova u Splitsko-dalmatinskoj županiji je spremna i
trebali bismo uskoro krenuti. Splitu bi trebalo oko
šest mjeseci za izgradnju
viskotlačnog plinovoda,
nakon čega slijedi izgradnja distributivne mreže.
Cijena plina za distributere određena je na razini
države”, istaknuo je Goran Jurilj, koordinator
projekta za Dalmaciju u
tvrtki EVN Hrvatska.
enterprise europe
info
Broj 85, 20. svibnja 2013.
Pravo dalmatinsko
Prvi certifikati za
konobe
Vijeće za dodjelu oznake Pravo dalmatinsko donijelo je odluku da prvo područje dodjeljivanja Oznake izvrsnosti – Pravo
dalmatinsko bude područje tradicijske gastronomije, točnije konoba. Upravo je dalmatinska
konoba prepoznata kao prostor
koji objedinjuje materijalnu i nematerijalnu baštinu, promotor je
lokalne gastronomske tradicije i
održivog razvoja. Kako kažu davatelji oznake, konoba nije samo
živi i aktivni čuvar lokalne gastronomske kulture, već je i poticaj
za maksimalno korištenje svih
lokalnih ali i regionalnih resursa
uvažavajući lokalne agrokulturne vrijednosti, prehrambene navike, tradiciju lokalne zajednice i
šireg podneblja te čuvajući krajobraz, fragilne lokalne ekosustave
te bioraznolikost.
Regionalna oznaka
izvrsnosti
Splitsko-dalmatinska županija odlučila je uvesti oznaku kvalitete za proizvode sa svojeg područja.
Ovom oznakom želi se sustavno i trajno podizati kvaliteta hrvatskih proizvoda i usluga, očuvati
dalmatinski identitet i promovirati ga na domaćem i međunarodnom tržištu
Javna ustanova Splitsko-dalmatinske
županije - RERA SD predstavila je projekt Oznaka izvrsnosti – Pravo dalmatinsko. Ova oznaka kvalitete dodjeljivat će se proizvodima i uslugama
s područja dalmatinskih otoka, priobalja i zaobalja koje karakterizira najviši stupanj kvalitete, a koji su nastali kao rezultat dalmatinske tradicije i
znanja.
Ovaj projekt sastavni je dio strateškog
plana brendiranja Splitsko-dalmatinske
županije, a provodi se s ciljem pružanja
potpore gospodarstvu lokalne samouprave, poslovnim subjektima i autohtonim proizvodima županije.
“Namjera i cilj dodjeljivanja i korištenja
ove oznake je sustavno i trajno podizanje kvalitete hrvatskih proizvoda i usluga kao i očuvanje dalmatinskog identiteta i njegova promocija na domaćem i
međunarodnom tržištu. Ovim se projektom želi potaknuti razvoj domaće proizvodnje i proizvodnih djelatnosti, stvaralaštvo i kreativnost, ali i dalje poticati
izvornost i očuvanje tradicije. U kontekstu Hrvatske kao buduće članice EU-a
vrlo je važno očuvati izvornost, identitet
skih otoka, priobalja i zaobalja kao rezultat dalmatinske tradicije i znanja. Oznaka se sastoji od znaka i naziva Pravo
dalmatinsko, u engleskoj inačici Premium Dalmatian. Znak oznake Pravo dalmatinsko u skladu je s vizualnim identitetom Splitsko-dalmatinske županije
i također sadrži prepoznatljivi element
suhozida, a kao takav primjenjivat će se
na proizvode i usluge u skladu s definiranim grafičkim standardima.
Predviđena područja
ocjenjivanja proizvoda i usluga
su poljoprivredna proizvodnja,
ekoproizvodnja, gastronomija,
hotelijerstvo, nove tehnologije,
poduzetništvo i druge
djelatnosti
i kvalitetu tradicijskih proizvoda i usluga, ali i jačati zajedništvo domaćeg stanovništva”, pojasnio je Srećko Radnić,
ravnatelj JU RERA SD. Oznaka izvrsnosti – Pravo dalmatinsko dodjeljivat će se
dalmatinskim proizvodima i uslugama
koji posjeduju iznadprosječnu kvalitetu,
a proizvedeni su na području dalmatin-
Područja ocjenjivanja
Predviđena područja ocjenjivanja proizvoda i usluga su poljoprivredna proizvodnja, ekoproizvodnja, gastronomija,
hotelijerstvo, nove tehnologije, poduzetništvo i druge djelatnosti.
Odbor za ocjenjivanje donijet će konačnu odluku o kriterijima, zakonskim propisima i regulativi koja će se koristiti prilikom ocjenjivanja, da bi krajem kolovoza
raspisao natječaj za prijavu konoba koje
udovoljavaju kriterijima za dobivanje
Oznake izvrsnosti – Pravo dalmatinsko.
Prvi dobitnici ove oznake bit će javnosti
predstavljeni krajem godine na svečanoj
promociji nazvanoj Dan dalmatinske izvrsnosti. (J.V.)
enterprise europe
EU servisi za lakše poslovanje na unutarnjem tržištu
Za uspješnu Hrvatsku
u uspješnoj Europi
EU servisi Your Europe, Your Europe Eadvice, Solvit te Jedinstvena kontaktna točka (Point of Single Contact - PSC) predstavljaju alate
namijenjene olakšavanju poslovanja te bržem rješavanju problema vezanih uz poslovanje pravnih i fizičkih osoba u Europskoj uniji
U organizaciji Centra za poslovne informacije Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva gospodarstva
održan je seminar EU servisi za lakše
poslovanje na unutarnjem tržištu. Na
seminaru su predstavljeni EU servisi Your Europe, Your Europe Eadvice,
Solvit te Jedinstvena kontaktna točka (Point of Single Contact (PSC) koji
predstavljaju alate namijenjene olakšavanju poslovanja te bržem rješavanju problema vezanih uz poslovanje
pravnih i fizičkih osoba.
Prezentaciju su održali stručnjaci iz zemalja članica EU-a predvođeni Olivierom Sallesom iz Opće uprave za jedinstveno tržište Europske komisije.
Servis Your Europe (www.youeurope.
eu) informativni je portal na kojem se
mogu pronaći informacije o europskim
pravima. Ovaj je alat uspostavila Europska komisija i namijenjen je građanima i
poslovnim ljudima. Za građane je navedeno osam područja, primjerice od putovanja u inozemstvo, oporezivanja –
umirovljenja, pitanja potrošača, vozila...
Postoje stranice i za poslovne subjekte, a predstavljeni su i primjeri iz stvarnog života. Svrha je pružiti informacije
o konkretnim pravima. Lani je bilo 4,3
milijuna ulazaka na web stranice. To je
informativni alat kojim se koriste i laici i stručnjaci. Trenutačno je dostupan
na 22 jezika, a hrvatske stranice još nisu
spremne te se očekuju do 1. srpnja i
ulaska Hrvatske u EU. Servis Your Europe Eadvice (www.youreuropeeadvice.
eu) omogućuje postavljanje pitanja o
pravima prema europskom zakonodavstvu. Odgovore daju ugovorni stručnjaci na 24 jezika uključujući i hrvatski. Riječ je o pitanjima iz prava Zajednice te
praksi Zajednice u odnosu na nacionalna prava. Primjerice, pitanja mogu biti iz
područja socijalne sigurnosti, naknada
za nezaposlenost, radnih odnosa, viza,
motornih vozila... Odgovore je moguće
dobiti u roku od tri do sedam dana. Pitanja moraju biti konkretna i obuhvaćati osobna prava u odnosu prema europskom zakonodavstvu.
Uz pomoć alata Solvit moguće je riješiti problem koji pojedinac ima u odnosima s javnim institucijama. Temelj je pritužbe uglavnom nepravilna primjena
europskog zakonodavstva. To je administrativni alat za posredovanje u sporovima, ali s njim se neće rješavati pitanja koja su u sudskom sporu. Kroz Solvit
je lani od 1200 predmeta riješeno njih
1100, što je 90 posto slučajeva što je
vrlo visoka stopa uspješnosti. Solvit je
uspješan jer se razjašnjavaju činjenice u
proceduri. U prosjeku se predmet rješava od 55 do 65 dana.
Kroz Jedinstvenu kontaktnu točku (Point of Single Contact - PSC) mogu se
dobiti sve obavijesti o procedurama i
informacijama kada se želi otvoriti poslovanje u nekoj od zemalja članica
EU-a. Sve je informacije moguće dobiti elektronskim putem, a one mogu biti
o financijama, treningu, izobrazbi, registraciji tvrtke, PDV registraciji... Jedinstvene kontaktne točke često se vode u
gospodarskim komorama, kao što je to
i u slučaju Hrvatske gdje se PSC nalazi
u sklopu Hrvatske gospodarske komore. U Hrvatskoj je Jedinstvena kontaktna točka dostupna na stranicama HGKa. Jedinstvene kontaktne točke postoje
u svim državama članicama EU-a, stranice u pojedinim zemljama su samo na
jeziku te zemlje, ali kod većine i na engleskom.
Mali kapitalni projekti
Održivi razvoj
razvoj lokalnih
lokalnihzajednica
zajednica
U sklopu Programa održivog razvoja lokalne zajednice koji provodi
Ministarstvo regionalnoga razvoja
i fondova Europske unije u Vijećnici Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu potpisani su ugovori o
sufinanciranju malih kapitalnih projekata s područja četiriju dalmatinskih županija. Ugovore je potpisao
potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a
Branko Grčić, te predstavnici jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave za 29 projekata iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske
županije. “Ovo je skromni doprinos vašim proračunima za funkcioniranje života u vašoj zajednici. Ovaj ćemo program
nastaviti i iduće godine, nadam se da će
rati. Pripremamo i 32 regionalna razvojna projekta. Veseli nas što nam je ove
godine na poziv dostavljeno još 389
projektnih ideja. Tražimo dobre ideje za
projekte, pomažemo na terenu, posebno na područjima posebne državne skrbi”, rekao je Grčić.
u proračunu tada biti više sredstava. Ovdje nema političke opredijeljenosti, ovdje su predstavnici svih političkih opcija.
Važan nam je samo indeks razvijenosti.
U prioritetu su nam oni koji imaju razvojne probleme koje mi kao odgovorno ministarstvo uvažavamo”, istaknuo je
potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Ministarstvo priprema i regionalne projekte za EU fondove. “Ne smijemo propustiti priliku koja nam se pruža, a greške
ćemo izbjeći samo ako se dobro pripremimo. Sad imamo projekte vrijedne 600
milijuna eura koje ćemo uspjeti apsorbi-
U okviru Programa održivog razvoja lokalne zajednice raspisan je 31. siječnja
ove godine Poziv za iskaz interesa za
sufinanciranje projekata u 2013. godini. Do sada je primljeno ukupno 640 zahtjeva od čega je 528 prihvatljivih. Podsjetimo, u 2012. bilo je 726 zahtjeva, od
kojih 670 prihvatljivo. Za sufinanciranje
su ove godine odabrana ukupno 122
projektna prijedloga s područja 20 županija u ukupnom iznosu od 48,7 milijuna kuna. (J.V.)
www.een.hr
20. svibnja 2013.
2 3
EU fondovi
Jesmo li spremni
za povlačenje novca?
Hrvatskoj je u sljedećih sedam godina na raspolaganju više od 13 milijardi eura iz europskih fondova. Najviše novca su
koristile baltičke zemlje, Slovačka, Češka i Poljska, a podatke o iskorištenosti nama danog novca na raspolaganje čekat ćemo
još nekoliko godina
Krešimir Sočković
Hrvatskoj će u razdoblju od 2013. do
2020. biti na raspolaganju više od 13
milijardi eura iz Fonda za regionalni
razvoj, Kohezijskog fonda i fondova
Zajedničke agrarne politike. Pravo je
pitanje hoćemo li to moći iskoristiti.
Pretpristupni fondovi koji su nam do
sada bili na raspolaganju bili su najvećim
dijelom namijenjeni pripremama institu-
Uspješne zemlje su većinu
sredstava iz fondova iskoristile
za razvoj ljudskih potencijala,
poticanje istraživanja i
razvoja te financiranje malih i
srednjih poduzeća kao i razvoj
svojih nedovoljno razvijenih
pokrajina
cija za korištenje izdašnijih fondova koji
su nam na raspolaganju po ulasku u Europsku uniju. Ako se pogleda dosadašnja
iskorištenost, čini se da taj novac nismo
baš dobro iskoristili. No stručnjaci kažu
kako još nije vrijeme za podvlačenje računa. Europa sve svoje politike donosi za sedmogodišnje razdoblje kakvo je
i ovo postojeće, od 2007. do 2013. godine, kaže Ružica Gelo, direktorica Centra
za Europsku uniju Hrvatske gospodarske komore. “Prosječna stopa iskorištenosti fondova za prve tri godine bila je
samo 4,1 posto. Ona se sada kreće, ovisno o pojedinoj državi članici, između 20
i 60 posto. Najlošije su Rumunjska i Italija, a najbolje baltičke zemlje, Portugal i Irska. Od trenutka kada ugovorite projekt,
treba proći dvije ili tri godine da bi se on
proveo i da bi sva sredstva bila isplaćena”,
naglašava Ružica Gelo.
Podatke o dosadašnjem korištenju pretpristupnih fondova morat ćemo čekati barem još tri-četiri godine. No pred
nama su novi izvori sredstava za projekte. Ono na čemu trebamo raditi je nešto što se stručno zove programiranje –
odnosno odabir za što želimo iskoristiti
sredstva koja su nam na raspolaganju.
Važno je i ukloniti prepreke poput spore
birokracije, osigurati sve dozvole za projekte, a dobro se trebaju spremiti i konzultanti i poduzetnici te osigurati dio
sredstava koja su im nužna za sudjelovanje u projektima.
Iz onoga što do sada poduzimaju Hrvatska banka za obnovu i razvitak i komercijalne banke vidi se da je njihov interes za korištenje fondova velik, dodaje
Ružica Gelo. “Može se očekivati njihovo daljnje uključivanje, no oni će i dalje
ocjenjivati kvalitetu pojedinih projekata prema svojim bankarskim kriterijima.
Zato je važno da svaki projekt bude dobro isplaniran i pripremljen kako bi njegova provedba bila što lakša. Nemojmo
zaboraviti da ulagači dobivaju povrat
novca tek po ostvarenju projekta”, ističe
Ružica Gelo.
Iskustva zemalja novih članica Unije pokazuju kako su najviše novca iskoristile
baltičke zemlje te Slovačka, Češka i Poljska. Vrlo nisku razinu apsorpcije fondova EU-a imale su Bugarska, samo 37 posto, Rumunjska 45 posto i Slovenija 48
posto raspoloživih sredstava. Uspješne
zemlje su većinu sredstava iz fondova
iskoristile za razvoj ljudskih potencijala, poticanje istraživanja i razvoja te financiranje malih i srednjih poduzeća
kao i razvoj svojih nedovoljno razvijenih pokrajina. Zemlje jugoistoka Europe nisu bile institucionalno pripremljene za apsorpciju EU fondova, te je zbog
toga iskorištenost bila vrlo niska. Što će
odabrati hrvatska vlada kao prioritete,
još nije potpuno utvrđeno.
“Mala je vjerojatnost da možemo tražiti novac za autoceste jer smo po njihovoj izgrađenosti po glavi stanovnika na
samom vrhu Europe, no postoje neke
mogućnosti koje su logične, poput ulaganja u željezničke prometne pravce.
Ima prostora za projekte poput pelješkog mosta, no takve projekte treba dobro pripremiti i obrazložiti. Vrlo je važno
da imamo nekoliko velikih projekata koji
mogu povući veća sredstva. Iako su projekti europskog socijalnog fonda dobri
jer su upućeni na obrazovanje i izgradnju ljudskih kapaciteta koji su važni, morali bismo imati puno projekata vrijednih nekoliko stotina tisuća eura kako
bismo potrošili milijarde koje su nam na
raspolaganju”, zaključuje Ružica Gelo.
Korištenje novca europskih fondova u
novim zemljama članicama bilo je raznoliko. No može se prepoznati da su
oni uspješni po nečemu slični - imali
su jasno definirane vladine industrijske
politike, razvijen institucionalni okvir te
odlučnost da se fondovi koriste prema
potrebama tržišta a ne političkim preferencijama.
enterprise europe
Posao u ekološ
inovacijama
CIP Eko-inovacije
U industriji zaštite okoliša i srodnim djelatnostima u EU-u radi oko tri milijuna ljudi koji ostvaruju prihod od 221 milijarde
projekta vrijednog 31,5 milijuna eura dio tog kolača mogle bi dobiti i hrvatske tvrtke
U industriji zaštite okoliša i srodnim
djelatnostima u EU-u radi oko tri milijuna ljudi koji ostvaruju prihod od 221
milijarde eura. U Sloveniji oko 10 posto
radne snage zaposleno je u eko industriji, a slične postotke možemo uočiti i u ostalim zemljama Europske unije.
Upravo u tim brojkama možemo naći
motive za sudjelovanje hrvatskih tvrtki u programu europske unije CIP Ekoinovacije.
Na Nacionalnom info danu o ovom programu najavljeno je i njegovo formalno ukidanje, no ekološki inovativni projekti naći će
pomoć u novom projektu Horizon 2020 koji
U proteklih pet natječaja na
kojima je sudjelovala Hrvatska
svaki je put neka naša tvrtka
bila uspješna, odnosno uspjela
je u jakoj konkurenciji dobiti
financijsku potporu
kreće iduće godine, najavila je Vesna Torbarina, savjetnica za EU pitanja Hrvatske gospodarske komore. Info dan su organizirali
Europska poduzetnička mreža pri HGK-u i
Ministarstvo poduzetništva i obrta. “Objava posljednjeg natječaja u okviru CIP Eco
Innovation programa koji je krenuo ovog
mjeseca ne znači njegovo potpuno ukidanje. Program bi trebao biti sastavni dio projekta Horizon 2020 koji će trajati od 2014.
do 2020. godine”, najavila je Vesna Torbarina.
Nužno je što više poboljšavati konkurentnost, pri čemu je inovativnost važna sastavnica tog procesa, dodao je Dražen Pros,
zamjenik ministra poduzetništva i obrta.
“Ovaj skup je prilika za razmjenu znanja,
iskustava i umijeća koja mogu unaprijediti poslovanje, ali i za povezivanje znanstvene zajednice i gospodarstva. Inovacijski kapacitet naše zemlje nije dovoljno iskorišten
i to valja što hitnije korigirati uz pomoć primjerene strategije te odgovarajućeg praktičnog djelovanja”, kaže Pros.
U proteklih pet natječaja na kojima je sudjelovala Hrvatska svaki je put neka naša
tvrtka bila uspješna, odnosno uspjela je u
jakoj konkurenciji dobiti financijsku potporu. U sudjelovanju na natječaju za dodjelu
financijskih sredstava iz programa CIP Ekoinovacije hrvatske tvrtke su se natjecale ne
samo sa 27 zemalja EU-a, već i šire, uključujući Norvešku, Island, Lihtenštajn, Tursku, Albaniju, Izrael, Crnu Goru i Srbiju. Postoje neformalne naznake da su naše tvrtke
bile uspješne i na natječaju iz prošle godine, odnosno da su tri tvrtke i jedan projekt
prošli oštru selekciju.
Program CIP Eko-inovacije nastoji pojačati kreativne napore u području inteligentne energije, ICT politika uz istovremeno
poticanje poduzetništva kao temeljnog
oblika ekonomskog djelovanja. U budućnosti se za inoviranja u području smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš očekuju znatno veća financijska sredstva. Za
inovacije u ovom području, koje se financijski podupiru, važna je ekološka, ali
i ekonomska dobrobit. Natječaj ne financira razvoj inovacije, već prvenstveno podupire izlazak na tržište. Projekti moraju
imati međunarodni značaj, odnosno mo-
raju biti interesantni tržištu EU-a, a posebna se pozornost posvećuje malim i
srednjim tvrtkama. Prioriteti financiranja su recikliranje materijala, građevinarstvo, hrana i piće, voda i zeleno poslovanje. Prosječan iznos financiranja projekta
je 1,4 milijuna eura.
Posljednji krug natječaja trajat će do 5. rujna. Projekti mogu trajati do tri godine, a
prijave su isključivo elektronske. Evaluacija
projekata trajat će do kraja 2013., a na raspolaganju je 31,5 milijuna eura.
Eko-inovacije uključuju nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te
nove metode poslovanja i upravljanja, čije
će korištenje ili provedba spriječiti ili znatno smanjiti rizike za okoliš, zagađenje i sve
druge negativne posljedice uporabe resursa tijekom životnog ciklusa srodnih aktivnosti. Europska Unija sufinancira projekte
do 50 posto ukupnog iznosa s posebnom
napomenom kako se iste ili slične aktivnosti koje su financirane putem drugih fondova EU-a neće sufinancirati i putem ovog
natječaja.
Na info danu predstavljeni su i projekti koji
su uspješno prošli oštru selekciju ovog europskog programa.
Ivana Banjad Pečur predstavila je projekt
Eco Sandwich koji je prošao na natječaju
CIP Eko-inovacije 2011. Eco Sandwich je
ventilirana montažna zidna ploča napravljena od recikliranog građevinskog otpada
(CDW) i mineralne vune proizvedene korištenjem inovativnih i održivih ECOSE ® tehnologija za smanjenje potrošnje primarne
energije u zgradama. Ovaj će se revolucionarni proizvod prvi put primijeniti na sveučilišnom kampusu u Koprivnici. Taj projekt
realizira konzorcij sastavljen od znanstvenih institucija i tvrtki. Eco Sandwich može
se koristi u gradnji novih i obnovi postojećih građevinskih objekata. Može se primijeniti prilikom izgradnje ili obnove stambenih zgrada, proizvodnih hala, obiteljskih
kuća, bolnica, dječjih vrtića i skladišta. Iznimno velike uštede mogu se ostvariti u zgradarstvu koje troši gotovo 40 posto energije.
O Greenblastu, projektu koji je također prošao na ovom natječaju, govorio je Mar-
www.een.hr
20. svibnja 2013.
škim
4 5
Projekt tehnologijskog razvoja (STP II)
e eura. Uz pomoć europskog
Milijuni za
istraživanje i
inovacije
Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske osigurala
je sredstva iz projekta Svjetske banke u vrijednosti od 68,4
milijuna kuna (57 milijuna iz sredstava Svjetske banke i 11,4
milijuna kuna iz državnog proračuna) pomoću kojih će otvoriti
programe u 2013. godini
ko Mendica, rukovoditelj izvođenja radova bojenja brodova brodogradilišta
Uljanik. Riječ je o međunarodnom projektu u kojem sudjeluju partneri iz Hrvatske,
Rumunjske i Velike Britanije. Projekt se sastoji od dvije faze recikliranja otpada stakla; prva faza kao početak procesa za pjeskarenje u pripremi površine metala u
brodograđevnoj industriji, i druga faza, u
kojoj se dobiveni otpad koristi kao sirovina
za industriju teške gline. Iznimno je važno
sakupljanje otpadnog stakla za koje u Hrvatskoj postoje samo dva dobavljača. Projekt je još u fazi razvoja, a za sada su vidljive prednosti i uštede.
U panel-diskusiji na kojoj su sudjelovali predstavnici tvrtki i sudionici projekata
koji su prošli na natječaju istaknut je značaj zaštite inovacije, pri čemu je naglašeno da je patentiranje prihvatljiv trošak koji
valja planirati na vrijeme. Praksa patentiranja koristila se tako prilikom stvaranja novih materijala u projektu Marine Clean. Za
privlačenje financijskih sredstava u sklopu
ovog natječaja, ali i u drugim prigodama,
važna je i prezentacija projekta. Ponekad
je pri prezentaciji projekta moguća samo
elektronska komunikacija. Vrlo se rijetko financira sama ideja, ali postoje i takva
iskustva, pri čemu je riječ o zelenim idejama. U realizaciji projekta mora se poštivati
Za privlačenje financijskih
sredstava u sklopu ovog
natječaja, ali i u drugim
prigodama, važna je i
prezentacija projekta
dogovorena financijska dinamika te podnositi financijska izvješća u kojima se moraju opravdati i najmanji troškovi. Sudionici su se složili da i Hrvatska mora imati
fondove koji podupiru realizaciju projekata, kakva praksa se izuzetno cijeni u Europskoj uniji. Domaćim članovima međunarodnih konzorcija problem predstavlja
obračun PDV-a koji se ne tretira kao prihvatljiv trošak. Tako se, primjerice, prilikom uvoza laboratorijske opreme pojavio
problem izdavanja računa bez obračunatog PDV-a. (K.S.)
Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj drugi Projekt
tehnologijskog razvoja (STP II) u iznosu
od 20 milijuna eura, namijenjenih istraživanju i inovacijama. STP II se nadovezuje na prethodni uspješan Projekt tehnologijskog razvoja odobren kako bi se
ojačao hrvatski inovacijski potencijal i
povećala njezina konkurentnost putem
provedbe programa istraživanja i razvoja, kojima upravljaju Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske
- BICRO i fond “Jedinstvo uz pomoć znanja”.
Ovaj bi projekt također trebao pomoći javnim istraživačkim organizacijama u komercijalizaciji njihovih istraživanja i poboljšanju
suradnje s poslovnim sektorom.
Poslovno-inovacijska agencija Republike
Hrvatske osigurala je sredstva iz projekta
Svjetske banke u vrijednosti od 68,4 milijuna kuna (57 milijuna iz sredstava Svjetske
banke i 11,4 milijuna kuna iz državnog proračuna) pomoću kojih će otvoriti sljedeće
programe u 2013. godini: Program provjere
inovativnog koncepta (22,8 milijuna kuna
za 120 projekata), Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća (30,4 milijuna kuna za šest
projekata) te Suradnja poduzeća i akademske zajednice na razvoju novih proizvoda ili
usluga (15,2 milijuna kuna za 22 projekta).
Osim toga, prosječni ukupan godišnji proračun programa EUREKA/Eurostars za 2013.
Projekt tehnologijskog razvoja
trebao bi pomoći javnim
istraživačkim organizacijama
u komercijalizaciji njihovih
istraživanja i poboljšanju
suradnje s poslovnim
sektorom
godinu iznosi više od četiri milijuna kuna i
uključuje provedbu ugovorenih projekata, ugovaranje novih te operativne troškove provedbe programa. Maksimalni iznos
bespovratne potpore po pojedinom projektu iznosi ukupno do 50 posto udjela hrvatskog partnera na projektu ili do 150.000
eura, ovisno što je manje za trajanje projekta do tri godine.
Natječaj za PoC program bit će otvoren
sredinom svibnja 2013., dok je provedba
potpora za programe RAZUM i IRCRO u
pripremi.
enterprise europe
EU NATJEČAJI
EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog
glasnika Europske unije na http://
ted.europa.eu.
Usluge u građevini
Javna tvrtka za upravljanje cestama,
Skopje, Makedonija, traži arhitektonske,
projektantske, konstrukcijske i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 31.
svibnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Public Enterprise for
State Roads - Skopje, Str.Dame Gruev,
No. 14, Contact point(s): Preparation of
Project Documentation for Rehabilitation of Motorway A1 Section Miladinovci
– Kumanovo (Two Carriageways), 1000
Skopje, FRY Macedonia, zaklinab@roads.
org.mk. Više podataka o nadmetanju na
istoj adresi.
Farmaceutski proizvodi
JZU Univerzitetska Klinika za Hematologija, Skopje, Makedonija, traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 11. lipnja, a prijave
na makedonskom jeziku se predaju na
JZU Univerzitetska Klinika za Hematologija - Skopje, 17 Vodnjanska, For the
attention of: Igor Ivanov, Magda Dokovska, 1000 Skopje, FYR Macedonia,
la za projekt aukcijske platforme. Natječaj je otvoren do 24. lipnja, a detaljnije podatke moguće je dobiti na Dijana
Martinčić, Limited Liability Project Team
Company in charge of establishing a
Coordinated Auction Office in South
East Europe, Moskovska 39, 81 000 Podgorica, Montenegro, dijana.martincic@
seecao.com.
[email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Magneti
Paul Scherrer institut, Villigen, Švicarska, traži nabavu magneta. Natječaj je
otvoren do 19. lipnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Paul
Scherrer Institut, Einkauf/Achat, WTO
project 98421, For the attention of: Peter Fischer, 5232 Villigen PSI, Switzerland, [email protected]. Više informacija na http://www.simap.ch/shabforms/
servlet/Search?NOTICE_NR=775301.
Računala i programi
Europska banka za obnovu i razvitak
raspisuje natječaj za nabavu računalnih
programa i opreme te uredskih računa-
Građevinske usluge
IVAR IKS, Stavanger, Norveška, traži nabavu usluga izgradnje. Natječaj je
otvoren do 17. lipnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na IVAR IKS,
Postboks 8134 Forus, For the attention of: Homayoon Iranpour, 4069 Stavanger, Norway, homayoon.iranpour@
ivar.no. Više podataka o nadmetanju na
http://www.doffin.no//search/Search_
AuthProfile.aspx?ID=AA3377.
len, Belgium, charis.deschutter@delijn.
be. Više podataka o nadmetanju na istoj
adresi.
Popravci i održavanje
željezničkih vozila
SNTFC CFR Calatori, Bukurešt, Rumunjska, traži usluge održavanja i popravaka željezničkih vozila. Natječaj je
otvoren do 20. lipnja, a prijave na rumunjskom jeziku se predaju na SNTFC
“CFR Calatori” SA, B-dul Dinicu Golescu
nr. 38, sector 1, Contact point(s): Georgeta Manole, For the attention of:
Sef Serviciu Proceduri Achizitii Servicii, Produse si Lucrari, RO-010867 Bucuresti, Romania, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na
istoj adresi.
Prijevoz specijalnih tereta
Vlaamse Vervoermaatschappij - De Lijn,
Mechelen, Belgija, traži nabavu usluga
prijevoza specijalnog tereta. Natječaj je
otvoren do 21. svibnja, a prijave na flamanskom jeziku predaju se na Vlaamse
Vervoermaatschappij - De Lijn, Het Lijnhuis - Motstraat 20, For the attention of:
De Schutter Charis Désiré 2800 Meche-
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
Na internetskoj stranici www.een.hr
svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su
objavljene u bazi Enterprise Europe
Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u
europsku bazu. Ako vas zanima neka
od ponuda za suradnju, pošaljite
upit na [email protected] uz broj šifre
ponude za koju ste zainteresirani.
Jednokratni medicinski
proizvodi (20130409006)
Turska medicinska tvrtka specijalizirana
za proizvodnju jednokratnih medicinskih proizvoda traži trgovačke posrednike, zastupnike i distributere.
Prirodni kozmetički proizvodi
(20130409002)
Litvanska tvrtka, proizvođač prirodnih
kozmetičkih proizvoda (za njegu lica, tijela i kose) traži trgovačke posrednike
(agente, zastupnike, distributere).
Makadamia orasi u prahu i
sušene borovnice (20130408036)
Danski distributer različitih namirnica traži dobavljače prženih makadamia
oraha u prahu i suhih (dehidriranih) borovnica.
Ručno izrađeni namještaj
(20130408009)
Grčka tvrtka specijalizirana za proizvodnju ručno izrađenog namještaja
traži veletrgovce i/ili distributere, kao
i dizajnere interijera i arhitekte koji se
bave kućnim ili uredskim namještajem,
kako bi surađujući proširili svoje poslovanje.
Alat za upravljanje
poslovnim procesima u lučkim
terminalima (20130405014)
Njemačka ICT tvrtka nudi učinkovit alat
za upravljanje, planiranje i kontrolu troškova i poslovnih procesa u lučkim terminalima. Alat omogućuje optimiziranje
procesnih tokova, učinkovito korištenje
resursa i donosi visoku razinu transparentnosti u operativnom postupku. Ponuda potencijalnim poslovnim partnerima u europskim zemljama i Turskoj
uključuje sklapanje ugovora franšiznog
poslovanja, kao i distribuciju i nadzor
(podugovaranje) logističkih sustava, pogotovo za upravljanje, planiranje i kontrolu poslovnih procesa u lučkim terminalima na domaćim tržištima partnera.
Biljni čajevi, ekstrakti, sirupi
za kašalj (20130405007)
Srpska tvrtka specijalizirana za proizvodnju biljnih čajeva i ekstrakata, sirupa za
kašalj, dodataka prehrani i biljne kozmetike te aromaterapiju traži distributera.
Brave, okovi, proizvodi od
metala (20130404031)
Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju brava, okova i ostalih proizvoda od
metala za energetsku i telekomunikacijsku industriju te proizvodnju namještaja
zainteresirana je za recipročnu distribuciju, kao i za zajedničko ulaganje.
Vino (20130403045)
Grčka tvrtka, koja se nalazi u sjevernoj
Grčkoj i specijalizirana je za proizvodnju
široke palete vina od lokalnih i regionalnih vrsta grožđa, kao i međunarodnih,
traži partnera koji nudi usluge trgovačkog posrednika (distribuciju).
IT rješenja (20130403039)
Poljska tvrtka, specijalizirana za razvoj IT
rješenja, pruža kompleksne usluge. Područje njihove stručnosti obuhvaća: onli-
ne poslovanje, komponente reklamnih
kampanja i rješenja za poslovne korisnike. Raspon njihove ponude uključuje dizajn i razvoj mobilnih i internet platformi, pružajući napredne e-usluge u svim
novim tehnologijama. Tvrtka bi željela djelovati kao podizvođač za tvrtke iz
svih europskih zemalja.
Elektrotehnika,
automatizacija (20130401010)
Španjolska tvrtka specijalizirana za područje elektrotehnike, automatizacije,
instrumentacije i kontrole industrijskih
procesa, električne i elektromehaničke
proizvodnje nudi recipročnu proizvodnju i podugovaranje.
Injekcijsko prešanje plastike
(20130402009)
Slovenska tvrtka s više od 20 godina
iskustva u proizvodnji tehnološki zahtjevnih proizvoda od svih vrsta termoplastike injekcijskim oblikovanjem/
prešanjem (injection moulding production) nudi svoje usluge kao podizvođač.
Tvrtka nudi cijeli niz usluga razvoja proizvoda od ideje do proizvodnje, mogućnost popravka, izmjene ili dorade na
postojećim alatima. Usluge se izvode
na modernim strojevima za injekcijsko
prešanje od 50 do 150 tona, sa svom
opremom za stabilan i kvalitetan proizvodni proces.
www.een.hr
6 7
20. svibnja 2013.
RAPEX
izvješće
RAPEX
izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for
Non-Food Products) je brzi sustav za
obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj
uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija
među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske
komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe
proizvoda koji predstavljaju ozbiljan
rizik za zdravlje i sigurnost kupaca.
Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i
ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/
dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm.
1
2
5
6
Električni sklopivi bicikl, brend e-4motion, model Pedelec25. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer nedovoljno
kvalitetno izveden prednji kotač može
biti slomljen tijekom vožnje. (slika 1)
Automobili Seat, model Mii, proizvedeni 2013. godine s VIN brojevima od
AA/DD 320365 do AA/DD 324562. Pogrešno instalirani kontrolori aktiviranja
zračnih jastuka nemaju uključene senzore bočnog udara. (slika 3)
Ksilofon igračka, brend Ioen, model Automobile knocks xylophone, barkod
6296681902885. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se dijelovi igračke lako
mogu odvojiti, i biti inhalirani ili progutani. Proizvod nije u skladu s Direktivom
o igračkama i standardom 71-1. (slika 2)
Automobili Volkswagen, model UP!,
proizvedeni između siječnja i ožujka
2013. godine. Pojedini modeli mogu
imati pogrešno instalirane kontrolore aktiviranja zračnih jastuka bez
uključenih senzora bočnog udara.
(slika 4)
3
4
7
Dječja košulja, brend Zara, model
8574/508/61907,
barkod
8574508505180. Nekvalitetno zašiveni
gumbi mogu lako otpasti i biti progutani ili inhalirani. (slika 5)
Dječja igračka set oružja, brend Dimasa, model The smurfs dance party, barkod 84350941326. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer vakumske kapice
na strelicama igračke mogu lako otpasti
i biti progutani ili inhalirani. Proizvod nije
u skladu s Direktivom o igračkama i standardom 71-1. (slika 6)
8
Motocikli Husaberg, modeli TE 125, TE
250 i TE 300. Proizvod predstavlja rizik za
korisnike jer se kontrolor gasa može zaglaviti u gornjem dijelu šasije i izazvati
nesreću. (slika 7)
Magnetska igračka, brand neoClicks Magnetic Brainpuzzle, model How to…?,
barkod 9789081897105. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer dijelovi mogu
lako otpasti i biti inhalirani ili progutani. Proizvod nije u skladu s Direktivom o
igračkama i standardom 71-1. (slika 8)
Potražnja
za tehnologijama
Potražnja
za tehnologijama
Za ove ponude uputite upit na een@
bicro.hr
Informacijski i marketinški sustav
za primjenu u multimodalnom transportu (Ref: 13 ES 22C4 3S6P) 03/14
• Španjolska tvrtka koja se bavi redovitim
prijevozom putnika i ima flotu od 305
vozila opremljenih sustavom za iskorištavanje i upravljanje transportom, traži dopunske funkcije za korisnike informacijskih sustava, uključujući i nove aplikacije
kao što su vodič za kretanje, informacije
o polascima i cijenama, naručivanje karata... Tvrtka je zainteresirana za ugovor o
komercijalizaciji s tehničkom podrškom i
sporazum o zajedničkom ulaganju i prilagodbi specifičnim potrebama.
Integrirani sustav upravljanja teretom (Ref: 13 ES 22C4 3S7Z) 03/
2014 • Španjolska tvrtka traži tehnološka
rješenja koja bi mogla olakšati zajedničku
logistiku, razmjenu, prijenos, skladištenje
i zajedničku distribuciju tereta. Tvrtka traži organizaciju koja može analizirati problem, istražiti i razviti tehniku i aktivnosti
kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje za specifične potrebe tvrtke.
Prilagođeni visokokvalitetni prozirni elementi (Ref: 13 FR 35k9 3RRU)
01/2014 • Mali proizvođač opreme za
robotiku u pomorskom sektoru traži vi-
sokokvalitetnog dobavljača prozirne
opeke, stakla ili lakih materijala. Prilagođeni jednodijelni element bit će integriran unutar daljinske konzole uređaja u
podmornici u svrhu omogućavanja bolje vizualne kontrole. Visoka preciznost
proizvodnje i mogućnost oblikovanja
nužni su uvjeti za postizanje optimalne
kvalitete vidljivosti. Kod proizvodne industrije očekuje se sporazum o podugovaranju.
medicinu i fitoterapiju, razvila je izotonično rješenje za oralnu i nazalnu njegu.
Kako bi se proizvod odvojio od propulzivnog sredstva, sačuvao kvalitetu i omogućio korištenje raspršivača u bilo kojoj
poziciji, tvrtka traži partnera koji je u mogućnosti proizvesti vrećicu za dvosmjerni ventil za raspršivanje za oralnu i nazalnu njegu. Traži se ugovor o proizvodnji
ili ugovor o komercijalizaciji s tehničkom
podrškom.
Tehnologija, znanje i iskustvo za
suho
recikliranje baterija (Ref:
13 TR 99PB 3S2B)
12/2013 • Tvrtka
iz Turske traži rješenje za suho recikliranje baterija. Rješenje se može temeljiti na potpuno novoj
tehnologiji ili na poznatoj i već razvijenoj kemijskoj obradi ili drugim tehnologijama. Ovisno o pregovorima i fazi/razini tehnologije, turska tvrtka je otvorena
za ugovor o licenciranju ili zajedničkom
ulaganju, kao i za ugovor o proizvodnji i
prijenosu znanja i iskustva.
Izolacijski materijal visoke vrijednosti s temperaturom otpora 90C (Ref:
13 NL 60FI 3RRC) 01/2014 • Nizozemska tvrtka aktivna u projektiranju montažnih zgrada traži partnere za sudjelovanje
u industrijskom proizvodnom procesu
toplinske izolacije velikog spremnika za
skladištenje solarne energije. Tvrtka traži proizvođača izolacijskog materijala visoke vrijednosti s otporom od 90C koji bi
se primjenjivao u toplinskoj izolaciji vodenog spremnika. Tvrtka traži ugovor o licenciranju uz tehničku podršku.
Traži se strateški partner za proizvodnju vrećice klase 2A za dvosmjerni
ventil za raspršivanje (Ref: 13 FR 38n0
3RV2) 06/2013 • Francuska farmaceutska tvrtka, specijalizirana za alternativnu
Tehnologija zagrijavanja vode u kombinaciji sa solarnom energijom i prirodnim plinom (Ref: 13 RO 78EE 3S1X)
12/2013 • Rumunjska tvrtka koja nudi inženjerska rješenja traži tehnologiju zagrijavanja vode. Tvrtka želi optimizaciju troškova za grijanje 70 kubika vode na dan
uvođenjem plina i solarnog sustava. Ope-
rativni princip tražene tehnologije je pokretanje plinskog bojlera u slučaju nedostatka solarne energije. U ovom trenutku
postojeći bojler na prirodni plin je 645 kW.
Nove tehnologije za brzu online inspekciju hrane, pića i pakiranja (Ref:
13 GB 4103 3S0R) 03/2013 • Britanska
tvrtka s tehničkim resursima i potporom
velike skupine traži novu tehnologiju za
online inspekciju u proizvodnji hrane, pakiranju i srodnim tehnologijama u sektoru hrane i pića. Posebno su zainteresirani
za tehnologiju inspekcije folijom zapečaćenih proizvoda. Tvrtka traži partnere za
ugovor o komercijalizaciji s tehničkom
podrškom, licencni
sporazum, zajedničko ulaganje, ugovor
o proizvodnji i tehničku podršku.
Tehnologija za podizanje hidroponskih staklenika za povrće (Ref: 12 MK
82EX 3OUY) 10/2013 • Makedonska
tvrtka traži partnera koji može pružiti odgovarajuću tehnologiju za podizanje hidroponskog staklenika za povrće. Tehnologija bi već trebala biti uvedena na
tržište ili u testnoj fazi, ali spremna za korištenje. Tvrtka traži partnera za tehnički ugovor i/ili ugovor o komercijalizaciji s
tehničkom podrškom.
enterprise europe
20. svibnja 2013.
8
Otvoren natječaj CIP Eco-innovation 2013
Europska komisija otvorila je posljednji krug natječaja u sklopu Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije – programa ECO INNOVATION
2013., a raspoloživi fond iznosi 31,6 milijuna eura.
Na natječaj se mogu prijaviti i hrvatski mali i srednji poduzetnici.
ECO INNOVATION, potprogram Programa Zajednice CIP, podrazumijeva sve oblike inovacijskih aktivnosti koje rezultiraju ili čiji je cilj bitno poboljšanje zaštite
okoliša. ECO INNOVATION uključuje nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge te nove metode
poslovanja i upravljanja, čije će korištenje ili provedba
spriječiti ili znatno smanjiti rizike za okoliš, zagađenje i
sve druge negativne posljedice uporabe resursa tijekom životnog ciklusa srodnih aktivnosti.
Konferencija Poduzetništvo
i inovacije
Ministarstvo poduzetništva i obrta i Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) organiziraju međunarodnu konferenciju
“Poduzetništvo i inovacije” koja će se
pod visokim pokroviteljstvom Vlade
Republike Hrvatske održati od 23.
do 24. svibnja u Dubrovniku u hotelu Dubrovnik Palace. Konferencija je
posvećena promociji inovativnog poduzetništva. Sudjelovanje je otvoreno
svim zainteresiranim stranama iz zemalja članica UNECE-a kao i ostalim zemljama članicama Ujedinjenih naroda. Zanimljivi i iskusni govornici, svjetski priznati
stručnjaci s područja poduzetništva i
inovacija jamče da će konferencija po-
Prioritetna područja sukladno politici Europske unije
u 2013. godini su reciklirajući materijali, proizvodi za
održivu gradnju, prehrambeni i sektor pića, vodna industrija te naposljetku zeleno poslovanje. Ukupni indikativni proračun ovogodišnjeg natječaja, namijenjenog malom i srednjem poduzetništvu, iznosi 31,6
milijuna eura (predviđa se financiranje oko 30-40 projekata, a EU sufinancirat će 50 posto ukupno prihvatljivih troškova). Natječaj se zatvara 5. rujna u 17 sati
po lokalnom vremenu u Bruxellesu. Na natječaj se
mogu prijaviti mali i srednji poduzetnici iz EU-27, Norveške, Islanda, Lihtenštajna, Norveške, Hrvatske, Makedonije, Izraela, Crne Gore, Srbije i Turske. Natječaj je objavljen na web stranici http://ec.europa.eu/
environment/eco-innovation/apply-funds/callproposal/index_en.htm.
Zelena ekonomija: EMAS sustav,
BIO otpad i sektor površinske
obrade kroz prava, obveze i
usklađivanje s EU regulativom
taknuti raspravu o politikama i dobrim
praksama koje se provode vezano za
promociju inovacija i potražiti odgovore na pitanja o tome kakvu ulogu ima
inovacijska politika u kreiranju boljeg
okruženja za poduzetništvo, poboljšanju financiranja inovativnog razvoja i
olakšavanju pristupa poduzetnika relevantnim znanjima i vještinama.
Tera tehnopolis organizira 22.
svibnja u Osijeku radionicu “Zelena ekonomija: EMAS sustav, BIO
otpad i sektor površinske obrade
kroz prava, obveze i usklađivanje s
EU regulativom “, namijenjenu malim i srednjim poduzetnicima koji
svoje poslovanje ulaskom u Europsku uniju moraju uskladiti s obvezama i normama EU regulative u
području gospodarenja otpadom
i sektoru površinske obrade materijala.
Više informacija na: http://www.minpo.
hr/default.aspx?id=282.
Za dodatne informacije možete se
obratiti voditeljici Odjela Snježani Ivić
Pavlovski na tel.: 01/6109243; e-mail:
[email protected].
Teme koje će biti prezentirane sudionicima obuhvaćaju EMAS sustav upravljanja okolišem i usklađivanje s EU zakonima, ishođenje potrebnih certifikata i
dozvola, korištenje BIO otpada kao obnovljivog izvora energije, te primjer dobre prakse.
Za sudjelovanje u radionici ne plaća se
kotizacija, a program, prijavnica i detaljne informacije su objavljene na stranicama www.tera.hr i dostupne upitom
na email: [email protected].
Informativna kampanja protiv kašnjenja u plaćanju
Informativna kampanja protiv kašnjenja u plaćanju paneuropska je informativna kampanja koju financira
Glavna uprava za poduzetništvo i industriju Europske komisije.
24. svibnja. Svake godine diljem Europe tisuće malih i srednje velikih poduzeća podlegne stečaju dok čekaju naplatu računa. Vrijeme je da se okonča ta
kultura kašnjenja u plaćanju u Europi.
Sastoji se od niza nacionalnih seminara u državama članicama Europske unije koji naglašavaju štetu koju poduzeća snose uslijed kašnjenja u plaćanju te
objašnjava nove mjere koje su uvedene kako bi se taj problem riješio. U Zagrebu će se taj seminar održati u velikoj
vjećnici Hrvatske gospodarske komore
Informativna kampanja protiv kašnjenja u plaćanju ima za cilj ima istaknuti taj problem javnim tijelima, poduzećima, sudstvu i drugim zainteresiranim
stranama. Želi se promijeniti stav javnih tijela i poduzeća kako bi računi bili
plaćeni na vrijeme, te tvrtkama pružiti
informacije o novim mjerama koje se
uvode kako bi se podržalo pravovremeno plaćanje. Kako bi europska poduzeća, osobito mala i srednje velika, zaštitila od kašnjenja u plaćanju Europska
unija usvojila je 16. veljače 2011. novu
direktivu (naputak zemljama članicama
za donošenje nacionalnih zakona) poznatu kao Direktiva protiv kašnjenja u
plaćanju.
Direktiva je dio Akta o malim poduzećima za Europu (Small Business Act), sveobuhvatnog skupa mjera kojem je cilj
olakšati poslovanje poduzećima u Euro-
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a
22. svibnja - AgroB2B@NSFair, Novi Sad, Srbija
22. svibnja - Radionica Zelena ekonomija, Osijek
22. svibnja - Erasmus za poduzetnike početnike,
Čakovec
23.-24. svibnja - Konferencija Poduzetništvo i
inovacije, Dubrovnik
24. svibnja - Seminar o kampanji protiv kašnjenja
u plaćanju, Zagreb
4. lipnja - Erasmus info dan, Zagreb
7. lipnja - Brokerage event vinara i poslovanja s
vinom, Rijeka
24.-28. lipnja - Online Green Economy &
Sustainable Energy in Croatia Summit, Zagreb
3. srpnja - Konferencija Zastupanje interesa
hrvatskog gospodarstva na europskoj razini,
Zagreb
pi. Direktiva za cilj ima poboljšati praksu
plaćanja u poslovnim transakcijama između poduzeća te između javnih tijela i poduzeća. Glavne odredbe uključuju definiranje maksimalnog razdoblja za
plaćanje roba i usluga, pojednostavljenje postupaka za suzbijanje kašnjenja u
plaćanju te utvrđivanje kazni za kašnjenje u plaćanju. Prema odredbama Direktive, dužnici su dužni platiti kamate
i nadoknaditi sve dodatne troškove vjerovnika ukoliko robu i usluge ne plate
na vrijeme (30 dana za javna tijela te 60
dana za poduzeća).
Prilog EEN info
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( 108 urbanih vrtlara
( u 6 država
okupljaju Čudesni vrtovi
Udruga Gredica, Varaždin
distribuira In Vindico uvozna pića
In Vindico, Zagreb
Svi hrle u čudesne
vrtove
Regionalni igrač u
samo pet godina
Očuvanje prirode i okoliša kao temeljne vrijednosti
društva te prihvatljivo gospodarenje prirodnim
resursima primjenom odrednica održivog razvoja, neki
su od ciljeva varaždinske udruge Gredica
S
kupina entuzijasta, zaljubljenika
u prirodu i vrtove, prije godinu dana pokrenula je projekt urbanih biovrtova u Varaždinu
pod nazivom Čudesni vrtovi te osnovala Udrugu
za promicanje održivog
načina življenja Gredica.
Projekt društvenog vrta
ova udruga provodi uz
podršku Grada Varaždina.
Od kada joj je prije godinu dana dodijeljeno gradsko zemljište na popularnom Sajmištu, Čudesni
vrtovi sada okupljaju 108
korisnika, tzv. urbanih vrtlara. Očuvanje prirode i
okoliša kao temeljne vrijednosti društva te prihvatljivo
gospodarenje
prirodnim resursima primjenom odrednica održivog razvoja, neki su od ciljeva Gredice.
Nedavno je ova udruga svečano proslavila prvi
rođendan te ujedno obilježila Međunarodni dan
permakulture. Taj se dan
svake godine održava na
drugu temu, a ovogodišnja je bila Vrijednost lokalnog uzgoja hrane i drugih resursa. Postoje razne
definicije permakulture,
a jedna od njih je da je to
metoda dizajniranja održivih ljudskih zajednica
prema uzorcima iz prirode. Uz mnoga predavanja
i savjetovanja, na obilježavanju prvog rođendana Gredice objavljeno je
i kako je ona ove godine
Projekt društvenog
vrta udruga Gredica
provodi uz podršku
Grada Varaždina
osvojila treće mjesto na
međunarodnom natječaju
za društveno inovativne
projekte SozialMarie koji
provodi austrijska zaklada
Unruhe Privatstiftung još
od 2005. godine.
Lista čekanja za
vrtove
“Na ovogodišnji natječaj
pristiglo je 308 prijava iz
šest europskih zemalja, a
u finale je ušlo 36 projekata. Osvojeno treće mjesto tim je značajnije za
Gredicu i Čudesne vrtove”, rekla je Rusalka Majer, predsjednica udruge
Gredica. Dodala je kako
je u Beču nagrađeno 15
projekata. Prva nagrada
iznosila je 15.000 eura,
druga 10.000, treća 5000,
a preostalih 12 društveno inovativnih projekata
osvojilo je po 1000 eura
nagrade.
“Nakon početne skepse o broju mogućih zainteresiranih vrtlara za naš
projekt, svi smo u udruzi
zapravo još lagano šokirani interesom ljudi za vrtove za koje se stvara lista
čekanja. Zato nam je nagrada SozialMarie došla
kao potvrda od renomiranih međunarodnih stručnjaka kvalitete i društvene
vrijednosti ovakvog koncepta rada i pristupa ne
samo u vrtlarstvu, nego i u
odnosima s ljudima”, rekla
je Rusalka Majer dodavši kako su Čudesni vrtovi
- vrtovi zajednice. “U njima se gradi zajednica koja
počiva na dobrosusjedskim odnosima, prijateljstvu, pomaganju i brizi za
ljude. To je vjerojatno ono
što nam svima nedostaje u ovom sve bržem, otuđenom svijetu”, zaključila
je Rusalka Majer. (S.P.)
Asortiman tvrtke In Vindico prisutan je i u Crnoj Gori,
Srbiji, Kosovu, Sloveniji, a uskoro se očekuje i prodor na
tržište Bosne i Hercegovine
T
vrtka In Vindico
na području Hrvatske i regije ekskluzivni je distributer
mnogih poznatih brendova poput talijanskog prošeka Blû Prosecco, ekskluzivni je zastupnik
konjaka, votke, šampanjca Zeitgeist, likera i sirupa Szene, piva Bitburger te još nekoliko robnih
marki pjenušaca - Bar
Royal, Light Live i dječjih pjenušaca Robby Bubble. Ujedno je i zastupnik
talijanskih vina Corte
Giara, Allegrini, Poggio
Al Tesoro, San Polo te
uvoznik još nekoliko talijanskih vrsta vina. Kroz
pet godina svog postojanja In Vindico je postala
regionalna tvrtka i važan
uvoznik internacionalnih
brendova u različitim kategorijama pića.
Asortiman tvrtke In
Vindico prisutan je i u Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Sloveniji, a uskoro se
očekuje i prodor na tržište
Bosne i Hercegovine.
Direktorica i vlasnica tvrtke Marina Grabovac zadovoljna je činjenicom što je jedan od
najprepoznatljivijih brendova tvrtke, talijanski Blû
Prosecco, pažljivom strategijom plasmana vrlo
brzo osvojio hrvatsko tržište - unatoč tome što je
bio potpuno nepoznat na
našem tržištu.
“Današnje turbulentne tržišne utakmice, dinamika poslovanja i komunikacija do krajnjeg
potrošača zahtijevaju dobro razrađenu strategiju,
dobru izgradnju odnosa s
klijentima i potrošačima i,
naravno, ponudu koja uključuje kvalitetne brandove s dobro komuniciranim
porukama i cijenama”,
ističe Marina Grabovac.
Ni uvoznicima nije
lako
Unatoč uspjesima tvrtke, kaže da je situacija
na tržištu poprilično teška, ispunjena međusobnim nadmetanjem i svakodnevnom borbom za
kupca više. “Mi uvoznici smo do sada bili dosta ograničeni po pitanju
konkurentne cijene na tržištu s obzirom na velike troškove uvoza. U tom
dijelu uskoro očekujemo
poboljšanje zbog ulaska
Hrvatske u Europsku uniju”, pojašnjava Marina
Grabovac.
Ona smatra da se u
Hrvatskoj mora dosta poraditi na edukaciji potrošača, kako bi se poboljšala kvaliteta poslovanja
i kupci upoznali s bitnim segmentima prilikom
odabira pojedinog artikla.
Tvrdi da bi se pametnim
strategijama i većim angažmanom mogla povećati prisutnost naših vina na
europskom tržištu. “Mora
nam biti jasno da se ulaskom u EU cijene hrvatskih vina neće smanjiti,
barem ne u početnoj fazi.
Svjesni smo da se kvaliteta i karakter vina koja
se industrijski proizvode ne može komparirati s
vinima iz obiteljskih po-
Pametnim
strategijama mogla
bi se povećati
prisutnost naših
vina na europskom
tržištu, smatra
Marina Grabovac
druma, koja se proizvode
s ljubavlju i predanošću
u manjim količinama”,
ističe Marina Grabovac.
(J.V.)
14 HRVATSKA & REGIJA
IV. SARAJEVO BUSINESS FORUM
Još jedan
uspješan Forum
U organizaciji BBI banke i BBI business kluba
u Sarajevu je u nazočnosti više od 600 predstavnika gospodarstva
i vlasti iz regije i međunarodnih financijskih
institucija održana Međunarodna investicijska
konferencija, IV. Sarajevo Business Forum.
Ovoga puta u centru
pozornosti su bila iskustva
i modeli razvoja razvijenijih država. Uspješne modele razvoja prezentirali su Mahathir Mohamad,
bivši premijer Malezije
i Ali Babacan, zamjenik
premijera Turske, a Danilo Türk, bivši predsjednik
Slovenije, upoznao je sudionike skupa s tranzicijskim iskustvima svoje ze-
mlje. Pozornost su, među
ostalima, pobudili predstavnici malezijskog državnog holdinga Kazanah Nasional, jednog od
najznačajnijih investicijskih fondova u Aziji, kao
i Obaid Humaid Al Tayer,
državni ministar za financije Ujedinjenih Arapskih
Emirata, inače vlasnik Al
Tayer Groupa, jedne od
vodećih automobilskih
kompanija na Bliskom
istoku.
U isto vrijeme u Sarajevu je održan Prvi
međunarodni halal-sajam i forum SAHAF
koji je bio vezan uz financije i halal-industriju. Na Sajmu je više od
30 kompanija iz BiH,
Makedonije, Hrvatske,
Malezije i Irana predstavilo potencijale halalindustrije. Sudionicima
su predstavljeni i modeli
financiranja u halal-industriji koji se primjenjuju
u BiH, a razvila ih je BBI
banka. (Z.L.)
AUSTRIJANCI U HERCEGOVINI
Interes za veću
suradnju
U organizaciji austrijskog veleposlanstva u
BiH i Vanjskotrgovinske komore Austrije, u
Hercegovini je boravilo izaslanstvo u kojem
su bili predstavnici 17
austrijskih tvrtki. Između ostalog, austrijski gospodarstvenici posjetili su
Elektroprivredu Hrvatske
zajednice Herceg-Bosna u
Mostaru, Elektroprivredu
Republike Srpske u Trebinju, zatim Fabriku alata,
prehrambenu industriju
Swisslion i Vinariju Vukoje u Trebinju, Aluminijski kombinat u Mostaru te
kompanije Feal i Violetu
u Širokom Brijegu. Tema
razgovora koji su se vodili
bile su mogućnosti uspostavljanja i proširenja poslovne suradnje.
Austrija je najveći inozemni investitor u
BiH, od 1994. do 2011.
Privredni vjesnik
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
“Srbija je politički stabilna i otvorena za biznis. Investitori će u
Srbiji pronaći raskošne talente, kakvih nema nigdje na svijetu!”
Premijer Srbije Ivica Dačić američkim investitorima
Državni vrh Srbije u potrazi za investitorima
Srpsko-američka IT misija
Američke kompanije su dobile informacije koje bacaju novo svjetlo na
Srbiju kao investicijsku destinaciju, rekla je direktorica AmChama u Srbiji
Ljiljana Lukić
[email protected]
S
rpski premijer Ivica Dačić cijelog je
prošlog tjedna boravio u SAD-u isključivo
radi ekonomskih poslova,
a u fokusu je ovoga puta
bila IT industrija. U Srbiji se ta industrija s pravom
smatra jednom od globalno najperspektivnijih gra-
Predstavnici srpskih
IT kompanija
i pojedinačno
su se susreli s
rukovodećim
ljudima američkih IT
divova
na, a mnogi su uvjereni kako Srbija ima šanse
pronaći svoj dio kolača na
tome tržištu.
Ovaj pothvat u medijima nazvan je srpskoameričkom IT misijom u
okviru koje je glavni događaj bila konferencija
pod nazivom “Ja vjerujem u Srbiju”, na kojoj su
predstavnicima više od 70
američkih kompanija iz
područja informacijskih
tehnologija predstavljene
prednosti i potencijali ulaganja u Srbiju.
Na skupu u San Franciscu u organizaciji Američke privredne komore u
Srbiji (AmCham) koja je
i inicirala IT misiju, premijer Dačić poručio je
predstavnicima američkih
IT kompanija da je Srbija politički stabilna, otvorena za biznis i da će investirori u Srbiji pronaći
“raskošne talente, kakvih
nema nigdje na svijetu”,
kao i da je cilj vlade da Srbija u idućih četiri-pet godina postane tehnološki i
inovacijski centar Europe.
Promocija u Americi
“Američke kompanije su
dobile informacije koje
bacaju novo svjetlo na Srbiju kao investicijsku destinaciju, ali to je samo
prvi korak. Već sutra moramo nastaviti raditi dalje
i komunicirati s ljudima
koji su pokazali zanimanje, a nakon toga i pozvati ih da dođu u Srbiju i
vide sve ono o čemu smo
im pričali”, rekla je direktorica Američke privredne komore Maja Piščević
neposredno nakon konferencije.
Konferencija je organizirana s ciljem promocije Srbije kao atraktivne
ulagačke destinacije i namijenjena je kompanijama koje posluju u Silicijskoj dolini - srcu svjetske
IT industrije, a potencijale
i svoja iskustva u poslovanju iznijeli su i predstavnici američkih kompanija
koje su investirale na srpskom tržištu - NCR i Telesign.
Delegacija, u kojoj su
bili predstavnici najvećih IT kompanija u Srbiji, srela se u okviru misije
i pojedinačno s rukovodećim ljudima IT divova
- među kojima su Microsoft, Intel, HP, Oracle,
Cisco, EMC, PayPal, Google, Apple i IBM - posjećujući te kompanije i kupujući ponešto za državnu
upravu i vlastite tvrtke.
Održan 57. međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća
HGK na Sajmu tehnike u Beogradu
godine uložila je 2,3 milijarde
konvertibilnih
maraka. Lani je Austrija sa 25,9 milijuna KM
bila prva među zemljama
EU-a po inozemnim ulaganjima. Inače BiH bilježi pozitivnu trgovinsku
bilancu s Austrijom. Lani
je BiH izvezla u Austriju roba za 654,7 milijuna
KM, a uvezla za 504 milijuna KM. Tijekom prva
tri mjeseca ove godine u
Austriju je izvezeno roba
za 149,5 milijuna KM, a
uvezeno za 118,1 milijun
KM. (Z.L.)
Hrvatska gospodarska
komora organizirala je
zajednički nastup tvrtki na 57. međunarodnom
sajmu tehnike i tehničkih
dostignuća, koji je održan od 13. do 17. svibnja
na Beogradskom sajmu.
Pod okriljem HGK-a
i Obrtničke komore srpskoj privrednoj javnosti
se predstavilo pet hrvatskih tvrtki: Đuro Đaković
Kompenzatori d.o.o. iz
Slavonskog Broda, MPD
tvornica pumpi d.d. iz Daruvara, Centrometal d.o.o.
iz Macinca, Arc pro d.o.o.
i Hstec d.o.o. iz Zagreba.
Prošle godine bilo ih
je ukupno šest, a na ovogodišnjem sajmu koji je
okupio više od 600 izlagača iz 22 zemlje izostao
je Končar, proizvođač
koji je do sada rijetko izostajao s ove manifestaci-
je, osnovane davne 1937.
godine.
Na ovogodišnjoj smotri tehnoloških novosti
koje su prikazane na sajmu predstavile su se još
četiri hrvatske tvrtke u
vlastitom aranžmanu. To
su Amtest, Genesis, Indel-usluge, Izit s dvije
inovacije i Topomatika s
tri noviteta koje je prikazala posjetiteljima i izlagačima Sajma tehnike, ali
i stručnoj javnosti.
Ove godine u fokusu
su bile suvremene tehnologije u sektoru automatizacije, robotike, elek-
troenergetike, procesne
tehnike, logistike i transporta, upravljanja strojevima i alatima, ali i
noviteti u sektoru energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Na sajmu je
predstavljeno preko 200
noviteta koji su dodatno
podržani promocijom u
okviru pratećeg stručnog
programa.
Moto sajma u Beogradu ove godine bio je
“Korak u budućnost”, a
pokrovitelj je bilo Ministarstvo obrazovanja i
znanosti. (Lj.L.)
15
www.privredni.hr
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( 5 mlrd €
utrošeno na otkup vlastitih tvrtki
( 2 mlrd €
*vijesti
proračunski manjak svake godine
PAKET SLOVENSKIH REFORMI
Strah od Bruxellesa
Poduzeća već trpe posljedice krize zbog koje se Slovenija kao zemlja s problematičnom
financijskom neravnotežom našla pod lupom Europske komisije
Franjo Kiseljak
[email protected]
L
avina loših vijesti
stuštila se niz strminu financijske
krize u Sloveniji baš u trenutku kada je tvrtka MIK
Celje ulazila u posao s novim partnerom iz Australije. Novi kupac pristao
je avansirati posao u pripremi. Nakon uznemirujućih vijesti našao se ponukanim upitati domaćine
u Celju što će biti s njegovim novcem ako Slo-
Loš ugled države
nedvojbeno šteti
dugoročnim
poslovima
venija bankrotira. Franci Pliberšek iz tvrtke MIK
Celje bio je iznenađen pitanjem na kakvo dosad
nije navikao. Sluti da se
oko Slovenije plete zaštitni zid opreznosti koji
će nedvojbeno djelovati
na porast troškova poslovanja.
Dio
gospodarstvenika već je suočen s novim troškovima. “Više
smo na službenim putovanjima nego prije”, potvrdio je Goran Vučinič,
izvršni direktor Iskra Zaštite. Gospodarstvenici su
se razletjeli širom svijeta
kako bi partnerima objasnili da prilike u Sloveniji nisu tako loše kakvima
se prikazuju. Poduzetnici to čine stoga što loš
ugled države nedvojbeno šteti njihovim dugoročnim poslovima. Banke
sve učestalije u odobravanju dugoročnih zajmo-
va zahtijevaju potpis na
klauzulu kojom slovenska poduzeća pristaju na
promjenjivu kamatnu stopu za slučaj da bonitetne
agencije gurnu Sloveniju
još koju stepenicu niže.
Iskra Zaštita još nema
poteškoća s prodajom, ali
ima usputnih komplikacija. Pojedini kupci zatražili
su od slovenskog dobavljača da otvori bankovni
račun u inozemstvu. Žele
se osigurati od neugodnosti ako bi se kojim sluča-
jem prilike u Sloveniji dodatno zakomplicirale.
Umjesto tvornice iznajmljeni prostor
Iskra Zaštita je, inače, pripremala zajedno s njemačkim
proizvođačem
elektronskih komponenti, tvrtkom Weldmüller,
gradnju nove tvornice
u Brežicama. Na žalost,
nove okolnosti prekrojile
su planove. Neće se graditi nova tvornica. Reducirani program smjestit
Kratak put od uzora do slučaja
Za mnogo toga zbog čega se Slovenija - koju su prvih godina članstva
u EU-u mnogi tapšali po ramenu odjednom našla pod povećalom
međunarodnih ustanova i financijskih tržišta, “zaslužna” su dva
premijera. Borut Pahor nije se snašao u trenutku nailaska svjetske
krize, a Janez Janša postupio je
krajnje nerazborito kada je dopustio “kreditnu tajkunizaciju”, uvjeren da će novim preslagivanjem
vlasničkih karata dugoročno učvrstiti svoj politički položaj. Na otkup vlastitih poduzeća potrošen
je silan novac, nekih pet milijardi
eura ukupno, od čega je pozama-
šan dio ispario u dimu kontaminiranih potraživanja. Sada se taj dug
udomljuje u “lošu banku”, dakako
na teret poreznih obveznika. U tajkunizaciji nije nestao samo novac
– nestao je i razvoj. Novi vlasnici
samo su se bavili financijskim bajpasiranjem. Ništa nisu ulagali u razvoj tako da Slovenija danas ima
istu proizvodnu strukturu kojom
je dočekala osamostaljivanje. Gruba je činjenica da Slovenija ima danas u strukturi proizvodnje samo
pet-šest posto visokotehnoloških
proizvoda.
Konkurencija je u međuvremenu silno napredovala. Mađarska
je povećala udjel visokotehnoloških proizvoda na 20 posto. Slično
su uspjele Poljska, Češka i Slovačka. Janšin nasljednik na kormilu vlade Borut Pahor ostao je ravnodušan na pojavu svjetske krize.
Umjesto nužnih prilagodbi podigao
je minimalnu plaću te povećao plaće u javnom sektoru. Porasle su i
mirovine za 15 posto. Takva velikodušnost povećala je rashode za
milijardu eura. Istodobno za milijardu eura pali su očekivani prihodi. Dvije milijarde eura manjka
svake godine krpalo se bezglavim
zaduživanjem u inozemstvu. A računi su počeli stizati...
će se u iznajmljeni prostor. Država je svojevrsna
robna marka i nije svejedno odakle je poduzeće
koje se s drugim ponuđačima natječe za posao na
određenom tržištu. Dušan
Olaj, direktor tvrtke specijalizirane za brzo podizanje sportskih dvorana
pod balonom, potvrdio je
da takve dvorane prodaje
u Velikoj Britaniji isključivo preko Skandinavije. “Izravno iz Slovenije
to ne bi bilo moguće”, rekao je Olaj. Roman Pirnar koji se bavi proizvodnjom aluminijskih ulaznih
vrata nema problema na
ključnom njemačkom tržištu. “Više su prestrašeni
slovenski kupci. Pretrpan
sam narudžbama i treba
mi novi poslovni prostor.
Sada sam u dvojbi – graditi ili čekati. Brine me
kako će Bruxelles primiti naše prijedloge za uravnoteženje javnih financija”, pita se ne samo Pirnar
nego i sve više drugih slovenskih poduzetnika koji
nisu slutili kako političko nesnalaženje, a još više
oklijevanje, može zakomplicirati život gospodarstvu.
Poruka iz Istanbula:
Pokopajte mrtve
Jean-Marc Peterschmitt,
direktor EBRD-a za Srednju i Jugoistočnu Europu,
u intervjuu na margini godišnje konferencije banke u Istanbulu, uputio je
Sloveniji nekoliko savjeta. Tako je podržao Sloveniju u namjeri da sredi bankarski sustav, ali je
napomenuo da to neće biti
dovoljno. “Bavite se poduzećima koja su insolventna, bankrotirana... To
su mrtva poduzeća, u stvari prepreka koju treba otkloniti. Bitno je baviti se
restrukturiranjem dobrih
poduzeća s perspektivnim
poslovima, koja imaju
previše dugova ili pogrešni sastav dugova. Financijsko restrukturiranje takvih poduzeća teško je,
bolno i uzima vrijeme.
No, samo takva poduzeća
mogu zapošljavati i dati
gospodarski rast”, bio je
jasan direktor EBRD-a.
Rakovec pred
opozivom?
U slovenskoj javnosti špekulira se o mogućem prijevremenom razrješenju
Matjaža Rakovca, predsjednika uprave Triglav
osiguranja. Rakovcu se
predbacuje više grijeha:
pad premija, zloporaba
unutarnjih informacija (najava u Jutarnjem listu da
Triglav kani isplatiti 22,7
milijuna eura dividendi),
problemi s balkanskim podružnicama te povlaštene
karte od slovenskog zračnog prijevoznika.
Petišovsko polje: 11
milijardi kubika plina
Godinu i pol Nafta Lendava odbijala je prodati Petrolu kćer tvrtku Nafta Geoterm, važnu stoga što ima
u vlasništvu pravo služnosti i dio infrastrukture na
plinskom nalazištu u okolici Lendave. Prepreke su
uklonjene nakon objave
da je britanska tvrtka Ascent Resources otkrila na
Petiševskom polju ležište s
oko 11 milijardi prostornih
metara plina. Eksploatacija je moguća već od početka sljedeće godine.
16 STIL
*vijesti
Strateški marketinški
plan turizma
Hrvatska turistička zajednica objavila je međunarodni natječaj za izradu
strateškog marketinškog
plana hrvatskog turizma
(SMPHT) za razdoblje od
2014. do 2020. s rokom
za dostavu ponuda do 29.
svibnja ove godine, kažu
u Glavnom uredu HTZa. Procijenjena vrijednost
nabave za taj projekt je
četiri milijuna kuna (bez
PDV-a). Završetak izrade
i usvajanje toga plana očekuje se tijekom jeseni ove
godine.
Putovanja tijekom
cijele godine
Europska komisija za putovanja (European Travel Commission) očekuje
da će se želja za turističkim putovanjima održati
tijekom cijele ove godine.
Iako su tri mjeseca 2013.
ukazala na usporavanje rasta međunarodnih dolazaka i noćenja u Europi,
većina njenih destinacija
zabilježila je nastavak pozitivnih rezultata čime se
potvrđuje i da se turizam
može nositi s ekonomskim
previranjima. Među trendovima za ovu godinu u
Europi se ističe porast potražnje za putovanjima u
daleke destinacije, ali i za
putovanjima po Europi.
Dolaze nam Koreanci
U Hrvatskoj se ove godine očekuje oko 10 posto
više dolazaka turista iz Južne Koreje nego lani, zbog
pojačane promocije na tom
tržištu te suradnje s tamošnjim partnerima. U Zagreb
tijekom svibnja iz Seula
stižu tri čartera s koreanskim turistima, izvijestili
su iz turističke kompanije
Uniline u čijoj organizaciji
dolaze ti avioni. Uniline je
od početka ove godine putem svog ureda u Šangaju
u Kini zbog interesa tamošnjeg stanovništva intenzivirao aktivnosti na kineskom i koreanskom tržištu.
Privredni vjesnik
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( 10 mil kn
očekuje tvrtka Hoteli Novi od povrata nelegalnih naknada
Hoteli Novi dobili tužbu
Borba za pravdu svim
raspoloživim sredstvima
Svim zakonom dozvoljenim postupcima Uprava Hotela Novi nastojat će ostvariti svoje pravo
na povrat novca od Grada Novog Vinodolskog
kako je jedan od dužnika
pristao uplatiti svoje dugovanje, pa je tako podmirena nepostojeća obveza Hotela u visini od
560.000 kuna. No, ostala
dva dužnika nisu pristala podmiriti svoje dug, pa
su Hoteli Novi ipak otišli u stečaj.
Sanja Plješa
[email protected]
H
oteli Novi iz
Novog Vinodolskog, u sklopu
kojih se nalazi i turistički resort, potkraj travnja
dobili su presudu Visokog upravnog suda u svoju korist kojom je utvrđeno kako je Grad Novi
Vinodolski nezakonitim
odredbama proteklih godina nanosio milijunsku
štetu poslovanju te tvrtke. Naime, utvrđeno je
da je Grad Novi Vinodolski donio odredbu za komunalnu naknadu Hotelima Novi u suprotnosti s
odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Nepostojeći dug vodi
u stvarni stečaj
Zakonom je jasno određen iznos koji komunalna naknada ne može prelaziti, a u slučaju Hotela
Novi ta je naknada prelazila limit, rekao je Gordan Širola, predsjednik
Uprave Hotela Novi, na
prošlotjednoj konferenci-
ji za novinare, najavivši
tužbu protiv Grada kako
bi dobili povrat uplaćenog novca, a procjenjuje
se da će taj iznos s kamatama dosegnuti 10 milijuna kuna.
No, kako je zapravo sve počelo? Širola
kaže kako je Grad podnio zahtjev za stečaj Hotela Novi zbog potraživanja nastalog na nelegalan
način, što je potvrdila presuda Visokog upravnog
suda. “Unatoč tome što
smo i tada znali i upozoravali kako je to potraži-
vanje nastalo na nezakonit način, pokušali smo
sve da se to nepostojeće dugovanje prema Gradu podmiri kako Hoteli
Novi ne bi završili u stečaju. No, jedina tvrtkina
poslovna aktivnost i jedini prihod bio je od iznajmljivanja prostora u našim nekretninama. Kako
Grad nije pristao ni na kakvu odgodu niti obročnu
otplatu, jedini način da se
otplati to nepostojeće dugovanje bio je dogovor s
našim dužnicima”, istaknuo je Širola. Dodao je
Hoteli Novi uskoro na
dražbi
Zbog toga im uskoro prijeti rasprodaja nekretnina
iz sastava, a to su Hotel
Lišanj i još desetak objekata, primjerice dio kampa, bungalovi, apartmani... Sve te nekretnine za
tjedan dana idu na dražbu, a Uprava se boji da će
se te nekretnine, vrijedne
oko 200 milijuna kuna,
prodati po trostruko nižoj
cijeni jer tako nalažu pravila dražbe.
Širola smatra kako se rasprodaja Hotela Novi ne
smije dogoditi jer je to
greenfield investicija. U
izgradnju i rekonstrukciju objekata iz njihova sastava, Hypo Alpe-Adria
banka - koja je i najve-
ći vjerovnik - uložila je
50 posto kreditnih sredstava, dok je preostali novac uložilo 400 hrvatskih tvrtki, dobavljača
ili izvođača radova na izgradnji resorta. “Jasno
je da je time nastala novostvorena vrijednost, a
prema sudskoj dokumentaciji, sadašnja vrijednost
resorta za 40 milijuna
eura veća je od ulagačke
vrijednosti. Treba naglasiti kako je 90 posto tvrtki koje su ulagale u ove
Zbog spornog
duga tvrtki
prijeti rasprodaja
nekretnina
hotele pristalo na stečajni plan što znači da svoja potraživanja žele pretvoriti u udjele u tvrtkinu
vlasništvu. No, na ovakav način to se neće dogoditi jer će se namiriti samo Hypo Alpe-Adria
banka”, zaključio je
Širola.
Dubrovnik visoko na listi kongresnih gradova
Nastavljen uzlazni trend
Jedna od najistaknutijih svjetskih organizacija međunarodnih
skupova - International
Congress and Convention Association (ICCA)
objavila je ljestvicu
zemalja i gradova za 2012. godinu na kojoj je
Dubrovnik ponovno zauzeo odličnu poziciju.
Od ukupno 345 gradova Dubrovnik se lani nalazio na 74. mjestu, a godinu ranije na 87. mjestu.
Među zemljama koje se
bave organizacijom kongresnog turizma, Hrvatska je rangirana na 40.
mjestu u svijetu te 22. u
Europi. Na europskoj listi na kojoj se nalazi 210
kongresnih gradova Dubrovnik je zauzeo 39.
mjesto, kažu u Turističkoj zajednici Dubrovnika. Sva ta rangiranja potvrđuju da je Dubrovnik
iznimno atraktivna kongresna destinacija. Prema podacima Državnog
zavoda za statistiku, lani
je u Dubrovniku održano
455 kongresa što je 22 posto više nego u na 2011.
Stalni pozitivni trend zabilježen proteklih godi-
na svjedoči o stabilnom
statusu Dubrovnika kao
kongresnog
odredišta,
napominju u dubrovačkoj Turističkoj zajednici.
Svoju kongresnu ponudu
Dubrovnik će i ove godine predstaviti na jednom
od najvećih okupljanja
kongresnih profesionalaca u svijetu - sajmu IMEX
koji se od 21. do 23. svibnja održava u Frankfurtu.
Naime, na tom će sajmu,
među ostalima, svoju ponudu predstaviti Kongresni ured dubrovačke Turističke zajednice. (S.P.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( 212,1 mil kn
vrijednost domaćeg ERP tržišta u 2012.
( 2,3%
*vijesti
rast u odnosu na 2011. godinu
Poslovni softverski sustavi
Blagi rast hrvatskog
ERP tržišta
Ukupan prihod od licencija i održavanja pet vodećih proizvođača predstavlja više od pola
cjelokupnog domaćeg tržišta ERP aplikacija u prošloj godini
korporativnim resursima
(ERM), a imalo je blizu
65 posto tržišnog udjela.
Upravljanje lancem nabave (SCM) pak zauzelo
je drugo mjesto s oko 14
posto tržišta, dok su operacijski i proizvodni moduli (OMA) zauzeli treće
mjesto s udjelom od desetak posto.
Sektor maloprodaje
ostao je vodeći potrošač
na ERP licencije i održa-
Boris Odorčić
[email protected]
H
rvatsko
tržište ERP (Enterprise Resource
Planning) aplikacija, odnosno poslovnog softvera
koji u tvrtkama objedinjava različite aktivnosti poput planiranja proizvodnje, upravljanja zalihama
ili nabave, bilježi blagi rast. Naime, prema nedavno završenom istraživanju analitičke kuće IDC
Adriatics Croatia Enterprise Application Software 2013-2017 Forecast
and 2012 Vendor Shares, ono je u 2012. poraslo 2,3 posto u odnosu na
2011. godinu i ostvarilo
vrijednost od 212,1 milijun kuna.
“U 2013. godini ne
očekuju se neki bitni
strukturni poremećaji ni
značajna odstupanja vrijednosti tržišta u odnosu
na proteklu godinu”, ističe Ivan Juras, analitičar IDC Adriaticsa, tvrt-
ke koja prati, analizira i
predviđa trendove IT tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne
Gore, Kosova i Albanije.
Ako će pak ERP tržište imati prosječnu petogodišnju stopu rasta od
4,6 posto, IDC Adriatics
očekuje da će ono u 2017.
godini približno vrijediti
266 milijuna kuna. “Novi
modeli poput cloud isporuka i naprednih mobilnih
rješenja svakako će predstavljati znatan dio poslovne strategije vodećih
ERP ponuđača. S druge
strane, u nedostatku većih
projekata, redovno održavanje postojećih softverskih instalacija vendorima
predstavlja čak 70 posto
ukupnih ERP prihoda”,
kaže on.
Maloprodaja je
najveći potrošač
Vodeću poziciju na hrvatskom ERP tržištu u 2012.
godini zadržao je SAP tržišni lider u aplikacijskim softverima za poduzeća raznih veličina
i industrija. Na drugom
mjestu nalazi se najveći i
najpoznatiji svjetski proizvođač softvera Microsoft. Slijede hrvatske
tvrtke IN2, PIS - Poslovno informatički sistemi i
Omega Software.
Važno je naglasiti kako ukupan prihod
od licencija i održavanja pet vodećih proizvođača predstavlja više od
pola cjelokupnog domaćeg tržišta ERP aplikacija u prošloj godini.
Najpopularnije područje ERP-a u 2012. godini bilo je upravljanje
vanje u prošloj godini, s
udjelom od 22 posto. Veleprodaja je zauzela drugo mjesto s udjelom od 10
posto. Procesna proizvodnja nalazi se na trećem
mjestu, a ona je na domaćem tržištu aplikacija sudjelovala s nešto manje od
devet posto.
Informatička
sigurnost
Analitička kuća IDC
Adriatics je zajedno s
partnerima prošli tjedan
organizirala konferenciju IDC Security & Datacenter Transformation
Roadshow 2013 o informatičkoj sigurnosti na
kojoj je nazočilo sedamdesetak krajnjih korisnika i ponuđača usluga. Na
konferenciji su detaljno obrađene teme poput
trendova na tržištu podatkovnih centara, snižavanja ukupnih troškova
poslovanja i bržeg povrata uloženih sredstava te
nove generacije sigurnosnih rješenja u cloud eri.
je okruglim stolom Kako
dovesti regionalne ICT
projekte i centre u Hrvatsku – iskustva velikih
tvrtki. Na njemu su panelisti
raspravljali kako
veliki IT korisnici i vendori sudjeluju u izvozu domaćeg IT-a te o načinima
i beneficijama pri sudjelovanju na velikim regionalnim projektima. (B.O.)
Samostalni Total TV
Nakon dugogodišnje uspje­šne suradnje s B.net­
om, Total TV odnedavno posluje kao samostalna
tvrtka na hrvatskom tržištu. Trenutačno, Total TV
nudi više od 80 domaćih
i stranih programa te više
od nekoliko stotina besplatnih (Free to Air) satelitskih programa. Uskoro će na hrvatskom tržištu
ponuditi cjeloviti spektar
telekomunikacijskih usluga među kojima se ističe
brzi širokopojasni pristup
internetu, kao i usluge telefonije.
Vodeću poziciju
na hrvatskom ERP
tržištu zadržao je
SAP, a slijedi ga
Microsoft
Hewlett-Packard konferencija
Novi stil IT-a
Trenutačno je oko 10
milijardi uređaja diljem
svijeta spojeno na internet. Ta brojka je u stalnom porastu i ubrzo će
iznositi 20 milijardi.
Boris Bauk, generalni direktor tvrtke
Hewlett-Packard (HP)
Hrvatska, ističe kako je
to tehnološko okružje u
kojem živimo spremno
na nove IT izazove. A
među tim izazovima ističu se računalstvo u oblaku
(Cloud), Big Data, sigurnost podataka i mobilnost,
kazao je na tehnološkoposlovnoj
konferenciji
HP 360° - New Style of IT.
Na konferenciji su
kroz tri teme Novi stil IT-a,
Budućnost mrežnih rješenja i Kako novi stil IT-a
omogućava poslovne inovacije stručnjaci pred-
stavili HP-ova najnovija tehnološka postignuća.
Ta rješenja spajaju tradicionalni IT s novim tehnološkim paradigmama,
a koje nas svakim danom
sve više okružuju.
Herbert Rastbichler,
potpredsjednik HP-a i direktor za Srednju i Istočnu Europu, kazao je kako
ova tehnološka kompanija
redovito inovira te razvi-
ja nove proizvode i usluge.
Među njima svakako treba navesti
energetski učinkovite poslužitelje, jednostavni tablet uređaj Elite i nova rješenja za ispis. Zatvaranje
konferencije obilježeno
Brži mobilni internet
Hrvatski Telekom je u
Istarskoj i Dubrovačkoneretvanskoj županiji proširio pokrivenost brzom
3G mrežom. U Istarskoj županiji pokrivenost
je poboljšana i dodatno
proširena za stanovnike
u mjestima Bale, Nova
Vas, Buzet, Sveti Martin,
Fažana, Kanfanar, Labin,
Banjole, Medulin, Premantura... Pokrivenost
ovom mobilnom mrežom
u Dubrovačko-neretvanskoj županiji proširena
je na Blato, Čilipe, Lumbardu, Mline, Srebreno,
Ston, Velu Luku i Kupare. U odnosu na 2G, 3G
mreža omogućava do 20
puta brži prijenos podataka.
18 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Marta C. Nussbaum
NE PROFITU – ZAŠTO DEMOKRACIJA TREBA
HUMANISTIKU
AGM
Knjiga je strastveni, ali i temeljito promišljeni i jasno napisani apel za očuvanje svijesti o značenju humanističkih
znanosti za sve vidove i stupnjeve obrazovanja, ali i za
cjelinu smislena života ljudske zajednice. U nizu poglavlja autorica argumentirano upozorava na opasnosti jednostranog, prvenstveno ili čak isključivo na učinkovitost
usmjerenog obrazovanja i načina života kojem ono služi
kao osnova.
Danielle Trussoni
ANGELOPOLIS
Naklada Ljevak
U Angelologiji su se povjesničar umjetnosti V. A. Verlaine i
redovnica Evangelina upleli u sukob između tajnog društva najljućih neprijatelja čovječanstva: anđeosko-ljudskih
bića poznatih kao Nefili. U ovom romanu Verlaina još proganja prizor Evangelininih anđeoskih krila 10 godina nakon
što je vidio kako je sletjela na Bruklinski most. Nefili se
ponovno uzdižu, planirajući stvoriti vlastiti raj, Angelopolis,
dok ih Verlaine, sada lovac na anđele, nemilosrdno progoni.
No pojavljuje se Evangelina...
Florin La˘za˘rescu
Naš posebni izvjestitelj
V.B.Z.
Riječ je o neobičnoj priči o “naivcima” koji kao da s kruške
padaju u suvremeni svijet – tranzicijsku Rumunjsku u čijoj
se svakodnevici ogledaju sav jad i bijeda nasilnog “skoka
u demokraciju”. Groteskna plejada likova, poput islamskog
fundamentalista koji teroristički povlači kočnice za zaustavljanje vlakova, farmera koji vrebaju NLO-e, u šumskoj
izolaciji odraslih novinara i umišljenih kraljevića, zapliće
se u najneočekivanije situacije koje graniče s fantastičnim, a sve je to itekako stvarno.
Privredni vjesnik
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Suradnja
BK Housing, Glinianka, Poljska, www.bkhousing.pl. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s
osobama i tvrtkama koje
su specijalizirane za distribuciju objekata poput
ljetnikovaca, jeftinih socijalnih građevina, nadogradnju te izgradnju javnih i prosvjetnih objekata
(dječji vrtići, uredi, hoteli...). Kontakt: Ewa Brolska, [email protected],
+48 22 7899542.
slona, adaptera/punjača te
folijskih tipkovnica. Također je zainteresirana za
usluge lemljenja elektroničkih komponenti i montaže proizvoda te izrade
kablova. Kontakt: Nevenka Beroš, neve.beros@
jetcontrol.com, +385 98
456173.
Suradnja
Reagensi za kliničku kemiju
Herbos dijagnostika, Sisak,
www.herbosdijagnostika.
hr. Tvrtka je proizvođač
reagensa za kliničku kemiju. Strategija rasta tvrtke uključuje internacionalnu ekspanziju. Tvrtka
je posebno zainteresirana
za pronalaženje odgovarajućeg poslovnog partnera
kao distributera u Hrvatskoj. Zemlje interesa: Europa, Azija, Afrika. Kontakt: Tomislav Pordan,
herbos-dijagnostika@
sk.htnet.hr, +38544543314.
Daljinsko gašenje
Jetcontrol, Zagreb, www.
jetcontrol.hr. Tvrtka proizvodi uređaje za daljinsko
gašenje jet-ski plovila. Zainteresirana je za nabavu
raznih elektroničkih komponenti, tiskanih pločica,
vodootpornih kućišta, bežičnih radiomodula, antena za radionavigaciju, za-
MP-Papirograf, Samobor,
www.mp-papirograf.hr.
Tvrtka traži kooperante za
plasman rabljenih grafičkih strojeva, te pripadajućeg pribora, alata i potrošnih rezervnih dijelova.
Kontakt: Armanda S. Bortas, info@mp-papirograf.
hr, +385 1 3361977.
Papirnate vrećice
Vemo Trade, Drnje, www.
vemo.hr. Tvrtka je proizvođač papirnatih vrećica od natron papira. Traži
dobavljača natron papira od 40 do 90 grama. Također traži klijente koji su
zainteresirani za trgovačke vrećice (škarnicle), industrijske vrećice zapremnine do 10 kilograma i
reklamne vrećice za nošenje s papirnatom ručkom.
Kontakt: Davor Jurić,
[email protected],
+385 48 220846.
Partnerstvo
Lipovica, Popovača, www.
lipovica.hr. Tvrtka traži partnere-distributere za
distribuciju radijatora u
svim europskim zemljama, osim zemalja bivše
Jugoslavije, te u države
bivšeg SSSR-a. Također
traži proizvođače proizvoda koji mogu dopuniti njihov program grijanja
zbog plasmana na tržišta
na kojima je već prisutna.
Kontakt: Ratko Sokolić,
[email protected], +385
44 569124.
Zastupanje
Promet, Županja. Tvrtka
se bavi uvozom, izvozom,
veleprodajom te ambulantnom distribucijom vlastitim dostavnim vozilom.
Tvrtka traži nove poslove u području trgovinskog
zastupanja i posredovanja na području Slavonije. Kontakt: Ivan Didović,
+385 32 839205, +385 99
2133216.
Brušeni kristal
Saki, Samobor, www.
crystal-saki.hr.
Tvrtka nudi visokokvalitetne
proizvode iz vlastite proizvodnje od ručno brušenog kristala. Traži zastupnike za svoje proizvode.
Kontakt:
Petra
Štih,
[email protected], +385 1
3366110.
IZBOR IZ NADMETANJA
Lee Child
Odredište pakao
Znanje
Jack Reacher se zatekao u krivo vrijeme na krivome mjestu. U jednom je trenu pritekao u pomoć mladoj ženi koja je
pala na izlazu iz kemijske čistionice usred Chicaga, a već
u drugom našao se u ulozi taoca u nepoznatom kombiju
s nepoznatim otmičarima na putu u pakao. Cilj otmičara
bila je žena po imenu Holly, agentica FBI-a i kći načelnika
glavnog stožera. Pa ipak, igrom slučaja, jedino je Reacher
bio u stanju spriječiti složen i smrtonosan plan otmičara...
Realistična priča od koje čitatelja prolaze srsi.
Iain Pears
STONEOV SUNOVRAT
Algoritam
John Stone pao je u smrt s prozora svoje palače u Londonu. Bogataš i industrijalac Stone bio je toliko moćan da se
postavlja pitanje je li njegova smrt bila tragična nesreća ili
ubojstvo. Njegova podosta mlađa, zavodljiva udovica Elizabeth zaposlit će novinara Matthewa Braddocka da potraži
dijete pokojnog supruga, za čije postojanje nije ni znala do
čitanja oporuke. Braddock, novajlija u svijetu financijaša,
otkrit će neke vrlo opasne stvari...
Hrvatska
Osobna zaštitna oprema
Hrvatske autoceste nabavljaju osobnu zaštitnu
opremu. Rok dostave ponuda je 5. lipnja.
Vozila
Zavod za hitnu medicinu
Zagrebačke županije nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 20. lipnja.
Klupe za sjedenje
Ministarstvo unutarnjih
poslova nabavlja AV tehniku. Rok dostave ponuda je 5. lipnja.
Pula Herculanea nabavlja klupe za sjedenje.
Rok dostave ponuda je
31. svibnja.
Računala s monitorima
Regija
Prometni znakovi
PVC i aluminijska
stolarija
Oprema za vizualnu
komunikaciju
AV tehnika
Opća bolnica Virovitica
nabavlja računala s monitorima. Rok dostave
ponuda je 4. lipnja.
Grad Šibenik nabavlja
PVC i aluminijsku stolariju. Rok dostave ponuda
je 4. lipnja.
Grad Trebinje nabavlja
prometne znakove. Rok
dostave ponuda je 28.
svibnja.
Služba za zajedničke poslove institucija Bosne
i Hercegovine nabavlja
opremu za vizualnu ko-
munikaciju. Rok dostave
ponuda je 18. lipnja.
Popravak i održavanje vozila
Općina Budva nabavlja
usluge popravka i održavanja službenih vozila
Općine. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.
Asfaltiranje puta
Općina Klokot nabavlja
usluge asfaltiranja puta u
selo Grcare. Rok dostave
ponuda je 3. lipnja.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
Pogled u svijet
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Prilike za čarapare,
plastičare i drvare
Zgrada čaraparije s pratećim prostorijama, skladište, nadstrešnica i dvorište, strojni park, oprema
i uređaji za proizvodnju
čarapa u Čakovcu, procijenjene vrijednosti 44
milijuna kuna. Jamčevina je 10 posto. Imovina i
procjene sudskog vještaka mogu se razgledati uz
prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/481 953. Dražba se održava 22. svibnja
2013. u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu,
Ulica braće Radića 2, soba
223/II.
Prodaje se 40 posto udjela u kapitalu društva MProfil iz Stare Pazove,
procijenjene vrijednosti
45.884.084 kune. Jamčevina je 50.000 kuna, a sve
dodatne informacije mogu
se dobiti radnim danom
od 9 do 13 sati na telefon
091/4222 547. Ponude se
primaju do 24. svibnja
2013. Javno otvaranje ponuda održat će se 28. svibnja 2013. u 9 sati u prostorijama javne bilježnice
Sanje Barbarić na adresi
Ivana Šibla 13, Zagreb.
Prodaje se 58,69 posto
udjela u kapitalu društva
Jelšingrad FMD AD iz Prnjavora, procijenjene vrijednosti 8.206.562 kune.
Jamčevina je 50.000 kuna,
a sve dodatne informacije mogu se dobiti radnim
danom od 9 do 13 sati na
telefon 091/4222 547. Ponude se primaju do 24.
svibnja 2013. Javno otvaranje ponuda održat će se
28. svibnja 2013. u 10 sati
u prostorijama javne bilježnice Sanje Barbarić na
adresi Ivana Šibla 13, Zagreb.
Strojevi, vozilo, uređaji,
alati, oprema i sitni inventar za industriju pla-
stike u Čazmi, Bjelovarsko-bilogorska županija,
procijenjene vrijednosti
milijun kuna. Jamčevina
je 10 posto, a uvid u specifikaciju i razgledavanje imovine moguće je uz
prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/407 337. Dražba se održava 21. svibnja
2013. u 10 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru,
Šetalište dr. Ivše Lebovića 38 (zgrada sudskog registra), soba broj 4.
Linije za proizvodnju
drvenih peleta u Vrginmostu, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 1.220.000 kuna
plus PDV. Jamčevina je
10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/7997
449. Dražba se održava
23. svibnja 2013. u 9.30
sati na Trgovačkom sudu
u Zagrebu, Petrinjska 8,
soba 85/II. (ulična zgrada).
Metalni otpad težine oko
50.000 kilograma, namještaj, uredska, informatička i komunikacijska oprema u Zagrebu,
procijenjene vrijednosti
70.000 kuna. Jamčevina
za metalni otpad je 15.000
kuna, za namještaj i uredsku opremu 500, a za informatičku i komunikacijsku opremu još 500 kuna.
Pregled imovine stečajnog dužnika može se obaviti uz prethodni dogovor
na telefon 01/6152 555.
Ponude se primaju do 24.
svibnja 2013. godine.
Skladišni prostor i dvorište ukupne površine 1144
četvorna metra u Kominu,
Općina Ploče, Dubrovačko-neretvanska županija,
procijenjene vrijednosti
700.000 kuna. Jamčevina je 50.000 kuna, a sve
dodatne informacije moguće je dobiti kod stečajnog upravitelja na telefon
098/485 067. Rok za predaju ponuda je 21. svibnja 2013. Javno otvaranje ponuda održat će se
23. svibnja 2013. u 12 sati
u prostorijama javnog bilježnika Nikše Mozare na
adresi Vukovarska 17, Dubrovnik.
Nedovršena
dvokatna
stambeno-poslovna zgrada i dvorište u
Poreču, ukupne površine 2025 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 24.316.390 kuna.
Jamčevina je 10 posto,
a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem ovršenika na telefon
098/9023 000. Nekretnina se na dražbi ne može
prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.
Dražba će se održati 22.
svibnja 2013. u 10.30 sati
u zgradi Općinskog suda u
Poreču, Turistička 2, sudnica broj 7.
Građevinsko zemljište
površine 6237 četvornih
metara i oranica površine 4236 četvornih metara
u industrijskoj zoni Županje, procijenjene vrijednosti 219.933 kune. Jamčevina je 10 posto, a
razgledavanje je moguće
uz prethodni dogovor radnim danom od 9 do 14 sati
na telefon 098/572 549.
Dražba se održava 23.
svibnja 2013. u 10 sati na
Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba
broj 6 u prizemlju.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Šanse starih
poduzetnika
dr. Uroš Dujšin
O
snivanje novih
poduzeća
nije
monopol
mladih, iako danas to izgleda tako, konstatira Economist. Uspon mlađahnog
poduzetnika stvara pomamu za mladošću, naročito među financijerima.
Zašto financirati četrdesetogodišnjaka s obitelji
i hipotekom kada možete
poduprijeti dvadesetogodišnjaka koji će raditi dan
i noć za male pare i možda postati sljedeći Zuckerberg? No, nije teško zamisliti i suprotne primjere:
Mark Pincus je imao 41
godinu kada je osnovao
Zyngu, a Arianna Huffington 54 kada je stvorila
Huffington Post.
Istraživanja pokazuju
da poodmaklo doba može
za poduzetnike biti prednost. Vivek Wadhwa sa
Singularity University of
California proučio je više
od 500 američkih kompanija strojogradnje i visoke
tehnologije koje ostvaruju promet veći od milijun
dolara.
Iskustvo je važno
Ustanovio je da je prosječna dob osnivača
uspješnih poduzeća visoke tehnologije u Americi
39 godina. Bilo je i dvaput više uspješnih osnivača starijih od 50 nego mlađih od 25 godina.
Dane Stangler iz Kaufmannove zaklade proučavao je američka poduzeća osnovana između
1996. i 2007. godine.
Ustanovio je da je najviši stupanj poduzetničke aktivnosti kod ljudi u
dobi između 55 i 67 godina, a najmanji kod generacije između 20 i 34
godine. Najnovija studija Kaufmannove zaklade
je ustanovila da na ljude u
dobi između 55 i 64 godine otpada gotovo 23 posto
poduzetnika u 2010.
Iskustvo je i dalje veoma važno, u poslovanju
kao i u ostalim područji-
ma života – ili da posudimo O’Rourkeovu izreku da godine i lukavstvo
mogu pobijediti “mladost, nevinost i lošu frizuru”. Jedna je stvar
izmisliti neki novi i pametni proizvod, ali je sasvim nešto drugo unovačiti zaposlenike ili
izgraditi prodajnu organizaciju. Pa čak i kada
se dođe do revolucionar-
Barijere mladim
poduzetnicima se
ruše, no to ne znači
da se one sada
podižu za “sive
vukove”
nih ideja, poodmakla dob
još uvijek može biti prednost. Benjamin Jones s
Northwestern
Universityja i Bruce Weinberg
s Ohio State Universityja
proučavali su karijere dobitnika Nobelove nagrade
za kemiju, fiziku i medicinu. Ustanovili su da je
prosječna dob u kojoj su
stvorili svoje najvažnije
inovacije danas viša nego
prije jednog stoljeća.
Razbijanje kalupa
Wadhwa procjenjuje da će
mnoga od najperspektivnijih poduzeća u budućnosti biti rezultat sparivanja dvaju predmeta od
kojih svaki zahtijeva godine da bi ga se razumjelo
– robotike i biologije, ili
medicine i nanotehnologije. Iskustvo ne mora značiti ništa ako nije povezano s kreativnošću koja
razbija ustaljene kalupe.
No ima i mnogo starijih
ljudi koji su te kalupe sposobni razbijati. Ray Kroc
je bio u svojim pedesetima kada je počeo izgrađivati McDonaldsov sistem franšiza, a pukovnik
Harland Senders u šezde-
setima je započeo graditi lanac Kentucky Fried
Chicken. Pokojni Steve
Jobs je bio jednako kreativan u svom drugom mandatu u Appleu od 1995. do
2011. kao što je bio u prvom.
To ne znači da je uspon mladih poduzetnika beznačajan. Barijere
mladim poduzetnicima se
ruše, no to ne znači da se
one sada podižu za “sive
vukove”. Poduzetništvo je
sada otvoreno svima, bez
obzira na dob.
Dokazi da stariji ljudi, ako ništa drugo, postaju poduzetniji moglo bi
ukloniti dvije najveće brige koje su se nadvile nad
Zapad (i stareću Kinu).
Jedna je da starenje populacije vodi u ekonomsku stagnaciju, a druga da
će stariji ljudi biti suočeni
s teškim vremenima kada
se poduzeća počnu rješavati starijih radnika uime
efikasnosti, a države blagostanja počnu rezati njihove mirovine.
20 SVIJET FINANCIJA
(
oko 20.000
neprodanih stanova na tržištu
(
Privredni vjesnik
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
oko 50 m2
njihova prosječna veličina
Tržište neprodanih nekretnina
Novi program odmrzavanja stanova
Nakon što kupac pronađe novi stan, država će mu osigurati poticajna sredstva u iznosu od 200 eura po
četvornome metru, bez obzira na to je li on već vlasnik neke nekretnine
Boris Odorčić
[email protected]
S
vi građani Hrvatske koji žele kupiti stan te pritom
pronađu novu nekretninu
s urednom vlasničkom
dokumentacijom, koja
je u sustavu PDV-a i čija
cijena četvornoga metra
ne premašuje 1400 eura,
mogu je steći po novom
modelu POS +.
Drugim riječima, nakon što kupac pronađe
odgovarajući stan, država će osigurati zajam
javnih sredstava u iznosu od 200 eura po četvornome metru, bez obzira
na veličinu stana i na to
je li on već vlasnik neke
nekretnine. Ono pak što
mora imati jest učešće
u visini od 15 posto cijene stana. Anka Mrak
Taritaš, ministrica gra-
diteljstva i prostornog
uređenja, kaže kako
je ovaj program “nježno najavljivan” jer ga se
htjelo detaljno osmisliti
kako bi bio što uspješniji. “Ovaj program poticanja prodaje novoizgrađenih stanova osmišljen je
zbog toga što se na tržištu nalazi oko 20.000 neprodanih stanova. Ako
je njihova prosječna veličina oko 50 četvornih metara, onda je riječ
o velikom zamrznutom
novčanom
kapitalu”,
ističe.
Takva situacija, smatra ona, ponajprije ne odgovara graditeljima koji
ne mogu doći do financijskih sredstava. Zatim,
građanima i državi jer je
proračun zakinut za onaj
iznos PDV-a koji je zamrznut u tim neprodanim nekretninama.
cijene četvornih metara.
Željko Uhlir, zamjenik
ministrice graditeljstva
i prostornog uređenja,
napominje kako Agenci-
Prosječna kamatna
stopa u ovom
programu iznosi
3,95 posto
Uključeno 10 banaka
i tri štedionice
Anka Mrak Taritaš dodaje kako su prilikom osmišljavanja programa poticaja i utvrđivanja gornje
granice od 1400 eura po
četvornome metru u ob-
zir uzete prosječne cijene stanova u većim hrvatskim gradovima. To
je učinjeno zbog toga što
država ne namjerava aktivirati vlastita financijska sredstva za one nekretnine koje imaju veće
ja za pravni promet i posredovanje nekretninama
u ovome trenutku za POS
+ ima osigurano oko 50
milijuna kuna. “Međutim,
ovisno o potrebi, ta se poticajna sredstva mogu povećati, ali i smanjiti”, naglašava Uhlir dodavši
kako očekuje da će se godišnje u sklopu ovog programa prodati između 800
i 900 stanova.
Važno je dodati i to da
prosječna kamatna stopa
u ovom programu iznosi 3,95 posto te je niža od
one u komercijalnim bankama. Tako, prema informativnom izračunu, kupac stana od 60 četvornih
metara, čija je vrijednost
84.000 eura (1400 eura po
četvornome metru) i koji
uplati učešće od 12.600
eura, nakon 31 godine u
programu POS + za njega izdvoji nešto manje
od 123.900 eura. S druge
strane, po kreditnim uvjetima komercijalnih banaka taj iznos penje se na
gotovo 173.000 eura. Dakle, razlika je primjetna nešto više od 49.000 eura.
Slavko Čukelj, direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, kaže
kako je već sa 10 banaka
i tri stambene štedionice
dogovoreno da se uključe
u program.
PBZ Business Club
Od izvoza do energetske učinkovitosti
Jedinice lokalne samouprave i tvrtke od PBZ-a i CEB-a mogu dobiti kredit za investicije u infrastrukturne projekte
kao što su izgradnja cesta, kanalizacije, škole, bolnica ili javne rasvjete
Privredna banka Zagreb
(PBZ) bilježi dugogodišnju poslovnu suradnju s
razvojnim bankama Europske unije. Naročito
s Europskom investicijskom bankom (EIB), Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i
Razvojnom bankom Vijeća Europe (CEB), s kojima su strukturirani i neki
programi financiranja.
Među tim programima ističe se kreditiranje
hrvatskih izvoznika i financiranje konkurentnosti
(oba s EBRD-om). Zatim,
financiranje SME razvojnih projekata i infrastrukturnih projekata za jedinice lokalne samouprave (s
CEB-om), kao i program
financiranja energetske
učinkovitosti (s EIB-om).
Robert
Stepančić,
pomoćnik izvršnog di-
Iznos kredita za pojedinog klijenta u programu
financiranja konkurentnosti, napomenuo je Stepančić na prošlotjednoj PBZ
Business Club inicijativi,
je najviše milijun eura.
Iznos kredita za
klijenta u programu
financiranja
konkurentnosti je
najviše milijun eura
rektora Sektora za
upravljanje prodajom u
Grupi poslovanja s malim i srednjim poduzećima PBZ-a, ističe kako se
sredstva iz programa kreditiranja izvoznika mogu
koristiti za pripremu i na-
platu izvoza te, primjerice, obrtni kapital koji je
pravnim osobama neophodan za realizaciju zaključenih izvoznih ugovora. Ukupna vrijednost ove
kreditne linije iznosi 50
milijuna eura.
Tehnička pomoć
konzultanata
Poticaji, odnosno bespovratna sredstva, kreću se
od 15 do 20 posto iznosa kredita. Sredstva se
mogu iskoristiti za ulaganja u industrijska postrojenja i proizvodne te skladišne prostore, opremu,
strojeve ili implementaciju normi i standarda
(ISO, HACCP, IFS). U
sklopu trećeg programa,
PBZ i CEB osiguravaju
kreditnu liniju od 30 milijuna eura za financiranje
malih i srednjih poduzetnika. Sredstva su namijenjena za investicije u
proizvodne objekte, opremu i zemljišta, tj. sve ono
što vodi očuvanju radnih
mjesta. Jedinice lokalne samouprave i tvrtke u
njihovu vlasništvu pak
u sklopu ovog programa
kredit mogu dobiti za investicije u infrastrukturne
projekte poput izgradnje
cesta, kanalizacija, škola,
bolnica, sportskih centara, javne rasvjete...
Na kraju, u programu
financiranja energetske
učinkovitosti iznos inve-
sticije za pojedinog klijenta je do 2,5 milijuna
eura, uz tehničku pomoć
konzultanata koje financira Europska komisija.
Visina bespovratnih poticaja je 7,5 posto od iznosa projekta. Potencijalne
investicije koje je moguće ostvariti ovim kreditom su izmjena ili nadogradnja zidne i krovne
izolacije. Zatim, izmjena
ili rekonstrukcija postojećih energetskih kapaciteta te uvođenje sustava
upravljanja potrošnjom
energije. Svi projekti u
ovom programu moraju rezultirati smanjenjem
ukupne potrošnje energije
za 30 posto.
21
www.privredni.hr
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
( 1 mil €
dobit Veneto banke u prvom kvartalu
( 100 mil €
plasirano u kredite u tom razdoblju
Veneto banka
Rast u svim segmentima
Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji banka želi biti prepoznatljivija na tržištu, partner građanima te malim i
srednjim poduzetnicima, kaže Michele Romano, predsjednik Uprave Veneto banke
Boris Odorčić
[email protected]
V
eneto banka, koja
je kao članica Veneto Grupe na hrvatskom tržištu prisutna već sedam godina, u
2012. je rasla u svim segmentima
poslovanja.
Tako je u prošloj godini
povećala portfelj plasmana za 15 posto, od čega na
kredite stanovništvu otpada 19 posto, a na kredite
pravnim osobama čak 81
posto. Zabilježila je, također, rast depozita klijenata
od 20 posto u odnosu na
godinu ranije, dok je kartično poslovanje ostvarilo rast od 15 posto. Ipak,
u 2012. u odnosu na 2011.
najviše je porastao broj
korisnika internet bankarstva koji je veći za čak
30 posto. Važno je dodati i to da je banka u prvom
kvartalu imala dobit nešto
veću od milijun eura te
je plasirala 100 milijuna
eura kreditnih sredstava.
Michele
Romano,
predsjednik Uprave Veneto banke, kaže kako
unatoč teškoj gospodar-
Broj korisnika
internet bankarstva
lani je povećan za
30 posto
skoj situaciji banka želi
biti prepoznatljivija na tržištu, partner građanima
te malim i srednjim poduzetnicima. “U hrvatskim okvirima, mi smo
mala banka. Unatoč sve
većim zahtjevima regula-
tora i otežanim uvjetima
poslovanja tijekom krize, ostvarili smo pozitivan rezultat. Uspjeli smo
financirati 30 malih tvrtki
u Hrvatskoj lani i pridobiti 1000 novih klijenata
među građanima”, ističe
prvi čovjek te financijske
institucije.
Tehnološki razvoj
Romano vjeruje kako
će do kraja godine banka uspješno realizirati sve
planirane poslovne ciljeve
koji, osim ostvarenja dobiti i povećanja poslovanja u svim segmentima,
uključuju i daljnje širenje
mreže poslovnica u Hrvatskoj. Ovaj poslovni uspjeh
i najavljeni planovi, nastavio je, bit će snažnije popraćeni ulaganjima u tehnološki razvoj. “Kao mala
banka moramo biti inovativni. Stoga novim tehnološkim uslugama želimo
snažnije povezati banku s
klijentima”, otkriva.
Poslovnice
Veneto
banke nalaze se u Zagrebu, Puli, Rijeci, Splitu i
Zadru. Radi boljeg pozicioniranja u Istri, 2012. je
otvorena poslovnica u Poreču.
Grupa Veneto Banca
jedna je od prvih 12 talijanskih bankarskih institucija. Povijest institucije,
osnovane 1877. godine,
dobiva prvi značajan zaokret 1966. kad se spaja s
Bancom del Mandamento di Asolo. Na taj način
nastala je Banca Popolare di Asolo e Montebelluna. U 2000. godini, nakon
akvizicije Bance di Credito Cooperativo del Piave e
del Livenza, mijenja naziv
u Veneto Banca, s ciljem
pružanja usluga na području Trevisa. Tijekom
godina otvorila je brojne
filijale u regijama Veneto i Friuli. A u zadnjih 10
godina pak Grupa se obogaćuje akvizicijom drugih kreditnih institucija u
Italiji te Srednjoj i Istočnoj Europi, koje proširuju djelatnosti i poslovnu
mrežu, pa se tako razvija
i raste na raznim područjima.
Potrošačke cijene
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Blago usporavanje
rasta
U travnju 355.598
nezaposlenih
Potrošačke su cijene u
travnju na godišnjoj razini porasle za 3,3 posto
što je blago usporavanje
rasta u odnosu na ožujak kada je taj rast iznosio 3,7 posto. Uz učinak
baznog razdoblja odnosno
razmjerno niskih stopa inflacije do svibnja 2012.
godine, inflatorni pritisci
i dalje su djelomično generirani prošlogodišnjim
rastom
administrativno
utvrđenih cijena (električne energije i plina u svibnju) te rastom cijena prehrane (koje su bile pod
utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s međunarodnih tržišta). Ako se iz
indeksa potrošačkih cije-
U travnju je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo registrirano 355.598 nezaposlenih
osoba, što je za 12.960
osoba ili 3,5 posto manje
nego u ožujku, ali i za
31.876 osoba ili čak 9,8
posto više nego prije godinu dana.
Smanjenje broja nezaposlenih u travnju u odnosu na ožujak rezultat je
većeg odljeva iz evidencije nezaposlenih nego ulazaka u evidenciju. Tako su
se tijekom travnja na Zavod prijavile 20.594 novonezaposlene osobe, što
je 6,1 posto manje nego u
ožujku, ali je za 8,6 posto
više nego lanjskoga travnja. Najveći udio u broju
na izuzmu cijene
energije, godišnja stopa
rasta iznosila je 2,5
posto što
ukazuje
na to da se
utjecaj povećanja
administrativno utvrđenih
cijena polako smanjuje, a
ako se uz energiju izuzme
i prehrana, potrošačke su
cijene porasle za 1,2 posto
godišnje.
U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i
druga goriva cijene su porasle za 11,1 posto, čemu
je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od
19,8 posto godišnje, posebno struje (19,8 posto) i
plina (20,8 posto).
S druge strane, cijene tekućih goriva u odnosu na travanj 2012. niže su za
sedam posto, a prometa
3,1 posto. Na mjesečnoj
razini potrošačke su cijene
ostvarile rast od 0,4 posto.
Inflatorni su pritisci bili
izraženi primarno zbog viših cijena voća od 4,6 posto i odjeće (rast od pet posto). U suprotnom smjeru
kretale su se cijene tekućih goriva koje su zabilježile pad od 0,7 posto kao
rezultat pada cijena sirove
nafte na svjetskim tržištima u ožujku. Posljedično
i cijene prometa u travnju
u odnosu na ožujak bile su
niže 1,4 posto.
novoprijavljenih nezaposlenih osoba čine osobe
koje su u evidenciju došle
izravno iz radnog odnosa
(61 posto), što je posljedica racionalizacije poslovanja i otpuštanja viškova
radnika. Iz evidencije su
ukupno izašle 33.554 osobe, što je 28,2 posto više
na mjesečnoj, ali i 10,9
posto manje na godišnjoj
razini (slabije zapošljavanje nego prošle godine).
Od toga je 24.787 osoba
ili 73,9 posto brisano iz
evidencije na temelju zasnivanja radnog odnosa.
Smanjenje broja nezaposlenih na mjesečnoj razini posljedica je sezonskih
kretanja, a sličan trend
trebao bi se nastaviti i idućih mjeseci. Naime, početak turističke predsezone
uobičajeno znači veću potražnju za sezonskim radnicima, što pozitivno utječe na mjesečne promjene
broja nezaposlenih. Međutim, na godišnjoj razini podaci (rast broja nezaposlenih, pad izlazaka
iz evidencije, rast ulazaka u evidenciju) ukazuju
na nastavak nepovoljnih
trendova na tržištu rada.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
Tržište novca Zagreb
Ponuda novca opet puno veća od potražnje
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
N
akon dinamičnog tjedna na
hrvatskom novčanom tržištu, u kojemu
je potražnja bila udvostručena u usporedbi s ranijim
razdobljem, nastupilo je
mirnije vrijeme. Ponovno
je ponuda novca višestruko iznad potražnje. Kako
potražnja redovito potiče
trgovanje sudionika, opseg prometa u ovome je
razdoblju bio skromniji. Iako je novo razdoblje
održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija tek započelo, potražnja
za kratkoročnim pozajmicama ne bilježi porast.
Zbog visoke likvidnosti
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
u%
500
5
400
4
300
3
200
2
100
1
0
13.5.2013.
14.5.2013.
15.5.2013.
sustava i konstantnog viška ponude, smjene razdoblja održavanja obvezne
pričuve imaju sve manji
utjecaj na kretanje pokazatelja na novčanom tržištu.
U ovome razdoblju
nije održana aukcija tre-
16.5.2013.
0
17.5.2013.
13.5.’13. - 17.5.’13.
6.5.’13. - 9.5.’13.
ponedjeljak
utorak
zorskih zapisa Ministarstva financija, te je sudionicima skučen prostor
za upravljanje viškovima
kratkoročne likvidnosti.
U uvjetima iznimno visoke likvidnosti novčanog
tržišta i nedostatka novih
instrumenata za usmje-
srijeda
četvrtak
petak
ravanje viškova likvidnosti, upisivanje trezorskih zapisa je vrlo važan
izbor, unatoč sve nižim
prinosima. Kamatna stopa na trezorske zapise s
rokom dospijeća od 364
dana na aukciji održanoj
7. svibnja 2013. godine
bila je 2,55 posto godišnje. U isto vrijeme prošle
godine (8. svibnja 2012.)
kamatna stopa na zapise s istim rokom dospijeća iznosila je 3,9 posto
godišnje, što pokazuje da
je stopa na zapise zabilježila godišnji pad za gotovo 35 posto. Iako kamatne stope na prošloj aukciji
nisu promijenjene u odnosu na prethodnu, razložno je očekivati daljnji pad kamatnih stopa na
trezorske zapise sve dok
ne poraste potražnja za
kratkoročnim pozajmicama ili drugim instrumentima financijskog tržišta.
U idućem razdoblju očekujemo zadržavanje trenda visoke ponude novca i
vrlo niske kamatne stope,
te će sudionici koji ističu
potražnju imati vrlo povoljne uvjete trgovanja.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Euro i franak u laganom padu
Mirex u blagom padu
Nakon dužeg vremena polaganog slabljenja, hrvatska je valuta prošli tjedan
blago ojačala prema najvaluta
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
CAD
EUR
7.60
5,730493
kanadski dolar
lara bilo je obratno: uz
male oscilacije američka
je valuta do kraja tjedna
ipak malo ojačala.
USD
5.90
CHF
6.13
7.59
5.88
6.11
7.58
5.86
6.09
7.57
5.84
6.07
7.56
5.82
6.05
7.55
5.80
6.03
5,734404
JPY
japanski jen (100)
5,733969
CHF
švicarski franak
6,088966
GBP
britanska funta
8,949361
USD
američki dolar
5,870609
EUR
euro
7,563105
Izvor: HNB
nak se, na veselje desetaka tisuća hrvatskih dužnika, spustio ispod 6,10
kuna. Kretanje tečaja do-
važnijim europskim valutama. Euro je u polaganom padu otklizao do
7,56 kuna, a švicarski fra-
14.5.
15.5.
16.5.
17.5.
13.5.
14.5.
15.5.
16.5.
17.5.
13.5.
14.5.
15.5.
16.5.
17.5.
Međunarodno tržište kapitala
Optimizam ulagača ne jenjava
6800
6750
ne fiskalne poticaje, to
nije utjecalo na američke
burze, koje uz povremene manje oscilacije rastu
već četiri tjedna. Istraživanja pokazuju da povje15500
FTSE 100
15400
renje američkih potrošača
raste, a nezaposlenost je u
padu već šesti tjedan zaredom. Dow Jones se čvrsto
drži iznad 15.000 bodova,
a Nasdaq je sve bliže gra3500
Dow Jones
3480
6700
15300
3460
6650
15200
3440
6600
15100
3420
6550
15000
3400
13.5.
4020
4000
14.5.
15.5.
16.5.
17.5.
13.5.
8440
CAC40
8400
14.5.
15.5.
16.5.
17.5.
DAX
15100
8360
3960
8320
14900
3940
8280
14800
14.5.
15.5.
16.5.
17.5.
14.5.
15.5.
16.5.
17.5.
15.5.
16.5.
17.5.
NIKKEI 225
15000
8240
13.5.
NASDAQ
13.5.
15200
3980
3920
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
184
184
183
183
182
primjena od 18. svibnja 2013. 13.5.
Optimizam ulagača na
globalnim tržištima kapitala ne jenjava. Iako
su iz američkih Federalnih rezervi dali naslutiti
da bi mogli smanjiti obil-
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog
obveznog mirovinskog fonda, potkraj proteklog tjedna iznosila je 183,4372 boda. To je smanjenje od 0,15
posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex vrijedio
183,7203 boda.
14700
13.5.
14.5.
15.5.
16.5.
17.5.
13.5.
14.5.
nici od 3500 bodova. Istovremeno i dalje pada cijena zlata, koje je sada na
1379 dolara po unci, cijena nafte blago je porasla,
dok vrijednost dolara raste. Europske burze također ne posustaju, a pariški je CAC 40 čak probio
granicu od 4000 bodova.
Londonski FTSE nakratko je bio uzdrman aferom
oko namještanja cijena
nafte, što je srušilo cijene dionica naftnih kompanija. No, to su najvećim
dijelom svojim porastom
profita nadoknadile banke. I japanski Nikkei tjedan je završio visoko
iznad 15.000 bodova.
182
16.4.
26.4.
6.5.
16.5.
13.5.
14.5.
15.5.
16.5.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 16.5.2013.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
188,4801
189,6694
166,9330
182,8213
183,4372
197,7930
219,9108
135,5126
159,1015
160,3515
174,0999
107,9817
122,1749
210,6347
205,9860
222,1272
103,0570
161,4954
140,7359
119,0318
182,7341
125,1032
135,1857
197,1043
167,9856
137,3256
120,3224
156,0653
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr
Broj 3778, 20. svibnja 2013.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 322,633 milijuna kuna
Rast redovnog prometa
milijuna i iznosio 48,2
milijuna kuna, što je na
tjednoj razini rast od pet
posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja
kretale su se u rasponu od
4,3 posto do -13,84 posto.
Najveći promet ostvaren
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
roteklog tjedna
redovni je promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije porastao za 2,3
Top 10
po prometu
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Petrokemija d.d.
Adris grupa d.d. (povl.)
Ledo d.d.
INA-industrija nafte d.d.
AD Plastik d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
Đuro Đaković Holding d.d.
Belje d.d.
tjedna
promjena
+1,78%
-13,84%
+4,30%
-0,17%
-1,68%
+3,02%
+0,39%
+0,90%
+0,02%
-4,86%
zadnja cijena
211,80
1.319,99
234,99
294,00
8.200,00
4.330,00
121,04
145,00
80,50
68,50
promet
10.327.674,15
8.928.796,09
2.937.799,39
2.888.552,52
1.992.276,45
1.897.180,83
1.408.600,95
1.038.681,64
994.242,59
760.706,16
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 48.218.174,59 kn
je dionicama Hrvatskog
Telekoma, u vrijednosti
od 10,328 milijuna kuna.
HT je trgovanje završio na
cijeni od 211,80 kuna, što
je tjedni rast od 1,78 posto. Šest od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je za10 dionica s najvećim
rastom cijene
Turbo certifikat zlato short 2
Quaestus nekretnine d.d.
Turbo certifikat zlato short 1
Vis d.d.
Turbo certifikat DAX long
Hoteli Cavtat d.d.
Sunčani Hvar d.d.
Medika d.d.
Lavčević d.d.
Turbo certifikat DAX long 2
vršilo u plusu. Ovotjedni
dobitnik je Petrokemija, čiji je rast iznosio 4,3
posto, a zadnja cijena trgovanja bila je 234,99
kuna. Među najlikvidnijima pad bilježe četiri izdanja, a gubitnik tjedna je
tjedna
promjena
+54,80%
+24,95%
+20,99%
+20,00%
+17,65%
+15,79%
+13,05%
+11,11%
+10,32%
+8,40%
zadnja cijena
167,70
24,99
326,24
12,00
136,00
110,00
24,87
7.000,00
118,10
104,50
promet
60.550,60
3.123,75
17.369,66
744,00
27.200,00
28.732,00
223,83
21.000,00
2.025,20
182.499,60
INVESTICIJSKI FONDOVI
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
zadnja vrijednost
1.898,3500
1.074,8100
103,6928
124,5156
Ericsson NT (-13,84 posto). Osam od 10 najlikvidnijih izdanja ostvarilo
je promet veći od milijun
10 dionica s najvećim
padom cijene
HG Spot d.d.
Hoteli Podgora d.d.
Turbo certifikat zlato long 2
Dalekovod d.d.
Institut IGH d.d.
Bilokalnik-ipa d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Varteks d.d.
Turbo certifikat € bund fut. Short 1
Kaštelanski staklenici d.d.
zadnja cijena
1,04
13,32
102,64
32,44
340,00
71,00
1.319,99
13,00
47,50
484,99
promet
594,88
705,96
50.424,10
618.004,97
680.934,50
7.455,00
8.928.796,09
50.043,23
129.749,65
332.950,18
*vijesti
Proteklog je tjedna od
ukupno 84 aktivna 57 fondova ostvarilo rast vrijednosti, a 26 ih je zabilježilo pad. Tjedne promjene
kreću se u rasponu od 3,04
do -8,96 posto. Među 10
fondova s najvećim rastom nalaze se isključivo dionički. Od 40 dioničkih fondova 26 je poraslo.
Najviše je, za 3,04 posto,
rastao NFD Aureus US
Algorithm, čime je postao
i dobitnik tjedna. Na ljestvici slijede NFD Aureus MENA i ZB trend s rastom od 2,39 odnosno 1,98
posto. Palo je 14 dioničkih
fondova, a najviše Ilirika
Gold za 3,09 posto, potom
AC Rusija i AC GDEM s
padom od 1,86 odnosno
1,04 posto. Sedam mješovitih fondova je poraslo, a najuspješniji bio je
OTP uravnoteženi s tjednim rastom od 1,16 posto,
a slijede Agram Trust i HIbalanced s rastom od 0,89
odnosno 0,65 posto. Osam
fondova bilježi pad, a najviše Raiffeisen Prestige,
za 4,50 posto. Slijede CPremium i Raiffeisen Balanced s padom od 1,8 odnosno 1,53 posto. Pet je
obvezničkih fondova u
proteklom tjednu ostvarilo
pozitivne rezultate. Najviše je, za 0,47 posto, porastao Erste Bond, a slije-
di Capital One s rastom od
0,27 posto. Najveći pad su
zabilježili Raiffeisen Bonds i PBZ Bond s tjednim
minusom od 8,96 odnosno
0,41 posto. Svi su novčani fondovi, osim Platinum
Casha i Raiffeisen Casha,
ostvarili pozitivne rezultate. Najuspješniji je bio
Agram Euro Cash, a slijede OTP euro novčani i
Auctor Cash, oboje s rastom od 0,05 posto.
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Valuta
od 9.5. do 16.5.2013. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
13,6767
9,1075
123,1100
123,8700
135,6800
52,8171
12,4105
135,2968
48,0000
70,6949
88,5680
77,8000
97,3335
104,4500
47,9370
27,1243
21,4005
67,4149
50,2977
61,7795
71,8188
106,8781
12,8554
6,4702
39,4992
92,9722
501,1571
82,1008
84,4700
139,7360
108,9530
8,9454
116,8158
83,5426
99,8395
9,5325
87,3400
60,0982
113,6200
116,4988
0,55
1,34
1,47
0,85
1,98
-0,59
1,41
1,82
-0,41
0,04
-0,19
0,21
1,58
0,54
1,46
-1,86
-0,22
-0,20
0,66
-0,79
-0,51
0,29
1,47
-0,23
-0,33
1,66
2,39
0,67
-0,45
3,04
1,91
-1,04
1,71
1,57
0,59
0,04
0,09
-3,09
-0,34
0,22
€
kn
143,9300
95,4697
0,24
-0,49
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
PBZ Global fond
kuna, a ukupno 18 izdanja
protrgovano je u vrijednosti većoj od pola milijuna
kuna.
tjedna
promjena
-49,27%
-33,40%
-26,58%
-20,86%
-20,00%
-19,32%
-13,84%
-13,22%
-9,52%
-8,49%
Dobitnik tjedna NFD Aureus US Algorithm
Naziv(fond)
tjedna promjena
-1,22%
-0,18%
-0,62%
-0,50%
Naziv(fond)
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
VB SMART
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
€
10,7478
119,3700
102,3064
79,5488
95,9353
7,9183
77,0687
4,8267
57,6158
8,7256
123,9149
92,6200
100,2138
*Tjedna
promjena [%]
0,65
-1,53
-1,16
-0,27
1,16
0,37
0,22
-1,80
0,89
-0,73
-0,68
-4,50
0,63
€
€
€
€
€
kn
€
€
176,6100
12,0973
153,0500
108,1727
127,3000
180,5068
134,6184
121,2726
0,19
0,01
-8,96
-0,41
0,47
0,27
-0,22
0,19
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
€
€
kn
kn
€
140,2765
172,0184
146,9248
134,8919
153,5600
147,2600
146,8620
127,7641
140,0143
129,9017
123,9521
11,6390
115,7933
80,4973
112,6600
105,9401
103,6700
103,8192
1278,4245
103,3250
100,3492
0,02
0,01
0,01
0,04
0,00
0,03
0,03
0,01
0,02
0,01
0,05
0,07
0,02
0,00
0,03
0,05
0,02
0,04
0,04
0,01
0,05
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NFD Aureus MultiCash
OTP euro novčani
Osiguranje u blagom
porastu
Hrvatska osiguravateljska društva zaračunala
su u prva četiri mjeseca
2013. godine ukupnu bruto premiju od 3,28 milijardi kuna, što je za 0,3 posto
više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine,
prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje.
U skupini neživotnih osiguranja, koja čine 74,62
posto ukupne premije,
bruto premija iznosi 2,45
milijardi kuna, odnosno
2,1 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U skupini
životnih osiguranja bruto premija je 833 milijuna kuna, uz značajan porast od 8,2 posto.
Erste banka: oštar
pad dobiti
Erste&Steiermärkische
Bank je u prvom je tromjesečju 2013. ostvarila neto dobit od 76,7 milijuna kuna, što je za 41,2
posto manje nego u istom
razdoblju prošle godine,
kada je iznosila 130,5 milijuna kuna. Ukupni krediti na dan 31. ožujka
2013. iznosili su 38,7 milijardi kuna, a to je za 0,5
posto manje u odnosu na
kraj prošle godine. Ukupni depoziti bilježe stabilan rast te su krajem ožujka 2013. iznosili 32,3
milijarde kuna, što je za
dva posto više u odnosu
na kraj 2012. Prinos na
aktivu iznosio je 0,5 posto, a povrat na kapital
4,4 posto. Ukupna aktiva Erste banke 31. ožujka
2013. iznosila je 58,1 milijardi kuna, 400 milijuna
kuna manje u odnosu na
kraj 2012.
Građani uštedjeli 6,6
milijardi
Financijska imovina hrvatskih građana u prošloj je godini povećana za
oko 17 milijardi kuna ili
5,9 posto, na oko 306 milijardi kuna. Kad se odbije
stopa inflacije od 4,7 posto, realni porast vrijednosti imovine je 1,1 posto.
Štednja građana u bankama i stambenim štedionicama porasla je sa 169,5
milijardi na 176,1 milijardu kuna i čini 57,5 posto
financijske imovine građana. Imovina u dionicama smanjena je za 6,1
posto, a u investicijskim
fondovima za 10,2 posto.
Gubitak Mercatora
8,6 milijuna eura
U prvom tromjesečju 2013. Mercator Grupa
je ostvarila 658,4 milijuna eura prihoda od prodaje, što je 2,6 posto manje
nego u istom razdoblju
prošle godine. Operativni
gubitak je iznosio 8,6 milijuna eura, što je u okviru
godišnjeg plana, objavio
je Mercator. Mercator-H
je u prvom tromjesečju
uložio 16,6 milijuna kuna
u zadržavanje cijena usprkos povećanju PDV-a.
Tjedni gospodarski
TV magazin
SPTV
ponedjeljak 19:20
srijeda
12:30 (REPRIZA)
VTV Varaždin
četvrtak 12:00
srijeda
13:30 (REPRIZA)
VKTV Vinkovci
srijeda
22:00
četvrtak 17:00 (REPRIZA)
TV NOVA Pula
srijeda
21:30
subota
16:00 (REPRIZA)
SBTV Slavonski Brod
petak
21:15
VOX Zadar
srijeda
21:30
četvrtak 15:30 (REPRIZA)
Poljoprivredna TV Požega
ponedjeljak 16:35
SRCE TV Čakovec
četvrtak 21:45
petak
14:45 (REPRIZA)
GTV ZADAR
četvrtak 21:30
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)
ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)
TV ŠIBENIK
TV ŠIBENIK
srijeda
21:00
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
TV JADRAN Split
srijeda
00:00
ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)
DUTV Dubrovnik
srijeda
20:15
subota
15:45 (REPRIZA)

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

godišnji izvještaj o stanju društva

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Teximp otvorio novi

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Otvori PDF - Europska poduzetnička mreža Hrvatske

Otvori PDF - Europska poduzetnička mreža Hrvatske

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN