Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
1
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
S AD R ŽAJ
1. NACIONALNI OKV IRNI KURIKULUM ..........................................................................................4
2. OSNOV NE ODREDNICE ŠKOLSKOG I STRUKOVNOG KURIKULUMA ........................................6
3. KURIKULARNO PLA NIRA NJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO-OBRA ZOVNOG PROCESA ........8
4. MISIJA I V IZIJA ŠKOLE ............................................................................................................19
4.1. Vi zija škole.....................................................................................................................................................................19
4.2. Rad na kreiranju strateškog plana poboljšanja kvalitete rada škole....................................................................19
Školski razvojni plan 2004..................................................................................................................................................19
Školski razvojni plan 2006..................................................................................................................................................22
Školski razvojni plan 2008..................................................................................................................................................22
Više o temi: ...........................................................................................................................................................................23
VIZIJA I STR ATEŠKO PL ANIRANJE ...............................................................................................................................23
5. PODRUČJA RADA I P ROGRAMI ..............................................................................................27
6. NASTAV NI PLANOV I I P ROGRAMI ...........................................................................................28
6.1. Nastavni planovi i programi GIMN AZIJA..................................................................................................................28
6.2. Nastavni planovi i programi EKONOMIJA, TRGOVIN A I POSLOVN A AD MINISTR ACIJA.............................31
6.3. Nastavni planovi i programi ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO..................................................................34
6.4. Nastavni planovi i programi TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, EKONOMIJA, TRGOVIN A I POSLOVN A
AD MINISTR ACIJA ...............................................................................................................................................................36
6.5. Nastavni planovi i programi EKONOMIJA, TRGOVIN A I POSLOVN A AD MINISTR ACIJA.............................38
6.6. Nastavni planovi i programi STROJARSTVA, ELEKTROTEHNIKE I RAČUNALSTVA ...................................39
6.7. Nastavni planovi i programi POMOĆNO ZANIMANJE ..........................................................................................41
7. IZVANNAS TAVNE AK TIV NOS TI ...............................................................................................42
Literarno-racitatorska družina ............................................................................................................................................43
Novinarska grupa.................................................................................................................................................................44
Dramska radionica FLACIUS na hrvatskom jeziku ........................................................................................................44
Filodramska grupa na talijanskom jeziku .........................................................................................................................45
GLOBE grupa .......................................................................................................................................................................46
UNESCO SEMEP projekt ...................................................................................................................................................46
Znanost mladima - kemijska grupa, biološka grupa, grupa mladih geografa.............................................................46
Mladi tehničari - robotika.....................................................................................................................................................47
Grupa elektrotehničara........................................................................................................................................................47
Projekt THIS IS OUR TIME ................................................................................................................................................48
Grupa za informatiku ...........................................................................................................................................................48
Grupa instalatera grijanja i klimatizacije...........................................................................................................................49
Školsko športsko društvo ....................................................................................................................................................49
Učenička zadruga ................................................................................................................................................................50
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
2
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
8. DODA TNA I DOP UNSKA NAS TAVA ..........................................................................................51
Pjevački zbor – dodatna......................................................................................................................................................51
Grupa za likovni – dodatna.................................................................................................................................................52
Vijeće učenika – dodatna....................................................................................................................................................53
Debatni klub – dodatna .......................................................................................................................................................53
Grupa za engleski – dodatna za II. ra zrede gimnazije...................................................................................................54
Grupa za engleski – dodatna za IV. ra zrede gimnazije i strukovne škole ..................................................................54
Grupa za njemački – dodatna............................................................................................................................................55
Grupa za povijest – dodatna ..............................................................................................................................................55
Grupa za geografiju – dodatna ..........................................................................................................................................56
Grupa za biologiju – dodatna.............................................................................................................................................57
Grupa za ekologiju i kemiju – dodatna .............................................................................................................................58
Grupa za ekologiju i biologiju – dodatna ..........................................................................................................................59
Grupa za matematiku - dopunska za I. i II. ra zrede trogodišnjeg strukovnog usmjerenja.......................................60
Grupa za matematiku – dodatna, priprema za natjecanja i za polaganje državne mature......................................60
Grupa za trgovinsko poslovanje - dopunska za I., II. i III. razrede trogodišnjeg strukovnog usmjerenja
(zanimanje prodavač)..........................................................................................................................................................61
Pripreme iz matematike za polaganje ispita državne mature – dodatna nastava za IV. ra zrede ekonomskog
usmjerenja.............................................................................................................................................................................61
9. IZBORNA I FAKULTA TIV NA NAS TAVA .....................................................................................62
9.1. Izborna nastava ............................................................................................................................................................62
9.2. Fakultativna nastava....................................................................................................................................................69
10. PLAN JAV NIH I KULTURNIH AKTIV NOS TI ŠKOLE ..................................................................71
9.1. Izleti i ekskurzije ...........................................................................................................................................................71
11. PROJEK TI ŠKOLE ..................................................................................................................76
11.1. Školski projekti............................................................................................................................................................76
Projekt „Naš put u kreiranju kvalitetne škole“ ..................................................................................................................... 76
Projekt „Uspješan učenik“ - trening socijalnih vještina........................................................................................................ 78
Karijerni kutak .................................................................................................................................................................... 79
11.2. Međunarodni projekti.................................................................................................................................................80
Međunarodna suradnja s Norveškom................................................................................................................................. 81
Partnerstvo sa školom „Berufskolleg“, Opladen ................................................................................................................. 82
Interkulturalna suradnja s Italijom....................................................................................................................................... 83
EU projekt Leonardo da Vinci............................................................................................................................................. 85
GLOBE projekt ................................................................................................................................................................... 86
UNESCO SEMEP projekt................................................................................................................................................... 87
AWERES projekt ................................................................................................................................................................ 88
12. IZVA NNAS TAV NI PROGRAMI ................................................................................................90
12.1. Godišnji kalendar obilježavanja značajnih datuma za 2009./2010. ...................................................................90
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
3
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
1. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
(Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće ob vezno ob razovanje u osnovnoj i srednjoj školi)
Nacionalni okvirni kurikulum donosi smjernice i načine unapređivanja odgoja i
obrazovanja u hrvatskome društvenom kontekstu radi osiguravanja što kvalitetnijeg sustava
školstva:
- okvirno određuje predškolski odgoj, opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u
osnovnoj školi te opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u srednjoj školi.
- temeljni je dokument koji na nacionalnoj razini donosi:
- vrijednosti, opće ciljeve i načela odgoja i obrazovanja,
- koncepciju učenja i poučavanja,
- određuje odgojno-obrazovna postignuća na određenim stupnjevima učenikova
razvoja, odnosno postignuća za određene odgojno-obrazovne cikluse i odgojnoobrazovna područja,
- utvrđuje načine i kriterije vrjednovanja i ocjenjivanja.
- razvojni je dokument, otvoren za promjene i poboljšanja ovisno o potrebama i
razvojnim težnjama na području odgoja i obrazovanja, a promjene će se temeljiti na
rezultatima istraživanja i rezultatima vrjednovanja.
Razvidni su iskoraci Nacionalnoga okvirnog kurikuluma:
- u primjeni kurikulumskog pristupa koji se temelji na kompetencijama učenika, a ne
više na sadržaju,
- primjenjuje holistički pristup u izboru i organizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja,
- unosi transparentniji rad u ostvarivanju odgojno-obrazovnih vrijednosti i ciljeva,
osnažuje i unapređuje odgojnu dimenziju,
- a pretpostavka je vrjednovanju i samovrjednovanju odgojno-obrazovnoga i školskog
rada.
Vrjednovanje svih kurikulumskih sastavnica osnova je za:
- praćenje i pravodobno interveniranje u odgojno-obrazovnom sustavu radi trajnoga
održavanja obrazovnih standarda i unapređivanja kvalitete.
- temelj je za izradbu svih ostalih kurikulumskih dokumenata.
- osnova je za izradbu školskog kurikuluma.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
4
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
5
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
(Milvija Mark ović, obrazovni k onzultant, METACOGNITA)
2. OSNOVNE ODREDNICE ŠKOLSKOG I STRUKOVNOG KURIKULUMA
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
6
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
7
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
3. KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNOOBRAZOVNOG PROCESA
Sukladno novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dužni smo
po čl. 28. donijeti Školski kurikulum i usvojiti ga na Školskom odboru. Škola radi na temelju
školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada, a učenički dom na temelju godišnjeg
plana i programa rada. Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program
škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju Nacionalnog
kurikuluma i nastavnog plana i programa. Školski kurikulum određuje nastavni plan i program
izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne
aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog
standarda.
Školskim kurikulumom se utvrđuje:
- aktivnost, program i/ili projekt
- ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta
- namjena aktivnosti, programa i/ili projekta
- nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost
- način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta
- vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta
- detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta
- način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja.
Školski kurikulum donosi školski odbor do 15. rujna tekuće školske godine na
prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća.
Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku.
Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku, ako
je objavljen na mrežnim stranicama škole (www.ssmb.hr).
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
8
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Više o temi:
KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
- ŠKOLSKI KURIKULUM (Vladimir Jurić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Definicija kurikuluma: Kurikulum podrazumijeva opsežno planiranje, ustrojstvo i
provjeravanje procesa rada i djelovanja s obzirom na odgovarajuće detaljne ciljeve, sadržajne
elemente, ustrojstvo te kontrolu postignuća prema globalno postavljenim ciljevima i prema
pretpostavkama za odvijanje procesa.
Kurikulum i funkcije škole - temeljne funkcije škole: Reprodukcija i daljnji razvoj društva.
Porast humanosti. Prijenos kulture. Škola kao selekcijska instanca. Škola kao administrativna
institucija. Škola kao ekonomska institucija.
Kurikulum i funkcije škole: Škola je institucija personalizacije. Njena obvezna zadaća je da
pomaže osobi, najviše što je moguće u NJENOM razvoju, posebno u nastavi, povećavajući
joj duhovne i mentalne snage. Tu se prvenstveno ide za duhovnim kultiviranjem putem
promjene znanja i osjećaja unutar glavnog cilja, razvoja osobnog mišljenja. Integracijska
funkcija (uvođenje u društveno-politički sustav, preko integracije u tim, orijentacije spram
cilja). Socijalizacijska funkcija (podrazumijeva institucionalno posredovanje tipičnih obrazaca
ponašanja). Pedagoške funkcije škole. Obrazovna ili personalizirajuća funkcija (Posebna
znanja; otvoriti posebne domete svijesti, dosegnuti razvoj osobnosti).
Kurikulum i autonomnost škole: Odnos između oktroiranog i školskog kurikuluma.
Kurikulumska sloboda i autonomija škole. Kompetencije stručnih timova škole. Ovisnost o
standardima (tko, kojim slijedom i na kojoj razini).
Glavna zadaća školskoga kurikuluma: Izgradnja jedinstvenog profila škole. Individualnog
koncepta škole iz kojeg proizlaze smjernice nastavnog plana. Vidljivost konkretne
povezanosti zajednice učitelja i zajednice učenika
Školski kurikulum – indikator razumijevanja nacionalnog kurikuluma: Uobičajen
obrazac plana i programa rada škole. Ne sadrži elemente vrednovanja. Općenito nedostaju
bitne sastavnice kurikuluma. Neophodnost promjene obrasca
Determinante
školskog kurikuluma: Kurikulum i tendencije razvoja škole. Kritika
postojećeg školskog sustava sa stajališta razvojnog kurikuluma. Struktura budućeg školskog
obrazovanja. Usporavajući momenti. Sudjelovanje pedagogijskih znanosti. Kurikulum i
različitost razvoja škola.
Što čini školski program istinski interesantnim nekoj školi? Školski program pruža
nastavnicima perspektivu. Škola mjesto stabilne motivacijske strukture, osobnog djelovanja i
uključivanja u procese razvoja škole. Odgovori na složena pitanja nastave. Izgradnja
dugoročne strukture kooperativnosti u kolegiju.
Kako su obrazložena očekivanja: Prognoze školskog programa. Temelji očekivanja;
stvarna osnova škole, studija uspješnosti (dobro vodstvo, visok stupanj zadovoljstva učenika,
pedagoški radni konsenzus učitelja).
Timovi i njihova kooperativnost: Razredni tim - Kurikularni krug - Školski kurikulum.
Gdje smo kao škola? (Skupina individualaca? Kolektiv? Tim?) Što želimo? Što želimo
postići? Koje su naše etičke vrednote?
Odgojni ciljevi: Za koje se odgojne zadaće osjećamo odgovorni? Koje postupke
primjenjujemo u nastavi u formiranju osobnosti? Što činimo kao tim da učenici razviju
socijalne kompetencije?
Ocjena uspjeha: Što je zajedničko u vrijednosnim pretpostavkama o učinkovitosti i procjeni u
timu? Kako provodimo procjenu i provjeru učinkovitosti u smislu razvoja mišljenja izvan okvira
nastavnog predmeta? Kako se rezultati procjene evaluiraju u timu?
Pristup razlikama: U čemu se slažu, a u čemu razlikuju pojedini nastavnici u procjeni
sposobnosti pojedinog učenika? Koja su iskustva u istodobnom poticanju i zahtijevanju
darovitih skupina učenika?
Koje prethodno usavršavanje trebaju proći nastavnici za složeni rad u pristupu heterogenim
skupinama učenika?
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
9
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Koje zadaće treba ispuniti školski kurikulum? Glavna zadaća izgradnja profila škole kao
individualnog koncepta škole. Razviti unutarnju inovacijsku dinamiku. Učiniti izvanjski
transparentnim.
Orijentacija: Realističnost školskog kurikuluma. Koje elemente treba sadržavati školski
kurikulum. Kako započinje ostvarenje kurikuluma, na što se nadograđuje i na koju tradiciju.
Koje razvojne korake može učiniti škola. Tko treba sudjelovati. Kako se može podržati školski
kurikulum. Koje se zadaće postavljaju pred upravu škole. Koje zadaće ima školski nadzor.
Što će promicati školski kurikulum. Tko treba odobriti školski kurikulum. Kako stojimo s
njegovim prihvaćanjem. Kako uključiti roditelje – lokalnu zajednicu.
Pripreme za izradu kurikuluma:
- Snimanje (registriranje okolnosti u školi i procjena njihova utjecaja na budući program,
analiza školskih dokumenata) - STANJE
- Kvalifikacija (određivanje vrste posla i projektiranje mogućih aktivnosti) - ŠTO
- Kvantifikacija (orijentacijsko utvrđivanje razdoblja i vremena trajanja mogućih
aktivnosti) - KOLIKO
- Orijentacijsko utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata - KAKO
- Orijentacijsko utvrđivanje subjekata za moguće aktivnosti (nastavnik, stručni suradnik,
liječnik i slično) - TKO
- Odabiranje aktivnosti i poslova za godišnji plan i za perspektivni plan škole.
- Rangiranje utvrdenih aktivnosti prema stupnju važnosti (zajednička procjena
nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja).
- Uvid u iskustva drugih škola i u literaturu.
- Eventualna analiza dosadašnjih vlastitih programa i uvažavanje praćenja i bilježaka.
- Predviđanje upotrebe postojećih instrumenata i izrada novih.
- Procjenjivanje dimenzija programskih sadržaja (informativna, deskriptivna, analitička
razina i slično).
- Utvrđivanje povoljnih i nepovoljnih okolnosti za provođenje pojedinih dijelova
programa (realni okviri programa).
- Raspoređivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim područjima.
- Raspoređivanje dijelova kurikuluma s obzirom na logične, tematske i vremenske
okvire.
- Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su izuzetno važni za tu godinu.
- Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji su veza s proteklim godinama.
- Posebno označavanje dijelova kurikuluma za koje je potrebna daljnja programska
razrada u obliku složenijih projekata.
- Posebno označavanje dijelova kurikuluma koji se ne mogu vremenski točnije odrediti.
- Planiranje vremenskih rezerva za svaki pojedini dio segment i ukupnih vremenskih
rezerva.
Više o temi:
MODERAN I SUVREMEN STRUKOVNI KURIKULUM
CARDS program Europske Unije za Republiku Hrvatsku. Strukovno obrazovanje i
usavršavanje. Osposobljavanje i usavršavanje nastavnika i ravnatelja strukovnih škola. Novi
model škole (Tauno Tertsunen, docent Häme Polytechnic, College za strukovno obrazovanje
nastavnika)
Poučavanje i učenje nije samo sporazum/ugovor/dogovor nastavnika i učenika.
Nastavnici su pedagoški stručnjaci i obično imaju dobre profesionalne vještine vezane uz
predmet svog poučavanja. Učenici moraju biti motivirani da uče, te je važno uzeti u obzir
njihova mišljenja kad planiramo svoj proces poučavanja. Treća strane ugovora o učenju je
svijet rada. Nastavnici trebaju znati što poučavati, a te informacije mogu dobiti iz svijeta rada.
Učenici također dobivaju informacije o tome koje vrste vještina iz svijeta rada moraju imati na
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
10
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
kraju obrazovanja. Svijet rada može utjecati na programe (kurikulume), i kroz takvu suradnju
dobiva bolje stručne osposobljene radnike iz centara strukovnog obrazovnaja i usavršavanja.
Dakle, polazna osnova za suradnju između nastavnika, onih koji uče i svijeta rada postoji.
nastavni k
učenik
svijet rada
Tripartitni sporazum kao alat za izradu modernog ažuriranog kurikuluma.
Ideja, odnosno svrha tripartitnog sporazuma je povećati predanost svih partnera
učenju i pružanju svih vrsta potpore procesu učenja (npr. tutorstvo).
Nastavnici kao strana u izradi suvremenog kurikuluma
Uloga strukovnih nastavnika u razvoju kurikuluma jednako je važna kao i uloga ostalih
partnera. Uloga strukovnih nastavnika u razvoju modernih kurikuluma je aspekt
implementacije. Strukovni nastavnici su stručnjaci u strukovnoj pedagogiji, te uz to imaju
dobra znanja i vještine iz područja koja podučavaju. Također imaju informacije o ciljevima
obrazovanja iz društvenog aspekta. Jedan od ciljeva strukovnog obrazovanja vezan je uz
razvoj društvenog sustava: strukovno obrazovanje nije samo osposobljavanje učenika za rad
u lokalnim poduzećima. Osim toga, strukovni nastavnici imaju dobre vještine vezane uz
kreiranje procesa učenja. Oni znaju koliko je vrijeme potrebno pojedinim učenicima da usvoje
pojedine vještine. Smisao rasporeda učenja je organizirati podučavanje i učenje tako da svaki
učenik ima mogućnost usvojiti ciljeve kurikuluma u definiranom vremenskom roku.
Učenici kao strana u izradi suvremenog kurikuluma
Podučavanje i učenje je suradnja između nastavnika i onih koji uče. To je proces u
kojem se aktivnosti planiranja, implementacije i evaluacije učenja cijelo vrijeme interaktivno
prožimaju. Nastavnici ne rade planiranje i evaluaciju za učenike, već s učenicima.
Moderni koncept učenja – učenje kao konstrukcija - znači da vi kao nastavnik morate
poznavati učenikove osnove za učenje. Iskustvo daje osnovu za aktivnosti učenja. Vi morate
učeniku pomoći da shvati tu osnovu i navesti da se otvori.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
11
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Evaluacija
Podučavanje
i
učenje
Planiranje
Implementacija
Podučavanje i učenje je suradnja
Planiranje je faza u kojoj nastavnici moraju postaviti mnoga pitanja i dobiti odgovore na ta
pitanja, prije nego što mogu nastaviti s daljnjim radom. Nastavnici bi trebali postaviti slijedeća
pitanja:
- Tko studira/uči (tko su moji učenici)?
- Što studiraju/uče?
- Gdje i kako uče?
- Koje materijale, alate i opremu trebaju za učenje?
- Tko poučava?
Uloga učenika u razvoju suvremenog kurikuluma je aspekt individualnosti. Svaki učenik
ima drugačije stilove i drugačije strategije učenja. Osim toga, svaki učenik raspolaže
drugačijim znanjima i vještinama na početku programa (predznanje), i ima drugačije ciljeve
učenja. Učenici raspolažu različitim vještinama učenja novih vještina – neki uče vrlo brzo, a
nekima treba više vremena. Nakon osposobljavanja u školi, učenici će se zaposliti u različitim
poduzećima, te su im stoga potrebne drugačije vještine, iako rade u istom poslovnom
sektoru.
Poduzeća kao strana u izradi suvremenog kurikuluma
Uloga poduzeća u pripremi suvremenog kurikuluma je aspekt ciljne-orijentiranosti i
sadržaja. Tradicionalni načini obrazovanja (podučavanja, nastave) pokazuju se sve manje
elastičnim u modernim društvima i tržištima koja se brzo mijenjaju. Sve teže je točno
predvidjeti buduće potrebe svijeta rada. Sve učestalija pojavnost višestrukih karijera i
cjeloživotno učenje naglašavaju potrebu za ravnotežom tehničkih i općih kvalifikacija.
Tehničke kvalifikacije potrebne su za specifične poslove, a opće kvalifikacije za olakšanu
prohodnost među poslovima i raznim situacijama učenja u životu.
Uloga poduzeća je pružanje informacija strukovnom obrazovanju o tome koja je
glavna svrha i cilj obuke (obrazovanja) u različitim područjima rada. Poduzeća najbolje znaju
kakvu vrstu radnika trebaju u svom poslovanju. Poduzeća također znaju koliko zaposlenika
će trebati u bliskoj budućnosti. Poduzeća trebaju surađivati sa strukovnim obrazovanjem, da
bi im dali podatke o svojim potrebama vezanim uz strukovno obrazovanje.
Obrazovanje trenutno traži nove puteve. Smisao nove obrazovne politike je taj da
obrazovanje ne samo što treba slijediti promjene u društvu i svijetu rada, već treba doprinijeti
njihovom razvoju. Obrazovanje i učenje ne događa se samo unutar škole; naprotiv - sada je
cilj "inovativna mrežna i timska škola“. Takvo obrazovanje usmjereno je prema budućnosti i
temeljeno na ideologiji cjeloživotnog učenja. Suradnja između svijeta rada i strukovnog
obrazovanja je princip davanja i primanja.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
12
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Društvo kao strana u izradi suvremenog kurikuluma
Uloga društva u pripremi modernog kurikuluma je aspekt globalizacije. Više ne postoji
zemlja u svijetu koja može opstati sama. Svaka nacija je dio globalne ekonomije i mora se
pobrinuti za svoje mogućnosti opstanka (konkurentnost) u globalnom svijetu.
Suradnja između poduzeća i strukovnog obrazovanja omogućava da učenici usvoje
vještine koje će trebati u poduzećima. Međutim, i u ovom sustavu postoje određeni problemi.
Velike kompanije i poduzeća mogle bi pokušati previše kontrolirati strukovno obrazovanje.
Kad bi tvrtke imale mogućnost utjecati na globalne i operativne ciljeve strukovnog
obrazovanja, mogle bi iskoristiti tu moć, da bi dobile upravo onu vrst osoba, koje su im
potrebne za uspješno poslovanje. U tom slučaju odnos je jednosmjeran: strukovne škole
osposobljavaju radnike za tržište rada i različita poduzeća.
Uloga društva u razvoju modernog kurikuluma je osigurati da strukovno obrazovanje
razvija kako vještine zaposlenika i poslovanje poduzeća, tako i društvo.
Stručnost (ekspertiza) nastavnika/edukatora
Profesionalna vještine (znanja, kompetencije - dalje u tekstu "vještine") nastavnika u
strukovnom obrazovanju i usavršavanju često se dijele u dvije različite grupe. Prva grupa
vještina sastoji se od substantivnih vještina - odnosno vještina koje nastavnik pokušava
prenijeti učenicima. Na primjer: nastavnik koji predaje elektroniku sam mora dobro poznavati
elektroniku. Ako netko pokušava poučavati učenike nečemu, mora znati što poučavati. Druga
grupa profesionalnih vještina strukovnih nastavnika sastoji se od pedagoških vještina. To
znači da nastavnici moraju znati kako poučavati. Različiti učenici trebaju različite strategije
učenja (da bi nešto naučili) i nastavnici to moraju razumjeti prilikom odabira različitih metoda
poučavanja.
Danas u našem društvu nije tako lako opisati profesionalne vještine strukovnih
nastavnika. Nije dovoljno da nastavnik zna što i kako poučavati. Uloga nastavnika se
izmijenila - možda je ta ideja funkcionirala u sustavu majstor-naučnik, ali danas više ne.
Danas strukovni nastavnici moraju razumjeti novu modernu tehnologiju i njeno korištenje u
obrazovanju, moraju biti vrlo otvoreni i spremni na suradnju, moraju razumjeti moderni
koncept učenja, moraju učiti cijeli život (sami biti učenici cijeli život), moraju biti razvojni
subjekti, itd.
Helakorpi (1999.) predstavlja profesionalne vještine nastavnika na slijedeći način:
Stručnost/ekpertiza strukovnih nastavnika i odnosne veze, Helakorpi (1999)
Znanstveni pogled na svijet
NASTAVNIK
ISTRAŽIVANJE
Teoretsko vladanje profesionalnom praksom
RAD
Reflektivna profesionalna osobnost
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
13
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Trebaju postojati veze između strukovnih nastavnika, poduzeća i istraživanja. Ovaj
crtež pokazuje da je npr. suradnja između strukovnih nastavnika i svijeta rada dvosmjerna:
nastavnik dobiva informacije od poduzeća i isto tako daje informacije poduzećima. Obje
strane imaju korist od suradnje. Helakorpi (1999.) opisuje promjenu rada nastavnika: nekad
se mislilo da dužnost instruktora/nastavnika uključuje samo ono što je potrebno tokom
samog čina poučavanja. Rad instruktora/nastavnika danas je mnogostruk i izmijenjen, i često
su zadaci koje obavlja prije i nakon poučavanja opsegom veći od onih potrebnih tokom
samog čina izvođenja nastave, posebno kad je riječ o multi-modusnom obrazovanju. Više
nego prije, rad nastavnika je konzultativni (savjetodavni), tako da je obrazovanje shvaćeno
kao razvojni proces u kojem je osoba koja se obrazuje (a često i cjelokupna zajednica)
uključena u rješavanje osobnih problema i u razvoj i planiranje samih obrazovnih aktivnosti.
Instruktor/nastavnik kao konzultant pomaže joj u toj zadaći. Ponekad se ta konzultacija
proširuje na razvoj operacijskih procesa lokalne zajednice i na individualno savjetovanje, koje
se približava tutorskom ili mentorskom radu, psihološko savjetovanje i pristup primijenjen u
akcijskom istraživanju. Konzultativno obrazovanje može uključiti akcijsko istraživanje za
radnu zajednicu, te se u tom slučaju uloga konzultanta približava ulozi istraživača sudionika. Dubina konzultativnog razvojnog rada ovisi o stručnosti/ekspertizi konzultatna, te
potrebama i potencijalima radne zajednice. Taj proces trebao bi dovesti do situacije u kojoj
škola kao društvena organizacija usvaja nove postupke i nastavlja se razvijati u
samoupravljačkom pravcu, bez daljnje potrebe za vanjskom pomoći u razvoju. (Helakorpi,
1999).
Slijedeći crtež prikazuje profesionalna znanja/vještine, koje danas trebaju imati
strukovni nastavnici.
Podjela domena stručnosti nastavnika/instruktora, Helakorpi (1999).
Ekspertiza/stručnost nastavnika:
Pedagoška domena: Obrazovne vještine;
Vladanje obrazovnim procesima
Istraživačka domena: Raz vojne vještine;
Filozofija znanosti
Substantivna domena: Stručno-P rofesionalno znanje; Vještine s vijeta rada
Organizacijska domena:
Financijske vještine;
Vještine timskog i mrežnog rada
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
14
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Ovako Helakorpi (1999.) objašnjava svoju teoriju o profesionalnim vještinama
strukovnih nastavnika:
Kad je riječ o substantivnoj domeni, ekspertiza (stručnost) instruktora/nastavnika
sastoji se dijelom od strukovnog znanja ( know-how) potrebnog za rad. Stručnjak mora
ispunjavati teoretske zahtijeve i zahtijeve dotičnog posla. U radnoj zajednici to samo po sebi
nije dovoljno, već osoba isto tako mora poznavati šira pravila svijeta rada. Svaka struka i
profesija imaju vlastite zajedničke ciljeve i proceduralna pravila. U zadnjih nekoliko godina
mnoge od njih objavile su, na primjer, svoje etičke kodekse. Poslodavci i zaposleni imaju
određena zajednička pravila, koja postavljaju zahtijeve i obaveze pred stručnjake. Danas je
svaki radnik u sve većem obimu direktno uključen u rad s klijentima, što stvara potrebu za
posjedovanjem vještina rada/odnosa/veza s klijentima.
Druga domena, pedagoška domena, vezana je uz ulogu edukatora. Instruktor mora
imati teoretske i praktične vještine potrebne u obrazovanju, odnosno mora poznavati teoriju i
praksu učenja i vođenja kroz proces učenja. Instruktor sve više radi na pružanju podrške i
motiviranju individualnog razvoja učenika, što zahtijeva interpersonalne vještine, empatiju i
vještinu iskrene zainteresiranosti za ljude, njihove probleme i njihov razvoj. Instruktor mora
biti sposoban voditi učenike prema ulozi aktera koji sam sobom upravlja. S druge strane,
instruktor je sve više organizator obrazovanja i manipulator procesima, te mora biti sposoban
kontrolirati obrazovne procese. Nastavnik mora biti sposoban samostalno kreirati,
implementirati i evaluirati obrazovanje u suradnji s drugim nastavnicima i partnerima u
mrežnoj suradnji. Stoga, instruktor gotovo da više ne "instruira" u konvencionalnom smislu,
već organizira i kontrolira procese obrazovanja i učenja. Aktivnost u novom okruženju za
učenje zahtijeva mnogo novih vještina, kao što su npr. vještine mrežnog rada.
Treća dimenzija stručnosti instruktora/nastavnika vezana je uz razvojno orijentiran
pristup radu, koji zahtijeva istraživačka znanja (know-how). To ne podrazumijeva kompletne
istraživačke vještine, već razvojne vještine i vještine razmišljanja, potrebne uslijed stalnih
promjena i razvoja rada svakog pojedinca i radne zajednice. Stoga instruktor treba poznavati
akademske istraživačke i razvojne metode i njihovu praktičnu primjenu. Mora biti sposoban
prepoznati probleme na poslu i biti sposoban rješavati probleme na kreativan način. Da bi to
mogao, mora trajno pratiti i poznavati razvoj svog područja, pored ostalog stalnim praćenjem
izvješća istraživanja i postojećih debata o njima. Razvoj rada u školi i svijeta rada također
zahtijeva vizije o razvoju društva, razmišljanje o vlastitim filozofskim vrijednosnim osnovama,
te ustroj i moderniziranje etičkih temelja za djelovanje. Posebno u našem radu svi mi
donosimo vrijednosne odluke, koje mogu imati veliki značaj za radnu zajednicu, pojedince i
prirodni okoliš.
Činjenica da su radne zajednice socijalne organizacije povezana je s četvrtom
dimenzijom stručnosti nastavnika. To je organizacijska domena, koja pokriva kooperativne
vještine i vještine financijskog menadžmenta. Kooperativne vještine (sposobnost suradnje)
vezane su uz aktivnost stručnjaka u timovima i društvenim mrežama. Stručnjak mora
posjedovati vještine timskog rada i interakcije, te menadžerske vještine. Stručnjak je u sve
većem obimu onaj koji rukovodi i razvija svoj rad. Za uspješan rad instruktora sve više je
potrebna široka osobna mreža u obrazovanju i svijetu rada. Samoupravljački timovi posjeduju
široku autonomiju, široke ovlasti i odgovornosti. To zahtijeva upoznatost s procedurama
cjelokupne organizacije i spremnost da ih se razvija. Stručnjak instruktor također mora
poznavati ekonomiku obrazovanja, da bi mogao planirati i provoditi ekonomski profitabilne
obrazovne segmente. Mora biti sposoban izraditi i čitati financijske izvješće i koristiti ih kao
osnovu za planiranje. Pored svog osobnog rada, instruktor treba sudjelovati u razvijanju
zajednice i u svim projektima potrebnim za tu svrhu. Treba biti u kontaktu s grupama klijenata
i sudjelovati u marketingu obrazovanja.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
15
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Ovdje smo dobili nekoliko ideja kako analizirati profesionalne vještine strukovnog
nastavnika. Ako počinjemo s osposobljavanjem strukovnih nastavnika, ovo može biti osnovna
teorija kao podloga za osposobljavanje i pripremu kurikuluma.
Poučavanje i učenje temeljeno na timskom radu
U poglavlju 4. izneseni su neki razlozi za strukovno obrazovanje temeljeno na
timskom radu. U prethodnom poglavlju iznesena je definicija stručnosti nastavnika. Rad
temeljen na timovima je i u strukovnom obrazovanju najbolji način za osiguranje dovoljne
razine i opsega stručnosti da bi se odgovorilo na potrebe globalnog društva i tržišta rada.
Tradicionalni način poučavanja su metode rada usmjerene na nastavnika, pri čemu nastavnik
radi s jednom grupom učenika i poučava sve predmete kurikuluma. Obično nastavnik nema
tako široke profesionalne vještine iz različitih nastavnih područja da bi mogao poučavati sve.
Stoga je i u strukovnom obrazovanju timski rad način da se garantira profesionalno i
osuvremenjeno podučavanje.
Nonaka (1998.) je opisao koncept “ba“ u Japanskoj filozofiji kao prostor ili mjesto u
fizičkom ili virtualnom svijetu, ili u ljudskoj svijesti. Ba je višedimenzionalni prostor i proces u
kojem se skriveno (prešutno) znanje transformira u egzaktno (eksplicitno) znanje. Stoga
organizacija treba stvoriti prilike i mogućnosti za ba. Nonaka koristi primjer čajane, gdje je
konverzacija i susret s ljudima moguć u tišini i miru vrta, uz šalicu čaja. Takvo mjesto vam
omogućava da bolje upoznate svoje kolege i da razumijete njihovo iskustvo (pozadinu,
povijest), smanjujući na taj način pritisak i stvarajući povjerenje i uvjete za transfer skrivenog
znanja i razvoj inovacija. (Helakorpi, 1999.)
Podučavanje temeljeno na timskom radu, kao i učenje temeljeno na timskom radu
omogućava organizaciju individualnog poučavanja i poučavanja usmjerenog na učenike.
Poučavanje i učenje je suradnja između nastavnika i učenika. To je proces u kojem su
aktivnosti planiranja, implementacije i evaluacije učenja međusobno interaktivno prožeti cijelo
vrijeme. Nastavnici ne izvode planiranje i evaluaciju za učenike, već s učenicima.
U provođenju procesa poučavanja i učenja ključno pitanje je: što trebam uraditi da bi
se moji učenici aktivno uključili? Što trebam napraviti da bi održao taj proces? Kako pomoći
učenicima? Međutim, to ne možete napraviti ako ne poznajete svoje učenike i ne vidite
proces učenja. Proces trebate načiniti vidljivim, tako da u njemu možete imati ulogu
tutora. Trebate gledati stvari s gledišta učenika. Dijalog između vas i vaših učenika je
temeljna stvar da bi uspjeli u planiranju i implementaciji procesa učenja. U razgovoru s
učenikom trebali biste postavljati pitanja koja aktiviraju proces razmišljanja učenika. (Select
1999.)
Učenje temeljeno na timskom radu zahtijeva suradnju učenika i učenja. Podučavanje
temeljeno na timskom radu zahtijeva suradnju različitih nastavnika. Ponekad je nekim
nastavnicima vrlo teško priznati da nisu u stanju poučavati sve što je potrebno. Takvi
tradicionalni nastavnici nekad smatraju da je dovoljno ako njihovi učenici nauče sve ono
čemu ih oni mogu poučiti. Moderan način organizacije poučavanja podrazumijeva da bi svaki
nastavnik trebao iznijeti svoje profesionalne vještine i reći što je u stanju poučavati, a što ne.
Nastavnici se suprotstavljaju promjeni u smislu uvođenja modernog timskog poučavanja
umjesto tradicionalnog nastavničkog poučavanja zbog slijedećih razloga:
- Konflikt moći - nastavnici misle da će izgubiti moć u planiranju i provedbi
poučavanja
- Konflikt vrijednosti - nastavnici imaju različite vrijednosti i ne mogu prihvatiti
druge vrijednosti, osim svojih vlastitih
- Konflikt shvaćanja (osjećanja) - nastavnici vide različite stvari na različite
načine (više svjesno, ili više emocionalno).
Nakon što smo odlučili kao metodu rada koristiti poučavanje i učenje temeljeno na
timskom radu, morao razmotriti iduće stvari koje bi mogle naštetiti razvoju procesa timskog
rada:
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
16
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Struktura organizacije - timski rad je prihvaćen kao metoda rada unutar
organizacije
- Razvijanje procesa timskog rada, razumijevanje različitih razvojnih faza
- Individualne barijere - svaka osoba ima drugačije vrijednosti i ideje o timskom
radu.
Timsko poučavanje i timsko učenje je način organizacije poučavanja koji je
usredotočen na učenika, koji uzima u obzir profesionalna znanja i vještine nastavnika i koji
se temelji na svijetu rada.
-
Kvaliteta provođenja strukovnog obrazovanja i usavršavanja
Da bi dobili pravilne informacije o rezultatima našeg poučavanja i učenja, potrebni su
nam organizirani ispitni i razvojni procesi. Timksi rad i suradnja između učenika i socijalnih
partnera u strukovnom obrazovanju omogućavaju uspješnu implementaciju strukovnog
obrazovanja. Stara poslovica koja glasi: “Ono što je isplanirano, već je napola učinjeno” je
dobar početak, ali ne i garancija dobrih rezultata.
Prvi korak za garanciju dobrih rezultata u strukovnom obrazovanju je suradnja između
različitih partnera: uprave, nastavnika, poduzeća, zaposlenika, poslodavaca, učenika, itd…
Suradnja tokom procesa razvoja i planiranja garantira nam da pravilno radimo.
Drugi korak za garanciju dobrih rezultata je dobivanje povratne informacije o
rezultatima našeg rada. Povratne informacije potrebno je dobiti od nastavnika koji su bili
uključeni u procese poučavanja, od učenika koji su studirali/učili, od uprave - npr. vezano uz
ekonomiku nastave, od zaposlenika i poslodavaca o vještinama naših učenika, koji su se
nakon završetka školovanja zaposlili u različitim poduzećima, itd. Te informacije potrebno je
sakupljati da budu temelj novih razvojnih procesa.
Akcijsko istraživanje je jedna od metoda za sakupljanje informacija o pedagoškim
rezultatima obrazovanja. Baskerville (1999.) navodi ideju kako koristiti metode akcijskog
istraživanja u učenju:
Ciklus akcijskog istraživanja
Dijagnosticiranje - planiranje aktivnosti - poduzimanje aktivnost - evaluacija specificiranje učenja
Stručnjaci koji se bave akcijskim istraživanjem moraju usko surađivati s obrazovnim
procesima (nastavnici, ravnatelji, itd..). Akcijsko istraživanje kvalitete obrazovanja (programa,
obuke) započinje suradničkim planiranjem (specificiranje obuke/programa), nastavlja se
dijagnosticiranjem (koji su limiti i granice implementacije obuke/programa), planiranjem
aktivnosti (dizajniranje implementacije obuke/programa), poduzimanjem aktivnosti
(poučavanje i učenje), evaluacijom (sakupljanje informacija i podataka o rezultatima
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
17
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
obuke/programa), te na kraju zaključcima o kvaliteti okuke/programa, koji će poslužiti kao
temelj za novo suradničko planiranje. Vrlo je važno da istraživači usko surađuju s obrazovnim
programom, da bi mogli dobiti informacije o obrazovnom procesu istovremeno dok rade u tom
procesu.
Zaključak
U ovom izvješću definirao sam novi model škole u strukovnom obrazovanju i
usavršavanju. Model koji sam koristio je takozvani model otvorenog okruženja za učenje.
Osnovni teoretski okvir koji stoji iza ovog modela su različiti učenici i njihove mogućnosti
učenja. Ovaj model sastoji se iz tri različita elementa: uprava (administracija), okruženje i
pedagogija. Sva ta tri elementa moraju istovremeno funkcionirati da bi model funkcionirao.
Nastavnici u strukovnom obrazovanju moraju imati slobodne ruke da bi mogli organizirati
poučavanje (administrativni aspekt), moraju imati različita okruženja koja mogu koristiti u
učenju (aspekt okruženja), te moraju imati pedagoške vještine da mogu koristiti različita
okruženja i resurse za učenje u svom poučavanju.
Najvažnija stvar da bi ovaj novi model škole funkcionirao je suradnja. Potrebna nam je
suradnja između različitih institucija i osoba uključenih u strukovno obrazovanje i
usavršavanje. Nastavnici u strukovnom obrazovanju trebaju surađivati s učenicima, drugim
nastavnicima, drugim obrazovnim centrima, upravom, itd. Suradnja treba uvijek biti
dvosmjerna – sa suradnjom bi moglo biti problema, ukoliko bi netko smatrao da ništa realno
ne dobiva kroz suradnju. Suradnja različitih partnera je glavni ključ za početak funkcioniranja
tog modela nove moderne strukovne škole.
Sveukupno upravljanje kvalitetom (Total Quality Management -TQM) je alat koji će
nam garantirati da prave stvari radimo na pravilan način. TQM u strukovnom obrazovanju je
rad temeljen na procesu i treba biti dio svakodnevnog posla. Strukovni nastavnici i druge
osobe koje sudjeluju u strukovnom obrazovanju, moraju uvijek imati na umu razvojni aspekt u
svom radu. Istovremeno dok rade trebali bi razmišljati na slijedeći način: “Da li ovo što upravo
radim, radim na pravilan način, ili postoje drugi načini da to napravim? ” TQM je odgovornost
svake osobe i nitko tko radi u strukovnom obrazovanju ne može reći: “To se mene ne tiče”.
Svi mi odgovorni smo za razvoj strukovnog obrazovanja i usavršavanja. Razvijajući strukovno
obrazovanje, razvijamo našu regionalnu i nacionalnu sposobnost konkurentnosti na globalnim
tržištima, istovremeno razvijajući naše društvo i njegovo blagostanje.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
18
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
4. MISIJA I VIZIJA ŠKOLE
4.1. Vizija škole
Svojim se kvalitetama Srednja škola Mate Blažine nastoji uklopiti u europsku viziju u
čemu svesrdnu pomoć ima od svog osnivača - Istarske županije, od Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa (koje joj je dodijelilo 2000. godine Ministrovo priznanje za višegodišnji
«uspješan, kvalitetan i kreativan rad»), od Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za
strukovno obrazovanje s kojima uspješno surađuje, kao i od Grada Labina (koji joj je uručio
Nagradu «za posebna dostignuća u javnom, kulturnom i pedagoškom djelovanju u zemlji i
inozemstvu» povodom obilježavanja 60. obljetnice rada.)
Naša je misija da budemo zajednica koja uči u pozitivnom ozračju i zadovoljava potrebe
učenika u stjecanju općih i stručnih kompetencija uz korištenje različitih metoda i oblika rada
te stilova učenja i poučavanja.
Težimo ostvarenju naše vizije - poboljšanju uvjeta za teorijski i praktični rad - suvremenim
opremanjem i optimalnim korištenjem nastavne tehnike i tehnologije u funkcionalnom
prostoru (kabinetska nastava) kako bi osigurali uvjete za uspjeh svakog učenika, nastavnika,
stručnog suradnika i djelatnika škole.
Nudimo Školski kurikul s brojnim i raznovrsnim izvannastavnim aktivnostima i projektima,
dopunskom-dodatnom nastavom, izbornim i fakultativnim predmetima i drugim odgojnoobrazovnim aktivnostima i programima prema smjernicama hrvatskog nacionalnog
obrazovnog standarda i kurikuluma.
Potičemo inicijativu i aktivno uključivanje učenika u provođenje ljudskih prava,
građanskog odgoja i ekološke problematike te razvoj učeničkog stvaralaštva i
samopoštovanja kao i njihovo osposobljavanje za daljnji studij i rada.
Naša je vizija također otvoreno komuniciranje između svih subjekata, poticanje aktivnog
uključivanja učenika, roditelja i lokalne zajednice u aktivnosti škole te zajedničko rješavanje
problema. Time ćemo još uspješnije utjecati na osposobljavanje mladih kadrova i na
prevenciji društveno neprihvaćenih oblika ponašanja.
4.2. Rad na kreiranju strateškog plana poboljšanja kvalitete rada škole
Školski razvojni plan 2004.
U s vakoj je ustanovi važno da s vi ljudi koji rade zajedno imaju snažno raz vijen osjećaj
zajedničkog cilja. U t u s vrhu započeli smo proc es stvaranja zajedničke vizije škole. Zajednička vizija
slika je onoga što skupina zajedno želi postati. Ona izražava naše vrijednosti i način k ako ćemo ih
ostvariti.
Vizija koja je doista zajednička ne nastaje brzo, ona raste kao proiz vod interakcije pojedinačnih
vizija.
Iskust vo pokazuje da je za zajedničku viziju potreban (stalan) razgovor u kojem pojedinci ne
iznose samo s voje snove, nego znaju slušati i snove drugih ljudi.
Što smo do sada učinili?
Napravili bismo rang nama važ nih vrijednosti da bi imali školu kakvu želimo.
Raspravljali smo o efikas nosti dosadašnjih načina rješavanja problema u odgojno-obrazovnoj
praksi, o poteškoćama u primjeni k valitete i prijedlozima z a povećanje efikasnosti u smislu
raz voja strategije za postizanje željenih promjena.
Pismeno smo se izjasnili o tome s čime smo bili posebno zadovoljni a čime ne, i iznosili
prijedloge za k valitetniji rad.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
19
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Objedinjavanjem dobivenih strat egija u vidu zaključaka, a temeljeno na zajedničkoj viziji s vih
zaposlenika škole planira se organizacijsko-strateški plan.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
20
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
NAŠ CILJ
raditi na proc esima > povezivanju i st varanju dobrog odnos a u kontekstu našeg zajedničkog poslanja
raz vijanjem suradničkih odnosa u podtimovima
↓
dobrom/k valitetnom organizaciju
↓
očekivani efekt > prihvaćanje zajedničke vizije u naš em osobnom djelovanju
↓
učinak > pospješivanje k valitete škole
Funkcija voditelja (ravnatelja) je rad na raz voju procesa
– odnosa u postojećem organizacijskom sustavu
↓
HUMA N RE LA TION MA NAGEMENT
(voditi ljude prek o odnosa)
RAZV OJNA STRATEGIJA
U I. fazi: rad na procesu uključenosti svih zaposlenika u realizaciju misije škole suradničkim
pristupom u donošenju odluka.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
21
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Školski razvojni plan 2006.
Školski razvojni plan 2008.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
22
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Više o temi:
VIZIJA I STRATEŠKO PLANIRANJE
(Jacky Lumby)
Potreba za planiranjem
Planiranje se obvezatno zahtijeva u školama i na koledžima brojnih država, uključujući Hong Kong, Singapur i Australiju (Quong
et al., 1998.). Iako zakonima to nije propisano, u Ujedinjenom Kraljevstvu uključivanje razvojnog planiranja u Ofstedove
(inspekcijska služba za standarde u obrazovanju) inspekcije i povezivanje financiranja s planiranjem na području obrazovanja i
usvajanja vještina primorali su škole i koledže na planiranje. Iako formalno ne postoje zahtjevi za izradu planova, postojećim se
konvencionalnim standardima zahtijeva od obrazovnih ustanova da dokažu svoju sposobnost upravljanja putem izrade
dugoročnih planova temeljenim na viziji i/ili misiji. To je djelomično i posljedica većeg stupnja autonomije obrazovnih ustanova
diljem svijeta, iz čega je i proizašlo shvaćanje kako svaka ustanova mora preuzeti odgovornost za planiranje vlastite budućnosti.
Literatura u kojoj se obrađuju vizija i strateško planiranje u obrazovanju nudi široki spektar analiza, kao i proturječnih stajališta.
Utvrđene svrhe viz ije i strateškoga planiranja različite su. Modeli procesa obuhvaćaju niz pretpostavki o racionalnosti i
sekvencijalnosti procesa (FEDA, 1995.), te s druge strane, teorije kojima se aktivnosti prikazuju u obliku šarolike kulturne i
intuitivne evolucije (Quong et al., 1998.). Navodi se kako strateško planiranje ima ključnu ulogu u učinkovitom obrazovnom
managementu (West-Burnham, 1994.) ili, s druge strane, kako može biti neučinkovito i stoga nevažno, ili kako čak može
zasjeniti osnovni zadatak unaprijeđenja nastave i učenja (Bell, 1998.). Planiranjem se može utjeloviti sloboda, odnosne ono
može omogućiti ustanovama da oblikuju mogućnosti koje im nudi viši stupanj autonomije. Može također postati sredstvom
vanjske kontrole, pri čemu je veća “autonomija” u stvarnosti ograničena planovima koje je potrebno dogovoriti ili odobriti. Ideje
vizije i strateškoga planiranja naišla su kako na odobravanje osoblja, tako i na otpor i cinično odbacivanje. U ovome se poglavlju
obrađuje niz različitih stajališta iznesenih u sklopu literature kako bi se:
•
proučila obilježja i mjesto vizije i misije u okviru strateškoga planiranja
•
definirali strateški management i strateško planiranje
•
istražio proces strateškoga planiranja
•
povezali pristupi strateškome planiranju s teoretskim modelima obrazovnog managementa.
Vizija i m isija
U uvodu je ovoga poglavlja istaknuto kako je strateško planiranje postalo obvezno. Uključivanje je stvaranja vizije postalo, kako
navodi Macbeath (1998.:4), “de rigeur”. Razlog je tomu stvarna potreba za zajedničkom vizijom jer, ukoliko se promjene uzete u
obzir samim planiranjem kose s vrijednostima osoba koje ih provode, do njih neće doći (Wideen, 1994.).
Usuglašavanje u vezi s vrijednostima predstavlja dakle prvi ključni korak ukoliko se želi izbjeći da planiranje ostane samo na
papiru. No postoje i suprotna stajališta. Holder (1996.) je na temelju provedenoga istraživanja došao do zaključka kako je
proučavana škola uspješno djelovala i bez dogovorene vizije. Međutim, stajalište Quonga et al. (1998.) smatra se dominantnim:
“Smatramo da se planiranje u svrhu unaprijeđenja obrazovanja mora temeljiti na pretpostavci kako škole imaju različite
vrijednosti, te kako je te vrijednosti potrebno shematizirati prije utvrđivanja strateškog plana.” Takvo gledište odražava očekivanja
i unutarnjih i vanjskih korisnika. Istraživanje provedeno u školama u Engleskoj, Škotskoj i Danskoj pokazalo je kako su
nastavnici, roditelji i članovi školskog odbora očekivali od ravnatelja da osmisli viziju, iako je važnost dodijeljena tom pitanju
varirala među različitim skupinama i zemljama (Moos et al., 1998.). Jednaka su očekivanja izrazili i roditelji i nastavnici u
Australiji (Dempster i Logan, 1998.). Uključivanje nastavnika u navedeno istraživanje ukazalo je na postojanje profesionalnog
očekivanja izrade vizije. Quong et al. (1998.) istaknuli su kako su tijekom istraživanja provedenog u Australiji na pitanje o tome
na koji će način osigurati uspješnu budućnost svojim školama, ravnatelji odgovarali riječima: “Morate imati viziju.”
Riječi vizija, misija i svrhovitost često se koris te kao istoznačnice, čak i kada se njima definiraju različiti pojmovi. Polazna su
točka triju pojmova vrijednosti, koje su “po svojoj prirodi apstraktne, neodređene i subjektivne” (Kenny, 1994.) ili se radi o “općim,
apstraktnim idejama koje usmjeravaju razmišljanje” (Warnet, 1994.). Tu je neodređenost i općenitost potrebno prihvatiti kao
neizbježni dio čitave situacije. Sama se vizija definira na sljedeće načine:
- kao futuris tički ideal, odnosno kako bi situacija donekle mogla/trebala izgledati i kako bi odražavala željeno stanje za
pojedinca, ustanovu ili društvo u širem smislu riječi (Kenny, 1994.)
- kao usuglašenost glede ciljeva (Staessens i Vandenberghe, 1994)
- kao zajedničko shavaćanje, zajedničko donošenje odluka, zajednička procjena (Staessens i Vandenberghe, 1994).
Međutim, m isija je u radu Jenningsa i Wattama (1998.) definirana na vrlo slič an način, odnosno kao “svrha i vrijednosti ustanove”.
Jedina razlika koju je moguće utvrditi jest da definicije misije češće sadržavaju riječ “usmjerenje”, što misiji daje veći stupanj
konkretnosti u odnosu na viziju, no ta razlika nije jasna, niti se uvijek dosljedno iz nosi. Jednaki se problemi javljaju i u vezi s trećim
pojmom, tj. svrhovitošću. Svrhovitost se definira kao “kontinuirani niz radnji koje poduzima službeno vodstvo ustanove radi stvaranja
jasnoće, suglasnosti i angažir anosti u pogledu temeljnih ciljeva ustanove” (Vaill, 1984., citiran u Warnetu, 1994.).
Pri naglašavanju same prirode stvaranja vizije ili svrhe teško je odrediti na koji se način proces može razlikovati od kulturnoga
managementa, putem kojega se također upravlja ili utječe na “modele osnovnih zajednič kih pretpostavki ... te ga se smatra ispravnim
načinom opažanja, razmišljanja i osjećanja” (Schein, 1997.). Bilo da se proces zove stvaranjem viz ije, svrhovitosti ili kulturnim
managementom, zajednič ki je element pokušaj postizanja određenog stupnja suglasnosti oko načela ili temeljnih pretpostavki. Senge
navodi različite stupnjeve suglasnosti od angažiranosti, što je po njegovom mišljenju rijetko, do ravnodušnosti (Tablica 6.1.).
Najviše čemu se većina ravnatelja može nadati je prihvaćanje. Mnogi će morati pristati na poštivanje. Dotična je tipologija
korisna utoliko što mnogi autori smatraju izazovom postizanje angažiranosti, odnosno izradu vizije s kojom se svi slažu i koju svi
dijele. Prepoznavanje činjenice kako se osoblje može uključiti na različite načine predstavlja održiv iji opis procesa.
Kako ostvariti zajedničku viziju?
Odgovornost za izradu zajedničke viz ije obično je na ravnatelju. Kako vizija ne bi bila samo san o tome kako bi ustanova mogla
izgledati u budućnosti, već kako bi bila povezana sa širom težnjom o tome kako bi mogli izgledati zajednica ili društvo, stvaranje
zajedničke vizije moglo bi se staviti u vezu sa zadatkom vođe da očuva naslijeđe. De Pree (1999.) razlikuje strateško planiranje i
naslijeđe. Naslijeđe je složeniji pojam, kojime se podrazumijeva očuvanje vrijednosti na kojima se temelje odnosi i strastvena
briga za zadaće ustanove, te ono pripada isključivo najvišem članu ustanove. Međutim, iako ravnatelj može preuzeti vodstvo u
ovome procesu, jasno je kako čitavo osoblje mora svakodnevno sudjelovati u preoblikovanju i prilagodbi vizije putem radnji koje
utjelovljuju ili simboliziraju zajedničke vrijednosti ili pretpostavke. Staessens i Vandenberghe (1994.) ponudili su i primjer. Opisuju
osoblje belgijs ke osnovne škole, koje je na pitanje o viz iji škole ne samo navelo jednake tri ključne ideje, već je i upotrijebilo is ti jezik
kako bi opisalo te ideje i kako bi podrobnije opis alo načine na koje pretvaraju dotič ne ideje u aktivnosti u sklopu nastave i učenja. U
ovome je slučaju viz ija stvorena putem aktivnosti, a ne tijekom izvanrednih sastanaka, strateškim planiranjem ili konzultacijama o
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
23
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
dokumentima. Potpora aktivnostima bile su dnevne neformalne rasprave o tome što nastavnici čine i zašto. Ravnatelj viš e
obrazovne ustanove u Engleskoj utvrdio je isti element – potrebu za dijalogom. Radeći u podcijenjenom dijelu obrazovnog sustava,
koji pati od nedostatka financijskih sredstava “potrebno je potaknuti sam sebe na svjesno razmišljanje o tome što se mora uraditi.
Neke stvari morate reći sam sebi i drugima kako bis te mogli svrhovito djelovati” (Lumby, 1999.). Umjesto putem formalnoga
postupka ili promišljeno (što ima vrijednost formalnoga postupka), vizija se može stvoriti putem neprekidnog neformalnog
dijaloga, kojime bi se poticalo razumijevanje i veća suglasnost. Prema Sengeovim riječima, zahvaljujući tim dnevnim raspravama
osoblje bi s razine poštiv anja moglo prijeći na razinu prihvaćanja ili čak, u nekim slučajevima, anagažiranosti. Na taj način,
suprotno riječima Beare et al. (1989.) kako “zajednička vizija mora prožimati svakodnevne aktivnosti”, zajednička vizija iz niče iz
svakodnevnih aktivnosti i neprestano se ponovno dogovara kroz te aktivnosti.
U mnogim obrazovnim ustanovama taj proces ipak ne odgovara prethodno opisanom procesu. Vizija ili misija izrađuju se
formalnije načine, odnosno sastavlja ih više rukovodstvo i ponekad se šalju na konzultacije. Tim se procesom ne vrši učinkoviti
utjecaj na osobe. U poslovnome i industrijskom svijetu Collins i Porras (1991.: 30) utvrdili su kako “većina očitovanja poduzeća
na koja smo naišli - bilo da se ona nazivaju misijom, vizijom, svrhom, filozofijom, kredom ili usmjerenjem poduzeća – nema
veliku vrijednost. Njima se ne postiže željeni učinak.” Na sličan način u obrazovanju Murgatroyd i Morgan (1993.) kritiziraju
objavu misije, ne držeći je vrijednom pamćenja, smatrajući je nejasnom, te kako se njome ne postiž e suglasnost, niti se njome
oblikuju dnevne aktivnosti. Pregledom učinkovitosti objavljenih misija u školama u Singapuru Stott i Walker (1992.) utvrdili su
kako su one nejasne, licemjerne i nediferencirane. Osoblje je često bilo nejasno o tome što misije sadrže. Objave misija imale su
mali učinak na školske aktivnosti. Također, bile su i neiskrene budući da su kao cilj ustanove isticale različite otrcane fraze, iako
su stvarnosti škole isključivo težile ka postizanju najboljih mogućih ispitnih rezultata. Nejasnoća je misije predstavljala prednost
utoliko što je time otežano kritiziranje ustanove. Ako ciljevi nisu jasno određeni, teško je zaključiti u kojoj su mjeri oni ostvareni.
Na sličan način zauzimanje za prihvatljivu, iako nejasnu etiku i društvene ciljeve imalo je svrhu zakloniti profesionalno manje
prihvatljivi cilj ostvarivanja prije svega najboljih mogućih akademskih rezultata. Svrha ovih misija razlikovala se od tradicionalnog
modela usklađivanja vrijednosti i usmjerenja. Svrha je u ovome slučaju bila političke prirode.
Holder (1996.) postavlja pitanje da li je zajednička vizija “izvediva strategija” ili “privlačni mit”? Dokazi izneseni u ovome odjeljku
ukazuju na činjenicu kako je moguća pojava slučajeva unutar čitavoga raspona tih dviju pretpostavki. Zajedničko stvaranje vizije
zasigurno se očekuje, no njegovi su učinci raznoliki: od stvaranja istinske snage kojom se oblikuju nastava i učenje do
političkoga sredstva za odbijanje kritike i prikrivanje neugodnih istina. Kao sastavni dio strateškoga planiranja, stvaranje je vizije
potencijalno višenamjensko sredstvo.
Strateški management i planiranje
Strateški je management moguće definirati kao dominantni proces koji obuhvaća strateško razmišljanje, strateško planiranje,
provedbu i pregled. U ovome je poglavlju naglasak na odnosu vizije/misije i planiranja. Postoji veliki broj definicija strategije i
strateškoga planiranja, koje sadrže brojne elemente, uključujući i svrhu planiranja (primjerice odabir smjera, postizanje
angažiranosti osoblja i drugih interesnih strana), i proces, odnosno odabir instrumenata radi kretanja u određenome smjeru,
moguće uključivanje osoblja, te pretvorba odabira u specif ične ciljeve i radnje za njihovo dostizanje. Postoji opća suglasnost o
tome da se radi o jedinstvenoj radnji kada manageri stave svakodnevna poslovna pitanja u drugi plan i nastoje dugoročno
sagledati situaciju u narednih tri do deset godina kako bi mogli isplanirati uspješnu budućnost ustanove. Stoga neke definicije
ističu jednostavnost: “odaberite odredište, pronađite najbolji način kako do njega doći, te potom objasnite po čemu znate da ste
stigli” (Quong et al., 1998.). Ostale definicije, koje sadrže brojne elemente, nglašavaju sveobuhvatnu prir odu procesa, koja se
dotiče svih aspekata upravljanja ustanovom:
neprekidni proces upravljanja kojime se povezuju utvrđivanje ciljeva, usvajanje politike, kratkoročno i dugoročno
planiranje, izrada proračuna i ocjenjivanje na način da se prožmu sve razine ustanove, osigura primjereno
uključivanje osoba sukladno njihovim nadležnostima za provedbu planova, te osoba koje imaju interes ili ulog u
vezi s ishodima tih planova; taj proces predstavlja okvir za godišnje planiranje, izradu proračuna i ciklus
ocjenjivanja (Caldwell i Spinks, citirano u Baere et al., 1992.)
Neke definicije ističu orijentaciju prema unutarnjem stanju, u okviru kojega vrijednosti osoblja predstavljaju temelj planiranja
(West-Burnham, 1994.). Drugi autori smatraju kako se radi o procesu usmjerenom ka vanjskoj okolini, te se škola, koledž ili
sveučilište stavljaju u vezu s okruženjem, a osobito konkurencijom (Jennings i Wattam, 1998.). Sinteza niza definicija govori
kako strateško planiranje može obuhvatiti utvrđivanje vrijednosti, analizu podataka iz vanjskog i unutarnjeg okruženja, sintezu
vrijednosti i podataka kako bi se odabralo ono najvažnije za budućnost ustanove, pretvorbu odabira u ciljeve i instrumente
potrebne za njihovo postizanje te naposlijetku povezivanje implikacija sa svim aspektima operativnog upravljanja, poput izrade
proračuna, edukacije osoblja itd. Većina smjerodajne i preskriptivne literature koju izdaju vlada, vladina tijela ili tijela donatora
temelji se na tom holističkom i uvelike racionalnom pristupu.
Međutim, postoji i rasprava o tome da li su obrazovne ustanove u mogućnosti vršiti strateško planiranje kao takvo. Položaj je
ustanova u javnom sektoru drugačiji u odnosu na poduzeća, iz čega proizlaze određeni koncepti i prakse. Za razliku od
poduzeća, škola nije u mogućnosti odabrati neko radikalno rješenje. Škole nemaju mogućnost izbora poput poduzeća kao što je
primjerice Virgin, koje je s proizvodnje i prodaje nosača zvuka prešlo na poslovanje u sektoru zrakoplovnog i željezničkog
putničkog prometa. Obrazovne ustanove mogu napraviti male pomake kako bi stavile naglasak na određeni aspekt nastavnoga
programa ili stvorile dodatnu vrijednost putem sportskih aktivnosti ili razonode, no takvi su izboru sporedni. Upitno je da li se
takav izbor može stvarno smatrati strateškim. Mogućnosti izbora obrazovnih ustanova ograničene su zakonodavstvom, državnim
financiranjem, očekivanjima zajednice, običajima i praksom. I njihov je izbor korisnika ogranič en. Škole mogu imati zakonsku i
moralnu obvezu pružanja svojih usluga lokalnoj zajednici, umjesto širenja vlastitoga polja djelovanja. Čak i u neobveznim
stručnim školama i višim obrazovnim ustanovama naglasak može biti na uključenju i/ili sudjelovanju, što primorava te ustanove
da primaju određene tipove učenika. Naposlijetku, škole često nisu opremljene na zadovoljavajući način kako bi provele analizu
vlastitoga okruženja, čiju važnost istič e literatura. Ograničenja postoje i za neobvezno obrazovanje, za koje se može pretpostaviti
da raspolaže većim financijskim sredstvima i stručnosti na tom području. Istraživ anjem provedenim na stručnim koledžima u
Južnoafričkoj Republici otkrivena je želja za kvalitetnijim ispitivanjem potreba poslodavaca i studenata, ali i nedostatak sredstava
(Lumby, 2000.).
Postoji nadalje i dominantno nor mativno stajalište u pogledu strateškoga planiranja, no u praksi su njegova važnost u
obrazovanju i postojanje upitni. Postojeća su istraživ anja istaknula široki niz svrha i pristupa planiranju, koje su samo dijelom
sukladne normativnom modelu.
Taj je model moguće dovesti u pitanje na više osnova. Prvo, stavljajući naglasak na racionalnost procesa, koji započinje
pridobivanjem osoblja, taj model zanemaruje duboki utjecaj mikropolitičkih čimbenika. Johnson (1993.), te Ansoff i McDonnell
(1990.) smatraju kako će svaki plan koji predviđa promjene izazvati niz uglavnom političkih reakcija, od snažne potpore do oštrog
protivljenja. Strateški management, kojime se ne podrazumijeva samo planiranje, već i postiz anje planiranog, neizbježno mora
obuvatiti i mikropolitički proces ukoliko se želi postići uspjeh. Drugo, nijedna obrazovna ustanova ne planira u statičnome
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
24
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
okruženju. Što je okruženje dinamičnije, to više planovi osmišljeni prije jedne, dvije ili tri godine gube značaj. Planove je potrebno
mijenjati od trenutka njihove izrade. Posljedično, brojne su škole mišljenja napredovale opisujući proces na različite načine.
Quong et al. (1998.) navodi 10 različitih škola mišljenja, od kojih neke nisu uvidjele linearni odnos između planiranja i rezultata. U
jedinstvenoj se opsežnoj kategoriji nalaze “prilagodljive” definicije koje tumače planiranje i provedbu kao elemente koji u nekoj
mjeri neprekidno interagiraju s okruženjem. Mintzberg i Waters (1985.) ističu kako je vjerojatnije da će strategija “nepredviđena”,
tj. rezultat situacije koja evoluira, nego rezultat odluke donesene u određenome trenutku. S druge strane Quinn (1980.) koristi
termin “logički inkrementalizam” kako bi opisao proces kojime se promjene ne stvaraju provedbom iznimno opsežnih planova,
već pažljivom provedbom svakog pojedinog koraka na prethodno stvorenim temeljima.
Potrebno je istaknuti važnost drugih dvaju čimbenika, odnosno osnove za donošenje odluke i razine uključenosti čitavoga
osoblja/interesnih strana. Literatura, u kojoj se zastupaju smjernice državnih ili donorskih tijela, stavlja naglasak na racionalnost
vršenja odabira putem sakupljanja i analize relevantnih podataka (FEDA, 1995.). Drugi autori naglašavaju važnost intuicije i
nedostatak izvornog strateškoga načina razmišljanja temeljenog na kreativnosti, koja zahtijeva korištenje kako intuicije i emocija,
tako i racionalnog intelekta (Ansoff i McDonnell, 1990.; Ohmae, 1982.). Neki autori smatraju kako je uključivanje osoblja nužno
kako bi se postigao uspjeh (FEDA, 1995.). Drugi smatraju kako je zahtjev za postiz anjem “vlasništva” nerealan (Holder, 1996.).
Prema Cow hamu (1992.), čak i u sklopu jedinstvenog tima viših managera u jednoj ustanovi, raspon se stajališta osoblja o
najučinkovitijem pristupu strateškom planiranju može kretati od jasno izraženih “staljinističkih” pristupa do vjerovanja u veću
primjerenost donošenja odluka na kolegijalnoj osnovi.
Postoji, dakle, široka paleta modela strateškoga planiranja. Modeli mogu biti izrazito nepredvidivi, a moguće je da određeni
pristup koji donosi pozitivne rezultate u bogatoj osnovnoj školi u okolici Londona, koja uživa kvalitetnu potporu, ne poluči uspjeh i
na afričkome sveučilištu destabiliziranom studentskim demonstracijama i pomanjkanjem sredstava uzrokovanim studentskim
zaduživanjem.
Obilježja strateškoga planiranja
Na polju obrazovanja management karakterizira takozvani “konceptualni pluralizam”. Samo za sebe najvjerojatnije ni jedno
gledište neće pomoći managerima da u potpunosti shvate aktivnosti u vlastitim ustanovama, a da se ne spominje čitav niz praksi
na svjetskoj razini. Analiza iz ovoga poglavlja ukazuje na to da strateško planiranje djeluje na više razina. Prvo, jasno je da se
radi o birokratskom procesu. Osobito kada to zahtijevaju regionalna ili državna uprava, ili potencijalni donatori, glavna će svrha
aktivnosti biti udovoljavanje vanjskim akterima. Očito je kako, ukoliko taj pritisak ne bi postojao, većina obrazovnih ustanova ne
bi uopće vršila strateško planiranje. Primjerice, afrička sveučilišta koja su najviš e napredovala u provođenju strateškog
planiranja, također su i najviš e ovisna o potpori donatora (Farrant i Afonso, 1997.). Poduzeto planiranje može zahtijevati
ulaganje mnogo većih napora u operativ ni, nego u strateški aspekt, te prijelaz s općenite i slabo formulirane zajedničke strateške
vizije/misije i ciljeva na djelotvorniji i jasniji poslovni ili razvojni plan. Takvi planovi polučuju uspjeh. Mintzberg i Waters (1985.:
320) ističu kako “prevladavaju promišljene, a ne nepredviđene strategije”. Upozoravaju na usvajanje gledišta prema kojemu su
strategije uglavnom nepredviđene kao posljedica dinamičnosti okruženja. Ustanoviti što se želi učiniti, te potom to i učiniti mnogo
je češće nego što se to obično misli. Ravnatelj jednog koledža u Engleskoj utvrdio je kako njegov koledž može vrlo preciz no
procijeniti što je potrebno učiniti polazeći od zajedničkih ciljeva (Lumby, 2001.).
Strateško planiranje karakterizira i politička razina. Objava misije škola u Singapuru primjer je planiranja koje slabo utječe na
same aktivnosti u školi. Misija se koristi kako bi se stvorila prihvatljiva retorika, koja u jednakoj mjeri zadovoljava upravu i
roditelje, te u čijem se središtu nalaze obrazovne vrijednosti. U nekim dijelovima svijeta, primjerice u Japanu, u kojima je
utvrđeno kako su “čak i osnovne škole postale ustanove temeljene na znanju i obradi činjenica” (Sugimine, 1998.: 121), misija,
kojome se oslikava usmjerenje ka razvoju čitavoga djeteta, može odigrati ulogu političkoga cilja kako bi se sakrila ili prikrila
stvarnost. Manje je turobno Warnetovo (1994.) gledište da proces strateškoga planiranja predstavlja instrument za dogovaranje i
usvajanje različitih društvenih prioriteta i očekivanja, koje zastupaju različite interesne skupine. U ovome je smislu politički aspekt
strateškoga planiranja pozitivan, za razliku od birokratskoga procesa donošenja prihvatljivog plana. Strateško planiranje postaje
sredstvo za ublažavanje sukoba i proturječja u zajednici, te općih društvenih očekivanja od učenika.
Naposlijetku, strateško planiranje ima u kulturnu razinu. Kultura se neprestano mijenja, ali temeljne zajedničke pretpostavke
ostaju donekle nepromijenjene zbog svoje usađenosti u plan. Sam plan postaje instrumentom poticanja ili zapreka radnjama i
zahtjevima za dobivanje sredstava. Moguće je stvarati prepreke ukoliko su one predviđene planom. Stoga pretpostavke koje su
dio plana mogu donekle imati veći utjecaj ili trajanje, nego da nisu sadržane u planu. Kulturni je proces povezan s održavanjem
emocionalnog blagostanja ustanove. Ako je točno da je budućnost nepoznata i da planovi vrlo brzo postaju neadekvatnima, sam
razmišljanje o budućnosti i pokušaj uvođenja nekog stupnja kontrole budućnosti mogu biti ohrabrujući elementi, što dovodi do
pojave koju Quong et al. (1998.) nazivaju “korisnim palijativom”.
Povezivanje vizije i strateškog planiranja
Rasprava o tome da li je stvaranje viz ije prvi važni korak u strateškome planiranju ili je to neprekidni proces koji teče istovremeno
sa strateškim planiranjem potpuno je suviš na. Vrijednosti su dinamične te se stoga nikad ne nalaze u fazi mirovanja. Stoga
vrijednosti ne ostaju statičnima čak i ako su one dogovorene prije samoga planiranja. Vrijednosti se neprekidno ponovno
dogovaraju i potvrđuju kao dio potke promjenjive kulture ustanove. Važnije je pitanje koliko je moguće koristiti vrijednosnu
osnovu, kako je utjelovljena u viziji, za oblikovanje konkretnih ciljeva. Ponekad su vrijednosti takve naravi da je donekle lako
povući tu vezu. Primjerice, ako škola kao vrijednost ističe tradic iju poučavanja vještina i kulture kao bi postala vrhunskom
međunarodnom obrazovnom ustanovom u određenom polju (primjerice Kraljevska baletna škola), implikacije vezane uz odabir i
obrazovanje učenika lakše se razabiru. Međutim, vrijednosti su često općenite i teško ih je povezati s određenim smjerovima
djelovanja. Ako je temeljna vrijednost poštivanje svih pojedinaca, njome se stvaraju samo opće smjernice, ali ne i temelji za
odabit prioriteta između velikoga broja mogućnosti. Da li to podrazumijeva razvoj sustava individualne nastave, ili stavljanje
naglaska na inicijative za promicanje ravnopravnosti ili na odnose među osobama putem politika protiv školskih nasilnika?
Ograničena sredstva često onemogućavaju ustanovama da učine sve što žele. U ovome slučaju, na koji način dogovorena
vrijednost utječe na planiranje? Odgovor je da ne utječe u velikoj mjeri iz razloga što je ona previše nejasna, no može djelovati
kao slabija filtrirajuća sila. Primjerice, predloženi cilj povećanja broja upisa talentiranih učenika u ustanovu kosi se s određenim
vrijednostima. U ovome bi slučaju zajedničke dogovorene vrijednosti mogle djelovati kao slaba negativna sila, umjesto kao
snažna pozitivna sila.
Pokušaji povezivanja viz ije i strategije javljaju se kako u fazi stvaranja plana, u kojoj se nastoji povezati ciljeve s viz ijom, tako i u
daljnjim fazama u kojima se traži od osoblja da opravdaju zahtjeve za sredstvima ili druge poduzete aktivnosti na način da ih
dovedu u vezu sa strateškim planom. U oba se slučaja nerijetko postižu slabi rezultati. Istraživ anje strateških planova viših
obrazovnih ustanova u Engleskoj pokazalo je kako se planovima pokušavalo pratiti predviđeni oblik objavljene vizije/misije, čemu
je slijedila uzastopna objava planova u više faza, od kojih je svaka naredna faza sadržavala podrobnije podatke u odnosu na onu
prethodnu i nadovezivala se na prethodne objave (Lumby, 1999.). Planovi nisu bili uspješni. Bilo je teško razlikovati na koji su
način neke od podrobnije opisanih radnji iz konačnih faza plana povezane s viz ijom ili čak sa zajednič kim ciljevima iz naredne
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
25
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
faze. Plan, koji je ovome slučaju bila ispisana prezentacija radnji koje se željelo provesti, predviđao je is ti proces i u stvarnosti,
no osoblje u raznim odjelima nije bilo svjesno ili nije osjetilo utjecaj vizije ili zajedničkih ciljeva. Također, poteškoće su
zabilježene i u nastojanju da se radnje povežu s viz ijom i ciljevima. U sklopu jednog istraživanja osoblje je bilo zamoljeno da
poveže vlastite potrebe za edukacijom sa strateškim planom, no oni to nisu mogli dosljedno učiniti (Lumby, 1997.). Primjerice,
manageri su osjećali potrebu da postanu učinkovitijima u upravljanju, ali to nisu uspjeli izravno povezati s viz ijom, koja se je
odnosila na određena tržišta i neke aspekte održavanja nastave i učenja.
Kako bi se postigla opća suglasnost i pridobila potpora, viz ija i njene temeljne vrijednosti moraju biti općenite. Što su one
konkretnije, vjerojatnije je da će s kositi s brojnim gledištima osoblja. U svakome su slučaju vrijednosti definirane kao
“apstraktne, neodređene i subjektivne” (Kenny, 1994.). Stoga su mogućnosti da će vizija pružiti smjernice pri odabiru i
odlučivanju prioriteta ogranič ene. Moguće je da će se u brojnim ustanovama primjenom vizije u praksi nastojati postići opći
osjećaj zajedništva, vjerovanje (utemeljeno ili neutemeljeno) u zajednički cilj. Stvaranje i održavanje viz ije pružaju viš estruke
temelje, ali ne daju oblik strateškim planovima.
Utjecaj na nastavu i učenje
Wrick (1976.) smatra kako su obrazovne ustanove slabo organizirane. Razina samostalnosti osoblja, složenost održavanja
nastave i učenja, te okruženja stvaraju poteškoće čak i u najjednostavnijem pretvaranju namjere ili uputa u planirani rezultat.
Stoga je teško povezati određene aktivnosti upravljanja s poboljšanjima u nastavi i učenju. Strateško planiranje tu ne predstavlja
iznimku. Ako se uzmu u obzir višestruka svrhovitost procesa, vodeći računa i o različitim gledištima iznesenima u ovome
poglavlju, postaje složeno izvući zaključak o tome da li strateško planiranje nudi prednosti za učenike i nastavnike. Dokazano je
kako sama činjenica da se nešto poduzima, daje osoblju osjećaj veće učinkovitosti. Istraživ anje provedeno na ravnateljima
koledža u Engleskoj ukazalo je da postoji slaganje ravnatelja o rezultatima koje je polučilo strateško planiranje, odnosno:
- veći osjećaj svrhovitosti
- veći osjećaj neovis nosti
- mjerilo za prosuđiv anje odluka
- bolji sustavi i učinkovitost
- bolja komunikacija zbog potrebe saopćavanja važnih obavijesti
U više je slučajeva proces planiranja doveo do stvaranja osjećaja svrhovitosti i angažiranosti među osobljem (Staessens i
Vandenberghe, 1994.; Warnet, 1994.). Postoje također i slučajevi u kojima poduzeto strateško planiranje nije imalo nikakav ili
vrlo mali utjecaj (Quong et al., 1998.; Thomas, 1998.). Jasno je kako utjecaj planiranja ovisi o velikom broju čimbenika. Prvo,
država, koja bi ustanovi trebala pružati najveću potporu, obično predstavlja najveću prepreku. Učestalo mijenjanje vladine
politike ozbiljno zaprečava planiranje u Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim dijelovima svijeta (Lumby, 2000.; 2001.; Wallace,
1992.). Sposobnost osoblja i resursi variraju, a osobito raspoloživo vrijeme. Lieberman i Miller iznose brojna razočarenja
ravnatelja američkih škola:
- Dužni su pokazati brigu za probleme i razvoj pojedinaca, no budući da upravljaju čitavom školom morali su žrtvovati
osobnu viziju u ime pragmatičnoga pristupa.
- Dužni su dugoročno razmišljati, no često su bili primorani donositi kratkoročne ili čak hitne odluke kako bi spriječili da mali
problemi dostignu velike razmjere.
- Trebali bi biti kolege, ali često su morali djelovati kao nadređeni.
- Trebali bi biti inovatori, ali su morali održavati status quo.
- Trebali bi biti promicatelji novih ideja, ali su se u stvarnosti bavili samo konkretnim problemima, vodeći računa o
detaljima, umjesto o apstraktnim pitanjima (Lieberman i Miller, 1999.: 40).
Tisućama kilometara dalje, u Južnoafričkoj Republici, utvrđeno je postojanje istih problema. Van der Westhuizen i Legotlo
(1996.: 74) navode kako je “objava misije većine crnačkih škola zakopana pod hrpom problema”. Postavlja se dakle pitanje: da li
je strateško planiranje stvorilo koristi za učenike i osoblje, te koji je uopće njegov potencijal? Ukoliko bi se vlade moglo uvjeriti da
ne mijenjaju toliko često vlastitu politiku, da li bi se potencijalne koristi uvećale? U ovome trenutku čini se kako se tim procesom
stvara niz mogućih koris ti koje ovise o okruženju, između ostaloga:
- angažiranost osoblja u vezi sa svrhom ustanove
- davanje sigurnosti osoblju u nesigurnome okruženju
- djelovanje u obliku simbola managerske sposobnosti
- usmjeravanje odabira
- utvrđivanje radnji
- pružanje sredstva za dogovore i ublažavanje sukoba ili proturječja u pogledu želja i očekivanja različitih interesnih skupina
- stvaranje političke kamuflaže.
Jennings i Wattam (1998.) izradili su tablicu (Tablica 6.2.) razlika između postojećih praksi/pretpostavki u strateškome planiranju
i predloženog budućeg pristupa.
Umjesto promatranja te dihotomije kao prošlost i budućnost, dokazi ukazuju na mogućnost promatranja dvaju stupaca Tablice
6.2. kao paralelne procese, od kojih su oba u tijeku te će vjerojatno i dalje biti tako. 1987. godine Garrat je uvjetovao uspjeh
procesa promjena prethodnim davanjem odgovora na pitanja tko zna, to se brine i tko može. Proces strateškoga planiranja i
dalje će zahtijevati sakupljanje relevantnih podataka, ali i stvaranje “brige” kako bi se postigla angažiranost. Dodaju se također
pojedinosti o tome tko može, tko je odgovoran, koji su im resursi dostupni, te o vremenskim rokovima i ciljevima. Proces kao
takav ostaje is tovremeno racionalan i politički, unaprijed osmišljen i nepredviđen. Metafora kojome se najbolje može opisati
strateško planiranje u dvadeset i prvom stoljeću je polijetanje rakete u svemir. Ono se temelji na najboljem znanju i naboljim
postojećim tehnologijama, a pravac se kretanja rakete pažljivo planira. Isti događaj predstavlja također i nadu i upuštanje u
nepoznato. Cilj može biti širenje našega poznavanja svemira, ali i povećanje ugleda države koja je lansirala raketu. Raketa može
dostići željeni planet, zvijezdu ili dio svemira, ali i ne mora. Jednako kako nije moguće odustati od polijetanja, manageri u
obrazovanju ne mogu odustati od svoga pokušaja usprkos problemima i slabostima koji su prisutni u procesu strateškoga
planiranja. Neuvođenje promjena nije mogućnost; ostaje jedino pokušaj uvođenja reda u promjene na način da se dogovori vizija
budućnosti, te da se strateškim planiranjem nastoji stići na željeno odredište.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
26
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
5. PODRUČJA RADA I PROGRAMI
U šk. g. 2009./2010. realizirat će se srednjoškolsko obrazovanje u programima
četverogodišnjeg, trogodišnjeg i dvogodišnjeg trajanja za redovne učenike u sljedećim
područjima i programima rada Srednje škole Mate Blažine:
Red.
br.
Područje rada
Program
1.
2.
Gimnazija (A)
Ekonomija, trgovina i
poslovna administracija
(A)
Ekonomija, trgovina i
poslovna
administracija (B)
Elektrotehnika i
računalstvo (A)
Elektrotehnika i
računalstvo (B)
Strojarstvo (C)
opća
ekonomist
4
4
320104
060104
prodavač
prodavač JMO
3
3
061103
061153
elektrotehničar
tehničar za mehatroniku
elektromehaničar JMO
4
4
3
040104
041004
042353
automehaničar JMO
instalater grijanja i klimatizacije
JMO
strojobravar JMO
monter strojeva i konstrukcije
3
3
014253
013653
3
2
013553
015102
kuhar JMO
konobar JMO
pomoćni konobar
pomoćni kuhar
3
3
2
2
071253
071353
075302
075202
3.
4.
Strojarstvo (D)
5.
6.
Turizam i ugostiteljstvo
(B)
Ugostiteljstvo i turizam
(D)
Učenički dom
Trajanje
školovanja
Šifra
Program za stjecanje niže stručne spreme za zanimanje: monter strojeva i konstrukcija,
pomoćni konobar, pomoćni kuhar.
Područja rada
6
Programa
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
15
27
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
6. NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI
6.1. Nastavni planovi i programi GIMNAZIJA
Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA
I.o /09 /10.
Razrednik: Juran Sandra
Red.
br.
1.
Nastavni predmeti
Sati
god.
140
Nastavnik
Hrvatski jezik
Sati
tjed.
4
2.
Strani jezik I.-engleski
3
105
Buršić T,
3.
Strani jezik II.-talijanski /njemački
2
70
Baskijera E./ Petrović V.
4.
Latinski jezik
2
70
Brajdić K.
5.
Glazbena umjetnost
1
35
Ševrlica B. N.
6.
Likovna umjetnost
1
35
Blašković A.
7.
Povijest
2
70
Hadžalić Z.
8.
Zemljopis
2
70
Diminić M.K.
9.
Matematika
4
140
Šumberac T.
10.
Fizika
2
70
Brenčić Ž.
11.
Kemija
2
70
Hrvatin M.
12.
Biologija
2
70
Juran S.
*
Višković B,
13.
Informatika
3
105
Kokot L.
14.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
70
Golja J.
15.
Vjeronauk
1
35
Bolfan H.
33
1155
Ukupno:
Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA
I.f /09 /10.
Razrednik: Diminić Milevoj Karmen
Red.
br.
1.
Nastavni predmeti
Sati god.
Nastavnik
Hrvatski jezik
Sati
tjed.
4
140
Cvijin M.
2.
Strani jezik I.-engleski/ njemački
3
105
Dundara A./ Milevoj B.
3.
Strani jezik II.-talijanski, njemački, engleski
2
70
Baskijera E./Šverko V.
4.
Latinski jezik
2
70
Brajdić K.
5.
Glazbena umjetnost
1
35
Ševrlica B.N.
6.
Likovna umjetnost
1
35
Blašković A.
7.
Povijest
2
70
Hadžalić Z.
8.
Zemljopis
2
70
Diminić M.K.
9.
Matematika
4
140
Tupac P.V.
10.
Fizika
2
70
Brenčić Ž.
11.
Kemija
2
70
Hrvatin M.
12.
Biologija
2
70
Juran S.
*
13.
Informatika
3
70
Diminić E.
14.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
70
Štingl Lj.
15.
Vjeronauk
1
35
Bolfan H.
33
1155
Ukupno:
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
28
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA
II.o/09./10.
Razrednik: Cvijin Mirjana
Red.
br.
1.
Nastavni predmeti
Sati
god.
140
Nastavnik
Hrvatski jezik
Sati
tjed.
4
2.
Strani jezik I.-engleski jezik/njemački jezik
3
105
Dundara A. /Tenčić F.E.
3.
Strani jezik II.-talijanski N
2
70
Baskijera E.
4.
Latinski jezik
2
70
Brajdić K.
5.
Glazbena umjetnost
1
35
Ševrlica B.N.
6.
Likovna umjetnost
1
35
Blašković A.
7.
Psihologija
1
35
Dobrić M.
8.
Povijest
2
70
Hadžalić Z.
9.
Zemljopis
2
70
Diminić M.K.
10.
Matematika
4
140
Mileta G,R,
11.
Fizika
2
70
Brenčić Ž.
12.
Kemija
2
70
Hrvatin Mira
13.
Biologija
2
70
Juran S.
14.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
70
Golja J.
15.
Izborna nastava-informatika
2
70
Mandić N,
16.
Izborna nastava- kemija
2
70
Hrvatin M,
17.
Vjeronauk
1
35
Bolfan H.
18.
Fakultativna nastava – njemački jezik ( II.o, III.o)
2
70
Tenčić F. E.
Ukupno:
37
Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA
Cvijin. M
1295
III.o/09./10.
Razrednik: Dundara Anka
Red.
br
1.
Nastavni predmeti
Sati
god.
140
Nastavnik
Hrvatski jezik
Sati
tjed.
4
2.
Strani jezik I.-engleski/njemački
3
105
Dundara A./Milevoj B.
3
105
Cvijin M.
3.
Strani jezik II.-talijanski/engleski
2
70
Baskijera E./ Hrvatin M.
4.
Glazbena umjetnost
1
35
Ševrlica B.N.
5.
Likovna umjetnost
1
35
Blašković A.
6.
Psihologija
1
35
Dobrić M.
7.
Logika
1
35
Hadžalić H.
8.
Sociologija
2
70
Škuflić V.
9.
Povijest
2
70
Hadžalić Z.
10.
Zemljopis
2
70
Diminić M.K.
11.
Matematika
3
105
Žufić Đ.
12.
Fizika
2
70
Mandić N,
13.
Kemija
2
70
Hrvatin M
14.
Biologija
2
70
Juran S.
15.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
70
Golja J.
16.
Izborna nastava (o,f)
-informatika
-kemija
-psihologija
2
70
Kokot L.
Hrvatin M.
Dobrić M..
17.
Vjeronauk
1
35
Bolfan H .
18.
Fakultativna nastava- francuski jezik ( III.o, III.d i IV f.)
2
70
Petrović V.
38
1330
Ukupno:
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
29
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA
III.f /09./10.
Razrednik: Žufić Đani
Red.
br
1.
Nastavni predmeti
Sati
god.
140
Nastavnik
Hrvatski jezik
Sati
tjed.
4
2.
Strani jezik I.-engleski
3
105
Buršić T.
3.
Strani jezik II.-talijanski-N
2
70
Baskijera E.
4.
Glazbena umjetnost
1
35
Ševrlica B.N.
5.
Likovna umjetnost
1
35
Blašković A.
6.
Psihologija
1
35
Dobrić M.
7.
Logika
1
35
Hadžalić H.
8.
Sociologija
2
70
Škuflić V.
9.
Povijest
2
70
Hadžalić Z.
10.
Zemljopis
2
70
Diminić M.K.
11.
Matematika
3
105
Žufić Đ.
12.
Fizika
2
70
Mandić N.
13.
Kemija
2
70
Hrvatin M
14.
Biologija
2
70
Juran S.
15.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
70
Štingl Lj.
16.
Izborna nastava (o,f)
- psihologija
- informatika
- kemija
2
70
Komljenović B.
2
70
17.
Vjeronauk
1
35
Dobrić M
Kokot L.
Hrvatin M.
Bolfan H
18,
Strani jezik II.-talijanski-P ( III.o i III.f)
2
70
Baskijera E,
37
12955
Ukupno:
Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA
IV.o/09./10.
Razrednik: Hadžalić Zlata
Red.
br.
1.
Nastavni predmeti
Sati
god.
128
Nastavnik
Hrvatski jezik
Sati
tjed.
4
2.
Strani jezik I.-engleski
3
96
Buršić T.
3.
Strani jezik II.-talijanski
2
64
Baskijera E.
4.
Glazbena umjetnost
1
32
Ševrlica B.N.
5.
Likovna umjetnost
1
32
Blašković A.
6.
Filozofija
2
64
Hadžalić H.
7.
Povijest
3
96
Hadžalić Z.
8.
Zemljopis
2
64
Diminić M.K.
9.
Matematika
3
96
Šumberac T
10.
Fizika
2
64
Mandić N.
11.
Kemija
2
64
Hrvatin M.
12.
Biologija
2
64
Juran S.
13.
Politika i gospodarstvo
1
32
Gruičić J.
14.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
64
Štingl Lj.
15.
16.
Izborna nastava
- informatika
Vjeronauk
3
1
96
32
Diminić E.
Bolfan H.
17.
Njemački - fakultativno
2
64
Tenčić F.E.
18.
Strani jezik II.-talijanski-P ( IV.o i IV.f)
2
70
Baskijera E.
38
1216
Ukupno:
Višković B.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
30
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Obrazovni program: OPĆA GIMNAZIJA
IV.f / 09./10.
Razrednik: Tenčić F. Elviana
Red.
br.
1.
Nastavni predmeti
Sati
god.
128
Nastavnik
Hrvatski jezik
Sati
tjed.
4
2.
Strani jezik I.-engleski
3
96
Dundara A./
- njemački
Poldrugovac G.
Tenčić F.E.
3.
Strani jezik II.-talijanski N
2
64
Baskijera E.
4.
Glazbena umjetnost
1
32
Ševrlica B.N.
5.
Likovna umjetnost
1
32
Blašković A.
6.
Filozofija
2
64
Hadžalić H.
7.
Povijest
3
96
Hadžalić Z.
8.
Zemljopis
2
64
Diminić M.K.
9.
Matematika
3
96
Žufić Đ.
10.
Fizika
2
64
Mandić N.
11.
Kemija
2
64
Hrvatin M.
12.
Biologija
2
64
Juran S.
13.
Politika i gospodarstvo
1
32
Gruičić J.
14.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
64
Golja J.
15.
16.
Izborna nastava
-informatika
-kemija
Fakultativna nastava -ekologija
2
2
2
64
64
64
Mandić N./
Hrvatin M.
Perko Č.
17.
Vjeronauk
1
32
Bolfan H.
18.
Fakultativna nastava – engleski jezik
2
64
Hrvatin M.
40
1280
Ukupno:
6.2. Nastavni planovi
ADMINISTRACIJA
i
programi
EKONOMIJA,
TRGOVINA
I
POSLOVNA
Područje rada: EKONOMIJA , TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA
Obrazovni program: EKONOMIST
Razrednik: Tenčić Orijana
Red.
Nastavni predmeti
Sati
br.
tjed.
1.
Hrvatski jezik
3
Sati
god.
105
Nastavnik
2.
Strani jezik s dopisivanjem
3
105
Buršić T./ Milevoj B.
3.
Povijest
2
70
Hadžalić H.
4.
Vjeronauk
1
35
Bolfan H.
5.
Geografija
2
70
Mohorović D.
6.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
70
Golja J.
7.
Matematika
3
105
Šumberac T.
8.
Kemija
2
70
Juran S.
9.
Biologija
2
70
Juran S.
10.
Poduzetništvo
2
70
Tenčić L.K.
11.
Knjigovodstvo s bilanciranjem
3
105
Tenčić O.
12.
Poslovne komunikacije
2
70
Dundara G.
13.
Informatika
3
105
Mandić N.
14.
Izborni predmet (informatika)
3
105
Mandić N.
1
35
Gruičić J.
34
1190
4
15.
Etika I.svi
Ukupno:
I.d/09/10.
Komljenović B.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
31
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Područje rada:
EKONOMIJA , TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA
Obrazovni program: EKONOMIST
II.d/09./10.
Razrednik: Dundara Gabriela
Red.
br.
1.
Nastavni predmeti
Sati
god.
105
Nastavnik
Hrvatski jezik
Sati
tjed.
3
2.
Strani jezik s dopisivanjem
3
105
Hrvatin M./ Tenčić F. E.
3.
Povijest
2
70
Hadžalić H.
4.
Geografija
2
70
Mohorović D.
5.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
70
Štingl Lj.
6.
Matematika
3
105
Tupac P.V.
7.
Energetika
1
35
Stanišić M.
8.
Gospodarstvo
2
70
Tenčić L.K.
9.
Poduzetništvo
2
70
Dundara G.
10.
Knjigovodstvo s bilanciranjem
4
140
Tenčić O.
11.
Novčarstvo
2
70
Dundara G.
12.
Informatika
3
105
Diminić E.
13.
Izborni predmet (informatika)
3
105
Diminić E.
14.
Vjeronauk
1
35
Zec Ž.
15.
Etika- svi4
1
35
Gruičić J.
34
1190
84
Ukupno:
Stručna praksa
Komljenović B.
Područje rada:
EKONOMIJA , TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA
Obrazovni program: EKONOMIST
III.d/09./10.
Razrednik: Petrović Vesna
Red.
br.
1.
Nastavni predmeti
Sati god.
Nastavnik
Hrvatski jezik
Sati
tjed.
3
2.
105
Cvijin M.
Strani jezik s dopisivanjem
3
105
Hrvatin M./Petrović V.
3.
Geografija
2
70
Mohorović D.
4.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
70
Štemberga J.
5.
Matematika
3
105
Tupac P.V.
6.
Tehnologija s ekologijom
2
70
Stanišić M.
7.
Gospodarstvo
2
70
Tenčić L. K.
8.
Poduzetništvo
2
70
Dundara G.
9.
Knjigovodstvo s bilanciranjem
4
140
Tenčić O.
10.
Dioničarsko gospodarstvo
3
105
Dundara G.
11.
Informatika
3
105
Diminić E.
12.
Izborni predmet-informatika
2
70
Diminić E.
13.
Vjeronauk
1
35
Bolfan H.
14.
Vježbovna tvrtka-izborna
2
70
Tenčić L. K.
1
35
Gruičić J.
35
1225
84
15.
4
Etika- svi
Ukupno:
Stručna praksa
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
32
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Područje rada:
EKONOMIJA , TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA
Obrazovni program: EKONOMIST
IV.d/09./10.
Razrednik: Tenčić L. Kristina
Red.
Nastavni predmeti
br.
1.
Hrvatski jezik
Sati
tjed.
3
Sati
god.
96
Nastavnik
2.
Strani jezik s dopisivanjem
3
96
Buršić T. /Tenčić F.E.
3.
Geografija
2
64
Mohorović D.
4.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
64
Štingl Lj.
5.
Matematika
3
96
Mileta G.R.
6.
Poduzetništvo
2
64
Tenčić L. K.
7.
Knjigovodstvo s bilanciranjem
4
128
Tenčić O.
8.
Gospodarstvo
2
64
Tenčić L. K.
9.
Marketing
2
64
Tenčić L. K.
10.
Statistika
2
64
Tenčić L. K.
11.
Gospodarsko pravo
3
96
Tenčić O.
12.
Izborni predmet - informatika
2
64
Mandić N.
13.
Vjeronauk
1
32
Bolfan H.
14.
Vježbovna tvrtka-izborno
2
64
Tenčić O.
4
Etika – svi
1
32
Gruičić J.
Matematika – dodatna
2
64
Mileta G.R.
Hrvatski - dodatna
2
64
Višković B.
38
1216
84
15.
Ukupno:
Stručna praksa
Komljenović B.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
33
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
6.3. Nastavni planovi i programi ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO
Područje rada:
ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO
Obrazovni program: ELEKTROTEHNIČAR, MEHATRONIČAR
I.e 09./10.
Razrednik: Mileta Germin Roberta
Red.
Nastavni predmeti
br.
ZAJEDNIČKI DIO
1.
Hrvatski jezik
Sati
tjed.
Sati
god.
Nastavnik
3
105
Poldrugovac G,
2.
Strani jezik- engleski/njemački
2
70
Dundara A, Tenčić F.E.
3.
Povijest
2
70
Hadžalić H.
4.
Matematika
4
140
Mileta G.R.
5.
Geografija
2
70
Diminić M.K.
6.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
70
Golja J.
7.
Vjeronauk
1
35
Bolfan H.
POSEBNI STRUČNI DIO-ELEKTROTEHNIČAR
8.
Osnove elektrotehnike+*
6
210
Crvak M
9.
Fizika
4
140
Brenčić Ž
10.
Kemija
2
70
Juran S.
11.
Biologija
1
35
Juran S
12.
Računalstvo*
3
105
Diminić E
13.
Tehničko crtanje i dokumentiranje*
3
105
Pjević M. ( 2) /
14.
Radioničke vježbe
2
70
Zulijani I
Miletić E. ( 1)
POSEBNI STRUČNI DIO-MEHATRONIČAR
15.
Osnove elektrotehnike
4
140
Crvak M
16.
Fizika
2
70
Mandić N
17.
Tehnički materijali
3
105
Pjević M
18.
Tehničko crtanje i nacrtna geometrija
2
70
Pjević M
19.
Računalstvo i programiranje
2
70
Kokot L
20.
Tehnička mehanika
2
70
Juvan D
21.
Radioničke vježbe
2
70
Faraguna N
37
33
1295
1155
Ukupno:elektrotehničari
Ukupno:mehatroničari
-
Biologija, Juran S. – 2 sata- elektrotehničar u I. polugodištu ,
Radioničke vježbe - Zulijani I./Faraguna N.- elektro/meh 4 sata u II. polugodištu
Tehničko crtanje i dokumentiranje - Pjević M. ( 1sat tjedno- cijeli razred - cijelu godinu ( 35 sati), + 2 sata (grupe) 35
sati – do II.polugodišta , nastavlja Miletić E. - 2 sata(grupe) – 35 sati)
Područje rada:
ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO
Obrazovni program: ELEKTROTEHNIČAR
Razrednik: Tupac P. Vesna
Red.
Nastavni predmeti
br.
1.
Hrvatski jezik
II.e/09./10.
Sati
tjed.
3
Sati
god.
105
Nastavnik
Višković B.
2.
Strani jezik-engleski/ njemački
2
70
Hrvatin M./ Milevoj B.
3.
Povijest
2
70
Hadžalić H.
4.
Geografija
1
35
Milevoj D. K.
5.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
70
Golja J.
6.
Vjeronauk
1
35
Zec Ž
7.
Matematika
4
140
Tupac PV
8.
Mjerenja u elektrotehnici
4
140
Komadina I.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
34
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
POSEBNI DIO
9.
Fizika
4
140
Brenčić Ž.
10.
Računalstvo
3
105
Kokot L.
11.
Osnove elektrotehnike
5
175
Crvak M.
12.
Elektrotehnički materijali i komponente
2
70
Alagić N
13.
Radioničke vježbe
2x4
2x140
Šestak A/ Rajković I
37
1295
Ukupno
Stručna praksa
*Predmet s obaveznim laboratorijskim vježbama.
Područje rada:
ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO
Obrazovni program: ELEKTROTEHNIČAR, MEHATRONIČAR
Razrednik: Šumberac Ticijana
Red.
Nastavni predmeti
br.
ZAJEDNIČKI PREDMETI
1.
Hrvatski jezik
2.
Strani jezik-engleski
- njemački
3.
Tjelesna i zdravstvena kultura
4.
Vjeronauk
5.
Matematika
6,
Fizika
POSEBNI DIO- ELEKTROTEHNIČAR
7.
Elektronički sklopovi*
8.
Strojarstvo
9.
Električni strojevi*
10.
Sklopni aparati
11.
Električne instalacije
12.
Radioničke vježbe*
POSEBNI DIO- MEHATRONIČAR
Elektronički sklopovi*
Računarstvo i programiranje
Finomehanika
Digitalna elektronika
Pneumatika
Upravljanje i regulacija
Senzorika
Radioničke vježbe
Ukupno elektrotehničar:
Ukupno mehatroničar:
Stručna praksa
*Predmet s obaveznim laboratorijskim vježbama
Područje rada:
ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO
Obrazovni program: ELEKTROTEHNIČAR
Razrenik: Brenčić Željko
Red.
Nastavni predmeti
br.
OPĆEOBRAZOVNI DIO
1.
Hrvatski jezik
2.
Strani jezik-engleski
- njemački
4.
Politika i gospodarstvo
5.
Tjelesna i zdravstvena kultura
6.
Matematika
7.
Vjeronauk
POSEBNI STRUČNI DIO
8.
Fizika* (1+1+3)
9.
Automatsko vođenje procesa* (1+3)
10.
Elektroenergetika
11.
Elektromotorni pogoni* (1+3)
12.
Energetska elektronika* (1+3)
80
III.em /09/10.
Sati
tjed.
Sati
god.
Nastavnik
3
2
105
70
Poldrugovac G.
Šverko V./
Milevoj B,
2
1
4
4
70
35
140
140
Golja J.
Bolfan H.
Šumberac T.
Šumberac T
3
2
4
2
2
4
105
70
140
70
70
140
Brajković Đ.
Juvan D.
Popović M.
Alagić N.
Brajković Đ.
Rajković I
3
2
2
3
3
3
2
3
105
70
70
105
105
105
70
105
Brajković Đ.
Kokot L.
Juvan D.
Komadina i.
Juvan D.
Komadina I.
Brajković Đ.
Komadina I.
33
37
1155
1295
80
IV.e /09./10.
Sati
tjed.
Sati
god.
Nastavnik
3
2
2
2
2
4
1
96
64
64
64
64
128
32
Poldrugovac G.
Šverko V.
Tenčić E.
Gruičić J.
Golja J.
Mileta G.R.
Bolfan H.
5
4
2
4
4
160
128
64
128
128
Brenčić Ž.
Komadina I.
Popović M.
Popović M.
Brajković Đ.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
35
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
13.
14.
Računalstvo- fakultativno
Radioničke vježbe
2
3x7
64
672
15.
Stručna praksa
3x1
96
45
1440
Kokot L.
Komadina I. /Rajković I./Šestak
A
Komadina I. /Rajković I./Šestak
A
UKUPNO
*Predmet s obaveznim laboratorijskim vježbama
6.4. Nastavni planovi i programi TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, EKONOMIJA,
TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA
Područje rada:
TURIZAM I UGOSTITELJSTVO , EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA
Obrazovni program: KUHAR, KONOBAR, PRODAVAČ
I.ght/09./10.
Razrednik: Štemberga Julija
Red.
Nastavni predmeti
Sati
Sati
Nastavnik
br.
tjed.
god.
ZAJEDNIČKI DIO
Općebrazovni dio: g,h,t
1.
Hrvatski jezik
3
105
Cvijin M
2.
Strani jezik I.
2
70
Dundara A / Milevoj B
3.
Tjelesna i zdravstvena kultura
1
35
Štemberga J.
4.
Vjeronauk
1
35
Bolfan H
5.
Povijest
2
70
Hadžalić H
Stručno-teorijski dio- zajednički:g,h,t
6.
Matematika u struci
2
70
Žufić Đ
Praktični dio u školi- g,h,
7.
Bonton
1+1
70
Šverko V
8.
Osnove računalstva s vježbama
3
70
Kokot L
POSEBNI DIO Kuhar – Stručno-teorijski dio
9.
Tehnologija zanimanja
2
70
Perko Č
10.
Francuski jezik
1
35
Petrović V
11.
Kuharstvo - iz borna
1
35
Jurčević I
- Praktični dio: u školi
12.
Kuharstvo s vježbama
6
210
Mohorović D
13.
Ugostiteljsko posluživanje - iz borno
1
35
Gašparini N
- Praktični dio: u ugostiteljskom objektu
14
Praktična nastava
350
Ukupno kuhari posebni dio:
POSEBNI DIO Konobar – Stručno-teorijski dio
15.
Tehnologija zanimanja
2
70
Perko Č
16.
Strani jezik II.
2
70
Šverko V./ Petrović V
17.
Ugostiteljsko posluživanje-iz borna
1
35
Gašparini N
- Praktični dio - u školi
18.
Ugostiteljsko posluživanje s vježbama
6
210
Gašparini N
19.
Kuharstvo
1
35
Jurčević I
- Praktični dio - u ugostiteljskom objektu
20.
Praktična nastava
350
Ukupno konobari posebni dio:
POSEBNI DIO Prodavač- stručno-teorijski dio
21.
Trgovinsko poslovanje
2
70
Verbanac P
22.
Poznavanje robe
2
70
Stanišić M
23.
Higijena i ekologija –
1
35
Hrvatin M
24.
Izborna nastava : TZK
1
35
Štemberga J
Prodavač- Praktična nastava
900
Strukovne vježbe u školi:
140
25.
Poslovanje prodavaonic e i skladišta
35
Verbanac P
26.
Poznavanje robe-vježbe
35
Stanišić M
27.
Poslovni bonton
35
Verbanac P
28.
Računalstvo u struci
35
Kokot L
Praktična nastava u prodavaonici
760
Prodavač:
Računalstvo u struci - I.polugodište 2 sata do 35 sati
Poslovni bonton - II.polugodište 2 sata nakon ispunjenog fonda Računarstava
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
36
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Područje rada:
TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, EKONOMIJA, TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA
Obrazovni program: KUHAR, KONOBAR, PRODAVAČ
II.ght/09./10.
Razrednik: Verbanac Pina
Red.
br.
Nastavni predmeti
ZAJEDNIČKI DIO
Općeobrazovni dio - SVI
1.
Hrvatski jezik
2.
Strani jezik
3.
Vjeronauk /Etika
4.
Tjelesna i zdravstvena kultura
Općeobrazovni dio - KUHAR, KONOBAR
5.
Politika i gospodarstvo
Stručno teorijski dio - KUHAR,KONOBAR
6.
Matematika u struci
7.
Enologija s gastronomijom (kuh+kon)
Ukupno
POSEBNI DIO
Kuhar – Stručno-teorijski dio
8.
Tehnologija zanimanja
9.
Francuski jezik
10.
Izborna nastava-kuharstvo
Praktični dio u školi
11.
Kuharstvo s vježbama
12.
Ugostiteljsko posluživanje-iz borno
Praktični dio u ugostiteljskom objektu
13.
Praktična nastava
POSEBNI DIO
Konobar – Stručno-teorijski dio
14.
Tehnologija zanimanja
15.
Strani jezik II - njemački
16.
Poslovna psihologija i komunikacije
17.
Izbor.nast.-Ugostiteljsko posluživ anje
Praktični dio u školi
18.
Ugostitelj.posluživ. s vježbama
19.
Kuharstvo
Praktični dio u ugostiteljskom objektu
20.
Praktična nastava
POSEBNI DIO
Prodavač – Stručno-teorijski dio
21.
Trgovinsko poslovanje
22.
Poznavanje robe
23.
Matematika u struci
24.
Psihologija prodaje
25.
Higijena i ekologija
26.
Izborna nastava- TZK
Prodavač- Praktična nastava
Strukovne vježbe u školi:
Poslovanje prodavaonic e i skladišta
Poznavanje robe-vježbe
Prodajni razgovor
Računalstvo u struci
Praktična nastava u prodavaonici
Područje rada:
TURIZAM I UGOSTITELJSTVO
Obrazovni program: KUHAR, KONOBAR
Razrednik: Gašparini Nevio
Red.
Nastavni predmeti
br.
ZAJEDNIČKI DIO
Općeobrazovni dio
1.
Hrvatski jezik
2.
Strani jezik
3.
Vjeronauk
Etika
4.
Tjelesna i zdravstvena kultura
Stručno-teorijski dio
5.
Matematika u struci
Sati
tjed.
Sati
god
Nastavnik
3
2
1
1
105
70
35
35
Paliska Ana
Hrvatin M./Milevoj B.
Bolfan H./Gruičić J.
Štingl Lj.
2
70
Gruičić J.
1
1+1
12
35
70
420
Mileta G. R.
Gašparini N.
3
1
1
105
35
35
Perko Č.
Petrović V.
Jurčević I.
7
245
30
Mohorović D
Gašparini N
430
2
2
1
1
70
70
35
35
Perko Č.
Tenčić F.E.
Dobrić M.
Gašparini N.
7
1
245
35
Gašparini N.
Jurčević I.
430
2
3
2
1
1
1
70
105
70
35
35
35
900
175
Verbanac Pina
Dundara G.
Žufić Đani
Dobrić M.
Hrvatin M.
Štingl Lj.
1
1
1
1
35
35
35
70
725
Verbanac P.
Dundara G.
Dobrić M.
Kokot L.
III.gh/09/10.
Sati
tjed.
Sati
god.
Nastavnik
3
2
1
1
1
96
64
32
32
32
Poldrugovac G.
Hrvatin M./Milevoj B.
Bolfan H./
Gruičić J.
Štingl Lj.
1
32
Mileta G. R.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
37
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
6.
Kulturno povijesna baština
7.
Marketing u turizmu
Ukupno
POSEBNI DIO
Kuhar – stručno-teorijski dio
8.
Tehnologija zanimanja
9.
Francuski jezik
10.
Vođenje i organiz acija kuhinje
11.
Izborna nastava- Kuharstvo
Praktični dio u školi
12.
Kuharstvo s vježbama
Praktični dio u ugostiteljskom objektu
13.
Praktična nastava
Ukupno kuhari posebni dio
POSEBNI DIO
Konobar – stručno-teorijski dio
14.
Tehnologija zanimanja
15.
Turistička geografija
16.
Strani jezik II. - engleski,
- njemački
17.
Vođenje i organiz acija restorana
18.
Izborna nastava - ugostitelj. posluživ.
Praktični dio u školi
19.
Ugostiteljsko posluživ. s vježbama
Praktični dio u ugostiteljskom objektu
20.
Praktična nastava
Turistička geografija, I. pol 2 sata do 32 sata
Tehnologija zanimanja , II. pol 2 sata
6.5. Nastavni planovi
ADMINISTRACIJA
i
programi
1
2
12
32
64
384
Blašković A.
Dundara G.
2
1
1
1
64
32
32
32
Perko Č.
Petrović V.
Jurčević I.
Jurčević I.
(5x2)10
(160x2)32
0
Jurčević/Mohorović
640
1088
1
1
2
2
1
1
32
32
64
64
32
32
Perko Č.
Diminić M K
Buršić T
Milevoj B
Gašparini N.
Gašparini N.
5
160
Gašparini N.
640
EKONOMIJA,
TRGOVINA
I
POSLOVNA
Područje rada:
EKONOMIJA,TRGOVINA I POSLOVNA ADMINISTRACIJA
Obrazovni program: PRODAVAČ
Razrednik: Štingl Ljiljana
Red.
Nastavni predmeti
Sati
br.
tjed.
1.
Hrvatski jezik
3
Sati
god.
96
Nastavnik
2.
Engleski Jezik
2
64
Buršić T.
3.
Tjelesna i zdravstvena kultura
2
64
Štingl Lj.
4.
Vjeronauk
1
32
Bolfan H.
5.
Matematika
2
64
Tupac P.V.
6.
Politika i gospodarstvo
2
64
Gruičić J.
7.
Trgovinsko poslovanje
3
96
Verbanac P.
8.
Poznavanje robe
2
64
Dundara G.
9.
Promidžbene aktivnosti
2
64
Tenčić L.K.
10.
Psihologija prodaje
2
64
Dobrić M.
11.
Praktična nastava
14
448
12.
Etika
1
32
Gruičić J.
13.
Njemački jezik – III.t,g,h
2
70
Milevoj B.
38
1222
Ukupno:
III.t 09./10.
Komljenivić B.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
38
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
6.6. Nastavni planovi i programi STROJARSTVA, ELEKTROTEHNIKE I RAČUNALSTVA
Područje rada:
ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO , STROJARSTVO
Obrazovni program: - ELEKTROMEHANIČAR
- INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE
- AUTOMEHANIČAR
Razrednik: Gruičić Jasmina
Red.
Nastavni predmeti
Sati
br.
tjed.
OPĆI DIO
1.
Hrvatski jezik
3
I.a 09./10.
Sati
god.
Nastavnik
105
Višković B.
2.
Strani jezik
2
70
Hrvatim M./ Tenčić F. E.
3.
Povijest
2
70
Hadžalić H.
4.
Vjeronauk /
1
35
Bolfan H.
1
1
35
35
Gruičić J.
Štingl Lj.
ZAJEDNIČKI STRUČNI DIO
6.
Matematika u struci
2
70
Šumberac T.
POSEBNI STRUČNI DIO - ELEKTROMEHANIČAR
7.
Osnove računalstva
1
35
Kokot L.
8.
Osnove računalstva - vježbe
1
35
Kokot L.
9.
Tehničko crtanje i dokumentiranje
1
35
Juvan D.
10.
Tehničko crtanje i dokumentiranje - vježbe
0,5
17,5
Juvan D.
11.
Elektrotehnika
3
105
Alagić N.
12.
Elektrotehnika-vježbe – izborni dio
1
35
Alagić N.
13.
Elektrotehnika-vježbe
1
35
Alagić N.
14.
Praktična nastava
2x8
2x280
Zulijani I./Šestak A.
15
Praktična nastava - izvan škole
Etika –svi trogodišnji programi
5.
Tjelesna i zdravstvena kultura
540
POSEBNI STRUČNI DIO
- AUTOMEHANIČAR,
- INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE
16.
Osnove tehnič kih materijala - redovno, izborno
1+1
70
Pjević M.
17.
Osnove računalstva
1,5
52,5
Diminić E.
18.
Tehničko crtanje
1,5
52,5
Pjević M.
19.
Tehnologija obrade i montaže
2
70
Miletić E.
20.
Praktična nastava
2x8
2x 280
Faraguna N.
21.
Praktična nastava- izvan škole
Ukupno elektromehaničar:
Ukupno automehaničar, instalater grijanja i klimatizacije:
Područje rada:
ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO
Obrazovni program: ELEKTROMEHANIČAR
Razrednik: Šverko Višnja
560
30,5
29
1067,5
1015
III.a /09./10.
Red.
Nastavni predmeti
br.
OPĆI DIO
1.
Hrvatski jezik
Sati
tjed.
Sati
god.
Nastavnik
3
96
Komljenović B.
2.
Strani jezik- Engleski/Njemački
2
64
Šverko V./
Milevoj B.
3.
Tjelesna i zdravstvena kultura
1
32
Štemberga J.
4.
Vjeronauk / Etika – III.a,s
1
32
Bolfan H./ Gruičić J.
5.
Matematika u struci
1
32
Tupac P. V.
2
2
1
64
64
32
Popović M.
Popović M.
Popović M.
POSEBNI STRUČNI DIO
6
Električni strojevi
7.
Električni strojevi - iz borno
8.
Električni strojevi - vježbe
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
39
Srednja škola Mate Blažine – Labin
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Električni strojevi - vježbe izborno
Elektronika i upravljanje
Elektronika i upravljanje - vježbe
Električni uređaji
Električni uređaji - vježbe
Praktična nastava
Praktična nastava iz van škole
Ukupno:
Školski kurikulum 2009.-2010.
2
2
2
3
1
2x8
64
64
64
96
32
2x256
39
1248
Područje rada:
ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO ,STROJARSTVO
Obrazovni program: - ELEKTROMEHANIČAR(a)
- INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE (s)
- AUTOMEHANIČAR( am)
Razrednik: Miletić Elvis
Red.
Nastavni predmeti
br.
OPĆI DIO
1.
Hrvatski jezik
Popović M.
Brajković Đ.
Brajković Đ.
Alagić N.
Alagić N.
Šestak A. / Rajković I.
II.a/09/10.
Sati
tjed.
Sati
god.
Nastavnik
3
105
Poldrugovac G.
2.
Engleski jezik/ Njemački jezik
2
70
Dundara A./Milevoj B.
3.
Politika i gospodarstvo
2
70
Gruičić J.
4.
Vjeronauk
1
1
35
35
Bolfan H.
Gruičić J
1
35
Golja J.
STRUČNI DIO- SVI
6.
Matematika u struci
1
35
Žufić Đ
ZAJEDNIČKI STRUČNI DIO - AUTOMEHANIČAR,,INSTALATER
7.
Osnove tehnič ke mehanike
2
70
Juvan D,
POSEBNI STRUČNI DIO – AUTOMEHANIČAR
8.
Elementi strojeva
2
70
Juvan D:
9.
Tehnike motornih vozila
2
70
Pjević M.
10.
Tehnologija održavanja vozila
1
35
Pjević M.
11.
Tehnika motornih vozila - izborni
2
70
Pjević M.
POSEBNI STRUČNI DIO: ELEKTROMEHANIČAR
12.
Elektrotehnika
2
70
Crvak M.
13.
Elektrotehnika - izborni dio
1
35
Crvak M.
14.
Elektrotehnika vježbe
1
35
Crvak M.
15.
Električne instalacije
2
70
Brajković Đ.
16.
Električni strojevi
2
70
Popović M.
17.
El. instalacije - vježbe
0,5
17,5
Brajković Đ.
18.
Električni strojevi - praktični dio
1
35
Popović M.
19.
Praktična nastava
Etika – svi trogodišnji programi
5.
Tjelesna i zdravstvena kultura
8
280
Rajković I
POSEBNI STRUČNI DIO- INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE
20.
Tehnologija strojarskih instalacija
3
105
Miletić E.
21.
Elementi strojeva i protoka
2
70
Juvan D.
22.
Izborni sadržaji – radioničke vježbe
2
70
Zulijani I
23.
Praktična nastava ( instalateri i automehaničari)
8
280
Zulijani I
24.
Praktična nastava iz van škole
Ukupno elektromehaničar u školi:
Ukupno automehaničar u školi:
Ukupno instalater grijanja i klimatizacije u školi:
532
28,5
28
28
997,5
980
980
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
40
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Područje rada:
STROJARSTVO
Obrazovni program: INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE
AUTOMEHANIČAR
STROJOBRAVAR
Razrednik: Stanišić Maksida
Red.
Nastavni predmeti
br.
ZAJEDNIČKI DIO
1.
Hrvatski jezik
2.
Strani jezik - Engleski/ Njemački
3.
Tjelesna i zdravstvena kultura
4.
Vjeronauk
Etika - III.a,s
ZAJEDNIČKI STRUČNI DIO
5.
Matematika u struci
6.
Osnova automatizacije
POSEBNI STRUČNI DIO - INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE
7.
Tehnologija grijanja i klimatizacije
8.
Nove tehnologije
9.
Izborni sadržaji - Radioničke vježbe
POSEBNI STRUČNI DIO - AUTOMEHANIČAR
10
Osnovi elektrotehnike i elektronike
11
Tehnike motornih vozila
12
Tehnologija održavanja vozila
13
Tehnika motornih vozila - izborno
14
Dijagnostika motornih vozila-izborno
POSEBNI STRUČNI DIO- STROJOBRAVAR
15
Tehnologija strojobravarije
16
Nove tehnologije
17
Izborni sadržaji - Radioničke vježbe
18
Praktična nastava u školi - svi+ II. p monteri
19
Praktična nastava – iz van škole
Ukupno instalateri u školi
Ukupno automehaničari u školi
Ukupno strojobravari u školi
*Izvode se i u tjednu praktične nastave
III.s/09./10.
Sati
tjed.
Sati
god.
Nastavnik
3
2
1
1
1
96
64
32
32
32
Višković B
Hrvatin M./ Milevoj B.
Štemberga J.
Bolfan H.
Gruičić J
1
2
32
64
Tupac P.V.
Juvan D.
4
2
2
128
64
64
Miletić E.
Pjević M.
Zulijani I.
1
2
2
1
1
32
64
64
32
32
Crvak M.
Pjević M.
Pjević M.
Pjević M.
Pjević M.
4*
2
2
8
128
64
64
256
Miletić E
Miletić E
Faraguna N
Faraguna N
27
26
27
864
832
864
6.7. Nastavni planovi i programi POMOĆNO ZANIM ANJE
Područje rada:
TURIZAM I UGOSTITELJSTVO , STROJARSTVO
Obrazovni program: POMOĆNI KUHAR , II. razred
MONTER STROJEVA I KONSTRUKCIJA, II. razred
II.P/09./10.
Razrednik: Paliska Ana
Red. Nastavni predmeti
br.
I. ZAJEDNIČKI DIO
Općeobrazovni dio - SVI
1.
Hrvatski jezik
2.
Tjelesna i zdravstvena kultura
3.
Vjeronauk /Etika
Stručno-teorijski dio - SVI
4.
Matematika u struci
5.
Engleski jezik
6.
Poduzetništvo
Sati
tjed.
Sati
god.
Nastavnik
2,5
1,5
1
70
42
28
Paliska A.
Štemberga J.
Bolfan H./ Gruičić J.
1
1
1
28
28
28
Mileta G.R.
Buršić T
Verbanac P.
3
84
Stanišić M
2
3
56
84
Perko Č
Jurčević I
3
2
84
56
Juvan D.
Miletić E.
2
56
Juvan D
14
504
II. POSEBNI DIO
Stručno-teorijski dio – POMOĆNI KUHAR
7.
Poznavanje robe i prehrane
11.
Biologija i ekologija
8.
Izborni predmet - Kuharstvo
Stručno teorijski dio – MONTER STROJEVA I KONSTRUKCIJA
12.
Izrada jednostavnih sklopova i konstrukcija
13.
Održavanje tehničkih sustava, zajedno s Tehnologija strojobravarije –
III.s
14.
Izborni predmet - Elementi strojeva - zajedno s II.a
III. PRAKTIČNI DIO
15.
Praktična nastava - dva dana
- Poduzetništvo – I. polugodište 2 sata
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
41
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
7. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI
U Školi se iz vode iz vannastavne aktivnosti radi zadovoljavanja potreba i interesa učenika te njihovih
prirpema za natjecanja, smotre i susrete. Iz vannastavne aktivnosti planiraju se Školskim i strukovnim
kurikulumom i Godišnjim planom i programom neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u
Školi. Izvannastavne aktivnosti nisu obvezne za učenike, ali se učenicima mogu priznati kao
ispunjavanje obveza u školi
Popis grupa
Voditelji
Literarna i recitatorsk a grupa
Novinarsk a grupa
Grupa za hrvatsk i jezik
Dramsk a radionica FLACI US
hrvatsk om jezik u
Grupa za englesk i jezik
Grupa za njemačk i jezik
Grupa za talijansk i jezik
Filodramsk a grupa A RCOBALENO
na talijansk om jezik u
Povijesna grupa
Grupa za vjeronauk
Geografsk a grupa
Fizik alna grupa
Kemijsk a grupa
Biološk a grupa
GLOBE grupa
Grupa VIP Eurek a
Matematičk a grupa
Grupa za festival matematik e
Šk olsk o športsk o društvo DUGA
ruk omet m/ž
Šk olsk o športsk o društvo DUGA
mali nogomet
Šk olsk o športsk o društvo DUGA
k ros m/ž
Knjigovodstvo s bilanciranjem
Vježbeničk a tvrtk a
Prodavač
na
Gordana Poldrugovac,
Branka Komljenović
Branka Komljenović
Božica Višković, Mirjana
Cvijin
Čedomir Ružić, Marinela
Benažić
Anka Dundara, Tatjana
Buršić, Višnja Šverko,
Mirjana Hrvatin
Elvijana Frančula-Tenčić
Elide Baskijera
Čedomir Ružić, Elide
Baskijera
Zlata Hadžalić
Hrvoje Bolfan
Karmen Diminić Milevoj
Željko Brenčić, Ticijana
Šumberac, Nedeljko
Mandić
Mira Hrvatin, Sandra Juran
Sandra Juran
Mira Hrvatin, Karmen
Milevoj Diminić, Čeda
Perko
Mira Hrvatin
Đani Žufić, Roberta Germin
Mileta
Đani Žufić, Roberta Germin
Mileta, Vesna Tupac
Prosen, Ticijana Šumberac
Josip Golja, Ljiljana Štingl
Josip Golja
Julija Štemberga
Broj učenika u
prethodnoj šk.g.
na natjecanjima
Broj
učenika
7 (B.K.)
8
26
3
3
7
6
21
7
18
31
5
20
15-30
20-40
50
1
7
13
21
12
7
Orijana Tenčić
Orijana Tenčić Kristina
Tenčić Lazarić
Gabriela Dundara,
Pina Verbanac
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
3
3
3
42
Srednja škola Mate Blažine – Labin
GASTRO
Grupa elek trotehničara
Osnove elek trotehnik e
Grupa elek tromehaničara
Grupa instalatera grijanja i
k limatizacije
Mladi tehničari – robotik a
Grupa Crvenog k riža
Grupa za elek tronik u i senzorik u
Grupa za digitalnu elek tronik u
Infromatičk a grupa
„This is our time“
Učeničk a zadruga
Školski kurikulum 2009.-2010.
Gašparini Nevio
Mohorović Doriano
Jurčević Ivica
Nijaz Alagić, Milivoj Crvak
Milivoj Crvak, Željko
Brenčić
Italo Rajković, Alen Šestak
Elvis Miletić, Igor Zulijani
4
2
2
2
Ivica Komadina
Sonja Brezac
Đani Brajković
Ivica Komadina
Laura Kokot
Laura Kokot, Ana Paliska,
Višnja Š verk o
Kristina Tenčić Lazarić,
Šestak Alen
15
Napomena:
Okvirni plan i program rada kao sastavni je dio Školskog kurikuluma.
Broj učenika u prethodnoj šk.g. koja su sudjelovali i uspješno predstavljali Školu na natjecanjima, smotrama i
susretima od školske, gradske, općinske, do županijske, međužupanijske i državne razine.
Okvirni plan i program rada izvannastavnih aktivnosti
Literarno-racitatorska družina
Naziv aktivnosti: Literarno-recitatorska družina
Planirani broj sati: 1 tjedno
Broj učenika: Voditeljica: Gordana Poldrugovac, prof.
Akti vnosti i ciljevi:
Raz vijanje govorene i literarne, pisane izražajnosti
Upoz navanje s postupcima i sredst vima literarno-recitatorskog stvaralašt va
Raz vijanje mašte, stvaralašt va, kreativnosti
Raz vijanje suradnje, odgovornosti, stjecanje kritičnosti i discipline u radu
Raz vijanje humanih moralnih uvjerenja i razumijevanja međuljudskih odnosa
Raz vijanje samopouz danja i sigurnosti pri nastupu t e prirodnost, iskrenost i osjećajnost u
vidovima rada
Povezivanje različitih načina umjet ničkog izražavanja, multimedijski pristup.
Vremenik:
Teške su tuge jeseni duge…
rujan 2009.
„Ca ili ča je lepa bes eda moja“
listopad 2009.
Mjesec hrvatske knjige
studeni 2009.
…I pokuca na vrata Božić
prosinac 2009.
Pjesničko gostovanje
siječanj 2010.
Valentinovo u srcu
veljač a 2010.
Povodom dana žena
ožujak 2010.
„Uskrsno jut ro“
travanj 2010.
„Domovini“
svibanj 2010.
„Uviranja“
lipanj 2010.
Metode rada:
individualni oblik rada
timski oblik rada
frontalni pristup.
Nositelji aktivnosti: uč enici od 1. do 4. razreda, voditeljica radionice
Troškovnik: Detaljni projekti bit će razrađeni na vrijeme i prikazan troškovnik
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
43
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja:
pohvale,priznanja i poticajne ocjeni iz hrvatskog jezika
poticaj za daljnje raz vijanje izražajnih,interpretativnih i st varalačkih spos obnosti, te kao
preporuke za nastavak školovanja na studiju hrvatskog jezika i književnosti.
Napomena: sve se bazira na projektu rada s učenicima koji uključuje prikupljanje ideja, razradu ideja,
odabir sudionika u iz vedbama:
odabir prigoda, planiranje vremenika proba
odabir tematskih sadržaja i podjela zadataka
tjedni redoviti sastanci literarno-recitatorske radionice
rad na pojedinačnom subjektu prilagođenom prilikama i vremeniku koji učenici mogu i žele
ostaviti za stvaralački rad.
Novinarska grupa
Naziv aktivnosti: Novinarska grupa
Broj učenika:
Voditeljica: Branka Komljenović, prof.
Ciljevi: Svladavanje novinarskih vještina (medijsko istraživanje, pojavljivanje i djelovanje javnosti,
priopćavanje važ nih informacija, korištenje informatičke tehnologije u slaganju teksta i fotografija).
Namjena: Učenici prate školske događaje i zbivanja gradu i regiji, uređuju školski list na mrežnoj
stranici škole i u pripremi za tisak.
Nositelji: profes orica hrvatskog jezika i učenici.
Način realizacije: Participiranje u novinarst vu kao zadovoljavanju osobnih i zajedničkih ciljeva i
motiva, odgovornost za kreiranje javnog mišljenja, suradnja s drugim školskim litovima i redakcijama,
svladavanje novinarskog umijeća u pisanju vijesti, reportaže, iz vještaja, os vrta, komentara i raz vijanje
istraživačkog novinarst va. Upoznavanje učenika s novinarskom etikom i poviješću hrvatskog
nivinarst va.
Vremenik: Tijekom školske godine.
Planirani broj sati: 1 tjedno
Troškovnik: Tražit će se sponzori za tiskanje u papirnatom obliku dok će se u praksi slobodno
objavljivati na mrežnoj stranici škole www.ssmb.hr
Dramska radionica FLACIUS na hrvatskom jeziku
Naziv aktivnosti: Dramska radionica FLA CIUS na hrvatskom jeziku
Planirani broj sati: 2 tjedno
Broj učenika: Radionica obuhvaća mlade u dobi od 14 do 18 godina. Po projektu i godini djelovanja
radionica broji od 10 do 20 učenika s time da projektni tim iz Škole broji do 5 suradnika i najmanje 5
vanjskih, što ovisi o složenosti projekta.
Voditelj: Čedomir Ružić, prof.
O radionici: Dramska radionica FLACIUS osnovana je potkraj 2000. godine kao jedna od kreativnih
radionica pri Srednjoj školi Mate Blažine – Školskom klubu Novi horizonti, a u ok viru projekta LABINZDRAV I GRA D. Kao i prijašnje dramske grupe labinske srednje škole, koje su obilježile plodno
razdoblje 1983.-1993., dramsku radionicu vodi Čedomir Ružić, voditelj srednjoškolskih dramskih
družina, a od 2000. dramski pedagog Hrvatskog centra za dramske umjetnosti, Zagreb.
Ciljevi: Promicanje i raz vijanje govorne kulture i kulture javnog nastupanja metodama dramskog
odgoja. Skrb o dramski nadarenim učenicima. Preventivno djelovanje protiv s vih oblika ovisnosti.
Metode rada: Dramska radionica se zasniva na dobro razrađenim metodama dramskog odgoja,
skupom metoda poučavanja i učenja koje se koriste dramskim izrazom kao čovjekovom sposobnošću
kojom se on spontano služi tijekom sazrijevanja i odrastanja.
Dramski odgoj nema za svoj isključivi cilj profesionalno bavljenje dramskom umjet nošću ili tek njezino
lakše razumijevanje. Dramski odgoj prije s vega odgaja za život i namijenjen je mladeži. Dramski odgoj
poučava doživljenim iskust vom i razmišljanjem o njemu.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
44
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Kao složen i integrirajući oblik učenja dramski odgoj pomaže učeniku:
- da izrazi i raz vije s voje osjećaje, sklonosti, sposobnosti i stavove,
- da raz vija govorne i izražajne sposobnosti i vještine,
- da raz vije maštu i st varalašt vo,
- da stekne i raz vija društ venu s vijest i njezine sastavnice: (samo)kritičnost, odgovornost i
snošljivost,
- da raz vija humana moralna uvjerenja
- da stekne sigurnost i samopouzdanje,
- da razumije međuljudske odnose i ponašanja,
- da se nauči surađivati, cijeniti sebe i druge te kako steći priznanje drugih.
Filodramska grupa na talijanskom jeziku
Naziv aktivnosti: Gruppo filodrammatico Arcobaleno
Planirani broj sati: 2 tjedno
Voditelj: Čedomir Ružić, prof.
Broj učenika: Radionica obuhvaća mlade u dobi od 14 do 18 godina. Po projektu i godini djelovanja
radionica broji od 10 do 20 učenika s time da projektni tim iz Škole broji do 5 suradnika i najmanje 5
vanjskih, što ovisi o složenosti projekta.
O grupi : Filodramska grupa A RCOBALE NO (GRUPP O FILODRAMMA TICO «ARCOBALE NO») na
talijanskom jeziku, kao posebna sekcija Dramska radionice FLACIUS, osnovana je 2002. godine i
djeluje u cilju interkulturalne suradnje i razmjene Republike Hrvatske i Republike Italije pod
pokroviteljst vom Ministarst va vanjskih poslova Republike Italije koje sufinancira dodatno učenje
talijanskog jezika od 2003. do 2008. u našoj školi kao i studijska putovanja učenika i profesora,
potpomognuti razumijevanjem našeg resornog ministarst va, Grada Labina i Istarske županije.
O projektima:
- Godine 2003. na poziv OP ĆINE B UCCINO, u razmjeni sa „LICEO SCIENTIFICO ASS TEAS“
iz Buccina (Salerno), Gruppo filodrammatico A RCOBALENO je pripremio multimedijalni recital
na talijanskom jeziku pod nazivom S LAP-LA CASCA TA u s uradnji s našim proslavljenim
pjesnikom Danielom Načinovićem, koristeći njegove prijevode najpoznatijih hrvatskih pjes nika.
- Godine 2004. FLA CIUS se predstavila dramskom predstavom SLAP -LA CASCA TA II. u
nešto izmijenjenoj glumačkoj postavi i na hrvatskome jeziku, najprije na Županijskom LIDRA Nu 2004. gdje je grupa ponovno posebno pohvaljena «za uspješno korištenje multimedije», te
nakon toga su nastupili i na SKAGI-ju, gdje su nagrađeni «za kreativnu upot rebu hrvatskog
jezika i dijalekta te multimedijalnu s veobuhvatnost predstave«, nakon čega su se predstavili i
labinskoj publici.
- Godine 2005. FILODRAMSKA GRUPA ARCOBA LENO uspostavlja suradnju s LICEO
SCIE NTIFICO TRON iz Schia (Vicenza) temeljem petogodišnjeg P rotokla o suradnji
potpisanog u sjedištu Istarske županije.
- Godine 2007. FILODRAMSKA GRUPA «A RCOBALE NO» pripremila je na talijanskom jeziku
u suradnji s talijanskom LICEOM «TRON» uprizorenje Euripidovih «TROJANK I», grčke
tragedije. Grupe su se međusobno predstavile povodom interkulturalne razmjene učenika i
profesora dviju škola u travnju u Schiu i u s vibnju u Labinu.
S ve su predstave Dramske radionice FLACIUS sekcije Filodramske grupe ARCOBA LENO bile
nagrađivane na LIDRA NU i SKAGIU.
Godine 2008. godine FILODRAMSKA GRUPA “A RCOBALENO” nastupila je na festivalu u
Materadi s ESERCIZI DI S TILE” R. Queneau, na talijanskom jeziku i na međunarodnoj
manifestaciji GRAD DJECE u S andnes u (Norveška) s glazbeno-scenskom predstavom CRNA
MLODA OD KARB ONA Daniela Načinovića.
Ciljevi: Jezično-umjetničkim izrazom na talijanskom jeziku učenicima se pruža čitav niz reproduktivnih
i kreativnih aktivnosti u scenskom izrazu čime se proširuju i produbljuju z nanje stranog jezika. Na taj
način njeguje se «živi jezik», jezik stvarne komunikacije ali i književni, dramski jezik svjetskih klasika i
suvremenika kao i hrvatskih književnika na talijanskom jeziku. Kod interkulturalne razmjene s
talijanskim školama part nerima iz Schia u radu na z ajedničkim projektima i boraveći u obiteljima
proširuje se faktografsko znanje učenika iz područja povijesti i geografije, umjet nosti, kulture kako
svoje tako i njihove.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
45
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
GLOBE grupa
Naziv aktivnosti: GLOBE grupa
Broj učenika: 50
Voditeljica: Čeda Perko, prof.
Ciljevi:
podizanje ekološke s vijesti na globalnoj razini
osposobljavanje učenika za mjerenja i opažanja koja će pridonijeti boljem znanst venom
razumijevanju našeg planeta
omogućavanje učeničke suradnje s uvaž enim znanst venicima i st varanje mreže koja povezuje
cijeli svijet u jedinst venu zajednicu s opredjeljenjem djelovanja za dobrobit okoliša
obogaćivanje i nadopunjavanje postojećih nastavnih programa prirodoslovlja, geografije,
matematike i informatike te, primjenom suvremenih tehnologija, ost varivanje većih rezultata.
Akti vnosti:
meteorološka, hidrološka, pedološka i fenološka mjerenja stanja okoliša
učešće na međužupanijskoj, državnoj i međunarodnoj smotri GLOBE programa
suradnja sa školom iz SCHIA.
UNESCO SEMEP projekt
Naziv aktivnosti: UNES CO SEMEP projekt
Broj učenika: 50
Voditeljica: Mira Hrvatin, prof.-savjet nik
Ciljevi:
Približiti učenike prirodi kako bi shvatili važnost očuvanja i zaštite prirodne baštine.
Omogućiti učenicima terenski rad kako bi istraživanjem stjecali znanja.
Senzibilizirati ekološku kulturu kod učenika
Ostvariti suradnju s relevantnim strukturama na nivou grada, županije i šire.
Akti vnosti: Rad po UNESCO prot okolima
MORE I MI
VODA U NAŠEM ŽIVOTU
UPOZNAJ SVOJ KRA J
DIVE RZITE T.
Znanost mladima - kemijska grupa, biološka grupa, grupa
mladih geografa
Naziv aktivnosti: kemijska grupa, biološka grupa, grupa mladih geografa
Broj učenika: 50
Voditeljice: Mira Hrvatin, prof.-savjetnik, Sandra Juran, prof., Čeda Perko, prof., Karmen Diminić
Milevoj, prof.-mentor
Ciljevi:
Omogućiti učenicima suvremene načine stjecanje z nanja i samoobrazovanje kao pretpostavku
njihovog uspješnog studija ili rada.
Omogućiti učenicima da sami vrednuju postignute rezultate (samoocjenjivanje).
Akti vnosti: uključivanje učenika u natjecanja iz kemije, biologije i geografije.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
46
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Mladi tehničari - robotika
Naziv aktivnosti: Robotika
Svrha i cilj: Obrazovanje o robotici i mogućoj primjeni
Planirani broj sati: 1 tjedno
Broj učenika: 15
Nositelj: Ivica Komadina, prof. i Đani Brajković, prof.
Ciljevi: Ostvariti veću prisutnost robotike u programima škole.
Način realizacije: Predavanja, radionice, laborat orijski i eksperimentalni rad
Osnovna namjena: Poveć anje s vijesti o prednostima i mogućnostima primjene robota.
Troškovnik: Opremanje robotima i modernizacija postojeće opreme – 40.000 Kn.
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Povećanje zanimanja učenika za robotiku.
Način kori štenja rezultata vrednovanja: Uvesti sadržaje projekta u redovnu, izbornu, fakultativnu i
dodatnu nastavu.
Vremenik aktivnosti:
rujan
- Upoznavanje s osnovama robotike
listopad
- Upoznavanje s osnovama robotike
studeni
- Projektiranje i izrada dvonožnog Toddler robota
prosinac
- Projektiranje i izrada dvonožnog Toddler robota
siječanj
- Projektiranje i izrada dvonožnog Toddler robota
veljač a
- Programiranje Toddler robota
ožujak
- Programiranje Toddler robota
travanj
- Gibanje robota u prostoru
svibanj
- Gibanje robota u prostoru s izbjegavanjem prepreka
lipanj
- Izrada elektroničkog glasila o robotici našoj školi.
Grupa elektrotehničara
Naziv aktivnosti: Grupa elektrotehničara.
Osnovna namjena: grupa elektrotehničara kao oblik rada za darovite učenike koji se uključuju na
natjecanje iz osnova elektrotehnike u čet verogodiš njem obraz ovanju
Nositelj: Milivoj Crvak, prof.
Ciljevi:
proširivanje i produbljivanje znanja dodatnim sadržajima,
pripremanje učenika za sudjelovanje na natjecanjima,
raz vijanje sposobnosti primjene logičkog mišljenja u rješavanju problemskih zadataka.
Način realizacije:
grupni i individualizirani rad koristeći različite metode (objaš njavanje, rješavanje z adatak a,
izvođenje laboratorijskih vježbi).
Način vrednovanja i korištenje rezultata vrednovanja:
sudjelovanje na natjecanjima,
prezentacija rada.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
47
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Projekt THIS IS OUR TIME
Naziv aktivnosti: „This is our time“ (korelacija Informatike, Hrvatskog jezika i Engleskog
jezika, te svih nastavnih predmeta tijekom trajanja samog kviza)
Akti vnost: „This is our time“ – višejezični i interkulturalni globalni komunikacijski projekt.
Ciljevi:
upoznavanje kulture i običaja drugih zemalja
upoznavanje kulture i običaja Hrvatske
korištenje interneta prilikom pret raživanja
korištenje enciklopedije, leksikona i rječnika
raz vijanje suradnje i odgovornosti
timski rad i druženje
raz vijanje komunikacije na stranom jeziku
Namjena:
poticanje timskog rada
promicati imidž škole na nacionalnoj i internacionalnoj razini
Nositelji aktivnosti: Laura Kok ot, prof. matematike i informatike; Ana Paliska, prof. hrvatskog jezika i
književnosti, dipl.bibliotekar; Višnja Š verk o, prof. engleskog jezika; s vi zainteresirani učenici i profesori
koji žele sudjelovati.
Način realizacije aktivnosti:
pisanje pitanja na hrvatskom jeziku, prevođenje pitanja na engleski jezik i slanje pitanja
elektronskom poštom
mjesečni redoviti sastanci nakon nastave (upoznavanje učenika s načinima pronalaženja
informacija)
timsko rješavanje pitanja unutar 24 sata (Time Day)
Vremenik aktivnosti:
do kraja rujna poslati pitanja
datum realizacije projekta na globalnoj razini (nije još ut vrđen).
Troškovnik aktivnosti :
nije potrebna participacija za sudjelovanje
piće za os vježenje (ovisno o broju učenika, oko 150 kuna).
Način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja:
ocjena aktivnosti od strane učenika
rangiranje škole u sklopu samog natjecanja.
Grupa za informatiku
Naziv aktivnosti: Grupa za informatiku
Namjena aktivnsoti: Informatičko područje
Broj učenika: Voditelji: Laura Kokot, prof., Mandić Nedeljko, prof., Eler Diminić, prof.
Ciljevi:
Okupljanje što većeg broja zaint eresiranih učenika i njihova selekcija
Priprema učenika za natjecanja (školsko, županijsko, državno natjecanje)
Priprema i uključivanje učenika za ACSL (American Computer Science League) natjecanje
Priprema i uključivanje učenika za natjecanje This is our time,
Posjet specijaliziranim sajmovima (Muzej računala Rijeka, Info Zagreb)
Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici i samostalnim radom učenika po
uputama nastavnika, kod kuće.
Vremenik: Nastava se održava redovno, uz intenzivnije održavanje pred natjecanje
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje će se temeljiti na osnovi
uspjeha učenika na natjecanjima.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
48
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Grupa instalatera grijanja i klimatizacije
Naziv aktivnosti: Grupa instalatera grijanja i klimatizacije
Akti vnost: Sudjelovanje uč enika na međužupanijskom natejcanju iz tehnologije grijanja i klimatizacije.
Ciljevi: Osposobiti učenike da u što kraćem vremenu k valitetno izrade vježbu i grijanja i klimatizacije.
Namjena aktivnosti: Osposobljavanje učenika i uspoređivanje s drugim učenicima te usavršavanje i
vježba za buduće zanimanje.
Voditelji: Igor Zulijani, Elvis Miletić, prof.
Troškovnik: Troškovi materijala za vježbu procjenjuju se na 1.000 kn.
Izvor: osnovni materijal i sirovine za nastavu strojarst va.
Način realizacije: Kroz vježbe praktične nastave dodatnom nastavom.
Vremenik aktivnosti: od prosinca 2009. do ožujka 2010.
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: ocjenjivanjem testova znanja i praktičnih
vježbi.
Školsko športsko društvo
Školsko škortsko društ vo «Duga» ima oblik iz vannastavnih aktivnosti tjelesne i zdravst vene
kulture, dio ukupne odgojno-obrazovne djelatnosti Škole i obavez ni dio njezina godiš njeg programa
rada.
Polazeći od značaja sporta kao odgojno-obrazovnog sredst va, interesa učenika, želje da
postignemo k valitetu i k vantitetu tjelesne i zdravst vene kulture i pri našoj školi djeluje aktivno ŠŠD
«Duga».
Program rada našeg kluba temelji se na interesima, specifičnostima i moguć nostima naše
sredine.
Interes i zanimanje učenika os novni je kriterij za određivanje vrste školske aktivnosti i broja
skupina učenika u Klubu. U organizaciji našeg školskog kluba odvijaju se natjecanja među razredima,
te natjecanja između pojedinih usmjerenja Škole.
Prošle školske godine organizirano je natjecanje između maturanata u odbojci i malom
nogometu, što postaje tradicionalno natjecanje.
Također u s vibnju je organizirano međunarodno natjecanje učenika škola u odbojci i malom
nogometu. Nadalje redovito nastupamo na županijskom, međužupanijskom i državnom prvenst vu i to u
nogometu, rukometu (momci i djevojke) te u krosu gdje postižemo vrlo zapažene rezultate za
organizaciju i vođenje, odnosno za ukupni stručni rad ŠŠD-a zaduženi su nastavnici tjelesne i
zdravst vene kulture i vanjski stručni suradnici. Cilj aktivnosti kroz ŠŠD je utjecaj na čovjekovu ličnost,
na zdravlje organizma što je preduvjet za intelektualni, moralni, estetski i radni odgoj čovjeka.
Treningom i natjecanjem utječemo na raz voj:
psihosomatskih karakteristika učenika
funkcija osnovnih organskih sustava
osnovnih motoričkih sposobnosti u skladu s individualnim karakteristikama s vakog
pojedinca
normalnih konativnih faktora
na redukciju pat ološko-konativnih faktora
specifičnih motoričkih znanja, umijeća i navika.
Nadalje zadovoljavamo u pravom smislu interes učenika, te oni s velikom motivacijom
pristupaju treningu i natjecanjima.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
49
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Plan i program rada
Na osnovi int eresa i mogućnosti Škole u Društ vu djeluju sljedeće sekcije:
Sekcije
Spol
Broj učenika
MALI
muška selekcija
20
NOGOME T
RUK OME T
muška i ženska sekcija
20+20
KROS
muška i ženska selekcija
8+8
ODBOJKA
ženska selekcija
20
Nogomet – voditelj Josip Golja, prof.
Plan rada obuhvać a:
međurazredno prvenst vo, prvenst vo pojedinih usmjerenja, nastup na županijskom
međužupanijskom i državnom prvenst vu, trening se vrši na terenima NK «Rudar» tri puta
tjedno, a prije natjecanja intenzivno u dvorani Škole, broj natjecat elja: 20
Rukomet muški i ženske: voditelj Josip Golja, prof. i Ljiljana Štingl, prof.
Plan rada obuhvać a:
međurazredno prvenst vo, prvenst vo pojedinih usmjerenja Škole, nastup na ž upanijskom,
međužupanijskom i državnom prvenst vu, trening se održ ava 3 puta tjedno u sportskoj
dvorani Škole, broj natjecatelja - muška selekcija (20 učenika), ženska selekcija (20
učenica)
Odbojka: voditelj Štemberga Julia, prof.
prvenst vo između pojedinih usmjerenja Škole, rening se odvija u dvorani Škole (2 puta
tjedno), broj natjecatelja: 20
Natjecanja u pojedinim sportovima održavaju s e po planu održavanja prvenst va u Istarskoj
županiji u II. polugodištu. Školska prvenst va razreda i usmjerenja održavaju se tijekom mjeseca travnja
i svibnja. Turnir maturanata održava se u prosincu. U siječnju ili veljači organizirat će se jednodnevni
izlet na Platak – skijanje, sanjkanje i zimske igre na snijegu.
Učenička zadruga
Naziv aktivnosti: Učenička zadruga
Svrha i cilj: Stvaranje pozitivnog odnosa učenika prema radu i pozitivne poduzetničke klime u školi.
Uvođenje uč enika u poduzetništ vo, simuliranje os nivanja i rad poduz eća u školi
Planirani broj sati: 1 tjedno
Broj učenika: 15
Voditelji: Kristina Tenčić Lazarić, prof., Šestak Alen, ing. elektrotehnike
Troškovnik: 10.000 kn.
Način realizacije: Predavanja, radionice i formiranje učeničke zadruge i učeničkog poduzeća
Osnovna namjena: Formiranje učeničke zadruge i poduzeća
Način vrednovanja i kori štenja rezultata vrednovanja: Kakvoća funkcioniranja zadruge i
poduzeća. Uvesti sadržaje projekta u redovnu, izbornu, fakultativnu ili dodatnu nastavu.
rujan - Seminar i radionica za stručno osposobljavanje uč enika u zadrugrast vo i poduzetništ vo
listopad - Seminar i radionica za stručno osposobljavanje učenika za zadrugrast vo i
poduzetništ vo
studeni - Seminar i radionica za stručno os posobljavanje učenika u zadrugrast vo i
poduzetništ vo
prosinac - Seminar i radionica za stručno osposobljavanje učenika u zadrugrast vo i
poduzetništ vo
siječanj - Seminar i radionic a za stručno osposobljavanje učenika u zadrugrast vo i
poduzetništ vo
veljač a - Opremanje radionice i nabavka sredstava za učeničku zadrugu/poduzeće
ožujak - Osnivanje zadruge / tvrtke u programima elektrotehnike, strojarst va, ekonomije i
ugostiteljst va
travanj - Osnivanje zadruge / t vrtke u programima elektrotehnike, strojarst va, ekonomije i
ugostiteljst va
svibanj - Praćenje funkcioniranja učeničke zadruge/poduzeća
lipanj - Izrada elektronskog glasila o učeničkoj zadruzi/poduz eću
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
50
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
8. DODATNA I DOPUNSKA NASTAVA
Za učenike kojima je potrebna pomoć u učenju Škola organizira dopunsku nastavu.
Škola otkriva, prati i potiče učenike koji u nekim nastavnim predmetima ost varuju natprosječne
rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni predmet te organizira dodatnu nastavu prema
njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.
Predmet / aktivnost
Pjevački zbor – dodatna
Grupa za likovni – dodatna
Vijeće učenika i Debatni klub – dodatna
Grupa za engleski jezik – dodat na (II. razredi)
Grupa za engleski jezik – dodat na (IV. razredi)
Grupa za njemački jezik – dodatna
Grupa za povijest – dodatna
Grupa za geografiju – dodatna
Grupa za biologiju - dodatna
Grupa za ekologiju i kemiju – dodatna
Grupa za ekologiju i biologiju – dodatna
Grupa za matematiku - dodatna (I. i II. gimnazije)
Grupa za matematiku - dodatna (III. i IV. gimnazije)
Grupa za matematiku – dopunska (čet verogod.
elektro., III. trogod.)
Grupa za matematiku – dopunska (I. i II. trogod.)
Grupa za trgovinsko poslovanje – dopunska
Grupa za elektrostrojarst vo – dopunska III. i IV.
Grupa za osnove elektrotehnike – dopunska I. i II.
Grupa tehničke mehanike – dopunska
Informatička podrška - korištenje IK T-a u
obrazovnim aktivnostima – dodatna
Informatička podrška - koordinacija rada sa
CARNet-om i E-maticom – dodatna
Ukupno:
Nastavnik
Sati
tjedno
Sati
godišnje
Nerina Ševrlica
Alida Blašković
Ana Paliska
Anka Dundara
Tatjana B uršić
Vesna Petrović
Husein Hadžalić
Karmen Diminić Milevoj
Sandra Juran
Mira Hrvatin
Čeda Perko
Roberta Germin Mileta
Đani Žufić
Vesna Tupac
2
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
70
35
70
35
35
35
35
35
35
35
35
35
35
70
Laura Kokot
Pina Verbanac
Miladin Popović
Milivoj Crvak
Juvan David
Nedeljko Mandić
1
1
1
1
1
1
35
35
35
35
35
35
Eler Diminić
1
35
24
840
Okvirni plan i program rada dopunske i dodatne nastave
Pjevački zbor – dodatna
Naziv dodatne aktivnosti: Pjevački zbor
Voditeljica: Nerina Ševrlica Bolfan, prof.
Ciljevi:
- okupljanje što većeg broja darovitih učenika
- njegovanje smisla za kvalitet nu glazbu
- raz voj socijalnih kompetencija, os vješćivanje uloge, ponašanja i značaja pojedinca u grupi,
raz vijanje osjećaja zajedništ va
- kvalitetna prez entacija škole kroz pjesmu
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
51
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Zadaci:
- os vješćivanje mogućnosti vlastitog glasa,
- poboljšanje glasovnih mogućnosti,
- uvježbavanje kontrole vlastitog glasa,
- us vajanje pravilnog načina dis anja i pjevanja,
- us vajanje načina samostalnog pjevanja te pjevanja u grupi,
- njegovanje različitih stilova pjevanja,
- raz vijanje smisla za scenski nastup,
- raz vijanje osjećaja timskog rada,
- analiza i samovrednovanje rada,
- nastupi i prezentacija škole
Namjena aktivnosti: Umjetničko područje
Nositelji programa: Nerina Ševrlica Bolfan, prof.
Način realizacije: Nastava se realizira probama u školi jednom tjedno nakon 7. sata.
Vremenik aktivnosti:
u prosinc u - nastup na božićnom koncertu
u veljači - nastup na koncert u povodom Valentinova
u ožujku - pripreme za Glaz bene s večanosti Hrvatske mladeži
u lipnju - nastup na s večanosti podjele mat uralnih s vjedodžbi
Prema potrebi, zbor sudjeluje i u programu naknadno dogovorenih manifestacija i proslava
(samostalno iz vođenje ili dogovorena suradnja sa izabranim solistom, sastavom).
Troškovnik: Troškovi programa procjenjuju se na 5. 000 kn.
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje će se temeljiti na osnovi
ukupnog uspjeha zbora i pojedinačnog zalaganja uč enika iz čega će proizaći i adek vatno nagrađivanje.
S vaki član zbora na kraju nastavne godine dobit će usmeno mišljenje vodit eljice zbora o vlastitom
napretku.
Grupa za likovni – dodatna
Naziv dodatne aktivnosti: Likovna radionica IK TIN
Voditeljica: Alida Blašković, prof.
Ciljevi: okupljanje što većeg broja darovitih učenika (najviše 20 učenika), raz vijanje kreativnog pristupa
likovnom djelu, raz vijanje kreativnosti, mašte, emocija…
Namjena: umjetničko područje
Nositelj: Alida Blašković, prof.
Način realizacije aktivnosti:
- program će se ost variti u šk.godini 2009/2010.
- listopad, studeni, prosinac: modeliranje u glini i pečenje ukrasnih predmet a u keramičkoj peći
- prosinac: stručna ekskurzija u Zagreb, posjet MSU
- siječanj, veljač a, ožujak: glaziranje keramičkih predmet a i pečenje u keramičkoj peći
- ožujak: stručna ekskurzija u Veneciju, razgled grada i razgledavanje izložbe u Palazzo Grassi
- travanj, s vibanj, lipanj: organizacija prodajne izložbe učeničkih radova u humanitarne s vrhe,
- po potrebi održ ati instrukcije za učenike završnih razreda koji žele upisati Likovne akademije,
arhitekturu i sl.
- dekoriranje škole povodom dodjele maturalnih s vjedodžbi.
Vremenik aktivnosti:
- likovna radionic a održ avat će se petkom, od 17 do 19h;
- stručne ekskurzije organizirat će se u prosincu i ožujku.
Način vrednovanja i način kori štenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje će se temeljiti na osnovi
ukupnog uspjeha lik ovne radionice i pojedinač nog zalaganja uč enika; s vaki član radionice na kraju šk.
godine dobit će usmeno mišljenje vodit eljice radionice o vlastitom napretku
Detaljan troškovnik aktivnosti: Troškove u iz nosu 5,000 kn snosit će projekt Labin-zdravi grad;
troškovi stručne ekskurzije u Zagreb iznose 10.000 kn (uključit će se i ostali učenici gimnazijskih
razreda a troškove prijevoza i ulaznice snosit će sami); troškovi stručne ekskurzije u Veneciju iznose
15.000 kn (uključit će se i ostali učenici gimnazijskih razreda a troškove prijevoza i ulaznice snosit će
sami).
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
52
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Vijeće učenika – dodatna
Naziv dodatne aktivnosti: Vijeće učenika
Voditeljica: Ana Paliska, prof.
Zadaci:
- daje prijedloge organima škole za poboljšanje uvjeta života i rada u školi;
- zastupa i raz vija učenička prava, interese, obveze i uloge u školi;
- surađuje s drugim učeničkim vijećima i organizacijama mladih na lokalnoj, regionalnoj,
državnoj i međunarodnoj razini, i kroz različite programe, projekte i aktivnosti, ovisno o
interesima samih učenik a i mogućnostima škole, ostvaruje s voju ulogu.
Namjena aktivnosti: Sudjelovanje u organizaciji i životu škole u s vim aspektima njenog djelovanja s
razine statusa učenika.
Nositelj aktivnosti: Ana Paliska
Način realizacije: sastanci predstavnika razrednih odjeljenja, organizacijom različitih aktivnosti i
projekata
Vremenik aktivnosti: 35 nastavnih sati tijekom nastavne godine, po dogovoru s učenicima
Troškovnik: troškovi radnog materijala, sudjelovanja na susretima i u projektima s predstavnicima
Vijeća učenika drugih škola, troškovi tiskanja glas nika Vijeća učenika.
Način vrednovanja: Praćenje učeničkih postignuća i interesa za rad. Praćenje uspješ nosti
organiziranih projekata i aktivnosti.
Debatni klub – dodatna
Naziv dodatne aktivnosti: Debat ni klub
Voditeljica: Ana Paliska, prof.
Zadatci:
- raz vijanje komunikacijskih, socijalnih i govorničkih vještina;
- raz vijanje vještine aktivnog slušanja;
- raz vijanje kritičkog mišljenja o različitim društ venim i etičkim problemima;
- raz vijanje argumentiranog raspravljanja;
- raz vijanje tolerancije prema različitim idejama,stavovima i kulturama te prema etničkoj, rasnoj
i spolnoj pripadnosti;
- stvaranje vlastitog stava o različitim problemima u društ vu;
- poticati na samoučenje i samostalno istraživanje;
- proširivanje opsega opće kulture;
- raz vijanje timskog rada.
Namjena aktivnosti: raz vijanje kulture komunikacije te suradnja s Vijećem učenika i Gradskim vijećem
mladih.
Nositelj aktivnosti: članovi Vijeća učenika i voditeljica Ana Paliska, prof.
Način realizacije: individualni rad, rad u paru, rad u skupini, teorijska predavanja, seminari, radionice,
organiziranje debata i parlaonica.
Vremenik aktivnosti: 35 nastavnih sati tijekom nastavne godine, po dogovoru s učenicima dvaput
mjesečno po dva nastavna sata.
Troškovnik: troškovi radnog materijala, sudjelovanja na seminarima i natjecanjima.
Način vrednovanja: Praćenje učeničkih postignuća i interesa za rad.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
53
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Grupa za engleski – dodatna za II. razrede gimnazije
Naziv dodatne aktivnosti: Engleski za natjecanja II. razreda gimnazije.
Voditeljica: Anka Dundara, prof.
Akti vnost: Priprema za natjecanja
Ciljevi i namjena aktivnosti: Omogućiti učenicima koji su nadareni, ali i zainteresirani, da više nauče
i da to pokažu na natjecanju iz engleskog jezika.
Nositelji aktivnosti: Nastavnik (Anka Dundara) i učenici drugih razreda
Način realizacije: Rad na testovima u grupi, individualno ili u paru. Proučavaju se tehnike rješavanja
testova, s vaki dio posebno (Reading, Use of English i Listening)
Vremenik aktivnosti:
- od 07. 09.2009. do školskog, županijskog odnos no drž avnog natjecanja.
Način vrednovanja i korištenja:
Rezultata vrednovanja: Individualna procjena znanja i s posobnosti učenika. S vi učenici koji pohađaju
pripreme za natjecanje, sudjeluju u školskom natjec anju iz engleskog jezika. Oni koji zadovolje
propisane kriterije (riješenost testa 80% ) mogu sudjelovati na Županijskom natjecanju, a najuspješniji
se pozivaju na Državno natjecanje iz engleskog jezika.
Grupa za engleski – dodatna za IV. razrede gimnazije i
strukovne škole
Naziv dodatne aktivnosti: Grupa za natjecanja iz engleskog jezika IV. razreda gimnazije i strukovnih
škola.
Voditeljica: Tatjana Buršić, prof.
Ciljevi: Pripremati zainteresirane učenike za natjecanje iz engleskog jezika, a u ok viru grupe
zainteresirane učenike dodatno pripremati za državnu maturu ili za sadržaje koji se nedostatno
obrađuju u redovnom nast vnom procesu, a sastavni su dio natjecanja, državne mature i sličnog.
Namjena: Zaint eresiranim učenicima ponuditi dodat ni, čet vrti sat engleskog jezika tjedno u sklopu
kojeg se obrađuju sadržaji po iz boru nastavnika i samih učenika. Učenike kontinuirano pripremati za
natjecanja raznovrsnim materijalima, testovima a prethodnih natjecanja te ostalih dostupnih radnih
materijala.
Nositelj: Tatjana Buršić, nastavnica engleskog jezika
Način realizacije aktivnosti : Učenici rade u grupi za natjecanja jedan (1) nastavni sat tjedno, a po
potrebi i kod kuće.
Vremenik aktivnosti: Grupa za natjecanja započinje s radom početkom školske godine, a ukupan
fond sati iznosi 35 sati godišnje. Rad grupe je kontinuiran, a intenzivira se prije školskih i drugih
natjecanja.
Način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja: Grupa nosi naziv Grupa za natjecanja,
međutim grupi se mogu pridružiti i ostali zainteresirani učenici. Učenicima se nudi dodatni sat
engleskog jezika, te stoga učenici mogu stjecati znanja i jezične vještine koje im mogu poslužiti na
natjecanjima, državnoj maturi, fakultetima ili nekom predstojećem natječaju za posao ili stipendiju.
Detaljan troškovnik aktivnosti: Grupi za natjec anja nisu pot rebna nikak va posebna sredst va, osim
sredstava za kopiranje testova i radnih materijala.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
54
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Grupa za njemački – dodatna
Akti vnosti: Izdavanje školskog lista Treff na njemačkom jeziku. Rasprave i dogovaranja u s vrhu
komunikacije na njemačkom jeziku.
Ciljevi:
- raz vijati vještine izražavanja o temama koje se tiču mladih.
- konsolidirati jezične strukture i gramatiku,
- ohrabriti učenike za samostalan rad,
- motivirati učenike za učenje i promicati učenje njemačkog jezika.
Namjena: Učiti i primjenjivati jezik na motivirajući način.
Nositelj aktivnosti: Vesna Pet rović, prof. njemačkog jezika, učenici uključeni u rad iz vannastavne
grupe te napredni učenici.
Način realizacije aktivnosti: Dvaput mjesečno po 2 sata prema dogovoru.
Vremenik aktivnosti: Izdati jedan broj časopisa tijekom tekuće školske godine.
Detaljan troškovni k: Papir za štampanje lista, toner, spiralni uvez,CD za pohranjivanje podat aka –
koristiti iz školskih resursa
Dio sredstava osigurati prodajom lista i sponzorst vom.
Grupa za povijest – dodatna
Naziv dodatne aktivnosti: Povijesna grupa za obilježavanje kulturnih i povijesnih događaja
Voditelj: Husein Hadžalić, prof.
Planirani broj sati: 1
Broj učenika: Grupa broji oko 30 učenika, ovisno o tome gdje sudjeluju
Zadatci: Učenicima što više približiti, raz viti ljubav prema važnim događajima iz povijesne i kulturne
baštine.
Namjena i način realizacije aktivnosti i vremenik:
obilježavanje važnih datuma iz NOR-a povezanih za Labin i Istru i vezanih za Domovinski rat
posjet prigodno postavljenim izložbama – Labin, Zagreb
posjet Int erliberu u Zagreb
posjet Povijesnom muz eju Pula
obilježavanje Dana borbe protiv AIDS-a
obilježavanje dana sjećanja na Holokaust
obilježavanje dana Labinske Republike
obilježavanje Dana žena
obilježavanje godišnjice smrti Mate Blažine
prigodna s večanost ili predavanja o Matiji Vlačiću
obilježavanje 1. s vibnja – Praznika rada
uključivanje u akciju pješač enja – Učka, Skitača
ekološka akcija (uređenje i čišćenje okoliša)
stručna ekskurzija – Istra.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
55
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Grupa za geografiju – dodatna
Naziv dodatne aktivnosti: geografska grupa
Voditeljica: Karmen Diminić Milevoj, prof.-mentor
Planirani broj sati: 1
Broj učenika: 20
Svrha i cilj:
- omogući stjecanje znanja uz int erdisciplinaran pristup i praktičnim radom te da ih potakne na
samoobrazovanje putem novih iz vora znanja.
- omogućiti učenicima slobodan izbor raznovrs nih i k valitetnih sadržaja na početku s vake
školske godine
- ut vrditi osnovna znanja iz geografije, ojačati samostalnost i kreativnost kod izvođenja
samostalnih radova
- poticanje i motiviranje na sudjelovanje te međusobno natjecanje uč enika i natjecanje učenika
sa samim sobom.
- proširiti gradivo od 1. do 4. razreda
- raz vijati i jačati samostalni i istraživački rad,
- pripremiti učenik e za natjecanja
- ponoviti gradivo od 1. do 4. razreda za učenike 4. razreda – državna matura
Namjena aktivnosti: Učenici će prema vlastitim interesima biti podIjeljeni u grupe, te će samostalno
izvršavati zadane zadatke. Sakupljene podatke će pismeno obraditi i prezentirati grupi i učenicima
škole preko informativnih prostora škole.
Metode realizacije aktivnosti : Prikupljanje podataka, analiza te izlasci na teren.
Nositelj aktivnosti: Karmen Diminić Milevoj, prof.
Nastavne teme:
1. razred: Svemir, Sunčev sustav, Reljef i reljefni oblici oko nas, Geografska karta i njezini
elementi; Klima, praćenje klimatskih elemenata; Vode – nadzemne i pozemne,
Vremenske nepogode u s vijetu
2. razred: Stanovništ vo - prirodne odrednice, migracije, turizam
3. razred: Negativnosti globalizacije, Gospodarske integracije u Europi i s vijetu, Upoznajmo
naše susjede, Narodi koji su izgubili s voj državni teritorij, Glad u s vijetu, Australija, Oceanijaotočni s vijet Pacifika
4. razred: Hrvatska i gospodarske integracije, zaštićena područja Hrvatske, zaštićena
područja Istre, Labinštine, Rijeke naših krajeva, Zaštićena baština Hrvatske pod
UNESCO-om, Tla naših krajeva
Troškovnik: 5.000 kn za potreban pribor za terensku nastavu, geografske i topografske karte.
Način vrednovanja: Praćenje uspješnosti us vajanja. Radovi koji će biti izrađeni tijekom školske
godine doprinijeti će boljim rezultatima učenika na takmičenjima i već em int eres u za geografsku
stvarnost.
Način kori štenja rezultata vrednovanja: Poticanje na daljnji rad, upoznavanje stručne službe, te
informiranje roditelja. Korištenje rezult ata za unapređivanje rada iduće godine.
Literatura: - Udžbenici i atlasi te radne bilježnice propisani od Ministarst va znanosti, obrazovanja i
športa za s va 4. razreda srednje škole i gimnazije
- Friganović: Demogeografija - Stanovništ vo s vijeta
- Šegota T.: Klimatologija za geografe
- Šegota: Australija s Oceanijom
- Grupa autora: Prirodna osnova geoprostora
- Grupa autora: Geografija Hrvatske,
- Benić: Geologija s petrologijom,
- Riđanović J.: Hidrografija
- Blažević I.: Turizam Istre
- Pepeonik Z.: Turistička geografija s vijeta i Turistička geografija Hrvatske
- Časopisi: Drvo znanja, S vemir, Hrvatski zemljopis, GEA, National geography, UnaTerra…
- enciklopedije, internet …
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
56
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Grupa za biologiju – dodatna
Naziv dodatne aktivnosti: biologija za natjecanje
Voditeljica: Sandra Juran, prof.
Planirani broj sati: 1
Broj učenika: 20-40
Svrha i cilj:
- znanje stečeno u radu omogućit će učenicima lakše praćenje i razumijevanje redovne
nastave iz biologije i potkrijepu znanja
- na temelju rezultata suvremene znanosti objasniti postanak života, zakone raz voja i
mehanizme materijalne osnove nasljeđivanja.
- provoditi samostalne istraživačke radove
- razumijevanje morfologije, sistematike, filogenije i evolucije životinja
- komparativni prikaz različitih organskih sustava t e njihovog raz voja kod različitih životinjskih
skupina
- prepoznavanje tipova tkiva i organa mik roskopiranjem i dobivanje uvida u rani embrionalni
raz voj životinja
- stjecanje osnovnih znanja o anatomiji i morfologiji biljaka, sposobnost prepoznavanja
najčešćih biljnih vrsta i njihovih anatomskih i morfoloških osobina
- priprema za uspješnu determinaciju biljaka kao i sposobnost prepoznavanja specifičnih
anatomskih struktura važnih za raz umijevanje fizioloških i molekularnih proces a u biljkama.
- izrada herbarijske zbirke učenika.
- razumijevanje znanja i važnih pojmova iz anatomije i fiziologije čovjek a i biljaka
- produbljivanje znanja iz genetike ,područja evolucije i ekologije.
Namjena aktivnosti:
- proširivanje temeljnih znanja, sposobnosti i umijeća učenika
- raz vijanje int eres a za prirodu
- povezivanje i primjena nastavnih sadržaja predmeta prirode, biologije, fizike, kemije,
matematike, geografije i informatike
- raz vijanje vještina zapažanja i promatranja pojava u prirodi
- upoznavanje s elementima i metodama istraživačkog rada
- raz vijanje umijeća pisanja i predstavljanja istraživačkog rada
- razumijevanje ek oloških odnosa u prirodi i utjecaj ljudskih djelatnosti
- raz vijanje pozitivnog odnosa prema prirodnoj baštini
- razumijevanje potrebe očuvanja prirodne baštine.
Metode realizacije aktivnosti: Učenici će prema vlastitim interesima biti podiIjeljeni u grupe, te će
samostalno iz vršavati zadane zadatke. Prikupljene podatke pismeno će obraditi i prezentirati grupi i na
natjecanjima i smotrama.
- predavanja popraćena vizualnim prezent acijama (power-point prezentacije, dijapozitivi,
prozirnice, video zapisi)
- praktična nastava temelji se na radu učenika sa svježim ili trajnim makroskopskim i
mikroskopskim životinjskim preparatima
- praktični radovi k oji uključuju i izlazak na teren, kako bi se upoznale osnovne biljne vrste, na
kojima se obrađuju anatomski i morfološki aspekti građe biljaka
- pripreme učenika za rad na s amostalnim istraživačkim radovima i natjecanja u znanju iz
biologije i uvođenje učenika u istraživački rad
- učionička i izvanučionička nastava
- suradnja s uciteljima (priroda, biologija, fizika, kemija, matematika, geografija, informatika) i
vanjskim stručnim suradnicima
- izvori informacija: stručna literatura, Internet
- predstavljanje rezultata na web-stranicama škole
- predstavljanje istraživačkih radova na natjecanju Mladih biologa
- vrednovanje rezult ata.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
57
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Voditeljica: Sandra Juran, prof.
Nastavne teme: Biologija: znanost o život u; raz nolikost živog s vijeta; životni procesi; genetika;
evolucija i ekologija.
Troškovnik: 5.000 kn za potreban pribor, kemikalije i iz vođenje terenskog rada iz sredstava škole.
Način vrednovanja: Praćenje uspješnosti us vajanja. Radovi koji će biti izrađeni tijekom školske
godine biti će proslijeđeni na natjecanja i smotre iz biologije.
Način kori štenja rezultata vrednovanja: Poticanje na daljnji rad, upoznavanje stručne službe, te
informiranje roditelja. Korištenje rezult ata za unaprijeđivanje rada iduće godine
Literatura: Udžbenici i zbirke zadataka propisane od MZOŠ -a za s va 4 razreda gimnazije. Dopunska
literatura:
Antolić, M. Ruščić, M. Praktikum iz biologije stanice, Školska knjiga, Zagreb 2002. 1 Kerovac, M.
Priručnik za upoznavanje beskraljeţnjaka naših potoka i rijeka, Sveučilišna naknada Liber, Zagreb 1986
Jokić, M. Bašić-Zaninović,T. Zbirka zadataka iz biologije za razredbene ispite, Školska knjiga Zagreb
2000.
Matoničkin, I., Erben, R. (2002): Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb.
Matoničkin, I., Erben, R., Habdija, I. (1983): Praktikum iz opće zoologije, Zagreb
Osnove histologije, Školska knjiga, Zagreb, 1995
Miller, S.A., Harley, J.P. (2004): Zoology. McGraw-Hill, Boston.
Hickman, C. Jr., Roberts, L., Larson, A., I'Anson, H. (2003): Integrated Principles of Zoology.
McGraw-Hill, Boston.Wheater's Functional Histology a text and colour atlas, ed. B. Young, J.W. Heath,
Churchill Livingstone, London, 2001
Denffer D., Ziegler H. (1988): Botanika. Morfologija bilja i fiziologija. Šk. knjiga, Zagreb
Mägdefrau K., Ehrendorfer F. (1984): Botanika. Sistematika, evolucija i geobotanika. Šk. knjiga, Zagreb.
Grupa za ekologiju i kemiju – dodatna
Naziv dodatne aktivnosti: Ekološko-kemijska grupa
Voditeljica: Mira Hrvatin, prof.-savjet nik
Planirani broj sati: 1
Broj učenika: Godišnje se u program uključuje od 15 do 30 učenika gimnazije.
Svrha i cilj: Svrha i cilj programa je da učenicima omogući stjecanje znanja uz interdisciplinaran
pristup i praktičnim radom te da ih pot akne na samoobrazovanje putem novih iz vora znanja i pripremi
ih za natjecanja i smotre.
Namjena aktivnosti: Učenici će prema vlastitim interesima biti podIjeljeni u grupe, te će samostalno
izvršavati zadane z adatke. Sakupljene podatke će pismeno obraditi i prezentirati grupi i na
natjecanjima i smotrama. Cilj je:
omogućiti učenicima slobodan izbor raznovrs nih i k valitetnih sadržaja na početku s vake
školske godine
ut vrditi osnovna znanja iz kemije, ojačati samostalnost i kreativnost kod iz vođenja praktičnih
radova i njihova obrada.
poticanje i motiviranje na sudjelovanje te međusobno natjecanje uč enika i natjecanje učenika
sa samim sobom.
proširiti gradivo od 1. do 4. razreda
provesti pokuse predviđene za rad iz van redovne nastave
pripremiti učenik e za natjecanja
ponoviti gradivo od 1. do 4. razreda za učenike 4. razreda – državna matura
Metode realizacije aktivnosti: Izlazak na teren, sakupljanje podataka, analiza i njihova obrada u
kabinetu.
Voditeljica: Mira Hrvatin, prof.
Nastavne teme:
I. razred: odjeljivanje smjesa-kromatografija - građa atoma - radioaktivnost - elektronski
omotač - spektroskopija i bojanje plamena - periodičnost svojstava elemenata i periodni sustav
elemenata - kemijske veze - geometrija molekula i izrada modela - polarnost molek ula –
kovalentno-koordinativna veza - osnove kemijskog računa - značajne znamenke, plinski zakoni
-određivanje formule spoja - stehiometrija kemijskih reakcija.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
58
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
II. razred: termokemija-kalorimetrija, Hessov zak on, entropija, spontanost reakcija - svojst va
tekućina-fazni dijagram - iskazivanje sastava otopina - koligativna s vojst va otopina - brzina
kemijskih reakcija-mehanizam i red reakcije -konstanta ravnot eže u heterogenim sustavima kiseline, baze, soli-puferi, konstanta produkta topljivosti.
III. razred: - izjednačavanje složenih redoks reakcija - elektrokemija - Faradayevi zakoni,
napon galvanskih članak a - s vojst va metala - općenito i po skupinama: 1.,2., tehnički važni
metali -nemetali: vodik i nemetali po skupinama od 14. do 18. - ispitivanje zagađenosti voda i
tla.
IV. razred: elementarni s astav organskih spojeva - hibridizacija atomskih orbitala konformacijski izomeri - mehanizam supstitucije, eliminacije, adicije i aromatske supstitucije struktura cikloalkana - oksidacijski brojevi u organskim spojevima - reakcije alkohola, fenola i
etera-aldolna kondenzacija - polimerizacija i polikondenzacija - esterifikacija i hidroliza apsolutna i relativna konfiguracija stereoizomera - biološki važni s pojevi - s vojst va i
dokazivanje.
Troškovnik: Potrebno je osigurati 5.000 kn za pribor i kemikalije iz sredstava škole.
Način vrednovanja: Praćenje uspješnosti us vajanja. Radovi koji će biti izrađeni tijekom školske
godine biti će proslIjeđeni na natjecanja i smotre iz kemije i GLOBE programa.
Način kori štenja rezultata vrednovanja: Poticanje na daljnji rad, upoznavanje stručne službe, te
informiranje roditelja. Korištenje rezult ata za unapređivanje rada iduće godine.
Literatura: Udžbenici i zbirke zadataka propis ane od MZOŠ -a za s va 4 razreda gimnazije:
M. Sikirica: Stehiometrija; Silberberg: Chemistry; A. Kučak: Vje žbe iz organske kemije; - A. Kučak: Vježbe iz
biokemije; S. Rupčić-Petelinc i Z. Weihnacht: Praktikum iz fizikalne kemije; Zadatci i pokusi sa školskih,
županijskih i državnih natjecanja.
Grupa za ekologiju i biologiju – dodatna
Naziv dodatne aktivnosti: Ekološko-biološka grupa
Voditeljica: Čeda Perko, prof.
Planirani broj sati: 1
Broj učenika: Godišnje se u program uključuje od 15 do 30 učenika s vih struka.
Svrha i cilj: Svrha i cilj programa je da učenicima omogući stjecanje znanja uz interdisciplinaran
pristup i praktičnim radom te da ih pot akne na samoobrazovanje putem novih iz vora znanja i pripremi
ih za natjecanja i smotre.
Namjena aktivnosti: Učenici će prema vlastitim interesima biti podIjeljeni u grupe, te će samostalno
izvršavati zadane z adatke. Sakupljene podatke će pismeno obraditi i prezentirati grupi i na
natjecanjima i smotrama. Cilj je:
omogućiti učenicima slobodan izbor raznovrsnih i k valitetnih sadržaja na početku s vake
školske godine
ut vrditi osnovna znanja iz biologije, ojačati samostalnost i kreativnost kod iz vođenja
praktičnih radova i njihova obrada.
poticanje i motiviranje na sudjelovanje te međusobno natjecanje učenika i natjecanje
učenika sa samim sobom.
proširiti gradivo od 1. do 4. razreda
provesti istraživačke radove predviđene za rad iz van redovne nastave
pripremiti učenik e za natjecanja
Metode realizacije aktivnosti: Izlazak na teren, sakupljanje podataka, analiza i njihova obrada u
kabinetu
Voditeljica: Čeda Perk o, prof.
Nastavne teme: meteorologija, hidrologija, pedologija, fenologija.
Troškovnik: Potrebno je osigurati 5.000 kn za potreban pribor i kemikalije iz sredstava škole.
Način vrednovanja: Praćenje uspješnosti us vajanja. Radovi koji će biti izrađeni tijekom školske
godine biti će proslIjeđeni na natjecanja i smotre iz biologije i GLOBE programa.
Način kori štenja rezultata vrednovanja: Poticanje na daljnji rad, upoznavanje stručne službe, te
informiranje roditelja. Korištenje rezult ata za unapređivanje rada iduće godine
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
59
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Literatura:
-
Lj. Vrčak, Čo vjek i okoliš
J. Čižek, Zaštita okoliša
M. Matas, Zaštita okoliša danas za sutra
V. Glavać, Uvod u globalnu ekologiju
Časopisi: Priroda; Hrvatske Šume; Ekološki Glasnik i dr.
Globe protokoli
internet.
Grupa za matematiku - dopunska za I. i II. razrede trogodišnjeg
strukovnog usmjerenja
Naziv dopunske aktivnosti: Dopunska nastava iz matematike za I. i II. razrede trogodišnjeg
strukovnog usmjerenja
Planirani broj sati: 1
Broj učenika: Voditeljica: Laura Kokot, prof.
Ciljevi:
- okupljanje što većeg broja učenika kojima nedostaje predznanje matematike za praćenje
redovne nastave matematike
- pomoć učenicima koji imaju problema u savladavanju gradiva
- ispravak negativnih ocjena iz matematike tijekom školske godine
Način realizacije:
- nastava se održava s vaki tjedan (ponedjeljkom u 14. 00)
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja:
- vrednovanje će se temeljiti na smanjenju broja negativnih ocjena.
Grupa za matematiku – dodatna, priprema za natjecanja i za
polaganje državne mature
Naziv dopunske aktivnosti: Matematika – priprema za natjecanja i priprema za polaganje državne
mature.
Planirani broj sati: 1+1 (35+35).
Broj učenika: 12-15.
Voditeljica: Roberta Germin Mileta, prof. i Đani Žufić, prof.
Ciljevi: Omogućiti darovitim učenicima (onima koji imaju posebni smisao za matematiku) proširivanje
znanja i nastavnih sadržaja da unaprijede s voje mat ematičke vještine, raz viju sklonosti i st varalačke
sposobnoati, us voje matematička znanja nužna za bolje razumjevanje prirodnih znanosti, te raz vijati
sposobnost primjene metoda matematičkog mišljenja u životu suvremenog č ovjeka. Raz vijati
sposobnosti timskog rada.
Zadaci: Raz vijati sposobnost za apstraktno mišljenje i logičko rasuđivanje. Raz vijati sposobnost za
pravilno rasuđivanje i zaključivanje, matematičku int uiciju, maštu i st varalačko mišljenje. Raz vijati
sposobnost za primjenu matematike kao pripremu za različite oblike natjecanja i polaganja Državne
mature. Raz vijanje sposobnosti timskog rježavanja većeg broja zadataka (kao priprema za Festival
matematike).
Način realizacije: dva puta mjeseč no 2-3 školska sata u popodnevnom terminu.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
60
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Grupa za trgovinsko poslovanje - dopunska za I., II. i III. razrede
trogodišnjeg strukovnog usmjerenja (zanimanje prodavač)
Naziv dopunske aktivnosti: Dopunska nastava iz Trgovinskog poslovanja strukovnog usmjerenja
Voditeljica: Pina Verbanac, prof.
Planirani broj sati: 1 sat tjedno
Ciljevi:
- okupljanje što većeg broja učenika kojima nedostaje znanje i predznanje iz područja struke
za prodavače kako bi mogli bolje pratiti redovnu nastavu
- pomoć učenicima koji imaju problema u savladavanju gradiva
- ispravak negativnih ocjena iz Trgovinskog poslovanja tijekom školske godine
Način realizacije: nastava se održ ava s vaki tjedan po 1 školski sat
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: vrednovanje će se temeljiti na smanjenju
broja negativnih ocjena.
Grupa za osnove elektrotehnike - dopunska za I. i II. razred
četverogodišnjeg obrazovanja
Naziv dopunske aktivnosti: Dopunska nastava iz osnova elektrotehnike za I. i II. razred
četverogodišnjeg obrazovanja
Planirani broj sati: 1 sat tjedno, 35 godišnje
Broj učenika: Voditelj: Milivoj Crvak, prof.
Ciljevi:
- pomoć učenicima koji imaju poteškoća u savladavanju sadržaja iz osnova elektrot ehnike
- sustavnim vježbanjem i ponavljanjem pomoći učenicima u učenju
- osposobiti učenike za samostalno rješavanje primjerenih zadat aka.
Način realizacije:
- individualni pristup u rješavanju zadataka, poticanje na samostalni rad.
Vremenik:
- nastava se održava s vaki tjedan.
Troškovnik:
- troškovi u ok viru redovnih zaduženja nastavnika.
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja:
- prać enjem napretka u radu i provjerama znanja stečenog pohađanjem dopunske nastave.
Pripreme iz matematike za polaganje ispita državne mature –
dodatna nastava za IV. razrede ekonomskog usmjerenja
Naziv dopunske aktivnosti: Dodatna nastava-priprema za polaganje ispita državne mature.
Planirani broj sati: 2+2 (70+70).
Broj učenika: 10-12
Voditeljica: Roberta Germin Mileta, prof.
Ciljevi: Omogućiti zainteresiranim učenicima nadopunjavanje znanja i nastavnih sadržaja iz
gimnazijskog plana i programa za matematiku, budući se na tom programu temelje ispiti državne
mature. Razlikovni plan i program izdalo je Ministarst vo.
Zadaci: Raz vijati sposobnost za apstraktno mišljenje i logičko rasuđivanje. Raz vijati sposobnost za
pravilno rasuđivanje i zaključivanje, osobito u poglavljima iz geometrije, koja se uopće ne obrađuju u
redovnoj nastavi u tom strukovnom programu. Raz vijati sposobnost za samostalnu primjenu us vojenog
gradiva, kao pripremu za polaganje ispita Državne mature.
Način realizacije : ponedjeljkom 7. i 8. sat.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
61
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
9. IZBORNA I FAKULTATIVNA NASTAVA
9.1. Izborna nastava
Vrsta
Psihologija
Informatika
Informatika
Informatika
Informatika
Informatika
Informatika
Informatika
Informatika
TZK
TZK
Kemija
Kemija
Kemija
Ugostiteljsko posluživanje
Ugostiteljsko posluživanje
Ugostiteljsko posluživanje
Ugostiteljsko posluživanje
Ugostiteljsko posluživanje
Kuharstvo
Kuharstvo
Kuharstvo
Vježbovna tvrtka
Vježbovna tvrtka
Elektrotehnika
Elektrotehnika
Električni strojevi
Električni strojevi - vježbe
Radioničke vježbe
Radioničke vježbe
Radioničke vježbe
Dijagnostika motornih vozila
Osnove tehničkih materijala
Tehnika motornih vozila
Tehnika motornih vozila
Nastavnik
Dobrić Mirjana
Diminić Eler
Diminić Eeler
Diminić Eler
Mandić Nedeljko
Mandić Nedeljko
Mandić Nedeljko
Mandić Nedeljko
Kokot Laura
Štemberga Julija
Štingl Ljiljana
Hrvatin Mira
Hrvatin Mira
Hrvatin Mira
Gašparini Nevio
Gašparini Nevio
Gašparini Nevio
Gašparini Nevio
Gašparini Nevio
Jurčević Ivica
Jurčević Ivica
Jurčević Ivica
Tenčić Lazarić Kristina
Tenčić Orijana
Alagić Nijaz
Crvak Milivoj
Popović Miladin
Popović Miladin
Faraguna Nevio
Zulijani Igor
Zulijani Igor
Pjević Milan
Pjević Milan
Pjević Milan
Pjević Milan
Razredi
sati
III.o,f
II.d
III.d
IV.o
I.d
II.o
IV.d
IV.f
III.o,f
I.ght
II.t
II.o
III.o,f
IV.f
II.h
III.h
II.g
I.g
I.h
I.g
II.g
III.g
III.d
IV.d
I.a
II.a
III.a
III.a
III.s-strojob.
III.s-inst.
II.a-inst.
III.s-auto.
I.a (auto. i inst.)
II.a-auto.
III.s
2
3
3
3
3
2
2
2
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
2
1
1
2
2
2
1
1
1
1
1
1
1
1
2
2
1
1
2
2
2
2
2
1
1
2
1
62
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Izborna nastava psihologije u gimnaziji
Ciljevi: Temeljni cilj izborne nastave iz psihologije je proširivanje spoznaja iz psihologije primjenom
stečenih znanja u s vakodnevnom životu (bolje razumijevanje s vojih postupaka i postupaka drugih ljudi,
efikasnije rješavanje osobnih problema i teškoća. Nastavni program bit će obrađen kroz aktivno
sudjelovanje učenika u obradi nastavnih sadržaja – timskim učenjem, rada na tekstu iz psihološke
literature, doživljajnih radionic a, samostalnim izlaganjima i raspravama i primjeni stečenog znanja.
Tak vim načinom rada ost varuje se nivo znanja učenik a na razini evaluacije i kontinuirano vrednovanje i
praćenje napredovanja učenika.
Nastavnica: Mirjana Dobrić, prof.-savjetnik
Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata.
Izborna nastava informatike u ekonomiji
Namjena: Informatičko područje za učenike prvih razreda ek onomije.
Ciljevi:
Okupljanje što većeg broja zaint eresiranih učenika i njihova selekcija
Priprema učenika za natjecanja (školsko, županijsko, državno natjecanje)
Priprema i uključivanje učenika za ACSL (American Computer Science League) natjecanje
Priprema i uključivanje učenika za natjecanje This is our time
Nastavnik: Mandić Nedeljko, prof
Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici.
Vremenik: Nastava se održava tjedno u dvije grupe (2+1 sat)
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje će se temeljiti na osnovu
elemenata ocjenjivanja prema iz vedbenom planu rada (on line provjera znanja, praktične vježbe na
računalu), izrada seminara koristeći on line help i ostale izvore znanja s interneta.
Izborna nastava informatike u ekonomiji
Namjena: Informatičko područje za učenike drugih razreda ekonomije.
Ciljevi:
stjecanje naprednih informatičkih kompet encija iz programa za tablične kalkulacije i
prezentacije u skladu s ECDL standardom (osnovni program)
primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća iz strukovnih predmeta
proširivanje gradiva iz redovnog programa informatike
raz voj socijalnih kompetencija
Nastavnik: Eler Diminić, prof.
Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici.
Vremenik: Nastava se održava tjedno u dvije grupe (2+1 sat)
Način vrednovanja i kori štenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovi elemenata
ocjenjivanja prema iz vedbenom planu rada (on line provjera z nanja, praktične vježbe na računalu),
izrada seminara koristeći on line help i ostale iz vore znanja s interneta.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
63
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Izborna nastava informatike u ekonomiji
Namjena: Informatičko područje za učenike trećih razreda ekonomije.
Ciljevi:
stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za t ablične kalkulacije i baza
podataka u skladu s ECDL standardom (osnovni program)
primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća iz strukovnih predmeta
proširivanje gradiva iz redovnog programa informatike
raz voj socijalnih kompetencija
Nastavnik: Eler Diminić, prof.
Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici.
Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata.
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovu elemenata
ocjenjivanja prema iz vedbenom planu rada (on line provjera z nanja, praktične vježbe na računalu),
izrada seminara koristeći on line help i ostale iz vore znanja s interneta.
Izborna nastava informatike u ekonomiji
Namjena: Informatičko područje za učenike čet vrtih razreda ekonomije.
Ciljevi:
stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za baze podatak a, obradu teksta u
skladu s ECDL standardom (napredni program), te stjecanje znanja o izradi web-stranica
primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća iz strukovnih predmeta
proširivanje gradiva iz redovnog programa informatike
raz voj socijalnih kompetencija
Nastavnik: Nedeljko Mandić, prof.
Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici.
Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovu elemenata
ocjenjivanja prema iz vedbenom planu rada (on line provjera z nanja, praktične vježbe na računalu),
izrada seminara koristeći on line help i ostale iz vore znanja s interneta.
Izborna nastava informatike u gimnaziji
Namjena: Informatičko područje za učenike drugih razreda gimnazije.
Ciljevi:
stjecanje znanja iz osnova programiranja koristeći Carnet ov on line tečaj u sustavu Moodle
stjecanje naprednih informatičkih kompet encija iz programa za tablične kalkulacije i
prezentacija u skladu s ECDL standardom (osnovni program)
primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća u ostalim predmetima
priprema učenika za polaganje državne mature iz informatike
raz voj socijalnih kompetencija
Nastavnik: Nedeljko Mandić, prof.
Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici.
Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovu elemenata
ocjenjivanja prema iz vedbenom planu rada (on line provjera z nanja, praktične vježbe na računalu),
izrada seminara koristeći on line help i ostale iz vore znanja s interneta.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
64
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Izborna nastava informatike u gimnaziji
Namjena: Informatičko područje za učenike trečih razreda gimnazije.
Ciljevi:
stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za prezentacije, baza podat aka i
Internet u skladu s ECDL standardom (osnovni i napredni program)
primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća iz ostalih predmeta
priprema učenika za polaganje državne mature iz informatike
raz voj socijalnih kompetencija
Nastavnik: Laura Kokot, prof.
Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici.
Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovu elemenata
ocjenjivanja prema iz vedbenom planu rada (on line provjera z nanja, praktične vježbe na računalu),
izrada seminara koristeći on line help i ostale iz vore znanja s interneta.
Izborna nastava informatike u gimnaziji
Namjena: Informatičko područje za učenike čet vrtih razreda gimnazije.
Ciljevi:
stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za tablične kalkulacije, baze
podataka, prezentacija, obrade teksta u skladu s ECDL standardom (napredni program), te
stjecanje znanja o izradi web stranica
priprema učenika za polaganje državne mature iz informatike
primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća iz ostalih predmeta
raz voj socijalnih kompetencija
Nastavnik: Nedeljko Mandić, prof.
Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici.
Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovu elemenata
ocjenjivanja prema iz vedbenom planu rada (on line provjera z nanja, praktične vježbe na računalu),
izrada seminara koristeći on line help i ostale iz vore znanja s interneta.
Izborna nastava kemije u gimnaziji
Namjena: Izborna nastava iz kemije za drugi, treći i četvrti razred gimnazije
Naziv predmeta: Kemija, izborna (2 sata tjedno)
Nastavnik: Mira Hrvatin, prof.-s avjetnik
Ciljevi: S vrha i cilj programa je učenicima omogućiti stjecanje širih znanja iz područja kemije pos ebno
s područja ekologije i zaštite okoliša.
Zadaci:
osposobljavanje učenika za mjerenja i opažanja koja će pridonijeti boljem znanst venom
razumijevanju prirodnih pojava
omogućiti učenicima suvremene načine za stjecanje znanja i samoobraz ovanje kao
pretpostavku njihovog uspješnog studija ili rada.
omogućiti učenicima da sami vrednuju postignute rezultate (samoocjenjivanje)
približiti učenicima razne tehnologije kako bi shvatili da je moguće ost variti suživot tehnologije i
prirode.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
65
Srednja škola Mate Blažine – Labin
-
Školski kurikulum 2009.-2010.
omogućiti učenicima rad na terenu kako bi istraživanjima stjecali znanja.
omogućiti učenicima da rezultate s voga rada prezentiraju široj društ venoj zajednici kroz
natjecanja i smotre
podizanje ekološke s vijesti na globalnoj razini
Izborna nastava Vježbenička tvrtka u ekonomiji
Namjena aktivnosti: Vježbenička t vrtka pruža mogućnost da se uz teorijsko znanje poveća važnost
praktičnog obrazovanja i time osigura mladim stručnim osobama da s više znanja i spremniji za rad
završe školovanje. Nastava vježbeničke t vrtke namijenjena je učenicima 3. i 4. razreda smjer
ekonomist.
Ciljevi:
pripremiti učenik e u što vjernijoj poslovnoj situaciji, okolnostima, uvjetima i sredst vima za
buduće poslovne zadatke
osposobiti učenike da praktično primjene stečena znanja iz strukovnih predmeta
pripremiti učenik e za rješavanje st varnih problema u gospodarst vu
jačati timski rad
raz vijati poduzetnički duh i kreativnost
stvoriti s vijest jedinst va zahtjeva, ciljeva, zadataka i rezult ata
raz viti karakterne osobine učenika: poštenje, točnost, ažurnost, marljivost i štedljivost
Nastavnice: Orijana Tenčić, dipl. oec., Kristina Tenčić Lazarić, dipl. oec.
Način realizacije: Nastava se iz vodi u praktikumu, tj. specijaliziranoj učionici za vježbovnu t vrtku.
Nastavnik indirektno usmjerava rad, a st varni posao obavljaju učenici podijeljeni u 4 odjela (odjel
administracije, odjel prodaje i marketinga, odjel nabave i odjel financija i računovodst va). Učenici sami
vode poslovanje t vrtke.
Vremenik: Nastava se održava s vaki tjedan po 2 nastavna sata.
Troškovnik:
nabava uredskog materijala i pribora 500 kn
sudjelovanje na smotri vjež beničkih t vrtki:
prijevoz
materijal za uređenje štanda.
Troškovi za sudjelovanje na sajmu ovisit će o mjestu održavanja smotre te snosi li organiz ator
(Agencija za strukovno obrazovanje) troškove smještaja. Potrebna novč ana sredst va osiguravaju se iz
sredstava škole za natjecanja i smotre te iz sponzorskih donacija.
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovati će se točnost izvršenja posla,
ispravan redoslijed radnih operacija, snalaženje u radnim situacijama, pronalaženje boljih rješenja,
pravilno odlaganje dokumentacije, urednost te uključenost i motiviranost učenika za rad. S vaki će
učenik s voj rad prezentirati ostalim članovima grupe. Materijali i rezultati rada ostat će u vlasništ vu
škole i bit će dostupni učenicima koji dolaze kao poticaj za unapređivanje rada vježbeničke t vrtke.
Izborna nastava Vjeronauk
Akti vnost: Katolički vjeronauk u srednjoj školi.
Cilj i svrha: katoličkog vjeronauka u srednjojj školi sustavno je i skladno teološko-ekleziološko i
antropološko-pedagoško povezivanje Božje objave i crk vene tradicije sa životnim iskustvom učenika s
ciljem ostvarivanja sustavnoga i cjelovitoga, ekumenski i dijaloški ot vorenoga upoznavanja katoličke
vjere na informativno-spoznajnoj, doživljajnoj i djelatnoj razini radi postignuć a zrelosti kršćanske vjere i
postignuć a cjelovitoga općeljudskoga i vjerskoga odgoja učenika koji žive u s vojem religioznom i
crkvenom, kulturnom i društ venom prostoru.
Namjena je vjeronauka:
izgraditi stav ot vorenosti prema transcendenciji, za postavljanje pitanja o najdubljem
smislu čovjekova života i s vijet a u odnosu prema vremenitosti i vječnosti
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
66
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
ostvariti zrelu ljudsku i vjerničku osobnost, na individualnoj i društ venoj razini, u svim
dimenzijama čovjekova života: tjelesnoj, duševnoj i duhovnoj
postići ljudski i kršćanski odgoj savjesti u odnosu prema sebi, prema drugima, prema
društ vu i svijetu opć enito, a na temelju Božje objave, kršćanske tradicije i crk venoga
učiteljstva
biti sposoban shvatiti i povezati biblijske poruk e sa svakodnevnim os obnim i
društ venim životom
raz vijati spoznaju i stav da je Bog poz vao s ve ljude na međusobnu ljubav i zajedništ vo
i na život u skladu s tim pozivom...
Nastavnik: Hrvoje Bolfan, dipl. teol.
Nositelji vjeronaučne aktivnosti: vjeroučitelj, vjeroučenici, svećenik, ravnatelj, roditelji...
Vremenik aktivnosti: je tijekom cijele školske godine.
obilježavanje Dana kruha u 10. mjesec u,
obilježavanje Božića u 12. mjesecu,
vjeronaučna olimpijada u 2. i 4. mjesecu,
obilježavanje Uskrsa u 4. mjesecu.
Troškove aktivnosti: pokrivaju materijalni izdaci škole.
Način vrednovanja vjeroučenika: je propisan od Ministarst va znanosti, obrazovanja i športa. Vrši se
pismenim i usmenim putem. Komponente ocjenjivanja su: znanje, st varalačko izraž avanje, zalaganje i
kultura međusobnog komuniciranja.
-
Izborna nastava Obnovljivi izvori energije
Akti vnost: Obnovljivi iz vori energije.
Voditelji: Željko Brenčić, prof., Ivica Komadina, prof.
Kori snici : učenici elektro-strojarskog programa
Cilj: Cilj programa slobodne aktivnosti je upoznati učenike s mogućnošću korištenja obnovljivih iz vora
energije k ao što su energija sunca, energija vjetra, energija malih vodot oka te energija biomase.
Obzirom na energetsku krizu koja se periodički ponavljaju cilj je senzibilizirati učenike o moguć nosti
korištenja obnovljivih iz vora energije. Uz osnovna teoretska znanja učenika je potrebno osposobiti i za
praktičnu primjenu tih znanja u smislu montaže, izbora odgovarajućih komponenat a sustava te izborom
odgovarajuće lokacije za montažu istih.
Zadaci:
- upoznavanje učenika s osnovnim fizikalnim zakonima strujanja i zračenja
- osposobljavanje učenik a za rad fotonaponskim modulima, pret varačima
- osposobljavanje učenik a za rad sa solarnim toplinskim sustavima
- osposobljavanje učenik a za rad s malim vjetroelektranama
- upoznavanje učenika s pojmom biomase i njezinom energetskom vrijednošću
- osposobljavanje učenik a za povezivanje raznih toplinskih sustava u cjelinu
- upoznavanje učenika s principom rada gorive ćelije i proiz vodnjom vodika
- osposobljavanje učenik a za rad s toplinskim pumpama (dizalicama topline)
- raz vijanje pozitivnog odnosa prema uporabi novih tehnologija i obnovljivih iz vora
- raz viti naviku komuniciranja elektroničkim putem (e-mail).
- raz vijanje pozitivnog odnosa i sposobnosti timskog rada.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
67
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Program rada
Cjeline
Energija sunca
Fotonapon
Energija sunca
Očekivani rezultati
(znanja i umijeća)
Općenito o energiji sunca i zračenju.
Fotonapon, princip rada poluvodičke fotonaponske ćelije.
Strujno naponska karakteristika FN ćelije.
Ovisnost korisnosti o upadnom kutu zračenja.
Serijsko i paralelno povezivanje ćelija.
Izbor lokacije za postavljanje fotonaponskih modula.
Princip rada pretvača.
Projektiranje otočnog sustava.
Sam odabire i oblikuje
sustav za proizvodnjuž
tople vode.
Princip rada pločastog kolektora.
Princip rada vakuum cijevnog kolektora.
Spremnici za toplu vodu izvedbe.
Elementi automatike u solarnom toplinskom sustavu.
Hidrauličke sheme za različite načine povezi vanja solarnih
toplinskih sustava i klasičnih toplinskih sustava.
Fizikalne osnove laminarnog i turbolentnog strujanja.
Snaga vjetra i očekivana dobit energije.
Osnovni dijelovi vjetrogeneratora (mehanički i električki).
Vrste vjetrogeneratora sinkroni i asinkroni.
Povezi vanje vjetrogeneratora na mrežu.
Rad vjetrogeneratora za napajanje malih sustava sa
skladištenjem energije.
Definiranje i poznavanje parametara za odabir vrste
vjetrogeneratora.
Energetska vrijednost pojedinih vrsta materijala koji se
nalaze u prirodi i koji se obnavljaju (drvo, lišće, slama,
kukuruzovina itd.).
Uređaji za dobivanje energije klasičnim izgaranjem.
Uređaji za uplinjavanje (pirolizu)
Prednosti i nedostaci upotrebe biomase.
Princip rada toplinske pumpe (obrnuti Carnotov kružni
proces).
Primjeri upotrebe i instalacije toplinskih pumpi.
Izbor toplinske pumpe i tehnologija postavljanje nekih od
komercijalnih proizvođača.
Princip rada gorive ćelije.
Podjela gorivih ćelija prema vrsti elektrolita.
Prednosti dobivanja struje iz gorive ćelije i njihov utjecaj na
okoliš.
Načini dobivanja goriva za ćeliju.
Solarni toplinski
sustavi
Energija vjetra
Energija
biomase
Toplinske
pumpe
Gorive ćelije
Sadržaji
Razumijevanja fizikalnih
osnova fotonaponskog
efekta.
Skladištenje energije.
Razumijevanje rada
pretvarača.
Mre žni i otočni rad
fotonaponske elektrane.
Razumijevanje rada
vjetrogeneratora te odabir
vjetrogeneratora za otočne
sustave.
Razumijevanje pojma
biomase i način dobivanja
biomase.
Način korištenja biomase za
dobivanje energije.
Razumijevanje rada
toplinske pumpe.
Instalacija toplinske pumpe.
Razumijevanje principa rada
gorive ćelije i proces
dobivanja vodika.
Metodičke napomene za realizaciju programa: Rad slobodne aktivnosti se održava sa skupinom od
12 uč enika. Sadržaji rada grupe se realiziraju predavanjima i praktičnim vježbama na računalima, te
korištenjem druge opreme koja se ubraja u opremu z a obnovljive iz vore. Nastava i vježbe se iz vode u
specijaliziranoj učionici, za obnovljive iz vore energije koji je opremljen s minimalno 6 radnih mjesta i
jednim nastavničkim računalom, LCD projektorom fotonaponskim moduli, iz vorima s vjetla,
piranometrima, univerzalnim instrumentima i spojnim žicama. Za realizacija programa iz slobodne
aktivnosti koristi i oprema za solarne toplinske sustave gdje učenici mogu fleksibilnim cijevima povez ati
kompletan sustav i pustiti ga u pogon. Kao oprema koriste se gorive ćelije i vjetroelektrana.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
68
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
9.2. Fakultativna nastava
Vrsta
Nastavnik
Računalstvo
Kemija
Engleski jezik
Kokot Laura
Perko Čeda
Hrvatin Mirjana
Njemački jezik
Francuski jezik
Njemački jezik
Petrović Vesna
Petrović Vesna
Tenčić Frančula
Elviana
Razredi
sati
IV.e
IV.f
IV.f, IV.d, IV.e i
III.d,
I.d,e
III.o,d + IV.f
II.o + III.o
2
2
2
2
2
2
Fakultativna nastava informatike u elektrotehnici
Namjena: Informatičko područje za učenike trećih razreda eletrotehnike.
Ciljevi:
stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa za tablične kalkulacije u skladu s
ECDL standardom (osnovni i napredni program)i nastavak programiranja u programskom
jeziku Pascal
primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća iz ostalih predmeta
priprema učenika za polaganje državne mature iz informatike
raz voj socijalnih kompetencija
Nastavnik: Eler Diminić, prof.
Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici.
Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovu elemenata
ocjenjivanja prema iz vedbenom planu rada (on line provjera z nanja, praktične vježbe na računalu),
izrada seminara koristeći on line help i ostale iz vore znanja s interneta.
Fakultativna nastava informatike u elektrotehnici
Namjena: Informatičko područje za učenike čet vrtih razreda eletrot ehnike.
Ciljevi:
stjecanje naprednih informatičkih kompetencija iz programa z a tablične kalkulacije, baze
podataka, prezentacija, obrade teksta u skladu s ECDL standardom (napredni program), te
stjecanje znanja o izradi web stranica
priprema učenika za polaganje državne mature iz informatike
primjena stečenog znanja za izradu primjera i izvješća iz ostalih predmeta
raz voj socijalnih kompetencija
Nastavnik: Laura Kokot, prof.
Način realizacije: Nastava se realizira u informatičkoj učionici.
Vremenik: Nastava se održava tjedno 2 sata
Način vrednovanja i korištenja rezultata vrednovanja: Vrednovanje se temelji na osnovu elemenata
ocjenjivanja prema iz vedbenom planu rada (on line provjera z nanja, praktične vježbe na računalu),
izrada seminara koristeći on line help i ostale iz vore znanja s interneta.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
69
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Fakultativna nastava njemačkog jezika u gimnaziji
Namjena: Fakultativna nastava iz njemačkog jezika za drugi i treći razred gimnazije
Naziv predmeta: njemački jezik, 2. godina učenja (2 sata tjedno)
Ciljevi: razviti komunikativnu kompetenciju na njemačkom jeziku
Zadaci:
- us vojiti jezične elemente za razini A1-A 2 Zajedničkog europskog referntnog ok vira
- razumjeti jednostavne fraze u govoru i na plakatima, oglasima i natpisima
- us vojiti konvencionalne fraze i izraze karakteristične za svakodnevne situacije
- voditi jednostavne razgovore u uobičejenim situacijama, razgovarati o poznatim temama,
- pisati kratke jednostavne bilješke i poruke, razglednice i osobna pisma, ispuniti formular
- upoznati kulturu i običaje zemlje i usporediti ih s kulturom i običajima naše zemlje.
Nastavnik: Elviana Frančula Tenčić, prof.
Fakultativna nastava njemačkog jezika u gimnaziji
Razred: četvrti razred gimnazije (IV.f)
Naziv predmeta: franc uski jezik, 2. godina učenja (2 sata tjedno)
Ciljevi: razviti komunikativnu kompetenciju na njemačkom jeziku
Zadaci: us vojiti jezične elemente za razini A1-A2 Zajedničkog europskog referntnog ok vira
- razumjeti jednostavne fraze u govoru i na plakatima, oglasima i natpisima
- us vojiti konvencionalne fraze i izraze karakteristične za svakodnevne situacije
- voditi jednostavne razgovore u uobičejenim situacijama, razgovarati o poznatim temama,
- pisati kratke jednostavne bilješke i poruke, razglednice i osobna pisma, ispuniti formular
- upoznati kulturu i običaje zemlje i usporediti ih s kulturom i običajima naše zemlje.
Nastavnik: Ves na Petrović, prof.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
70
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
10. PLAN JAVNIH I KULTURNIH AKTIVNOSTI ŠKOLE
Škola planira u Godišnjem planu i programu rada i Školskom i strukovnom kurikulumu
poludnevne, jednodnevne i višednevne odgojno-obrazovne aktivnosti: izlete, ekskurzije i
druge aktivnosti koje su isključivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog
plana i programa.
Za svaku aktivnost Škola će izraditi detaljan program s ciljevima, načinom realizacije,
vremenikom, troškovnikom, načinom financiranja i vrednovanja, te zatražiti pisanu suglasnost
roditelja.
Za svaku aktivnost Škola uz voditelja osigurava i pratnju sukladno broju učenika.
Program aktivnosti je dio godišnjeg plana i programa rada Škole i školskog kurikuluma.
9.1. Izleti i ekskurzije
Stručni aktiv: EKONOMSKA GRUPA PREDMETA I UGOSTITELJSTVO
Voditelj: Kristina Tenčić Lazarić, prof.
Stručne ekskurzije:
Razred
Mjesto odlaska
Vrijeme odlaska
Nositelj aktivnosti
organizacije
Svrha odlaska
III.d, IV. d
Zagreb/Pula
travanj 2010.
Smotra V T
I. t, II. t
Zagreb/ Rijeka
prosinac2008. ili
veljač a 2010.
I. gh, II.gh, III.
gh
Zagreb
Listopad 2009.
Voditelji
vježbeničkih
tvrtki
Prof. ekonomske
skupine
predmeta u
trgovini
Prof.
ugostiteljskog
posluživanja i
kuharst va
Posjet većem
hipermarketu
Jesenski velesajam
Maturalna putovanja:
Razred
III. d
II. gh t
Voditelj
Vesna Petrović
Pina Verbanac
Svrha
Maturalno putovanje
Stručni aktiv: STRANI I KLASIČNI JEZICI
Voditelj: Mirjana Hrvatin, prof.
Rekreativni izleti:
Razred
Sudionici
interkulturalne
suradnje s
Italijom
Mjesto odlaska
Vrijeme odlaska
Schio
(Vicenza)
06.-10.
listopada
2009.
Nositelj aktivnosti
organizacije
Prof. talijanskog
jezika
Svrha odlaska
Interkulturalna
suradnja s Italijom
temeljem Protokola o
suradnji SŠMB i
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
71
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Za s ve
zainteresirane
učenike
Graz
(Austrija)
Školski kurikulum 2009.-2010.
travanj
2010.
Prof. njemačkog
jezika
TRON
Upoz navanje
znamenit osti i
razgovor na
njemačkom jeziku
Stručni aktiv: ELEKTROTEHNIKE I FIZIKE
Voditelj: Željko Brenčić, prof.
Stručne ekskurzije:
Razred
Mjesto odlaska
Vrijeme odlaska
Nositelji
aktivnosti
organizacije
Svrha odlaska
I.e, I.o, I. f
Trst
Listopad/Studeni
2009.
Nastavnici
fizike i kemije
Znanst veno
eduka
cijski centar
Trst
elektro
usmjerenje
Ljubljana
Ožujak 2010.
Nastavnici i
razrednici
elektrotehnike
elektro
usmjerenje
Plomin
i
Labin
Veljača 2010.
Miladin Popović
Nijaz Alagić
Edukacijski
centar
Hiža
eksperimentov
Posjet TE
Plomin
i Elektroistri
elektro
usmjerenje
Koromačno
Travanj 2010.
Nastavnici
elektrotehnike
Posjet Holcimu
elektro
usmjerenje
i
gimnazija
elektrousmjerenje
Zagreb
Travanj 2010.
Nastavnici
fizike
Dani instituta
fizike
Učka
Rijeka
S vibanj 2010.
Željko Brenčić
Nastava u
prirodi
Tehnički
fakultet Rijeka i
Zlatni rez
elektrousmjerenje
Potpićan,
Rockwool
Ožujakl 2010.
Ivica Komadina
Đani Brajković
Priredbe, izložbe, susreti
Sadržaj aktivnosti
Vrijeme realizacije
Nositelji aktivnosti
Sajam obrtništ va Istre u Puli
Sajam elektrotehnike u
Ljubljani
Studeni 2009.
Ožujak 2010.
Sajam Info – Interliber – Educa
Studeni 2010.
Predavanje o vodi
Predavanje povodom Dana
Planeta i zaštite okoliša
Travanj 2010.
Travanj 2010.
Nastavnici praktične nastave
Nastavnici strukovnih
predmeta i razrednici elektro
razreda
Nastavnici informatike i
razrednici
Željko Brenćić
Željko Brenčić
Predavanje o djelovanju
lijekova
Studeni 2009.
Željko Brenčić
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
72
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Stručni aktiv: DRUŠTVENE SKUPINE PREDMETA
Voditelj: Husein Hadžalić, prof.
Izleti, izložbe
Sadržaj aktivnosti
Vrijeme realizacije
Nositelji aktivnosti
Izložba – prigodno postavljena
u Zagrebu
Izložba – prigodno postavljena
u Labinu
Izložba – Aquilea (It alija)
2010.
Nastavnici povijesti i likovne
umjetnosti
Nastavnici povijesti i likovne
umjetnosti
Nastavnici povijesti i likovne
umjetnosti
Razred
Svrha
Voditelj
I. razred
Posjeta Povijesnom muzeju u Puli
Nastavnici povijesti
2010.
Ožujak-travanj 2010.
Stručni aktiv: KEMIJA – BIOLOGIJA – GEOGRAFIJA
Voditelj: Karmen Diminić Milevoj, prof.-mentor
Stručne ekskurzije:
Struke / razredi
Mjesto odlaska, svrha
I. razredi
četverogodišnje škole
Vrijeme
odlaska
GIMNA ZIJA
kemija, biologija geografija
UGOS TITE LJS TV O,
EKONOMIJA I TRGOV INA
Posjet znanst venom centru u
Puli
(AQUARIUM)
i
Zagrebu(ZOO)
Zagreb (TE HNIČK I MUZE J)
Zaštićeni krajolici
Hrvatske
Posjet
sajmovima
i
gospodarskim subjektima
Listopad
Studeni
GIMNA ZIJA
kemija, biologija geografija
Stručne ekskurzije
ili terenska nastava
SVI
Posjet prirodnim i kulturnim
znamenit ostima Hrvatske
S vibanj
GIMNA ZIJA
kemija, biologija geografija
Škola u prirodi
Lipanj
Nositelj
aktivnost
-
Studeni
Prosinac
Veljača
Ožujak
Travanj
AKTIV
Natjecanja:
Grupa-aktivnost
Broj učenika
KEMIJA
BIOLOGIJA
GEOGRAFIJA
15 - 30
20 - 40
20
GLOBE
SEMEP
12
10
Voditelj
Mira Hrvatin, prof.savjetnik
Sandra Juran, prof.
Karmen Diminić Milevoj, prof.mentor
Čeda Perko, prof.
Mira Hrvatin, prof.-s avjetnik
Stručni aktiv: HRVATSKI JEZIK
Voditelj: Božica Višković, prof.
Priredbe, izložbe, susreti, natjecanja
Sadržaj aktivnosti
Školske priredbe
Cilj aktivnosti
Aktivno sudjelovanje
u obilježavanju važnih
datuma
Vrijeme realizacije
Prema programu naše
škole
Nositelji aktivnosti
Voditelji i učenici
uključeni u slobodne
aktivnosti
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
73
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
D
E
O
F
Sajam knjiga u P uli;
posjet S veučilišnoj
knjižnici Pula
Pogledati novosti na
sajmu, mogućnost
povoljnije kupnje
knjiga, upoznati rad
velike knjižnice radi
snalaženja na studiju
Studeni 2009. godine
Učenici IV. i IV.
(koji izraze želju) sa
svojim prof. hrv. j. i
knjižničarkom
Sajam knjiga Interliber
Zagreb; posjet
Nacionalnoj
sveučiilšnoj knjižnici u
Zagrebu
Pogledati novosti na
sajmu, mogućnost
povoljnije kupnje
knjiga, upoznati rad
velike knjižnice radi
snalaženja na studiju
Prema nadnevk u
održavanja Interlibera
Učenici IV. i IV.
(koji izraze želju) sa
svojim prof. hrv. j. i
knjižničarkom
Susret s književnikom
– prema odabiru
učenika
Razgovor s
književnikom o
stvaralačkom radu
Početak 2010. godine
Sudjelovanje na
Lidranu i ostalim
smotrama
Njegovanje pisanog i
govorenog
izražavanja
Prema nadnevcima
određenih natjecanja i
smotri
Odlazak na kazališne
predstave vezane za
program rada-po
mogućnosti
uprizorena književna
djela
Upoz navanje sa
scenskom umjetnosti
i plesom
Prema rasporedu
kazališta u Rijeci, Puli,
eventualno Zagrebu
Zainteresirani učenici
iz svih razreda i
njihovi prof. te
knjižničarke
Zainteresirani
učenici,njihovi
profesori i nositelji
slobodnih aktivnosti
Zainteresirani
učenici-po
mogućnosti ne cijeli
razredi radi
održavanje nastave-s
voditeljima
Odlazak na neku od
likovnih izložbi prema
odabiru učenika
Upoz navanje s
likovnom
umjetnostima
Odabrati nakon uvida u
kataloge
Zainteresirani učenici
1. razreda, vezano
uz plan rada
Sudjelovanje na
natjecanju iz
hrvatskoga jezika
Pokazati znanje na
natjecanju
Početak 2010. god.
Učenici i njihovi
voditelji koji pokažu
interes za natjec anje,
dobre rezultategimnazijalci i
tehničari
Povezivanje nastave
književnosti i jezika s
fizikom
U dogovoru s
nastavnicima fizike
S veobuhvatan pristu
stvaralačkoj osobi
Proljeće 2010. godine
(ovis no o vremenu jer
uključujemo terensku
nastavu)
Odabrani učenici iz
obje grupe slobodnih
aktivnosti i njihovi
voditelji u suradnji s
nastavnicima fizike
Aktiv, knjižničarke,
ekonomist (kod
Balote), eventualno
prof. geografije ili
povijesti te učenici
zainteresirani za rad
na projektu.
Projektna nastava
Večer poezije uz
godinu astronomije
Djelo i rad odabranog
književnika –
predlažemo vez anog
za Istru – Balota,
Nazor, Kumičić ili
Gervais – po izboru
učenika
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
74
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Stručni aktiv: MATEMATIKA
Voditelj: Đani Žufić, prof.
Stručne ekskurzije
Plan stručnih ekskurzija
Mjesto obilaska, svrha
Struke / razred
I. razred čet verogodišnje
škole (I.e)
III. raz red gimnazije (III.f)
III. raz red gimnazije (III.f)
III. raz red čet verogodišnje
škole (III. e)
Posjet znanst venom
centru u Trstu
Rim – kulturna i povjesna
baština
Maturalno putovanje
Vrijeme
Nositelj
studeni
Roberta GerminMileta
Đani Žufić
studeni
kolovoz - rujan
Đani Žufić
Ticijana Šumberac
Natjecanja
Grupa – aktivnost
Broj učenika
Festival matematike
Natjecanje iz matematike
Voditelj
12-15
10
- aktiv matematike
- aktiv matematike
Stručni aktiv: STROJARSTVO
Voditelj: Davide Juvan, dipl.ing.stroj.
Stručne ekskurzije:
Razred
Mjesto odlaska
Vrijeme odlaska
Nositelji aktivnosti
Svrha odlaska
I.A
Pula
rujan 2009.
OBRTNIČK I
SAJAM
I.A, II.S, II.A
Roč
drugo pol.
strojari
električari
Zagreb
drugo pol
Elvis Miletić, prof.
Igor Zulijani
Nevio Faraguna, prof.
Elvis Miletić, prof.
Nevio Faraguna, prof.
Elvis Miletić, prof.
Sadržaj aktivnosti
Prezentacija učeničkih radova
radionice
Vrijeme realizacije
LIJEVANJE
BIAM
Nositelj aktivnosti
šk. 2009./10. drugo polugodište
Elvis Miletić, prof.
Igor Zulijani
Nevio Faraguna, prof.
Natjecanja:
Grupa – aktivnost
Instalater grijanja i klimatizacije
Broj učenika
2
Voditelji
Elvis Miletić, prof.
Igor Zulijani
*Napomena:
Pri organizaciji i provedbi školskih izleta, ekskurzija i maturalnih putovanja obavezni smo pridržavati se Pravila za
provedbu školskih izleta ekskurzija kao i dodatnih pojašnjenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.Škola može sama
naručivati prijevoz za terensku nastavu ili drugi prijevoz učenika iz jednog mjesta u drugo, ali kada se koriste i druge usluge
pored prijevoza (ulaznice, karte za kazalište, obilazak grada s razgledom, a posebno kada je uključen obrok ili noćenje) mora se
uključiti putnička agencija registrirana za pružanje turističkih usluga. Ispunjenost propisanih uvjeta za provedbu izleta ili
ekskurzija utvrđuje ravnatelj i na osnovu toga sklapa ugovor s odobrenim ponuditeljima. Pri provedbi narečenih planova izleta i
ekskurzija vodit će se računa da učenici ne opterete.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
75
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
11. PROJEKTI ŠKOLE
11.1. Školski projekti
ŠKOLS KI PROJE KTI
Obrazovni projekt:
„NAŠ PUT U KREI RANJU KV ALITETNE ŠKOLE“
Rad s učenicima
DANI OTVORENIH VRATA
Informiranje učenika i roditelja osmih
razreda osnovnih škola Labinštine o
mogućnostima nastavka obrazovanja za
pojedina zanimanja u Školi te izrada
informativnog materijala;
KARIJERNI KUTAK
PLAVI SANDUČIĆ
- posebni oblik komunikacije i
savjetovanja učenika;
EDUKACIJSKO-TERAPIJSKI RAD
- Moja slika kvalitetnog razreda
- Kako reći ne u problematičnim
situacijama
- Potrebe - kako si možete pomoći da
dobijete što stvarno želite
- Moja slika kvalitetnog odnosa
- Kako mogu efikasno učiti
- Primjena timsko-suradnič kog učenja u
nastavi
PROGRAM „USPJEŠAN UČENIK“ –
TRENING SOCIJALNIH VJEŠTINA
SIGURNOST U PROMETU - tematsko
predavanje za učenike III. i IV. razreda
Rad s nastavnicima
Program edukacije:
PUT KA KVALITETNOJ
ŠKOLI – ŠKOLI BEZ PRISIL E
Program seminarskog učenja:
TEORIJE IZBORA
Rad s roditeljima
INDIVIDUALNO-SAVJETODAVNI RAD S
RODITELJIMA
EDUKACIJSKO –TERAPIJSKI RAD S
RODITELJIMA
RODITELJI I DJECA – GRANICE SLOBODE I
ODGOVORNOSTI
- tematsko predavanje za roditelje
Prva faza:
I. Unutarnja snaga razreda
II. Timsko učenje
III. Kvalitetna škola
Treća faza:
I. Praćenje razvoja škole
SAMOVREDNOVANJE
PREVENCIJA NASILJA U ŠKOLI
- tematsko predavanje za roditelje
Ekološki projekt:
Projekt “ŠKOLA ZA OKOLIŠ”
Projekt „Naš put u kreiranju kvalitetne škole“
Ciljevi: usmjereni su na proces kroz koji se postepeno mijenja sustav odnosa u školi, a odnosi se na:
raz voj učiteljevih vještina i metodičkih postupaka koji imaju za cilj povećanje uspješnosti
svakog sudionika u odgojno-obrazovnom proc esu,
raz voj komunikacije sa naglaskom na uzajamno k valitetnom zadovoljavanju osnovnih ljudskih
potreba
raz voj identiteta škole i vrtića koji se osniva na načelima aktivne suradnje
raz voj vizije kontinuiranog unapređenja odgojno-obrazovne uspješnosti
Sadržajni ciljevi projekta: Ovi ciljevi se kroz program ost varuju u procesu raz vijanja vještina i načina
rada kojima sudionici mogu usmjeriti s voj rad na uspjeh:
kako motivirati učenike da se osobno uključe u život i rad škole
kako raz vijati uzajamno poštovanje u odnosima sa djecom
kako pomoći djeci da raz vije odgovorno ponašanje
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
76
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
-
kako odstraniti neuspjeh iz programa
kako eliminirati disciplinske probleme
kako djelot vornim tehnik ama uključiti rodit elje i zajednicu u rad šklole
kako primjenom tih spoznaja dolazimo do stimulativne psihos ocijalne klime (raz vijanje
kvalitetne komunikacije između s vih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, poticanje
unutrašnje motivacije,poticanje suradnje na s vim razinama,osposobljavanje sudionika za
kreativno rješavanje problemskih situacija)
Sadržaj programa: Sadržaj programa se sastoji od tri faze:
Prva faza se sastoji od tri seminara koji se provode unutar jedne godine:
I. Unutra šnja snaga razreda
- podučiti i osvježiti razine i uvjete međusobne komunikacije
- upoznati elemente teorije izbora: s vijet k valitete, ljudske potrebe, suradnju, samoprocjena
II. Timsko suradno učenje
-primjena tehnike timskog suradnog uč enja u obrazovnom procesu
-upoznavanje sa elementima vođenja
III. Kvalitetna škola
- razmjena iskustava polaznika u primjeni do sada stečenih znanja (pismeni i usmeni prikaz
primjene znanja s vakog polaznika)
- upoznavanje s elementima k valitetne škole/ vrtića –škole/ vrtića bez prisile i elementima
ocjenjivanja
Tim susretom se završ ava prva faza programa uz podjelu pot vrda da je polaznik uspješno
savladao opisan program.
Druga faza namijenjena je onima koji su nakon prve faze odlučili nastaviti s procesom u koji
su uključeni ravnatelj, stručna služba i najmanje polovina učitelja /odgajatelja.
Sastoji se od nova tri seminara :
IV. Osobno sam na putu ka kvaliteti
Ovaj seminar usmjeren je na osobnu k valitetu u primjeni teorije unut rašnje motivacije, te kako
to isto postići sa svakim pojedinim učenikom.
V. Moja škola - kvalitetna škola
Na ovom seminaru zadatak je osmisliti viziju škole kao k valitetne škole na planu djelovanja,
odnosa i slike (imidža) škole kako unutar tako i van nje.
VI. Samoprosudba
Ovim seminarom zaokružuju se postignuća sa jasnim elementima samoprocjene: što se
željelo postići i do kuda se stiglo. Provjeravaju se zadaci i ciljevi, a određuje se pravac onoga
što nam je važno.
Na kraju ove faze polaznici dobivaju pot vrde o stečenim
znanjima i vještinama.
Metode rada: Svih šest seminara su vikend seminari, traju s vaki po 24 školska sata. Predstavljaju
kombinaciju doživljajno iskust venih radionica, predavanja i poduč avanja kroz dinamičnu aktivnost svih
sudionika seminara.
Način vrednovanja: Evaluacije polaz nika seminara
- uvijek i iznova korisnost svih informacija
- izlazak iz nezadovoljst va ka zadovoljst vu kroz samoprocjenu
- vrlo dragocjena zajednička realizacija s vih zadataka uz teorijsku potkrepljenost
- drugačiji pogled na zadatak školstva uz postizanje pomaka u radu prema k valiteti
- poticaj da ustrajem u k valitetnijem radu kroz primjenu novih ideja, uvjerenja i metoda
- novi i drugačiji pogled na rad i odnosi prema kolegama koji se temelji na međusobnoj
suradnji, poštovanju i povjerenju
Namjena: Cjelokupni program trajno je usmjeren na poticanje i održ avanje proc esa u stvaranju uvjeta
za kreiranje k valitet ne škole kroz:
- mjenjanje uzajamnih odnosa u školi
- voditeljsko upravljanje
- samoprosudbu
- metode suradnog učenja.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
77
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Projekt „Uspješan učenik“ - trening socijalnih vještina
EDUKACIJS KI RAD SA UČENI CIMA
Voditelji programa: Irena Crvak, prof.pedagog-savjetnik; Mirjana Dobrić,prof.psiholog- savjet nik
Ciljevi projekta:
Osnaživanje djece i mladih za snalaženje u s vakodnevnim situacijama kroz učenje i vježbanje
socijalnih vještina
Podržavanje prosocijalnog ponašanja i promicanje pozitivnog raz voja mladih
Prevencija neprihvatljivog ponašanja i postizanje učinkovite socijalne integracije djece i mladih
Sadržajni ciljevi projekta:
Raz vijanje pozitivne slike o sebi
Raz vijanje odgovornosti za vlastito ponašanje
Poticanje i raz vijanje mašte i kreativnosti
Raz vijanje razumijevanja vlastitih osjećaja, potreba i želja
Upravljanje vlastitim postupcima
Us vajanje socijalnih i komunikacijskih vještina
Raz vijanje socijalne kompeterncije
Raz vijanje zajedništ va i suradnje
Raz vijanje razumijevanja osjećaja potreba i želja drugih
Uvažavanje zahtjeva i pravila
Sadržaj programa: Program se provodi u 20 radionica u 2 ciklusa. Ciklusi su strukturirani kroz
sljedeće teme:
Prvi ciklus:
Radionica-Uvodna-predstavljanje proigrama, motivacija sudinika i ugovaranje
Radionica-Upoznavanje i samopredstavljanje
Radionica-Slušanje
Radionica-Slušanje, izražavanje neslaganja i argumentiranje
Radionica-Rješavanje problema
Radionica-Rješavanje problema-postavljanje ciljeva
Suradnja
Radionica-Odolijevanje pritisku vršnjak a
Radionica-Prepoznavanje i iskazivanje osjećaja
Radionica-Empatija
Radionica- Nošenje sa stresom
Radionica-Kontrola ljutnje
Radionica-Samopoštovanje
Radionica-Završ na (evaluacijska) radionica
Drugi ciklus:
Radionica-Ponavljanje sadržaja i dobitaka iz prvog ciklusa tema
Radionica-Samopoštovanje
Radionica-Krivnja i sram
Radionica-Kontrola ljutnje i iskazivanje osjećaja
Radionica-Osjećaj sreć e i evaluacija
Radionica-Aplikacija vještina u novim životnim sredinama
Metode rada:
Metoda strukturiranog učenja uz korištenje četiri komponente strukturiranog učenja:
Učenje po modelu
Igranje uloga
Feedback
Prijenos i podržavanje naučenog u s vakodnevnom životu
Način vrednovanja: Evaluacija programa provoditi će se kroz :
evaluaciju s vakog susreta - evaluacijskim pitanjima i upitnicima sa nedovršenim
rečenicama
završna evaluacija-evaluacijska radionica - os vrt na cijeli ciklus radionic a
evaluacija ishoda-procjena postignutih promjena u ponašanju
evaluacija načina vođenja - provodi se putem supervizije
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
78
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Pripremne aktivnosti za provođenje programa
Faze :
Razrada programa
Izrada prezentacije programa za korisnike
Prikaz prezentacije za korisnike programa (učenike), za nastavnike i roditelje učenika.
Namjena: Program je namjenjen populaciji mladih srednjoškolskog uzrasta i ostvaruje se kroz
radionice (grupa do 12 polaz nika).
Karijerni kutak
Edukacijsko-sa vjetodavni rad s mladima
Voditelji programa: Irena Crvak, prof. pedagog-savjetnik; Mirjana Dobrić, prof. psiholog savjetnik
Cilj projekta: Postizanje veće konkurentnosti mladih na tržištu rada i aktivnije uključivanje u procese
obrazovanja i zapošljavanja.
Sadržajni ciljevi projekta:
- informiranje o mogućnostima stjecanja dodatnih znanja, kompeterncija i vještina za uspješniji
nastup na tržištu rada
- postizanje s vijesti o značenju aktivne uloge kod planiranja karijere
- pruž anje stručne pomoći i potpore u:
o prepoznavanju vlastitih osobina karakteristika i potencijala
o otkrivanju profesionalnog cilja
o planiranju profesionalnog puta
o ostvarenju poduzetničkih ideja
o (samo)zapošljavanju
- podizanje s vijesti o značenju cjeloživotnog učenja
- podizanje s vijesti o korisnim mehanizmima potpore na području planiranja i raz voja karijere,
poduzetništ va i različitih mogućnosti (samo) zapošljavanja te s tim posredno doprinositi
stvaranju novih k valitetnih radnih mjesta u lokalnoj sredini
- odabir sudionika za:
o uključivanje u programe obrazovanja, osposobljavanja
o radionice, okrugli stolovi
o sudjelovanje na promocijskim priredbama (Dan karijera, Sajam poslova itd.)
Sadržaj programa:
Kako napisati životopis
Kako se predstaviti na intervjuu
Moja idealna karijera
Rješavanje sukoba na radnom mjestu
Osnove radnog prava
Komunikacijske vještine
Individualni savjetodavni rad
Metoda rada: Metoda rada obuhvaća doživljajne radionice kroz doživljajno učenje za što se koriste
individualne i grupne tehnike rada (promat ranje, aktivno slušanje, igranje uloga, rješavanje sukoba,
grupne igre). Cjelokupni rad u radionicama organiziran je kroz aktivno sudjelovanje s vih sudionika
putem kratkih izlaganja, rasprava, razmjene mišljenja i iskustava, grupnog rada i individualnog rada.
Kori snici programa:
- srednjoškolci
- studenti
- mladi nezaposleni
- tražitelji prvog zaposlenja
- učenici koji su prekinuli školovanje.
Vrijeme realizacije programa:
- karijerni kutak radit će 2 dana u mjesecu po 2 sata
- radionice
- savjetovanja,
Suradnici u projektu: stručni suradnici, voditelji Projekta, Obrt nička komora, Istaknuti obrtnici i
poduzetnici, učenici i bivši učenici.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
79
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Način vrednovanja: Evaluacija procesa putem evaluacijskih upitnika kojima će se ispitivati
zadovoljst vo korisnika ovim programom.
ŠKOLA ZA OKOLIŠ
VODITELJI CE: Čeda Perko, Mira Hrvatin i Karmen Diminić Milevoj, Sandra Juran
BROJ UČENIKA: 60
CILJ:
Uključiti što više z ainteresiranih i učenika kako bismo senzibilizirali ekološku s vijest kod mladih
ljudi.
Približiti učenike prirodi kako bi shvatili važnost zaštite i očuvanja prirodne baštine.
Približiti učenicima raz ne tehnologije kako bi shvatili da je moguće ost variti suživot tehnologije i
prirode.
Omogućiti učenicima rad na terenu kako bi istraživanjima stjecali znanja.
Ostvariti suradnju sa relevantnim strukturama na nivou grada i županije.
Omogućiti učenicima da rezultate s voga rada prezentiraju široj društ venoj zajednici
Omogućiti učenicima vezu sa s vijetom (INTERNE T) kako bi razmjenom podataka s hvatili
važnost očuvanja okoliša globalno.
Omogućiti učenicima k valitetno provođenje slobodnog vremena u ok viru društ veno korisnog
rada.
AKTIV NOSTI:
školski projekti prema željama učenika, a planiramo se baviti zaštitom prirodne i kulturne
baštine Labinštine
suradnja s „ZDRAV IM GRA DOM“ LAB IN
suradnja s udrugama „P UT“, „LIBURNA “
suradnja sa školom“TRON“ iz SCHIA – ITALIJA
11.2. Međunarodni projekti
MEĐUNARODNI PROJEKTI
PROJEKT ŠKOLE DEMOKRACIJE-VIJEĆA MLADIH
Suradnja s Kraljevinom Norveškom, Općina Sandnes
PARTNERS TVO SA ŠKOLOM „BERUFSKOLLEG“, Opladen
Suradnja s Njemačkom, Grad Leverskusen
INTERKULTURALNA SURADNJA S LICEO SCI ENTIFI CO „TRON“, Schio
Suradnja s Italijom, Općina Schio
PROJEKT EU LEONARDO DA VINCI
Partnerst vo s LICEO SCI ENTIFICO „TRON“, Schio
Usavršavanje nastavnika iz strukovnom obrazovanja u primjeni novih tehnologija
SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA „ANDRAS JELKY“, Baja
Suradnja s Mađarskom, Grad Baja (u planu)
“SEMEP -UNES CO“ i „GLOBE“
Međunarodni ekološki programi i projekti
AWERES
Obrazovanje i os vješćivanje o novim iz vorima energije
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
80
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Međunarodna suradnja s Norveškom
www.ssmb.hr
www.labin.hr/lzg
www.sandnes.kommune.no
www.facebook.com ([email protected])
NAZIV PROJEKTA: Škola demokracije-vijeće mladih
SJEDIŠTE: Srednja škola Mate Blažine – Labin
DIREKTOR TEČAJA I NACIONALNI KOORDINATOR: Čedomir Ružić, prof.
BROJ UČENI KA: Škola demokracije je u s vojim redovitim godišnjim susretima od 1998., početno u
Motovunu, a potom u Labinu, okupljala s vake godine 50-60 sudionika, što učenika osnovnih (od 10 do
13 godina) i srednjih škola (od 14 do 18 godina) Republike Hrvatske, Norveške i Bosne i Hercegovine
te njihovih voditelja (najmanje dva po grupama, oko 15 godišnje), predstavnika Zdravih gradova (po 5
godišnje), lokalne vlasti i društ venih institucija. Posljednjih 8 godina se u hrvatskim gradovima provode
Gradska vijeća mladih po uzoru na one viđene u norveškom Sandnesu. Od 2006. godine suradnja
između Labina i norveškog Sandnesa širi se sa debatnih klubova i gradskih vijeća mladih na ostale
školske aktivnosti i projekte – scensku umjetnost i ekoločki projekti.
SUDIONICI: Sudionici međunarodnog projekta su učenici i nastavnici, predstavnici osnovnih i srednjih
škola (Metković a, Slavonskog Broda, Varaždina, Vinkovaca, Dubrovnika, Pule, Pazina, Rijeke, Opatije,
Slatine, Obrovc a, Makarske, Splita, Zagreba, Oroslavlja, Poreča, Zaboka, Buja, Ražanca, Čakovc a,
Čazme...), Zdravih gradova RH te predstavnici lokalne zajednice Grada Sandnesa i Grada Labina,
školskih i učeničkih vijeća te Gradskih vijeća mladih RH i grada Sandnesa (Norveška).
NAMJENA AKTIV NOSTI: Povezivanje naših i inoz emnih sredina na promociji društ vene uključenosti
mladih, razmjene rada, dijaloga, suradnje i interkulturalizma. Međunarodna radionica je namijenjena
učenicima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola okupljenih u Vijećima učenika, Gradskim vijećima
mladih, debat nim klubovima, nevladinim udrugama i sl. od 1977.
INICIJATIVA: Ministarsta vanjskih poslova K raljevine Norveške, Hrvatska mreža zdravih gradova,
Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar"-Zagreb, Motovunske škole unapređenja zdravlja, projekta
Labin-zdravi grad i Sandnes-zdravi grad, Grada Labina, Istarska županije, a u organizaciji Srednje
škole Mate Blažine i projekta Labin-zdravi grad.
SVRHA I CILJ: Poticanje interesa za širenje demokratskih procesa mladih s vih uzrasta;
osposobljavanje mladih za aktivnu društevnu participaciju u demokratskim uvjetima u RH; obrazovanje
mladih za eurointegracijske procese.
AKTIV NOSTI:
Poticanje kontinuiranog rada s mladima za njihovo što aktivnije uključivanje učenika u društ veni život u
različitim sredinama i jednogodišnji sus reti i razmjene iskustava kroz radionice i prezent acije,
metodama i tehnikama suvremenog učenja i kritičkog mišljenja. Poticanje suradnje s Mrežom zdravih
gradova u zemlji i inoz emst vu. Organizacija međunarodnih workshopova za osposobljavanje
nastavnika, učenik a osnovnih i srednjih škola i predstavnika lokalne samouprave.
Poticanje međunarodne i interk ulturalne suradnje i priprema za s udjelovanje u uč eničkim i gradskim
vijećima mladih na gradskoj, općinskoj, regionalnoj i državnoj razini. Unapređivanje komunikacija i
suradnja među sudionicima seminara te pružanje podrške raz voju civilnog društ va i st varanju kulture
dijaloga.
NAČIN REALI ZACIJE: Trodnevni međunarodni tečajevi/radionice u sklopu Motovunske škole
unapređenja zdravlja u našoj školi u prvom tjednu srpnja mjeseca.
PROJEKTNI TIM: Čedomir Ružić, Laura Kokot, Ana Paliska, Irena Crvak, Mirjana Dobrić, Delfina
Arapović (vanjski suradnik), Eni Modrušan (vanjski suradnik).
BUDŽET PROJEKTA: 20. 000, 00 kn
IZVORI FINANCIRANJA: U pot punosti vanjski: Mreža zdravih gradova Republike Hrvatske,
Ministarst va znanosti, obrazovanja i športa, Županija istarska, Grad Labin i sponzori.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
81
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
INDIKATORI KV ANTITETE I KVALITETE: Broj obuhvać enih uč enika – djece i mladih iz različitih
sredina, nastavnika, mentora, predstavnika društ venog i međunarodnog okruženja u poticanju značaja
i učenja mladih za vrijednosti i ciljeve uzajamnsti na promicanju standarda demok racije te sudjelovanja
i postignuća u tome.
OČEKIVANI REZULTATI: neformalno učenje, cjeloživotno učenje, uključivanje mladih u partnerske
odnose, društ veni angažmani.
Napomena:
Vlasništvo nad projektom (copyright) u pravilu ima Škola koja obvezno/neobvezno rezultate istog stavlja na svoju web stranicu
na javnu uporabu.
Partnerstvo sa školom „Berufskolleg“ Opladen
www.ssmb.hr
www.bk-opladen.de
Godine 1996. na inicijativu gospođe Aleksandre Stipetić, učiteljice hrvatskog jezika u školama u
Leverkus enu i Opladenu, inicirano je buduće partnerst vo između Srednje škole Mate Blažine Labin i
srodne škole B erufskolleg Opladen iz Njemačke koje je na samom početku bilo zamišljeno kao
mogućnost zbližavanja grupa učenika iz obje škole kroz zajednički rad na sanaciji jedne stare
seoske škole u okolici Labina koju bi kasnije zajednički koristili.
Godine 1997. -1999. intenzivno se radi na traženju odgovarajuće zgrade u okolici Labina, ali se
na kraju zbog brojnih teškoća ipak odustaje od prvotne zamisli, pa se počinje razmišljati o
drugim oblicima buduće suradnje.
U lipnju 1999. prilikom posjeta gosp. Hermanna Bertholda Schreibera Srednjoj školi Mate Blažine
Labin dogovoreno je da bi težište buduće suradnje trebala biti razmjena učenika i organiziranje
učeničke prakse u školama i poduzećima u Njemačkoj.
Od 14. do 19.11.1999. - P osjet delegacije Srednje škole Mate Blažine Labin u sastavu ravnatelj
Škole Čedomir Ružić i voditelj radionice praktične nastave Elvis Miletić Berufskollegu iz Opladena.
Tom prilikom s ravnateljem škole Berufskolleg gosp. Schnickmannom dogovoreni su detalji buduće
suradnje.
Dana 26.04.2000. ravnatelj SŠ Mate Blažine Čedomir Ružić i labinski gradonačelnik Tulio Demetlika
s jedne strane, te gosp. Hermann Berthold Schreiber s druge strane potpisali su Sporazum o
partnerst vu između dviju škola.
Ciljevi:
- poticanje razmjene učenika, nastavnika i članova školske uprave:
- organiziranje prakse za učenike;
- razmjenjivanje metoda poučavanja i učenja;
- istraživanje i ispitivanje met oda za raz vijanje zajedničkih jedinica Kurikuluma;
- poticanje kvalitetnih projek ata s parnerskom školom.
Ovaj Sporaz um osigurava da učenici
- stječu stručno obrazovanje kroz iskustva u inozemst vu;
- da razumiju i uvažavaju kulturne vrijednosti partnera;
- da poboljšaju s voju sposobnost komunikacije na jeziku partnera.
Za vrijeme ljetnih praznika 2000. godine grupa od 6 učenika ekonomske, elektrotehničke i strojarske
struke naše škole boravila je u Opladenu, gdje su u suvremeno opremljenim radionicama
tamošnjih t vornica – Federal Mogul, Möller Kolleg und Bayer obavljali ljetnu praksu u trajanju od tri
tjedna.
Tijek om 2000. i 2001. godine planiralo se nastaviti partnerst vo kroz zajednički projekt «Sunce je naš
partner» u sklopu programa «P utevi mladih u Europi» kojega financijski podupire Zaklada Robert
Bosch. Tema projekta bila je zajednička razrada mogućnosti za integraciju solarne tehnike na bazi
fotovoltaika u proiz vodnji struje, te za integraciju upravljačke tehnike za pokretanje i dirigiranu uporabu
planiranih uređaja. Cilj ovog projekta bio je da kroz dva uz vratna projektna tjedna u Leverkusenu
i Labinu
miješane grupe učenika od po 10 učenika iz obje škole zajednički isplaniraju i razrade
točan opis tehničkih uređaja koji će se kasnije sastaviti i koristiti u obje škole, a z atim i testirati kroz
duži period.
Od 18. 02.2002. do 22.02.2002. Delegacija iz Srednje škole Mate Blažine i Grada Labina (Željko
Brenčić, Luč ano Tenčić i gradonačelnik Labina Tulio Demetlika) i delegacija Strukovne škole Šiška iz
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
82
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
Ljubljane posjetile su Berufskolleg Opladen gdje se u ok viru proširenog partnerst va triju škola
razgovaralo o
projektu izgradnje
obrazovnog centra za elektrotehničku struku, odnosno o
mogućnostima pronalaženja financijskih sredstva.. Podršku u planiranju / realizaciji obraznog centra
obećao je i Moeller-Kolleg (Centar za obraz ovanje) u Sankt A ugustinu i Moeller GmbH
(proiz vodnja).
Godine 2002. - Nastavnik elektrotehničke struke Ivica K omadina sudjelovao je na struč nom s eminaru
u Moeller-K ollegu.
Rujan 2002.- grupa od 10 učenik a iz gimnazije, ekonomskog i elektrotehničkog usmjerenja z ajedno s
profesoricama njemačkog jezika Elvianom Frančula Tenčić i Vesnom Pet rović boravila je tjedan
dana u Opladenu, gdje su u partnerskoj školi Berufskolleg s vakodnevno s udjelovali u nastavi tz v.
europskog razreda (gimnazijalci i ekonomisti), te u teoretskoj i praktičnoj nastavi elektrotehničkog
usmjerenja (elektrot ehničari).
Godine 2003. dogovoreno je da će se nastavak suradnje i partnerst va dviju škola odvijati kroz
organiziranje maturalnih putovanja učenika iz Njemačke u Istru – Labin i Rabac, u ok viru kojega
će učenici posjetiti školu u Labinu.
Dana 17.05. 2004. - Grupa od 27 učenika ekonomskog usmjerenja i 2 nastavnika iz partnerske škole
Berufskolleg Opladen u sklopu s vog maturalnog putovanja u Rabac posjetila je našu školu.
Nekoliko mjeseci prije ovog posjeta učenici partnerskih škola uspostavili su prve kontakte preko email dopisivanja, a nakon upoznavanja i druž enja u Labinu i Rapcu neki od njih nastavili su
dopisivanje.
Kroz takav oblik suradnje mladi stiču dragocjena iskustva u međusobnoj komunikaciji, što im
pomaže u boljem razumijevanju, a time i prihvaćanju globalnih ciljeva kojima teži današnje
društ vo.
Suradnja i partnerst vo između dviju škola nastavlja se.
Interkulturalna suradnja s Italijom
www.ssmb.hr
www.tron. vi.it
www.exposcuola.it
www.culturalpeadria.net
www.learningvillage.culturalpeadria.net
www.egs -progetto.it
NAZIV P ROJEKTA: Interkulturalna suradnja S rednje škole Mate Blažine-Labin (Hrvatska) i Licea
Scientifica TRON iz Schia (Italija).
KOORDINATOR PROJEKTA: Čedomir Ružić, prof.
BROJ UČENIKA: 24 učenika u dobi od 15 do 17 godina starosti, u pravilu od I. do III. razreda u pratnji
najmanje dva mentora na bazi reciprociteta i vrste aktivnosti.
PODRUČJE AKTIVNOSTI:
Međunarodna suradnja i razmjena učenika i profesora iz SŠMB iz Labina i TRONA iz Schia u cilju
dodatne edukacije učenika i usavršavanja profesora na područjima očuvanju okoliša, kulture i
umjetnosti, debatnih aktivnosti i korištenja moderne kompjutorske tehnologije.
SVRHA I CILJ: Potpisani Protokol o međusobnoj suradnji zasniva na najširoj suradnji i raz vijanju
dobrih odnosa između škola, gradova i regija odnosno Republike Italije i Republike Hrvatske, uzimajući
u obzir da je suradnja između škola vrlo važan element u odnosima između regija i/ili drž ava,
Stvarajnje uvjeta za daljnji raz voj koristeći sve oportune moguć nosti koje nudi Europska zajednica na
temelju inicijativa Radne z ajednice Alpe-Jadran. Ciljevi ovog projekta su usto upoznavanje s Italijom
prije s vega, ali i sa vlastitim kulturnim identitetom, upoznavanje s a ostalim članicama E U, njihovim
kulturama, jezicima, poviješću, ekonomijom, strukturom i organizacijom, značenjem pojma E uropski
građanin i njegova prava u Novoj Europi. Njeguje se «živi jezik», jezik stvarne k omunik acija. Proširuje
se faktografsko znanje učenika iz područja umjetnosti, kulture, povijesti i geografije.
AKTIV NOSTI:
- raditi na promidžbi, raz voju i razmjeni iskustava među učenicima i nastavnicima obiju škola,
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
83
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
- raditi na razmjeni informacija u vezi primjena najmodernijih tehnoloških inovacija u školi s
obzirom da je talijanski partner jedan od metodičkih i tehnoloških c entara ne s amo Regije
Venete već i RZ Alpe-Jadran i EU-a,
- raditi na razmjeni dobre prakse u djelatnostima ekstrakurikularnih aktivnosti na području
jezično-umjeničkog izraz a koristeći talijanski i engleski jezik, na području ekologije, debatnih
aktivnosti, vijeća učenika, web grupa i sl.
- raditi na razmjeni učenika i nastavnika, ali i ostalog osoblja škole kao i školskog
menadžment a, kako stoji u Protokolu o interkulturalnoj suradnji.
METODE RADA: Projekt će se provesti međusobnom razmjenom učenika i profesora kak va je najprije
ostvarena 2005. našim posjetom grupe učenika i profesora talijanskoj školi te njihovom uz vrat nom
posjetu našoj školi i gradu, što se ponovilo u 2007. te se us pješno nastavlja u 2009. godini. Metode
koje se koristile: prezentacije, grupni rad na zajedničkim projektima, terenskoj nastavi, posjetima
industrijskim postrojenjima, prirodnim rez ervatima, prikupljanjima mat erijala, laboratirijskim
istrađivanjima, demonstracijama, razmjenama podataka put em interneta i sl.
VREMENIK: Planirani početak – s vibanj 2009. Planirani završetak – listopad 2009.
PROJEKTNI TIM: Čedomir Ružić, Elide Baskijera, Eler Diminić, Mira Hrvatin, Čeda Perko
TRAJANJE P ROJEKTA: Od 2003. godine kada je naša škola na poziv talijanske škole iz Schia
(Vicenza), sudjeluje u međunarodnoj razmjeni uč enika i njihovih voditelja-mentora te sa s vojom
prezentacijom ekstrakurikularnih aktivnosti i projekat a na međunarodnom sajmu E XPOSCUOLA u
Padovi u studenome od 2003. do 2007. godine Suradnja je započela kad je ravnatelj predstavljao
Republiku Hrvatsku na simpoziju RZ A LPE-JA DRAN, izlagajući na temu decentralizacije i autonomije
škola u RH po nalogu Ministarst va znanosti, obrazovanja i športa, kada je predstavljao uspjehe škole
na međunarodnom planu (Norveška), što je ponovio idućih godina u Grazu i u Veneciji na poziv RZ
ALPE-JA DRA N.
BUDŽET PROJEKTA (OKVIRNI TROŠ KOVI): Prijevoz učenika i nastavnik a u Schio od 6. do
10.09. 2009. te ostali materijalni troškovi procjenjuju se na 20.000 Kn. Ostalo pok rivaju uč enici,
odnosno roditelji koji primaju i ugošćuju strane partnere u obiteljske kuće ili stanove.
IZVORI FINANCIRANJA PROJEKTA: Ministarst va znanosti, obrazovanja i športa (natječaj), Županija,
Grad i sponzori.
KRITERIJI USPJEHA: Ugovorne strane, škole-partneri, organiziraju, barem jednom godišnje, susrete
radi ut vrđivanja rezultata suradnje, ugovarajući sastav radnih grupa na osnovi paritet a. Tijekom trajanja
Protokola o suradnji škole će raditi na promidžbi, raz voju i izmjeni iskustava, na k now-how na području
menadžment a i obrazovanja; razmjeni informacija i iskustava u sektoru jezično-umjetničkog i
znanst venog istraživanja i primijenjeni modernih tehnologija u školi; razmjeni informacija i iskustava u
djelatnostima iz vannastavnih aktivnosti s posebnim os vrt om na uč vršćivanje poznanst va vlastitog
lokalnog i regionalnog identiteta kao i onih u Novoj Europi, koji se stvaraju na području
međuregionalnih zajednica rada; analizi uspoređenoj sa školskim curriculumima s posebnim os vrtom
na lokalnu povijest; mogućnosti definiranja programa za pojedine discipline koje su nastale zajedničkim
radom; razmjeni osoblja uprave škole, administrativnog i nastavnog osoblja, prije s vega učenika u
duhu aktivne suradnje predložene i promovirane od strane Europske zajednice i dviju regija; prijenosu
informacija i iskustava za najbolje moguć e korištenje financijskih sredstava koje dolaze iz fondova
Europske zajednice, gdje se one koriste; razmjeni informacija i iskustava u sektoru turizma i sport a;
stvaranju školskog net work a na području s redišnje Europe pomoću raširene uporabe digit alnih
instrumenata i engleskog jezika u s vrhu realizacije gore navedenih ciljeva.
OČEKIVANI REZULTATI: Ovim interkulturalnim projektom, jednim od rijetkih u Republici Hrvatskoj
(predstavljamo ga kao primjer dobre prakse drugim školama u RH kao k now-how, kao što smo učinili
prošle i pret prošle godine u kolovozu u Opatiji). Rezultati su dosad bili za s vu pohvalu bilo za naše
učenike i profesore bilo z a talijanske partnere jer su dobiveni odgovori na neka vječita pitanja: kako
motivirati učenike i unaprijediti rad s darovitim učenicima u raznim iz vannastavnih aktivnosti i
projektima škola - međusobnom suradnjom i razmjenom iskustava i radom na zajedničkim projektima
po pojedinim sekcijama, što se u našem primjeru pokazalo vrlo uspješnim.
Ove je godine školska Filodramska grupa ARCOBALENO spremila isječke iz kazališne predstave na
talijanskom jeziku (Dario Fo NON TUTTI LADRI VENGONO PER NUOCERE), debatni će klub odraditi
zajedničku debatu na temu P OŠ TIVA NJA LJUDSKIH PRAVA, ekološka će grupa nak on predstavljanja
svojih raznovrsnih i bogatih aktivnosti nastalih unutar međunarodnih projekata GLOBE i SEMEP
nastaviti sa suradnjom s talijanskom školom u jednom EU projektu – EGS-u (“Energy - Education Governance - Schools European schools panel for involving local communities in energy efficiency
programs”) – u vezi uštede energije i održivog raz voja te ćemo za boravka u It aliji u listopadu
sudjelovati u prezentaciji i tog međunarodnog projekta.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
84
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
EU projekt Leonardo da Vinci
www.ssmb.hr
www.tron. vi.it
www.ss-tehnicka-slavonski-brod.skole.hr
www.mobilnost.hr
www.metacognita.hr
NAZIV PROJEKTA: Primjena IK T u osuvremenjivanju didaktike učenja i poučavanja u cjeloživotnom
pristupu.
KOORDINATOR PROJEKTA: Eler Diminić, prof.
SUDIONICI:
Eler Diminić (SŠ Mate Blažine)
Ivica Komadina (SŠ Mat e Blažine)
Nada Vuković (Tehnička škola Slavonski Brod)
Slavko Vujeva (Tehnička škola Slavonski Brod)
CILJEVI:
Strukovno usavršavanje profes ora strukovnih škola (elektrotehnika i strojarst vo)
-
-
Stečeno znanje dijeliti i prenositi drugim profesorima struke najprije u svojoj školi, a potom
ostalima iz naše regije, a zatim i svim ostalima u zemlji koristeći ICT tehnologiju.
Stečeno znanje koristeći modernu tehnologiju primijeniti za poučavanje učenika strukovnog
obrazovanja (elektrotehnike i strojarstva) pripremajući ih na taj način za život odnosno
cjeloživotno učenje, kako bi se što lakše i brže uk lopili u budući posao i konkurirali
ravnopravno svojim vršnjacima iz EU
Postati centar izvrsnosti
NAČIN REALI ZACI JE:.
Usavršavanje u talijanskoj školi Nicolo Tron direktno vjež bajući na parktičnoj nastavi s
učenicima i individualno na pripremljenim radionicama.
Širenje (diseminacija) stečenog znanja na ostale profesore struke iz škole i regije organizirajući
seminare.
VREMENIK:
Ocjena i odabir prijava
ožujak - s vibanj 2009.
Potpisivanje ugovora između Agencije i Vaše
svibanj 2009.
ustanove
Početak projektnih aktivnosti (valjano razdoblje) 1. lipnja 2009.
Potpisivanje ugovora o obučavanju između
matične i inozemne ustanove i ustanove
primatelja
Mobilnost
Nadz or projekat a
Podnošenje prvog iz vješća
Završetak projekta
Podnošenje završnog iz vješća
Prije odlaska sudionika
listopad 2009.
U tijeku aktivnosti
10. prosinca
31. prosinca 2009.
veljač a 2010.
BUDŽET: 5.228 EUR (Srednja škola Mate Blažine 2/ 3, Tehnička škola Slavonski Brod 1/3).
IZVORI FINANCIRANJA PROJEKTA: Sredst va osigurana iz EU izvora od strane Agencije za
mobilnost na os novi naše prihvaćene prijave za natječaj za projekt Leonardo da Vinci. SŠ Mate
Blažine, Labin i Tehnička škola, Slavonski Brod, uz stručnu podršku Met acognit a d.o.o., Zagreb, koristi
odobrena sredst va iz natječaja LE ONA RDO DA VINCI projekt mobilnosti 2009., kojeg je u prosincu
2008. raspisala Nacionalna Agencija za mobilnost i EU programe, Zagreb.
NAČIN V REDNOV ANJA: Projekt je ocijenjen od strane vanjskih stručnjaka kao iznimno dobar projekt.
Projekt je osmišljen u skladu s hrvatskim prioritetima u obrazovanju kao što je raz voj nastavnog plana i
širenje s adržaja koji se tičeobrazovanja vezanog za informacijsku tehnologiju. P rojekt je predstavljen
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
85
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
na odličan način te bi mogao poslužiti kao primjer dobre prakse pisanja projektnih prijava za projekte
vezane za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.
NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOV ANJA: Širenje stečenog znanja na druge profesore
organizirajući seminare na nivou županije, a kasnije i države u cilju st varanja centra iz vrsnosti za
elektrotehniku i strojarst vo.
GLOBE projekt
www.ssmb.hr
www.globe.gov/
http://public.carnet.hr/globe/
http://labinglobe.blog.hr
VODITELJI: Čeda Perk o, Mira Hrvatin i Karmen Diminić Milevoj
SVRHA I CILJ: S vrha i cilj programa je da učenicima omogući stjecanje z nanja uz interdisciplinaran
pristup i praktičnim radom te da ih potakne na samoobrazovanje put em novih iz vora znanja.
BROJ UČENIKA: Godišnje se u program uključuje od 30 do 50 učenika s vih uzrasta.
PLANI RANI BROJ S ATI TJEDNO: 4
CILJEVI:
podizanje ekološke s vijesti na globalnoj razini
osposobljavanje učenika za mjerenja i opažanja koja će pridonijeti boljem znanst venom
razumijevanju našeg planeta
omogućavanje učeničke suradnje s uvaženim znanst venicima i st varanje mreže koja
povezuje cijeli s vijet u jedinst venu zajednicu s opredjeljenjem djelovanja za dobrobit okoliša
obogaćivanje i nadopunjavanje postojećih nastavnih programa prirodoslovlja, geografije,
matematike i informatike te, primjenom suvremenih tehnologija, ost varivanje većih učeničkih
postignuć a na tim područjima.
omogućiti učenicima suvremene načine za stjecanje znanja i samoobrazovanje kao
pretpostavku njihovog uspješnog studija ili rada.
omogućiti učenicima da sami vrednuju postignute rezultate (samoocjenjivanje)
uključiti što više zainteresiranih i učenika kako bi senzibilizirali ekološku svijest kod mladih
ljudi.
približiti učenike prirodi kako bi shvatili važnost zaštite i očuvanja prirodne baštine. suradnja s
lokalnom upravom , udrugama i gospodarst vom
približiti učenicima razne tehnologije kako bi shvatili da je moguće ost variti suživot tehnologije
i prirode.
omogućiti učenicima rad na terenu kako bi istraživanjima stjecali znanja.
ostvariti suradnju sa relevantnim strukturama na nivou grada i županije.
omogućiti učenicima da rezultate s voga rada prezentiraju široj društ venoj zajednici
omogućiti učenicima vezu sa s vijetom (INTERNE T) kako bi razmjenom podat aka shvatili
važnost očuvanja okoliša globalno.
omogućiti učenicima k valitet no provođenje slobodnog vremena u ok viru društ veno korisnog
rada.
približiti učenicima razne tehnologije kako bi shvatili da je moguće ost variti suživot tehnologije
i prirode.
omogućiti učenicima rad na terenu kako bi istraživanjima stjecali znanja.
NAČIN REALI ZACI JE: Projektna i terenska nastava
OSNOV NA NAMJENA: Zainteresirati i aktivirati učenike te povezati stručne sadržaje
TROŠ KOV NIK: 27.000 kn za repromaterijal, terenski rad i učest vovanja na natjecanjima iz donacija i
sredstava škole. Iz vori financiranja: MZOŠ, Istarska županija, Grad Labin, sponzori, donatori i vlastita
sredst va učenika.
NAČIN VREDNOV ANJA: Kroz natjec anja te postignute rezultate u redovnoj nastavi.
NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA V REDNOV ANJA: Korištenje rezultata za unapređivanje rada
iduće godine.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
86
Srednja škola Mate Blažine – Labin
VREMENIK:
Rujan
Listopad
Studeni
Prosinac
Siječanj
Veljača
Ožujak
Travanj
S vibanj
Lipanj
Školski kurikulum 2009.-2010.
- snimanje stanja u prvim razredima – zainteresiranost učenika za
uključenje; uvođenje novih učenika u rad radionica – GLOBE programa;
nastavak rada na projektima sa starijim članovima.
- planiranje novih projekata; planiranje rada s a učenicima zainteresiranim za
natjecanja; planiranje provođenja stručnih ekskurzija; provođenje GLOBE
atmosferskih i pedoloških mjerenja – dnevno kontinuirano; terenski rad na
GLOBE hidrološkoj postaji- mjesečno kontinuirano; terenski rad na GLOBE
biološkoj postaji- mjesečno kontinuirano.
- rad na izradi projekata; korištenje GLOBE baze podatak a
- obilježavanje Dana borbe protiv A IDS-a (01.12.); rad u radionicama prema
zaduženjima; rad na izradi projekata; korištenje GLOBE baze podat aka.
- analiza rada u 1. Polugodištu; planiranje rada u 2. Polugodištu; priprema
za Međužupanijsku smotru i natjecanje u ok viru P rograma GLOBE;
korištenje GLOBE baze podataka.
- analiza dosadašnjeg rada radionica i projekat a; priprema za
Međužupanijsku smotru i natjecanje u ok viru Programa GLOBE; korištenje
GLOBE baze podataka.
- priprema učenika za natjecanja; provedba županijskih natjecanja;
obilježavanje Dana zaštita voda (22.03.); korištenje GLOBE baze podatak a;
analiza rada i uspjeha pred proljetne praznike.
- provedba Međužupanijske GLOBE smotre i natjec anja; obilježavanje Dana
planete Zemlje (22.04.); korištenje GLOBE baze podataka; priprema
projekata za prezentacije.
- priprema i učešće na državnim natjecanjima i smotri; priprema ekipa za
učešće na Susretima GLOBE škola Hrvatske; korištenje GLOBE baze
podataka; analiza rada u radionicama i projektima te prezent acija radova.
- obilježavanje Dana zaštite čovjek ovog okoliša (05. 06.); analiza rada i
uspjeha učenika uključenih u rad grupe; planiranje aktivnosti za slijedeću
školsku godinu.
UNESCO SEMEP projekt
www.ssmb.hr
www.unesco.org/education/educprog/ste/projects/semep/
http://pil.mscommunity.net/Default.aspx?alias=pil.mscommunity.net/semep
VODITELJI: Čeda Perk o, Mira Hrvatin i Karmen Diminić Milevoj, Sandra Juran
SVRHA I CILJ: S vrha i cilj programa je da učenicima omogući stjecanje z nanja uz interdisciplinaran
pristup i praktičnim radom te da ih potakne na samoobrazovanje put em novih iz vora znanja.
BROJ UČENIKA: Godišnje se u program uključuje od 20 do 40 učenika s vih uzrasta
PLANI RANI BROJ S ATI TJEDNO: 4
CILJEVI:
kvalitetno približiti učenike prirodi kako bi shvatili važnost očuvanja i zaštite prirodne baštine.
omogućiti učenicima terenski rad kako bi istraživanjem stjecali znanja.
upoznati lokalnu upravu sa rez ultatima i u suradnji sa njima predvidjeti mjere za poboljšanje
stanja.
omogućiti učenicima suvremene načine za stjecanje znanja i samoobrazovanje kao
pretpostavku njihovog uspješnog studija ili rada.
omogućiti učenicima da sami vrednuju postignute rezultate (samoocjenjivanje)
uključiti što više zainteresiranih i učenik a kako bi senzibilizirali ekološku s vijest kod mladih
ljudi.
ostvariti suradnju sa relevantnim strukturama na nivou grada i županije.
omogućiti učenicima da rezultate s voga rada prezentiraju široj društ venoj zajednici
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
87
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
-
omogućiti učenicima vezu sa s vijetom (INTERNE T) kak o bi razmjenom podatak a shvatili
važnost očuvanja okoliša globalno.
provođenje slobodnog vremena u ok viru društ veno korisnog rada.
NAČIN REALI ZACI JE: Projektna i terenska nastava
OSNOV NA NAMJENA: Zainteresirati i aktivirati učenike te povezati stručne sadržaje
TROŠ KOV NIK: 20.000 kn za repromaterijal, terenski rad i učest vovanja na susretima i ljetnoj školi iz
donacija i sredstava škole. Iz vori financiranja: MZOŠ, Istarska županija, Grad Labin, sponzori, donatori
i vlastita sredst va uč enika
NAČIN VREDNOV ANJA: Kroz natjec anja te postignute rezultate u redovnoj nastavi
NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA V REDNOV ANJA: Korištenje rezultata za unapređivanje rada
iduće godine
VREMENIK:
Rujan
- snimanje stanja u prvim razredima; zainteresiranost učenika za uključenje uvođenje novih učenika u rad radionica – SEMEP projekt; nastavak rada na
projektima sa starijim članovima.
Listopad
Studeni
- planiranje novih projekata; planiranje provođenja stručnih ekskurzija;
razrada ovogodišnjih tema u ok viru projekta SEMEP.
- rad na izradi projekata; rad na projektu SEMEP – radionice.
Prosinac
- rad u radionicama prema zaduženjima; rad na izradi projekata.
Siječanj
- analiza rada u 1. polugodištu; planiranje rada u 2. polugodištu; rad na
projektu SEMEP – radionice.
Veljača
Ožujak
- analiza dosadašnjeg rada radionica i projekata; rad na projektu SEMEP –
radionice
- obilježavanje Dana zaštita voda (22.03.); rad na projektu SEMEP –
Travanj
radionice; analiza rada i uspjeha pred proljetne praznike.
- obilježavanje Dana planete Zemlje (22.04.); rad na projektu SEMEP –
radionice
- priprema projekata za prezentacije.
S vibanj
- priprema ekipa za učešće Ljetnoj školi SEMEP -a;
Lipanj
radionicama i projektima te prezentacija radova.
- obilježavanje Dana zaštite čovjekovog okoliša ( 05.06.); analiza rada i
uspjeha učenika uključenih u rad grupe; planiranje aktivnosti za slijedeću
Srpanj
analiz a rada u
školsku godinu.
- sudjelovanje na Ljetnoj školi SEMEP- a u Komiži na otoku Visu.
AWERES projekt
www.ssmb.hr
www.aweres.net
www.door.hr
VODITELJI: Komadina Ivica prof., Željko Brenčić, prof.
SVRHA I CILJ: Obrazovanje i os vješćivanje o novim iz vorima energije
BROJ UČENIKA: 15
PLANI RANI BROJ S ATI TJEDNO: 2
CILJEVI: Ostvariti veću prisutnost obnovljivih iz vora energije u programima škole
NAČIN REALI ZACI JE: Predavanja, radionice, laboratorijski i eksperimentalni rad
OSNOV NA NAMJENA: Povećanje s vijesti o prednostima i mogućnostima obnovljivih iz vora energije.
TROŠ KOV NIK: Nabava i montiranje fotonaponskog upravljivog modula 30. 000 Kn.
NAČIN VREDNOV ANJA: Unutarnje i vanjsko vrednovanje od strane EU.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
88
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA: Uvesti sadržaje projekta u redovnu, izbornu
ili fakultativnu nastavu.
OPERATIVNI PLAN AKTIVNOSTI:
rujan
- Obrazovanje predstavnika škole na području obnovljivih iz vora energije
listopad
- Obrazovanje predstavnika škole na području obnovljivih iz vora energije
studeni
- Obrazovanje predstavnika škole na području obnovljivih iz vora energije
prosinac
- Uvođenje područja obnovljivih iz vora energije u strukovno obrazovanje
siječanj
- Uvođenje područja obnovljivih iz vora energije u strukovno obrazovanje
veljač a
- Laboratorijski i eksperimentalni rad s edukacijskim fotonaponskim i sunčevim
panelima
ožujak
- Laboratorijski i eksperimentalni rad s edukacijskim fotonaponskim i sunčevim
panelima
travanj
- Laboratorijski i eksperimentalni rad s edukacijskim fotonaponskim i sunčevim
panelima
svibanj
- Javna prezentacija o postignutim rezultatima na os vješćivanju i obrazovanju
o obnovljivim iz vorima energije
lipanj
- Izrada elektroničkog glasila o obnovljivim iz vorima energije u našoj školi.
MINISTROVO PRIZNANJE 2000.
«za uspješan, kvalitetan i kreativan rad»
NAGRADA GRADA LABINA 2007.
«za posebna dostignuća u poticanju kreativnog
pristupa u izgradnji osobnosti i ugleda svojim javnim,
kulturnim i pedagoškim djelovanjem
u zemlji i inozemstvu.»
Recentna priznanja
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
89
Srednja škola Mate Blažine – Labin
Školski kurikulum 2009.-2010.
12. IZVANNASTAVNI PROGRAMI
12.1. Godišnji kalendar obilježavanja značajnih datuma za 2009./2010.
MJESEC
ZNAČAJNI DATUMI I SPOMENDANI
IX.
13.09. - Prve labinske žrt ve njemačke okupacije (43 poginulih kod Tonci)
16.09. - S vjetski dan zaštite ozona
21.09. - Dan mira
25.09. - Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom
zemljom Hrvatskom
26.09. - Europski dan jezika
27.09. - S vjetski dan turizma
X.
05.10.
15.10.
25.10.
27.10.
XI.
18.11.
25.11.
01.12.
10.12.
XII.
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
15 01.
27.01.
07.02.
11.02.
14.02.
02.03.
08.03.
11.03.
21.03.
22.03.
07.04.
13.04.
15.04.
22.04.
08.05.
09.05.
10.05.
22.05.
27.05.
30.05.
05.06.
21.06.
11.07.
12.08.
- Dan učitelja
- Dan škole
- Dan darivat elja krvi
- Međunarodni dan školske knjižnice
- Dan kruha
- Dan sjećanja na Vukovar
- Dan borbe protiv nasilja
- Dan borbe protiv A IDS-a
- Dan ljudskih prava
- Ususret Božiću
- Dan međ. priznanja RH
- Dan sjećanja na holokaust i sprečavanje zločina
- Međunarodni dan života
- S vjetski dan boles nika
- Valentinovo
- Dan rudara
- Međunarodni dan žena
- Dan hrvatskog jezika
- S vjetski dan pjesništ va
- S vjetski dan voda
- S vjetski dan zdravlja
- Dan sjećanja na žrt ve Holokausta
- Godišnjica smrti Mate Blažine
- Dan planeta Zemlje
- S vjetski dan Crvenog križa
- Dan Europe
- Majčin dan
- Međunarodni dan biološke raznolikosti
- S vjetski dan sporta
- Dan Hrvatskoga sabora
- S vjetski dan zaštite okoliša
- S vjetski dan glazbe
- S vjetski dan stanovništ va
- Međunarodni omladinski dan
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
90
Aktiv kemije, geografije i biologije
PLAN KULTURNI H I JAV NIH AKTIVNOSTI ŠKOLE
Sadržaj aktivnosti
Vrijeme realizacije
-
Obilježavanje značajnih datuma
16.09.
01.12.
22.03.
22.04.
22.05.
31.05.
- S vjetsk i dan zaštite ozona
- Dan borbe protiv AIDS-a
- Međunarodni dan voda
- Dan planeta Zemlje
- Međunarodni dan bioraznolik osti
- S vjetsk i dan sporta
- Dan bez pušenja
05.06. - S vjetsk i dan zaštite ok oliša
-
Susreti učenika sa učenicima GLOBE i
SEMEP škola Hrvatske
-
Susreti učenika sa učenicima
partnerskih škola iz inozemst va
-
po dogovoru
-
po dogovoru
Labin, rujan 2009.
RAVNATELJ
Čedomir Ružić, prof.
Na t emelju čl. 28 Zak ona o odgoju i obrazovanju u os novnim i srednjim šk olama i čl. 56.
Statuta Srednje šk ole Mate Blažine, Šk olsk i odbor je na sjednici održanoj 21.10.2009. prihvatio Šk olsk i
i struk ovni k urik ulum za šk .g. 2009./2010., na prijedlog Nastavničk og vijeća i na temelju informiranosti
i dostupnosti Šk olsk og i struk ovnog k urik uluma na šk olsk im internetsk im stranicama www.ssmb.hr
PREDSJEDNIK ŠKOLSKOG ODBORA
Željko Brenčić, prof.
SŠMB © 2009.
Rudarska 4, 52220 LABIN, HRVATSK A tel. 856-277, 856-72 5 f aks. 855-329 E-mail: [email protected]
Internetski portal: www.ssmb.hr Matični broj: 3075109 Žiro-račun: 2402006-11 00108 894 ERSTE B ANK
91

Dragi/e, Pozivamo osnovne i srednje škole iz grada Zagreba da se

„ZA ŽIVOT BEZ NASILJA PROMOTIVNO

ORGANIZACIJA SJEDIŠTE NAZIV PROJEKTA VODITELJ/ICA

Informator za roditelje (decembar 2014.)

popis ovlaštenih carinskih otpremnika za obavljanje poslova na

DARUJMO ŽIVOT PRVA ŠKOLA U HRVATSKOJ U KOJOJ JE

Labin Art Express XXI – operativni plan 2014. - Club 21

Radni materijal s 10 zanimljivih zadataka

istraživanja - Kulturpunkt