Nasljedivanje u Evropi odgovor VSTV 2013.

НОТАРСКА КОМОРА РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ
NOTARSKA KOMORA REPUBLIKE SRPSKE
N O T A R Y C H A M B E R OF R E P U B L I C OF S R P S K A
________________________________________________________________________
АЛЕЈА СВЕТОГ САВЕ 57, 78000 БАЊА ЛУКА, ТЕЛ.+387 51 321-620,ФАКС:+ 387 51 321-621
www.notarrs.org, e-mail: notarskakomora rs @ blic.net
Broj: 37 /2014
Datum: 15.01.2014. godine
BOSNA I HERCEGOVINA
VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BiH
n/r Predsjednik, MILORAD NOVKOVIĆ
Kraljice Jelene 88, 71000 Sarajevo
Predmet: Odgovor na Vaš akt broj: 12-50-3885-1/2013 od 22.10.2013. godine
Poštovani gospodine Novkoviću,
Notarska komora podržava proces usklađivanja pravosudnih sistema u Bosni i
Hercegovini sa važećim ustavima.Posebno cijenimo to što se naglašava da notarijat ima
važnu funkciju u rasterećenju sudova i prevenciji sudskih sporova.
Vaša podrška instituciji notarijata u Bosni i Hercegovini je izuzetno značajna za
izgradnju pravne države, što ste dokazali i nedavnim aktivnim učešćem u stručnoj
raspravi pred Odborom za politički sistem Narodne skupštine Republike Srpske o
Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o notarima Republike Srpske.
Notarska komora Republike Srpske Vam dostavlja komparativni prikaz nasljeđivanja u
Evropi i uloge notara u vođenju ostavinskih postupaka i rasterećenja sudova u izvršnom
postupku u predmetima u kojima nema sporova. Evropska komisija je takođe dala
preporuke da se vanparnični ostavinski predmeti prenesu na notare kao povjereni
poslovi.
1. Komparativni prikaz nasljeđivanja u Evropi
i uloga notara u ostavinskom postupku
1.1. Hrvatska
Sudovi i javni bilježnici su nadležni za vođenje ostavinskog postupka u Hrvatskoj. Kad
sud primi umrlicu, otvara se ostavinski postupak i sud predaje ostavinske spise javnim
bilježnicima, koji kao sudski povjerenici vode ostavinski postupak i donose rješenje o
nasljeđivanju, pod uslovom da nema spornih pravnih pitanja. Ukoliko postoji
nesaglasnost, npr. ko su nasljednici ili šta ulazi u ostavinsku masu ostavitelja, javni
bilježnici vraćaju predmet sudu da provede ostavinski postupak.
Članom 176. stav 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, br. 48/03, 163/03 i
35/05) propisano je da se ostavinski postupak u prvom stupnju provodi pred općinskim
-1-
sudom, odnosno pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda. Da bi javni bilježnik
provodio ostavinski postupak na osnovu člana 176. stava 3. Zakona o nasljeđivanju sud
će povjeriti javnom bilježniku provođenje ostavinskog postupka i dostaviti mu
smrtovnicu. Javni bilježnici su u ostavinskom postupku povjerenici suda. Javni bilježnik
prema stavu 4. istog člana ima ista ovlaštenja, te može preduzimati sve radnje u
postupku kao sudija, odnosno sudski savjetnik, te donositi sve odluke osim onih za koje
je zakonom drugačije propisano. Javni bilježnik kao povjerenik suda provodi ostavinske
postupke u predmetu koji mu dostavi mjesno nadležni sud, a taj sud povjerava
provođenje ostavinske rasprave onim javnim bilježnicima čije je službeno područje na
području mjesne nadležnosti tog općinskog suda. Prije zakazivanja ostavinske rasprave
javni bilježnik ima mogućnost odrediti mjere za osiguranje ostavine, koji je moguće
odrediti i prije pokretanja postupka, kao što su predaja na čuvanje ostavine, privremene
mjere, postavljanje staratelja, pozivanje izvršitelja oporuke i dr.
U Republici Hrvatskoj uspostavljen je Hrvatski upisnik oporuka (HUO), koji se vodi
kod Hrvatske javnobilježničke komore, što je propisano članom 203. stav 3. i 208. stav
1. Zakona o nasljeđivanju i Pravilnikom o Hrvatskom upisniku oporuka („ Narodne
novine“, br. 135/03 i 164/04).
Javni bilježnik nakon provođenja ostavinskog postupka donosi rješenje o nasljeđivanju,
dostavlja svim nasljednicima, a ako nije izjavljen prigovor, stavlja klauzulu
pravosnažnosti na rješenje o nasljeđivanju. U slučaju da su među strankama sporne
činjenice o kojima zavisi neko njihovo pravo, a naročito o pravnoj valjanosti i sadržaju
oporuke, veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela i uračunavanje u nasljedni
dio, isključenjem nužnih nasljednika, javni bilježnik na osnovu člana 244. stav 2.
Zakona o nasljeđivanju vratit će spis nadležnom sudu. Takođe na osnovu stava 4. istog
člana nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju javni bilježnik vraća spis
nadležnom sudu a u javnobilježničkom spisu zadrži prepis (fotokopiju) spisa.
1.2. Makedonija
Rasterećenje sudova započelo je prvo u sferi nespornih poslova vanparnične materije, a
zatim je uslijedilo rasterećenje i u sferi izvršne materije. Opterećenost sudova u
Makedoniji u predmetima koji nisu sporni je velika. Nesporno je da bi sudovi , ako bi
bili rasterećeni od nespornih predmeta bili daleko ažurniji i što je još važnije mogli bi da
donose mnogo kvalitetnije odluke. Proces rasterećenja sudova je započet od 1996.
godine donošenjem Zakona o vršenju notarskih poslova („ Službeni glasnik Republike
Makedonije“, br. 59/96, 25/98, 6/2002 i 66/2006). Isti zakon se počeo primjenjivati od
01.10.1997. godine sve dok nije donesen Zakon o notarima, koji je objavljen u
(„ Službeni glasnik Republike Makedonije“, br. 5/2007).
Takođe notari u Makedoniji provode ostavinske rasprave kao u Republici Hrvatskoj gdje
nema spora među nasljednicima, ko su nasljednici, koja imovina spada u ostavinsku
masu ostavitelja i ne postoji spor o veličini nasljednih dijelova. Odgovornost i stručnost
notara brzo i blagovremeno postupanje po dobijenom predmetu rasterećuje sudove,
-2-
odnosno smanjuje broj predmeta koji nisu sudski u smislu suđenja. Kontrolu notara u
ostavinskim predmetima vrše predsjednici sudova identično kao u Hrvatskoj.
1.3. Njemačka
Postupak nasljeđivanja je u nadležnosti ostavinskog suda (Amtsgericht- Nachlassgericht)
čija mjesna nadležnost je određena mjestom posljednjeg prebivališta ostavitelja. Svi
zahtjevi vezani za nasljeđivanje o davanju nasljedničke izjave o primanju nasljedstva,
izjave o odricanju od nasljedstva, itd. mogu se završiti kod notara. U slučaju
međunarodnih ostavina, sud je u načelu nadležan za ostavinski postupak sve imovine
ostavitelja, neovisno o mjestu gdje se ona nalazi ( načelo jedinstva ostavinskog
postupka).
1.4. Austrija
Postupak nasljeđivanja provodi pokrajinski sud pokrajine u kojoj je ostavitelj imao
prebivalište. Ostavinski postupak je sudski postupak kojeg započinje po službenoj
dužnosti pokrajinski sud mjesta prebivališta ostavitelja, nakon što primi obavijest o smrti.
Notar kao sudski povjerenik vodi ostavinski postupak, koji završava rješenjem o
nasljeđivanju.
1.5. Francuska
Ako se nasljedstvo sastoji od jedne ili više nekretnina, provođenje ostavinskog postupka
nužno zahtjeva da se obratite notaru. Čak i kada se nasljedstvo ne odnosi na nekretnine
preporučeno je obratiti se notaru. U početku notar će napraviti popis nasljednika i
odrediti njihova nasljedna prava. Notar će odrediti procjenu ostavinske mase ostavitelja
uz razvrstavanje aktive dobara ( bankovni računi, vrijednost pokretnine, nekretnine i dr. )
i pasive koju predstavljaju dugovanja ostavitelja. Nakon toga, notar će završiti sve
poreske i hipotekarne formalnosti, utvrditi stanje i upis u upisniku hipoteka za
nekretnine, sastaviti će rješenje o nasljeđivanju, te ukoliko je potrebno platiti poreze u
roku od šest mjeseci nakon smrti ostavitelja ili eventualno će zahtijevati korekciju ili
obročnu isplatu nasljednih prava itd.
1.6. Mađarska
Procedura nasljeđivanja je vanparnični postupak koji se završava donošenjem rješenja o
nasljeđivanju od strane notara. Nadležni notar djeluje u svojstvu povjerenika
prvostepenog suda. Procedura počinje na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. U
svakom slučaju, notar je zadužen za vođenje postuka o nasljeđivanju. Nadležnost notara
za vođenje određenog postupka nasljeđivanja se određuje u skladu sa mjestom
poslednjeg prebivališta ostavitelja. U slučaju da oporučitelj nije imao stalno prebivalište
u Mađarskoj, nadležni notar će biti notar čija nadležnost je na području gdje se nalazilo
zadnje prebivalište oporučitelja. Ako to nije moguće utvrditi nadležan je notar pod čijom
je nadležnošću područje gdje je oporučitelj preminuo. Ako je oporučitelj preminuo u
-3-
inostranstvu i nije imao stalno boravište ni prebivalište u Mađarskoj, ostavinski postupak
bit će pod nadležnošću notara na čijem području se nalazi ostavina. U slučaju da se ne
može utvrditi ni jedno od ovih mjesta Mađarska notarska komora odredit će javnog
službenika nadležnog za zahtjev osobe zainteresovane za nasljedstvo.
1.7. Belgija
Ako je ostavitelj imao svoje posljednje prebivalište u Belgiji, tada su belgijske vlasti u
potpunosti nadležne za provođenje postupka nasljeđivanja. U Belgiji nasljeđivanje se u
načelu odvija automatski, bez procedure. Sudu se obraća u slučaju sporova vezano za
nasljeđivanje ili u slučaju sporazumnih rješenja podjele ostavine. Notar sastavlja
nasljedničku izjavu koju zahtijevaju poreska tijela. Organi u Belgiji savjetuju obraćanje
notarima, koji su stručnjaci za nasljedno pravo i imovinsko-pravne bračne odnose, a
posebno ako je ostavitelj posjedovao bračni ugovor, sastavio oporuku ili ako je njegova
imovinska i finansijska situacija složena. U slučaju spora i nekih sporazumnih rješenja
podjele ostavine, napr. kada jedan od nasljednika nije u stanju da se samostalno brine za
svoja prava i interese, učešće notara je obavezno.
1.8. Holandija
U većini slučajeva kada postoji bračni ugovor ili oporuka, notar je najprimjerenija
instanca za prenos nasljedstva. Svaki nasljednik ili ako postoji izvršitelj oporuke onda
izvršitelj može pokrenuti ostavinski postupak kod notara. Notar pomaže porodici da
riješi postupak nasljeđivanja i to: određuje nasljedne redove ( ko su nasljednici),
provjerava dali postoji oporuka, savjetuje nasljednike koju izjavu mogu izjaviti u vezi
nasljedstva, utvrđuje ostavinsku masu i njenu raspodjelu, pomaže u ispunjavanju
poreskih obaveza ( obavezna potvrda o nasljeđivanju). Sudu se obraća samo u slučaju
spornih ostavina ili napr. kada jedan od nasljednika nije u mogućnosti da se samostalno
brine za svoja prava i interese.
1.9. Grčka
Nasljedstvo se prenosi na nasljednike bez posebne procedure. Ako se radi o nekretnima,
neophodno je obratiti se notaru. Ako se radi o pokretninama, neophodno je kontaktirati
poreske organe.
1.10. Litvanija
Litvanijski notari i sudovi su nadležni u predmetima nasljeđivanja. Litvanijska tijela su
nadležna za cjelokupno nasljedstvo ako je ostaviteljevo posljednje mjesto življenja bilo u
Litvaniji. Izuzetak postoji za nekretnine koje se nalaze u inostranstvu, na koje se
primjenjuje pravo mjesta gdje su smještene. Smatra se da se nasljednik prihvatio
nasljedstva ako je započeo koristiti posjed ostavine, a ako je podio zahtjev za popis
ostavine opštinskom sudu mjesta otvaranja ostavine ili ako je podnio zahtjev o
prihvatanju nasljedstva kod notara u mjestu otvaranja ostavine.
-4-
1.11. Latvija
Nasljedstvo se prenosi na nasljednike u posebnom postupku. Taj rok je jedna godina za
prihvatanje ili odricanje od nasljedstva, ukoliko ostavitelj ili notar nisu drugačije odredili.
Morate se obratiti notaru da biste dobili potvrdu o nasljeđivanju.
1.12. Luksemburg
Ako je ostavitelj imo bračni ugovor ili oporuku ili ako je njegova finansijska i
imovinska situacija složena, preporučljivo je obratiti se notaru kao stručnjaku za
nasljedno pravo i imovinsko-pravne bračne odnose. Ako se stranke ne mogu sporazumno
dogovoriti, jednina mogućnost je sudski postupak u kojem se notar imenuje
povjerenikom suda nadležnim za podjelu ostavine.
1.13. Poljska
Ostavina se prenosi na nasljednike bez posebne procedure. Ona se prenosi na nasljednike
bez posebne izjave o prihvatanju nasljedstva, a službena izjava je nužna samo u slučaju
odricanja od nasljedstva, koju je neophodno izjaviti u roku od šest mjeseci od trenutka
kada je nasljednik bio upoznat sa smrću ostavitelja i sa svojim statusom nasljednika.
Rješenje o nasljeđivanju izdato od notara se ne može izdati prije isteka navedenog roka ili
prije dvanja izjave o prihvatanju nasljedstva. Podnosilac zahtjeva se može obratiti
notaru, čija mjesna nadležnost je određena posljednjim prebivalištem ostavitelja.
1.14. Portugal
Za sporne ostavine su nadležne sudske vlasti. Notari i Matični uredi ( „Registo civil“) su
nadležni za nesporne ostavine. Za sve zahtjeve vezane za ostavine je nadležan sud pri
kojem je pokrenut ostavinski postupak. Notar i Matični ured su nadležni za izdavanje
nasljedničke potvrde u kojoj notar potvrđuje identitet nasljednika i za to je potrebno
predočiti bračni ugovor ili oporuku. Od 18.01.2010. godine notari i Matični uredi su
nadležni za sva pitanja vezana za nasljeđivanje ( Zakon broj 29/09, od 29.06.2009.
godine). Prije tri godine notari i Matični uredi su dobili ovu nadležnost, u skladu sa
preporukom Vijeća Evrope.
1.15. Češka
Prelazak ostavine na nasljednike se vrši u okviru specijalne procedure. Nakon što
Matični ured proslijedi smrtni list nadležnom prvostepenom sudu, pokreće se pravni
postupak, bez formalnog zahtjeva nasljednika. Ostavinski postupak provodi u cjelosti
notar koji djeluje u ime suda u svojstvu sudskog povjerenika. Svaki notar vrši svoju
dužnost u području mjesne nadležnosti prvostepenog suda . Postoji ključ koji određuje
koji notar je nadležan za određeni ostavinski postupak ( na primjer datum rođenja
ostavitelja). Dakle, nemoguće je svojevoljno odabrati notaru za provođenje određenog
ostavinskog postupka.
-5-
Ostavinski postupak se završava izdavanjem rješenja o nasljeđivanju od strane notara
kao povjerenika suda . U slučaju nužnosti izvođenja dokaza u inostranstvu u skladu sa
Uredbom CE no 1206/2001 Vijeća od 28. 05.2001. godine o saradnji sudova država
članica u pribavljanju dokaza u građanskim i trgovačkim stvarima, nadležan je sudija
prvostepenog suda.
1.16. Rumunija
Nakon 01.10.2011. godine vlasništvo se prenosi na nasljednike u skladu sa postupkom
nasljeđivanja koje u pravilu provode notari. Prije navedenog datuma za nasljeđivanje
umrlih osoba primjenjuju se odredbe starog građanskog zakonika. U slučajevima ako
nasljednici ne postignu dogovor notar predmet vraća sudovima ili neposredno od strane
stranaka u sporu u nasljedstvu predmet se dostavlja sudu. Dakle, notari su uključeni u
postupak nasljeđivanja prije dvije godine u skladu sa standardima Evropske unije.
1.17. Španija
U spornim ostavinskim postupcima nadležne su Španjolske sudske vlasti ( mjesna
nadležnost suda na čijem je području ostavitelj imao posljednje prebivalište prije smrti),
i to za cjelokupni ostavinski postupak.
Notar je uključen u sljedećim slučajevima:
- Kada je ostavitelj sastavio oporuku, notar ima obavezu da dostavi smrtni list i potvrdu
o postojanju oporuke.
- Ako ostavitelj nije ostavio oporuku notar određuje ko su nasljednici. U tom slučaju
nadležan je notar koji se bira prema kriterijumu posljednje adrese ostavitelja.
Ako ne postoji oporuka, djeca, unuci, roditelji, udovac ili udovica mogu se obratiti
notaru radi davanja nasljedničke izjave. U drugim slučajevima nadležan je sud. Nužno
je takođe obratiti se javnom bilježniku za davanje izjave o prihvatanju nasljedstva ili
prenosu nasljedstva.
Sudu se obraća u sljedećim slučajevima:
- Ostavitelj nije ostavio oporuku, nema djece, roditelja, nadživjelog bračnog druga ili
nadživjelog registrovanog životnog partnera . U tom slučaju sud treba donijeti rješenje o
nasljeđivanju.
- Za prihvatanje ili prenos nasljedstva kada nije moguće postići sporazum između svih
nasljednika, u slučaju spora i neusklađenosti.
1.18. Slovenija
U Republici Sloveniji sud je nadležan za postupanje u nasljednim stvarima. Ministarstvo
pravosuđa je već započelo proceduru prenosa nadležnosti za ostavinske predmete sa
-6-
sudova na notare. Zemlje članice Evropske unije kao što je Slovenija koja je postala
članica posljednjih godina usklađuje propise sa zakonodavstvom Evropske unije.
1.19. Srbija
U toku je prijedlog za Izmjenu i dopunu Zakona o vanparničnom postupku. U
sadašnjem Zakonu o vanparničnom postupku („Službeni glasnik SRS, br. 25/82 i 48/88
i „Službeni glasnik RS, br. 46/95- dr. Zakon, 18/05- dr. zakon i 85/129, dodaje se novi
član 30a stav 1, a u kojem prijedlogu Izmjene i dopune Zakona o vanparničnom
postupku predloženo: „Sud može javnom bilježniku povjeriti sprovođenje
postupka za koji je po zakonu nadležan ili preduzimanje pojedinih vanparničnih
radnji pod uslovom koji su predviđeni ovim zakonom. U članu 30v stav 1. Rješenje
o određivanju javnog bilježnika kojim se upućuje povjereni predmet donosi predsjednik
suda, a u stavu 3 istog člana je predloženo: „ Ako na području suda službeno
sjedište ima više javnih bilježnika, sud je dužan da im predmet dodjeljuje
ravnomjerno, prema azbučnom redu njihovih prezimena“. Srbija koja je otvorila
proces pridruživanja i članstva u Evropsku uniju takođe kao i Slovenija usklađuje svoje
zakone sa članicama Evropske unije.
1.20. Bosna i Hercegovina ( Entitet Republika Srpska i Entitet Federacije Bosne i
Hercegovine)
Notarska komora Republike Srpske je mišljenja da je neophodno predložiti
izmjene i dopune Zakona o nasljeđivanju u Republici Srpskoj i podržava usvajanje
nacrta novog Zakona o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Pravilnikom je neophodno propisati da registar svih testamenata vode notarske
komore. Podatke o sačinjenim testamentima dostavljaju: „notari, advokati, sudovi,
diplomatsko konzularna predstavništva i sva lica koja su sačinila testament“. U
članu 207. stav 3. Zakona o vanparničnom postupku u Republici Srpskoj
(„Službeni glasnik RS“, br. 36/09) je propisano: „Ministar pravde će u roku od
šezdeset dana od dana stupanja na snagu novog zakona donijeti pravilnik koji će
regulisati vođenje upisnika o sačinjenim, pohranjenim i proglašenim notarskim
testamentima, a koji će voditi Notarska komora Republike Srpske“. Notarska
komora Republike Srpske je dostavila Ministarstvu pravde Republike Srpske
prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku i Zakona o
nasljeđivanju, u smislu da se propiše da notar obavlja povjerene poslove u
ostavinskim predmetima. Sadašnje zakonsko rješenje da svi nasljednici daju izjavu
da su saglasni da se postupak povjeri notaru, te da sud dostavi predmet notaru tek
kada utvrdi da nema spora, među nasljednicima a što je propisano članom 145. stav
1. pod b. Zakona o vanparničnom postupku, nije moguće realizovati, jer sudije
završe nesporan predmet i sud još nikada nije dostavio ni jednom notaru niti jedan
ostavinski predmet.Sudovi su preopterećeni predmetima a rad sudova je skup, pa je
dobro rješenje da sud ostavisnke predmete povjeri notarima.
Notarska komora Republike Srpske podržava u cjelosti nacrt Zakona o
nasljeđivanju Federacije Bosne i Hercegovine, a koje aktivnosti su započete u toku
-7-
2012. godine, a posebno poglavlje da notari kao sudski povjerenici vode ostavinske
postupke i registar testamenata u kojem nacrtu je propisano da isti vodi Notarska
komora Federacije Bosne i Hercegovine. Sudovi treba da postupaju samo u spornim
predmetima.
Notarska komora Republike Srpske je mišljenja da se notarima u Bosni i
Hercegovini mogu povjeriti i poslovi sporazumnog razvoda braka kao u Republici
Njemačkoj. Smatramo opravdanim iz razloga što brakove zaključuju bračni
supružnici državljani iz različitih država, da sudovi zbog uvođenja CMS sistema
ne mogu završiti taj predmet u kraćem ( razumnom roku) . Svima nam je poznato
da zbog ostvarivanja prava na rad državljani različitih država zaključuju
brakove, a nakon realizovanja određenih radnih prava i sticanja prava na boravak
u inostranstvu gdje su zaposleni, sporazumno raskidaju bračnu zajednicu.
Mišljenja smo da sud nije u mogućnosti da blagovremeno završi sporazumni razvod
braka, stoga postupak traje dugo ili najčešće u sudskoj praksi se pojavi problem
da jedan od bračnih supružnika promjeni adresu stanovanja i nepoznato mu je
boravište. Iz navedenog, sporazumni razvod braka nije moguće završiti zbog
neurednog dostavljanja poziva od strane suda.Podnošenjem prijedloga za
sporazumni razvod braka neophodno je izmijeniti propise. Sud može istovremeno
sa zavođenjem predmeta u CMS sistem odmah isti dostavi nadležnom notaru kao
povjereniku suda. Ovu materiju treba propisati u materijalnim propisima, a
posebno u Porodičnom zakonu. Po sadašnjim propisima strankama nije moguće
udovoljiti blagovremeno. Po našem mišljenju predmeti sporazumnog razvoda
braka se mogu završiti kod suda po sadašnjim pravilima parničnog postupka
najranije za 60 dana.
2. Povjeravanje nadležnosti notarima i rasterećenje sudova u izvršnim postupcima
u Hrvatskoj, Makedoniji i Bosni i Hercegovini
Javni bilježnici u Hrvatskoj provode sljedeće izvršne postupke:
a) postupak dobrovoljnog osiguranja tražbina zasnivanjem založnog prava na
pokretninama,
b) postupak dobrovoljnog osiguranja tražbina prenosom vlasništva u svrhu osiguranja i
prodaje u slučaju prisilne naplate na osnovu tih osiguranja ( tzv. fiducijarno
osiguranje),
c) postupak provođenja dražbe povjerene od strane suda i
d) postupak određivanja izvršenja donošenjem rješenja o izvršenju na osnovu
vjerodostojne isprave.
Sve pobrojane nadležnosti rasterećuju sudove i smanjuje se broj izvršnih predmeta u
sudovima.
Takođe u Makedoniji izvršeno je rasterećivanje sudova u nespornim izvršnim poslovima.
Posebno je važno istaći da je donošenjem Zakona u ugovornom zalogu ugovorne strane
mogu da Ugovor o zalogu daju svojstvo izvršne isprave, ako pri ovjeri njihovih potpisa
-8-
daju izjavu da su saglasni da njihov ugovor o zalogu ima svojstvo izvršene isprave, a što
je propisano članom 22. stav 2. Zakona o ugovornom zalogu („ Službeni glasnik
Republike Makedonije“, br.5/2003). Realizaciju zaloga notar vrši na osnovu Zakona o
ugovornom zalogu, a to praktično znači da se izbjegava dug i skup sudski izvršni
postupak. Usvajanjem Zakona o izvršnom postupku („ Službeni glasnik Republike
Makedonije“, br.5/2003), implemantacijom ovog zakona i prenošenjem nadležnosti na
notare došlo je do značajnog rasterećenja i onako pretrpanih izvršnih odjeljenja u
sudovima. Najveće rasterećenje sudova u dijelu izvršnog postupka provodi se nakon
donošenja Zakona o izvršenju, koji se počeo primjenjivati 26.05.2006. godine. Izvršenje
se ne provodi u sudu, već to vrše lica koja imaju javna ovlaštenja - izvršitelji. U
Makedoniji takođe notari su ovlašteni da donose rješenja na osnovu vjerodostojne
isprave. Ako stranka uloži prigovor notar dostavlja predmet nadležnom sudu.
U članu 23. stav 1. tačka 3. Zakona o izvršnom postupku u Republici Srpskoj
(„ Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 59/03 i 85/03, 64/05, 118/07 i 29/10).
izvršne isprave su : „izvršna notarska isprava“. Takođe, članom 27. stav 4. istog zakona
je propisano:“ izvršna isprava podobna za izvršenje je isprava notara“. Notarska komora
Republike Srpske će predložiti zakonska rješenja radi Izmjena i dopuna Zakona o
izvršnom postupku u pogledu rješavanja efikasnog rasterećenja pravosuđa i prenošenja
nespornih izvršnih predmeta o neplaćenim komunalnim računima i prenosa na javne
agencije za izvršenje ili na notare.
Zaključak
Iz navedenog komparativnog prikaza nasljeđivanja u Evropskim državama
proizilazi da je nepohodno nastaviti reformu u oblasti pravosuđa. Nužno je
razmotriti mogućnost daljeg unapređenja notarske službe kao javne službe u Bosni i
Hercegovini, uz kvalitetniju normativnu usklađenost sa svim propisima
i
prenošenjem nekih postupaka koji se vode po pravilima vanparničnog postupka iz
nadležnosti sudova u nadležnost notarske službe. Po našem mišljenju uz promjenu
zakonske regulative notari mogu obavljati povjerene ostavinske postupke, a u
svrhu rasterećenja sudova. U nekoj skorijoj budućnosti može se izvršiti izmjena i
dopuna Zakona o nasljeđivanju i Zakona o izvršnom postupku u oba entiteta tako
da notari obavaljaju povjerene poslove u nespornim izvršenjima na osnovu
vjerodostojne isprave.
Posebno ističemo potrebu harmonizacije propisa iz oblasti notarijata u BiH zbog
pravne sigurnosti stranaka.
Analizirajući stanje po broju predmeta prema podacima izvještaja VST-a za 2012. godinu
na kraju godine, bez komunalnih predmeta u cijeloj BiH je ostalo neriješeno 448. 294 ,
od čega je 34.616 ostavinskih predmeta, što u procentima iznosi 7,72% od ukupnog
broja. U Republici Srpskoj ukupan broj neriješenih predmeta na karaju izvještajnog
perioda iznosi 113.709 od toga 14.556 ostavinskih predmeta, što je 12,80% od ukupnog
broja predmeta.
-9-
U Evropskim zemljama na osnovu preporuka vijeća Evrope koja se tiču rasterećenja
sudova u ostavinskim i izvršnim postupcima u nespornim predmetima, notari kao
povjerenici suda vode ove postupke. Posebno treba istaći države bivše Jugoslavije i to:
Hrvatsku i Makedoniju, a takođe i aktivnosti Srbije i Slovenije da navedene nadležnosti
u nespornim predmetima prenesu na notare kao povjerenike sudova. Bosna i
Hercegovina je najmanje od svih država bivše Jugoslavije i država članica Evrposke
unije
uskladila svoje zakonodavstvo sa Evropskim standardima u predmetima
nasljeđivanja i izvršenja, a koji se odnose na notare kao povjerenike sudova.
Radi harmonizacije i usklađenosti propisa u Bosni i Hercegovini i razvoja notarske
službe kao javne službe, provodeći standarde Evropske unije i proširivanjem nadležnosti
notara, neophodno je predložiti izmjenu propisa koji regulišu postupak raspravljanja
zaostavštine, poslove registracije poslovnih subjekata, kao i elektronskog povezivanja
sudskih registara sa notarima, vođenja nespornih izvršnih postupaka na osnovu
vjerodostojne isprave, sporazumni razvod braka i dr, kao svih povjernih poslova koje
sud ustupa nadležnom notaru. Iz svih navedenih nadležnosti u nespornim predmetima
koje preuzimaju notari kao povjerene poslove rasterećuju se sudovi. U Bosni i
Hercegovini sudovi bi s jedne strane bili rasterećeni sa enormno visokim brojevima
nespornih predmeta, a sa druge strane rješavanje ovih predmeta kod notara bilo bi
mnogo brže i sa manje troškova.
Sa posebnim poštovanjem,
Irena Mojović, predsjednica
- 10 -