Tržišno natjecanje u EU-u U moru propisa koji će nas se uskoro ticati nalazi se i zabrana govora o cijenama na skupovima poduzetnika Vlada i EU odlučili Ukidaju se slobodne gospodarske zone, a PDV će plaćati i slobodni umjetnici, branitelji i vjerske zajednice Financijska agencija U dugotrajnoj blokadi su i 17.324 tvrtke i obrta s nula zaposlenih, a duguju više od 16 milijardi kuna aktualno Str. 6 s markova trga Str. 9 svijet financija Str. 20-21 2008 2009 2010 2010 2011 2012 3 7 6 8 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 11. ožujka 2013. Godina LIX / Broj 3768. www.privredni.hr 60 1953 2013 privredni vjesnik intervju: hrvoje grčić, tele2 / osijek software city / predstečajne nagodbe / regija / svijet financija među visokoobrazovanim nezaposlenima je 60% žena žena, majka, poduzetnica Kako da zaposlena majka uskladi obiteljski i poslovni život? Sve bi bilo lakše uz fleksibilno radno vrijeme i nove modele zapošljavanja >>4-5 POSEBAN PRILO EEN G info Ente rpri Što do se E nosi urop e Ne two rk INTERVJU: AKADEMKINJA VLASTA PILIŽOTA Uskoro će zasjati dubrovačka perla >> 6-7 >> 16 “Kod nas nema mehanizma suradnje između gospodarstva, države i akademske zajednice; to je nezamislivo u razvijenim zemljama!” Turistički grad nalazit će se na području zvanom Tri sestrice, između Slanog i Stona, a prostirat će se na 5000 hektara Tjedni gospodarski TV magazin POZIV NA NATJEČAJ rok prijave: 19. 3. 2013. Mreža za razvoj i kreativnost - MRAK poziva sve tvrtke, menadžere, građane i kreativce da se uključe u Dane kreativnosti i inovativnosti te da prijave ili predlože tvrtke, menadžere ili pojedince koji su u svom poslovanju i društvenom djelovanju ostvarili kreativne i inovativne pomake i zapažene rezultate u sljedećim kategorijama: 1. Kreativni i inovativni proizvodni program ili proizvod :: SPTV utorak 19:10 :: VKTV Vinkovci srijeda četvrtak 22:00 17:00 (REPRIZA) :: SBTV Slavonski Brod petak 21:15 :: Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 :: SRCE TV Čakovec četvrtak petak 21:45 14:45 (REPRIZA) 2. Kreativni i inovativni menadžer/ica :: VTV Varaždin 3. Kreativni i inovativni razvojni program jedinica samouprave – gradovi :: TV NOVA Pula četvrtak srijeda srijeda subota 4. Kreativni i inovativni turistički projekt ili proizvod 12:00 13:30 (REPRIZA) 21:30 16:00 (REPRIZA) :: VOX Zadar srijeda četvrtak 21:30 15:30 (REPRIZA) :: GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA) :: TV ŠIBENIK srijeda nedjelja 21:00 22:30 (REPRIZA) :: TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) :: DUTV Dubrovnik srijeda subota 20:15 15:45 (REPRIZA) 5. Kreativni i inovativni projekt ili program u kulturi i umjetnosti 6. Kreativni i inovativni projekt ili program kreativne industrije 7. Kreativni i inovativni projekt održivog razvoja 8. Kreativni i inovativni edukacijski program Tjedni gospodarski razgovori 9. Kreativni i inovativni projekt društvene odgovornosti prijavu za natječaj potražite na www.dki.mrak.com.hr. Za sva dodatna pitanja obratite se uredu udruge Mreža za razvoj i kreativnost MRAK – Klaićeva 72/a 10 000 Zagreb sptv pet pet VTV 19:10 23:45 [R] TV Nova Pula sub sri 18:00 14:50 [R] VOX zadar pet sub pon Grad Pula medijski partneri: BROJ 96 | 23 KUNE | 3,20 ¤ 20:10 14:45 [R] 22:15 [R] sri TV ŠIBENIK 12:00 Tv šibenik pet 21:30 Poljoprivredna TV uto sri 17:10 18:05 [R] VKTV Vinkovci pon uto 17:35 16:35 [R] petak, 15. ozujka u 19.10 sati na gost Milan Vrdoljak, vlasnik tvrtke Ricardo, Osijek UVOD www.privredni.hr Broj 3768, 11. ožujka 2013. Za Vas tražimo odgovore > > [email protected] Hitno strukturne reforme Hrvatska treba ostvariti veći napredak u uklanjanju prepreka investicijama i poboljšanju pravosudnih i administrativnih standarda. Europska komisija to jasno kaže naglašavajući nužnost snažne provedbe hitno potrebnih strukturnih reformi. Područja reforme su jasna i Vlada poduzima napore kako bi postigla rezultate. To nije jednostavan ni kratak proces, ali je prijeko potreban jer će omogućiti Hrvatskoj da u potpunosti iskoristi prednosti jedinstvenog tržišta i izađe iz krize na održivom i nepovratnom putu gospodarskog razvoja. Darko Peričić, HŽ Infrastruktura: Pruge veliko gradilište HŽ Infrastruktura ove godine počinje ciklus od po 100 kilometara remonta pruge na godinu, a u sljedeće četiri godine planiraju se investicije u ukupnoj vrijednosti od 25 milijardi kuna, većinom iz EU-fondova. Čim Hrvatska uđe u EU, HŽ Infrastruktura će aplicirati za sredstva za prva tri projekta koji su spremni za izvođenje, a to su rekonstrukcija pruge Dugo Selo-Križevci te izgradnja novih pruga Podsused-Samobor i Gradec-Sveti Ivan Žabno. Od 2014. svi veći projekti bit će predloženi za financiranje kroz europske fondove iz kojih se očekuje oko milijardu eura godišnje za željeznicu. Hrvatske pruge će 2015. biti veliko gradilište. Domagoj Matasić, Elektro-Kontakt: Zagreb svjetski centar sklopki Elektro-Kontakt u Hrvatskoj zapošljava 1000 radnika. S ukupnim prihodom od oko 62 milijuna eura, od čega preko 90 posto ostvarujemo izvozom, među najvećim smo domaćim izvoznicima. U dvije nove linije za proizvodnju sklopki prošle i ove godine investirali smo ukupno milijun eura. Time je u Zagrebu zaokružena kompletna proizvodnja sklopki, a Elektro-Kontakt je postao svjetski centar za proizvodnju sklopki koncerna E.G.O. Riječ je o međunarodnoj grupaciji koja posluje u 18 zemalja, zapošljava više od 6000 radnika i drži više od 80 posto europskog tržišta proizvodnje komponenti. Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković pvinfo G(H)ost Komentator: Marinko Nikolić, suvlasnik i direktor Radio Dalmacije-Split Paul Vandoren, Delegacija EU-a: IMPRESUM Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 U sklopu Jadranske mreže imamo oko milijun slušatelja Agencije i veliki oglašivači smanjili su marketinške proračune i to se negativno odrazilo na poslovanje gotovo svih radiopostaja u Hrvatskoj. Mi na Radio Dalmaciji, srećom, još poslujemo stabilno Z bog posljedica krize pad oglašivača u svim je medijima dosta velik. U tom segmentu i mi na Radio Dalmaciji bilježimo određeni pad u odnosu na godine prije krize. Doduše, zahvaljujući rastu slušanosti od 30 posto u četvrtom kvartalu lani uspjeli smo taj pad održati u granicama podnošljivosti. Naposljetku, pad prihoda kod nas iznosio je oko 14 posto. Prema mojim spoznajama, agencije i veliki oglašivači smanjili su marketinške proračune za oko 35 posto. To se negativno odrazilo na poslovanje gotovo svih radiopostaja u Hrvatskoj. Svi se mi s tom krizom nosimo na različite načine. Mi na Radio Dalmaciji nastojimo troškove poslovanja držati pod kontrolom te, u ovom trenutku, nastojimo zadržati primanja zaposlenika na stečenim pozicijama. Budemo li prinuđeni smanjivati primanja radnika, nastojat ćemo bar sačuvati sva radna mjesta. Zasad, srećom, još poslujemo stabilno, pa nemamo potreba za otpuštanjem, a krizu premošćujemo većim angažmanom zaposlenika, kontrolom troškova te podizanjem kvalitete programa i slu- šanosti. Ni u ovakvoj kriznoj situaciji nije nam cilj na brzinu uzeti novac od oglašivača - naprotiv, cilj nam je da oglašivaču pomognemo. I mogu reći da naši klijenti, bez obzira na to koliki im je proračun, itekako prepoznaju taj naš pristup i cijene što je i nama cilj da njihov proizvod nađe put do krajnjeg kupca. Novac koji oglašivač uloži u oglašavanje mora imati povrat i time se moraju ostvariti mjerljivi rezultati. To je temelj za dugoročnu suradnju i međusobno povjerenje. Naši Ozbiljne tvrtke moraju ulagati u brendiranje i marketing usprkos krizi i drugim okolnostima oglašivači uglavnom ulažu novac ili zbog povećanja prodaje ili pak zbog poboljšanja imidža. Pri tome mogu lako izmjeriti što su postigli putem komunikacijskog kanala kakav je Radio Dalmacija. Što se tiče ulaganja u brendiranje tvrtki u Dalmaciji, usuđujem se reći da taj segment nije dovoljno prepoznat kod poduzetnika. To nije samo moje mišljenje nego su to svjetska iskustva i činjenica je da ozbiljne tvrtke moraju ulagati u brendiranje i u marketing usprkos krizi i bilo kakvim drugim okolnostima. Ako se marketinška kampanja dobro osmisli, njezin je učinak na poboljšanje imidža ili prodaju proizvoda vidljiv. Mi svojim klijentima nudimo čak i uslugu osmišljavanja kampanje. Ukoliko to ne poluči odgovarajući učinak, spremni smo vratiti novac koji je klijent uložio. Podrazumijeva se, naravno, da je proizvod koji reklamiramo takvom kampanjom kvalitetan. U ukupnom pri- Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected] Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected] Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: [email protected] PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru hodu Radio Dalmacije udjeli velikih oglašivača još uvijek su veliki, dok mali oglašivači sudjeluju sa svega pet posto. Mi to nastojimo promijeniti jer osmišljavamo pakete namijenjene malim poduzetnicima i obrtnicima. To je, uostalom, društvena odgovornost naše tvrtke i doista želimo pomoći tom gospodarskom segmentu da putem marketinga popravi svoje poslovanje. Iako smo komercijalni radio i prihode ostvarujemo na tržištu, naša misija je pomoći da se razvija destinacija, odnosno okruženje u kojem poslujemo. Radio Dalmacija ima koncesiju za četiri dalmatinske županije te suradnju s pet radiopostaja duž obale - mi, naime, poslujemo u sklopu Jadranske mreže. Imamo neke zajedničke emisije i razmjenjujemo informacije. Ukupno imamo oko milijun slušatelja, tako da smo najslušanija mreža u regiji. Svi poslujemo samostalno, ali kvalitetna suradnja nam pomaže u poslovanju. Jadranska mreža nam omogućuje nastup prema oglašivačima kojima je Jadran područje poslovanja. Taj projekt će biti još zanimljiviji kada Hrvatska uđe u Europsku uniju. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: [email protected] 4 TEMA TJEDNA *vijesti Remont pruge Zagreb-Klara Po završetku modernizacije signalnog sustava na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, a u sklopu obnavljanja zagrebačkog željezničkog prstena, 13. ožujka počinju pripremni radovi na remontu dionice od Glavnog kolodvora do kolodvora Klara, duljine 6,5 kilometara, na pruzi Zagreb-Sisak-Novska. Sami remont dionice počinje 18. ožujka i trajat će do 7. travnja 2013. Vrijednost radova je 80 milijuna kuna. U otkupu 42 posto mlijeka ( 100 najmoćnijih žena u Hrvatskoj upravlja s oko 174 mlrd kn i 240.000 zaposlenika Model fleksibilnog zapošljavanja stručnih kadrova Kako je biti žena, maj poduzetnica... sve u j Sanja Plješa [email protected] P U otkup mlijeka vraćeno je 42 posto od ukupne količine mlijeka koja je ranije imala previsoku razinu aflatoksina, što čini 43.000 litara zdravstveno ispravnog mlijeka dnevno, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede. Proizvođači mlijeka koji su koristili zamjensku stočnu hranu i mikofiksatore vraćeni su u otkup, nakon što im je razina aflatoksina pala na dozvoljene razine. Do kraja veljače isporučeno je 378 tona zamjenske stočne hrane, a do 6. ožujka 2013. prikupljeno je i isporučeno u bioplinska postrojenja 581.209 litara mlijeka. Dozvola za golf na Srđu Povjerenstvo pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode jednoglasno je donijelo pozitivno mišljenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš u projektu izgradnje sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem na Srđu, objavio je investitor, tvrtka Razvoj golf. Konačnu odluku bi Ministarstvo trebalo donijeti u sljedećih mjesec dana, s obzirom na to da je stručno povjerenstvo savjetodavno tijelo. Razvoj golf je najavio da će dokumentacija sa sjednica povjerenstva biti dostupna javnosti po okončanju postupka. Privredni vjesnik Broj 3768, 11. ožujka 2013. oložaj žene-majke u Hrvatskoj nije nimalo jednostavan jer je ona dvostruko opterećena zbog uloga koje obnaša - ona je ujedno nositeljica obitelji i radno aktivna osoba. Na kakve sve prepreke nailaze žene prilikom zapošljavanja ili povratka na radno mjesto nakon rodiljnog dopusta moglo se čuti na prošlotjednoj panel-diskusiji održanoj na temu Kako fleksibilizacija radnog vremena pomaže položaju žene-majke u suvremenom hrvatskom društvu. Sudionici su govorili o zapošljavanju žena, poteškoćama na koje one nailaze kod usklađivanja obiteljskog i poslovnog života te posljedičnom utjecaju na Ženama treba omogućiti da im djeca budu zbrinuta u jaslicama ili vrtiću blizu radnog mjesta, kaže Anđelko Akrap opadanje nataliteta. Pritom su istaknuli nužnost fleksibilizacije radnog vremena kroz nove modele zapošljavanja, s posebnim naglaskom na pozitivnu diskriminaciju pri zapošljavanju žene-roditeljice. Na panel-diskusiji naglašeno je kako se u Hrvatskoj, ali i u zemljama Europske unije, u posljednjih nekoliko godina posebno izdvaja problematika rada i zapošljavanja. Glavno obilježje tržišta rada je visoka nezaposlenost. Prema posljednjim statističkim podacima, u Hrvatskoj trenutačno ima više od 372.000 nezaposlenih, od čega 23.000 visokoobrazovanih od kojih je pak 60 posto žena. Ujedno, među zaposlenima postoji neodgovarajuća struktura radne snage, pri čemu je nedovoljan broj obrazovanih osoba s potrebnim znanjima i vještinama. S druge strane, na tržištu postoje pojedine skupine ljudi čija znanja i iskustva nisu dovoljno iskorištena, a to se posebno odnosi na obrazovane majke koje su razvijale karijeru prije majčinstva. Problem je i to što se ženama uglavnom onemogućava usklađivanje obiteljskog i privatnog života. Slična je situacija i u Europi, istaknuli su panelisti, pa zato kako bi se povećala stopa zaposlenosti u uvjetima sve manjeg priljeva mladih na tržištu rada, Unija je predložila povećanje stope zaposlenosti žena. No, s druge strane, veća participacija žena na tržištu rada mogla bi imati negativan učinak na ionako niske stope fertiliteta, rečeno je u raspravi. Partnerski odnos Da u hrvatskom društvu postoje dva koncepta uloge žene, tradicionalistički i modernistički, smatra Smiljana Leinert Novosel, profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. “To je raskorak između onoga za što se društvo opredjeljuje i onoga što se za- Žene u svom radnom vijeku često imaju poteškoće s usklađivanjem obiteljskog i poslovnog života. Kako bi se premostili ti problemi, potrebno je uvesti nove modele zapošljavanja, s posebnim naglaskom na pozitivnu diskriminaciju prilikom zapošljavanja žene-roditeljice ista radi u svakodnevnom životu. Naime, još je uvijek malo žena na rukovodećim pozicijama”, istaknula je dodajući kako su danas najtradicionalniji odnosi vidljivi upravo u obitelji jer tamo još uvi- jek postoji klasična podjela na muške i ženske poslove. No, ona naglašava kako nije bitno bolja situacija ni u zemljama EU-a jer ni tamo još uvijek nisu “pomireni” privatni i poslovni život žena. Osim toga, većina kućanskih poslova i dalje je primarna briga žena iako su muškarci na sebe preuzeli dio obiteljskih dužnosti, primjerice brigu o djeci. Ipak, 75 posto zaposlenih žena same brinu Poslovni model Mamforce Uskoro će u Hrvatskoj početi provođenje Mamforcea, prvog poslovnog modela fleksibilnog zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova, napravljenog po uzoru na skandinavski model. Model je prije svega namijenjen ženama koje su prije majčinstva realizirale uspješne karijere, no takav oblik zapošljavanja može obuhvaćati i skupine mladih te osoba starijih dobnih skupina. Mamforceov stručni tim radi na osvještavanju prednosti fleksibilnosti zapošljavanja žena-majki kod poslodavaca, zaposlenika, potencijalnih zaposlenika i relevantnih institucija. Tvrtke koje će zadovoljiti zadane kriterije, primjerice one koje će omogućiti ženama fleksibilno radno vrijeme te organizirati vrtiće, dobit će Mamforce certifikate. 5 www.privredni.hr Broj 3768, 11. ožujka 2013. ( samo 11 od njih 100 je pritom na vodećoj poziciji u tvrtki ka, ednoj osobi “Današnje obitelji jednostavno traže partnerski odnos između žena i muškaraca te podjednako preuzimanje roditeljskih uloga”, istaknula je ona. Kako bi se što učinkovitije omogućilo usklađivanje posla i obiteljskog života, ženama treba osigurati adekvatne uvjete rada. Jedno od rješenja je mogućnost fleksibilnog zapošljavanja žena kako bi obitelji lakše uskladile posao i privatni život, a žene nesmetano nastavile svoju karijeru. Takav fleksibilan način rada podrazumijeva kraće radno vrijeme, klizno radno vrijeme, podjelu radnog mjesta, rad od kuće, povremeni rad od kuće te skraćeni radni tjedan. o kućanskih poslovima, a muškarci se samo simbolično uključuju, rekla je Smiljana Leinert Novosel te dodala kako podjela uloga mora biti u skladu s dogovorima i mogućnostima. Što je pozitivna diskriminacija “Zapošljavanje žena treba pratiti širenjem mreže javnih usluga koje omogućuju spajanje uloge majke i zaposlene žene. Ženama treba dati novac, vrijeme i javne usluge, tj. mogućnost da im djeca budu zbrinuta u jaslicama ili vrtiću blizu njihovog radnog mjesta. To je pozitivna diskriminacija zaposlenih žena koja u zemlja- ma s dobrim obiteljskim politikama rezultira pozitivnim priraštajem stanovništva”, rekao je Anđelko Akrap, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Dodao je kako Hrvatska još uvijek ne slijedi europske Hrvatska još uvijek ne slijedi europske trendove i primjere dobrih praksi trendove i primjere dobrih praksi. Jedan od njih je skandinavski model gdje žene rade skraćeno radno vrijeme. Te su zemlje poznate po visokoj fleksibilnosti tržišta rada, što posebice pogoduje ženama s malom djecom. Ipak, situacija nije takva u svim europskim razvijenim zemljama, primjerice Švicarskoj i Austriji. Naime, prema Akrapovim riječima, to su razvijene zemlje s relativno lošim stopama totalnog fertiliteta. “Zaposlenim ženama u Hrvatskoj odluku o tome koliko će imati djece diktiraju egzistencijalni problemi i nedostatak fleksibilnosti na tržištu rada, i to treba mijenjati”, zaključio je Akrap. Najmoćnije žene u hrvatskom gospodarstvu U povodu prošlotjednog Dana žena tvrtka Bisnode objavila je podatke o 100 najmoćnijih žena u hrvatskom gospodarstvu. One upravljaju s više od 174 milijarde kuna te vode više od 240.000 zaposlenika. Od stotinu žena samo je njih 11 na vodećoj poziciji, neovisno je li riječ o poziciji predsjednice nadzornog odbora, predsjednice uprave ili pak generalnog direktora. Prvih 10 pripadnica ljepšeg spola upravlja s gotovo 60 milijardi kuna prihoda tvrtki u kojima rade te vode više od 62.000 zaposlenika. Na prva dva mjesta na ljestvici najmoćnijih žena hrvatskog gospodarstva nalaze se dvije članice Nadzornog odbora Ine, a to su Gordana Sekulić i Maja Rilović. Na trećem mjestu je Ljerka Puljić, članica Uprave Agrokor Trgovine. Održan 18. GAST Sajam na kojem se mogu pronaći znakovi optimizma Turizam, gastronomska ponuda, spajanje zelene i plave Hrvatske strateška su pitanja razvoja hrvatskog društva, istaknuo je na otvaranju sajma predsjednik Josipović Jozo Vrdoljak [email protected] O vogodišnji, 18. sajam GAST okupio je 1100 izlagača iz 11 zemalja: Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Italije, Njemačke, Austrije, Francuske, Srbije, Poljske, Crne Gore i Hrvatske. GAST obuhvaća niz specijaliziranih sajmova: 18. sajam prehrane, 18. sajam pića, 18. sajam hotelske i ugostiteljske opreme, 9. sajam kave, 8. sajam namještaja - Furnitura, 18. sajam vina - Dionizijana, te 7. SATURN – Sajam za turizam. Drugi sajmovi se gase Otvarajući sajam, predsjednik Republike Ivo Josipović istaknuo je kako organiziranje tako uspješnog sajma u doba kada kriza dominira našom gospodarskom i političkom scenom iziskuje veliki napor i znak je optimizma, a znakove optimizma moramo tražiti. “Moramo pogledati tko su ljudi koji mogu i znaju pokrenuti gospodarstvo. Turizam, gastronomska ponuda, spajanje zelene i plave Hr- Dvije najveće štetočine u Hrvatskoj su banke i porezna uprava, smatra Kerum vatske, strateška su pitanja razvoja hrvatskog društva”, istaknuo je Josipović. Direktorica Sajma Split Sanja Vuković Veić naglasila je kako je GAST mjesto pripreme za turističku sezonu koja će, sudeći prema informacijama i dobrim vijestima što dolaze sa najznačajnijih turi- Graditi budućnost na industriji sastanaka Na 18. GAST-u održana je prva turistička konferencija Turistička mreža, na kojoj su svoja viđenja brendiranja destinacije iznijeli Đurđica Šimičić, direktorica Turističke zajednice Malog Lošinja i Robert Jakovljević, dizajner koji je nakon projekta brendiranja grada Umaga sada angažiran na brendiranju Šibenika. Na konferenciji su sudjelovali i Vedran Matošić, direktor Turističke zajednice Splita, i Nenad Nizić, vlasnik hotela Vestibul. Na okruglom stolu Vedran Matošić je istaknuo kako Split treba graditi svoju budućnost na industriji sastanaka. “Nama je nužan kongresni centar, i to u pješačkoj zoni, koji bi mogao primiti 2500 sudionika.” stičkih sajmova, biti vrlo uspješna. Predsjednica Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split Jadranka Radovanić upozorila je da unatoč pozitivnoj bilanci poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji, zabrinjava gotovo rekordan broj nezaposlenih koji je krajem siječnja iznosio više od 50.000. “Održati sajam u takvom okruženju veliki je uspjeh, pogotovo kada se zna da su mnogi sajmovi u našem okruženju prestali postojati”, kazala je Jadranka Radovanić. Upečatljivi Kerum Upečatljiv nastup imao je splitski gradonačelnik Željko Kerum, koji je podsjetio kako su se do unazad nekoliko godina poduzetnici natjecali tko ima više zaposlenih, a danas se natječu tko ih ima manje. “Političari teoretiziraju i ništa praktično ne rade na oživljavanju gospodarstva. Dvije najveće štetočine u Hrvatskoj su banke i porezna uprava. Porezna nema razumijevanja, ide s represivnim mjerama prema poduzetnicima. Nitko ne spominje da je neki bankar imao namjeru napraviti štetu u nekom poduzeću, a zapravo je radi godinama”, istaknuo je splitski gradonačelnik. Kerum je izrazio bojazan da bi se Hrvatskoj moglo dogoditi slično što i Sloveniji - da se neće imati tko javiti čak ni na natječaj izgradnje lokalne ceste jer domaće građevinske tvrtke propadaju, a poslove dobivaju strane tvrtke. 6 aktualno Privredni vjesnik Broj 3768, 11. ožujka 2013. me odlazak mladih, kao i lju ( zabrana rada na 72 sata “Zabrinjava gdje se bazirala proizvodnja poljoprivre radi sumnje u povredu tržišnog natjecanja Pravila i propisi u tržišnom natjecanju u EU-u Minsko polje zvano tržišno natjecanje E uropska unija nije babaroga, no moramo biti svjesni da ulaskom na tržište od 500 milijuna kupaca moramo preuzeti i neke obveze, rekla je ravnateljica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec na seminaru za poduzetnike o pravilima i propisima u tržišnom natjecanju u Europskoj uniji. “Od 1. srpnja ove godine hrvatski poduzetnici su pod kontrolom Europske komisije, AZTN-a, ali i institucija za zaštitu tržišnog natjecanja drugih članica Europske unije jer se kontrolira kako vlade zemalja članica dodjeljuju potpore svojim gospodarstvima”, ističe Olgica Spevec. Govoreći o politici zaštite tržišnog natjecanja i promjenama koje donosi ulazak u Europskoj uniju, ravnateljica AZTN-a je istaknula kako se na zajedničkom tržištu zabranjuju sporazumi između poduzetnika koji utječu na trgovinu među državama članicama, te kako Kome smet znanosti i go Posljednjih dvadesetak godina izostala je značajnija suradnja što je nezamislivo u npr. SAD-u, europskim državama, Izraelu se sprečava, ograničava ili narušava tržišno natjecanje u EU-u. Zabranjena je i zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na istom tržištu. Upozorila je hrvatske Zabranjen je bilo kakav govor o cijenama na sastancima udruženja poduzetnika, upozorio je Cerovac poduzetnike kako Komisija ima pravo nenajavljeno doći i na 72 sata zapečatiti rad poduzetnika dok traje istraga o narušavanju tržišnog natjecanja. Na seminaru je o zabrani dogovora o cijenama govorio član Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac. Upozorio je kako je zabranjen bilo kakav govor o cijenama na sastancima interesnih ili strukovnih udruženja poduzetnika, kao i na seminarima ili konferencijama, a iznio je i primjere takvih kršenja pravila među osječkim pekarima, međimurskim autobusnim prijevoznicima te američkim prodavateljima nekretnina - u poznatom slučaju Foley. Seminar je u suradnji s AZTN-om organizirala Hrvatska gospodarska komora-Komora Zagreb. (K.S.) PRIVATIZACIJA TVORNICE ULJA ČEPIN Počinje dobra budućnost Nakon nekoliko godina agonije i nesupjelih pokušaja privatizacije Tvornica ulja Čepin nalazi se pred završnom fazom privatizacije. Zaustavljena je propast tvornice, pokrenuta AKADEMKINJA VLASTA PILIŽOTA je proizvodnja vlastitog ulja, sačuvana su radna mjesta i pronađen je ozbiljan kupac. Tvornica ulja Čepin do kraja ožujka trebala bi dobiti novog većinskog vlasnika. Po svemu sudeći, bit će to tvrtka Mambo iz sastava osječke Žito Grupe. Uz njih, obvezujuću ponudu je dostavila i američka kompanija PS International, North Carolina, ali njihova su jamstva, navodno, bila slabija. Riječi- ma kako će novi vlasnik Uljare biti iz ove regije, indirektno je to potvrdio i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji je tim povodom posjetio čepinsku uljaru. Zadovoljstvo takvom odlukom istaknula je sindikalna povjerenica Helena Žeravica, rekavši kako je najvažnije to što će oko 150 radnika i dalje imati svoj posao, te da će novi vlasnik u razvoj proizvodnje uložiti 295 milijuna kuna. (S.S.) Svetozar Sarkanjac [email protected] A kademkinja Vlasta Piližota redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2006. godine. Redovita je profesorica na Prehrambenotehnološkom fakultetu u Osijeku te voditeljica Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZUa u Osijeku. Objavila je više od 130 znanstvenih i stručnih radova u inozemnim i domaćim časopisima. Bila je voditeljica većeg broja međunarodnih i nacionalnih projekata iz područja biotehnologije. Članica je većeg broja domaćih i međunarodnih udruga, strukovnih sekcija te uređivačkih odbora časopisa i glavna urednica časopisa Croatian Journal of Food Science and Technology. Jedna od lokomotiva razvoja hrvatskoga gospodarstva mogla bi biti poljoprivredna i prehrambena industrija. Za to postoje resursi. Ipak, Hrvatska više hrane uvozi nego što izvozi. U čemu je problem? - Kada se govori o sustavu i svim njegovim dijelovima, u konačnici o svemu odlučuju ljudi. Čovjek organizira, radi, provodi, istražuje, proizvodi, prodaje, kupuje... Uvijek su ljudi u pitanju. Mislim da je najveći problem u ne- organiziranosti i nepovezanosti pojedinih struka ili dijelova pojedine struke, zbog čega ne možemo ostvariti bolju poljoprivrednu proizvodnju ili prinose, te preradu poljoprivrednih proizvoda. Za to su potrebne i određene strukture – država, ministarstva, zavodi, instituti, fakulteti – koje međusobno moraju biti povezane u djelovanju. Što je opći interes neke države, to moraju odrediti držav- Bilo bi zanimljivo provesti analizu koliko se postojećih brendova temelji na domaćoj sirovini ili na onoj iz uvoza ne institucije koje će to uz određenu regulativu i provoditi. A što ćemo proizvoditi određuju upravo ti naši bogomdani klimatski i položajni uvjeti i bogatstva od istoka Slavonije, preko zapadne Hrvatske, Istre do juga, a za što bismo morali imati određene strategije razvitka počevši od najmanjih, ali organiziranih zajednica. Svatko mora znati što i za koga proizvodi, kome to i u kojem obliku distribuira. Problem je u tome što to baš i ne znamo. A kada tome dodamo pitanje koje vrste i koji stupanj kakvoće poljoprivrednih proizvoda za nastavak prerade možemo i želimo proizvoditi, dolazimo do ovakvog poražavajućeg rezultata kakav danas imamo u odnosu uvoza i izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Što učiniti da se Hrvatska brendira kao proizvođač visokokvalitetne hrane? - Hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija nisu od jučer. Godinama smo, ali prije dosta godina, čak imali visoke prinose u poljoprivrednoj proizvodnji, a postoji već niz brendova, npr. Vegeta, paški sir i drugo, prepoznatljivih i u europskim razmjerima. Međutim, problem je što u posljednjih dvadesetak godina asortiman takvih naših prehrambenih proizvoda nije proširen. A ne zadovoljavamo ni kriterij dovoljnih količina proizvoda. K tome, bilo bi zanimljivo provesti analizu koliko se postojećih brendova temelji na domaćoj sirovini ili na onoj iz uvoza. U svakom slučaju, nužan je nastavak proširenja lepeze takvih proizvoda. Samo kao primjer: ako hrvatska poljoprivreda ima mnoštvo sorti žitarica koje su cijenjene i priznate u svijetu, a ne samo kod nas, zašto se onda taj brend za takav osnovni poljoprivredni proizvod ne iskoristi za proizvodnju prehrambenog proizvoda višega stupnja obrade i time stvara novi brend postojećeg proizvoda? INTERVJU www.privredni.hr Broj 3768, 11. ožujka 2013. 7 di srednje dobi, koji ne vide perspektivu na područjima dnih proizvoda. ” a suradnja ospodarstva? znanosti i gospodarstva. Nema mehanizma suradnje između gospodarstva, države i akademske zajednice. Takvo i mnogim drugim razvijenim zemljama i zemljama tržišnog poslovanja Što uopće u praktičnom, svakodnevnom smislu, znači visokokvalitetna hrana? - Pojam visokokvalitetne hrane je, kao pojam kojim se često barata, novijeg datuma i mislim kako u tome zaslugu ima oglašivačka industrija. Radije govorim o kvaliteti. Kvalitetna hrana je ona koja ima sve karakteristike prihvatljive za potrošače. Nekome je pojam npr. kvalitetne čokolade ono što predstavlja čokolada s visokim udjelom kakaovca, a nekome je takva čokolada gorka i neukusna i preferira čokoladu s više šećera i manje kakaovca. No, ako neka hrana ima zasluge za promociju zdravlja ili, kako to Englezi kažu, health promoting svojstva, koja dokazano mogu pomoći zdravlju, onda kao dodanu vrijednost možemo tom proizvodu dodati i prefiks visokokvalitetne hrane. U to mora biti uključen i određeni tehnološki postupak koji sam po sebi ne bi smio narušiti određena svojstva i sastojke za koje postoje spoznaje da mogu pomoći zdravlju. Izrael je zemlja s bitno oskudnijim prirodnim resursima od hrvatskih, pa ipak u poljoprivredi i prehrambenoj industriji ostavaruju zavidne rezultate. Neki njihovi proizvodi, poput rajčica, na europskom su tržištu pojam kvalitete. Zašto mogu oni, a ne i Hrvatska? - Opet se moram vratiti na početak ovog razgovora: ljudi su ili glavni i osnovni pokretač ili glavni kamen spoticanja. Kada je konkretno riječ o rajčicama, evo nekoliko primjera. U okolini Osijeka su nekada uzgajane rajčice na velikim površinama kako bi nekadašnja osječka tvornica Frigis imala potrebne sirovine za proizvodnju koncentrata od rajčica. Podravka je u Umagu imala pogon koji sada navodno prerađuje talijansku rajčicu. Nadalje, na Krku je još prije Prvog svjetskog rata u dolini rječice Vele Rike kod Baške, uzgajana rajčica za proizvodnju koncentrata koji je prodavan u Beču, i taj proizvod je uživao status vrlo prepoznatljivog i traženog proizvoda. Dakle, gdje je problem? Opet u ljudima. Imamo znanje i obrazovane stručnjake, imamo klimatske i druge uvjete, a nedovoljno radimo. Svatko mora znati što i za koga proizvodi, kome to i u kojem obliku distribuira. Problem je u tome što to baš i ne znamo Ne samo da ne radimo nego sve više plodne zemlje ostaje neobrađeno, a ljudi napuštaju ruralne krajeve... - Na mnogim domaćim, a osobito međunarodnim skupovima sve češće ističem problem depopulacije ruralnih krajeva Hrvatske. Naime, zabrinjava me odlazak mladih, kao i ljudi srednje dobi, koji ne vide perspektivu na područjima gdje se bazira- čujem priče mladih ljudi iz mnogih mjesta Slavonije, kako sele u Zagreb gdje će raditi bilo kakav posao u kafićima ili buticima, samo da ne ostanu besposleni u svojim mjestima. Istovremeno, ne razmišljaju o činjenici da iza njih ostaje neiskorištena najvrednija imovina, najčešće neobrađena zemlja. To je veliki problem nastao zbog zapostavljanja ruralnih područja. la proizvodnja poljoprivrednih proizvoda, kako animalnog, tako i biljnog podrijetla. Sve češće “Zemlja znanja” izbjegava znanstvenike Vlasta Piližota je jedina akademkinja s prostora čitave istočne Hrvatske, ali njezina znanja i osobito međunarodna iskustva i stručne veze vrlo su slabo iskorištena u široj domaćoj zajednici. Iako još od 2006. sudjeluje u europskom Komitetu za istraživanja u poljoprivredi u Bruxellesu, do sada nije imala priliku podijeliti svoja iskustva s predstavnicima hrvatskih ministarstava. Akademkinja Piližota članica je i niza znanstvenih i stručnih tijela i udruga u SAD-u i Europi, sudionica i predavačica na mnogim skupovima u svijetu, a radila je i u Europskoj komisiji. Koliko je zanimanje domaćih institucija za mišljenje stručnjaka, možda najbolje ilustrira podatak da se na popisu pozvanih sudionika ili predavača na skupu koji je održan u Opatiji pod nazivom Na pragu EU-a – prehrambena industrija nalaze ljudi iz različitih ministarstva, državnih institucija, banaka, pa i predstavnici nekih kompanija. No, među njima nema znanstvenika iz struke. Na skup nisu pozvani čak ni čelni ljudi zagrebačkog i osječkog fakulteta, koji već desetljećima obrazuju inženjere prehrambene tehnologije i biotehnologije. “Nažalost to je samo jedan od primjera. Da ne govorim o tome kako je posljednjih dvadesetak godina izostala značajnija suradnja znanosti i gospodarstva. Čast izuzecima. Nažalost, danas nema mehanizma suradnje, nekakvog trokuta između gospodarstva, države i akademske zajednice. Takvo što je nezamislivo u npr. SAD-u, europskim državama, Izraelu i mnogim drugim razvijenim zemljama i zemljama tržišnog poslovanja”, zaključuje akademkinja Piližota. 8 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3768, 11. ožujka 2013. ( 22,5 aktivnih tvrtki na 1000 stanovnika u Hrvatskoj (u EU-u 41,7) ( 54% građana želi se baviti poduzetništvom Strategija razvoja poduzetništva 2014.-2020. Mali poduzetnici čine gospodarstvo otpornijim Uspješnost strategije mjerit će se po ključnom cilju, a to je povećanje bruto dodane vrijednosti u malom gospodarstvu sa sadašnjih 16.366 po zaposlenome na 22.900 eura do 2020. godine, dakle za 40 posto Drago Živković [email protected] I ako je Europski parlament najavio da će glasovati protiv sedmogodišnjeg proračuna koji su teškom mukom usuglasile vlade zemalja članica, Hrvatska već Strategija razvoja poduzetništva na javnoj će raspravi biti do 21. ožujka računa na sredstva iz tog proračuna. Na tome je, naime, utemeljena i strategija razvoja poduzetništva koju je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ponudio na javnu raspravu do 21. ožujka. Njome se planira do 2020. iz strukturnih fondova EU-a povući dvije milijarde eura, pa bi uz jednaki doprinos poduzetnika u idućih sedam godina u sektor malih i srednjih poduzeća bilo investirano četiri milijarde eura. Poduzetničke želje Uspješnost strategije koju nudi Maras mjerit će se po ključnom cilju, a to je povećanje bruto dodane vrijednosti u malom gospodarstvu sa sadašnjih 16.366 po zaposlenome na 22.900 eura do 2020. godine, dakle za 40 posto. Ekonomsku uspješnost malih i srednjih poduzetnika planira se povećati za 10 postotnih bodova, tako da njihov udjel u BDP-u poraste sa 51,6 na 62 po- Strateški ciljevi strategije razvoja poduzetništva •poboljšanje ekonomske uspješnosti •poboljšan pristup financiranju •promocija poduzetništva •poboljšanje poduzetničkih vještina •poboljšano poslovno okruženje sto. Od ukupno 275 milijardi kuna koje su banke plasirale 2010., manje od 40 posto plasirano je gospodarstvu, više od 60 posto stanovništvu, a Maras bi provedbom strategije želio postići da taj omjer bude barem 50:50. Iako istraživanja pokazuju da bi se čak 54 posto hrvatskih građana željelo baviti poduzetništvom, po čemu smo drugi u EU-u, imamo samo 22,5 aktivnih malih i srednjih poduzeća na 1000 stanovnika, dok je prosjek EU-a 41,7 poduzeća. Jedan od ciljeva strategije je zato gustoću poduzetništva podići na 40 malih i srednjih poduzetnika na 1000 stanovnika, jer njihov veći udjel dono- si veću otpornost gospodarstva na udare recesije. Trenutačno je tek svaki četrdeseti zaposlenik malih i srednjih poduzeća uključen u neki oblik izobrazbe, dok je tek svaki peti znanstvenik zaposlen u poduzetništvu. Marasova strategija predviđa da se obrazuje bar svaki deseti, a da 30 posto znanstvenika radi u poduzetništvu. Završni cilj Strategije je poboljšati poziciju Hrvatske u istraživanjima Svjetske banke - u kojima sada po konkurentnosti zauzimamo 84. mjesto - tako da uđemo među prvih 50. Strategija razvoja poduzetništva na javnoj će raspravi biti do 21. ožujka, a njeno usvajanje na Vladi očekuje se u travnju. Suradnja na promociji mjera aktivne politike zapošljavanja Kako do oporavka tržišta rada? Od 2008. u Hrvatskoj se stalno gube radna mjesta, a blagi oporavak trebao bi nastupiti početkom 2014., kaže Mrsić Za mjere aktivne politike zapošljavanja iz proračuna će se ove godine izdvojiti 425 milijuna kuna ili 25 posto više nego lani. Te mjere ponajprije su usmjerene na mala i srednja privatna poduzeća, gdje se i inače otvara čak 86 posto od ukupnih novih radnih mjesta. “Kako gospodarski rast i konkurentnost ovise o produktivnosti radne snage, naglašavamo važnost ulaganja u obrazovanje i usklađivanja obrazovnog sustava s potrebama na tržištu rada”, rekao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca proteklog tjedna na potpisivanju sporazuma o suradnji na promociji tih mjera između Ministarstva rada i HUP-a. “Osiguranje pune zaposlenosti moguće je jedino suradnjom tvrtki, radnika i državnih institucija”, istaknuo je Majetić. Govoreći o mjerama aktivne politike zapošljavanja pokrenutim 2010. godine, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je kako su te mjere potpuno zaživjele u protekle dvije godine, a neke od njih imaju jako dobre rezultate. Lani ih je koristilo oko 42.000 ljudi, a već u prva dva mjeseca ove godine oko 3500 mladih. Pritom se među mjerama posebno izdvaja samozapošljavanje, kojega se, kako je rekao Mrsić, ove godine očekuje više nego 2012. Kako bi se što više pomoglo novim poduzetnicima, HUP je predložio da sve novoosnovane tvrt- ke i obrti imaju besplatno članstvo u toj udruzi, kao i besplatnu pravnu pomoć Još uvijek je više otpuštanja nego zapošljavanja u prvoj godini rada. Osim toga, HUP će organizirati treninge i dodatnu edukaciju kako bi novi poduzetnici što prije stali na svoje noge. Hrvatska će posebice pokrenuti investicije u malim i srednjim tvrtkama, obećao je ministar Mrsić. Međutim, iako su već vidljivi pomaci u restrukturiranju tržišta rada, još uvijek je više otpuštanja nego zapošljavanja. “Od 2008. godine u Hrvatskoj se stalno gube radna mjesta, a blagi oporavak trebao bi nastupiti početkom 2014. godine. Kada bruto domaći proizvod bude veći od dva posto, bit će to prvi signal oporavka tržišta rada”, zaključio je Mrsić. (S.P.) S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3768, 11. ožujka 2013. ( oko 1 mlrd kn 9 Rexpo Adriatic manji prihod od PDV-a na godišnjoj razini Sjednica hrvatske vlade PDV Spremni projekti bioplinskih elektrana i zabavnog parka i umjetnicima, braniteljima i vjerskim zajednicama Za dnevne novine PDV je snižen na pet posto, dok za tjednike i ostalu periodiku ostaje 10 posto Igor Vukić [email protected] U laskom u Europsku uniju porez na dodanu vrijednost od 25 posto plaćat će i slobodni umjetnici, koji su ga do sada bili oslobođeni. Ako im godišnji prihod bude veći od 230.000 kuna, kao i ostali poduzetnici morat će voditi poslovne knjige, sastavljati izvještaje i podmirivati sve pripadajuće troškove. Ukida se i oslobođenje od plaćanja PDVa za branitelje koji uvoze osobni automobil i opremu za gospodarsku djelatnost. Ubuduće će PDV plaćati i vjerske zajednice na uvoz dobara koje su primale od inozemnih vjerskih zajednica, fizič- kih i pravnih osoba, a ta su dobra služila za obavljanje vjerskih poslova. Među novostima koje donose izmjene Zakona o PDV-u, prihvaćene na prošlotjednoj sjednici Vlade, je i snižena stopa za dnevne novine od pet posto. Za tjednike i ostalu periodiku otisnutu na papiru primjenjivat će se i dalje stopa od 10 posto. Premijer Zoran Milanović poručio je izdavačima dnevnih novina da je to najviše što Vlada može za njih učiniti te da za opstanak na tržištu potraže dodatne unutarnje rezerve. Gotovo je sa slobodnim zonama Također, prema Zakonu o PDV-u od 1. srpnja u Hrvatskoj prestaju postojati slobodne zone i izjed- Dogovor sa Slovenijom o Ljubljanskoj banci i ulasku u EU Sporazum sa Slovenijom o Ljubljanskoj banci uklonio je i zadnju prepreku za ulazak Hrvatske u EU. Hrvatska se obvezala da će staviti u mirovanje sudske postupke koji se vode za povrat stare štednje od Ljubljanske banke. O međusobnim potraživanjima nastojat će se postići dogovor u nastavku postupka sukcesije i pred Bankom za međunarodna poravnanja. Zauzvrat će Slovenija ubrzano ratificirati hrvatski ugovor o pristupanju EU-u. Prema riječima ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, ratifikacija bi trebala biti gotova do kraja ožujka. “S našim slovenskim prijateljima i kolegama mogli smo takav dogovor postići mnogo ranije, ali nekad se i jednostavne stvari jako zakompliciraju”, prokomentirao je premijer Milanović. načavaju se u poreznom smislu s ostalim teritorijem. Budući da Hrvatska ulaskom u Europsku uniju postaje sastavni dio jedinstvenog tržišta, porezni obveznici iz cijele Europe moći će tražiti povrat pretporeza (više uplaćenog PDV-a), pa će se to negativno odraziti na proračunske prihode od PDV-a. Ministar financija Slavko Linić procijenio je da će se u ovoj godini u budžet sli- Linić s Ministarstvom poljoprivrede razgovara o mogućnosti snižene stope za još neke proizvode ti oko 500 milijuna kuna manje, odnosno da će manji prihod od PDV-a na godišnjoj razini biti oko milijardu kuna. Linić je dodao da s Ministarstvom poljoprivrede razgovara o mogućnosti snižene stope za još neke proizvode, pa bi prihod mogao biti i dodatno smanjen. Od 1. siječnja 2015. porez na dodanu vrijednost uvest će se i na građevinsko zemljište kod svih kupoprodaja nekretnina, rekao je Linić. Igre na sreću u mutnom Ministar financija najavio je i donošenje novog zakona o igrama na sreću. Sadašnji zakon je kompliciran i onemogućava efikasan nadzor nad poslovanjem priređivača igara. Dok prijedlog novog zakona ne bude dovršen, postojećim koncesionarima produljen je rok važenja koncesije na još godinu dana. Postojeći zakon propisao je da se 50 posto godišnje naknade od priređivanja igara na sreću u casinima, kladionicama i drugim igračnicama raspoređuje organizacijama koje promiču razvoj sporta, bore se protiv raznih oblika ovisnosti, razvijaju tehničku kulturu, pomažu invalidima... Za te ciljeve daje se i 50 posto godišnje dobiti Hrvatske lutrije. U 2012. godini svi priređivači igara uplatili su u državni proračun 281 milijun kuna. Temeljem poreznih obveza i drugih javnih davanja te su tvrtke uplatile u proračun još i 269 milijuna kuna. Ukupno su uplatili 550 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na 2011. godinu kad su im obveze prema proračunu iznosile 637,7 milijuna kuna. Ukupno su zapošljavali 2175 radnika. Drugi međunarodni sajam investicija i komercijalnih nekretnina Rexpo Adriatic održat će se 17. i 18. travnja 2013. u Hypo centru u Zagrebu. Predstavit će se tvrtke i projekti iz Hrvatske i zemalja u regiji - Slovenije, Srbije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Albanije. Prvi Rexpo održan je prošle godine i urodio je s nekoliko konkretnih poslova, ističe direktorica sajma Sanda Marušić. Jedan od njih sklopila je tvrtka Luxor Grupa, čiji predsjednik Uprave Ivan Ninković kaže da su na sajmu Rexpo upoznali poslovnog partnera iz Indije, s kojim su ugovorili poslove održavanja u IT parku u Inđiji (Srbija), čije je otvaranje planirano za početak svibnja. Indijski partneri iz Inđije će, tvrdi Ninković, doći ove godine i na Rexpo, kako bi našli partnere za sličan IT park u Hrvatskoj. Značajan dio ovogodišnjeg sajma činit će projekti iz energetike, a tvrtka Keter organica iz Slovenije predstavit će dio od svojih 14 projekata bioplinskih elektrana u Hrvatskoj, vrijednih ukupno više od 70 milijuna eura. Prvu od njih, snage 2,4 megavata, već su počeli graditi u Đulovcu kod Daruvara, gdje su im partneri dvojica lokalnih poljoprivrednika. Na sajmu Rexpo će se predstaviti i projekt zabavnog parka vrijednog šest milijuna eura, koji načelnik Općine Medulin Goran Buić nudi potencijalnim investitorima kao projekt s pripremljenom dokumentacijom i potporom lokalnog stanovništva. (D.Ž.) *vijesti Za startupe 10.000 dolara Otvorene su prijave za Shift konferenciju koja će se održati 23. i 24. svibnja u Splitu. Organizatori su za najbolji startup projekt osigurali 10.000 dolara nagrade. Shift konferencija je nastavak prošlogodišnjeg događaja Startup Live Split, a i ove godine prezentacije startupa ocjenjivat će žiri sastavljen od poduzetnika, investitora, novinara i drugih stručnjaka. Priliku za sudjelovanje imat će 32 tima, a njih 16 će se predstaviti na konferenciji. Stipendije za strojare Đuro Đaković i Kongsberg Protech Systems iz Norveške raspisali su novi natječaj za stipendiste na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje i Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Uz stipendije, ovaj program izvrsnim studentima omogućuje i pohađanje semestra na prestižnom Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije u Trondheimu te praksu u tvrtki Kongsberg. Stipendiste čeka i radno mjesto u Đuri Đakoviću. Krediti istarskim obrtnicima Predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Mario Paliska i direktor Direkcije malog poduzetništva Erste banke Ivica Brčić potpisali su ugovor o suradnji na kreditiranju istarskih obrtnika. Erste nudi obrtnicima širok spektar kredita za različite namjene. Naknada za odobrenje kredita umanjena je za 50 posto. 10 INTERVJU Privredni vjesnik Broj 3768, 11. ožujka 2013. ( 1,14 mlrd kn ( 754.092 korisnika poslovni prihodi Tele2 u 2012. ima sada Tele2 (rast od 6,2%) HRVOJE GRČIĆ, DIREKTOR PRODAJE ZA POSLOVNE KORISNIKE, TELE2 HRVATSKA Telekom tržište ušlo je u zrelu fazu Hrvatska je mala zemlja i tri mobilna operatora dovoljna su da pokriju potrebe poslovnog segmenta tržišta, smatra Grčić Boris Odorčić [email protected] teški razvoj. Vidimo još mnogo prilika za rast u narednom razdoblju, a očekujemo ga ponajviše u malom i srednjem segmentu. T ele2 jedna je od vodećih alternativnih telekomunikacijskih tvrtki u Europi. Ima oko 38 milijuna korisnika u 11 zemalja, a nudi proizvode i usluge u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, pristup internetu i kabelsku televiziju. Tvrtka Tele2 Hrvatska na našem je tržištu već osam godina. Poslovni prihodi su joj na godišnjoj razini porasli 6,5 posto, sa 1,07 milijardi u 2011. na 1,14 milijardi kuna u 2012. godini. Godinu 2012. zaključili su sa 754.092 korisnika, što također predstavlja rast od 6,2 posto u odnosu na 2011. godinu, kada ih je bilo 709.993. Priopćili su i kako su prvi put tijekom cijele godine imali pozitivan operativni novčani tijek. Hrvoje Grčić, direktor prodaje za poslovne korisnike, u razgovoru za Privredni vjesnik ističe kako se poslovni korisnici i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na mobilne komunikacijske usluge te kako je očit uzlazni trend poslovanja putem pametnih telefona. Nedavno ste se snažnije okrenuli poslovnim korisnicima, zašto? - Tele2 Hrvatska razvio je poslovni segment u svojoj ponudi još 2006. godine. Međutim, tada smo ponajprije bili usmjereni na mikro poduzeća. Razvijanje novih usluga i partnerstvo s Metronetom bili su stra- Je li postojeći zakonodavni okvir dobar za razvoj telekom sektora? - Moram priznati da je regulativa zadovoljavajuća jer se zaista mnogo toga napravilo posljednjih godina. Hrvatski su se zakoni morali prilagoditi onima u Europskoj uniji tako da smo tu na dobrom putu. teški pomak prema srednjem poslovnom segmentu. Rekao bih kako je to predstavljalo logičan korak s obzirom na sve što smo do sada učinili u rezidencijalnom dijelu, gdje Usluga koja bilježi velik interes u poslovnom segmentu je mobilno-fiksni VPN smo se već dokazali kao operator koji pruža najveću vrijednost za novac svojim korisnicima. Sada pružamo kvalitetne usluge i malim kompanijama, smanjujemo račune prosječno oko 30 posto te je došlo vrijeme da isto ostvarimo i u srednjem B2B segmentu. To znači da smo temeljnom elementu cijene i kvalitete dodali i novu di- menziju korisničke podrške. Ponosan sam i na to što svakoj tvrtki pružamo potpuno individualan tretman, bez obzira na broj linija koje ima. Kako ocjenjujete hrvatsko telekom tržište? - Hrvatsko telekomunikacijsko tržište ušlo je u svoju zrelu fazu. Poslovnim korisnicima su mobilnost i dostupnost danas jedna od najvažnijih stavki u poslovanju, što se izrazito dobro vidi iz povratnih informacija koje dobivamo od korisnika. Hrvatsko je tržište pogođeno recesijom što se, također, pokazalo u našem sektoru mobilnih komunikacija gdje korisnici žele zadržati istu kvalitetu i količinu usluga, ali uz povoljniju cijenu. Upravo zbog toga Tele2 poslovni segment ostvario je značajan rast. Je li tržište razvijeno, prate li operatori europske i svjetske trendove, gdje ima prostora za rast? - Telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj dobro je razvijeno. I korisnici i operatori prate sve svjetske trendove te ne mogu reći da mnogo zaostajemo za starijim europskim tržištima. Prostora za rast svakako ima u razvoju dodatnih usluga, a posebice cloud rješenja koja će još više olakšati poslovanje i komunikaciju. Usluga koja bilježi velik interes u poslovnom segmentu je mobilno-fiksni VPN. Jeste li zadovoljni pozicijom koju Tele2 zauzima na tržištu? - Sretan sam zbog pozicije koju imamo u mikro segmentu poduzetnika u Hrvatskoj. Međutim, u Tele2 nismo nikada zadovoljni, uvijek težimo ka višem. U srednji segment smo tek ušli i prerano je govoriti o zadovoljstvu pozicijom. Mogu samo govoriti o ponudi za poslovne korisnike, njome sam zadovoljan, a u tom segmentu imamo velika očekivanja. Taj smo strateški zaokret učinili ove godine i u sljedećem razgovoru zasigurno ću vam moći reći nešto više o zadovoljstvu rezultatima. U kojem segmentu poslovanja rezultate ocjenjujete zadovoljavajućima, u kojem su podbacili, a u kojem očekujete rast u narednom razdoblju? - Što se tiče poslovnog segmenta, rezultati su dobri i upravo je to bio razlog daljnjem fokusu Tele2 na taj segment i njegov stra- Ima li u Hrvatskoj prostora za još jednog mobilnog operatora? - Hrvatska je mala zemlja te iako ima visok stupanj penetracije mobilnih usluga, tri mobilna operatora su dovoljna da pokriju potrebe poslovnog segmenta tržišta. Korisnicima su na izboru brojna rješenja i teško mogu vjerovati da bi se pojavio novi igrač s infrastrukturom i ponudom dovoljno snažnom za osvajanje ozbiljnijeg tržišnog udjela. Na kraju, što očekujete od ulaska u EU? - Hrvatska će osjetiti priljev novog kapitala na tržište, a očekuje se otvaranje novih poslova koje nude međunarodne tvrtke. Isto tako ulaskom Hrvatske u EU, nadam se, smanjit će se cijena interkonekcije, tako da će to još poboljšati poslovanje unutar mobilne telekomunikacije. AKTUALNO 11 www.privredni.hr Broj 3768, 11. ožujka 2013. ( 7 osječkih tvrtki čini *vijesti novoosnovanu udrugu Osijek Software City Osnovana udruga Osijek Software City Oni su pokazali što mogu i znaju Osijek ima veliki IT potencijal koji je kroz projekt Osijek Software City uobličen i predstavljen javnosti Svetozar Sarkanjac [email protected] N akon što su godinu dana djelovali kao svojevrsni pokret koji uspješno promovira ideju nazvanu Osijek Software City, sedam osječkih informatičkih tvrtki formaliziralo je svoju suradnju osnivanjem udruge Osijek Software City. Njihovo neformalno djelovanje tijekom protekle godine, a osobito vrijedni poslovni rezultati tvrtki okupljenih u dosadašnjem “pokretu”, priskrbili su Osijeku niz laskavih medijskih titula poput “hrvatska Silicijska dolina” ili “središte hrvatske IT tehnologije”. Neke od tih tvrtki polučile su vrlo konkretne poslovne rezultate ili nove projekte zapažene ne samo u Hrvatskoj nego doslovno u čitavom svijetu. O vrijednim poslovnim idejama i ostvarenim izvoznim uspjesima pisali smo i u Privrednom vjesniku (Farmeron, Mono, Gauss Development). “Imajući na umu ciljeve projekta - povećanje atraktivnosti developerske struke u Osijeku i konkurentnosti mladih programera na tržištu te poticanje samo/zapošljavanja - tijekom te prve godine organiziran je niz zanimljivih i korisnih događanja koja su privukla ciljanu skupinu studenata, freelancera, profesionalaca i ostalih IT entuzijasta, ali i koja su zainteresirala lokalnu zajednicu, obrazovne strukture, medije, jedinice lokalne samouprave, ministarstva i državne institucije te razne investitore i partnere. S ponosom možemo reći da smo stvorili respektabilni pokret koji je na najboljem putu da od Osijeka napravi jaku regionalnu startup zajednicu”, objasnio je jedan od “dobrih duhova” Osijek Software Cityja i voditelj projekta Nandino Lončar iz tvrtke Inchoo. Formaliziranje dosadašnjeg djelovanja i stvaranje udruge neće promijeniti dosadašnji način rada, nego će ga učiniti djelotvornijim. “Nama je cilj od Osijeka napraviti sredinu u kojoj vlada kvalitet- Trajna i opipljiva vrijednost Prema njegovim riječima, Osijek ima veliki IT potencijal koji je kroz projekt Osijek Software City uobličen i predstavljen javnosti. “Sad je na cijeloj zajednici da nam pomogne to pretvoriti u trajnu i opipljivu vrijednost. U projektu će se najbolje pronaći oni koji shvaćaju da moraju aktivno raditi na sebi i stjecati znanje kako bi bili konkurentni”, kaže Lončar. Nama je cilj od Osijeka napraviti sredinu u kojoj vlada kvalitetna IT poduzetnička klima, kaže Tomislav Bilić na IT poduzetnička klima u kojoj ćemo poticati zapošljavanje. Osnivanje udruge u prvom redu omogućuje da u osječkoj populaciji pronađemo kvalitetnije ljude za potrebe naših tvrtki. Nadalje, udruga će nam biti svojevrsni logistič- ki centar za organiziranje različitih promotivnih i edukativnih aktivnosti bez angažiranja sredstava i drugih resursa postojećih tvrtki”, objasnio je za Privredni vjesnik Tomislav Bilić, predsjednik udruge, dodajući kako će preko udruge takvi oblici djelovanja i njihovo organiziranje biti puno transparentnije i neće ometati rad tvrtki koje sudjeluju u osnivanju udruge, pa će se tvrtke moći fokusirati na bitne stvari i konkretne vrijednosti koje projekt donosi. Tvrtke i ljudi Jedna od većih osječkih “tvornica” Novoosnovanu udrugu Osijek Software City čini sedam osječkih tvrtki iz čijih su redova izabrani čelni ljudi. Tako je za predsjednika izabran Tomislav Bilić (iz tvrtke Inchoo), glavni tajnik je Nandino Lončar (Inchoo), a Upravni odbor čine i Zvonimir Radoš (Adcon), Dejan Bešir (BetaWare), Zorin Radovančević (Escape), Matija Kopić (Farmeron), Ivan Lozančić (Gauss Development) i Denis Sušac (Mono Software). Tvrtke okupljene oko djelatnosti razvoja softvera (software development) zapošljavaju blizu 300 osoba, a samo prošle godine te su tvrtke zaposlile oko 60 novih ljudi. Prema kriteriju broja zaposlenih to je jedna od najvećih osječkih “tvornica”. Slični pokazatelji vrijede i kada je riječ o visini godišnjeg prihoda. Samo tvrtke Inchoo i Mono prošle su godine ostvarile ukupno petnaestak milijuna kuna prihoda. K tome, najveći dio svoga poslovanja ove tvrke ostvaruju izvan Hrvatske. Udjel izvoza kod nekih iznosi i 90 posto. Stižu njemački turisti Prognoze za turističku 2013. godinu su dobre jer će prema istraživanjima ADAC-a u Hrvatsku doći 4,5 posto Nijemaca koji su se odlučili za odlazak na godišnje odmore. Prvi put u istraživanju Hrvatska je plasirana bolje i od Francuske, kao peta poželjna destinacija, iza Španjolske, Italije, Austrije i Turske, izjavio je na turističkom sajmu u Berlinu ministar Veljko Ostojić. Lani je u Hrvatskoj boravilo gotovo 1,94 milijuna njemačkih turista, što je čak 12,6 posto više nego 2011. godine. Na reviziji 3377 invalidskih mirovina Reviziju u trećem stupnju čeka još 3377 zahtjeva za invalidsku mirovinu, ali nitko od potencijalnih korisnika neće biti oštećen jer će mu, u slučaju pozitivnog vještačkog nalaza, biti isplaćeni svi zaostaci, objavilo je Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Do okončanja revizije, osobe koje čekaju rješenje nalaze se na bolovanju i primaju naknadu. Reviziju od 1. ožujka provodi samostalni sektor pri Ministarstvu, umjesto povjerenstva pri Zavodu za mirovinsko osiguranje. Prošle godine reviziju nije prošlo 2639 zahtjeva. Izvoz - motor razvoja Međunarodna konferencija Izvoz - motor razvoja: Sajamska industrija u funkciji rasta izvoza i internacionalizacije poslovanja održat će se 22. ožujka u zagrebačkom hotelu Westin. Organizatori konferencije su magazin Suvremena. hr i CBBS-management Consulting&Business Building Company, a jedan od medijskih pokrovitelja je Privredni vjesnik. Na konferenciji će biti riječi o važnosti izvoza za razvoj i rast gospodarstva u krizi te o tome koliko nastupi na sajmovima mogu povećati izvoz. 12 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3768, 11. ožujka 2013. Predstečajne nagodbe Predstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga će Privredni vjesnik u sljedećim brojevima odvojiti prostor za konkretne primjere predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama IPK Osijek d.d. Cammeo Grupa d.o.o. Dječji vrtić Linigra, Sveta Nedelja Prijedlog podnesen 7. siječnja 2013. Prijedlog podnesen 31. prosinca 2012. Prijedlog podnesen 27. prosinca 2012. Temeljni kapital 446.175.500 kn Postupak otvoren 25. veljače 2013. Postupak otvoren 27. veljače 2013. Ukupne obveze 191.897.712 kn Temeljni kapital 20.000 kn Temeljni kapital 20.000 kn Ukupna potraživanja 1.623.675 kn Broj zaposlenih 107 Broj zaposlenih 27 Blokada računa od 24. studenog 2010. Ukupne obveze 12.338.378 kn Ukupne obveze 2.358.008 kn Račun dobiti i gubitka 2011. (+54.412.274 kn) Kratkotrajna potraživanja 3.512.130 kn Prosječni mjesečni trošak poslovanja 263.938 kn Gubici iz prethodnih godina 652.298.129 kn Manjak likvidnih sredstava 2.829.192 kn Račun dobiti i gubitka 2011. (+653.928 kn) 23,83% HZMO Račun dobiti i gubitka 2011. (+21.125 kn) Vlasnička struktura 100% Karmela Marin Dugoročna potraživanja Ministarstvo financija donijelo je rješenje o reprogramu poreznog duga u ukupnom iznosu od 3.681.562,92 kune, od čega 528.620,42 kune čine kamate. Reprogramirane obveze treba otplatiti u 36 jednakih mjesečnih rata, od kojih prva dospijeva 25. kolovoza 2012., a posljednja 25. srpnja 2015. Sporna potraživanja Prema mišljenju poduzetnika, sporna su potraživanja u iznosu od 2.332.949,38 kuna, nastala poreznim nadzorom. Sporno potraživanje neće biti knjiženo u poslovnim knjigama sve do konačne odluke Upravnog suda. Zaključak Naplata usluga nije upitna jer postoje zaključeni ugovori s gradovima Sveta Nedelja i Samobor o sufinanciranju. Potraživanje Porezne uprave je neprimjereno opterećenje za poreznog dužnika. Najveći dio tog potraživanja je sporan, a porezni dužnik je protiv poreznog rješenja podnio upravnu tužbu. Nelikvidnost nastala u podmirenju poreznih obveza bez pomoći poreznog tijela vodi vrtić izravno u bankrot. Vlasnička struktura I.-X. 2012. (-8.699.906 kn) 22,27% HFP 15,21% DAB 13,30% Robne zalihe 11,22% Hrvatske vode 8,05% Ministarstvo financija 6,12%Ostali Razlozi nastanka duga: • najveći dio obveza nastao je u procesu financijske konsolidacije, restrukturiranja i privatizacije • izostala je dokapitalizacija imovinom koja nije procijenjena i unesena u kapital • obračunavanje zateznih kamata na dospjele dugove Plan financijskog restrukturiranja: • dokapitalizacija imovinom procijenjene vrijednosti 473.193.475 kuna, koja nije uključena u vrijednost kapitala u postupku pretvorbe • država otpisuje kamate, a glavnicu pretvara u kapital • ostali vjerovnici otpisuju 50% kamate, a preostali iznos otplaćuje se s rokom otplate od dvije godine Planirane investicije: • izgradnja staklenika za uzgoj povrtnih kultura, vrijednosti sedam milijuna eura • podizanje eko nasada na sadašnjim miniranim poljoprivrednim površinama • izgradnja ULO hladnjače vrijedne osam milijuna eura • proizvodnja i prodaja slavonskog kulena, procijenjena vrijednost tri milijuna eura I.-XI. 2012. (-4.836.329 kn) Ponuda vjerovnicima: • Zagrebačka banka reprogramira postojeće kredite od 5.822.860 kuna te odobri dodatnih dva milijuna kuna kredita za likvidnost, s rokom otplate od osam godina, kamatom od 5,5% i odgodom plaćanja od dvije godine • Porezna uprava otpisuje kamatu i 70% ostatka porezne obveze, a ostatak poreznog duga bio bi reprogramiran na 60 mjeseci, s kamatom od 4,5% • ostali vjerovnici otpisuju kamate i 30% potraživanja, dok se ostatak duga reprogramira na 24 mjeseca bez kamata • zatvara se postojeći financijski leasing, prodaju vozila, a ostatak sredstava koristi za opremanje novih vozila • novi automobili uzimaju se na operativni leasing Operativno restrukturiranje: • rast prihoda povećanjem broja dozvola i širenjem tržišta • objedinjavanje poslovnih knjiga radi donošenja brzih i kvalitetnih poslovnih odluka • smanjenje broja zaposlenih u tehničkoj službi • ušteda u potrošnji goriva I.-IX. 2012. (+ 629.264 kn) enterprise europe info Broj 80, 11. ožujka 2013. IPARD Raspisani novi natječaji za mjere IPARD programa Početkom ožujka krenuo je deveti krug natječaja za dodjelu novca iz programa IPARD za ulaganja u farme i unapređenje prerade i prodaje poljoprivrednih proizvoda i ribe. Uskoro kreće i natječaj za ruralni razvoj Početkom ožujka započeo je deveti krug natječaja za dodjelu sredstava iz programa IPARD, i to za dvije mjere iz tog programa: za mjeru 101 - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i za mjeru 103 - Unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda. Rok za predaju prijava za ova sredstva je 12. travnja. U osam dosadašnjih natječaja za mjere 101 i 103 ukupno je primljeno 317 prijava kojima se tražilo sufinanciranje projekata vrijednih 1,4 milijarde kuna. Tražene su potpore u vrijednosti od 722 milijuna kuna. Potpisana su 172 ugovora, a potpore koje su prihvaćene ukupno su vrijedne 551 milijun kuna. U šestom krugu natječaja za mjeru 101 i 103, koji je trajao od kraja 2011. godine, zaprimljena je 61 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 336 milijuna kuna, te potporama od 166 milijuna kuna. Prihvaćeno je 39 projekata koji su dobili Odluku o odobrenju Agencije za plaćanja s ukupnim iznosom tražene potpore od 128,4 milijuna kuna, dok je još jedna prijava s ukupnim iznosom tražene potpore od 2,9 milijuna kuna još u obradi. Do 101,2 milijuna kuna još u obradi. Do sada je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju primila 856 prijava s ukupnim iznosom od 2,7 milijardi kuna, te iznosom tražene potpore od 1,7 milijardi kuna. Ugovoreno je 260 projekata s iznosom ugovorene potpore od 594,2 milijuna kuna, dok je isplaćeno 77 projekata s iznosom isplaćene potpore od 152 milijuna kuna. U obradi je još 365 prijava s iznosom tražene potpore od 562,3 milijuna kuna. sada je isplaćen jedan projekt s ukupnim iznosom isplaćene potpore od 429.000 kuna. U sedmom krugu natječaja za ove dvije mjere, koji je trajao od 2. siječnja do veljače 2012. godine, zaprimljeno je 40 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 140,9 milijuna kuna te iznosom tražene potpore od 73,3 milijuna kuna. Prihvaćena je 31 prijava za koju je traženo 61,3 milijuna kuna potpora, dok su dvije prijave s ukupnim iznosom tražene potpore od 2,8 milijuna kuna još u obradi. Isplaćene su dvije prijave s ukupnim izno- som isplaćene potpore od 3,7 milijuna kuna. U posljednjem, osmom krugu natječaja za mjere 101 i 103, koji je trajao od svibnja do srpnja prošle godine, primljeno je 56 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 265,4 milijuna kuna te traženim potporama od 135,3 milijuna kuna. U tom krugu do kraja veljače ugovoreno je šest projekata s ukupnim iznosom tražene potpore od 19,5 milijuna kuna, dok su 42 prijave s ukupnim iznosom tražene potpore od U Ministarstvu poljoprivrede upozoravaju kako su temeljem petih izmjena IPARD programa uvedene novosti: u mjeri 101, u ulaganja u nabavku poljoprivredne mehanizacije (uključujući i traktore) i opreme, a u mjeri 103 i u cjelokupnu opremu za proizvodnju i trženje vina i maslinovog ulja, te u ulaganja u obnovljive izvore energije kroz sve sektore mjere 101 i 103. Ovog mjeseca se raspisuje i prvi natječaj za provedbu mjere 202 – Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, čijim sredstvima će biti omogućeno sufinanciranje lokalnih akcijskih grupa. enterprise europe Odabrani hrvatski ambasadori EU IPR Helpdeska Piše >> Patrik Pipp, Centar za makroekonomske analize HGK-a Hrvatska ima veliki potencijal u industriji Industrija u Hrvatskoj doživljava svoj vrhunac početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali od tada gotovo sve u industriji počinje ići silaznom putanjom te započinje proces deindustrijalizacije. Početak izraženijeg silaznog trenda uzrokovan je Domovinskim ratom, uslijed kojeg je trećina teritorija Hrvatske bila okupirana, dio slobodnog teritorija devastiran, a postrojenja koja su se nalazila u ostalom dijelu bivše države, izgubljena. Tako je proces tranzicije u Hrvatskoj počeo znatno teže nego u ostalim zemljama u okruženju, gdje je industrijska proizvodnja bilježila znatno povoljnije trendove kretanja. Završetkom rata, hrvatska se industrija počinje oporavljati, ali vrlo sporo. S obzirom na to da je u to vrijeme bilo i više nego dovoljno potražnje (kako inozemne tako i domaće) koja se mogla iskoristiti za rast, teže je bilo ostvariti pad nego rast industrije. Pored toga, u praksi je uobičajeno, bilo da je riječ o industriji ili nekoj drugoj djelatnosti, da se barem u početnom dijelu oporavak odvija nešto bržom dinamikom, ako zbog ničeg drugog, onda zbog niske baze. Ipak, u Hrvatskoj je oporavak bio toliko spor da je 13 godina od završetka vojnih akcija industrijska proizvodnja došla na razinu od 90 posto one iz 1990. godine. U tom se razdoblju Hrvatska okreće od istočnih prema tržištima Zapadne Europe, a 2002. godine počinje razdoblje slobodne trgovine između Hrvatske i EU-a. Nažalost, taj je proces više-manje bio jednosmjeran jer hrvatska industrija nije bila ni tehnološki, a ni cjenovno konkurentna što je bio rezultat, između ostalog, tečajne politike. Domaća potražnja, podržana kreditima banaka u stranom vlasništvu, potaknula je uvoz, koji je u tom razdoblju povećan četiri puta. Pored toga u strukturi robnog uvoza sve je više rastao udio proizvoda namijenjenih potrošnji, a padao je udio proizvoda namijenjenih reprodukciji i investicijama. Kao posljedica deindustrijalizacije prisutan je, logično, i kontinuirani trend pada broja zaposlenih. Nakon dugog razdoblja procesa deindustrijalizacije pojavljuje se i svjetska gospodarska kriza. Kretanje industrijske proizvodnje 2009. godine mijenja predznak iz sporog rasta u pad. Istina, poboljšava se vanjskotrgovinska bilanca, ali ne kao rezultat neke nove ekonomske strategije, već kao rezultat bržeg smanjenja domaće u odnosu na inozemnu potražnju. Industrijska proizvodnja i dalje pada i danas opet iznosi oko 80 posto one iz 1990. godine, a broj zaposlenih (u industrijskim dijelovima poduzeća) manji je za oko 70 posto u odnosu na 1990. godinu. Naše tržište je uglavnom vezano za zemlje EU-a te su negativna kretanja na tom tržištu imala određeni utjecaj i na hrvatsku industriju, ali ipak su strukturni nedostaci hrvatskog gospodarstva glavni razlog za proces deindustrijalizacije. Imajući u vidu nisku razinu proizvodnje i iskorištenost industrijskih kapaciteta od oko 61 posto, evidentno je da postoji veliki potencijal u industriji. Ta činjenica mogla bi biti temelj za privlačenje novih investicija u industrijski sektor, a bile bi praćene primjerenim poreznim olakšicama za one koji investiraju. Također treba smanjiti vrijeme potrebno da investitor dobije sve potvrde o ispunjenim zakonskim uvjetima za realizaciju investicije, te provesti promidžbu koja bi išla u smjeru rušenja dosadašnje slike o sporoj administraciji. Pokretanjem investicijskog ciklusa u industriji pokrenula bi se i industrijska proizvodnja i nakon određenog vremena bi, konačno, mogli prestati analizirati davnu prošlost, kada smo imali snažnu industriju. Neosporno je da bi se takvim trendovima u industriji poboljšala današnja loša situacija na tržištu rada. Posebnu priliku za nove investicije čini skori ulazak Hrvatske u EU, ali kako će time postupno slabjeti ograničenja vezana uz migraciju radne snage, potrebno je poduzeti određene mjere da se i s radnom snagom ne bi dogodio isti scenarij kao s robom (znatno veći uvoz od izvoza). [cijeli blog je moguće pročitati na http://www.hgk.hr/blog/hrvatska-imaveliki-potencijal-u-industriji] EU IPR Helpdesk je shema suradnje koja nudi besplatnu potporu prve razine upravljanja pravima intelektualnog vlasništva za korisnike EU istraživačkih projekata te za europska mala i srednja poduzeća uključena u transnacionalne partnerske ugovore, posebno unutar Europske poduzetničke mreže. Jedan od glavnih ciljeva EU IPR Helpdeska je podizanje svijesti o intelektualnom vlasništvu (IP) i izgradnja stručnih kapaciteta među malim i srednjim poduzećima diljem Europe. Usluge koje pruža odnose se na on the spot obuku u različitim europskim zemljama radi podizanja svijesti o intelektualnom vlasništvu na lokalnoj razini preko korisnih publika- cija poput priručnika, smjernica i vodiča kroz različite aspekte IP-a u poslovnom ili istraživačkom okruženju. Stoga je imperativ jaka mreža regionalnih IP žarišnih točaka, tzv. ambasadora, koji su u stanju promicati Helpdesk usluge i pružiti osnovnu IP obuku i informacije na odgovarajućem lokalnom jeziku. Za ambasadore EU IPR Helpdeska u Hrvatskoj imenovani su Vedran Đidara, voditelj programa IRCRO, Goran Zeković, voditelj projekta Europske poduzetničke mreže ispred BICRO-a, te Nikola Balić, voditelj Odsjeka za poslove upravljanja inovacijama u Uredu za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu. Više informacija o ovoj shemi možete potražiti na www. iprhelpdesk.eu. Jednostavnije podnošenje patentnih zahtjeva Ukoliko svoj izum želite patentirati i zaštititi i izvan granica Hrvatske, od 1. siječnja 2014. godine proces će biti puno jednostavniji jer će 24 zemlje EU-a primjenjivati jedinstveni patentni zakon. Nakon gotovo najduljih pregovora u povijesti Europske unije, 19. veljače 24 zemlje potpisale su Sporazum o osnivanju zajedničkog patentnog suda i donošenju jedinstvenog patentnog zakona, a od svih članica nisu ga potpisale samo Bugarska, Poljska i Španjolska. Sporazum će omogućiti jedinstvenu primjenu patentnog zakona i osnivanje sudova u Parizu, Londonu i Münchenu. Donošenjem ovog zakona podnošenje patentnih prijava bit će znantno jednostavnije i jeftinije. Uskoro se očekuje ratifikacija Sporazuma. Genius Croatia - baza ideja, inovacija i izuma iz Hrvatske Objava na Geniusu Croatia omogućuje jedinstven način promocije i predstavljanja vaše ideje, izuma ili inovacije u zemlji i inozemstvu ciljanoj publici, partnerima, investitorima, poslovnim anđelima, tvrtkama i novinarima koji prate ovu tematiku te široj javnosti. Želite li svoj inovativni projekt, ideju, izum ili tim prezentirati i promovirati investitorima i široj javnosti? Na raspolaganju vam je nova platforma Genius Croatia, kojoj je cilj komercijalizacija hrvatskih inovativnih projekata te spajanje s domaćim i međunarodnim tržištem, kapitalom i medijima. Jednom objavljen sadržaj na Geniusu Croatia možete neograničeno nadopunjavati s novostima o svom projektu i ideji te time trajno obavještavati sve zainteresirane o trenutačnom statusu projekta, uspjesima i potrebama. Više informacija o projektu i mogućnostima pogledajte na web stranici geniuscroatia.com. www.een.hr 11. ožujka 2013. 2 3 Izazovi inovativnog poduzetništva Slijepi smo za intelektualno vlasništvo Vrijeme je da Hrvatska prepozna važnost intelektualnog vlasništva, ali i krene u izradu strategije njegove zaštite. Hrvatska je premalo tržište za inovacije i mora se okrenuti Europi i svijetu U okviru projekta FIDES (From IP to Business: Developing Environment for Startup Companies) Poslovnoinovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO organizirala je u Zagrebu okrugli stol pod naslovom Izazovi inovativnog poduzetništva, koji je privukao veliki broj poduzetnika, inovatora i zainteresiranih iz javnog sektora. koji je istaknuo prilike i probleme s kojima se susreću inovatori. “Bitno je da se uvijek krećete i nikad ne stanete s razvojem. Naša tvrtka za svaki problem traži rješenje i to rezultira inovacijom. Problem je to što nemamo mogućnost plasmana novih proizvoda u Potrebno je izraditi snažan set tehnologije, misliti globalno, reciklirati profite kao investicije i učiti od ostalih Raspravu je otvorio ravnatelj BICRO-a Hrvoje Meštrić predstavljajući planove BICRO-a za ovu godinu, a Dalibor Marijanović, zamjenik ravnatelja BICRO-a, predstavio je rezultate projekta FIDES i govorio o stanju intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj, važnosti koje potporne institucije daju i onome što rade na stvaranju preduvjeta za financiranje intelektualnog vlasništva. Inovacija nije samo dobra ideja nego ideja pretvorena u akciju koja na održiv način stvara vrijednost. Najuspješnije su one kompanije koje imaju inovativnu organizacijsku kulturu Hrvatskoj i puno nam je lakše nastupati na inozemnom tržištu. Nije jednostavno, ali s velikim trudom smo uspjeli. Izašli smo iz Europe i u Australiji imamo odlične rezultate”, kaže Bošković. gospodarstva, posebno na području inovativnosti. “Do sad se za poduzetnike govorilo da su to ljudi skloni rizicima, a ja bih rekao da su to ljudi koji vjeruju u svoje ideje. Inovacija nije samo dobra ideja nego ideja pretvorena u akciju koja na održiv način stvara vrijednost. Najuspješnije su one kompanije koje imaju inovativnu organizacijsku kulturu. Stav, sposobnost, sustav vrijednosti i iskustvo četiri su najvažnije stvari za uspjeh”, procjenjuje Omazić. Stručnjaci iz privatnog i javnog sektora - koordinator inovacijskih programa u BICRO-u Ivo Friganović, partner osnivač odvjetničkog društva Vukmir i suradnici Mladen Vukmir, te Mislav Ante Omazić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - s okupljenima su podijelili svoja iskustva, razmišljanja i preporuke vezane uz izazove s kojima se susreću poduzetnici pri pokretanju poslovanja zasnovanog na inovaciji. Omazić je istaknuo veliku važnost inovativnog pristupa u poslovanju, kao i nužnost jačanja poveznice znanosti i tegiju zaštite intelektualnog vlasništva, posebice sada u digitalnoj ekonomiji. Nažalost taj proces kod nas još nije ni započeo. Potrebno je izraditi snažan set tehnologije, misliti globalno, reciklirati profite kao investicije i učiti od ostalih”, naglasio je Vukmir. Ivo Friganović je iznio svoje mišljenje o potpori inovacijskom procesu u Hrvatskoj te najavio izvore financiranja projekata BICRO-a u ovoj godini. “Potencijal inovativnih projekata koji su u pipelineu BICRO-a iznosi 30 milijuna eura, a samo za četvrtinu imamo osigurana sredstva. Zajmom Svjetske banke svi BICRO programi bit će otvoreni u 2013. godini. Nedostaje instrument rizičnog kapitala, na hrvatskom se tržištu osjeća potreba za takvim financijskim instrumentom”, rekao je Friganović. Hrvatska je kao društvo slijepa po pitanju intelektualnog vlasništva, rekao je Mladen Vukmir. “Nužno je osmisliti stra- Na skupu su govorili i Saša Šarunić, suosnivač tvrtke Pet minuta i ShoutEma, Boris Golob, direktor Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci – SteP Ri, te Aljoša Bošković, osnivač BANKO-a, Tijekom rasprave sudionici su se posebno osvrnuli na komercijalizaciju kao ključni element inovacijskog procesa. “Hrvatska je malo tržište, nemamo iskustva u komercijalizaciji inovacija, posebno velikih inovacija. Inovatori su ‘doma’ s invencijom, no ne i s njenim plasiranjem na tržište”, ističe Golob. Saša Šarunić, koji je u suradnji s Viktorom Marohnićem osnovao ShoutEm – jedan od 30 najboljih svjetskih startupa, koji je osvojio i nagradu Brončano Teslino jaje za inovativnost i nagradu za najbolji startup/inovativno rješenje na WinDaysima 2009. godine, govorio je na skupu o svojim iskustvima voditelja projekta koji je sufinancirao BICRO. “Nismo pristupili zaštiti intelektualnog vlasništva, već smo prvi na tržištu nastupili s teško dostižnom inovacijom pa smatram kako su nas brzina i jedinstvenost zaštitili na tržištu. Šteta što država ne daje više financijskih sredstava institucijama poput BICRO-a čime bi osigurala više hrvatskih inovacija”, zaključio je Šarunić. enterprise europe Erasmus za poduzetnike početnike Do poslovnog iskustva uz Hrvatska gospodarska komora u suradnji s međunarodnim partnerima uključila se u projekt Erasmus za poduzetnike poč sufinancira Europska unija sredstvima EU programa CIP – za konkurentnost i inovacije Projektom Erasmus za poduzetnike početnike Međunarodnog programa mobilnosti među europskim poduzetnicima želi se pomoći u započinjanju njihovih poslovnih aktivnosti i njihovom izlasku na zajedničko europsko tržište. Hrvatska se ove godine prvi put uključila u ovaj projekt koji provodi Europska komisija od 2009., i u okviru kojega je već održano pet ciklusa. Poduzetnici početnici će kroz ovaj projekt imati priliku proširiti svoje radno iskustvo u trajanju od jednog do šest mjeseci, uz iskusnijeg i već etabliranog poduzetnika iz neke druge zemlje EU-a, te naučiti kako voditi i razvijati vlastiti posao. U projekt se mogu uključiti i hrvatski uspješni poduzetnici koji bi bili domaćini poduzetnicima početnicima iz drugih europskih zemalja, čime im se pruža mogućnost internacionalizacije vlastitog poslovanja. Za ovaj projekt postoji veliki interes onih koji su krenuli u poduzetništvo ili se za to žele opredijeliti u budućnosti, istaknula je na predstavljanju projekta potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a Vesna Trnokop Tanta. “HGK se uključio u projekt kako bi ohrabrio sve one koji se žele uključiti u poduzetništvo, a osobito mlade ljude koji imaju različita saznanja pa im se na taj način može pomoći, a onim iskusnim poduzetnicima prikazati što i kako se radi u Europi. Želja nam je da poduzetnici u Hrvatskoj promijene stav, usvoje nova znanja i vještine”, ističe Vesna Trnokop Tanta. Ovaj je projekt je financiran iz EU programa CIP – za konkurentnost i inovacije, traje dvije godine, a vrijednost mu je 170.000 eura, pojasnila je voditeljica projekta te voditeljica Europske poduzetničke mreže pri HGKu Vesna Torbarina. “Dosadašnja iskustva su pokazala kako su najpoželjnije poduzetničke destinacije u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji te Nizozem- skoj. Najzastupljeniji su sektori u području promotivnih aktivnosti, turizma, IT djelatnosti, kao i pravne i konzultantske djelatnosti”, dodala je Vesna Torbarina. Na natječaj se mogu prijaviti punoljetne osobe s dobro osmišljenim poslovnim planom, početnici do tri godine poslovanja, studenti, nezaposleni, ali i iskusni poduzetnici s tvrtkom koja posluje dulje od tri godine, osobe koje rukovode, a ne moraju biti i vlasnici, ako žele primiti poduzetnike početnike u svoju tvrtku, kaže direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a Tajana Kesić Šapić. “Prvi je korak u uključivanju u projekt aplikacija, slijedi tzv. matchiranje, potpisivanje ugovora, priprema za odlazak u inozemstvo te boravak u inozemstvu. Prijave se provode online, svi su dokumenti na engleskom jeziku, a HGK provjerava aplikacije. Tijekom boravka u inozemstvu podnosi se izvješće o trošenju sredstava”, ističe Tajana Kesić Šapić. U prijavu je potrebno priložiti životopis, predstaviti vlastite vještine, edukaciju, poznavanje stranih jezika, trenutno područje djelatnosti, te predstaviti vlastitu motivaciju za rad. Moguće zakrpati EUded zakrpatiEU Javna potrošnja Analiza tvrtke A.T. Kearney pokazuje da bi se kratkoročnim potezima moglo nadomjestiti čitav BDP manjak Europske un Iako se problem prevelike i neracionalne javne potrošnje u Hrvatskoj često doživljava kao interni problem, nova analiza globalnog tima stručnjaka za javni sektor u konzultantskoj kući A.T. Kearney pokazala je da sličan problem muči čitavu Europsku uniju. Optimizacijom nabave i poslovnih procesa države članice Europske unije mogle bi uštedjeti između 167 i 275 milijardi eura. To bi bio lijek za pokrivanje nerazmjera između rasta javne potrošnje i slabog rasta BDP-a čime su članice EU-a zadnjih godina stvorile BDP manjak, odnosno razliku između prošlog i sadašnjeg udjela javne potrošnje u BDP-u koji se povećao za dva postotna boda, te razlika iznosi 247 milijardi eura. Taj manjak www.een.hr 11. ožujka 2013. 4 5 uspješne mentore četnike, namijenjen poduzetnicima početnicima i onima koji to tek žele postati. Mobilnost poduzetnika početnika “Nema krajnjeg roka za prijavu, a kod prijave se ne treba ograničiti samo na jednu zemlju, treba izabrati više zemalja i više djelatnosti. Isto se tako ne mora bez prekida ostajati čitav period, već se može odabrati nekoliko razdoblja boravka u okviru od jednog do šest mjeseci”, dodala je Tajana Kesić Šapić. Programe koje za poduzetnike početnike nudi Ministarstvo poduzetništva i obrta predstavila je pomoćnica ministra Dijana Bezjak. “Predviđena sredstva za poduzetnike početnike koji su osnovali poduzeće ili obrt, namijenjena su za njihovo održavanje i razvoj. Moguće je dobiti mikrokredite za pokretanje posla do 70.000 kuna, a potičemo i pokretanje centara te poduzetničkih inkubatora kako bi se ljudi, a osobito mladi, odvažili na poduzetnički pothvat”, naglasila je Dijana Bezjak. Mjerama aktivne politike zapošljavanja od 15. siječnja ukidaju se sve prepreke, povećavaju poticajna sredstva te omogućava onima koji znaju što žele da izrade poslovni plan, a onima koji počinju s poduzetništvom da se informiraju i educiraju, dodaje Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava. “U program je do sada uključeno nešto manje od 1500 poduzetnika, a Ministarstvo rada i mirovinskog sustava daje po- Dosadašnja iskustva su pokazala kako su najpoželjnije poduzetničke destinacije u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji te Nizozemskoj. Najzastupljeniji su sektori u području promotivnih aktivnosti, turizma, IT djelatnosti, kao i pravne i konzultantske djelatnosti ticaje za otvaranje novih radnih mjesta, dok Ministarstvo poduzetništva i obrta daje za osnovna i obrtna sredstva. Malo i srednje poduzetništvo od iznimne je važnosti u Hrvatskoj, podaci govore kako je od 180.000 raznih poslovnih subjekata 99 posto malo i srednje poduzetništvo, čiji udio čini više od 50 posto hrvatskog BDP-a. Upravo ono mora biti kotač novog zapošljavanja i razvoja”, zaključila je Tatjana Dalić. eficit deficit nije koji iznosi 247 milijardi eura sada predstavlja ozbiljan problem za vlade članica EU-a, koje moraju pronaći način za njegovo rješavanje. U razdoblju od 2006. do 2008. godine potrošnja u 27 zemalja Europske unije rasla je 4,2 posto, dok je BDP rastao 3,2 posto. Za vrijeme financijske krize (od 2008. do 2011.) potrošnja je rasla 1,8 posto, dok je BDP rastao zanemarivih 0,5 posto. U usporedbi s drugim regijama, europska stopa javne potrošnje u odnosu na BDP devet postotnih bodova viša je nego ona najbližeg konkurenta (SAD-a), i više nego dvostruko viša od one najdaljeg konkurenta (Kina). Nova analiza koju je napravio A.T. Kearney pokazuje da bi se BDP manjak od 247 milijardi eura u EU-u mogao neutralizirati provedbom kratkoročnih poteza na području optimizacije nabave i učinkovitosti poslovnih procesa. Kada bi vlade svake od 27 zemalja članica EU-a centralizirale nabavu u svojoj zemlji, mogle bi se ostvariti uštede već od 85 milijardi do 152 milijarde eura. “Jaka središnja organizacija nabave od temeljne je važnosti za smanjenje posredne potrošnje. Važno je prepoznati da su veća pokrivenost i dublji prodor centralizirane nabave ključni za dovođenje javne potrošnje i BDP-a u ravnotežu”, kaže Branko Žibret iz A.T. Kearneyja. Javna potrošnja u Europskoj uniji u 2011. godine dosegla je 6,2 bilijuna eura. U A.T. Kearneyju upozoravaju na to da vodstvo EU-a mora postići ravnotežu između održavanja europskog pristupa soci- U A.T. Kearneyju upozoravaju na to da vodstvo EU-a mora postići ravnotežu između održavanja europskog pristupa socijalnoj politici i stvaranja konkurentnog okružja jalnoj politici i stvaranja konkurentnog okružja. Sada je vrijeme za djelovanje u smjeru stvaranja održivog europskog javnog sektora. Konzultanti preporuču- ju vladama članica EU-a da iskoriste pogodnosti koje pruža optimiziran sustav nabave, da stvore neopterećen i fleksibilan javni sektor, bolje iskoriste zajedničke službe i istovremeno ciljaju pristup više orijentiran prema građanima, tako da potrebe građana stavljaju u fokus javnih politika. “S obzirom na to da su sva rješenja tako očita, ključno je pitanje može li sadašnja generacija europskih vođa nadići ‘vlastite sjene’ i implementirati prave strategije kako bi poboljšali udio potrošnje u BDPu. Kako bi se implementirale te strategije, bit će nužna suradnja za bolju budućnost na svim razinama; među vladama, sindikatima, tvrtkama i u cijelom društvu”, zaključuje Žibret. enterprise europe EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu. Građevinski radovi Office des bâtiments – département des constructionsm, Ženeva, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji bolnice specijalne namjene. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Office des bâtiments – département des constructions, Selon dossier d’appel d’offres K2, 1211 Genève 8, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na http:// www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=765629. Instalaterski poslovi Dopravní podnik hl. m. Prahym, Prag, Češka, traži izvođača radova na postavljanju instalacija u zgradi. Natječaj je otvoren do 10. travnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Dopravní podnik hl. m. Prahy, akciová společnost, 00005886, Sokolovská 217/42, Contact point(s): Inženýring dopravních staveb a.s., Na Moráni 3/360, Praha 2, For the attention of: Bc. Lenka Jehlářová, 190 22 Praha 9, Czech Republic, jehlarova@ a prijave na danskom jeziku se predaju na: Silkeborg Varme A/S, Tietgensvej 3, For the attention of: Kim Bo Almskou, 8600 Silkeborg, Denmark, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na Rambøll Danmark A/S, Prinsensgade 11, For the attention of: Claus Røgild, 9000 Aalborg, Denmark, cur@ ramboll.dk. ids-praha.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Niskopodni autobusi Stadtwerke Aschaffenburg, Aschaffenburg, Njemačka, traži nabavu niskopodnih autobusa. Natječaj je otvoren do 25. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Stadtwerke Aschaffenburg, Werkstraße 2, For the attention of: Wolfgang Kuhn 63739 Aschaffenburg, Germany, wolfgang. [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Konstrukcija cjevovoda Silkeborg Varme A/S, Silkeborg, traži izvođača radova na konstrukciji cjevovoda. Natječaj je otvoren do 5. travnja, Popravak i održavanje brodova Forsvarsbygg Innkjøpstjenester, Harstad, Norveška, traži uslugu održavanja i popravaka brodova. Natječaj je otvoren do 2. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Forsvarsbygg Innkjøpstjenester, 6. divisjonsgate 12, For the attention of: Kristin Svendsen, 9406 Harstad, Norway, kristin.svendsen@ forsvarsbygg.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Konstrukcijski radovi Office fédéral des routes - infrastructure routière filiale Estavayer-le-Lac, Estavayer- le-Lac, Švicarska, traži izvođača radova na konstrukciji. Natječaj je otvoren do 22. ožujka, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Office fédéral des routes - infrastructure routière fi- liale Estav ayer-le-Lac, place de la Gare 7, For the attention of: Gestion de projets, 1470 Estavayer-le-Lac, Switzerland, marchespublics.estavayer@astra. admin.ch. Više podataka o nadmetanju na www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=759373. Obnova pruge Javno poduzeće za obnovu željezničke mreže u Makedoniji traži izvođača radova na obnovi 31 kilometra pruge na relaciji Nogaevci-Negotino, europskog željezničkog koridora X. Prijave se predaju na makedonskom jeziku do 20. ožujka na Vladimir Trajkovski, PE MR Infrastructure. Zeleznicka 50 b, Skopje, Republic of Macedonia, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Namještaj Landstinget i Östergötland, Linköping, Švedska, traži nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 18. ožujka, a prijave na švedskom jeziku predaju se na Landstinget i Östergötland, Brigadgatan 19, For the attention of: Katja Ekström, SE-581 85 Linköping, Sweden, katja. [email protected]. Više podataka o nadmetanju na https://tendsign.com/doc. aspx?ID=31208&Goto=Docs. POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Ekološka morska boja za održavanje trupova čamaca (20130211006) Francuska tvrtka specijalizirana za izradu, proizvodnju i prodaju ekološke morske boje za održavanje trupova čamaca u dobrim uvjetima, traži trgovačke posrednike i distributere. Poklon-bonovi za sportske aktivnosti (20130210002) Ruska tvrtka koja se bavi prodajom poklon-bonova za avanture, romantične prigode, zabavne, ekstremne i druge sportske aktivnosti nudi usluge trgovačkog posrednika (agenti, distributeri). zacijama u centralizaciji njihovog osoblja (njihovih aktivnosti osposobljavanja/informacija na daljinu, izvan ureda ili na radnom mjestu) traži partnere zainteresirane za suradnju na razvoju ovog proizvoda iz komercijalne i/ili tehničke perspektive te također nudi priliku za franšizu. Lasersko rezanje, komercijalna oprema (20130208037) Poljska tvrtka specijalizirana za složenu komercijalnu opremu i lasersko rezanje, usluge proizvodnje i čelične konstrukcije traži distributere/agente i istovremeno nudi podugovaranje. Ekskluzivni kolači po narudžbi (20130210003) Ruska tvrtka specijalizirana za izradu ekskluzivnih kolača po narudžbi, uključujući rođendanske, vjenčane, kolače za tvrtke, torte za djecu, traži partnere za joint venture, odnosno proizvođače konditorskih sastojaka visoke kvalitete. Inovativni online trening za tvrtke (20130208039) Irska tvrtka koja je razvila inovativni online trening kao rješenje za pomoć organi- Medicinski uređaji za ispiranje nosa i usne šupljine (20130207048) Francuska farmaceutska tvrtka specijalizirana za alternativne lijekove, terapiju s elementima u tragovima i fitoterapiju, traži distributere u svojoj klasi 2a medicinskih uređaja za ispiranje nosa i usne šupljine (nose oznaku EK). Ekološki i avanturistički turizam (20130207043) Ruska tvrtka koja se bavi ekološkim i avanturističkim turizmom na području Bajkalskog jezera traži partnere za joint venture za promicanje izleta na sjever Bajkalskog jezera (gornji tokovi rijeke Lene). Košnice za pčele (20130207002) Armenska tvrtka bavi se proizvodnjom košnica od plastične pjene. Košnice su lagane, ekološki čiste, otporne na udarce, te imaju toplinsku i zvučnu izolaciju. Tvrtka traži trgovačke posrednike (agente i predstavnike), te nudi joint venture. Pčelarska oprema (20130206034) Rumunjski proizvođač pčelarske opreme, košnica za pčele, okvira i pripadajućeg pribora, traži novu suradnju kao dobavljač za distributere pčelarskih proizvoda te nudi podugovaranje za pčelare. Uvoz i prodaja hrane (20130208031) Tvrtka iz Armenije, koja se bavi uvozom i prodajom različitih vrsta hrane (čipsa, stopala smrznute teladi...), nudi svoje usluge trgovinskog posrednika. www.een.hr 11. ožujka 2013. 6 7 RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm. Rasvjetno tijelo, brend Nivarno Lux, naziv proizvoda Luz Nocturna LED No 1503250706, barkod 4007123595877. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se kućište proizvoda lako može slomiti i omogućiti slučajan dodir s dijelovima pod naponom. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona i standardom EN 60598. (slika 1) Analizator daha, brend Casa, C-0681/210073, batch broj 38889-1. 1 2 3 4 5 6 7 8 Proizvod nije u stanju detektirati niske razine alkohola u dahu koji su iznad ograničenja za upravljanje vozilom. Proizvod nije u skladu sa standardima. (slika 2) Plastične lutke, brend MGM, naziv Clément, Clémentine, oznake 070829, batch broj CF 12121. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži previsoku razinu ftalata. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama i standardom EN 71-1. (slika 3) Automobil Nissan, model Juke, F15, proizvedeni od 7. lipnja do 4. srpnja 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer ima neispravan zračni jastuk za vozača koji može opeći vozača u slučaju aktiviranja. (slika 4) Monitor za nadzor djeteta, brend Black Bear Safety, naziv Digital Baby Monitor, barkod 6 417783 131809. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer izolacija na energetskom kabelu nije dovoljno dobro izvedena pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 5) Naušnice, brend Pimkie, model Ref. 909496. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži 28 posto kadmi- ja, što je znatno više od limita od 0,01 posto koji zahtijeva REACH regulativa. (slika 6) Motocikl Can-Am, model Spyder, GS SM5 i SE5 (godine 2008. i 2009.) i RS SM5 i SE5 (godine 2010.). Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer pare benzina mogu ostati u isparivaču spremnika i izazvati požar. (slika 7) Motocikl BMW, model S1000RR, VIN brojeva Z028528 do Z036140. Vijci koji drže nogu za parkiranje nisu kvalitetno izvedeni te mogu popustiti pa motocikl može pasti. (slika 8) Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Uputite upit za pojedini oglas na [email protected]. Kvantifikacije bakterija i kvasaca (Ref: 12 FR 32I9 3Q96) 10/2013 • Francuska tvrtka razvila je novu osjetljivu metodu za kvantifikaciju bakterija pomoću ekstrakcije genomskog DNK iz različitih vrsta uzoraka. Kako bi dosegla nova tržišta, tvrtka želi ispitivanje lančane reakcije polimerazom združiti za kvantifikaciju bakterija i detekciju kvasaca. Tvrtka traži rješenje za daljnji zajednički razvoj kroz tehničku suradnju. Uporaba bioflavonoida kao zamjena za bakar u ishrani svinja (Ref: 12 GB 46P5 3PL2) 07/2013 • Škotska tvrtka razvija uporabu bioflavonoida u krmnoj smjesi kako bi se smanjio visoki udio cinka i bakra u ishrani mladih svinja. U potrazi su za partnerom - istraživačkom institucijom ili tvrtkom - koji je aktivan u području životinjske prehrane i zdravlja kako bi izvršio terensko ispitivanje s namjerom daljnjeg zajedničkog razvoja. Pakiranje ribljih fileta u kontroliranoj atmosferi (MAP) (Ref: 12 GR 49Q1 3POH) 07/2013 • Grčko ribogojilište s održivom i organskom proizvodnjom lubina i komarče traži novu metodologiju za pakiranje ribljih fileta u kontrolira- noj atmosferi (MAP). Oni traže partnera s odgovarajućom stručnošću kako bi skupa mogli identificirati najbolje rješenje za svoj proizvod kroz tehnički ili komercijalni ugovor. Novo rješenje za pakiranje ekstra djevičanskog maslinovog ulja (Ref: 12 GR 49Q1 3QXO) 12/2013 • Grčka uljara za preradu maslina s konvencionalnim procesom centrifugiranja s tri faze i godišnjom proizvodnjom od 200 tona maslinovog ulja u potrazi je za novim i konkurentnim rješenjima za pakiranje ekstra djevičanskog ulja najviše kvalitete. Oni traže suradnju s partnerom koji posjeduje iskustvo u pakiranju hrane kako bi identificirali primjereno učinkovitu, funkcionalnu i atraktivnu tehniku pakiranja koja će sačuvati kvalitetu i organoleptička svojstva visokokvalitetnog maslinovog ulja. Ventilator visokih performansi za primjenu u kuhinjama (Ref: 12 IT 56Z7 3RCA) 12/2013 • Talijanska tvrtka, vodeća u sektoru kuhinjskih napa, traži visokotehnološke komponente za novi proizvod s naglaskom na ventilatore s niskom razinom buke. Poželjno je da se traženi ventilator već proizvodi ili da je njegov razvoj vrlo blizu faze proizvodnje. njihovih proizvoda i pomoći smanjenju troškova proizvodnje. Izdvajanje, recikliranje ili pretvorba određenih nestabilnih organskih spojeva u manje opasne (Ref: 13 GB 4103 3RR3) 07/2013 • Britanska podružnica proizvodne tvrtke traži način za neutralizaciju 2-pirolidon i 2-metil-1,3propandiola u bezopasne spojeve. Spojevi trebaju biti prikupljeni (izdvojeni) u fazi isparavanja i biti reciklirani ili neutralizirani kemijskim odnosno fizikalnim metodama. Tvrtka posjeduje kapacitete za daljnji zajednički razvoj. Proizvodni partner sa stručnošću u izradi plastičnih čepova za PET boce (Ref: 13 FI 30h9 3RL6) 06/2013 • Tvrtka iz Finske traži proizvodnog partnera koji izrađuje injekcijski brizgane plastične čepove/poklopce za PET boce. Potreban im je profesionalan partner koji može pružiti inženjering u završnom razvoju proizvoda i izraditi kalup za proizvodnju milijunskih serija uz konkurentan trošak. Materijali i proizvodne tehnike za unapređenje generatora vodika (Ref: 12 ES 282Q 3RI7) 12/2013 • Španjolska tvrtka sa sjedištem u Madridu bavi se generatorima vodika, utemeljenim na polimernim membranama, s primjenom u dobivanju i skladištenju vodika. Oni traže tvrtke koje nude materijale i proizvodne tehnike koje mogu unaprijediti osobine Ekspertiza o (kotač) zamašnjaku (Ref: 12 NL 60FI 3QXQ) 11/2013 • Nizozemska tvrtka je dizajnirala sustav za spremanje mehaničke (kinetičke) energije. Važan dio sustava je zamašnjak. Traži se suradnja za njegov daljnji razvoj u području dizajna, uporabljenih materijala i proizvodnje. enterprise europe 11. ožujka 2013. 8 Promocija franšiznog poslovanja u Hrvatskoj CEPOR - Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva provodi projekt Promocija franšiznog poslovanja u Hrvatskoj uz potporu Civil Society Small Grants Programa veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država. Cilj projekta je promocija američkih franšiza - Hard Rock Cafe, EmbroideMe, Plan Ahead Events, SuperGreen Solutions, Transworld Business Advisors, IZON Global Media, Re/Max, Sign-A-Rama, KFC Corporation, Cheeburger Cheeburger, Office 1 SuperStores International, Dairy Queen i Precision Tune Auto Care - potencijalnim ulagačima u Hrvatskoj. U sklopu projekta održat će se četiri radionice: •Pula, 15. ožujka – Istarska razvojna agencija IDA •Split, 22. ožujka – CEPOS Centar za poticanje poduzetništva i obrtništva •Osijek, 28. ožujka – Centar za poduzetništvo Osijek •Zagreb, 5. travnja – CEPOR Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva Radionice će obuhvatiti teoretski dio o franšiznom poslovanju, te predstavljanje američkih franšiza zainteresiranih za širenje na hrvatskom tržištu. Polaznici radionica dobit će i publikaciju “Franšiza – u pitanjima i odgovorima”, koja sadrži sve detaljne podatke o navedenim američkim franšizama te odgovore na najčešća pitanja o franšiznom poslovanju. ničkih potpornih institucija u Hrvatskoj. Sudjelovanje na radionicama je besplatno. Elektronska verzija publikacije moći će se preuzeti od ožujka ove godine na internet stranicama CEPOR-a i poduzet- Zainteresirani se mogu javiti na kontakt telefon 01/2305-263 ili mail: deterovic@ cepor.hr. Identifikacija turističkih projekata za financiranje iz strukturnih fondova EU-a u 2013. godini Ministarstvo turizma raspisuje javni poziv za identifikaciju razvojnih turističkih projekata prihvatljivih za financiranje iz strukturnih fondova EU-a u 2013. godini i u financijskoj perspektivi 2014.-2020., u skladu s tematskim ciljevima EU-a i temeljem strateških smjernica razvoja hrvatskog turizma. Javnim se pozivom kroz iskaz interesa nositelja turističkih projekata koji imaju namjeru aplicirati na strukturne fondove EU-a formira baza projekata. Oni se vrednuju kroz stupanj spremnosti temeljem do sada prikupljene dokumentacije i definiranih izvora sufinanciranja potrebnih za realizaciju projekta i apliciranje na strukturne fondove EU-a. Time se namjerava doći do prihvatljivih projekata visokog stupnja spremnosti koji će biti usmjeravani na daljnje mogućnosti institucionalne i financijske podrške prema dovršetku pripreme za apliciranje na strukturne fondove EU-a. Detaljnije informacije na web stranici http:// www.mint.hr/default.aspx?id=8985. Poslovni susreti CrossTour 2013 CrossTour 2013 naziv je poslovnih susreta tvrtki koje djeluju u području turizma i kreativne industrije, a koji će se održati 25. travnja 2013. u Hotelu Riga (http://www.en.hotel-riga.com) u gradu Ruse u Bugarskoj. Ti poslovni razgovori bit će prilika za sudionike koji djeluju u ciljanim područjima da se na unaprijed dogovorenim sastancima susretnu, razgovaraju i razmotre mo- gućnosti poslovne suradnje. Iako će fokus CrossToura 2013 biti na promicanju Podunavlja, kao i na razvoju zajedničkih turističkih proizvoda ovog ne baš renomiranog odredišta, i ostale zainteresirane strane u turizmu i kreativnim industrijama su više nego dobrodošle. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Stranim touroperatorima/samo kupcima koji se registriraju za sudjelovanje do 20. ožujka bit će osiguran besplatan smještaj i razgledavanje u organizaciji lokalnih pružatelja usluga. Svi ostali sudionici dobit će popust na smještaj u Hotelu Riga. Osim na poslovnim susretima sudionici će moći besplatno sudjelovati u još nekim inicijativama u okviru ovog događanja, o čemu će biti obaviješteni nakon potvrde sudjelovanja. Registracija: http://danubetournet.eu/crosstour2013/. Službeni jezik događanja je engleski. Bilbao SINAVAL Od 18. do 19. travnja 2013. godine u španjolskom Bilbau održava se 19. sajam SINAVAL Eurofishing Elite Exhibition, o kojemu se više informacija može naći na http://www.sinaval.eu/. U okviru sajma organiziraju se sektorski poslovni susreti Marineenergy – Sinaval Brokerage Event 2013. Ciljna grupa sudionika su tvrtke, tehno- loški centri, istraživački i razvojni instituti..., čija je djelatnost vezana uz brodograđevni i nautički sektor. Susrete organizira Europska poduzetnička mreža u suradnji s većim brojem relevantnih institucija. Više informacija o organizaciji susreta i rokovima prijave može se naći na: http://www.b2match.eu/ marinenergy-sinaval2013. Za sudjelovanje nije predviđena kotizacija. Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 12. ožujka - Poslovni susret Europa 2020 - Strategija za rast, Atena, Grčka 18. travnja - Sinaval Eurofishing Elite Exhibition poslovni susreti, Bilbao, Španjolska 13. ožujka - Automation, poslovni susreti u robotici i simulacijama, Graz, Austrija 18.-19. travnja - Poslovni susreti Marineenergy - Sinaval Brokerage Event 2013, Bilbao, Španjolska 20.-23. ožujka - Oil&Gas poslovni susreti na OMC 2013, Ravenna, Italija 25. travnja - Poslovni susreti na području turizma i kreativne industrije Cross Tour 2013, Ruse, Bugarska 10.-11. travnja - Big Data Challenge, B2B susreti u IT sektoru, Beč, Austrija 25.travnja - Poslovni susreti u sklopu 20. Međunarodnog sajma uređenja i graditeljstva Resta 2013, Vilnius, Litva Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković PREDSTAVLJAMO 13 www.privredni.hr Broj 3768, 11. ožujka 2013. ( oko 30 ( do 500 kg zaposlenih ima Etranet mjesečno se proizvede kolača i torti ETRANET GRUPA, ZAGREB OBRT ZA PEČENJE KOLAČA TINA, PODGORAČ Slavonski kolači na kućnom pragu Partner u elektroničkom poslovanju Klijentima nudimo kompletnu uslugu od konzultacije do Osim što proizvode svatovske kolače i torte koji su rezultat implementacije modernih i inovativnih rješenja u elektroničkom prvenstveno ručnog rada, važno je naglasiti kako je većina plaćanju i poslovanju, ističe direktor Damir Lesničar osnovnih sastojaka iz vlastite proizvodnje E tranet Grupa nastala je prije petnaestak godina u Zagrebu. U početku, tvrtka je poslovala u malom uredu u Dubravi, gdje je ujedno bio servis za EFTPOS uređaje za autorizaciju i provedbu elektroničkih platnih transakcija. Damir Lesničar, direktor Etranet Grupe, kaže kako se posao s vremenom proširio na cjelokupno područje elektroničkih transakcija. “Kontinuiranim praćenjem razvoja tehnologije i usavršavanjem djelatnika, kojih imamo oko 30, nastojimo učinkovito riješiti sve zahtjeve klijenata pridržavajući se tehnoloških, sigurnosnih i strukovnih standarda. Svojim klijentima nudimo kompletnu uslugu, od konzultacije do implementacije modernih i inovativnih rješenja u elektroničkom plaćanju i poslovanju”, ističe. Najznačajniji segment poslovanja tvrtke su elektroničke transakcije, odnosno rješenja i usluge za pametne kartice i kartično poslovanje. Tvrtka je prilično je usmjerena i na razvoj vlastitih cloud rješenja gdje su joj ciljana skupina mala i srednja poduzeća. Skupa kreditna sredstva Najveći klijenti Etraneta su banke i država. “Odno- Tvrtka će se sljedećih godina usmjeriti na širenje tržišta i komercijalizaciju vlastitih novih proizvoda i usluga si s njima su dobri. Međutim, uvijek nailazimo na nerazumijevanje za poslovanje, u smislu spore državne administracije ili kod banaka, kad je riječ o potrebi za dodatnim financiranjem. Sredstva za kreditiranje su skupa, a uvjeti za izdavanje loši, posebice usporedimo li uvjete naših banaka s onima u drugim državama. Poslovanje tvrtki u Hrvatskoj bilo bi znatno jednostavnije kada bi kamatne stope na kredite i državna davanja bili manji i kada bi država naplaćivala PDV po naplati, a ne, kao što je to sada, po izdavanju računa”, naglašava Lesničar. Etranet s konkurencijom ima korektne odnose. “U ovom području su sustavi, usluge i razvojni projekti izuzetno složeni i zahtjevni te omogućuju suradnju tvrtki koje su u nekim drugim slučajevima konkurencija. Trenutačno imamo nekoliko projekata u kojima sudjelujemo s drugim tvrtkama koje imaju značajno mjesto u ovom segmentu”, napominje. Ulazak Hrvatske u EU idealno se poklopio s planom tvrtke za izlazak na globalno tržište. “Odziv koji dobivamo s drugih tržišta je odličan, pa prema tome imamo i velika očekivanja za napredak poslovanja. Nove konkurencije na našem lokalnom tržištu se ne bojimo jer zbog dugogodišnjih odnosa i kvalitete koju pružamo zauzimamo čvrst položaj”, kaže on dodavši kako će se tvrtka sljedećih godina usmjeriti na daljnje širenje tržišta i komercijalizaciju vlastitih novih proizvoda i usluga. “Stoga, očekujemo znatan rast u idućih nekoliko godina”, zaključuje Lesničar.(B.O.) I dok mnogi, nažalost, obijaju pragove zavoda za zapošljavanje, oni poduzetniji sami si stvaraju radno mjesto. Jedna od takvih je i Branka Ivančić iz slavonskog sela Podgorač, nedaleko od Našica. Obiteljsko, ali i vlastito desetogodišnje iskustvo u pravljenju kolača ona je prije tri godine pretvorila u posao osnovavši Proizvodno-trgovački obrt za pečenje kolača Tina. Sve je počelo izradom tzv. slavonskih svatovskih kolača iz kućne radinosti. A kako se dobar glas brzo širi, počele su stizati narudžbe za krstitke, zaruke, rođendane, krizme... Tehnološki suvremeno opremljena radionica uz primjenu svih sanitarnih i zdravstvenih kriterija potrebnih za takvu proizvodnju nalazi se u Podgoraču, dok je mala prodavaonica smještena u središtu Našica. “Imamo malu hladnjaču, ali kod nas se ništa ne radi za skladište. Radimo prvenstveno po narudžbi. Tzv. slobodna prodaja neznatno je zastupljena, tako da se kolači koje dostavljamo u našu prodavaonicu vrlo brzo prodaju”, objašnjava Branka Ivančić dodajući kako se kolači mogu naručiti u radionici u Podgoraču, u našičkoj prodavaonici, ali i putem Facebooka. “Bila sam vrlo skeptična kada mi je kći Valentina savjetovala da otvorimo Facebook profil. Međutim, kada smo tim putem uoči prošloga Božića dobili više od stotinu narudžbi za kolače, bila sam ugodno iznenađena. No, moram priznati kako mi je draže kada s naručiteljima mogu popričati o tome što žele”, pojašnjava ona. Ni mrvice konzervansa Inače, uz vlasnicu obrta Branku Ivančić trenutačno su zaposlene još dvije osobe, dok se ovisno o sezoni i potrebi posla dodatno angažiraju sezonski zaposlenici. Prosječno mjesečno izrade i do 500 kilograma raznih kolača i torti, ali sve ovisi o tome koliko je svadbi i sličnih događaja. Osim što proizvode svatovske kolače i torte koji su rezultat prvenstveno ručnog rada (uz nužnu primjenu strojeva za miješanje i pečenje tijesta), važno je naglasiti kako većina osnovnih sastojaka dolazi iz vlastite pro- izvodnje. “Budući da se suprug bavi ratarstvom i proizvodnjom brašna, u proizvodnji koristimo vlastito brašno. K tome, jaja, orahe, pekmeze, lješnjake, džemove i voćne sokove najvećim dijelom osiguravamo iz vlastite proizvodnje ili od poznatih proizvođača iz okolice”, kaže Branka Ivančić, Tina kolači se dostavljaju na širem području Slavonije i dijela kontinentalne Hrvatske dodajući kako ne koriste ni konzervanse. Pored toga što se mogu naručiti i preuzeti u Podgoraču ili Našicama, Tina kolači se izravno dostavljaju na širem području Slavonije i dijela kontinentalne Hrvatske. Ima dosta narudžbi za Zagreb, Rijeku i neka primorska mjesta, pa čak i za Njemačku. No, u tom slučaju naručitelji sami organiziraju dostavu. (S.S.) 14 HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik Broj 3768, 11. ožujka 2013. ( 121,3 mil KM Ministri o aflatoksinima povučeno kredita EBRD-a za koridor V.c do kraja 2012. Bosna i Hercegovina: radovi na (novim) cestama Štampar referentni laboratorij za regiju Ministri poljoprivrede regije - Srbije, Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine te Republike Srpske - susreli su se u utorak u Beogradu kako bi razmatrali probleme iz djelokruga sigurnosti hrane. Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske priopćilo je kako se na sastanku razgovaralo o povećanim količinama aflatoksina koji nije samo regionalni već i širi problem. Ministri su se usuglasili kako će pojačati monitoring stočne hrane i mlijeka, pooštriti razinu higijenskih uvjeta u javnim i ostalim skladištima, unaprijediti komunikaciju stručnih i inspekcijskih službi u regiji, te razmjenjivati iskustva održavajući redovite sastanke. Hrvatski ministar Tihomir Jakovina ponudio je da zemlje regije koriste zagrebački Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar kao referentni laboratorij za ispitivanje kvalitete mlijeka u regiji. Nazočni ministri poljoprivrede, stoji u priopćenju Ministarstva, prihvatili su ovu inicijativu te su dogovorili da će za mjesec dana održati novi sastanak u Sarajevu. (PV) *vijesti Ključna odluka za Aluminij u travnju Na Skupštini dioničara Aluminija 18. travnja dioničari će razmotriti izvješće o poslovanju u 2011., koju je tvrtka završila s dobiti, te o 2012., koja je završila s gubitkom od 65,8 milijuna KM. Kako trećina temeljnog kapitala i pričuvnog fonda iznosi koliko i gubitak, na dioničarima je da donesu odluku - nastaviti s radom, ili zaustaviti Aluminij. NIS preuzeo OMV Naftna industrija Srbije 1. ožujka je i službeno preuzela 80 benzinskih crpki OMV-a u BiH. NIS je još u listopadu kupio u 100-postotno vlasništvo mrežu OMV-ovih benzinskih crpki u BiH, skladišta naftnih derivata, te predstavništvo OMV-a u Sarajevu sa 22 zaposlena. Sve benzinske crpke poslovat će pod brendovima Gazprom i NIS Petrol. Hrvatski izvoz manji U siječnju je izvoz iz BiH iznosio 607 milijuna KM što je za 8,4 posto više nego u siječnju 2012., dok je uvezeno robe za 1,21 milijardu KM - 2,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 59,4 posto, uz deficit od 414 milijuna KM. Izvoz u Hrvatsku iznosio je 84,2 milijuna KM uz rast od 18,5 posto, a uvoz 120,8 milijuna KM što je pad od 13,2 posto. Moguć i treći prijelaz? U pregovorima predstavnika BiH, Hrvatske i EU-a dogovorena je mogućnost da se, ustreba li, osim Gradiške i Bijače otvori i treći granični prijelaz za izvoz BiH-roba biljnog i životinjskog podrijetla, a riječ je o Izačiću kod Bihaća. To je izjavio Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Intenzivira se gradnja Ove godine bit će otvoreno nekoliko novih gradilišta, a treba započeti i gradnja mosta preko Save kod Svilaja te zaobilaznice kod Zenice Zdravko Latal [email protected] O d brojnih obećanja i najava političara kako će ove godine započeti realizacija velikih radova iz područja energetike, rudarstva i cestogradnje, vrijednih više od dvije milijarde konvertibilnih maraka, za sada je jedino intenzivirana gradnja autoceste na koridoru V.c i to na području Federacije Bosne i Hercegovine. U Republici Srpskoj prošle su godine završeni radovi na autocesti Banja LukaBosanska Gradiška, dok Za održavanje sadašnje dinamike radova na koridoru V.c bit će potrebna i novčana podrška vlade FBiH je za ovu godinu najavljen početak gradnje autoceste Banja Luka-Doboj, i to prve dionice od Doboja do Dervente u dužini od oko 20 kilometara. No, kada će ti radovi i početi nije poznato, jer je potrebno još dosta posla na izradi projektne dokumentacije. Ne zna se ni kada će početi radovi na koridoru V.c na područaju srpskog entiteta od Doboja prema sjeveru. Pad vlade RS-a će se odraziti i na dinamiku ovih radova. U Federaciji BiH u funkciji je oko 50 kilometara autoceste od Sarajeva prema Zenici. Ubrzani radovi na prijelazu Bijača Proteklog vikenda radnici bosanskohercegovačkog konzorcija Euroasfalta, ŽGP-a, Entea i Butmi- ra su u rekordnom roku od sedam mjeseci završili probijanje desne cijevi tunela Vijenac u dužini od tri kilometra i vrijednosti 18 milijuna eura, što je omogućio kredit Europske banke za obnovu i razvoj. Valja napomenuti da se do kraja iduće godine planira završetak radova na još desetak kilometara ceste do Zenice. Do tada investitor - Javno poduzeće Autoceste FBiH - planira i završetak izuzetno složenih radova na sarajevskoj zaobilaznici i autocesti do Tarčina prema Mostaru, ukupno dugoj 20 kilometara. U završnoj fazi je izgradnja dionice od graničnog prelaza Bijača do Kravica, a intenzivno se gradi i dionica do Međugorja duga 10 kilometara. Posao na prijelazu Bijača bit će privremenim rješenjima završen do 30. lipnja kako bi 1. srpnja, kad Hrvatska postane punopravna članica EU-a, taj granični prijelaz za proizvode animalnog porijekla bio u funk- ciji. Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula nedavno je najavio kako će se privremenim rješenjima do 30. lipnja omogućiti transport i carinski pregledi na oba prijelaza, Bijača i Bosanska Gradiška. Izvođač radova iz Širokog Brijega će na Bijači raditi u tri smjene, a s lokalnim vlastima Bosanske Gradiške postignuta je suglasnost da će se do izgradnje carinskog terminala i mosta preko Save, koji će povezivati autocestu Banja Luka-Gradiška s mrežom autocesta u Hrvatskoj, postojeći prijelaz proširiti s po još jednom ulaznom i izlaznom trakom. Da su radovi na koridoru V.c intenzivirani pokazuje i podatak po kojem je do kraja 2010. od odobrenih kredita Europske banke za obnovu i razvoj povučeno 9,6 milijuna KM, a do kraja 2012. 121,3 milijuna KM. Slično je i s Europskom investicijskom bankom od koje je do 2010. povuče- no 18,9 milijuna KM, a do 2012. 127,7 milijuna KM. Ove godine bit će otvoreno nekoliko novih gradilišta, primjerice na dionici autoceste od granice Hrvatske na sjeveru, od Svilaja do Odžaka, a treba započeti i gradnja mosta preko Save kod Svilaja, koji će se graditi zajedno s Hrvatskom, te zaobilaznice kod Zenice. Gradnja ne usporava Gradnja nije značajnije usporena ni zbog loših vremenskih uvjeta u siječnju i veljači, a najintenzivnije se, kako kaže investitor, radi na jugu zemlje, potom u tunelu Vijenac te na sarajevskoj zaobilaznici gdje je tri dionice dobila turska kompanija Cengiz Insaat uz bosanskohercegovačke kooperante. Ukupna vrijednost do sada potpisanih ugovora iznosi 835 milijuna KM, ali za održavanje sadašnje dinamike radova na koridoru V.c osim kreditnih sredstava bit će potrebna i novčana podrška vlade FBiH. 15 www.privredni.hr Broj 3768, 11. ožujka 2013. ( za 300 mil € Rakovec je uvjeren da može dobiti CO ( 100 mil € trebao bi iskeširati za DDOR SLOVENSKA VLASNIČKA PRESLAGIVANJA Prekogranične ambicije u vremenskom škripcu Teško ostvariva nakana: Zavarovalnica Triglav želi preuzimanjem osiguravateljskih tvrtki – Croatia osiguranja u Hrvatskoj i DDOR-a u Srbiji – povećati udjel u regiji Adria na 35 posto se mora hitno suglasiti s predloženim proširenjem u regiju. U intevjuu Financama Matjaž Rakovec potrudio se potanko obrazložiti tvrdnju da je organski rast dugotrajan, teži i neusporedivo skuplji od rasta koji se može postići preuzimanjima. Rakovec time šalje paničnu poruku slovenskoj politici da ne propusti jedinstvenu priliku za osiguravateljsko zaposjedanje Balkana. Na žalost, poruku nema tko primiti. Stara vlada ograničena je samo na tehnič- Franjo Kiseljak [email protected] A grokor Ivice Todorića ne krije da želi posvojiti slovenski Mercator. Matjaž Rakovec, predsjednik uprave Zavarovalnice Triglav, u ispovijedi poslovnom dnevniku Finance, ovih dana priznao je da žarko želi posvojiti Croatia osiguranje. Uspiju li vodeći ljudi Agrokora i Zavarovalnice Triglav adoptirati mete svojih preuzimateljskih ambicija, budućnost će ih pamtiti kao prodorne operativce najveće privatizacijske trampe među susjedima. Mi vama Mercator, vi nama Croatia osiguranje! Preuzimateljske zazubice Je li realno očekivati da dvosmjerne preuzimateljske zazubice koje tako snažno struje preko Sutle i Kupe, u konačnici i završe proširenjima kako ih priželjkuju i na kojima intenzivno rade poduzetni adoptanti u Zagrebu i Ljubljani? Špekulacije na osnovi dostupnih podataka, a njih je malo jer ih ključni protagonisti kriju kao zmija noge, ipak daju naslutiti da je Agrokor u određenoj prednosti. Ovo je Agrokoru drugi pohod na Mercator. Bio je strpljiv sve vrijeme slovenskih odbijanja. Usput je stekao vrijedna iskustva te upoznao igrače iz prvog plana, ali i one iz pozadine. Agrokoru idu u prilog i trenutačne okolnosti na svjetskom tržištu koje nije previše zagrijano za akvizicije. U Sloveniji ne kriju da su ljuti na banku ING koja se baš i nije iskazala u pronalaženju kupaca za 53 posto dionica Mer- catora. Sve sluti na to da je Agrokor ostao jedini strateški ulagač. Uz njega interes za kupnju i dalje iskazuje nekoliko investicijskih fondova koje Mercator zanima onako kao što prekupce zanima stari automobil. Ušminkaj i prodaj! Vrijeme kao prepreka Matjaža Rakovca čekaju mnogo teže prepreke. Najveća je – vrijeme. Croatia osiguranje i srpski osiguravatelj DDOR idu brzo u prodaju. Za Rakovca to je posljednja šansa da se Zavarovalnica *vijesti Triglav etablira kao vodeći osiguravatelj na Balkanu. Uvjeren je da Croatia osiguranje može dobiti za 300 milijuna eura, a da za DDOR treba iskeširati 100 milijuna. Slovenski osiguravatelj ne raspolaže tolikim novcem. Osim toga, vlada Janeza Janše stavila je Zavarovalnicu Triglav na popis tvrtki iz kojih je država najavila definitivno povlačenje. Do svibnja, kada se očekuje sljedeći korak u privatizaciji Croatia osiguranja, slovenski osiguravatelj treba dobiti novog vlasnika, a i taj Agrokoru u drugom pohodu na Mercator idu u prilog i trenutačne okolnosti na svjetskom tržištu ke poslove. Mandatarka Alenka Bratušek tek slaže koalicijsko rogovlje u funkcionalnu tvorbu. U preuzimateljskoj klepsidri pijesak neumoljivo istječe. Rakovec bi kupovao, za što nema novca, a i sam najprije treba biti prodan ili dokapitaliziran. Odakle iznenadna dobit Hrvatskoj priznaju tržišnu korektnost Ima razloga zaključiti da je Matjaž Rakovec požurio s objavom procjene o rekordnoj dobiti ostvarenoj u prošloj godini vjerojatno stoga da bi Zavarovalnicu Triglav prikazao što dopadljivijom mogućim kupcima. Iznimno dobar rezultat Rakovec objašnjava činjenicom da u posljednjih nekoliko godina nije bilo većih štetnih događaja te da se uspjelo smanjiti opseg rizičnih osiguranja. Ako je tome tako, kako onda objasniti da je Triglav u posljednjem kvartalu 2011. godine ostvario samo 395.000 eura dobiti, a da je četvrti kvartal prošle godine donio rekordnih 23,4 milijuna eura. Bivša dugogodišnja predsjednica uprave Nada Klemenčič javno je optužila Rakovca rekavši da su prošlogodišnji rezultati posljedica bilančnih manipulacija. Od teških objeda Rakovec se pokušao zaštititi lakonskom tvrdnjom da je nezahvalno komentirati rezervacije ovako na daljinu. Poručio je bivšoj čelnici Triglava da će se on u njezinim godinama “baviti unucima, umjesto nestručnim improvizacijama na teme kojima je svojedobno dobro vladala”. Matjaž Rakovec potvrdio je da Zavarovalnica Triglav nema u Hrvatskoj nikakvih loših iskustava ni spoznaja da bi ih stranke izbjegavale zbog razloga povezanih sa zaštitom nacionalnih interesa. “U Hrvatskoj zasigurno takvih poteškoća nemamo”, rekao je Rakovec, priznajući da je tržišni udjel slovenskog osiguravatelja premali, da je manji od pet posto u Hrvatskoj i ispod četiri posto u Srbiji, te da se najbrže može povećati preuzimanjima. Opet obvezne, ali i niže članarine Mali odziv slovenskih obrtnika – 25. travnja 2012. godine izašlo ih je samo 18,1 posto na referendum kojim je poništeno obvezno članstvo u Obrtnoj zbornici Slovenije – sada se koristi kao razlog za preispitivanje sporne odluke. Vodstvo Obrtne zbornice sada uz pomoć stranke Socijalnih demokrata, važnog člana koalicije koja sastavlja novu vladu, pojačano radi na tome da se sustav vrati na obvezno članstvo. Zastupnici SD-a amandmanima su već zatražili da se članarine vrate u odgovarajući zakon, uz poseban zahtjev da budu svakako niže nego što su sada. Slovenski obrtnici, ovisno o broju zaposlenih, plaćaju mjesečnu članarinu u rasponu od 10 do 50 eura. Fructalu ne treba ovogodišnji urod bresaka Fructal iz Ajdovščine, koji je lani prešao u vlasništvo srpskog Nectara, šokirao je voćare u Vipavskoj dolini porukom da ove godine neće otkupljivati breskve te da stoga nađu druge kupce za 1500 tona ugovorenih isporuka. Za ponovni otkup bresaka u Fructalu najavljuju da će biti zainteresirani u 2014. godini, nakon što potroše nagomilane zalihe voćne kaše. U susjednoj Italiji otkupne cijene za svježe breskve kreću se između 9 i 11 centi. Fructal je lani otkupljivao breskve po 25 centi za kilogram. Cimos još prodaje Litostroj Power Novi predsjednik Nadzornog odbora Cimosa Vojko Antončič negirao je tvrdnju da je Cimos insolventan. Također je potvrdio da se još čeka odgovor poljskog financijskog fonda Innova Capital s ponudom za kupnju tvrtke Litostroj Power. Prodaja dijela bivšeg Litostroja (turbine) važan je dio plana financijske sanacije skupine Cimos. 16 STIL Privredni vjesnik Broj 3768, 11. ožujka 2013. ( 5 mlrd € *vijesti Kultura svima U Ministarstvu turizma održana je radionica na kojoj je predstavljen projekt Europske komisije Calypso - Kultura dostupna svima, na kojoj su hrvatski predstavnici i partneri iz Malte i Finske razmijenili iskustva u implementaciji tog projekta s naglaskom na rad u području pristupačnog turizma. Uz to, predstavnici udruga osoba s invaliditetom predstavili su projektne aktivnosti koje provode s ciljem olakšavanja putovanja i svakodnevnog života osobama s posebnim potrebama. Izbor za Europsku destinaciju izvrsnosti Glavni ured Hrvatske turističke zajednice, uz suglasnost Ministarstva turizma raspisao je Javni poziv za nacionalni izbor za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN) 2012./2013. godine na temu Pristupačni turizam. Projekt Mreža vinskog turizma Projekt Mreža vinskog turizma - ViNe financiran iz Programa IPA prekogranične suradnje HrvatskaCrna Gora predstavljen je proteklog tjedna u Dubrovniku. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 3,5 milijuna kuna, a nositelj projekta je Razvojna agencija DUNEA sa županijskom Udrugom vinara. Partneri s crnogorske strane su Općina Cetinje, Turistička zajednica Cetinja i Udruga vinara Crne Gore. Pisanica od srca Četvrtu godinu zaredom Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije u sklopu projekta Pisanica od srca organizira jedinstvenu izložbu velikih uskršnjih pisanica na otvorenom. Izložba velikih pisanica postavljena je na Zrinskom trgu u Koprivnici, a bit će otvorena do 18. ožujka. vrijednost projekta Dubrovnik Pearl Zone ( 920 mil € cijena prve faze gradnje Novi turistički resorti Uskoro će zasjati dubrovačka perla Turistički grad nalazit će se na području zvanom Tri sestrice, 27 kilometara sjeverno od Dubrovnika, između Slanog i Stona, a prostirat će se na 5000 hektara Sanja Plješa [email protected] N akon višegodišnjeg zastoja zbog administrativnih i investicijskih problema, izgleda da će se jedan od trenutačno najvećih europskih projekata izgradnje turističkog resorta Croatian dream ipak pokrenuti. Taj bi se resort, za koji je ideja nastala prije desetak godina, trebao izgraditi na području zvanom Tri sestrice (tri uvale), udaljenom 27 kilometara sjeverno od Dubrovnika, između Slanog i Stona. Turistički resort Croatian dream ili Dubrovnik Pearl Zone, kako ga još nazivaju, prostirat će se na 5000 hektara, a ukupna vrijednost investicije je pet milijardi eura. Na izradi projekta sudjelovali su i neki svjet- ski poznati arhitekti koji su osmislili izgled gotovo cijelog novog turističkog grada kategorije pet zvjezdica, sa sedam resort hotela, 221 vilom, 500 apartmana, golf terena sa 27 rupa koji će se prosti- Zamislili smo resort po uzoru na slične projekte u Dubaiju, kaže Blagaić rati na 208 hektara površine, megamarinom na 12 hektara površine, filmskim studijem, zračnom lukom za poslovne zrakoplove, poslovnom zonom te brojnim sportskim i zabavnim sadržajima. Najveći svjetski turistički brendovi “Zamislili smo resort po uzoru na slične projekte u Dubaiju, ali je njego- va realizacija zapela zbog mnogih administrativnih prepreka. Naime, kupovina zemljišta na području Tri sestrice trajala je sedam godina jer je trebalo pronaći nasljednike svih usitnjenih parcela. Sada su ti problemi iza nas jer smo dobili sve potrebne dozvole i pronašli dio investitora koji dolaze iz Amerike, Hong Konga i Singapura”, re- kao je Vicenco Blagaić, idejni tvorac projekta i vlasnik tvrtke Profectus Grupa, te dodao kako će se uskoro krenuti u prvu fazu izgradnje. Potkraj ove godine napravit će se parcelizacija toga područja i početi graditi potrebna infrastruktura. Prvi dio turističkog resorta zauzimat će oko 40 hektara površine, a u njegovu izgradnju uložit će se 920 milijuna eura. Predviđa se da će izgradnja prve faze završiti za tri godine. “U Dubrovnik Pearl Zone planiramo dovesti neke od najvećih svjetskih turističkih brendova, a već smo s nekim svjetskim hotelskim lancima potpisali ugovore za preuzimanje sedam hotela u tom resortu. Osim klasičnog odmorišnog turizma, u tom će se resortu razvijati kongresni, zdravstveni i medicinski te sportski turizam, a organizirat će se i razni eventi”, istaknuo je Blagaić. No ni to nije sve, jer će nova turistička destinacija pridonijeti razvoju poljoprivrede i proizvodnji organske hrane, a gostima u hotelima i brojnim restoranima unutar resorta nudit će se, među ostalim, hrvatska jela spravljena od domaćih namirnica. Međunarodni sajam turizma Place2go ponovno u Zagrebu Na sajmu će svoje proizvode i programe predstaviti više od 168 izlagača iz 15 zemalja O tome kakvi su novi svjetski turistički trendovi te cijene aranžmana, smještaja i zrakoplovnih karata za putovanja u Hrvatskoj i svijetu bit će riječi na drugom međunarodnom sajmu turizma Place2go koji se od 15. do 17. ožujka održava u zagrebačkom Boćarskom domu. Uz potporu Grada Zagreba i zagrebačke Turističke zajednice, Hrvat- ske turističke zajednice i Udruge hrvatskih putničkih agencija sajam organizira tvrtka Studio Damjana, izdavač hrvatskog turističkog magazina Putovanja za dvoje koji ima pet franšiznih izdanja - u Francuskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini. Na sajmu će svoje proizvode i programe predstaviti više od 168 izlagača iz 15 zemalja među kojima su Indonezi- ja, Katar, Tunis, Tajland, Malta, Amerika, ali i naša tradicionalna emitivna tržišta poput Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije. U sklopu sajma održat će se izložba na kojoj će američko veleposlanstvo predstaviti promotivni materijal tridesetak najatraktivnijih američkih turističkih odredišta, posebice onih vezanih uz putovanja vlakom. Za posjetitelje sajma održat će se i nagradna igra Place2go putovnica, a za nagrade će se trebati malo pomučiti. Naime, posjetitelji će morati “proputovati” sajmom i sakupiti pečate u svojoj posebnoj putovnici - katalogu sajma. Sajam će imati i posebnu gastro ulicu u kojoj će hrvatski i svjetski kuhari demonstrirati vještine predstavljajući pojedine svjetske kuhinje. Na lani održanom prvom izdanju sajma Place2go su- djelovalo je 104 izlagača iz 13 zemalja, a posjetilo ga je 13.000 posjetitelja. (S.P.) HRWWWATSKA 17 www.privredni.hr Broj 3768, 11. ožujka 2013. ( 3 djevojke članice su pobjedničkog tima ( oko 3 mjeseca trebalo im je od ideje do izrade poslovnog plana Novim idejama do poslovnog uspjeha Pametnim telefonom brže do plaže Zadnjih nekoliko mjeseci tražila se najbolja srednjoškolska ideja popraćena poslovnim planom i tehnološkim rješenjem koje će dovesti do njene realizacije. Pobijedio je projekt Croatian Beaches iz varaždinske Prve gimnazije Boris Odorčić [email protected] ima još jednu ideju oko olakšavanja posla turističkim agencijama. No, ona je još u povojima i nema tako veliki potencijal kao Transito. P rojekt portala Srednja.hr Ideja godine – novim tehnologijama do poslovnog uspjeha, kojim su srednjoškolci iz cijele Hrvatske predstavili poslovne planove i ideje nedavno je završen. U sklopu tog projekta zadnjih nekoliko mjeseci tražila se najbolja srednjoškolska ideja popraćena poslovnim planom i tehnološkim rješenjem koje će dovesti do njene realizacije. Stručni žiri odlučio je kako prvo mjesto i nagrada za najbolju srednjoškolsku ideju godine pripada timu projekta Croatian Beaches iz varaždinske Prve gimnazije. Drugo mjesto odnio je projekt Transito iz Srednje škole Oroslavje, a treće mjesto osvojio je učenički projekt S.E.E.P. (Samoodrživi eko edukacijski park) grada Graza iz Gimnazije u Puli. Dora Dubravec iz tima projekta Croatian Beaches kaže kako je do ideje za razvoj ove aplikacije za iPhone došla s druge dvije članice ekipe, Evom Perković i Mirnom Lazar. “Razmišljale smo o idejama s tehnološkim rješenjem koje bi mogle razraditi i realizirati. Nakon nekoliko odbačenih ideja sjetila sam se situacije s prošlogodišnjeg ljetovanja kada sam s tatom i bratom tražila plažu na kojoj bismo mogli provesti dan, a našli smo je tek nakon sat vremena. Tada smo malo diskutirale kako riješiti taj problem traženja plaža i osmislile smo jednostavnu aplikaciju preko koje bi korisnici mogli tražiti plaže na hrvatskoj obali”, objašnjava. Od smišljanja ideje preko izrade poslovnog plana do prezentacije prošlo je otprilike tri mjeseca. “Zasad je ideja još samo ideja. No vrlo skoro planiramo početak njene realizacije. Trenutačno tražimo i razmišljamo o detaljima kako bismo, kada krenemo s realizacijom, taj dio odradile što brže i sa što manje poteškoća”, ističe. Četiri dana za plan Drugonagrađena aplikacija Transito omogućava korisnicima kupnju karata, pregled trenutač- nih lokacija i upute za najučinkovitije i najlakše korištenje javnog prijevoza. Matija Marija, jedini član ovog tima, napominje kako je na ideju došao tijekom vožnje autobusom u školu. “Budući da svaki dan tako putujem, tražio sam aplikaciju koja bi mi omogućila plaćanje vozne karte pomoću smartphonea i koja bi pokazivala kada dolazi sljedeći autobus, njegovu trenutačnu lokaciju na karti i koliko još imam do odredišta ili stanice”, kaže. Međutim, kako nije pronašao takvu aplikaciju, počeo je raditi na njoj. “Ključni trenutak bio je kad sam vidio ovo natjecanje i tada sam odlučio dovršiti sučelje i napisati poslovni plan te se prijaviti na natjecanje”, naglašava on. Ideju je razvijao Drugonagrađena aplikacija Transito omogućava kupnju karata, pregled lokacija i upute za najlakše korištenje javnog prijevoza dulje vrijeme, poslovni plan napisao je za oko četiri dana, a sučelje za mobilnu aplikaciju mu je oduzelo najviše vremena. “Nadam se kako ću uskoro pronaći partnera ili više njih koji će biti spremni uhvatiti se u koštac s programiranjem. Razgovarao sam s nekoliko relevantnih ljudi koji su zainteresirani za ovu aplikaciju jer takvo što ne postoji. Uskoro projekt planiram predstaviti zainteresiranim ulagačima”, napominje Marija dodavši kako Potpora dizajnerskog studija Projekt S.E.E.P. grada Graza je eko inovativna ideja u sklopu međunarodnog projekta Mladiekoin. Cilj projekta bio je mladima pružiti mogućnost upoznavanja s poduzetništvom te osmisliti ekološki osviještenu ideju. Sebastian Dovičin, član tima S.E.E.P. grada Graza, kaže kako je projekt bio podijeljen u poduzetničke krugove ili kružoke, kroz koje se učilo o poduzetništvu. “S.E.E.P. je zapravo mnoštvo manjih ideja osmišljenih tijekom kružoka te spojenih u složenu cjelinu. Projekt Mladiekoin trajao je ukupno dvije godine, a u posljednjih godinu dana projekta S.E.E.P. upotpunjavan je i usavršavan pojedinim sitnim, ali ne manje bitnim detaljima: od rješavanja raznih problema, preko izrade poslovnog plana, do završnog izgleda postignutog 3D projekcijom u kojoj nam je uvelike pomogao pulski dizajnerski studio 2pixel”, objašnjava Dovičin. Trenutačno, S.E.E.P. je u potpunosti razrađena ideja koja očekuje realizaciju. Da bi projekt zaživio, trebaju mu pojedinci ili organizacije, tj. pokretači realizacije. “Naša je velika želja da se ideja realizira, stoga smo je predstavili mnogim pojedincima i organizacijama te se s njom prijavili i na projekt Ideja godine, koji nam je bio jedan od poticaja za dalje. Jedna od istaknutijih osoba zainteresiranih za naš projekt je pulski gradonačelnik Boris Miletić, koji je izjavio kako će učiniti sve što je u njegovoj moći da potakne njegovu realizaciju”, ističe. Nadalje, veliku podršku dala je Istarska razvojna agencija (IDA), koja je ujedno i partner projekta Mladiekoin te njegov predstavnik za Istarsku županiju. “Naime, ona nam je i ponudila mogućnost sudjelovanja u projektu te bila uz nas tijekom cjelokupnog razvoja. Nadamo se i financijskoj potpori Europske unije, koja je jedan od inicijatora projekta Mladiekoin te je osigurala novčana sredstva potrebna za njegovu provedbu. Naravno, otvoreni smo i za sve druge ulagače koji će prepoznati potencijal S.E.E.P.-a i pomoći nam u njegovom ostvarenju”, naglašava. Pobjednici natječaja za nagradu su dobili stručno putovanje u München i Frankfurt, gdje će obići nekoliko prestižnih visokoškolskih ustanova. Partneri Ideje godine - Visoko učilište Algebra i Visoka škola za financije i pravo Effectus - pobjedničkom će timu osigurati i poduzetničko savjetovanje oko daljnjeg razvoja projekta. 18 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić NOAM CHOMSKY SUSTAVI MOĆI Naklada Ljevak U ovoj zbirci razgovora Chomsky propituje najneposrednije i najvažnije teme: budućnost demokracije u arapskome svijetu, financijsku krizu u Europi, raspad tradicionalnih političkih institucija u Americi i uspon pokreta Occupy. Kao i uvijek, Chomsky ideje iznosi slikovito i pristupačno, beskompromisno principijelno i uz spoznaje koje pojašnjavaju mnogo toga. Poznati svjetski aktivist i lingvist govori i o biološkom usvajanju jezika, o važnosti čitanja i literaturi koja je utjecala na njegovu osobnu i političku misao... Tvrtko Vuković TKO JE U RAZREDU UGASIO SVJETLO? Meandarmedia U ovoj knjizi Vuković polemizira s tradicionalnim pedagoškim metodama i s tradicionalnim pristupima lirici. Nadovezujući se na Bourdieuovu raščlambu školskog i akademskog sustava u Francuskoj, Vuković zaključuje kako u domaćem kontekstu te institucije, služeći se lirikom kao nastavnim pomagalom ili kao prestižnom znanstvenom temom, oblikuju i proizvode subjekte podložne podjarmljivanju. Kao alternativu tome Vuković nudi nacrt za novi studij lirike... Anders de la Motte Igra Znanje Henrika HP Petterssona novi mobitel poziva na igru alternativne stvarnosti (I. A. S.) koja se odvija usred švedskog društva. HP uskoro shvaća da je ono što se isprva činilo kao nevina igra, zapravo nešto mnogo neugodnije. Inspektorica Rebecca ima kontrolu nad svojim životom i ambicioznu karijernu kartu. No, netko tko zna previše o njezinoj prošlosti ostavlja joj prijeteće poruke. HP-ov i Rebeccin svijet neizbježno se preklapaju. Ali ako je stvarnost samo igra, što je onda stvarno? Inače, “Igra” je prvi dio I. A. S. trilogije. Joel Fuhrman SUPERIMUNITET Planetopija Joel Fuhrman, specijalist za prevenciju i liječenje bolesti, godinama ljudima pomaže da prehranom postignu optimalni imunitet. Osnovu naše prehrane trebale bi činiti namirnice kao što je zeleno lisnato povrće, a izrazito važnim namirnicama smatra nar, sve vrste luka, kupus, blitvu, raštiku, brokulu, gljive, bobičasto voće, mahunarke i sjemenke. Njegova se piramida prehrane stoga pomalo razlikuje od one na koju smo navikli jer njezinu najširu bazu čini povrće (što ne uključuje krumpir). Daphne Sheldrick Afrička ljubavna priča Dvostruka duga Ova knjiga je priča o ženi koja se čitavog života borila za očuvanje divljih životinja u Keniji. To je priča o životinjama poput slonice Eleanor koja je bila među prvim životinjama koje je Daphne Sheldrick othranila. To je i priča o borbi protiv krivolova, o borbi protiv masovnog odstrijela slonova i o neumornom lobiranju Daphne Sheldrick za zabranu trgovine slonovačom. To je i priča o Daphninom pokojnom suprugu Davidu čiji je pionirski rad pokazao da su slonovi inteligentna i društvena bića. Privredni vjesnik Broj 3768, 11. ožujka 2013. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Metalni proizvodi Kuna, Banova Jaruga. Tvrtka proizvodi dvorišne i balkonske ograde, stepenišne rukohvate, razne vrste garažnih vrata, prozora, različite roštilje, peke, rašlje, ražnjeve, proizvode za kolinje (preše za čvarke, topove za kobasice, tepsije, kotlove, stolove, korita, cengere...), stalke za svatovske torte, stalke za božićna drvca i mnoge druge proizvode od običnog i inox materijala, te nude usluge zavarivanja u svom prostoru i na terenu. Nude i kooperacijske poslove. Kontakt: Nikola Kuna, [email protected], +385 44 668206, +385 91 5008840. liuretanske podove i premaze za beton, epoksidne i poliuretanske mortove i mase za izravnavanje betona. Nudi dvokomponentna ljepila i mase za zalijevanje elektronike. Tvrtka nudi i ugradnju industrijskih i dekorativnih podova, kiselootpornu zaštitu betona, te ugradnju poliuretanskih i epoksidnih premaza vlastite proizvodnje. Kontakt: Silvije Štetić, [email protected], +385 1 3498592, +385 98 278568. Suradnja Same Deutz-Fahr Žetelice, Županja. Tvrtka traži male i srednje poduzetnike u metalnoj industriji i preradi plastičnih materijala zainteresirane za suradnju. Kontakt: Vlado Matijašić, [email protected], +385 32 820700, +385 98 269063. Suradnja u distribuciji Danko promet, Nova Rača. Tvrtka je registrirana za proizvodnju piljene građe i impregnaciju drva. Traži nove klijente za suradnju iz Zapadne Europe. Kontakt: Danko Popović, [email protected]. hr, +385 43 267020. Jadran Galenski laboratorij, Rijeka, www.jgl. hr. Tvrtka JGL proizvodi preko 200 artikala podijeljenih u tri strateške jedinice: Rx, OTC i kozmetička poslovna jedinica. Zapošljava 375 djelatnika. Trenutno je završen ciklus ulaganja u proizvodne pogone koje su certificirali EU i GMP. Tvrtka traži poslovne partnere koji mogu predstaviti te distribuirati ključne marke JGL-a na novim tržištima. Dokazane marke tvrtke, poput Aqua Marisa, Vitalije i Adriencea, inovativni su proizvodi vrhunske kakvoće koji mogu na privlačan način proširiti vašu ponudu. Kontakt: George Zebić, Jasmin Huljaj, [email protected], [email protected], +385 51 660740. dostave ponuda je 25. ožujka. cama. Rok dostave ponuda je 18. ožujka. Aparati za gašenje požara Računala i oprema Hrana za životinje Poslovna odjeća Plastenici Oprema za sustave videonadzora Regija Potrošni materijal za potrebe radiologije Laboratorijske i industrijske peći Elektrosanitarij, Sveta Nedelja, www.elektrosanitarij.hr. Tvrtka proizvodi laboratorijske i industrijske peći i opremu te razvija i proizvodi specijalne termotehničke uređaje. Kontakt: Adnan Džendžo, adnan@ elektrosanitarij.hr, +385 1 3370099. Podovi i premazi za beton ITS Kem podovi, Zagreb, www.its-kem.hr. Tvrtka prodaje epoksidne i po- Suradnja u proizvodnji PVC ograda Brest, Zadar, www.brest. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom PVC ograda (u kojima se nalaze čelični pocinčani profili). Traži kooperante na području Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine (bravare, bravarske radnje). Kontakt: Ivana Šarinić, ivana@ brest.hr, +385 23 312310. Suradnja IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Usluge održavanja fontana Zagrebački holding nabavlja usluge održavanja fontana na lokaciji Hrvatske bratske zajednice. Rok dostave ponuda je 27. ožujka. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja hranu za životinje (službene pse). Rok dostave ponuda je 27. ožujka. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nabavlja opremu za sustave videonadzora. Rok dostave ponuda je 26. ožujka. HŽ-Putnički prijevoz nabavlja aparate za gašenje požara. Rok dostave ponuda je 27. ožujka. Grad Zagreb nabavlja poslovnu odjeću za vozače. Rok dostave ponuda je 26. ožujka. Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nabavlja potrošni materijal za potrebe radiologije. Rok dostave ponuda je 15. travnja. Mobilne kućice za odmor Vodoprivredne uslužne djelatnosti iz Malog Lošinja nabavljaju mobilne kućice za odmor. Rok Paketi sa živežnim namirnicama Općina Tuzla nabavlja pakete sa živežnim namirni- Razvojna banka Federacije BiH nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 8. travnja. Općina Ilidža nabavlja plastenike i usluge njihove montaže. Rok dostave ponuda je 3. travnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 [email protected] www.briefing-nadmetanja.hr 19 www.privredni.hr Broj 3768, 11. ožujka 2013. Pogled u svijet STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Međunarodna moneta Na prodaju Adriachem juan i livada za 23 kune Zemljište, postrojenje i oprema za pilanu i sušaru u Prisoju, Općina Dicmo, Splitsko-dalmatinska županija, ukupne površine 3531 četvorni metar i procijenjene vrijednosti 4.300.000 kuna. Jamčevina je pet posto, odnosno 175.000 kuna. Dodatne informacije mogu se dobiti svakoga radnoga dana od 8 do 15 sati od stečajnog upravitelja Ive Bučana na mobitel 098/379939. Usmena javna dražba održat će se 12. ožujka 2013. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I., sudnica broj 5. Poslovni kompleks tvornice Adriachem d.d. u stečaju, sa svom proizvodnom opremom u Kaštel Sućurcu, Splitsko-dalmatinska županija, ukupne površine 68.078 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 56.354.900 kuna. Jamčevina je 10 posto od početne cijene, a dodatne informacije mogu se dobiti svakoga radnoga dana od 8 do 15 sati od stečajnog upravitelja Ive Jukića na broj mobitela 091/2406-996. Dražba se održava 12. ožujka 2013. u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 22, podrumski dio. Zemljište, dvije zgrade, pravo korištenja bazena i oprema u teretani u Sinju, ukupne površine 3265 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 14.552.468 milijuna kuna. Sve stvari se prodaju kao zaokružena cjelina, a jamčevina iznosi 2,5 posto, odnosno 48.151 euro u kunama prema srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja. Dodatne informacije mogu se dobiti svakoga radnoga dana od 8 do 15 sati od stečajnog upravitelja Mirka Kozine na broj mobitela 091/3585-810 ili telefona 021/771-528. Dražba se održava 14. ožujka 2013. u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I., sudnica broj 5. Sto posto udjela u kapitalu Megrad-nekretnina d.o.o. u stečaju, iz Zagreba. Početna cijena nije određena. Jamčevina je 30.000 kuna, a dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom od 9 do 13 sati, na mobitel broj 091/4222-547. Ponude se prikupljaju do 15. ožujka 2013., a javno otvaranje ponuda održat će se 21. ožujka u 14 sati u prostorijama javne bilježnice Sanje Barbarić, Ivana Šibla 13, Zagreb. Uredski prostor u Kaštel Gomilici, Splitsko-dalmatinska županija, površine 350 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 624.500 kuna, izvanknjižno vlasništvo stečajnog dužnika, u zakupu do prodaje. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana od 8 do 15 sati od stečajnog upravitelja Ive Jukića na mobitel 091/2406-996. Dražba se održava 12. ožujka 2013. u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 22, podrumski dio. Livada Cigan u naselju Buk, Općina Pleternica, Požeško-slavonska županija, površine šest hvati i procijenjene vrijednosti 23,71 kunu. Jamčevina je 10 posto, a nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 034/412-920. Dražba se održava 12. ožujka 2013. u 12.30 sati na Trgovačkom sudu Osijek, Stalna služba u Slavonskom Brodu, sudnica 73/III. Vinograd Salaš u naselju Buk, Općina Pleternica, Požeško-slavonska županija, površine 190 hvati i procijenjene vrijednosti 738 kuna. Jamčevina je 10 posto, a nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 034/412-920. Dražba se održava 12. ožujka 2013. u 12.30 sati na Trgovačkom sudu Osijek, Stalna služba u Slavonskom Brodu, sudnica 73/III. Tvornica limene ambalaže u Veloj Luci, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 4.359.490 kuna. Jamčevina je 435.949 kuna, a dodatne informacije o nekretnini mogu se dobiti radnim danom od 9 do 12 sati na mobitel broj 091/5164792. Ponude se primaju do 13. ožujka, a javno otvaranje ponuda održat će se 15. ožujka 2013. u 9 sati na Trgovačkom sudu Split, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23. Klaonica kunića i dvorište u Bošnjacima, Vukovarsko-srijemska županija, ukupne površine 6000 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 3.741.381 kunu. Jamčevina je 10 posto, a dodatne informacije mogu se dobiti od stečajne upraviteljice Kate Rašić na mobitel broj 098/690-729. Dražba se održava 13. ožujka 2013. u 10.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, soba broj 22/I. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) dr. Uroš Dujšin U posljednja tri mjeseca 2012. vrijednost trgovine plaćene juanom dostigla je vrijednost od gotovo 900 milijardi juana ili 145 milijardi dolara; to je 14 posto kineske trgovine, dok prije tri godine toga nije bilo. Na Kinu otpada otprilike 15 posto količine novca u svijetu. No do sredine 2009. gotovo sav taj novac ostajao je u zemlji. Nakon toga je kineska valuta postala mnogo kozmopolitskija. Vlada je dozvolila svojim trgovcima da robu naplaćuju u juanima, kao i poduzećima da juanima financiraju svoje investicije u inozemstvu. Uslijed toga sve je više depozita u juanima u inozemstvu. Oni su se obreli ne samo u Hong Kongu gdje mnogi dućani primaju tu valutu, isto se događa i u Singapuru i Londonu gdje ima 14 milijardi juana u depozitima. Prošlog su tjedna tajvanske banke počele Na Kinu otpada otprilike 15 posto ukupne količine novca u svijetu nuditi tekuće račune u juanima, nakon što je Kina osnovala banku u Taipeiju. Doduše, juanu će trebati dugo da bi postao rival dolaru i da druge zemlje vežu svoje tečajeve ili izdaju obveznice, odnosno drže ga kao monetarne rezerve. Njegova uloga u financijskim transakcijama je mala. U ukupnim međunarodnim plaćanjima juan je tek četrnaesti. Kina je potpisala sporazume o valutnim swapovima s dvadesetak zemalja uključujući i Ujedinjene Arapske Emirate; nigerijska centralna ban- ka čak drži nešto juana kao rezervu. No dolar još uvijek čini 60 posto svjetskih valutnih rezervi, dok ostatak uglavnom otpada na euro, jen i funtu. Liberalniji režim ima smisla Čak i ako ostaje tek nevažni konkurent dolaru, uspon juana postavlja pitanja kako kineskim vlastima, tako i zapadnim multinacionalkama. Za Kineze to znači financijsku liberalizaciju. Vlada voli kontrolirati svoj kapital jer ona pruža zaklon od financijskih oluja i dozvoljava vlastima da manipuliraju tečajem i kamatnim stopama ne gubeći kontrolu nad inflacijom. No te iste barijere sprečavaju kineske tvrtke i kućanstva da uživaju u prednostima konkurencije. Kineski štediše dobivaju mršave kamate na depozite i ne mogu investirati vani. A juan neće postati uspješna međunarodna valuta ako za nju možete kupiti samo kinesku aktivu. Stoga liberalniji režim ima itekako smisla; no vladi treba vremena da je provede u pravi čas. Prije no što se otvori svijetu, mora prvo reformirati banke, kako deponenti ne bi pobjegli van čim im se pruži prilika. Za poduzeća su stvari jednostavnije. Juan već mijenja međunarodnu trgovinu, pa bi kineska kontro- la kapitala mogla povećati njegovo korištenje u trgovini. Kada kineske izvoznike plaćaju u dolarima, nastupa domaći regulator i provjerava transakciju prije no što izvrši plaćanje. A kako se plaćanjem juanom takvo provjeravanje izbjegava, juan postaje sve popularniji među kineskim trgovcima. Sve jeftiniji kineski računi Korištenje kineske valute donosi i druge prednosti jer kineske račune čini sve jeftinijima. I jasnijima: jasnijima jer dobavljačevi troškovi i marže nisu za- magljeni tečajnim kalkulacijama, a jeftinijima jer dobavljači više ne dođu ništa u slučaju da juan poraste. Umjesto toga valutni rizik se prevaljuje na stranog kupca, koji je u pravilu u boljoj poziciji da se od njega obrani. Tvrtke na Zapadu, a pogotovo u Americi, mogle bi se usprotiviti prihvaćanju jedne njima nepoznate valute. No to bi ih moglo skupo stajati. Na Zapad otpada sve manji dio kineske trgovine, dok tvrtke u zemljama u usponu mogu brže prihvatiti juan od njihovih zapadnih rivala naučenih na dolar, euro ili funtu. Što se juan bude više koristio, to će postati korisniji. Malo po malo kineska valuta dobiva na važnosti, što je samo dobro. 20 SVIJET FINANCIJA ( 31,4 mlrd kn *vijesti Raste štednja Ukupni štedni i oročeni depoziti kod banaka u Hrvatskoj u 2012. godini porasli su na 192,9 milijardi kuna, odnosno za 3,7 posto, što je više nego 2011. godine kada je rast iznosio dva posto. Porastu je najviše pridonijelo stanovništvo i porast deviznih depozita, dok su kunski depoziti smanjeni za 2,7 posto, na što je utjecala i konverzija kunskih u devizne depozite jednoga velikog poduzeća. Prema podacima HNB-a, devizni depoziti čine gotovo 80 posto, dok kunski iznose 39,8 milijardi kuna. Poduzeća se razdužuju Ukupni krediti banaka na kraju siječnja zadržali su se na razini iz prosinca 2012. te su iznosili 280,9 milijardi kuna, prema podacima HNB-a. Na godišnjoj razini vidljivo je usporavanje kreditne aktivnosti jer je stanje ukupnih kredita na kraju siječnja bilo za 9,3 milijarde kuna manje nego na kraju siječnja 2012. Krediti poduzećima na kraju siječnja iznosili su 103,9 milijardi kuna, što je za 14,6 milijardi ili 12,3 posto manje nego na kraju siječnja 2012. Udjel kredita poduzećima u ukupnim kreditima smanjen je sa 40,8 na 37 posto. Dobit osiguranja 637 milijuna Ukupna dobit hrvatskih osiguravateljskih društava u prošloj godini iznosila je 637 milijuna kuna, prema privremenim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta. Gotovo polovinu ostvarila su četiri osiguravateljska društva koja su dio koncerna Agram (Agram životno, Euroherc, Jadransko i Sunce osiguranje) – ukupno 283 milijuna kuna. Croatia osiguranje s tvrtkom kćeri Croatia zdravstvenim prošle je godine imao 115 milijuna kuna dobiti, a zajedno s Croatia Lloydom 142 milijuna. Privredni vjesnik Broj 3768, 11. ožujka 2013. dug pravnih osoba iz sektora gospodarstva Financijska agencija Blokirani dugovali 39,97 Kod pravnih osoba koje su u dugotrajnoj blokadi njih 17.324 nemaju zaposlenih, a duguju 16,1 milijardu 17.290 fizičke su osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,4 milijarde kuna Z bog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. siječnja ove godine bila su blokirana 65.504 poslovna subjekta, što je za 1880 manje nego u prosincu 2012. Ukupna vrijednost nepodmirenih a dospjelih dugova poslovnih subjekata iznosila je 39,97 milijardi kuna, što je za 2,48 milijardi kuna ili 5,8 posto manje nego krajem prošlogo- Potkraj siječnja bilo je blokirano 249.029 građana koji su dugovali 17,97 milijardi kuna dišnjeg prosinca, objavila je Financijska agencija. Kad je riječ o građanima, potkraj siječnja bilo je blokirano 249.029 građa- na koji su dugovali 17,97 milijardi kuna, ili 1,6 posto više u odnosu na lanjski prosinac. Dugotrajne blokade Promatra li se insolventnost prema trajanju blokade, i u siječnju su dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. U odnosu na prosinac 2012. nešto je manji broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360 dana, kao i iznos njihova duga: broj poslovnih subjekata za 3,2, a iznos za 2,8 posto. Broj nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi za sedam je posto manji nego u prosincu, dok je njihov nepodmireni dug manji za 14,4 posto. Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. siječnja 2013. Iznosi u tisućama kuna Trajanje blokade do 30 dana Broj blokiranih pravnih osoba 1.221 Broj zaposlenih 7.181 Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 455.880 31 – 60 dana 1.104 3.089 226.704 61 – 180 dana 2.724 5.050 1.187.455 181 – 360 dana 3.307 3.499 3.487.677 više od 360 dana 22.853 13.443 26.385.071 UKUPNO 31.209 32.262 31.742.787 Izvor: Fina U blokadi do 60 dana bilo je 4289 poslovnih subjekata, što je 321 manje nego u prosincu. Smanjen je i iznos njihovih nepodmirenih obveza, i to za 129,4 milijuna kuna. Valja napomenuti da je više od tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 84,8 posto ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata u blokadi duljoj od godinu dana dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina - njih je 31,4 posto. Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, znači onoj od 360 i više dana. Gotovo dvije trećine svih poslovnih subjekata, ili njih 42.763, odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih. Iznos njihova dospjelog, a nepodmirenog duga čini 57,8 posto iznosa ukupnoga duga. Od ukupno 65.504 blokirana poslovna subjekta, nešto manje od polovine su pravne osobe i na njih otpada 79,4 posto Ivana Jović, analitičarka PBZ-a Nije blistava prošlost, ali ni bu Industrijska proizvodnja pad bilježi već četiri godine zaredom i ocrtava potpuni krah domaće potražnje, dijela nekonkurentnih proizvodnih kapaciteta N edavno objavljeni podatak da je bruto domaći proizvod u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježio godišnji pad od 2,3 posto te da je posljedično na razini cijele prošle godine ostvaren pad od dva posto (naša procjena je bila 1,8 posto) omogućio nam je da napravimo usporednu analizu osnovnih makroekonomskih pokazatelja Hrvatske s ostalim europskim zemljama i tako zaokružimo priču o još jed- noj kriznoj godini u nizu, ističe u svojoj analizi Ivana Jović, analitičarka PBZ-a. Rizici su veliki i bolje dane jamči samo stupanj provođenja strukturnih reformi Hrvatska dakle nije započela priželjkivani oporavak i u skladu s tim našla se u društvu zemalja koje su i protekle godine zabilježile pad gospodarske ak- tivnosti. Pad od dva posto smješta nas nekako u samu sredinu ljestvice od 10 najbrže padajućih europskih zemalja. Usporedimo li prošlu 2012. sa 2008. godinom, naš BDP je na oko 10 posto nižoj razini, naglašava Ivana Jović. Ostvareni pad BDP-a bio je očekivan i svi visokofrekventni pokazatelji jasno su upućivali na pad. Tako je primjerice industrijska proizvodnja u 2012. zabilježila pad od 5,5 posto spustivši se na 16,5 posto nižu razinu u usporedbi s pretkriznom 2008. Industrijska proizvodnja pad bilježi već četiri godine zaredom i ocrtava potpuni krah domaće potražnje (uslijed pada osobne potrošnje i investicijske aktivnosti), no pad proizvodne aktivnosti posljedica je nažalost i neizbježnog procesa restrukturiranja i gašenja dijela nekonkurentnih proizvodnih kapaciteta, podcrtava analitičarka PBZ-a dodajući kako krah osobne potrošnje najbolje opisuje kretanje trgovine na malo. 21 www.privredni.hr Broj 3768, 11. ožujka 2013. ( 308,6 mil kn Industrijska proizvodnja Godišnji rast od 3,4 posto dug pravnih osoba koje nisu u sektoru gospodarstva milijardi kuna kuna. Kod dugotrajno blokiranih fizičkih osoba njih Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. siječnja 2013. Iznosi u tisućama kuna Trajanje blokade do 30 dana Broj blokiranih fizičkih osoba 1.050 31 – 60 dana Broj zaposlenih 1.310 Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 37.135 914 878 51.377 61 – 180 dana 2.240 2.115 325.042 181 – 360 dana 2.634 1.975 298.384 više od 360 dana UKUPNO 27.457 14.750 7.519.077 34.295 21.028 8.231.015 Izvor: Fina iznosa ukupnog nepodmirenog duga. Prednjače oni iz sektora gospodarstva Najmanji je iznos prijavljenog dospjelog nepodmirenog duga nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31 do 60 dana - 226,7 milijuna kuna, a najveći kod pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana - 26,4 milijarde kuna. Od 31.209 blokiranih pravnih osoba, njih 29.725 ili 95,2 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke fi- nancijske institucije). Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi se 31,4 milijarde (99 posto) nepodmirenog duga, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke) otpada 308,6 milijuna kuna (jedan posto). Veliki dio pravnih osoba, njih 75,8 posto ili 17.324, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 16,1 milijardu kuna. Na fizičke osobe u blokadi dulje od jedne godine odnosi se 80 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih nepodmirenih dugovanja nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju do 30 dana - 37,1 milijun kuna, a najveći kod onih u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana - 7,5 milijardi kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 63 posto ili 17.290 fizičke su osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,4 milijarde kuna. Prema zadnjim podacima DZS-a industrijska je proizvodnja u siječnju na godišnjoj razini zabilježila neočekivani rast od 3,4 posto. Razmjeno visokoj stopi rasta zasigurno je pridonio i učinak baznog razdoblja odnosno kontinuirani pad industrijske proizvodnje tijekom prethodnih mjeseci te dvoznamenkasti pad zaliha gotovih proizvoda tijekom cijele 2012. godine. Promatrajući prema GIG-u i NKD-u, rast je zabilježen u kategorijama u kojima je lanjskoga siječnja zabilježen razmjerno snažan pad. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je za 2,8 posto godišnje, dok je u siječnju 2012. ostvaren pad od 9,4 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je za 6,9 posto, dok je u siječnju 2012. pala za 2,8 posto. Nadalje, proizvodnja energije porasla je za 4,5 Zagrebačka banka Sveobuhvatna e-usluga za osobne financije dućnost no pad proizvodne aktivnosti posljedica je i procesa restrukturiranja i gašenja Naime, ukupni realni promet koji su ostvarili trgovci na malo (G47) zabilježio je u 2012. pad od 3,7 posto u odnosu na 2011. S obzirom na to da se radi o četiri uzastopne godine pada, razina ostvarenog prometa je u 2012. za oko 12,7 posto manja nego u 2008. godini. Ipak rast izvoza Unatoč svim problemima domaća proizvodnja ipak u zadnje tri godine bilježi rast izvoza pa je tako i lani zabilježen iako mali, ipak pozitivan desezonirani rast robnog izvoza od 0,8 posto te je razina blago premašila 2008. godinu. U skladu sa slabom domaćom potražnjom uvoz se pak stabilizirao na razinama oko 20 posto nižim nego 2008. Ni pogled unaprijed nije baš optimističan, kaže Ivana Jović. “Naša je ocjena da će ova godina završiti blagim padom BDP-a od 0,4 posto pri čemu očekujemo pozitivan doprinos najavljenih investicijskih aktivnosti, no uslijed velikih neizvjesnosti ne može- mo sa sigurnošću procijeniti reakciju stanovništva te njegovo daljnje razduživanje i mogući nastavak pada osobne potrošnje. Nažalost, izostanak posve stabilnih kretanja u EU-u ne dozvoljava nam prevelika očekivanja pa tako možemo zaključiti da su rizici veliki i da bolje dane jamči samo stupanj provođenja strukturnih reformi i dobra priprema kako bismo po izlasku iz krize krenuli sa što bolje startne pozicije”, zaključuje analitičarka PBZ-a. posto, dok je lanjskoga siječnja pala za 14,9 posto. Prema NKD-u prerađivačka industrija porasla je za dva posto godišnje, pri čemu je u baznom mjesecu smanjena za 4,7 posto, dok je opskrba električnom energijom, plinom i parom te klimatizacija ostvarila razmjerno visok rast od 11,6 posto (uz pad od 14,5 posto u baznom mjesecu). Pozitivna godišnja stopa svakako je pozitivan pomak nakon što su cijele 2012. (osim kolovoza) bile ostvarivane razmjerno visoke stope pada, ali za zaključak o preokretu trenda i početku oporavka trebat će pričekati rezultate idućih mjeseci. Zagrebačka banka predstavila je Financijski planer - online uslugu koja klijentima omogućava analizu njihovog financijskog poslovanja te tako i učinkovitije upravljanje vlastitim novcem. Ovoj usluzi pristupa se putem e-zabe (internetskog bankarstva). Međutim, za razliku od uobičajenog internetskog bankarstva, Financijski planer klijentu pruža grafički prikaz podataka. Kroz praćenje strukture i odnosa troškova, ulaganja i primanja, usluga pomaže korisniku prepoznati osobne potrošačke navike poput onih kako raspolaže i kamo ide njegov novac, koliko uspijeva odvojiti za štednju, kao i kako to dugoročno utječe na strukturu njegove imovine i zaduženja. K tomu, korisnik pomoću Financijskog planera može odrediti kratkoročni ili dugoročni cilj kao što je, primjerice, štednja za školovanje djece, kupnja novog automobila ili nekretnine te odlazak na godišnji odmor. Određivanjem novčane vrijednosti i vremenskog roka, korisnicima se na zanimljiv način grafički prikazuje približavanje ostvarenja cilja. (B.O.) 22 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3768, 11. ožujka 2013. Tržište novca Zagreb Visoka likvidnost, niske kamate za državu Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković I za nas je iznimno dinamično razdoblje na novčanom tržištu. Početkom ožujka ponuda novca je jednako obilna, ali je potražnja značajno rasla. Stoga je opseg prometa u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb u ovome razdoblju više nego udvostručen, uz raznovrsnu strukturu kratkoročnih pozajmica. Osobito se trgovalo pozajmicama s nešto duljim rokovima dospijeća, kao i prekonoćnim. Unatoč rastu potražnje i opsega prometa, i dalje se značajni iznosi viškova kratko- u mil. kn Ponuda Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Potražnja Promet 4.2.’13. - 8.3.’13. 25.2.’13. - 1.3.’13. u% 1000 3 800 2 600 400 1 200 0 4.3.2013. 5.3.2013. 6.3.2013. ročne likvidnosti na kraju dana usmjeravaju u središnju banku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25 posto. Istodobno, dio potražnje za novcem svakodnevno ostaje nenamiren. Prosječna tjedna kamatna sto- 7.3.2013. 0 8.3.2013. pa iznosila je 0,78 posto, dok je prekonoćna tjedna kamatna stopa bila 0,59 posto. Prošloga je tjedna održana obilna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima. Aukcija je bila ponedjeljak utorak uspješna budući da je umjesto planiranih 1,3 milijarde upisano 1,677 milijardi zapisa u kunama, a umjesto 20 upisano je 21,9 milijuna zapisa u eurima. Zapisi u kunama upisani su po svim rokovima dospijeća, a najveći srijeda četvrtak petak iznos s rokom dospijeća od 364 dana, dok su zapisi u eurima upisani na rok od 91 i 364 dana. Kamatna stopa na zapise u kunama s rokom dospijeća od 364 dana zabilježila je blagi porast sa 2,49 na 2,55 posto, dok su sve ostale sto- pe ostale nepromijenjene. Zahvaljujući visokoj ponudi kratkoročnih viškova likvidnosti, država se i dalje vrlo povoljno može zaduživati na domaćem financijskom tržištu. U idućem razdoblju očekujemo nastavak življeg trgovanja sudionika zbog toga što depozitnim institucijama slijedi smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve, a početkom tjedna započinje i redovita mjesečna isplata mirovina koja privremeno utječe na odnos ponude i potražnje novca. Dostatna ponuda novca i dalje će biti podrška niskoj kamatnoj stopi na novčanom tržištu. Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Euro stabilan, franak pada Novi rekord Mirexa Hrvatska je valuta prošli tjedan blago ojačala prema američkom dolaru i švicarskom franku, valuta EUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar 5,93911 CAD kanadski dolar 5,608964 JPY japanski jen (100) 7.590 6,04558 CHF švicarski franak 6,137513 GBP britanska funta 8,697624 USD američki dolar 5,783389 EUR euro 7,587807 USD dolar također u blagom padu, pao je ispod 5,8 kuna, ali je još uvijek jači od kanadskog dolara. 5.840 CHF 6.200 6500 14320 6.185 7.586 5.810 6.170 182 182 7.584 5.795 6.155 181 181 7.582 5.780 6.140 180 5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 5.765 4.3. 5.3. 6.3. 7.3. 8.3. U veljači je, naime, otvoreno 236.000 novih radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je na 7,7 posto, što je najniže od prosinca 3240 Dow Jones 3222 6420 14240 3204 6380 14160 3186 6340 14080 3168 6300 14000 3150 4.3. 3850 3820 5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 4.3. 8000 CAC40 7920 5.3. 6.3. 7.3. 8.3. DAX 12160 3790 7840 12020 7760 11880 3730 7680 11740 3700 7600 11600 5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 4.3. 5.3. 6.3. 7.3. 8.3. NASDAQ 4.3. 12300 3760 4.3. 183 5.825 7.580 dni. Dow Jones je četiri dana zaredom obarao rekorde, na valu neočekivano dobrih podataka o rastu zaposlenosti u SAD-u. 14400 FTSE 100 MIREX - tjedni 7.588 180 5.3. 6.3. 7.3. 8.3. 6.3. 7.3. 8.3. NIKKEI 225 4.3. 5.3. 16.2. 26.2. 7.3. 4.3. 5.3. 6.3. 7.3. 6.125 4.3. 5.3. 6.3. 7.3. 8.3. Burze obaraju rekorde 6460 MIREX - mjesečni 183 Međunarodno tržište kapitala Niz sretnih okolnosti pogodovao je ulagačima diljem svijeta prošloga tjedna, pa su ukupni rezultati na burzama rekor- Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 182,0725 bodova. To je novi rekord Mirexa i porast od oko 0,6 posto u samo jednom tjednu. 7.2. primjena od 9. ožujka 2013. 4.3. Izvor: HNB kon razdoblja laganog porasta opet u padu i do petka se spustio ispod 6,14 kuna. Američki je a oslabjela prema euru. Euro se čvrsto drži iznad 7,58 kuna, uz vrlo male oscilacije. Franak je na- 2008. godine. Europske burze također su pozitivno reagirale na američko zapošljavanje, ali i na dobre ekonomske vijesti iz Kine, kao i na odluku Europske središnje banke o zadržavanju niske referentne kamatne stope. Londonski FTSE približio se granici od 6500 bodova, a frankfurtski DAX nakratko je probio 8000 bodova. Cijena zlata pala je za 20 dolara po unci, dok je dolar blago ojačao prema euru. Ni azijska tržišta ne zaostaju: tokijski indeks Nikkei dostigao je najvišu razinu još od propasti Lehman Brothersa 2008. godine. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 7.3.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 186,5041 188,2274 166,8066 181,7005 182,0725 195,3795 218,6658 134,8905 158,4688 158,9117 172,9916 107,6123 121,2636 209,8568 204,6799 221,0070 101,3297 160,2313 139,8741 118,4618 180,7086 124,3801 134,7400 194,9163 166,5479 136,2773 120,7552 155,0827 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 23 www.privredni.hr Broj 3768, 11. ožujka 2013. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 728,530 milijuna kuna Indeksi probili psihološke granice granicu od 1.100 bodova, zadnji puta postignute u rujnu 2011. Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, kojom je trgovano u vrijednosti od 7,1 milijun kuna, a tjedan je završila na 215,29 kuna što je pad Iztok Likar www.hrportfolio.hr P rotekli je tjedan značajan po tome što je Crobex probio psihološku granicu od 2.000 bodova, a Crobex10 Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Podravka d.d. Valamar Adria Holding d.d. Turbo certifikat DAX short Adris grupa d.d. (povl.) Kraš d.d. AD Plastik d.d. Vupik d.d. Adris grupa d.d. (red.) tjedna promjena -0,13% +3,84% +4,50% +4,98% -39,38% +1,04% -0,43% +3,66% +7,68% +5,30% zadnja cijena 215,98 1.536,90 290,00 152,00 39,40 297,77 460,00 125,43 138,00 338,00 promet 7.106.505,41 6.790.338,66 4.344.673,62 3.088.968,52 2.900.421,63 2.332.322,21 2.239.508,70 2.099.872,85 2.085.907,59 1.924.693,53 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 66.934.833,39 kn od 0,13 posto. Dobitnik tjedna je dionica Vupika, koja je porasla za 7,68 posto te je trgovanje završila na 138 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,086 milijuna kuna. Veliki rast od 5,3 posto su za10 dionica s najvećim rastom cijene Turbo certifikat DAX long Vjesnik d.d. Hoteli Živogošće d.d. Turbo certifikat DAX long 1 Turbo certifikat € bund fut. long 1 Jadranska banka d.d. Elektrometal d.d. Sunčani Hvar d.d. Zvijezda d.d. Turbo certifikat € bund fut. Short bilježile još redovne dionice Adris Grupe. Među najlikvidnijima pad bilježe tri izdanja, a gubitnik tjedna je Turbo certifikat DAX Short s padom od 39,38 posto. Svih 10 naj- tjedna promjena +51,01% +40,00% +33,33% +32,82% +19,34% +18,00% +16,71% +16,59% +13,28% +9,63% zadnja cijena 75,52 14,00 20,00 104,00 100,60 1.298,00 35,00 26,99 4.589,00 71,70 promet 926.271,22 5.012,00 9.800,00 10.400,00 21.554,60 14.948,02 1.330,00 13.495,00 298.295,79 397.957,00 INVESTICIJSKI FONDOVI Proteklog su tjedna kod fondova drugi tjedan uzastopno prevladavali dobitnici. Od ukupno 84 aktivna fonda, 81 je ostvario rast vrijednosti udjela, a tjedne promjene se kreću u rasponu od +3,74 do -0,91 posto. Kao i u tjednu ranije, 27 dioničkih fondova poraslo je preko jedan posto. Najuspješniji dionički fond od njih 38, koliko ih je poraslo, bio je NFD Aureus US Algorithm s rastom od 3,74 posto. Slijede ga VB Crobex10 i OTP indeksni s rastom od 3,19, odnosno 2,94 posto. Kod dioničkih fondova pala su samo dva fonda, a najviše Ilirika Gold kojem je vrijednost udjela smanjena za 0,91 posto. Svi mješoviti su porasli, a najuspješ- niji od njih 15 bio je Allianz Portfolio čiji je tjedni rast iznosio 1,07 posto. U grupi mješovitih fondova nijedan fond nije pao, a najmanji rast bilježe Raiffeisen Prestige (0,34 posto) i AC GBEM koji je rastao za 0,36 posto. Kod obvezničkih fondova njih sedam je ostvarilo pozitivne rezultate - najviše je, za 0,34 posto, porastao OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity HPB Obveznički, a slijedi ga Raiffeisen Bonds s rastom od 0,26 posto. Na negativnoj strani ljestvice nalazi se samo HIconservative s padom od 0,12 posto. Svi su novčani fondovi ostvarili pozitivne rezultate, a promjene su se kretale do 0,08 posto. Najuspješniji je bio Agram Euro Cash, a slijede Auctor Cash i HPB Novčani, oba s rastom od 0,05 posto. (I.L.) od 28. veljače do 7. ožujka 2013. godine Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € € 13,7903 8,9504 118,0400 120,0000 130,9500 55,4520 12,0820 127,7988 49,4700 73,8985 88,8195 79,1700 95,0104 102,1000 47,2447 29,5567 22,0933 70,1494 48,4162 63,5546 72,8682 104,7680 12,0233 6,7801 41,4416 89,0735 486,8405 82,4265 86,9900 127,4182 104,2049 9,2137 112,7111 81,1277 103,9447 9,4439 89,1500 69,8691 110,0700 119,9859 0,16 1,76 1,25 2,03 0,90 1,21 1,57 1,99 1,85 1,27 1,32 0,98 1,83 0,48 0,54 0,65 1,54 1,43 1,17 1,28 0,31 0,85 1,22 1,40 2,94 1,27 0,49 1,31 1,70 3,74 -0,67 0,38 1,94 1,70 3,19 1,36 0,69 -0,91 1,81 1,69 € kn 140,7300 98,6957 0,69 1,06 Valuta DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond zadnja vrijednost 2.004,6400 1.119,6700 102,9458 122,3897 likvidnijih izdanja imalo je promet veći od 1,9 milijuna kuna. Ukupno je 16 izdanja protrgovano u vri10 dionica s najvećim padom cijene Turbo certifikat DAX Short Mlinar d.d. ZIF Jadran Kapital d.d. u likvidaciji Badel 1862 d.d. Magma d.d. Drvna industrija Spačva d.d. Apartmani Medena d.d. Auto Hrvatska d.d. Turbo certifikat zlato long Termes grupa d.d. tjedna promjena +2,43% +2,63% 0,00% +0,10% jednosti većoj od milijun kuna, a 29 izdanja u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna. tjedna promjena -39,38% -27,01% -20,91% -20,55% -17,24% -15,25% -9,04% -8,06% -7,83% -6,53% zadnja cijena 39,40 400,00 15,81 31,78 0,72 40,56 24,45 285,00 80,00 214,99 promet 2.900.421,63 9.600,00 10.861,47 936.442,17 10.376,40 324,48 11.524,90 27.211,15 347.383,30 738.264,87 *vijesti Najbolji tjedan u godini Naziv(fond) index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € € 10,6113 122,2900 110,4999 79,3023 97,3034 7,9190 77,9891 5,1652 58,9925 9,0533 126,2692 96,8300 97,4736 *Tjedna promjena [%] 1,01 0,88 0,62 0,41 0,96 0,62 0,94 0,92 0,97 0,36 1,07 0,34 0,57 € € € € € kn € € 175,3200 11,9665 164,3200 110,9297 131,3900 176,7220 132,6681 121,3401 0,17 -0,12 0,26 0,25 0,21 0,19 0,34 0,14 kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn € 139,9319 171,7242 146,6265 134,3453 153,1800 146,8300 146,3441 127,6553 139,6801 129,6974 123,3630 11,5510 115,5774 80,6678 112,3800 105,4217 103,4600 103,4864 1272,9569 103,1905 100,0496 0,03 0,02 0,02 0,05 0,03 0,03 0,04 0,01 0,05 0,02 0,05 0,08 0,02 0,00 0,03 0,05 0,03 0,03 0,05 0,04 0,01 Valuta Vrijednost udjela OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani Veći depoziti u HPB-u Oročeni depoziti stanovništva u Hrvatskoj poštanskoj banci porasli su tijekom siječnja i veljače za 183 milijuna kuna, a ukupni depoziti stanovništva premašili su nakon toga 7,8 milijardi kuna. U posljednje tri godine ukupni depoziti stanovništva u HPB-u porasli su 41 posto, a njihov rast tijekom prva dva mjeseca 2013. brži je nego u istom razdoblju lani. Istraživanje GfK-a za HPB pokazalo je da će prostora za rast štednje biti i 2013., jer je svaki treći ispitanik odgovorio da će moći štedjeti u banci ili drugačije. Manja dobit Erste banke Erste&Steiermärkische Bank ostvario je u 2012. godini neto dobit od 483 milijuna kuna, što je 25,8 posto manje u odnosu na 2011., kada je neto dobit iznosila 651 milijun kuna. Ukupna aktiva banke na dan 31. prosinca 2012. iznosila je 58,5 milijardi kuna, što je 2,6 posto više u odnosu na godinu ranije. Prinos na aktivu iznosio je 0,8 posto, povrat na kapital 7,2 posto, a omjer troškova i prihoda 39 posto. Neto dobit ESB grupe u 2012. iznosila je 596 milijuna kuna, što je 20 posto manje nego 2011. godine. U PBZ-u plaćanje skeniranjem Privredna banka Zagreb prva je u Hrvatskoj omogućila skeniranje 2D barkod uplatnica i trgovanje vrijednosnicama na Zagrebačkoj burzi putem mobilnog bankarstva – mPBZ usluge. Za plaćanje uplatnice dovoljno je mobilnim uređajem skenirati 2D barkod i nalog za plaćanje je popunjen, nakon čega ga samo treba autorizirati PIN-om. Korisnici mPBZ usluge i PBZ Investor usluge sada dobivaju i mogućnost trgovanja vrijednosnicama kao i registracije vrijednosnica. U segmentu poslovanja s građanima PBZ obavlja čak 93 posto platnih transakcija putem elektroničkih kanala. Rast prihoda TRCZ Grupe TRCZ Grupa je tijekom 2012. godine poslovanjem u segmentima prodaje rabljenih vozila te održavanja, upravljanja voznim parkovima i uslugama rent-a-cara ostvarila prihod od 133 milijuna kuna. Prodano je i više od 1500 vozila. Time je ostvaren rast od 19,8 posto na razini prihoda te rast prodaje vozila od 2,8 posto u odnosu na 2011. godinu. Krajem prošle godine TRCZ je proveo istraživanje među svojim korisnicima, koje je pokazalo da kupce najviše zanimaju vozila između jedne i tri godine starosti, prosječne vrijednosti do 80.000 kuna.
© Copyright 2024 Paperzz