Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, prosinac 2011. Dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Miodrag Roić, na temelju zaključka Dekanskog kolegija donesenog na 7. sastanku održanom 14. studenog 2011. godine, donio je odluku o imenovanju Tima za izradu Samoanalize Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sljedećem sastavu: 1. Doc. dr. sc. Dražen Tutić, prodekan za nastavu i studente – predsjednik 2. Prof. dr. sc. Miodrag Roić, dekan – zamjenik predsjednika 3. Prof. dr. sc. Tomislav Bašić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju – član 4. Prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić, prodekan za financije i poslovanje – član 5. Prof. dr. sc. Damir Medak, prethodni prodekan za nastavu i studente – član 6. Sonja Marketić Pašić, dipl. iur., tajnica Fakulteta – član 7. Matej Varga, student – član Za svako poglavlje u Samoanalizi istom odlukom imenovane su odgovorne osobe zadužene za pravovremenu izradu i vjerodostojan sadržaj prema sljedećem popisu: 1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete – prof. dr. sc. Miodrag Roić i Sonja Marketić Pašić, dipl. iur. 2. Studijski programi – doc. dr. sc. Dražen Tutić 3. Studenti – doc. dr. sc. Dražen Tutić 4. Nastavnici – prof. dr. sc. Miodrag Roić i Sonja Marketić Pašić, dipl. iur. 5. Znanstvena i stručna djelatnost – prof. dr. sc. Tomislav Bašić 6. Mobilnost i međunarodna suradnja – prof. dr. sc. Tomislav Bašić 7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije – prof. dr. sc. Siniša Mastelić‐Ivić 8. Ažuriranje podataka u MOZVAG‐u – doc. dr. sc. Dražen Tutić. U prikupljanju i obradi podataka sudjelovali su: prof. dr. sc. Damir Medak, prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, Ksenija Ivančić, Mirjana Kruhak, Štefica Vorih, Snježana Milec, dipl. oec., prof. dr. sc. Stanislav Frangeš, prof. dr. sc. Vlado Cetl, prof. dr. sc. Mario Brkić, doc. dr. sc. Dubravko Gajski, Matej Varga i Martina Triplat Horvat, dipl. inž. geod.. Tekst Samoanalize prošao je javnu raspravu na razini svih djelatnika i studenata Fakulteta. Samoanaliza je prihvaćena na 4. izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u 343. ak. god. 2011/12. održanoj 12. siječnja 2012. Tehnički uredio i pripremio: doc. dr. sc. Dražen Tutić Mišljenja i ocjene iznesene u samoanalizi odražavaju stavove uprave Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na čelu s dekanom. Ukoliko nije posebno navedeno, vremensko razdoblje na koje se odnose tablice, uvijek je posljednjih pet godina, s tim da se posljednja godina smatra godina prije početka pisanja samoanalize. Samoanaliza Naziv vrednovanoga visokog učilišta: Geodetski fakultet Naziv sveučilišta u čijem se sastavu nalazi vrednovano visoko učilište: Sveučilište u Zagrebu Godina osnutka: 1962. Adresa: Fra Andrije Kačića Miošića 26, 10000 Zagreb Telefon: +385 1 46 39 222 Fax: +385 1 48 28 081 Web‐adresa: www.geof.unizg.hr E‐mail: [email protected] Zvanje, ime i prezime čelnika visokog učilišta: prof. dr. sc. Miodrag Roić Naziv banke i broj računa preko kojeg visoko učilište posluje: Privredna banka Zagreb, broj računa 2340009‐1100010196 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, prosinac 2011. Sadržaj 1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete ................................................................... 1 2. Studijski programi ......................................................................................................................... 13 3. Studenti ......................................................................................................................................... 57 4. Nastavnici ...................................................................................................................................... 66 5. Znanstvena i stručna djelatnost .................................................................................................... 77 6. Mobilnost i međunarodna suradnja ............................................................................................ 108 7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije ................................................................... 116 PopispriloganaCD‐u: Prilog 1. Statut Sveučilišta u Zagrebu, Geodetskog fakulteta Prilog 2. Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Prilog 3. Kodeks ponašanja studenata Prilog 4. Pravilnik o studiranju na preddiplomskom i diplomskom studiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prilog 5. Strategija i SWOT analiza Prilog 6. Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Prilog 7. Odluka o preduvjetima za upis predmeta na Preddiplomskom studiju geodezije i geoinformatike Prilog 8. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o preduvjetima za upis predmeta na Preddiplomskom studiju geodezije i geoinformatike Prilog 9. Red predavanja u ak. god. 2008/09. Prilog 10. Red predavanja u ak. god. 2009/10. Prilog 11. Red predavanja u ak. god. 2010/11. Prilog 12. Satnica u ak. god. 2008/09. Prilog 13. Satnica u ak. god. 2009/10. Prilog 14. Satnica u ak. god. 2010/11. Prilog 15. Pravilnik o stručnom usavršavanju Prilog 16. Pravilnik o nastavnoj literaturi Prilog 17. Pravilnik o poslijediplomskom specijalističkom studiju geodezije i geoinfromatike Prilog 18. Pravilnik o radu Prilog 19. Pravilnik o demonstratorima Prilog 20. Pravilnik o zaštiti arhivskog i registraturnoga gradiva Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prilog 21. Pravilnik o završnom i diplomskom ispitu Prilog 22. Pravilnik o poslijediplomskim studijima Prilog 23. Pravilnik o poslijediplomskom doktorskom studiju geodezije i geoinformatike Prilog 24. Pravilnik o diplomskom ispitu Prilog 25. Pravilnik o upotrebi javnih računala Prilog 26. Pravilnik o nagrađivanju studenata Prilog 27. Pravilnik o izvođenju stručne prakse Prilog 28. Pravilnik o studiranju Geodetskog fakulteta Prilog 29. Pravilnik o načinu raspodjele vlastitih prihoda Prilog 30. Pravilnik o plaćama Prilog 31. Naputak za pisanje ocjenskih radova Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 1. Upravljanjevisokimučilištemiosiguravanjekvalitete a) Navedite kratak opis razvoja vašega visokog učilišta i bitne događaje u posljednjih 10 godina (organizacijske promjene, preseljenja, bitne probleme u radu). Za Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i studijske programe koje izvodi značajan je kraj 19. stoljeća, kada je 1898. godine, osnovana Šumarska akademija pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj se osim ostalih tehničkih predmeta predavala i geodezija. Budući je stalno rasla potreba za odgovarajućim školovanjem stručnjaka za uređenje posjedovnih odnosa, diobe zemljišnih zajednica, komasacije zemljišta, katastarske izmjere itd., uvodi se 1908. godine poseban Geodetski tečaj pri Šumarskoj akademiji. Geodetski tečaj, čija je "naukovna osnova" bila potpuno istovjetna planovima i programima geodetskog studija na visokim školama u Pragu i Beču, djelovao je pri Šumarskoj akademiji do 1919. godine, kada prelazi kao Geodetski odjel na Visoku tehničku školu, osnovanu godinu dana ranije. U visokoškolskoj geodetskoj nastavi nastale su važne promjene 1926., kada je Visoka tehnička škola ušla u sastav Sveučilišta u Zagrebu kao Tehnički fakultet s odgovarajućim odjelima. Geodezija se predavala u sklopu Geodetsko‐kulturno‐inženjerskog odjela. Taj je odjel 1929. dobio naziv Geodetsko‐kulturnotehnički odjel. Takav oblik nastave odvija se sve do kraja 1946, kada se uvode dva nova usmjerenja na Tehničkom fakultetu: geodetsko i melioracijsko, prema čijim planovima i programima se nastava odvijala do 1948. godine. Tada dolazi do promjene jer su tadašnje gospodarsko‐političke prilike utjecale na daljnji razvoj geodetskog usmjerenja. Bilo je to vrijeme poslijeratne obnove i izgradnje u kojem se tražio sve veći broj inženjera geodetske struke te primjena novih geodetskih metoda rada uvjetovanih naglim razvojem i složenošću graditeljstva. Istodobno je došlo do zastoja u rješavanju agrarno‐pravnih odnosa, a time i melioracijskih zahvata, što je imalo za posljedicu ukidanje melioracijskog usmjerenja na Tehničkom fakultetu 1951. godine. Jedan je od važnijih događaja u razvoju organizacije geodetske nastave podjela Tehničkog fakulteta 1956. godine, kada od bivših odjela nastaju četiri nova fakulteta. Jedan od njih bio je Arhitektonsko‐ građevinsko‐geodetski fakultet (AGG), koji je u takvom ustrojstvu ostao do 1962. godine. U tom razdoblju na Geodetskom je odjelu intenzivirana nastava osnivanjem novih nastavno‐znanstvenih jedinica, uvođenjem predmeta, imenovanjem nastavnika, te pribavljanjem nastavnih pomagala i instrumenata. To je dovelo do osnutka samostalnog Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine. Donošenjem Zakona o visokom obrazovanju 1978. godine, započelo je sastavljanje novoga nastavnog plana dodiplomskog studija, kojim je nastava znatno izmijenjena. Naredni novi nastavni plan usvojen je 1985. godine, a nakon toga i znatno dorađeni 1995/96. godine. Studij za stjecanje više stručne spreme u trajanju od 5 semestara uveden je na Fakultet 1981., a posljednja generacija upisana je 1995/96. godine. Stupanjem na snagu propisa koji nalažu uvođenje studija prema Bolonjskoj deklaraciji, na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu se pripremaju studijski programi preddiplomskog, diplomskog i doktorskog studija te počinju izvoditi 2005/06. akademske godine. Prateći razvoj struke i međunarodne trendove pripremljeni su studijski programi i ishođene dopusnice za: Geodezija i geoinformatika – sveučilišni preddiplomski studij Geodezija i geoinformatika – sveučilišni diplomski studij Geodezija i geoinformatika – poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Geodezija i geoinformatika – poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij 1 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Donošenjem statuta 2005. godine provedene su organizacijske promjene, u zavodima su osnovane katedre. Od 1919. godine, navedene aktivnosti se uglavnom odvijaju u zgradi na adresi Kačićeva 26 u kojoj Geodetski fakultet djeluje zajedno s Arhitektonskim fakultetom i Građevinskim fakultetom. U proteklih 10. godina, zgrada je značajno obnovljena sredstvima kredita Sveučilišta u Zagrebu. Pored zajedničkih prostora (vijećnica, velika predavaonica, knjižnica), obnovljene su i učionice pojedinih fakulteta. Geodetski fakultet je obnovio i većinu ureda vlastitim sredstvima. b) Prikažite dijagram interne organizacijske strukture vašega visokog učilišta (vijeće, zavodi, katedre i ostalo). Upišite u dijagram broj stalno zaposlenih po svakoj ustrojbenoj jedinici. U dodatku dijagramu kratko opišite sastav i funkciju pojedinih elemenata strukture. Navedite u kojim su elementima upravljačke strukture uključeni drugi dionici (studenti, poslodavci i ostali) i komentirajte njihovu ulogu i doprinos. Interno ustrojstvo Fakulteta je prikazano na sljedećem dijagramu: Za obavljanje osnovne djelatnosti, ustrojavanje i izvođenje Preddiplomskoga sveučilišnog studija geodezije i geoinformatike, Diplomskoga sveučilišnog studija geodezije i geoinformatike, Poslijediplomskoga sveučilišnog studija geodezije i geoinformatike za stjecanje doktorata znanosti, te Poslijediplomskoga specijalističkog studija geodezije i geoinformatike te ostalih djelatnosti, na Fakultetu je ustrojeno pet jedinica: Zavod za geomatiku Zavod za kartografiju i fotogrametriju 2 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Zavod za primijenjenu geodeziju Opservatorij Hvar i Dekanat Zavodi su ustrojbene jedinice sastavljene od više katedri. Zavodi organiziraju i izvode znanstveni, istraživački i visokostručni rad u području tehničkih znanosti, u znanstvenim granama u polju geodezije. Katedre u sastavu zavoda su: Zavod za geomatiku: Katedra za državnu izmjeru Katedra za geoinformatiku Katedra za hidrografiju Katedra za matematiku i fiziku Katedra za analizu i obradu geodetskih mjerenja Katedra za satelitsku geodeziju Zavod za kartografiju i fotogrametriju: Katedra za fotogrametriju i daljinska istraživanja Katedra za geoinformacije Katedra za kartografiju Zavod za primijenjenu geodeziju: Katedra za instrumentalnu tehniku Katedra za inženjersku geodeziju Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment Katedra za upravljanje prostornim informacijama Katedra za zemljomjerstvo U Zavodu za primijenjenu geodeziju djeluje i Laboratorij za mjerenja i mjernu tehniku. Opservatorij Hvar je ustrojstvena jedinica Fakulteta s posebnim sustavom financiranja utemeljenom na potpori od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). Zadatak Opservatorija Hvar je razvoj znanstvene, istraživačke i nastavne djelatnosti iz znanstvenih polja astrofizike i geodezije, koja uključuje prikupljanje opažačkih materijala za znanstveni rad, praktičan rad studenata, kao i izradu diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. Administrativne, tehničke i pomoćne poslove Fakulteta obavljaju službe koje su objedinjene u ustrojstvenu jedinicu pod nazivom Dekanat i to: Tajništvo Računovodstvo U okviru zajedničkih funkcija Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta ustrojena je i knjižnica koja se formalno nalazi u sastavu Građevinskog fakulteta, ali obavlja usluge za radnike i studente sva tri fakulteta. Studenti su uključeni na svim razinama upravljanja i djelovanja Fakulteta. U radu Fakultetskog vijeća sudjeluju izabrani predstavnici studenata svih studija. Ravnopravno sudjeluju u radu Fakultetskog vijeća, osim u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti, izbora predloženika u počasno zvanje professor emeritus i izbora u znanstveno‐nastavna zvanja. Osim toga, predstavnici studenata su ravnopravni članovi Odbora (npr. za nastavu i znanost) te aktivno sudjeluju u njihovom radu. 3 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. U rad katedri, studenti su uključeni kao demonstratori što Fakultet financira iz vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu. Pomažu nastavnicima u izvođenju nastave i na taj način su neposredno uključeni u rad Fakulteta. U formalne upravljačke strukture nisu uključeni vanjski dionici, ali se formalnim i neformalnim načinima prikupljaju njihova mišljenja, prijedlozi i stavovi o razvoju Fakulteta (putem predstavnika Fakulteta u udrugama i povjerenstvima, anketa, tematskih sastanaka i koordinacija). c) Navedite strukturu čelništva vašega visokog učilišta (dekan, prodekani, pročelnik odjela i ostali) i kratko opišite njihovu ulogu i način izbora. Najviše tijelo upravljačke strukture je Fakultetsko vijeće. Ono donosi statut Fakulteta natpolovičnom većinom ukupnog broja članova, bira dekana i prodekane, provodi izbore za članove vijeća područja, prihvaća godišnje izvješće dekana, donosi proračun i završni račun Fakulteta, vodi brigu i donosi odluke u cilju osiguranja kvalitete studija i znanstvenog rada, pokreće postupak donošenja i brine o provedbi studijskih programa, te daje mišljenje o prijedlogu sveučilišnih studijskih programa u cjelini ili u dijelovima iz područja svojega djelovanja, osniva nove i razvija postojeće istraživačke kapacitete na razini odgovarajućega znanstvenog polja, pokreće i provodi postupke izbora u zvanja, sukladno Zakonu, osigurava uvjete za slobodu inicijative pojedinaca i skupina istraživača, nastavnika i studenata u znanstvenim, nastavnim i visokostručnim djelatnostima, daje mišljenje o nabavi, postavljanju i uporabi kapitalne opreme na Sveučilištu iz područja svojega djelovanja, donosi opće akte Fakulteta, obavlja druge poslove utvrđene Zakonom, Statutom Sveučilišta u Zagrebu i Statutom Fakulteta. Fakultetsko vijeće čine: svi zaposlenici izabrani u znanstveno‐nastavna zvanja, jedan predstavnik zaposlenika izabranih u znanstvena zvanja, jedan predstavnik zaposlenika izabranih u nastavna zvanja, četiri predstavnika zaposlenika izabranih u suradnička zvanja, pet predstavnika studenata od kojih je jedan predstavnik studenata poslijediplomskog studija. Mandat predstavnika u Fakultetskom vijeću traje dvije akademske godine. Ista osoba može biti birana najviše dva puta uzastopce. Izbori studentskih predstavnika propisani su posebnim općim aktom. Studentski predstavnici u Fakultetskom vijeću imaju pravo suspenzivnog veta prilikom odlučivanja o pitanjima od posebnog interesa za studente. Upravljanje i poslovođenje Fakultetom te predstavljanje i zastupanje obavlja dekan. Dekan ima sva ovlaštenja u pravnom prometu, u okviru djelatnosti Fakulteta upisane u sudski registar, osim ako je to Statutom Sveučilišta u Zagrebu, Statutom Fakulteta (Prilog 1) ili zakonom ograničeno. Dekanu u radu pomažu prodekani, tajnik i rukovoditelj računovodstva. Dekana u slučaju njegove nenazočnosti zamjenjuje prodekan kojega odredi dekan. Dekan ima pravo donositi poslovne odluke u ime i za račun Fakulteta u vrijednosti do 1,000.000,00 kn. Za pravne radnje u vrijednosti do 3,000.000,00 dekanu je potrebna suglasnost Fakultetskog vijeća, odnosno Senata za vrijednosti iznad tog iznosa. Dekan je za svoj rad odgovoran Fakultetskom vijeću i rektoru kojima jednom godišnje podnosi izvješće o radu i poslovanju Fakulteta, te izvješće o svom radu, uključujući izvješće o prijedlogu proračuna Fakulteta i njegovom izvršenju. Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno‐nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora. Postupak izbora dekana započinje početkom kalendarske godine u kojoj ističe mandat dekana, pozivom Fakultetskog vijeća za podnošenje prijedloga. Predloženici dostavljaju životopis i program rada kojeg usmeno izlažu pred Fakultetskim vijećem. Prijedlozi koji dobiju suglasnost Fakultetskog vijeća upućuju se Senatu, koji mora, na prijedlog rektora, u roku od mjesec dana odlučiti o davanju suglasnosti na uredno podneseni zahtjev. Odluka rektora i Senata kojom se uskraćuje suglasnost mora biti obrazložena. 4 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem bira dekana među predloženicima za koje je Senat dao suglasnost. Za dekana je izabran predloženik koji u konačnom glasovanju dobije natpolovičnu većinu ukupnog sastava Fakultetskog vijeća. Postupak izbora na mjesto dekana kojem istječe mandat mora završiti najkasnije četiri mjeseca prije nastupa na dužnost. Za provedbu postupka izbora dekana Fakultetsko vijeće imenuje povjerenstvo od tri člana od kojih je jedan član student. Dekan se bira na vrijeme od dvije godine, a dužnost preuzima prvog dana nove akademske godine. Za dekana ista osoba može biti izabrana najviše dva puta uzastopce. Fakultet ima prodekana za nastavu i studente, prodekana za znanstveni rad i međunarodnu suradnju i prodekana za financije i poslovanje. Predloženike za prodekane predlaže dekan, a bira ih Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem. Prodekan je izabran kad za njega glasuje natpolovična većina svih članova Fakultetskog vijeća. Za prodekana može biti birana osoba koja ima znanstveno‐nastavno zvanje. Mandat prodekana jednak je mandatu dekana na čiji je prijedlog izabran. Zavodima upravljaju predstojnici, katedrama pročelnici, ostalim ustrojstvenim jedinicama voditelji. Dekanatom upravlja tajnik Fakulteta, odjeljcima zajedničkih službi upravljaju voditelji, a računovodstvom upravlja rukovoditelj računovodstva. Dekanski kolegij je savjetodavno tijelo dekana. Dekanski kolegij u užem sastavu čine dekan i prodekani, a u širem sastavu i predstojnici Zavoda. Dekan može na sjednicu Dekanskog kolegija pozvati i druge osobe. Sjednice Dekanskog kolegija održavaju se u pravilu jednom tjedno, a Dekanskog kolegija u širem sastavu najmanje četiri puta godišnje. Radom zavoda rukovodi predstojnik kojeg na prijedlog zaposlenika zavoda bira Fakultetsko vijeće. Predstojnik se bira iz redova nastavnika izabranih u znanstveno‐nastavno zvanje na vrijeme od dvije akademske godine, te može biti ponovno biran. Na prijedlog zaposlenika zavoda Fakultetsko vijeće može birati i zamjenika predstojnika zavoda. Ako u zavodima postoje druge ustrojstvene jedinice osim katedri, predstojnik zavoda predlaže, a Fakultetsko vijeće bira njihove voditelje iz redova zaposlenika izabranih u znanstveno‐nastavna zvanja. Radom katedre rukovodi pročelnik, kojeg na prijedlog dekana iz redova redovitih ili izvanrednih profesora bira Fakultetsko vijeće. Iznimno, pročelnik katedre može biti i u zvanju docenta. Pročelnika katedre bira se na razdoblje od dvije akademske godine. Ista osoba može biti ponovno birana. Rad u Dekanatu ustrojava i nadzire tajnik. Tajnik je osoba s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, koji se imenuje temeljem općih propisa o radu i nije reizboran. Tajnik mora biti u zvanju diplomirani pravnik, imati najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te položen državni stručni ispit. Rad u računovodstvu organizira rukovoditelj računovodstva. Rukovoditelj računovodstva je osoba s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, koji se imenuje temeljem općih propisa o radu i nije reizboran. Rukovoditelj računovodstva mora biti u zvanju diplomirani ekonomist. Rukovoditelj računovodstva odgovoran je za poslovanje sukladno zakonu, te odgovarajuće izvještavanje dekana i ostalih tijela Fakulteta. d) Ukoliko je vaše visoko učilište sastavnica sveučilišta, navedite elemente integracije. Geodetski Fakultet je sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Pravo i dužnost sudjelovanja u tijelima Sveučilišta (Senat, Vijeće tehničkog područja ...) temeljni su element integracije. Sudjelovanjem u radu tih tijela predstavnici Fakulteta mogu utjecati na razvoj i pridonijeti napretku Sveučilišta. Fakultet je samostalna pravna osoba, a u novije vrijeme se ostvaruje sve veća funkcionalna integracija iako je ona još uvijek slaba. Neke djelatnosti bi se mogle učinkovitije obavljati na razini Sveučilišta. Financijsko upravljanje i kontrole, javna nabava i zaštita na radu mogu se učinkovitije i jeftinije riješiti zajednički. 5 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. e) Navedite temeljne vrijednosti i načine nadgledanja etičnog ponašanja u vašim aktivnostima vezanim uz istraživanja, nastavu i odnos prema studentima. Moralna načela i načela profesionalne etike nastavnika, znanstvenika i drugih radnika Fakulteta primjenjuju se na sve. Ona su formalno definirana Etičkim kodeksom Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet se brine za njegovu provedbu i ostvarenje. Na Fakultetu je osnovano Etičko povjerenstvo koje raspravlja i donosi mišljenja u konkretnim slučajevima dvojbenih etičkih ponašanja radnika i studenata. Ono je u proteklom razdoblju imalo vrlo malo takvih slučajeva na dnevnom redu. Pravilnicima Fakulteta (Prilog 2, Prilog 3, Prilog 4) pokriven je dio etičkih pitanja. f) Opišite ukratko misiju i viziju u skladu sa strategijom vašega visokog učilišta i ocijenite njezino ostvarenje kroz programe koje izvodi vaše visoko učilište (odnosi se na studijske programe, politiku zapošljavanja, međunarodnu dimenziju, znanstvenu djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i slično). Vizija Vrhunski obrazovani stručnjaci u području geodezije i geoinformatike koji će svojim djelovanjem bitno unaprijediti proizvodnju geoinformacija te njihovo korištenje u društvu. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je jedna od dvije visokoškolske obrazovne i znanstvene institucije u području geodezije i geoinformatike u Hrvatskoj. To daje određene prednosti, ali predstavlja i određene prijetnje. Usporedba sa sličnim institucijama u regiji ukazuje na vodeću ulogu Fakulteta, a prepoznatljiv je i šire. Zbog toga je uprava Fakulteta viziju usmjerila na široko područje. Kvaliteta nastave te znanstvenog i stručnog rada i do sada je omogućavala studentima i nastavnicima ravnopravnu međunarodnu suradnju. Završeni stručnjaci bez posebnih dokazivanja nastavljaju studije na priznatim svjetskim sveučilištima, a oni koji žele raditi izvan Hrvatske, traženi su. U takvim okolnostima ostvarenje vizije zahtjeva samo ustrajan rad uz povećanje kvalitete i utjecaja na širu društvenu zajednicu. Misija Pružati vrhunska znanja utemeljena na etički priznatim znanstvenim spoznajama i praktičnim vještinama na nacionalnoj i međunarodnoj razini svim korisnicima kao jedna od vodećih sastavnica prepoznatljivog i priznatog Sveučilišta, održivim sustavnim odmjerenim aktivnostima utemeljenim na propisima i dobrim iskustvima uz stalno unaprjeđenje kvalitete u suradnji sa svim zainteresiranima. Podrška ostvarenju misije jesu programi međunarodne suradnje i razmjene nastavnika i studenata te razvoj sustava na Fakultetu. Posebno se to odnosi na sustav osiguravanja kvalitete i sustav financijskog upravljanja i kontrole. g) Objasnite u čemu je značaj i posebnost vaše institucije u odnosu na slične institucije u RH u vašem znanstvenom području. Geodetski fakultet je jedan od fakulteta u području tehničkih znanosti. Jedini je kojem je temeljno polje geodezija te je u tom pogledu različit od ostalih. Međutim, djelatnosti koje Fakultet obavlja potrebne su mnogim drugim tehničkim strukama. Kako bi koristili podatke o prostoru i geoinformacije nužna su im znanja koja se na Fakultetu predaju. Zbog toga, nekoliko nastavnika fakulteta sudjeluje u izvođenju nastave na drugim fakultetima i ne samo u tehničkom području. 6 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. h) Osvrnite se na moguća preklapanja djelatnosti vaše institucije sa djelatnošću slične institucije na istome sveučilištu. Na Sveučilištu ne postoji toliko slična institucija da bi mogli govoriti o preklapanjima. i) Priložite dokument o strategiji i postupcima za osiguravanje kvalitete znanstvenog i nastavnog rada na vašem učilištu i ocijenite stupanj njegove provedbe te se očitujte o godišnjem izvještavanju. Prilozi: Strategija i SWOT analiza (Prilog 5), Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete (Prilog 6). Dokumenti su novijeg datuma i tek su na početku provedbe. Na temelju strategije, u tijeku su pripreme za izradu sveobuhvatnijeg strateškog plana čije je donošenje planirano za kraj 2012. godine. Na temelju Pravilnika o sustavu osiguravanja kvalitete, Fakultetsko vijeće je imenovalo povjerenstvo koje radi na zadacima koji su propisani Pravilnikom. j) Navedite tijela koja se kontinuirano bave područjem osiguravanja kvalitete. Procijenite njihov rad u proteklom razdoblju od 5 godina. Osiguravanjem kvalitete na Fakultetu u proteklom razdoblju od 5 godina bavilo se više tijela, u okviru svojih nadležnosti, u redovitim aktivnostima ili posebno za to organiziranim tematskim aktivnostima. Najveću ulogu u osiguravanju kvalitete u tom razdoblju je imao Odbor za nastavu. Odbor je na sjednicama redovito razmatrao pitanja kvalitete studijskih programa i izvedbenih planova. Zaključci Odbora predlagani su na usvajanje Fakultetskom vijeću. Kod tematskih sjednica na kojima se raspravljalo o doradama studijskih programa, u rad su bili uključeni svi zaposlenici u znanstveno‐nastavnim zvanjima, te više predstavnika studenata. Rezultat tog rada jesu manje izmjene studijskih programa preddiplomskog i diplomskog studija. Na sličan način o kvaliteti doktorskog studija je skrbio Odbor za znanost. Rezultati su značajna dorada doktorskog studija i izrada novog pravilnika o doktorskom studiju. Na izvedbenoj razini provedbe studijskih programa, o kvaliteti izvedbenih planova su skrbile ustrojstvene jedinice. U okviru svojih nadležnosti su predlagale izvedbene planove za svaku akademsku godinu. Po potrebi, izvedbeni su planovi semestralno dotjerivani kako bi odgovarali realnim mogućnostima izvedbe s postojećim resursima. Pravilnikom o osiguravanju kvalitete, koji je donesen 2011. godine, uređeni su svrha i cilj, te ustroj i djelovanje sustava osiguravanja kvalitete na Fakultetu. Time vodeću ulogu u unaprjeđenje sustava osiguravanja kvalitete preuzima Povjerenstvo, a ostalim tijelima ostaju zadaće iz njihove uobičajene nadležnosti. 7 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. k) Navedite i obrazložite ukratko glavne strateške ciljeve koje uprava visokog učilišta nastoji ostvariti u svom mandatu te eventualne poteškoće na koje nailazi prilikom njihova ostvarivanja (odnosi se na studijske programe, politiku zapošljavanja, međunarodnu dimenziju, znanstvenu djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i slično). Uprava Fakulteta temelji strateške ciljeve na programu rada dekana, te strategiji sa SWOT analizom koju je donijela. Strategija i SWOT analiza su donesene kao uvod u izradu sveobuhvatnog strateškog plana. Njime će se strateški ciljevi sadržani u programu rada dekana analizirati i donijeti mjere za njihovo ostvarenje. SWOT analizom uočene su sljedeće slabosti: nedostatak objektivnih analiza stanja, organizacijsko ustrojstvo Fakulteta, nedovoljno razvijen sustav financijskog upravljanja i kontrole, samozadovoljstvo uspješnim rezultatima na nacionalnoj razini, narušena semantička interoperabilnost, slaba zainteresiranost za usavršavanje, nedostatna povezanost s bivšim studentima. Glavni strateški ciljevi su: zadovoljni studenti i ostali korisnici usluga, međunarodno prepoznatljivi studijski programi, viša kvaliteta znanstvenog rada, veće sudjelovanje u razvoju sustava upravljanja zemljištem, bolja suradnja sa bivšim studentima. Realizacija ciljeva namjerava se ostvariti analizom postojećeg stanja i ispravljanjem uočenih slabosti. U okviru razvoja sustava financijskog upravljanja i kontrola ciljevi su: razvoj financijskog upravljanja kroz cijelu organizaciju, jačanje koordinacijske uloge službe za financije u razvoju financijskog upravljanja, razvoj financijskog upravljanja i kontrole u procesima iz proračunskog ciklusa (planiranje, programiranje, izrada financijskog plana, realizacija financijskog plana, uključujući procese nabave i ugovaranja, praćenje realizacije financijskog plana te sustave internog izvješćivanja) razvoj računovodstvenih sustava kao podloge kvalitetnih financijsko‐informacijskih sustava za potrebe financijskog upravljanja (upravljačko i troškovno računovodstvo) razvoj upravljanja rizicima razvoj procjene kvalitete sustava financijskog upravljanja i kontrole. l) Iznesite svoje mišljenje o glavnim prednostima i manama programskih, kadrovskih i materijalnih potencijala vašega visokog učilišta. Programska orijentacija Fakulteta je obrazovanje u području geodezije i geoinformatike, a u okviru službene klasifikacije tehničkoga znanstvenog područja, polja geodezija. Fakultet je jedina institucija na Sveučilištu, a donedavno i u Republici Hrvatskoj koja pruža takvo visokoškolsko obrazovanje. Ta činjenica osigurava Fakultetu naizgled određene prednosti, kao što je nepostojanje konkurencije studijskih programa. To je na Fakultetu ocijenjeno kao nedostatak koji nas može odvesti u stagnaciju. Zbog toga Fakultet redovito uspoređuje svoje aktivnosti sa sličnim institucijama u inozemstvu. 8 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Na inicijativu Sveučilišta u Splitu pokrenuto je izvođenje preddiplomskog studija geodezije i geoinformatike na Građevinsko‐arhitektonskom fakultetu u Splitu. Sklapanjem ugovora između fakulteta, uz suglasnost oba sveučilišta, pokrenut je projekt koji ima za svrhu uspostaviti još jedan preddiplomski sveučilišni studij u Republici Hrvatskoj. Sukladno ugovoru, Geodetski fakultet će pomagati u izvođenju nastave na Fakultetu arhitekture, građevinarstva i geodezije Sveučilišta u Splitu dok se ne osiguraju potrebni resursi na matičnoj instituciji. Dakle, za sada ne postoji bojazan od programske konkurencije u Republici Hrvatskoj već ju Fakultet i potiče. U dosadašnjem radu, uvijek smo se uspoređivali sa sličnim institucijama u Austriji i Njemačkoj. Velika potreba gospodarstva za stručnjacima koji se obrazuju na Fakultetu još će dugo potrajati, a otvaranje međunarodnih tržišta pruža nove prilike našim stručnjacima. I do sada su oni bili priznati i traženi ne samo u Europi već na svim kontinentima. Fakultet je u stanju osigurati zadovoljavanje nacionalnih potreba za kadrovima koji će unaprijediti sustav upravljanja zemljištem – katastar, ali to iziskuje dodatno financiranje. Kako procjenjujemo da tijela javne vlasti još nisu to spoznala, više ćemo se okrenuti drugim programima i izvorima financiranja. Ako govorimo o manama programskih potencijala treba spomenuti slabo razvijen sustav cjeloživotnog učenja. Nedostatni kadrovski potencijali i velik broj studenata na redovitim studijima tome su uzrok. Postojeći kadrovski potencijali su dovoljni za izvođenje postojećih studijskih programa. Ali ako želimo ostvariti prilike koje Fakultet ima na području cjeloživotnog obrazovanja oni nisu dostatni. Samofinanciranje programa cjeloživotnog učenja omogućit će nam ostvarenje tog strateškog cilja. Dostatan broj kadrovskih potencijala je jedna od prednosti navedena i u SWOT analizi. Nedostaci su nedovoljno financiranje iz državnog proračuna te će se za nova zapošljavanja Fakultet usmjeriti na osiguravanje vlastitih sredstava iz dopunske djelatnosti. Prilike koje se u tom pogledu pružaju, kako na nacionalnoj razini tako i sudjelovanjem u međunarodnim projektima već su osigurali nekoliko radnih mjesta na Fakultetu. Zapošljavanje mladih stručnjaka na kvalitetnim međunarodnim projektima osigurava im usavršavanje i kasniju mogućnost povratka u nastavni proces. Za ostvarenje vizije i misije, prostor koji je na raspolaganju, iako primjereno uređen, nije dovoljan. Sretna je okolnost što je Fakultet vlasnik susjedne zgrade, u posjed koje, pokušava doći godinama. Budući je u posjedu te zgrade srednja škola, kojoj je prostor dodijeljen u vrijeme bivše države, potrebno je razrješenju odnosa pristupiti na način da se rješenjem ne napravi nova nepravda. m) Ukoliko ste do sada prošli neki oblik vanjskog vrednovanja, komentirajte preporuke i poboljšanja koja ste do sada proveli. Do sada su svi naši studijski programi prošli vanjsko vrednovanje i dobili dopusnice bez posebnih preporuka za poboljšanjima. U okviru TEMPUS projekta GIST‐CroHE analiziran je sveučilišni diplomski studij i provedene manje nadopune prema preporukama. n) Ako postoji, navedite inozemno visoko učilište s kojim biste se usporedili i objasnite na temelju kojih kriterija. Geodetski fakultet je već dulje vrijeme jedino visoko učilište koje izvodi studijske programe geodezije u Republici Hrvatskoj. Stoga je dugogodišnja praksa uspoređivanja samo s inozemnim visokim učilištima. To su u pravilu visoka učilišta iz njemačkog govornog područja zbog sličnosti struke i 9 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. katastarskog sustava. U posljednje vrijeme, osobito na polju geoinformatike se uspoređujemo i sa nizozemskim visokim učilištima. Pri pripremi studijskih programa redovito se konzultiramo sa kolegama na tehničkim sveučilištima u Beču, Grazu, Münchenu, Hannoveru, Zürichu i drugima. Sve donedavno na Fakultetu je bilo zaposleno više nastavnika koji su doktorirali na tim sveučilištima nego na matičnoj instituciji. Njihova iskustva i kontakti s kolegama u inozemstvu velika su prednost koju Fakultet ima. o) Navedite kada ste i na koji način reagirali na i/ili sudjelovali u donošenju odluka od javnog interesa. U donošenju odluka od javnog interesa Fakultet sudjeluje preko zaposlenika koji su članovi brojnih tijela koja su nadležna za donošenje takvih odluka. Pojedini zaposlenici su bili članovi povjerenstava ministarstava i državnih uprava koja su pripremali propise o katastru, uvođenju datuma i projekcija, komasaciji, nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Sudjelovali su u radu tehničkih odbora Hrvatskog zavoda za norme iz svojih područja. Od osnutka odbora TO 211 Geoinformacije/Geomatika predsjednici su zaposlenici Geodetskog fakulteta. Zaposlenici Fakulteta sudjeluju kao članovi u Radnoj skupini za vojne norme Ministarstva obrane Republike Hrvatske Zaposlenici su nositelji aktivnosti u strukovnim udrugama (Hrvatsko geodetsko društvo i Hrvatsko kartografsko društvo). Organiziraju skupove, radionice seminare i tečajeve. Zaposlenici Fakulteta su također članovi ili predsjednici povjerenstava odnosno radnih skupina u Međunarodnoj udruzi geodeta (FIG), Međunarodnoj kartografskoj asocijaciji (ICA), Europskom udruženju ovlaštenih mjernika (CLGE), Eurogeographicsu, Akademiji tehničkih znanosti Hrvatske i Udruženju za geoinformacije jugoistočne Europe (AGISEE). p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. Zadovoljstvo postojećim stanjem izraženo je u SWOT analizi kao prednosti: priznata kvaliteta nastavnog, znanstvenog i stručnog rada, tradicija i prepoznatljivost u regiji, dobri primjeri kvalitetne uključenosti u međunarodnu znanstvenu zajednicu, usvojene učinkovite metodologije djelovanja, dovoljan broj kvalificiranih kadrova, opremljenost raspoloživog prostora. Moguća poboljšanja želimo ostvariti ispravljanjem slabosti: nedostatak objektivnih analiza stanja, organizacijsko ustrojstvo Fakulteta, nedovoljno razvijen sustav financijskog upravljanja i kontrole, samozadovoljstvo uspješnim rezultatima na nacionalnoj razini, narušena semantička interoperabilnost, slaba zainteresiranost za usavršavanje, nedostatna povezanost s bivšim studentima. Konkretno govoreći to se posebno odnosi na slijedeće. Na preddiplomskom studiju, ponuda izbornih predmeta je tako oskudna da je teško i govoriti o izboru. Nasuprot tome na diplomskom studiju je ponuda izbornih predmeta takva da se veći broj predmeta godinama ne predaje zbog nedovoljnog broja upisanih studenata. Takvo stanje nema opravdanja te ga moramo što prije promijeniti. 10 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Geodetski fakultet daje potporu uspostavi preddiplomskog studija geodezije i geoinformatike na Fakultetu arhitekture, građevinarstva i geodezije Sveučilišta u Splitu. Tu potporu ćemo nastaviti i dalje jer držimo korisnim pozitivno rivalstvo koje će iz toga proizaći. Cjeloživotno obrazovanje je do sada bilo zapostavljeno te će uprava na njemu posebno raditi. Opterećenost nastavnika na studijima nije pružala priliku za njegov razvoj. Držimo da je potrebno uspostaviti okružje u kojem će svi nastavnici imati podjednake uvjete za provođenje te djelatnosti. Premali broj potencijalnih polaznika na poslijediplomskom specijalističkom studiju nužno je proširiti. To možemo postići ako program napravimo interdisciplinarnim jer su mnoge struke zainteresirane za stjecanje dodatnih znanja iz područja korištenja prostornih informacija. Sličan pristup možemo primijeniti i za druge oblike cjeloživotnog obrazovanja (seminari, predavanja …). Tako će oni postati podrška komorama u održavanju kvalitete usluga koje pružaju njihovi članovi. Cjeloživotno obrazovanje se do sada odvijalo bez sustavnog pristupa i na pojedinačnu inicijativu. Nadalje se to mora odvijati sustavno o čemu će izravnu brigu voditi uprava Fakulteta. Znanost je jedan od prioriteta u izjavama mnogih političara, međutim svima onima koji prate proračunske brojke jasno je da to nije tako. U takvim uvjetima nužno se više okrenuti drugim mogućnostima. To su u prvom redu međunarodni projekti, ali i unutrašnje rezerve. Založit ćemo se za uvođenje internih projekata koje će u skladu s mogućnostima financirati Fakultet i ustrojstvene jedinice. Oni mogu postati jezgra za pripremu projekata i uspješniju prijavu na domaće i međunarodne natječaje kako bi se osigurala veća sredstva za istraživanja. Putem njih će se mladi znanstvenici osposobiti za pripremu prijedloga projekata nacionalnim i međunarodnim zakladama. Provedbu mjera poboljšanja poslovanja u cilju boljeg gospodarenja, planiramo provesti sredstvima za unaprjeđenje rada Fakulteta putem ulaganja u konkretne projekte i osobito ulaganja u znanje svih zaposlenika. Suradnike ćemo poticati na upisivanje doktorskih studija, prema njihovim sklonostima i preporukama mentora, u inozemstvu. Onima koji studij upišu na Geodetskom fakultetu osigurat ćemo podjednake uvjete ravnomjernim opterećenjem u nastavi, što nažalost u proteklom razdoblju nije bio slučaj. Za one asistente i znanstvene novake čiji je sadašnji status sporan, nastojat ćemo što prije iznaći rješenje kako bi se u miru mogli posvetiti znanstvenom radu i napredovanju. Osim nastavnika, važna karika u provođenju svih djelatnosti Geodetskog fakulteta je nenastavno osoblje. Ono mora biti sposobno podržati svaku djelatnost na učinkovit i suvremen način. Uvođenje informatičke podrške u sve procese rada može u tome značajno pomoći. Poticat ćemo primjenu informacijskih sustava koji nam stoje na raspolaganju (npr. ISVU) ili one koje ćemo uskoro, nadamo se, dobiti na korištenje (IPISVU, IFIS …). Da bi ih mogli učinkovito koristiti, potrebno je dodatno obrazovanje zaposlenika što ćemo poticati i nagrađivati. Pokrenut ćemo sustavno cjeloživotno obrazovanje nenastavnog osoblja. Za poslove koje Geodetski fakultet nije ni do sada uspio samostalno organizirati tražit ćemo pomoć, posebno Sveučilišta. Financijsko upravljanje i kontrole, javna nabava i zaštita na radu mogu se učinkovitije i jeftinije riješiti zajednički. 11 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 1.1. Interno osiguravanje kvalitete Nositelj aktivnosti (naziv tijela ili imena osoba) Broj izvješća koji su proizašli iz pojedine aktivnosti u posljednjih 5 godina Vrsta aktivnosti Učestalost aktivnosti (broj sastanaka ili akcija godišnje) Fakultetsko vijeće 10 50 8 8 40 40 44 220 28 140 Odbor za nastavu Tematske sjednice o Odbor za znanost kvaliteti nastave Dekan, Dekanski kolegij Ustrojstvene jedinice Rad odbora (povjerenstva) za praćenje kvalitete nastave Studentska anketa (provođenje, obrada, informiranje studenata, očitovanja nastavnika) Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom (prethodno: 2 Povjerenstvo za provođenje studentske ankete) Povjerenstvo za provođenje studentske ankete, 2 Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom Praktični rezultati aktivnosti (opisno u samoanalizi) Odluke: dorada nastavnih programa i izvedbenih planova, programska povezanost Prijedlozi odluka za Fakultetsko vijeće Prijedlozi odluka za Fakultetsko vijeće Zaključci Dekanskog kolegija i Odluke dekana Unaprjeđenje kvalitete izvođenja i organizacije nastave 5 Usklađivanje upravljanja kvalitetom s preporukama Sveučilišnog Ureda za kvalitetu (URKVA) 10 Provedba anketa prema uputama Sveučilišta. Upoznavanje nastavnika i suradnika s rezultatima anketa Samostalna provedba anketa od strane uprave Fakulteta. Dekan, osoba od povjerenja 2 10 Prodekan za nastavu 1 3 SWOT analiza na razini visokog učilišta Dekan i Dekanski kolegij 1 1 Strategija i SWOT analiza Praćenje pokazatelja kvalitete na visokom učilištu* Povjerenstvo za provođenje studentske ankete, 3 Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom 6 Analiza prolaznosti i ocjena na ispitu, broja prijavljenih, upisanih, diplomiranih studenata, duljina studiranja. Rezultati ankete o kvaliteti rada nastavnika: semestralno. Rezultati ankete o zadovoljstvu studijem: godišnje Ostali oblici evaluacije Anketa na specijalističkom studiju Nastavničke ankete 1 1 Izvješće o anketi 1 5 Studentski zbor 1 1 Provode sami nastavnici Samostalna provedba anketa od strane Studentskog zbora. *Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (Narodne novine, broj 24/10) i Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (NN 83/2010) 12 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 2. Studijskiprogrami a) Prikažite dijagram konfiguracije svih studijskih programa po vertikali (preddiplomski, diplomski, integrirani i poslijediplomski) s njihovim eventualnim grananjem na smjerove ili usmjerenja. Ukoliko izvodite stručne studije, prikažite i njihovu konfiguraciju. Obrazložite funkcionalne razloge za takvu konfiguraciju, posebno sa stajališta ostvarivanja optimalnih obrazovnih učinaka (mogućnost zapošljavanja, nastavak studija, mobilnost) uz predviđene upisne kvote. Navedite koji su studijski programi dislocirani i komentirajte njihovu opravdanost. Dijagram konfiguracije studijskih programa Preddiplomski, diplomski i poslijediplomski doktorski studij geodezije i geoinformatike ustrojeni su u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine. Usvojeni model je 3+2+3 godine i u skladu je s Bolonjskom deklaracijom. Model 3+2 izabran je u skladu sa zaključcima Vijeća europskih geodeta (CLGE) i Međunarodne federacije geodeta (FIG) iz 2000. godine u kojima je istaknuto da je model 3+2 idealan za geodeziju jer se njime postižu zamjetljive razlike između stupnjeva obrazovanja. Model 3+2 usvojen je za istovjetne ili slične studije i na europskim sveučilištima u Grazu, Beču, Bonnu, Hannoveru, Münchenu, Ljubljani i Zürichu. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ne izvodi dislocirane studijske programe. 13 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. b) Ako postoje, navedite podudaranja vaših studijskih programa sa sličnim studijskim programima na nekoj drugoj sastavnici vašeg sveučilišta. Obrazložite, koje ste korake poduzeli da bi se takva preklapanja u budućnosti izbjegla. Studij geodezije i geoinformatike, na svim razinama studijskih programa, ne podudara se s drugim studijskim programima na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Geodetski fakultet je jedina sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koja izvodi studijski program u polju geodezije i njezinim granama kartografije, fotogrametrije i daljinskih istraživanja, pomorske, satelitske i fizikalne geodezije, primijenjene geodezije i geomatike. Iako polje geoinformatike nije zastupljeno u službenoj klasifikaciji znanosti u Republici Hrvatskoj, prateći svjetska saznanja i razvoj, Geodetski fakultet je na vrijeme (prilikom uvođenja Bolonjskog procesa u ak. god. 2005/06.) prepoznao važnost tog područja. Danas fakultet obrazuje stručnjake i za to interdisciplinarno područje istraživanja, razvoja i primjene geoznanosti i informatičkih znanosti te ostvaruje suradnju sa sličnim međunarodnim institucijama. Iako studij geodezije i geoinformatike pripada tehničkim znanostima te je mobilnost studenata i suradnja nastavnika prvenstveno usmjerena na srodne tehničke studije (građevinarstvo, geologija, strojarstvo, arhitektura, informatika, elektrotehnika), značajan interes studenata i suradnja nastavnika ostvaruje se s prirodnim znanostima (geografija, geologija, matematika), te biotehničkim znanostima (agronomija, šumarstvo). Studij geodezije se u Hrvatskoj izvodi na samostalnom Geodetskom fakultetu već 50 godina. S obzirom na to da je riječ o području s jasno određenim i specifičnim predmetom istraživanja ne očekujemo u budućnosti značajnije preklapanje s drugim studijskim programima. Kada govorimo o području geoinformatike, području koje je interdisciplinarno i vrlo široko, Geodetski fakultet će razvoj studijskog programa temeljiti na ravnoteži razvojnog i aplikativnog pristupa studiranju geoinformatike. Takav pristup bi, s obzirom na specifičnu povezanost geodezije i geoinformatike, trebao osigurati prepoznatljivost i nepodudarnost s drugim studijima koji također uključuju elemente geoinformatike. c) Za svaku od sljedećih razina; preddiplomski, diplomski, integrirani i poslijediplomski (posebno poslijediplomski specijalistički) studiji te stručni studiji (ako ih održavate) posebno odgovorite na sljedeća pitanja: c.1) Navedite kriterije koje uzimate u obzir kod predlaganja upisnih kvota na preddiplomski (ili integrirani preddiplomski i diplomski), odnosno stručni studij (ako ih održavate). Ocijenite svrhovitost upisnih kvota sa stajališta društvenih potreba i broja nezaposlenih, mogućnosti visokog učilišta za pružanje kvalitetne nastave u grupama te broja sposobnih i motiviranih studenata za učinkovito studiranje po zadanom programu. Kvote za upis na Geodetskom fakultetu kroz povijest su bile stabilne i iznosile oko 100‐120 novoupisanih studenata godišnje. Prosječan broj završenih studenata iznosio je oko 40 godišnje i do prije nekoliko godina s ponosom smo isticali da na Zavodu za zapošljavanje nema registriranih nezaposlenih geodetskih inženjera. 14 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Od vremena uvođenja bolonjskih studija, tj. od 2005/06. dogodio se čitav niz promjena koji je utjecao i na pojavu određenog broja nezaposlenih geodetskih inženjera. Fakultet je prepoznao nove okolnosti i već nekoliko godina smanjuje upisnu kvotu na preddiplomskom studiju. Neke od okolnosti koje su negativno utjecale na zapošljavanje završenih inženjera su: Upis studenata izvan kvote prema posebnom statusu, određeno odlukom Vlade Republike Hrvatske. Ta odluka osim na izraženo povećan broj studenata (do 30% iznad kvote koju je predložio Fakultet) utjecala je i na kvalitetu s obzirom na to da se na tu skupinu nisu primjenjivali isti upisni kriteriji kao na ostale studente. Prestanak izvođenja dodiplomskog studija utjecao je na određeni broj prijelaznika na bolonjski studij, što je uz prethodni razlog dodatno povećalo broj studenata. Ukidanje dodiplomskog studija u 2012. godini doveo je do povećane motivacije za završavanjem studenata na tom studiju u posljednjih nekoliko godina. Gospodarska recesija, posebno u investicijskom dijelu povezanom uz građevinarstvo i infrastrukturu smanjila je potrebu za novim inženjerima geodezije. Nedovoljno razvijene aktivnosti tijela javne vlasti koje bi u većoj mjeri pokrenule uređenje sustava upravljanja zemljištem i uspostavu novih sustava infrastruktura prostornih podataka. Prolaznost je povećana na preddiplomskom i diplomskom studiju što je i jedan od ciljeva Bolonjske deklaracije. Na žalost, društvene okolnosti ne djeluju povoljno na tako povećani broj visoko obrazovanih stručnjaka. Fakultet je podržao inicijativu Sveučilišta u Splitu za pokretanjem sveučilišnoga preddiplomskog studija geodezije i geoinformatike na Fakultetu arhitekture, građevinarstva i geodezije Sveučilišta u Splitu. Fakultet je smanjio upisnu kvotu na preddiplomskom studiju uzimajući u obzir broj upisanih studenata na Sveučilištu u Splitu. S obzirom na navedene činjenice, Fakultet pozitivno i regulirajuće djeluje upisnim kvotama na društvene potrebe. Za očekivati je da će, uz uvjet normalizacije na tržištu rada, nezaposlenost geodetskih inženjera ponovo biti zanemariva zahvaljujući i mjerama koje je Fakultet poduzeo. Na poslijediplomskom specijalističkom i doktorskom studiju za sada ne postoje upisne kvote jer je broj kandidata koji upisuju te studije manji od kapaciteta ustanove. U nekim akademskim godinama specijalistički studij se nije održavao jer nije bilo dovoljno zainteresiranih. Problemi povezani uz specijalistički studij opisani su na nekoliko mjesta u ovom dokumentu. Broj studenata na poslijediplomskom doktorskom studiju je u porastu posljednjih godina, ali još uvijek ne takav da bi trebalo razmišljati o upisnim kvotama. Iz tablice 3.2 može se vidjeti da nema nezaposlenih među onima koji su završili poslijediplomske studije tako da u ovom trenutku možemo govoriti samo o nedostatku vrhunski obrazovanih geodetskih znanstvenika i stručnjaka. c.2) Analizirajte prolaznost na prvoj godini studija (preddiplomski, integrirani i stručni) i povežite je s kriterijima za upis s osvrtom na vrstu srednje škole s koje kandidati dolaze te njihovom prosječnom ocjenom tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Za ovu analizu poslužit će podaci u sljedećoj tablici koji brojčano prikazuju uspjeh studenata na prvoj godini preddiplomskog studija u posljednje 4 generacije. Uspjeh je posebno iskazan za učenike gimnazija i strukovnih škola. Osim podataka u toj tablici poslužit će i podaci u tablici 2.3 u kojoj je iskazan uspjeh u srednjoj školi u posljednje tri (četiri) generacije ovisno o tome da li su učenici završili gimnaziju ili strukovnu školu. 15 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Generacija 2007/08. 2008/09. 2009/10. 2010/11. Škola Gimnazija Strukovna Gimnazija Strukovna Gimnazija Strukovna Gimnazija Strukovna Prosjek ocjena na ispitima I. godine 3,295 3,244 3,374 3,298 3,214 3,099 3,303 3,206 Prolaznost na I. godini 70% 69% 64% 58% 68% 58% 61% 61% Prikazani podaci pokazuju vrlo dobru ujednačenost prolaznosti i uspjeha u srednjoj školi, bez obzira da li su studenti završili gimnaziju ili strukovnu školu. Nije moguće utvrditi signifikantnu razliku koja bi otkrivala razlike među skupinama. Može se uočiti nešto manja prolaznost i nešto manji prosjek ocjena studenata koji su završili strukovne škole, ali ne u tolikoj mjeri da bi se to moglo smatrati značajnim. c.3) Objasnite kojom ste se metodologijom služili za određivanje ishoda učenja u planiranju studijskih programa. Navedite na jednom primjeru studijskog programa povezivanje obveznih kolegija i kompetencija koje se stječu. Prilikom izrade studijskih programa, definirane su kompetencije na razini studijskog programa. Pri tome su se uzele u obzir promjene, stručni i znanstveni trendovi, te iskustva drugih sličnih institucija u inozemstvu. Na temelju tih kompetencija i tradicije visokoškolskog obrazovanja u polju geodezije, nastavnici su predlagali predmete i kompetencije koje se postižu unutar pojedinog predmeta. Na tematskim sjednicama Odbora za nastavu u proširenom sastavu usklađivane su predložene kompetencije koristeći se pri tome kreiranim katalogom znanja. Na temelju usvojenih kompetencija uspostavljena je programska povezanost između predmeta. Metodologija ishoda učenja usvojena je na sveučilišnoj razini nakon akreditacije studijskih programa Geodetskog fakulteta, te je fakultet usvajao tu metodologiju prilikom manjih izmjena studijskih programa. U ovom trenutku ishodi učenja su vrlo dobro definirani na svim razinama studijskih programa. Predstoji analiza ishoda učenja te na temelju rezultata, prijedlog promjena studijskih programa o kojima se govori na drugim mjestima u ovom dokumentu. Uočeno je da programska povezanost na preddiplomskom studiju, usvojena u ak. god. 2005/06., može biti unaprijeđena, te je u ak. god. 2009/10. predložena nova programska povezanost koja je slijedila i manje promjene studijskog programa. Te su promjene uključivale dijeljenje predmeta s većim opterećenjem na dva predmeta s manjim opterećenjem, promjenu semestra u kojemu se predmet izvodi, uvođenje jednog novog predmeta u I. semestru preddiplomskog studija, te promjene statusa predmeta iz obveznih u izborne. Prilozi: Programska povezanost usvojena u prosincu 2010. (Prilog 7) i dopunjena u studenom 2011. (Prilog 8) Priložena Programska povezanost usvojena nakon rasprava na tematskim sjednicama proširenog Odbora za nastavu slijedi princip usvajanja kompetencija te osigurava studentima lakše savladavanje programa na način da im omogućuje upis samo onih predmeta za koje su stekli predznanja polaganjem ispita ili obavljanjem obveza. 16 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. c.4) Navedite najvažnije ciljeve kojima ste se vodili pri određivanju ishoda učenja. Procijenite u kojoj su mjeri do sada ostvareni ciljevi koje ste imali u vidu pri kreiranju novih preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih, odnosno stručnih (ako ih održavate) studijskih programa. Prilikom određivanja kompetencija osnovni cilj je uvažavanje zahtjeva struke. Ti su zahtjevi usklađeni sa zahtjevima i mišljenjima udruga poslodavaca, stručnim društvima, državnim institucijama i stručnom javnosti, uvažavajući trendove i promjene u struci koje su u posljednjih 10‐tak godina izuzetno velike. Procjena je da su ciljevi u velikoj mjeri ostvareni, a temelji se na povratnim informacijama koje se dobivaju na stručnim skupovima i u stručnoj javnosti. Razvidno je da su nove generacije osposobljene i u stanju su prihvatiti aktualne izazove u struci. Problem se uočava kod dijela starijih generacija stručnjaka koji nisu uspjeli u dovoljnoj mjeri usvojiti tehnološke promjene. To će se nastojati prevladati programima cjeloživotnog obrazovanja. c.5) Opišite načine i komentirajte postupke za usklađivanje dodijeljenih ECTS bodova s realnom procjenom količine studentskog opterećenja. Broj ECTS bodova dodijeljen je prilikom izrade studijskih programa prema načelu da jedan ECTS odgovara radnom opterećenju studenta od 25 do 30 radnih sati u što je uključena aktivna nastava (broj sati svih oblika nastave u semestru), ispiti i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita (izrada projekata, seminara, terenske vježbe i praktični rad te samostalno učenje). Student u semestru upisuje prosječno 30 ECTS‐a. U izmjenama studijskog programa preddiplomskog studija u ak. god. 2009/10. i 2010/11. uvaženo je načelo da jednosemestralni predmet ne bi trebao imati više od 5 ECTS‐a te su postojeći predmeti koji su imali veće opterećenje i veći broj ECTS‐a podijeljeni na dva predmeta. Do sada nije provedena analiza koja bi ukazala na neravnomjernost dodijeljenog i realnog opterećenja. Opravdanim smatramo neophodno provođenje takve analize u što kraćem roku, posebno zbog planiranih revizija i izmjena odnosno predlaganja novih studijskih programa. c.6) Procijenite kompetencije stručnjaka koji završe studij na vašem visokom učilištu u usporedbi sa srodnim studijem na renomiranim sveučilištima u Europi i svijetu te u kojoj mjeri vaši programi slijede preporuke europskih ili međunarodnih strukovnih udruženja. Kompetencije stručnjaka koji završavaju studij na Geodetskom fakultetu su ekvivalentne stručnjacima u Europi i svijetu. To dokazuju stručnjaci koji su uspješno nastavljali i završavali studije u inozemstvu ili se tamo zapošljavali. Broj kolega koji su zaposleni u inozemstvu posljednjih godina raste. Ti se podaci prvenstveno dobivaju osobnim kontaktima, a sve veći broj takvih kolega dodatni je poticaj da se sustavno pristupi praćenju završenih studenata. Djelatnici Geodetskog fakulteta aktivni su u europskim i strukovnim udruženjima. Priznanje tim aktivnostima su predsjedanje povjerenstvima i radnim skupinama te članstva u Međunarodnoj udruzi geodeta (FIG), Međunarodnom kartografskom društvu (ICA), Europskom udruženju ovlaštenih mjernika (CLGE), Njemačkoj geodetskoj komisiji (DGK), Udruženju za geoinformacije jugoistočne Europe (AGISEE) i Eurogeographicsu. 17 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. c.7) Opišite svoj postupak praćenja i unapređivanja studijskih programa, njihovo prilagođavanje novim istraživanjima. Navedite eventualne izmjene koje ste načinili u prvotno prihvaćenim bolonjskim studijskim programima. Opišite svrhu tih izmjena i postupak donošenja odluke. Studijski programi se prate na način da se analizira uspjeh studenata i nastoje detektirati problemi vezani uz studentovo napredovanje kroz studij. Prilagođavanje studijskih programa novim istraživanjima je kontinuiran proces, povezan je i ovisan o znanstvenom radu nastavnika i suradnika. Usporedbom naših studijskih programa i studijskih programa sličnih institucija u Europi uočava se visoka korelacija. Na preddiplomskom studiju, u ak. god. 2009/10., usvojene su manje izmjene studijskog programa koje su uključivale dijeljenje predmeta s većim opterećenjem na dva predmeta s manjim opterećenjem, promjenu semestra u kojemu se predmet izvodi, uvođenje jednog novog predmeta u I. semestru preddiplomskog studija, te promjene statusa predmeta iz obveznih u izborne. U okviru projekta TEMPUS GIST‐CroHe jedan od rezultata je i revizija nastavnog programa diplomskog studija geodezije i geoinformatike, usmjerenje Geoinformatika pri čemu je uveden jedan novi izborni predmet (Mobilna izmjera i GIS) i značajnije revidirani programi još tri predmeta. Specijalistički studij je formalno neizmijenjen od njegove akreditacije, ali sadržajno je osuvremenjen u skladu s tehnološkim promjenama koje su se dogodile. Poslijediplomski doktorski studij je većim dijelom vezan uz znanstveno‐istraživačke projekte te u tom smislu popis projekata na koji se studenti upisuju ovisi o aktivnim projektima na fakultetu. Način studiranja i manje promjene u programu uvedene su 2010. godine, kada je studij usklađen s Pravilnikom o poslijediplomskome doktorskom studiju na Geodetskom fakultetu, a koji je usklađen s Pravilnikom o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu iz 2010. godine. Sadržajne promjene koje su uvedene odnose se na izbor predmeta koji se mogu ili moraju upisati te na broj bodova koje student ostvaruje u različitim oblicima nastave, istraživanjima i drugim aktivnostima. c.8) Samo za stručne i specijalističke diplomske studije: objasnite njihovu opravdanost odnosno razlog izvođenja na vašem učilištu. Geodetski fakultet ne ustrojava i ne izvodi stručne studije. Opravdanost ustrojavanja specijalističkih studija leži u cjeloživotnom obrazovanju što je prema pravilniku o tom studiju i njegova osnovna svrha. Brze i korjenite tehnološke promjene u struci dovode do brzog zastarijevanja ili nedostatnosti dijela specifičnih znanja i vještina stečenih tijekom redovitog studija. Specijalistički studiji u tom segmentu nude mogućnosti stalnog usavršavanja. Teme specijalističkog studija su odabrane upravo s tom svrhom na umu, a to su: 1. Uvođenje novih službenih datuma i kartografskih projekcija u Republici Hrvatskoj 2. Novi instrumenti i metode geodetske izmjere 3. Geoinformacijski sustavi ‐ praktične primjene Zbog razloga na koje Geodetski fakultet ne može ili može u vrlo maloj mjeri utjecati, a odnose se na državnu politiku te administrativna ograničenja u razvoju sustava prostornih informacija, neke od tih tema nisu naišle na veliki interes, iako su na vrijeme predviđene. Drugi problem vezan uz specijalistički studij je njegovo prepoznavanje u sustavu rada te vrednovanje kao dijela stručnog obrazovanja. Dogodi li se snažniji gospodarski razvoj na području geoinformacija na državnoj razini za očekivati je i veći interes za specijalistički studij. 18 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. d) Navedite kako se provjerava redovitost pohađanja nastave i vaše mišljenje o tim postupcima. Provjere pohađanja nastave važan su element praćenja ispunjenja studentskih obveza, s obzirom na to da je redovito pohađanje nastave obveza kojom se ostvaruje status odslušanosti predmeta. Nužno je pohađati sve oblike nastave u minimalnom iznosu od 70%. Provjere redovitosti pohađanja na vježbama se obavljaju u cijelosti. Na vježbama su manje studentske grupe i poimenična provjera ne opterećuje nastavni proces. Na dijelu predmeta pohađanje se evidentira na e‐učenju. Provjere pohađanja predavanja su otežane zbog velikog broja studenata. Poimenična provjera previše bi oduzela vremena pa je uobičajeni način potpisivanje studenata na unaprijed pripremljeni popis. Točnost takvih provjera najviše ovisi o savjesti studenata, a redovito se događa da studenti potpisuju i svoje kolege koji nisu prisutni na nastavi. Nastavnici povremeno provode kontrolu takvih popisa kada uoče da je to potrebno. Jedan način koji omogućuje brzu provjeru prisutnosti je izrada rasporeda sjedala u predavaonici pri čemu se student treba potpisati na mjestu u tablici koja odgovara mjestu gdje sjedi. Nedostatak je što nastavnik treba puno više vremena za unošenje takvih podataka u evidenciju pohađanja nastave. Potrebno je podizati svijest studenata da je krivotvorenje podataka (makar se oni odnosili i na pohađanje nastave) neprihvatljivo ponašanje, te da u konačnici ne pomaže niti onima koji su potpisali svoje kolege niti tim kolegama. Problem je povezan s podizanjem ukupne studentove odgovornosti prema studiju. Ukupna ocjena vezana uz provjeru redovitosti pohađanja je da se ona obavlja u najvećoj mogućoj mjeri, a da pri tome ne trpi nastavni proces. e) Opišite i ocijenite nastavne metode, provedbu praktične i terenske nastave. Posebno se osvrnite na probleme i moguća poboljšanja. Nastavne metode su dobro prilagođene razinama studijskih programa. Tako je na preddiplomskom studiju težište na predavanjima, vježbama te praktičnom i terenskom radu. Tome su prilagođene i provjere ishoda učenja koje su u najvećoj mjeri u obliku kontinuiranih provjera putem međuispita, kolokvija, zadaća, te izrade projektnih zadataka. Na diplomskom studiju uvodi se veći udjel samostalnog rada putem seminarskih oblika nastave, što predstavlja dobru pripremu za izradu diplomskog rada. Uočava se nedostatak praktične i terenske nastave. Poslijediplomski specijalistički studij ima ravnomjerno raspoređena predavanja, seminare i radionice. Prva generacija studenata tog studija ocijenila je radionice (praktični rad) kao vrlo vrijedan i koristan oblik nastave. Seminarski oblik nastave takvim studentima predstavlja određene poteškoće, međutim on je važan dio priprema za izradu završnog rada. Na poslijediplomskim doktorskim studijima, samo manji dio nastave se obavlja u obliku predavanja, a najveći u obliku seminara, radionica i praktičnih/terenskih projekata, ovisno o području i temi za koju se kandidat opredijeli. 19 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. f) Opišite i ocijenite izvođenje dijelova nastave u radilištima izvan vašega visokog učilišta (radionice, farme, praksa i ostalo). Objasnite sustav evidentiranja provedbe stručne prakse. Posebno se osvrnite na probleme i moguća poboljšanja. Geodetski fakultet važan dio nastave obavlja na terenu i u mjernim laboratorijima gdje studenti mjere s pomoću instrumenata i upoznaju se s instrumentarijem i metodama izmjere. Radi praktičnosti nastoji se većinu tih radova obaviti u neposrednoj okolici Fakulteta (sportsko igralište, dvorište, okolne ulice). Iako Fakultet posjeduje astronomski opservatorij u Hvaru, kalibracijsku bazu na nasipu u Velikoj Mlaci i astronomski paviljon u Maksimiru, ti resursi se u redovitoj nastavi ne koriste dovoljno. Tek prilikom izrade diplomskih radova ili drugih oblika samostalnih istraživanja koriste se i takvi resursi. Osim spomenutih radilišta u nastavi se koristi i Hrvatska geomagnetska sekularna mreža (posebice sekularna točka POKUpsko). Stručna praksa se organizira isključivo na fakultetu i to na preddiplomskom studiju. Problemi vezani uz izvođenje takve stručne prakse su financijski i organizacijski. Terenski dio nastave izvodi se izvan termina redovite nastave što iziskuje dodatni angažman i nastavnika i studenata. Na diplomskom studiju stručna praksa nije predviđena iako je u starim studijima ona postojala u dva oblika, na fakultetu, te u tvrtkama ili institucijama. Jedna od mogućnosti poboljšanja na diplomskom studiju je i uvođenje obvezne prakse izvan fakulteta. g) Ocijenite dostupnost i kvalitetu web‐sadržaja studijskih programa. Geodetski fakultet započeo je primjenu Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU) od samih početaka, tj. od ak. god. 2005/06. što koincidira s uvođenjem novih studijskih programa. ISVU predstavlja i obvezni dio informacijskog paketa Fakulteta. Studijski programi preddiplomskog i diplomskog studija se objavljuju na hrvatskom (dijelom i na engleskom) jezika za svaku akademsku godinu. Od ak. god. 2011/12. javne informacije o svakom pojedinom predmetu proširene su elementima ishoda učenja, vrste i načina izvođenja nastave, načina ocjenjivanja uz već prethodno javno dostupne informacije o opterećenju, ECTS‐ima, opisu i ciljevima predmeta te literaturi. Na web stranicama Fakulteta objavljuju se svi studijski programi i izvedbeni planovi za svaki studij u obliku sumarnog dokumenta. Rekonstrukcijom web‐sadržaja Fakulteta informacije o studijskim programima će se unaprijediti u smislu prilagodbe suvremenim načinima prezentacije sadržaja. Poslijediplomske studijske programe će se također unijeti u ISVU. Informacije o studijskim programima su sadržajno dovoljno dobro prezentirane, poboljšanje se može ostvariti promjenom načina prezentacije koji će omogućiti lakšu dostupnost i pretraživanje takvih informacija. Održavanje i unaprjeđivanje ISVU‐a je od velike važnosti i za ovaj segment rada Fakulteta. 20 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. h) Osvrnite se na programsku koncepciju na vašem visokom učilištu i iznesite eventualne prijedloge i planove za izmjenu studijskih programa u skoroj budućnosti i razloge koji vas na to navode. Početno usvojena programska koncepcija utemeljena je na Bolonjskoj deklaraciji. Geodetski fakultet je usvojio koncepciju 3+2+3, a razlozi su opisani u ovom dokumentu. Problem povezan s tom koncepcijom leži u preddiplomskom studiju koji nije adekvatno popraćen u radnom zakonodavstvu, a niti tržište rada nije još prepoznalo kvalifikacije koje se stječu završetkom tog stupnja. Iz podataka o zaposlenosti i nastavka studija uočava se da gotovo svi završeni prvostupnici nastavljaju diplomski studij na istom fakultetu, a tek neznatan broj na nekom drugom fakultetu. Razlog tome možemo naći i u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije u koju se mogu učlaniti samo oni koji završe diplomski studij. U ovom trenutku teško je procijeniti da li će se pristupiti promjenama te koncepcije, s obzirom na to da se ona donosila i vjerojatno će se donositi na razini svih tehničkih sastavnica Sveučilišta. Izmjene studijskih programa se planiraju u narednom razdoblju i to: revizija i manje promjene preddiplomskog studija, te značajnije promjene diplomskog studija. Razlozi za te promjene su navedeni na različitim mjestima u ovom dokumentu. Jedan od razloga odnosi se na izborne predmete, tj. studentovu mogućnost da bira sadržaje prema vlastitim preferencijama. Na preddiplomskom studiju, ponuda izbornih predmeta je tako oskudna da je teško i govoriti o izboru. Nasuprot tome na diplomskom studiju je ponuda izbornih predmeta takva da se veći broj predmeta godinama ne predaje zbog nedovoljnog broja upisanih studenata. Drugi razlog odnosi se na neravnotežu uspjeha na usmjerenjima diplomskog studija, ali i reviziju ishoda učenja koje treba uskladiti sa zakonskim i tehnološkim promjena na području prostornih informacija. i) Navedite koji se programi cjeloživotnog obrazovanja izvode na vašem visokom učilištu, u tablici prikažite broj programa kojima nisu dodijeljeni ECTS bodovi i programe s dodijeljenim ECTS bodovima te njihovo trajanje. Pojedinačne aktivnosti vezane uz cjeloživotno obrazovanje kontinuirano i redovito se odvijaju kroz predavanja zaposlenika na stručnim događanjima. U ovom trenutku na Geodetskom fakultetu izvodi se nastava za dvije generacije na Poslijediplomskom specijalističkom sveučilišnom studiju geodezije i geoinformatike (60 ECTS‐a). Prva generacija upisana je tek 2010/11. godine s 13 kandidata, a druga 2011/12. sa 6 kandidata. Izvođenje programa poslijediplomskoga specijalističkog studija povezano je s nekoliko problema, od mogućnosti izvedbe nastave za kandidate koji su uglavnom stalno zaposleni na drugim institucijama i tvrtkama, vrednovanja diplome u radnom okruženju, te vrednovanja u okviru Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG). Poslijediplomski specijalistički studij zamišljen je kroz tri ciklusa, svaki s određenom temom i to: 1. Uvođenje novih službenih datuma i kartografskih projekcija u Republici Hrvatskoj 2. Novi instrumenti i metode geodetske izmjere 3. Geoinformacijski sustavi ‐ praktične primjene Prve dvije generacije upisale su treću temu. Interes za taj studij za sada prvenstveno proizlazi iz potrebe za osobnim postignućem i razvojem. 21 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Osim toga u ak. god. 2011/12. po prvi put se provodi i organizirano stručno usavršavanje prvenstveno namijenjeno članovima Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, ali i za druge zainteresirane. To stručno usavršavanje je koncipirano kroz 14 samostalnih i jednodnevnih predavanja ili radionica, a dosadašnji interes je zadovoljavajući, prvenstveno zbog činjenice da se polaznicima ovlaštenim inženjerima vrednuje pohađanje takvog oblika stručnog usavršavanja. j) Objasnite sustav za priznavanje već stečenih kompetencija (neformalno i informalno obrazovanje). Objasnite sustav za priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija (akademsko priznavanje). Priznavanje stečenih kompetencija putem neformalnog i informalnog obrazovanja se ne provodi. Priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija provodi se na način propisan Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, koji je objavljen u „Narodnim novinama“, broj: 138/2006. Tim zakonom posebno su uređeni postupci akademskog priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, kao i priznavanje razdoblja studija provedenog na inozemnoj visokoškolskoj ustanovi u svrhu nastavka studija na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Na taj način do sada su upisani prelaznici iz Austrije, Ukrajine i Bosne i Hercegovine. Priznavanje ispita prilikom prijelaza sa stranih visokoškolskih ustanova regulirano je Pravilnikom o studiranju (Prilog 6). Mišljenje o priznavanju donosi ECTS koordinator na temelju dokumentacije i u dogovoru s predmetnim nastavnicima, te predlaže priznavanje, djelomično priznavanje ili nepriznavanje predmeta. Fakultetsko vijeće donosi odluku o prihvaćanju prijedloga ECTS koordinatora. k) Navedite i opišite formalne mehanizme za odobrenje, provjere i praćenje vaših programa i kvalifikacija. Predlaganje novih i donošenje izmjena postojećih studijskih programa regulirano je sveučilišnim Pravilnikom o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu. Pravilnik predviđa i definira postupke vrednovanja novih studijskih programa, manjih, većih i suštinskih promjena studijskih programa, te promjena koje nisu obuhvaćene tim pravilnikom i mogu se donijeti na razini sastavnice. l) Ako vaše visoko učilište ima mogućnost samoakreditacije studijskih programa, objasnite postupak i kriterije koji se primjenjuju kod predlaganja novih. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nema mogućnost samoakreditacije studijskih programa. Nove studijske programe akreditira Sveučilište u Zagrebu prema važećim propisima. m) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem te predložite moguća poboljšanja. Najvažnija djelatnost Geodetskog fakulteta, nastava, u proteklom razdoblju je obilježena uvođenjem Bolonjskog sustava studiranja. Na temelju propisa, uvedeni su programi preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskih studija. Uz ne male poteškoće, već nekoliko generacija studenata je završilo studij 22 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. prema tim programima. Poteškoće su se pokušavale riješiti parcijalnim promjenama što zasigurno nije dovoljno. Prioritetni zadatak u bliskom narednom razdoblju je cjelovita analizu programa i njihova dorada na temelju iskustava stečenih u prethodnim godinama. Dakle, provest će se reforma studija koju svakako treba temeljiti na iskustvima, ali i dobrim primjerima sa Sveučilišta. Pri tome će se posebno koristiti rezultati projekta Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te Priručnika za ishode učenja. Poteškoće u uvođenju bolonjskih studija su proizašle dijelom iz činjenica na koje se nije moglo utjecati. To se prvenstveno odnosi na nedostatnu financijsku podršku uz povećanje upisnih kvota. U takvim uvjetima, povećana kvota upisanih studenata dodatno je otežala primjenu i uvođenje sustava. Preopterećenost nastavnika dovela je do problema u izvedbi. Zbog toga će se upisne kvote i dalje prilagođavati u skladu s usvojenim mjerilima na Sveučilištu. Nastojat će se neravnomjerno raspoređeno opterećenje nastavnika uskladiti sukladno kolektivnom ugovoru. Veličine grupa studenata također nisu u dovoljnoj mjeri usklađene, što se također mora promijeniti kako bi svi imali jednake uvjete rada i učenja. Potrebno je intenzivnije poticati održavanje nastave na stranim jezicima. Sustav e‐učenja je potrebno dodatno nadopunjavati, odnosno izgrađivati. Osim u provođenju studija, e‐učenje može odigrati važnu ulogu u uspostavi sustava cjeloživotnog obrazovanja. Cjeloživotno obrazovanje je do sada bilo zapostavljeno te će na njemu trebati posebno raditi. Opterećenost nastavnika na studijima nije pružala priliku za njegov razvoj. Potrebno je uspostaviti okružje u kojem će svi nastavnici imati podjednake uvjete za provođenje te djelatnosti. Premali broj potencijalnih polaznika na poslijediplomskom specijalističkom studiju nužno je proširiti. To se može postići ako se program napravi interdisciplinarnim jer su mnoge struke zainteresirane za stjecanje dodatnih znanja iz područja korištenja prostornih informacija. Sličan pristup može se primijeniti i za druge oblike cjeloživotnog obrazovanja (seminari, predavanja …). Tako će oni postati podrška komorama u održavanju kvalitete usluga koje pružaju njihovi članovi. Cjeloživotno obrazovanje se do sada odvijalo bez sustavnog pristupa i na pojedinačnu inicijativu. Nadalje se to mora odvijati sustavno o čemu izravnu brigu mora voditi uprava Fakulteta. 23 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 2.1. Popis studijskih programa i kolegija (za svaki studijski program ispunite posebnu tablicu) Iskazani podaci odnose se na ak. god. 2010/11. Analitička geometrija i linearna algebra Matematička analiza Fizika Osnove geoinformatike O O O O 5 5 5 5 125 125 125 125 Inženjerska grafika u geodeziji i geoinformatici O O 5 3 125 75 Broj norma sati Broj sati Vrsta radnog odnosa Nastavnik Zvanje i znanstveno/umjetničko polje predavanja 1 30 60 Jelka Beban Brkić puno radno vrijeme docentica, matematika seminari vježbe 4 30 120 Željka Tutek puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Vida Zadelj‐Martić puno radno vrijeme viša predavačica, matematika seminari vježbe 4 30 120 Vida Zadelj‐Martić puno radno vrijeme viša predavačica, matematika predavanja 1 30 60 Mario Brkić puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija seminari vježbe 2 predavanja 1 seminari 60 30 30 120 120 60 60 Mario Brkić Đuro Barković Nada Vučetić Lili Gracin Radan Vujnović Martina Triplat Horvat Zlatko Lasić puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija izvanredni profesor, geodezija izvanredna profesorica, geodezija predavanja 4 4 2 1 30 15 15 30 30 30 30 seminari vježbe 10 predavanja 1 seminari 30 5 5 5 300 10 10 10 Marko Šljivarić Robert Župan Vlado Cetl Almin Đapo puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme docent, geodezija docent, geodezija docent, geodezija vježbe Geodetski instrumenti Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Sveučilišni preddiplomski studij ‐ Geodezija i geoinformatika 24 izvanredni profesor, geodezija Osnove informatike O I 0 2 30 50 Poslovna komunikacija Računalna geometrija Programiranje I I O O 2 2 5 5 50 50 125 125 5 125 Broj norma sati Broj sati Krunoslav Šoštarić Baldo Stančić Hrvoje Tomić Ivan Medved Luka Babić puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme seminari vježbe 1 30 30 Dalibor Vračan vanjski suradnik predavač, kineziologija predavanja 1 15 30 Drago špoljarić puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija seminari 2 2 30 30 30 30 Domagoj Ruždjak Davor Sudar Marko Džapo Zdravko Kapović puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme predavanja 1 seminari 15 15 15 15 vježbe predavanja 1 15 30 Branka Mraović puno radno vrijeme redovita profesorica, sociologija seminari 1 15 22,5 Branka Mraović puno radno vrijeme redovita profesorica, sociologija vježbe predavanja 1 30 60 Nikol Radović puno radno vrijeme viša predavačica, matematika seminari vježbe 10 30 300 Nikol Radović puno radno vrijeme viša predavačica, matematika predavanja 1 30 60 Nada Vučetić puno radno vrijeme izvanredna profesorica, geodezija seminari 5 5 1 30 30 30 150 150 60 Lili Gracin Radan Vujnović Marko Džapo puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme 5 5 60 60 300 300 Iva Ališić Loris Redovniković puno radno vrijeme puno radno vrijeme predavanja O Broj grupa predavanja 100 50 50 50 50 vježbe Izmjera zemljišta Zvanje i znanstveno/umjetničko polje 10 10 10 10 10 vježbe Uvod u geodeziju Vrsta radnog odnosa Nastavnik 10 5 5 5 5 vježbe Tjelesna i zdravstvena kultura Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. seminari vježbe 25 izvanredni profesor, geodezija redoviti profesor, geodezija izvanredni profesor, geodezija Terenska mjerenja Osnove statistike O O 5 4 125 100 Vektorska analiza Tjelesna i zdravstvena kultura Osnove engleskog jezika struke Osnove njemačkog jezika struke Sferna trigonometrija Osnove zemljišno‐knjižnog prava Analiza i obrada geodetskih mjerenja O O I I I O O 0 3 3 3 2 5 75 30 75 75 75 50 125 Broj norma sati Broj sati Broj grupa Vrsta radnog odnosa Nastavnik Zvanje i znanstveno/umjetničko polje predavanja 1 30 60 Đuro Barković puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija seminari vježbe 10 predavanja 1 seminari 300 30 30 75 75 60 Mladen Zrinjski Miljenko Lapaine Nikol Radović Ana Kuveždić Divjak Martina Triplat Horvat Vida Zadelj‐Martić puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija viša predavačica, matematika predavanja 5 5 1 30 15 15 15 15 30 seminari vježbe 3 Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. viša predavačica, matematika vježbe 4 15 60 Vida Zadelj‐Martić puno radno vrijeme viša predavačica, matematika predavanja seminari vježbe 1 30 30 Dalibor Vračan vanjski suradnik predavač, kineziologija predavanja 1 15 30 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica seminari 2 15 45 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica vježbe predavanja 1 15 30 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica seminari 1 15 22,5 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica vježbe predavanja 1 15 30 Nikol Radović puno radno vrijeme viša predavačica, matematika seminari 2 8 24 Nikol Radović puno radno vrijeme viša predavačica, matematika vježbe 2 7 14 Nikol Radović puno radno vrijeme viša predavačica, matematika predavanja 1 30 60 Tatjana Josipović vanjska suradnica redovita profesorica, pravo seminari vježbe predavanja 1 30 60 Nevio Rožić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 26 Baze podataka Diferencijalna geometrija Geodetski planovi Uvod u informacijsko društvo Tjelesna i zdravstvena kultura Engleski jezik u funkciji struke Njemački jezik u funkciji struke Topografija O O O O O I I I 5 125 125 3 75 0 3 75 3 75 3 75 Broj norma sati Broj sati Ivo Nazifovski Mariana Tir Ivan Razumović Damir Medak puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme 30 30 30 120 120 60 Dražen Odobašić Mario Miler Jelka Beban Brkić puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme predavanja 4 4 1 seminari vježbe 4 30 120 Željka Tutek puno radno vrijeme seminari redoviti profesor, geodezija docentica, matematika predavanja 1 30 60 Mira Ivković puno radno vrijeme izvanredna profesorica, geodezija seminari predavanja 2 6 1 30 30 15 60 360 30 Mira Ivković Iva Ališić Branka Mraović puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme izvanredna prof., geodezija redovita profesorica, sociologija seminari 4 15 90 Branka Mraović puno radno vrijeme redovita profesorica, sociologija vježbe predavanja seminari vježbe 1 30 30 Dalibor Vračan vanjski suradnik predavač, kineziologija predavanja 1 15 30 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica vježbe 30 Broj grupa 45 45 90 60 vježbe 5 Zvanje i znanstveno/umjetničko polje 45 45 45 30 predavanja 125 Vrsta radnog odnosa Nastavnik 1 1 2 1 vježbe 5 Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. seminari 1 15 22,5 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica vježbe predavanja 1 15 30 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica seminari 1 15 22,5 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica vježbe predavanja 1 30 60 puno radno vrijeme izvanredna profesorica, geodezija seminari Brankica Cigrovski‐ Detelić 27 Katastar Kartografija Geodetski referentni okviri Fotogrametrija Modeliranje geoinformacija Tjelesna i zdravstvena kultura Kvaliteta geoinformacija O O O O O O I 5 5 125 5 125 5 125 5 0 5 Broj norma sati Broj sati Broj grupa predavanja 1 30 60 Miodrag Roić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 45 45 30 180 180 60 Baldo Stančić Mario Mađer Stanislav Frangeš puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme predavanja 4 4 1 seminari vježbe 8 30 240 Krunoslav Šoštarić puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Željko Hećimović vanjski suradnik docent, geodezija seminari 30 30 30 30 30 60 60 60 60 60 Olga Bjelotomić Danko Markovinović Marko Pavasović Milan Rezo Dubravko Gajski puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme predavanja 2 2 2 2 1 seminari vježbe 8 30 240 Ljiljana Pleše puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija docent, geodezija predavanja 1 30 60 Damir Medak puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 30 30 30 120 60 60 Vanja Miljković Ela Vela Bagić Luka Babić puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme predavanja 4 2 2 seminari vježbe 1 30 30 Dalibor Vračan vanjski suradnik predavač, kineziologija predavanja 1 30 60 Nevio Rožić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 1 15 15 Ivo Nazifovski Mariana Tir puno radno vrijeme puno radno vrijeme vježbe 15 15 125 vježbe 125 Zvanje i znanstveno/umjetničko polje vježbe 30 Vrsta radnog odnosa Nastavnik vježbe vježbe 125 Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 28 Rukovanje geoinformacijama Daljinska istraživanja I O 5 5 125 O 5 Satelitsko pozicioniranje Stručna praksa Uređenje zemljišta Praktični rad s geodetskim instrumentima Zemljišni informacijski servisi O O O I I 3 5 puno radno vrijeme docentica, geodezija seminari 4 4 1 30 30 30 120 120 60 Radan Vujnović Lili Gracin Milan Bajić puno radno vrijeme puno radno vrijeme vanjski suradnik 3 3 1 30 30 30 90 90 60 Andrija Krtalić Tomislav Ciceli Gorana Novaković puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme 2 2 2 1 30 30 30 30 60 60 60 60 Ante Marendić Rinaldo Paar Krešimir Babić Željko Bačić puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme 30% 2 2 2 30 30 30 60 60 60 Olga Bjelotomić Marko Pavasović Danijel Šugar puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme predavanja 3 3 1 45 45 30 135 135 60 Đuro Barković Brankica Cigrovski Siniša Mastelić‐Ivić puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija izvanredna prof., geodezija redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 6 30 180 Hrvoje Tomić puno radno vrijeme predavanja 1 15 30 Zlatko Lasić puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija seminari vježbe 6 15 90 Zlatko Lasić puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija predavanja 1 30 60 Vlado Cetl puno radno vrijeme docent, geodezija seminari seminari seminari 125 vježbe seminari 125 vježbe predavanja seminari vježbe 3 75 5 125 Broj norma sati Ivka Kljajić vježbe 125 Broj sati 60 predavanja 75 Broj grupa 30 predavanja 5 Zvanje i znanstveno/umjetničko polje 1 predavanja Inženjerska geodetska osnova Vrsta radnog odnosa Nastavnik predavanja vježbe 125 Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 29 redoviti profesor, geodezija redovita profesorica, geodezija izvanredni profesor, geodezija Topografska kartografija Diskretna matematika Državna izmjera I I O Inženjerska geodezija Kartografske projekcije Geoinformacijska infrastruktura Web‐kartografija O O O I I Broj norma sati Broj sati Broj grupa Vrsta radnog odnosa Nastavnik Zvanje i znanstveno/umjetničko polje vježbe 6 30 180 Vlado Cetl puno radno vrijeme docent, geodezija 4 predavanja 1 30 60 Vesna Poslončec‐Petrić puno radno vrijeme seminari vježbe 6 15 90 Igor Birin puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Jelka Beban Brkić puno radno vrijeme docentica, matematika seminari 2 10 30 Jelka Beban Brkić puno radno vrijeme docentica, matematika vježbe 2 20 40 Jelka Beban Brkić puno radno vrijeme docentica, matematika predavanja 1 30 60 Tomislav Bašić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 2 2 1 1 1 1 3 3 1 30 30 30 30 15 15 30 30 30 60 60 30 30 30 30 90 90 60 Olga Bjelotomić Marko Pavasović Milan Rezo Danko Markovinović Boško Pribičević Almin Đapo Branko Kordić Vanja Miljković Rinaldo Paar puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme 3 3 1 30 30 30 90 90 60 Rinaldo Paar Krešimir Babić Miljenko Lapaine puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme 30 30 30 90 90 60 Lili Gracin Radan Vujnović Vlado Cetl puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme predavanja 3 3 1 seminari vježbe 6 30 180 Vlado Cetl puno radno vrijeme docent, geodezija predavanja 1 15 30 Robert Župan puno radno vrijeme docent, geodezija 5 5 100 125 125 vježbe Hidrografska izmjera Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 5 5 predavanja 125 seminari vježbe predavanja 125 seminari vježbe predavanja 5 125 5 125 75 seminari vježbe 30 redoviti profesor, geodezija docent, geodezija redoviti profesor, geodezija docent, geodezija 3 Osnove geodetske astronomije Uvod u menadžment I I 5 125 2 50 Broj norma sati Broj sati Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Vrsta radnog odnosa Nastavnik Zvanje i znanstveno/umjetničko polje seminari vježbe 2 15 30 Krunoslav Šoštarić predavanja 1 30 60 Drago Špoljarić puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija seminari vježbe 6 30 180 Drago Špoljarić puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija predavanja 1 15 30 Branka Mraović puno radno vrijeme redovita profesorica, sociologija seminari 1 15 22,5 Branka Mraović puno radno vrijeme redovita profesorica, sociologija vježbe Katastarska izmjera Posebni algoritmi obrade geodetskih mjerenja O O 6 6 150 I 6 Marko Džapo puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija seminari vježbe 2 30 60 Iva Ališić puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Nevio Rožić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 1 1 1 1 30 30 30 30 30 30 30 60 Ivo Nazifovski Ivan Razumović Mariana Tir Zdravko Kapović puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme 1 1 1 30 30 30 30 30 30 Krešimir Babić Ante Marendić Rinaldo Paar puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme 150 150 150 Broj norma sati 60 vježbe Digitalni planovi** Broj sati 30 seminari 6 Zvanje i znanstveno/umjetničko polje 1 predavanja O Vrsta radnog odnosa Nastavnik predavanja vježbe Inženjerska geodezija u graditeljstvu Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Sveučilišni diplomski studij ‐ Geodezija i geoinformatika – usmjerenje Geodezija predavanja 31 redoviti profesor, geodezija Engleski za akademske potrebe Geodetski radovi u hidrotehnici Geodezija u zaštiti okoliša Geokinematika Globalna geodezija Hidrotehničke melioracije ** Kartografija i GIS Kompleksna analiza** Organizacijska teorija ** I I I I I I I I I 6 6 6 6 6 6 6 6 6 150 150 150 150 150 150 150 150 150 Broj norma sati Broj sati Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Vrsta radnog odnosa Nastavnik Zvanje i znanstveno/umjetničko polje seminari vježbe predavanja 1 30 60 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica seminari 1 20 30 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica vježbe 1 10 10 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica predavanja 1 30 60 Siniša Mastelić‐Ivić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 2 30 60 Hrvoje Tomić puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Zdravko Kapović puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Krešimir Babić puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Nevio Rožić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Ivo Nazifovski puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Željko Hećimović vanjski suradnik docent, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Željko Hećimović vanjski suradnik docent, geodezija predavanja seminari vježbe predavanja 1 30 60 Dražen Tutić puno radno vrijeme docent, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Dražen Tutić puno radno vrijeme docent, geodezija predavanja seminari vježbe predavanja 32 Osnove građevinarstva ** Pomaci i deformacije Prezentacijske tehnike Sustav znanstvenih informacija ** Svemirska geodezija ** Navigacija Fizikalna geodezija I I I I I O O 6 6 6 6 6 6 6 150 150 150 150 150 150 O 6 Broj norma sati Broj sati Broj grupa Zvanje i znanstveno/umjetničko polje vježbe predavanja seminari vježbe predavanja 1 30 60 Zdravko Kapović puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Ante Marendić puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Boško Pribičević puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 1 10 15 Ela Vela Bagić puno radno vrijeme vježbe 1 20 20 Ela Vela Bagić puno radno vrijeme predavanja seminari vježbe predavanja seminari vježbe predavanja 1 30 60 Željko Bačić vanjski suradnik izvanredni profesor, geodezija seminari vježbe 2 30 60 Danijel Šugar puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Tomislav Bašić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 30 30 30 30 30 30 30 60 Danko Markovinović Marko Pavasović Olga Bjelotomić Gorana Novaković puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme predavanja 1 1 1 1 seminari 150 150 Vrsta radnog odnosa Nastavnik seminari vježbe Geodetske mreže posebnih namjena Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 33 redovita profesorica, geodezija Geodetsko poduzetništvo Geodezija u geoznanostima Geomagnetska izmjera Geomatematika Industrijska izmjera Numerička analiza** Numerička linearna algebra** I I I I I I I I 6 6 6 6 6 6 6 6 150 150 150 150 150 150 150 150 Broj norma sati Broj sati Broj grupa Vrsta radnog odnosa Nastavnik Zvanje i znanstveno/umjetničko polje predavanja 1 1 1 30 30 30 30 30 60 Krešimir Babić Rinaldo Paar Ivka Kljajić puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme docentica, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Ivka Kljajić puno radno vrijeme docentica, geodezija vježbe Geodetska baština Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. predavanja 1 30 60 Boško Pribičević puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 1 10 20 Almin Đapo puno radno vrijeme docent, geodezija vježbe 1 20 20 puno radno vrijeme docent, geodezija predavanja 1 30 60 seminari vježbe 1 30 30 predavanja 1 30 60 Almin Đapo Brankica Cigrovski Detelić Brankica Cigrovski Detelić Mario Brkić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 1 10 15 Danijel Šugar puno radno vrijeme vježbe 1 20 20 Danijel Šugar puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Nikol Radović puno radno vrijeme viša predavačica, matematika seminari 1 20 30 Nikol Radović puno radno vrijeme viša predavačica, matematika vježbe 1 10 10 Nikol Radović puno radno vrijeme viša predavačica, matematika predavanja 1 30 60 Vlado Cetl puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Vlado Cetl puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija predavanja seminari vježbe predavanja seminari vježbe 34 Njemački za akademske potrebe Optimiranje geodetskih mreža Organizacija geodetskih radova Precizna geodetska mjerenja Primjena laserskih uređaja Geofizička geodezija I I I I I O 6 6 6 6 6 6 150 150 150 150 150 O 6 Pomorska geodezija O 6 150 Alati i tehnike marketinga ** I 6 150 Broj norma sati Broj sati Broj grupa Zvanje i znanstveno/umjetničko polje 1 30 60 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica seminari 1 20 30 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica vježbe 1 10 10 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica predavanja 1 30 60 Nevio Rožić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Ivan Razumović puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Zdravko Kapović puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Rinaldo Paar puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Đuro Barković puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Đuro Barković puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija predavanja 1 30 60 Zlatko Lasić puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Zlatko Lasić puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija predavanja 1 30 60 Tomislav Bašić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 30 30 30 30 30 30 30 60 Danko Markovinović Marko Pavasović Olga Bjelotomić Siniša Mastelić‐Ivić puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme predavanja 1 1 1 1 seminari vježbe 2 30 60 Hrvoje Tomić puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Boško Pribičević puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 2 30 60 Branko Kordić predavanja 150 150 Vrsta radnog odnosa Nastavnik predavanja vježbe Komasacije Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 35 redoviti profesor, geodezija seminari Četverodimenzionalna geodezija Daljinska istraživanja Digitalni planovi Generalizacija geoinformacija Geodetska astronomija Geodetske mreže posebnih namjena Geodinamika jadranske mikroploče Geomagnetske mreže I I I I I I I I 6 6 6 6 6 6 6 6 150 150 150 150 150 150 150 150 Broj norma sati Broj sati Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Vrsta radnog odnosa Nastavnik Zvanje i znanstveno/umjetničko polje vježbe predavanja seminari 1 60 90 vježbe Brankica Cigrovski‐ Detelić izvanredna profesorica, geodezija predavanja seminari 1 60 90 Milan Bajić vanjski suradnik redoviti profesor, geodezija puno radno vrijeme vježbe predavanja seminari 1 60 90 Mira Ivković puno radno vrijeme izvanredna prof., geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Nada Vučetić puno radno vrijeme izvanredna prof., geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Drago Špoljarić puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Gorana Novaković puno radno vrijeme redovita profesorica, geodezija vježbe predavanja vježbe 1 1 30 30 45 45 Boško Pribičević Almin Đapo puno radno vrijeme puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija docent, geodezija predavanja seminari seminari 1 60 90 Mario Brkić puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija vježbe 36 predavanja Globalna geodezija Inženjerska geodezija u graditeljstvu Ispitivanja i umjeravanja geodetskih instrumenata i pribora prema ISO normama Izmjera zemljišta Kartografija i nove tehnologije ** I I I I I Odabrana poglavlja fotogrametrije I i GIS‐a Određivanje oblika Zemlje Određivanje pomaka objekata hidrocentrale I I 6 6 6 6 6 6 6 6 150 150 150 150 150 150 150 150 6 150 Broj norma sati Broj sati Broj grupa Zvanje i znanstveno/umjetničko polje 1 60 90 vježbe predavanja seminari 1 60 90 Zdravko Kapović puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Đuro Barković puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Marko Džapo puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija vježbe predavanja seminari vježbe predavanja seminari 1 60 90 Dubravko Gajski puno radno vrijeme docent, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Tomislav Bašić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe predavanja 1 1 30 30 45 45 Nevio Rožić Ivo Nazifovski puno radno vrijeme puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija 1 1 30 30 45 45 Nevio Rožić Ivan Razumović puno radno vrijeme puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari predavanja I Vrsta radnog odnosa Nastavnik seminari vježbe Optimiranje geodetskih mreža Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. seminari 37 Praktična kartografija Programiranje u geoinformacijskim sustavima Razvoj prostora Satelitsko pozicioniranje Upravljanje zemljišnim informacijama Utjecaj atmosferskih uvjeta mjerenja na optičku funkciju dalekozora teodolita ** I I I I I I 6 6 6 6 6 6 150 150 150 150 150 150 Broj norma sati Broj sati Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Vrsta radnog odnosa Nastavnik Zvanje i znanstveno/umjetničko polje vježbe predavanja seminari 1 60 90 Vesna Poslončec‐Petrić puno radno vrijeme vježbe predavanja vježbe 1 1 30 30 45 45 Damir Medak Ivan Medved puno radno vrijeme puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari predavanja seminari 1 60 90 Siniša Mastelić‐Ivić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Željko Bačić vanjski suradnik izvanredni profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Miodrag Roić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe predavanja seminari vježbe ** predmet se nije predavao u ak. god. 38 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Podrška upravljanju prostorom Digitalna kartografija Engleski za akademske potrebe Kartografska generalizacija Kompleksna analiza** Mobilna izmjera i GIS Organizacijska teorija ** O O I I I I I 6 6 6 6 6 6 6 150 150 150 150 150 150 150 Broj norma sati 150 Broj sati 6 Broj grupa O Vrsta nastave Radno opterećenje studenta Baze prostornih podataka ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Sveučilišni diplomski studij ‐ Geodezija i geoinformatika – usmjerenje Geoinformatika Nastavnik Vrsta radnog odnosa Zvanje i znanstveno/umjetničko polje predavanja 1 30 60 Damir Medak puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 2 10 30 Ivan Medved puno radno vrijeme vježbe 2 20 40 Mario Miler puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Miodrag Roić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 2 30 60 Baldo Stančić puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Dražen Tutić puno radno vrijeme docent, geodezija seminari vježbe 3 30 90 Ana Kuveždić Divjak puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica seminari 1 20 30 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica vježbe 1 10 10 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica predavanja 1 30 60 Nada Vučetić puno radno vrijeme izvanredna prof., geodezija seminari vježbe 1 30 30 Nada Vučetić puno radno vrijeme izvanredna prof., geodezija predavanja seminari vježbe predavanja 1 30 60 Damir Medak puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 1 10 15 Mario Miler vježbe 1 20 20 Mario Miler predavanja seminari vježbe 39 Prezentacijske tehnike Primjena daljinskih istraživanja Procjena nekretnina Sustav znanstvenih informacija ** Topografski informacijski sustavi Napredna daljinska istraživanja Geoinformacijski sustavi Analiza prostornih podataka Blizupredmetna fotogrametrija I I I I I O O O I 6 6 6 6 6 6 6 6 6 150 150 150 150 150 150 150 150 150 Broj sati Broj norma sati Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Nastavnik Vrsta radnog odnosa Zvanje i znanstveno/umjetničko polje predavanja 1 30 60 Boško Pribičević puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 1 10 15 Ela Vela Bagić puno radno vrijeme vježbe 1 20 20 Ela Vela Bagić puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Milan Bajić vanjski suradnik redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Andrija Krtalić puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Siniša Mastelić‐Ivić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 2 30 60 Hrvoje Tomić puno radno vrijeme predavanja seminari vježbe predavanja 1 30 60 Dubravko Gajski puno radno vrijeme docent, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Ljiljana Pleše puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Milan Bajić vanjski suradnik redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 2 30 60 Andrija Krtalić puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Dubravko Gajski puno radno vrijeme docent, geodezija seminari vježbe 4 30 120 Tomislav Ciceli puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Ivan Medved puno radno vrijeme seminari 1 10 15 Ivan Medved puno radno vrijeme vježbe 1 20 20 Ivan Medved puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Dubravko Gajski puno radno vrijeme docent, geodezija seminari 40 vježbe Geomatematika GIS u primjeni Multimedijska kartografija Numerička analiza** Numerička linearna algebra** Njemački za akademske potrebe Programsko inženjerstvo u geomatici I O O O I I I 6 6 6 6 6 6 6 150 150 150 150 150 150 150 Tematska kartografija I 6 150 Upravljanje rizikom I 6 150 2 Broj sati 30 Broj norma sati Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 60 Nastavnik Ljiljana Pleše Vrsta radnog odnosa Zvanje i znanstveno/umjetničko polje puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Nikol Radović puno radno vrijeme viša predavačica, matematika seminari 1 20 30 Nikol Radović puno radno vrijeme viša predavačica, matematika vježbe 1 10 10 Nikol Radović puno radno vrijeme viša predavačica, matematika predavanja 1 30 60 Dubravko Gajski puno radno vrijeme docent, geodezija seminari vježbe 2 30 60 Tomislav Ciceli puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Miljenko Lapaine puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 1 30 30 Dražen Tutić puno radno vrijeme docent, geodezija predavanja seminari vježbe predavanja seminari vježbe predavanja 1 30 60 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica seminari 1 20 30 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica vježbe 1 10 10 Biserka Fučkan Držić puno radno vrijeme viša predavačica predavanja 1 30 60 Damir Medak puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari 1 10 15 Ivan Medved puno radno vrijeme vježbe 1 20 20 Ivan Medved puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Vesna Poslončec‐Petrić puno radno vrijeme seminari vježbe 1 30 30 Igor Birin puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Vlado Cetl puno radno vrijeme docent, geodezija 41 Integrirani sustavi u geomatici Izmjera snimki Geovizualizacija Alati i tehnike marketinga ** Četverodimenzionalna geodezija Daljinska istraživanja Digitalni planovi Generalizacija geoinformacija O O O I I I I I 6 6 6 6 6 6 6 6 150 150 150 150 150 150 150 150 Broj sati Broj norma sati Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Nastavnik Vrsta radnog odnosa Zvanje i znanstveno/umjetničko polje seminari vježbe 1 30 30 Vlado Cetl puno radno vrijeme docent, geodezija predavanja 1 30 60 Željko Bačić vanjski suradnik izvanredni profesor, geodezija seminari vježbe 2 30 60 Danko Markovinović puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Dubravko Gajski puno radno vrijeme docent, geodezija seminari vježbe 2 30 60 Ljiljana Pleše puno radno vrijeme predavanja 1 30 60 Robert Župan puno radno vrijeme docent, geodezija seminari vježbe 2 30 60 Igor Birin puno radno vrijeme predavanja seminari vježbe predavanja seminari 1 60 90 Brankica Cigrovski‐Detelić puno radno vrijeme izvanredna profesorica, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Milan Bajić vanjski suradnik redoviti profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Mira Ivković puno radno vrijeme izvanredna profesorica, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Nada Vučetić puno radno vrijeme izvanredna profesorica, geodezija vježbe 42 predavanja Geodetska astronomija Geodetske mreže posebnih namjena Geodinamika jadranske mikroploče Geomagnetske mreže Globalna geodezija Inženjerska geodezija u graditeljstvu Ispitivanja i umjeravanja geodetskih instrumenata i pribora prema ISO normama Izmjera zemljišta Kartografija i nove tehnologije ** I I I I I I I I I 6 6 6 6 6 6 6 6 6 150 150 150 150 150 150 150 150 150 Broj sati Broj norma sati Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Nastavnik Vrsta radnog odnosa Zvanje i znanstveno/umjetničko polje seminari 1 60 90 Drago Špoljarić puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Gorana Novaković puno radno vrijeme redovita profesorica, geodezija vježbe predavanja 1 seminari 1 vježbe 30 30 45 45 Boško Pribičević Almin Đapo puno radno vrijeme puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija docent, geodezija predavanja seminari 1 60 90 Mario Brkić puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Željko Hećimović vanjski suradnik docent, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Zdravko Kapović puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Đuro Barković puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Marko Džapo puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 43 vježbe Odabrana poglavlja fotogrametrije I i GIS‐a Određivanje oblika Zemlje Određivanje pomaka objekata hidrocentrale I I 6 6 6 150 Broj sati Broj norma sati Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Nastavnik Vrsta radnog odnosa Zvanje i znanstveno/umjetničko polje predavanja 1 60 90 Dubravko Gajski puno radno vrijeme docent, geodezija seminari vježbe predavanja seminari 1 60 90 Tomislav Bašić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe 150 predavanja 1 seminari 1 vježbe 30 30 45 45 Nevio Rožić Ivo Nazifovski puno radno vrijeme puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija 30 30 45 45 Nevio Rožić Ivan Razumović puno radno vrijeme puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija 150 Optimiranje geodetskih mreža I 6 150 predavanja 1 seminari 1 vježbe predavanja Praktična kartografija I 6 150 seminari 1 60 90 Vesna Poslončec‐Petrić puno radno vrijeme vježbe predavanja 1 seminari 1 vježbe 30 30 45 45 Damir Medak Ivan Medved puno radno vrijeme puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija predavanja Programiranje u geoinformacijskim sustavima Razvoj prostora Satelitsko pozicioniranje I I I 6 6 6 150 150 150 seminari 1 60 90 Siniša Mastelić‐Ivić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Željko Bačić vanjski suradnik izvanredni profesor, geodezija vježbe 44 Broj sati predavanja Upravljanje zemljišnim informacijama Utjecaj atmosferskih uvjeta mjerenja na optičku funkciju dalekozora teodolita ** I I 6 150 6 150 Broj norma sati Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Vrsta radnog odnosa Zvanje i znanstveno/umjetničko polje Nastavnik seminari 1 60 90 Miodrag Roić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe predavanja seminari vježbe ** predmet se nije predavao u ak. god. Fotogrametrija i GIS O 3 75 Konceptualno modeliranje prostornih podataka O O 3 3 Zvanje i znanstveno/umjetničko polje predavanja 1 15 45 Dubravko Gajski puno radno vrijeme docent, geodezija vježbe predavanja 1 15 45 Dubravko Gajski puno radno vrijeme docent, geodezija seminari vježbe seminari 1 1 1 6 3 6 18 9 18 Miljenko Lapaine Nada Vučetić Dražen Tutić puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija izvanredna prof., geodezija docent, geodezija vježbe 75 75 Vrsta radnog odnosa Nastavnik seminari predavanja GIS i kartografija Broj norma sati 75 Broj sati 3 Broj grupa O Vrsta nastave Radno opterećenje studenta GIS ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij ‐ Geodezija i geoinformatika – Tema: Geoinformacijski sustavi ‐ praktične primjene predavanja 1 15 45 Damir Medak puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari vježbe 45 Fotogrametrija i GIS GIS i kartografija Konceptualno modeliranje prostornih podataka Fotogrametrija i GIS ** GIS i kartografija Konceptualno modeliranje prostornih podataka Interpretacija snimaka daljinskih istraživanja ** Osnove daljinskih istraživanja u zaštiti i spašavanju Digitalni modeli reljefa I I I I I I I I I 9 9 9 9 9 9 3 3 3 225 225 225 225 225 225 75 75 75 Vrsta radnog odnosa Nastavnik Zvanje i znanstveno/umjetničko polje predavanja seminari 1 60 90 Dubravko Gajski puno radno vrijeme docent, geodezija vježbe predavanja vježbe 1 1 1 30 30 30 45 45 45 Miljenko Lapaine Nada Vučetić Dražen Tutić puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija izvanredna profesorica, geodezija docent, geodezija predavanja seminari 1 60 90 Damir Medak puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe predavanja seminari vježbe predavanja seminari seminari Broj norma sati Broj sati Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. vježbe 1 60 60 Dražen Tutić puno radno vrijeme docent, geodezija predavanja seminari vježbe 1 60 60 Damir Medak puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija predavanja seminari vježbe predavanja 1 15 45 Milan Bajić vanjski suradnik redoviti profesor, geodezija seminari vježbe predavanja 1 15 45 Dubravko Gajski puno radno vrijeme docent, geodezija 46 seminari STOKIS ** Izrada WEB‐karata Programiranje u geoinformacijskim sustavima Normizacija geoinformacija ** Generalizacija geoprostornih podataka ** Rukovanje geoinformacijama ** Projektiranje i održavanje geoinformacijskih sustava Daljinska istraživanja u zaštiti i spašavanju ** I I I I I I I I 3 3 3 3 3 9 9 9 75 75 75 75 75 225 225 225 Broj norma sati Broj sati Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Vrsta radnog odnosa Nastavnik Zvanje i znanstveno/umjetničko polje vježbe predavanja seminari vježbe predavanja 1 15 45 Robert Župan puno radno vrijeme docent, geodezija seminari vježbe predavanja 1 15 45 Damir Medak puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija seminari vježbe predavanja seminari vježbe predavanja seminari vježbe predavanja seminari vježbe predavanja seminari vježbe 1 60 60 Boško Pribičević puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija predavanja seminari vježbe ** predmet se nije predavao u ak. god. 47 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. O 10 250 10 250 puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija redoviti profesor, geodezija docentica, geodezija docent, geodezija redoviti profesor, geodezija redoviti profesor, geodezija redoviti profesor, geodezija redoviti profesor, geodezija redoviti profesor, geodezija redoviti profesor, geodezija redoviti profesor, geodezija redoviti profesor, geodezija predavanja seminari 1 60 90 Đuro Barković puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Boško Pribičević puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija seminari seminari predavanja Razvoj znanstvenog mjeriteljskog laboratorija za geodetske instrumente Suvremene geodetske ultrazvučne metode u održivom razvoju krških područja Geodetsko upravljanje i praćenje velikih građevinskih objekata Geopotencijal i geodinamika Jadrana O I I I I 10 10 10 10 10 250 250 250 250 250 Broj norma sati Miljenko Lapaine Boško Pribičević Ivka Kljajić Almin Đapo Tomislav Bašić Nevio Rožić Tomislav Bašić Nevio Rožić Damir Medak Miodrag Roić Damir Medak Miodrag Roić vježbe Formalne metode u geoinformatici Broj sati vježbe 90 90 45 45 90 90 45 45 90 90 45 45 predavanja O Zvanje i znanstveno/umjetničko polje 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 vježbe Matematičko‐statističke metode u geodeziji Vrsta radnog odnosa Nastavnik 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 predavanja Metode znanstvenog rada Broj grupa Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ‐ Geodezija i geoinformatika seminari vježbe predavanja seminari 1 60 90 Zdravko Kapović puno radno vrijeme izvanredni profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Tomislav Bašić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe 48 predavanja Geoinformatika i geomatičko inženjerstvo u zaštiti okoliša Kartografija Jadrana Visinska kinematika i dinamika kontinentalne Hrvatske Semantic enrichment of 3D city models for sustainable urban development I I I I 10 10 10 10 250 250 250 250 Broj sati Broj grupa Broj norma sati Vrsta nastave Radno opterećenje studenta ECTS Naziv kolegija Obvezni/ izborni Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Vrsta radnog odnosa Nastavnik Zvanje i znanstveno/umjetničko polje seminari 1 60 90 Damir Medak puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Miljenko Lapaine puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Nevio Rožić puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe predavanja seminari 1 60 90 Damir Medak puno radno vrijeme redoviti profesor, geodezija vježbe 49 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 2.2. Dinamika izvođenja kolegija (Za svaki studijski program priložite red predavanja na temelju izvedbenog plana (za posljednje tri akademske godine) Redovi predavanja i satnica dani su u sljedećim prilozima: Prilog 9: Red predavanja u ak. god. 2008/09. Prilog 10: Red predavanja u ak. god. 2009/10. Prilog 11: Red predavanja u ak. god. 2010/11. Prilog 12: Satnica u ak. god. 2008/09. Prilog 13: Satnica u ak. god. 2009/10. Prilog 14: Satnica u ak. god. 2010/11. 50 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 2.3. Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine* (Za preddiplomske i integrirane studijske programe navedite podatke za prvu studijsku godinu u posljednje tri akademske godine) Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike Redovni studenti Izvanredni studenti (ako ih ima) Godina Prijavljeni Prvi izbor Drugi izbor Upisani u prvu godinu studija (2011/12.) 1400 179 180 84 / / / / 48 4,319 36 4,620 2010/11. 1526 260 157 102 / / / / 62 4,477 40 4,582 2009/10. 341 341 / 122 / / / / 79 4,653 43 4,612 2008/09. 285 285 / 125 / / / / 68 4,596 57 4,394 Gimnazija Strukovna šk. Upisna kvota Prijav‐ ljeni Upi‐ sani Upisna kvota Broj Prosj. ocjena Broj Prosj. ocjena *U slučaju da izvodite stručne studije, navedite podatke i za njih. (Za diplomske i poslijediplomske programe navedite podatke za prvu studijsku godinu u posljednje tri akademske godine) Diplomski studij geodezije i geoinformatike Redovni studenti Izvanredni studenti (ako ima) Upisna kvota Godina Prijavljeni Upisani (2011/12.) 94 83 2010/11. 80 2009/10. 2008/09. Upisna kvota Broj studenata koji dolaze s drugog visokog učilišta Prosječna ocjena Prijavljeni Upisani 80 / / / 2 3,510 80 80 / / / 15 3,469 101 101 100 / / / 4 3,493 42 42 80 / / / 1 3,888 51 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Poslijediplomski specijalistički studij geodezije i geoinformatike Redovni student Izvanredni studenti (ako ima) Upisna kvota Godina Prijavljeni Upisani 2010/11. 13 13 2009/10. 0 2008/09. 0 Upisna kvota Broj studenata koji dolaze s drugog visokog učilišta Prosječna ocjena Prijavljeni Upisani / / / 2 3,79 0 / / / 0 / / / Poslijediplomski doktorski studij geodezije i geoinformatike Redovni studenti Izvanredni studenti (ako ima) Upisna kvota Godina Prijavljeni Upisani 2010/11. 14 14 2009/10. 8 2008/09. 6 Upisna kvota Broj studenata koji dolaze s drugog visokog učilišta Prosječna ocjena Prijavljeni Upisani / / / 1 3,96 8 / / / 0 3,88 6 / / / 0 3,72 52 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 2.4. Prolaznost na studijskom programu Naziv studijskog programa Geodezija i geoinformatika – preddiplomski sveučilišni studij Geodezija i geoinformatika – diplomski sveučilišni studij * Geodezija i geoinformatika – poslijediplomski doktorski studij* Geodezija i geoinformatika – preddiplomski sveučilišni studij Geodezija i geoinformatika – diplomski sveučilišni studij * Geodezija i geoinformatika – poslijediplomski doktorski studij* Geodezija i geoinformatika – preddiplomski sveučilišni studij Geodezija i geoinformatika – diplomski sveučilišni studij * Godina upisa 2005/06. 2006/07. 2007/08. Broj upisanih studenata Broj Broj Broj Broj studenata Broj studenata koji studenata studenata koji koji su ostvarili završenih / su ostvarili od koji su su ostvarili do više od 2/3 diplomi‐ 1/3 do 2/3 izgubili 1/3 mogućih mogućih ECTS ranih mogućih ECTS pravo ECTS bodova bodova studenata bodova studiranja Prosje‐ čna ocjena u studiju 195 15 28 43 109 86 3,119 113+(6) 0 31 9(1) 73(5) 0 3,961 4 0 0 0 0 0 143 16 15 31 81 59 3,265 87++(3) 9 27 8(1) 43(2) 0 4,102 1 0 0 0 0 0 125 23 9 29 64 36 3,418 60+++(6) 33 27(5) 0+++ 0+++ (1) 4,194 * Broj uključuje i studente koji nisu završili Preddiplomski studij na Geodetskom fakultetu, a pripadaju navedenoj generaciji ** Obična aritmetička sredina ocjena na ispitima samo onih studenata koji su u toj generaciji upisali Preddiplomski studij na Geodetskom fakultetu + 8 studenata je upisalo, ali nije završilo Preddiplomski studij na Geodetskom fakultetu, već su završili istovrijedan studij na drugom Sveučilištu i upisali se na Diplomski studij; 4 studenata je završilo Preddiplomski studij, ali nije upisalo Diplomski studij; (6 studenata je upisalo Diplomski studij, ali je završio drugi preddiplomski studij) ++ 12 studenata je upisalo, ali nije završilo Preddiplomski studij na Geodetskom fakultetu, već su završili istovrijedan studij na drugom Sveučilištu i upisali se na Diplomski studij, 6 studenta je završilo Preddiplomski studij, ali nije upisalo Diplomski studij, (3 studenata je upisalo Diplomski studij, ali je završio drugi preddiplomski studij) +++ 4 studenta je završilo Preddiplomski studij, ali nije upisalo Diplomski studij; (6 studenata je upisalo Diplomski studij, ali je završio drugi preddiplomski studij, od toga se 1 ispisao; generacija još nije mogla završiti Diplomski studij) 53 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 2.5. Provjera ishoda učenja (Navedite strukturu u načinu polaganja ispita na preddiplomskim, diplomskim (i integriranim preddiplomskim i diplomskim )* i poslijediplomskim specijalističkim studijskim programima visokog učilišta (broj predmeta u odnosu na ukupni broj, izraženo u postotcima). Po potrebi unesite komentar u tablice.) Naziv studijskog programa Geodezija i geoinformatika – preddiplomski sveučilišni studij * Geodezija i geoinformatika – diplomski sveučilišni studij * Geodezija i geoinformatika – poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij Samo završni ispit Seminarski Samo Kolokvij/ Seminarski Praktični Drugi kolokvij/ zadaća i rad i završni Završni Završni Pisani i usmeni Praktični rad i rad oblici rad ispit pisani ispit usmeni ispit završni ispit završni ispit zadaće završni ispit ‐ ‐ 5% ‐ 29% 49% ‐ 5% 20% 9% ‐ ‐ 21% ‐ 14% 24% 29% 16% 1% ‐ ‐ ‐ 57% ‐ ‐ ‐ 19% ‐ 24% ‐ *U slučaju da izvodite stručne studije, navedite podatke i za njih. *Na nekim predmetima provjere se izvode na način da su u tablici iskazane na dva mjesta, npr. postoje predmeti na kojima se ishodi provjeravaju kroz kolokvije, seminarski rad i završni ispit ili u nekoj drugoj kombinaciji. Zbog toga je moguće da suma retka bude nešto veća od 100% s obzirom na zadani način iskazivanja odnosa. Provjere u obliku pisanog i usmenog završnog ispita obavljaju se za one studente koji ne uspiju ostvariti ocjenu iz dijela ili cijelog ispita putem kontinuiranih oblika provjera ishoda (kolokvija). Ta brojka odgovara zbroju dvaju stupaca s kolokvijima kao načinom provjere ishoda učenja i nije posebno iskazana u tablici Tablica 2.6. Navedite broj znanstvenih radova u znanstvenim časopisima koje objavljuju doktorandi prilikom izrade doktorske disertacije. Naziv doktorskog studija (smjerovi) Poslijediplomski doktorski studij geodezije i geoinformatike Broj obranjenih doktorskih disertacija u posljednjih 5 godina Broj objavljenih radova potreban za pristup obrani disertacije Broj objavljenih radova doktoranada u inozemnim znanstvenim časopisima koji su relevantni za izbor u znanstvena zvanja Broj objavljenih radova doktoranada u domaćim znanstvenim časopisima koji su relevantni za izbor u znanstvena zvanja 15 1 17 44 54 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 2.8. Internetske stranice Naziv studijskog programa Broj predmeta za koje postoje posebne web‐ stranice Za predmete kod kojih postoji posebna web‐stranica, ona uključuje sljedeće elemente (navesti u svakoj koloni broj web‐stranica koje uključuju taj element) Objavljivanje Objavljivanje Pomoćni nastavni Mogućnost Ciljevi i sadržaj Zadaci iz termina pismenih rezultata materijal (tekst interaktivne predmeta te prethodni i usmenih ispita i kolokvija i predavanja, power‐point komunikacije popis h ispitnih termina pismenih ispita prezentacija, crteži, slike, nastavnika i literature rokova konzultacija za studente video zapisi, itd.) studenata Geodezija i geoinformatika – preddiplomski sveučilišni studij 55 51* 44 (55)** 44 (55)** 8 46 55 (55 predmeta) Geodezija i geoinformatika – diplomski sveučilišni studij 81 68* 41 (81)** 29 (81)** 1 43 81 (81 predmet) Geodezija i geoinformatika – poslijediplomski sveučilišni 4 0 0 0 0 4 4 specijalistički studij (22 predmeta) Geodezija i geoinformatika – poslijediplomski doktorski studij 8 1 1 1 1 1 8 (10 predmeta) Napomena. Svi navedeni studijski programi imaju web‐stranice na sustavu e‐učenja Geodetskog fakulteta (http://e‐ucenje.geof.unizg.hr). Razina primjene razlikuje se po pojedinim predmetima. * Ciljevi i sadržaj svih predmeta na Preddiplomskom i Diplomskom studiju s popisom literature objavljuju se na webu fakulteta i webu Informacijskog sustava visokih učilišta (http://www.isvu.hr/javno/hr/vu7/index.shtml) i povezani su s popisom predmeta na e‐učenju. ** Svi ispiti na Preddiplomskom i Diplomskom studiju vode se putem Informacijskog sustava visokih učilišta te se studenti obavještavaju o terminima i rezultatima putem Studomata i/ili putem Oglasne ploče na sustavu e‐učenja. Ovdje je iskazan samo broj onih predmeta koji imaju posebno istaknute podatke unutar web‐stranica predmeta. 55 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 2.9. Programi cjeloživotnog obrazovanja (do 60 ECTS‐a) Programi cjeloživotnog obrazovanja Trajanje Akreditiran (da/ne) i od strane koje institucije Poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij 2 semestra geodezije i geoinformatike ‐ ciklus Geoinformacijski sustavi ‐ praktične primjene* Jednogodišnji plan i program stručnog od 11. 11. 2011. do 23. 03. 2012. usavršavanja za 2011/12. god. ** * Izvedba u ak. god. 2010/11. i 2011/12. ** 14 ponuđenih predavanja/radionica u razdoblju od 11. 11. 2011. do 23. 03. 2012. 56 Da, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje Da, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije i Državna geodetska uprava ECTS (ako se dodjeljuju) 60 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 3. Studenti a) Izrazite mišljenje o kvaliteti i strukturi prijavljenih i upisanih studenata (brojčani podaci u tablici 2.3.) na preddiplomske, diplomske i integrirane preddiplomske i diplomske studijske programe te stručne (ako ih održavate). Na temelju dosadašnjeg iskustva prosudite koliko su homogena i dostatna njihova predznanja. Uspjeh koji su studenti ostvarili tijekom srednjoškolskog obrazovanja podjednak je za obje skupine, gimnazije i strukovne škole te je općenito visok (prosjek ocjena između 4,3 i 4,7). To upućuje da su kandidati prema uspjehu u srednjoj školi kvalitetni. Prolaznost i uspjeh studenata na ispitima razlikuje se između onih studenata koji su završili gimnaziju (prolaznost oko 70%, srednja ocjena oko 3,7) i onih studenata koji su završili strukovne škole (prolaznost oko 60%, srednja ocjena oko 3,3). Kandidati koji završavaju strukovne škole imaju bolji uspjeh u srednjoj školi nego kandidati iz gimnazija, dok je prije državne mature taj uspjeh bio podjednak ili malo lošiji. Za upis u ak. god. 2012/13. traži se viša razina na državnoj maturi i iz hrvatskog jezika uz dosadašnji uvjet više razine iz matematike. Prolaznost na preddiplomskom studiju još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini, a razlog tome djelomično vidimo i u kvaliteti upisanih kandidata. Kvaliteta i uspjeh kandidata na diplomskom studiju je zadovoljavajuća. Prve generacije na diplomskim programima sastojale su se od najuspješnijih studenata preddiplomskog studija te takvi studenti nisu imali poteškoća u savladavanju programa i završetku studija. Pri tome se odnos studenata koji su završili gimnaziju i strukovne škole ne mijenja značajnije i sličan je odnosu prilikom upisa na preddiplomski studij. Uočava se razlika u uspjehu između dva usmjerenja, pri čemu je prosječna ocjena na usmjerenju Geodezija 3,874, a na usmjerenju Geoinformatika 4,321. Ova značajna razlika između uspjeha na usmjerenjima indikator je da je potrebna revizija tih studijskih programa. Prolaznost na ispitima je podjednaka za oba usmjerenja. 57 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. b) Komentirajte podatke o prolaznosti (brojčani podaci u tablici 2.4.) na studijskom programu s osvrtom na upisnu kvotu, motiviranost studenata i organizaciju nastave. Za komentar prolaznosti osim tablice 2.4. poslužit će i sljedeća tablica: Broj završenih i diplomiranih studenata i trajanje studija Završili Generacija Upisano /diplomirali u roku Završili /diplomirali godinu duže od roka Završili /diplomirali dvije godine duže od roka Nisu završili /diplomirali unutar jedne i pol duljine studija Šifra studija Trajanje studija 71 3 2005 195 39 46 23 87 71 3 2006 143 52 18 11 62 71 3 2007 125 27 37 0 61 71 3 2008 125 39 / / 86 588 157 101 34 296 Ukupno preddiplomski 731 2 2008 30 13 16 / 1 731 2 2009 47 34 3 / 10 732 2 2008 12 5 6 / 1 732 2 2009 54 49 1 / 4 143 101 26 0 16 Ukupno diplomski 71 – Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike 731 – Diplomski studij geodezije i geoinformatike, usmjerenje Geodezija 732 – Diplomski studij geodezije i geoinformatike, usmjerenje Geoinformatika Prolaznost na preddiplomskom studiju je vrlo slična prolaznosti na tehničkim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu i iznosi 50% (tablica 2.4). Poteškoće se uočavaju na matematičkim predmetima i predmetima koji u većoj mjeri uključuju matematiku. Iako su rezultati na državnoj maturi iz matematike zadovoljavajući određeni broj studenata još uvijek ima problema sa savladavanjem takvih sadržaja. Problem vjerojatno djelomično leži i u srednjoškolskom obrazovanju, odnosno nedovoljnim pripremama učenika za samostalni i kritički pristup učenju. Prolaznost studenata upisanih putem uspjeha na državnoj maturi nije značajno različita od prolaznosti studenata upisanih putem klasifikacijskih ispita koji su se obavljali ranijih godina. Na diplomskom studiju prolaznost je visoka (80‐90%) i u korelaciji je s uspjehom na višim godinama dodiplomskog sveučilišnog studija. Treba istaknuti da prosječno trajanje studija na preddiplomskom studiju još uvijek nije zadovoljavajuće te da prolaznost nije ujednačena između preddiplomskih i diplomskih studija. Gledamo li upisnu kvotu uočava se da veća upisna kvota ne osigurava veći broj završenih/ diplomiranih studenata što ukazuje na primarnu važnost upisnih kriterija, a ne broja upisanih studenata. Preveliki broj studenata u prvim generacijama prouzročio je i otežane uvjete izvođenje nastave što je u određenoj mjeri utjecalo i na uspjeh studenata. Treba napomenuti da je povećani broj studenata bio uvjetovan i vanjskim čimbenicima, tj. državnom politikom pri čemu se događalo da gotovo 1/3 studenata bude upisana po posebnim kriterijima iznad kvote koju ju predložio fakultet. 58 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. c) Navedite način na koji obavještavate buduće studente o vašem visokom učilištu i studijskim programima koje nudite (kvalifikacija, kompetencije, mogućnost daljnjeg obrazovanja i zapošljavanja) – informacijski paketi, internetske stranice, brošure, letci i slično. Sveučilište u Zagrebu godišnje organizira Smotru sveučilišta koja predstavlja središnji događaj na kojemu se najšira javnost informira o studijima. Geodetski fakultet redovito i uspješno sudjeluje na smotrama Sveučilišta, ali i na drugim smotrama. Za te prilike izrađuju se posebni letci (prilog) sa svim potrebnim informacijama koje se odnose na kvalifikacije, kompetencije, mogućnosti daljnjeg obrazovanja i zapošljavanja. Osim takvog informiranja u sklopu smotre priređuju se javne tribine i video prezentacije te prezentacije mjernih tehnologija. U radu smotre sudjeluju studenti koji zainteresiranim učenicima iz prve ruke prenose vlastita iskustva, ali i nastavnici koji su spremni dati odgovore na sva ostala pitanja. Fakultet redovito sudjeluje na Festivalu znanosti na kojemu se djeci i učenicima svih razina na popularan način približava geodezija i astronomija. Fakultet je redovito izdavao brošuru s uputama za upis (prilog). Ona se više ne priprema zbog toga što su upisi organizirani na nacionalnoj razini. Upisanim studentima I. godine preddiplomskog studija fakultet redovito priprema i dijeli brošuru Vodič za studente I. godine u kojoj se nalaze sve informacije potrebne za uspješan boravak u Zagrebu i na Fakultetu, te za uspješan završetak studija (prilog). Internetske stranice sadrže sve informacije i obavijesti vezane uz događaje na fakultetu, a planira se njihovo osuvremenjivanje i prilagodba novim tehnologijama i načinima prezentacije sadržaja. d) Opišite razloge kojima ste se vodili prilikom provjere ishoda učenja studenata (tablica 2.5.). Navedite mjere kojima se osigurava nepristranost i objektivnost na ispitima. Uvođenjem studija u skladu s Bolonjskim procesom značajno je izmijenjen način provjere ishoda učenja u odnosu na dotadašnje studije na kojima su prevladavali oblici projektnih zadaća i završnih ispita. Težište je stavljeno na kontinuirano praćenje ishoda učenja međuispitima, kolokvijima i samostalanim radom kroz zadaće, seminare i praktičan rad. Razlozi takve promjene su ciljevi više prolaznosti i kvalitetnijeg usvajanja znanja. Danas kada su promjene pogotovo u tehnološkom smislu vrlo izražene, klasični oblici nastave u kojem je student prepušten sebi i dostupnoj literaturi, nije adekvatan i samo iznimno može polučiti dobre rezultate. Pravilnikom o studiranju na preddiplomskom i diplomskom studiju propisano je da prilikom kontinuirane provjere znanja moraju postojati minimalno 2 i maksimalno 4 kolokvija. Na preddiplomskom studiju 95% provjera ishoda učenja uključuje oblike koji nisu klasični završni pisani i usmeni ispit. Na diplomskom studiju taj je postotak također vrlo visok, ali nešto manji i iznosi 79%. Određeni dio provjera znanja provodi se putem e‐učenja, ali u ovom trenutku ne postoje analize koje bi ocijenile prednosti odnosno nedostatke takvih načina provjera. Pravilnikom o studiranju propisano je da su ispiti javni, svi rezultati ispita su studentu dostupni u terminima pokazivanja zadaća, student može uložiti žalbu na ocjenu i tražiti ponovno ocjenjivanje koje provodi povjerenstvo u kojemu ne mora biti predmetni nastavnik. Detaljni opis provjera ishoda učenja je od ak. god. 2011/12. javno dostupan za većinu predmeta što studentima omogućuje pravovremeni uvid u provjere obavljanja obveza i sustave ocjenjivanja. 59 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. e) Navedite mišljenja studenata o odnosima studenata i nastavnika izražena putem provedenih anketa i eventualno na druge načine i komentirajte eventualne probleme i postupke u njihovu rješavanju kao i način informiranja studenata o poduzetim mjerama. Odnosi studenata i nastavnika planirano se ocjenjuju godišnjim anketama na razini Sveučilišta. Međutim, ak. godine 2010/11. anketa preko Studomata (ISVU‐a) nije bila omogućena što podaci u ISVU‐u nisu bili pripremljeni (nastavnici i suradnici nisu pridijeljeni odgovarajućim predmetima). Iz tog razloga studenti nisu imali pristup anketi. Ak. god. 2008/09. i 2009/10. manji dio studenata je ispunio anketu, zbog čega je relevantnost rezultata upitna. Analogna anketa Sveučilišta u Zagrebu provedena je u ak. god. 2009/10. i 2010/11., za one nastavnike koji su to tražili zbog reizbora i napredovanja. Ak. godine 2010/11. uredništvo studentskog časopisa Ekscentar je, u suradnji sa Studentskim zborom Geodetskog fakulteta, pokušalo provesti anketu općeg zadovoljstva studiranja na Geodetskom fakulteta te zadovoljstva studenata kolegijima odslušanim u prethodnoj akademskoj godini. Anketa je u cijelosti pripremljena, ali se nakon završnih konzultacija od nje privremeno odustalo. U ak. god. 2005/06. Uredništvo studentskog časopisa Ekscentar provelo je anketu među prvom generacijom studenata Bolonjskog procesa. Problem provođenja anketa prisutan je na razini Sveučilišta, uočeno je da elektronske ankete ne daju dobar odaziv, postoji bojazan kod studenata vezana uz anonimnost, te se u posljednje dvije ak. god. provode klasične ankete u vrijeme nastave. U cjelini percepcija odnosa studenata i nastavnika je dobra. f) Iznesite vaše mišljenje o problemu smještaja i prehrane vaših studenata. Ako postoji, navedite i komentirajte vašu organizaciju izvannastavnih aktivnosti za studente (tečajevi, sport, rekreacija i ostalo). Komentirajte stanje studentskog standarda koji se nudi na vašem visokom učilištu (prema podacima u tablici 3.1) i procijenite stupanj korištenja. Ako niste zadovoljni postojećim stanjem, identificirajte razloge i predložite moguća rješenja. Uvjeti smještaja studenata Geodetskog fakulteta istovjetni su uvjetima svih studenata Sveučilišta u Zagrebu. Dio studenata smješten je u studentskim domovima, a dio u iznajmljenim ili vlastitim stambenim prostorima. Studenti smatraju da je osobito u studentskoj menzi „Odeon“ (menza Kačićevoj 26) moguće znatno poboljšati kvalitetu prehrane i usluge (povećanje porcija, smanjenje cijena, smanjenje redova itd.). Izvannastavne aktivnosti povezane su prije svega za sportske sekcije koje djeluju unutar Studentskog zbora. Sportske sekcije koje djeluju na Fakultetu su: veslanje, nogomet, košarka, rukomet, vaterpolo, kros i ostali individualni sportovi. U protekle tri godine u suradnji s Fakultetom i Studentskim zborom organiziralo se i prvenstvo u nogometu. Osim toga, na Fakultetu aktivno djeluje i sekcija Ekscentar, koja uređuje i tiska stručno‐studentski časopis. Uz to, Studentski zbor godišnje 1‐2 puta organizira sastanke na kojima studenti mogu izložiti svoje probleme, kao i predložiti nove ideje i želje vezane za studentske aktivnosti. 60 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Od izvannastavnih aktivnosti studenata izdvajaju se sudjelovanja na skupovima i konferencijama u organizaciji geodetskih institucija (Državna geodetska uprava, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, Hrvatsko geodetsko društvo itd.) te Međunarodnim susretima studenata geodezije (IGSM) i Regionalnim susretima studenata geodezije (RGSM). Jedan dio studenata je izvan nastave angažiran na terenskom i stručnom radu s profesorima i asistentima na stručnim i znanstvenim projektima. Geodetski fakultet osim knjižnice i čitaonice studentima ne omogućuje poseban prostor namijenjen učenju. Zauzetost računaonica redovitom nastavom je vrlo visoka i studenti nemaju u dovoljnoj mjeri na raspolaganju prostorne, vremenske i računalne resurse za samostalan rad i izradu zadaća te pripremu za ispite. Razlog takvom stanju je relativno mali raspoloživ prostor, međutim poboljšanja su moguća boljim pristupom u organizaciji satnice i boljom i brojnijom računalnom opremom. Poželjno bi bilo osigurati jednu manju računaonicu koja bi bila uvijek na raspolaganju studentima isključivo za njihov samostalni rad, eventulano uz pomoć demonstratora. Studentski zbor ima na raspolaganju posebne prostorije za svoj rad (tablica 3.1). Opseg aktivnosti na tjelesnoj kulturi je širok. g) Navedite eventualne posebne mjere koje je vaše visoko učilište uvelo kako bi motiviralo studente na veće zalaganje i učenje (nagrade, priznanja i ostalo) i komentirajte učinak tih mjera. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu donio je 27. 05. 2004. godine Pravilnik o nagrađivanju studenata. Pravilnikom se propisuje svrha nagrađivanja, vrsta nagrada te uvjeti i postupci nagrađivanja studenata fakulteta. Prva svrha nagrađivanja je poticanje rada i zalaganja studenata u svladavanju nastavnog gradiva i postizanje boljeg uspjeha u nastavi, a ostvaruje se dodjelom Nagrade fakulteta odličnim studentima. Druga svrha nagrađivanja je poticanje znanstvenog i kreativnog rada, a ostvaruje se dodjelom Nagrade dekana za najbolje pisane radove. Broj podijeljenih Nagrada fakulteta i Nagrada dekana Ak. god. Nagrada fakulteta Nagrada dekana 2003/04 4 1 rad (1 autor) 2004/05 6 1 rad (1 autor) 2006/07 5 1 rad (1 autor) 2007/08 9 6 radova (9 autora) 2008/09 5 1 rad (3 autora) 2009/10 5 2 rada (3 autora) 2010/11 5 5 radova (9 autora) Osim nagrada fakulteta, studenti se redovitim obavješćivanjem i mentorskim radom potiču na sudjelovanje na natječaju za dodjelu Rektorove nagrade. Fakultet pomaže različite studentske aktivnosti, a među njima posebno se ističe studentski list i studentski susreti za koje su naši studenti nagrađivani posebnim Rektorovim nagradama. 61 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Broj dobitnika Rektorove nagrade 2003/04 2004/05 2005/06 Broj nagrada 1 / / Broj autora 2 2006/07 2+1 2+6 2007/08 2008/09 / 1 2 2009/10 1+1 1+8 2010/11 2 4 Ak. god. Napomena Posebna Rektorova nagrada za projekt Ekscentar, list studenata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Posebna Rektorova nagrada za projekt IGSM (International Geodetic Students Meeting) 2010. u Zagrebu Dekanova i Rektorova nagrada boduju se prilikom upisa na Diplomski studij geodezije i geoinformatike što je dodatni poticaj studentima preddiplomskog studija da se uključe u znanstveni i kreativni rad na fakultetu. Fakultet financijski pomaže sudjelovanje studenata na znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu i to onim studentima koji su autori ili koautori radova. Prema Pravilniku o studiranju od 26. 06. 2010. studentima koji u roku završe studij (preddiplomski u 3 godine, a diplomski u 2 godine) na završnoj svjedodžbi/diplomi naznačuje se pohvala iz latinske klasifikacije pohvala: prvostupnik/magistar s najvećom pohvalom (SUMMA CUM LAUDE baccalaureus/magister) studentu s prosječnom ocjenom najmanje 4,5 prvostupnik/magistar s velikom pohvalom (MAGNA CUM LAUDE baccalaureus/magister) studentu s prosječnom ocjenom najmanje 4,0 prvostupnik/magistar s pohvalom (CUM LAUDE baccalaureus/magister) bez obzira na prosječnu ocjenu. U ak. god. 2011/12. započeta je revizija Pravilnika o nagrađivanju i uvjetima za upis na Diplomski studij. Pravilnik o nagrađivanju će se jasnije definirati u dijelu o provedbi postupka nagrađivanja, a razmotrit će se i mogućnost uvođenja Nagrade za posebna postignuća. Kod uvjeta za upis na Diplomski studij razmotrit će se težina odnosno postotak bodova koji se ostvaruje putem navedenih nagrada. Navedene mjere pozitivno utječu na zalaganje studenata te je interes studenata u dovoljnoj mjeri izražen. Izmjenama pravilnika nastojat će se unaprijediti kvaliteta nagrađivanih studentskih zalaganja (pisanje radova i sudjelovanje na skupovima). Interes za pisanje radova za Dekanovu i Rektorovu nagradu izrazito je manji kod studenata na diplomskom studiju. Iz toga proizlazi da je najveća motivacija upis na diplomski studij, a novčana nagrada i dodatno postignuće koje se ostvaruje na takav način nisu dovoljno motivirajući za studente diplomskog studija. Mogući razlog leži u činjenici da se takva postignuća ne prepoznaju dovoljno niti kod poslodavaca, ali niti kod studenata. 62 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. h) Navedite koje oblike podrške studentima pruža visoko učilište (mentorstva, savjetovanje u karijeri, pomoć pri učenju, pomoć studentima s posebnim potrebama i međunarodnim studentima, pravna i financijska podrška i slično). Fakultet potiče i podržava samostalan rad studenata kroz sve oblike nastavnog procesa. Ta se podrška očituje kroz financijsku pomoć posebnim studentskim aktivnostima, kroz mentorski rad i uključivanjem studenata u rad na stručnim i znanstvenim projektima. Ključan element pri tome je studentska motivacija. Nastavnici su zainteresirani za individualan rad sa studentima, a studenti to prepoznaju i nemaju poteškoća pri pronalaženju nastavničke podrške u njihovim aktivnostima. Savjetovanje u karijeri očituje se kroz pomoć pri pronalaženju drugih studijskih programa i međunarodnih razmjena za koje se studenti zainteresirani, te pomoć i savjetovanje prilikom zapošljavanja. Tvrtke povremeno oglašavaju na fakultetu potrebe za zapošljavanjem ili stipendiranjem studenata. Savjetodavnu ulogu uglavnom obavlja prodekan za nastavu i studente, ali i drugi nastavnici koji raspolažu informacijama. i) Priložite propise o zaštiti studentskih prava (procedure za rješavanje žalbi, studentski pravobranitelj i ostalo). Prilozi: Pravilnik o studiranju na preddiplomskom i diplomskom studiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Prilog 6), Kodeks ponašanja studenata (Prilog 3), Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata (Prilog 2) Studentska prava prvenstveno se štite putem Zakona o visokom obrazovanju, Statutom Sveučilišta i fakulteta, te posebno Pravilnicima o studiranju na preddiplomskom i diplomskom studiju Sveučilišta i fakulteta. U Pravilniku o studiranju Geodetskog fakulteta (Prilog 6) definiran je čitav niz mehanizama koji osiguravaju zaštitu studentskih prava, od upisa na studij, prijelaza s drugih studija, napredovanja kroz studij i polaganja ispita. Procedure za rješavanje žalbi su usklađene s upravnim postupkom u Republici Hrvatskoj. Ovisno o vrsti predmeta, Fakultet izdaje prvostupanjska rješenja koja donosi dekan, a u slučaju žalbe drugostupanjsko rješenje se donosi na Fakultetskom vijeću. Za neke predmete prvostupanjsko rješenje donosi Fakultetsko vijeće (npr. priznavanje ispita). Student koji nije zadovoljan ni takvim rješenjem može predmet dalje uputiti na Sveučilišna tijela ili sudbena tijela RH. Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, (NN 71/07) predviđena je institucija studentskog pravobranitelja. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu imenuje studentskog pravobranitelja, međutim na razini Studentskog zbora Geodetskog fakulteta usprkos inicijativama Studentskog zbora za imenovanjima studentskih pravobranitelja to još nije ostvareno. j) Navedite na koji način pratite završene studente (alumni) i prikupljate informacije o njihovoj zaposlenosti kao i druge značajne podatke za unapređenje studijskih programa. Iako ne postoji sistematizirani pristup za praćenje završenih studenata, podaci o zaposlenosti se redovito prikupljaju i o njima se informira na tijelima fakulteta i javnim skupovima. Do prije nekoliko godina gotovi svi završeni studenti su s lakoćom nalazili posao i uglavnom nije bilo nezaposlenih geodetskih inženjera. Protekle godine evidentan je porast nezaposlenosti, a uvjetovan je vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Podaci se prikupljaju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ali određene informacije dobivaju se i iz Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Hrvatske udruge poslodavaca te drugih značajnih gospodarskih subjekata u području geodezije i geoinformatike. 63 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Svi studenti koji završe studij ispunjavaju završnu anketu kojom ocjenjuju cijeli studij. Na temelju tih podataka provode se i određene promjene, a najznačajnija se odnosi na način i kvalitetu izvođenja stručne prakse za koju su studenti ocijenili da je najslabiji element preddiplomskog studija. U određenoj mjeri završeni studenti smatraju da na Fakultetu ne dobivaju dovoljno vještina koja mogu neposredno primijeniti u praksi. k) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. Postojeće stanje je u određenoj mjeri zadovoljavajuće, međutim s obzirom na dinamičnost koja je prisutna u struci na svjetskoj razini, stalnim mjerama se nastoji unaprijediti kvaliteta studenata i kvaliteta studijskih programa. Geodetski fakultet je od početka postavio ispravne kriterije za upis na preddiplomski studij u smislu zahtijevanja polaganja više razine matematike na državnoj maturi. Sveučilište je tek ove godine pokrenulo inicijativu da se takav kriterij postavi na svim tehničkim fakultetima. Za sljedeću ak. god. Geodetski fakultet je propisao i višu razinu za hrvatski jezik čime ponovo prednjači u skupini tehničkih fakulteta. S obzirom na to da se na diplomskim studijima počeo pojavljivati veći broj kandidata od upisne kvote, kriterijima za upis će se nastojati omogućiti povećanje kvalitete studenata na diplomskom studiju. Fakultet je mišljenja da je izbor pri upisu jedan od najvažnijih kriterija kojim se neposredno utječe na kvalitetu ukupnog nastavnog procesa i njegovih rezultata, te da se prvenstveno na takav način mogu ostvariti ciljevi povezani uz veću prolaznost i uspješan završetak studija. U programu rada uprave Fakulteta u narednom razdoblju predviđene su manje izmjene preddiplomskog studijskog programa i značajnije izmjene programa diplomskog studija. Tim izmjenama nastojat će se ispraviti postojeći nedostaci i u narednom razdoblju osigurati visoki interes za studij. Tablica 3.1. Studentski standard (Navedite podatke o sljedećim elementima studentskog standarda koji postoje na vašem visokom učilištu) Prostor za učenje Studentska menza (korištenje X‐ice) Drugi objekti prehrane Skriptarnica Kopiraona Mogućnosti studentskog smještaja Sportski objekti Prostorije za studentske udruge i kulturne aktivnosti Objekti za rekreaciju Površina (u m2) Broj sjedećih ili aktivnih mjesta * * 320 112 120 10 15 30 ‐‐‐‐‐‐‐ ‐‐‐‐‐‐‐ / / / / 15 10 / / * čitaonica, manje predavaonice i računalne učionice (ako se u njima ne odvija nastava) 64 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 3.2. Zapošljavanje završenih i diplomiranih studenata Naziv studijskog programa Geodezija i geoinformatika – preddiplomski sveučilišni studij Geodezija i geoinformatika – diplomski sveučilišni studij Geodezija i geoinformatika – poslijediplomski doktorski sveučilišni studij Geodezija i geoinformatika – poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij * Sveučilišni dodiplomski studij geodezije (inženjer geodezije, 2.5 godine)** Sveučilišni dodiplomski studij geodezije (diplomirani inženjer geodezije, 5 godina)*** Poslijediplomski znanstveni studij geodezije (magisterij znanosti)*** Poslijediplomski znanstveni studij geodezije (doktorat znanosti)*** * Izvodi se od ak. god. 2010/11. ** Prestao se izvoditi u ak .god. 2000/01. *** Izvodi se do 30. 09. 2012. 65 Broj završenih studenata u protekle 3 godine Broj nezaposlenih prema statistici Zavoda za zapošljavanje 254 4 123 38 8 0 0 0 0 16 195 54 5 0 8 0 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 4. Nastavnici a) Osvrnite se na strukturu nastavnika i suradnika koja je iskazana u tablici 4.1. Ocijenite dobre i loše strane u omjerima broja stalno zaposlenih na vašem visokom učilištu i vanjskih suradnika. Analizirajte probleme u kadrovskoj politici. Strukturu karakterizira veći broj viših znanstveno‐nastavnih zvanja, profesora u odnosu na docente. Struktura suradnika je zadovoljavajuća. U radu Fakulteta sudjeluju i vanjski suradnici. Međutim, njihov broj je nedovoljan. Osobito se to odnosi na vanjske suradnike iz gospodarstva. Na to utječe vrlo nestabilno i neizvjesno financiranje vanjskih suradnika što otežava veće uključivanje priznatih stručnjaka iz gospodarstva u nastavni proces. Fakultet pokušava to uravnotežiti angažiranjem vanjskih suradnika vlastitim sredstvima. Kadrovska politika je uvelike uvjetovana vanjskim čimbenicima. U nekim razdobljima su najbolji studenti bili nezainteresirani za ostanak na Fakultetu zbog daleko povoljnijih uvjeta koje im je nudilo gospodarstvo. Neplansko odobravanje reformskih radnih mjesta je onemogućilo sustavnu obnovu potrebnih kadrova. Fakultet nije uvijek bio u prilici izabrati potrebne kadrove pri izborima na reformska radna mjesta. Uglavnom je bila situacija "jedno mjesto jedan kandidat". b) Prikažite i komentirajte omjer nastavnik/student i njegov trend u zadnjih pet godina. Omjer nastavnik student na Geodetskom fakultetu u proteklih pet godina je parametar iz kojega se lako mogu izvući najbolji zaključci koji karakteriziraju probleme u radu Fakulteta u tom razdoblju. Akademska Studenata Nastavnika Omjer godina 2011/12. 770 29 27 2010/11. 850 28 30 2009/10. 887 25 35 2008/09. 992 20 50 2007/08. 915 18 51 2006/07. 883 19 46 Upisna kvota studenata je u dugom razdoblju na Fakultetu bila stabilna. Prelazak Republike Hrvatske na tržišno gospodarstvo otvorio je potrebu uređenja sustava upravljanja zemljištem koji je do tada bio zapušten. Pred stručnjake koje obrazuje Fakultet postavljene su nove i opsežnije zadaće obnove katastra. Ubrzo je uočeno da za ispravljanje 50‐godišnjih zaostataka nema dovoljno kadrova te je Fakultet, na zahtjeve iz državne uprave, povećao upisnu kvotu za 20 %. To je bilo realno i sukladno raspoloživim kadrovskim i prostornim resursima Fakulteta. Međutim, to se je dogodilo u nesretnom trenutku. Iste godine (2005.), Vlada Republike Hrvatske je svojom odlukom naložila upis određene skupine kandidata izvan upisne kvote. To je bila i prva godina izvođenja studijskog programa preddiplomskog studija prema Bolonjskom sustavu te je Fakultet omogućio prelazak neredovitih studenata dodiplomskog studija na prvu godinu preddiplomskog studija. 66 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Posljedica svega je bila činjenica da je Fakultet akademske godine 2005/06. na prvu godinu preddiplomskog studija upisao dvostruki broj studenata od uobičajene kvote. To nije pratilo povećanje broja kadrova, a financijska potpora koju je za to dalo Ministarstvo bila je beznačajna. Problemi u narednim godinama su bili veliki i spominju se na mnogo mjesta u ovom dokumentu. Povoljno je to što je Fakultet već naredne godine upisnu kvotu uskladio s kapacitetom, tj. vratio na do tada uobičajenu. Kroz proteklih pet godina, u 2005. godini upisani studenti su završili studij ili su se ispisali te se omjer nastavnik student postupno približava optimalnom. Ostaje i dalje nedostatak za kadrovima u gospodarstvu. Ako bi imali mogućnost povećanja broja nastavnika mogli bi povećati upisne kvote da zadovoljimo te potrebe. Bez toga, povećanje upisne kvote bi se odrazilo na kvalitetu nastave koju Fakultet pruža upisanim studentima. c) Komentirajte opseg nastavnih opterećenja nastavnika i vanjskih suradnika (prema podacima u tablici 4.2.). Iz opsega nastavnih opterećenja nastavnika i vanjskih suradnika prikazanog u tablici, još uvijek se uočavaju problemi iz nepovoljnog odnosa nastavnik student nastalog 2005. godine i neplanskog odobravanja reformskih radnih mjesta. Neusklađenost opterećenja nastavnika i suradnika s onima propisanim kolektivnim ugovorom uočena je i ranije. U programu rada dekana za ovo mandatno razdoblje, ujednačavanje opterećenja je istaknuto kao jedan od prioriteta. Iako se iz tablice ne vidi, nesrazmjer postoji i između pojedinih grana te će u narednom razdoblju trebati više voditi računa o potrebama gospodarstva i zapošljavati kadrove iz grana koje se više traže. U razdobljima izuzetne preopterećenosti nastavnika, Fakultet je plaćao rad iznad norme ili je zapošljavao kadrove iz vlastitih sredstava. U narednom razdoblju to se namjerava rješavati preraspodjelom opterećenja između postojećih kadrova, gdje je to moguće. Evidentan je nedostatak kadrova te će se, u okviru mogućnosti, zapošljavati novi te više angažirati vanjski suradnici za što će trebati iznaći sredstva. Priliku, kako je to navedeno u SWOT analizi, vidimo u ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i s time povezanu primjenu programskih ugovora. d) Navedite formalne postupke za praćenje vanjskog angažmana vaših nastavnika. Odobravanje i praćenje vanjskog angažmana nastavnika temelji se na Odluci o izvođenju nastave nastavnika Sveučilišta u Zagrebu na drugim visokim učilištima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske, koju je donio Senat Sveučilišta u Zagrebu. Vanjsku nastavnu aktivnost na drugom visokom učilištu nastavnik Sveučilišta u Zagrebu može ostvariti isključivo temeljem ugovora o suradnji u izvođenju nastave dvaju visokih učilišta, uz pisanu suglasnost čelnika i fakultetskog vijeća. Nakon dobivene suglasnosti Fakultet sklapa ugovor s institucijom na kojoj nastavnik izvodi nastavu, o kojem Fakultet izvještava Sveučilište. Rad izvan Sveučilišta u Zagrebu može iznositi najviše jednu trećinu punog nominalnog nastavnog opterećenja. 67 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Fakultet nastoji da ta suradnja ne utječe negativno na kvalitetu nastave na matičnoj instituciji. Zbog toga prethodnu suglasnost daju neposredni rukovoditelji i prodekan za nastavu potpisom odgovarajuće izjave. e) Navedite veličine studentskih grupa za predavanja, seminare, vježbe i druge oblike nastave i iznesite vlastitu prosudbu o učinkovitosti nastavnog rada u tim grupama. Komentirajte mišljenja studenata izražena o tom pitanju u anketama. Pri uvođenju studija po Bolonjskom sustavu 2005. godine, izrađeni su izvedbeni planovi usklađeni s kolektivnim ugovorom u pogledu broja studenata po grupama za pojedine oblike nastave. Ti izvedbeni planovi narušeni su i postali neprovedivim nakon što je Fakultet odlukom Vlade i drugim nepredviđenim okolnostima prisiljen upisati dvostruki broj studenata od planiranog. Nedovoljna primjena ISVU‐a nije omogućila dinamične promjene izvedbenih planova što bi bilo teško ostvariti i zbog nedovoljnog broja raspoloživih kadrova, prostora i opreme. U tom razdoblju je broj studenta u pojedinim grupama bio i dvostruko veći od onoga predviđenog kolektivnim ugovorom. To je stvorilo poteškoće u izvođenju nastave zbog nedostatne opreme i računala na vježbama. Opravdane su pritužbe studenata o smanjenoj kvaliteti nastave u anketama iz tog razdoblja. S vremenom se je broj studenata smanjio, a Fakultet je poduzeo aktivnosti kako bi se neravnomjernost broja studenata u grupama ispravila. Sadašnja uprava ustraje na potpunoj primjeni ISVU‐a što joj omogućava realnije planiranje i dinamičko postupanje ako se pojave anomalije u broju studenata posebice po izbornim predmetima. Osim toga, usvojeni su maksimalni kapaciteti broja studenata po pojedinom predmetu, a ISVU‐om se i primjenjuju od ove akademske godine. Stanje na preddiplomskom studiju se je znatno popravilo dok je na diplomskom studiju stanje još nezadovoljavajuće. Očekujemo da će poduzete aktivnosti uprave dati rezultate već u narednoj akademskoj godini. f) Navedite pokazatelje po kojima procjenjujete kompetentnost nastavnika i vanjskih suradnika koji izvode nastavu na vašim studijskim programima. Komentirajte usporedivost tih pokazatelja u domaćim i međunarodnim okvirima. Navedite i mišljenja studenata izražena u anketama i koji su njihovi učinci. Kompetentnost nastavnika i vanjskih suradnika koji izvode nastavu na studijskim programima Fakulteta dokazuje se ispunjavanjem propisanih uvjeta za svako pojedino radno mjesto. Većina mjesta je reizborna te svaki nastavnik mora objektivno prikazati ostvarene rezultate u prijavi na natječaj. Izbori se obavljaju sukladno propisima, osnivanjem povjerenstava koja vode izbor, a konačnu odluku donosi Fakultetsko vijeće. Osim toga, kompetencije ocjenjuju i studenti u okviru studentskih anketa koje organizira Sveučilište. Mišljenja o tim anketama su podijeljena. Neki studenti ne žele im pristupati jer drže da nisu anonimne (provode se ISVU‐om na koji se prethodno treba osobno prijaviti), a "ionako služe samo nastavnicima zbog reizbora". 68 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Fakultet je sudjelovao u svim anketama te su osoba od povjerenja i čelnik upoznali s rezultatima svakog pojedinog nastavnika uz napomenu o upitnoj vjerodostojnosti. Ponekad je na anketu odgovarao jedan ili nijedan student. Ranije je na Fakultetu bila praksa da ankete organiziraju sami studenti te o rezultatima obavijeste nastavnike i javno pohvale one koji su najbolje ocijenjeni. Ta praksa je zamrla, u proteklih pet godina provedena je samo jedna takva anketa, a rezultati objavljeni u časopisu studenta. Možda je tome razlog i uvođenje spomenutih službenih anketa. Iako se sve vrste anketa mogu različito interpretirati, uprava drži da je bolji pristup anketa koju provode sami studenti. U tom smislu namjerava podržati u tome studente i pomoći da se stara praksa oživi. g) Navedite oblike stručne podrške vašim nastavnicima i vanjskim suradnicima u području osposobljavanja i usavršavanja nastavničkih kompetencija. Navedite način usavršavanja vaših nastavnika i vanjskih suradnika na drugim domaćim i inozemnim visokim učilištima te ocijenite opseg i postignuća tog procesa. Iznesite usporedbu s drugim visokim učilištima. Stručnu podršku u području osposobljavanja i usavršavanja nastavničkih kompetencija Fakultet pruža na različite načine, informiranjem o mogućnostima, omogućavanjem sudjelovanja u pojedinim aktivnostima i financijskom potporom iz vlastitih sredstava. Posebno treba naglasiti da je kroz TEMPUS projekt GIST‐CroHe provedena rasprava o značenju ECTS bodova prije donošenja Pravilnika o studiranju Sveučilišta u Zagrebu (u kojem je značenje ECTS bodova prvi put definirano na sveučilišnoj razini), i rasprava o osiguranju kvalitete u kontekstu Bolonjskog procesa provedena prije donošenja odgovarajućeg zakona na državnoj razini Sustavna financijska podrška je uvedena za suradnike kojima se financira pristojba za sudjelovanje i prezentiranje radova na skupovima koji su značajni za njihovo napredovanje. Svi nastavnici se informiraju o aktivnostima u kojima je poželjno da sudjeluju, a po potrebi se i financijski potpomažu. Za stjecaje informatičkih vještina upućuju se na sudjelovanje u tečajevima i radionicama (on‐line i off‐line) koje organiziraju CARNet i SRCE. Također im se omogućava sudjelovanje u aktivnostima koje organizira Sveučilište ali i vanjski čimbenici. Tako je jedan dio nastavnika sudjelovao u radu radionice za mentore na doktorskom studiju i stekao odgovarajući certifikat. U okviru programa međunarodne razmjene omogućeni su posjeti stranim sveučilištima, a Fakultet ima sporazume sa više njih. Pojedini nastavnici su već boravili u inozemstvu na usavršavanju, a ugledni profesori s tih sveučilišta su održali predavanja na Fakultetu. U posljednje vrijeme nastavnici i suradnici se rijetko pedagoški usavršavaju što držimo nedostatkom te će to uprava u budućnosti posebno stimulirati. 69 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. h) Navedite eventualne posebne mjere koje je vaše visoko učilište uvelo u svrhu motiviranja nastavnika za veće zalaganje i učenje (nagrade, priznanja i ostalo) te komentirajte učinak tih mjera. Sustavne mjere uvedene u svrhu motiviranja nastavnika za veće zalaganje i učenje uvedene su propisima (Pravilnik o plaćama i Pravilnik o nagrađivanju studenata). Njima su uvedene financijske stimulacije i priznanja studentima koje su posredno motivirajuće za nastavnike koji su vodili studente do nagrada. Osim toga, Fakultet redovito predlaže nastavnike na međunarodne, nacionalne i Sveučilišne natječaje na kojima oni dobivaju priznanja. U uvjetima premalog tržišta knjiga, u kojima Fakultet djeluje, nastavnici nisu financijski motivirani za objavljivanje udžbenika. Fakultet, za sada, sustavno financijski izravno ne pomaže izdavanje knjiga što se odražava na nedostatak stručne literature. Izdavanje knjiga se uglavnom temelji na dobroj volji nastavnika i donacijama koje oni samostalno prikupljaju. Povjerenstvo za stručnu literaturu priprema odgovarajući propis kojim bi se takva potpora uvela. Nabrojene mjere nisu dostatne te uprava planira u budućnosti uvesti posebne motivirajuće stimulacije nositeljima kolegija i svim nastavnicima. i) Kratko opišite i ocijenite vrstu i kvalitetu nastavnih materijala koje pripremaju vaši nastavnici i navedite izabrane udžbenike vaših nastavnika objavljenih u posljednjih 5 godina. Iznesite mišljenje o pokrivenosti nastavnog programa stručnom literaturom. Nastavnih materijala koje pripremaju nastavnici Fakulteta ima zadovoljavajući broj. Za svaki predmet postoje nastavni materijali. Međutim, to su uglavnom nerecenzirani rukopisi u elektroničkom obliku. Recenziranih skripta i knjiga je malo. Uvjeti u kojima su nastavnici radili u proteklom razdoblju i brze promjene na području geoinformatike jesu opravdanje za takvo stanje. Ponekad je opravdanije koristiti stranu literaturu nego pod svaku cijenu izdati knjigu. Nemogućnost korištenja slobodne studijske godine u svrhu pripreme knjige, zbog preopterećenosti u nastavi, još jedan je od razloga skromne izdavačke djelatnosti Fakulteta. U posljednjih pet godina su u vlastitoj nakladi izdani sljedeći naslovi: 1. Pribičević, B., Medak, D.: Prelogović, E., Đapo, A.: Geodinamika prostora Grada Zagreba, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007. 2. Rožić, N.: Računska obrada geodetskih mjerenja. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007. 3. Kapović, Z: Geodezija u niskogradnji, sveučilišni udžbenik, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010. 4. Lapaine, M: Praktična geometrija i zemljomjerstvo // Elementa Geometriae Practicae – Zemlyomirje – Uvod u praktičnu geometriju / zemljomjerstvo, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2010. U izdanju drugih izdavača izdane su monografije, udžbenici, rječnici i leksikoni djelatnika Fakulteta: 1. Benčić, D., Solarić, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i geoinformatici, Školska knjiga, Zagreb, 2008. (udžbenik) 70 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 2. Frančula, N., Lapaine, M. (prir.): Geodetsko‐geoinformatički rječnik, Republika Hrvatska, Državna geodetska uprava, Zagreb, 2008. (rječnik s kazalom na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku) 3. Lapaine, M., Kljajić, I. (prir.): Hrvatski kartografi, biografski leksikon, Golden maketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2009. (biografski leksikon nagrađen Nagradom Matice Hrvatske za znanost) 4. Mraović, B.: Globalni novac ‐ Politička uvjetovanost financijske informacije, SKD Prosvjeta, Zagreb, 2010. (knjiga) Pokrivenost programa stručnom literaturom je dobra, ali to su većim dijelom nerecenzirana skripta i strani naslovi. j) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. Struktura nastavnika nije u potpunosti zadovoljavajuća. Evidentan je nedostatak suradnika. Premali je broj vanjskih suradnika koji dolaze iz gospodarstva. Stalno zaposleni nastavnici neravnomjerno su raspoređeni po granama. Moguća poboljšanja proizlaze iz SWOT analize u kojoj su prepoznate prednosti dobrih primjera kvalitetne uključenosti u međunarodnu znanstvenu zajednicu i dovoljan broj kvalificiranih kadrova, a nedostatak slaba zainteresiranost za usavršavanje. Sukladno tome strateški cilj je potaknuti i omogućiti nastavnicima usavršavanje u inozemstvu. U organizacijskom smislu strateški ciljevi su: dovršiti usklađivanje nastavnih grupa s kolektivnim ugovorom, ujednačiti opterećenja u nastavi pojedinih nastavnika i strukturu kadrova prilagoditi potrebama gospodarstva. 71 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 4.1. Struktura osoblja Broj Prosj. starost Redoviti profesori 11 53 Zaposleni u Vanjska suradnja Vanjski kumulativnom nastavnika u radnom punom radnom suradnici odnosu odnosu Prosj. Prosječna Broj Broj Broj starost starost 2 61 Izvanredni profesori 8 50 1 50 Docenti 7 42 1 49 Nastavna zvanja 3 53 1 37 Asistenti 20 36 Osoblje Zaposleni u punom radnom odnosu Suradnik u nastavi Stručni suradnici 4 53 Znanstveni novaci 14 31 Tehničko osoblje 8 43 ‐‐‐‐‐‐‐ Administrativno osoblje 11 50 ‐‐‐‐‐‐‐ Pomoćno osoblje 9 48 ‐‐‐‐‐‐‐ 72 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 4.2. Opterećenja nastavnika i vanjskih suradnika Podaci u tablici odnose se na akademsku godinu 2010/11. Mentorski rad* Seminari i auditorne Drugi oblici nastave vježbe Nastavnici Vanjski Nastavnici Vanjski Nastavnici Vanjski Nastavnici Vanjski ovog suradnici ovog ovog suradnici ovog suradnici suradnici visokog visokog visokog visokog učilišta učilišta učilišta učilišta Predavanja Naziv studijskog programa Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike Diplomski studij geodezije i geoinformatike Poslijediplomski doktorski studij geodezije i geoinformatike Poslijediplomski specijalistički studij geodezije i geoinformatike Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike ‐ SPLIT 2310 (60) 180 595,5 (360) 0 1290 (5640) 120 2280 (150) 300 1485 (300) 180 350 (1610) 30 540 0 990 0 0 0 315 45 315 0 177 0 360 0 0 0 0 0 *Odnosi se samo na umjetničko područje. Podaci u tablici iskazuju opterećenja nastavnika u nastavno‐znanstvenim i nastavnim zvanjima. Podatak u zagradi odnosi se na opterećenja suradnika u nastavi (viših asistenata, asistenata, znanstvenih novaka i stručnih suradnika). 73 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 4.3. Popis nastavnika Podaci u tablici odnose se na akademsku godinu 2010/11. Nastavnik Barković, Đuro Bašić, Tomislav Zvanje izvanredni dr. sc. profesor redoviti profesor, dr. sc. trajno zvanje Beban Brkić, Jelka docent izvanredni profesor izvanredni Cetl, Vlado profesor Cigrovski Detelić, izvanredni Brankica profesor izvanredni Džapo, Marko profesor Brkić, Mario Đapo, Almin Frangeš, Stanislav Fučkan Držić, Biserka Visoko Akademski učilište koje stupanj je izdalo kvalifikaciju docent Geodetski Geodezija fakultet 08. 09. 2008. 100% 495 150 Geodetski Geodezija fakultet 15. 05. 2001. 100% 495 Matematika 25. 10. 2006. 100% 250 Geodezija 19. 04. 2007. 100% 270 Geodezija 21. 11. 2011. 100% 670 Geodezija 19. 06. 2007. 100% 375 60 Geodezija 18. 01. 2010. 100% 240 60 Geodezija 12. 04. 2010. 100% 296 14 Geodezija 13. 02. 2007. 100% 60 Filologija 30. 04. 2009. 100% 432,5 Geodezija 16. 05. 2011. 100% 735 Geodezija 18. 01. 2010. 100% 210 90 Geodetski Geodezija fakultet 12. 02. 2008. 100% 450 dr. sc. Geodetski Geodezija fakultet 24. 09. 2007. 100% 195 dr. sc. Geodetski Geodezija fakultet 12. 05. 2009. 100% 393 30 Geodezija 12. 01. 2009. 100% 270 60 Geodezija 10. 03. 2009. 100% 330 Geodezija 12. 12. 2006. 100% 900 Sociologija 05. 07. 2011. 100% 225 Geodezija 16. 01. 2007. 100% 210 Geodezija 08. 09. 2009. 100% 495 Matematika 12. 12. 2006. 100% 558 dr. sc. dr. sc. dr. sc. dr. sc. dr. sc. dr. sc. redoviti dr. sc. profesor viši mr. predavač Gajski, Dubravko docent dr. sc. izvanredni dr. sc. profesor redoviti profesor, Kapović, Zdravko dr. sc. trajno zvanje Ivković, Mira Kljajić, Ivka docent redoviti profesor, Lapaine, Miljenko trajno zvanje izvanredni Lasić, Zlatko profesor Mastelić Ivić, redoviti Siniša profesor redoviti Medak, Damir profesor redoviti Mraović, Branka profesor Novaković, redoviti Gorana profesor redoviti Pribičević, Boško profesor viši Radović, Nikol predavač Polje Opterećenje Opterećenje Datum Postotak na matičnoj na vanjskim posljednjeg radnog instituciji u institucijama izbora u odnosa norma u norma zvanje satima satima dr. sc. dr. sc. dr. sc. dr. sc. dr. sc. dr. sc. mr. sc. PMF Geodetski fakultet Geodetski fakultet Geodetski fakultet Geodetski fakultet Geodetski fakultet Geodetski fakultet Filozofski fakultet Geodetski fakultet Geodetski fakultet Geodetski fakultet Geodetski fakultet Geodetski fakultet Filozofski fakultet Geodetski fakultet Geodetski fakultet PMF 74 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Nastavnik Zvanje Visoko Akademski učilište koje stupanj je izdalo kvalifikaciju redoviti profesor, Roić, Miodrag dr. sc. trajno zvanje redoviti profesor, Rožić, Nevio dr. sc. trajno zvanje izvanredni Špoljarić, Drago dr. sc. profesor Tutić, Dražen docent dr. sc. Zadelj‐Martić, Vida izvanredni dr. sc. profesor viši mr. sc. predavač Župan, Robert docent Vučetić, Nada dr. sc. Polje Opterećenje Opterećenje Datum Postotak na matičnoj na vanjskim posljednjeg radnog instituciji u institucijama izbora u odnosa norma u norma zvanje satima satima Geodetski Geodezija fakultet 15. 01. 2008. 100% 345 90 Geodetski Geodezija fakultet 12. 02. 2008. 100% 615 15. 02. 2007. 100% 360 15. 03. 2010. 100% 303 16 24. 09. 2007. 100% 324 90 Matematika 29. 05. 2007. 100% 300 190 Geodetski Geodezija fakultet Geodetski Geodezija fakultet Geodetski Geodezija fakultet PMF Geodetski Geodezija fakultet 12. 04. 2010. 100% Tablica 4.4. Dinamika zapošljavanja nastavnika u posljednjih 5 godina Godina 2006 2007 2008 2009 2010 Broj novozaposlenih nastavnika 2 6 5 4 1 75 Broj nastavnika kojima je završio radni odnos 3 4 ‐ 1 ‐ Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 4.5. Nastavni materijali korišteni u prethodnoj akademskoj godini Naziv studijskog programa Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike Diplomski studij geodezije i geoinformatike Poslijediplomski doktorski studij geodezije i geoinformatike Poslijediplomski specijalistički studij geodezije i geoinformatike Broj priručnika Broj priručnih materijala vezanih uz umjetničke predmete Broj predmeta za koje postoje na web‐ stranicama visokog učilišta recenzirani priručnik Broj predmeta za koje postoji internetska stranica s pomoćnim nastavnim materijalima Broj predmeta koji se izvode kao e‐kolegiji 10 20 ‐ 5 45 45 1 30 29 ‐ 0 35 35 0 0 20 0 ‐ 0 3 3 0 0 20 0 ‐ 0 3 3 Broj udžbenika napisanih na hrvatskom jeziku Broj inozemnih udžbenika prevedenih na hrvatski jezik Broj znanstvenih publikacija vezanih uz nastavu 52 11 34 76 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 5. Znanstvenaistručnadjelatnost a) Opišite strateški program znanstvenih istraživanja za razdoblje od najmanje pet godina u znanstvenom području u kojem Vaše visoko učilište obavlja djelatnost iz Upisnika znanstvenih organizacija. Jedna od važnih djelatnosti Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je istraživanje i razvoj u tehničkim i tehnološkim znanostima, naročito u znanstvenom polju geodezija, kao i multidisciplinarno istraživanje i razvoj pretežno u prirodnim i tehničkim znanostima (Statut Fakulteta, članak 7, Prilog 1). Prema Pravilniku Nacionalnog vijeća za znanost o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009), geodezija jest polje 2.04 unutar znanstvenog područja tehničkih znanosti, koja se sastoji od slijedećih grana: 2.04.01 kartografija, 2.04.02 fotogrametrija i daljinska istraživanja, 2.04.03 pomorska, satelitska i fizikalna geodezija, 2.04.04 primijenjena geodezija i 2.04.05 geomatika. Istraživanja odvijaju se u pravilu u okviru znanstvene djelatnosti tri zavoda Fakulteta, i to Zavoda za geomatiku, Zavoda za primijenjenu geodeziju i Zavoda za kartografiju i fotogrametriju. Pored toga, posebna ustrojbena jedinica Fakulteta jest Opservatorij Hvar, s posebnim sustavom financiranja utemeljenom na potpori od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ), a čiji je temeljni zadatak razvoj znanstvene i istraživačke djelatnosti iz znanstvenih polja fizike i geodezije, posebice grane fizike, 1.02.01 astrofizika i astronomija (članak 22. Statuta, Prilog 1). Sukladno tome strateški program znanstvenih istraživanja u razdoblju 2006. – 2010. godina temeljio se na znanstvenim projektima koje je financirao MZOŠ Republike Hrvatske. U 2006. godini izvodila su se završna istraživanja iz ciklusa (2002.‐2006.) na sljedećim projektima: 1) 2) 3) 4) Kartografija i nove tehnologije (0007011), dr. sc. Miljenko Lapaine, Geomatica Croatica (0007012), dr. sc. Tomislav Bašić, Kompatibilnost visina u Republici Hrvatskoj (0007013), dr. sc. Ladislav Feil, Optimizacija specifičnih geodetskih osnova i deformacijska analiza (0007014), dr. sc. Zdravko Kapović, 5) Katastar, temelj infrastrukture prostornih podataka (0007015), dr. sc. Miodrag Roić, 6) Geodetsko‐geodinamički GPS‐projekti u Republici Hrvatskoj (0007018), dr. sc. Damir Medak, 7) Globalizacija i hrvatske organizacije (0007019), dr. sc. Branka Mraović, 8) Automatizirane geodetske metode mjerenja (0007020), dr. sc. Nikola Solarić, 9) Fizikalni procesi u atmosferama Sunca i zvijezda (007016), dr. sc. Vladimir Ruždjak, 10) Sunčeva aktivnost i fizika sustava Sunce‐Zemlja (0007017), dr. sc. Bojan Vršnak. U razdoblju 2007.‐2010. godina izvođena su ili se još izvode znanstvena istraživanja u okviru sljedećih projekata koje financira MZOŠ: 1) Visinska kinematika i dinamika kontinentalne Hrvatske (007‐0000000‐2554), dr. sc. Nevio Rožić, 2) Kartografija Jadrana (007‐0071588‐1593), dr. sc. Miljenko Lapaine, 3) Geopotencijal i geodinamika Jadrana (Geo++Adria) (007‐0072284‐2287), dr. sc. Tomislav Bašić, 4) Geoinformatika i geomatičko inženjerstvo u zaštiti okoliša (007‐0072974‐1599), dr. sc. Damir Medak, 5) Suvremene geodetske ultrazvučne metode u održivom razvoju krških područja (007‐0072974‐ 2281), dr. sc. Boško Pribičević, 6) Razvoj znanstvenog mjeriteljskog laboratorija za geodetske instrumente (007‐1201785‐3539), dr. sc. Nikola Solarić, 77 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 7) Geodetsko upravljanje i praćenje velikih građevinskih objekata (007‐0072283‐1584), dr. sc. Zdravko Kapović (do 2010.), 8) Eruptivni procesi u Sunčevoj atmosferi (007‐0000000‐1362), dr. sc. Bojan Vršnak, 9) Fizikalni procesi u atmosferama Sunca i zvijezda (007‐0000000‐1364), dr. sc. Vladimir Ruždjak. Temeljem financiranih projekata od strane MZOŠ‐a u razmatranom petogodišnjem razdoblju može se konstatirati da su relativno dobro obuhvaćene sve znanstvene grane. Pored toga je zahvaljujući projektima koje je zadnjih desetak godina financirala država kroz znanstveno‐razvojne projekte preko drugih institucija (Državna geodetska uprava, MORH) obnovljeno na Fakultetu jedno cijelo novo područje – geomagnetizam, rezultiravši na koncu sa zajedničkim projektom s Mađarskom pri MZOŠ‐u (projekt: Joint Croatian‐Hungarian Geomagnetic Repeat Station Survey and Joint Geomagetic Field Model, 2009‐2011, dr. sc. Mario Brkić), razvijeni su modeli i procedure direktne transformacije između povijesnih i novih geodetskih datuma u stvarnom vremenu za potrebe CROPOS‐a (Croatian Positioning System), kao i u post‐procesingu (projekt: Novi model geoida HRG2009 i novi model transformacije T7D), itd. b) Navedite 10 istaknutih međunarodnih znanstvenih časopisa u kojima objavljuju radove vaši nastavnici. Komentirajte relevantne faktore odjeka (eng. Impact Factor). Navedite nekoliko istaknutih kulturnih institucija, muzeja i galerija u kojima svoja djela javno predstavljaju vaši nastavnici. 1) Geology, Geological Society of America, ISSN: 0091‐7613, eISSN: 1943‐2682, Boulder, USA, (CC,SCI), 2010 Impact Factor 4,026 (5‐year Impact Factor 4,773). 2) Studia Geophysica at Geodaetica, Institute of Geophysics of the ASCR, Prague, Czech Republic, ISSN: 0039‐3169, eISSN: 1573‐1626, Springer Netherlands (CC, SCI), 2010 Impact Factor 1,123. 3) Journal of Geophysical Research, American Geophysical Union, ISSN: 0148‐0227, eISSN: 2156‐ 2202, (CC, SCI), 2010 Impact Factor 3,303 . 4) Geophysical Research Letters, American Geophysical Union, ISSN: 0094‐8276, Washington USA, (CC, SCI), 2010 Impact Factor 3,505. 5) Survey review – Directorate of Overseas Survey, Commonwealth Association of Surveying and Land Economy (CASLE), ISSN: 0039‐6265, eISSN: 1752‐2706, (CC, SCI), 2010 Impact Factor 0,373. 6) Tectonophysics, Elsevier, ISSN: 0040‐1951, (CC, SCI), 2010 Impact Factor 2,509 (5‐year Impact Factor 2,585). 7) Journal of Geodynamics, Elsevier, ISSN: 0264‐3707, (CC, SCI), 2010 Impact Factor 1,197 (5‐ year Impact Factor 1,425). 8) Journal of Navigation, Cambridge University Press, ISSN: 0373‐4633, eISSN: 1469‐7785, (CC, SCI), 2010 Impact Factor 0,691 . 9) Journal of Maps, ISSN: 1744‐5647, Electronic online journal (http://www.journalofmaps.com), (CC, SCI), 2010 Impact Factor 0,623 . 10) Journal of Surveying Engineering, American Society of Civil Engineers, ISSN: 0733‐9453, eISSN: 1943‐5428, (CC, SCI), 2010 Impact Factor 0,692 . 11) The Astrophysical Journal, Institute of Physics (IOP), ISSN: 0004‐637X, eISSN: 1538‐4357, 2010 (CC, SCI), Impact Factor 6,063 . 12) Astronomy & Astrophysics, EDP Sciences, ISSN: 0004‐6361, eISSN: 1432‐0746, (CC, SCI), 2010 Impact Factor 4,410 . 13) Solar Physics, SpringerLink, ISSN: 0038‐0938, eISSN: 1573‐093X, (CC, SCI), 2010 Impact Factor 3,386 . 78 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Kao što se vidi, časopisi u kojima su publicirani odabrani radovi imaju značajne vrijednosti faktora odjeka, od 0,623 pa do 6,063 odnosno radi se o vrlo poznatim i prepoznatljivim međunarodnim znanstvenim časopisima. Nažalost domaći geodetski časopisi nisu na takvom nivou. Zbog toga što istraživači Fakulteta pored geodezije puno objavljuju i u području astrofizike i astronomije, navedeno je nešto više od 10 časopisa. c) Navedite 10 najvažnijih znanstvenih članaka za instituciju i objašnjenje (za svako područje znanstvenog djelovanja vaše institucije) u zadnjih 5 godina. Navedite i komentirajte citiranost radova prema svjetskim citatnim bazama podataka (WOS, SCOPUS). Usporedite opseg svojih znanstvenih postignuća s drugim srodnim domaćim i inozemnim visokim učilištima. 1) Bennett, R.A.; Hreinsdottir, S.; Buble, G.; Bašić, T.; Bačić, Z.; Marjanović, M.; Casale, G.; Gendaszek, A.; Cowan, D.: Eocene to present subduction of southern Adria mantle lithosphere beneath the Dinarides, The Geological Society of America, Geology, ISSN: 0091‐7613, Volume 36, Issue 1, p. 3‐6, doi: 10.1130/G24136A.1, Boulder, USA, January 2008 (CC,SCI), WoS Average Citations per Year 3.75, 2) Gucek, M.; Bašić, T.: Height transformation models from ellipsoidal into the normal orthometric height system for the territory of the city of Zagreb, Studia Geophysica at Geodaetica, Institute of Geophysics of the ASCR, Prague, Czech Republic, ISSN: 0039‐3169, Volume 53, Issue 1, p. 17‐38, Springer Netherlands (Journal no. 11200), 2009 (CC, SCI), 3) Buble, G.; Bennett, R.A.; Hreinsdottir, S.; Tide gauge and GPS measurements of crustal motion and sea level rise along the eastern margin of Adria. Journal of Geophisical Research, ISNN: 0148‐0227, 115(2010), B02404, doi: 10.1029/2008JB006155, 2010 (CC, SCI), 4) Župan, R.; Lapaine, M.; Frangeš, S.: Map of Gospic‐Senj Diocese. Journal of Maps, ISSN: 1744‐ 5647, 657‐664, doi: 10.4113/jom.2010.1148, 2010 (SCI), 5) Racetin, I.; Lapaine, M.: Minimum Data Collection Dimensions in Topographic Information Systems. Survey Review, ISSN: 0039‐6265, 40(2008), 310, 342‐355, doi: 10.1179/ 003962608X325402, 2008 (SCI), 6) Duplančić, L.T.; Leder, N.; Lapaine, M.: Multiscale ENC Data Management on an Archipelegic Sea Area – Example of the East Adriatic Coast. Journal of Navigation, ISSN: 0373‐4633, 60(2007), 2, 315‐326, 2007 (CC,SCI), 7) Caporali, A..; Aichhorn, C.; Becker, M.; Fejes, I.; Gerhatova, L.; Ghitau, D.; Grenerczy, G.; Hefty, J.; Krauss, S.; Medak, D.; Milev, G.; Mojzes, M.; Mulić, M.; Nardo, A.; Pesec, P.; Rus, T.; Simek, J.; Sledzinski, J.; Solarić, M.; Stangl, G.; Vespe, F.; Virag, G.; Vodopivec, F.; Zablotsky, F.: Geokinematic of Central Europe: New insights from the CERGOP‐2/Enviroment Project. Journal of Geodynamics, ISSN: 0264‐3707, 45(2008, 4‐5, 246‐256, doi: 10.1016/j.jog.2008.01.004, 2008 (SCI), 8) Caporali, A.; Aichhorn, C.; Barlik, Becker, M.; Fejes, I.; Gerhatova, L.; Ghitau, D.; Grenerczy, G.; Hefty, J.; Krauss, S.; Medak, D.; Milev, G.; Mojzes, M.; Mulić, M.; Nardo, A.; Pesec, P.; Rus, T.; Simek, J.; Sledzinski, J.; Solarić, M.; Stangl, G.; Stopar, B.; Vespe, F.; Virag, G.: Surface kinematic in the Alpine‐Carpathian‐Dinaric and Balkan region inferred from a new multy‐network GPS combination solution. Tectonophysics, ISSN: 0040‐1951, 474(2009), 1‐2, 295‐321, doi: 10.1016/j.tecto.2009.04.035, 2009 (SCI), 9) Vršnak, B.; Žic, T.; Falkenberg, T.; Möstl, Ch.; Vennerstrom, S.; Verbanec, D.: The role of aerodyinamic drag in propagation of interplanetary coronal mass ejections. Astronomy & Astrophysics, ISSN: 0004‐6361, 512(2010), A43, 1‐7, 2010 (CC,SCI), 10) Hofmann, A.; Ruždjak, V.: Favourable Magnetic Field Configurations for Generation of Flare‐ Associated Meter‐Wave Type III Radio Bursts. Solar Physics, ISSN: 0038‐0938, 240(2007), 1, 107‐119, 2007 (CC, SCI). 79 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Navedeni popis je orijentacijski i temelji se na odabiru važnijih radova u poznatim međunarodnim časopisima koji pokrivaju dobro sva područja istraživanja na Fakultetu, od grane pomorske, satelitske i fizikalne geodezije, preko kartografije do primijenjene geodezije i geomatike, a završava s astrofizikom i astronomijom. Broj znanstvenih radova u časopisima koji su zastupljeni u bazama CC i WoS (SSCI, SCI‐expanded) je u petogodišnjem (2006.‐2010.) razdoblju značajan i iznosi 162, od čega je velika većina napisana u koautorstvu (148) odnosno pretežno u suradnji s drugim visokim i znanstvenim organizacijama (90) (Tablica 5.5). Citiranost radova je takva da se može smatrati primjerenom s obzirom na uvjete i sredstva koja su izdvajana za znanost, i trebala bi biti još bolja u budućnosti. Opseg znanstvenih dostignuća u pet godina (Tablica 5.5) je s obzirom na uvjete u kojima se odvijaju usporediv sa srodnim fakultetima geodezije i geoinformatike u okruženju (sveučilišta u Ljubljani, Grazu, Beču, Zürichu, Hannoveru, Bonnu, ...). d) U slučaju da je za vaše znanstveno područje važnija druga vrsta publikacije (knjiga, zbornik i dr.) navedite do 10 najvažnijih publikacija te vrste. Komentirajte kriterije za vaš izbor. Iako se ne radi o važnijim publikacijama smatramo korisnim spomenuti da Fakultet izdaje „Godišnjak Geodetskog fakulteta“, u kojemu se pored ostaloga publicira pregled najvažnije znanstvene djelatnosti ustanove svake godine. Nadalje, na domaćem nivou ističemo Zbornik Državne geodetske uprave „Izvješća o znanstveno‐stručnim radovima“ za pojedine godine (ISSN 1847‐3098), gdje se u sažetom obliku prikazuju rezultati rada i istraživanja na projektima koje je financirala Državna geodetska uprava, zatim Zbornik radova Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije s tradicionalnog godišnjeg skupa u Opatiji, kao i Zbornik radova hrvatskog kongresa o katastru koje organizira Hrvatsko geodetsko društvo (ISBN: 978‐953‐97081‐8‐2), Zbornik radova Simpozija o inženjerskoj geodeziji s međunarodnim sudjelovanjem (SIG 2007) koje organizira Hrvatsko geodetsko društvo (ISBN: 978‐953‐97081‐6‐8) i Proceedings of the 5th International Conference on Engineering Surveying INGEO 2011 (ISBN: 978‐953‐6082‐15‐5). Na međunarodnom nivou publiciraju se radovi djelatnika Fakulteta u zbornicima različitih međunarodnih simpozija koji se održavaju godišnje ili u razmaku od dvije do četiri godine, a organiziraju ih ugledne međunarodne institucije kao što su: IAG (International Association of Geodesy), ICA (International Cartographic Association), ISPRS (International Society of Photogrammetry and Remote Sensing), FIG (International Federation of Surveyors), IUGG (International Union of Geodesy and Geophysics), i dr. e) Navedite kriterije znanstvene produktivnosti koje moraju zadovoljiti mentori doktorskih disertacija u vašim doktorskim studijima i usporedite ih s onima na srodnim visokim učilištima u zemlji i inozemstvu. Sukladno Pravilniku o poslijediplomskom doktorskom studiju geodezije i geoinformatike (od 17. lipnja 2010.; članak 8), mentor je osoba u znanstveno‐nastavnom zvanju, i to najmanje u znanstveno‐ nastavnom zvanju docenta ili znanstvenom zvanju znanstvenog suradnika, koja je voditelj ili član znanstveno‐istraživačkog projekta odnosno aktivan istraživač u djelokrugu istraživanja iz kojeg se radi doktorski rad. Mentor mora biti prepoznat kao aktivna, relevantna osoba u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, koja je u posljednjih pet godina objavila znanstvene radove vezane za temu doktorskog istraživanja (Tablica 5.1). Prije preuzimanja prvog mentorstva potrebno je proći mentorsku radionicu u organizaciji Sveučilišta. Iako pravilnikom Fakulteta nije navedeno kvantitativno kolika je potrebna znanstvena produktivnost koju moraju zadovoljiti mentori doktorskih disertacija, ona je dobro usporediva sa situacijom na 80 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. srodnim učilištima u inozemstvu (Fakultet za gradbeništvo in geodezijo u Ljubljani, TU Graz, TU Beč, ETH Zürich, Leibnitz Universität Hannover, ...). Većina mentora je prepoznata kao vrhunski znanstvenici i stručnjaci u svom području, kako kod nas tako dobar dio njih i u inozemstvu. f) Komentirajte politiku vašeg visokog učilišta za znanstveni razvoj mladih znanstvenika. Geodetski fakultet vodi vrlo aktivnu politiku za razvoj mladih znanstvenika zadnjih godina. Nositelje poslijediplomskoga doktorskog studija činilo je tako u ak. god. 2010/11. 6 redovitih i 2 izvanredna profesora te 3 docenta, a u studij je uključeno 17 asistenata i 10 znanstvenih novaka. Iz godišnjih izvješća Sveučilištu (Dr.Sc.‐09) je to jasno vidljivo, jer je broj upisanih doktoranada na poslijediplomski studij u ak. god. 2010/11. bio na prvoj godini 7 u punom radnom vremenu i 17 u dijelu radnog vremena, od čega je 5 inozemnih doktoranada. Na drugoj godini studija je istovremeno bilo upisano 7 kandidata u punom radnom vremenu i 2 u dijelu radnog vremena. Na trećoj godini je bilo upisano 13 doktoranada u punom radnom vremenu i 4 u dijelu radnog vremena (1 inozemni). Na taj način 27 doktoranada je uključeno u istraživanja na ukupno 8 znanstvenih projekata od kojih je 1 međunarodni. Doktorandima u punom radnom vremenu, kojima su prihvaćeni znanstveni radovi za prezentaciju na znanstvenim skupovima, Fakultet pokriva iz vlastitih sredstava troškove kotizacije, a po mogućnosti i puta. Briga za znanstveni razvoj mladih znanstvenika posebno je vidljiva iz broja obranjenih doktorata (16) na Geodetskom fakultetu u razdoblju 2006.‐2010.: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) Medved, Ivan: Multikriterijska analiza prostorno‐vremenskih informacija vezanih uz zaštitu okoliša u Zagrebu, 2010, mentor D. Medak Rezo, Milan: Značenje i primjena fizikalnih parametara u modernom pristupu geodetskim radovima državne izmjere, 2010, mentor T. Bašić Šljivarić, Marko: Optimizacija metodologije trodimenzionalnih međudatumskih transformacija u Hrvatskoj, 2010, mentor T. Bašić Zrinjski, Mladen: Definiranje mjerila kalibracijske baze Geodetskog fakulteta primjenom preciznog elektrooptičkog daljinomjera i GPS‐a, 2010, mentori T. Bašić i N. Solarić Poslončec‐Petrić, Vesna: Distribucija prostornih podataka za potrebe službene kartografije Republike Hrvatske, 2010, mentori S. Frangeš i Ž. Bačić Paar, Rinaldo: Geoprostorne baze podataka objekata u sustavu gospodarenja autocestama Republike Hrvatske, 2010, mentor Z. Kapović Đapo, Almin: Korelacija geodetskog i geološkog modela tektonskih pomaka na primjeru šireg područja Grada Zagreba, 2009, mentor B. Pribičević Markovinović, Danko: Gravimetrijski referentni sustav Republike Hrvatske, 2009, mentor T. Bašić Marjanović, Marijan: Primjena GPS mjerenja za određivanje horizontalnih i vertikalnih pomaka Jadranske mikroploče, 2009, mentor T. Bašić Tutić, Dražen: Stereografska i druge komforne projekcije za Hrvatsku, 2009, mentor M. Lapaine Župan, Robert: Mogućnost geovizualizacije PDA‐uređajem u turističkoj kartografiji, 2008, mentor S. Frangeš Racetin, Ivana: Dinamizacija STOKIS‐a, 2007, mentor M. Lapaine Cetl, Vlado: Analiza poboljšanja infrastrukture prostornih podataka, 2007, mentor M. Roić Duplančić Leder, Tea: Novi pristup izradi elektroničkih karata u Hrvatskoj, 2006, mentor M. Lapaine Kljajić, Ivka: Kartografski prikazi hrvatskih gradova iz 16. stoljeća, 2006, mentor M. Lapaine Matijević, Hrvoje: Modeliranje promjena u katastru, 2006, mentor M. Roić 81 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Istovremeno su u okviru znanstvenih istraživanja na Opservatoriju Hvar Geodetskog fakulteta obranjena na Prirodoslovno‐matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 4 doktorata: 1) 2) 3) Magdalenić, Jasmina: Sunčevo radiovalno zračenje i dijagnostika plazme Sunčeve korone, PMF 2008, mentor B. Vršnak Ruždjak, Domagoj: Investigation of V/R Variationa in Be Stars, PMF 2008, mentor P. Harmanec Sudar, Davor: Vruće zvijezde s emisijskim linijama u pomrčinskim dvojnim sustavima, PMF 2008, mentor P. Harmanec Maričić, Darije: Dinamika Sunčevih koronarnih izbačaja, PMF 2007, mentor B. Vršnak 4) g) Osvrnite se na broj znanstvenih radova proizašlih iz međunarodne suradnje vaših nastavnika i suradnika, a u kojima se kao koautori pojavljuju i inozemni znanstvenici i umjetnici. Usporedite te rezultate s praksom drugih srodnih visokih učilišta. U okviru međunarodne suradnje vidi se iz Tablice 5.5 da je od ukupno 162 znanstvena rada u časopisima koji su zastupljeni u bazama CC, WoS (SSCI, SCI‐axpanded) i objavljena u periodu 2006.‐ 2010. godina, njih 90 proizašlo iz suradnje s drugim visokim učilištima i znanstvenim organizacijama, od čega se najveći broj odnosi na međunarodnu suradnju nastavnika i suradnika Fakulteta s inozemnim znanstvenicima. Kada je riječ o ostalim recenziranim radovima zastupljenim u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja, od ukupno 44 rada polovica je nastala kroz međunarodnu suradnju odnosno kao koautorska djela domaćih i međunarodnih istraživača. Tu se može uočiti i jedno autorstvo inozemno izdane knjige, kao i 30 recenziranih radova u zbornicima inozemnih međunarodnih znanstvenih skupova koji su plod međunarodne suradnje (od ukupno 135 takvih radova). Usporedimo li ove podatke s okruženjem (slični studiji geodezije i geoinformatike u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj), može se reći da je situacija dobra i da je broj znanstvenih radova proizašlih iz međunarodne suradnje zadovoljavajući. Naravno da u budućnosti treba poduzeti dodatne mjere kako bi taj broj bio još veći. h) Navedite mišljenja doktoranada o dostupnosti mentora doktorskih disertacija, odnosno o vremenu koje im se posvećuje za upućivanje u metode znanstvenog istraživanja. Doktorandi u okviru izvedbenog plana upisuju u prvom semestru obavezni predmet pod nazivom Metode znanstvenog rada, a u kasnijim semestrima upisuju seminare i radionice iz ukupno 8 aktualnih znanstvenih projekata, te da za istraživački rad na raspolaganju imaju 25 potencijalnih mentora (Dr.Sc.‐09 za ak. god. 2010/11.), od kojih većina ima dugogodišnje iskustvo u vođenju istraživača. Do sada na Fakultetu nije napravljena ozbiljna analiza iz koje bi se egzakno dobila mišljenja doktoranada o dostupnosti mentora doktorskih disertacija odnosno o vremenu koje im se posvećuje za upućivanje u metode znanstvenog istraživanja. U zadnje tri godine, dostupnost mentora bolja je za doktorande u punom radnom vremenu (asistenti i znanstveni novaci, njih ukupno 27), a nešto slabija za one koji samo dio radnog vremena borave na fakultetu (zaposleni u privredi i doktorandi iz inozemstva, njih ukupno 23). Svakako da bi za njih trebalo osigurati više vremena mentora u budućnosti, no unatoč svemu treba spomenuti da prosječno trajanje studija iznosi 6 godina. Podaci vezani uz rad i suradnju mentora i doktoranada prikupljaju se kroz godišnje izvještaje doktoranada (Dr.Sc.‐04), odnosno mentora (Dr.Sc.‐05) u kojima se daje izvještaj o dostupnosti mentora. Mentori i doktorandi su u pravilu daju pisane godišnje izvještaje o napretku na doktorskom 82 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. studiju u kojima se izvještavalo i o dostupnosti mentora. Osim toga, postoje izvješća o godišnjim sastancima s doktorandima u zapisnicima sjednica Odbora za znanost u kojima su sadržani podaci o zadovoljstvu studijem. i) Opišite sadržaj i karakter do 10 najznačajnijih znanstvenih istraživačkih projekata vašega visokog učilišta aktivnih u posljednjih 5 godina (brojčani podaci u tablici 5.2). Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima. Znanstveno‐istraživački projekti koje financira MZOŠ RH: 1) Visinska kinematika i dinamika kontinentalne Hrvatske (007‐0000000‐2554), dr.sc. Nevio Rožić Ponovljena visinska pozicioniranja trajno stabiliziranih točaka geodetske visinske osnove (polja repera geometrijskog nivelmana) na području Hrvatske i šire regije (Bosna i Hercegovina i Slovenija), koja su obavljana u razdoblju od prethodnih stotinjak godina, u više bitno različitih vremenskih epoha (Austrijski precizni nivelman, 1875.‐1905.; I. nivelman visoke točnosti, 1945.‐ 1968. i II. nivelman visoke točnosti, 1970.‐1973.), indiciraju i jasno ukazuju na postojanje vertikalnih pomaka, deformacija i gibanja zemljine topografske površine. Podaci mjerenja geometrijskog nivelmana, kao rezultati visinske izmjere ostvareni klasičnom geodetskom metodom najviše relativne točnosti, čine pouzdani, mjerodavni i pouzdani podatkovni materijal za konkretno određivanje vertikalnih pomaka i deformacija, utvrđivanje signifikantnosti, određivanje kinematičkih i dinamičkih parametara vertikalnog gibanja te matematičko modeliranje zakonitosti gibanja i predikcija položaja diskretnih točaka zemljine topografske površine. Stoga, temeljni je cilj istraživanja stjecanje konkretnih znanja o kinematičkim i dinamičkim procesima zemljine topografske površine na području regije, definiranje i modeliranje zakonitosti gibanja te interpretacija temeljem povezivanja pomaka, deformacija i gibanja sa saznanjima srodnih geoznanosti, tj. reljefnim, geološko‐morfološkim, geološkim, seizmičkim, hidrološkim i ostalim svojstvima zemljine kore. Očekivani rezultati istraživanja, osim stjecanja temeljnih znanja o geokinematičkim i geodinamičkim procesima na području regije te pružanja podatkovne osnove za potvrdu postojećih ili postavljanje novih hipoteza ili teorija u srodnim geoznanostima (geodinamika, geomorfologija, geologija, seizmika i dr.), imaju i primijenjeni karakter, odnosno trebali bi dati temeljem uvođenja četvrte dimenzije u problem visinskog pozicioniranja osnovu za unapređenje i poboljšanje kvalitete izvedbe praktičnih geodetskih radova u području visinomjerstva (modeliranje redukcije nivelmanskih mjerenja u jedinstvenu vremensku epohu, projektiranje geometrijskih konfiguracija nivelmanskih mreža s aspekta očuvanja stabilnosti nacionalnog visinskog sustava, povišenje kvalitete stabilizacije repera u smislu trajnosti i vremenskog kontinuiteta uporabe i dr.), odnosno trebali bi komplementarno s ostalim geoznanostima dati neophodnu osnovu za regionalno planiranje očuvanja i razvitka okoliša. 2) Kartografija Jadrana (007‐0071588‐1593), dr.sc. Miljenko Lapaine Na temelju dosadašnjih istraživanja može se zaključiti da je hrvatska kartografska baština vrlo bogata, ali nedovoljno istražena. 2. Već se duže vrijeme osjeća u našoj geodetskoj i kartografskoj djelatnosti, i to u znanstvenom, nastavnom i stručnom radu nedostatak rječnika. 3. Do 2010. godine u svakodnevnu praksu u službenu upotrebu trebala bi ući nova kartografska projekcija i novi koordinatni sustav HTRS96/TM. Autor tog prijedloga, koji je službeno prihvaćen, je M. Lapaine, voditelj ovoga projekta. Pitanje je na koji način uvesti u svakodnevnu praksu tu projekciju koja se oslanja na tradiciju, ali i na upotrebu suvremene tehnologije. 4. Pitanje broja otoka u Jadranu i njihove veličine, stara su pitanja bez konačnog odgovora. Osnovna crta od koje se određuje granica hrvatskoga teritorijalnog mora do danas nije određena koordinatama, nego samo opisno. Navedeni i drugi srodni rješavat će se u okviru projekta. Opći cilj predloženog znanstvenog projekta je unaprijediti kartografiju Jadrana. Projekt treba detaljnim proučavanjem i analizom dosadašnjih 83 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. kartografskih prikaza rezultirati novim kartografskim prikazima primjerenim suvremenim digitalnim kartografskim postupcima. Očekivani rezultati Izradit će se i obraniti pet doktorskih disertacija te objaviti šest monografija (Hrvatski kartografi, Geodetski rječnik, Dubrovnik, Hvar, Pomorska kartografija i Topografska kartografija). Način provjere rezultata Planira se javno objavljivanje svih rezultata rada na projektu. Važnost predloženoga istraživanja Ovaj projekt nastavlja aktivnosti na projektu Kartografija i nove tehnologije (0007011) što ga je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanj i športa RH. Projekt Kartografija Jadrana, kao dio istoimenog programa, izrazito je interdisciplinaran. Suradnici su prvenstveno geodeti i kartografi, ali i matematičar, elektrotehničar, urbanist i planer, etnolog i historijski geograf, knjižničar i informatičar, hidrograf i profesor stranih jezika i književnosti. Osim interdisciplinarnosti i međuregionalne suradnje ističemo da je područje istraživanja Jadran, tj. more s otocima i obalom, a to je opet u uskoj vezi sa zaštitom okoliša, što znači da ćemo se baviti jednim od srednjoročnih i dugoročnih prioriteta Hrvatske. Sinergijski rezultati istraživanja na ovom projektu moraju u prvom redu dati pregled postojeće kartografije Jadrana, a zatim predložiti niz načina za njezino poboljšanje. 3) Geopotencijal i geodinamika Jadrana (Geo++Adria) (007‐0072284‐2287), dr.sc. Tomislav Bašić Geodetska zajednica Europe pokrenula je nakon IUGG (International Union of Geodesy and Geophysics) kongresa u Sapporo‐u 2003. godine projekt određivanja nove kvalitetnije plohe geoida EGGP (European Gravity and Geoid project), koja u skoroj budućnosti treba služiti kao osnova ujedinjenog europskog sustava visina i pretvaranja GPS‐elipsoidnih u ortometrijski sustav visina. Istovremeno je Republika Hrvatska, rješavajući pitanje definiranja i uvođenja novih geodetskih datuma i kartografskih projekcija 2004. godine, proglasila svoj službeni geoid HRG2000. Iako zavidne točnosti, taj geoid ima nedostatke sustavnog karaktera koji su posljedica korištenog globalnog geopotencijalnog modela te neimanja podataka za ubrzanje sile teže na području država iz okruženja, prvenstveno Italije i Mađarske. Istraživanje geodinamičkih procesa vezanih uz tektoniku Jadranske mikro‐ploče primijenom GPS tehnologije rađeno je zadnjih 15‐tak godina odvojeno s obje strane Jadranskog mora, pa je tako i hrvatska CRODYN GPS mreža reopažana četiri puta u periodu 1994.‐2006., a iznađene brzine gibanja odnose se prvenstveno na točke na hrvatskoj strani Jadrana. Budući da je dobro poznavanje Zemljina polja ubrzanja sile teže kao i geodinamičkih procesa preduvjet mnogih temeljnih istraživanja, zaštite i gospodarenja okolišem, transporta i sigurnosti navigacije, pa stoga i nužnost sa stajališta predstojećih euro‐atlanskih integracija, to je cilj ovih istraživanja modeliranje pouzdanije plohe geoida i kvalitetnijeg polja brzina gibanja litosfere na području cijelog Jadranskog mora, obale i otoka. Pri tome će se koristiti najnoviji globalni geopotencijalni modeli (bazirani na CHAMP, GOCE i GOCE satelitskim misijama), puno gušće vrijednosti ubrzanja sile teže, podaci satelitske altimetrije, SRTM/NASA digitalni model reljefa te GPS/nivelmanski geoid odnosno puno više geodinamičkih GPS mjerenja u regiji, koja će se još i ponoviti te progustiti do 2010 godine. Uključenjem eminentnih međunarodnih eksperata na projekt osigurani se preduvjeti, kako za dobivanje na raspolaganje potrebnih podataka, tako i nezavisna kontrola rezultata istraživanja. Spomenimo da je zbog do sada stečene reputacije naša zagrebačka grupa postala Regionalni kompjutorski centar EGGP‐a za jugoistočnu Europu i uključena kao ravnopravni partner u postojeći američko‐talijanski RETREAT geodinamički projekt na Jadranu. 4) Geoinformatika i geomatičko inženjerstvo u zaštiti okoliša (007‐0072974‐1599), dr.sc. Damir Medak Geoinformatika kao interdisciplinarno znanstveno područje obuhvaća prikupljanje, spremanje, obradu, analizu, vizualizaciju interpretaciju svih podataka kojima je određen položaj (lokacija) u prostoru. Geomatičko inženjerstvo omogućuje objektivno i ekonomično prikupljanje velikog broja vrlo točnih prostornih podataka uz pomoć različitih mjernih senzora. Podaci prikupljeni mjernim senzorima i organizirano spremljeni u geoinformacijske sustave omogućuju pridobivanje novih saznanja o promatranim pojavama, za provjeru kojih su neophodni analitički postupci i znanstvena interpretacija. Posebno je važno prikupljati podatke vezane uz okoliš, njegovu zaštitu i učinkovito 84 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. gospodarenje koje neće poremetiti labilnu ravnotežu između društvenih potreba i prirodnih mogućnosti. Na predmetnom projektu želimo istražiti mogućnosti primjene metoda geoinformacijske znanosti i tehnologija geomatičkog inženjerstva na rubove određenih zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj. Navedena područja trebala bi poslužiti kao ogledni primjeri za buduća istraživanja. Parametri ugrožavanja okoliša koji se mogu pratiti mjernim senzorima su: pomaci geoloških jedinica prouzročeni tektonskim djelovanjem na aktivnim rasjedima ili pojavom klizišta, eksploatacija mineralnih i rudnih sirovina, te potencijalna onečišćenja vode, zraka i kopna. Prikupljanjem podataka o lokaciji i dinamici diskretnih pojavnosti navedenih parametara stvorit će se višenamjenski četverodimenzionalni geoinformacijski sustav, koji će omogućiti pravodobno poduzimanje odgovarajućih zaštitnih mjera. Interdisciplinarnom interpretacijom pridobivenih podataka omogućit će se donošenje strateških znanstveno utemeljenih odluka vezanih uz donošenje planova upravljanja zaštićenim područjima. Dodatno će se istražiti mogućnosti donošenja odluka na temelju neegzaktnih podataka, tj. procjenu kvalitete odluke donesene na temelju najboljih dostupnih informacija o okolišu. 5) Suvremene geodetske ultrazvučne metode u održivom razvoju krških područja (007‐0072974‐ 2281), dr.sc. Boško Pribičević Geodezija se kao znanstvena disciplina tradicionalno bavila određivanjem oblika Zemlje kao planeta te određivanjem položaja točaka na njezinoj površini. Geodetska mjerenja su obično bila statična, a klasičnim je metodama bilo vrlo teško mjeriti u pokretu. Pomorska geodezija, a posebice hidrografska izmjera, doživjela je procvat zahvaljujući razvoju točnih metoda preciznog pozicioniranja u pokretu i na vodi te razvoju preciznog akustičkog instrumentarija. Osim za izmjeru koordinata točaka na dnu vodotoka, jezera ili mora, akustičke se metode u pomorskoj geodeziji sve češće koriste i za otkrivanje podvodnih prepreka, potonulih plovila i izgubljenih predmeta. Posebno zanimljiv znanstveni problem u krškim područjima je fenomen sedrenih barijera i naslaga sedre, koje karakteriziraju Plitvička jezera. Na predmetnom projektu će se uz pomoć suvremenih akustičkih mjernih metoda pomorske geodezije doći do novih važnih spoznaja o nastanku, sadašnjem stanju i budućnosti sedrenih naslaga i barijera na Plitvičkim jezerima. 6) Razvoj znanstvenog mjeriteljskog laboratorija za geodetske instrumente (007‐1201785‐3539), dr.sc. Nikola Solarić Zakon o mjeriteljskoj djelatnosti (NN 163/03) jasno ističe važnost ispitivanja, ovjeravanja i mjeriteljskog nadzora instrumentarija koji se koristi u Republici Hrvatskoj. Da bi se moglo studiozno izvesti ispitivanje geodetskog instrumentarija neophodan je znanstveni pristup. Na temelju spomenutog zakona donesene su naredbe u kojima se nabrajaju geodetska mjerila, nad kojima se moraju provoditi periodična ispitivanja i umjeravanja radi utvrđivanja njihove ispravnosti te procjene mjerne nesigurnosti rezultata mjerenja. Prema tim naredbama sav geodetski instrumentarij koji se koristi u pripremi službenih izvješća, mora se ovjeriti (ispitati i umjeriti) jednom godišnje, a instrumentarij koji se koriste u katastarskoj izmjeri svake tri godine. Da bi se spomenuti zakon i naredbe mogli primjenjivati, neophodno je u znanstvenom projektu razviti specifično opremljen znanstveni mjeriteljski laboratorij za geodetski instrumentarij i GPS uređaje. Naime, ne postoje na tržištu gotovi instrumenti i uređaji za njihovo ispitivanje i umjeravanje. Zato se oni razvijaju posebno u znanstvenom radu, stalno nadograđuju, usavršavaju i automatiziraju. U Laboratoriju Geodetskog fakulteta u Zagrebu u dosadašnjem znanstvenom radu djelomično su razvijeni specijalni instrumenti i uređaji za ispitivanje i umjeravanje geodetskog instrumentarija. Cilj ovog znanstvenog projekta je daljnji razvoj suvremenog znanstvenog mjeriteljskog laboratorija za geodetski instrumentarij. Ovim projektom se žele automatizirati metode preciznih geodetskih mjerenja i definirati postupci proračunavanja, procjene te iskazivanja mjerne nesigurnosti za: 1. potpuno automatiziranu metodu umjeravanja nivelmanskih mjernih letava i mjernih vrpci na komparatoru; 2. automatiziranu metodu umjeravanja elektrooptičkih daljinomjera na Kalibracijskoj bazi t.j. etalonu duljine do 3 km; 3. automatiziranu metodu umjeravanja frekvencmetra pomoću 85 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. GPS‐a; 4. poboljšanu automatiziranu metodu simultanog određivanja astronomskih koordinata pomoću astrolaba; 5. automatiziranu metodu određivanja prosječne temperature zraka pomoću brzine zvuka. Osim ovih automatizacija i ispitivanja preciznosti izvelo bi se: 1. ispitivanje GPS antena na kalibracijskoj bazi i proučavalo nove mogućnosti satelitskih navigacijskih sustava, 2. istraživalo povijesni razvoj geodetskog instrumentarija i geodezije općenito. 7) Geodetsko upravljanje i praćenje velikih građevinskih objekata (007‐0072283‐1584), dr.sc. Zdravko Kapović Sadržaj i informacije o položaju i pravnom statusu nekretnina, odnosno značajnih građevinskih objekata (mostovi, tuneli, brane) bitan su preduvjet njihovim učinkovitim upravljanjem. U postojeće sustave gospodarenja autocestama treba implementirati geodetske podatke koji se odnose na koordinate objekata, geometrijsko stanja objekata dobiveno višegodišnjim mjerenjima, imovinsko‐ pravna pitanja, podatke o izvlaštenjima te o probnim ispitivanjima mostova, nadvožnjaka i vijadukata. Infrastruktura prostornih podataka u niskogradnji čini jednu značajnu komponentu istraživanja. Potrebno je osmisliti metode i načine kontrolnih mjerenja za vrijeme građenja i eksploatacije značajnih građevinskih objekata. Uspostava geodetske osnove za posebne namjene je predmet posebnih istraživanja. Treba provesti ispitivanja vezano uz uspostavu geodetske osnove za posebne namjene satelitskim tehnologijama (GNSS). Ispitati kvalitetu, tj. preciznosti i pouzdanost geodetskih osnova. Na konkretnim primjerima pokazati može li GNsS tehnologija u potpunosti zamijeniti do sada korištene klasične metode, koji je to minimalni a koji optimalni broj točaka dovoljan za osiguranje točnosti izvođenja radova na gore navedenim objektima. Uspostavom geoprostornih baza podataka o velikim građevinskim objektima predstavlja temelj različitim marketinškim analizama. Analizirat će se tzv. geomarketing. Organizacija plana i programa mjerenja pomaka i deformacija različitih građevinskih konstrukcija geodetskim i fizikalnim metodama. Osnovne fizikalne metode za mjerenje pomaka. Analizirati preciznost, odnosno pouzdanost rezultata mjerenja te optimalne metode određivanja pomaka. Istražit sve poznate modele deformacijske analize te spoznati koji model deformacijske analize kada i gdje primijeniti. Prediciranje pomaka. Metoda konačnih elemenata u deformacijskoj analizi. Automatski mjerni sustavi. Obrada i prikaz podataka u videosustavima mjerne tehnike. 8) Eruptivni procesi u Sunčevoj atmosferi (007‐0000000‐1362), dr.sc. Bojan Vršnak U okviru predloženog projekta istraživat će se procesi eksplozivnog oslobađanje energije pohranjene u nepotencijalnom magnetskom polju Sunčeve atmosfere. Istraživanja će uključivati empirijski i teorijski aspekt, s naglaskom na eruptivne procese velikih razmjera, zbog njihova velikog utjecaja na stanje magnetoplazme međuplanetskog prostora i planetskih magnetosfera, te posebice, zbog velikih poremećaja koje uzrokuju u Zemlji bliskom svemirskom okolišu. Predložena istraživanja doprinjet će razumjevanju fizikalnih procesa koji dovode do pojave, i upravljaju razvojem, velikih koroninih izbačaja i Sunčevih bljeskova, te će unaprijediti saznanja o posljedicama koje te eruptivne pojave uzrokuju u međuplanetarnom prostoru (Sunčevom vjetru), kao i saznanja o njihovom utjecaju na Zemlju i njen bliski svemirski okoliš. U tom smislu, konačni cilj ovog projekta je unaprijeđivanje "svemirske prognostike", tj. točnijeg i sigurnijeg predviđanja nastupa i razvoja velikih međuplanetarnih poremećaja, sa svrhom pravovremenog uzbunjivanja i preventivnog djelovanja u raznim vidovima ekonomsko‐tehnoloških i znastveno‐istraživačkih aktivnosti. Očekuje se da istraživanja razjasne prirodu povratne sprege između idealnih nestabilnosti koje pokreću koronin izbačaj i disipativnih procesa koji dovode do oslobađanja energije u obliku Sunčevog bljeska. Rasvjetljavanje ovog problema omogućilo bi razumijevanje dinamike erupcije, a time i shavćanje njenog širenja međuplanetarnim prostorom. S druge strane, polučeni rezultati trebali bi omogućiti bolji uvid u složene mehanizme oslobađanja i transporta energije povezane s procesom magnetskog prespajanja. Uz istraživanja prirode koroninih izbačaja i Sunčevih bljeskova, proučavat će se i posljedice ovih procesa: visokoenergetsko i radio‐valno elektromagnetsko zračenje, magnetohidrodinamički udarni valovi, visokoenergetski čestični snopovi, itd. Na taj način, projekt 86 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. objedinjuje istraživanja fizikalnih procesa koji se odvijaju u Sunčevoj atmosferi na vremenskoj skali od 10 ms do nekoliko dana. 9) Fizikalni procesi u atmosferama Sunca i zvijezda (007‐0000000‐1364), dr.sc. Vladimir Ruždjak Magnetska polja neprestano izviru u Sunčevu atmosferu kao posljedica djelovanja dinama u Sunčevoj unutrašnjosti. Bogata zbirka radijativnih, plazmenih i magnetohidrodinamičkih (MHD) fenomena koju nazivamo Sunčeva aktivnost potiče od tih magnetskih polja, koja se probijaju kroz razne slojeve Sunčeve atmosfere i u međuplanetarni prostor.Taj globalni proces odvija se u ciklusima s trajanjem od oko 11 godina. Istraživat će se svojstva diferencijalne rotacije Sunca pomoću različitih objekata praćenja. Posebno će se istraživati pojave malih promjena diferencijalne rotacije tijekom ciklusa aktivnosti te pojave i svojstva uzoraka velikih razmjera na Suncu. Takva mjerenja diferencijalne rotacije Sunca predstavljaju opažačka ograničenja teorijskim modelima Sunčevog MHD dinama. Ustanovljavanje meridijanskih tokova kao i postojanja uzoraka brzina velikih razmjera (divovskih ćelija) su od velike važnosti u istraživanju globalnih promjena u Suncu i razumijevanju fenomena diferencijalne rotacije. Također će se proučavati Reynoldsova napetost i evolucija stabilnih povratnih grupa Sunčevih pjega, vlastita gibanja grupa Sunčevih pjega, helijeva linija 1083 nm na Suncu, vidljivost koroninih šupljina u mikrovalnom dijelu spektra, mirni radio bljeskovi i različiti aspekti provala radio zračenja tipa III na Suncu. Istraživat će se fenomen Be zvijezda, posebice u dvojnim sustavima s naglaskom na fizikalne procese koji dovode do stvaranja plinovitih omotača. Nastojat će se što točnije odrediti temeljne fizikalne značajke određenih Be zvijezda i plinovitih omotača. Očekuje se da se na temelju provedenih istraživanja dobiju spoznaje o pravoj naravi promjena sjaja i boje Be zvijezda, te da se načine modeli jednostrukih i dvojnih Be zvijezda i pripadne okolozvjezdane tvari. Istraživanja će se temeljiti na vlastitim opažanjima, međunarodnim kampanjama opažanja, te obradi i analizi podatka u suradnji s domaćim i stranim znanstvenicima. Od značenja je pokazati da su dugodobne promjene sjaja Be zvijezda uzrokovane promjenama gustoća i dimenzija okolozvijezdanih plinovitih diskova, da se kod dvojnih Be sustava događaju fotometrijske promjene s periodima jednakim orbitalnim spektroskopskim periodima i da su u fazi sa spektroskopskim promjenama. Ta istraživanja upravo sada postaju aktualna, kada se očekuju prvi rezultati velikih optičkih spektro‐interferometara koji će omogućiti da se izravno vidi geometrijska struktura diskova oko Be zvijezda. 10) Zajedničko hrvatsko‐mađarsko mjerenje geomagnetskih sekularnih točaka i model zajedničkog geomagnetskog polja, dr.sc. Mario Brkić Projekt zajedničkog hrvatsko‐mađarskog mjerenja geomagnetskih sekularnih točaka predviđen je kao zajednički rad na prikupljanju geomagnetskih terenskih podataka iz obje zemlje s konačnim ciljem izrade modela geomagnetskog polja. Projekt je u skladu s preporukama MagNetE‐a za zajedničko mjerenje europskih geomagnetskih sekularnih točaka. Prikupljanje terenskih podataka o geomagnetskom polju će se sastojati od zajedničkih mjerenja geomagnetske deklinacije, inklinacije i ukupnog intenziteta na postojećim lokacijama hrvatske i mađarske mreže geomagnetskih sekularnih točaka. Koristit će se instrumenti Bartington Mag‐01H DIM na Zeiss THEO 010B, i GSM‐ 19G Overhauser PPM. Obzirom da nema Hrvatskoga nacionalnoga geomagnetskog opservatorija, redukcije izmjere i usporedbe instrumenata moraju se dobiti od najbližih stalnih geomagnetskih opservatorija, uključujući (HU). Osim toga, očekuju se poboljšani rezultati izmjere ako se koristi prijenosni variometar. Prema tome posjete u 2009. godini imaju sljedeće ciljeve: podučavanje hrvatske strane o instalaciji i radu variometra, kao i o uspredbi ili podešavanju hrvvatskih instrumenata na Opservatoriju ELGI Tihany. Podučavanje o prijenosnom variometru se planira na najudaljenijoj stanici PALAgruza, tijekom redovite izmjere mreže hrvatskih geomagnetskih sekularnih točaka u 2009. Zajednička izmjera 2010. se planira na graničnim sekularnim točkama obiju zemalja. Planirano je da će hrvatski posjeti u 2010. uključivati zajednička mjerenja i kontrolu instrumenata u Tihanyju. Druga svrha ovog projekta je izrada zajedničke geomagnetske referentne karte za područje obiju zemalja. Ostvarenju ciljeva pomoći će privremena harmonizacija terenskih 87 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. mjerenja, isti insturmenti i mjerni postupci, te zajednička mjerenja na nekim stanicama. U Hrvatskoj kao i u Mađarskoj, geomagnetski referentni model je tradicionalno zadan kao polinom geografskih koordinata prvog ili drugog reda. Naš cilj na projektu je modelirati polje varijacija u Hrvatskoj i Mađarskoj koristeći sfernu harmoničku analizu (SCHA) koju je osmislio Haines (1985). Kao drugi korak namjeravamo modelirati sekularnu varijaciju geomagnetskog polja koristeći SCHA metodu. 11) COST – semantičko obogaćenje 3D modela gradova za održivi urbani razvoj, dr. sc. Damir Medak Mnogi urbani modeli okoliša su definirani s cilje m da se stručnjacima u praksi i interesnim gurpama pomogne u postupku donošenja odluka. Modeli koji predstavljaju geometrijske elemente grada u 3 dimenzije nazivaju se 3D modelima grada. Ti modeli se sve više upotrebaljavaju u različitim gradovima i zemljama za planirani širkoki spektar primjena osim same vizualizacije. Takva korištenja je omogućilo dodavanje semantike geometrijskim aspektima što je dovelo do semantički obogaćenih 3D modela grada. Osim toga, u perspektivi održivog razvoja, gradove bi trebalo proučavati na sveobuhatan način uzimajući u obzir mnoge međusobne odnose različitih urbanih pitanja. To se može postići identifikacijom i stjecanjem znanja na kojima se temelje određeni 3D modeli grada. Korištenje ontologija je zdrav način da se postigne semantičko obogaćnje 3D modela grada kao i njihova interoperabilnost s drugim urbanim modelima tako da mogu postati učinkovita matrica urbanog znanja u perspektivi održivosti. Ovaj projekt (1) će ostvariti integrativnu platformu temeljenu na semantički obogaćenim 3D modelima grada, (2) koristiti metodologiju baziranu na ontologiji koja se može ponovno koristiti, (3) procijeniti iskoristivost integriativne platforme za planiranje i donošenje odluka. Ključne riječi: 3D model grada, semantičko obogaćnje, ontologije, interoperailnost. Po pitanju kvalitete i rezultata spomenutih istraživanja može se kazati da se radi o visoko‐kvalitetnim znanstvenim istraživanjima na domaćem i međunarodnom nivou čiji rezultati imaju značajan odjek, kao i dijelom uspješnu primjenu u geodetskoj i geoznanstvenoj praksi RH. Značajan broj objavljenih radova Fakulteta (Tablica 5.5 i Tablica 5.6) rezultat je spomenutih i ostalih istraživanja, kao i ukupno 16 obranjenih doktorata znanosti u periodu 2006.‐2010. godina. j) Navedite vlastite časopise i opišite njihov karakter (znanstveni/stručni, sastav uredništva, jezik , selekcijski postupak, eventualni čimbenik odjeka i ostalo). Iako se posljednja dva od pet dolje navedenih časopisa i periodika zbog izdavača ne mogu smatrati vlastitim, zbog toga što su glavni urednici, njihovi zamjenici, većina članova uredničkih odbora, kao i tehnički urednici najčešće znanstvenici i nastavnici Geodetskog fakulteta, navedena su i ta dva najznačajnija domaća časopisa koja objavljuju znanstvene (i stručne) radove iz područja geodezije i geoinformatike, geoznanosti te srodnih disciplina: 1) Central European Astrophysical Bulletin (prije Hvar Observatory Bulletin), izlazi od 1977., ISSN 1845‐8319, urednik: V. Ruždjak, učestalost izlaženja godišnje: 1, objavljuje znanstvene i stručne radove na engleskom jeziku, citira se u Astronomy and Astrophysics Abstracts (Springer‐Verlag, Berlin), Referativnyj Zhurnal (Moscow), INSPEC (Herts), ADS (Cambridge MA, USA). 2) Godišnjak Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izlazi od 2002., ISSN 1334‐9643, urednik: u pravilu prodekan za nastavu i studente, učestalost izlaženja godišnje: 1, objavljuje sve važne informacije vezane uz djelatnost Fakulteta. 3) Ekscentar, izdaje Studentski Zbor Geodetskog fakulteta, izlazi od 1997., ISSN: 1331‐4939, urednica: D. Bečirević, učestalost izlaženja godišnje: 1, objavljuje znanstvene i stručne radove na hrvatskom, povremeno i na engleskom jeziku, časopis je od 2010. citiran u Bibliographia Cartographica. 4) Geodetski list, izdaje Hrvatsko geodetsko drušvo, izlazi od 1919., ISSN: 0016‐710X, glavni urednik: D. Medak, učestalost izlaženja godišnje: 4, objavljuje znanstvene i stručne radove 88 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. najčešće na hrvatskom jeziku, zbog čega ima vrlo slabi faktor odjeka (0,038), časopis je od 2008. citiran u SCOPUS‐u, od 2007. do 2011. bio je citiran u WoS (SCI_expanded), 5) Kartografija i geoinformacije, izdaje Hrvatsko kartografsko društvo, izlazi od 2002., ISSN: 1333‐ 896X, urednik: M. Lapaine, učestalost izlaženja godišnje: 2, objavljuje znanstvene i stručne radove dvojezično, na hrvatskom i engleskom jeziku, časopis je od 2008. citiran u SCOPUS‐u, Značaj spomenutih časopisa za geodetsku znanost i struku je veliki, a da bi bio još veći potrebno je, posebno u slučaju Geodetskog lista, poduzeti napore na povećanju njihova faktora odjeka koji je ovoga trena simboličan. U tom smlislu neki oblik engleske verzije Geodetskog lista s još kvalitetnijim i bolje recenziranim radovima postaje uvjet bez kojega se neće moći u budućnosti. k) Opišite načine kroz koje znanstvena istraživanja pridonose cjelokupnoj aktivnosti institucije, odnosno nastavi te intelektualnom i tehnološkom doprinosu društvu. Opišite sadržaj i karakter stručnih projekata ovog visokog učilišta aktivnih u posljednjih pet godina (brojčani podaci u tablici 5.2). Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima. Znanstvena istraživanja značajan su faktor ukupne djelatnosti Fakulteta jer ne samo da omogućuju nove spoznaje u pojedinim granama, već i omogućuju objavljivanje kvalitetnijih radova koji se temelje na konkretnim i potrebnim istraživanjima. Tu posebno treba spomenuti znanstveno‐razvojne projekte koji su rađeni za državne institucije, a čiji su rezultati zbog svoje aktualnosti odmah našli mjesto u nastavi, kao npr. uvođenje novih geodetskih referentnih sustava (datuma) i kartografskih projekcija RH, obnova geomagnetskih elemenata, pitanje novih topografskih karata, katastarski model, itd. Ostvareni rezultati su intelektualno i tehnološki usporedivi sa svijetom. S druge strane, stručni projekti su u proteklom razdoblju činili također bitni dio ukupne djelatnosti Fakulteta, jer su omogućili rješavanje različitih zadataka za potrebe privrede, od rutinskih inženjerskih zadataka do studija i ekspertiza, te osigurali dodatno financiranje (oko 20‐tak posto godišnje) iz kojega je nabavljana najsuvremenija geodetska i informatička oprema koja je potom korištena i za potrebe nastave. Kao što se vidi, pored sredstava državnog proračuna (ministarstva i javna uprava) koja čine 16% ukupnog financiranja stručnih projekata, 27% čine sredstva lokalnih jedinica, 44% sredstva privatnog sektora i 9% javnih poduzeća (Tablica 5.3). Nesumnjivo da su stručni projekti obogatili i olakšali ukupno funkcioniranje Fakulteta, pa je za nadati se da će se s njihovom realizacijom, unatoč krizi, moći nastaviti barem na istom nivou i idućih godina. l) Navedite utjecaj rezultata vaših stručnih i razvojnih projekata i usluga na razvoj domaće privrede, uslužnog sektora i državne uprave. Rezultati stručnih i razvojnih projekata nesumnjivo su omogućili daljnji razvoj domaće privrede, posebno geodetskih tvrtki, ali i državne uprave. Dobar primjer za to su višegodišnji projekti iz geomagnetizma, jer je obnova geomagnetske informacije za potrebe DGU‐a i MORH‐a dala ne samo pouzdanija rješenja modela i karata, već i dugoročno omogućila kontinuiranu i neovisnu potporu sigurnosti kopnene, pomorske i zračne navigacije, razvitak znanosti i gospodarstva, te unaprijedila razinu učinkovitosti sigurnosnih struktura (poznato je npr. da je zračnim lukama potrebna pouzdana geomagnetska informacija). Za gospodarstvo je geomagnetska informacija, osim u prometu i turizmu važna i pri geofizičkim istraživanjima i prospekciji npr. naftonosnih struktura i mineralnih nalazišta. Nadalje, na Fakultetu razvijeni model geoida Hrvatske (HRG2009), zbog svoje točnosti i pouzdanosti, ugrađen je u model transformacije visina u CROPOS‐u, kao i T7D model transformacije položaja, i to sve u stvarnom vremenu, po čemu je Hrvatska trenutno među prvim zemljama u svijetu (www.cropos.hr). Budući da je DGU‐CROPOS glavni servis za potrebe pozicioniranja i navigacije u 89 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Hrvatskoj, kojega trenutno koristi gotovo 400 tvrtki (pri čemu je trend daljnjeg rasta očit), jasno je da su rezultati ostvareni na Fakultetu našli svoju punu primjenu u geodetskoj i široj praksi odnosno privredi RH. Kako se vidi iz tablice 5.3. stručni projekti se izvode u svim granama geodezije te osiguravaju i potpomažu razvoj domaće privrede, uslužnog sektora i državne uprave. m) Navedite na koji ste način uspostavili sustavnu politiku praćenja opsega i kvalitete znanstvenog rada na vašem visokom učilištu te opišite njezine elemente i način djelotvorne primjene. Sukladno Statutu Fakulteta, članak 37, prodekan za znanstveni rad i međunarodnu suradnju koordinira znanstvenu djelatnost i međunarodnu suradnju Fakulteta, zadužen je za nadzor nad korištenjem znanstvene infrastrukture i znanstvene opreme, brine se o ustrojavanju i izvođenju poslijediplomskog studija, brine se o radu i usavršavanju suradnika i znanstvenih novaka te daje prijedloge i mišljenja u svezi ugovornih obveza iz znanstvene djelatnosti Fakulteta. Prodekan za znanstveni rad i međunarodnu suradnju predsjedava radom Odbora za znanost, stalnog radnog tijela Fakultetskog vijeća koje razmatra i priprema tom Vijeću sve bitnije odluke vezane uz znanstveni rad, doktorski studij kao i međunarodnu suradnju. Na godišnjem nivou se podnose izvješća o rezultatima istraživanja na projektima koje financira MZOŠ, a godišnji prikaz objavljenih radova publicira se u Godišnjaku fakulteta. Praćenje obaveza na doktorskom studiju (sukladno Pravilniku o poslijediplomskom doktorskom studiju od 17. lipnja 2010., ali i Pravilniku o poslijediplomskim studijima, od 30. listopada 2008. za studente po starom) odvija se sustavno na nivou Odbora za znanost, potpomognuto Studentskom referedom, pri čemu se vodi detaljna evidencija o istraživačkom radu i drugim obavljenim studijskim obavezama svakog pojedinog doktoranda, uključujući plan obaveza (izradbu doktorskog portfolija). Odbor za znanost svake godine obavlja samoocjenjivanje na temelju godišnjih izvješća mentora i doktoranada, o čemu Fakultetskom vijeću i Sveučilištu dostavlja izvještaj o radu na obrascu Sveučilišta DR.SC.‐09. Kriterij ocjenjivanja obuhvaća znanstvenu produkciju nastavnika i doktoranada, nastavu, kvalitetu i relevantnost doktorskih radova, statističke podatke trajanja studiranja, godišnjeg broja novih doktora u odnosu prema broju doktoranada te ostvarenu međunarodnu suradnju. n) Opišite politiku poticanja i nagrađivanja objavljivanja u visoko rangiranim znanstvenim časopisima (ili renomiranim izdavačkim kućama za knjige), odnosno sustav podrške objavljivanju u časopisima sa što većim faktorom odjeka. Dosadašnja politika poticanja i nagrađivanja objavljivanja u visoko rangiranim časopisima svodila se je na pojedinačne postupke glavnih istraživača (nositelja projekata) koji su više samoinicijativno poticali (i financirali) takvo objavljivanje, a sustav podrške objavljivanju u časopisima sa što većim faktorom odjeka nažalost nije postojao. Djelom je tome krivac i postojeći Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN, 84/2005) u kojemu faktor odjeka za tehničke znanosti uopće nije ugrađen, pa tako znanstvenici nisu stimulirani objavljivati u časopisima s visokim faktorom odjeka, dapače ovoga trena je moguće imati samo četiri objavljena rada u SCI‐Expanded časopisu s nebitnim Impakt faktorom (gotovo nula) i imati uvjete za znanstvenog savjetnika (?!). To je razlog da Fakultet priprema Pravilnik o vlastitim dodatnim uvjetima, kako bi osigurao kvalitetu u izborima u znanstvena zvanja, sve dok novi nacionalni pravilnik ne bude uvažavao potrebu objavljivanja u časopisima s visokim faktorima odjeka. Naravno da je u tom kontekstu potrebno na Fakultetu osigurati što prije sve potrebne uvjete i stimulirati buduća objavljivanja u visoko rangiranim časopisima. 90 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. o) Objasnite na koji način vodite brigu o etici u istraživanju te kako provodite europske i svjetske standarde u zapošljavanju najboljeg znanstvenog kadra (primjerice The European Charter for Researchers). Znanstvenici i istraživači na Fakultetu upoznati su s Etičkim kodeksom koji je donio Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a koji se odnosi na osobe izvode znanstveni i nastavni rad u skladu s najvišim etičkim standardima, što pored kolegijalnosti, zaštite ispitanika, zaštite i brige o pokusnim životinjama i društvene odgovornost, posebno uključuje znanstvenu čestitost, koja se zasniva na sljedećim postavkama: Predmnijeva se da su svi suradnici stručni, tj. kompetentni u području svoga znanstvenog i nastavnog rada dok se ne dokaže suprotno. Rezultati znanstvenog rada, posebice znanstvenih istraživanja, prikupljaju se u skladu s najvišim standardima etičke i znanstvene prakse, poštujući najviše tehničke standarde. Potrebno je poduzeti sve razumne mjere da se osigura točnost i istinitost podataka koje su prikupile druge osobe, skupine ili ustanove i detaljno dokumentirati sve izvore i kakvoću podataka. Izvorni podaci trebaju se pohraniti, čuvati, obrađivati, koristiti i prenositi tako da se, unutar razumnih granica, sprijeći njihov gubitak, uništenje, pristup nepozvanima, razotkrivanje povjerljivih i tajnih podataka ili moguće zlouporabe najmanje tijekom 10 godina od završetka istraživanja. Nakon objavljivanja rezultata svi izvorni podaci moraju, u razumnim okvirima, biti dostupni na uvid. Predmnijeva se da je sva obrada podataka proizašlih iz istraživanja ispravna i u skladu sa znanstvenom metodologijom dok se ne dokaže suprotno. Predmnijeva se da prikazani rezultati istraživanja u bilo kojem obliku dosljedno odgovaraju provedenim istraživanjima te ni u najmanjoj mjeri ne postoji izmišljanje, krivotvorenje ili plagiranje podataka, rezultata, ideja, postupaka ili riječi u postupcima predlaganja, provodenja, revizije ili prikazivanja istraživanja dok se ne dokaže suprotno. Glavni istraživači koji vode projekte financirane od strane MZOŠ‐a obavezno potpisuju izjavu koja se temelji na tim principima, pa na taj način potpuno preuzimaju obavezu njihova poštivanja. Po pitanju provođenja europskih i svjetskih standarda u zapošljavanju najboljeg znanstvenog kadra Fakultet već više godina provodi politiku prema kojoj se na mjesta znanstvenih novaka zapošljavaju kandidati koji se nalaze na službenoj rang listi 10 najuspješnijih studenata u generaciji, sukladno prije svega prosjeku ocjena studiranja. Službenu rang listu najuspješnijih studenata neke generacije potpisuje dekan. Primijećeno je nažalost da se još uvijek javlja relativno malo kvalitetnih kandidata na neko radno mjesto istovremeno, odnosno da nedostaje bolja konkurencija pri zapošljavanju. p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. Sagleda li se objektivno stanje po pitanju znanstvenog i stručnog rada na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u proteklih pet godina (2006.‐2010.) može se ustvrditi da je ono s obzirom na uvjete (prostor, oprema, broj istraživača, financije) vrlo zadovoljavajuće. Pritom se uočava nesrazmjer u broju objavljenih A radova (CC, SCI, SCI_Expanded) između istraživača koji su potpuno ili skoro potpuno zaposleni u znanosti (djelatnici Opservatorija Hvar) i djelatnika ostala tri zavoda na Fakultetu, koji su, posebno suradnici (uključujući i znanstvene novake), preopterećeni nastavnim obavezama, tako da je broj objavljenih A radova ove druge grupacije vidno manji od prvospomenute (Tablica 5.6). Stoga bi u budućnosti trebalo poduzeti mjere da i djelatnici koji se bave znanstvenim radom u polju geodezija mogu više vremena provoditi u znanstvenim istraživanjima i objavljivati rezultate svojih istraživanja u međunarodnim (i domaćim) časopisima s visokim faktorom odjeka. 91 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Pritom treba povesti računa da se znanstveno više angažiraju i djelatnici u granama koje su do sada bile zapostavljene, kako bi se sva područja geodezije razvijala što ravnomjernije. Stručna djelatnost Fakulteta je do sada tradicionalno bila uspješna, pa je potrebno s njom na tom nivou i nastaviti, ako ne još ju i povećati, posebno imajući na umu trenutnu ekonomsku situaciju i predviđanja u svezi nje. Njen efekt nije samo financijski, već se na taj način lakše dolazi do kvalitetnije i skuplje opreme koja se onda uključuje i u nastavni proces. U 2011. godini dobivena su dva nova značajna projekta FP7 i jedan razvojni projekt Sveučilišta u Zagrebu, što predstavlja pozitivan nastavak znanstveno‐istraživačke djelatnosti na Fakultetu. Tablica 5.1. Mentori (Mentori za znanstveno područje) Naziv doktorskog studija (smjerovi) Broj mentora pod kojima su obranjeni doktorati znanosti u zadnjih 5 godina Broj objavljenih radova mentora u domaćim recenziranim znanstvenim časopisima u posljednjih 5 godina* Broj objavljenih radova mentora u inozemnim recenziranim znanstvenim časopisima u zadnjih 5 godina* Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij geodezije i geoinformatike 9 + 1** 22 + 0** (WoS) 11 + 50** *U obzir se uzimaju samo recenzirani radovi u najvišoj kategoriji prema nacionalnoj klasifikaciji, odnosno radovi u časopisima u međunarodnoj citatnoj bazi WoS i Scopus. ** 9 mentora se odnosi na Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij geodezije i geoinformatike, a 1 mentor na doktorski studij na PMF‐u. 92 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica. 5.2. Izvori financiranja znanstvenih projekata God. početka 2007. 2007. 2007. 2007. 2007. 2007. 2007. 2007. Projekt (naziv) Eruptivni procesi u Sunčevoj atmosferi Fizikalni procesi u atmosferama Sunca i zvijezda Kartografija Jadrana Geopotencijal i geodinamika Jadrana Geoinformatika i geomatičko inženjerstvo u zaštiti okoliša Visinska kinematika i dinamika kontinentalna Hrvatske Suvremene geodetske ultrazvučne metode u održivom razvoju krških područja Razvoj znanstvenog mjeriteljskog laboratorija za geodetske instrumente 2007. TEMPUS ‐ CARDS JEP Geodetsko upravljanje i 2007. praćenje velikih građevinskih objekata Sustav za multisenzorsko 2007. zrakoplovno izviđanje i nadzor 2008. SOTERIA Vremensko trajanje projekta (mjeseci) Državni Proračun proračun Gospodarstvo ‐ Gospodarstvo ‐ Ostalo lokalnih EU fondovi (ostali izvor ‐ privatni sektor Javna poduzeća (specificirati) jedinica specificirati) Državni proračun (MZOŠ) 48 135.693,00 135.693,00 48 170.000,00 170.000,00 48 510.070,00 510.070,00 48 490.002,00 490.002,00 48 663.000,00 663.000,00 48 122.500,00 122.500,00 48 553.500,00 553.500,00 36 91.245,00 91.245,00 27 698.519,00 698.519,00 204.003,00 1.874.791,00 1.331.759,00 39 204.003,00 12 1.657.791,00 1.331.759,00 36 93 UKUPNO 217.000,00 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. God. početka 2008 2009. 2009. 2010. Vremensko trajanje projekta (mjeseci) Projekt (naziv) Exploiting OSPAN Data for Understanding of Large Scale Solar Eruptions Impacting Space Weather COST – TU0801 Semantic enrichment of 3D city models for sustainable urban development Joint Croatian‐Hungarian Geomagnetic Repeat Station Survey and Joint Geomagnetic Field Model Istraživanje asimetrije sjever‐ jug u aktivnosti i rotaciji Sunca Ukupno Državni proračun (MZOŠ) Državni Proračun proračun Gospodarstvo ‐ Gospodarstvo ‐ Ostalo lokalnih EU fondovi (ostali izvor ‐ privatni sektor Javna poduzeća (specificirati) jedinica specificirati) UKUPNO 36 124.428,00 124.428,00 24 30.000,00 30.000,00 24 29.350,00 29.350,00 12 63.767,00 63.767,00 4.600.804,00 2.277.823,00 94 217.000,00 6.995.627,00 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 5.3. Izvori financiranja stručnih projekata God. početka Projekt (naziv) Izvođenje geodetskih usluga na betonskim objektima hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava 25.11.2010. Pružanje geodetskih usluga Izrada tehničkog izvješća (IV faza) za projekt "Obnova 29.9.2010. geomagnetske informacije za potrebe MORH‐a i OSRH" 21.9.2010. Izvođenje geodetskih radova Izrada trodimenzionalne geodetske podloge za projekt 21.9.2010. krajobraznog uređenja i biološkog oplemenjivanja kamenoloma Vetovo Izrada geodetsko geološke studije i prostorne baze 31.8.2010. podataka mikrolokacije Petrova Gora‐Spomenik Izrada geodetske studije i baze podataka zračne luke 27.7.2010. Zagreb Kartografska obrada i priprema za tisak reprodukcijskih 21.7.2010. originala plana Grada Rijeke Izrada reprodukcijskih originala plana grada Splita i 28.6.2010. karte Istre Supervision of the Works for the Construction of the 4.6.2010. road Rreshen‐Kalimash Izrada posebne geodetske podloge za izgradnju 29.5.2010. komunalne infrastrukture od Poslovne zone u Čibači do obuhvata Grobla‐ Dubac 23.12.2010. 25.5.2010. Izrada biciklističke karte za područje južne Istre Podrška izradi 3. studije o katastru u regiji i uspostavi stalne tehničke komisije geodetskih uprava regije Provedba topografske izmjere u svrhu izrade Hrvatske 21.5.2010. osnovne karte mjerila 1:5000 za područje otoka Palagruža Uspostava osnovne geomagnetske mreže Republike 21.5.2010. Hrvatske za potrebe službene kartografija‐ V faza 21.5.2010. Vremensko trajanje PROJEKTA (mjeseci) Državni proračun (Ministarstva I javna uprava) 12 12 Međunarodn Gospodarstvo Gospodarstvo ‐ Ostalo i fondovi (privatni sektor) Javna poduzeća (specificirati) UKUPNO 124.100,00 199.260,00 1 Proračun lokalnih jedinica 124.100,00 350.000,00 350.000,00 199.260,00 3 23.000,00 23.000,00 1 77.490,00 77.490,00 2 169.740,00 9 904.972,50 904.972,50 0 169.740,00 1.500,00 1.500,00 0 2.000,00 2.000,00 1 48.750,00 48.750,00 1 19.500,00 19.500,00 1 11.000,00 11.000,00 2 69.900,00 69.900,00 7 50.000,00 50.000,00 7 109.600,00 109.600,00 95 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. God. početka 7.5.2010. Projekt (naziv) Consulting service‐ Cadastre and SDI expert Nastavak fotogrametrijskog snimanja Kaštela Gvozdansko Ispitivanje i analiza korelacije geodetskih i geoloških 14.4.2010. modela pomaka na području Grada Zagreba Geodetski radovi na izgradnji plinovoda Benkovac‐ 10.4.2010. Zadar 28.4.2010. 31.3.2010. Izrada kartografskih prikaza u turističkim vodičima Izgradnja magistralnog plinovoda Slobodnica‐ Donji Miholjac Izvođenje geodetskih usluga na betonskim objektima 18.3.2010. hidroelektrana Varaždin, Čakovec i Dubrava Izrada trodimenzionalne geodetske podloge za projekt 17.3.2010. krajobraznog uređenja i biološkog oplemenjivanja KL Veličanka Izrada kartografskog prikaza sjevernodalmatinskih 1.3.2010. otoka kao prilog sveučilišnom priručniku Geografija sjeverno dalmatinskih otoka Izrada posebnih geodetskih podloga za područje: 26.2.2010. Kupari I, Blato i Pastoralni centar Geodetska komponenta projekta praćenja tektonskih i 7.1.2010. hidroloških aktivnosti Parka prirode Kopački rit‐ faze 1.3 i 1.4 30.3.2010. Vremensko trajanje PROJEKTA (mjeseci) 24 Državni proračun (Ministarstva I javna uprava) 3 Proračun lokalnih jedinica Međunarodn Gospodarstvo Gospodarstvo ‐ Ostalo i fondovi (privatni sektor) Javna poduzeća (specificirati) 69.900,90 880.000,00 7.000,00 7.000,00 69.900,90 880.000,00 1 8 552.280,00 552.280,00 1 12.269,25 12.269,25 117.223,92 117.223,92 248.200,00 248.200,00 49.190,00 24 10 1 1 1 68.960,00 2 2.12.2009. Izrada biciklističke karte za područje Poreštine 1 25.11.2009. Izrada biciklističke karte za područje Rovinjštine 1 2 3 Izrada geodetske studije i integrirane analize 5.11.2009. prostornih baza podataka za potrebe distribucijske mreže Fotogrametrijsko snimanje starog grada Novigrada na 20.10.2009. Dobri UKUPNO 49.190,00 10.000,00 10.000,00 68.960,00 43.050,00 43.050,00 11.000,00 11.000,00 11.000,00 11.000,00 275.000,00 275.000,00 61.500,00 61.500,00 96 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. God. početka Projekt (naziv) Izrada geodetsko‐ geološke studije i prostorne baze podataka mikrolokacije Stari grad Modruš Geodetsko‐ hidrografska istraživanja na određivanju 14.9.2009. debljine slojeva sedrenih naslaga na dnu jezera Kozjak 2.10.2009. 11.9.2009. Izrada biciklističke karte za područje Buzeta i okolice 25.8.2009. Fotogrametrijsko snimanje visoke peći u Bešlincu (kod Gvozdanskog) 25.8.2009. Fotogrametrijsko snimanje Kaštela Gvozdansko Izvedba kontrolnih mjerenja i analiza geodetske osnove tunela Sv. Ilija‐Biokovo Obavljanje geodetskih radova na betonskim objektima 21.7.2009. HE Varaždin 22.7.2009. 10.6.2009. Izrada posebne geodetske podloge za Betonaru Dočina Vremensko trajanje PROJEKTA (mjeseci) Državni proračun (Ministarstva I javna uprava) 2 1 1 Proračun lokalnih jedinica Međunarodn Gospodarstvo Gospodarstvo ‐ Ostalo i fondovi (privatni sektor) Javna poduzeća (specificirati) 300.000,00 2 2 UKUPNO 300.000,00 287.000,00 287.000,00 11.000,00 11.000,00 30.000,00 30.000,00 69.000,00 69.000,00 12 508.000,00 508.000,00 5 63.900,00 63.900,00 1 24.750,00 24.750,00 2.6.2009. Uspostava osnovne geomagnetske mreže Republike Hrvatske za potrebe službene kartografije‐ IV faza 7 235.000,00 235.000,00 2.6.2009. Homogenizacija katastarskog plana‐ II faza 7 198.000,00 198.000,00 4 36.900,00 36.900,00 1.6.2009. 11.5.2009. 20.4.2009. 10.4.2009. 31.3.2009. Konzervatorsko istraživanje primjenom fotogrametrijske izmjere na kuli A, starog grada Velikog Tabora Razvoj aplikacije za integriranu prostornu analizu rezultata geodetsko‐ geodinamičkih i geoloških istraživanja za potrebe Geotehničkog katastra Kartografska obrada i izrada karata područja Sveti Ivan Zelina Kartografska obrada i izrada reprodukcijskih originala obostranog plana grada Splita i Pule Izrada topografsko‐ katastarskog plana za izradu UPU Gornji Brgat, Poslovnu zonu gornji Brgat i Žarkovicu 30.3.2009. Pružanje geodetskih usluga 6 775.000,00 775.000,00 1 21.500,00 21.500,00 0 4.200,00 4.200,00 1 69.920,00 12 400.000,00 400.000,00 69.920,00 97 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. God. početka Projekt (naziv) Vremensko trajanje PROJEKTA (mjeseci) Državni proračun (Ministarstva I javna uprava) Proračun lokalnih jedinica Međunarodn Gospodarstvo Gospodarstvo ‐ Ostalo i fondovi (privatni sektor) Javna poduzeća (specificirati) UKUPNO 24.3.2009. Kartografska obrada i izrada karte "Stepinčev put" 1 15.000,00 15.000,00 23.3.2009. Izrada biciklističke karte Klaster Umag‐ Buje‐ Novigrad 1 11.000,00 11.000,00 Kartografska obrada i izrada reprodukcijskih originala izletničke karte Nacionalnog parka "Krka" 3 110.000,00 110.000,00 23.2.2009. Izrada Posebne geodetske podloge za groblje Dubac 1 68.900,00 68.900,00 16.2.2009. Obnova geomagnetske informacije‐ III faza 9 450.000,00 775.000,00 775.000,00 759.340,00 759.340,00 35.000,00 35.000,00 110.000,00 150.000,00 150.000,00 35.000,00 35.000,00 11.3.2009. Geodinamička studija prostora Grada Zagreba GPS‐ kampanja 2008. Izrada geodetske studije prostornih mogućnosti 4.12.2008. razvoja Zračne luke Zagreb Geodetska komponenta projekta praćenja tektonskih i 4.12.2008. hidrogeoloških aktivnosti Parka prirode Kopački rit Konzervatorsko istraživanje primjenom 3.12.2008. fotogrametrijske izmjere na dijelu starog grada Velikog Tabora Izvođenje geodetskih radova za potrebe izrade 20.11.2008. projektne dokumentacije rehabilitacije županijske ceste Ž 3124 Geodetska komponenta projekta praćenja tektonskih i 19.11.2008. hidrogeoloških aktivnosti Parka prirode Kopački rit Geodetski radovi na izradi pripremne dokumentacije za 4.11.2008. izradu urbanističke dokumentacije za vojni poligon "Gašinci"‐ Gašinci Novi model geoida Republike Hrvatske i poboljšanje 24.10.2008. T7D modela transformacije 12.1.2009. 450.000,00 1 6 1 110.000,00 4 6 1 3 560.000,00 560.000,00 8 349.900,00 349.900,00 24.10.2008. Hrvatski transformacijski model visina 4 249.600,00 249.600,00 Obavljanje poslova izračuna površina na LC69050, 22.10.2008. iskolčenje osi LC69050, snimanje postojećeg stanja raskrižja Srebreno... 1 27.900,00 27.900,00 98 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. God. početka 1.10.2008. 1.10.2008. 1.10.2008. 29.9.2008. 18.9.2008. 16.9.2008. 5.9.2008. Projekt (naziv) Izrada situacije zemljišta na lokaciji KB "Sestre milosrdnice", Vinogradska 29 Izrada Posebne geodetske podloge za vodovod Vučica Gornja‐ Duba Izrada situacije zemljišta na lokaciji KB "Sestre milosrdnice", Vinogradska 29 Izrada Posebne geodetske podloge za UPU TZ "HTP Orebić" Izrada Posebne geodetske podloge Sveučilišnog znanstvenog kampusa Borongaj Optimiranje katastarskih planova Županije Zapadnohercegovačke Umjeravanje uređaja Leica Disto A5 Vremensko trajanje PROJEKTA (mjeseci) Državni proračun (Ministarstva I javna uprava) Proračun lokalnih jedinica Međunarodn Gospodarstvo Gospodarstvo ‐ Ostalo i fondovi (privatni sektor) Javna poduzeća (specificirati) UKUPNO 110.870,00 1 1 1 3 0 272.918,00 272.918,00 1 68.870,00 42.000,00 60.000,00 0,00 42.000,00 102.000,00 0,00 296.500,00 296.500,00 1 2.000,00 2.000,00 0 95.920,00 95.920,00 0 23.000,00 23.000,00 18.8.2008. Consulting services‐ Local Senior Cadastre Expert 7 28.7.2008. Posebne geodetske podloge i iskolčenje lokalnih cesta 1 21.7.2008. Homogenizacija katastarskog plana 5 Dodatne geodetske usluge izrade geodetske studije uređenja prostora Zračne luke Zagreb Izrada kartografskih prikaza za katalog izložbe i druge 21.8.2008. potrebe izložbe Stećaka 25.8.2008. Prevođenje geoinformatičkog rječnika za uporabu na drugim medijima i njegova dopuna novim pojmovima s 21.7.2008. posebnim naglaskom na područje infrastrukture prostornih podataka Uspostava osnovne geomagnetske mreže Republike 21.7.2008. Hrvatske za potrebe službene kartografije‐ III faza 16.7.2008. Izrada kartografskih prikaza u turističkim vodičima 1.7.2008. Stalni geodetski nadzor tijekom izvođenja radova, te izrada geodetske snimke izvedenog stanja Autoceste Zagreb‐ Sisak 109.825,00 109.825,00 57.000,00 57.000,00 197.000,00 197.000,00 24 189.000,00 189.000,00 5 242.500,00 242.500,00 1 10.800,00 10.800,00 12 792.000,00 792.000,00 99 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. God. početka Projekt (naziv) 30.6.2008. Izrada turističke karte Nacionalnog parka Mljet Obavljanje geodetsko‐katastarskih usluga na homogenizaciji GPS polja za katastarsku općinu Legrad Izrada topografsko‐katastarskog plana kao podloge za 12.6.2008. izradu UPU‐a Petrača 16.6.2008. 2.5.2008. Izrada hidrografskog snimka jezera Kozjak Izrada urbanističkog plana uređenja (UPU) etno‐eko sela Murvice Prenošenje analogne dokumentacije uličnih pročelja u 18.4.2008. digitalni oblik 25.4.2008. Vremensko trajanje PROJEKTA (mjeseci) 1 Državni proračun (Ministarstva I javna uprava) 1 Proračun lokalnih jedinica 43.000,00 59.800,00 37.500,00 37.500,00 43.000,00 59.800,00 70.000,00 70.000,00 1 2 18.000,00 18.000,00 1 45.086,80 45.086,80 390.790,00 153.755,00 153.755,00 14.700,00 14.700,00 8 15.2.2008. Consultancy Contract for Regional Cadastre Study 4 27.12.2007. Izrada kartografskih prikaza u turističkim vodičima 1 1 Izrada topografsko kartografskog plana kao podloge za izradu UPU Brašina Izrada parcelacijskih elaborata novoformiranih parcela 6.12.2007. za upis u katastar i zemljišne knjige na lokaciji NN "DUMANČE‐ISTOK" Interaktivna, trodimenzionalna, geodetska studija 4.12.2007. alternativnih tehničkih rješenja trase budućeg magistralnog plinovoda SPLIT‐PLOĆE DN 500/75 Ustupanje ugovorenih poslova kooperantu; Izrada 27.11.2007. snimanja i obrade poprečnih profila tunela Sv. Rok‐ lijeva cijev, AC Zagreb‐ Split Geodetski radovi na kontrolnom snimanju i obradi poprečnih profila s izračunom kubatura iskopa 22.11.2007. izvedenog stanja na autocesti Beli Manastir‐Osijek‐ Svilaj Fotogrametrijsko snimanje i izrada nacrta starog grada 20.11.2007. Ogulina UKUPNO 1 10.3.2008. Obnova geomagnetske informacije‐ II faza 20.12.2007. Međunarodn Gospodarstvo Gospodarstvo ‐ Ostalo i fondovi (privatni sektor) Javna poduzeća (specificirati) 390.790,00 14 108.000,00 108.000,00 170.500,00 170.500,00 2 343.800,00 343.800,00 2 284.000,00 284.000,00 1 294.000,00 294.000,00 4 100 189.800,00 189.800,00 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. God. početka Projekt (naziv) Geodetsko snimanje poprečnih profila s proračunom kubatura iskopa u lijevoj cijevi tunela Mala Kapela 8.11.2007. nakon provedene reprofilacije 2005. godine; AC Zagreb‐Split‐DU GPS izmjera i izrada tehničkog elaborata GPS mreža u 7.11.2007. svrhu izmjere poljoprivrednih zemljišta u K.O. Rešetari, Stara Kopanica, Vrba i Gundinci Izrada topografsko‐ katastarskog plana kao podloge za 2.11.2007. izradu UPU Plat Geodinamička studija prostora Grada Zagreba ‐ GPS 24.10.2007. kampanja, Zagreb 2007 Vremensko trajanje PROJEKTA (mjeseci) Državni proračun (Ministarstva I javna uprava) Proračun lokalnih jedinica Međunarodn Gospodarstvo Gospodarstvo ‐ Ostalo i fondovi (privatni sektor) Javna poduzeća (specificirati) UKUPNO 195.000,00 195.000,00 50.600,00 50.600,00 1 1 1 190.400,00 190.400,00 1 395.000,00 395.000,00 17.10.2007. Izrada sjena za kartu NP Risnjak 1 9.000,00 9.000,00 11.10.2007. Kartografska obrada karte Imotske krajine 1 13.500,00 13.500,00 11.9.2007. Fotogrametrijsko snimanje Starog grada Cetina 3 133.000,00 133.000,00 4 196.900,00 196.900,00 4 109.000,00 109.000,00 25.500,00 25.500,00 115.000,00 Analiza preduvjeta za pojedinačno prevođenje katastarskih čestica u katastar nekretnina Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske‐ za 31.8.2007. potrebe službene kartografije‐ II faza Producing a tourist map of the Gacka valley region a as 29.8.2007. part of Project Activities for the "Every Drop Matters/Revive a River" Project on the Gacka river Obnova geomagnetske informacije za potrebe 16.8.2007. Oružanih snaga Republike Hrvatske 31.8.2007. 1.8.2007. Pružanje geodetskih usluga Izrada geodetske studije uređenja prostora Zračne luke Zagreb Izvođenje pripremnih radnji u postupku tehničke 12.7.2007. reambulacije k.o. Glavnica i k.o. Žitnjak 30.7.2007. 10.7.2007. Korekcije na planovima gradova Splita i Rijeke 1 3 115.000,00 12 2.494.000,00 2.494.000,00 6 479.600,00 479.600,00 2 692.490,00 1 4.500,00 4.500,00 692.490,00 101 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. God. početka 28.6.2007. Projekt (naziv) Vremensko trajanje PROJEKTA (mjeseci) Izrada topografsko‐ katastarskog plana kao podloge za izradu UPU Mlini‐ Zavrelje 1 2 1 1 1 1 6 1 5 14.6.2007. Fotogrametrijsko snimanje uličnih pročelja 15.5.2007. 2.5.2007. Izrada topografsko‐ katastarskog plana kao podloge za izradu UPU Blato i UPU Kupari... The development plan and long‐term strategy for Cadastre of Kosovo 10.4.2007. Izrada biciklističke karte Cluster Labin‐ Rabac Izrada baze podataka o imovinsko‐pravnom statusu nekretnina članica Sveučilišta u Zagrebu Izvođenje svih geodetskih radova u postupku pripreme 11.2.2007. i izvođenja građenja na gradilištu "Sesvete" Izrada topografsko‐ katastarskog plana kao podloge za 23.1.2007. izradu UPU‐a ČIBAČA I Interaktivna, trodimenzionalna, geodetska studija alternativnih tehničkih rješenja trase budućeg 8.1.2007. magistralnog plinovoda Bosiljevo‐ Split 1000/75 u zoni kanjona Krke širine cca 600 m Izrada parcelacijskih elaborata novoformiranih parcela 8.1.2007. za upis u katastarski operat i zemljišne knjige na lokaciji Mikšići Izrada geodetske podloge za cestu Mljekara‐ Kupari 14.12.2006. (kroz polje) u mjerilu 1:500 Izrada topografsko‐ katastarskog plana kao podloge za 14.12.2006. izradu‐ DPU Mandaljena centar Izrada topografsko – katastarskog plana kao podloge za 14.12.2006. izradu‐ DPU Rekreacijske zone Petrača Projektiranje i implementacija sustava za integriranu 11.12.2006. analizu prostornih i atributnih podataka za INA‐ Naftaplin‐ unos podataka Izvođenje radova fotogrametrijskog snimanja 24.11.2006. kasnoromaničke kule Stupčanica, zaselak Škodinovac 1.3.2007. Državni proračun (Ministarstva I javna uprava) 0 Proračun lokalnih jedinica Međunarodn Gospodarstvo Gospodarstvo ‐ Ostalo i fondovi (privatni sektor) Javna poduzeća (specificirati) 198.720,00 198.720,00 52.400,00 52.400,00 168.800,00 131.250,00 131.250,00 12.500,00 12.500,00 168.800,00 187.000,00 UKUPNO 33.500,00 33.500,00 150.000,00 150.000,00 187.000,00 448.000,00 448.000,00 19.800,00 19.800,00 1 19.500,00 19.500,00 1 18.900,00 18.900,00 1 17.100,00 17.100,00 0 487.500,00 487.500,00 1 55.000,00 55.000,00 102 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. God. početka 24.11.2006. Projekt (naziv) Izvođenje radova fotogrametrijskog snimanja kasnoromaničke kule Stupčanica, zaselak Škodinovac 21.11.2006. Izrada karte Općine Trpanj Izrada geodetske studije prostornih mogućnosti 13.11.2006. proširenja Zračne luke Zagreb, laserskom i prostornom tehnologijom Izrada topografsko‐ katastarskog plana kao podloge za 7.11.2006. izradu UPU‐a Srebreno Kartografska obrada i tisak 154 listova Hrvatske 13.10.2006. osnovne karte u mjerilu 1:5000 (HOK) 11.10.2006. Fotogrametrijsko snimanje crkve sv. Lazara u Jasenku 20.9.2006. 28.8.2006. 25.8.2006. 22.8.2006. 10.7.2006. 21.6.2006. 7.6.2006. Izrada biciklističkih ruta na području Zagrebačke županije Izvođenje geodetskih radova na izgradnji magistralnog plinovoda Pula‐ Zagreb na dionici Delnice‐ Karlovac‐ Lučko‐ Ivanja Reka‐ Kutina‐ Slavonski Brod Izvođenje pripremnih radnji u postupku tehničke reambulacije za k.o. Maksimir, k.o. Pešćenica i k.o. Remete Izvođenje geodetskih radova na trasi Jadranskog naftovoda od Terminala Sisak do Blok stanice Sotin Izrada studije utjecaja soli na površinske i procjedne vode na području rijeke Gacke, AC Zagreb‐ Split Izrada geodinamičke studije prostora Grada Zagreba‐ GPS kampanja Zagreb 2006 Pružanje geodetskih usluga Obnova geomagnetske informacije (Tehnička‐ ekonomska analiza‐ primijenjena istraživanja) Izvođenje geodetskih radova na uređenju PUO‐a 23.5.2006. Modruš i Jezerane 31.5.2006. 23.5.2006. Izrada izletničke karte Konavala Vremensko trajanje PROJEKTA (mjeseci) Državni proračun (Ministarstva I javna uprava) 1 1 2 1 1 Proračun lokalnih jedinica Međunarodn Gospodarstvo Gospodarstvo ‐ Ostalo i fondovi (privatni sektor) Javna poduzeća (specificirati) 23.100,00 23.100,00 4.750,00 4.750,00 98.750,00 98.750,00 170.280,00 170.280,00 297.528,00 297.528,00 1 2 3 1 3 13 6 800.000,00 12 2 UKUPNO 691.960,00 30.000,00 6 1 103 61.000,00 61.000,00 26.000,00 26.000,00 256.500,00 256.500,00 691.960,00 500.000,00 500.000,00 148.000,00 148.000,00 800.000,00 2.000.000,00 2.000.000,00 30.000,00 52.000,00 52.000,00 19.500,00 19.500,00 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. God. početka Projekt (naziv) Fotogrametrijsko snimanje dijela pročelja na zgradi Muzeja za umjetnost i obrt Geodetski radovi na Magistralnom plinovodu Pula‐ 27.2.2006. Karlovac Fotogrametrijski radovi na kuli u starom gradu 1.1.2006. Drežniku 3D snimanje kape tornja s vijencem pravoslavne crkve 1.1.2006. S. Georgija u Otočcu‐ I. Faza 12.4.2006. Ukupno: Vremensko trajanje PROJEKTA (mjeseci) Državni proračun (Ministarstva I javna uprava) Proračun lokalnih jedinica Međunarodn Gospodarstvo Gospodarstvo ‐ Ostalo i fondovi (privatni sektor) Javna poduzeća (specificirati) UKUPNO 1 24.000,00 24.000,00 7 454.300,00 454.300,00 3 46.000,00 37 46.000,00 4.753.320,82 7.698.556,80 420.330,00 12.681.039,25 104 78.000,00 78.000,00 2.621.342,50 752.800,00 28.927.389,37 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 5.4. Popis znanstvenih i razvojnih projekata Popis svih aktivnih znanstvenih i razvojnih projekata dodijeljenih od strane MZOŠ‐a s imenima voditelja 1. Eruptivni procesi u Sunčevoj atmosferi (007‐0000000‐1362), dr. sc. Bojan Vršnak 2. Fizikalni procesi u atmosferama Sunca i zvijezda (007‐0000000‐1364), dr. sc. Vladimir Ruždjak 3. Visinska kinematika i dinamika kontinentalne Hrvatske (007‐0000000‐2554), dr. sc. Nevio Rožić 4. Kartografija Jadrana (007‐0071588‐1593), dr. sc. Miljenko Lapaine 5. Geopotencijal i geodinamika Jadrana (Geo++Adria) (007‐0072284‐2287), dr. sc. Tomislav Bašić 6. Geoinformatika i geomatičko inženjerstvo u zaštiti okiliša (007‐0072974‐1599), dr. sc. Damir Medak 7. Suvremene geodetske ultrazvučne metode u održivom razvoju krških područja (007‐0072974‐ 2281), dr. sc. Boško Pribičević 8. Razvoj znanstvenog mjeriteljskog laboratorija za geodetske instrumente (007‐1201785‐3539), dr. sc. Nikola Solarić Popis aktivnih znanstvenih i razvojnih projekata iz drugih nacionalnih izvora (UKF, NZZ, ostala državne institucije ili domaće gospodarstvo) s imenima voditelja Popis svih znanstvenih i razvojnih projekta iz međunarodnih izvora s imenima voditelja 1. Semantic enrichment of 3D city models for sustainable urban development (trajanje 5 godina), dr. sc. Damir Medak 2. Coronal Mass Ejections and Solar Energetic Particles forecasting the space weather impact (FP7), trajanje 3 godine, dr. sc. Bojan Vršnak 3. Istraživanje asimetrije sjever‐jug u aktivnosti i rotaciji Sunca (Bilat.), trajanje 2 godine, dr. sc. Roman Brajša 4. Exploiting OSPAN Data for Understanding of Large Scale Solar Eruptions Impacting Space Weather (Ostalo), trajanje 3 godine, dr. sc. Bojan Vršnak 5. Proučavanje određenih problema Sunčeve aktivnosti, trajanje 2 godine, dr. sc. Vladimir Ruždjak 6. Istraživanje promjenljivosti ciklusa Sunčeve aktivnosti, trajanje 2 godine, dr. sc. Vladimir Ruždjak 7. Galactic Clusters as Clue for the Evolution of Variable Stars, trajanje 2 godine, dr. sc. Hrvoje Božić 8. Eruptivni procesi u atmosferi Sunca, trajanje 2 godine, dr. sc. Bojan Vršnak 9. Joint Croatian‐Hungarian Geomagnetic Repeat Station Survey and Joint Geomagetic Field Model (Bilat.), trajanje 2 godine, dr. sc. Mario Brkić. 105 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 5.5. Bibliografija (u posljednjih 5 godina) Broj radova koji su proizašli iz suradnje s drugim visokim učilištima i znanstvenim organizacijama Vrsta radova Ukupan broj radova Broj radova nastavnika Broj radova koje su zajednički napisala dva ili više nastavnika visokog učilišta Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI‐expanded i A&HCI) te Scopusu 162 162 148 90 Ostali recenzirani radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja 44 44 41 20 Autorstvo inozemno izdanih knjiga 1 1 Autorstvo domaćih knjiga 4 4 2 Radovi u domaćim časopisima s međunarodnom recenzijom Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova* 135 135 133 30 Radovi u domaćim časopisima s domaćom recenzijom 9 9 8 Stručni radovi 228 228 82 Poglavlja u recenziranim knjigama 33 33 15 Recenzirani radovi u zbornicima domaćih znanstvenih skupova* 66 66 64 Uredništva inozemnih knjiga* 6 6 6 Uredništva domaćih knjiga* 6 6 4 Broj radova u časopisima vaše institucije *Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak. 106 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 5.6. Znanstvena produktivnost prema ustrojbenim jedinicama visokog učilišta Omjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/broj nastavnika Vrsta radova Ukupan broj radova Zavod za geomatiku /11 Zavod za kartografiju i fotogrametriju /8 Opservatorij Zavod za Hvar primijenjenu geodeziju /11 /4 Znanstveni radovi u časopisima koji su zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCI‐expanded i A&HCI) te Scopusu 162 41 27 24 81 Ostali recenzirani radovi zastupljeni u bazama koje se priznaju za izbore u znanstvena zvanja 44 23 1 7 14 Autorstvo inozemno izdanih knjiga 1 1 Autorstvo domaćih knjiga 4 3 2 Radovi u domaćim časopisima s međunarodnom recenzijom Recenzirani radovi u zbornicima inozemnih i međunarodnih znanstvenih skupova 135 49 28 55 14 Radovi u domaćim časopisima s domaćom recenzijom 9 7 1 2 Stručni radovi 228 67 100 71 Poglavlja u recenziranim knjigama 33 15 10 4 4 Recenzirani radovi u zbornicima domaćih znanstvenih skupova* 66 42 8 24 Uredništva inozemnih knjiga* 6 1 1 4 Uredništva domaćih knjiga* 6 2 2 2 Broj radova u časopisima vaše institucije *Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak 107 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 6. Mobilnostimeđunarodnasuradnja a) Navedite na koji način podupirete unutarnju mobilnost studenata (mogućnosti prelaska studenata koji su završili druge srodne studijske programe). Pravilnikom o studiranju na preddiplomskom i diplomskom studiju Geodetskog fakulteta omogućen je studentima prijelaz s nekog drugog srodnog studija iste razine unutar Sveučilišta u Zagrebu ili s nekog drugog sveučilišta (članci 24. do 28. Pravilnika). Prijelaz studenata se obavlja na temelju rješenja Fakulteta o priznavanju ostvarenih ECTS bodova, za što ECTS koordinator Fakulteta prethodno daje mišljenje o priznavanju ECTS bodova. Studenti koji studiraju na sveučilištu izvan Republike Hrvatske stječu pravo prijelaza na Fakultet po postupku utvrđenom zakonom uz uvjete koje odredi Fakultet. Zbroj prijelaznika i vlastitih studenata ne može biti veći od kapaciteta Fakulteta. Pravo prijelaza na preddiplomski studij imaju studenti koji su na visokom učilištu s kojeg prelaze ostvarili najmanje 30 ECTS bodova uz uvjet da su te bodove ostvarili u jednoj akademskoj godini. Iznimno se može odobriti prijelaz studentima koji ne zadovoljavaju opće uvjete ako je prijelaz potreban zbog teže bolesti, preseljenja obitelji, obveze treninga vrhunskih sportaša ili nekog drugog opravdanog razloga. Molba za prijelaz predaje se najkasnije sedam dana prije završetka redovitog upisnog roka u akademsku godinu, pri čemu je student uz obrazloženu molbu dužan priložiti prijepis ocjena i studijski program po kojem je studirao. Odluku o prijelazu donosi dekan na prijedlog povjerenstva kojeg imenuje Fakultetsko vijeće. Ispiti položeni na matičnom visokom učilištu i priznati rješenjem Fakulteta, uvode se prijelazniku u evidenciju položenih ispita s izvornim nazivom položenog predmeta, izvornim ocjenama i izvorno stečenim ECTS bodovima. Fakultet odlučuje na koji će se način te ocjene i ECTS bodovi ubrajati u ukupni zbroj bodova potreban za stjecanje akademskog naziva na Fakultetu. Student prijelaznik mora se upisati do završetka upisnog roka odnosno u roku osam dana nakon primitka rješenja o prijelazu, i to pod jednakim uvjetima kao i studenti Fakulteta. Horizontalna mobilnost studenata unutar Sveučilišta omogućuje studentima da u skladu sa studijskim programom upisuju pojedine predmete drugih sveučilišnih studija (studijskih programa) Sveučilišta koji se ne izvode na Fakultetu (članci 29. i 30. Pravilnika). Jednako tako i studenti sa drugih srodnih studijskih programa mogu upisivati pojedine predmete studijskog programa Fakulteta koji se ne izvode na njihovom matičnom fakultetu. Upis odnosno slušanje predmeta odobravaju osoba odgovorna za studijski program i ECTS koordinator. O davanju odobrenja izdaje se posebna potvrda u kojoj se navodi naziv predmeta i utvrđuje bodovna vrijednost predmeta (broj ECTS). Ostvareni ECTS bodovi priznaju se kao da su ostvareni u okviru matičnog sveučilišnog studija (studijskog programa), a bodovna vrijednost predmeta odgovara onoj koju taj predmet ima na studiju odnosno programu u okviru kojeg se izvodi. Predmet koji student pohađa na drugoj sastavnici upisuje se u studentsku ispravu. Troškove studiranja vezane uz mobilnost unutar Sveučilišta u Zagrebu uređuje Senat Sveučilišta u Zagrebu posebnom odlukom. Mobilnost studenata između sveučilišta u Republici Hrvatskoj uređuje se na isti način kao i međunarodna mobilnost, sukladno općem aktu Sveučilišta u Zagrebu. 108 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. b) Opišite ciljeve koje želite postići međunarodnom suradnjom vašega visokog učilišta. Navedite oblike suradnje (europske projekte, bilateralne ugovore s inozemnim visokim učilištima, individualnu suradnju u istraživanjima, duže i kraće boravke nastavnika i studenata u inozemstvu, međunarodne stipendije za nastavnike i studente, organiziranje međunarodnih konferencija u Hrvatskoj, sudjelovanje na međunarodnim konferencijama i ostale oblike suradnje) i procijenite opseg i uspješnost postojeće međunarodne suradnje vašega visokog učilišta. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je uvijek bio prepoznatljiva institucija, kako u neposrednom okruženju, tako i na širem međunarodnom planu. Cilj je Fakulteta da tako i dalje bude, pa stoga uključivanje u europske projekte uzima sve više maha, a posebno se to očekuje nakon ulaska Hrvatske u EU. Trenutno se na Fakultetu odvijaju sljedeći projekti: 1) Semantic enrichment of 3d city models for sustainable urban development, trajanje 5 godina, dr. sc. Damir Medak 2) COronal Mass Ejections and Solar Energetic Particles forecasting the space weather impact (FP7), trajanje 3 godine, dr. sc. Bojan Vršnak 3) Istraživanje asimetrije sjever‐jug u aktivnosti i rotaciji Sunca (Bilat.), trajanje 2 godine, dr. sc. Roman Brajša 4) Exploiting OSPAN Data for Understanding of Large Scale Solar Eruptions Impacting Space Weather (Ostalo), trajanje 3 godine, dr. sc. Bojan Vršnak 5) Joint Croatian‐Hungarian Geomagnetic Repeat Station Survey and Joint Geomagetic Field Model (Bilat.), trajanje 2 godine, dr. sc. Mario Brkić. Kao uspješni europski projekt ističemo: 6) TEMPUS CARDS Joint European Project CD_JEP‐41174‐2006 (HR) ‐ Geographic Information Science and Technology in Croatian Higher Education (GIST‐CroHE), nositelj projekta dr. sc. Damir Medak. Projekt je trajao od rujna 2007. do studenog 2009. godine. Ciljevi tog projekta su bili: transfer znanja o modernim metodologijama poučavanja (radionica o metodologiji pisanja ishoda učenja, ocjenjivanje), uspostava mobilne GIS učionice (nabavka prijenosnih računala, mobilnih GPS/GIS uređaja, softvera, projektora, mrežne opreme) i nabavka značajnog broja udžbenika na engleskom jeziku (oko 100 naslova), revizija nastavnog programa diplomskog studija geodezije i geoinformatike, usmjerenje geoinformatika, na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: uveden jedan novi izborni predmet (Mobilna izmjera i GIS), značajnije revidirana još tri predmeta (4 tromjesečna boravka suradnika Fakulteta u Salzburgu, odnosno Krakowu), radionica o Bolonjskom procesu (značenje ECTS bodova, mobilnost, osiguranje kvalitete) te radionica o osiguranju kvalitete (elementi kvalitete i način provjere njihova ispunjavanja). U okviru aktivnosti ističu se: Radionica Train The Trainers (TTT): Moderne metodologije poučavanja za nastavnike, 28. siječnja 2008. do 1. veljače 2008. godine. Sudionici: 9 nastavnika i suradnika Geodetskog fakulteta, 5 suradnica sa Sveučilišta u Krakowu i dvije suradnice sa Sveučilišta u Salzburgu, instruktor Dr. Jim Petch (Manchester), Workshop on the Bologna process and the revised MSc Curriculum at Faculty of Geodesy, 6.‐8. lipnja 2008. godine. Pored studenata, suradnika i nastavnika Geodetskog fakulteta u radu su sudjelovali i predstavnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Hrvatskog geodetskog društva, Hrvatske udruge poslodavaca, te gosti iz Slovenije, Austrije, Poljske i Velike Britanije, Workshop on Quality Assurance at Faculty of Geodesy, 5.‐7. ožujka 2009., te Final seminar on TEMPUS CARDS GIST‐CroHE project, Zagreb, 7.‐10. lipnja 2009. 109 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Zahvaljujući radu na tom projektu realizirani su sljedeći boravci suradnika u inozemstvu: Mario Miler, 3 mjeseca u Salzburgu, Ivan Medved, 3 mjeseca u Salzburgu, Vanja Miljković, 3 mjeseca u Krakowu, Ela Vela‐Bagić, 3 mjeseca u Krakowu. S druge strane ostvaren je boravak inozemnih predavača na Geodetskom fakultetu, i to: Katarzina Ostapowics, Krakow, 1 mjesec, Gerald Griesebner, Salzburg, 1 mjesec, Bela Markus, Hungary, 1 mjesec i Jim Petch, Manchester, 1 mjesec. U akademskoj godini 2009/10. Geodetski fakultet se uključio u program Erasmus, kada je s Tehničkim sveučilištem u Münchenu (TUM) ‐ Fakultet za građevinarstvo i geodeziju, potpisan prvi bilateralni Erasmus sporazum. Temeljem tog sporazuma od 24‐29. 05. 2009. jedan nastavnik boravio je na Institutu za geodeziju, GIS i upravljanje zemljištem na TUM‐u. Tijekom boravka bio je uključen u aktualne znanstvene i stručne projekte kao i u nastavni proces. Također troje studenata Geodetskog fakulteta prijavilo se na Erasmus natječaj za studentsku mobilnost. Mobilnost je svima odobrena, a prvi od njih je zimski semestar akademske godine 2010/11. proveo studirajući na TUM. U ljetnom semestru akademske godine 2010/11. na TUM‐u dvoje studenata boravilo je na izradi diplomskog rada. Krajem 2010. godine potpisani su novi Erasmus bilateralni sporazumi sa sveučilištima u Ljubljani i Dresdenu. U ožujku i travnju 2009. godine jedna nastavnica Fakulteta je boravila i radila u okviru Basileues (Balkans Academic Scheme for the Internationalisation of Learning in cooperation with EU universities) programa na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Na Geodetskom fakultetu u ljetnom semestru ak. god. 2008/09. kao gostujući student s Tehničkog Sveučilišta u Beču studirao je kolega Peter Pavetich u sklopu stipendije austrijske vlade CENTROPE. U akademskoj godini 2011/12. jedan student preddiplomskog studija je otišao u razmjenu u zimskom semestru na Sveučilište u Ljubljani, a u ljetnom semestru jedan djelatnik će ići na stručno usavršavanje na TUM. U posljednjih godinu dana sve je veći interes studenata za mogućnostima mobilnosti. Sklapanjem novih ERASMUS sporazuma vjerujemo kako ćemo poboljšati mobilnost odlaznih studenata. S druge strane nadamo se kako će poticanje uvođenja kolegija na engleskom jeziku kao i spremnost nastavnika za izvođenje nastave na stranom jeziku rezultirati i povećanom mobilnošću dolaznih studenata. Pored toga, ostvaren je cijeli niz kraćih boravaka nastavnika i studenata u inozemstvu. Prema podacima Sveučilišta u Zagrebu ‐ Međunarodna suradnja (www.unizg.hr), djelatnici Fakulteta boravili su u radoblju ak.god. 2008/09. do ak.god. 2010/11. u inozemstvu kao gosti predavači 22 puta, sudjelovali na međunarodnim konferencijama 48 puta, imali projektne sastanke 6 puta, te znanstvene boravke 39 puta. U istom razdoblju su stranci boravili na Fakultetu radi dogovora o suradnji 1 puta, kao gosti predavači 3 puta, radi projektnog sastanka 17 puta i radi znanstvenog boravka 38 puta. Premda se ne radi o sasvim ažurnim podacima, oni ipak govore o značajnoj međunarodnoj aktivnosi Fakulteta. c) Navedite međunarodna udruženja srodnih institucija u koja ste uključeni i opišite način na koji aktivno pridonosite zajedničkim ciljevima. Fakultet je član FIG (International Federation of Surveyors), dok su djelatnici Fakulteta pojedinačno članovi ili sudjeluju u radu svih najvažnijih međunarodnih srodnih institucija, sukladno polju i granama istraživanja kojima se bave. Tu posebno ističemo: IAG (International Association of Geodesy), IUGG (International Union of Geodesy and Geophysics), ICA (International Cartographic Association), ISPRS (International Society of Photogrammetry and Remote Sensing), AGU (American Geophysical Union), EGU (European Geosciences Union), IAU (International Astronomical Union), i dr. 110 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Kao prepoznati znanstvenik s ovih područja prof. dr. sc. Miodrag Roić postao je 2010. godine korespodentni član vrlo uvažene njemačke geodetske udruge Deutsche Goedätische Kommission (DGK), koja između ostaloga brine o znanstvenim istraživanjima u svim područjima geodezije. Zbog svog priznatog znanstvenog rada u području kartografije prof. dr. Miljenko Lapaine izabran je na 15. generalnoj skupštini Međunarodnoga kartografskog društva (ICA) u Parizu, 3.‐8. srpnja 2011. za predsjednika Povjerenstva o kartografskim projekcijama ICA‐e. Zahvaljujući domaćim naporima u zadnjih 10 godina, krenuvši od nule, obnovoljeno je cijelo jedno područje u Hrvatskoj – geomagnetizam, nositelj projekta dr. sc. Mario Brkić. Zahvaljujući tome Fakultet je postao član međunarodne udruge MagNetE (Magnetic Network in Europe), koja je utemeljenja 2003. godine, a bavi se razmjenom podataka, znanja i iskustava u izmjeri i modeliranju, izradom karte deklinacije za Europu, kao i pripremom posebne MagNetE publikacije koja će uskoro izaći u Special issue of Annals of Geophysics. U perspektivi je uključivanje i sudjelovanje u kompleksnom projektu The European Plate Observing System (EPOS). Najnovija rješenja za europski geoid EGG2007 odnosno EGG2008 rezultat su projekta European Gravity and Geoid Project (EGGP) koji se na Institut für Erdmessung, Leibniz Universität Hannover, odvija od IUGG kongresa u Sapporou, Japan, 2003. godine. Kao suradnici na tom projektu uključeno je pedesetak osoba iz većine zemalja Europe, među njima i dr. sc. Tomislav Bašić, međunarodno priznati ekspert u području fizikalne geodezije, pod čijim je vodstvom od 2004. godine na Fakultetu djelovao Regionalni podatkovni i kompjutorski centar EGGP‐a za jugoistočnu Europu. Prof. dr. sc. Miljenko Lapaine i prof. dr. sc. Vlado Cetl članovi su upravnog odbora AGISEE‐a, udruženja koje svojim aktivnostima nastoji unaprijediti razvoj geoinformacija na području Jugoistočne Europe. d) Opišite oblike svoje uključenosti u Program za cjeloživotno učenje EU. Program za cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Programme) program je Europske zajednice usmjeren na sve razine obrazovanja i stručnog usavršavanja. Pod pojmom cjeloživotnog učenja podrazumijevaju se sve aktivnosti vezane za učenje tijekom cijelog života, a s ciljem unapređenja znanja, vještina i sposobnosti. Program pokriva razdoblje od 2007. do 2013. godine. Cilj Programa je doprinijeti razvoju Europe kao naprednog društva znanja s održivim gospodarskim razvojem, jačom društvenom kohezijom te povećati broj kvalitetnih radnih mjesta za svoje građane. U svrhu postizanja tih ciljeva Program potiče razmjenu i suradnju između obrazovnih ustanova, individualnu mobilnost učenika/studenata te obrazovnih stručnjaka, kao i usavršavanje u strukovnim područjima, što je istovremeno i priprema sudionika za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada. Od četiri sektorska potprograma nama je interesantan Erasmus, namijenjen za visokoškolsko obrazovanje, u okviru kojega je moguće sudjelovati u individualnoj mobilnosti te u europskim obrazovnim projektima. Na Fakultetu je u okviru Erasmus bilateralnog sporazuma o suradnji boravilo u pojedinačnim posjetama više profesora s HTW Dresden, Faculty of Spatial Information, i to: Prof. Dr.‐Ing. Asim Bilajbegović, trajanje: (do) tjedan dana, od 27.09.2010., te od 19.12.2011., Prof. Dr.‐Ing. Wolffried Wehmann, trajanje: (do) tjedan dana, od 27.09.2010., Prof. Dr.‐Ing. Bernd Teichert, trajanje: (do) tjedan dana, od 10.10.2011., Prof. Dr.‐Ing. Rüdiger Lehmann, trajanje: (do) tjedan dana, od 10.10.2011., koji su pored nastave za studente održali i javna predavanja iz svog područja rada i istraživanja. 111 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. e) Analizirajte primjenu međunarodnog iskustva vaših nastavnika i suradnika stečeno duljim boravcima (godinu dana ili više) na uglednim sveučilištima ili institutima u svijetu. Navedite usporedbu s drugim srodnim visokim učilištima i vaše mišljenje o tome. Boravci nastavnika i suradnika godinu ili više dana na uglednim sveučilištima ili institutima su nažalost zadnjih godina izostali. Inače su se ranije najčešće odnosili na duže boravke radi izrade doktorata na uglednim sveučilištima, kao npr. prof.dr.sc. Tomislava Bašića na Institut für Erdmessung, Leibniz Universität Hannover, koji je potom na postdoktorskom usavršavanju proveo godinu i pol dana na Ohio State University, Columbus, SAD, nadalje prof.dr.sc. Željka Bačića na TU Graz, prof.dr.sc. Miodraga Roića, prof.dr.sc. Siniše Mastelića Ivića, prof.dr.sc. Damira Medaka i doc.dr.sc. Dubravka Gajskog na TU Beč. Oni su stečena međunarodna iskustva vrlo uspješno primijenili na Fakultetu, kako u nastavi tako i u znanstvenim istraživanjima, a međunarodne kontakte nastavili, tako da se i danas osjećaju pozitivni efekti njihovog boravka u inozemstvu. f) Ako postoji, opišite i ocijenite suradnju u razmjeni nastavnika i suradnika s drugim visokim učilištima iz inozemstva. Navedite mišljenja i komentare studenata o gostujućim nastavnicima. Razmjena nastavnika i suradnika s drugim visokim učilištima iz inozemstva odnosi se na jednokratne i kraće boravke, kako naših djelatnika u inozemstvu tako i stranaca kod nas. Boravci naših djelatnika odnose se najviše na gostujuća predavanja i održavanja određene nastave na sveučilištima u Insbrucku, Novom Sadu, Sarajevu, Bratislavi i dr., dok su eminentni gosti koji su boravili kod nas do tjedan dana i držali određenu nastavu za studente preddiplomskog i diplomskog studija te javna predavanja, bili sljedeći: S Finnish Geodetic Institute, Dr.sc.Kirčo Arsov i prof.dr.sc. Maku Poutanen, S HTW Dresden, Faculty of Spatial Information, Prof. Dr.‐Ing. Asim Bilajbegović, Prof. Dr.‐Ing. Wolffried Wehmann, Prof. Dr.‐Ing. Bernd Teichert i Prof. Dr.‐Ing. Rüdiger Lehmann. Od održanih javnih predavanja na Fakultetu zadnjih godina navodimo: 1. Prof. Dr.‐Ing. Wolffried Wehmann, HTW Dresden, Fakultät Geoinformation, Untersuchungen zur Genauigkeit und Zuverlässigkeit verschiedener terrestrischer Laserscanner an der HTW Dresden, 29.09.2010. 2. Prof. Dr.‐Ing. Asim Bilajbegović, HTW Dresden, Fakultät Geoinformation, Moderna jedinstvena polja stalnih geodetskih točaka i izbor najprikladnijeg visinskog sustava, 29.09.2010. 3. Prof. dr. sc. Markku Poutanen, Finnish Geodetic Institute, Status and Future of Geodetic Observing Systems, 1.04.2011. 4. Dr. sc. Kirčo Arsov, Finnish Geodetic Institute, Instrumentation and research at the Metsähovi Fundalmental Station of the Finnish Geodetic Institute, 1.04.2011. 5. Prof. Dr.‐Ing. Bernd Teichert, HTW Dresden, Fakultät Geoinformation, The photogrammetric potential of Unnamed Areal Vechiles (UAV), 13.10.2011. 6. Prof. Dr.‐Ing. Rüdiger Lehmann, HTW Dresden, Fakultät Geoinformation, Geodetic navigation technique for cruise liner conveyance on the river Ems, 13.10.2011. 7. Prof. Dr.‐Ing. Asim Bilajbegović, HTW Dresden, Fakultät Geoinformation, Precise Point Positioning (PPP); besplatni GNSS PPP servisi i centimetarska točnost koordinata svuda na Zemlji s jednim GNSS prijamnikom, 21.12.2011. Reakcije studenata koji su slušali predavanja uvaženih stranih gostiju, bilo u okviru redovite nastave, bilo na javnim predavanjima, su više nego pozitivne, smatrajući tako organiziranu nastavu vrlo korisnom i potrebnom. 112 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. g) Navedite način na koji podupirete izvođenja kolegija na engleskom ili nekom drugom svjetskom jeziku kako biste privukli studente iz inozemstva. Na Natječaj za izvođenje jednosemestralnog nastavnog predmeta na preddiplomskom/diplomskom studiju na stranom jeziku u zimskom ili ljetnom semestru, koje zadnjih akademskih godina raspisuje Sveučilište u Zagrebu, u pravilu su Geodetskom fakultetu dodjeljivana jednokratna novčana sredstva u iznosu od 10.000,00 kn po predmetu, koja je Fakultet udvostručio iz vlastitih sredstava. Na taj su način stimulirani nastavnici na održavanje nastave iz pojedinih kolegija na stranom, u pravilu engleskom, jeziku. Zadnjih godina je broj prijavljenih nastavnika bio 3 do 4 po akademskoj godini. Svakako da je poželjno da taj broj u budućnosti raste, jer bi to bitno utjecalo na povećanje boravaka stranih studenata kod nas. h) Analizirajte međunarodnu suradnju studenata vašega visokog učilišta, posebno sa stručnog stajališta (stručni studentski simpoziji, studijski posjeti i sl.) te posebno sa stajališta udruživanja u svrhu promoviranja studentskih prava. Međunarodna suradnja studenata Geodetskog fakulteta vezana je najviše na članstvo naše studentske udruge u Međunarodnoj geodetskoj studentskoj organizaciji (International Geodetic Students Organization – IGSO), koja okuplja studente iz preko 30 zemalja i 34 sveučilišta, čiji se članovi okupljaju jedanput godišnje. Glavni cilj IGSO‐a je okupljanje studenata geodezije, geomatike, kartografije, fotogrametrije i daljinskih istraživanja, ali i iz srodnih područja kao što su agronomija i šumarstvo radi što brže međusobne razmjene informacija i usporedbe programa geodetskih fakulteta diljem Europe. Naši su studenti članovi IGSO‐a od 1996. godine, od kada redovito sudjeluju u radu udruge. Pod IGSO sponzorstvom organizira se Međunarodni skup studenata geodezije i srodnih disciplina već preko 23 godine. Studentska udruga Geodetskog fakulteta organizirala je od 2. do 8. svibnja 2010. godine vrlo uspješni 23. međunarodni skup studenata geodezije (International Geodetic Students Meeting – IGSM 2010), na kojem su sudjelovali predstavnici studenata (preddiplomskog, diplomskog i master studija te bivših studenata) iz 17 zemalja svijeta (Albanija, Australija, Austrija, Bugarska, Kanada, Češka, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Poljska, Srbija, Slovenija, Španjolska, Švicarska, Turska, Velika Britanija). Jedan kompletni broj studentskog časopisa Ekscentar posvećen je upravo tom skupu (Ekscentar, ISSN: 1331‐4939, br. 13, 1‐87, urednik: M. Varga, 2010). Pored temeljnog cilja ovakvih okupljanja – razmjene informacija u studijima geodezije diljem Europe, skup je izvrsno iskorišten za prezentaciju ne samo studentskog, već i svekolikog života našeg fakulteta, kao i vrlo uspjele prezentacije studenata i nastavnika. Stoga je to najbolji primjer uspješno organiziranog stručnog studentskog simpozija i promoviranja studentskih prava na domaćem i međunarodnom nivou. i) Komentirajte mogućnost da vaši studenti jedan dio svog studija provedu u inozemstvu i oblike institucijske potpore. Temeljem potpisanog Erasmus sporazuma u akad. god. 2009/10. s Tehničkim sveučilištem u Münchenu (TUM) ‐ Fakultet za građevinarstvo i geodeziju, troje studenata se prijavilo i dobilo stipendije za studentsku mobilnost. Prvi od njih, student Adam Vinković, je zimski semestar akad. god. 2010/11. proveo studirajući na TUM. U ljetnom semestru akad. god. 2010/11. na TUM‐u boravilo je dvoje studenata, Helena Petković i Ivan Mihaljević, na izradi diplomskog rada. Krajem 2010. godine potpisani su novi Erasmus bilateralni sporazumi sa sveučilištima u Ljubljani i Dresdenu. 113 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. U akad. god. 2011/12. jedan student preddiplomskog studija je otišao u razmjenu u zimskom semestru na Fakultet za građevinu i geodeziju Sveučilišta u Ljubljani. U posljednjih godinu dana sve je veći interes studenata za mogućnostima mobilnosti. Sklapanjem novih ERASMUS sporazuma vjerujemo kako ćemo poboljšati mobilnost odlaznih studenata. Pored toga, mogućnost boravka studenata u inozemstvu radi obavljanja studentske prakse preko IAESTE (International Association for the Exchange of Students for Technical Experience) međunarodne udruge koja postoji preko 60 godina i okuplja više od 50 zemalja je nešto što bi se također trebalo više koristiti u budućnosti. j) Opišite boravke stranih studenata na vašem visokom učilištu (njihovo trajanje i sadržaj tablica 6.2). U okviru Ceepus (Central European Exchange Programme for University Studies) programa akademske razmjene studenata i profesora srednje i istočne Europe, u kojemu su ugovorne stranke Albanija, Austrija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Češka, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija, boravilo je i studiralo na Fakultetu 7 stranih studenata (Tablica 6.2). Posebitost Ceepus‐a je da svaka zemlja primateljica plaća troškove svoje kvote razmjene, a to znači da su stipendije prilagođene potrebama i uvjetima života u određenoj zemlji i uključuju smještaj, prehranu i određeni novčani iznos, a studenti su oslobođeni plaćanja školarine. Nacionalni CEEPUS ured zemlje primateljice osigurava smještaj, stipendiju i prehranu, a visokoškolska institucija primateljica brine se za realizaciju profesionalnog dijela programa. Na Geodetskom fakultetu u ljetnom semestru ak. god. 2008/09. kao gostujući student s Tehničkog Sveučilišta u Beču studirao je kolega Peter Pavetich u sklopu CENTROPE stipendije austrijske vlade. k) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. Postojeće stanje po pitanju međunarodne suradnje i mobilnosti je s obzirom na sveukupnu situaciju doista dobro. U budućnosti treba još više stimulirati nastavu na stranim jezicima, kako bi dolazak stranih studenata na prediplomski i diplomski studij bio veći. Isto tako, nužno je stimulirati odlazak nastavnika i suradnika na kraće i poželjno duže boravke u inozemstvu, naročito mladih doktora znanosti na postdoktorsko usavršavanje u poznate međunarodne sveučilišne i znanstvene centre (zapravo je šteta što taj uvjet nije ugrađen u propise), jer će na taj način najbolje biti osiguran znanstveno‐nastavni kadar koji će preuzeti obaveze i voditi fakultet u budućnosti. 114 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 6.1. Mobilnost nastavnika i suradnika u posljednje tri godine Znanstveni Umjetnički Nastavni Stručni Broj boravaka nastavnika i suradnika ovog visokog učilišta u inozemstvu 6 i više 1‐3 mjeseca 3‐6 mjeseci mjeseci 0 0 0 0 0 0 4 (Tempus) 0 0 1 (Basileus) 0 0 0 Broj boravaka inozemnih nastavnika na ovom visokom učilištu 6 i više 1‐3 mjeseca 3‐6 mjeseci mjeseci 0 0 0 0 0 0 4 (Tempus) 0 0 0 0 0 Tablica 6.2. Mobilnost studenata u posljednje tri godine Broj studenata u međunarodnoj razmjeni Studenti ovog visokog učilišta Strani studenti 1‐3 mjeseca 3‐6 mjeseci 6 I više mjeseci 10 (Ceepus) 3 (Erasmus) 0 7 (Ceepus) 1 (Cetrope) 0 Tablica 6.3. Mobilnost nenastavnog osoblja u posljednje tri godine Broj stručnih boravaka nenastavnog osoblja ovog visokog učilišta u inozemstvu 1‐3 mjeseca 3‐6 mjeseci 6 i više mjeseci 0 0 0 115 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 7. Resursi:stručneslužbe,prostor,opremaifinancije a) Analizirajte broj administrativnog, tehničkog i pomoćnog osoblja u odnosu prema broju zaposlenih nastavnika i suradnika, broju studenata, prostoru za nastavni proces, tehničke i druge opreme za održavanje i financijskih mogućnosti visokog učilišta. Postotak nenastavnog osoblja u odnosu na sveukupno osoblje približan je prosjeku Sveučilišta iako Fakultet spada u manje sastavnice Sveučilišta. U svim svojim djelatnostima je oslonjen na suvremenu tehnologiju koju održavaju i administriraju dva djelatnika za informatičku potporu. Ovi djelatnici se usavršavaju kroz razne oblike cjeloživotnog obrazovanja kroz fondove vlastitih prihoda Fakulteta, što znatno unapređuje kvalitetu znanstvenog i nastavnog rada Fakulteta. Prostor za nastavni proces prema broju studenata je ispod prosjeka Tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu, što zahtijeva organizaciju cjelodnevnog rada za postizanje kvalitetnog nastavnog djelovanja. Laboratoriji i praktikumi se koriste u nastavi za rad u grupama i u poslijepodnevnom vremenu. b) Komentirajte kvalifikacijsku strukturu nenastavnog osoblja i mogućnosti njihovoga stručnog usavršavanja. Kvalifikacijska struktura nenastavnog osoblja, kroz primjene Pravilnika o ustroju radnih mjesta, postaje sve bliža potrebama podržavanja suvremenog sveukupnog djelovanja Fakulteta. Neki vidovi stručnog usavršavanja nenastavnog osoblja obavljaju se organizacijom internih radionica na Fakultetu s transferom znanja i vještina nastavnog osoblja na administrativno, tehničko i pomoćno osoblje, posebno kad je riječ o informatičkim tehnologijama. Specifična područja stručnog usavršavanja potrebna za pojedina radna mjesta, organiziraju se izvan ustanove kroz fondove vlastitih prihoda Fakulteta. c) Opišite stanje i vaše zadovoljstvo postojećim prostorom predavaonica i laboratorija/praktikuma za nastavu, s obzirom na postojeći broj studenata, upisnim kvotama i optimalnim brojem studenata. Usporedite vlastite prostorne mogućnosti s onima drugih srodnih visokih učilišta. Fakultet obavlja većinu svojih nastavnih aktivnosti u dvodevetinskom dijelu zgrade u Kačićevoj 26 u Zagrebu. Zgrada je u posljednjih deset godina značajno renovirana financijskim sredstvima Sveučilišta i kroz fondove vlastitih prihoda Fakulteta. Uređena je velika predavaonica s 340 sjedećih mjesta kroz suradnju s Arhitektonskim i Građevinskim fakultetom, te jedna vlastita od 126 i četiri od po 40 sjedećih mjesta. Kompletno je renovirano i informatizirano 5 računaonica za održavanje vježbi. Ostali prostori za održavanje nastave iz tablica 7.2. i 7.3. omogućuju rad studenata s vlastitim računalima kroz prisutnost fiksne i bežične mreže. Gotovo sav program predavanja s postojećim brojem studenata i predavaonica uspijevamo organizirati u vremenskom intervalu od 8.00 do 17.00 sati, dok se praktični rad sa studentima odvija i u popodnevnim i večernjim satima. Visoka učilišta tehničkog područja na Sveučilištu u Zagrebu raspolažu s cca. 10% više prostora po studentu od prosjeka na Sveučilištu dok Geodetski fakultet raspolaže s cca. 10% manje prostora po studentu u odnosu na prosjek Sveučilišta. 116 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. d) Navedite stanje i funkcionalnost računalne opreme vašega visokog učilišta koja se koristi u nastavi. Posebno opišite mogućnosti da se studenti koriste ovom opremom i izvan nastave. Fakultet računalnu opremu nabavlja uglavnom iz vlastitih prihoda te izdvajanjem u fond za unaprjeđenje poslovanja iz projekata. Iako je manji broj računala Fakulteta, namijenjenog za rad studenata, noviji od tri godine, uz kvalitetnu podršku u održavanju i administriranju dvaju djelatnika za informatičku potporu, kompletni kapaciteti informatičke opreme su tokom rada na Fakultetu zadovoljavajućih karakteristika. U terminima kad se računaonice ne koriste za potrebe nastave slobodan je pristup studentima Fakulteta na korištenje fakultetskih računala ili rad s vlastitim računalima u prostorima računaonica, što oni i prakticiraju. U svim prostorijama dostupna je žičana mreža, a veći dio je pokriven i bežičnim pristupom u sustavu Eduroam. e) Osvrnite se na internu politiku nabave i načina upotrebe računalne opreme. Fakultet provodi sustav javne nabave prilikom kupnji nove računalne opreme. Osobna računala nastavnika se uglavnom financiraju sredstvima osiguranim projektom i dijelom iz sredstava vlastitog prihoda Fakulteta. Računala za studentske računaonice se uglavnom financiraju iz vlastitog prihoda Fakulteta te su i zaštićena kroz kvalitetnu podršku (SRCA i CarNET‐a). Računalna infrastruktura se dijelom obnavlja i iz kredita Sveučilišta i donacijama tvrtki. f) Osvrnite se na nastavničke kabinete, njihovu brojnost (podaci iz tablice 7.6) i funkcionalnost. Procijenite prikladnost kabineta za obavljanje nastavne i znanstvene aktivnosti vaših nastavnika i suradnika. Kabineti su prikladni za obavljanje nastavne i znanstvene djelatnosti. Nastoji se održati standard jednog nastavnika po kabinetu te dva suradnika po kabinetu. Nastavnički kabineti se održavaju po potrebi iz vlastitog prihoda Fakulteta. Svi kabineti su spojeni na fiksnu, a neki i na bežičnu mrežu i opremljeni štednom rasvjetom i klimatizacijskim uređajima. g) Opišite veličinu i opremljenost prostora koji se koristi samo za znanstveno‐istraživački ili umjetnički rad te procijenite iskorištenost prostora. U glavnoj zgradi Fakulteta, pored laboratorija za mjernu tehniku, nema prostora strogo specijaliziranog za znanstveno‐istraživački rad, iako se šest kvalitetno opremljenih kabineta koristi samo za znanstveno‐istraživački rad. Fakultet već duže vrijeme koristi prostore opservatorija na otoku Hvaru i u parku Maksimir u Zagrebu, koje nastoji što kvalitetnije održavati. Ovi prostori se značajno koriste i za međunarodnu suradnju te manjim dijelom u nastavnom procesu. Nastavna baza za praktičnu nastavu na kanalu Sava‐Odra u Zagrebu se također značajno koristi za znanstveno‐ istraživački rad. Proteklih godina je ulagano u poboljšanje kvalitete laboratorija za mjernu tehniku u glavnoj zgradi te sanaciju stalnih točaka na kalibracijskoj bazi na kanalu Sava‐Odra. Podizanjem funkcionalnosti ovih dvaju prostora ostvarile su se osnovne pretpostavke za unaprijeđenje znanstveno‐istraživačkog rada Fakulteta i doprinijelo kontroli i sigurnosti mjerne tehnike na području Republike Hrvatske. 117 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. h) Opišite knjižnični prostor vašega visokog učilišta i radno vrijeme kada je knjižnica otvorena za studente, nastavnike i suradnike vašega visokog učilišta te eventualno za vanjske posjetitelje. Iznesite svoj komentar o broju knjiga i časopisa (domaćih i inozemnih) u knjižnici te o iznosu sredstava koja se svake godine troše za nove knjige i časopise. Geodetski fakultet koristi zajednički knjižnični prostor s Arhitektonskim i Građevinskim fakultetom, koji se nalazi u prizemlju glavne zgrade. U prednjem dijelu knjižnice je stol sa 16 sjedećih mjesta za čitanje znanstveno‐stručnih časopisa. Središnji dio je čitaonica za studente s policom za knjige i dva radna pulta za djelatnice knjižnice gdje se posuđuju knjiga. Ovaj dio je uređen s 8 stolova i 96 sjedećih mjesta s priključkom na internet. U prostoru su i dva samostojeća pretraživača kataloga i interneta. Zadnji dio knjižnice je uređen za stručnu obradu knjiga s dva radna mjesta, prostorom voditelja knjižnice i policama za referentnu zbirku i kartični katalog. Knjižnica je otvorena radnim danom od 8,00 do 18,00 sati. Fond knjižnice iznosi 8649 naslova i 22047 svezaka knjiga. Daljnja nabava knjiga prati potrebe nastave i znanstvenog rada. Knjižnica je pretplaćena na 20 domaćih i 19 stranih časopisa koji nisu dostupni u elektroničkom obliku preko računalnih baza podataka. i) Ocijenite stupanj informatizacije vaše knjižnice. Posebno navedite računalne baze podataka knjiga i časopisa koje su dostupne nastavnicima, suradnicima i studentima te opišite način i učestalost korištenja. Usporedite se sa srodnim visokim učilištima. Od 2005. godine je knjižnični rad potpuno informatiziran. Uključeni smo u projekt izrade Integriranog knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu, a naš katalog je dostupan na mrežnoj stranici knjižnice http://info.grad.hr/gf/index.asp?pid=1530. 20 baza podataka knjiga i časopisa je dostupno nastavnicima, suradnicima i studentima iz područja tehnike: Academic Search Complete, arXiv, Bentham Open Access, CiteSeer, Current Contents, DOAJ – Directory of Open Access Journals, Esp@cenet, GeoRef, GeoRef in Process, Google Scholar, INIS – International Nuclear Information System, INSPEC, Journal Citations Reports, MathSciNet, ScienceDirect, Scopus, SpringerLink, USPTO, Web of Science, Wiley‐Blackwell. Pristup računalnim bazama podataka omogućen je svima uz uporabu elektroničkog identiteta u sustavu [email protected]. j) Komentirajte uredske prostore za rad stručnih službi (na primjer, tajništva, računovodstva, informatičke službe i slično). Uredski prostori za rad stručnih službi su obnovljeni pred 4 godine te opremljeni novim namještajem i informatičkom tehnikom. Iz vlastitog prihoda Fakulteta su kupljeni potrebni programski paketi za računovodstvo i arhiviranje. Ovi uredski prostori se nalaze u dijelu glavne zgrade Fakulteta koji je pod krovnom pločom. U idućem razdoblju Fakultet planira osigurati financijska sredstva za trajno rješavanje termičkog i hidro izoliranja ove krovne ploče kao bi se izbjegle povremeno potrebne reparacije na tom prostoru. 118 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. k) Obrazložite omjer proračunskih (nastavnih, znanstvenih i umjetničkih) i tržišnih prihoda svoga visokog učilišta te komentirajte stupanj autonomnosti i fleksibilnosti koje vaše visoko učilište ima u financijskom poslovanju. Temeljem podataka u tablici 7.11. razvidan je ukupni prihod Fakulteta u 2010. godini od 25,5 milijuna kuna što je pad prihoda u odnosu na 2009. godinu od cca. 9%. Tržišni prihodi Fakulteta u 2010. godini čine cca. 25% ukupnog prihoda, koji se u predrecesijskom razdoblju penju i do 30%. Fakultet ima relativno visok stupanj autonomije u financijskom poslovanju, posebno u dijelu vlastitih prihoda, što nam omogućava veću fleksibilnost pri izradi plana nabave za sljedeća razdoblja u skladu s Fakultetskom strategijom razvoja. l) Komentirajte detaljnije strukturu izvora tržišnih prihoda (naplata školarine od studenata, istraživački projekti, usluge, ostale djelatnosti) vašega visokog učilišta. U 2010. godini, oko 67% vlastitih prihoda dolazi iz Stručnih projekata s otvorenog tržišta, 19% od naplate školarina kroz sve studije Fakulteta, a 14% kroz provođenje znanstvenih projekata. Ova struktura nije zadovoljavajuća, te se ulažu značajni napori kako bi se povećao udio znanstvenih projekata, što dugoročno osigurava kvalitetu znanstvenog i nastavnog kadra, a time i kvalitetno obrazovanje mladih stručnjaka, kako bi se zadržao nivo priznavanja koji u svijetu imaju stručnjaci obrazovani na Fakultetu. U 2011. godini već se uočavaju pozitivni pomaci u tom smislu. m) Navedite na koji način upravljate prihodom od tržišnih usluga kako biste unaprijedili kvalitetu vaše djelatnosti (overheads). Kroz novo doneseni Pravilnik o plaćama i Pravilnik o načinu raspodjele vlastitih prihoda, regulirane su obveze voditelja stručnih i znanstvenih projekata za postotno izdvajanje financijskih sredstava u Fondove za razvoj Fakulteta. Odluke o upravljanju financijskim sredstvima iz Fondova temelje se na prihvaćenim strategijama razvoja Fakulteta te u proširenim tijelima upravljanja Fakultetom. Iz dijela od naplate školarina nastoji se dijelom financijskih sredstava pomoći studentska organizacija u organiziranju sportskih i drugih aktivnosti studenata sukladno njihovom programu rada. n) Osvrnite se na postotnu strukturu trošenja tržišnih prihoda te procijenite u kojoj mjeri smanjenje ili nedostatak tih sredstava može utjecati na funkcionalnost visokog učilišta i realizaciju njegove osnovne djelatnosti. U 2010. godini, oko 33% vlastitih prihoda Fakulteta rashodovano je za isplatu različitih usluga od čega 63% za intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu i honorari). Na službena putovanja rashodovano je 33% vlastitih prihoda Fakulteta, gdje se dio koristio u izvedbi terenskog dijela rada na stručnim projektima, a dio za znanstveno stručna usavršavanja djelatnika Fakulteta na domaćim i međunarodnim skupovima. U prethodnim godinama (kao što je bila 2009.) iz vlastitih prihoda Fakulteta izdvojili smo i značajnih 31% za nabavu i obnovu različite tehničke opreme koja se koristi u nastavnoj, znanstveno‐istraživačkoj i poslovnoj djelatnosti Fakulteta. Ova izdvajanja su se nažalost u 2010. godini smanjila na cca. 10% vlastitih prihoda Fakulteta, što u kratkom razdoblju neznatno utječe na zaostajanje u modernizaciji tehničke opreme, dok se dugoročna funkcionalnost Fakulteta temelji na do sad nabavljenoj kapitalnoj tehničkoj opremi, koju kraće razdoblje smanjenih vlastitih prihoda Fakulteta ne svrstava u zastarjelu. 119 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. o) Navedite vaš prioritet u slučaju povećanoga proračunskog financiranja vašega visokog učilišta. Kod povećanog proračunskog financiranja Fakulteta značajan dio bi se usmjerio ka zapošljavanju mlađeg kadra (asistenti i sl.) kako bi se rasteretili djelatnici koji izvode dio nastave za stjecanje praktičnih iskustava u geodetskom mjerenju. U prethodnim poglavljima je naznačena i niža veličina prostora po studentu od prosjeka Sveučilišta u Zagrebu, a značajno u odnosu na prosjek tehničkog područja, te bi prioritet Fakulteta bio i ulaganje u kvalitetu i količinu prostora za podizanje studentskog standarda. Podizanje kvalitete nastave postiglo bi se i nabavom većeg broja tehnološki aktualnog mjernog pribora, kako bi studenti mogli u manjim grupama kvalitetnije stjecati iskustva u praktičnom obavljanju geodetske djelatnosti. Osim navedenog, povećana proračunska sredstva iskoristila bi se za analizu potreba i pripremu novog interdisciplinarnog diplomskog studija iz područja geoinformatike. p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojećim stanjem i predložite moguća poboljšanja. U proteklom razdoblju je Fakultet, kroz Bolonjski proces, bio suočen s uvođenjem novih studija koji su se provodili uz stare studije u fazi gašenja. Ova činjenica je znatno opteretila djelatnike Fakulteta u naporu za kvalitetnom organizacijom i izvođenjem nastavnih procesa u sklopu novih studija. Zakonska regulativa koja definira studije u Bolonjskom procesu se tokom izvođenja studija, dorađivala, popravljala i različito tumačila, što je dovelo do manjeg stagniranja u izobrazbi novih mladih stručnjaka u odnosu na prethodne generacije. Kroz ovo prethodno razdoblje su se stekla važna iskustva koja treba implementirati u daljnje provođenje novih studija, definiranih Bolonjskim procesom, što će još više smještati nove stručnjake potekle s Fakulteta u ravnopravan položaj sa stručnjacima poteklim sa sličnih fakulteta u Europi i svijetu. Naročito stručnjaci potekli s preddiplomskog studija moraju, uz pomoć većeg broja suradnika u nastavi i većeg broja mjernih uređaja, steći praktična iskustva i vještine koju mogu koristiti u privredi odmah po završetku studija. Poboljšanje diplomskih i poslijediplomskih studija bi se u značajnom dijelu temeljilo na povećanju broja kvalitetnih znanstveno‐istraživačkih projekata, kroz koje bi studenti ovih studija uz nastavni proces, stekli istraživački duh i znanstveni pristup u rješavanju problema u struci. 120 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 7.1. Zgrade visokog učilišta (Navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju) Identifikacija zgrade Lokacija zgrade Godina izgradnje Ukupna površina Godina prostora za obavljanje dogradnje ili djelatnosti visokog rekonstrukcije obrazovanja u m2 Ukupna površina prostora za provedbu znanstvenih istraživanja u m2 AGG, 5126/1 Kačićeva 26 1939. 3018 280 Tvrđava Vrisak bb, Hvar 1811. 332 Teleskop 1 Vrisak bb, Hvar 1987. 59 Teleskop 2 Vrisak bb, Hvar 1996. 73 Opservatorij Park Maksimir, Zagreb 1937. 20 Tablica 7.2. Predavaonice Identifikacija zgrade Redni broj ili oznaka predavaonice Površina (u m2) Broj sjedećih mjesta za studente Broj sati korištenja u tjednu Ocjena opremljenosti* (od 1 – 5) AGG, 5126/1 10 67 15 50 3 AGG, 5126/1 11 155 30 40 3 AGG, 5126/1 29 84 35 40 3 AGG, 5126/1 VP 318 (2/9 sati) 340 12 5 AGG, 5126/1 116 62 54 40 5 AGG, 5126/1 117 61 22 40 5 AGG, 5126/1 118 90 42 40 5 AGG, 5126/1 119 123 126 40 5 AGG, 5126/1 120 59 54 40 5 *Opremljenost predavaonice podrazumijeva kvalitetu namještaja, tehničke i druge opreme. Tablica 7.3. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi Identifikacija zgrade Interna oznaka prostorije laboratorija/praktikuma Površina (u m2) Broj radnih mjesta za studente Broj sati korištenja u tjednu Ocjena opremljenosti (od 1 – 5) AGG, 5126/1 11a 60 8 40 3 AGG, 5126/1 11b 29 6 40 3 AGG, 5126/1 13 61 10 50 3 AGG, 5126/1 30 37 10 40 3 AGG, 5126/1 64 52 15 40 5 AGG, 5126/1 112 35 8 50 4 AGG, 5126/1 113 67 15 50 5 AGG, 5126/1 114 62 15 50 4 AGG, 5126/1 115 58 15 50 4 121 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 7.4. Nastavne baze (radilišta) za praktičnu nastavu Identifikacija zgrade Broj studenata koji pohađa pojedinu nastavnu bazu Naziv nastavne baze (radilišta) Kanal Sava‐Odra Kalibracijska baza Okolica fakulteta, vidi poglavlje 2.f Broj sati nastave (tjedno) koja se održava u pojedinoj nastavnoj bazi Tablica 7.5. Opremljenost računalnih učionica (Navedite podatke o računalima u računalnim laboratorijima/praktikumima koji se koriste u nastavi) Broj novijih računala (do 3 godine) Broj računala starijih od 3 godine Ocjena funkcionalnosti (od 1 – 5) Ocjena održavanja (od 1 – 5) Ocjena mogućnosti korištenja izvan nastave (od 1 – 5) 15 50 4 4 5 Tablica 7.6. Nastavnički kabineti Identifikacija zgrade Broj nastavničkih kabineta Prosječna površina u m2 Ocjena opremljenosti (od 1 – 5) Prosječna površina u m2 po stalno zaposlenom nastavniku/suradniku AGG, 5126/1 72 21 4 14 Tablica 7.7. Prostor koji se koristi samo za znanstveno‐istraživački rad Identifikacija zgrade Interna oznaka prostorije ili oznaka laboratorija Površina (u m2) Broj sati korištenja u tjednu Ocjena opremljenosti (od 1 – 5) AGG, 5126/1 500 71 40 5 AGG, 5126/1 501 17 40 5 AGG, 5126/1 507 48 40 5 AGG, 5126/1 508 48 40 5 AGG, 5126/1 509 48 40 5 AGG, 5126/1 510 48 40 5 Opservatorij Hvar Velika kupola 73 40 4 Opservatorij Hvar Mala kupola 59 40 4 Opservatorij Hvar Stelarni paviljon 23 40 3 Opservatorij Hvar Solarni paviljon 22 40 3 Opservatorij Hvar Radionica 30 40 3 Opservatorij Hvar Glavna zgrada 128 40 3 Opservatorij Hvar Konjušnica 20 40 2 122 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Identifikacija zgrade Interna oznaka prostorije ili oznaka laboratorija Površina (u m2) Broj sati korištenja u tjednu Ocjena opremljenosti (od 1 – 5) Opservatorij Hvar WC 12 40 3 Opservatorij Hvar Knjižnica 18 40 3 Opservatorij Hvar Privremeni obj. opažača 39 40 3 Opservatorij Hvar Privremeni obj. opažača 20 40 3 Opservatorij Hvar Privremeni obj. opažača 20 40 3 Opservatorij Park Maksimir, Zagreb 20 10 2 Tablica 7.8. Prostor koji se koristi samo za stručni rad Identifikacija zgrade Interna oznaka prostorije ili oznaka laboratorija/radionice Površina (u m2) Broj sati korištenja u tjednu Ocjena opremljenosti (od 1 – 5) AGG, 5126/1 25 35 40 5 Tablica 7.9. Kapitalna oprema (Navedite podatke o raspoloživoj kapitalnoj opremi ovog visokog učilišta čija nabavna vrijednost prelazi 200.000 kuna) Naziv instrumenta (opreme) Nabavna vrijednost Godine starosti Laser scanner P120 SE.UNI 362.850,00 2 Total. mjer. stanica s priborom 236.902,86 3 1.021.579,66 3 Mot. mj. stanica TCRP 1201R300PS 220.033,10 4 Trodimenzionalni laserski skener Trimble GXDR 200+SCN.‐3D 967.719,10 5 Trodimenzionalni laserski mikrodisektor (sonar) 255.895,00 6 CG‐5 Gravimeter 431.633,63 8 GPS Total station 242.241,98 9 CCD system 456.044,94 13 ImageStation 274.415,20 14 Teleskop 1‐M 417.888,22 14 ASHTEC GPS prijamnik 337.464,42 21. ASHTEC GPS prijamnik 337.464,42 21 ASHTEC GPS prijamnik 337.464,42 21 Bezpilotna letjelica za nadzor 123 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 7.10. Opremljenost knjižnice Ukupna površina (u m2) Broj zaposlenih Broj sjedećih mjesta Broj studenata koji koriste knjižnicu Postoji li računalna baza podataka vaših knjiga i časopisa 361 4 112 3000 da Ocjena Broj Broj Ocjena Broj suvremenost Ocjena naslova naslova funkcionalnosti Broj naslova i knjiga i opremljenosti udžbenika* inozemnih domaćih kataloga knjiga knjiga udžbenika (od 1 – 5)** časopisa časopisa i časopisa (od 1– 5) 8649 4783 3 19 20 4 4 Ocijenite kvalitetu i dostupnost elektronskih sadržaja (od 1 – 5)*** 4 * Broj udžbenika podrazumijeva sve udžbenike bez obzira na broj primjeraka. ** Mogućnosti kopiranja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjižnica, katalozi radova nastavnika itd. *** Pod elektronskim se sadržajima podrazumijevaju elektronska izdanja knjiga, časopisa, baze podataka, ali i katalozi vlastite i vanjskih knjižnica. 124 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. Tablica 7.11. Financijska evaluacija 2009. kalendarska godina 2010. kalendarska godina PRIHODI 1. 1.1 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 1.7. 1.8. 1.9. 1.10. 1.11. PRIHODI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA Plaće za zaposlene Troškovi poslovanja (uključivo i terenska nastava) Vanjska suradnja u nastavi Domaći znanstveni projekti Međunarodni znanstveni projekti Međunarodna suradnja Organizacija znanstvenih skupova Nabava časopisa Tekuće održavanje Izgradnja i investicijsko održavanje Oprema Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) Naknade za zaposlene 19.435.222 14.039.003 2.562.270 127.709 708.324 14.700 26.368 23.167 1.645.630 17.839.427 14.872.766 1.633.154 27.510 731.331 14.650 9.500 288.051 317.042 2.3. PRIHODI IZ PRORAČUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA Prihodi i pomoći od jedinica lokalne uprave i samouprave (grad, županija, itd.) Prihodi i pomoći ostalih subjekata (primjerice Nacionalna zaklada za znanost) Ukupno ostale vrste (specificirati) 3. PRIHODI OD KAMATA 4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 5. 5.1. 1.12. 2. 2.1. 2.2. 21.783 48.634 163.057 8.815 41.686 PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI Školarine – poslijediplomske specijalističke Školarine – poslijediplomske doktorske Znanstveni projekti Stručni projekti Prihodi od najma Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) 7.830.699 18.080 64.864 633.147 7.091.859 22.749 6.464.225 70.000 144.960 1.070.012 5.160.604 18.649 1.414.839 1.097.421 1.199.874 1.103.194 211.040 69.680 5.3. 5.4. 5.5. 5.6. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA Školarine – preddiplomske, diplomske, stručne Dodatna provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti (ako se provodi uz ispite državne mature) Naknade za upis Izdavačka djelatnost Naplate studenskih molbi, potvrdnica, diplome, indeksi, itd. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) 95.578 10.800 10.000 17.000 6. OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati) A UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA 5.2. 28.689.575 125 25.545.212 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 2009. kalendarska godina RASHODI 1. 1.1 1.2. 1.3. RASHODI ZA ZAPOSLENE Plaće za zaposlene Vanjska suradnja u nastavi Ukupno ostalo (specificirati) doprinosi na plaće 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2010. kalendarska godina 15.535.404 13.116.911 167.792 2.250.701 16.938.476 14.441.306 92.232 2.404.938 RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU Uredski materijal i ostali materijalni rashodi Laboratorijski materijal Energija Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje Sitni inventar Ukupno ostalo (specificirati) 1.002.314 452.750 420.507 79.183 49.874 828.810 408.202 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8. RASHODI ZA USLUGE Telefon, pošta, prijevoz Usluge tekućeg i investicijskog održavanja Promidžba i informiranje Komunalne usluge Zakup, najam Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, honorari) Računalne usluge Ukupno ostalo (specificirati), grafičke, tiskarske i zdravstvene usluge 4.591.695 315.723 1.303.115 38.173 188.953 47.715 2.453.126 16.217 228.673 2.499.601 215.430 194.790 43.086 197.379 43.767 1.572.078 22.353 210.718 4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 4.8. 4.9. 4.10. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU Poslovni objekti Računalna oprema Laboratorijska oprema Uredska oprema Komunikacijska oprema Ostala oprema Literatura Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu Dodatna ulaganja na građevinskim objektima Ukupno ostalo (specificirati) 2.896.916 604.204 12.327 17.333 1.135.726 1.127.326 725.913 5. 5.1. 5.2. 5.3. NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA Službena putovanja Stručna usavršavanja Ukupno ostalo (specificirati) uključujući i troškove prijevoza 3.634.652 3.142.463 62.102 430.087 3.099.791 2.561.971 135.148 402.672 6. 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5. 6.6. OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA Premije osiguranja Reprezentacija Članarine Bankarske i usluge platnog prometa Kamate Ostali financijski izdaci 291.934 27.950 123.924 42.246 24.927 22.230 50.657 452.621 33.740 92.636 38.591 29.827 391 257.436 B UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 27.952.916 24.545.212 C Preneseno stanje iz prethodne godine 736.659 901.900 1.473.318 1.901.900 342.318 45.492 32.798 315.194 107.233 5.901 246.905 50.680 UKUPNO STANJE 31.12. (A‐B+C) 126 Samoanaliza Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2011. 127
© Copyright 2024 Paperzz
