PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKEUŠ
I. O b r a z l o ž e nj e
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-1
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
UVOD
Obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine utvrđena je člankom 23. Zakona o prostornom
uređenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Programom mjera za
unapređenje stanja u prostoru općine Mikleuš iz 2003. godine (Sl. glasnik općine Mikleuš 1/03)
Prostorni plan uređenja Općine sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja,
namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora i
druge elemente od važnosti za područje Općine.
Nosilac izrade Prostornog plana uređenja Općine je općina Mikleuš, a izrađivač Zavod za
prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije.
Sadržaj i način izrade Plana određeni su Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine,
broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).
U okviru izrade Prostornog plana uređenja općine Mikleuš korištene su, između ostalih, i slijedeće
studije i elaborati:
-
Studija potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije (Instituta za
geološka istraživanja, Zagreb, Zavod za mineralne sirovine, 1998.god.)
Potencijalna geotermalna energija Virovitičko-podravske županije (Institutu za geološka
istraživanja, Zagreb)
Studija odvodnje područja vodne zajednice «Virovitička podravina» Virovitica, 1973.god.
Studija opskrbe zemnim plinom županije Virovitičko-podravske (Coning inžinjering d.d.
Varaždin – T.D. 4497/94)
Elaborat o zbrinjavanju otpada (Zavod za prostorno uređenje)
Seizmičnost područja (Geofizički zavod PMF Sveučilišta u Zagrebu, 1980. god.)
Kompleksno definiranje geoloških odnosa Slavonskoga gorja s prikazom mineralnih sirovina
(Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1990.god.)
Krajobrazna obilježja Virovitičko-podravske županije (Zavod za urbanizam Arhitektonskog
fakulteta u Zagrebu)
Konzervatorska podloga (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulture, Konzervatorski
odjel u Požegi)
Lovnogospodarska osnova
Građevinsko tehnička studija podravske brze ceste (IGH Osijek, 2003.god.)
Prilikom izrade ostvarena je suradnja s Ministarstvom kulture, Ministarstvom poljoprivrede i
šumarstva i vodnog gospodarstva, Državnom geodetskom upravom, Uredima državne uprave,
Općinom Mikleuš, Županijskom upravom za ceste, TK Centrom Virovitica, Hrvatskim vodama,
Hrvatskim šumama, Komrad d.o.o. Slatina, Lovačkim udrugama, te brojnim pojedincima.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-2
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
1. POLAZIŠTA
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-3
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor
i sustave Županije i Države
Općina Mikleuš nalazi se u jugoistočnom dijelu Virovitičko-podravske županije, na prostoru
Slavonskog gorja. Sa sjeverne strane graniči sa općinom Nova Bukovica, sa istočne i južne strane
sa općinom Čačinci, a sa zapadne s općinom Voćin.
Slika 1. Položaj općine Mikleuš u Virovitičko-podravskoj županiji
Općina Mikleuš jedna je od manjih općina u Virovitičko-podravskoj županiji, sa površinom od
35,29 km2, što predstavlja 1,74 % površine Županije. Broj stanovnika, prema Popisu iz 2001.
godine je 1.701, a gustoća naseljenosti 48 st/km2.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-4
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
U općini Mikleuš se nalazi pet naselja i to Balinci, Borik, Četekovac, Čojlug i Mikleuš.
Naselje Mikleuš je sjedište općine Mikleuš.
OPĆINA NOVA BUKOVICA
OPĆINA VOĆIN
BORIK
BALINCI
ČE
MIKLEUŠ
TE K
C
OVA
ČOJLUG
OPĆINA ČAČINCI
Slika 2. Naselja u općini Mikleuš
a) Površina
U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene oranice sa 25,33 km2. Slijede šume sa 5,85
km2 i vode sa 0,43 km2.
Ukupna površina građevinskih područja je 4,97 km2, odnosno 14,08 % površine Općine.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-5
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Tablica 1.
Red.
Općina Mikleuš
broj
1.
Površina
2.
Dužina državne granice
3.
Dužina županijske granice
4.
Dužina općinske granice
5.
Dužina granica općine ukupno
6.
Udaljenost krajnjih točaka zapad-istok (A)
7.
Udaljenost krajnjih točaka sjever-jug (B)
Jed.
mjere
km2
km
km
km
km
km
km
35,29
41,68
41,68
10,48
7,95
%u
Županiji
1,74
14,24
13,61
% od
površine
Općine
19,81
23,32
5,72
12,02
39,13
100
% od
površine
Županije
0,35
0,41
0,09
0,21
0,68
1,74
Tablica 2.
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
Prostorna jedinica
NASELJE
Površina
km2
Balinci
Borik
Četekovac
Čojlug
Mikleuš
Ukupno:
6,99
8,23
2,02
4,24
13,81
35,29
Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,
Pododsjek za statistiku
BALINCI
BORIK
ČETEKOVAC
ČOJLUG
MIKLEUŠ
Grafikon 1. Udio površina naselja u ukupnoj površini Općine
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-6
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
b) Stanovništvo
Na prostoru općine Mikleuš živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 1.701 stanovnika,
što čini udio od 1,82 % u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske županije.
Tablica 3.
Ukupan broj
stanovnika
1991.
2001.
2.291
1.701
Gustoća naseljenosti
(st/km2)
1991.
2001.
65
48
Broj domaćinstava
1991.
652
2001.
559
Broj stanova
1991.
750
2001.
653
Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,
Pododsjek za statistiku
STANOVNICI
STANOVI
DOMAĆINSTVA
POVRŠINA
POPIS 1991
MIKLEUŠ
POPIS 2001
POPIS 1991
POPIS 2001
1991
2001
GUSTOĆA
NASELJENOSTI
Zbirna tablica 1. (N.N. br. 106/98)
km2
%
BROJ
%
BROJ
%
BR.
%
BROJ
%
BROJ
BROJ
BROJ
st/km2
35,29
100
2.291
100
1.701
100
750
100
653
100
652
559
48
6,99
8,23
2,02
4,24
13,81
19,81
23,32
5,72
12,02
39,13
295
527
311
86
1.072
12,88
23,00
13,57
3,75
46,80
93
420
252
22
914
5,47
24,69
14,81
1,29
53,74
Općina
Ukupno:
Naselja
Balinci
Borik
Četekovac
Čojlug
Mikleuš
39
133
77
9
301
Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku
Zbirna tablica 2. (N.N. br. 106/98)
POVRŠINA
MIKLEUŠ
km2
udio
%
STANOVNICI
POPIS 1991
BROJ
%
POPIS 2001
BROJ
%
GUSTOĆA
NASELJENOSTI
1991
2001
BROJ
BROJ
OBALNO
_
_
_
_
_
_
_
_
čl.45. ZPP
OTOČNO
_
_
_
_
_
_
_
_
čl.45. ZPP
KONTINENTALNO
_
_
_
_
_
_
_
_
GRANIČNO
35,29
100
2291
100
1071
100
65
48
OSTALO
35,29
100
2291
100
1071
100
65
48
OPĆINA
Ukupno:
Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-7
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
c) Naseljenost
Općina Mikleuš obuhvaća pet naselja: Balinci, Borik, Četekovac, Čojlug i Mikleuš.
Tablica 4.
Red.
Prostorna jedinica
broj
NASELJE
1.
Balinci
2.
Borik
3.
Četekovac
4.
Čojlug
5.
Mikleuš
Ukupno:
1981.
318
630
358
93
981
2.380
Broj stanovnika
1991.
295
527
311
86
1.072
2.291
2001.
93
420
252
22
914
1.701
Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,
Pododsjek za statistiku, Popis stanovništva 2001.god.
BALINCI
BORIK
ČETEKOVAC
ČOJLUG
MIKLEUŠ
Grafikon 2. Udio broja stanovnika po naseljima u ukupnom broju stanovnika Općine
Tablica 5.
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
Gustoća naseljenosti
(st/km2)
13
51
125
5
66
48
Naselje
Balinci
Borik
Četekovac
Čojlug
Mikeuš
Ukupno:
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-8
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Tablica 6.
Dobna struktura stanovništva (prema popisu 2001.g.)
0 – 14
15 – 29 i 30 – 49
320
988
dob (godine)
broj st.
50 i više
393
Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,
Pododsjek za statistiku
Tablica 7.
Prostorna
jedinica
NASELJE
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
Balinci
Borik
Četekovac
Čojlug
Mikleuš
Ukupno:
Broj stanovnika
1991.
2001.
Površina
km2
295
527
311
86
1.072
2.291
93
420
252
22
914
1.701
6,99
8,23
2,02
4,24
13,81
35,29
Gustoća
naseljenosti
st/km2 (2001.)
13
51
125
5
66
48
Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,
Pododsjek za statistiku
Tablica 8.
do 200
2
Veličine naselja (prema broju stanovnika)
201-500
501-1000
1001-3500
3501-10.000
2
1
0
0
10.000 i više
0
Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo,
Pododsjek za statistiku
Tablica 9.
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
Prostorna jedinica
NASELJE
Površine građevinskih
područja naselja (ha)
44,93
126,13
35,38
32,52
257,94
496,90
Balinci
Borik
Četekovac
Čojlug
Mikleuš
Ukupno:
Napomena: Postojeće stanje prije donošenja ovog Plana
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-9
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Tablica 10.
Prostorna
Red.
jedinica
broj
NASELJE
1.
Balinci
2.
Borik
3.
Četekovac
4.
Čojlug
5.
Mikleuš
Ukupno:
DUŽINA GRANICA NASELJA
granica
naselja
župan.
granica
državna
granica
ukupno
km
Površina
km2
13,74
17,55
8,14
8,86
27,55
75,84
6,99
8,23
2,02
4,24
13,81
35,29
STANOVNIKA
1991.
2001.
295
527
311
86
1.072
2.291
93
420
252
22
914
1.701
Izvor podataka: Prostorni plan Županije i Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije,
Služba za gospodarstvo
1.1.1.2. Područje od posebnog interesa za Državu
Zakonom o područjima posebne državne skrbi utvrđena su područja o kojima Republika Hrvatska
posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Na području Općine Mikleuš to su
sva naselja.
PITOMAČA
PODRUČJA OD POSEBNOG INTERESA
ZA DRŽAVU
LUKAČ
ŠPIŠIĆ BUKOVICA
GRADINA
VIROVITICA
SUHOPOLJE
SOPJE
ČAĐAVICA
SLATINA
Teritorij grada ili općine
neposredno uz državnu
granicu i ako je sjedište
grada/općine udaljeno do
10 km od granice
Brdsko-planinska područja
(prostori) iznad 300 m
nadmorske visine i brdska
područja utvrđena
posebnim propisima
CRNAC
NOVA BUKOVICA
VOĆIN
MIKLEUŠ ČAĆINCI
ZDENCI
ORAHOVICA
Cjelokupni prostor
područja uz rijeku Dravu
udaljenosti 500 m zračne
udaljenosti od obalne linije
Gradska i općinska sjedišta
Slika 3. Područja od posebnog interesa za državu
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-10
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Zemljopisna obilježja
a) Geološka obilježja
Prostor općine Mikleuš karakterizira složena geološka građa.
Područje Općine možemo u grubo podijeliti na dvije reljefno različite cjeline: ravničarski dio i
brdski dio (Slavonsko gorje).
Konačnim formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalno proluvijalni i
aluvijalni sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska područja.
Područje Slavonskog gorja predstavlja geološki najsloženije i najinteresantnije područje sjeverne
Hrvatske. U geotektonskom smislu tu su utvrđeni tragovi svih značajnijih orogenetskih zbivanja.
Najstarije stijene ovog područja su prekambrijski metamorfiti stvarani u geosinklinalnim uvjetima
sedimentacije s jasnim karakteristikama vulkanske aktivnosti.
Kasnijim procesima metamorfozne stijene su retrogradno izmjenjene i kataklizirane. Glavnu masu
čine gnajsevi s granatom, staurolitom, rjeđe distenom i silimanitom.
Cijelo područje Općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7° MCS
skale.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-11
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
b) Pedološka obilježja
Slika 4. Namjenska pedološka karta
Legenda:
19 - kiselo smeđe na praporu ili holocenskim nanosima
27 - pseudoglej na zaravni
28 - pseudoglej obrončani
29 - pseudoglej obrončani
43 - močvarno glejno djelomično hidromeliorirano tlo
47 - pseudoglej-glej, djelomično hidromeliorirano tlo
Red i klasa pogodnosti:
P3 (19, 27, 28, 29) - ograničeno obradivo tlo
N1 (43 i 47) - privremeno nepogodna tla za obradu
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-12
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
c) Obilježja reljefa
Reljef prostora općine Mikleuš, podijeljen je na dva osnovna tipa. Sjeverni dio je nizinski, a rubni
jugozapadni dio su obronci Slavonskoga gorja.
Nizinski dio je prostor vrlo male reljefne energije, ali je cjelovit prostor, koji zbog pretežno lesnog
pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrijedniji dio.
Masiv Papuka ima jasno izraženu stopu početka uzdizanja. Uzdizanje u jugozapadnom zapadnom
dijelu je niže i blaže razvedeno.
Slika 5. Reljefno obilježje Općine
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-13
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
d) Hidrografska obilježja
Brdsko-ravničarski vodotoci su snježno-kišnog režima u hladnom razdoblju godine. Oni su
bujičnog karaktera pa u vrijeme kiša dovode s brdskog dijela sliva mnogo vode i nanosa koji se
taloži na nizinskom dijelu. U nizinskom dijelu vodotoci su uređeni, regulirani i redovito se
održavaju.
Specifični vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova zemlje. Na njihovo
postojanje ukazale su istražne bušotine za naftu i plin i potrebno je izvršiti daljnja istraživanja na
ovom području.
Ukupna površina općine Mikleuš na području Vodnogospodarske ispostave za slivno područje
Karašice i Vučice iznosi 3.262,76 ha.
Kanalsku mrežu na ovom području čine kanali III i IV reda ukupne dužine 34,969 km. Prosječna
dubina kanala III i IV reda iznosi 1,50 m, a prosječna širina 8,00 m.
Slika 6. Krajolik
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-14
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Tablica 11. Popis vodotoka i melioracijskih kanala na području općine Mikleuš.
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
Dužina
km
Vodotok, kanal ili bujica
Crnje IV
Crnje V
Crnje VI
Jablan
Kruščik
Kruščik I
Kruščik II
Kruščik III
Lug IIa
Lug IIb
Lug IIIa
Lug I
Lug II
Lug III
Lug IV
Matekovica I
Matekovica II
Matekovica III
Matekovica IV
Matekovica V
Mostić I
Mostić II
Mostić III
Mostić IV
Mostić V
Mikleuš I
Mikleuš II
Mikleuš III
Ogr. Matekovice I
Ogr. II Matekovice I
Petrovac XIV
Petrovac XVII
Petrovac XVIII
Petrovac XIX
Progon I
Progon II
Spojni kanal-Slijepa Rijeka
Švabice
Švabice I
Strečica
Urije
Urije II
UKUPNO:
0,280
0,570
0,425
0,550
1,150
0,950
1,000
1,350
0,450
0,250
0,120
1,000
0,750
0,750
0,460
4,390
0,360
0,930
0,508
0,750
0,938
0,690
0,475
0,307
0,410
0,750
1,320
0,160
0,410
0,260
0,540
0,570
0,850
1,616
0,400
0,430
0,350
1,900
0,625
0,475
0,550
1,100
34,969
Izvor podataka: Hrvatske vode, VGO Osijek, Vodnogospodarska ispostava «Karašica-Vučica» Donji Miholjac
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-15
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
e) Klimatska obilježja
Klimatske osobine prostora općine Mikleuš mogu se okarakterizirati kao klima kontinentalnog
tipa.
Na području Općine ne postoje stalne meteorološke postaje, pa se koriste podaci najbližih okolnih
i daju relativno dobar uvid u osobine klime na području Općine.
Temperatura zraka
Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se od 100 do 11C. Prema tome
srednja godišnja temperatura amplituda iznosi od 22ºC do 23ºC, što govori u prilog kontinentskim
značajkama područja. U siječnju i veljači, kada nad panonskim prostorom prevladava
anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka, bilježe se i najniže temperature. Ljeta
mogu biti vrlo topla, naročito srpanj i kolovoz. Mraz se isključivo koncentrira u hladno doba
godine. Pojavljuje se u kasno proljeće (svibanj), nepovoljno djeluje na rast mnogih poljodjelskih
kultura. Reljefna otvorenost prema sjeveru utječe da vjetrovi na području općine Mikleuš pušu
pretežito iz sjevernog kvadranta. Najčešći i najsnažniji su oni iz SZ-nog i SI smjera. Izraženo je
osim toga i strujanje zraka iz JZ smjera.
Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka u°C (prosjek 12 godina 1980-1991.):
mjesec
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
god.
temp.
-0,8
1,0
6,4
11,0
16,0
19,3
21,6
21,0
17,7
11,8
4,7
1,4
10,9
Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka:
mjesec
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
god.
max
15,2
19,4
25,5
26,5
31,9
36,0
39,9
37,8
35,1
28,2
24,2
18,6
39,9
min
-21,3
-27,5
-19,3
-9,1
-1,2
2,4
5,4
5,5
-0,2
-3,3
-11,9
-7,3
-27,5
Srednji mjesečni broj hladnih, studenih i ledenih dana:
mjesec
I
II
III
IV
V
hlad.d
23,3
18,5
15,2
4,2
0,3
stud.d
7,9
6,7
led.d
5,0
6,1
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
god.
0,1
2,2
9,1
17,6
90,5
1,2
0,5
3,4
19,7
0,6
0,2
0,2
12,1
Izvor podataka: Meteorološka stanica Donji Miholjac
Oborine
Srednja mjesečna i godišnja količina oborina u mm po godišnjim dobima i u vrijeme vegetacijskog
razdoblja (prosjek 12 godina 1980.-1991.):
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-16
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
mjes.
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
god.
mm
41
35
48
48
67
78
50
610
40
50
57
43
618
Izvor podataka: Meteorološka stanica Donji Miholjac
Proljeće
mm
%
201
24
Ljeto
mm
%
281
33
Jesen
mm
%
195
23
Zima
mm
%
162
19
Veg.raz.
mm
%
494
59
God.
mm
%
839
100
Homogenost klimatskih prilika temeljna je značajka prostora općine. Mala reljefna energija
svakako je pri tome odigrala najznačajniju ulogu. Primarni maksimum padalina ja krajem proljeća i
početkom ljeta, a sekundarni u jesen.
Nepovoljna okolnost su česta odstupanja u padalinskom režimu i činjenica da se najveći broj dana
s tučom koncentrira u vegetacijskom razdoblju. Snježni se pokrivač ne zadržava dugo.
Oblačnost je najveća u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno velika količina padalina i
istodobno prosječna mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju (01. IV-30.IX) upućuje na njihov
pljuskoviti karakter u tom dijelu godine.
Minimum padalina javlja se kasno u ljeto, početak jeseni i u tijeku zime. Raspored padalina u
tijeku vegetacijskog perioda pogoduje većini poljodjelskih kultura. Obilježja ovog tipa klime su i
česta odstupanja od režima padalina, što može rezultirati pojavama suše ili suviškom padalina koje
ako se jave u kasno proljeće ili rano ljeto negativno utječu na prinose poljodjelskih kultura.
Padaline u obliku snijega javljaju se u prosincu, siječnju i veljači.
Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom 1,0 cm:
mjesec
X
XI
XII
I
II
br.dana
0,2
0,8
3,0
5,4
5,3
Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom na tlu:
mjesec
XI
XII
I
II
br.dana
0,3
3,2
10,0
10,0
III
3,5
III
3,2
IV
0,6
IV
0,1
god.
18,8
god.
26,8
Vlaga zraka
Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je 70%.
Strujanje zraka
Najučestaliji vjetrovi su iz sjevernog kvadranta. Prema godišnjoj ruži vjetrova najdominantniji su
vjetrovi jugozapadnog, južnog i sjevernog smjera, i na njih otpada 52,7%. Ukupni godišnji broj
dana s jakim vjetrom (6 bofora) je svega 0,4%, što je gotovo beznačajno, a ako se pojavljuju onda
je to u ljetnim mjesecima. Olujni vjetrovi na ovom području su rijetki, što znači da ih možemo
potpuno isključiti.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-17
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Naoblaka i insolacija
Pojave oblačnosti najčešće su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno veća količina padalina i
prosječno mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju, ukazuju na pljuskovit karakter padalina u
tom dijelu godine.
Meteorološke pojave
Najveći broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu godine.
Najveće štete nastaju ako se mraz pojavi početkom travnja, tj. u vegetacijskom razdoblju.
Broj dana s mrazom po mjesecima i godišnje:
mjesec
broj dana
I
1,2
II
2,3
III
4,0
IV
2,1
V
1,1
VI
VII VIII
IX
0,5
X
2,2
XI
3,2
XII
2,9
god.
19,5
Pojave magle su također karakteristične za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godišnji broj dana
s maglom iznosi 11,5 dana.
1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta
Površinski vegetacijski pokrov čine obradive površine, livade i šume. Ostali prostor čine vode,
izgrađena površina, ceste, putovi, željeznice i ostalo.
Tablica 12.
Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km2)
Poljoprivredno
zemljište
26,96
Šume
Vode
5,85
0,43
Zgrade i dvorišta, ceste i
putovi, željeznice
1,99
Ostalo
0,06
Izvor podataka: Državna geodetska uprava
Tablica 13.
Obradive
površine
km2
%
Oranica i vrt
Voćnjak
Vinograd
Livada i
pašnjak
Ukupno
25,33
93,95
0,43
1,59
0,49
1,82
0,71
2,64
26,96
100
Izvor podataka: Državna geodetska uprava
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-18
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
oranica i vrt
voćnjak
vinograd
livada i pašnjak
Grafikon 3. Postotak oranica, vrtova, voćnjaka, vinograda, livada i
pašnjaka u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu površinu
Tablica 14.
ukupno
26,96
76,40 % u Općini
Poljoprivredne površine km2
obradive
26,25
74,38 % u Općini
ostale
0,71
2,02 % u Općini
Izvor podataka: Državna geodetska uprava
1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse
a) Gospodarstvo
Iz Kataloga razvojnih projekata za Virovitičko-podravsku županiju za područje općine Mikleuš,
izdvojeni su slijedeći razvojni projekti prikazani u tablici:
Tablica 15.
Rb
1.
2.
Investitor
Naziv investicijskog programa
«Gaj» d.o.o. Slatina, N.Š.
Zrinskog 27
«GUMA PLAST» d.o.o.
Mikleuš, N.Š.Zrinskog 41
Proizvodnja specijalnih finalnih
proizvoda od graba
Dovršenje
skladišta
reprodukcijskog materijala i
nabavka opreme
Odvodnja otpadnih voda naselja
Mikleuš
Vodoopskrba naselja u općini
Mikleuš
Plinofikacija naselja Čojlug,
Četekovac i Balinci
Obnova ratom uništenog doma i
učionice u Četekovcu
3.
Općina Mikleuš
4.
Općina Mikleuš
5.
Općina Mikleuš
6.
Općina Mikleuš
Izvor podataka: Općina Mikleuš i HGK-Županijska komora Virovitica
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-19
Mikleuš
Broj novozaposlenih
15
Mikleuš
17
Mikleuš
0
Mikleuš
0
Općina
Mikleuš
Četekovac
0
Lokacija
0
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
b) Poljoprivreda
Poljoprivredne površine obuhvaćaju 76,40 %, a obradive 74,38 % od ukupnog područja.
Na području Općine nije prisutna pojava smanjenja poljoprivrednih površina. Klimatske prilike
nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju. Siju se žitarice (pšenica,
zob, ječam), kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine šećerne i stočne repe, ljekovito bilje te
duhan.
U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja i
nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti
razvoj obiteljskih gospodarstava.
c) Energetika
Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Općini je razgranata, a visokonaponska
mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne pretpostavke za dogradnju i
uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području.
Glavna spojna točka za napajanje općine Mikleuš je TS 110/35/10 kV Slatina II i 35/10 kV
Čačinci. Iz te TS vrši se daljnji razvod dalekovodima 10 kV po mjestima općine. Iz svakog mjesta
TS 10/0,4 kV vrši se razvod NN mrežom po kućanstvima. Planirana je izgradnja TS 35/10 kV
kod naselja Mikleuš.
Trafostanice na području općine Mikleuš:
Tablica 16.
NASELJE
Borik I
Borik II
Mikleuš III
Mikleuš IV
Gaj
Mikleuš I
Balinci II
Balinci III
Balinci I
Četekovac
Čojlug
Mikleuš II
Ukupno:
TS
10/0,4 kV
10/0,4 kV
10/0,4 kV
10/0,4 kV
10/0,4 kV
10/0,4 kV
10/0,4 kV
10/0,4 kV
10/0,4 kV
10/0,4 kV
10/0,4 kV
10/0,4 kV
broj
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
12
tip
zračna željezna
zračna betonska
zračna željezna
zračna betonska
kabelska
zračna tornjić
zračna željezna
zračna betonska
zračna željezna
zračna željezna
zračna željezna
zračna željezna
Izvor podataka: HEP DP Elektra Virovitica
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-20
Snaga kVA
100
50
160
100
630
250
30
50
100
250
50
160
1930
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
d) Turizam
Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine lovna područja i prirodni krajolici
pogodni za različite oblike izletničkog, rekreacijskog i seoskog turizma.
e) Lovstvo
Na području općine Mikleuš postoje dvije lovačke udruge. LU«Zec» Četekovac i LU «Jelen»
Nova Bukovica. Lovišta obuhvaćaju cjelokupno područje općine Mikleuš.
Lovišta su prikazana u grafičkom dijelu plana i to:
L1 - državno lovište X/10 „Slatinsko prigorje“
L2 - državno lovište x/3 „Gaj -Kotline“
L3 - državno lovište X/121 „Nova Bukovica“
L4 - državno lovište X/120 „Humljani“
Otvoreno lovište broj X/3 „Gaj – Kotline“ na površinama je šuma i šumskog zemljišta u državnom
vlasništvu. Lovištem gospodari lovačka udruga LU „Zec“ Četekovac.
Lovište je brdskog tipa, smješteno južno od Slatine, na sjevernim obroncima masiva Papuk, a
prema uvjetima u kojima divljač obitava pripada panonskom području.
Opis granica lovišta
Početna točka je u centru Voćina na mostu preko Voćinske rijeke. Granica ide dalje asfaltnom
cestom prema Ćeralijama, prolazi kroz Ćeralije i dolazi do naselja Četekovac. Na kraju naselja, 50
m iza zadnje kuće skreće na jug putem, prolazi pored kuće Krupa Marka (250 m južno od ceste
Četekovac-Mikleuš) te putem uz kanal izlazi na korito Voćinske rijeke kod drvenog mosta (kota
128,8). Most prelazi i poljskim putem u smjeru juga izlazi na šumsku cestu na sjevernom rubu
šume Gaj (odjel 1 G.J. Gaj). Tu skreće na jugoistok te ide granicom G.J. Gaj (istočni rub odjela 1)
i putem dolazi do naselja Krasković. Cestom kroz naselje Krasković ide prema naselju Pušina. 250
m. prije mosta na rijeci Vojlovici skreće cestom i ide do naselja Prekoračani. U naselju
Prekoračani granica skreće prema jugu glavnom prometnicom prema Slatinskom Drenovcu i tom
prometnicom ide u pravcu Slatinskog Drenovca i na izlasku iz naselja Slatinski Drenovac napušta
glavnu cestu i skreće u pravcu sjeverozapada putem prema odjelu 69a G.J. Drenovačka planina i
tim putem dolazi do odjela 69a i odatle granicom G.J. Drenovačka planina ide u pravcu zapada do
granice odjela 63 i 60, gdje skreće u pravcu sjevera i granicom između odjela 60 i 63 te odjela 60 i
61 dolazi na šumsku cestu u odjel 58 i tom cestom dolazi u naselje Gornje Meljane i dalje tom
cestom do glavne ceste Slatinski Drenovac – Voćin, a odatle u pravcu zapada glavnom
prometnicom kroz naselja Sekulince i Dobriće dolazi u Voćin na početnu točku opisa granice
lovišta.
Lovišta su namijenjena za prirodni uzgoj normalno razvijene, zdrave i otporne divljači srednje do
visoke trofejne vrijednosti, za zaštitu divljači i životinjskih vrsta koje u njemu obitavaju ili kroz
njega prolaze i za korištenje divljači u cilju postizanja gospodarskog učinka.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-21
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Tablica 17. Površine lovišta i zemljovlasničko razmjerje
ISKAZ POVRŠINE
NAZIV
VRSTA
KULTURA
1
2
3
OBRASLO
ŠUMSKO
NEOBRASLO
ZEMLJO.
RAZMJERJE
4
DRŽAVNO
PRIVATNO
UKUPNO
DRŽAVNO
PRIVATNO
UKUPNO
SVEUKUPNO
ZEMLJIŠTE
UNUTAR
LOVIŠTA
(ha)
ORANICE
POLJOPR.
ZEMLJIŠTE
LIVADE
PAŠNJACI
VIŠEGODIŠ.
NASADI
OSTALO
DRŽAVNO
PRIVATNO
UKUPNO
DRŽAVNO
PRIVATNO
UKUPNO
DRŽAVNO
PRIVATNO
UKUPNO
DRŽAVNO
PRIVATNO
UKUPNO
DRŽAVNO
PRIVATNO
UKUPNO
SVEUKUPNO
PRIRODNE
TEKUĆICE
UMJETNE
SVEUKUPNO
VODE
UNUTAR
LOVIŠTA
PRIRODNE
STAJAĆICE
UMJETNE
RIJEKE
POTOCI
UKUPNO
KANALI
JEZERA
MOČ.BAR.
OSTALO
UKUPNO
AKUMUL.
RETENC.
OSTALO
UKUPNO
SVEUKUPNO
SVEUKUPNO LOVIŠTE (ha)
Građ. zemljište i površ. 300 m od naselja
POVRŠ.
Javne površ. (ceste i dr.) INA crpna stanica
IZVAN
Posebno zaštićeni objekti prirode
LOVIŠTA
Ograđeni višegodišnji nasadi
OPISANE
Privredni ribnjaci
GRANICOM
Ostalo
(ha)
Ukupno
Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija, Lovno-gospodarska osnova
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-22
PODACI IZ
AKTA O
USTANOVLJ.
5
3.739
86
3.825
3.825
2.534
1.534
1.534
5.359
-
PODACI IZ
OSNOVE
6
3.739
86
3.825
3.825
217
430
647
116
249
365
211
41
252
28
75
103
121
24
145
1.512
21
21
21
1
1
1
5.359
1.000
1.000
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
f) Pčelarstvo
Pčelarstvo je od davnih vremena prisutno u ovim krajevima. Područje općine Mikleuš jedno je od
rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše godišnje. Sezona ispaše
započinje oko 15 travnja na poljima repice, a zatim slijedi ispaša na bagremu, morfei i na kraju
ciklusa cvjetanja oko 15 lipnja na kestenu i lipi.
g) Šumarstvo
Osim ekonomskim, šume su značajne i u turističkim i lovnim djelatnostima.
Na području općine Mikleuš nalaze se gospodarske šume. Šume se nalaze u kompleksu zapadno
od Mikleuša, kao enklave unutar poljoprivrednog zemljišta. Prevladavaju šume kitnjaka i običnog
graba, šume hrasta lužnjaka i običnog graba, te drugih vrsta. Osim gospodarske funkcije, značajna
uloga je i općekorisna funkcija, prije svega kroz zaštitu tla od erozije, bujica i poplava, utjecaj na
vodni režim, utjecaj na klimu, zaštite i unapređenje ljudskog okoliša, stvaranje kisika, rekreativnoturistička i zdravstvena i utjecaj na faunu.
Na području općine Mikleuš šumskim zemljištem upravlja JP Hrvatske šume, Uprava šuma
Našice, Šumarija Slatina i Šumarija Ćeralije.
Tablica 18. Ukupna površina šuma (ha)
Gospodarska jedinica
Obraslo
Slatinske prigorske šume
Slatinske nizinske šume
Ukupno:
956,33
324,35
1280,68
Neobraslo
proizvodno
neproizvodno
*
22,33
3,17
7,713
3,17
30,04
neplodno
ukupno
13,09
3,46
16,55
991,75
338,69
1330,44
h) Vodni resursi
Korištenje vode za vodoopskrbu
Sustav za snabdijevanje pitkom vodom za općinu Mikleuš je vodoopskrbni sustav sa kaptiranim
izvorom prosječnog kapaciteta 2,5 l/s. U sustavu postoji vodosprema zapremnine 50m3. Zavod za
javno zdravstvo kontrolira ispravnost vode Mjesnog vodovoda.
Vodoopskrbnim sustavom obuhvaćena su naselja Mikleuš i Borik, a planirano je obuhvatiti sva
ostala naselja.
Za proširenje je planiran grupni sustav za snabdijevanje vodom sa izvorištem u Medincima,
kapaciteta 130 - 150 l/s, što je dovoljno za potrebe gotovo cijele bivše općine Slatina.
U skladu sa studijom opskrbe pitkom vodom Virovitičko-podravske Županije, svi sustavi bi se
trebali povezati u jedinstven sustav na području Županije.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-23
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Navodnjavanje i odvodnja
Na neposrednom slivu Drave, predviđa se formiranje slijedećih novih sustava odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda:
Četekovac. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Balinci i
Četekovac. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo
kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da
za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Četekovci, uz Voćinsku rijeku, koja bi
trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet uređaja
za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni uređaji i
sl.).
Mikleuš. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Borik i
Mikleuš. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo
kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da
za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Mikleuš, uz pritok Voćinske rijeke, koja bi
trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet uređaja
za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni uređaji i
sl.). Alternativa ovakvom rješenju je transportiranje pročišćenih otpadnih voda do Voćinske rijeke
putem tlačnog cjevovoda.
Ostala naselja koja su smještena u slivu rijeke Drave, a koja nisu obuhvaćena niti jednim
sustavom odvodnje (Čojlug), prikupljanje otpadnih voda rješavati će putem sabirnih jama, iz kojih
će se povremeno (ovisno o veličini same sabirne jame) odvoziti sadržaj prema najbližem sustavu
odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje.
Navodnjavanje kao mjera poboljšanja i stabiliziranja proizvodnje i prinosa nema.
Melioriranih površina (drenaža) nema.
i) Eksploatacija mineralnih sirovina
Prema Studiji potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije, izrađenoj u
Institutu za geološka istraživanja Zagreb (Zavod za mineralne sirovine) 1998. godine, na području
općine Mikleuš nalaze se nalazišta opekarske sirovine i pijeska. Rezerve su dobre, a sirovina je
čista i pogodna za upotrebu u graditeljstvu.
Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih
prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-24
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
1.1.2.4. Komunalna infrastruktura
a) Prometni sustav
Područje općine Mikleuš svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio spoja
istočnog i zapadnog dijela Hrvatske.
a1) Cestovni promet
Ispitivanja koja su vršena pokazala su da cestovna mreža ima manju strukturnu vrijednost nego
što bi bilo potrebno za zadovoljenje lakog prometnog opterećenja.
Tablica 19. Gustoća mreže u odnosu na površinu i broj stanovnika
Gustoća cestovne mreže
Kategorija ceste
km
km/1.000 km2
km/1.000 stanov.
Državna
3,76
106,55
2,21
Županijska
11,59
328,51
6,81
Lokalna
Ukupno:
15,35
434,97
9,02
Izvor podataka: Uprava za ceste Virovitičko-podravske županije
državna
županijska
lokalna
Grafikon 4. Odnos državnih, županijskih i lokalnih cesta
Prostorom Općine dominira podravski prometni koridor. Uz njega su se razvila veća naselja, dok
su rubna područja stagnirala u razvoju. Ta prostorna neravnoteža uvjetovala je slabiji razvitak
prometnog sustava (cestovne mreže) u rubnim područjima, a istovremeno uzrokovala prometne
probleme uz centralnu prometnicu podravskog koridora, koja nije uređena i opremljena za takav
intenzitet prometa.
Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture, spada u glavne prioritete, a to će se ostvariti
izgradnjom Podravske brze ceste čiji planirani koridor prolazi prostorom općine, sjeverno od
naselja Mikleuš.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-25
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
a2) Željeznički promet
Željeznički promet ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju ovog
područja vrlo značajna.
Prostorom Općine prolazi željeznička pruga Dalj-Osijek-Koprivnica-Varaždin (MP 14), oznaka i
broj pruge I 100 (svrstana je u pruge od značaja za regionalni promet), željeznička pruga I reda.
Pruga je jednokolosiječna i neelektrificirana s maksimalno dozvoljenom brzinom 100 km/sat.
Pruga dozvoljava opterećenje od 22,5 tona/osovini i 8 tona/m.
Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim uređajima je ili tehnološki zastarjelo ili ga
uopće nema. Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem na prugama i cestama
sjeverozapadne Hrvatske. Pogotovo se to odnosi na pruge s velikim brzinama (KoprivnicaOsijek), koja prolazi ovim područjem.
a3) Zračni promet
Na području općine Mikleuš ne postoje poljoprivredna uzletišta, a planirati ih se može na
površinama koje ispunjavaju prostorne i prirodne preduvjete.
a4) Pošta
Neposredni kontakt u pružanju poštanskih usluga vrše osnovne poštanske jedinice - poštanski
uredi. Poštanski ured u Mikleušu svojim dostavnim područjem pokriva cijelo administrativno
područje općine Mikleuš.
Tablica 20. Poštanski uredi u Općini
Naselje
MIKLEUŠ
Položaj
33 517 Mikleuš, N.Š.Zrinskog 93
Izvor podataka: HP-Hrvatska pošta d.d.
a5) Telekomunikacije
T-Mobile Hrvatska d.o.o. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava
pokretnih komunikacija. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se
daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija
(UMTS i sustavi slijedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, uz postojeće i trenutno
planirane lokacije osnovnih postaja, na području obuhvata prostornog plana uređenja potrebno je
u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem antena
na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima, sukladno Odredbama za
provođenje ovog Plana (poglavlje 4.)
HT T-Com planira proširiti svoju telekomunikacijsku mrežu na površine naselja koje nisu
adekvatno pokrivene (mreža dovoljnog kapaciteta) smještanjem podzemnih mreža sa obje strane
ulice u svim izgrađenim dijelovima naselja, sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana.
Svako domaćinstvo ima mogućnost postati korisnik telekomunikacijskih usluga.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-26
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
b) Vodoopskrba i odvodnja
b1) Vodoopskrba
Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih zadataka
jedinica lokalne samouprave. Vodoopskrbom su obuhvaćena naselja Mikleuš i Borik.
Stanovnici koji nisu uključeni u vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju iz kopanih, rjeđe
bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont. Obzirom na neriješenu odvodnju
otpadnih i sanitarnih voda i upotrebu umjetnih preparata u poljoprivrednoj proizvodnji, ovakva
voda je podložna površinskom onečišćenju.
b2) Odvodnja
Na području općine Mikleuš niti jedno naselje nema riješen odvodni sustav, a time je standard
življenja u svim naseljima daleko manji.
U većini naselja, sela i zaselaka fekalne otpadne vode rješavaju se septičkim taložnicama, dok se
oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke.
Najveći broj septičkih jama je procjedan, bez dna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u
podzemne i u vodonosne slojeve.
U izradi je Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, kojom će biti riješena odvodnja
otpadnih voda i za općinu Mikleuš.
Na neposrednom slivu Drave, predviđa se formiranje slijedećih novih sustava odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda:
Četekovac. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Balinci i
Četekovac. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo
kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da
za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Četekovci, uz Voćinsku rijeku, koja bi
trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet uređaja
za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni uređaji i
sl.).
Mikleuš. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Borik i
Mikleuš. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo
kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da
za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Mikleuš, uz pritok Voćinske rijeke, koja bi
trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet uređaja
za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni uređaji i
sl.). Alternativa ovakvom rješenju je transportiranje pročišćenih otpadnih voda do Voćinske rijeke
putem tlačnog cjevovoda.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-27
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Ostala naselja koja su smještena u slivu rijeke Drave, a koja nisu obuhvaćena niti jednim
sustavom odvodnje (Čojlug), prikupljanje otpadnih voda rješavati će putem sabirnih jama, iz kojih
će se povremeno (ovisno o veličini same sabirne jame) odvoziti sadržaj prema najbližem sustavu
odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje.
c) Elektroopskrba
Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama.
Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava objekte na 110 kV naponskoj
razini.
Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje Općine.
Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat će i
dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama.
d) Plinoopskrba
Na području općine Mikleuš trenutno je plinska mreža izgrađena samo u Mikleušu i Boriku, a
ostavljena je mogućnost priključka i za ostala naselja. Sustav će se vezati na MRS Čačinci.
e) Postupanje s otpadom
Na području općine sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada povjereno je komunalnoj tvrtki
„Papuk d.o.o.“ Orahovica, koja otpad odlaže na odlagalištu „Tuk“ na području grada Orahovice.
Odvozom otpada pokriveno je cijelo područje Općine.
Prilikom sakupljanja otpada ne vrši se selekcija otpada, nego sav prikupljeni otpad se odlaže na
legalnom odlagalištu „Tuk“.
Sanirana su sva divlja odlagališta otpada, a uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, nabavljeni su spremnici za otpad (kante) za svako kućanstvo.
f) Zaštićena graditeljska i prirodna baština
f1) Graditeljska baština
Povijest
Najstariji podaci o Mikleušu datiraju još iz 1334. godine kada se spominje i crkva „ecclesia sancti
Nicola“ kao crkva u arhiđakonatu Vaška. Mikleuš je dobio ime prema patronu svoje prve crkve.
Potvrdu za ovu tvrdnju iznosi i Juraj Butorac, jer navodi da se od 1507. do 1513.g. u popisima na
ovom području spominje naselje Zenth Myklos. Do danas se održala priča da je Mikleuš ili Mikloš
pomađareno ime sela koje, u stvari, potječe od imena N.Š. Zrinskog jer, prema legendi, u
Mikleušu je bila prva obrambena linija protiv Turaka i tu je Zrinski imao svoje središte. Karte
nastale u 16. i 17. stoljeću spominju ovdje naselje S. Nicolo, S. Niclos, S. Nicole ili S. Nicolaus.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-28
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Uz ime mjesta ucrtan je i znak utvrde. To je izgleda kaštel koji se u opisima naselja spominje još
pred dolaskom Turaka i za koji T. Smičiklas kaže da su u njemu stanovali stari Ugri prozvani
Gauri. Turci su po svom dolasku u Mikleuš 1537.g. zatekli čitavu utvrdu, a njihovim je odlaskom
ostala toliko oštećena da više nije bila popravljena. Po povijesnim izvorima oko utvrde je bio
kanal pun vode.
Mjesto se spominje, kako je do sada poznato, po prvi put u pisanom dokumentu već 1345.
godine. Prema karti dr. Čankia, Mikleuš je u 15. stoljeću bio varoš i spadao je pod Orahovačko
vlastelinstvo. Vlasnici područja bile su velikaške obitelji, ali je čestom kupnjom imanje bilo u
vlasništvu sad jedne, sad druge obitelji. Povijesna građa govori da su vlasnici Mikleuša u 14.
stoljeću bili Gorjanski koji su tada posjedovali šire područje oko Drenovca.
Mikleuš je pao u turskom naletu u isto vrijeme kad i Orahovica 1542.g. Mikleuš je kao i Slatinu
zaposjeo Murad-beg. Mikleuš i okolica upravno su potpali za vrijeme Turaka pod Orahovački
kotar.
Odlaskom Turaka upravu nad Slavonijom preuzela je Dvorska komora u Beču. Godine 1722. car
Karlo VI darovao je Orahovicu s nekoliko okolnih sela i Mikleušom generalu grofu Casparu de
Cordua et Alagon. Godine 1730. grof Cordua je prodao vlastelinstvo barunima Antunu, Nikoli i
Marku Pejačeviću. Pejačevići su 1742.g. prodali Orahovicu pa i mikleuški kraj obitelji Mihalović.
Oni se spominju kao vlasnici imanja u u 19.st. iako katastarske karte bilježe kao vlasnika
određenih područja u Mikleušu i Schaumburg Lippea. Početkom 20. st. vlasnik imanja bio je Ivan
grof Drašković. Na katastarskim kartama rađenim koncem 19. st. ucrtan je na jednom širem
terenu tzv. „Dvorac“ ili Grad kako ga Mikleušani nazivaju. Poslije Draškovića vlasnik „Dvorca“
bio je Ivan pl. Sakač. On je odselio 1939.g. i prodao „Dvorac“ Koheku i Rupčiću.
U Mikleušu je u 18. st. sagrađena pravoslavna crkva. Nova rimokatolička crkva je sagrađena
1967.g., a blagoslovljena 1968.g.
Nedaleko mjesto Četekovac naseljeno je krajem 19. i početkom 20.st. U selu je 1971.g. sagrađena
crkva posvećena sv. Nikoli Taveliću.
Glavne karakteristike građevinskog fonda
Kao i kod ostalih općina Virovitičko-podravske županije, prostorni razvoj naselja općine Mikleuš
uglavnom je ostao sačuvan i prepoznatljiv, te je još uvijek moguće identificirati povijesnu
strukturu naselja.
Građevinski fond Općine Mikleuš sastoji se najvećim dijelom od građevina izgrađenih tijekom 20.
stoljeća, uz pojedine sačuvane starije primjere. Većinom su to obiteljske kuće, prizemnice sa
zabatom okrenute prema ulici. Rjeđe su prizemnice ili visoke prizemnice okrenute dužim
pročeljem prema ulici. Kod oba tipa većinom je prisutna ograda pokraj kuće, a između ulice i kuće
je široki travnjak. Većinom prevladavaju novije obiteljske kuće, prizemnice ili katnice.
Od tradicijske arhitekture uglavnom su očuvane gospodarske zgrade koje se još uvijek koriste, te
nekoliko starijih kuća, u zapuštenom ili ruševnom stanju. Iz tih primjera je vidljivo da je
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-29
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
tradicijsko graditeljstvo ove mikroregije slijedilo osnovne značajke pučke arhitekture panonskog
kulturnog areala, kako u gradnji i oblikovanju zgrada, tako i u organizaciji tradicijskih okućnica.
Borik, obiteljska kuća
Četekovac, obiteljska kuća
Mikleuš, obiteljske kuće
DEGRADACIJE
U Mikleušu se, kao negativan primjer, ističe obiteljska kuća od fasadne opeke prevelikih dimenzija
i čudne arhitekture neprimjerene ambijentu naselja.
U Boriku je izgrađena obiteljska kuća sa prozorima bez ikakvog ritma, koja je obojana kričavom
plavom bojom.
Mikleuš, obiteljska kuća
Borik, obiteljska kuća
POPIS KULTURNIH DOBARA PO NASELJIMA
U smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( «NN» 69/99) na području Općine Mikleuš
nalaze se 2 zaštićena (Z) nepokretna kulturna dobra zaštićena rješenjima o registraciji. To su:
Spomenik i grobnica borcima 18. slavonske udarne brigade na pravoslavnom groblju u Mikleušu i
Spomenik i grobnica borcima 51. vojvođanske divizije na katoličkom groblju u Mikleušu.
Ukupan pregled svih zaštićenih (Z), predloženih za zaštitu (PR) i evidentiranih (E) kulturnih
dobara dan je u tabeli kako bi se olakšao uvid u njihov broj i razmještaj na području obuhvata
plana. Tabela donosi sumarni pregled, odnosno detaljniju inventarizaciju kulturnih dobara po
naseljima. U sustavu mjera dane su smjernice za zaštitu i očuvanje svih vrsta kulturnih dobara.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-30
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Tablica 21.
NAZIV
adresa/k.o., k.č.br.
02/01
BORIK
Obiteljska kuća s okućnicom
03/01 ČETEKOVAC Crkva sv. Nikole Tavelića na groblju
05/01
MIKLEUŠ
Spomenik i grobnica 31 borcu 51.
vojvođanske divizije na katoličkom groblju
k.č.br. 868, k.o. Mikleuš
05/02
MIKLEUŠ
Spomenik i grobnica 42 boraca 18.
slavonske udarne brigade na pravoslavnom
groblju
k.č.br. 565, k.o. Mikleuš
05/03
MIKLEUŠ
Parohijska crkva
05/04
MIKLEUŠ
Prapovijesno naselje
05/05
MIKLEUŠ
„Dvorac“
05/06
MIKLEUŠ
Zgrada željezničke stanice
br.
MJESTO
Borik, obiteljska kuća s okućnicom
VRSTA
STATUS
profano
sakralno
E
E
memorijalno
Z-2540
memorijalno
Z-2541
sakralno
arheološko
profano
profano
E
E
PR
E
Četekovac, crkva sv. Nikole Tavelića
Mikleuš, spomenik i grobnica
31 borcu 51. vojvođanske divizije
Mikleuš, spomenik i grobnica
42 boraca 18. slav.udar.brigade
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-31
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Mikleuš, parohijska crkva
Mikleuš, zgrada željezničke stanice
Mikleuš, „Dvorac“
OPĆINA MIKLEUŠ U ARHEOLOŠKOM KONTEKSTU
Naselje Mikleuš, zajedno sa svojim općinskim teritorijem, nalazi se na razmeđi važnih prometnica,
Podravske magistrale i željezničke pruge, koje preko slavonske Podravine povezuju Osijek s
Varaždinom, odnosno Zagrebom. Posve je izgledno da ti prometni pravci prate puteve kojima su
ljudi nekoć, vjerojatno još u prapovijesti, a svakako u antici i srednjem vijeku ostvarivali
komunikaciju i razmjenu dobara. Rječice Voćinka i Vojlovica spuštaju se u mikleušku nizinu s
vrha Papuka, donoseći stanovnicima, kako pradavnim, tako i današnjim, vodu kao temeljni
preduvjet za život. Međutim čitav prirodni kontekst, povoljan geografski smještaj, reljefne
predispozicije u smislu brežuljkastog terena pogodnog za poljoprivredu, koji ujedno predstavlja
prirodni štit, „palisadu“, zatim manji šumski prostori (kojih je nekad bilo i više), sa svim
pogodnostima koje šuma može dati, te blizina izvora vode u nizini, kao i navedena prometna
povezanost stvorili su pogodan ambijent za razvoj naselja od prapovijesti do danas.
Točna lokacija prapovijesnog naselja u Mikleušu (E) nije nam poznata. Prvi arheološki predmet
pronađen krajem prošlog stoljeća pripadao je po svemu sudeći upravo ovom, još
neidentificiranom naselju. Radilo se o bakrenom dlijetu, koje, premda je za sada osamljen nalaz,
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-32
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
predstavlja svjedočanstvo o nekadašnjem životu na ovom prostoru. Dlijeto je periodički
kategorizirano u razdoblje eneolitika, odnosno bakrenog doba (od oko 4000 do oko 2400 god.
pr. Kr.). U to vrijeme Panonsku nizinu modificira prodor stočarskih populacija s Istoka kao prvi
val seobe Indoeuropljana. Naselja starosjedilačkih neolitičkih populacija bilo je lako osvojiti, jer su
bila smještena u nizinama uz obale rijeka. Ključni novitet i element napretka u eneolitiku bio je
razvoj metalurške tehnologije, te je označio početak nove civilizacijske ere u smislu razvojne
prekretnice. Ovladavanje obradom metala, izradom uporabnih i ukrasnih predmeta, ima za rezultat
da se naglo razvija i trgovina, ali je koncentracija dobara na određenim mjestima također
uzrokovala i sukobe, ratove. Stoga ovo razdoblje s pravom možemo nazvati početkom nemirnih, i
sve nemirnijih vremena. Tako je poznavanje taljenja i obrade metala poslužilo, na žalost, i za
izradu oružja, kojim su se, osim životinja koje su služile za hranu, sve više ubijali i ljudi. Zbog
nesigurne egzistencije život se iz otvorenih ravničarskih naselja seli na povišene, zaštićene
položaje (gradine), ponekad utvrđene suhozidom ili palisadama, a stočarstvo sve više postaje
primarna privredna grana u odnosu na zemljoradnju. Šume i dalje predstavljaju lovni prostor i
izvor drveta kao ogrijevnog materijala u razdoblju subboreala koji je znatno hladniji u odnosu na
prethodno klimatsko razdoblje, ali i kao sirovine za izradu uporabnih predmeta koji se i dalje
sporadično rade i od drveta, kao što se i dalje uvelike obrađuje kamen. Prijelaznost i dvojnost
eneolitika prisutna je kako u tehnološko-kulturološkom, tako i u etimološkom smislu: aeneus, lat.
- bakren, mjeden + lithos - grč. kamen.
U tom svjetlu možemo promatrati i prapovijesno naselje u Mikleušu. Bakreno mikleuško dlijeto
moglo je pripadati nekom putujućem ljevaču metala, obrtniku, trgovcu ili jednom od anonimnih
žitelja ovog mjesta; moglo je, dakle, biti dijelom ostave, čiji ostatak nije nađen. Ali također je
moguće da ovaj predmet ukazuje na blizinu spomenutog prapovijesnog, možda baš eneolitičkog
naselja.
Dlijeto iz Mikleuša je nakon pronalaska darovao Narodnom zemaljskom muzeju (danas
Arheološki muzej) u Zagrebu župnik Jakov Kolarić, a objavio ga je Josip Brunšmid u radu
„Nahođaji bakrenog doba iz Hrvatske i Slavonije i susjednih zemalja“, Vjesnik HAD-a, nova
serija, svezak VI, Zagreb 1902., str. 45.
Može se pretpostaviti da je zemljopisni položaj Mikleuša u dolini rijeke Voćinke pružao idealne
uvjete za život i razvoj naselja u kontinuitetu od kamenog, preko bakrenog, brončanog, pa sve do
željeznog doba, koje je otvorilo vrata antici, ali za sada o tome nema materijalnih dokaza.
Za očekivati je da će neka buduća arheološka istraživanja riješiti barem dio ovog nedostatka.
U razdoblju antike, podravski dio Slavonije, pa tako i Mikleuš, inkorporirani su u „orbis
Romanus“, univerzalni rimski svijet. Riječna dolina Drave bila je važna antička poveznica
Apeninskog poluotoka i Karpatske kotline. Uzduž ove prirodne prometnice obikuju se, i to
zacijelo na prapovijesnoj osnovi, aglomeracije, a izvan njih antička groblja, kakvo je npr.
otkriveno u Sladojevcima. U samoj okolici Mikleuša, odnosno na području današnje općine
Mikleuš, za sada nisu poznati nikakvi antički nalazi, iako nije isključeno da ih neće biti.
Potkraj 6. ili početkom 7. st. međuriječje Drave, Dunava i Save zahvaćeno je ranoslavenskim
naseljavanjem. Iako na današnjem stupnju istraživanja (ili bolje rečeno, u stanju potpune
neistraženosti) nismo u mogućnosti slijediti tragove srednjovjekovnog života u općini Mikleuš,
oni su prisutni u nedalekom užem i širem okruženju općinskog teritorija, te će se – uz pomoć
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-33
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
provedenih istraživanja – s vremenom postupno razabrati arheološka slika ranog i zrelog srednjeg
vijeka i na užem području promatrane općine.
Slavensko je naseljavanje posvjedočeno grobnim inventarom nakitnog stila Martinovka na
poznatom lokalitetu Čađavica, a i učestalost toponima kao što su „Turska gradina“, „Gradište“ i
sl., kao i arheološka iskopavanja groblja u Josipovu, dokaz su bujanja i uznapredovalosti života.
Plodan slavonsko-podravski prostor postaje predmetom interesa i kulture mađarskih kraljeva i
Crkve. Osim velikih posjeda, razvijaju se ruralne aglomeracije s pripadajućim grobljima i
sakralnim objektima u središtu. Formiranje takve aglomeracije može se pretpostaviti i oko crkve
sv. Nikole (sv. Mikula, mađ. Mikloš) u 14. st., pod imenom Mikleuš, a u okolici pretpostavljenog
selišta za očekivati je i nizinsko gradište u funkciji refugija. Možda se u toponimu „Turski grad“
krije spomen na ovu utvrdu.
Mikleuš je uspon mogao doživjeti nakon mongolsko-tatarske provale 1242., odnosno u vrijeme
ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV, kada dolazi do naglog procvata srednjovjekovne Slavonije. To
je vrijeme nastanka brojnih selišta, ali i utvrda. Ne zna se kada je nestala crkva koja je dala ime
naselju Mikleuš, ali se može pretpostaviti da su je porušili Turci.
Mikleuška tvrđavica nije odoljela prodoru Turaka 1542. godine. Zaposjela ju je turska vojska.
Zbog malih dimenzija, koristio ju je samo dizdar aga, dok su ostali članovi posade boravili u
njezinom okruženju. Uz tvrđavu spominje se oveća varoš opasana zemljanim opkopom i
palisadama, a uz samu tvrđavu bilo je oko 15 turskih kuća. Negdje na tom području bila je i
turska džamija.
Nakon odlaska Turaka, od mikleuškog kaštela ostale su samo ruševine zidane građevine i vidljivi
ostaci obrambenih zidova s jarkom. Đuro Szabo u svojoj knjizi „Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i
Slavoniji“ iz 1920. bilježi da su se kraj Mikleuša još u drugoj polovici 19. st. nalazili ostaci grada
(na vojnoj karti, uz znak ruševine, toponim „Ruine Zrinyi“), koji je nekad pripadao plemićima
Gorjanskim, koji su posjedovali i Drenovac. Bilo bi interesantno jednom arheološki provjeriti i
ovaj podatak. Ime „Ruine Zrinyi“ očito čuva ime Zrinskog, prisutno u legendi o obrani Mikleuša
od Turaka.
Treba napomenuti da trasom rimske prometnice Poetovio - Mursa prolazi u i kasnom srednjem
vijeku značajna europska cesta, pa se prometna važnost ovog kraja nastavlja i razvija.
Međutim, kao i za antičko, tako i za srednjovjekovno razdoblje na području općine Mikleuš ne
postoje mjerodavni arheološki podaci, a može se reći da ih gotovo i nema. Nadajmo se da će u
budućnosti biti barem nekih pomaka u tom pravcu, te da će se rasvijetliti najstarija prošlost ovog
malenog, ali u širem kulturološkom i povijesnom kontekstu, nemalo značajnog naselja.
STAVLJANJE POD ZAŠTITU KULTURNO - POVIJESNIH DOBARA
Pojedinačne građevine, sklopove, parcele i predjele zaštite koji se ovim Prostornim planom
smatraju zaštićenima, a pojedinačno su iskazani u tekstu, prikazani su na kartografskom prilogu.
Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena spomenička svojstva (Z), te vlasnici
(korisnici) građevina kod kojih je u tijeku postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra (PR)
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-34
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
mogu putem nadležnog Konzervatorskog odjela, Uprave za zaštitu kulturne baštine iz državnog
proračuna zatražiti novčanu potporu za održavanje i kvalitetnu obnovu povijesno vrijednih
zgrada.
Na području PPU općine Mikleuš na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara zaštićena (Z) su
slijedeća kulturna dobra:
Tablica 22.
NAZIV
adresa/k.o., k.č.br.
05/01 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 31 borcu 51. vojvođanske
divizije na katoličkom groblju
k.č.br. 868, k.o. Mikleuš
05/02 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 42 boraca 18. slavonske
udarne brigade na pravoslavnom groblju
k.č.br. 565, k.o. Mikleuš
br.
MJESTO
VRSTA
STATUS
memorijalno
Z-2540
memorijalno
Z-2541
Ovim PPU Općine Mikleuš utvrđuje se na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara pokretanje
postupka za stavljanje pod zaštitu (PR) (preventivna zaštita ili zaštita) slijedeće građevine:
Tablica 23.
br.
MJESTO
05/05
MIKLEUŠ
NAZIV
adresa/k.o., k.č.br.
„Dvorac“
VRSTA
STATUS
profano
PR
05/05 - “Dvorac” odnosno kurija u Mikleušu vidljiv je na katastarskim kartama s kraja 19.
stoljeća. Na zabatu glavnog pročelja zgrade je upisana godina 1897. Najvjerojatnije je to godina
završetka izgradnje građevine. Prvi vlasnik “Dvorca” (kako ga Mikleušani nazivaju) bio je grof
Ivan Drašković. Poslije Draškovića vlasnik “Dvorca” bio je Ivan pl. Sakač. On je odselio
1939.godine i prodao “Dvorac” Koheku i Rupčiću, ali već nekoliko godina kasnije imanje s
“Dvorcem” im je oduzeto u korist države. Poslije je građevina adaptirana za potrebe osnovne
škole koja je bila smještena u “Dvorcu” od 1955. do 1978.g. Danas građevina nije u funkciji.
“Dvorac” je visoka prizemnica sa podrumom i višestrešnim krovištem pokrivenim biber crijepom.
Vanjske površine zidova nisu ožbukane. Pročelja su ukrašena klasicističkim profilacijama od
žbuke oko otvora i bridova fasada. Krovni vijenci su profilirani. Građevina je simetrično
koncipirana sa istaknutim srednjim i dva bočna aneksa. U zgradu se ulazi sa zapadne strane preko
stepeništa. U sredini je dugački hodnik iz kojeg se ulazi u prostorije na desnoj i lijevoj strani. Oko
zgrade je nekada bio uređen park sa stazama za šetnju i vožnju kolima.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-35
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Mikleuš, “Dvorac”
Mikleuš, “Dvorac”
Tablica 24. Arheološki lokaliteti na području općine Mikleuš
broj evidencije
broj
naselje
naziv
rekognosciranja
1.
Mikleuš Prahistorijsko naselje
131
2.
Mikleuš Srednjevjekovno nalazište
„Turski grad“
3.
Borik
Brončanodobna nekropola,
Borik, kbr. 127
napomena
Broj evidencije 1380
Rekognoscirano
1996. godine
Rekognoscirano
1996. godine
Izvor podataka: Zavičajni muzej Slatina
f2) Prirodna baština
Uvidom u dokumentaciju koja se čuva u Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu prirode utvrđeno
je da se na području Općine Mikleuš ne nalazi niti jedna prirodna vrijednost zaštićena temeljem
Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05).
Prostorni plan propisuje zaštitu prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te
zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte, kao i zaštićeni minerali i
fosili.
Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda
(nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da
se zadrži doprirodno stanje vodotoka.
Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili
dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-36
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
f3) Biljne i životinjske zajednice
Biljne zajednice
Osnovne reljefne osobine prostora Općine odredile su i osnovne tipove vegetacijskog pokrova
ovoga prostora. Dvije osnovne geomofološke cjeline oblikovale su i dva osnovna tipa
vegetacijskog pokrova: brdski i nizinski.
Brdski dio
Ove šume su razvrstane u slijedeće biljne zajednice:
1. Šuma lužnjaka i običnog graba (Caprino betuli-quercetum roboris)
Ukupna površina sastojina je 577,51 ha. U sloju drveća dominira hrast lužnjak i obični grab, a
ponegdje i klen. U sloju grmlja dominira lijeska, obična kurika, glog i klen. U sloju prizemnog
rašća dolaze šumska resulja, režule, dvolistak, jetrenka, kupina, klokočica, lazarkinja, šumski
drhtavi šaš, busika, šumarica, kozlac i dr. Od zastupljenih biljaka sve su hrana divljači.
2. Šuma lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto-elatae-Quercetum roboris)
Ova biljna zajednica zauzima dio gdje se voda ne zadržava preko vegetacijskog razdoblja, a
srednja dubina podzemnih voda je oko 100 cm.
Sloj drveća čine Quercus robur, Alnus glutinosa, Fraxinus augustiofolia i dr. U sloju grmlja
susreću se Genista tinctoria var elata, Ulmus carpinifolia, Crataegus oxycantha i dr.
3. Šuma bukve s lazarkinjom-varijanta s kitnjakom (Asperulo-Fagetum Pelcer var. Qurcus
petranea)
U sloju drveća dominira bukva uz mješavinu kitnjaka, gorskog javora, divlje trešnje i običnog
graba. U sloju grmlja nalaze se obična kurika, velelisna kurika, obični likovac, crna bazga, kupina,
kozja krv. U sloju prizemnog rašća česti su neutrofili-veprina, plućnjak, zdravčica, lazarkinja,
ciklama, šumarica, salamonov pečat, volujsko oko, kopitnjak, kozlac, podbjel i cijeli niz
lukovičastog bilja.
4. Šuma kitnjaka i običnog graba-varijanta s bukvom (Querco-Carpinetum i IIyricum Horvat var.
fagus sylvatica)
Ova biljna zajednica zauzima 75% ukupne površine šuma. U sloju drveća susreće se: kitnjak,
obični grab, uz primjese cera, šumske trešnje, klena, lipe, bukve, i hrasta lužnjaka. Od grmlja česti
su lijeska, obična kurika, glog, svib, obični likovac, divlja ruža, kupina i dr. U sloju prizemnog
rašća dolaze neutrofilne vrste-šumarica, šafran, šumska broćika, plućnjak, salamunov pečat,
čestoslavica, jaglac, šumska ljubica, pasji zub i dr.
5. Šuma lužnjaka i običnog graba s bukvom (Caprino betuli-Quercetum roboris fagetozum Rauš
1971)
Ova biljna zajednica obuhvaća 7% ukupne površine. U sloju drveća dominira hrast lužnjak, bukva
i obični grab, a ponegdje i klen. U sloju grmlja koji nije osobito razvijen nalazi se lijeska, svib,
likovac, obična kurika, glog i klen i dr. U sloju prizemnog rašća nalaze se šumska resulja, režula,
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-37
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
crijemuš, dvolistak, bodljikava veprina, kupina, malina, lazarkinja, šumski i drhtavi šaš, busika,
šumarica, pjegavi kozlac i dr.
Nizinski dio obuhvaća biljne zajednice lužnjaka i običnog graba, lužnjaka s velikom žutilovkom i
šumu johe. Osim ovih zajednica zastupljene su i:
1. Šuma bijele i crne topole (Populetum nigro-albe-Slan)
U sloju drveća najviše je zastupljena crna i bijela topola i bijela vrba. U sloju grmlja javlja se glog,
trušljika, glog, dud, crni trn, svib, divlja loza i dr. U sloju prizemnog rašća najčešći su plava
kupina, vučja noga, šarena vrba, kasni drijemovac i visibaba. Travnata vegetacija u ovoj biljnoj
zajednici kratko traje, ili je poplavi voda ili izgori na suncu.
2. Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (Salici-populetum nige rubetozum caesii
Rauš)
U sloju drveća dolazi bijela vrba i crna topola, a u sloju grmlja petosjemeni glog, crvena ludika,
bijela vrba, crni glog i krhka vrba. U sloju privremenog rašća su plava kupina koja zna pokriti i do
80% površine, milava, paskvica, bokornica, vučja noga, divlja loza.
3. Biocenoza lokava i močvara
Ova biocenoza je neobično važna za život ptica močvarica i šljuka. Od biljaka zastupljene su
mahovine i alge kremenjašice koje su najrasprostranjenije, a javljaju se i zelene alge, nitaste
bakterije i gljive. Od ostalih biljaka rastu vrbe i topole i trska na uzdignutim mjestima, mala kupina
i zlatna šiba, trska i šaš, kao i plivajuće vegetacije-lokvanj, lopoči, vodena leća i vodena paprat.
4. Livadne i pašnjačke vegetacije
Ova biocenoza obuhvaća slijedeće biljke: crna vlasulja, crvena djetelina, obična vlasnjača, lisičji
repak i dr. Produkcija zelene mase ovih fitocenoza je velika i trajna, a naročito u dijelovima livada
koje dolaze povremeno pod poplavne vode Drave i stvaraju posebne subasocijacije
Ranunculetosum acvris medioeuropanum.
Ugrožena i rijetka staništa
Na području općine Mikleuš utvrđena su ugrožena i rijetka staništa: mezofilne livade srednje
Europe, mješovite hrastovo-grabove šume i čiste grabove šume i srednjoeuropske acidofilne šume
hrasta kitnjaka i obične breze, za koje treba provoditi posebne mjere zaštite.
Životinjske zajednice
Zaštićene i ugrožene vrste na području općine Mikleuš
Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune ovog područja, prema dostupnim podacima iz
crvenih knjiga, na području Općine Mikleuš stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih
vrsta, od kojih prvenstveno izdvajamo sisavce i ptice.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-38
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Sisavci
Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske (u pripremi) kao i staništima prisutnim na
ovom području, područje Općine Mikleuš je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili
zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablice s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje
rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategoriji CR, EN i VU) navedeni su
i osnovni podaci.
Tablica 25. Strogo zaštićene i zaštićene vrste sisavaca na području općine Mikleuš
(SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, EN – ugrožene, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, LC – najmanje
zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)
Znanstveno ime vrste
Glis glis
Lepus europaeus
Lutra lutra
Micromys minutus
Muscardinius avellanarius
Myotis bechsteinii
Myotis myotis
Neomys anomalus
Plecotus austriacus
Rhinolophus ferrumequinum
Sciurus vulgaris
Hrvatsko ime vrste
Kategorija
ugroženosti
Zaštita
po ZZP
LC
NT
DD
NT
NT
VU
NT
NT
EN
NT
NT
SZ
Z
SZ
Z
SZ
SZ
SZ
Z
SZ
SZ
Z
sivi puh
zec
vidra
patuljasti miš
puh orašar
velikouhi šišmiš
veliki šišmiš
močvarna rovka
sivi dugoušan
veliki potkovnjak
vjeverica
Dodatak ili
Direktive o
staništima
+
+
+
+
+
Ugrožene vrste (EN):
Sivi dugoušan (Plecotus austriacus)
Ekologija: Rasprostranjen je u nizinskim i podgorskim područjima, često uz naselja. Porodiljske
kolonije smještene su najčešće u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Zabilježen je i u
nizinskim poplavnim šumama. Lovi na otvorenom. Plijen su mu najčešće leptiri iz skupine sovica
(Noctuidae). Na zimovanju je dosad nađen u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u uske
pukotine.
Razlozi ugroženosti: Iako nema puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je tendencija
smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i sve
češćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima.
Osjetljiva vrsta (VU)
Velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-39
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Ekologija: Šumska vrsta, dolazi samo u prirodnim većinom listopadnim šumama sa starijim
stablima te u starim voćnjacima i parkovima. Lovi na čistinama i rubovima šuma, često sakuplja
plijen koji čine uglavnom noćni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni člankonošci s grančica i listova,
ali i na tlu. Ljeti se zadržava u dupljama drveća, a zimuje u različitim podzemnim prirodnim ili
umjetnim staništima, vjerojatno najviše u pukotinama.
Razlozi ugroženosti: Prekomjerna sječa starijih stabala s dupljama i prerana sječa starijih sastojina
te upotreba pesticida u šumarstvu.
Mjere zaštite:
U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u šumama te skloništima po
tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i
crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište
kolonije. Prilikom sječe ostavljati ravnomjerno raspoređena stara i suha stabla, što se detaljnije
propisuje uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u šumsko-gospodarske osnove.
U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra i močvarna rovka) potrebno je u što većoj
mjeri očuvati vodena i močvarna staništa, odnosno ne planirati daljnje regulacije vodotoka te
daljnje melioracije ovakvih površina.
Ptice
Prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske (u pripremi) šire područje Općine Mikleuš je
područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili zaštićenih vrsta ptica. Uz tablice s popisom
zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred
izumiranjem – u kategoriji CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.
Tablica 26. Strogo zaštićene vrste ptica na području općine Mikleuš
(SZ – strogo zaštićene, VU – osjetljive, DD – nedovoljno poznate, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)
Znanstveno ime vrste
Sylvia nisoria
Strix uralensis
Picus canus
Lullula arborea
Lanius minor
Ficedula parva
Dryocopus martius
Dendrocopos syriacus
Pernis apivorus
Bonasa bonasia
Dendrocopos leucotos
Scolopax rusticola
Columba cenas
Hrvatsko ime vrste
Kategorija
ugroženosti
pjegava grmuša
jastrebača
siva žuna
ševa krunica
sivi svračak
mala muharica
crna žuna
sirijski djetlić
škanjac osaš
lještarka
planinski djetlić
šljuka
golub dupljaš
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-40
LC
LC
LC
NT
VU
NT
NT
NT
DD
Zaštita
po ZZP
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
Z
SZ
Dodatak ili
Direktive o
staništima
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Škanjac osaš (Pernis apivorus)
Kategorija ugroženosti: VU – rizična gnijezdeća populacija
Ekologija: šume bogate proplancima, čistinama, prosjekama, sječevinama. Često i u mješovitom,
mozaičnom krajoliku, gdje se šume izmjenjuju s livadama, živicama, malim močvarama i sl.
Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, uređivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva.
Mjere zaštite:
U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom
gospodarenja šumama (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova).
U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom
vodno-gospodarskih zahvata.
Vodozemci i gmazovi
Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske (u pripremi), područje Općine Mikleuš je
područje rasprostranjenja nekoliko strogo zaštićenih vodozemaca i gmazova.
Tablica 27. Strogo zaštićene vrste vodozemaca i gmazova na području općine Mikleuš
(SZ – strogo zaštićene, NT – niskorizične, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)
Znanstveno ime vrste
Hyla arborea
Emys arbicularis
Hrvatsko ime vrste
Kategorija
ugroženosti
Zaštita
po ZZP
NT
NT
SZ
SZ
gatalinka
barska kornjača
Dodatak ili
Direktive o
staništima
+
Mjere zaštite:
Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna staništa.
Leptiri
Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Općine Mikleuš je područje
rasprostranjenja nekoliko zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta leptira.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-41
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Tablica 28. Strogo zaštićene i zaštićene vrste leptira na području općine Mikleuš
(SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, VU - osjetljive, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, ZZP – Zakon
o zaštiti prirode NN 70/05)
Znanstveno ime vrste
Hrvatsko ime vrste
Apatura ilia
Apatura iris
Euphrydryas matuma
Heteropterus morpheus
Lopinga achine
Lycaena dispar
Lycaena thersamon
Lycaena hippothoe
Mellicta aurelia
Nymphalis vau-album
Pamassius mnemosyne
Zerynthia polyxena
mala preljevalica
velika preljevalica
mala svibanjska riđa
sedefast debeloglavac
šumski okaš
kiseličin crvenko
mali dvornikov crvenko
crvenorubi crvenko
Niklerova riđa
šareni ve
crni apolon
uskršnji leptir
Kategorija
ugroženosti
Zaštita
po ZZP
NT
NT
DD
NT
NT
NT
DD
NT
DD
VU
NT
NT
Z
Z
Z
Z
Z
SZ
Z
Z
Z
Z
SZ
SZ
Dodatak ili
Direktive o
staništima
+
+
Osjetljive vrste (VU):
Šareni ve (Nymphalis vau-album)
Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja šumom,
djelatnostima koje utječu na razinu podzemnih voda, kao drenaža, povećanje izgradnje.
Mjere zaštite:
U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi
brigu prilikom gospodarenja šumama.
Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i
isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju
uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja
poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa te sakupljačke aktivnosti kolekcionara.
Ribe
Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (u pripremi), područje Općine Mikleuš je
područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih vrsta riba.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-42
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Tablica 29. Strogo zaštićene i zaštićene vrste riba na području općine Mikleuš
(SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive. NT – niskorizične,
DD – nedovoljno poznate, LC – najmanje zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)
Znanstveno ime vrste
Albumoides bipunctatus
Barbus meridionlis
Cyprinus carpio
Gobio albipinnatus
Gobio gobio
Gobio kessleri
Gobio uranoscopus
Misgurnus fossilis
Rutilus pigus
Vimba vimba
Hrvatsko ime vrste
Kategorija
ugroženosti
Zaštita
po ZZP
LC
VU
EN
DD
LC
NT
DD
VU
NT
VU
Z
dvoprugasta uklija
potočna mrena
šaran
bjeloperajna krkuša
krkuša
Keslerova krkuša
tankorepa krkuša
piškur
plotica
nosara
Dodatak ili
Direktive o
staništima
+
Z
SZ
Z
SZ
SZ
SZ
Z
Z
+
+
+
Od ugrožene i strogo zaštićene riblje faune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području
valja istaknuti sljedeće vrste:
Šaran (Cyprinus carpio)
Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija
Divlja forma šarana jedna je od najugroženijih u Europi. Kod nas je autohtona vrsta. Ugrožena je
miješanjem s kultiviranim formama, regulacijom vodotoka i nestankom prirodnih mrijestilišta.
Potočna mrena (Barbus meridionalis)
Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija
Ekologija: Ovo je bentopelagička riba koja živi u vodama temperature 5-25 stupnjeva C. Pridnena
je vrsta i uglavnom nastanjuje čiste, brzo tekuće vode područja mrene, a ulazi u pojas lipljena
Uzroci ugroženosti: onečišćenje vodotoka, nestajanje prirodnih i mrijesnih staništa, pregradnja
rijeka i regulacija gornjih tokova rijeka.
Piškur (Misgumus fossili)
Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija
Ekologija: Čikov živi u stajaćim ili sporotekućim vodama u donjim dijelovima rijeka. Obično
naseljava staništa prekrivena muljevitim dnom. Najčešći životni prostor su mu mrtvaje, ribnjaci,
kanali za natapanje i preplavljeni močvarni tereni većih rijeka i njihovih pritoka.
Uzroci ugroženosti: nestanak sporotekućih i stajaćih voda i prikladnih staništa, organsko i
anorgansko onečišćenje preostalih staništa tog tipa, regulacija i pregradnja vodotoka.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-43
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
Nosara (Vimba vimba)
Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija
Ekologija: Nosara obično naseljava srednje i donje tokove rijeka te jezera. Voli sporija tekuća i
stajaća vodena staništa, a veoma često zalazi i u poplavnu zonu.
Uzroci ugroženosti: regulacije i pregradnje vodotoka koje sprječavaju uzvodne reproduktivne
migracije, svako smanjenje poplavnih područja. Mjestimično je ugrožava i pretjerani izlov.
Mjere zaštite:
U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom eventualnih regulacija vodotoka.
Alohtone vrste
Alohtone vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na
globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode
(NN br. 70/05), zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u ekološke sustave.
1.1.2.5. Društvena infrastruktura
a) Obrazovanje
Odgoj i školstvo na području Općine, provodi se u predškolskim ustanovama, osnovnim i
područnim školama.
a1) Osnovno školstvo
Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije na
području Općine stanje u osnovnom školstvu prikazuje tablica br. 28.
Tablica 30. Osnovne i područne škole na području općine Mikleuš
Ukupan broj
Naselje
Osnovna škola Područna škola
učenika
Mikleuš
1
134
Četekovac
1
23
Ukupno
1
1
157
Ukupan broj
nastavnika
14
2
16
Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija - Upravni odjel za društvene djelatnosti
a2) Predškolska dob
Društvena briga o djeci predškolske dobi trenutno se ne ostvaruje. Postoji građevina predškolske
ustanove smještena u Mikleušu, ali je dana na korištenje osnovnoj školi.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-44
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
b) Zdravstvo i socijalna skrb
b1) Zdravstvo
Tablica 31. Podaci o zdravstvenim objektima i objektima socijalne skrbi
Red.
broj
Općina
Naselje
1.
Mikleuš
Mikleuš
Vrsta
objekta
-zubna
ambulanta
-liječnička
ambulanta
Broj
liječnika
Broj
stomatologa
1
Broj
ljekarni
Grav.
Područ.
0
općina
Mikleuš
1
Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za društvene djelatnosti,
Odsjek za zdravstvo i socijalnu skrb
b2) Socijalna skrb
Poslovi u svezi socijalne skrbi obavljaju se u sjedištu Županije gradu Virovitici, Slatini i Orahovici.
c) Uprava i administracija
Općina Mikleuš ima svoje vijeće, poglavarstvo i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne
samouprave, a smještena su u sjedištu Općine.
Slika 7. Mikleuš - sjedište Općine
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-45
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
d) Kultura
-
Bibliotečna djelatnost: knjižnica u sklopu osnovne škole
e) Šport i rekreacija
U športskim društvima na području općine Mikleuš djeluju nogometni klubovi:
-
NK «Mikleuš» u Mikleušu
NK «Dinamo» u Četekovcu
Nogometni klubovi imaju nogometna igrališta u vlasništvu Općine.
Školski športski klub pri osnovnoj školi Mikleuš
Športsko ribolovna udruga «Klen»Mikleuš.
Na području Općine postoje i dva DVD Mikleuš i Četekovci.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-46
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.1.3.1. Obveze iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programa
prostornog uređenja Republike Hrvatske
U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ističu se elementi koji su važni
za sustavnost i cjelovitost Republike Hrvatske i oni se ne mogu mijenjati, nego ih je potrebno
ugrađivati u planove i programe prostornog razvoja užih područja.
U skladu s tim polazištima u općini Mikleuš posebnu pažnju treba posvetiti:
1. Demografskoj i razvojnoj politici
Potreba provođenja aktivne populacijske politike uvjetovana je obzirom na dosadašnju
depopulaciju, a provodi se stimuliranjem prirodnog priraštaja, pozitivnom migracijskom
politikom, pozitivnom strukturnom promjenom stanovništva i dr.
2. Razvitku ruralnog prostora
U području općine Mikleuš ističe se ruralni prostor s raznolikim i specifičnim naseljima. Dio
naselja gubi nekadašnja prevladavajuća ruralna obilježja i postepeno se urbanizira uz
poprimanje prijelaznih obilježja, međutim postoje naselja i područja s još uvijek
prevladavajućim ili pravim ruralnim obilježjima, s prevladavajućom agrarnom funkcijom i
ruralnom fizionomijom, koje treba sačuvati u što izvornijem obliku. Najveću pažnju treba
posvetiti izučavanju uvjeta za razvitak mogućih funkcija, načina, potreba i opravdanosti
gradnje infrastrukture i drugih sadržaja potrebnih za život ljudi.
3. Održivom razvoju i zaštiti okoliša
Naselje Mikleuš razvilo se kao poljoprivredno, a zatim i kao gospodarsko te političko središte.
Glavni potencijal gospodarskog razvoja Općine predstavljat će i dalje poljoprivreda, uz razvoj
malog obrtništva i gospodarstva, tako da treba pažnju posvetiti zaštiti tla, zbrinjavanju otpada,
zaštiti voda i drugih prirodnih resursa.
1.1.3.2. Obveze iz Prostornog plana Županije
Globalni prioriteti predviđeni Prostornim planom Županije odnose se na:
-
poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora
iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i
kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke
stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života posebno u depopulacijskim
područjima (pokretanje i unapređenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija)
saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša
otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-47
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova
Za prostor općine Mikleuš, do donošenja PPUO Mikleuš, važeći dokument prostornog uređenja
je Prostorni plan (bivše) općine Podravska Slatina i njegove Izmjene i dopune (Sl. glasnik općine
P. Slatina 13/84, 9/87 i 6/89), koji obuhvaća prostor pod sadašnjom lokalnom samoupravom
Grada Slatine i susjednih općina: Čađavice, Mikleuša, Nove Bukovice, Sopja i Voćina
Postojeći prostorni plan utvrdio je razvojne mogućnosti i komparativne prednosti prirodnih
resursa kao i položaj Općine, najpovoljnije prometno povezivanje, razmještaj privrednih i
neprivrednih aktivnosti, mrežu naselja i modalitete zaštite prostora.
Osnovni koncept prostornog razvoja zasnivao se na ubrzanom privrednom rastu i promjeni
gospodarske strukture u pravcu jačanja industrije, modernizaciji postojećih proizvodnih i uslužnih
kapaciteta te podizanju učinkovitosti poljodjelske proizvodnje.
Postojeća prostorno-planska dokumentacija u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno
odgovoriti na sve zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom, kao i sve naglašeniju i strožu
potrebu zaštite prostora.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-48
PROSTORNI PLAN UREĐENJA
OPĆINE MIKLEUŠ
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Na temelju analize dosadašnjeg prostornog razvoja utvrđeni su najizraženiji problemi vezani uz
stanje prostora i okoliša, ograničenja prostornog razvitka i mogućnosti koje postoje za daljnji
razvitak.
Demografska slika Općine nastala je međusobnim djelovanjem demografskih kretanja i
društvenih zbivanja kroz desetljeća, no posljednjih trideset godina je presudno za stanje danas.
Smanjenje broja stanovnika posljedica je intenzivne deagrarizacije šezdesetih godina, ekonomske
emigracije sedamdesetih godina i migracija deruraliziranog stanovništva prema gospodarskim
središtima – gradovima, te kao posljedica iseljavanja tijekom domovinskog rata.
Tablica 32. Kretanje ukupnog stanovništva
Popisne
Broj
Indeks
godine
stanovnika
1981.
2380
1991.
2291
-19,54%
2001.
1701
-25,75%
Apsolutno
smanjenje/povećanje
-465
-590
Izvor podataka: M. Korenčić: "Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971. i
Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
U općinskom središtu Mikleuš postoji tradicionalna vezanost za poljoprivredu, ali ekonomska
ovisnost o njoj slabi i poljoprivreda postaje dopunski izvor prihoda. Daljnjom deagrarizacijom i
napuštanjem poljoprivrede prosječna veličina domaćinstva se smanjuje.
Neravnomjeran razmještaj gospodarske djelatnosti utječe na kretanje i razmještaj stanovništva.
Iz relativno povoljne situacije stanja okoliša, gdje prevladavaju očuvane i stvorene prirodne
vrijednosti, moraju se izdvojiti slijedeći segmenti koji traže odgovarajuću pažnju:
- poboljšanje vodoopskrbe i odvodnje,
- reguliranje eksploatacije prirodnih resursa.
Virovitičko-podravska županija
Zavod za prostorno uređenje
1-49

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Zapisnik, upravni odbor 05.02.2015.

Lokalna Hrvatska

marinko žic, načelnik prijatelj

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

Obrazovni izazovi u procesu izgradnje zajednice prijatelja djece

Lokalna Hrvatska

tzo-dobrinj@ri - Općina Dobrinj

Preview

reportažni zapis (pdf) - 9. dani poljoprivrede općine konjic