VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STMO56
Stručni studij - ST
FIZIOLOGIJA PROBAVE I HRANIDBA STOKE
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI - STM3
ECTS bodovi: 7
Semestar III
Dr. sc. Tatjana Tušek, prof. visoke škole
Dr. sc. Vinko Pintić, prof. visoke škole
Dr. sc. Dejan Marenčić, v. predavač
Nastavnici i suradnici:
Nastava
Vježbe + seminari
Stručna praksa
Opterećenje studenta izvan
nastavne aktivnosti
Ukupno opterećenje studenta
Sati
45
45
15
ECTS
3
3
1
98
203
7
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja.
Izvedbeni plan nastave Fiziologije probave
No.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
NASTAVNA JEDINICA
Pojam fiziologije, upoznavanje s koncepcijom kolegija.
Uvod u probavni sustav.
Probava u jednostavnom želucu.
Probava u složenom želucu.
Probava u tankim crijevima.
Probava u debelim crijevima. Neuro-hormonalna uloga kontrolnog
sustava.
Uloga jetre i gušterače.
Metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina.
Fiziologija stanica i staničnih organela.
Komparativne specifičnosti probave u peradi.
Dokazivanje probavnih procesa u ustima.
Dokazivanje probavnih procesa u jednostavnom želucu.
Dokazivanje probavnih procesa u složenom želucu.
Dokazivanje uloge žuči i probavnog soka gušterače u probavi
crijeva.
Seminari:
Tema I
PRED./
SATI
1
1
2
2
3
VJ./
SATI
/
/
/
/
/
3
/
2
6
/
2
/
/
/
/
/
4
2
4
/
5
15
2
15.
16.
17.
Tema II
Tema III
Tema IV
UKUPNO:
/
/
/
23
1.1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja – Hranidba stoke
Red
N a s t a v n a j e d i n i c a – Hranidba stoke
br.
PREDAVANJA
Uvod u predmet: Utjecaj hranidbe na produktivnost i ekonomićnost stočarske
1.
proizvodnje. Sastav biljnog i životinjskog organizma. Pojam krmiva i hranjive tvari
Opći kemijski sastav krmiva: Voda i suha tvar. Sirovi proteini. Sirova mast. NET
2.
i sirova vlakna. Pepeo-ukupni minerali.
Osnovna načela opskrbe pojedinim hranjivim tvarima:
3.
Opskrba energijom i ocjenjivanje energetske vrijednosti krmiva.
Opskrba proteinima, vitaminima i mineralima ……………...
Potrebe na hranjivim tvarima:
4.
Uzdržne i produktivne potrebe, te potrebe za jedinicu proizvoda
5.
6.
Poznavanje krmiva: Ocjenjivanje hranidbene vrijednosti krmiva. Voluminozna (suha i
sočna). Koncentrirana krmiva (ugljikohidratna, proteinska, mineralna). Krmne masti.
Hranjivi i ostali dodaci hrani. Spremanje i čuvanje krmiva.
Osnovi specijalne hranidbe domaćih životinja:
Specifičnosti hranidbe pojedinih vrsta domaćih životinja
Krmne smjese: Podjela i tehnološki postupak proizvodnje. Smjese za hranidbu pojedinih
vrsta i kategorija stoke prema važećem Pravilniku.
2
2
1
15+7
Broj
sati
1
7
2
3
2
5
3
Nastavna jedinica - HRANIDBA STOKE - VJEŽBE
1.
2.
3.
4.
5.
Upoznavanje sa krmivima - organoleptičko prosuđivanje: školska zbirka krmiva.
Uskladištena krmiva u Praktikumu učilišta. Krmiva na površinama Učilišta
Metode ispitivanja hranidbene vrijednosti krmiva i obroka: Značaj i osnovi
kemijske analize krmiva. Uzimanje uzoraka krmiva i njihova priprema za analizu.
Izračunavanje škrobne i zobene vrijednosti krmiva. Izračunavanje hranidbenog
omjera. Izračunavanje NEL-a i NEM-a.
Spremanje krmiva siliranjem, sjeniranjem, sušenjem i trapljenjem
Osnove tehnike sastavljanja obroka:
- za krave i junad u tovu
- primjena računala u sastavljanju obroka
Sastavljanje i primjena krmnih smjesa u široj praksi:
Sastavljanje kompletnih i dopunskih krmnih smjesa sa određenim sadržajem
proteina za monogastrične i poligastrične domaće životinje. Primjena krmnih
smjesa u široj praksi.
Primjena računala u sastavljanju receptura smjesa
2
3
1
2
1
5
1
Nastavna jedinica – Hranidba stoke - Seminari
1.
Izračun neto energetske vrijednosti krmiva (NEL i NEM). Sastavljanje osnovne
strukture dnevnih obroka za poligastrične životinje i equide te procjena
učinkovitosti dnevnih obroka. Osnove utvrđivanja hranidbenoga statusa stoke.
Rad u grupi a prezentacija i ocjena pred studentskim odjeljenjem
3
2.
Kalkulativni izračun hranidbene vrijednosti krmnih smjesa. Izrada receptura
kompletnih i dopunskih krmnih smjesa za monogastrične i poligastrične
životinje.
Rad u grupi a prezentacija i ocjena pred studentskim odjeljenjem
4,5
Stručna praksa
1.
2.
3.
UVOD U STRUČNU PRAKSU: Za sve studente obavezno će se održati kratko predavanje na temu o
važnosti i svrsishodnosti stručne prakse sa svim specifičnostima koje nose određene vrste stočarskih
proizvodnja, s aspekta pripreme i tehnologije proizvodnje stočne krme i s aspekta hranidbe pojedinih
vrsta i kategorija stoke. Također, studenti će biti upoznati sa specifičnostima hranidbe kod provedbe
pokusnih istraživanja.
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE KRME: Razumijevanje raceptura. Priprema i odvaga
mikrokomponenti. Priprema predmješavina, proračun udjela predmješavine u recepturi kompletne
smjese. Odvaga makrokomponenti, formiranje šarže ovisno o kapacitetu mješalice i strukturi krmiva
navedenih u recepturi. Izrada, egaliziranje i skladištenje krmnih smjesa – čuvanje do upotrebe.
SKLADIŠTENJE KRME I PROSTIRKE (SUŠENJE, SJENIRANJE, SILIRANJE): Neposredno
sudjelovanje u svim aktivnostima vezanim za pripremu krme za stoku sušenjem, sjeniranjem i
siliranjem. Pravovremeno pospremanje osušene krme tijekom mjeseca lipnja i srpnja. Odmah poslije
kombajniranja žitarica (pšenica, zob, ječam) spremanje slame.
HRANIDBA STOKE U STOČARSKIM PRAKTIKUMIMA UČILIŠTA: Praksa se obavlja prema
rasporedu voditelja prakse-asistenta a prema potrebama učilišnih praktikuma. Praksa se odnosi na
sve vrste i kategorije stoke, uključujući i hranidbu pokusnih skupina životinja.
4
5
6
Praksa se realizira tijekom mjeseca siječnja do ožujka (1), travnja do srpnja i rujnu (2), te prema potrebama
učilišnih praktikuma (3).
Teoretski dio nastave realizira se u predavaonici br. 2 pomoću LCD-projektora. Praktični dio
nastave realizira se kroz laboratorijsku analitiku probavnih procesa u laboratoriju, zgrada C. Dio
praktične nastave iz realizira se u proizvodnim praktikumima Učilišta.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja – Fiziologija probave
Uvjet za polaganje ispita je položen ispit iz kolegija: «Agrokemija».Ispit je podijeljen u dva dijela:
pisani i obranjeni seminari te riješena zadaća iz laboratorijske analitike radi provjere praktičnih
sposobnosti studenata i ispit iz «Fiziologije stoke». Ispit se polaže pismeno i usmeno.
Ispiti se održavaju u zakonski propisanim ispitnim rokovima u ljetnom, jesenskom i zimskom
ispitnom roku (po dva ispitna roka te četiri roka za kolovij, ukoliko studenti nisu položili praktični dio
nastave tijekom semestra) a izvan zakonom utvrđenih rokova, ispiti i kolokvij se održavaju dogovorno sa
predmetnom nastavnicom. Način ocjenjivanja prikazan je tabelarno za obveze studenata u okviru
modula te za minimalne obveze studenata kroz ekvivalent na bazi 60 % za prolaznost na modulu.
Prolaznost na pismenom ispitu, ukoliko kandidat ostvari 60 % od ukupnog broja bodova testa.
OBVEZA STUDENATA U OKVIRU MODULA
Kriteriji
Razina 1: Nastavna aktivnost studenata
Prisustvo na nastavi
1.
Aktivno sudjelovanje na nastavi
2.
Ukupno razina 1:
Razina 2: Teoretska znanja studenta
Razumijevanje gradiva
1.
ECTS
Kf
3
5%
0,15
5%
0,15
10%
0,3
3
25 %
0,75
Mo
KfxMo
2
0,6
2.
Položeni pismeni i usmeni ispit
Ukupno razina 2:
Razina 3: Praktična znanja studenta
1.
2.
Odrađene vježbe analitike
Obranjen seminar
Ukupno razina 3:
Ukupno
kriterija
40 %
1,2
65%
1,95
3
10 %
15 %
0,45
0,30
25%
2
3,9
0,75
2
1,5
3
2
6/3
Ukupno razina 1-3 (100%)
ECTS/prosječna ocjena:
6
Završna ocjena
2
ECTS (engl. European Credit Transfer and Accumulation System) je mjerna jedinica za iskazivanje obujma
stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim vremenom uspješnih studenata koje je
potrebno za stjecanje tih kompetencija. Na stručnim studijima u HKO označavat će se ECVET (Europen Credit
System for Vocational Education and Training).
1 ECTS/ECVET = 60 min. ili 1 sunčani sat
Kf = (engl. Wf = weighing factor) korekcioni factor opterećenja
Mo = (engl. bm = bottom mark) minimalna prolazna ocjena
Uk = (engl. Tc = total criteri (6) ukupno kriterija/svojstava učenja
Ur = (engl. Ts = total station) (3) ukupno razina rezultata učenja
Završna ocjena =
( KfxMo )1  ( KfxMo ) 2  ( KfxMo ) 3
ECTS
MINIMALNE OBVEZA STUDENATA (EKVIVALENT NA BAZI 60 %) ZA PROLAZNOST NA MODULU
Kriteriji
ECTS
Razina 1: Nastavna aktivnost studenata
Prisustvo na nastavi
1.
Aktivno sudjelovanje na nastavi
2.
Razina 2: Teoretska znanja studenta
Razumijevanje gradiva
1.
Položeni pismeni i usmeni ispit
2.
Ukupno razina 2:
Razina 3: Praktična znanja studenta
Odrađene vježbe analitike
Obranjen seminar
Ukupno razina 3:
Ukupno kriterija
6
M
o
KfxMo
2
0,36
2
2,34
3
Ukupno razina 1:
1.
2.
Kf
3%
3%
0,09
0,09
6%
0,18
3
15%
24%
0,45
0,72
39%
1,17
3
9%
6%
0,27
0,18
15%
0,45
2
0,90
1,62
2
3,6/1,8
Ukupno razina 1-3 (100%)
ECTS/prosječna ocjena:
Završna ocjena
2
ECTS (engl. European Credit Transfer and Accumulation System) je mjerna jedinica za iskazivanje obujma
stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim vremenom uspješnih studenata koje je
potrebno za stjecanje tih kompetencija. Na stručnim studijima u HKO označavat će se ECVET (Europen Credit
System for Vocational Education and Training).
1 ECTS/ECVET = 60 min. ili 1 sunčani sat
Kf = (engl. Wf = weighing factor) korekcioni factor opterećenja
Mo = (engl. bm = bottom mark) minimalna prolazna ocjena
Uk = (engl. Tc = total criteri (6) ukupno kriterija/svojstava učenja
Ur = (engl. Ts = total station) (3) ukupno razina rezultata učenja
Završna ocjena =
( KfxMo )1  ( KfxMo ) 2  ( KfxMo ) 3
ECTS
2.1. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja – Hranidba stoke
- putem seminarskih radova
- putem kolokvija
- pismeno i/ili usmeno (prema odluci predavača)
- putem stručne prakse
Seminarskim radovima tijekom semestra. Kolokvijem, pismenim rješavanjem zadatka nakon usmenoga dijela
predavanja. Polažu se izvan satnice predavanja. Pismeno ili usmeno (ovisno o prosudbi predavača)
provjeravanje samostalnosti rješavanja i razumijevanja teorijske podloge rješavanja zadataka. Provjera znanja i
stečenih vještina putem stručne prakse.
OCJENA USPJEŠNOSTI
- prisustvo i aktivnost na predavanjima i vježbama – 10%
- seminarskih rad/ovi i kolokvij – 30%
-
stručna praksa – 20%
pismeni i/ili usmeni ispit – 40%
3. Ispitni rokovi – Fiziologija probave
Ispiti se održavaju u zakonski propisanim ispitnim rokovima u ljetnom, jesenskom i zimskom ispitnom
roku (po dva ispitna roka te četiri roka za kolovij, ukoliko studenti nisu položili na kraju nastave) a izvan
zakonom utvrđenih rokova, ispiti i kolokvij se održavaju dogovorno sa predmetnom nastavnicom
3.1. Ispitni rokovi – hranidba stoke
Ispitni rokovi za studente koji nisu položili modul tijekom nastave, daju se za vrijeme redovitih ispitnih
rokova (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova jednom mjesečno (osim kolovoza).
4. Ishodi učenja – fiziologija probave
 Pripremiti studenta za razumijevanje životnih procesa i reakcija životinja na svoju okolinu.
 Osposobiti studenta za razumijevanje zakonitosti hranidbe koje u stočarstvu predstavljaju osnovu
za ekonomski isplativom proizvodnjom uz istovremenu usklađenost te proizvodnje i fiziološkog
statusa organizma.
 Ishodi učenja izraženi su kroz ocjenu i opterećenje studenata bodovano kroz ECTS sustav.
4.1. Ishodi učenja – hranidba stoke
Pripremiti studenta za razlikovanje životnih procesa i reakcija životinja na svoju okolinu. Osposobiti studenta
za definiranje zakonitosti hranidbe i reprodukcije koji u stočarstvu predstavljaju osnovu za ekonomski isplativom
proizvodnjom uz istovremenu usklađenost te proizvodnje i fiziološkog statusa organizma. Ishodi učenja izraženi
su kroz ocjenu i opterećenje studenata bodovano kroz ECTS sustav.
Znanja iz osnova hranidbene vrijednosti krmiva, potreba na hranjivim tvarima sa specifičnostima
problematike hranidbe u pojedinim proizvodnim razdobljima stoke. Znanja (poznavanje) temeljnih principa
opskrbe pojedinim hranjivim tvarima i potreba na hranjivim tvarima.
Znanja i razumijevanje optimalnoga korištenja genetskoga potencijala stoke putem uravnotežene hranidbe
uz poštivanje temeljnih zakonitosti o dobrobiti životinja i uz što je moguće manja zagađenja okoliša.
Potrebita znanja za procjenu hranidbenoga statusa životinja i ocjeni hranidbene vrijednosti krmiva i dnevnih
obroka.
Vještine komunikacija s uzgajivačima stoke, veterinarima i ostalima koji sudjeluju u proizvodnji po pitanju
provedbe pravilnoga menadžmenta hranidbe.
5. Popis literature
Obvezatna za savladavanje programa i polaganje modula:
Babić, K., Melita Herak, Tatjana Tušek (2003):U: Anatomija i fiziologija domaćih životinja. Visoko gospodarsko
učilište Križevci i Zrinski d. d. Čakovec.
Grbeša D., (2004): Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva. Hrvatsko
agronomsko društvo, Zagreb.
Pintić V., (2004): Hranidba domaćih životinja. Skripta, III dopunjeno i recenzirano izdanje, Visoko gospodarsko
učilište u Križevcima.
Pintić V. i grupa autora (2004): Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane-krme. Hrvatsko agronomsko
društvo, Zagreb.
Tušek, Tatjana (2 000.): Fiziologija stoke (praktikum). Visoko gospodarsko učilište Križevci, Križevci, 1-45.
Popis literature koja se preporuča kao dopunska:
Guyton, A. C. (1989): Medicinska fiziologija. Medicinska knjiga. Beograd-Zagreb.
Kirchgessner M., Friesecke H.: (1996): Wirkstoffe in der pratischen Tierernährung. München, Basel, Wien.
Kirchgessner M., (1997): Tierernährung, 10., neubearbeitete Auflage, DLG Frankfurt (Main).
Randall, D. W. Burggren, Kathleen French, R. Fernald (1997): Eckart Animal Physiology. Mechanisms and
Adaptations. (Fourth edition). W. H. Freeman and Company, New-York.
Schneider Erica, Schneider U., (2003; 2004): Računalni program. Futerberechnung Rinder und Schweine,
Coesfeld, Deutschland.
Schumacher U., (2002): Milchviehfütterung im ökologischen Landbau. Praxis des ökolandbaus, 1. Auflage,
Bioland Verglas GmbH, Mainz
Križevci, 10. rujan 2012.
Nositelji modula:
Dr. sc. Tatjana Tušek, prof. visoke škole
Dr.sc. Vinko Pintić, prof.visoke škole
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STMO59
Stručni studij - ST
KRMNO BILJE I TRAVNJAŠTVO
ECTS bodovi: 5
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3
Nositelj modula:
Nastava
Vježbe + seminari
Stručna praksa
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
Semestar III
Dr. sc. Marcela Andreata-Koren, profesor visoke škole
Sati
30
30
15
ECTS bodovi
2
2
1
70
145
5
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
NASTAVNA JEDINICA
Uvod u predmet. Stanje u proizvodnji krmnog bilja u RH. Pojam i
oblici stočne hrane
Oblici proizvodnje krme: međuusjevno, jednogodišnje i višegodišnje
krmno bilje
2.
Jednogodišnje krmne kulture na oranicama
2.1. Jednogodišnje krmne leguminoze
(stočni grašak, grahorica, soja, bob, lupina, jednogodišnje djeteline)
Morfološke karakteristike
Jednogodišnje krmne leguminoze
2.2. Jednogodišnje krmne neleguminoze
(kukuruz, sirak, stočni kelj, krmne repice, stočna repa, mrkva,
koraba)
Morfološke karakteristike
Jednogodišnje krmne neleguminoze
1. kolokvij – opći dio i jednogodišnje krmne kulture
3.
Višegodišnje krmne kulture na oranicama:
P
V
S
Mjesto održavanja
1.
3.1.
Leguminoze: lucerna, crvena, bijela i švedska djetelina, smiljkita
esparzeta.
Morfološke karakteristike
2
predavaonica
3
predavaonica
2
2
4
predavaonica
2
2
4
3.3.
4.
4.1
Neleguminoze (trave): francuski ljulj, vlasulja livadna i crvena, mačji
repak, klupčasta oštrica, stoklasa bezosata, talijanski ljulj, engleski
ljulj, vlasnjača livadna, rosulja bijela.
Morfološke karakteristike
Višegodišnje krmne neleguminoze
Djetelinsko travne smjese: značenje, proizvodnja, sastavljanje,
norma sjetve.
Sastavljanje djetelinsko travnih smjesa
Djetelinsko travne smjese
Prirodni travnjaci
Tipovi travnjaka i njihove najznačajnije zajednice. Agrotehničke
2
Ratarnica, PKB
3
4
predavaonica
predavaonica
2
3
1
Ratarnica, PKB
predavaonica
predavaonica
1
2
3
Ratarnica, PKB
predavaonica
predavaonica
predavaonica
Višegodišnje krmne leguminoze
3.2.
Ratarnica, PKB
predavaonica
Ratarnica, PKB
predavaonica
predavaonica
mjere (gnojidba, prozračivanje, suzbijanje korova, nadosijavanje..)
Prirodni travnjaci – rezultati pregleda botaničkog sastava
4.2.
2
2.
5.
5.1.
5.2
5.3
5.4.
6.
6.1.
kolokvij – višegodišnje krmne kulture na oranicama i prirodni travnjaci
Načini korištenja krmnog bilja
Zeleni krmni slijed
Izrada plana zelenog krmnog slijeda
Napasivanje: problematika pregonskog pašnjačkog korištenja,
osnivanje pašnjaka, tehnika ispaše i radovi na pregonu.
Spremanje sijena
Sijeno – kvaliteta
Spremanje silaže (sjenaže)
Pregled silaže
3. kolokvij – načini spremanja i korištenja krme
Terenska nastava (obilazak površina vezanih za proizvodnju
krmnog bilja)
Izvještaj s terenske nastave
SATI
15
-
predavaonica
predavaonica
1
2
-
-
predavaonica
3
1
-
predavaonica
PKB
predavaonica
ratarnica
3
1
-
4
2
30
Ukupno nastave (predavanje + vježbe + seminari): 60 sati
STRUČNA PRAKSA
Vrijednost
1
Rat. i okolica,
predavaonica
predavaonica
15
Poljoprivredna
gospodarstva
predavaonica
15
ECTS
1
Stručna praksa realizira se u sklopu projektnog zadatka pod nazivom: Planiranje krmne baze za
govedarsku farmu koja je u sklopu Integriranog projektnog zadatka sljedećih modula: Fiziologija
probave i hranidba stoke; Uzgoj goveda; Krmno bilje i travnjaštva i Mehanizacija i automatizacija farme.
Preporuča se da grupu čine 4-5 studenata. Grupe se mogu formirati prema sklonosti studenata ili ih
formira koordinator projekta.
Konačna ocjena projekta sastoji se od sljedećih elemenata:
•
kvaliteta konačnog izvješća = 50%
•
autoevaluacija pojedinca i grupa = 25%
•
kvaliteta prezentacije = 25 %
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Aktivnost koja se ocjenjuje
1. Teoretski dio
2. Stručna praksa – integrirani projektni zadatak
3. Prisutnost na nastavi
4. Aktivnost na nastavi
Ukupno:
Maksimalni broj bodova
50
25
10
15
100
Napomena: svi dijelovi potrebni za konačnu ocjenu moraju biti ispunjeni barem s minimalnim zahtjevom
i u konačnici student mora sakupiti minimalni broj bodova za ocjenu dovoljan (50 bodova – vidi kasnije).
Ukoliko su zahtjevi zadovoljeni a ne sakupi 50 bodova, dužan je povećati broj bodova na mogućim
elementima.
2.1. Teoretski dio polaže se pismeno. Student ima izbor polaganja putem tri kolokvija tijekom
semestra, a prema predviđenoj dinamici predavanja, ili cjelokupnog gradiva na kraju semestra. Ukoliko
polaže putem kolokvija, student ima mogućnost ponavljanja jednog kolokvija, bez obzira na razlog
(nemogućnost dolaska na kolokvij, postizanje ocjene nedovoljan ili nezadovoljstvo ostvarenim
rezultatom). Ukoliko ne zadovolji dva od tri kolokvija, dužan je pristupiti cjelokupnom ispitu.
Gradacija postignutih rezultata na teoretskom dijelu ocjene:
Ocjena na testu
Broj bodova
5
50
4
40
3
30
2
20
Napomena: Za ocjenu dovoljan potrebno je u prvom izlasku na ispit postići 60% od ukupnih bodova, u
drugom izlasku 65%, a u trećem 70% (treći izlazak vrijedi samo za cjelokupni ispit).
2.2. Stručna praksa – Integrirani projektni zadatak
Ocjena stručne prakse
Broj bodova
5
25
4
20
3
15
2
10
Napomena: program opisan pod Planom stručne prakse
2.3. Prisutnost na nastavi
Prisutnost na nastavi će se bodovati sa 10, 5 i 0 bodova
 10 bodova za 0-2 izostanka
 5 bodova za 3 i 4 izostanka
 0 bodova za 5 i 6 izostanaka
Napomena: s više od 6 izostanaka student gubi pravo na potpis
2.4. Aktivnost na nastavi
Aktivnost na nastavi će se bodovati sa 15, 10, 5 i 0 bodova
Ocjenjuje se: izrada seminara (zadovoljavajuće: nezadovoljavajuće), praćenje nastave i sudjelovanje
(interaktivna nastava), polaganje gradiva putem kolokvija (studenti koji nisu položili putem kolokvija ne
mogu dobiti maksimalan broj bodova iz aktivnosti na nastavi)
2.5. Konačna raspodjela bodova u ocjene:
Broj ostvarenih bodova
89 – 100
77 – 88
65 – 76
50 – 64
Ocjena
5
4
3
2
3. Ispitni rokovi
Ispitni rokovi za studente koji nisu položili modul tijekom nastave, daju se za vrijeme redovitih ispitnih
rokova (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova jednom mjesečno (osim kolovoza).
4. Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog modula student će moći:
- prepoznati pojedine krmne kulture u različitim stadijima rasta i razvoja
- procijeniti mogućnost uzgoja određenih krmnih kultura u određenim agroklimatskim uvjetima
- odabrati krmne kulture prema načinu korištenja proizvedene krme, a u skladu sa opredjeljenjem
stočarske proizvodnje
- organizirati plan izvršenja mjera agrotehnike za određene krmne kulture
- predložiti određeni nivo agrotehnike prema cilju proizvodnje, a u skladu s očekivanim prinosima i
kvalitetom
- ilustrirati važnosti određenih postupaka u spremanju i korištenju krme
5. Popis literature
a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:
1. Čižek J. (1970): Proizvodnja krmnog bilja (skripta). Zagreb.
2. Gagro, M. (1998): Ratarstvo obiteljskoga gospodarstva- Industrijsko i krmno bilje. Zagreb.
3. Katalinić, I., Pejaković, D., Brčić, J. (2000): Spremanje sjenaže, Zagreb.
4. Stjepanović, M., Štafa, Z. i Bukvić Gordana (2008): Trave za proizvodnju krme i
sjemena, HMU, Zagreb
5. Stjepanović, M., Zimmer, R., Tucak, M., Bukvić, G., Popović, S., Štafa, Z. (2009): Lucerna.
Poljoprivredni fakultet Osijek.
b) Dopunska:
1. Gagro, M.(1997): Ratarstvo obiteljskoga gospodarstva- Žitarice i zrnate mahunarke, Zagreb.
2. Forenbacher, S. (1998): Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja, Školska knjiga, Zagreb.
3. Različiti i pojedinačni podaci o krmnim kulturama iz znanstvenih i stručnih časopisa (Krmiva,
Stočarstvo, Poljoprivredni savjetnik, Mljekarstvo i dr.
U Križevcima, 14. rujna 2012.
Nositelj modula:
Dr.sc. Marcela Andreata-Koren, prof.visoke škole
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STMO58
Stručni studij - ST
Nastavnici i suradnici:
Nastava
Vježbe + seminari
Stručna praksa
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
UZGOJ GOVEDA
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3
Dr. sc. Dražen Čuklić, viši predavač
Dr. sc. Dejan Marenčić, viši predavač
Sati
30
30
15
ECTS bodovi: 5
Semestar III
ECTS bodovi
2
2
1
70
145
5
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja.
Predavanja
Ukupno: sati: 30
ECTS 2
Red.br. Nastavna jedinica
1
2
3
4.
Opće karakteristike govedarstva: Značaj govedarstva.Brojno stanje
goveda i veličina govedarske proizvodnje.Sustavi govedarske proizvodnje.
Postanak goveda: Kronologija razvoja goveda. Pripitomljavanje
(domestikacija) goveda. Migracije.
Prirodna svojstva goveda: Opća prirodna svojstva. Zoološke obilježja
goveda.Specifična svojstva goveda. Tjelesna građa i funkcije organizma
Pasmine goveda: Podjela pasmina goveda. Mliječne, mesne i kombinirane
pasmine goveda. Rasprostranjenost i pasminska struktura goveda u RH:
Razmnožavanje goveda: Specifičnosti reprodukcije u govedarstvu.
Nasljedne osnove plodnosti. Spolni ciklus kod goveda. Vrijeme pripusta
junica, krava. Oplodnja i nošenje – graviditet. Telenje (porod).Osnovne
karakteristike uzgoja podmlatka goveda. Postupak sa teletom poslije
partusa. Držanje njega i hranidba teladi.
Genetska izgradnja proizvodnih kapaciteta goveda: kontrola
proizvodnje. Kontrola proizvodnje mlijeka. Kontrola proizvodnje goveđeg
mesa. Procjena uzgojnih vrijednosti goveda. Metode procjene uzgojne
vrijednosti Uzgojni ciljevi u govedarstvu. Križanja u govedarskoj proizvodnji.
Broj
sati
6
6
8
10
Predavanja iz teoretskog dijela nastave održat će se u dijelom u predavaoni a dijelom u govedarskom
praktikumu namijenjenom za stočarsku grupu predmeta
Vježbe
Red.br.
1
2
Ukupno: sati: 15
ECTS 1
Nastavna jedinica
Ocjenjivanje goveda : Ocjenjivanje goveda metodom Linear scoring.
Ocjena Simentalske i Holstein frisien pasmine Linear scoring metodom u
govedarskom praktikumu Srednje gospodarske škole Križevci.
Čišćenje papaka: Teoretski dio (anatomija papka), svrha čišćenja. Praktični
dio čišćenja papaka u govedarskom praktikumu Srednje gospodarske škole
Križevci
Broj sati
10
5
Određeni dio vježbi izvodit će se u govedarskom praktikumu, mliječnoj farmi Srednje gospodarske
škole, a dio u učionici.
Seminari
Ukupno: sati: 15
ECTS 1
Red.br.
1
Nastavna jedinica
Pasmine goveda: Upoznavanje pasmina i tipova goveda. Mliječne., mesne.,
kombinirane pasmine goveda. Povijest uzgojnog rada u govedarstvu RH.
Rasprostranjenost i pasminska struktura goveda u RH
2
Proizvodnja kravljeg mlijeka: Pojam i definicija mlijeka. Kemijski sastav
mlijeka. Sastav i osobine pojedinih komponenti. Fizikalne osobine mlijeka.
Proizvodnja mlijeka – mliječna žlijezda i njena funkcija.
Fiziologija sekrecije mlijeka. Tehnika mužnje.
3
Sadašnje stanje u proizvodnji mlijeka: Opća kretanja u proizvodnji mlijeka i
na tržištu. Sistemi proizvodnje kravljeg mlijeka. Karakteristike mliječne farme.
Tendencije u proizvodnji kravljeg mlijeka. Određivanje cijene mlijeka.
Određivanje razreda mlijeka.
4
Proizvodnja goveđeg mesa: Pasmine goveda za proizvodnju mesa. Rast kao
materijalna osnovica proizvodnje mesa. Utjecaj spola na rast. Tov junadi. Tov
goveda. Tov teladi za bijelo meso. Tov teladi koncentratom. Tov junadi. Tovne
osobine i i klaonička kvaliteta. Smještaj tovljenika. Proizvodnja i iskorištavanje
stajnjaka.
Seminari će se prezentirati tijekom nastave u sklopu predavanja u učionici Učilišta.
Broj
sati
4
4
4
3
Stručna praksa
Ukupno: sati: 15
Red.br.
1
2
3
ECTS 1
Nastavna jedinica
Posjet HPA - Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji – područnoj službi Križevci.
Upoznavanje sa uzgojno selekcijskim radom u govedarstvu RH.
Posjet Poljoprivrednoj komori – područnoj službi Križevci (savjetodavna služba).
Stanje i perspektive razvoja govedarske proizvodnje.
Posjet Centru za reprodukciju u stočarstvu –Križevci
Broj
sati
2
2
3
4
5
Poboljšanje uzgojnog rada korištenjem kvalitetnijih bikova te primjena umjetnog
osjemenjivanja.
Stručna praksa u govedarskom praktikumu učilišta te govedarskim farmama u
okolici učilišta: Stručan rad pri mužnji krava . Hranidba mliječnih krava.
Integrirani projektni zadatak
2
6
Praktični dio nastave održat će se u govedarskom praktikumu učilišta, mliječnoj farmi Srednje
gospodarske škole te na uzornim poljoprivrednim gospodarstvima u okolici.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Studenti mogu položiti ispit pismenim putem tijekom nastave, preko četiri kolokvija koji su raspoređeni
po poglavljima. Usmenim putem ispit se može položiti preko ispitnih rokova. Ukupna ocjena studenta na
kolokvijima izračunava se kao aritmetička sredina svih četiri kolokvija. Studenti koji nisu ispit položili
preko kolokvija imaju mogućnost polaganja usmenim putem preko redovitih ispitnih rokova. Uvjet za
pristupanje ispitnom roku i dobivanju ocjene koju su ostvarili preko kolokvija je prethodno položen
kolokvij iz vježbi.
3. Ispitni rokovi
Studenti mogu polagati ispit jednom mjesečno, a za vrijeme ispitnih rokova (II, VI i X mjesec) dva puta
mjesečno.
4. Ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno položenog predmeta biti sposobni: samostalno voditi vlastita obiteljska
poljoprivredna gospodarstva, biti menadžeri na mliječnim farmama, donositi ispravne odluke o kojima će
ovisiti funkcioniranje i napredak prethodno spomenutih farmi i gospodarstava. Studenti će pravilno
vrednovati pasmine goveda ovisno o načinu iskorištavanja i ovisno o uvjetima proizvodnje i poslovanja,
5. Popis literature
Osnovna.
1. Caput.P.,(1996): Govedarstvo, . Celeber,Zagreb
2. Uremović.Z. (2004) : Govedarstvo, Hrvatska Mljekarska udruga.Zagreb.
3. Vujčić.S: (1991) : Pasmine goveda., Prosvjeta , Bjelovar.
4. Čuklić.D. (2005): Uzgoj goveda., Skripta I., Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.
Dopunska.
1. Hrabak.V.Rupić.V. (1980): Praktično govedarstvo., Zagreb.
2. Posavi.M. (1996): Linear scoring metoda. Zagreb.
3. DLG – Futterwerttabellen Wiederkauer,, Frankfurt., DLG- Verlag.1998.
4. HAD: Stočarstvo: Časopis za unapređenje stočarstva. Hrvatsko agronomsko društvo
U Križevcima, 25. rujna 2012. god.
Nositelj modula:
Dr.sc. Dražen Čuklić
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STMO66
Stručni studij - ST
MEHANIZACIJA I AUTOMATIZACIJA FARME
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3
Mr. sc. Miomir Stojnović, viši predavač
Nositelj i izvođači modula:
Mr.sc. Vlado Kušec, viši predavač
Sati
ECTS bodovi: 5
Semestar III
ECTS bodovi
Nastava
30
2
Vježbe + seminari
30
2
Stručna praksa + IPZ
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
15
1
70
145
5
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
Redni
broj:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
PREDAVANJA:
Nastavna jedinica
Uvod u predmet – značaj i uloga mehanizacije i automatizacije na farmama,
specifičnosti primjene strojeva i opreme u poljoprivredi
Strojevi za obradu tla i gnojidbu, osnovna obrada tla, dopunska obrada tla, strojevi za
gnojidbu mineralnim i organskim gnojivima
Strojevi za sjetvu i sadnju, sijačice za sjetvu u kontinuirane redove, sijačice za
preciznu sjetvu, sadilice rasada i gomolja
Strojevi za njegu i zaštitu, plošni i međuredni kultivatori, prskalice, raspršivači i
zamagljivači
Strojevi za spremanje zelene krme, sijena, silaže i sjenaže, kosilice, gnječilice,
okretači, sakupljači sijena, samoutovarne prikolice, preše sakupljačice, uvijači bala,
krmni kombajni
Strojevi za žetvu i berbu, univerzalni žitni kombajn, berači kukuruza, iskapači
krumpira, kombajni za krumpir, linije strojeva za višefazno vađenje šećerne repe,
kombajni za šećernu repu
Uređaji za navodnjavanje poljoprivrednih kultura, stacionarni i mobilni uređaji, umjetno
kišenje, tifon, mikro rasprskivači, sustav kap po kap
Strojevi i oprema na govedarskim farmama, automatski uređaji za hranidbu goveda,
automatske pojilice, automatizacija mužnje krava, izgnojavanje, mikroklima na farmi
Strojevi i oprema na svinjogojskim farmama, faze proizvodnje, automatska hranidba,
napajanje, održavanje mikro-klime u objektima, izgnojavanje
Strojevi i oprema u peradarstvu, podni i kavezni način držanja, automatizacija radnih
procesa na farmi
Broj
sati:
1
3
3
3
3
3
2
4
4
4
Redni
broj:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Redni
broj:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
VJEŽBE:
Nastavna jedinica
Strojevi za obradu tla, konstrukcija i podešavanje
Strojevi za gnojidbu, raspodjeljivači mineralnih gnojiva, slika rasipanja, prikolice za
raspodjelu stajskog gnoja, cisterne za gnojovku
Sijačice i sadilice, sjetvena proba, podešavanje sijačica i sadilica
Plošni i međuredni kultivatori,prskalice, orošivači, zamagljivači, konstrukcija i
podešavanje, proračun norme prskanja
Travokosilice, strojevi za sušenje sijena, samoutovarne prikolice, preše, konstrukcija i
podešavanje
Krmni kombajni, prikolice za silažu, konstrukcija i podešavanje
Univerzalni žitni kombajn, strojevi za vađenje šećerne repe i krumpira, konstrukcija,
podešavanje, gubici
Strojevi za izuzimanje silaže, rezači blokova silaže, silo freze, mikser prikolice za
hranidbu goveda, automatski uređaji za hranidbu, pojilice
Strojevi i uređaji za izgnojavanje, strojna mužnja
Strojevi i oprema na svinjogojskim farmama, terenske vježbe
Strojevi i oprema na peradarskim farmama, terenske vježbe
SEMINARI:
Tema
Reducirana obrada tla
Sijačice za direktnu sjetvu
Automatske sadilice rasada i gomolja
Automatizacija rada prskalice
Satelitsko pozicioniranje kombajna u žetvi
Automatizacija izuzimanja silaže iz vertikalnih silosa
Automatska mužnja krava
Sustav kompjutorske identifikacije i automatska hranidba krava
Automatsko održavanje mikroklime u stajama
Automatska hranidba na peradarskim farmama
Broj
sati:
2
2
2
2
1
1
2
1
1
3
3
Broj
sati:
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
STRUČNA PRAKSA I INTEGRIRANI PROJEKTNI ZADATAK
Redni
broj:
1
2
3
Tema
Planiranje potreba u proizvodnji krme poljoprivrednog gospodarstva s obzirom na
obim i vrstu stočarske proizvodnje (mlijeko, meso)
Analiza stanja mehanizacije na gospodarstvu, ocjena dostatnosti s obzirom na
potrebe, procjena kapacitiranosti
Rad na izradi izvješća i prezentacije za integrirani projektni zadatak
Broj
sati:
5
5
5
Predavanja i seminari odvijaju se u predavaoni uz korištenje nastavnih pomagala, a vježbe u
predavaoni, na ekonomiji i u praktikumima učilišta i na terenu.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Ispit se polaže tijekom semestra putem tri kolokvija, a studenti koji ne polože kolokvije izlaze na
pismeni i usmeni ispit kod pojedinog nastavnika i suradnika na kolegiju. Pored kolokvija i ispita,
u ocjenu ulazi i redovitost pohađanja nastave, aktivnost studenata na nastavi i ocjena seminara
i integriranog projektnog zadatka.
3. Ispitni rokovi
Po završetku semestra daju se dva ispitna roka u veljači, tri ispitna roka tijekom lipnja i srpnja i
dva roka u rujnu.
4. Ishodi učenja
Po uspješnom završetku kolegija studenti će biti sposobni:
1. Poznavati značaj i specifičnosti mehanizacije i automatizacije u poljoprivredi
2. Poznavati konstrukciju i principe rada strojeva i uređaja farme
3. Procijeniti svrhovitost i opravdanost automatizacije radnih procesa farme
5. Popis literature
a. Obavezna:
1. Zimmer R., Banaj Đ., Brkić D., Košutić S. (1997): Mehanizacija u ratarstvu, Osijek
2. Brčić J. (1981): Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Zagreb
3. Brčić J. (1997): Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu
4. Brčić J. (1964): Mehanizacija u stočarstvu, I i II, Zagreb
b. Dopunska:
1. Katić Z. (1982): Industrijska proizvodnja krmnih smjesa, Zagreb
2. NIRD (1977): Machine milking, Reading England, England
3. Havranek Jasmina, Rupić V. (2003): Mlijeko od farme do mljekare, Zagreb
4. Dlg-test de, Das Net-Magazin Fur Landtechnik
Nositelj modula:
U Križevcima, rujan 2012.
mr.sc. Miomir Stojnović
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
EKSPLOATACIJA I ODRŽAVANJE
STROJEVA FARME
Modul: obavezni
STMI72
Stručni studij - ST
Nastavnici i suradnici:
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3
Mr. sc. Miomir Stojnović, viši predavač
Mr. sc. Vlado Kušec, predavač
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
Sati
30
30
ECTS bodovi: 4
Semestar III
ECTS bodovi
2
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
Redni
broj:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
PREDAVANJA: Nastavna jedinica:
Broj
sati:
Uvod u predmet, mehaniziranost proizvodnih procesa u poljoprivredi
2
Vrste traktorsko–strojnih agregata, principi agregatiranja
2
Proizvodnost rada agregata, radni učinak
2
Čimbenici proizvodnosti rada agregata, radni i konstrukcijski zahvat, radna 6
brzina, koeficijent iskorištenja radnog vremena
Energetska bilanca agregata, određivanje vučne sile traktora u 4
eksploatacijskim uvjetima
Određivanje otpora radnog dijela agregata, specifični otpor tla, ukupni otpor 4
radnog priključka
Projektiranje mehanizacije za određeni obim i strukturu poljoprivredne 6
proizvodnje, izrada tehnoloških karata i kalendara korištenja traktora i
samokretnih strojeva
Održavanje traktora, samokretnih strojeva i priključnih strojeva i oruđa, tekući 2
popravci u priručnim mehaničkim radionicama
Periodičko servisno održavanje u servisnim radionicama, remontno 2
održavanje, generalni popravci strojeva
VJEŽBE:
1
Priprema traktorsko-strojnih agregata, agregatiranje, provjera tehničke
ispravnosti
2
Izračun proizvodnosti rada agregata, određivanje radne brzine i radnog
zahvata
3
Izračun bilance snage i bilance vuče traktora
4
Izračun radnog otpora traktorskih priključnih strojeva i oruđa, specifičnog
otpora tla, dubine rada i radnog zahvata
2
4
4
4
5
6
7
8
Izrada tehnoloških karata pri projektiranju mehanizacije
Odabir traktora i radnih priključaka, kategorije snage traktora, radnog zahvata
priključnih strojeva i oruđa,
Izrada kalendara korištenja traktora i samokretnih strojeva
Tekući popravci traktora i priključnih strojeva, servisno i remontno održavanje
4
4
4
4
Predavanja se održavaju u predavaoni uz korištenje nastavnih pomagala, a vježbe u predavaoni i na
ekonomiji i u praktikumima učilišta.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Ispit se polaže tijekom nastave putem dva kolokvija, a studenti koji ne polože kolokvije izlaze na
pismeni i usmeni ispit. U ocjenu ulazi i ocjena seminara, kao i redovitost pohađanja nastave i
aktivnost studenata tijekom nastave.
3. Ispitni rokovi
Nakon završenog semestra daju se dva ispitna roka u veljači, tri tijekom lipnja i srpnja i dva u rujnu.
4. Ishodi učenja
Po uspješno položenom ispitu studenti će biti sposobni:
- pravilno odabirati i racionalno koristiti traktorsko-strojne agregate
- izračunavati proizvodnost rada agregata
- izrađivati tehnološke karte i kalendare korištenja traktora i priključnih strojeva
- poznavati pravila tehničkog održavanja i servisiranja traktora i poljoprivrednih strojeva
5. Popis literature
Obavezna:
Beštak T. (1982): Eksploatacija traktorsko-strojnih agregata, Zagreb
Brčić J. (1964): Mehanizacija u stočarstvu, I i II dio, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
Emert R., Jurić T., Filipović D., Štefanek E. (1995): Održavanje traktora i poljoprivrednih strojeva, Osijek
Zimmer R., Banaj Đ., Brkić D., Košutić S. (1997): Mehanizacija u ratarstvu, Osijek
Dopunska
Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede, Zbornici radova
dlg-test.de, Das Net-Magazin Für Landtechnik
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
mr.sc. Miomir Stojnović
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STMO62
Stručni studij - ST
OSNOVE POSLOVNE ETIKE
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3
Nositelj modula:
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 4
Semestar IV
Sandra Kantar, prof., predavač
Sati
30
30
ECTS bodovi
2
2
56
116
4
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
A: predavanja
Red
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Ukupno: sati: 30
ECTS 2
Nastavna
jedinica
Uvod u predmet: Etička edukacija na Učilištu. Pojmovno određenje i smisao
etike. Temeljne podjele etike. Kratki povijesni pregled etičke misli. Ekonomske
vrijednosti globaliziranog poslovnog svijeta. Temeljne etičko-ekonomske
pretpostavke u uvjetima kapitalističke-društveno-ekonomske formacije.
Filozofski aspekti etike/morala: Pojmovno određenje filozofije. Mjesto etike
u okviru filozofijskih disciplina, etika i moral u filozofskim promišljanjima,
različita promišljanja o dobru i zlu.
Psihologijski aspekti etike/morala: Pojmovno određenje psihologije u
kontekstu moraliteta. Čimbenici moralnog ponašanja. Teorije moralnog
razvoja. Altruističko, asocijalno i antisocijalno ponašanje. Humana motivacija i
etika (teorije potreba, postavljanja cilja, pravednosti/jednakosti, očekivanja,
Herzbergova teorija i teorije viših motiva. Pozitivna psihologija (mudrost i
znanje, odvažnost, humanost, pravednost, umjerenost i transcedentalnost).
Socio-pravni aspekti etike/morala: Kulturološki aspekti etike. Socijalna etika
katoličke crkve. Poštenje, pravda i demokracija kao sastavnice etike. Pravni
aspekti etike.
Etika i profit: Teorije morala u poslovanju (utilitarna teorija, teorija ljudskih
prava, teorija pravde). Kodeks i bonton. Etika načela.
Neki glavni tipovi kršenja etičkih normi u poslovanju: Kriminal. Poduzeće
protiv zaposlenih. Poduzeće protiv društva. Državni organi protiv poduzeća.
Korupcija. Ekološko-etička problematika. Zanemarivanje problema
Broj
sati
4
2
10
2
2
5
7.
siromaštva. Teorije morala u poslovanju (utilitarna teorija, teorija ljudskih
prava, teorija pravde). Kodeks i bonton. Etika načela.
Metode provedbe etičkog ponašanja u poduzeću: Provjera etičnosti.
Institucionalizacija etike. Etički odbori. Promocija koncepta društvene
odgovornosti. Čimbenici rasta etičkih standarda (izloženost javnosti i
publicitet, zainteresiranost javnost, državni propisi, edukacija). Etičke norme u
raznim društvima. Efekti globalizacije i univerzalizacije na etičke norme.
5
B: vježbe
Ukupno: sati 20
Red
broj
1.
2.
3.
4.
5.
1.
2.
Broj
sati
Nastavna jedinica
Procjenjivanje u poslovnom okruženju: Opažanje ljudi. Najčešće pogreške u
procjenjivanju drugih. Zaključivanje o uzrocima ponašanja drugih. Pogreške u
zaključivanju. Samoevaluacijska anketa.
Poslovna komunikacija: važnost uspješne komunikacije. Verbalna i
neverbalna komunikacija. Prepreke uspješnoj poslovnoj komunikaciji.
Kulturološke razlike.
Osobna prezentacija na poslu. Struktura usmenog izlaganja. Strah od javnog
nastupa. Etički aspekti. Primjeri dobre prakse.
Konflikti u poslovnom okruženju. Vrste, razine, posljedice i uzroci konflikata.
Etika rješavanja konflikata.
Etički aspekti odnosa: šef – uposlenik / ica. Tipologija šefova. Zauzimanje za
samog sebe.
C: seminari
Red
broj
ECTS 1,3
Ukupno: sati 15
4
4
4
4
4
ECTS 0,7
Nastavna jedinica
Etika karaktera. Pojedinačne vrline u teorijskom i praktičnom prikazu.
Interpretacija pozitivnih ljudskih osobina: mudrost i znanje, odvažnost,
humanost, pravednost, umjerenost i transcedentnost. Završni osvrt na
teorijski, vježbeni i seminarski dio kolegija.
Broj
sati
5
5
Nastava (predavanja i vježbe) se izvodi u predavaonicama.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Ukupna ocjena studenta na kolegiju Osnove poslovne etike izračunava se kao aritmetička sredina
postignuća po pojedinom tipu vrednovanja rada: aktivnost (seminarski rad i pohađanje nastave), znanje
(kolokviji). Moguće je pisati ukupno dva kolokvija. Svaki sadrži 45% ocjene, položen s minimalno 60%
ukupnog broja bodova. 10 % ocjene čini prezentacija seminara i seminar 10% ocjene.
Studeni koji nisu ispit realizirali kroz sustav kolokvija imaju mogućnost ispit položiti putem ispitnih
rokova. Pisani ispit sastoji se od 10 pitanja (otvorena pitanja i pitanja sa ponuđenim odgovorima) a traje
45 minuta. Uvjet za pristupanje ispitnom roku je pozitivno ocijenjen seminarski rad.
3. Ispitni rokovi
Tijekom zimskog ispitnog roka postoje dva ispitna roka, a u ljetnom ispitnom roku data su tri ispitna
roka. Tijekom godine ispitni rokovi održavaju se jednom mjesečno.
4. Ishodi učenja
Studenti će spoznati važnost poslovne etike kao preduvjeta spoznavanja gospodarske složenosti
današnjice.Isto tako, upoznati će se sa etičkim motivima u poduzetničkom odlučivanju kroz primjere
etičkih dilema. Biti će pripremljeni za samoinicijativno javljanje za posao putem usvajanja i razvijanja
praktičnih vještina intervjuiranja, pisanja zamolbi za posao i životopisa.
5. Popis literature
Bebek, B., Kolumbić, A.(2001). Poslovna etika, Zagreb: Sinergija.
Blanchard, K., Peale, N. V. (1996). Kako poslovati pošteno i uspjeti, Zagreb: Illyrcum 3P&T.
Kalin, B. (1994). Povijest filozofije s odabranim tekstovima filozofa, Zagreb: Školska knjiga.
Karpati, T. (2001). Etika u gospodarstvu (religije-moral-poslovanje), Osijek: Ekonomski fakultet.
Klose, A. (1996). Poduzetnička etika, Zagreb: Školska knjiga.
Lauc, A. (2000). Metodologija društvenih znanosti, Osijek: Pravni fakultet.
Ozimec, S. (2001). Naši mentaliteti, Varaždinske Toplice: Tonimir.
Pastuović, N. (1999). Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja,
Zagreb: Znamen.
Rijavec, M., Miljković, D. (1999). Menedžerske vještine, Zagreb: IEP-2
Rijavec, M., Miljković, D. (2001). Menedžerske vještine 2, Zagreb: IEP-2
Rijavec, M., Miljković, D. (2002). Menedžerske vještine 3, Zagreb: IEP-2
Rijavec, M., Miljković, D. (2006). Psihologija pozitivne osobe: Tko su dobri ljudi?, Zagreb: IEP-D2.
Simonić, A.(2001). Znanost: najveća avantura i izazov ljudskog roda, Rijeka: Vitograf d. o. o.
Žitinski, M. (2006). Poslovna etika, Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku.
Žugaj, M., Brčić, R. (2003). Menadžment, Varaždin: FOI.
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
Sandra Kantar, prof.
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STMO63
Stručni studij - ST
MARKETING
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3
Nositelj modula:
ECTS bodovi: 5,5
Semestar IV
Mr. sc. Silvije Jerčinović, predavač
Nastava
Vježbe + seminari
Stručna praksa
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
Sati
30
30
23
ECTS bodovi
2
2
1,5
77
160
5,5
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
A: predavanja
Ukupno: sati: 30
Red
br.
1.
2.
3
ECTS 2
Nastavna
jedinica
Osnovni pojmovi i teorija marketinga (pojam, smisao, različite poslovne
orijentacije, ishodište marketinga- ljudske potrebe i želje, Maslowljeva teorija
potreba, suština proizvoda, vrijednost proizvoda, razmjena i tržište, marketing i
različita stanja potražnje)
Tehnike marketinga (segmentiranje tržišta, određivanje ciljnog tržišta,
diferencijacija proizvoda, promocija, razumijevanje kupca istraživanje i stvaranje)
Marketing mix. Proizvod (kvaliteta, karakteristike, dizajn, pakiranje, etiketiranje,
usluga kupcu). Cijena i ovisnost o ponudi i potražnji (ciljevi cijene, cjenovna
elastičnost, troškovi, neke metode formiranja cijene)
Proizvod i usluga, klasifikacija proizvoda i usluge, tržišna svojstva proizvoda i
usluge, životni ciklus proizvoda,
Promocija, promotivni miks, integrirana marktinška komunikacija, komunikacijski
proces, upravljanje promocijom, oglašavanje, unapređenje prodaje, osobna
prodaja, direktni marketing, internet promocija.
Cijena; čimbenici koji utječu na formiranje cijene, politika određivanja cijena,
metode i cijenovne taktike.
Kanali distribucije (funkcije kanala, broj posrednika i marketing sustavi), naglasak
na direktnoj prodaji
Broj
sati
2
3
7
4.
5.
6.
7.
8.
Prodaja i distribucija, logistika i osiguranje. Planiranje prodaje, implemenmtacija
prodajnog programa, osobna prodaja. Maloprodajno i veleprodajno poslovanje.
Planiranje, kontrola i organizacija marketinških aktivnosti. Marketing informacijski
sustavi.
Marketinške strategije. Strateško upravljanje marketingom, proces oblikovanja
strategije marketinga.
Organizacija marketinga, vanjska i unutrašnja.
Posebna područja marketinga, marketing u poljoprivredi, marketing hrane,
marketing ekoloških proizvoda.
Društvena odgovornost marketinga,odgovornost prema društvenoj zajednici,
odgovornost prema prirodi, zeleni marketing, održivi marketing
4
3
3
4
4
B: vježbe
Ukupno: sati 20
Red
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
ECTS 1,3
Nastavna jedinica
Simulacija poslovnog slučaja „Poljoprivrednog poduzeća“, od osnivanja tvrtke do
odluke koju strategiju uzeti za budućnost, kreiranje strategije i na osnovu
strategije kreiranje taktičnih i operativnih planova.
Rad u grupama – izrada plana komunikacije (kreiranje branda, boje logotipa,
osmišljavanje promotivne poruke i slogana) za odabranu strategiju rasta na
primjeru „Poljoprivrednog poduzeća“
Rad u grupama – izrada SWOT analize „Poljoprivrednog poduzeća“
Rad u grupama – brainstorming „Kako privući turiste na seoski turizam“
Projektni zadatak grupe studenata: „Istraživanje potreba, želja, namjera i
preferencija kupaca vina u Koprivničko-križevačkoj županiji“
Izlaganje rezultata istraživanja
Projektni zadatak grupe studenata: „Istraživanje o potrebama osnivanja vinske
ceste u Koprivničko-križevačkoj županiji““
Izlaganje rezultata istraživanja
Projektni zadatak grupe studenata: „Ispitivanje naziva marke „Klešćec“
Izlaganje rezultata istraživanja
Projektni zadatak grupe studenata: „Ispitivanje intenziteta praćenja promotivnih
aktivnosti u različitim medijima te izrada promotivne poruke za vino Klešćec“
Izlaganje rezultata istraživanja
Projektni zadatak grupe studenata: „Izrada marketing strategije udruge
proizvođača sorte Klešćec“
Izlaganje rezultata istraživanja
Projektni zadatak grupe studenata: „Izrada marketing plana za izradu buduće
Internet stranice udruge proizvođača sorte Klešćec“
Izlaganje rezultata istraživanja
C: seminari
Ukupno: sati 10
ECTS 0,7
Broj
sati
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
Red
broj
1.
2.
Nastavna jedinica
Prezentacija radnih zadataka iz modula «Marketing»
Određivanje tema seminara iz područja marketinga
Određivanje literature i izvora podataka koji će se koristiti u izvođenju vježbi i
seminara
Samostalno izlaganje seminara od strane studenata prema odabranoj temi iz
područja menadžment farme
Rasprava
Broj
sati
2
8
D: stručna praksa
Ukupno: sati 23
ECTS 1,5
Red
broj
Nastavna jedinica
Broj
sati
1.
Izabirati farmu/poljoprivredno poduzeće s karakterističnom proizvodnjom,
napraviti opis i analizu stanja farme, njenu glavnu proizvodnju i tržišnu poziciju.
2
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Analiza farme/poljoprivrednog poduzeća rabeći PEST model i Porterovu analizu
pet silnica, sekundarno istraživanje: prikupljanje potrebitih podataka.
Prepoznati jakosti i slabosti, prilike i prijetnje.Interpretirati ih SWOT analizom.
Napraviti (konkretan) plan za učvršćivanje pozicije farme na tržištu uvodeći novi
proizvod.
Napraviti marketinški plan za taj novi proizvod (marketinški splet – 4P); To
uključuje neposredno marketinško istraživanje koristeći se metodom upitnika.
Prvi korak mora biti formuliran istraživački prijedlog (definirati uzorak koji
podrazumijeva sve one čimbenike koji su uključeni u poljoprivrednu proizvodnju,
profitne i neprofitne organizacije, vlasnici farmi, lokalna samouprava,
savjetodavna služba itd.) koji bi trebao istražiti razvojne kapacitete u
poljoprivrednom sektoru kao budućem sektoru samozapošljavanja. Dobivene
podatke ćete analizirati sa standardnim statističkim metodama (frekvencije,
postoci, prosječne vrijednosti, itd.)
Napraviti konkretan plan kako proizvesti novi proizvod s obzirom na potrebe
tržišta (vrsta, sjetva, berba/žetva, odgovarajuća tehnologija)
Prezentacija rezultata istraživanja tržišta, poduzetih koraka, primjene
marketinških alata i prikaz pozicioniranja.
5
3
4
5
2
2
Sva nastava se izvodi u predavaonici, zgrada B VGUK.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja predmeta „Marketing“. Pri tome
se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni i timski zadaci studenata.
Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti
- sudjelovanje u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova
- individualni zadatak studenata iz marketinga (izabrana tema seminara) – minimalno 10 bodova,
maksimalno 15 bodova
- timski projektni zadaci – minimalno 10 bodova, maksimalno 15 bodova
- pismeni ispit – minimalno 30 bodova, maksimalno 60 bodova
Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave iz predmeta „Marketing“.
Pismeni ispiti i zadaci studenata se ispravljaju u roku od 5 dana, a rezultati se objavljuju na internet
stranici VGUK. Tijekom trajanja nastave iz predmeta „Marketing“ student može pratiti broj bodova koje
je stekao.
Minimalan broj bodova za prolaz predmeta postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova. Ocjena na ispitu
iz predmeta se utvrđuje od ukupno postignutih bodova:
- 60-69 bodova – dovoljan (2)
- 70-79 bodova – dobar (3)
- 80-89 bodova – vrlo dobar (4)
- 90-100 bodova – odličan (5)
3. Ispitni rokovi
Studenti polažu dva pismena kolokvija i to polovicom mjeseca travnja, te prvom polovicom lipnja.
Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog predmeta „Marketing“ svaki
mjesec se daje jedan ispitni rok, osim u mjesecu lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka.
Ispit je struktuiran od 30 pitanja, na koje studenti odgovaraju zaokruživanjem na ponuđene odgovore ili
upisuju tražene odgovore na postavljena pitanja. Ispit traje 40 minuta i svako pitanje boduje se s dva
boda.
4. Ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno završenog predmeta biti sposobni:
- definirati i objasniti osnovne pojmove iz područja marketinga
- prepoznati osnovne elemente marketing mixa
- koristiti promocijski mix u svrhu bolje promocije poljoprivrednih proizvoda
- razlikovati različite promocijske opcije i elemente promocijskog mix-a
- izraditi SWOT analizu vezanu uz konkretno poljoprivredno gospodarstvo
- koristiti metodu brainstorming
- na osnovu SWOT analize i metode brainstorming prepoznati ključne čimbenike za planiranje i
kreiranje poslovno-marketinških aktivnosti poljoprivrednog gospodarstva
- razlikovati različite pristupe istraživanja tržišta i direktne prodaje
- procijeniti kritične točke u marketinškom planu poljoprivrednog gospodarstva
- izraziti se jasno i argumentirano o svojim stavovima glede procijene marketinških aktivnosti na
analiziranim primjerima poljoprivrednih gospodarstava
- sudjelovati u radu tima
- prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici
5. Popis literature
1. Previšić. J., Ozretić Došen, Đ., ur. (2004). Marketing, Zagreb, ADVERTA
2. Grbac, B., (2010). Marketinške paradigme – stvaranje i razmjena vrijednosti, Rijeka,
SVEUČILIŠTE U RIJECI – EKONOMSKI FAKULTET
3. Kotler, P., (1994). Marketing managment, Zagreb, INFORMATOR
4. Kesić, T. (2006 ). Ponašanje potrošača, Zagreb, OPINIO
5. Marušić, M., Vranešević, T. (2001). Istraživanje Tržišta, Zagreb, ADECO
6. Renko, N. (2005), Strategija marketinga, Zagreb, NAKLADA LJEVAK
7. Kotler, P., Lee, N. (2009). Društveno odgovorno poslovanje, Zagreb, MEP
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Leko-Šimić, M. (2002). Marketing hrane, Osijek: Ekonomski fakultet.
Kolega, A., Božić, M. (2001). Hrvatsko poljodjelsko tržište, Zagreb: Tržništvo.
Kotler, P. (1988). Upravljanje marketingom I i II, Zagreb: Informator.
Karpati, T. (2001). Markting u dinamici, Osijek: Ekonomski fakultet.
Kohls, R. (1998). Marketing of agricultural products, New Jersy, PURUDE UNIVERSITY
Bangs, David H., Jr. (1998). Plan marketinga, Zagreb: «Jakubin i sin»; Osijek: Centar za
poduzetništvo
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
Mr. sc. Silvije Jerčinović
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obavezni
STMI74
Stručni studij - ST
UZGOJ INDUSTRIJSKOG BILJA
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3
Nositelj modula:
Nastava
Vježbe + seminari
Stručna praksa
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 5
Semestar IV
Dr. sc. Zvjezdana Augustinović, viši predavač
Sati
30
30
15
ECTS bodovi
2
2
1
70
145
5
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
1.
2.
NASTAVNA JEDINICA
Uvod u modul. Stanje u proizvodnji industrijskog bilja u RH
Uljarice – površine u RH i svijetu, važnost i uporaba
2.1.
Suncokret: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj
2.2.
2.3.
.
2.4.
2.5.
2.6.
3.
3.1.
3.2.
.
P
2
1
V
S
3
Suncokret: tehnologija uzgoja (obrada tla, gnojidba, izbor hibrida, sjetva,
2
mjere njege, žetva)
Uljana repica: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj
2
Uljana repica: tehnologija uzgoja (obrada tla, gnojidba, izbor sorte ili
2
hibrida, sjetva, mjere njege, žetva)
Uljne buče: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj
2
Uljne buče: tehnologija uzgoja (obrada tla, gnojidba, izbor sorte, sjetva,
2
mjere njege, žetva)
Mak (značaj, najvažnije morfološka i biološka obilježja ,tehnologija uzgoja)
Sezam (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja ,tehnologija
uzgoja)
Ricinus (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja, tehnologija
uzgoja)
1. kolokvij: morfološke i biološke osobine uljarica i agrotehničke mjere u uzgoju uljarica
Biljke za proizvodnju vlakana – površine u RH i svijetu, važnost i uporaba
2
Konoplja: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj
1
Konoplja: tehnologija uzgoja (obrada tla, izbor sorte, sjetva, mjere njege,
2
žetva)
Lan: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj
1
Lan: tehnologija uzgoja (obrada tla, izbor sorte, sjetva, mjere njege, žetva
2
2
2
2
1
Pamuk (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja, tehnologija
1
uzgoja)
2. kolokvij: morfološka i biološka obilježja predivog bilja i agrotehničke mjere u uzgoju predivog bilja)
Biljke za proizvodnju šećera, škroba i alkohola – predstavnici, površine,
4.
2
važnost i uporaba, površine
4.1. Šećerna repa: morfološka i biološka obilježja, agroekološki uvjeti za uzgoj
3
Šećerna repa: tehnologija uzgoja (obrada tla, izbor hibrida, sjetva, mjere
4
2
njege, vađenje)
Cikorija (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja, tehnologija
4.2.
1
uzgoja)
4.3. Krumpir: morfološke i biološke osobine, agroekološki uvjeti za uzgoj
3
Krumpir: tehnologija uzgoja (obrada tla, sadnja, mjere njege, vađenje)
3
.
Krumpir: izbor najpogodnije sorte za industrijsku preradu
1
5.
Ostalo industrijsko bilje – pripadnici, površine, važnost i uporaba
1
5.1. Duhan: morfološke i biološke osobine, agroekološki uvjeti za uzgoj
1
Duhan: tehnologija uzgoja (obrada tla, uzgoj presadnica, sadnja u polje,
.
3
1
mjere njege, branja)
5.2. Hmelj- mogućnosti uzgoja u RH
1
Hmelj (značaj, najvažnija morfološka i biološka obilježja, tehnologija
.
2
uzgoja)
3. kolokvij: morfološke i biološke osobine biljaka za proizvodnju šećera, škroba i alkohola te duhana i
hmelja, agrotehničke mjere u uzgoju
Ukupno nastave (vježbe+predavanja+seminari) 60 sati
30
15
15
3.3.
STRUČNA PRAKSA
1.
Sjetva/sadnja i njega kultura uzgajanih za potrebe provođenja nastave
2.
Rad na pokusnim površinama
3.
Projektni zadatak*- rad u grupama
Ukupno
4
4
7
15
*Zadatak: Organizirati proizvodnju određene industrijske kulture, sudjelovati u proizvodnji od sjetve pa
do berbe te pratiti utjecaj različitih načina proizvodnje ili različitog sortimenta na prinos.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Provjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave. Studenti mogu polagati ispit po
odslušanim cjelinama, tijekom semestra u tri dijela koji moraju biti pozitivno ocjenjeni. Postoji mogućnost
ponavljanja samo jednog dijela ispita.
Kontinuirano tijekom semestra prati se prisutnost i aktivnost na nastavi (posebice vježbama), što se na
kraju semestra vrednuje ocjenom od 1 do 5.
Konačna ocjena se formira na osnovu ocjena iz testova znanja (udio u konačnoj ocjeni - 70%),
prisustvovanja i aktivnosti na nastavi (15%), te stručne prakse na temelju izrade i prezentacije
projektnog zadatka (15%).
Ako ne položi testove znanja tijekom nastave, student polaže ispit koji se sastoji od pismenog i
usmenog dijela, uz uvjet da je ispunio sve druge nastavne obveze. Pravo na potpis studenti stječu
redovitim pohađanjem nastave i obavljenom stručnom praksom.
Aktivnost koja se ocjenjuje
Udio u konačnoj
ocjeni
15%
Prisustvovanje i aktivnost na nastavi
1.kolokvij: morfološke i biološke osobine uljarica i agrotehničke mjere u
uzgoju uljarica
2.kolokvij: morfološka i biološka obilježja predivog bilja i agrotehničke
mjere u uzgoju predivog bilja)
3.kolokvij: morfološke i biološke osobine biljaka za proizvodnju šećera,
škroba i alkohola te duhana i hmelja, agrotehničke mjere u uzgoju
Stručna praksa i izviješće
25%
20%
25%
15%
Napomena: Student može ponovno pisati samo jedan od tri kolokvija. Ako ne položi kolokvije, student
polaže pismeni ispit nakon čega slijedi usmena provjera.
3. Ispitni rokovi
Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili predmet tijekom nastave, daju
se u redovitim ispitnim rokovima po dva puta (veljača, srpanj i rujan), a izvan redovitih rokova mjesečno
jedanput (osim kolovoza). Ispit je pismeni i usmeni.
4. Ishodi učenja
Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će moći:
- Opisati glavna morfološka i biološka obilježja industrijskih kultura
- Izabrati najpovoljniju sortu/hibrid za određenu namjenu odnosno proizvodno područje
- Objasniti tehnologiju proizvodnje industrijskih kultura
- Predložiti odgovarajuće agrotehničke mjere
5. Popis literature
a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:
1. Butorac, Jasminka (2009.): Predivo bilje, Kruger d.o.o., Zagreb
2. Butorac, Jasminka (2009.): Duhan, Kruger d.o.o., Zagreb
3. Gagro, M., (1998): Industrijsko i krmno bilje, Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb
b) Dopunska:
4. Vratarić Marija, i sur. (2004): Suncokret Helianthus annuus, monografija, Poljoprivredni institut Osijek
5..Hawks, S.N., Collins W.K. (1994): Načela proizvodnje virginijskog duhana, Ceres,Zagreb
6. Vaughan, John Griffith (1997): The new Oxford book of food plants, Oxford, Oxford University Press
U Križevcima, 14. rujna 2012.
Nositelj modula:
dr. sc. Zvjezdana Augustinović
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STMO89
Stručni studij - ST
UZGOJ POVRĆA
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI – STM3
Nositelj modula:
Nastava
Vježbe + seminari
Stručna praksa
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 6,5
Semestar IV
Mr. sc. Tomislava PereminVolf, viši predavač
Sati
30
45
23
ECTS bodovi
2
3
1,5
91
189
6,5
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
NASTAVNA JEDINICA (predavanja+vježbe+seminari)
P
Uvod u predmet: cilj i zadatak predmeta, sadržaj predmeta, neophodna
1.
1
literatura, način provjere znanja.
Značaj povrća u ljudskoj prehrani.
2.
1
Osnovne značajke povrćarstva kao gospodarske grane.
Osobitosti hrvatske povrćarske proizvodnje: struktura proizvodnje,
3.
agroekološki uvjeti, uzorci stanja i mjere unapređenja povrćarstva u
1
Hrvatskoj.
Uvjeti osnivanja povrćarske proizvodnje: tržište klima, tlo, gnojidba, voda
4.
3
i radna snaga.
5.
Botanička i gospodarska podjela povrća
6.
Poznavanje povrtnih kultura u fazi tehnološke zriobe
7.
Upoznavanje sjemena povrtnih vrsta
8.
Sortiment i sjemenarstvo povrtnih kultura
1
Usmeni kolokvij - poznavanje povrtnih vrsta i njihova sjemena, botanička pripadnost
Zaštićeni prostori u uzgoju povrća: tipovi zaštićenih prostora i njihova
9.
1
namjena.
Uzgoj presadnica: uzgoj presadnica golog korijena i uzgoj presadnica s
10.
2
grudom supstrata oko korijena.
11.
Određivanje količine sjemena za sjetvu pri uzgoju iz presadnica
Sjetva za uzgoj presadnica (luka, celera, kupusnjača, salate, rajčice,
12.
paprike, patlidžana, krastavaca, tikvica, dinja i lubenica, poriluka..)
Izravna sjetva graška, rotkvice, špinata, mrkve, peršina, pastrnjaka,
13.
cikle, blitve i luka, te krastavaca, tikvica i graha mahunara.
Gnojidba povrtnih kultura (vrste gnojiva, određivanje potrebne količine
14.
gnojiva)
1. Test znanja (pismeni) – opće povrćarstvo
Red. br.
V
S
-
-
-
-
-
-
-
-
1
2
2
2
-
-
-
3
-
4
-
4
-
2
1
Uzgoj povrća iz porodice Alliaceae: Osnovne značajke i prehrambena
vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor
15.
2
sorata, obrada tla i gnojidba, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom
vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (luk, češnjak i poriluk).
Uzgoj šparoge (porodica Asparagaceae): Osnovne značajke i
prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo,
16.
1
plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, uzgoj presadnica, sadnja,
njega šparžišta, berba i prinosi, pakiranje i skladištenje.
Uzgoj povrća iz porodice Brassicaceae: Osnovne značajke i
prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo,
plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje potrebne
17.
5
količine sjemena i presadnica, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom
vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (kupus, kelj, kelj pupčar,
cvjetača, brokula, korabica, kineski kupus, rotkvica, hren)
Uzgoj povrća iz porodice Solanaceae: Osnovne značajke i prehrambena
vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor
18.
sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje potrebne količine sjemena i
4
presadnica, sjetva, pikiranje, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije,
berba i prinosi, skladištenje. (rajčica, paprika, patlidžan)
2. Test znanja (pismeni) – porodice Alliaceae, Asparagaceae, Brassicaceae i Solanaceae
Uzgoj povrća iz porodice Cucurbitaceae: Osnovne značajke i
prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo,
19.
plodored, izbor sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje sjetvene
2
norme, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi,
skladištenje. (krastavci, dinje, lubenice, tikve)
Uzgoj povrća iz porodice Apiaceae: Osnovne značajke i prehrambena
vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor
20.
sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje sjetvene norme, sjetva,
2
sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje.
(mrkva, peršin, pastrnjak, celer)
Uzgoj povrća iz porodice Fabaceae: Osnovne značajke i prehrambena
vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor
21.
sorata, obrada tla i gnojidba, izračunavanje sjetvene norme, sjetva,
1
mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. (grašak,
grah, grah mahunar)
Uzgoj povrća iz porodice Asteraceae: Osnovne značajke i prehrambena
vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, obrada tla
22.
i gnojidba, izbor sorata, izračunavanje potrebne količine sjemena i
2
presadnica, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i
prinosi, skladištenje. (salata, endivija, radič, artičoka)
Uzgoj povrća iz porodice Chenopodiaceae: Osnovne značajke i
prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo,
23.
1
plodored, obrada tla i gnojidba, izbor sorata, uzgoj na otvorenom, njega
kultura, zaštita od bolesti i štetnika, berba i prinosi. (špinat, cikla, blitva)
3. Test znanja (pismeni) – porodice Cucurbitaceae, Apiaceae, Fabaceae, Asteraceae i
Chenopodiaceae
Nastava (predavanja+vježbe +seminari): 90 sati
30
P - predavanje, V – vježbe, S - seminari
1
1
-
-
2
2
2
2
1
2
2
1
2
1
1
1
1
-
1
1
30
15
STRUČNA PRAKSA
1.
Obilazak proizvođača povrća
2.
Sjetva, sadnja i njega kultura uzgajanih u praktikumu za potrebe nastave
3.
Rad na pokusnim površinama
4.
Projektni zadatak* i prezentiranje rezultata – rad u grupama
Ukupno
4
5
4
10
23
*Zadatak: Organizirati proizvodnju neke povrtne kulture s obzirom na potrebe tržišta (vrsta, izbor sorata,
i odgovarajuće tehnologije, rokovi sjetve i berbe).
Predavanja i seminari održavaju se u predavaonici, a vježbe
praktikumu.
i stručna praksa u povrtlarskom
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja:
Provjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave. Studenti mogu polagati ispit po
odslušanim cjelinama, tijekom semestra - u tri dijela koji moraju biti pozitivno ocjenjeni. Postoji
mogućnost ponavljanja samo jednog dijela ispita. Da bi pristupiti testovima provjere znanja, odnosno
pismenim dijelovima ispita, studenti moraju kolokvirati vježbe (poznavanje povrtnih kultura i njihova
sjemena), te izraditi dva zadatka (proračun sjetvene norme i gnojidbe).
Kontinuirano tijekom semestra prati se prisutnost i aktivnost na nastavi (posebice vježbama), što se na
kraju semestra vrednuje ocjenom od 1 do 5.
Konačna ocjena se formira na osnovu ocjena iz testova znanja (udio u konačnoj ocjeni - 55%),
pohađanja (5%), aktivnosti na nastavi (25%), te stručne prakse na temelju izrade i prezentacije
projektnog zadatka (15%).
Ako ne položi testove znanja tijekom nastave, student polaže ispit koji se sastoji od pismenog, a prema
potrebi i usmenog dijela, uz uvjet da je ispunio sve druge nastavne obveze. Pravo na potpis studenti
stječu redovitim pohađanjem nastave, kolokviranim vježbama, te obavljenom stručnom praksom.
3. Ispitni rokovi
Ispitni rokovi za studente koji su ostvarili pravo na potpis, a nisu položili predmet tijekom nastave, daju
se u redovitim ispitnim rokovima po dva puta (veljača, srpanj i rujan), a izvan redovitih rokova mjesečno
jedanput (osim kolovoza). Ispit je pismeni, prema potrebi slijedi usmena provjera.
4. Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći:
- prepoznati glavne povrtne kulture i njihovo sjeme
- opisati najvažnija morfološka i biološka svojstva povrtnih kultura
- odabrati sortu ili hibrid za određenu namjenu i način proizvodnje
- samostalno organizirati proizvodnju odabrane povrtne kulture
- sudjelovati u radu tima
- prezentirati vlastite rezultate istraživanja
5. Popis literature
a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:
1 .Lešić Ružica i sur. (2004): Povrćarstvo. Zrinski d. d., Čakovec.
2. Matotan, Z.(2004): Suvremena proizvodnja povrća, Nakladni zavod Globus, Zagreb.
3. Pavlek Paula i sur.(1985): Opće povrćarstvo, Sveučilište u Zagrebu.
b) Dopunska:
4. Rubatzky, V., Yamaguchi, E.(1996): World vegetables, Champam&Hall, New York.
Križevci, rujan 2012.
Nositelj modula:
Mr. sc. Tomislava Peremin Volf
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
HRANIDBA I METODE
ZAŠTITE BILJA
Modul: obvezni
STM060
Stručni studij - ST
Nastavnici i suradnici:
ECTS bodovi: 5
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3
Semestar IV
Dr.sc. Marijana Ivanek Martinčić, viši predavač
Dr.sc. Želimir Vukobratović, profesor visoke škole
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
Sati
45
30
ECTS bodovi
3
2
70
145
5
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
1.
2.
2.1.
2.2
2.3.
2.4.
3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
4.
4.1.
5.
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
6.
6.1.
Nastavna jedinica
Uvod u zaštitu bilja, značaj zaštite bilja.
Vrste štetočinja u biljnoj proizvodnji
Insekti; morfologija, anatomija, razmnožavanje i razvoj insekata
Sistematika insekata
Ekologija insekata; abiotski i biotski čimbenici
Ostale štetne ili korisne životinje u biljnoj proizvodnji (Grinje, glodavci,
ptice, puževi, nematode)
Uvod u fitopatologiju, neparazitske bolesti, uzročnici parazitskih bolesti
: bakterije, gljive, virusi…
Simptomi bolesti, infekcija, inkubacija, fruktifikacija, agresivnost,
virulentnost, patogenost
Faktori okoline i razvoj bolesti, širenje biljnih bolesti
Gljive; morfologija, razmnožavanje, osnove sistematike
Biljni virusi - građa, razmnožavanje, način prenošenja, determinacija
bakterije, mikoplazme idr.
Korovi, podjela, način razmnožavanja, kritični period zakorovljenosti
Determinacija korova
Mjere zaštite bilja - agrotehničke mjere, karantenske mjere, uzgoj
otpornih sorti, , mehaničke mjere, fizikalne, biološke, kemijske
Kemijske mjere u zaštiti bilja, prednost i nedostaci
Sredstva za zaštitu bilja
Principi integrirane zaštite bilja
Metode prognoze pojave štetočinja
Polifagni štetnici
Utvrđivanje brojnosti zemljišnih štetnika
P
1
1
V
2
2
1
2
1
1
2
2
2
1
2
3
2
2
1
2
1
1
S
7.
7.1.
7.2.
7.3.
7.4.
Zaštita kukuruza od štetočinja
Štetnici kukuruza i metode zaštite
Korovi u kukuruzu i suzbijanje
Determinacija štetočinja kukuruza
Program zaštite kukuruza od štetočinja
10.
11.
12.
12.1
12.2
12.3
12.4
13.
13.1
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
Uvod i povijesni razvoj znanosti o hranidbi bilja
Biogeni elementi, biljna hraniva. Mineralni sastav biljke
Tlo kao izvor biljnih hranjiva. Primanje hranjiva putem korijena.
Kontrola plodnosti tla
Reakcija tla
Određivanje humusa u tlu
Određivanje dušika u tlu
Folijarna ishrana biljaka. Čimbenici koji utječu na primanje hranjiva.
Transport iona kroz biljku. Promjene sadržaja hraniva u biljci.
Spektrofotometrija
Plamena fotometrija
Atomsko apsorpciona spektrofotometrija
Dušik
Fosfor.
Kalij
Kalcij i magnezij
Sumpor, željezo i mangan
Analize gnojiva i biljnog materijala
Molibden, cink, bakar i bor
Korisni elementi. Toksični elementi.
Ljudske potrebe na biogenim elementima
Gnojiva
Interpretacija rezultata analiza
1
1
1
2
1
1
2
2
2
1
1
2
1
1
1
1
2
2
2
2
2
1
2
Udio u konačnoj ocjeni
Zalaganje (prisustvo na nastavi, zainteresiranost,
izrada seminara iz zaštite bilja .....)
Poznavanje korova
5%
Kolokvij: Štetni organizmi u biljnoj proizvodnji
15%
Test: Metode i sustavi zaštite bilja i zaštita kukuruza
25%
Seminar – hranidba bilja
5%
5
Test 1: vanjski i unutarnji čimbenici usvajanja hraniva
15%
Test 2: Makrohraniva
Test 3: Mikrohraniva
15%
15%
3. Ispitni rokovi
2
2
1
1
1
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Aktivnost koja se ocjenjuje
1
Ispitni rokovi za studente koji nisu položili modul tijekom nastave, daju se za vrijeme redovitih ispitnih
rokova (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova jednom mjesečno (osim kolovoza).
4. Ishodi učenja
Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći:
- Objasniti ulogu zaštite bilja u biljnoj proizvodnji
- Opisati glavne značajke pojedinih grupa štetnih organizama u biljnoj proizvodnji
- Prepoznati najvažnije korove u poljoprivrednoj proizvodnji
- Nabrojiti i opisati mjere zaštite bilja
- Opisati sustave zaštite bilja, posebno sustav integrirane zaštite i integrirane proizvodnje bilja
- Nabrojiti i opisati metode prognoze pojave štetočinja
- Na primjeru zaštite kukuruza opisati mjere zaštite jedne poljoprivredne kulture
- Biti upoznati sa odnosom tla, biljke i atmosfere u rastu i razvoju biljaka
- Biti upoznati s esencijelnim, korisnim, nekorisnim i štetnim kemijskim elementima u biljnoj ishrani
- Biti upoznati s izvorima, načinom usvajanja i translokacije u biljnom tkivu, te fiziološkom ulogom
svakog biogenog elementa
- Biti upoznati s principima i pravilima provedbe kontrole plodnosti tla, te načinom interpretacije
dobivenih analitičkih podataka o tlu
- Biti upućeni u postupak pravilne aplikacije mineralnih i organskih gnojiva za optimalnu ishranu biljaka,
bez štetnih posljedica po okoliš
- Biti sposobni osmisliti i provesti, pravilnu agrotehniku i gnojidbu na vlastitom imanju
5. Popis literature
a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita
1. V. Vukadinović, Z. Lončarić (2000): Ishrana bilja, knjiga i skripta-dostupna i na Internetu
Poljoprivredni fakultet Osijek
2. Jelka Anić (1990):, Ishrana bilja, skripta, Agronomski fakultet Zagreb
3. Maceljski, M., (1999 ili 2002): Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec
4. Glasilo biljne zaštite 5. 2003. – Zaštita strnih žitarica
5. Glasilo biljne zaštite 5. 2007. Zaštita kukuruza
b) Dopunska
1. R. Kastori (1983): Uloga elemenata u ishrani biljaka, knjiga, Matica srpska i Poljoprivredni fakultet
Novi Sad
2. M. Poljak (2002): Fiziologija bilja, interna skripta, Agronomski fakultet u Zagrebu
3. Igrc Barčić, J., Maceljski, M.(2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika, Zrinski Čakovec
Križevci, rujan 2012.
Nositelj modula
Dr.sc. Marijana Ivanek - Martinčić
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STMO66
Stručni studij - ST
TROŠKOVI I KALKULACIJE FARME
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3
Nositelj modula:
Nastava
Vježbe + seminari
Stručna praksa
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi: 5
Semestar V
Mr. sc. Lidija Firšt-Godek, viši predavač
Sati
30
30
15
ECTS bodovi
2
2
1
70
145
5
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
R.b.
Nastavna jedinica - predavanja
1. Uvod u modul; nastavni plan, izvođenje nastave, provjere znanja
2. Teorija proizvodnje; funkcioniranje proizvodnog procesa.
Vrijednost i kapacitet stalnih sredstava. Obrtna sredstva.
Proizvodna funkcija; pojam, oblici i primjena.
3. Teorija troškova; temeljni pojmovi o troškovima. Mjesta i nosioci troškova.
Podjela troškova prema porijeklu i sastavu. Materijalni troškovi.
Pojam i funkcije amortizacije.
4. Promjenljivost troškova; ovisnost troškova o promjeni stupnja iskorištenja
kapaciteta. Stalni i promjenjivi troškovi.
Remanencija troškova.
Granični troškovi.
Odnos troškova i prihoda, model točke pokrića.
Provjera znanja – I. Kolokvij
5. Kalkulacije; pojam, namjena, elementi. Vrste i metode kalkulacija.
Analitičke kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji.
Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova; modeli
Diferencijalna kalkulacija.
Investicijske kalkulacije.
6. Obračuni poslovanja; prihodi, rashodi, financijski rezultat.
Mjerila poslovnog uspjeha; proizvodnost rada, rentabilnost i ekonomičnost.
Provjera znanja – II. Kolokvij
Ukupno sati
Sati
1
1
2
1
1
2
2
3
R.b.
Nastavna jedinica – vježbe
1. Kapacitet; stupanj iskorištenja kapaciteta, koeficijent obrtanja. Izračun ukupnog,
Sati
2
1
1
1
1
3
2
2
1
2
1
1
1
30
prosječnog i graničnog proizvoda
2. Metode izračuna amortizacije; vremenska i funkcionalna.
3. Utvrđivanje direktnih i raspodjela općih troškova u poljoprivrednoj proizvodnji.
4. Određivanje optimuma proizvodnje prema kriteriju graničnog troška.
Izračun troškova korištenja poljoprivredne mehanizacije (rad u grupama)
5.
Izračun cijena koštanja mlijeka i otkupne cijene (rad u grupama)
Izrada kalkulacija u biljnoj proizvodnji (rad u grupama)
6.
Izrada kalkulacije u stočarskoj proizvodnje (rad u grupama)
Ukupno
R.b.
Nastavna jedinica – Seminari
Prezentacija projektnih zadataka iz modula «Troškovi i kalkulacije»
1. Odabir seminarskih tema; upute za izradu, literatura i izvori podataka koji će se
koristiti u izradi
2. Izlaganje studenata. Analiza i rasprava.
Ukupno
2
2
1
2
2
5
4
20
Sati
1
2
7
10
Predavanja, vježbe i seminari izvodi se u predavaonicama.
Stručna praksa realizira se u skopu izrade integriranog projektnog zadatka pod nazivom „Izrada
poslovog plana“. Sadržaji modula koji podržavaju zadatak: „Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi,
Troškovi i kalkulacije, Trgovinska politika, Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi.“
Napomena. Sva nastava (predavanja, vježbe i seminari) se izvodi u predavaonicama. Stručna
praksa realizira se u skopu izrade integriranog projektnog zadatka pod nazivom „Izrada poslovog
plana“. Sadržaji modula koji podržavaju zadatak: „Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi, Troškovi i
kalkulacije, Trgovinska politika, Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi.“
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Konačna ocjena formira se na osnovi praćenja sudjelovanja studenata u nastavi, izradi, točnosti i
dogovorenom terminu za izlaganje projektnog zadatka i na temelju provjere znanja na pismenom ispitu
(ili putem 2 kolokvija tijekom trajanja semestra). Svaki kolokvij sadrži 30% ocjene, položen s minimalno
60% ukupnog broja bodova, 20 % ocjene izrada i prezentacija projektnog zadatka, 10% seminar, te
prisustvovanje i aktivnost na predavanjima 10% ocjene.
Studenti koji nisu ispit realizirali kroz sustav kolokvija, ispit polažu putem ispitnih rokova. Uvjet za
pristupanje ispitnom roku je pozitivno ocijenjen seminarski rad (projektni zadatak)3. Ispitni rokovi
Održavaju se jednom mjesečno, a tijekom zimskog i ljetnog ispitnog roka dva puta mjesečno.
4. Ishodi učenja
Ispravno utvrđivanje pojedinih vrsta troškova u poslovanju poljoprivrednog poduzeća/farme. Izraditi
kalkulacije cijene koštanja i vrijednosti proizvodnje po različitim metodama. Sposobnost procjenjivanja i
predlaganja odgovarajućih poslovnih promjena, sa ciljem uspješnog i samostalnog upravljanja.
5. Literatura
Obvezna:
Grgić Z., (2006.): Troškovi i kalkulacije. Repetitorij za studente Agronomskog fakulteta, Zagreb
Karić M., (2002): Kalkulacije u poljoprivredi. Poljoprivredni fakultet u Osijeku.
Grupa autora (2010): Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje. HZZPSS, Zagreb.
Grupa autora (2007): Katalog kalkulacija tradicijskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. HZZPSS,
Zagreb.
Dopunska:
Kay, R. D., Edwards, W. M. (2004): Farm management, McGraw-Hill, Inc., New York.
Nicholas C.siropolis (1995): Menadžment malog poduzeća. 4. izdanje Mate d.o.o. Zagreb
Jelavić A.,i sur. (1995): Ekonomika poduzeća. Ekonomski fakultet, Zagreb. (odabrana poglavlja)
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
Mr. sc. Lidija Firšt-Godek
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STMO67
Stručni studij - ST
BANKARSTVO I KREDITIRANJE U
POLJOPRIVREDI
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3
Nositelj modula:
ECTS bodovi: 5
Semestar V
Mr. sc. Silvije Jerčinović, viši predavač
Sati
30
30
15
Nastava
Vježbe + seminari
Stručna praksa
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi
2
2
1
70
145
5
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
Red
br.
1.
2.
3.
4.
5.
Nastavna jedinica - Predavanja
Financijski sustav: funkcije financijskog sustava, financijska piramida, kretanja
u suvremenom bankarstvu i financijama, izravno i posredovano financiranje,
financijsko posredovanje, financijski posrednici.
Financijske institucije i tržišta: pojam financijskih institucija, depozitne
financijske institucije, nedepozitne financijske institucije, pregled i grupiranje
financijskih institucija, središnja banaka, kreditna tržiša, tržišta vlasničkih udjela,
primarno i sekundarno tržište, tržište novca, tržište kapitala, devizno tržište.
Hrvatska narodna banka: monetarna politika, održavanje likvidnosti banaka,
podjela sredstava poslovnih banaka kod središnje banke, devizna politika i
održavanje likvidnosti u plaćanjima s inozemstvom, međunarodne pričuve,
izdavanje novčanica i kovanog novca, kontrola i nadzor banaka, platni promet,
odnosi s državom, zabrana kreditiranja države, ustroj i upravljanje HNB.
Banke: povijest, definiranje, funkcije banke, principi bankarskog poslovanja,
komercijalne banke (full service), razvojne banke, bankovni holding, bankovni
konzorcij, multinacionalne banke, bankovni sindikati.
Banke u RH – zakonska osnova: definiranje banaka, bankovne usluge –
poslovi, kapital banke, dionice i dioničari, osnivanje banke i dozvole za rad,
uprava banke i nadzorni odbor, bankarska tajna, revizija, nadzor nad
bankamastečaj banke, osiguranje depozita. Stanje u bankovnom sustavu.
Provjera znanja – I. Kolokvij
Broj
sati
3
3
3
3
3
1
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Banke u RH – zakonska osnova: definiranje banaka, bankovne usluge –
poslovi, kapital banke, dionice i dioničari, osnivanje banke i dozvole za rad,
uprava banke i nadzorni odbor, bankarska tajna, revizija, nadzor nad
bankamastečaj banke, osiguranje depozita. Stanje u bankovnom sustavu.
Nebankovne financijske institucije: institucionalni investitori, štedno
depozitne institucije (štedionice, kreditne zadruge, poštanske štedionice,
institucionalna štednja), stambene štedionice, mirovinski fondovi,
osiguravateljne institucije, investicijski fondovi, financijske kompanije,
investicijske banke, brokeri i dileri, ostale financijske institucije.
Uloga novca i kredita: novčana i kreditna politika, funkcija novca, povijest
novca, uzroci pojave novca, novac, likvidnost, stupanj likvidnosti, monetarni
agregati (M1, M2, M3, M4), KAMATA, o čemu ovisi kamata, nominalna kamtna
stopa, realna i nominalna kamatna stopa, troškovi držanja novca, potražnja za
novcem.
Krediti – nastanak i pojam: uloga kredita u procesu reprodukcije,vrste kredita,
kreiranje bankarskog kredita, vrste bankarskog kredita.
Kreditni poslovi banaka: vrste, procedura odobravanja, kamate i naknade,
ekonomska funkcija, kratkoročni krediti banaka, dugoročni krediti, investicije
banaka, izvozno kreditiranje, kreditni poslovi s inozemstvom.
Kreditiranje u poljoprivredi: uvjeti i način korištenja, namjena sredstava za
kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede, korisnici: (Fizičke osobe - obiteljska
poljoprivredna gospodarstva, Obrti, Trgovačka društva/ Zadruge)
Provjera znanja – II. Kolokviji
Red
broj
Nastavna jedinica - Vježbe
2
3
3
3
3
2
1
Broj
sati
1.
Osnove izrade poslovnog plana kao osnovnog preduvjeta za stjecanje uvjeta
odobravanja poljoprivrednih kredita od poslovnih banaka
- analiza tržišta i mogućnosti poljoprivrednog gospodarstva
2.
Izrada konkretnog poslovnog projekta
3
3.
Financijska priprema poslovnog pothvata
2
4.
Analiza najpovoljnije poslovne banke
6
5.
Predaja zahtjeva u odabranoj poslovnoj banci za pojoprivredni kredit na
konkretnom poslovnom slučaju
5
Red
broj
1.
Nastavna jedinica - Seminari
Prezentacija radnih zadataka iz modula “Bankarstvo i kreditiranje u
poljoprivredi”
Određivanje tema seminara iz područja bankarstva i kreditiranja u poljoprivredi
Određivanje literature i izvora podataka koji će se koristiti u izvođenju vježbi i
seminara
3
Broj
sati
1
2.
Samostalno izlaganje seminara od strane studenata prema odabranoj temi iz
područja bankarstva I kreditiranja u poljoprivredi
Rasprava
9
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Ukupna ocjena studenta na kolegiju Bankarstvo i kreditiranje u poljoprivredi izračunava se kao
ponderirana aritmetička sredina postignuća po pojedinom tipu vrednovanja rada: aktivnost (seminarski
rad i pohađanje nastave), znanje (kolokviji). Ukupno dva kolokvija. Svaki sadrži 45% ocjene, položen s
minimalno 60% ukupnog broja bodova. 10 % ocjene prezentacija seminara i seminar 10% ocjene.
Studeni koji nisu ispit realizirali kroz sustav kolokvija imaju mogućnost ispit položiti putem ispitnih
rokova. Pisani ispit sastoji se iz testa (esejskih pitanja i pitanja sa ponuđenim odgovorima) a traje 45
minuta. Uvjet za pristupanje ispitnom roku je pozitivno ocijenjen seminarski rad.
3. Ispitni rokovi
Tijekom zimskog ispitnog roka postoje dva ispitna roka. U ljetnom ispitnom roku data su tri ispitna roka.
Kroz prvi i drugi semestar ispitni rokovi su jednom mjesečno.
4. Ishodi učenja
Saznanje o raspoloživim mogućnostima kako bi se prepoznale one koje odgovaraju vlastitim osobnim aktivnostima iz
područja finaciranja poduzetništva u poljoprivredi koje su preduvjet upisa na sljedeće razine istih ili
sličnih studijskih programa. Razumijevanje procesa unutar financijskog tržišta, značenja financijskih
institucija i njihovih proizvoda/usluga za poduzetnički proces, kao i stjecanje praktičnih sposobnosti s
kojima će se moći rješavati slučajevi financiranja vlastitih poduzetničkih pothvata.
Vještine planiranja, organiziranja, analiziranja, sintetiziranja i izvještavanja u poslovnim sustavima na
poslovima financiranja i prikupljanja novčanog kapitala.
Samostalno Primjenjivati specifična znanja i vještine vezano za financiranje oslovnih projekata kod
izrade poslovnih planova, investicijskih studija, natječaja na projekte, itd. poslovanja.
5. Popis literature
Srb, V., Matić, B. (2003): Bankarsko poslovanje, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek
Leko, V. (2005): Novac, bankarstvo i financijska tržišta, Adverta, Zagreb
Leko, V. (2004): Financijske institucije i tržišta, Mikrorad, Ekonomski fakultet
Siropolis, N. S. (1995): Menadžment malog poduzeća, Zagreb: Mate.
Poslovni plan poduzetnika/ urednik Vladimir Žanić, (2003.), Zagreb, Masmedia.
U Križevcima, rujan 2011.
Nositelj modula:
Mr. sc. Silvije Jerčinović
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STMO63
Stručni studij - ST
Nositelj modula:
MENADŽMENT I PODUZETNIŠTVO U
ECTS bodovi: 5,5
POLJOPRIVREDI
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3 Semestar V
Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač
Sati
ECTS bodovi
Nastava
30
2
Vježbe + seminari
30
2
Stručna praksa
23
1,5
Opterećenje studenta izvan
77
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
160
5,5
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
A: predavanja
Red
br.
1.
2.
3
4.
5.
6.
7.
8.
Ukupno: sati: 30
ECTS 2
N a s t a v n a j e d i n i c a - predavanja
Menedžment i menadžment farme (pojam i definiranje menadžera i
menedžmenta, smisao, ciljevi, zadaci, aktivnosti, okolina i životni ciklus farme,
vještine i uloge menadžera)
Menadžerske i poslovne funkcije farme (Planiranje, organiziranje,
usmjeravanje i kontrola kao menadžerske funkcije te proizvodnja, marketing,
financije i menadžment ljudima kao poslovne funkcije farme)
Osnove strateškog menedžmenta farme (Strateško planiranje, analiza
okruženja, SWOT analiza, brainstorming, vizija, misija, politika i ciljevi
poljoprivrednog gospodarstva, kreiranje strategije, modeli strategija)
Osnove operativnog menadžmenta farme (Operativno planiranje,
implementacija strategije, operacionalizacija strategije, gantov dijagram, kontrola
i revizija)
Poduzetništvo, poduzetnik, poduzetničke ideje, poduzetničke odluke
(prednosti i nedostaci poduzetništva, poduzetničke osobine, temeljne značajke
dobrog poduzetnika, kako donijeti optimalnu poduzetničku odluku,
institucionalna potpora)
Poduzetništvo u hrvatskoj poljoprivredi (organizacijski oblici poduzetništva
na poljoprivrednim gospodarstvima, primjeri dobre prakse, profil hrvatskih malih
poduzetnika početnika)
Istraživanje i pokretanje novog posla (registracija poduzeća, analiza tržišta,
prilike i trendovi, različite mogućnosti ulaska u posao, zakonski propisi)
Poduzetnički poslovni plan (važnost prostorne i vremenske komponente
poduzetničkog poslovnog plana, fizički i financijski aspekti u pripremi
Broj
sati
3
3
5
4
3
3
4
5
poduzetničkog poslovnog plana, tehnološko-tehnički organizacijski uvjeti,
analiza lokacije, račun dobiti i gubitka, ocjena očekivane učinkovitosti
poduzetničkog poslovnog plana)
B: vježbe
Ukupno: sati 20
ECTS 1,3
Red
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Nastavna jedinica
Simulacija poslovnog slučaja poljoprivrednog poduzeća, od osnivanja tvrtke do
odluke koju strategiju uzeti za budućnost, kreiranje strategije i na osnovu
strategije kreiranje taktičnih i operativnih planova, izrada gantovog dijagrama.
Rad u grupama – izrada plana komunikacije (kreiranje branda, boje logotipa,
osmišljavanje reklamne poruke i slogana) za odabranu strategiju rasta na
primjeru poljoprivrednog poduzeća
Rad u grupama – izrada SWOT analize za određeni poslovni slučaj
poljoprivrednog poduzeća
Rad u grupama – brainstorming prema definiranoj temi npr. „Kako privući kupce
da kupuju određeni proizvod“
Izlaganje rezultata rada u grupama (vježbe rbr. 1-4)
Rasprava
Primjeri dobre prakse poduzetničkih poduhvata u Hrvatskoj i zemljama
Europske unije – individualni rad studenata (informatička radionica)
Kako doći do relevantnih podataka potrebnih za poduzetničko istraživanje
prilikom izrade poslovnog plana – pretraživanje baza podataka HZPSS, TISUP –
individualni rad studenata (informatička radionica)
Institucije u funkciji razvoja poduzetništva, upoznatosti studenata s navedenim
institucijama, ocjenjivanje pojedinih institucija s obzirom utjecaja na razvoj
poduzetništva. Terenska nastava u jednu od takvih institucija
Izlaganje rezultata individualnog rada (vježbe rbr. 6-8)
Rasprava
C: seminari Ukupno: sati 10
Red
broj
1.
2.
Broj
sati
2
2
2
2
2
2
2
4
2
ECTS 0,7
Nastavna jedinica-seminari
Prezentacija radnih zadataka iz modula «Menadžment i poduzetništvo u
poljoprivredi»
Određivanje tema seminara iz područja menadžmenta u poljoprivredi
Određivanje literature i izvora podataka koji će se koristiti u izvođenju vježbi i
seminara
Samostalno izlaganje seminara od strane studenata prema odabranoj temi iz
područja menadžmenta u poljoprivredi
Rasprava
Broj
sati
2
8
D: stručna praksa
Red
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Ukupno: sati 23
ECTS 1,5
Nastavna jedinica
Prezentacija integriranog projektnog zadatka „Izrada poslovnog plana“
Određivanje grupa studenata
Odabir projektne ideje s obzirom na vrstu proizvodnje (biljna ili stočarska),
odabir konkretnog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili poduzeća koje se
bavi poljoprivrednom proizvodnjom uz mogućnost nadovezivanja izrade
poslovnog plana na marketing plan izrađen u projektnom zadatku 4. semestra.
Prikupljanje informacija o investitoru, investiciji, izrada SWOT analize,
prikupljanje informacija o izvorima financiranja, analiza tržišta, analiza lokacije
Razrada tehnološko-tehničkih i organizacijskih uvjeta u poduzetničkom
poslovnom planu (opis tehnologije, stalna sredstva, amortizacija, nabava stalnih
sredstava, ukupna potrošnja inputa)
Financijska priprema poduzetničkog pothvata (ukupni prihod kroz plan prodaje,
nabavne vrijednosti strojeva i opreme, struktura i dinamika ukupnih ulaganja u
stalna sredstva, troškovi poslovanja, struktura i dinamika izvora financiranja,
račun dobiti i gubitka)
Ocjena očekivane učinkovitosti poduzetničkog poslovnog plana (ocjena
profitabilnosti, likvidnosti)
Osjetljivost poduzetničkog poduhvata na smanjenje opsega poslovanja,
troškove i prodajne cijene
Zaključak u smislu što se može promijeniti da bi poduzetnički poduhvat još više
zadovoljio određena očekivanja.
Broj
sati
2
2
3
3
6
4
3
Sva nastava se izvodi u predavaonici, zgrada B VGUK te dio vježbi u informatičkoj učionici.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja modula „Menadžment i
poduzetništvo u poljoprivredi“. Pri tome se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni
individualni i timski zadaci studenata te izrada integriranog zadatka.
Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti:
- sudjelovanje u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova,
- individualni zadatak studenata iz menadžmenta (izabrana tema seminara) – minimalno 10
bodova, maksimalno 15 bodova,
- timski i individualni zadaci na vježbama – minimalno 10 bodova, maksimalno 15 bodova,
- integrirani zadatak – minimalno 10 bodova, maksimalno 20 bodova,
- pismeni ispit – minimalno 20 bodova, maksimalno 40 bodova.
Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave iz modula „Menadžment i poduzetništvo u
poljoprivredi“.
Zadaci studenata se ispravljaju u roku od 5 dana, a tijekom trajanja nastave student može pratiti broj
bodova koje je stekao individualnim uvidom u evidenciju. Pismeni ispit ispravlja se isti dan, te se rezultat
ispita zbrojen s ostalim aktivnostima upisuje kao konačna ocjena u ISVU sustav.
Minimalan broj bodova za prolaz iz modula „Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi“ postavljen je
apsolutno i iznosi 60 bodova. Ocjena na ispitu iz modula se utvrđuje od ukupno postignutih bodova:
- 60-69 bodova – dovoljan (2)
- 70-79 bodova – dobar (3)
- 80-89 bodova – vrlo dobar (4)
-
90-100 bodova – odličan (5)
3. Ispitni rokovi
Studenti polažu dva pismena kolokvija i to polovicom mjeseca studenog iz područja „Menadžment“ te
polovicom mjeseca siječnja iz područja „Poduzetništvo“. Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem
kolokvija, nakon odslušanog modula „Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi“ svaki mjesec se daje
jedan ispitni rok, osim u mjesecima veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka.
Ispit je struktuiran od 40 pitanja, na koje studenti odgovaraju zaokruživanjem na ponuđene odgovore ili
upisuju tražene odgovore na postavljena pitanja. Ispit traje 30 minuta i svako pitanje boduje se s jednim
bodom.
4. Ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno završenog modula biti sposobni:
- definirati i objasniti osnovne pojmove iz područja menadžmenta i poduzetništva
- izraditi SWOT analizu vezanu uz konkretno poljoprivredno gospodarstvo
- koristiti metodu brainstorming
- izraditi gantov dijagram
- na osnovu SWOT analize, metode brainstorming i izrade gantovog dijagrama prepoznati ključne
čimbenike za planiranje i kreiranje poslovno-marketinških aktivnosti poljoprivrednog
gospodarstva
- razlikovati različite pristupe istraživanja tržišta
- izraditi poduzetnički poslovni plan poljoprivrednog gospodarstva
- ocijeniti učinkovitost poduzetničkog poslovnog plana
- procijeniti kritične točke u poduzetničkom planu
- izraziti se jasno i argumentirano o svojim stavovima glede procijene poduzetničkih poslovnih
planova na analiziranim primjerima poljoprivrednih gospodarstava
- sudjelovati u radu tima
- prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici
5. Popis literature
a) Obvezatna
1. Nicholas C. Siropolis (1995): Menadžment malog poduzeća, četvrto izdanje, Mate, Zagreb
2. Škrtić, M.: Poduzetništvo, Sinergija, 2006.
3, Poslovni plan poduzetnika, gl.ur. Vladimir Žanic, Republika Hrvatska, Ministarstvo gospodarstva:
Masmedia, 1998., Zagreb
b) Dopunska:
1. Deželjin, J. i dr.: "Poduzetnički management: izazov, rizik, zadovoljstvo", HITA, Zagreb, 2002.
2, HeinzWeihrich; Harold Koontz; Menedžment, 10. izdanje, Mate, 1994. (odabrana predavanja)
3. Publikacije Centra za poduzetništvo po županijama u Hrvatskoj (www.poduzetnistvo.org)
4. Podaci i publikacije Hrvatske gospodarske komore, www.hgk.hr
5. Podaci i publikacije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, www.mps.hr
Nositelj modula:
Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STZI52
RURALNI RAZVOJ
ECTS bodovi: 4
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI –
Semestar V
STM3
Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač
Nositelji modula:
Sandra Kantar, prof., viši predavač
Sati
ECTS bodovi
Nastava
30
2
Vježbe + seminari
30
2
Opterećenje studenta izvan
56
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta 116
4
Stručni studij - ST
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
A: predavanja
Red
br.
1.
2.
3
4.
5.
6.
Ukupno: sati: 30
ECTS 2
Nastavna
jedinica
Osnovni pojmovi iz područja ruralnog razvoja (pojam, smisao, definicija
ruralnih područja prema kriterijima OECD i EU)
Obilježja ruralnih područja (osnovni makroekonomski pokazatelji,
stanovništvo, obrazovna struktura, zaposlenost i prihodi, životni standard,
ekosustav, krajobrazna i biološka raznolikost RH, SWOT analiza ruralnih
područja)
Gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima (poljoprivreda kao osnovna
gospodarska aktivnost ruralnih područja, seoski turizam, tradicijski obrti, izravna
prodaja, nepoljoprivredne usluge i slično)
Institucionalna potpora ruralnom razvoju (uloge Ministarstva poljoprivrede i
drugih ministarstava, organizacija, institucija, udruženja na nacionalnoj,
županijskoj i lokalnoj razini)
Strategije, programi i planovi od značenja za ruralni razvoj (Strategija
ruralnog razvoja RH, Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o
poljoprivredi, Strateški plan Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja, Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u RH i slično)
Mjere ruralnog razvoja (mjere za unapređenje konkurentnosti poljoprivrednog
sektora, mjere za očuvanje i unapređenje okoliša i krajobraza, mjere za
poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i diverzifikaciju ruralnih
gospodarskih djelatnosti)
Broj
sati
3
2
7
4
3
4
7.
8.
Projekti ruralnog razvoja (SAPARD, IPARD, LEADER, uloga LAG-ova,
primjeri dobre prakse vezani uz izrađene projekte ruralnog razvoja)
Politika ruralnog razvoja u Europskoj uniji (Europski poljoprivredni fond za
ruralni razvoja, Europska mreža za ruralni razvoj, primjeri LEADER projekata u
zemljama EU)
B: vježbe
Ukupno: sati 20
Red
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Red
broj
1.
2.
ECTS 1,3
Nastavna jedinica
Rad grupe studenata – kako razviti ostale nepoljoprivredne gospodarske
aktivnosti u ruralnom području – ideje studenata - rasprava
Institucije u funkciji ruralnog razvoja, upoznatosti studenata s navedenim
institucijama, ocjenjivanje pojedinih institucija s obzirom utjecaja na razvoj
poduzetništva. Terenska nastava u jednu od takvih institucija
Rad grupe studenata – istraživanje zastupljenosti određene teme (npr.
poduzetništvo, žene, seoski turizam i slično) kroz strateške dokumente i
zakonsku regulativu vezane uz ruralni razvoj
Ocjenjivanje pokazatelja za ocjenu učinkovitosti provedbe strateških ciljeva iz
Strategije ruralnog razvoja RH
Rad u grupama – SWOT analiza određenog ruralnog područja, fokus na
uočenim problemima
Ideje za rešenje određenih problema, rasprava
Rad u grupama - Simuliranje prijave na projekte ruralnog razvoja kako bi se
riješio uočeni problem određenog ruralnog područja iz vježbe rbr.5.
Individualni rad studenata – primjeri dobre prakse projekata ruralnog razvoja,
informiranost studenata o navedenom
C: seminari
4
3
Ukupno: sati 10
Broj
sati
3
4
2
2
3
4
2
ECTS 0,7
Nastavna jedinica
Prezentacija radnih zadataka iz modula «Ruralni razvoj»
Određivanje tema seminara iz područja ruralnog razvoja (individualno ili u
grupama)
Određivanje literature i izvora podataka koji će se koristiti u izvođenju vježbi i
seminara
Samostalno ili u grupi izlaganje seminara od strane studenata prema odabranoj
temi iz područja ruralnog razvoja
Rasprava
Broj
sati
2
8
Sva nastava se izvodi u predavaonici 1, zgrada C VGUK.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja modula „Ruralni razvoj“. Pri
tome se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni i timski zadaci studenata.
Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti:
- sudjelovanje u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova,
- individualni zadatak studenata (izabrana tema seminara) – minimalno 10 bodova, maksimalno
15 bodova,
- timski projektni zadaci – minimalno 10 bodova, maksimalno 15 bodova
- pismeni ispit – minimalno 30 bodova, maksimalno 60 bodova.
Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave iz modula „Ruralni razvoj“.
Zadaci studenata se ispravljaju u roku od 5 dana, a tijekom trajanja nastave student može pratiti broj
bodova koje je stekao individualnim uvidom u evidenciju. Pismeni ispit ispravlja se isti dan, te se rezultat
ispita zbrojen s ostalim aktivnostima upisuje kao konačna ocjena u ISVU sustav.
Minimalan broj bodova za prolaz iz modula „Ruralni razvoj“ postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova.
Ocjena na ispitu iz modula se utvrđuje od ukupno postignutih bodova:
- 60-69 bodova – dovoljan (2)
- 70-79 bodova – dobar (3)
- 80-89 bodova – vrlo dobar (4)
- 90-100 bodova – odličan (5)
3. Ispitni rokovi
Studenti polažu dva pismena kolokvija i to polovicom mjeseca studenog i polovicom mjeseca siječnja.
Ukoliko student ne uspije položiti ispit putem kolokvija, nakon odslušanog modula „Ruralni razvoj“ svaki
mjesec se daje jedan ispitni rok, osim u mjesecima veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna
roka.
Ispit je struktuiran od 30 pitanja, na koje studenti odgovaraju zaokruživanjem na ponuđene odgovore ili
upisuju tražene odgovore na postavljena pitanja. Ispit traje 40 minuta i svako pitanje boduje se s dva
boda.
4. Ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno završenog modula biti sposobni:
- definirati i objasniti osnovne pojmove iz područja ruralnog razvoja,
- prepoznati osnovna obilježja ruralnih područja,
- izraditi SWOT analizu za određeno ruralno područje,
- na osnovu SWOT analize identificirati kritične čimbenike u ruralnom području
- procijeniti kojom mjerom i prijavom na projekt bi se mogli riješiti uočeni kritični čimbenici u
ruralnom području,
- simulirati prijavu na projekt,
- razlikovati različite projekte i mjere usmjerene na ruralni razvoj,
- izraziti se jasno i argumentirano o svojim stavovima vezanim uz teme ruralnog razvoja,
- sudjelovati u radu tima,
- prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici.
5. Popis literature
a) Obvezatna
1. Cifrić, I. (2003): Ruralni razvoj i modernizacija. Prilozi istraživanju ruralnog identiteta.IDIZ,
Zagreb.
2. A strategy for rural development in Croatia (2004-2010). UN FAO, Ministry of agriculture and
forestry. Zagreb, 2003.
3. Grahovac (2005): Ekonomika poljoprivrede, Golden marketing. (odabrana poglavlja)
b) Dopunska:
1. Republika Hrvatska , Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za
održivi razvitak seoskog prostora (2007): Za razvoj ruralnih krajeva (ur. Srećko Selanec)
2. Bacsi, Z., Kovacs, E. (2007): Razvojne karakteristike prekograničnih regija, Mikroregionalna
multifunkcionalna i razvojna asocijacija Keszthely – Heviz i Zapadnobalatonska radionica za
društveno – znanstvena istraživanja, Keszthely (odabrana poglavlja).
3. Sociologija sela / Sociologija prostora – časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnoga
razvoja. Zagreb: IDIS.Odabrani tekstovi uz pojedine nastavne jedinice
Nositelj modula:
Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STMO
Stručni studij - ST
Nositelj modula:
TRGOVINSKA POLITIKA
ECTS bodovi: 2,5
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI – STM3
Semestar V
Dušanka Gajdić, univ.spec.oec., predavač
Sati
ECTS bodovi
Nastava
15
1
Vježbe + seminari
15
1
Stručna praksa
8
0,5
Opterećenje studenta izvan
35
aktivne nastave
Ukupno opterećenje studenta
73
2,5
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
a)
Predavanja
Ukupno sati: 15
ECTS 1
TRGOVINSKA POLITIKA
Redni
broj
NASTAVNA JEDINICA - Predavanja
Sati
nastave
1.
Uvod u predmet, temeljni pojmovi tržišta: tržište i tržišno gospodarstvo;
čimbenici oblikovanja veličine i strukture tržišta; vrste i svojstva tržišta
1
2.
Temeljni pojmovi trgovine: pojam, značenje, zadaće i funkcije trgovine; vrste
trgovine (unutarnja i vanjska, trgovina na veliko i malo, prema predmetu
poslovanja); subjekti trgovinske djelatnosti
2
3.
Trgovinske institucije za kupovinu i prodaju robe: klasifikacija trgovinskih
poduzeća; veletrgovinska i maloprodajna poduzeća (razvoj maloprodaje izvan
prodavaonica); tipične trgovinske poslovne jedinice; posebne institucije tržišnog
gospodarstva,
2
4.
Pravna regulativa poslovanja u trgovini: osnovni zakoni i propisi kojima se
regulira poslovanje u trgovini
2
5.
Logistika i distribucija: pojam distribucije; funkcije, sudionici i kanali
distribucije; pokazatelji distribucije; fizička distribucija; pojam, cilj i zadaci
2
logistike u trgovačkim poduzećima
6.
Trgovinski poslovni procesi: elementi i posebnosti trgovinskih poslovnih
procesa; tipični trgovinski poslovni procesi (nabava, skladištenje, prodaja);
organizacija čimbenika poslovnih procesa
2
7.
Poslovanje u vanjskoj trgovini: pojam, značenje i vrste vanjske trgovine;
vrste poslova i subjekti u vanjskoj trgovini;međunarodne ustanove i konvencije
relevantne za vanjskotrgovinsko poslovanje; međunarodni trgovački običaji,
pravila i uzance; vanjskotrgovinska razmjena RH
2
8.
Trgovinska politika: načela, teorija i praksa trgovinske politike; ciljevi,sredstva
i instrumenti trgovinske politike (mjere trgovinske politike u unutarnjoj i vanjskoj
trgovini, pozitivni i negativni efekti); internacionalizacija, regionalizacija i
globalizacija trgovine, pozicija trgovine u gospodarskom okruženju RH i njena
transparentnost s obzirom na EU
2
UKUPNO SATI:
b)
15
Vježbe i seminari
Ukupno sati: 15
ECTS 1
TRGOVINSKA POLITIKA
Redni
broj
NASTAVNA JEDINICA – Vježbe, seminari
Sati
nastave
1.
Tržište poljoprivredno-prehrambenim proizvodima: poljoprivredno tržište i
poljoprivredni proizvođači; osnovne specifičnosti tržišta poljoprivrednih
proizvoda, proizvodnja, ponuda i potrošnja poljoprivrednih proizvoda; cijene
poljodjelskih proizvoda; samostalna izlaganja, seminari, rasprava
2
2.
Ustroj prodaje poljoprivrednih proizvoda: funkcija distribucije poljoprivrednih
proizvoda; tržne ustanove i prodajni kanali poljoprivrednih proizvoda; tržni
posrednici; samostalna izlaganja, seminari, rasprava
2
3.
Pozicija trgovine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u
gospodarskom okruženju RH: tržište i plasman poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda; trgovina na veliko i trgovina na malo u RH;
samostalna izlaganja, seminari, rasprave
2
4.
Hrvatska vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednim proizvodima:
važnost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni;
izvoz i uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda RH; najvažniji
poljoprivredni proizvodi u izvozu RH; samostalna izlaganja, seminari, rasprava
2
5.
Trgovina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: primjeri poslovnih
procesa u maloprodaji/veleprodaji određenog poljoprivrednog proizvoda
(stočarski, biljni, ekološki, inovativni i dr.); izravna prodaja poljodjelskih
3
proizvoda seljačkih gospodarstava; ogledni primjeri izravne prodaje samostalna izlaganja studenata, rasprava
6.
Perspektive i izvozna strategija hrvatskog poljodjelstva: rad u grupama –
brainstroming „Kako povećati izvoz poljoprivrednih proizvoda RH“, rasprava
2
7.
Važnost poznavanja tržišta kao pretpostavka razvoja poljoprivrednih
obiteljskih gospodarstava: važnost prilagodbe poljoprivrednih proizvođača
potrebama suvremenog tržišta sa stajališta vrste i količine proizvodnje,
dinamike i rokova isporuke te plasmana (distribucije) proizvoda na tržište;
ogledni primjeri iz prakse-samostalna izlaganja studenata, seminari, rasprava
2
UKUPNO SATI:
15
Izvođenje nastave i vježbi u učionici koja je opremljena LCD projektorom i računalom
Na temelju teorijskih i praktičkih spoznaja student je dužan izraditi pismeni seminarski rad na zadanu
temu iz područja „Trgovina i distribucija poljoprivredno-prehrambenih proizvoda“. Kroz uvodna izlaganja
predavača navedenih nastavnih jedinica student će usvojiti neophodnu teorijsku podlogu za analizu
ključnih trgovinskih problema što će primjerima iz prakse i potkrijepiti. U suradnji s nastavnikom odredit
će se teme seminara te literatura i izvori podataka potrebni za izradu seminara i vježbi.
c)
Stručna praksa
Ukupno sati: 8
ECTS 0,5
TRGOVINSKA POLITIKA
Redni
broj
NASTAVNA JEDINICA – integrirani zadatak
Sati
nastave
„Istraživanja za potrebe hrvatskog poljodjelskog tržišta“
(za odabrane poljoprivredne proizvode)
1.
Pod pojmom istraživanja za potrebe poljodjelskog tržišta podrazumijeva se
sustavni rad zasnovan na metodama prikupljanja, registriranja i analiziranja svih
podataka i činjenica koje se odnose na probleme proizvodnje, prometa, prodaje
i potrošnje poljoprivrednih dobara na relaciji proizvođač-potrošač.
UKUPNO SATI:
8
8
Projektne zadatke rješavaju grupe (timovi) studenata. Studenti imaju ulogu istraživača za potrebe
trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima radi donošenja ispravnih poslovnih odluka koje se
odnose na proizvodnju i plasman odabranih proizvoda na domaće i međunarodno tržište poljoprivrednih
i prehrambenih proizvoda. Cilj integriranog zadatka je razviti kod studenata sposobnost samostalne
analize i mogućnosti rješavanja ključnih trgovinskih problema.
Skupljanje relevantnih podataka provodi se iz dostupnih informacijskih izvora (knjižnice, internet,
statistički izvori i anketno istraživanje). Analiza podataka provodi se primjenom matematičko-statističkih i
informatičkih modela i programa, provodi se pravilna interpretacija podatak projektnog zadatka, uz
izradu stručnog izvješća i javnu prezentaciju (Power Point, itd.).
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Provjera znanja provodi se kontinuirano tijekom izvođenja svih oblika nastave. Konačna ocjena će se
formirati na temelju tih provjera znanja, ocjene nazočnosti i sudjelovanja na nastavi kao i putem
pismenog i usmenog ispita. Uvjet za polaganje pismenog ispita je prisustvovanje predavanjima
(min.80%), izrađen i prezentiran seminarski rad.
Usmeni dio ispita polaže se prema potrebi tj. ukoliko je student prikupio granični broj bodova iz
pismenog ispita ili ukoliko nije zadovoljan prikupljenim bodovima i predloženom ocjenom može
odgovarati za višu ocjenu.
Uvjeti za polaganje modula
- Prisustvovanje predavanjima (min. 80%)
- Izrađen seminarski rad (case study; prezentacija)
Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalan broj bodova za pojedine aktivnosti:
Dijelovi koji se ocjenjuju
Bodovi (min. - max.)
Aktivnost i prisustvovanje nastavi
5-10
Individualni zadatak studenta (seminar, case study… )
10-20
Timski zadaci (integrirani zadatak)
5-10
Pismeni ispit
30-60
Minimalan broj bodova za prolaz modula postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova. Konačna ocjena
modula se utvrđuje na temelju ukupno postignutih bodova:
Bodovi
Ocjena
50-59
Usmeni ispit
60-69
Dovoljan (2)
70-79
Dobar (3)
80-89
Vrlo dobar (4)
90-100
Odličan (5)
3. Ispitni rokovi
Nakon odslušanog modula „Trgovinska politika“ student može svaki mjesec pristupiti jednom ispitnom
roku osim u mjesecu veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka.
4. Ishodi učenja
Ciljevi i očekivani ishodi modula su:
- definirati i objasniti osnovne pojmove iz područja trgovine
- definirati i razumjeti pojam trgovinskih poslovnih procesa
- upoznati studente s pravnom regulativom poslovanja u trgovini
- upoznati studente sa specifičnostima tržišta poljoprivrednih proizvoda te s teorijskim spoznajama i
praktičkim problemima funkcioniranja tržišta i distribucije poljoprivredno prehrambenih proizvoda,
posebno u RH i EU
- steći uvid u važnost mjera trgovinske politike, te kako unutarnja i međunarodna trgovinska politika
utječu na hrvatsku poljoprivredu
- izgraditi osnove za izučavanje srodnih disciplina koje ih očekuju u nastavku studija te primjenu
stečenih znanja na druga srodna područja i discipline
Opis općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) koje se razvijaju ovim modulom:
- ovladati teorijskim znanjima o zadaćama, značenju, funkcijama i subjektima trgovine (unutarnje i
vanjske)
- prepoznati i opisati trgovinske institucije (nacionalne i međunarodne) te njihov utjecaj na gospodarski
sustav i probleme s kojima se susreću sudionici tržišta
- razviti vještinu kritičkog mišljenja o problemima tržišta poljoprivredno-prehrambenim proizvodima i
važnosti prilagodbe poljoprivrednih proizvođača potrebama suvremenog tržišta
- stjecanje specifičnih znanja o načelima, teoriji i praksi trgovinske politike
- stjecanje znanja za razumijevanje suvremenih procesa koji se odvijaju u trgovinskim strukturama
zemalja s razvijenim tržišnim ekonomijama
- prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici
5. Popis literature
Obvezna:
1. Segetlija, Z.: Trgovinsko poslovanje, Ekonomski fakultet Osijek, 2006. (odabrana poglavlja)
2. Segetlija, Z.: Distribucija, Ekonomski fakultet Osijek, 2006. (odabrana poglavlja)
3. Kolega, A.: Tržništvo poljodjelskih proizvoda, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994.
4. Andrijanić, I.: Vanjska trgovina, kako poslovati s inozemstvom, Mikrorad, Zagreb, 1999.
(odabrana poglavlja)
Dopunska:
1. Kolega, A., Božić, M.: Hrvatsko poljodjelsko tržište, Tržništvo Zagreb, Zagreb, 2001.
2. Baban, Lj.: Tržište, II. izdanje, školska knjiga, Zagreb, 1991.
3. Matić, B.: Vanjskotrgovinsko poslovanje, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2004.
4. Bilen, M.: Tržišta proizvoda i usluga, peto, dopunjeno i prošireno izdanje, Mikrorad d.o.o.,
Zagreb, 2011.
5. Kovačić, D.: Izravna prodaja seljačkih proizvoda, Agrarno savjetovanje, Zagreb, 2005.
6. … Hrvatska gospodarska komora – HGKINFO, publikacije bilteni
7. … Publikacije, strategije i poljoprivredno zakonodavstvo sa Internet stranica Ministarstva
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www.mps.hr) i Ministarstva vanjskih poslova i
europskih integracija (www.mvpei.hr)
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
Dušanka Gajdić, univ.spec.oec.
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
Redoviti studij
Akademska godina: 2012/2013.
Modul: obvezni
STMO70
Stručni studij - ST
AGRARNA POLITIKA
MENADŽMENT U POLJOPRIVREDI STM3
Nositelj modula:
ECTS bodovi: 2,0
Semestar VI
Dr. sc. Kristina Svržnjak, viši predavač
Sati
15
15
Nastava
Vježbe + seminari
Opterećenje studenta izvan aktivne
nastave
Ukupno opterećenje studenta
ECTS bodovi
1
1
28
58
2
Izvedbeni plan nastave
1. Nastavne jedinice, oblici nastave i mjesta izvođenja
A: predavanja
Red
br.
1.
2.
3
4
5.
5.
Ukupno: sati: 15
ECTS 1
Nastavna
jedinica
Uvod u predmet: (nositelji, ciljevi, glavne podjele)
Opći društveno-gospodarski pokazatelji (poljoprivredno pučanstvo i
zaposlenost, bruto domaći proizvod, poljoprivredni proračun, agrarna
proizvodnja i struktura)
Tržište i distribucija poljoprivrednih proizvoda (nacionalno tržište,
potrošnja i stupanj samodostatnosti, vanjsko-trgovinska bilanca)
Institucijska podrška i obrazovna i znanstveno-istraživačka politika
(upravne službe, stručne službe, poljoprivredno školstvo, znanstvenoistraživački rad, poljoprivredne udruge i zadruge, sindikalno udruživanje)
Najosnovnije komponente agrarne politike prema Strategiji
poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (NN 89/02) (zemljišna
politika, trgovinska politika, strukturna politika, kreditna politika, porezna
politika, poticajna politika)
Programi potpore u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvitka (model poticanja proizvodnje, model
potpore dohotku, model kapitalnih ulaganja, model ruralnog razvitka,
program razvitka seoskog prostora, marketinške pripreme
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te očuvanja izvornih i zaštićenih
pasmina)
Poljoprivredno zakonodavstvo (Zakon o poljoprivredi, Zakon o
poljoprivrednom zemljištu, Strategija poljoprivredei ribarstva, Zakon o
Broj
sati
2
2
1
1
2
3
4
novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, Upisnik
poljoprivrednih i ekoloških proizvođača, prilagođavanje agrarne politike s
obzirom na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji)
B: vježbe
Ukupno: sati 15
Red
broj
1.
2.
3.
4.
ECTS 1
Nastavna jedinica
Rad u grupama: Izrada SWOT analize socio-ekonomskog konteksta
poljoprivredne proizvodnje
Rad u grupama – ocjenjivanje provedbe ciljeva i mjera agrarne politike
navedenih u matrici mjera u Strategiji poljoprivrede i ribarstva Republike
Hrvatske (NN 89/02). Agrumentiranje najboljih i najlošijih ocjenjenih
mjera i rasprava.
Individualna power-point prezentacija studenata o rezultatima provedbe
ankete o ocjenjivanju ambijentalnosti i izvornosti u seoskom turizmu,
seminarskih radova i prijevoda
Kako u EU – 85 pitanja i odgovora za hrvatske poljoprivrednike o
Europskoj uniji. Rasprava
Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) – istraživanje
aktualnih cijena pojedinih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj
Broj
sati
2
2
8
3
Sva nastava se izvodi u informatičkoj radionici VGUK.
2. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja
Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja predmeta „Agrarna politika“. Pri
tome se vrednuje nazočnost i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni i timski zadaci studenata.
Kao okvir za ocjenjivanje definiran je minimalan i maksimalni broj bodova za pojedine aktivnosti
- sudjelovanje u nastavi – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova
- individualni zadatak studenata (seminari, provođenje ankete ili prijevod) – minimalno 10
bodova, maksimalno 20 bodova
- timski zadaci – minimalno 5 bodova, maksimalno 10 bodova
- pismeni ispit – minimalno 30 bodova, maksimalno 60 bodova
Bodovi se stječu kontinuirano tijekom trajanja nastave iz predmeta „Agrarna politika“, osim polaganja
pismenog ispita koji se piše na kraju odslušanog predmeta.
Zadaci studenata se ispravljaju u roku od 5 dana, a tijekom trajanja nastave student može pratiti broj
bodova koje je stekao individualnim uvidom u evidenciju. Pismeni ispit ispravlja se isti dan, te se rezultat
ispita zbrojen s ostalim aktivnostima upisuje kao konačna ocjena u ISVU sustav.
Minimalan broj bodova za prolaz predmeta postavljen je apsolutno i iznosi 60 bodova. Ocjena na ispitu
iz predmeta se utvrđuje od ukupno postignutih bodova:
- 60-69 bodova – dovoljan (2)
- 70-79 bodova – dobar (3)
- 80-89 bodova – vrlo dobar (4)
- 90-100 bodova – odličan (5)
3. Ispitni rokovi
Nakon odslušanog modula „Agrarna politika“ svaki mjesec se daje jedan ispitni rok, osim u mjesecima
veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka.
Ispit je struktuiran od 30 pitanja, na koje studenti odgovaraju zaokruživanjem na ponuđene odgovore ili
upisuju tražene odgovore na postavljena pitanja. Ispit traje 40 minuta i svako pitanje boduje se s dva
boda.
4. Ishodi učenja
Studenti će nakon uspješno završenog predmeta biti sposobni:
- definirati i objasniti agrarnu politiku kao stratešku politiku za RH
- prepoznati najosnovnije komponente agrarne politike te osnovne zakone koji se tiču razvoja
poljoprivrede i ruralnog razvoja
- koristiti informatički sustav TISUP
- razlikovati različite programe potpora u poljoprivredi i ruralnog razvoja na nacionalnoj razini i
razini lokalne samouprave
- izraditi SWOT analizu vezanu uz poljoprivrednu proizvodnju ili ruralni razvoj i primjena analize u
planiranju
- procijeniti provedbu ciljeva i mjera agrarne politike
- izraziti se jasno i argumentirano o svojim stavovima glede procijene provedbe ciljeva i mjera
agrarne politike
- sudjelovati u radu tima
- prezentirati vlastite rezultate istraživanja široj publici
5. Popis literature
a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:
1. Petrač, B., (2002.): Agrarna ekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku i Poljoprivredni fakultet u
Osijeku, Osijek (poglavlje agrarna politika)
2. ….. Publikacije, strategije i poljoprivredno zakonodavstvo sa Internet stranica Ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (www.mps.hr)
b) Dopunska:
3. Stanje hrvatske poljoprivrede, ocjene mogućih promjena (1999.), skupina autora
agroekonomskih zavoda Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, voditelj:
prof.dr.sc. Tito Žimbrek
U Križevcima, rujan 2012.
Nositelj modula:
Dr. sc. Kristina Svržnjak

STUDIJSKI PROGRAM: ŠUMARSTVO MJESTO IZVOĐENJA

Rezultati ispita iz predmeta Osnove ekonomije (PE) dekanski rok

rez.ispita 19.9.2013 - Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"

PODSJETNIK ZA ŠKOLSKO 8.pdf

Kliknite ovdje! - Visoka škola za turizam i menadžment Konjic

Преузми прилог...(pdf)

GRAĐEVINSKI MATERIJALI I

Bilten br.1 - AK "DELTA SPORT"

Autobus Pula – Rijeka Polazak iz Pule ispred „Plodina“ u