29.4.2010 UVOD Bolesti ovisnosti su često povezane sa nasilnim ponašanjem. Agresivni pacijenti koji napadaju medicinsko osoblje često su ovisni o sredstvima ovisnosti ili su mentalno bolesni. * U obiteljskom nasilju, zlouporaba sredstava ovisnosti te intoksikacija često su povezani sa intervencijom socijalne službe te policije. BOLESTI OVISNOSTI I AGRESIVNOST Davor Moravek Stručno predavanje 29.4.2010 Klinika za Psihijatriju Klinička Bolnica “Sestre Milosrdnice” Zagreb * D. Rotar Pavlić. Nasilje nad zaposlenima u zdravstvu. Zbornik radova Simpozija Hrvatske liječničke komore održanog u Opatiji od 19. do 21. ožujka 2010 godine, Liječničke Novine, 88; 15:16 ZLOUPORABA ALKOHOLA I AGRESIVNOST Zloporaba alkohola i njene posljedica glavni su i najteži problem povezan s pijenjem mladih. Slabiji uspjeh u školi i s njim povezana manja šansa za socijalnim uspjehom, viša stopa delikvencije i kriminala, agresivnost meñu vršnjacima, antisocijalno ponašanje, te posebno učestvovanje i stradanje u prometu, glavne su komplikacije pijenja mladih. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA PONAŠANJE OVISNIKA Volja je kod ovisnika brzo promjenjiva Izrazito jake oscilacije raspoloženja Stanja /osjećaji / s kojima se ne zna nositi (žudnja, strah, nemir, napetost, krivnja, dosada, beznadežnost, besmisao, emotivna praznina) Precjenjivanje ili podcjenjivanje svog kapaciteta (za promjenu ponašanja) Iskustvo čestih kriznih situacija Heteroagresivnost ili autoagresivnost kao model ponašanja i rješavanja “problema” Z. Zoričić. Problemi povezani s pijenjem alkohola u mladih ljudi u Republici Hrvatskoj. http://www.hskla.hr/OvisnostOalkoholu/problemiS_pijenjem.htm (pristup 29.4.2010) SKLONOST AGRESIVNOM PONAŠANJU OVISI O BROJNIM ČIMBENICIMA: Struktura ličnosti (antisocijalni, granični poremećaj ličnosti, pasivno – agresivni poremećaj ličnosti) modulira načine ekspresije Socijalno učenje Ranija traumatska iskustva (položaj žrtve) Postojanje psihopatoloških fenomena (paranoidne reakcije, halucinacije, tjeskoba) Stanje svijesti (sumračna stanja, epilepsija, cerebralne traume) Postojanje intoksikacije ili krize ustezanja FRUSTRACIJSKA TEORIJA AGRESIJE jedna od prvih Ψ teorija agresije Berkowitz (1978) Frustracija dovodi do srdžbe kao emocionalne spremnosti za agresiju frustracija = onemogućavanje postizanja cilja F > kad su motivacija i očekivana gratifikacija veće, a onemogućavanje potpuno 1 29.4.2010 FRUSTRACIJSKA TEORIJA AGRESIJE KLASIČNA FRUSTRACIJSKA TEORIJA AGRESIJE Direktna Vanjska a. Frustracija = očekivanje – postignuće Pomaknuta Motivacija za agresiju Unutarnja a. Frustracija Frustracija raste kad se širi jaz izmeñu očekivanja i postignuća Razina adaptacije - osjećaji uspjeha/neuspjeha ovise o ranijim postignućima Socijalna komparacija prema gore – može dovesti do osjećaja relativne deprivacije “Siromaštvo ne proizlazi iz smanjenja nečijeg vlasništva, nego iz povećanja nečije pohlepe” (Platon) Ostala reagiranja (npr. povlačenje) FORENZIČKI ASPEKTI FORENZIČKI ASPEKTI (2) Nasilni ovisnici često su osuñeni na mjere obaveznog liječenja od ovisnosti u duševnim bolnicama (forenzička psihijatrijska hospitalizacija) ili na ambulantni tretman. U vještačenju i odluci o izboru optimalnih uvjeta provoñenja liječenja, nužno je procjenjivati opasnost ponavljanja djela, suradljivost u prethodnom postupku te se pridržavati općenitih pravila provoñenja forenzičko – psihijatrijskog tretmana kao i probacijskog nadzora u slučaju uvjetne osude. AGRESIVNOST I OBITELJ OTVORENA PITANJA: Obiteljska terapija i grupe pomoći i samopomoći mogu smanjiti agresivnost i depresivnost članova obitelji duševnih bolesnika * Ukoliko promatramo profile majki koje nisu uključene u udruge vidimo da su majke ovisnika o drogama depresivne, sklonije izolaciji i izbjegavanju novih životnih iskustava Majke ovisnika o drogama koje su članovi udruga društvenije su i imaju više povjerenja u ljude, manje su depresivne i manje agresivne od majki ovisnika o drogama koje nisu članovi udruga. Subjektivni osjećaj i misli majki koji su iznosile tijekom anketiranja da remisija bolesti ovisnosti o drogama vraća bolesnog člana u obitelj “normalnog”, bez uzimanja lijekova te se smatra “izlječenjem”. * E. Gruber, M. Kajev ić, J. Anñelić, S. Martić-Biočina, V.Golik-Gruber, E.Tadej, M. Agius:“Velika očekiv anja”. Karakteristike i komparacije emocionalnih profila majki dušev nih bolesnika. Udruga “Sretna obitelj”, http://sretnaobitelj.odlican.net/files/velika_ocekivanja.pdf (pristup 29.4.2010) Jedno od ključnih pitanja je i pitanje roditeljske podobnosti. Rane intervencije u obiteljima ovisnika mogu prevenirati nasilničko ponašanje, posebice prema djeci, ženama (partnersko nasilje) kao i prema starijim osobama. U terapijskom radu, potrebno je respektirati odrednice zakonskih propisa (ZZODS, KZ, Obiteljski zakon) Potrebna je i procjena sposobnosti upravljanja motornim vozilima, radnim strojevima te oduzimanja oružja Suradnja sa CZSS, penalnim ustanovama, sudovima (suci izvršenja, prekršajni i kazneni sudovi, sud za djecu i mladež) domovi za djecu, terapijske zajednice (dom za ovisnike) Edukacija i psihoterapija žrtvi, zaštićenih svjedoka, Suradnja sa NGO, problematika upućivanja u “sigurne kuće za žrtve obiteljskog nasilja” Što je pokretač patološke obiteljske dinamike? Tko je žrtva, a tko agresor? Ako ima više ovisnika u obitelji (primjerice otac alkoholičar, kći opijatni ovisnik) tko započinje agresiju, da li kazniti jednu ili više osoba za “tučnjave”? Da li su ustanove spremne primiti žrtve ako ove uzimaju sredstva ovisnosti? Da li je potrebno iz obitelji izdvojiti ovisnika (najslabija karika) Da li je potrebno izdvojiti djecu ovisnika kad je prisutno obiteljsko nasilje, pa čak i u slučajevima ukoliko je ovisnik žrtva nasilja drugog člana obitelji? 2 29.4.2010 ZAKLJUČAK Ovisnici su često stigmatizirani kako u zajednici, tako i radno te je obiteljska dinamika često poremećena. Agresivno ponašanje ovisnika (intoksikacija, sindrom ustezanja, povezane duševne bolesti i stanja) često potenciraju dramatičan odgovor okoline. Obiteljska dinamika može se znatno poboljšati uključenjem članova obitelji u rad NGO ili obiteljske terapije, bilo paralelno sa liječenjem ovisnika, ili za vrijeme penalnog tretmana ovisnika te može imati preventivnu svrhu sprečavanja recidiva nasilnog ponašanja. Zdravstveno osoblje mora biti svjesno rizika agresivnog ponašanja, te je potrebno osigurati adekvatne radne uvjete na svim razinama. Kontakt: e-mail: [email protected] Web: http://www.moravek.net Davor Moravek Klinička Bolnica “Sestre Milosrdnice” Klinika za psihijatriju Vinogradska c. 29 10000 Zagreb, Croatia 3
© Copyright 2024 Paperzz