Nada Zver - Ivančica

www.hdko.hr
LEATHER
AND
FOOTWEAR
-
LEDER
UND
SCHUH
-
LE
CUIR
ET
LA
CHAUSSURE
INTERVJU:
Nada Zver - Ivančica
Dan Škole za modu i
dizajn
„Hydro koža“
- hit sezone
Riblja koža umjesto
reptila
Chelsea
Cool
BROJ 4-6/13
GODINA 60
Poziv
na ugovaranje
kolekcije za
proljeće i ljeto
2014.
Pozivamo sve proizvođače i veletrgovce na ugovaranje
kolekcije obuće, galanterije i pratećih proizvoda za proljeće
i ljeto 2014. Ugovaranje će se održati u Zagrebu 4. i
5. rujna (srijedu i četvrtak) 2013. u hotelu Antunović u
Zagrebu, Zagrebačka avenija 100A.
Modeli se izlažu na stolovima okvirne veličine 1,50 m2.
Cijena stola za članove Društva je 550,00 kuna + PDV. U
cijenu je uračunat i stol iste veličine s 4 stolca. Cijena stola
za nečlanove je 825,00 kuna + PDV. Cijena za inozemne
izlagače je 120,00 eura + PDV.
HDKO šalje pozive na 500 adresa kupaca. Izlagači mogu
svoje kupce i samostalno pozvati. Ugovaranje se vrši bez
prisustva široke publike.
Prijava za sudjelovanje se podnosi najkasnije do 26.
kolovoza 2013. na adresu:
Hrvatsko društvo kožara i obućara,
Froudeova 7, 10020 Zagreb.
Popunjavanje dvorane se vrši po redoslijedu prispjelih
prijava, a prednost imaju tvrtke članice Društva.
4. i 5. rujna 2013.
(srijeda i četvrtak)
Hotel Antunović
Zagreb
Kontakt osoba je tajnik HDKO-a Ivan Pihler.
Prijava za sudjelovanje je objavljena na našoj internetskoj
stranici www.hdko.hr u izborniku Novosti, a može se poslati
na memorandumu, elektroničkom poštom ili faksom.
Plaćanje računa u ukupnom iznosu vrši se
najkasnije 8 dana prije početka priredbe na žiro
račun Društva.
Predsjednik Odbora za marketing
Ivan Brkić v.r.
Predsjednik HDKO-a
Božidar Ledinko, v.r.
Impressum
6
ISSN 0450-8726
GODINA LX, BROJ 4-6, 2013.
STRUČNO GLASILO HRVATSKOG
DRUŠTVA KOŽARA I OBUĆARA
Dinamika izlaženja:
Svaka tri mjeseca
8
Cjenik oglasa:
Format
1/4
cijena (kn)
105x148 mm
210x74 mm
1.100,00
1/3
210x99 mm
70x297 mm
1.450,00
1/2
210x148 mm
105x297 mm
2.000,00
1/1
210x297 mm
3.600,00
2/1
Duplerica 420x297 mm
7.200,00
Korice
naslovna
zadnja
unutarnja (iza naslovnice)
unutarnja (ispred zadnje)
6.600,00
5.500,00
4.100,00
4.100,00
10
12
Distribucija:
èasopis se distribuira putem pošte
Podruèja distribucije:
Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora,
Makedonija, EU, Rusija
18
Prodaja:
èasopis se distribuira besplatno
Izdavaè i vlasnik:
Hrvatsko društvo kožara i obuæara
Froudeova 7, 10 020 Zagreb
Tel./Fax: ++ 385 (0) 1 466 68 04
e-mail: [email protected]
Editor:
13
Croatian Leather and Footwear Association
Froudeova 7, 10 020 Zagreb
Glavna i odgovorna urednica:
Jelena Balent
Ureðivaèki odbor èasopisa Koža i obuæa:
20
29
Jelena Balent - predsjednica i urednica
Ivan Pihler
Božidar Ledinko
Marko Bettini
Igor Skoko
Darinka Kosanoviæ
Zenun Skenderi
Uprava HDKO-a:
Božidar Ledinko - predsjednik
Ivan Pihler - tajnik
Darko Puzek - dopredsjednik
Ivana Martinko - èlan
Zenun Skenderi - èlan
Oblikovanje i prijelom:
Seniko studio d.o.o.
Nove Rašljice 2, 10 090 Zagreb
[email protected]
Graﬁèki urednik:
Sreæko Sertiæ
Lektorica:
Nataša Bešiæ, prof.
Priprema za tisak:
Preporuka za predaju gotovih materijala
na CD-u ili putem e-maila. Materijali se
šalju u TIFF (300 dpi) ili EPS formatu omjera
1:1 prema priloženim dimenzijama. Oglasi
koji idu u rez moraju imati minimalno
3 mm napusta.
Materijali moraju biti u CMYK kolor
modelu, a fontovi pretvoreni u krivulje.
30
www.hdko.hr
4-6/2013
4
SADRŽAJ
VIJESTI
6
Prisutnost na GDS-u izazov
uspješnosti poslovanja
6
Odobren program obrazovanja
„Modelar obuće i kožne galanterije“
8
Državno natjecanje i smotra
učeničkih radova obuće i galanterije
INTERVJU
10
Nada Zver,
Ivančica d.o.o., Ivanec
NOVOSTI IZ TVRTKI
12
13
14
16
18
Galko - KLG - poslovno odijevanje
Restrukturiranje Jelena iz Čakovca
Viviani - Hydro koža - hit sezone
REPORTAŽA
Mladi dizajneri TTF-a u Varaždinu
Održano ugovaranje kolekcije za
sezonu jesen/zima 2013./2014.
NOVOSTI IZ TVRTKI
20
Prvi Flagship store Borovo
21
Ante Gavranović
22
KOLUMNA
AKTUALNA TEMA
Obilježen Dan Škole za modu i
dizajn
STRUČNA TEMA
24
Tehnički zahtjevi za proizvode i
ocjena sukladnosti
28
MODA&DIZAJN
32
ZANIMLJIVOSTI
Čitajte časopis na www.hdko.hr
Jelena Balent, glavna urednica
Dragi
čitatelji,
u ovome broju časopisa prikazali smo uspješnost naših obrazovnih institucija,
srednjih stručnih škola i Stručnoga studija Varaždin pri TTF-u Sveučilišta u
Zagrebu. Učenici su na Državnome natjecanju, potaknuti kvalitetnim obrazovanjem, uspješnošću struke i dizajnerskim vještinama, izložili svoje uratke
te dokazali stečene vještine i znanje.
Sve su to pokazali i smotrom te održanom revijom u Školi za modu i dizajn
u Zagrebu prilikom Dana otvorenih vrata. U Varaždinu su studenti na manifestaciji pod nazivom Energy of evolution također uspješno prikazali svoja
znanja i vještine. Ističemo značaj obrazovanja za održivost struke kožarskoprerađivačke industrije. U tom je kontekstu značajna i vijest o usvojenom
programu obrazovanja „Modelar obuće i kožne galanterije“ četverogodišnjega stručnog obrazovanja.
Razgovor s direktoricom gospođom Nadom Zver upoznaje nas s novim
poslovnim pothvatom, tj. preuzimanjem u većinsko vlasništvo tvrtke Bambi
i planiranim zahvatima. Novo oblikovano Društvo na taj način učvršćuje svoj
položaj na tržištu dječje obuće.
Novostima iz naših tvrtki informiramo o restrukturiranju tvornice obuće Jelen
iz Čakovca, o aktivnosti tvrtke „Galko“ u poslovnom odijevanju te uspješnoj
proizvodnji kože u tvornici „Psunj“ tvrtke Viviani. Izloženi uzorci chrome free
hydro kože, tj. hidrofobirane kože bez kroma na međunarodnome sajmu
Lineapelle u Bologni, izuzetno su dobro prihvaćeni i plasirani na svjetsko
tržište. Zanimljiv je podatak da predsjednik SAD-a nosi cipele izrađene od
kože proizvedene u tvornici Psunj iz Rešetara!
Reportaža s Ugovaranja kolekcije koja je održana 21. i 22. ožujka donosi raznolikost kolekcija i značajan broj sudionika. Pozivamo na sljedeće sezonsko
ugovaranje kolekcije proljeće/ljeto 2014. u rujnu ove godine.
„Borovo“ s novom Upravom i direktorom Hrvojem Merkijem mijenja koncepciju ustroja ove velike i značajne industrije. Osim strukturnih promjena
velike se promjene vide i u pristupu maloprodaji, tj. unutarnjem uređenju
prodavaonica. Moderno uređen prodajni prostor u trgovačkom centru Avenue Mall u Osijeku kupci su vrlo dobro prihvatili, a otvoreni su i prodajni
prostori Borova u City Colloseumu u Slavonskom Brodu.
Stručna tema vezana je uz novosti u Zakonu o tehničkim zahtjevima za
proizvode i ocjenjivanju sukladnosti. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju
definirano je slobodno kretanje roba i usklađenost nacionalnih propisa zemalja članica. Navedene su Direktive koje se odnose na proizvode kožarskoprerađivačke industrije, a koje je donijela komisija Europske unije. Vjerujem
da će nam svima biti od koristi.
Kolumna našega suradnika Ante Gavranovića pod naslovom „Hrvatska i
dalje na samome dnu konkurentnosti“ analizira razloge toga stanja, ali i
ukazuje na nužne poteze za rješenje problema. Potrebno je stvoriti povoljno
gospodarsko-poduzetničko okruženje i uvjete slične onima koji vladaju u
gospodarstvima konkurentskih zemalja. Podatci, a i brojne kritike međunarodnih institucija, sve do zainteresiranih ulagača pokazuju da već godinama
upravo na toj sigurnosti gubimo bitku za nova ulaganja.
Modne stranice i zanimljivosti koje uređuje naša suradnica Darinka Kosanović
sigurno će Vam se svidjeti i pružiti Vam informacije o zbivanjima u svijetu
mode i dizajna. Praćenjem naše internetske stranice uvijek ćete imati uvid
u vijesti i najnovija zbivanja u našoj struci.
Najava Prvoga regionalnog skupa o Stanju i perspektivi kožarsko-prerađivačke industrije informira o ciljevima ovoga skupa i poziva na suradnju
zainteresiranih sudionika.
5
4-6/2013
www.hdko.hr
JB
VIJESTI
organizirati skupni posjet GDS-u za posjetitelje uz niže troškove putovanja.
Ana Dijan
Svake sezone na GDS-u izlaže i Ivančica
- tvornica dječje obuće iz Ivanca, koja će
ove godine kao većinski vlasnik Bambija upotpuniti kolekciju robnom markom
Bambi obuće iz Varaždina. Nazočnost na
sajmu je važan čimbenik poslovne politike
i dugoročno je isplativa investicija, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju posebno
dobiva na važnosti.
JB
Prisutnost na GDS-u izazov
uspješnosti poslovanja
Jesenski međunarodni sajam GDS u Düsseldorfu održava se od 11. do 13. rujna. Distributeri, vlasnici trgovina, proizvođači, predstavnici multibrand trgovina, prodajnih centara
i modne industrije svake sezone s velikim zanimanjem koriste sajam za međusobne poslovne kontakte, zaključivanje poslova, uvid u modna kretanja te kao mjesto inspiracije.
25. travnja 2013., u prostorijama HGK-a (Županijska komora Varaždin), predstavništvo
GDS-a i Globalshoesa Centra za razvoj i marketing iz Zagreba organizirali su sastanak
zainteresiranih tvrtki za sudjelovanje na sajmu GDS-a u jesen 2013.
Direktorica Ana Dijan nazočne je upoznala s podacima o postupku prijave i ostalim informacijama, kao i s mogućnostima organizacije poslovnih susreta, tiskovnih prezentacija,
mrežnih platformi SHOES-Contacts i drugim korisnim informacijama.
Poznate su činjenice o važnosti ovoga međunarodnog sajma za obućarsku industriju, što
dokazuju brojke GDS-ova proljetnog izdanja održanog u ožujku ove godine:
Broj izlagača: 1.213 izlagača iz 45 zemalja.
Broj posjetitelja: 23.223 posjetitelja (distributeri, vlasnici trgovina, proizvođači, predstavnici multibrand trgovina, prodajnih centara i modne industrije).
Porijeklo posjetitelja: 61% iz Njemačke i 39% iz ostalih zemalja (od čega najveći broj iz
Nizozemske, Velike Britanije, Francuske, Italije i Belgije).
Više na www.gds-online.com
Usluge predstavništva sajma vezanih uz informiranje i pomoć oko organizacije posjete ili
izlaganja zainteresiranim su tvrtkama na raspolaganju bez naknade. Također je moguće
Više na:
www.gds-online.com
Agencija za
strukovno obrazovanje
i obrazovanje odraslih
Odobren program
obrazovanja ”Modelar
obuće i kožne
galanterije“
ASOO logo
Nastojanja i uloženi napori na izradi obrazovnog programa za srednje stručne škole
ASOO uspješno su završena. Savjetnica
Danijela Pustahija poslala je obavijest da
je ministarstvo odobrilo eksperimentalno izvođenje programa Modelar obuće i
kožne galanterije kojega je zatražila samo
Srednja strukovna škola iz Varaždina. Već
duže vrijeme ova je struka vrlo tražena
na tržištu rada. Osim toga, ovim je obrazovnim programom otvorena i mogućnost
prohodnosti, tj. nastavka obrazovanja u
smjeru Stručnog studija u Varaždinu, koji
djeluje u okviru TTF-a Sveučilišta u Zagrebu. Obrazovanje i usavršavanje struke bitni
je čimbenik uspješnosti razvoja kožarskoprerađivačke industrije koja bez unapređivanja tehnike i tehnologije neće moći
držati korak na tržištu Europe, a ni šire.
JB
www.hdko.hr
4-6/2013
6
Wortmann-Gruppe . D-32758 Detmold . Tel.: +49.52 31.605.144 . Fax: +49.52 31.605.5.144 . E-Mail: [email protected] . wortmann.com
Estera d.o.o. . 3RORQD0HJOLĀ . Loka 30 . SI-7UæLĀ . Tel: +386 4 5925 091 . Fax: +386 4 5925 092 . Mobil: +386 41 721 564 . E-mail: [email protected]
7
4-6/2013
www.hdko.hr
VIJESTI
Smotra na temu biorazgradivih materijala, Obrtnička škola Split
Državno natjecanje i smotra
uèenièkih radova obuæe i galanterije
O
brtnička škola Split je od 24.
do 26. travnja 2013. bila domaćin Državnoga natjecanja
i smotre učeničkih radova
obuće i galanterije. Natjecali su se učenici
škole domaćina, Srednje strukovne škole iz
Varaždina i učenici Škole za modu i dizajn
iz Zagreba.
Hotel Dujam, gdje se održavala ova tradicionalna manifestacija, bio je mjesto
međusobnog upoznavanja i razmjene
iskustava. Tema natjecanja bila je Izrada
večernje torbice.
Na natjecanju najuspješnijih učenika ovih
škola prvo je mjesto osvojila Valentina
Viša savjetnica Danijela Pustahija Musulin s ravnateljem Obrtničke škole
Split Davorom Kulićem, pobjednicama, mentoricom Mirom Dželalijom i
Gordanom Uglešić, članicom Državnoga povjerenstva
Kanaet iz škole domaćina, Obrtničke
škole Split, a osvojeno drugo mjesto
također je pripalo učenici ove škole,
Mateji Karaman. Treće mjesto pripalo
je Nikolini Conjar iz Škole za modu i
dizajn iz Zagreba.
Nastavnici i učenici škole domaćina pokazali su se najuspješnijima, na što su
vrlo ponosni jer su svoja znanja i umijeća odmjerili s nadarenim i vrijednim
gostima.
Smotra učeničkih radova održana je na
temu biomaterijala vrlo uspješnih dizajnerskih rješenja.
Škola za modu i dizajn, Zagreb
www.hdko.hr
4-6/2013
8
Dvobojna ženska večernja torbica I. i II. mjesto
Smotra učeničkih radova
GDS oglas 1/2
okomito
line
registrirajte se on
latnu ulaznicu!
i osigurajte besp
11.-13.09.2013
düsseldorf, germany
www.gds-online.com
9
4-6/2013
www.hdko.hr
Centar za razvoj i marketing d.o.o.
Krsnjavoga 1 (Westin/II)
10000 Zagreb
Ana Dijan
Tel.: +385 1 63 29 110
Fax: +385 1 63 29 113
GSM: +385 91 539 76 83
E-mail: [email protected]
INTERVJU
Nada Zver, direktorica ”Ivančice“ d.d.,
proizvodnje obuće i trgovine
Ivančica
ulaganjem u tvornicu Bambi
učvršćuje položaj na tržištu
Nada Zver
P
osjetili smo ivanečku tvornicu obuće Ivančicu d.d. kako
bismo s direktoricom Društva, gospođom Nadom Zver,
razgovarali o novostima na strateškom planu tvrtke.
K&O: Saznali smo da ste „preuzeli“ tvornicu dječje obuće Bambi
iz Varaždina. Možete li nam nešto više reći o ovoj poduzetničkoj
ideji i realizaciji?
Nada Zver: Nakon višemjesečnih pregovora, u ožujku ove godine postignut je dogovor i potpisan Ugovor o stjecanju članstva
i upravljanju Društvom Bambi d.o.o. čime je Ivančica postala
većinski vlasnik Bambija.
Snagom obiju kompanija iskoristit ćemo sve pozitivne potencijale
kako bi se stvorila snažna strateška pozicija na tržištu, osigurao
širi i kvalitetniji raspon proizvoda s dugoročnim ciljem stvaranja
respektabilnog maloprodajnog lanca dječje obuće u Hrvatskoj
i regiji. Tim ćemo poslovnim potezom ojačati svoju poziciju na
tržištu te kontinuirano nastaviti raditi na razvoju novih proizvoda
i strategije multikanalne distribucije.
K&O: Jeste li dogovorili novu organizaciju i način objedinjavanja
dviju proizvodnji?
Nada Zver: Preuzimanjem upravljanja nad Društvom Bambi pokrenuti su integracijski procesi s ciljem ostvarivanja sinergijskih
učinaka obaju Društava. Kada govorimo o proizvodnji, plan nam
je u najkraćem roku implementirati model organizacije proizvodnje Ivančice te provesti informatizaciju u planiranju i praćenju
proizvodnih procesa, kako bismo ostvarili rast produktivnosti. U
ključne poslovne procese Ivančice, kao što su prodaja i marketing,
razvoj proizvoda, planiranje i priprema proizvodnje te financijsko
poslovanje integriraju se istovjetni procesi iz tvrtke Bambi i time
se na razini Ivančice centraliziraju svi navedeni poslovni procesi. Integracija marketinških procesa podrazumijeva centralizirani
razvoj proizvoda i upravljanje robnim markama Froddo i Bambi.
Prodajni tim Ivančice izlazi na tržište s novim kolekcijama Froddo
i Bambi već krajem ljeta. U razvoju distributivnih kanala ključno
pitanje je razvoj mrežnih poslovanja obaju Društava i daljnji razvoj
internetske prodaje u regiji.
K&O: Vjerujemo da ćete uspjeti u svom planu. Želimo Vas informirati o našem programu organizacije Prvog regionalnog skupa
o stanju i perspektivama kožarsko-prerađivačke industrije koji će
se održati 24. listopada 2013. Cilj ove konferencije bi bio okupljanje struke zemalja u okruženju s dijelom susjeda EU-a i bivše
države. Uključili bismo i Talijanski institut za vanjsku trgovinu,
Njemačko-hrvatsku industrijsku i trgovinsku komoru, Delegaciju
EU-a u Hrvatskoj, srednjoeuropsku inicijativu sa sjedištem u Trstu i
Austrijski ured za vanjsku trgovinu i turizam. O svim aktivnostima
ćemo Vas postupno obavještavati, a očekujemo i Vaše stručno
sudjelovanje. Sve sugestije su nam korisne i dobrodošle. Što mislite
o tome? Kakav bi trebao biti sadržaj radionice ili panel diskusije
u analizi svih izloženih podataka?
Nada Zver: Smatram kako je takav skup vrlo koristan, posebice iz
razloga što nam se ulaskom u EU otvara veliko tržište i sva iskustva
zemalja članica EU-a bit će nam vrlo korisna. Teme i raspravu, polazeći od trenutnog stanja naše industrije, svakako treba usmjeriti
prema perspektivi razvoja kožarsko-obućarske industrije. U tome
je potrebno konzultirati strategiju razvoja kožarsko-obućarske
industrije u EU, ukoliko je ista donesena. Morali bismo biti određeniji u definiranju zahtjeva za podizanjem konkurentnosti našeg
sektora u odnosu na gospodarsku situaciju.
www.hdko.hr
4-6/2013
10
K&O: Obrazovanje nam je velika briga i o tome želimo s Vama porazgovarati. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odobrilo
je program četverogodišnjeg stručnog obrazovanja za zanimanje
„Modelar obuće i kožne galanterije“. Prema našim informacijama
samo će Srednja strukovna škola Varaždin raspisati upisne kvote
za sljedeću školsku godinu i pokusno razdoblje od dviju godina.
Hoće li to zadovoljiti potrebe postojeće industrije i razvoja u
budućnosti?
Nada Zver: Hrvatska nije velika zemlja i strukovne škole treba
otvarati tamo gdje za to postoje uvjeti, u pogledu stručnog nastavnog kadra, opremljenosti i gospodarskog potencijala u okruženju.
Definiran je novi nastavni program za srednjoškolsko strukovno
obrazovanje, no povlači se pitanje imamo li educirani nastavni
kadar za provođenje tog programa. Na srednjoškolsko strukovno
obrazovanje nadovezuje se pitanje nastavka obrazovanja na visokoškolskim ustanovama. O strategiji razvoja sektora ne može
se razgovarati, a da istovremeno nemamo odgovor gdje ćemo i
kako školovati stručne kadrove.
JB
SHOE
FASHION
ALL
ALONG
THE LINE
SEP 10-13, 2013
DUESSELDORF, GERMANY
NEW:
4 SHOW
DAYS
!
ONLINE
E
S
E
T
AZNICU
J
L
A
U
R
I
U
R
N
T
T
A
REGIS
E BESPL
T
J
A
R
U
I OSIG
www.globalshoes-online.com
11
4-6/2013
www.hdko.hr
Centar za razvoj i marketing d.o.o.
Krsnjavoga 1 (Westin/II)
10000 Zagreb
Ana Dijan
Tel.: +385 1 63 29 110
Fax: +385 1 63 29 113
GSM: +385 91 539 76 83
E-mail: [email protected]
NOVOSTI IZ TVRTKI
– poslovno odijevanje
Klaster KLG grupa
okuplja male i srednje
proizvođače tekstilne i
kožarsko-galanterijske
industrije, eksperte
za dizajn i kvalitetu
proizvoda, marketinške
stručnjake i Tekstilnotehnološki fakultet u
Zagrebu.
T
ema koja povezuje članice klastera
KLG grupe je „Poslovno odijevanje“.
Kultura poslovnog odijevanja važan
je segment unapređenja kvalitete usluge
svake profesije, stoga je cilj klastera KLG
grupe omogućiti poslovnim ljudima personalizirani stil odijevanja.
Kolekcija KLG odlikuje se visokim standardom kakvoće, jedinstvenim vizualnim
izrazom i mogućnošću kreativnih kombinacija. Spoj je modernog i bezvremenog.
Rezultat toga je kolekcija KLG, namijenjena poslovnim ženama i muškarcima, koja
je bila predstavljena prigodnom modnom
revijom.
O članovima Klastera
KLG
O kolekciji KLG
Što odjenuti za poslovni sastanak ili običan
radni dan, a ne pogriješiti?
Odgovor ćete pronaći u kolekciji KLG.
Članovi tima, proizvođači i stručnjaci koji
stoje iza kolekcije KLG su:
Galko d.o.o. – tvrtka Galko iz Malog Bukovca osnovana je prije osamnaest godina,
sa željom da neke svoje ideje i rješenja
ponudi kupcima koji žele kvalitetan, elegantan i dugotrajan proizvod. Osim što na
tržište plasira kožne proizvode provjerene
kvalitete iz najfinijih materijala, u ponudu
su uvrstili i veliki izbor poslovnih poklona.
Led d.o.o. – tvrtka Led iz Ludbrega proizvođač je obuće za najeminentnije svjetske brandove pod okriljem jake globalne
grupacije Louis Vuitton. Svojom stručnošću i profesionalnošću pozicionirala je
hrvatske proizvođače u sam svjetski vrh.
Estare Culto d.o.o. – jedan od najznačajnijih proizvođača odjeće, ne samo u
Hrvatskoj, već i u regiji, koji svoja znanja,
vještine i profesionalnost gradi od davne
1889. i bilježi stalan i kontinuiran rast. Ističe se visokim standardima kvalitete izrade
i dizajna te uz vlastiti brand proizvodi i za
eminentne svjetske brandove.
Mirta kontrol d.o.o. – tvrtka iz Zagreba
koja se već drugu generaciju bavi ispitivanjem, vještačenjem i certificiranjem repromaterijala i proizvoda. Ujedno se bavi
razvojem mjernih i ispitnih uređaja, a sva
atestiranja radi u vrhunski opremljenim laboratorijima uz stručno educirano osoblje.
Mistex – specijalizirani obrt za proizvodnju odjeće od pletenine iz Varaždina. Ima
dugogodišnje iskustvo rada za njemačke
brandove Colmar i Rabe. Zadnjih nekoliko
godina uspješno surađuje i sa studijem za
dizajn Xenia Design.
Modira d.o.o. – tvrtka u vlasništvu obitelji
Balić iz Zlatara koja je na tržištu već niz
godina, specijalizirala se za izradu muških odijela. Već dvije generacije njeguje i
unapređuje svoje proizvode. Odijela izrađuje u malim serijama ili po mjeri svojih
klijenata, a sve to u maniri starih majstora.
Domato d.o.o. – tvrtka Domato LD, d.o.o.
bavi se pružanjem usluga savjetovanja i
unapređenja prodaje implementacijom
višegodišnjeg iskustva i stečenih znanja u
prodaji i komunikaciji s tržištem.
TTF – Tekstilno-tehnološki fakultet preuzeo je ulogu razvojne institucije u području tekstilne i odjevne te kožarsko-prerađivačke industrije jer takva institucija u ovim
granama industrije ne postoji. Zadaća mu
je povezivanje s navedenim granama i doprinos njihovom razvoju sukladno svjetskim trendovima i razvoju.
www.hdko.hr
4-6/2013
12
Restrukturiranje tvrtke
Jelen d.d.
Čakovec
PROFESSIONAL
U
poduzeću Jelen d.d. industrija obuće krajem
prošle godine započeo je stečajni postupak. Nakon otvaranja stečajnoga postupka gotovo su se
svi radnici zaposlili u novoosnovanoj tvrtki Jelen
Professional d.o.o. koja se bavi proizvodnjom radno zaštitne obuće te obuće za posebne namjene (vojska, policija,
vatrogasci, pošta...). U toj je tvrtki trenutno zaposleno 150
djelatnika.
Početkom 2013. također je osnovano novo poduzeće Jelero d.o.o. koje će se baviti brizganjem donjišta za stranoga
partnera.
Za tu namjenu nabavljena su četiri stroja za brizganje. U
početku se planira proizvoditi 1000 pari obuće dnevno, dok
bi se već sljedeće godine proizvodnja povećala na 2000 pari
obuće dnevno.
U proizvodnji su također zastupljeni i doradni poslovi na
godišnjoj bazi od otprilike 200.000 pari gotove obuće. Direktor tvrtke Darko Pintarić optimistično gleda na razvoj i
budućnost proizvodnje obuće u Čakovcu.
13
4-6/2013
www.hdko.hr
Darko Pintarić
www.jelen.hr, e-mail: [email protected], Čakovec, Zagrebačka 93
NOVOSTI IZ TVRTKI
Hit sezone – inovacija – CM
HYDRO KOŽA
Pažnja koju Grupacija Viviani-Psunj posvećuje kontroli kvalitete i ispravnosti
proizvoda usmjerena je u konačnici zadovoljstvu potrošača, kupaca i poslovnih
partnera, sa ciljem izgradnje lojalnosti i
povjerenja u proizvode ove tvornice.
-
HACCP (Hazard Analysis Critical
Control Points)
-
ISO 14001:2004; ISO 9001:2008
-
GORE-TEX i SIMPATEX standard
-
COOL System
-
Proizvodnja sukladno REACH programu EU
-
Vlastiti laboratorij (kemijska i fizikalna
analiza)
T
vornica kože Viviani-Psunj
svojim izlaganjem na sajmu
Lineapelle – Bologna proljeće/ljeto 2014. izazvala je
dosad neviđenu potražnju za svojim
proizvodima. Pored svojih standardnih visokokvalitetnih artikala, uspjela
je predstaviti i novi proizvod KROM
FREE HYDRO KOŽU. Predstavljanje
te inovativne, hidrofobirane kože
bez prisustva kroma koja zadržava
sve parametre propusnosti zraka i
vodene pare po GORE-TEX normama i predstavlja budućnost kožarske
industrije rezultirala je izvanrednom
posjećenosti sajma. Godinama su
mnoge tvornice koža pokušale proizvesti hidrofobiranu kožu bez kroma,
ali dosadašnja tehnologija u kožarstvu
podrazumijevala je njegovo korištenje
bez kojeg se nikada nije mogao napraviti proizvod koji će zadovoljiti sve
parametre hidrofobnosti. S ponosom
ističemo da je hrvatska tvornica kože
Viviani-Psunj uspjela razviti ovaj ekološki učinkovitiji proizvod koji je već
izišao na tržište. Uskoro će se u prodaji pojaviti Krom free obuća diljem
svijeta, budući da su sve značajnije
tvornice obuće iznimno zainteresirane za ovaj proizvod.
-
Procesna kontrola (inputa,
procesa i outputa)
-
Sljedivost ( od
”
polja do stopala“).
Za Tvornicu koža Viviani-Psunj nova sezona donosi mnogo
uzbuđenja i posla, a
posebno se iščekuje
otvaranje novih mogućnosti ulaskom
Hrvatske u EU.
www.hdko.hr
CIPELE
RIKO SPORT
NUBUK SASSO
PSUNJ
4-6/2013
14
INTERVIEW
PRODAJA Viviani d.o.o.
Grižanska 49a10000 Zagreb, Croatia, Tel.: +385 (0)1 6055 833, Fax: +385 (0)1 6055 834, e-mail: [email protected]
Direktor: Ivan Ljubić, gsm.: +385 (0)91 222 66 13
PROIZVODNJA Psunj d.d. tvornica koža
Kožarska 18, 35403 Rešetari, Tel.: +385 (0)35 367 216, Tel.: +385 (0)35 367 215, Fax: +385 (0)35 367 373, e-mail: [email protected]
Direktor: Božo Ljubić, gsm.: +385 (0)91 739 555 1
10-12/2011 www.hdko.hr
www.hdko.hr
19 4-6/2013
15
REPORTAŽA
Mladi dizajneri TTF-a na modnome
događanju u Varaždinu
U
Varaždinu je na Trgu kralja Tomislava 18. svibnja 2013. održana
manifestacija Energy of evolution 2013. Već četvrtu godinu zaredom ovo zanimljivo događanje, uz
potporu Natalije Martinčević, zamjenice gradonačelnika, uspješno spaja
modu i brigu za očuvanje okoliša te
pridonosi podizanju svijesti o obnovljivim izvorima energije. Posebna je
pažnja posvećena očuvanju tekstilne
i obućarske industrije u Varaždinu i
2012 mladih modnih kreatoregiji, povezivanjem
ra. Gospođa Natalija Martinčević, saborska
zastupnica i zamjenica gradonačelnika, svim
je sudionicima, a posebice mladim dizajnerima i modnim kreatorima uputila čestitke za
uspješno organiziranu manifestaciju.
Tea Krišković, Apsolventica, smjer-dizajn obuće
(Izrada obuće omogućena u: Ivančica d.d.)
Kristina Plišo, 2 u 1, Stručna prvostupnica
(baccalaurea) inženjerka odjevne i obućarske
tehnologije; smjer: dizajn obuće (Izrada obuće
omogućena u: Pappucei, Rumunjska)
Ana Kos, Stručna prvostupnica (baccalaurea)
inženjerka odjevne i obućarske tehnologije;
smjer: dizajn obuće (Izrada obuće
omogućena u: Midal
dal d.o.o.)
Na ovoj su manifestaciji glavnu ulogu imali studenti TTF-a koji su na njoj predstavili
brojne modele obuće i odjeće, a izradili su
ih pod mentorstvom Jadranke Akalović, dipl.
ing. i Suzane Kutnjak Mavrlinčić, mag. ing.
tex. dex. U izradi modela nesebičnu podršku pružile su im tvrtke Varteks d.d., Bambi
d.o.o., Ivančica d.d., Midal d.o.o., Postolarski
obrt obitelji Kolenki iz Zagreba i Jelen Professional d.o.o.
Antonio Mohenski, Apsolvent
smjer-dizajn obuće (Izrada obuće
omogućena u: Midal d.o.o.)
Monika i Vesna Cesar, Stručne prvostupnice
(baccalaurea) inženjerke odjevne i obućarske
tehnologije; smjera: dizajn obuće (Izrada obuće
omogućena u: Bambi
mbi d.d.)
Martin Kolenko, Apsolvent smjer-dizajn obuće
(Izrada obuće omogućena u: Cipele Kolenko,
postolarski obrt, vl. Dubravka Kolenko)
Marija Damiš,
prvostupnica
Stručna prvo
rvostupnica (baccalaurea) inženjerka odjevne i
obućarske tehnologije;
te
smjer: dizajn obuće, (Izrada obuće
omogućena u: Jelen PROFESIONAL d.o.o.)
omo
3 u 1
Kristina Plišo, 2 u 1
Stručna prvostupnica (baccalaurea)
inženjerka odjevne i obućarske
tehnologije; smjer: dizajn obuće (Izrada
obuće omogućena u: CFPIC, Portugal)
Kamenko Kišiček,
išiček, Apsolvent,
smjer- dizajn obuće (Izrada obuće
omogućena u: Bambi d.d.)
Simona Nemec, Stručna prvostupnica (baccalaurea)
inženjerka odjevne i obućarske tehnologije; smjer:
dizajn obuće (Izrada obuće omogućena u: Cipele
Kolenko, postolarski obrt, vl. Dubravka Kolenko)
www.hdko.hr
4-6/2013
16
VIJESTI
oglas 1/1 Josef Seibl
W W W . J O S EF - S EI B EL . D E
style with comfort
Frühjahr-Sommer 2 0 1
4
RAMŠAK
MŠAK TATJANA TEL: 00386 41 886 261 // 00386 3 5741 113 // EMAIL:[email protected]
REPORTAŽA
Održano ugovaranje
kolekcije za sezonu
jesen/zima 2013./2014.
kolekcija obuće Tamaris
Ivan Tomašek, Ilijana Jakšić Šimunić, Filip Matić
U
hotelu Antunović je u razdoblju od 21. do
22. ožujka 2013. veliki broj veletrgovaca i
proizvođača obuće i galanterije, većinom
iz Slovenije te Mađarske, Austrije i Njemačke, zaključivao prodaju kolekcije za sezonu jesen/zima
2013./2014. Sudjelovalo je 16 tvrtki te samim time
skup dobiva sve veći međunarodni karakter.
Marko Žgela, Galko
Sudionici po abecednom redu:
Jadranka Perovanović
Josip Grepo
Ivančica
• AMSTEP KRANJ, Miro Ažman, SLOVENIJA
• BRKIĆ-TIM-RIEKER-ZAGREB, Ivan i Marija Brkić, HRVATSKA
• D.S.T., Sandra Dragaš, HRVATSKA
• ESTERA POLONA MEGLIČ, Brane i Polona
Meglič, SLOVENIJA
• FLAMINGO IKI d.o.o., Ilija Jakšić i Filip Matić,
HRVATSKA
• FRES-CO d.o.o., Božo Žibrat, HRVATSKA
• GALKO, Marko Žgela i Mladen Zorić, HRVATSKA
• INTEGRAL TRŽIĆ, Jure Meglič, SLOVENIJA
• IVANČICA IVANEC, Predrag Putar, HRVATSKA
• JANA SHOES i HERGERT CIPO Bt., Monika
Hergert i Ferenc Merki, MAĀARSKA-DE
• SHOE FASHION-VARAŽDIN-HOEGL, Vanja
Deponte, HRVATSKA-A
• SPALATINA, Josip Grepo, HRVATSKA
• TRGOPRO ŠMARTNO, Marko i Teja Kamnik,
SLOVENIJA
• VASADI FERENC s.OLIVER, Ferenc Vasadi,
MAĀARSKA-DE
• WALKER, Jadranka Perovanović, HRVATSKA
• WOOLF, Siniša Tkalčec, HRVATSKA
Kvalitetne i privlačne kolekcije obuće i galanterije
pratile su visoku modu te je i zanimanje kupaca
bilo veliko, a ugovoreni poslovi očekivani.
D.S.T.
Marija Brkić s kupcima
kolekcija Gabor
www.hdko.hr
4-6/2013
18
Jure Meglič, Intermegal-Tržić
Polona Meglič
kolekcija Rieker
kolekcija Jana Shoes
Spalatina, Solin
Goran Kanižaj, Planika \akovo, Ferenc Vasadi
kolekcija Flamingo IKI
iz kolekcije Högl
Teja Kamnik, Trgopro
kolekcija Fres-Co, Samobor
Sandra Dragaš, Hrvoje Maraković
kolekcija Walker
kolekcija Rieker
Ivančica
19
4-6/2013
www.hdko.hr
Monika Hergert
kolekcija Amstep
Miro Ažman
zimska obuća s,Oliver
kolekcija Gabor
NOVOSTI IZ TVRTKI
Otvoren prvi Flagship store Borovo
Perjanica naše trgovačke mreže
sektora korporativnih
komunikacija.
Napominje kako je
Borovo početkom ove
godine krenulo u rekonstrukciju prodavaonica
unutar svoje trgovačke
mreže, kako bi interijeri
svojom kvalitetom i dizajnom pratili izvrsnost
koju Borovo ima u proizvodnji obuće, pa tako
i asortimanu koji nudi.
Kruna prvog vala obnove maloprodajne mreže Borovo, je
otvorenje 106. trgovine prve u shopping centru. Riječ je o TC Portanova
u Osijeku, gdje Borovo na preko 100
kvadratnih metara prodajnog prostora
nudi najširi asortiman obuće od svih
svojih trgovina.
Novoobnovljenu trgovinu, za koju s ponosom možemo reći da je perjanica naše
trgovačke mreže, dizajnirali su arhitekti
iz zagrebačkog studija UPI-2M, svjetski
priznati stručnjaci, iza kojih stoje projekti
poput Arene Zagreb, Arena centra, te brojnih interijera maloprodaje velikih svjetskih
brandova.
Na osječkom Trgu slobode, od 20. ožujka 2013. godine, kupci osim standardne
ponude obuće proizvedene u Vukovaru,
mogu kupovati i robu proznatih stranih
brandova, poput cipela Ara, Olip, Soviet,
Nike, Adidas i Reebok.
-
Police iz Borovo
Tehničkog servisa
-
Reakcije kupaca su više nego pozitivne. Mislim da nisu mogli ni sanjati
da će se ovakva borovska trgovina
nalaziti u njihovom gradu. Naime,
Flagship store uopće ne nalikuje na
Borovo koje kupci poznaju, a da je
ovo uređenje pun pogodak svjedoče
upravo sami kupci koji iz dana u dan
hvale interijer, ali i vrhunsku ponudu
obuće, ističe Vladimir Ham, voditelj
Po istom smo tom principu otvorili
novu trgovinu u Našicama, osječkom
Avenue Mall-u, ali i u City
Colloseumu u Slavonskom
Brodu, dok će obnovu
ostalih trgovina diktirati
financijske prilike, napominje Ham, te naglašava
kako su svi metalni djelovi,
od pulta preko polica izrađeni u Borovo Tehničkom
Servisu.
je ove tvrtke, ali isto tako i doprinjeti
njezinom snažnijem repozicioniranju
na tržištu u vidu suvremenosti koji
smo nastojali udahnuti nepravedno
zapuštenim i „umornim“ prodajnim
prostorima ove tvrtke, nadodaju i zaključuju:
-
Velika nam je čast i zadovoljstvo što
smo svojim radom i idejama uspjeli
izvršiti „suptilno-radikalnu“ promjenu vizualnog identitetaborovskih trgovina, te se nadamo da smo malim
djelom participirali u početku jednog
novog razdoblja promocije i ekspanzije borovske proizvodnje.
Arhitekti o novim
trgovinama
Geometrija polica razvijala se od prvoosmišljene „Startas“ police koja svojom
formom asocira na logo popularnih Startasica, do meandarskih motiva za izlaganje
dječje obuće i tzv. „televizora“ koji uokviruju najznačajnije eksponate u flagship
trgovinama. Osmišljen je domišljat modularni sustav u kojemu je na univerzalni
Projekt preuređenja trgovina Borovo bio je veliki
izazov i za same arhitekte
iz UPI-2M studija.
-
-
Nesvakidašnje je iskustvo
danas u Hrvatskoj biti angažiran kao arhitekt na osmišljavanju
projekata preuređenja prodajnih
lokala jedne dugogodišnje domaće
proizvodne tvrtke kao što je Borovo,
kažu u zagrebačkom studiju UPI-2M.
Kako u globalu, tako i u detalju, nastojali smo uhvatiti duh prošlosti i tradici-
leđni/zidni panel moguća jednostavna
montaža svega nekoliko vrsta polica. Sustav je, zahvaljujući načinu montaže polica, u potpunosti fleksibilan te je njihovu
konfiguraciju moguće ovisno o potrebama
lokala jednostavno i višekratno mijenjati.
www.hdko.hr
4-6/2013
20
KOLUMNA
Hrvatska i dalje na samom
dnu konkurentnosti
Prema „Godišnjaku svjetske konkurentnosti 2013.“ Hrvatska je zauzela 58. mjesto
od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija. Ovogodišnji rezultati ponovno jasno ukazuju na potrebu provođenja hitnih
strukturnih reformi koje moraju zahvatiti
javni i privatni sektor, a s ciljem povećanja
konkurentnosti naše zemlje. Gospodarska
kriza kroz koju prolazimo jasno poručuje
da će se upravo mala, izvozno orijentirana
i stabilna gospodarstva lakše oporaviti od
posljedica trenutne krize. U tome vidimo
i našu priliku za jačanje nacionalne konkurentnosti. To znači da se moramo više
fokusirati na poboljšanje poslovne efikasnosti, ali i na povećanje fleksibilnosti i
prilagodljivosti promjenama.
Piše Ante Gavranović
S
vega nas još nekoliko dana dijeli od
ulaska u veliku europsku porodicu.
Hoće li to biti „Dan D“ za hrvatsko
gospodarstvo? Hoće li to biti šokterapija za sve nas? Kad to zapitkujemo
mislimo na krupne promjene koje članstvo
u EU nosi sa sobom: na našu osposobljenost za sistemske promjene zbog toga
članstva - neminovne na razini države, ali
i na razini gospodarstva.
Referendum o pristupanju EU jasno je
odgovorio na pitanje pravaca svih naših
budućih kretanja: put Hrvatske u Uniju je
put bez racionalne gospodarske alternative. Brojnim nalazima utvrđeno je da bez
uključivanja u EU Hrvatska zaista nema
realnih šansi da riješi svoje ozbiljne strukturne gospodarske probleme, da prilagodi svoju strukturu potrebama otvorene i
izvozno orijentirane privrede i na taj način
poveća svoju konkurentnost kao temeljni
pristup u borbi za agresivniji izlazak na
međunarodna tržišta. Bitno je da te analize
iskazuju jasnu dugoročnu neto korist na
razini ukupnoga hrvatskog gospodarstva,
koju ne može zasjeniti ni kratkoročna visoka cijena koju valja za to platiti. Drugo je
pitanje s kojom poputbinom ulazimo u EU.
21
4-6/2013
www.hdko.hr
Važna dinamika
konkurentnosti
Ocjena naše konkurentnosti u razdoblju
2006.-2009. se bila bitno poboljšala, a u
razdoblju 2010.-2013. bilježimo oscilacije
ocjene konkurentnosti, odnosno Hrvatska
ne smanjuje zaostatak za najkonkurentnijim zemljama svijeta što znači da dalje zaostajemo u razvoju. Indeks cijena pogoršan
je prvenstveno zbog povećanja inflacije;
Indeks produktivnosti pogoršan je zbog
vrlo loših anketnih odgovora o procjeni
produktivnosti hrvatskih radnika i poduzeća; Tehnološka infrastruktura pogoršana
je zbog lošije vrijednosti indikatora brzine
internetske veze, kao i smanjenja ulaganja
u komunikacijsku infrastrukturu; Poboljšanje u području javnih financija posljedica
je smanjenja proračunskog deficita s 4.5%
BDP-a na 3.3% BDP-a.
Analiza hrvatske konkurentnosti pokazuje mnogobrojne slabosti koje se mogu
ukratko sumirati: slaba otpornost na krizu
i diverzificiranost proizvodnje, niska zaposlenost, strukturna nezaposlenost, rigidno
tržište rada, starenje stanovništva, državno vlasništvo poduzeća, birokracija, cijena
kapitala, visoka socijalna izdvajanja, slabo
poduzetništvo, prilagodljivost, poslovno
upravljanje, motivacija i kompetentnost,
niska razina tehnologije, inovativnosti,
transfera znanja, visokoškolskog i menadžerskog obrazovanja.
Po mišljenju gospodarstvenika kao najprivlačniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana
infrastruktura, visoka razina obrazovanja,
kvaliteta korporativnog upravljanja, pristupačnost financiranju, jaka kultura istraživanja i razvoja.
Zašto su nužne
promjene?
Drugim riječima, potrebno je stvoriti povoljno gospodarsko-poduzetničko okruženje i uvjete slične onima koji vladaju u
gospodarstvima konkurentskih zemalja.
Podaci, a i brojne kritike međunarodnih
institucija, sve do zainteresiranih ulagača,
pokazuju da već godinama upravo na toj
sigurnosti gubimo bitku za nove investicije.
Bit će zaista teško izboriti svoje političko, društveno i ekonomsko mjesto pod
suncem. Istina, otvara nam se tržište od
500 milijuna ljudi, otvaraju se novi kanali razmjene robe, usluga, kapitala i ljudi.
No, ništa ne dolazi samo po sebi. Za svaki pomak valja se žestoko boriti, a to se
može postići samo širim sagledavanjem i
prilagođavanjem domaće privrede, javnog
sektora, javne uprave i pravosuđa.
Ulaskom u EU samo se proširuje i produbljuje velika domaća zadaća!
Moramo biti svjesni činjenice da u EU ulazimo u vrlo nepovoljnim uvjetima, bitno
drukčijim no kad su započeli pregovori o
pristupanju Uniji. Pristupamo u uvjetima
kad se ova Zajednica bori za vlastiti opstanak, kad je u ozbiljnoj stagnaciji proizvodnje i potrošnje te izrazitoj financijskoj
krizi. Tržište EU je zasićeno robama, pa je
pitanje gdje su naše realne mogućnosti
proširenoga plasmana. Podjela unutar EU
na razvijeni Sjever i manjkavi, ekonomski
inferioran Jug poziciju nam sigurno neće
olakšati. Usprkos tome, povoljnije alternative za nas nema ma što tko govorio.
AKTUALNA TEMA
Škola za modu i
dizajn
Obilježen Dan škole
S
rednja stručna Škola za modu i dizajn, koja obrazuje
učenike za zanimanja galanterist i obućar, 6. svibnja ove
godine prigodno je obilježila Dan škole i Dan otvorenih
vrata. Organizirane su radionice i praktično prikazana
zanimanja kojima se na kraju školovanja učenici mogu baviti i
napredovati u znanju, vlastoručno izrađivati proizvode, ovisno
o interesu.
Marija Bujanović i Petar Smajić
Učenici su na svečanoj priredbi, sudjelovanjem dramske skupine,
glazbenim nastupom i modnom revijom obuće, galanterije i odjeće, na vrlo zanimljiv način prikazali brojne aktivnosti obrazovanja
tijekom školovanja
Ravnatelj škole Petar Smajić i profesori su uložili veliki trud i
napor kako bi animirali što veći broj učenika za upis u zanimanja
koja mogu biti vrlo kreativna, atraktivna i važna za gospodarski
razvoj ove zemlje, posebno obrtnička zanimanja. Animiranim
prikazom povijesti škole i nabrojenim natjecateljskim aktivnostima prikazana su brojna događanja kao što su Dani mode, Dani
odjeće, Državna natjecanja obućara i galanterista, Smotre obuće
i galanterije koja slikovito ukazuju na zanimljivost, kreativnost i
mogućnost zapošljavanja, posebno u samostalnim djelatnostima,
a ujedno povezuju gospodarstvenike i obrazovni sektor, lokalnu
zajednicu te ostale sudionike na svojim održavanjima kroz ugodno
druženje i razmjenu iskustava te planovima za daljnji napredak
ove gospodarske grane.
Školska radionica
Ovom prigodom je ravnatelj Petar Smajić u ime škole pismenim
priznanjima posebno zahvalio Obrtničkoj komori grada Zagreba,
istaknutim obrtnicima u gradu koji svojim stručnim i praktičnim
doprinosom unapređuju znanja učenika ove škole.
Hrvatsko društvo kožara i obućara, kao i stručni časopis Koža i
obuća, koji prate rad ove škole, nastoje što više doprinijeti una-
www.hdko.hr
4-6/2013
22
INTERVIEW
Sandra Bischof, Jelena Balent, Olga Kolobarić,
Marija Čališ, Hrvoje Tomljanović
Modeli mladih diz
ajnera
pređenju obrazovanja,
jer bez struke obućara i
galanterista ne bi bilo ni
kožarsko-prerađivačke
gospodarske grane. Zahvaljujemo na priznanjima koja su nam
uručena, a osobno zahvaljujem na priznanju koje mi je dodijeljeno kao urednici
časopisa Koža i obuće te mi je drago što je
cijenjen napor prilagodbe okvira časopisa
za učenike i struku uopće. Želimo da se
što prije prihvate novi stručni programi i
unaprijede postojeći, kako bismo strukom
sigurnim korakom kročili u Europu.
JB
MEĐUNARODNI SAJMOVI KOŽE, OBUĆE I GALANTERIJE U DRUGOM POLUGODIŠTU 2013.
DATUM
GRAD
VRSTA SAJMA
18.-20.08.
BRNO-Češka
KABO - Sajam obuće i galanterije
04.-05.09.
ZAGREB-HRVATSKA
Sajam obuće i galanterije - pogledajte poziv na 3. stranici
11.-13.09.
DÜSSELDORF-Njemačka
GDS - Međunarodni sajam obuće
10.-11.09.
MILANO-Italija
ANTEPRIMA - Međunarodni sajam kože
10.-13.09.
MOSKVA-Rusija
MosShoes - Međunarodni sajam proizvođača i trgovaca ob.
15.-18.09.
MILANO-Italija
MIPEL-MICAM - Međunarodni sajam kože i obuće
17.-19.09.
PARIZ-Francuska
Međunarodni sajam kože i krzna
20.-23.09.
BUKUREŠT-Rumunjska
ITP - Međunarodni sajam tehnologije
21.-23.09.
OFFENBACH-Njemačka
I.L.M. - Međunarodni sajam galanterije
24.-27.09.
MOSKVA-Rusija
LFFT - Međunarodni sajam kože, obuće, krzna i tehnologije
25.-29.09.
SARAJEVO-BiH
IFATEX - Međunarodni sajam mode
08.-10.10.
BOLONJA-Italija
LINEAPELLE - Međunarodni sajam kože
06.-09.11.
ISTANBUL-Turska
AYMOD - Međunarodni sajam obuće
13.-17.11.
BERLIN-Njemačka
Međunarodni sajam obuće
Izvor: www.auma.de
HDKO
23
4-6/2013
www.hdko.hr
STRUČNA TEMA
Osvrt na zakonsku regulativu za
područje kože, obuće i galanterije
I. dio
Tehnički zahtjevi za proizvode i
ocjena sukladnosti
Jadranka Akalović, dipl. ing., pred.
dr. sc. Zenun Skenderi, red. prof.
Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
1. Uvod
Ugovorom o osnivanju Europske unije
(EU) od 1958. u čl. 28. i 30. definira se
slobodno kretanje roba kao temelj tržišta
Europske unije. Jedini način da se uklone
sve zapreke slobodnom kretanju roba je
usklađenost nacionalnih propisa zemalja
Europske unije. Tako je 23. ožujka 1994.
donesena direktiva Europskog parlamenta i Vijeća Europe o usklađivanju zakona,
propisa i administrativnih odredbi država
članica koje se odnose na označivanje
materijala glavnih dijelova obuće namijenjenih potrošaču 94/11/EC (eng. Directive
94/11/EC of the European Parliament and
of the Council of 23 March 1994 on the
approximation of the laws, regulations and
administrative provisions of the Member
States relating to labelling of the materials
used in the main components of footwear
for sale to the consumer). Detalji Direktive
94/11/EC nalaze se na stranici Europske
komisije http://ec.europa.eu/enterprise/
sectors/footwear/document [1]. Ulaskom
Rumunjske i Bugarske u Europsku uniju,
20. studenoga 2006. donesena je direktiva
Europske komisije 2006/96/EC (Council
Directive 2006/96/EC) kojom se prilagođavaju određene direktive za područje
slobodnoga kretanja roba, a kojom je prilagođena i Direktiva 94/11/EC.
Treba navesti i Direktivu o osobnoj zaštitnoj opremi (PPE) 89/686/EEC, od 21. prosinca 1989., koja usklađuje proizvode osiguravajući visoku razinu sigurnosti i zaštite
ljudi i njihov slobodni protok u Europskoj
uniji, a u kojoj se, pored ostalog, navodi da
su sigurnost i zdravlje temeljne vrijednosti.
Detalji ove Direktive nalaze se na stranici Europske komisije http://ec.europa.eu/
enterprise/sectors [2].
Dio zakonske regulative Republike Hrvatske za područje kože i obuće usklađene s
načelima navedenih direktiva sadržan je u
Pravilniku o označivanju materijala glavnih
dijelova obuće namijenjene prodaji potrošaču i Pravilniku o stavljanju na tržište
osobne zaštitne opreme. Opći zakon na
temelju kojeg su doneseni navedeni Pravilnici je Zakon o tehničkim zahtjevima za
proizvode i ocjenjivanju sukladnosti.
2. Zakon o tehničkim
zahtjevima za
proizvode i ocjenjivanju
sukladnosti
U Općim odredbama Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju
sukladnosti, Narodne novine 20/2010 [3]
definira se uređivanje načina propisivanja
tehničkih zahtjeva za proizvode i postupaka ocjenjivanja sukladnosti s propisanim
zahtjevima, kao i donošenje propisa kojima se podrobnije uređuje najmanje jedan
od sljedećih elemenata:
•
tehničke zahtjeve koje moraju zadovoljiti proizvodi koji se stavljaju na
tržište i/ili na raspolaganje,
•
prava i obveze gospodarskih subjekata
koji stavljaju proizvode na tržište i/ili
na raspolaganje, postupke ocjenjivanja sukladnosti,
•
prava i obveze tijela koja provode
postupke ocjenjivanja sukladnosti
proizvoda s tehničkim zahtjevima (u
daljnjem tekstu: tijela za ocjenjivanje
sukladnosti),
•
dokumente o sukladnosti: isprave o
sukladnosti (izvještaj o ispitivanju, potvrdu – certifikat o sukladnosti ili izvještaj ili potvrdu o pregledu), izjavu o
sukladnosti i tehničku dokumentaciju
potrebnu za dokazivanje sukladnosti
proizvoda koji moraju biti dostupni
nadležnim tijelima,
• način označivanja proizvoda.
Također se navodi obveza usklađivanja
proizvoda koji se stavlja na tržište i/ili raspolaganje s odredbama važećih pravnih
propisa koji se odnose na taj proizvod (čl.
2.). Gospodarski subjekt koji stavlja proizvod na tržište i/ili raspolaganje odgovoran
je za sukladnost proizvoda prema čl. 6.,
7., 8. i 9. ovoga Zakona, kao i za točnost
i cjelovitost podataka u skladu s propisanim zahtjevima za taj proizvod. Dana su
značenja pojedinih pojmova: proizvod,
gospodarski subjekt, proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik, distributer, stavljanje na tržište, stavljanje na raspolaganje,
tehnička specifikacija, europska norma,
usklađena europska norma, hrvatska norma, akreditacija, ocjenjivanje sukladnosti,
oznaka sukladnosti, tijelo za ocjenjivanje
sukladnosti, ovlašteno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, prijavljeno tijelo, povrat
proizvoda, povlačenje proizvoda, inspekcijski nadzor, nadležno inspekcijsko tijelo,
tijelo za koordinaciju inspekcijskog nadzora, puštanje u promet, usklađeno zakonodavstvo Zajednice, Zajednica, Europska
zajednica, (čl. 3.).
U II. dijelu ovoga Zakona govori se o Propisivanju tehničkih zahtjeva za proizvode
s obzirom na njihovu:
•
sigurnost,
•
zaštitu života i zdravlja ljudi, domaćih
životinja i biljaka,
•
zaštitu okoliša i prirode,
• zaštitu potrošača i drugih korisnika.
Za područje kože i obuće važan je čl.
5. ovoga Zakona koji definira donošenje
propisa koji prenose usklađeno zakonodavstvo Zajednice. Čelnici središnjih tijela
državne uprave u skladu sa svojim nadležnostima i djelokrugom rada propisuju
www.hdko.hr
4-6/2013
24
tehničke zahtjeve za proizvode, postupke
ocjenjivanja sukladnosti uključivo redovite
i izvanredne preglede proizvoda u uporabi
kada je to propisano. Naglašava se donošenje propisa uzimajući u obzir međunarodna načela radi sprječavanja zapreka u
međunarodnoj trgovini, kao i sukladnost
proizvoda hrvatskim normama kojima su
prihvaćene usklađene europske norme.
Popis hrvatskih normi objavljuje središnje državno tijelo u Narodnim novinama
(www.nn.hr) u suradnji s hrvatskim nacionalnim normirnim tijelom – Hrvatskim
zavodom za normizaciju (www.hzn.hr) [4].
U slučajevima nezadovoljavajućeg propisivanja bitnih zahtjeva norme, ovaj Zakon
predviđa mogućnost da čelnik središnjeg
tijela državne uprave nadležnog za gospodarstvo uloži obrazloženi prigovor Europskoj komisiji. Istovremeno, obavještava
javnost objavom poduzetih aktivnosti na
svojim internetskim stranicama.
Na temelju navedenog čl. 5. Zakona
o tehničkim zahtjevima za proizvode i
ocjenjivanju sukladnosti ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donio je dva
pravilnika:
•
Pravilnik o označivanju materijala
glavnih dijelova obuće namijenjene
prodaji potrošaču (NN 41/2010) [5] i
•
Pravilnik o stavljanju na tržište osobne
zaštitne opreme u kojem je definirano
stavljanje na tržište i zaštitne obuće
(NN 89/2010) [6].
U dijelu Obveze gospodarskih subjekata
ovoga Zakona definirane su obveze gospodarskih subjekata kao:
•
obveze proizvođača,
•
obveze ovlaštenoga zastupnika,
•
obveze uvoznika,
• obveze distributera.
Obveze proizvođača u čl. 6. ovoga Zakona su:
Osigurati oblikovanje i proizvodnju proizvoda u skladu s utvrđenim i propisanim
zahtjevima za taj proizvod. Proizvođač je
obvezan izraditi propisanu tehničku dokumentaciju i provesti ili osigurati provođenje postupka ocjene sukladnosti, ako to
zahtijevaju propisi iz čl. 1. stavka 1. ovoga
Zakona.
Prema navedenom provođenju postupka
ocjene sukladnosti proizvoda i dokazane
sukladnosti, proizvođač je obvezan sastaviti izjavu o sukladnosti i staviti oznaku
sukladnosti.
Proizvođač je obvezan čuvati tehničku dokumentaciju i izjavu o sukladnosti prema
čl. 1. ovoga Zakona.
Kako bi se održala sukladnost proizvodne
serije, proizvođač je obvezan osigurati postupke u vezi s oblikovanjem ili značajkama proizvoda, primijenjenim usklađenim
normama ili tehničkim specifikacijama navedenim u izjavi o sukladnosti proizvoda.
Proizvođač je obvezan radi zaštite zdravlja
i sigurnosti potrošača provoditi ispitivanje
uzoraka proizvoda koji se stavljaju na tr-
25
4-6/2013
www.hdko.hr
žište, istraživati i, ako je potrebno, voditi
knjigu pritužbi o nesukladnim proizvodima
i njihovom povlačenju uz obavijest distributeru.
Proizvođač je obvezan omogućiti identifikaciju proizvoda elementima kao što je,
primjerice, broj tipa, šarže, serije, njihovim
stavljanjem na proizvod ili ambalažu ili u
dokumente koji prate proizvod.
Proizvođač je obvezan na proizvod ili ambalažu ili u dokumentu koji prati proizvod
navesti svoje podatke (ime, znak, adresu).
Proizvođač je obvezan osigurati praćenje
proizvoda uputama i podatcima na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu kada je to
zahtjev iz čl. 1. ovoga Zakona. Proizvođač
je obvezan poduzeti potrebne popravne
radnje za nesukladan proizvod koji je stavljen na tržište kako bi se proizvod uskladio
ili povukao s tržišta ili spriječilo njegovo
distribuiranje. Pored navedenog proizvođač je obvezan obavijestiti nadležna inspekcijska tijela o rizičnom proizvodu navodeći podatke, posebno o nesukladnosti
proizvoda, kao i o poduzetim popravnim
radnjama.
Na opravdan zahtjev nadležnog inspekcijskog tijela proizvođač je obvezan osigurati
mu podatke i dokumente na hrvatskom
jeziku i latiničnom pismu, neophodne za
dokazivanje sukladnosti proizvoda. Obvezan je i surađivati na zahtjev inspekcijskog
tijela radi uklanjanja rizika koje predstavlja
proizvod koji je stavio na tržište.
Ovlašteni zastupnici prema čl. 7. ovoga
Zakona su na temelju pisanog ovlaštenja
proizvođača fizičke i pravne osobe te nisu
obvezni sastavljati tehničku dokumentaciju. Najmanje obveze ovlaštenoga zastupnika specificirane u ovlaštenju danom
od strane proizvođača definiraju njegov
odnos prema inspekcijskim tijelima prilikom dostavljanja i davanja na raspolaganje
dokumenata (izjava o sukladnosti i tehnička dokumentacija, podatci o sukladnosti
proizvoda), kao i suradnju s inspekcijskim
tijelima radi uklanjanja rizika koje proizvod
predstavlja.
Obveze uvoznika prema čl. 8. ovoga
Zakona odnose se na stavljanje na tržište Republike Hrvatske samo proizvoda
sukladnog odredbama propisa koji se
primjenjuju na taj proizvod. Uvoznik je
obvezan osigurati da je proizvođač proveo odgovarajući postupak ocjenjivanja
sukladnosti, sastavio tehničku dokumentaciju, da proizvod nosi oznaku sukladnosti i
da zadovoljava zahtjeve prema čl. 6. ovoga
Zakona. Uvoznik na tržište ne smije staviti
proizvod koji nije u skladu s odredbama
propisa koji se primjenjuju na taj proizvod,
a kad proizvod predstavlja rizik, uvoznik je
obvezan o tome obavijestiti proizvođača i
nadležna inspekcijska tijela. Na proizvodu
ili ambalaži ili u dokumentu koji prati proizvod uvoznik je obvezan navesti svoje ime,
znak i adresu. U slučaju zahtjeva prema
čl. 1. ovoga Zakona, uvoznik je obvezan
osigurati praćenje proizvoda uputama i
podatcima o sigurnosti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Uvoznik je obvezan
osigurati uvjete skladištenja ili prijevoza
koji neće ugroziti sukladnost proizvoda.
Nadalje, radi sigurnosti i zaštite potrošača
uvoznik je obvezan provoditi ispitivanje
uzoraka proizvoda koje namjerava staviti
na tržište, istraživati i, po potrebi, voditi
knjigu pritužbi o nesukladnim proizvodima
i povlačenjima proizvoda, obavješćivanju
distributera. Kod stavljanja nesukladnog
proizvoda na tržište uvoznik je obvezan
poduzeti popravne radnje radi usklađivanja proizvoda ili povlačenja s tržišta
ili sprječavanja distribuiranja. Kada proizvod predstavlja rizik, uvoznik je obvezan
obavijestiti nadležno inspekcijsko tijelo i
dostaviti mu podatke o nesukladnom proizvodu i poduzetim popravnim radnjama.
Ako je definiran zahtjev prema čl. 1. ovoga
Zakona, uvoznik je obvezan čuvati kopiju izjave o sukladnosti radi stavljanja na
raspolaganje nadležnim inspekcijskim tijelima te osigurati raspoloživost tehničke
dokumentacije.
Na kraju, uvoznik je obvezan na opravdan
zahtjev nadležnih inspekcijskih tijela osigurati im sve podatke i dokumente kojima
se dokazuje sukladnost proizvoda na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, kao i
surađivati s istima u uklanjanju rizika koje
proizvod predstavlja.
Obveze distributera prema čl. 9. ovoga
Zakona podudarne su s obvezama uvoznika iz prethodnog čl. 8. Dopunjen je samo
stavak u kojemu se definiraju postupci nakon stavljanja nesukladnog proizvoda na
tržište zemalja Europske unije. Prema čl.
9. za nesukladan proizvod koji je stavljen
na tržište zemalja članica Europske unije
distributer je obvezan obavijestiti nadležna
inspekcijska tijela tih zemalja.
Ovaj Zakon u čl. 10. definira i slučajeve u
kojima se obveze proizvođača primjenjuju
na uvoznike i distributere, a u čl. 11. identifikaciju gospodarskih subjekata.
Ocjenjivanje sukladnosti prema čl. 12.
vrši se postupkom koji je propisan u čl. 1.
ovoga Zakona.
Nadalje, u čl. 13. ovoga Zakona definirana
je odgovornost proizvođača za sukladnost
proizvoda navedenu u izjavi o sukladnosti
koja je sastavljena na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a prevedena na jezik ili jezike koje zahtijeva zemlja članica Europske
unije ako se proizvod stavlja na to tržište
ili raspolaganje. Izjava o sukladnosti mora
sadržavati elemente utvrđene u propisima
iz čl. 1. ovoga Zakona, kao i navode o ispunjavanju tehničkih zahtjeva utvrđenih
propisima za određeni proizvod.
Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti u čl. 14.
definira zahtjeve iz propisa koji se odnose
na stavljanje oznake sukladnosti. Oznaka sukladnosti mora se stavljati samo na
proizvode za koje to propisi nalažu, a ne
smije se stavljati na druge proizvode. Za
proizvode na koje se oznaka sukladnosti ne može staviti, predviđeno je njeno
stavljanje na natpisnu pločicu, ambalažu
i popratne dokumente ako ih predviđa
propis za taj proizvod.
Oblik, sadržaj, izgled i način upotrebe
oznake sukladnosti propisuje ministar
gospodarstva posebnim pravilnikom.
Na temelju navedenog čl. 14. Zakona o
tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenu sukladnosti ministar gospodarstva, rada
i poduzetništva donio je sljedeće dokumente:
•
•
Pravilnik o obliku, sadržaju i izgledu
oznake „C“ i „CE“ (NN 18/2011) [7] i
Pravilnik o izmjenama i dopunama
pravilnika o obliku, sadržaju i izgledu
oznake „C“ i „CE“ (NN 133/2012) [8].
Označivanje proizvoda oznakom sukladnosti znak je preuzimanja odgovornosti
proizvođača za sukladnost proizvoda.
Važan stavak iz čl. 14. ovoga Zakona je
zabrana stavljanja na proizvode oznaka,
znakova ili natpisa čiji bi sadržaj ili oblik
mogao navesti na zamjenu za oznaku sukladnosti. Druge oznake mogu se stavljati
na proizvod samo ako se time ne smanjuje
vidljivost i čitljivost oznake sukladnosti.
U V. dijelu govori se o Tijelima za ocjenjivanje sukladnosti i zahtjevima koje
moraju zadovoljiti. U ovom dijelu se,
pored ostaloga, kaže da čelnici središnjih
tijela državne uprave koji donose propise iz čl. 1. ovoga Zakona mogu prema
čl. 15. ovoga Zakona propisati posebne
zahtjeve koje moraju zadovoljiti tijela za
ocjenjivanje sukladnosti, kao i postupak
praćenja rada ovih tijela te poduzimanje
mjera u slučaju neispunjavanja propisanih
zahtjeva. Tijela za ocjenu sukladnosti moraju ispunjavati minimalne zahtjeve kao
što su stručna osposobljenost, potrebna
oprema i prostor, neovisnost i nepristranost, čuvanje poslovne tajne, osiguranje
od odgovornosti. Poslove ocjenjivanja
sukladnosti tijelo za ocjenjivanje obavlja
isključivo na temelju rješenja o ovlaštenju,
a potvrda o akreditaciji koju mu dodjeljuje
nacionalno akreditacijsko tijelo (Hrvatska
akreditacijska agencija, www.akreditacija.
hr) smatra se dokazom sukladnosti sa zahtjevima utvrđenim hrvatskim normama
kojima su usvojene odgovarajuće europske
norme. Ovlaštenja tijelu za ocjenu sukladnosti moguće je ukinuti rješenjem čelnika
središnjeg tijela državne uprave ako je isto
prestalo ispunjavati uvjete.
O tijelima za ocjenu sukladnosti čelnici
nadležnih središnjih tijela državne uprave
izvještavaju Europsku komisiju i države
članice Europske unije, a postupak ovoga
izvještavanja pravilnikom propisuje ministar nadležan za gospodarstvo.
U VI. dijelu govori se o Valjanosti isprava o sukladnosti izdanih u inozemstvu i
kaže se, prema čl. 19., da u Republici Hrvatskoj vrijede isprave o sukladnosti izdane u inozemstvu ako su izdane u skladu s
međunarodnim ugovorima koje je sklopila
Republika Hrvatska. Govori o priznava-
nju isprava i načinu razmjene informacija
s drugim državama i međunarodnim institucijama ovog područja.
Vlada Republike Hrvatske prema čl. 20.
ovoga Zakona uredbom propisuje način
i postupak razmjene informacija s drugim
državama i međunarodnim organizacijama
u području normi, tehničkih propisa, propisa o uslugama informacijskog društva.
U VII. dijelu ovoga Zakona govori se o Inspekcijskom nadzoru.
Prema navodima u čl. 21. ovoga Zakona
inspekcijski nadzor osigurava da proizvodi stavljeni na tržište zadovoljavaju zahtjeve zaštite zdravlja i sigurnosti uopće, zaštite zdravlja i sigurnosti na radnome mjestu,
zaštite potrošača, zaštite i sigurnosti okoliša. Inspekcijski nadzor sprječava distribuciju i brani ili ograničava dostupnost
na tržištu proizvoda koji nisu u skladu s
primjenjivim zahtjevima utvrđenim važećim propisima usklađenoga zakonodavstva Zajednice. Inspekcijskim nadzorom su
obuhvaćeni i proizvodi za vlastite potrebe
i ako ne postoje posebne odredbe u drugim važećim propisima usklađenim sa zakonodavstvom Zajednice. U čl. 22. ovoga
Zakona definira se nadležnost inspektora
prema propisima o ustrojstvu i djelokrugu rada središnjih državnih tijela državne
uprave te drugim propisima o nadležnosti
inspektora, a dužnost im je obavljati svoje
dužnosti neovisno, pošteno, nepristrano,
čuvajući povjerljivost podataka kako bi zaštitili poslovne tajne ili osobne podatke.
Mjere u provođenju inspekcijskog nadzora prema čl. 23. ovoga Zakona moraju
biti razmjerne s točno navedenim osnovama na kojima se temelje, a gospodarski
subjekt se pisano bez odgode obavijesti o
mjerama, pravnim lijekovima i rokovima.
Inspekcijsko tijelo prema čl. 24. ovoga
Zakona u okviru svoje nadležnosti donosi, ažurira i provodi sektorske programe
inspekcijskog nadzora, prati prigovore ili
izvještaje koji se odnose na rizike nastale
u vezi s proizvodima, podatke o nesretnim
slučajevima i oštećenjima zdravlja koji su
izazvani proizvodima, provjerava poduzete popravne radnje, prati tehnička i znanstvena dostignuća u sigurnosti, provjerava i
procjenjuje funkcioniranje sustava inspekcijskog nadzora. Obavješćivanje javnosti
o inspekcijskim tijelima prema čl. 25.
ovoga Zakona provode čelnici nadležnih
središnjih tijela državne uprave na svojim
internetskim stranicama, a tijelo za koordinaciju inspekcijskog nadzora mora obavijestiti Europsku komisiju o inspekcijskim
tijelima i njihovu djelokrugu. Ovo tijelo za
koordinaciju inspekcijskog nadzora mora
obavješćivati Europsku komisiju i države
članice Europske unije o programima iz čl.
24. ovoga Zakona, barem jednom u četiri
godine Europsku komisiju o rezultatima
provjere i procjene funkcioniranja sustava
inspekcijskog nadzora. Nadležna inspekcijska tijela Republike Hrvatske surađuju i
razmjenjuju podatke s nadležnim inspekcijskim tijelima država članica Europske
unije i Europskom komisijom te pružaju
pomoć tijelima za nadzor nad tržištem
drugih država članica Europske unije.
Nadalje, tijelo za koordinaciju inspekcijskog nadzora prema čl. 26. ovoga Zakona
Europskoj komisiji mora dostaviti podatke s kojima raspolaže o proizvodima koji
predstavljaju rizik (identifikacija, podrijetlo, opskrbni lanac, identifikacija rizika, rezultate ispitivanja, poduzete mjere, vezu
s gospodarskim subjektima, opravdanje
za djelovanje ili nedjelovanje). Poseban
propis za postupak obavješćivanja je za
proizvode koji predstavljaju ozbiljan rizik
i zahtijevaju brzu intervenciju.
U čl. 27. ovoga Zakona navedena je obveza nadležnog inspekcijskog tijela da
informacije kojima raspolaže, a odnose se
na opasnosti proizvoda učini dostupnim
javnosti čuvajući povjerljivost podataka
kada je to potrebno (poslovna tajna, osobni podatci) i surađujući s gospodarskim subjektima radi sprječavanja ili ublažavanja
rizika izazvanih proizvodima na tržištu i
obavješćivanja o povlačenju istih.
Ovlasti inspektora definirane su u čl. 28.
ovoga Zakona, a odnose se na ovlasti inspektora za zahtjevima dokumentacije o
proizvodu, provođenje prikladne provjere značajki proizvoda, uzimanja uzoraka,
donošenja rješenja o privremenoj zabrani
isporuke, oglašavanja, izlaganja proizvoda,
zabrani stavljanja na tržište, ograničavanja
stavljanja na tržište, povlačenja s tržišta,
uništenje proizvoda. Definirani su postupci inspektora i u slučaju da se za sukladan
proizvod u inspekcijskom nadzoru utvrdi ozbiljan rizik na temelju odgovarajuće
ocjene rizika. Inspektor može narediti
gospodarskom subjektu otklanjanje nepravilnosti u određenom roku za proizvod s
formalnim nedostatkom (oznaka, isprava
o sukladnosti, tehnička dokumentacija,
upute i podatci o sigurnosti, obavijesti na
hrvatskom jeziku i latiničnom pismu), a
rješenjem će narediti otklanjanje nepravilnosti i rok za izvršenje.
Troškovi inspekcijskog postupka (ispitivanja i provjere sukladnosti, prijevoza)
snosi gospodarski subjekt prema čl. 29.
ovoga Zakona.
Međunarodna suradnja inspekcijskih
tijela je moguća prema čl. 30. ovoga Zakona, a odnosi se na razmjenu podataka, tehničke potpore, pristup europskim
sustavima, promicanje aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti, inspekcijskog nadzora i
akreditaciju.
Provjera proizvoda pri uvozu radi stavljanja na tržište definirana je u čl. 31.
ovoga Zakona, a obavlja je nadležna
carinska služba ovlaštena za provođenje
odgovarajuće provjere proizvoda prije
puštanja proizvoda u slobodan promet, a
sukladno načelima iz čl. 28. ovoga Zakona i može privremeno zastati s daljnjom
provedbom carinskog postupka puštanja
proizvoda u slobodan promet (značajke
proizvoda koje upućuju na ozbiljan rizik
prema čl. 21. ovoga Zakona, nedostatak
dokumentacije uz proizvod, nesukladno
označivanje proizvoda). O privremenom
zastajanju carinarnica je dužna obavijestiti nadležno inspekcijsko tijelo, u skladu s
mogućnostima osigurati zaštitu proizvoda
od propadanja (skladištenje). Carinarnica
www.hdko.hr
4-6/2013
26
će uzeti u obzir predočene izvještaje o
ispitivanju i certifikate od strane gospodarskih subjekata.
Carinarnica će prema čl. 32. ovoga Zakona odobriti puštanje u slobodan promet
proizvoda kod kojih je privremeno zastala
s daljnjom provedbom carinskog postupka
ako u roku tri dana od dana zastajanja ne
zaprimi pisanu službenu obavijest o poduzetom postupku nadležnog inspekcijskog tijela ili se ispune ostali uvjeti, kao i
ako nadležno inspekcijsko tijelo utvrdi da
proizvod ne predstavlja ozbiljan rizik ili da
nije u suprotnosti s odredbama važećih
propisa, a ako su ispunjeni ostali propisani
uvjeti.
Čl. 33. ovoga Zakona definirane su mjere koje poduzima nadležno inspekcijsko
tijelo radi zabrane stavljanja na tržište
proizvoda ako utvrdi rizik, ako proizvod
ne ispunjava propisane tehničke zahtjeve. Određeni su i zahtjevi koje u tim slučajevima upućuje nadležnoj carinarnici i
postupanja s uvoznikom.
U čl. 35. i 36. VIII. dijela ovoga Zakona
obrađuju se kaznene odredbe.
Na kraju, u posljednjem IX. dijelu Zakona
u čl. od 37. do 46. navedene su prijelazne
i završne odredbe. U čl. 44. definirane su
izmjene koje donosi pristupanje Europskoj
uniji i prihvaćanje Sporazuma o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (ACAA - Agreements on
Conformity Assessment and Acceptance
of Industrial Products), primjerice, „Izjava
o sukladnosti“ zamjenjuje se riječima „EZ
izjava o sukladnosti“, a riječi „na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu“ zamjenjuju se riječima „na hrvatskom jeziku i
latiničnom pismu ili na jeziku koji mogu
lako razumjeti potrošači i drugi korisnici“.
Nije nevažno spomenuti i da se u čl. 3.
stavku 1. podstavku 5., 6., 7. i 8., čl. 7.
stavku 1., čl. 8. stavku 1. i čl. 27. stavku 2.
ovoga Zakona riječi „Republika Hrvatska“
zamjenjuju riječju „Zajednica“.
Čl. 45. definira tekst koji se nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji
i prihvaćanja Sporazuma o ocjenjivanju
sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (ACAA), u čl. 33. ovoga Zakona za
opasan i nesukladan proizvod koji carinarnica ne pušta u slobodan promet, na
dokumente se stavlja zabrana s navodom
dokumenta Uredba (EZ) br. 765/2008.
3. Zaključak
Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti je samo jedan
u nizu zakona koje je Republika Hrvatska
prilagodila zakonima Europske unije.
Ovaj Zakon definira donošenje propisa
kojima se podrobnije uređuju tehnički zahtjevi za proizvode, prava i obveze gospodarskih subjekata, postupke ocjenjivanja sukladnosti, prava i obveze tijela koja
provode postupke ocjenjivanja sukladnosti
proizvoda, dokumente o sukladnosti, način označivanja proizvoda uopće, pa tako i
proizvoda iz gospodarskog područja kože,
obuće i galanterije.
27
4-6/2013
www.hdko.hr
Na temelju čl. 5. ovoga Zakona doneseni
su obvezujući pravilnici za proizvođače iz
ovoga područja – Pravilnik o označivanju
materijala glavnih dijelova obuće namijenjene prodaji potrošaču i Pravilnik o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme.
Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti u čl. 14. definira zahtjeve iz propisa koji se odnose na
stavljanje oznake sukladnosti („C“ i „CE“).
Posebne značajke ovoga Zakona su ciljevi
koji se postižu:
•
sigurnost,
•
zaštita života i zdravlja ljudi, domaćih
životinja i biljaka,
•
zaštita okoliša i prirode,
• zaštita potrošača i drugih korisnika.
Kroz propisivanje tehničkih zahtjeva za
proizvode, definiranje obveza gospodarskih subjekata (u čl. 13. ovoga Zakona
definirana je odgovornost proizvođača
za sukladnost proizvoda), ocjenjivanje sukladnosti proizvoda, provođenje inspekcijskog nadzora, provjeru proizvoda pri
uvozu, rad tijela za koordinaciju inspekcijskog nadzora.
Za tehničke zahtjeve za proizvode, postupke ocjenjivanja sukladnosti, naglašava
se donošenje propisa uzimajući u obzir
međunarodna načela radi sprječavanja
zapreka u međunarodnoj trgovini, kao i
sukladnost proizvoda hrvatskim normama kojima su prihvaćene usklađene europske norme. Za područje kože, obuće
i galanterije tehničke norme su usklađene
s europskim i međunarodnim normama.
Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti definira
donošenje propisa koji prenose usklađeno
zakonodavstvo Zajednice. Ovim usklađivanjem i do sada, a ulaskom u Europsku
uniju konačno je omogućeno djelovanje
gospodarskih subjekata i središnjih tijela
državne uprave na ostvarenju navedenih
ciljeva sigurnosti i zaštite. Zaključno se
stavlja naglasak samo na neke od tih mogućnosti definirane ovim Zakonom.
Tako u slučajevima nezadovoljavajućeg
propisivanja bitnih zahtjeva norme ovaj
Zakon predviđa mogućnost da čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za
gospodarstvo uloži obrazloženi prigovor
Europskoj komisiji.
Inspekcijski nadzor sprječava distribuciju
i brani ili ograničava dostupnost na tržištu
proizvoda koji nisu u skladu s primjenjivim
zahtjevima utvrđenim važećim propisima
usklađenoga zakonodavstva Zajednice.
Tijelo za koordinaciju inspekcijskog nadzora prema čl. 26. ovoga Zakona mora dostaviti Europskoj komisiji podatke s kojima
raspolaže o proizvodima koji predstavljaju
rizik.
Provjera proizvoda pri uvozu radi stavljanja na tržište definirana je u čl. 31. ovoga
Zakona, a obavlja je nadležna carinska
služba ovlaštena za provođenje odgovarajuće provjere proizvoda prije puštanja
proizvoda u slobodan promet.
Prijel
Prijelazne
i završne
rš odredbe
dredbe valja
alja spomenuti na kraju ovoga zaključka samo u
dijelu koji definira izmjenu dosadašnjeg
naziva „Izjava o sukladnosti“ u „EZ izjava
o sukladnosti“ iz čega je jasno koje su nam
obveze, ali i mogućnosti.
Ovaj Zakon definira postupke državnih
institucija (središnja tijela državne uprave
i ostale njihove ustanove), svake tvrtke iz
područja koje svoje proizvode stavljaju na
tržište ili na raspolaganje, pa tako i tvrtki iz područja kože, obuće i galanterija.
Ovaj Zakon zapravo je na općoj razini,
a određenim pravilnicima koji su u ovom
radu navedeni, kao Pravilnik o označivanju
materijala glavnih dijelova obuće namijenjene prodaji potrošaču i Pravilnik o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme,
definiraju tehničke zahtjeve za proizvode
i ocjenjivanje sukladnosti područja kožnoprerađivačke industrije.
Literatura
[1] http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/footwear/document, Directive
94/11/EC of the European Parliament and Council, pristupljeno 4.
travnja 2013.
[2] http://ec.europa.eu/enterprise/
sectors/mechanical/documents,
Directive on Personal Protective
Equipment (PPE) 89/686/EEC
[3] www.nn.hr, Zakon o tehničkim
zahtjevima za proizvode i ocjeni
sukladnosti, Narodne novine 20/
2010, pristupljeno 20. svibnja 2013.
[4] www.hzn.hr
[5] www.nn.hr, Pravilnik o označavanju
materijala glavnih dijelova obuće
namijenjene prodaji potrošaču (NN
41/2010), pristupljeno 15. travnja
2013.
[6] Pravilnik o stavljanju na tržište
osobne zaštitne opreme u kojem
je definirano stavljanje na tržište
i zaštitne obuće (NN 89/2010),
pristupljeno 16. travnja 2013.
[7] www.nn.hr, Pravilnik o obliku,
sadržaju i izgledu oznake „C“ i
„CE“, pristupljeno 1. svibnja 2013.
[8] www.nn.hr, Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o obliku, sadržaju i izgledu oznake „C“
i „CE“, pristupljeno 1. svibnja 2013.
MODA
MODA&DIZAJN
I DIZAJN
Klasične, elegantne ili futurističke - nove torbice i
cipele za sljedeću jesen/zimu 2013./2014. šalju jake
poruke glamura.
Naglasci iz modnih trendova torbica i
cipela za jesen/zimu 2013./2014.
Retro
Klasični oblici, grafički detalji, plemeniti materijali i
živi jesenski tonovi osvježili su novi retro look, koji
je potvrđen ravnim linijama i elegancijom. Mali formati i ručne torbice susreću se s torbicama kvadratnih
oblika i oštrih rubova. Kvadratne i pravokutne forme
nadopunjene su novim trapezastim varijantama. Paleta
boja vrlo je široka: od boje konjaka i crvenoga vina do
bogatih boja začina i nijansi ljubičaste. Pozlaćeni zatvarači i metalni dijelovi s glatkim površinama osiguravaju
elegantni izgled.
Inspirirano svemirom
Metalik sjaj predstavlja dio uzbudljivih naglasaka za trendove u modi kod torbica za
predstojeću sezonu jesen/zima 2013./2014.
Paleta koža varira od prelijevajućega svjetlucanja preko mjehuričastog učinka do vrlo
sjajnih površina. U ovu skupinu spadaju
blijede boje srebra, bakra i
bronce sve do drugih najsjajnijih metalnih tonova. Oblici
su jednostavni i ostavljaju
puno prostora za sjajni
profinjeni učinak.
www.hdko.hr
4-6/2013
28
Tamni anđeo
Crna će u sljedećoj sezoni predstavljati glavni modni zahtjev. Dizajneri
su se poigrali s matiranim i sjajnim površinama kože, s izrazito crnim
nijansama i premazima na kožama. Jednostavni metalik ili lakirani
sjaj, gumirani naglasci i uzbudljive strukture i otisci daju ekstremnu
dubinu svim bojama. Modne linije su jednostavne i geometrijske, ali
su ukrašene metalnim dijelovima, blještavim zakovicama i dekorativnim aplikacijama.
Zov divljine
„Prstohvat“ britanskoga šika uz štih
koledža i kampusa izgradio je inspiraciju za ležerne modele torbica
koje su kombinacija urbanih krojeva
i vanjskih detalja. Torbice s kratkim
ručkama opremljene su odvojivim remenima često izrađenim u kontrastnim bojama i
materijalima. Pogodne su za
kombinaciju, tvid, riblju kost
i pleteninu uz koje ide glatka koža u crvenkasto smeđim nijansama, djelomično polirana, djelomično
s metalik obradom. Na
torbicama se često nalaze ukrasni uzorci kao
različita mješavina materijala koji modelima
daju uzbudljivu notu.
29
4-6/2013
www.hdko.hr
MODA&DIZAJN
•
a
m
a
c
i
s
i
n
e
na t
i
t
a
l
p
t
o
p
i
l
Debe
e
j
i
l
a
t
I
z
i
d
n
novi tre
asvim
a) nisu s
im
to
la
a (p
ljedno
otplatim
ako dos
p
t
a
m
m
li
e
te
b
va
ta se
s de
je kada o ada. Po prvi pu
o
Tenisice
tk
e
ij
r
a
d, ali
nisicam
na kao s
novi tren
mentira
isokim te
le
v
p
.
a
4
n
1
im
,
0
ti
o
2
n
an
3./
i moder
skoj varij
imu 201
/z
im
n
z
e
m
s
u
je
to
je
ju
kcija za
kim prin a
primjen
ovih kole
životinjs
n
a
s
je
ojam
a
a
v
n
i naja
ernim b
ije krz
d
c
o
a
m
it
u
im
fe)
j boji
se
srebrno
gra, žira
Koriste
i
ti
j
,
o
a
n
d
t
r
a
i zla
ajneleop
nogi diz
ne, kao
(zebre,
li
M
a
.
e
m
k
s
ji
agla
j, bo
lopljenim
sjajne n
- zeleno
ene s uk
z
zimske
e
d
ju
e
a
n
d
ve.
kir
koje im
ne printe
ene mas
e
r
a
đ
š
e
r
d
ju
o
a
e
ir
druge n
ri prefer
ili razne
a
m
a
ic
šljok
ZANIMLJIVOSTI
24-karatno zlato na omiljenim torbama
Čini li vam se pretjerano?
Luksuzni talijanski brand Mi Piaci patentirao je nanotehnologiju koja u potpunosti povezuje 24-karatno zlato i „ubrizgava” ga u krznene i kožne površine. Ova revolucionarna
tehnika nazvana je Precious surface i ona doslovno ubrizgava zlato u tekstil koji tada
ima vrijednost zlata.
Cijeli proces započinje sa zlatnim pločama nakon čega se atomi zlata spajaju s površinom
materijala ostavljajući teksturu kože, krzna ili svile nepromjenjivom osim dodatka nove
zlatne boje. Direktor branda, gospodin Mackenzie Valk je istaknuo kako je njihov klijent
u potrazi za nečim novim, nečim uzbudljivim, nečim po čemu će se razlikovati
na tržištu zasićenom torbama obloženima
logotipima dizajnera.
Raspon torba uključuje klasične komade
koji će se kretati po cijenama od 1,695 do
17,495 američkih dolara i torbe s kožnim i
aligator detaljima od 265 do 465 američkih dolara. Krznena kolekcija (počinje na
20,000 dolara) osmišljena je u suradnji s
Robertom Mascijem, Chanelom i Fendijem kao veteranom krzna, a sastoji se od
jedne vrste bunda, jakna, rukavica, torba i
šalova. Brand je već napravio zlatna krzna
za Fendi i zlatne torbe za Gucci, no ova je
kolekcija nešto posve novo.
Riblja koža kao alternativa egzotičnoj koži od reptila
Modna dizajnerica Mandy Coon prikazala je na
njujorškom Tjednu mode svoju novu kolekciju cipela za proljeće/ljeto 2013. koju je izradila u suradnji s
poznatom australskom markom cipela Prey. Posebnost njezinih cipela je materijal od kojega su cipele
izrađene – riblje kože koja neodoljivo podsjeća na
kožu pitona i drugih reptila, ali je ekološki prihvatljivija. Sve donedavno riblja koža je bila biološki
otpad ribarske industrije, iako ima drevne korijene
primjene u nordijskim zemljama i u indijanskim
zajednicama.
Osim Mandy Coon i drugi su slavni dizajneri (Manolo
Blahnik, Calvin Klein) eksperimentirali s upotrebom kože
posebnih vrsta riba. Ovi pokušaji otvaraju vrata i drugim
dizajnerima za istraživanje i rad s ovom sirovinom u budućnosti. Iako modeli cipela od ove kože nikada neće
biti u masovnoj upotrebi, primjenjivi su za elegantne i
osebujne varijante. Osim za cipele, riblja koža se može
primijeniti i za izradu torbica i ostale galanterije.
Kolekcija Mandy Coon sastoji se od crvene, bijele i crne
boje cipela od riblje kože.
www.hdko.hr
4-6/2013
32
Chelsea Boys – Chelsea Cool
Chelsea čizmice, također poznate kao čizme za jahače ili kao čizme za konjušare,
su uske čizme visoke do gležnja koje su nastale u viktorijansko doba. Najistaknutija
značajka Chelsea čizmica je njegova elastična traka koja se širi nešto iznad potplata
do vrha cipele. Dizajn je počeo kao vrsta jahačih čizmi 60-tih godina prošlog stoljeća, a odnedavno su opet u modi među muškarcima, a sve više i kod žena.
Muške gležnjače specifičnog naziva pripadaju najvažnijem muškom modnom stilu za slijedeću sezonu jesen/zima 2013/2014 .
Obojeni potplati i elastični umeci kao i klasične perforacije daju ovim
modelima posebnu, individualnu optiku i opuštenu eleganciju. Bočni elastični
umeci nisu samo funkcionalni, nego nude i mogućnost za ubacivanje kontrastnih
boja i drugih dizajnerskih ideja.
Visokovrijedni materijali koji se koriste za takve cipele kreću se od mat velura do
sjajne lak kože.
33
4-6/2013
www.hdko.hr
O
vaj širi međunarodni i regionalni skup održat će se
24. listopada 2013. u Zagrebu, u hotelu Antunović, pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske
komore, Ministarstva poduzezništva i obrta i Ministarstva
gospodarstva.
Okupiti će proizvođače kože, obuće i kožne galanterije iz Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske,
Crne Gore, Češke, Hrvatske, Italije, Kosova, Makedonije,
Mađarske, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i
Srbije.
Skup nastoji utvrditi stanje u ovoj industriji u svim tim,
za nas gospodarski relevantnim zemljama i, konačno,
odrediti kakva je kratkoročna i srednjoročna perspektiva
ovih industrija.
Više o tome u HDKO
telefon: +385 1 4666 804
[email protected]
Organizatori:
HDKO
a:
og skup
n
l
a
n
o
i
g
r voga re
s e b av e
ude koji
Ciljevi P
nterije
okupiti lj
jestu
e gala
ć e i ko ž n
dnome m
• na je dnjom kože, obu ;
ama
proiz vo
ustriji u
m zemlj
ti
u
n
e
ovoj ind čka u
m
u
ja
u s po
n
zaklju
ciju sta
prezenta ljama doći do rspektive u
• k roz
m
p
su e
im ze
i ka k v e
pojedin
ju
n
ta
s
e je
ka k v o m
zemlji;
a z e ma ojedinoj
p
ih politik malja
j
k
s
ij
tr
s v a ko
s
u
iju ind
enih ze
rezentac
d nav e d
• kroz p i kako se koja o triji;
lja uočit ma ovoj indus
e po re
dustrijsk nija
p
in
i
s
e
o
k
n
s
d
p
o
u
ciju euro
ur o p s ka
prezenta vu važnost je E
z
o
r
k
•
čiti kak dustriji.
litike uo
in
ila ovoj
namijen
Zagreb, 24. listopada 2013.
INTERVIEW
35
4-6/2013
www.hdko.hr