null

Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
Sistem u Grahovskom polju - za navodnjavanje Grahovskog polja je izgrañena akumulacija na izvoru
Grahovske rijeke zapremine oko 1 000 000 m3. Ukupna površina koja je predviñena za navodnjavanje iznosi 400
ha.
Lokalno (tradicionalno) navodnjavanje - zastupljeno je u Crnoj Gori oko 16 000 ha, što čini oko 3%
poljoprivrednih površina, i predstavlja neorganizovano navodnjavanje sa svim pratećim manjkavostima.
Pod sistemom za navodnjavanje treba istaći i DP "Boka" iz Tivta, koje raspolaže mikroakumulacijom na rijeci
Gradiošnici (60 000 m3) iz koje se vrši navodnjavanje površine od oko 20 ha, dijelom pod staklenicima i plastenicima,
preostalim u sistemu nakon povraćaja zemljišta.
Na primorskom području uglavnom se navodnjavaju: voće, vinogradi i bašte. Voda se najčešće
obezbjeñuje zahvatanjem iz potoka i izvora u pobrñu Krivošija, Lovćena, Rumije i dr.
Središnji region se odlikuje obilnim rezervama, dominantno, podzemnih voda izuzetnog kvaliteta i to,
kako u rejonu Skadarskog jezera, tako i na prostoru Nikšićkog polja. Prisutno je i zahvatanje vode iz Zete i
Gračanice za navodnjavanje uzanih rječnih dolina. Po strukturi navodnjavanih površina najzastupljenije su
oranice i bašte na nižim površinama Zete, a sa prelazom u Bjelopavlićku ravnicu i dalje prema Nikšiću učešće
voća se povećava.
Sjeveroistočno područje je vezano za navodnjavanje u rječnim dolinama zahvatanjem vode iz vodotoka
(pritoka Lima, Tare, Ćehotine), a na višim lokalitetima iz potoka, vrela i izvora. Pored oranica i voća ovdje je u
strukturi navodnjavanja površina znatno učešće livada.
Tradicionalno navodnjavanje je najprisutnije na području opština Berane i Andrijevica. Beranska
kotlina je ispresijecana kanalima za navodnjavanje koji su rañeni prije više od 100 godina. Neki kanali su takvih
dimenzija da mogu da prime i po 1 m3/s vode, kao na primjer, manastirski kanal kojim je dovoñena voda od
Bistrice na Balabandu.
Poslije gašenja Vodne zajednice 1975. godine, smanjivale su se površine za navodnjavanje, a kanale je
malo ko održavao, tako da je dolazilo do zatrpavanja i rušenja.
Važeći Zakon o vodama gotovo da ne obrañuje materiju iz oblasti navodnjavanja, te je i to doprinijelo
ovakvom stanju u toj oblasti.
Status navodnjavanja
Poljoprivreda, sa primarnom proizvodnjom, u Crnoj Gori, a time i status hidromelioracionih zahvata odvodnjavanja i, posebno, navodnjavanja - kao imperativa stabilne poljoprivredne proizvodnje, nije do sada
dostigla adekvatan stepen razvoja.
Prilikom prvobitne izgradnje sistema za navodnjavanje, nakon Drugog svjetskog rata, činjene su greške
u odabiru koncepcijskih rješenja sistema, čime je u zavidnoj mjeri bivala kompromitovana sama ideja
navodnjavanja.
Korišćenjem iskustva u navodnjavanju iz ranijeg perioda, krajem 70-ih i početkom 80-ih godina, kao i
svjetskih iskustva, otpočela je etapa izgradnje modernih sistema, uz primjenu efikasnijih načina navodnjavanja (vještačko kišenje, "kap po kap").
Meñutim, poslije desetak godina njihove eksploatacije i potvrde u praksi, umjesto da se intenzivira dalja
izgradnja sistema za navodnjavanje, usvojenim Zakonom o povraćaju zemljišta, prouzrokovano je napuštanje već
izgrañenih sistema za navodnjavanje. Ovim mjerama je napravljen veliki korak unazad u navodnjavanju, pa
imamo situaciju da je lokalno navodnjavanje u Crnoj Gori zastupljeno na površinama osam puta većim od
površina u sistemima za navodnjavanje.
Dalji razvoj i primjena navodnjavanja imaju dobre perspektive u buduće, ali izgradnja sistema i dostizanje
visokog stepena poljoprivrede, a time i cijelog društva, u uskoj je zavisnosti od društveno-ekonomskih opredjeljenja u
Crnoj Gori. Za sada se raspolaže odreñenom dokumentacijom za izgradnju savremenih sistema za navodnjavanje:
Veliki Polder (Skadarsko jezero) površine 10 400 ha, Bjelopavlićka ravnica sa 2330 ha, Crmničko i Orahovačko polje
sa 530 ha i Ulcinjsko polje sa 400 ha, što se može smatrati prvim korakom u realizaciji strateških ciljeva društva.
1.4
HIDROENERGETIKA
Prosječan energetski potencijal duž glavnih tokova
Prosječna snaga kojom raspolaže vodni tok pri bruto raspoloživim padovima i prosječnim proticajima
rijeke na odgovarajućim potezima je:
P=9,81 x LJp x Hb (kNJ)
pri čemu je LJp izraženo m3/s, a Hb u m. Prosječna godišnja raspoloživa energija je:
35
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
E=8760 x P (kNJh)
Pošto je snaga proizvod proticaja i visinske razlike, a energija proizvod snage i vremena, raspodjela
proticaja i padova duž toka (za odreñenu dužinu rječnog toka), u zajednici sa vremenom, daje sliku o
rasporeñenosti osnovnih činilaca snage i energije. Za proračun energetskog potencijala duž glavnih rječnih
tokova u Crnoj Gori (Pive, Tare, Ćehotine, Lima, Ibra, Morače, Zete, Male rijeke i Cijevne) usvojen je korak od
5 km. Rezultati ovih proračuna prikazani su u sljedećoj tabeli:
Rijeka
Piva
Tara
Ćehotina
Lim
Ibar
Morača do Zete
Zeta
Mala rijeka
Cijevna
Ukupno:
Energetski potencijal duž glavnih vodotoka
Snaga
Energija
(MNJ)
(GNJh/god.)
155
1361
257
2255
53
463
164
1438
14
118
168
1469
229
2007
52
452
32
283
1124
9846
Na osnovu ovih podataka, što se tiče prosječnog potencijala, može se zaključiti da je najmoćnija rijeka
Tara, slijede je Zeta, Morača, Lim, Piva, Ćehotina, Mala rijeka, Cijevna i Ibar.
Izgrañene hidroelektrane
Do sada su izgrañene veće hidroelektrane: "Perućica" (u sistemu "Gornja Zeta"), instalisane snage 307
MNJ, i "Piva" na Pivi, instalisane snage 342 MNJ. Pored njih, izgrañeno je i sedam malih hidroelektrana ukupne
instalisane snage oko 9 MNJ.
Tehnički iskoristiv preostali hidropotencijal
Ako se poñe od pretpostavke da nema mjesta na kome se ne može podići brana ili neki drugi objekat, i
da postoje materijali od kojih se oni mogu izgraditi, pod uslovom da postoje dovoljna finansijska sredstava, onda
je tehnički raspoloživi hidropotencijal jednak hidropotencijalu rijeke, umanjenom za gubitke na padu (u
dovodno-odvodnim organima i oscilacijama nivoa u akumulaciji) i gubitke na mašinama i prenosnim sistemima
(turbine, generatori, transformatori itd.). Gubici na padu moraju biti računati za svako postrojenje posebno, dok
se gubici na mašinama, za današnji stepen razvoja, generalno mogu uzeti da iznose oko 13%, pa je onda tehnički
raspoloživa snaga
Pt= 8,5 x LJp x Hn (kNJ)
LJp- prosječan protok raspoloživ za proizvodnju energije (m3/s)
Hn- neto pad u (m),
a raspoloživa energija u toku jedne godine:
pri čemu je:
E= 8760 x Pt (kNJh)
Danas je moguće tehnički gotovo sve izvesti. Meñutim, ekonomski iskoristive vodne snage su znatno
precizniji pojam. Taj pojam je vezan za razvitak društva i promjenu ekonomskih kriterijuma rentabilnosti u toku
vremena. Promjenom raznih činilaca koji utiču na izgradnju objekata i proizvodnju električne energije mijenjaju
se i ekonomski kriterijumi rentabilnosti korišćenja vodnih snaga. Nekada ekonomski kriterijumi moraju ustupiti
mjesto kriterijumima sigurnosti i zahtjevima drugih privrednih grana.
Prema tome, u datom momentu i na datom stepenu razvoja društva važno je znati šta je od raspoloživog
hidropotencijala ekonomično koristiti. Ekonomično iskoristive vodne snage mogu se utvrditi za odreñenu etapu
razvitka na taj način što će se odrediti najveće investicije po kNJ i kNJh električne energije ekonomične za korišćenje, kao i sve vodne snage koje daju energiju jeftiniju od utvrñene. Ekonomičnost hidroelektrične energije
dodatno povećavaju akumulacije koje omogućavaju proizvodnju vršne energije. Vodne snage koje ispunjavaju
uslov treba uvrstiti u ekonomično iskoristive pod datim polaznim pretpostavkama. Pri ovakvoj procjeni mnoge
36
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
vodne snage naći će se u grupi ekonomski nepovoljnih, mada bi one u kompleksu sa ostalim vodoprivrednim
zahtjevima (odbrana od poplava, navodnjavanje, snabdijevanje vodom i dr.) mogle postati ekonomski povoljne
za korišćenje. Kako je bez osnovnih vodoprivrednih studija, vodoprivrednih osnova čitavih rječnih slivova,
studija uticaja hidroenergetskih objekata i sistema na životnu sredinu i projekata zaštite teško dati procjenu o
investicijama, tek izradom ovih dokumentacija može se izvršiti pouzdano razgraničenje ekonomski povoljnih od
ekonomski nepovoljnih vodnih snaga. Tačno utvrñivanje granice izmeñu njih je nemoguće, jer vrijednost
hidroelektrične energije zavisi od konkurencije sa drugim izvorima električne energije. Sve dok drugi izvori daju
skuplju energiju sličnih karakteristika hidroelektričnoj energiji, vodne snage se mogu smatrati ekonomski
povoljnim, jer je riječ o obnovljivom resursu, koji omogućava znatno nižu cijenu energije, ako se posmatra na
duži vremenski period.
U odnosu na druge izvore energije (ugalj), hidroenergija je daleko povoljnija po ekološkim
kriterijumima što manjeg negativnog uticaja na ekosisteme, što u Crnoj Gori ima poseban značaj s obzirom na
usvojenu strategiju - Ekološka država.
Na bazi postojeće dokumentacije, odabrana su rješenja, (Varijanta 1) koja su ušla u Plan daljeg razvoja
elektroprivrede Crne Gore. Mnoga od ovih rješenja imaju i svoje alternative. Obrañivač Vodoprivredne osnove
analizirao je kako naznačena rješenja tako i alternativne mogućnosti (Varijanta 2). Shodno projektnom zadatku,
za svaki rječni tok dat je opis mogućih varijantnih rješenja, a sve u smislu analize uslova za upravljanje režimom
voda u okviru Integralnog vodoprivrednog sistema Republike Crne Gore.
Tara
Imajući u vidu ekološki značaj rijeke Tare, bogatstvo njenih biodiverziteta i brigu nadležnih svjetskih
institucija za njenu zaštitu, pri definisanju varijantnih rješenja za njeno korišćenje i zaštitu, vodilo se računa o
ekološkim i vodoprivrednim ograničenjima, sa ciljem da se tehnička rješenja što skladnije uklope u životnu
sredinu a polazeći od globalno prihvaćenog principa održivog razvoja. Upravo zbog napora da se nañe ekološki
što prihvatljivije rješenje razmatane su dvije varijante korišćenja i zaštite rijeke Tare.
Varijanta 1.
Po ovoj varijanti izgradile bi se akumulacije na profilima "Žuti Krš" ("Visoki Žuti Krš" (Vk=198 hm3;
KNU=1000 mnm)) "Bakovića Klisura" (7 hm3; 932 mnm), "Trebaljevo" (4,5 hm3; 903 mnm), i "LJutica" (316
hm3; 770 mnm). Sa ovako izgrañenim akumulacijama omogućilo bi se korišćenje dijela voda rijeke Tare, bilo da
one idu samo u prirodnom pravcu oticanja, bilo da se dio voda prevodi iz rijeke Tare u Moraču.
Ovdje može biti sporna izgradnja akumulacije "Bakovića Klisura" sa kotom uspora 932 mnm zbog
negativnog uticaja na grad Kolašin, na čijoj se teritoriji ona nalazi, kao i izgradnja akumulacije "LJutica", koja se
nalazi u zaštićenom kanjonu Tare (potapa oko 21 km toka u Nacionalnom parku, od čega je 3 km u režimu stroge
zaštite), ugrožava manastir Dobrilovinu (kota 774 mnm), kao i Crne pode, predio posebne ekološke vrijednosti.
Varijanta 2.
Pri definisanju ključnih objekata za korišćenje hidroenergetskog potenicijala rijeke Tare vodilo se
računa o ekološkim i vodoprivrednim ograničenjima, sa ciljem što manjeg negativnog uticaja na životnu sredinu.
Po ovoj varijanti izgradile bi se akumulacije na profilima "Tepca" (1050 hm3; 740 mnm),
"Mojkovac"(85 hm3; 920 mnm), "Žuti Krš" ("Niski Žuti Krš" (50 hm3; 980 mnm)) i "Mateševo" (145 hm3; 1050
mnm). Izgradnjom akumulacije "Tepca" bile bi u velikoj mjeri izravnate vode Tare. Sa kotom uspora 920 mnm
na akumulaciji "Mojkovac" ne bi bilo ugroženo područje grada Kolašina, ni pruga Beograd-Bar. Varijanta sa
"Niskim Žutim Kršem" (u slučaju prevoñenja dijela voda u Moraču) ima prihvatljiviju koegzistenciju sa gradom
Kolašinom. Akumulacija "Mateševo" nadomješćuje izgradnju niže akumulacije na profilu "Žuti Krš" i dobija
ulogu "čeone" akumulacije.
Ovdje može biti sporna izgradnja akumulacije "Tepca", jer se takoñe nalazi u Nacionalnom parku, s tim
da bi se pri tome potopio dio riječnog toka duže za oko 20 km u odnosu na akumulaciju "LJutica" (Varijanta 1.),
ali su negativni uticaji na Crne pode i manastir Dobrilovinu manji zbog niže kote uspora.
U obje varijante u obzir dolazi izgradnja postrojenja "Opasanica".
Lim
Varijanta 1.
Po Varijanti 1. predviña se izgradnja akumulacija na glavnom toku: "Andrijevica", "Lukin Vir" i
"Plavsko jezero", dok bi se na preostalom dijelu rječnog toka izgradili objekti sa kanalskim derivacijama.
Takoñe, predviñene su i akumulacije na pritokama \uričkoj rijeci i LJuboviñi.
Izgradnja akumulacija na glavnom toku rijeke je dovedena pod znak pitanja, zbog naselja, nisko
položenih saobraćajnica i velikog potapanja ziratnog zemljišta. Zato izgradnje predviñenih akumulacija
"Andrijevica" i "Lukin Vir" postaju sporne, a ako se one izostavljaju, onda treba tražiti druge mogućnosti
akumuliranja vode u slivu rijeke Lima.
37
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
Varijanta 2.
Po drugoj varijanti ne bi se gradile akumulacije na glavnom toku rijeke, već bi se za korišćenje vodnog
potencijala izgradile tipske protočne kaskade (kanalske derivacije), dok bi se višenamjenske akumulacije gradile
na pritokama: Grnčaru, \uričkoj rijeci, Zlorečici, Šekularskoj rijeci, Trebačkoj rijeci, Beranskoj Bistrici,
Kaluderskoj rijeci, LJešnici, LJuboviñi i Bjelopoljskoj Bistrici.
Morača
Korišćenje potencijala rijeke Morače razmatrano je u dvije varijante. Varijantu 1 čini dugo prisutno i
tehnički razrañivano rješenje sa kaskadom akumulacija i elektrana “Andrijevo”, “Raslovići”, “Milunovići” i
“Zlatica”. Za ovo rješenje je razrañen tender sa kojim je Republika Crna Gora već ušla u meñunarodne
aktivnosti traženja finansijera. Varijanta 2 je razrañena radi cjelovitosti sagledavanja svih mogućnosti
iskorišćenja potencijala rijeke Morače i u uslovima eventualnih zahtjeva da se snizi kota normalnog uspora
akumulacije “Andrijevo” zbog manjeg uticaja na Manastir Morača, kao i zbog obezbjeñenja povoljnijeg
tehničkog rješenja rada RHE “Koštanica” (akumulacije “Dubravica” i “Grla”). Nizvodni dio kaskade, sa
objektima hidroelektrana “Raslovići”, “Milunovići” i “Zlatica” ostao bi nepromjenjen.
Varijanta 1.
Na rijeci Morači predviña se izgradnja sistema hidroelektrana: "Andrijevo" ("Visoko Andrijevo"),
"Raslovići", "Milunovići" i "Zlatica". U ovom sistemu značajnije izravnanje voda bilo bi u akumulaciji
"Andrijevo", sa kotom normalnog uspora KNU=285 mnm i korisnom zapreminom od oko 250 miliona m3, dok bi
ostale elektrane imale manje retenzije.
U gornjem toku Morače kao i na njenim pritokama: Ibriji, Mrtvici i Maloj rijeci takoñe je predviñena
izgradnja objekata za proizvodnju elektroenergije.
U ovom rješenju akumulacija "Andrijevo" na velikoj dužini potapa magistralni put, ugrožava manastir u
čijoj se zoni na lijevoj obali nalazi i veliki ruč, a zatim potapa i dosta ziratnog zemljišta, koga ima malo u ovom
području. Ukoliko bi hidroelektrana "Koštanica" jednog dana radila kao reverzibilna, njeno tehničko rješenje bi
bilo otežano, zbog velikih oscilacija nivoa vode u akumulaciji "Andrijevo", pa je zbog toga predviñena izgradnja
nove brane visine 40 m u samoj akumulaciji.
Varijanta 2.
Manastir "Morača" je limitirajući faktor za izgradnju veće akumulacije, a time i značajnije energetsko i
vodoprivredno korišćenja voda (izravnavanje proticaja) zbog svoje pozicije u dolini rijeke Morače sa kotom
ulaza u manastir 287 mnm. Pošto se u ovom trenutku ne smatra realnim izmještanje Manastira, rješenje za
korišćenje voda rijeke Morače mora se tražiti na liniji prihvatljive koegzistencije.
U cilju eliminisanja negativnog uticaja akumulacije na Manastir, razmatrano je rješenje koje je sa
manjim uticajem na okruženje, sa 20-30 m nižom kotom ("Nisko Andrijevo") u odnosu na varijantu 1. ("Visoko
Andrijevo"). Smanjenje akumulacionog prostora kompenzuje se izgradnjom uzvodne akumulacije "Dubravica"
sa kotom 500 mnm i zapreminom od oko 100 miliona m3, koja ima ulogu i donjeg bazena u reverzibilnom radu
RHE "Koštanica." Na ovaj način se omogućava realizacija reverzibilnog postrojenja odmah, bez dodatnih
objekata. U reverzibilnom radu RHE "Koštanica" bi izravnavala dio velikih voda rijeke Morače u akumulacijama
na rijeci Tari. Nizvodna akumulacija i HE "Grla" ima ulogu da primi i preradi vode koje dobije iz HE
"Dubravica" i RHE "Koštanica".
Sniženjem kote akumulacije "Andrijevo" na 250 do 260 mnm, smanjilo bi se potapanje magistralnog
puta, a tok Morače bi u zoni Manastira praktično ostao u prirodnom stanju. Niža kota akumulacije "Andrijevo"
povoljna je i zbog manjih potencijalnih problema (radova) u obezbjeñenju vododrživosti akumulacije, koja do
sada nije istražena na potrebnom nivou pouzdanosti. Nepovoljnost ovog rješenja su veće investicije.
Uzvodna postrojenja, u zoni Dragovića polja, bila bi izostavljena radi očuvanja obradivog zemljišta i
postojećih naselja. Kota normalnog uspora akumulacije "Velje Duboko" ne bi trebalo da bude viša od 800 mnm,
da bi se izbjegla veća potapanja.
Neiskorišćeni potencijal, na potezu od postrojenja "Grla" do kraja uspora akumulacije brane
"Andrijevo", mogao bi se iskoristiti izgradnjom protočnog postrojenja HE "Nikonovac", na padu od 30 m i
prosječnom proizvodnjom od 22 GNJh/god. Meñutim, bez detaljnih multidisciplinarnih izučavanja dijela toka
rijeke Morače, u zoni Manastira, konačan sud o ovom objektu se ne može donijeti.
I u ovoj varijanti se na pritokama Morače mogu izgraditi odgovarajuće hidroelektrane, uključujući
rijeku Cijevnu i donji tok Male rijeke.
38
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
Ukupna korisna zapremina akumulacija na Morači i po Varijanti 1. i po Varijanti 2. iznosila bi oko 400
hm3 - ispod 20% prosječnog godišnjeg proticaja glavnog toka rijeke - što ne omogućava dovoljno energetsko i
vodoprivredno korišćenje njenog potencijala.
Ćehotina
Varijanta 1.
Po ovoj varijanti, pored izgrañene akumulacije "Otilovići", predviñena je izgradnja nizvodnih
akumulacija "Gradac" (85 hm3; 742 mnm) i "Mekote" (74 hm3; 657 mnm). Ako se uzme u obzir količina vode na
sopstvenom toku i nizvodno na Drini, i mogućnost izgradnje većih akumulacija, onda treba razmotriti i drugo
rješenje (druga varijanta).
Varijanta 2.
Nizvodno od Gradca, morfološki i ostali uslovi su takvi da se može ostvariti veća akumulacija, a i
povoljnije rješenje korišćenja voda bilo u prirodnom pravcu, bilo prevoñenjem u akumulaciju "Buk Bijela". Ovo
bi se ostvarilo izgradnjom akumulacije "Milovci" (386 hm3; 650 mnm), pri čemu bi izostala izgradnja
akumulacije "Mekote". Brana akumulacije "Milovci" i dio jezera nalazili bi se na dijelu graničnog toka rijeke sa
Bosnom i Hercegovinom (Republikom Srpskom), pa je za realizaciju objekta potreban sporazum sa ovom
državom.
Ibar
Na Ibru za sada nije sagledano drugo rješenje, u odnosu na predloženu izgradnju akumulacije "Bać".
Piva
Varijanta 1.
Pored postojeće akumulacije Piva, kao i predviñene akumulacije "Komarnica", ovom varijantom
obuhvaćene su akumulacije: "Pošćenje" na rijeci Komarnici sa derivacijom nizvodno od grada Šavnika i
"Bukovica-Šavnik" sa derivacijom uzvodno od Šavnika.
Varijanta 2.
I u ovoj varijanti predviña se izgradnja akumulacije "Komarnica". Takoñe, na rijeci Pivi, tj. na
pritokama Komarnice u zoni grada Šavnika, moguća su razna rješenja. Radi izbjegavanja potapanja manjih
naselja, koja su značajna za ovo područje, predviñaju se uzvodno od grada Šavnika manje akumulacije: Šavnik
sa derivacijom u Bijelu i Timar sa derivacijom u Tušinju, na koti uspora akumulacije Šavnik.
Pri iznalaženju novih varijantnih rješenja hidropostrojenja, uvijek se težilo da se dobiju veća
proizvodnja energije i veće akumulacije. Takoñe, težilo se da se potapanje postojeće infrastrukture, obradivog
zemljišta i materijalnih dobara svede na najmanju mjeru, a posebno se vodilo računa o socijalnim i ekološkim
kriterijumima.
Hidropotencijal rijeke Tare
U sljedećoj tabeli dati su podaci tehnički iskoristivog hidropotencijala sa korišćenjem voda u prirodnom
pravcu toka, a na bazi usvojenih rješenja, iz postojeće dokumentacije Elektroprivrede Crne Gore, Varijanta 1.
110
61
28
107
127
Prib
Prib
Der
Prib
-
14,2
m
MNJ
GNJh
hm3
59
26
78,6
125
10
40
20
59
212
341
43,0
73,0
49,4
154,2
484
803
45
198
7
4,5
316
571
Kota normalnog
uspora
12
80
80
70
200
m
Vk/Vsr
6,00
16,62
25,53
26,34
51,98
Vk
3,1
Egod
m3/s
Instalisana snaga
Ni
m3/s
Hn
LJi
km
Hb
LJsr u profilu
Der
1.
2.
3.
4.
5.
Dužina derivacije
Opasanica
Žuti Krš
Bakovića Klisura
Trebaljevo
LJutica
UKUPNO
Legenda:
Der.
Prib.
Tip postrojenja
Naziv postrojenja
Red. br.
Tara u pravcu prirodnog oticanja, Varijanta 1.
0,238
0,378
0,009
0,005
0,193
1160
1000
932
903
770
mnm
derivacioni tip
pribranski tip
39
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
Na bazi svih postojećih podataka i dodatnih analiza, u sljedećoj tabeli dati su podaci o tehnički
iskoristivom hidropotencijalu. Ovo bi bila jedna od mogućih varijanti korišćenja voda rijeke Tare u prirodnom
pravcu toka, Varijanta 2.
m
3,1
6,00
12,56
16,62
26,52
71,35
12
40
80
80
220
110
69
50
172
170
102
67
46
147
168
Prib
Prib
12,5
Der
Prib
MN
J
10
23
35
100
316
484
GNJh
hm3
43
63
57
271
893
1326
45
145
50
85
1050
1375
Kota normalnog
uspora
m
Vk/Vsr
m3/s
Vk
Hn
m3/s
Egod
Hb
km
Instalisana snaga
Ni
LJi
Der
LJsr u profilu
Opasanica
Mateševo
Žuti Krš
Mojkovac
Tepca
UKUPNO
Dužina derivacije
1.
2.
3.
4.
5.
Tip postrojenja
Red. br.
Naziv postrojenja
Tara u pravcu prirodnog oticanja, Varijanta 2.
mnm
0,238
0,37
0.095
0,10
0,47
1160
1050
980
920
740
Hidropotencijal Lima
Prema postojećoj tehničkoj dokumentaciji, Elektroprivrede Crne Gore, podaci za planirana postrojenja
data su u sljedećoj tabeli:
Legenda:
MNJ
18
15,4
110
32
32
31,4
39
9,3
22
309
GNJh
19,3
61
176,7
94,7
92,5
119,5
174,3
35,6
52
826
hm3
9,3
0,13
224
59
0,24
0,05
25,8
318
0,11
Kota normalnog
uspora
m
130
44,5
79,5
34,9
41,0
42,5
54,0
9,3
114
Vk/Vsr
m
137
47
82
37
44
45
57
12
125
Vk
m3/s
16
40
110
100
90
90
90
110
22
Egod
m3/s
2,4
23,0
29,9
36,4
37,9
47,2
54,2
64,2
7,2
Instalisana snaga
Ni
Hn
Dužina derivacije
8,2
9,6
6,3
4,4
5,6
Hb
Der.
K.Der.
Prib.
Prib.
K.Der.
K.Der.
K.Der.
K.Der.
Der.
LJi
\urička rijeka
Plav
Andrijevica
Lukin Vir
Berane
Štitar-Tivran
Bijelo P. I
Bijelo P. II
LJuboviña
UKUPNO
km
3,5
3,8
LJsr u profilu
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Tip postrojenja
Red. br.
Naziv postrojenja
Lim Varijanta 1.
mnm
1050
907
860
763
720
660
615
559
695
K. Der. - kanalsko-derivacioni tip
Poslije analiza svih raspoloživih podataka za rijeku Lim, a posebno zahtjeva iz Prostornog plana
Republike Crne Gore, došlo se do zaključka da na samom toku rijeke Lima nema uslova za podizanje
akumulacija, već da se to mora činiti na njegovim pritokama. Zato se predlaže jedna od mogućih varijanti
energetskog korišćenja, data u sljedećoj tabeli:
Lim, Varijanta 2.
40
23,0
23,0
25,0
26,5
28,5
29,0
35,6
37,7
38,8
47,2
53,3
55,0
40
40
40
40
40
60
60
80
80
100
100
100
29
28
25
25
25
25
25
25
25
25
25
25
7,5
2,4
6,7
1,5
1,1
5,2
1,1
3,7
7,2
4,1
17
10
20
10
5
15
10
10
17
20
90,0
178,6
123,0
148,0
620,0
86,0
317,0
70,0
176,0
95,0
MN
J
GNJh
hm3
27
26
23
23
23
23
23
23
23
23
23
23
8
8
8
8
8
12
12
16
16
20
20
20
156
37,0
35,6
34,3
36,3
39,0
39,7
48,7
51,7
53,2
64,7
73,0
75,4
589
88,0
171,6
117,9
141,5
613,0
84,0
315,0
68,0
164,0
93,0
13
15
20
12
26
11
27
10
26
16
175
331
49,1
25,5
49,8
13,8
41,5
27,6
21,9
15,7
75,0
24,1
344
933
Kota normalnog
uspora
2,8
2,5
3
3,5
4
2,7
5,5
4,2
4,5
9,1
8,5
8
m
Vk/Vsr
m
Vk
m3/s
Egod
m3/s
Instalisana snaga
Ni
Hb
km
Hn
LJi
Tip posrojenja
K. Der.
K. Der.
K. Der.
K. Der.
K. Der.
K. Der.
K. Der.
K. Der.
K. Der.
K. Der.
K. Der.
K. Der.
LJsr u profilu
Glavni tok
Plav
Reženica
Murino
Mostine
Jagnjilo
Bukva
Trešnjevo
Navotine
Ivangrad
Poda
Grućevica
Pripčići
Ukupno:
Dužina derivacije
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8
9.
10.
11.
12.
Naziv postrojenja
Red. br.
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
mnm
907
878
850
825
800
775
750
725
700
645
620
595
Pritoke Lima
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Grlja (Grnčar)
\urička rijeka
Zlorečica
Šekularska
Trebačka
Ber. Bistrica
Kaludarska
LJešnica
LJuboviña
Bjel. Bistrica
Ukupno
Prib.
Der.
Der.
Der.
Der.
Prib.
Der.
Prib.
Der.
Prib.
3,5
2,6
3,3
3,5
9,0
6,0
UKUPNO
92
60
70
20
30
30
25
115
240
40
722
722
0,39
0,81
0,33
0,41
0,89
0,18
0,72
1,00
1,05
0,31
1060
1100
880
885
1360
850
1030
740
750
698
Iz ovih podataka vidi se da je moguće ostvariti značajne akumulacije na pritokama Lima, koje će služiti
i za druge namjene, a moguće je i kvalitetnije ukupno energetsko korišćenje svih njegovih voda.
Hidropotencijal Morače
Elektroprivreda Crne Gore, na bazi obimne dokumentacije, odabrala je postrojenja, tj. rješenja za
energetsko korišćenje voda Morače i njenih pritoka. U sljedećoj tabeli dati su podaci za ta odabrana rješenja Varijanta 1.
m
3,56
7,06
9,78
37,8
42,1
44,8
20
35
50
120
120
120
2,2
1,3
1,7
300,5
105,6
159
117
36
38
277,1
94,1
155
115
34
36
MNJ
GNJh
hm3
73,4
49,5
113
323.7
106,6
120,1
27
29
45
250
2,8
6,8
47
27
60
127
37
37
Kota normalnog
uspora
m
Vk/Vsr
m3/s
Vk
Hn
m3/s
Egod
Hb
km
Instalisana snaga
Ni
LJi
Tip postrojenja
Der.
Der.
Der.
Prib.
Prib.
Prib.
LJsr u profilu
Glavni tok
LJevišta
Krušev Lug
LJuta
Andrijevo
Raslovići
Milunovići
Dužina derivacije
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv postrojenja
Red. br.
Morača Varijanta1.
mnm
0,240
0,130
0,146
0,210
0,002
0,005
1028
590
463
285
155
119
41
38,5
36,5
6
10
12
15
158,2
549
154
649
150,4
492
140
590
GNJh
hm3
37
372
155,7
942
13
374
0,007
81
7
40
14
74
135
507
14,2
73,3
26,7
141,9
256
1198
8,4
13,5
17
11,2
50
424
0,210
0,214
0,211
0,110
481
846
948,5
785
Kota normalnog
uspora
120
MNJ
Vk/Vsr
m
Vk
m
Egod
1,27
2
2,56
3,23
m3/s
Instalisana snaga
Ni
57,3
Prib.
Zlatica
Ukupno
Hn
m3/s
Hb
km
LJi
LJsr u profilu
Tip postrojenja
Dužina derivacije
7.
Naziv postrojenja
Red. br.
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
mnm
Pritoke Morače
8.
9.
10.
11.
Ibrija
Velje Duboko
Nožica
Brskut
Ukupno
UKUPNO
Der.
Der.
Der.
Der.
0,7
5,8
1,6
6,9
Na bazi dostupne projektne dokumentacije, i svih ostalih dokumenata, izvršenih analiza i obrada u
okviru izrade Vodoprivredne osnove, predložena je jedna od mogućih varijanti korišćenja voda rijeke Morače.
Podaci su dati u sljedećoj tabeli.
Hn
Instalisana snaga
Ni
Egod
Vk
m3/s
m3/s
m
m
MNJ
GNJh
hm3
9,78
9,78
37,8
42,1
44,8
57,3
50
30
120
120
120
120
146
40
85
36
38
38,5
144
38
83
34
36
36,5
60
10
127
37
37
37
104,9
27,7
233,6
106,6
120,1
155,7
100
2
100
2,8
6,8
13
308
749
225
12
46
14
74
9
56
82
21,7
80,2
26,7
141,9
14,6
105,5
193,0
8,4
1,6
17
11,2
30
55
180
293
584
303
601
1332
527,8
Prib.
Prib.
Prib.
Prib.
Prib.
Prib.
Der.
Der.
Der.
Der.
Prib.
Prib.
Prib.
0,7
5,8
1,6
6,9
1,27
2
2,56
3,23
2
13
27
6
10
12
15
10
60
100
231
550
154
649
100
111
98
229,6
538,4
140
590
98
109
96
Kota normalnog
uspora
Hb
km
Vk/Vsr
LJi
Tip postrojenja
LJsr u profilu
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Glavni tok
Dubravica
Grla
Andrijevo
Raslovići
Milunovići
Zlatica
Ukupno
Pritoke
Ibrija
Velje Duboko
Nožica
Brskut
Sjevernica
Pavličići
Prifta
Ukupno
UKUPNO
Dužina derivacije
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv postrojenja
Red. br.
Morača Varijanta 2.
mnm
0,324
0,006
0,084
0,002
0,005
0,007
500
335
250
155
119
81
0,210
0,025
0,211
0,110
0,476
0,134
0,211
481
800
948,5
785
350
200
200
Razmatrana postrojenja “Pavličići” na Maloj rijeci i “Prifta” na Cijevni prikazana u Varijanti 2 mogu se
prikazati i u tabelama za Varijantu 1, što važi i za neka postrojenja iz Varijante 1, koja se mogu prikazati u
Varijanti 2 (“LJevišta”, i drugo). Obje ove varijante su uslovne, i imaju za cilj utvrñivanja graničnih mogućnosti
realizacije objekata, prema prirodnim i drugim ograničenjima, a optimalno rešenje sistema za hidroenergetsko
korišćenje vodnog potencijala Morače moguće je tražiti u kombinaciji objekata iz ovih varijanti, u okviru
namenske dokumentacije. Pretpostavka svih varijantnih rješnja je da se Manastir Morača ne može izmjestiti. Ovo
ima za posljedicu da se ni u Varijanti 1 ni u Varijanti 2 ne može realizovati akumulacija dovoljno velike
42
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
zapremine za izravnavanje voda rijeke Morače. Potreban uspor akumulacije za potpuno korišćenje potencijala
Cijevne potopio bi dio teritorije Republike Albanije.
Egod
Vk
m3/s
m
m
MN
J
GNJh
hm3
4,0
6,2
12,56
15,39
38
38
78
74
70
62
23
26
49
65,5
70,6
136
85
74
159
Kota normalnog
uspora
Hn
m3/s
Vk/Vsr
Hb
km
Instalisana snaga
Ni
LJi
Tip postrojenja
Der.
Der.
LJsr u profilu
Gradac
Mekote
UKUPNO
Dužina derivacije
1.
2.
Naziv postrojenja
Red. br.
Hidropotencijal Ćehotine
U planovima Elektroprivrede Crne Gore, Varijanta 1, za rijeku Ćehotinu odabrana su postrojenja
"Gradac" i "Mekote". NJihovi karakteristični podaci dati su u sljedećoj tabeli:
Ćehotina Varijanta 1.
mnm
0,21
0,15
742
657
Uzimajući u obzir vodnost rijeke Ćehotine i njen visinski položaj, došlo se do zaključka da nizvodno od
Gradca, postoje izuzetno povoljni uslovi za realizaciju veće akumulacije. Sa podizanjem brane nizvodno od
Mekota, na profilu "Milovci" dobijaju se i veća akumulacija i količina energije, a i mogućnost korišćenja voda
Ćehotine u pravcu akumulacije HE "Buk Bijela". U sljedećoj tabeli dati su podaci za ovakva rješenja.
m
1.
2.
Gradac
Milovci
UKUPNO
Der.
Prib.
3,8
1.
2.
Gradac
Milovci
UKUPNO
Der.
Der.
3,8
10
12,56
17,18
38
50
85
119
77,0
117
MN
J
25
50
75
GNJh
hm3
72,0
149,7
222
Kota normalnog
uspora
Hn
m
Vk/Vsr
Hb
m3/s
Vk
LJi
m3/s
Egod
LJsr u profilu
km
Instalisana snaga
Ni
Dužina derivacije
Tip postrojenja
Naziv postrojenja
Red. br.
Ćehotina Varijanta 2.
mnm
85
386
471
0,21
0,71
742
650
85
386
471
0,21
0,71
742
650
Derivaciona HE "Milovci" (u "Buk Bijelu" )
12,56
17,18
38
50
85
134
77,0
114
25
50
75
72,0
145,8
218
Prib
1. Bać
Hidropotencijal Pive
LJi
Hb
Hn
Instalisana snaga
Ni
Egod
Vk
m3/s
m3/s
m
m
MNJ
GNJh
hm3
5,56
30
117
115
29
47,8
200
1,14
Kota normalnog
uspora
LJsr u profilu
km
Vk/Vsr
Dužina derivacije
Tip posrojenja
Naziv postrojenja
Red. br.
Hidropotencijal Ibra
Za iskorišćenje hidropotencijala rijeke Ibar, na teritoriji Crne Gore, predviña se jedno postrojenje, HE
"Bać". Karakteristični podaci za ovo postrojenje dati su u sljedećoj tabeli:
Ibar
mnm
971
43
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
Hn
Instalisana snaga
Ni
Egod
Vk
m3/s
m3/s
m
m
MNJ
GNJh
hm3
-
21,6
130
155
153,4
160
247
220
160
247
220
7,3
20,0
16
53
9,6
0,95
27,3
69,0
10,6
187
316
231
4,2
6,66
1,45
2,93
6
10
156
256,5
148
243
UKUPNO
Kota normalnog
uspora
Hb
km
Vk/Vsr
LJi
Der.
Der.
LJsr u profilu
Pr.
Dužina derivacije
Glavni tok
1 Komarnica
Ukupno
Pritoke Pive
2 Pošćenje
3 Buk-Šavn.
Ukupno
Tip posrojenja
Naziv postrojenja
Red. br.
U planovima elektroprivrede Crne Gore za rijeku Pivu postoje hidroelektrane čiji su podaci dati u
sljedećoj tabeli:
Piva, Varijanta 1.
mnm
0,322
818
0,210
0,010
976,5
1080
Na bazi dostupne dokumentacije i obilaska terena, predlaženo je jedno od mogućih rješenja korišćenja
voda pritoka Pive. Podaci su dati u sljedećoj tabeli:
35
14
49
209
86,0
32,3
118
365
1,5
1,8
3
223
m
155
m
153,4
Der.
Der.
5,5
2,8
7,65
2,72
Kota normalnog
uspora
151,0
159,4
-
m3/s
130
Vk/Vsr
Egod
162
165,0
Prib
m3/s
21,6
km
Vk
Instalisana snaga
Ni
25
10
Hn
GNJh
247
247
Hb
Dužina derivacije
Tip posrojenja
MNJ
160
160
LJi
2.
3.
Glavni tok
Komarnica
Ukupno
Pritoke Pive
Šavnik
Timar
Ukupno
UKUPNO
LJsr u profilu
1.
Naziv postrojenja
Red. br.
Piva, Varijanta 2.
hm3
220
220
0,32
mnm
818
0,01
0,02
980
1150
HE "Buk Bijela" na Drini
Ovaj objekat zajednički je planiran od strane Bosne i Hercegovine (Republike Srpske) i Crne Gore.
Prema sporazumu o zajedničkoj izgradnji Crnoj Gori pripada 1/3 proizvodnje ove hidroelektrane, s obzirom da
se dio akumulacije nalazi na teritorije Crne Gore. Ovaj objekat je nesporan za realizaciju.
-
Osnovni vodoprivredni i energetski podaci:
Kota normalnog uspora .............................................................................................................500 mnm
Prosječan višegodišnji proticaj ...................................................................................................176 m3/s
Instalisani proticaj .............................. ..................................................................................3 x 200 m3/s
Ukupna zapremina akumulacije ...................... ....................................................................410 x 106 m3
Korisna zapremina akumulacije .................................................................. ........................ 328 x 106 m3
Instalisana snaga ..................................................................................................................3 x 150 MNJ
Prosječna višegodišnja proizvodnja ...............................................................................1140 GNJh/god.
Hidropotencijal koji bi se mogao dobiti prevoñenjem dijela voda rijeke Tare u rijeku Moraču
44
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
Još odavno je uočena velika visinska razlika (oko 700 m) izmeñu izvorišnog dijela rijeke Tare i gornjeg
dijela rijeke Morače. Sa predviñenom izgradnjom brana na rijeci Tari i derivacije (dužina tunela i cjevovoda oko
10 km) prema rijeci Morači, projektovana je RHE "Koštanica". Osnovni podaci za RHE "Koštanica", u slučaju
da radi kao klasična hidroelektrana, dati su u sljedećoj tabeli:
Žuti Krš 1(1000)-Andrijevo 1(285)
Bakovića Klisura
(932)
Der.
km
m3/s
7,7
16,62
5,6
22,2
92
708
25,53
3.3
5,6
16,4
-69
Pum. s
m3/s m3/s m3/s m
m
3
Prevoñenje 22.2 m /s Varijanta 1
Kota normalnog
uspora
Vk/Vsr
Vk
Egod
Ni
Hn
Hb
LJi
LJsr, e
LJ p, LJmin
LJsr u profilu
Dužina
derivacije
Tip postrojenja
Naziv
postrojenja
Proizvodnja energije RHE "Koštanica" na sopstvenom padu
MNJ
GNJh
hm3
692,6
552
1144,9
198
0.38
1000
-71
16
-45,4
7
0.009
932
1034.1
50
0.1
980
-42
85
0.1
920
198
0.38
1000
50
0.1
980
UKUPNO
mnm
1099
Prevoñenje 22.2 m3/s Varijanta 2
Žuti Krš 2(980)- Grla (335)
Mojkovac
Der.
7,7
Pum. s
16,6
5,6
22,2
92
641
625.6
490
26,5
4.3
5,6
16,4
-61
-65
23
992
UKUPNO
Prevoñenje 15.2 m3/s Varijanta 1
Žuti Krš 1(1000)- Andrijevo 1(285)
Der.
7,7
16,6
1,4
15,2
46
708
692,6
276
783,9
784
UKUPNO
3
Prevoñenje 15.2 m /s Varijanta 2
Žuti Krš 2(980)- Grla (335)
UKUPNO
Legenda:
Der.
7,7
16,6
1,4
15,2
46
641
625.6
260
708
708
Pum. s. - pumpni sistem
Der. - derivacija
Prevoñenje dijela voda iz rijeke Tare u Moraču može biti sporno iz vodoprivrednih i ekoloških razloga
jer se time značajno smanjuje vodnost rijeke Tare (na profilu Žuti Krš smanjuje se vodnost Tare za oko 90%)
dok se nizvodno ovaj uticaj postepeno smanjuje (da bi na ušću Drine iznosio oko 5%) što za posljedicu ima
negativan i za sada nedovoljno izučen uticaj na ekosisteme kao i na život ljudi na tom prostoru
(vodosnabdijevanje, navodnjavanje, zaštita voda, ispuštanje otpadnih voda i dr.).
Pregled tehnički moguće proizvodnje energije po pojedinim vodotocima na teritoriji Crne Gore
Zbog sagledavanja mogućnosti korišćenja preostalog energetskog potencijala rijeka u Republici Crnoj
Gori, razmatrane su dvije globalne varijante:
Varijanta 1:
Tara – sa akumulacijom i HE “LJutica”, a bez akumulacije HE “Tepca”, i akumulacijama i HE “Visoki Žuti
Krš“, “Bakovića Klisura” i “Trebaljevo”
Morača - sa akumulacijom “Visoko Andrijevo” i nizvodnim kaskadama “Raslovići”, “Milunovići” i “Zlatica”
Lim – sa akumulacijama na glavnom toku: “Andrijevica”, “Lukin Vir” i “Plavsko jezero”
Ćehotina – sa akumulacijom i HE “Mekote”, a bez akumulacije i HE “Milovci”
Piva – pored akumulacije i HE “Komarnica”, dvije manje derivacione HE “Pošćenje” i “Bukovica-Šavnik”
Varijanta 2:
Tara – sa akumulacijom i HE “Tepca”, “Mojkovac”, “Niski Žuti Krš“ i “Mateševo”
Morača – sa akumulacijom i HE “Nisko Andrijevo”, uzvodnom akumulacijom “Dubravica” i nizvodnim kaskadama “Raslovići”, “Milunovići” i “Zlatica”(kao u Varijanti 1)
Lim – varijanta sa višenamenskim akumulacijama i HE na pritokama, a na glavnom toku samo kanalske protočne
HE
45
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
Ćehotina – sa velikom akumulacijom “Milovci” i derivacionom HE na rijeci Tari (akumlacija “Buk Bijela”)
Piva – akumulacija i HE “Komarnica” (kao u Varijanti 1) i HE “Šavnik” sa derivacijom u Bijelu, HE “Timar” sa
derivacijom u Tušinju
U obje varijante ista su rješenja za Ibar sa HE “Bać” i za “Buk Bijelu” na rijeci Drini.
Obje varijante su uslovne, a moguće je i kombinovanje varijantnih rješenja na pojedinim rijekama, onih
koji su meñusobno nezavisna.
Rijeka
Tara
Morača
Lim
Ćehotina
Piva
Ibar
Buk Bijela(1/3)
UKUPNO
Ukupni tehnički iskoristiv hidropotencijal Esr.god. (Gnjh)
Pravac prirodnog
Prevoñenje voda
oticanja
Varijanta 1
Varijanta 2
Varijanta 1
Varijanta 2
22,2 m3/s
15,2 m3/s
22,2 m3/s
15,2 m3/s
803
1198
826
136
316
48
380
3707
1326
1332
933
218
365
48
380
4602
1420
1564
826
136
316
48
330
4639
1169
1448
826
136
316
48
345
4288
1650
1708
933
218
365
48
330
5252
1453
1590
933
218
365
48
345
4952
Iz datih podataka u prethodnoj tabeli, u zavisnosti od količina prevedene vode i varijantnog rješenja,
može se zaključiti da se dobija više od oko 350 GNJh do oko 950 GNJh posmatrajući samo Crnu Goru, (bez
uzimanja u obzir smanjenja proizvodnje na nizvodnim elektranama na Drini i Dunavu) ako se prevode vode iz
Tare u Moraču, nego ako se koriste u prirodnom pravcu oticanja. Količina vode koja bi se prevodila preuzeta je
iz dosadašnje dokumentacije radi poreñenja varijantnih rješenja. Količina vode koja bi se eventualno mogla prebaciti iz sliva Tare u sliv Morače, kao i njena promjena kroz vrijeme, definisala bi se u okviru namjenske dokumentacije, polazeći od potencijala vodotoka, tehnoekonomskih, ekoloških, vodoprivrednih, energetskih, socioloških i drugih kriterijuma i ograničenja.
Orijentacioni energetski efekti RHE "Koštanice" kada radi u sklopu energetskog sistema Crne Gore, Srbije i
Bosne i Hercegovine (Republike Srpske)
Varijanta 1.
15.2 m3/s
Varijanta 2. 15.2
m3/s
Doprinos postojećem energetskom sistemu
Smanjenje proizvodnje na postojećim i budućim nizvodnim hidroelektranama ("B.
Bijela", "Srbinje", "Tepca" ili "LJutica")
Povećanje proizvodnje na budućim hidroelektranama na Morači
("Grla", "Andrijevo", "Raslovići", "Milunovići" i "Zlatica")
Doprinos energetskom sistemu za djelimičnu izgrañenost
Doprinos energetskom sistemu za potpunu izgrañenost Tare, Morače i Drine
Varijanta 2.
22.2 m3/s
Sopstvena proizvodnja RHE "Koštanica"
Smanjenje proizvodnje na postojećim nizvodnim hidroelektranama (Drina-Dunav)
Varijanta 1.
22.2 m3/s
Kako se prevoñenjem dijela voda rijeke Tare u Moraču smanjuje proizvodnja na postojećim i budućim
nizvodnim elektranama na Tari, Drini i Dunavu, a povećava proizvodnja na budućim elektranama na Morači, to
se u sljedećoj tabeli daje orijentacioni ukupan doprinos RHE "Koštanica" energetskom sistemu zavisno od
izgrañenosti hidroenergetskih objekata, kada bi radila samo kao klasična hidroelektrana.
Doprinos u proizvodnji energije u uslovima prevoñenje voda Tare u sliv MoračeEsrgod. (GNJh/god.)
1099
992
784
708
-283
817
-283
709
-194
590
-194
515
-674
-746
-462
-510
366
791
347
376
622
131
251
573
256
257
455
105
RHE "Koštanica" bi radila u jedinstvenom energetskom sistemu Srbije i Crne Gore. NJenom
izgradnjom smanjila bi se proizvodnja na već postojećim hidroelektranama pa bi njen doprinos energetskom
sistemu iznosio oko 75% sopstvene proizvodnje. Poslije izgradnje jednog broja hidroelektrana na rijekama Tari,
Drini i Morači, doprinos energetskog sistema bi bio oko 65% sopstvene proizvodnje. Za potpuno stanje
46
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
izgrañenosti Tare, Morače i Drine njen doprinos energetskog sistema iznosio bi ispod 30% sopstvene
proizvodnje (zavisno od varijante rješenja i količine voda koje se prevode).
Reverzibilni rad elektrane "Koštanica" može da ima značajne energetske ali i vodoprivredne efekte
(izravnavanje dijela velikih voda Morače akumulacijama na Tari). Moguća uloga elektrane u reverzibilnom radu
je predmet obrade u namjenskoj dokumentaciji jer prevazilazi mogućnosti i potrebe analiza u Vodoprivrednoj
osnovi.
Sve razmatrane čeone akumulacije u slivu Drine, nezavisno od varijante (“Mateševo”, “Žuti Krš“ u obje
varijante, “Mojkovac”, “LJutica” ili “Tepca”, “Milovci”, “Komarnica”, “LJuboviña”, “LJešnica” i druge) imaju
izvanredan vodoprivredni, energetski i ekološki značaj za čitav nizvodni tok ovih rijeka kao i tok rijeke Drine. Te
čeone akumulacije mogu značajno da poboljšaju vodni režim na čitavom toku Drine (povećanje malih i
ublažavanje velikih voda), a svojim velikim zapreminama omogućavaju regulisanje proticaja, čime omogućavaju
ekonomski povoljno korišćenje i zaštitu voda ovih rijeka nizvodno od akumulacija.
Tretirane na taj način, ove akumulacije, u budućnosti, pored energetskih efekata, imaće sve veći
vodoprivredni i ekološki značaj. Zato prostore tih akumulacija treba sačuvati za takvo namjensko korišćenje, jer
ono daje najveću ekonomsku efektivnost i sa aspekta ureñenja režima voda nema alternativu.
Energetska vrijednost akumulisane vode
Za ocjenu vrijednosti pojedinih hidroelektrana, od izuzetne važnosti je veličina energetske vrijednosti
njihovih korisnih akumulacionih prostora. Za akumulacije veće od 100 hm3, a čije bi vode koristile i nizvodne
hidroelektrane, u sljedećoj tabeli date su energetske vrijednosti za postojeće i u prvoj fazi novoizgrañene
hidroelektrane, a u narednoj tabeli za konačnu fazu izgrañenosti. Iz ovih podataka se vidi da je akumulacija
"Tepca" bez premca što se tiče energetske vrijednosti akumulacije.
Energetska vrijednost akumulacija kroz proizvodnju vršne energije i garantovanu snagu značajno
povećava ekonomičnost hidroelektrične energije. Analizama izvršenim u okviru ove Vodoprivredne osnove
energetska vrijednost akumulacija nije mogla biti kvantifikovana kroz smanjenje jedinične cijene električne
energije, jer to podrazumijeva simulaciju u okviru realnog elektroenergetskog sistema, što prevazilazi
mogućnosti i potrebe Vodoprivredne osnove. Kao ilustracija navodi se primjer HE "Piva" koja za svaki kNJh
proizvedene vršne energije dobija iz elektroenergetskog sistema Srbije ekvivalent od oko 1,4 kNJh bazne
energije.
Korisna zapremina
akumulacije
Sopstveni neto pad
Pad na nizvodnim
postrojenjima
Energetska vrijednost na
sopstvenom padu
Energtska vrijednost na
padu postojećih i
novoizgrañnih nizvodnih
hidroelektrana
Ukupna energetska
vrijednost
Rijeka
Naziv postrojenja
Red. br.
Energetska vrijednost korisne zapremine na sopstvenom padu i na padu nizvodnih
postojećih i budućih elektrana*
hm3
m
m
GNJh
GNJh
GNJh
1.
Mateševo
Tara
145
67
598
23
2.
Žuti Krš Var. 1.
Tara
198
693
222
323
3.
Žuti Krš Var. 2.
Tara
50
623
228
73
4.
Mojkovac
Tara
85
147
536
29
5.
LJutica
Tara
316
125
283
93
6.
Tepca
Tara
1050
168
283
415
7.
Dubravice
Morača
100
144
228
34
8.
Andrijevo Var. 1.
Morača
250
115
106.5
68
9.
Andrijevo Var. 2.
Morača
100
83
106.5
20
10. Milovci
Ćehotina
386
114
283
104
11. LJuboviña
Lim
240
164
209
93
12. LJešnica
Lim
115
70
207
19
13. Komarnica
Piva
220
153
432
79
* Buk Bijela, Srbinje, Tepca, Mojkovac, Andrijevo, Raslovići, Milunovići, Zlatica i Grla
204
103
27
107
210
699
54
63
25
257
118
56
224
227
426
100
137
303
1114
87
130
45
361
210
75
303
47
Vodoprivredna osnova Republike Crne Gore
Ukupna energetska
vrijednost Vk
BRANE I AKUMULACIJE
Energtska vrijednost Vk
na padu postojećih i
novoizgrañnih nizvodnih
hidroelektrana
1.5
Energetska vrijednost Vk
na sopstvenom padu
Tara
Tara
Tara
Tara
Tara
Tara
Morača
Morača
Morača
Ćehotina
Lim
Lim
Piva
Pad na nizvodnim
postrojenjima
Mateševo
Žuti Krš Var. 1.
Žuti Krš Var. 2.
Mojkovac
LJutica
Tepca
Dubravice
Andrijevo Var. 1.
Andrijevo Var. 2.
Milovci
LJuboviña
LJešnica
Komarnica
Sopstveni neto pad
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Korisna zapremina
akumulacije
Rijeka
Naziv postrojenja
Red. br.
Energetska vrijednost Vk na sopstvenom padu i na padu nizvodnih elektrana – konačno stanje izgrañenosti
hm3
145
198
50
85
316
1050
100
250
100
386
240
115
220
m
67
693
623
147
125
168
144
115
83
114
164
70
153
m
744
251.5
257
744
429
429
257.5
136.5
136.5
429
460
460
578
GNJh
23
323
73
29
93
415
34
68
20
104
93
19
79
GNJh
254
117
30
149
319
1060
61
80
32
390
260
124
299
GNJh
277
440
104
178
412
1475
95
148
52
493
352
143
379
Iako su prirodni uslovi za izgradnju brana i formiranje akumulacija prilično povoljni, u Republici Crnoj
Gori je formirano malo značajnijih akumulacija.
Zbog neblagovremene izgradnje brana i kašnjenja planske dokumentacije, kojom bi se doline odreñenih
vodotoka (Lima, prije svega, a i nekih drugih) sačuvale od zauzimanja od strane drugih korisnika prostora
(naselja, saobraćajnice, industrijski objekti, itd.), mnoge značajne ranije planirane akumulacije više nijesu u sferi
racionalnih rješenja, tako da se danas moraju tražiti druga rješenja.
U Jadranskom slivu do sada su formirane akumulacije u Nikšićkom polju ("Liverovići", "Krupac",
"Slano", "Vrtac"), kojima su u velikoj mjeri izravnate vode Gornje Zete, kao i manja akumulacija "Grahovo" u
Grahovskom polju.
U Crnomorskom slivu formirana je velika akumulacija "Piva" na Pivi, kao i akumulacija "Otilovići" na
Ćehotini.
Ukupna zapremina akumulacija iznosi nešto više od jedne milijarde kubnih metara. Najveći dio te
zapremine odnosi se na akumulaciju Mratinje na Pivi čija korisna zapremina iznosi oko 790 miliona kubnih
metara.
U odnosu na ukupnu količinu površinskih voda koje se formiraju na teritoriji Republike Crne Gore (koja
iznosi 14 milijardi kubnih metara godišnje - oko 7 milijardi m3/god. Crnomorski sliv i oko 7 milijardi m3/god.
Jadranski sliv) to je svega oko 7%. Pošto se ocjenjuje da je za racionalno upravljanje vodnim resursima potrebno
da zapremina akumulacionog prostora, ukoliko za to postoje prirodni uslovi, bude oko 60% ukupnih voda, ovo
pokazuje da još uvijek ne postoji osnova za racionalno upravljanje vodnim resursima i da tek predstoje značajni
napori da se iskoriste prirodni potencijali vodotoka u Crnoj Gori. Ovo se prije svega odnosi na Crnomorski sliv,
gdje su mogućnosti formiranja velikih akumulacija mnogo povoljnije u odnosu na Jadranski sliv.
1.6
RIBOGOJSTVO
Kada se analizira slatkovodno ribarstvo Crne Gore, kao privredna grana, i ako se uzme u obzir ostvarena proizvodnja posljednjih godina, može se konstatovati da ova grana privrede u ovom periodu nije napredovala kao ostale grane
poljoprivrede. Meñutim, mogućnosti korišćenja postojećih prirodnih vodnih resursa su značajne za razvoj slatkovodnog
ribarstva. S obzirom na odreñene prednosti ribarstva u odnosu na ostale poljoprivredne grane, neprocjenjiva je šteta što te
prednosti u proteklom periodu nijesu iskorišćene.
48

Download Report