D. Hrupec, VJEŽBANJE ZNANOSTI

VJEŽBANJE ZNANOSTI
pisanje sažetaka praktičnih radova za Natjecanje iz astronomije
Dario Hrupec
Institut Ruđer Bošković, Zagreb
Državno povjerenstvo za provedbu Natjecanja iz astronomije u školskoj je godini
2010./2011. prvi put zatražilo od učenika da svoje praktične radove relativno rano najave slanjem
sažetka. Ta se mjera pokazala iznimno korisnom te je zadržana i u školskoj je godini 2011./2012.
s nadom da će postati dobra praksa. Naime, smisao praktičnih radova na Natjecanju nije tek
“učenje nečeg novog” kao što se ponekad pogrešno ističe. Pravi smisao je zapravo vježbanje
znanosti – usvajanje metoda i postupaka koji se primijenjuju u znanosti.
Astronomija je, u prvom redu, znanost. U tradicionalnom smislu, to je znanstveno
istraživanje gibanja i sastava nebeskih objekata. Podrijetlo riječi astronomija je grčko: ástron
znači zvijezda, a nómos zakon. Doslovno, astronomija traži zakone odnosno pravila ponašanja
zvijezda. Poanta koja često izmiče učenicima je sljedeća: astronomija ne opaža radi opažanja
samog nego radi razumijevanja svijeta. Također, danas više nema velike razlike između
astronomije i astrofizike. Astrofizika je, doslovno, primijena fizike u razumijevanju astronomije.
To je znanstveno istraživanje fizičkih svojstava nebeskih tijela i fizičkih procesa u svemiru. Svi
astronomi danas koriste fiziku kako bi razumjeli ono što opažaju. Stoga su svi današnji
znanstvenici koji istražuju nebeske objekte i pojave istovremeno i astronomi i astrofizičari. Ta
dva pojma stopila su se u jedan. Poanta priče je traženje objašnjenja i predviđanja o svijetu na
način koji je provjerljiv i ponovljiv pokusima. Jednom riječju – znanost.
Jedan od malih ali važnih i čestih poslova znanstvenika je podnošenje naslova i sažetka
nekom stručnom povjerenstvu. To znanstvenici rade kad predlažu novi projekt ili eksperiment,
kad predlažu izlaganje na velikoj konferenciji ili malom znanstvenom skupu, kad traže
financiranje za svoja istraživanja te u mnogim drugim sličnim situacijama. Naravno, nakon
sažetaka obično slijede opsežni i precizni opisi ideja, no sažetak je gotovo uvijek prvi korak koji
treba napraviti. Stoga je pisanje sažetka važna vještina u znanosti. A kao i svaka druga vještina,
može se usavršiti vježbanjem.
Premda je u uputama za pisanje sažetaka praktičnih radova bilo izričito navedeno:
“Sažetak sadrži cilj praktičnog rada i metode rada” samo je mali broj prijava bio donekle
zadovoljavajući u prvom krugu. Povjerenstvo je zaprimilo razne eseje i prezentacije, mnoge
prijave bez jasno definiranog cilja te brojne prijave s potpuno općenitim metodama. Ponekad su
ciljevi bili preambiciozni i zapravo neostvarivi, ponekad pak previše skromni za učenikovu dob i
znanje. Metode su znale biti poopćene do krajnjih granica (recimo navedene kao "metode:
mjerenje i računanje") ili pak potpuno izostavljene. U oba slučaja jasno je da učenik nema jasnu
ideju što će zapravo raditi. Konačno, dobar sažetak mora omogućiti povjerenstvu vrednovanje
učeničke ideje. Iz njega se mora vidjeti odgovara li prijedlog propozicijama Natjecanja i je li ga
moguće realizirati u okviru mogućnosti učenika.