Programi Zajednice za poduzetništvo i inovacije

Policy Brief
Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske
studije (ACIPS) je nevladino udruženje eksperata u području evropskih integracijskih procesa, demokracije, ljudskih prava, upravljanja
državom, humanitarnih poslova,
rodnih studija i religijskih studija.
Asocijacija je osnovana u februaru
2003. godine, kao rezultat aktivnosti Centra za interdisciplinarne
postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. ACIPS je proizvod
težnje da se na jednom mjestu
okupi intelektualni i liderski potencijal magistara ove obrazovne
institucije. Članovi organizacije
aktivni su u vladinom i nevladinom sektoru, civilnom društvu i
međunarodnim organizacijama u
BiH i regionu.
Podrška za hrabrost i ideje malih i srednjih preduzeća:
Programi Zajednice za poduzetništvo i inovacije
Primarni interes organizacije
jeste buđenje i razvijanje javne
svijesti o ključnim temama u
društvu kroz sprovođenje istraživačkih i studija javnih politika.
Osim direktnog angažmana u
kreiranju i istraživanju politika,
ACIPS također održava redovnu
komunikaciju sa političarima,
građanima BiH, predstavnicima
NVO sektora i medija.
Sažetak
Dugoročni strateški ciljevi ACIPS-a su:
• Identificirati najrelevantnija
pitanja u procesima evropskih
integracija i izazove sa kojima
se danas BiH suočava;
• Ostvariti visok standard nezavisnog istraživanja politika,
primjenjivog u kontekstu BiH;
• Širiti rezultate istraživanja politika i proistekle stavove relevantnim interesnim stranama
i široj javnosti, te zagovarati
implementacije ovih rezultata;
• Ostvarivanje dijaloga i saradnje sa drugim institucijama za
istraživanje politika, vladama i
organizacijama civilnog društva u BiH i širem regionu.
„Nikada ranije u historiji inovacije nisu obećavale toliko mnogo, tolikom broju
ljudi, a u tako kratkom vremenu.“ Bill Gates
Sadržaj
Uvod2
Programi Zajednice i učešće Bosne i Hercegovine u ovim fondovima EU
2
Program za poduzetništvo i inovacije – EIP i sektor malih i srednjih preduzeća u BiH
3
Pristupanje BiH Programu za poduzetništvo i inovacije – EIP-u
4
Zaključak i preporuke za efektivnije pristupanje i učešće BiH u EIP-u
6
Trenutno stanje sektora malih i srednjih preduzeća (MSP) u BiH je daleko od željenog nivoa razvoja, iako ovaj sektor igra značajnu
ulogu u ekonomskom razvoju zemlje. Kopleksnost institucionalne infrastrukture, te nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH u velikoj mjeri utiču na spremnost poduzetnika da pokrenu biznis, osobito kada su u pitanju rizični poduhvati i razvijanje inovativnih ideja. Razlozi su mnogobrojni, od nedostaka finansijskih sredstava i subvencija, do neefikasne koordinacije unutar
države kako bi se uspostavio povoljan okvir za poslovanje malih i srednjih preduzeća. Ovaj sažetak studije javne politike (Policy
Brief) je zasnovan na nalazima studije „Učešće Bosne i Hercegovine u podprogramu Zajednice Poduzetništvo i inovacije – EIP, uticaj
na razvoj malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini“ u kojoj se posvetila posebna pažnja razvoju sektora MSP-a, u kontekstu
ekonomskog rasta, povećanja konkurentnosti, kako autonomno tako i kroz pristupanje podprogramu za poduzetništvo i inovacije
(EIP), što bi omogućilo da se ubrzaju reformski procesi koji se već provode. Analiza je ukazala na trenutnu situaciju u MSP sektoru,
aktivnosti koje se provode u poboljšanju poslovnog i poduzetničkog okruženja, detaljno razmotrila sve elemente kompleksnog
programa EIP, pojasnila uslove, koji se moraju ispuniti u procesu pristupanja BiH EIP-u, te ukazala na neke od osnovnih koristi i
izazova učešća BiH u EIP-u sa posebim akcentom na srednjoročne efekte i uticaj. Pristupanja BiH programu EIP, u okviru kojeg se
provode instrumenti i mjere koje su komplementarne sa naporima koji se već provode u BiH, se mora gledati kao dodatna pomoć
jačanju MSP sektora i povećanju njegove konkurentnosti. Pred BiH su još mnogobrojni zadaci kako bi se do 2013. godine što je
moguće efikasnije iskoristilo učešće u EIP-u i stvorili preduslovi za aktivno učešće u novom programu CIP II 2014-2020.
[email protected]
www.acips.ba
1
Policy Brief
Uvod
Evropska zajednica je definirala programe čiji je zadatak da
promoviraju i podrže realizaciju i implementaciju javnih politika u okviru Evropske unije (EU). Iako su programi zadjednice
prvobitno bili koncipirani samo za zemlje članice EU, 2003.
godine je EU odlučila da ih otvori i zemljama kandidatima i
potencijalnim kandidatima.
Program za poduzetništvo i inovacije - EIP je podprogram
Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije - CIP, a pokrenut je s namjerom da se promovira i stimulira rast i razvoj
sektora poduzetništva i inovacija. EIP pruža pomoć sektoru
malih i srednjih preduzeća (MSP) u različitim oblicima, kao što
su grantovi, krediti i garancije, davanje usluga, transfer tehnologija i stimulisanje inovacija i eko-inovacija, te uticaj javne
politike u ovoj oblasti. MSP sektor je od velikog značaja za privredni rast i razvoj, te je kao takav u „žiži“ interesovanja EU.
Svaka zemlja mora pokazati opredijeljnost za neki od programa Zajednice i kreirati neophodne mehanizme za aktivno
učešće u ovom programu, a tako će također pokazati opredijeljenost, ne samo ka evropskim integracijama, već i zauzimanju
značajnijeg mjesta u svijetu globalne razmjene. Bosna i Hercegovina je već članica dva Programa Zajednice, i to FP7: Sedmi
okvirni program za naučno istraživanje, tehnološki razvoj i
demonstracijske aktivnosti i Kultura 2007, a u januaru 2011.
godine je ponovo izražen interes za pristupanje EIP-u. Stoga je
cilj ovog istraživanja da se sagledaju neophodni koraci koje BiH
treba da poduzme kako bi pristupila EIP-u, kao i prednosti koje
bi BiH mogla imati kroz učešće u ovom programu.
Istraživanje polazi od stanovišta da MSP sektor kao takav i pristupanje ovom programu Zajednice oformljuju jednu cjelinu, te
su napori koji se poduzimaju u jednom procesu komplementarni naporima u drugom. Tako je cilj ovog istraživanja da ponudi
preporuke od značaja za MSP sektor kroz segmente na koje se
EIP program fokusira i koji će doprinijeti razvoju MSP sektora.
S tim u vezi ovaj dokument pokušava ponuditi pregled trenutačnih napora u BiH koji se odnose na razvijanje MSP sektora
i neophodnih daljih koraka koji bi stvorili sve pozitivne prepostavke za funkcionisanje ovog sektora i povećanje njegove
kokurentnosti, kako autonomno tako i kroz pristupanje EIP-u.
Programi Zajednice i učešće Bosne i
Hercegovine u ovim fondovima EU
Programi Zajednice podržavaju realizaciju javnih politika
Evropske unije u prioritetnim područjima. U periodu 2007 –
2013 aktivni programi su prije svega usmjereni na realizaciju
Lisabonske strategije EU koja je usvojena 2000. godine, a čiji je
strateški cilj da EU do 2010. godine postane najkonkurentnija i
najdinamičnija privreda svijeta zasnovana na znanju.
2
Policy Brief
Programi Zajednice su jedan od finansijskih instrumenta
EU u koje također spadaju strukturni i kohezioni fondovi1.
Nekoliko programa Zajednice doprinosi razvoju malih i
srednjih preduzeća (MSP), i to Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP – Competitiveness and Innovation
Programme), podprogram CIP-a Program za poduzetništvo
i inovacije (EIP – Entrepreneurship and Innovation Programme), FP7: Sedmi okvirni program za naučno istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, te
programi Marco Polo II, Life +, Progress (u okvru kojeg je
oblast „Zdravlje i sigurnost na radu“), te inicijative kao što
su JEREMEI i EUREKA Eurostars program koji je prvi program
specifično posvećen MSP sektoru.
Od svih programa Zajednice, Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP), i njegov podprogram za poduzetništvo i inovacije (EIP) su najznačajniji za MSP, prije
svega zbog svojih finansijskih instrumenata, ali i drugih
instrumenata koji daju podršku poslovanju i posebno se
fokusiraju na inovacije i jačanje poduzetništva. Učešće
u programima Zajednice znači neposredno upoznavanje
institucija i građana/ki sa sistemom vrijednosti Evropske
unije, sa njenim politikama u različitim oblastima, pravnim
propisima i njihovom primjenom u praksi, uspješnim rješenjima i iskustvima drugih evropskih zemalja, kao i načinom
i pravilima funkcionisanja EU. Učešće u programima Zajednice također je značajno kao priprema za korištenje drugih
instrumenata pomoći EU u budućnosti, kao što su kohezioni
i strukturni fondovi Evropske unije.
Prema Solunskoj agendi2 Programi Zajednice su otvoreni za
zemlje kandidatate i potencijalne kandidate. Ovo je bio važan
politički signal zemljama Zapadnog Balkana od strane Evropske unije da ponudi dodatnu predpristupnu podršku kroz otvaranje programa Zajednice3. Učešće BiH je definisano uredbom
Evropske Komisije „Pripremanje za učešće zemalja Zapadnog
Balkana u programima Zajednice i agencijama“ u kojoj su
postavljeni principi i smjernice za učešće zemalja Zapadnog
Balkana u programima Zajednice4.
Bosna i Hercegovina i Evropska komisija su potpisale „Okvirni
sporazum između Evropske Zajednice i Bosne i Hercegovine
o općim načelima za sudjelovanje Bosne i Hercegovine u
programima Zajednice“, prema kojem su za BiH otvorena
24 programa Zajednice5. U 2011. godini BiH učestvuje u dva
programa Zajednice, i to u programu FP7 (Sedmi okvirni program za naučno istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti) i u programu Kultura 2007, dok su izraženi
interesi za učešče i u drugim programima6.
1
ERDF – Evropski fond za regionalni
razvoj, ESF – Evropski socijalni fond; Kohezioni fond; Drugi financijski instrumenti:
kao Instrument predpristupne pomoći (IPA
– Instrument for Pre-Accession), Evropski
poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)
i Evropski fond solidarnosti (EUSF).
2
U junu 2003. godine Solunski samit
EU o Zapadnom Balkanu je potvrdio podršku
EU evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog
Balkana. Zajedničkim usvajanjem Deklaracije
sve države su ujedno prihvatile i sadržaj dokumenta pod nazivom “Solunski program za
Zapadni Balkan: kretanje prema Evropskoj integraciji (Thessaloniki Agenda for the Western
Balkans: Moving towards European integration) i obavezale se na njegovu provedbu. Ovaj
program predvidio je uvođenje čitavog niza
novih instrumenata i oblika saradnje između
EU i SAP država (Stabilisation and Association Process - SAP države su Albanija, Bosna i
Hercegovina, Hrvatska, Makedonija i Savezna
Republika Jugoslavija (sada Srbija i Crna Gora)
temeljenih na instrumentima i iskustvima
iz procesa proširenja, ali uz određene uvjete.
Istovremeno neke instrumente Procesa stabilizacije i pridruživanja, koji su do sada bili
rezervirani samo za naprednije države, čini
dostupnim svima.
3
Island, Norveška, Lihtenštajn.
4
Commission of the European communities. Communication from the Commission
to the Council and Parliament Preparing
for the participation of the Western Balkan
countries in Community programmes and
agencies. Brussels: 3.12.2003. COM(2003)
748 final. http://www.westernbalkans.info/
upload/docs/com03_748_en.pdf. Posjećeno
04.02.2011.
5
Dana 22. novembra 2004. godine je
potpisan Okvirni sporazum, a ratificiran 8. januara 2007. godine Okvirni sporazum između
Evropske Zajednice i Bosne i Hercegovine o
općim načelima za sudjelovanje Bosne i Hercegovine u programima Zajednice. Službeni
list BiH br. 15/06. http://www.dei.gov.ba/
bih_i_eu/najvazniji_dokumenti/dokumenti_eu/?id=1941. Posjećeno 04.02.2011.
6
Memorandum o razumijevanju između Evropske komisije i BiH o učešću u programu FP7 je potpisan 24. novembra 2008.
godine i stupio je stupio na snagu 1. januara
2009. godine i Memorandum o razumijevanju
između Evropske komisije i BiH o učešću u
programu Kultura 2007 stupio je na snagu 1.
januara 2011. godine.
7
Uminhanić, Bahrija; Tulumović, Rasim;
Arifović, Mirela; Simić, Slobodan i Spahić,
Esmir. Globalni monitori poduzetništva: Recesija
reducirala poduzetničku aktivnosti u BiH. GEM
BiH 2009. Tuzla: Centar za razvoj poduzetništva
i Univerzitet u Tuzli. http://cerpod-tuzla.org/
Bos/pdf/brosura04.pdf. Posjećeno 04.20.2011.
8
Za dodatne informacije konsultovati
Uminhanić, Bahrija; Tulumović, Rasim; Arifović, Mirela; Simić, Slobodan i Spahić, Esmir.
Globalni monitori poduzetništva: Recesija reducirala poduzetničku aktivnosti u BiH. GEM BiH
2009. Tuzla: Centar za razvoj poduzetništva i
Univerzitet u Tuzli. http://cerpod-tuzla.org/
Bos/pdf/brosura04.pdf. Posjećeno 04.20.2011.
9
Bijela knjiga Evropske unije, http://
www.dei.gov.ba/bih_i_eu/najvazniji_dokumenti/?id=555,
pristupljeno
07.03.2011.
10 MSP sektor je u BiH definiran sa dva
entitetska zakona i to u Republici Srpskoj sa
Zakonom o podsticaju razvoja malih i srednjih
preduzeća i u FBiH sa Zakonom o poticaju
razvoja malog gospodarstva. Što se tiče zakonodavnog okvira Brčko distrikta, trenutno
su na raspolaganju tri opcije i to da se donese
Zakon o MSP, da se dogradi trenutni Zakon
o preduzećima ili da se ova problematika
obuhvati Zakonom o podsticaju ekonomskog
razvoja. Sve ove alternative će voditi daljnjem
jačanju sektora MSP-a u Brčko distriktu. Državni Zakon o promociji malih i srednjih poduzeća i poduzetništva u Bosni i Hercegovini
iz decembra 2009. godine još nije usvojen, a
onog momenta kada bude BiH će imati glavne
zakonske pretpostavke za nesmetan razvoj
ovog, izuzetno značajnog, sektora. Ustavnim
uređenjem BiH MSP sektor je u nadležnosti
entiteta i resornih ministarstava, Ministarstvo
industrije, energetike i rudarstva RS i FBiH
Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.
Strateški okvir za razvoj malih i srednjih preduzeća u BiH je definiran kroz tri strategije: na
državnom nivou „Strategijom razvoja malih i
srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini 2009
– 2011“; na nivou FBiH kroz Projekat “Razvoja
malog i srednjeg poduzetništva u FBiH”, Prijedlog Programa poticanja malog i srednjeg
poduzetništva za razdoblje od 2009. do 2012.
godine; na nivou RS „Strategija razvoja MSP
u RS 2011-2013“. U ovim strateškim dokumentima su definirani ciljevi razvoja MSP u
kojima je obrađen razvoj poduzetništva, ali
ne i inovacija. (Odbor za mala i srednja preduzeća pri Vladi RS je u decembru 2010. godine
uputio prema vladi RS prijedlog Strategije
za MSP 2011-2013. Ovu strategiju još treba
odobriti Narodna skuština RS u novom sazivu.
Za visinu sredstava koja će biti odobrena za
implementaciju Strategije saglasnost će dati
Ministarstvo finansija RS prema Zakonu o
podsticaju razvoja malih i srednjih preduzeća.
Službeni glasnik RS br. 23/09. http://www.
narodnaskupstinars.net/cir/zakoni/zakon.
php?id_zakona=395. Posjećeno 04.02.2011.
11 Detaljnije o raspoloživim finansijskim
poticajima za MSP u studiji: Vežić, Aida; Miraščić, Goran. Učešće Bosne i Hercegovine u
podprogramu Zajednice Poduzetništvo i inovacije – EIP, uticaj na razvoj malih i srednjih
preduzeća u Bosni i Hercegovini“, Asocijacija
Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS), Sarajevo, mart 2011.
dostupno na: >> http://www.acips.ba <<
12 Zakon o garantnom fondu RS. Sl.
glasnik RS 50/10. http://www.narodnaskupstinars.net/cir/zakoni/zakon.php?id_zakona=518. Posjećeno 04.02.2011.
Program za poduzetništvo i inovacije – EIP
i sektor malih i srednjih preduzeća u BiH
Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) je jedan od tri
podprograma Okvirnog programa za konkurentnost i inovativ-
nost (CIP) i fokusiran je na ispunjenje šest ciljeva upotrebom
različitih instrumenata i mjera (vidi tabelu 1.). Zbog svojih
finansijskih instrumenata, usluga za podršku poslovanju, finansiranja inovacija i eko-inovacija koje imaju potencijal za
tržišnu replikaciju, te razvoja javnih politika u ovoj oblasti,
podprogram EIP je značajan za MSP sektor.
Tabela 1. Ciljevi i instrumenti EIP-a
Šest policy ciljeva EIP-a
Instrumenti EIP-a
Pomoć za mala i srednja preduzeća u nastajanju (start-up) kao i razvoj
MSP-a kroz pristup finansijama
Saradnja MSP-a i razmjena informacija
Promocija inovacija
Ulaganje u inovacije i kreativnost, posebno eko-inovacije
Poduzetnička i inovacijska kultura
Ekonomske i administrativne reforme koje se odnose na poduzetništvo
i inovacije
Finansijski instrumenti (garancije i rizični kapital)
Usluge za podršku poslovanju (Evopska poduzetnička mreža)
Inovacijski projekti (sektori, klasteri, mreže, tehnološki translfer, usluge
itd)
Analize, razvoj i koordinacija politika
U kontekstu Bosne i Hercegovine trenutno stanje MSP sektora
zahtijeva svaku vrstu pomoći koja bi se mogla staviti na raspolaganje. Prema istraživanjima raznih, kako međunarodnih
(Svjetske banke), tako i domaćih organizacija (Centar za razvoj
poduzetništva), poduzetništvo i pokretanje biznisa u BiH je
još uvijek na nezavidno niskom nivou. Ima više razloga za ovu
činjenicu. Prema istraživanjima, jedan od razloga se nalazi i
u poduzetničkim stavovima i niskom nivou spremnosti potencijalnih poduzetnika da pokrenu biznis.7 Odnosno veliki je
broj ljudi koji smatraju da su prilike za pokretanje poslovnog
poduhvata nepovoljne, te je nizak nivo rizika koji su pojedinci
spremni poduzeti.8 Naime, trenutno među građanima/kama,
potencijalnim privrednicima/cama, te akademskoj zajednici
preovladava mišljenje da u BiH još uvijek nije stvoren povoljan
ambijent za razvoj sektora MSP-a. Razlozi za ovakve stavove
se najprije ogledaju u nepostojanju jedinstvenog ekonomskog
prostora9, a ni poreske olakšice, na primjer, nisu jednake na
cjeloj terirotirji BiH. Sektor MSP je uređen sa tri strategije, dva
entitetska zakona, te se dodatno očekuje donošenje zakonskih
regulativa na državnom nivo, kao i u Distriktu Brčko.10
Pored trenutnih reformskih napora koji se provode u BiH, značajan doprinos rješavanju ovih prepreka može biti pristupanje
BiH EIP-u. Stoga EIP treba posmatrati kao značajan dodatni
mehanizam da se obezbijede neophodna sredstva za unepređenje MSP sektora, u cilju postizanja njegove veće konkurentnosti na evropskom, ali i globalnom nivou. Nadalje, samo pristupanje EIP-u sa sobom donosi i razmjenu pozitivnog iskustva
kako među MSP, tako i zemljama koje već učestvuju u ovom
programu, što bi doprinijelo podizanju svijesti važnosti ovog
sektora i većoj umreženosti domaćih preduzeća sa stranim.
Ključni faktor u kreiranju poduzetničkog okruženja je raspoloživost finansijskih sredstava za MSP koja trebaju omogućiti rast
i razvoj ovog sektora. Od poduzetničkog okruženja, u mnogome,
zavisi i odluka o započinjanju novog biznisa ili o ekspanziji već
postojećeg, te je u kontekstu BiH neophodno nastaviti napore
kako bi se kreiralo atraktivno okruženje za privlačenje investicija, kako stranih, tako i domaćih. Pored raspoloživosti finansijskih
sredstava, uslove za rad poduzetnika i mogućnost rasta i razvoja
MSP sektora kreira politika vlada, odnosno način na koji se politike, u segmentu ekonomije, reflektuju na poslovne aktivnosti,
a koja se provodi kroz vladine programe, obrazovanost i obučenost sudionika, otvorenost tržišta, razvijenost infrastrukture,
itd. Kako bi se postigao cilj da MSP sektor postane atraktivan za
investiranje treba razmotiriti veći stepen izdvajanja budžetskih
sredstava, kao i efektivnije mehanizme subvencioniranja.
S jedne strane, tačan iznos vladinih finansijskih poticaja za
MSP na svim nivoima u BiH nije poznat11, dok banke, s druge
strane, još uvijek nisu dosegle nivo spremnosti da investiraju
u rizične poslovne poduhvate kakvim se smatraju zahtjevi za
finansiranje malih i srednjih preduzeća. Stoga postoji velika
potreba za jačanjem postojećih i uspostavom novih kreditnogarantnih fondova u BiH. Kreditno garantni fondovi obezbjeđuju finansijske garancije za stimuliranje poslovne aktivnosti, a samim tim i za sektor MSP-a. Iako su kreditno-garantni
fondovi još uvijek u samom začetku nastajanja i osnaživanja,
mogu se izdvojiti pozitivni poduhvati kada je u pitanju stvaranje pogodnije klime za razvoj MSP-a. Naime, u Republici
Srpskoj je nedavno osnovan Garantni fond RS12 koji će plasirati
30 miliona KM preko Investiciono-razvojne banke, a u FBiH su
formirana četiri kreditno-garantna fonda (vidi tabelu 2.).
Tabela 2. Kreditno garantni fondovi u FBiH
LINK (Hercegovina)
1 milion KM
SERDA (Sarajevo)
1 milion KM
BSC Zenica
500 000 KM
NERDA (Tuzlanski kanton)
500 000 KM.
3
Policy Brief
Ovi fondovi imaju za cilj da ohrabre potencijalne poduzetnike
da pokrenu biznis ili da pruže podršku ekspanziji već postojećih.
Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju ova četiri fonda
(LINK, SERDA, BSC Zenica i NERDA) su polovinom 2009. godine
osnovala Mrežu garantnih fondova. Također, u BiH se provode
projekti međunarodnih razvojnih agencija koji su tematski/
sektorski fokusirani i dodatno doprinose razvoju MSP-a u BiH.
Pored domaćih i međunarodnih izvora finansijskih sredstava
za MSP, EIP kroz svoje finansijske instrumente13 obezbjeđuje dodatni rizični kapital i garancije za MSP. Finansijski instrumenti EIP-a se plasiraju putem banaka i fondova rizičnog
kapitala, a na osnovu sporazuma sa Evropskim investicijskim
fondom14. Ovi instrumenti su jako dobro razvijeni i kroz njih
se obezbjeđuju sredstva za MSP u različitim razvojnim fazama
životnog vijeka preduzeća. Međutim u zemljama Zapadnog
Balkana, finansijske posredničke institucije (lizing kompanije,
garantne institucije i garantni mutual fondovi) do ovog mementa nisu pokazala zainteresiranost za finansijska sredstva
EIP-a, te je nemoguće ocijeniti u kojoj mjeri bi BiH iskoristila
ovaj segment EIP-a15.
Finansijski instrumenti su jedna od četiri komponente EIP-a.
Ostale komponente se tiču pružanja usluga za MSP kroz Evropsku poduzetničku mrežu (EEN), inovacija i eko-inovacija i razvijanja javnih politika froz twinning i razmjenu najboljih praksi.
Značajan segment učestvovanja u EIP-u je svakako prekogranična saradnja i transfer tehnologija. Ovaj segment se provodi
kroz aktivnosti Evropske poduzetničke mreže (EEN)16 koja
je osnovana u BiH početkom 2009. godine17. Očekuje se da se
značajan dio finansijskih sredstava koje BiH mora obezbijediti
za učešće u EIP-u može vratiti kroz projekte koje će pripremiti
EEN putem granta dodijeljenog za sufinansiranje aktivnosti
EEN18 (detaljniji prikaz u Tabeli 3.).
Tabela 3. Aktivnosti EEN
Širenje i obezbjeđivanje informacija (o programu, o tenderima i
pozivima za projekte koji se objavljuju u okviru EIP-a, o EU programima, o EU tehničkoj regulativi, o korisnim publikacijama i događajima)
Podrška u oblasti inovacija i novih tehnologija za MSP koje traže
nove tehnologije ili ih nude
Istraživanje i razvoj koji se odnose na EU programe za istraživanje i
razvoj posebno FP7
Saradnja istraživačkih i akademskih institucija sa MSP
Davanje savjeta
Asistiranje MSP da razviju svoju projektnu ideju
Uticaj na kreiranje javnih politika i zakona za podršku biznisu/MSP
Doprinos tematskim ekspertnim grupama i razvijanju sektorskih politika za MSP
4
Policy Brief
Nadalje, važan segment EIP-a su inovacije i eko-inovacija, jer
MSP u BiH imaju potrebu za saradnjom različitih aktera koji
učestvuju u inovativnim procesima, počevši od naučnih i akademskih institucija, centara za inkubaciju koji omogućavaju
razvijanje poslovne ideje i izradu prototipa proizvoda koji ima
potencijal za tržišnu replikaciju i komercijalizaciju. Inovacijska
politika19 je glavno strateško oruđe za postizanje konkurentnosti i rasta jedne zemlje20 a kroz EIP se potiče prekogranična
suradnja i razmjena iskustava umrežavanjem inovativnih MSP
i ostalih sudionika u inovativnim procesima (javna tijela, klaster menadžeri, inkubatori, poduzetničke asocijacije).21
Ove se oblasti u strateškim dokumentima Bosne i Hercegovine
površno tretiraju. Jedino u prijedlogu „Strategije razvoja MSP u
RS 2011-2013“ RS se u okviru programa za unapređenje inovativnosti preduzeća planira pokretanje programa podrške stvaranju i razvoju inovacionih centara u univerzitetskim centrima
i podrška razvoju inovatora i komercijalizacija inovacija. Najbolji primjer institucije u BiH koja se bavi promocijom inovacija
i inovativnosti jeste Inovacioni centar Banja Luka (ICBL)22.
Važan segment EIP-a se odnosi na eko-inovacije23 i to prvenstveno na MSP koja su razvila ekološki proizvod, uslugu
ili proces, ali koji još uvijek nisu stavljeni na tržište, odnosno
ne proizvode se masovno, iz razloga preostalog rizika. Podrška
se daje inovativnim eko-prijateljskim projektima u području
recikliranja materijala (boljeg načina procesuiranja, inovativni reciklažni proizvodi), izgradnje održivih zgrada (inovativni
procesi u građenju i proizvodnji), procesima u industrijskoj
proizvodnji hrane i pića (smanjenje otpada, recikliranje), zelenom poslovanju i pametnom kupovanju.
U svim ovim segmentima, EIP se treba razmotriti kao dodatna mogućnost za daljnji razvoj MSP i jačanje konkuretnost MSP sektora.
Pristupanje BiH Programu za
poduzetništvo i inovacije – EIP-u
Historija pristupanja BiH programu EIP počinje 2006. godine
kada je nadležno ministarstvo, Ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa (MVTEO), uputilo pismo interesa Generalnom direktoratu za industriju i poduzetništvo, koji je nadležan
za podprogram EIP, izrazivši na taj način interes za učešće u
EIP-u, ali tada još uvijek nisu bili stvoreni uslovi za učešće BiH
u EIP-u. U januaru 2011. godine ponovno je izražen interes o
pristupanju BiH podprogramu EIP i poslano pismo. Proces pristupanja koji predstoji se sastoji od pregovora sa Evropskom
komisijom, internih procedura Evropske komisije, pregovaranja sadržaja Memoranduma o razumijevanju, Potpisivanja i ratifikacije Memoranduma o razumijevanju, te plaćanja ulaznice
i aktivnog učešća u programu EIP.
Sve ove tehničke detalje možemo staviti u funkciju aktivnog
učešće BiH u EIP-u i koristi od učešća za ključne aktere. Na-
13 EIP finansijski instrumenti čine 50%
ukupnog budžeta programa EIP, koji za period
2007-2013 iznosi 2.166 milijardi Eura.
14 Evropski investicijski fond (European
Investment Fund) osigurava kapital za mala i
srednja poduzeća ulaganjem svojih dionica u
druge finansijske institucije i davanjem garancija za kredite koji se daju malim i srednjim preduzećima. Pregled ovih aktivnosti može se naći
na stranici EIF-a http://www.eif.org/EIF_for/
sme_finance/index.htm. Posjećeno 04.20.2011.
15 Detaljnije o finansijskim instrumentima EIP-a u studiji: Vežić Aida; Miraščić, Goran.
Učešće Bosne i Hercegovine u podprogramu
Zajednice Poduzetništvo i inovacije – EIP, uticaj
na razvoj malih i srednjih preduzeća u Bosni
i Hercegovini“, Asocijacija Alumni Centra za
interdisciplinarne postdiplomske studije
(ACIPS), Sarajevo, mart 2011, dostupno na:
>> http://www.acips.ba <<
16 Detaljnije na http://ec.europa.eu/enterprise-europe-network. Posjećeno 04.20.2011.
17 EEN u BiH ima pet članica i to Tehnološki park Mostar, Univerzitet u Sarajevu,
Vanjskotrgovinska komora BiH, Metalurški
institut Zenica i RDANW - Regionalna razvojna
agencija sjevero-zapad.
18 Članstvo BiH u EIP bi značilo da Evropska poduzetnička mreža može ponuditi više
usluga i informacija članicama, ali i svim zainteresiranim MSP. Osnovne usluge koje pruža EEN
su podrška poslovanju, i to informacije za strane
kompanije koje žele da sarađuju sa MSP iz BiH,
informacije za BiH MSP o EU programima, o
EU tehničkoj regulativi, otvorenim tenderima
i pozivima za projektne prijedloge, te korisne
publikacije i inforamcije o događajima; zatim
podrška u oblasti inovacija i novih tehnologija
za MSP koje traže nove tehnologije ili ih nude;
istraživanje i razvoj koji se odnosi na EU programe za istraživanje i razvoj posebno FP7.
19 U cilju promocije inovacije unutar EIPa su osnovane dvije mreže: Europe INNOVA i
PRO INNO EUROPE.
20 Hrvatska je, na primjer, sa 1,09% BDPa izdavanja za inovacije ispod prosjeka EU koji
iznosi 1,99% BDP-a.
21 Zbog ovog horizontalnog i multidisciplinarnog pristupa inovacijama jako je
važno kreiranje sinergije sa akterima koji su
već učestvovali u programu Zajednice FP7:
Sedmi okvirni program za naučno istraživanje,
tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti.
22 Inovacioni centar Banja Luka (ICBL)
www.icbl.ba je osnovan s ciljem da se u Republici Srpskoj podstakne prelazak na privredu
zasnovanu na znanju, privredu koja doprinosi
ekonomskom rastu generisanom putem tehnološki naprednih poslovnih rješenja, visoko
kvalifikovane i motivisane radne snage sa povećanom sposobnošću za učešće u međuregionalnim i evropskim projektima. Unutar ICBL
se nalazi poslovni inkubator i trening centar, a
pored toga ICBL pruža konsultantske usluge i
služi kao konferencijski centar.
23 Izvršna agencija za kompetitivnost i
inovacije – EACI, pored ostalog, upravlja segmentom eko-inovacija i sa EEN. Ovaj segment
EIP-a je usmjeren na prevladavanje prepreka
kako bi inovativni eko-proizvodi i procesi
postali uspješni i primjer za buduće evropske
eko-inovacije. Podrška se daje inovativnim ekoprijateljskim projektima u području recikliranja
materijala (boljeg načina procesuiranja, inovativni reciklažni proizvodi), izgradnje održivih
zgrada (inovativni procesi u građenju i proizvodnji), procesima u industrijskoj proizvodnji
hrane i pića (smanjenje otpada, recikliranje),
zelenom poslovanju i pametnom kupovanju
24 O tome svjedoči primjer Hrvatske koja je
godinu i po čekala da se potvrdi Memorandum
o razumijevanju između Europske Zajednice i
Republike Hrvatske o sudjelovanju u EIP-u.
25 E-mail korespondencija od 04.02.2011.
sa Carmen Raluca IPATE, službenica za javne
politike za Zapadni Balkan, jedinica 2, međunarodni odnosi, Generalni direktorat Evropske
komisije za poduzetništvo i industriju.
26 Albanija plaća 31% od iznosa koji bi
plaćala da učestvuje u cjelokupnom EIP-u,
i to 25% za inovacije i eko-inovacije i 6% za
analizu javnih politika, što iznosi 58.348 Eura
za 2011. godinu.
27 Ako se bh. nadležne institucije odluče
učestvovati samo u onim komponentama EIP-a
koje se smatraju relevantnim, ulazna karta za EIP
se računa na osnovu procentualnog dijela svake
komponentu programa u totalnom budžetu
programa, odnosno 50% za finansijske instrumente, 19% za usluge za podršku poslovanju
i inovacijama, 25 % za inovacije i eko-inovacije
pilot projekti i tržišna replikacija i 6% za analizu
javnih politika, razvoj, koordinaciju i twinning.
28 Finansijski doprinos i administrativne
procedure su obrađeni u „Communication
from the Commission to the Council and
Parliament Preparing for the participation of
the Western Balkan countries in Community
programmes and agencies“ COM(2003) 748
final od 3.12.2003. godine.
29 Finansiraju se samo opravdani troškovi
projekta i uvijek je potrebno obezbijediti sufinansiranje, u iznosu od 15-50% od ukupnih troškova.
30 Prema nekim pozivima za dostavljanje projekata traže se konzorciji u kojima sve
organizacije trebaju biti iz zemalja članica EU,
a jedna organizacija bi bila iz BiH. Partneri se
traže preko foruma za traženje partnera i preko Evropske poduzetničke mreže.
31 Communication from the Commission
to the Council and Parliament Preparing for
the participation of the Western Balkan countries in Community programmes and agencies.
COM(2003) 748 final od 3.12.2003.
32 Apsorpcioni kapacitet jeste sposobnost
zemlje korisnice fondova da na efikasan i djelotvoran način utroši sredstva koja primi. Prema
dosadašnjem iskustvu došlo se do saznanja da
države imaju ograničen kapacitet da apsorbuju
vanjska sredstva. Apsorpcioni kapacitet se mjere u svrhu ispunjenja EU kohezione politike.
33 Makroekonomski apsorpcioni kapacitet se definira i mjeri bruto društvenim proizvodom. Finansijski apsorpcioni kapacitet
se definira kao sposobnost za sufinansiranje
EU programa podrške, kako bi zemlja planirala
i garantirala nacionalni doprinos višegodišnjim
budžetima, i kako bi bila u stanju da prikupi
ove doprinose od različitih institucija koje su
uključene u pojedinačne programe i projekte.
Administrativno-institucionalni kapaciteti
se definiraju kao mogućnost centralne i lokalne
vlasti da u potrebnom roku pripreme planove
za program i projekte, da odaberu projekte i
upravljaju njihovom provedbom odnosno koordiniraju upravljanje između svih uključenih
partnerskih institucija, te na kraju izvještavaju
i bave se rizicima koji mogu nastati u slučaju
pojave neregularnosti. Administrativno- institucionalni kapaciteti zemlje učesnice su određeni sposobnošću potencijalnih aplikanata
da generiraju projektne prijedloge i njihovim
kapacitetom da upravljaju fonodovima EU,
odnosno fondovima iz EIP-a.
34 Europe 2020. A strategy for smart,
sustainable and inclusive growth, COM (2010)
2020 od 03.03.2010. http://ec.europa.eu/europe2020/index_en.htm Posjećeno 27.01.2011.
kon određenog vremenskog perioda (idealno nakon godinu
dana) trebalo bi izmjeriti učinak i uticaj učešća u EIP-u na
ključne aktere u procesu (MSP, vladine institucije, komore,
razvojne agendije, EEN, itd.), ali i općenito na ekonomski i
društveni razvoj BiH.
Kako se pokazalo u susjednim državama24 tehničke procedure
i koraci koji prethode potpisivanju Memoranduma o razumijevanju između BiH i Evropske komisije mogu biti dugotrajan
proces i trajati čak do 18 mjeseci.
Ono što je pozitivno jeste da je u BiH usvojen strateški okvir na
državnom nivou koji se odnosi na razvijanje MSP sektora, kao i
činjenica da je EEN mreža uspostavljena, što su svakako značajni
pomaci kada je u pitanju pristupanje EIP-u. Kao što je već obrazloženo ranije, EEN ima veliki značaj u pružanju podrške za apsorpciju sredstava iz programa EIP-a, te suprotno od Srbije i Hrvatske
koje su tek nakon ulaska u EIP osnovale nacionalne EEN mreže,
BiH s te strane već ima predispozicije za uspostavljanje efikasnog
sistema podrške korisnicima programa EIP-a, odnosno MSP.
Da bi učestvovala u EIP-u BiH treba platiti godišnji finansijski
doprinos koji se računa na bazi BDP-a po tržišnim cijenama i
godišnje raspodjele za EIP u općem proračunu EU. BiH godišnji
doprinos za cjelokupan EIP podprogram bi za 2011. godinu
iznosio oko 270.000 EUR. Cijenu pristupanja EIP-u je važno
uzeti u obzir zbog nekoliko razloga, od kojih su najvažniji mogućnosti BiH da planira i obezbijedi sredstva za plaćanje ulazne karte ne samo u prvoj godini učešća, nego i u svim narednim godinama, i zbog računanja omjera troškova i koristi od
učestvovanja u EIP-u, a koji se odnose na kapacitet apsorpcije
sredstava iz EIP-a. S obzirom na kompleksnost EIP-a potrebno
je pojedinačno razmotriti svaku od četiri komponente EIP-a
analizirajući efekte učešća BiH u pojedinačnim mjerama.
Naime, BiH se može odlučiti da učestvuje samo u nekim
mjerama EIP-a25, kao što je to slučaj sa Albanijom26, jer EIP
dozvoljava tzv. “à la carte” pristup, tako da je moguće da država
odluči u kojim područjima EIP-a želi učestvovati, te u tom kontekstu BiH ima prostora da detaljnije razmotri ove mogućnosti
i uskladi sa sopstvenim potrebama. Finansijski doprinos se u
tom slučaju računa samo za odabrana područja27.
Također, dio finansijskog doprinosa ili ulazne karte za EIP se
može finansirati u okviru odgovarajućeg instrumenta vanjske
pomoći Zajednice, ako to BiH zatraži. Ovo znači da BiH kao
zemlja potencijalni kandidat može koristiti sredstva iz
predpristupnih IPA fondova kako bi platila veći dio ulazne
karte za EIP28 i to u iznosu do 90% ukupnog iznosa ulazne
karte za prvu godinu, a u narednim godinama tendencija
pokazuje da se ovaj iznos smanjuje, odnosno pregovara. Izuzetno je značajno planirati mogućnost obezbjeđivanja cijene
učesvovanja u EIP-u svake godine, te osigurati mehanizam
sufinansiranja pojedinačnih projekata koji će se provoditi kroz
EIP29. Bespovratna sredstva koja su dostupna u okviru EIP-a zahtijevaju visok nivo znanja i vještine za upravljanje projektnim
ciklusom, jer pozivi za projekte koji se objavljuju svake godine
funkcionišu prema načelu izvrsnosti, odnosno bit će finansirani samo najbolji projekti. Iskustvo Hrvatske nam pokazuje
neke od mogućih problema, a koji su se odnosili na nesnalaženje malih i srednjih poduzetnika oko vrlo složene procedure
apliciranja; dizajniranje projekta i visoka cijena konsultantskih
usluga; kompliciranu i dugotrajnu proceduru pronalaska prekograničnih partnera30; i nedostupnost konkretnih podataka o
projektima koji su učestvovali na pozivu. Naravno ovdje je bitno napomenuti da je Hrvatska osnovala svoj nacionalni ogranak EEN mreže tek nakon pristupanja EIP-u, a EEN je najvećim
djelom podrška upravo u ovim segmetima koji su se pokazali
kao slabosti. Imajući u vidu da u BiH već sada postoji EEN mreža, njena uloga i mogućnosti će se značajno povećati kada BiH
prostupi EIP-u i kada EEN dodatno ojača svoje kapacitete.
Evropska komisija od samog početka naglašava31 da učestvovanje u programima Zajednice zahtijeva apsorpcione kapacitete učesnika u programu i mogućnost zemlje da u najvećoj
mogućoj mjeri iskoristi program u kojem učestvuje. Apsorpcioni kapaciteti,32 odnosno kapaciteti za apsorpciju fondova
su određeni makro-ekonomskom situacijom, sposobnošću za
sufinansiranje i administrativno-institucionalnim kapacitetima33. U ovom momentu ne postoji detaljan prikaz apsorpcionih kapaciteta MSP u BiH te je potrebno uraditi sveobuhvatan pregled kapaciteta putem upitnika i intervjua.
Iako Institucionalni preduslovi za učešće u EIP-u nisu definirani, oni se odnose na strukturu za upravljanje EIP-om,
koja svakako treba biti sastavni dio strukture za razvoj poduzetništva i inovacija u BiH. EIP je centralizirani program te
se prijedlozi projekata, koji se objavljuju u okviru EIP-a, direktno prijavljuju Evropskoj komisiji. Zbog širokog obuhvata tema
koje ovaj podprograma pokriva, iskustvo drugih zemalja je
pokazalo da su za efikasno učešće u EIP-u potrebni mehanizmi
koordinacije i podrške MSP-u.
Činjenica da se prema trenutnom EU budžetskom ciklusu Program CIP završava 2013. godine, ne treba da utiče na dalje
napore pristupanja istom (odnosno podprogramu EIP), jer je
trenutno u toku elaboriranje prioriteta za podršku kompetitivnosti evropskog biznisa u narednom periodu. Svakako je izvjesno da će jačanje kompetitivnosti, inovacija i poduzetništva
ostati prioritetni programi EU, kao temeljni preduslovi za stvaranje ekonomije bazirane na znanju, što je strateški cilj politike
razvoja EU Europa 202034. U tom svjetlu, najavljen je program
CIP II 2014-202035. Stoga nestanak CIP-a u 2013. godini ne treba obeshrabriti BiH napore njegovom pristupanju, jer ako mu
BiH pristupi ranije velike su mogućnosti da se može očekivati
olakšana trazicija u CIP II. U suprotnom, kontinuirani rad na
ispunjavanju uslova pristupanju CIP (2001-2013) dovesti će do
olakšanog pristupa CIP II koji će vjerovatno u velikoj mjeri imati slične ciljeve i instrumente kao i proces pristupanja.
Trenutno je teško pretpostaviti koje vrste izmjena će pretrpiti
tekući Programi Zajednice i kako će izgledati Programi za peri5
Policy Brief
od 2014-202036, te je potrebno pratiti ishode procesa konsultacija kao i pravni okvir za nove Programme. Svakako nam je
korisno i interesantno pratiti način na koji se dizajniraju FP8,
Kultura 2014-2020, CIP II i razmatrati mogućnosti učestvovanja u drugim Programima.
Na osnovu analize i podataka predočenih u studiji, možemo sumirati da su neke od najznačajnijih koristi od učešća u
podprogramu EIP: finansijska korist; provedba projekata u
sektoru MSP na svim novoima putem prekogranične saradnje
poslovnih subjekata; razmjena know-how, tehnologije, najboljih praksi i naučenih lekcija; uspostavljanje partnerstava;
poboljšanje internih politika u oblasti MSP; sticanje iskustva u
učestvovanju u EU programima; razmjena informacija; saradnja poslovne zajednice sa institucijama vlasti, kao i organizacijama civilnog društva (prije svega sa udruženjima poduzetnika); povezivanje poslovnog sektora sa naučnim sektorom;
promocija vrijednosti EU; pristup MSP novim finansijskim
instrumentima (u slučaju da se uspostavi potrebna infrastruktura preko bankovnog sektora); podrška inovatorima u razvijanju prototipa i tržišna replikacija inovacija i još mnoge druge.
Zaključak i preporuke za efektivnije
pristupanje i učešće BiH u EIP-u
Na osnovu provedene analize i njenih rezultata, zaključujemo
da je pristupanje EIP-u od ogromnog značaja za sektor MSP-a,
ali i za privredni razvoj BiH u cjelini. Rezultati analize su ukazali
na neophodnost određenih promjena i poduzimanja aktivnosti, koje se detaljnije preciziraju u preporukama za sve aktere
u ovom procesu. Svakako treba marljivo nastaviti jačati sektor
MSP-a, s ciljem da se učini konkurentnijim, a pristupanje EIP-u
je dodatna podrška ostvarenju ovih ciljeva.
Jačanje MSP sektora će rezultirati ubrzanim ekonomskim rastom,
smanjenjem stope nezaposlenosti, te stvaranjem pogodnije klime za privlačenje investicija, kako stranih, tako i domaćih. Razvoj i
jačanje sektora MSP-a će povećati izglede naših firmi za stvaranje
partnerstava sa inozemnim firmama, a s ciljem povlačenja značajnijeg iznosa finansijskih sredstava iz EIP-a i drugih programa
Zajednice. Da bi sektor MSP-a dovoljno ojačao, moraju se pronaći
dodatni načini stimuliranja rasta tog sektora, bilo kroz povećanje
nivoa subvencioniranja, kroz pružanje kreditnih garancija putem
razvojnih banaka ili kroz proces informiranja i upoznavanja MSPa sa mogućnostima koje nude razni Programi Zajednice.
Preporuke su upućene predstavnicima vladinih institucija,
poduzetnicima i menadžerima malih i srednjih preduzeća, kao
i drugim institucijama koje imaju značajnu ulogu u procesu
pristupanja i učešća BiH u EIP-u (ovdje se prije svega misli na
komore, razvojne agencije, poslovna udruženja i organizacije
civilnog društva) i podijeljene su na preporuke koje se odnose
isključivo na MSP sektor i one koje se odnose na efikasnije i
efektivnije učešće BiH u EIP-u.
6
Policy Brief
Preporuke za jačanje MSP sektora
bi se učinili konkurentnijim. BiH ima dosta entuzijasta i osoba
sa poduzetničkim duhom (nešto više od 42 000 registriranih
MSP-a na području BiH), ali mora se učiniti sve da im se pruži
dodatna pomoć, da bi se na svaki mogući način stimulirali da
pokrenu neki biznis ili da prošire već postojeći. U kontekstu
pristupanja i učešća BiH u EIP-u potrebno je izvršiti detaljnu
analizu trenutnih kapaciteta MSP-a u odnosu na apsorpcione
kapacitete, te potrebne vještine i znanja o projektnom menadžmentu i ostalim aspektima učešća u EIP-u.
Mogućnost uspostavljanja centraliziranog tijela/
institucije na državnom nivou (sektor pri FIPA-i ili
Agencija za MSP i/ili EU investicije), koje će se baviti pitanjima pristupa fondovima EU i koordinacijom aktivnosti nižih nivoa vlasti, s ciljem razvoja
sektora MSP-a;
Za efikasniju koordinaciju aktivnosti u sektoru MSP-a, a posebno sa aspekta EU investicija, neophodno je uspostavljanje
agencije na državnom nivou, koja će se baviti isključivo ovom
problematikom. Iako EIP ne zahtijeva uspostavljanje centralizirane agencije na državnom nivou, institucija koja bi bila
nadležna za koordinaciju politika unutar MSP sektora bi u
svakom slučaju omogućila uspješnije koordiniranje aktivnosti
i zajedno sa drugim nadležnim institucijama učestvovala u
upravljanju EIP-om i drugim EU programima koji jačaju MSP
sektor Također, neophodno je imati Agenciju koja će sa najvišeg nivoa vlasti koordinirati/kontrolirati rad odgovarajućih
agencija/institucija na nižim nivoima vlasti. Na taj način će
se postići zadovoljavajući stepen harmoniziranosti aktivnosti,
koji će rezultirati efikasnijim sistemom razvoja poduzetništva
na cjelokupnoj teritoriji BiH.
EU fondovi trebaju biti komplementarni BiH fondovima i naporima, tako da je potrebno dodatno ojačati kapacitete kreditno
garantnih fondova te na taj način stimulirati rast i razvoj sektora MSP-a. S obzirom da su garancijske šeme od velikog značaja
u procesu stimuliranja aktivnosti MSP-a potrebno je osigurati
razvoj i jačanje postojećih kreditno-garantnih fondova, te pružiti podršku osnivanju novih fondova na svim nivoima.
Preporuke za učešće u EIP-u
Dodatno jačanje kapaciteta Evropske poduzetničke mreže (EEN) u BiH i dodatno promoviranje
značaja komora, razvojnih agencija, poslovnih
udruženja i organizacije civilnog društva;
EEN je u zemlji ključni i autorizovani mehanizam za informiranje o EIP-u i služi kao podrška aplikantima. Za implementaciju
odobrenog programa rada EEN dobiva sredstva iz fondova
programa, predstavlja operativni kapacitet za ove aktivnosti
i ključni je partner nadležnim institucijama u pogledu učešća
u EIP-u. Stoga je neophodno izvršiti detaljnu analizu kapaciteta EEN BiH i na osnovu te analize razviti program za dodatno
jačanje kapaciteta njenih članica u svjetlu pristupanja BiH EIPu. Neki od poziva za projekte u okviru EIP-a su otvoreni samo
za članice EEN, te je preduslov dodatna izgradnja kapaciteta
postojećih članica EEN, njihovo intenzivnije umrežavanje, kao
bolja promocija aktivnosti EEN što će u mnogome zavisiti od
analize trenutnih kapaciteta EEN, koja će ilustrirati trenutno
deficitarne kapacitete i planove razvoja EEN.
Donošenje odluka i odobravanje kredita ovih banaka mora biti
više prilagođeno stimuliranju razvoja poduzetništva, što znači
da se donošenje odluka ne smije, u osnovi, samo bazirati na
likvidnosti poduzeća koja konkuriraju za kredite, odnosno njihovu mogućnost i uvjerenost da vrate kredit. Naravno, posao
banke je da se uvjeri u likvidnost poduzeća koja konkuriraju
za kredite, ali nadležna resorna ministarstva, odnosno vlade,
bi mogle doprinijeti rješavanju ovog problema kroz davanje
određenih garancija za dobijanje kredita i potencijalnouspješnim poduzećima.
Implementacija „Strategije razvoja malih i srednjih
preduzeća u Bosni i Hercegovini 2009 – 2011“ i eventualno donošenje Zakona o MSP na državnom nivou;
Razvoj i jačanje sektora MSP-a sa ciljem približavanja istom sektoru unutar EU;
Neophodno je dodatno stimulisati rast i jačanje sektora MSPa kroz povećavanje izdavanja za poticaje i garancije na svim
nivoima, a s ciljem da se domaći MSP-i dovedu u povoljniji položaj kod konkurisanja za sredstva iz EU fondova, odnosno da
Iako će Direkcija za evropske integracije kroz novoosnovani odsjek za pružanje podrške Programima Zajednice intenzivnije
raditi na promociji programa Zajednice u BiH, zadatak promocije EIP-a leži i na državnim i entitetskim ministarstvima
nadležnim za ovu oblast te je potrebno uložiti dodatne napore
kako bi se svi akteri upoznali sa EIP-om.
Dodatno ojačati kreditno-garancijske šeme;
Reforma djelovanja Razvojne banke FBiH i Investiciono-razvojne banke RS;
Strateški okvir za razvoj MSP-a u BiH je definisan kroz tri strategije koje u potpunosti treba implementirati. Također, potrebno
je upotpuniti zakonski okvir kroz zakon na državnom nivou, koji
će obezbijediti efikasniju koordinaciju aktivnosti jačanja sektora
MSP-a i omogućiti efikasnije i efektivnije učešće u EIP-u.
poziciju i prije nego država ispuni sve preduslove za pristupanje
ovom programu da bi onda u što kraćem vremenskom periodu
počeli da konkurišu za projekte iz date oblasti.
35 Kroz proces konsultacija će se prikupiti
mišljenja, stavovi i sugestije vezani za buduće
prioritete intervencija EU u oblasti kompetitivnosti i inovacija, te prikupiti mišljenje o
budućim instrumentima koji će biti korišteni
u ostvarenju zacrtanih ciljeva. S obzirom da
će CIP II biti fokusiran na implementaciju
strategije Evropa 2020 već su predložene neke
inicijative kao što su „Inovacijska unija“, „Industrijska politika u eri globalizacije“, „Digitalna
agenda za Evropu“, „Efikasnost resursa“ i
„Agenda za nove vještine i poslove“. Pravni
okvir za CIP II će biti prezentiran u decembru
2011. Godine.
36 U toku je proces evaluacije prethodnih i
dizajniranje novih Programa Zajednice.
Pored EEN, komore, razvojne agencije, poslovna udruženja i
druge organizacije civilnog društva prvenstveno trebaju informirati, kako MSP tako i institucije vlasti o koristima EIP-a, a u cilju jačanja interesa MSP sektora. Sve aktivnosti razvojnih agencija i biznis centara su za svaku pohvalu, a veliki dio njihovih
aktivnosti usmjeren je na informiranje i educiranje poduzetnika
i trenutno to predstavlja jedan od najvećih doprinosa njihovom
osavremenjavanju i osposobljavanju da se „uhvate u koštac“ za
dobijanje sredstava dostupnih kroz razne fondove. Drugi akteri
kao što su komore (Vanjskotrgovinska komora, te komore na
drugim nivoima vlasti), moraju preuzeti aktivniju ulogu u informiranju svojih članica o raznim mogućnostima povlačenja
sredstava iz fondova Zajednice. Naravno, pristupanje EIP-u je
odgovornost države, ali MSP se moraju dovesti u konkurentniju
Također, uloga akademske zajednice i OCD-a je od velikog
značaja i ne smije se svesti samo na određene istraživačke
projekte i analize već postojećeg stanja. Relevantna su to i validna istraživanja sa konkretnim prijedlozima, ali neophodna
je bliža komunikacija i koordinacija između institucija vlasti,
akademske zajednice i OCD-a.
Stvaranje preduslova za razvoj ekološkog poslovanja MSP-a i stimulisanje inovativnih kompanija
koje su sposobne kreirati inovativne eko proizvode i usluge;
Trenutno nije poznat tačan inovacijski potencijal BiH te je potrebno provesti istraživanje sa ciljem prikupljanja podataka o
inovacijskim aktivnostima u BiH. Ovi podaci predstavljat će
statističku osnovu za donosioce odluka prilikom kreiranja inovacijske politike, a obuhvataju podatke iz sektora proizvodnje
i sektora usluga za inovacije proizvoda i procesa, izdatke za
inovacijske aktivnosti, istraživanje i razvoj unutar poduzeća,
itd. Nadležne vladine institucije trebaju definirati adekvatne
politike, strategije i planove koji će postaviti pravni i strateški
okvir u oblasti inovacija i eko-inovacija i na taj način obezbijediti institucionalnu podršku za provedbu aktivnosti usmjerenih na podršku razvijanju inovacija i eko-inovacija. Najvažniji
segment se odnosi na način da se obezbijedi finansiranje za
inovacije i eko-inovacije, a jedan od načina da se to uradi je
svakako kroz učešće BiH u EIP-u što će olakšati transfer tehnologija iz zemalja članica EU kao i iz zemalja regiona. S obzirom
da su sve zemlje Zapadnog Balkana dio EIP-a, BiH institucije
koje će biti zadužene za koordinaciju EIP-a mogu mnogo naučiti iz prethodnih iskustva ovih zemalja. Pripreme za ulazak u
EU podrazumijevaju niz promjena i prilagođavanja koja su vezana za shvatanja, stavove, razmišljanja, navike i način razumijevanja lekcija naučenih od strane učesnica u EIP-u su važne
za BiH. Institucije BiH moraju unaprijediti saradnju i povećati
stepen povezanosti sa zemljama u regionu koje učestvuju u
EIP-u kako bi iz njihovih iskustava izvukli pouku i bolje se pripremili za ulazak i učešće u EIP-u.
7
Policy Brief
Aida Vežić je diplomirala ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a
magistrirala (cum laude) kulturnu ekonomiju na programu Kulturni projekti za razvoj na Univerzitetu u Torinu (u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada). Posljednju deceniju je
radila na izgradnji civilnog društva u Bosni i Hercegovini i zemljama Zapadnog Balkana (kroz
rad Asocijacije za demokratske inicijative Sarajevo i Balkansku mrežu za ljudska prava). Kao
konsultantica za razvoj javnih politika surađivala je sa ministarstvima u Bosni i Hercegovini
na analizi javnih politika u oblasti razvoja malih i srednjih preduzeća, kulture, te rada i socijalne zaštite. Kao spoljna konsultantica Aida učestvuje u provedbi projekata, policy analizama, dizajnira projekte za evropske fondove i drži treninge u oblasti organizacionog i projektnog menadžmenta. Osnivačica je i članica Udruženja za kulturu i umjetnost Crvena, kao i
nekoliko neformalnih grupa građana/ki.
Goran Miraščić je završio dodiplomski studij Poslovnog upravljanja i sportskog menadžmenta,
te postdiplomski studij iz poslovnog upravljanja, oblast Poslovna ekonomija, sa usmjerenjem
iz Međunarodnog poslovanja na Lindenwood univerzitetu (St. Charles, MO, USA). Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom „Uloga međunarodnog monetarnog fonda u koordiniranju ekonomskih politika malih otvorenih privreda“
i stekao naučni stepen Doktora društvenih nauka iz područja ekonomije. Od marta 2006. do
januara 2008. godine bio je zaposlen na Pravnom i Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli
kao viši asistent na predmetima Ekonomska politika i Poslovna administracija i protokol. Trenutno obnaša funkciju savjetnika Potpredsjednice Federacije Bosne i Hercegovine za ekonomsku politiku. Također je angažovan kao predavač na univerzitetima Sarajevska škola za nauku i
tehnologiju i Sveučilište „Vitez“ u Travniku.
Kandidat je učestvovao na brojnim konferencijama u zemlji i inostranstvu, te je do sada objavio
više naučno-istraživačkih radova i studija.
Podrška za hrabrost i ideje malih i srednjih preduzeća: Programi Zajednice za poduzetništvo i inovacije
Izdavač:
Za izdavača:
Nadgledanje istraživanja:
Istraživači:
Dizajn i prijelom:
Sarajevo, oktobar 2010.
8
Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS),
Zmaja od Bosne 8, 71000 Sarajevo
Lajla Zaimović Kurtović
Emina Ćosić
Aida Vežić, Goran Miraščić
Enes Huseinčehajić

Download Report