UNIVERZITET U SARAJEVU
MEDICINSKI FAKULTET
SARAJEVO
– Grupa autora –
REFORMIRANI CURRICULUM
STUDIJA ČETVRTE GODINE MEDICINE
SA SILABUSIMA PREDMETA
SARAJEVO, 2011.
AUTORI
Prof. dr Bakir Mehić
Prof. dr Hasan Žutić
Prof. dr Sajma Dautović
Prof. dr Naima Arslanagić
Prof. dr Abdulah Kučukalić
Prof. dr Dragana Nikšić
Doc. dr Enra Suljić
Prof. dr Nermina Obralić
Doc. dr Azra Biščević
Doc. dr Zelija Velija Ašimi
RADNA GRUPA ZA EVALUACIJU CURRICULIMA
Prof. dr Senija Rašić
Doc. dr Nenad Vanis
Prof. dr Asja Prohić
Doc. dr Amra Ćatović
STRUČNI SARADNIK
Benjamin Vojniković, prof.
IZDAVAČ
Univerzitet u Sarajevu
Medicinski fakultet
Za izdavača
Prof Dr Bakir Mehić
ŠTAMPA
SaVart
TIRAŽ
300 primjeraka
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
378.6:61] :371.214
MEDICINSKI fakultet (Sarajevo)
Reformirani curriculum studija četvrte godine
medicine sa silabusima predmeta / [autori Bakir
Mehić …. [et al.]. – Sarajevo : Medicinski
fakultet, 2011. – 144 str. : tabele ; 20 cm
ISBN 978-9958-608-44-5
1. Mehić, Bakir
COBISS.BH-ID 18220806
REFORMIRANI CURRICULUM
MEDICINSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU
(prva generacija, akademska 2007/08 godina)
Ovaj dokument je rezultat napora nastavnika i saradnika Medicinskog fakulteta da curriculum Medicinskog fakulteta usklade sa odredbama Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo” br: 43 od 31. decembra 2008. godine), Zakona o
visokom obrazovanju (prečišćeni tekst) (“Službene novine Kantona Sarajevo” br: 22 od 27. avgusta 2010. godine), Pravilima studiranja za medicine, veterine, stomatologije i farmacije na Univerzitetu u Sarajevu za
studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom, Pravilnikom o
polaganju ispita na visokoškolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu
za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet
u Sarajevu, Senat, septembar, 2006) i Odluke o izmjenama i dopunama
pravilnika o polaganju ispita na visokoškolskim ustanovama za studente
koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet u Sarajevu,
Senat, juli, 2009).
NAČINI I METODE PROVJERE ZNANJA STUDENATA
Provjera znanja ne predstavlja samo problem procjene znanja, već
značajno određuje instrukcioni dizajn nastavnog procesa. Proces organiziranja i strukturiranja ispita ima uz aspekt izvodljivosti i primjenjivosti i edukativne aspekte. Provjera znanja treba da stimulira studenta da
poboljša vlastito obrazovanje i nastavi dalje učenje. Ispit ne bi trebalo
posmatrati kao metod individualne procjene znanja, već je to integralni
dio programa koji se prožima zajedno sa edukativnim dijelom.
Izabrane metode ispitivanja moraju biti prihvatljive kako ispitivačima, tako i studentima, da bi se obezbijedili relevantni rezultati ocjenjivanja. Izabrani metod evaluacije znanja mora biti odgovarajući u pogledu
njegovog uticaja na ukupnu edukaciju, te se planiranje ispita mora bazirati na definiranim ciljevima edukativnog procesa i mora osigurati vjerodostojnost sadržaja koji se evaluira. Ispitna pitanja se određuju prema
prethodno, u silabusu predmeta, precizno definiranim ishodima
učenja. Ishodi trebaju odražavati ciljeve nastave, te moraju biti jasni i
kratki, ostvarljivi i mjerljivi. Ishodi učenja moraju biti podržani konsultacijama i obaveznom literaturom, te se ne smije ispitivati ono što nije
podržano nastavnim procesom.
Oblici provjere znanja mogu biti pismeni, usmeni i praktični.
Provjera znanja se vrši u vidu kontinuirane provjere znanja u toku semestra (parcijalni ispiti) i kao završni ispit na kojem se utvrđuje konačna
ocjena.
Kontinuirana provjera znanja
Rad studenata se prati i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog semestra (godine) trajnim praćenjem sveukupnog rada i znanja studenata u
svim oblicima nastave. Ocjenjivanje se vrši dodjeljivanjem bodova za
svaki oblik aktivnosti i provjere znanja i vještina u toku semestra.
U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti
predviđeno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra. Završni ispit se u strukturi ocjenjivanja može vrednovati sa najviše 50% bodova.
Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zadaće i dr.) moraju biti ravnomjerno raspoređeni u toku semestra. Ukupni
obim ovih zadataka mora biti usaglašen sa opterećenjem predviđenim
na predmetu, saglasno ECTS-u.
Način ispitivanja određuje matična katedra i prethodno je definiran
u silabusu predmeta. Predmetni nastavnik je obavezan da u toku realizacije nastave, izvršavanja samostalnih zadataka od strane studenata, te
njihovih priprema za savladavanje nastavnih sadržaja i provjeru znanja,
pomogne studentima organiziranjem i održavanjem redovnih, a po potrebi ili na zahtjev studenata i dodatnih konsultacija.
Konsultacije mogu biti organizirane u vidu kabinetskih ili konsultacija u učionici, korištenjem e-maila i drugih vidova elektronskih komunikacija, uz obavezu da se najmanje 5 sati sedmično planira za kabinetske
konsultacije.
U svrhu evidencije kontinuirane provjere znanja studenata formiraju
se posebni obrasci (portfolio) u koje se unose ocjene (bodovi) o uspješnosti studenata u usvajanju znanja i praktičnih vještina.
5
Preporučene metode kontinuirane provjere znanja su kolokviji, parcijalni ispiti i drugi oblici provjere znanja kao što su eseji, pismeni testovi
(MCQ testovi, check liste itd).
Završni ispit
Provjere znanja se organiziraju u utvrđenim terminima unutar nastavnog procesa. Završni ispit je završna provjera znanja stečenog za
vrijeme nastavnog procesa, iz jedne ili više sadržajno povezanih nastavnih grana. Završni ispit mora biti koncipiran na način da omogući
studentu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao i dijelova gradiva koje nije uspješno položio u toku kontinuirane provjere
znanja. Ako student za predviđene aktivnosti i provjere znanja tokom
semestra osvoji broj bodova koji zadovoljava kriterije za prolaznu ocjenu, nije obavezan izaći na završni ispit, osim kod predmeta kod kojih je
izlazak na završni ispit ujedno i zadnja pojedinačna provjera znanja, što
je prethodno navedeno u silabusu predmeta.
Ispit se polaže iz obaveznih i izbornih predmeta. Završni ispit se obavlja u toku posljednje sedmice nastave ili u prvoj sedmici nakon završetka
nastave. Student koji ne položi završni ispit može polagati popravni ispit
iz predmeta koji nije položio na kraju jednog semestra, odnosno studijske godine. Popravni ispit mora biti koncipiran tako da omogući studentu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao ili nije uspješno položio do popravnog ispita. Između održavanja završnog i popravnog
ispita akademsko osoblje će konsultacijama sa studentima, pomoći
studentu da se pripremi za polaganje popravnog ispita.
Završni ispit može biti pismeni, usmeni i praktični. Preporučena provjera znanja po Pravilima Senata je pismena. Svi oblici provjere znanja su javni.
Studentska služba fakulteta će organizirati i utvrditi termine polaganja ispita za redovne studente tako da student može biti opterećen polaganjem najviše jednog ispita u istom danu. Studentska
služba nema obavezu organizacije i utvrđivanja termina polaganja
ispita na opisani način za studente koji ponovno slušaju i polažu jedan ili više predmeta.
Rezultati pismenog dijela ispita moraju biti objavljeni u roku od
pet dana od dana održavanja ispita uz obavezno oglašavanje termina u kojem student može izvršiti uvid u svoj rad. Pismeni ispitni
radovi studenata se čuvaju do kraja studijske godine.
6
Predmetni nastavnik ne može vršiti provjeru znanja na završnom ispitu u prisustvu samo jednog studenta. Ukoliko je ispit usmeni, za predmete gdje ima više od jednog ispitivača, studenti se ravnomjerno raspoređuju javnim izvlačenjem, tako da svaki student pojedinačno izvlači
karticu sa imenom ispitivača kod kojeg polaže ispit.
Ukoliko je završni ispit samo pismeni, u strukturi ocjenjivanja može
se vrednovati sa najviše 50% bodova. Pri kombiniranim oblicima ispita
(pismeni i usmeni) ocjena na pismenom ispitu sačinjava najmanje 40%
ocjene na ispitu. Ako je uz usmeni uključen i praktični dio ispita, ocjena
na pismenom ispitu čini najmanje 30% ocjene na ispitu.
Ako je ispit kombiniran (pismeni i usmeni ili pismeni, usmeni i praktični) prvo se polaže pismeni ispit, ukoliko student nije isti već uspješno
položio u toku kontinuirane provjere zanja. Praktični dio ispita može se
obaviti odvojeno od teorijskog dijela, a cijelokupni ispit mora se završiti
u roku 48 sati od početka ispita.
Pri kombiniranim oblicima ispita položeni dio pismenog ispita priznaje se na idućim ispitnim rokovima u toku iste školske godine. Pri
kombiniranim oblicima ispita (pismeni, praktični, usmeni) studentu se
priznaju svi prethodno položeni oblici (pismeni i praktični) u narednim
ispitnim rokovima za predkliničke predmete i samo pismeni dio, na ispitima kliničkih predmeta do kraja akademske godine.
Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja, vrednuje se i
ocjenjuje na način uporediv sa (E)CTS sistemom. Ako je student ukupno
mogao osvojiti 100 bodova (u toku kontinuirane provjere znanja i završnom ispitu) konačna ocjena se zaključuje kako slijedi:
10 (A) – (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama),
nosi 95-100 bodova,
9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), nosi 85-94 boda,
8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), nosi 75-84 boda,
7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), nosi 65-74
boda,
6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 55-64 boda,
5 (F) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno
više rada) 50-55 bodova,
5 (FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno
više rada) ispod 50 bodova.
U slučaju da niti jedan student ne postigne 95 bodova, što predstavlja minimum za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava može se korigirati
prema najboljem postignutom uspjehu na prvom ispitnom roku.
7
USLOVI ZA POHAĐANJE NASTAVE
U SKLADU SA (E)CTS BODOVANJEM
Prije početka nastave predmetu se dodjeljuje određeni broj (E)CTS
kredita. Broj (E)CTS kredita se određuje prema prethodno procijenjenom ukupnom radnom opterećenju studenta, a kroz procentualno učešće aktivnosti u ukupnom sistemu ocjenjivanja. Ove aktivnosti uključuju
aktivnosti kako slijedi:
1) nastavne sate
- pohađanje nastave
- aktivnost na svim oblicima nastave i sl.
2) sate van nastave
- izrada seminarske radnje,
- priprema za seminar,
- izrada domaćeg rada,
- priprema ispita,
- priprema za predavanje i sl.
Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zadaće i dr.) moraju biti što je moguće ravnomjernije raspoređeni u toku
semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usaglašen sa opterećenjem predviđenim na predmetu, saglasno (E)CTS-u.
Primjer broj 1:
U silabusu predmeta navedeno je da predmet ima slijedeće nastavne
aktivnosti: predavanja, praktične vježbe, seminarski radovi, ispiti.
Procjena procentualnog učešća u sistemu ocjenjivanja izgledala bi na
slijedeći način:
– obavezno prisustvo nastavi 10%
– praktične vježbe 10%
– seminarski rad 10%
– parcijalni ispit 1 20%
– parcijalni ispit 2 20%
– parcijalni ispit 3 – završni ispit
30%
Primjer broj 2:
– praktične vježbe – seminari 25%
20%
8
– parcijalni ispit 1 – parcijalni 3 – završni ispit
25%
30%
NAPOMENA: U procjeni (E)CTS-a katedra mora uključiti i navesti sve silabusom planirane aktivnosti.
Procentualno učešće aktivnosti studenta u sistemu ocjenjivanja procjenjuje Katedra, a dostavlja se Uredu Dekana prije početka školske godine. Pri procjeni opterećenja studenta za svaki oblik aktivnosti OBAVEZNO je izvršiti procjenu potrebnog rada kojeg student mora uložiti u
pripremi i realizaciji te aktivnosti izvan kontakt sati.
Student stiče ECTS bodove tek nakon uspješno ispunjenih silabusom predmeta planiranih i definisanih obaveza, uključujući
uspješno polaganje svih planiranih oblika provjere znanja.
Student može prenijeti u narednu godinu studija unutar jednog
ciklusa studija najviše šest (E)CTS studijskih bodova - kredita, ili
najviše jedan nepoloženi predmet, ukoliko on nosi više od šest (E)
CTS studijskih bodova-kredita, pod uvjetom da nepoloženi predmet koji se prenosi u narednu studijsku godinu nije preduvjet za
slušanje drugog predmeta u narednoj studijskoj godini, što je definisano u silabusima predmeta. Student može upisati parni (2., 4., 6.,
8., 10. i 12.) semestar ukoliko zadovolji prethodno silabusom predmeta
definirane uslove.
Studenti koji ne polože ispit u redovnom i popravnom roku upisuju
predmet ponovo, ako je iz grupe obaveznih predmeta, a ako je iz grupe
izbornih predmeta upisuju isti predmet ponovo ili odabiru drugi izborni
predmet da bi ostvarili potrebne (E)CTS studijske bodove.
Prilikom svakog ponovnog upisa predmeta (kojeg student ponavlja) student je dužan uplatiti odgovarajuću naknadu čiju visinu
svojom odlukom utvrđuje Senat Univerziteta i Vlada Kantona.
ORGANIZACIJA NASTAVE
Studijska godina se organizira u dva semestra: zimski i ljetni. Nastava
u zimskom semestru traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za završni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti
traju najduže 4 sedmice i organizuju se u nastavku prvih 16 sedmica za
svaki semestar. Ovjera zimskog i upis ljetnog semestra (i zimski odmor)
traju 2 sedmice.
9
Medicinski fakultet organizuje jedan dodatni ispitni rok sa jednim
ispitnim terminom u zadnjoj sedmici augusta i prve dvije sedmice septembra. Ispitnom terminu, iz prethodnog stava ovog člana, mogu pristupiti studenti koji su ostvarili pravo polaganja završnih ispita tokom ljetnog i zimskog semestra u skladu sa nastavnim programom definisanim
u silabusima predmeta.
Nastava u ljetnom semestru počinje trećeg ponedjeljka u februaru
i traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za
završni ispit). Dopunska nastava i popravni ispiti traju najduže 4 sedmice. Ljetni odmor i vannastavne aktivnosti uključujući i oblike provjere
znanja u augustovsko-septembarskom roku sa jednim terminom traju
8 sedmica.
Tačan akademski kalendar organizacije i realizacije studijskih programa za studijsku godinu utvrđuje i objavljuje Senat Univerziteta, najkasnije 60 dana prije početka nastave. Nastava se organizira i izvodi prema
utvrđenom rasporedu sati. Fakultet objavljuje raspored sati najkasnije
10 dana prije početka nastave. Praktični rad i stručna praksa mogu se
organizirati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebna
cjelina.
Za svaki predmet predmetni nastavnik utvrđuje plan rada i rokove,
način provjere znanja (testove, projekte i sl.) i dužan je da isti dostavi prodekanu za nastavu najkasnije 15 dana prije početka predavanja. Nastavnik je dužan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme
za provjere znanja, pomogne studentima organiziranjem konsultacija.
Termini za konsultacije trebaju biti usklađeni sa nastavom tako da su dostupni studentima.
Promjena rasporeda sati i plana rada u toku nastave, po pravilu nije
dopuštena.
U slučaju nužne promjene rasporeda sati i plana rada predmetni
nastavnik je obavezan najkasnije 24 sata prije promjene na javan i
transparentan način o tome obavijestiti studente.
Predmetni nastavnik je u skladu sa obavezama utvrđenim nastavnim planom i programom odgovaran za izvođenje svih oblika
nastave-predavanja, vježbi, seminara, praktičnog rada, kao i za
praćenje aktivnosti studenata i provjeru njihovog znanja.
Prijavljivanje izbornih predmeta i evidencija
Student prijavljuje izborne predmete koje želi da sluša i polaže u narednoj studijskoj godini tri sedmice prije početka nastave u zimskom semestru, a za prvu studijsku godinu nakon upisa. Silabusom predmeta
Katedra koja izvodi nastavu izbornog predmeta definiše minimalan
10
broj i maksimalan broj studenata koji može slušati izborni predmet.
Prvenstvo u izboru izbornog predmeta imaju studenti sa boljim prosječnim ocjenama u prethodnom semestru. Studenti prvog semestra upisuju predmete po izboru do popunjavanja maksimalnog broja. Po isteku
termina predviđenih za prijavljivanje predmeta formiraju se spiskovi studenata po predmetima za narednu studijsku godinu i objavljuju na web
stranici fakutleta i oglasnoj tabli za svaki studijski predmet. Predmeti
koje je student prijavio ne mogu se mijenjati nakon njihove verifikacije.
Studenti obavezne predmete ne prijavljuju posebno.
Prof Dr Bakir Mehić
Dekan
11
SEDMI SEMESTAR
(Zimski semestar 4. godine)
NAZIV PREDMETA
BROJ
SEDMICA
BROJ
SATI
predavanja
PRAKTIČNA
NASTAVA
ECTS
Interna medicina
Pulmologija
Kardiologija
Reumatologija
Gastroenterohepatologija
Endokrinologija
Hematologija
Nefrologija
Angiologija
Onkologija
14
3
2,5
0,5
2
2
1
1
1
1
420
90
75
15
90
60
30
30
30
30
115
20
20
5
20
15
10
10
10
10
305
70
55
10
70
45
20
20
20
20
28
6
5
1
6
4
2
2
2
2
Izborni predmet
UKUPNO
1
15
30
450
10
125
20
325
2
30
Nastavni plan i program predmeta Interna medicina se realizira kroz 115 sati teoretske nastave, koja se sluša u kontinuitetu tokom VII semestra, i 305 sati praktične nastave, koja se realizira po blok sistemu. Prvi blok čini nastava iz oblasti pulmologije i kardiologije (ukupno 5,5
sedmica), drugi blok nastava iz oblasti gastroenterologije, reumatologije i endokrinologije
(ukupno 4,5 sedmice), a treći blok nastava iz oblasti hematologije, nefrologije, angiologije i
onkologije (ukupno 4 sedmice), uz izborni predmet u petoj sedmici tog bloka nastave.
Izborni predmeti
Endokrini aspekti starenja (Endokrinologija)
Palijativna njega (Onkologija)
12
Code BAM 071
Naslov predmeta: INTERNA MEDICINA
Nivo: dodiplomski
Godina: IV
Semestar VII ECTS kredita: 28
Status: obavezni
Ukupno časova:420
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Hasan Žutić
Uslov za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti 3. godine studija
Nastavni plan i program predmeta Interna medicina se realizira kroz 115 sati teoretske nastave,
koja se sluša u kontinuitetu tokom VII semestra, i praktične nastave u ukupnom fondu od 305
sati, koja se realizira po blok sistemu. Prvi blok čini nastava iz oblasti pulmologije i kardiologije
(ukupno 5,5 sedmica), drugi blok nastava iz oblasti gastroenterologije, reumatologije i endokrinologije (ukupno 4,5 sedmica), a treći blok nastava iz oblasti hematologije, nefrologije, angiologije i onkologije (ukupno 4 sedmice), uz izborni predmet u petoj sedmici tog bloka nastave.
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa:
• etiološkim i patogenetskim procesima koji dovode do nastanka
bolesti unutrašnjih organa (plućnih bolesti, bolesti srca, bolesti
probavne cijevi i hepato-bilijarnog trakta i pankreasa, bubrežnih
bolesti, bolesti krvnih žila, bolesti vezivnog tkiva, endokrinoloških
bolesti i hematoloških bolesti)
• praktičnim vještinama potrebnim za klinički pregled, specifičnu
laboratorijsku i instrumentalnu dijagnostiku bolesti unutrašnjih
organa
• savremenim dijagnostičkim algoritmima u internoj medicini i sa
ispravnom interpretacijom rezultata pretraga
• problem-orijentiranim pristupom internističkom bolesniku i diferencijalno-dijagnostičkom mišljenju
• planiranjem i provođenjem specifične terapije različitih internističkih bolesti, analizom rezultata i ishoda liječenja
• savremenim principima prevencije oboljenja unutrašnjih organa
• novim i svrsishodnim dosadašnjim spoznajama o načinu nastanka
malignih tumora, njihovoj epidemiologiji, te integriranju saznanja
o načinu dijagnosticiranja, klasifikaciji, prevenciji, skriningu, modalitetima liječenja, suportivnoj njezi tokom terapije i praćenju pacijenta nakon terapije.
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:
• shvatiti uzroke i mehanizme nastanka bolesti unutrašnjih organa
• prepoznati simptome i kliničke manifestacije ovih bolesti
• izvesti praktično pregled bolesnika
integrisati prepoznate simptome i znakove bolesti
• planirati raspoložive dijagnostičke metode u postavljanju dijagnoze i diferencijalne dijagnoze oboljenja pojedinih unutrašnjih organa ili organskog sistema
•• planirati liječenje internističkih oboljenja
• prepoznati simptome i znake tumora
• razumjeti i pravilno usmjeravati pacijenta u programu pretraga za
otkrivanje tumora ili metastaza i proceduru postavljanja stadija i
klasifikacije kod manifestnog tumora
13
• poznavati elemente za procjenu prognoze bolesti i definisanje cilja
tretmana
• aktivno učestvovati u praćenju i kontroli bolesnika tokom i nakon
završetka tretmana, procijeni njegovog ishoda i uticaja na preživljenje i kvalitet života
• prepoznati i učestvovati u tretiranju sporednih efekta onkološkog
liječenja
• poznavati i provoditi simptomatsko i palijativno liječenje onkoloških bolesnika
• adekvatno komunicira sa onkološkim pacijentom i obavljati medicinsku praksu u skladu sa etičkim principima medicine i pravima
pacijenta.
3. Moduli predmeta sa
ciljevima modula
PULMOLOGIJA - 90 sati nastave (20 sati teoretske nastave i 70 sati
praktične nastave) – nosi 6 ECTS
Modul 1. Struktura i funkcija respiratornog sistema
Cilj modula je da integrira znanja iz anatomije, fiziologije i patofiziologije respiratornog sistema za bolje razumijevanje kliničkih zbivanja i postulata opstrukcijskih i restrikcijskih oboljenja respiratornog
sistema.
Modul 2. Oboljenja disajnih puteva I: astma, bronhiektazije, mukoviscidoza
Cilj modula je da upozna studente sa bronhijalnom astmom alergijske
i nealergijske prirode, hipersenzitivnošću traheobronhalnog sistema,
načinom dijagnostike i liječenja prema GINA-i. Kroz ovaj modul student će steći saznanja o nastanku i značaju bronhiektazija, dijagnostici i tretmanu, kao i osnovna znanja o mukoviscidozi i njenim komplikacijama na plućima.
Modul 3. Oboljenja disajnih puteva II: hronična opstruktivna
plućna bolest (HOPB), juvenilni emfizem pluća
Cilj modula je da upozna studente sa HOPB, egzacerbacijama HOPB,
podjelama i vođenjem HOPB prema GOLD smjernicama.
Modul 4. Respiratorna insuficijencija i plućna hipertenzija
Modul obrađuje elemente kliničke slike i dijagnostike akutne i hronične respiratorne insuficijencije, njihove podjele, način dijagnostike
i način liječenja. U okviru ovog modula bit će obrađena i hipertenzija
u sistemu arterije pulmonalis, njena patofiziologija, podjela, dijagnostika i liječenje, te akutno i hronično plućno srce sa aspekta kriterija za
postavljanje dijagnoze.
Modul 5. Bolesti vaskularnog sistema pluća
Cilj modula je da upozna studenta sa plućnim tromboembolizmom,
načinom dijagnostike i liječenja, a informativno i sa rjeđim bolestima
krvnih sudova pluća kao što je Wegenerova granulomatoza, periarteristis nodosa i sl.
14
Modul 6. Tumori respiratornih organa
U okviru ovog modula govori se o karcinomu pluća, podjelama, simptomatologiji, dijagnostici i načinima tretmana. Bit će obrađen i maligni mezoteliom pleure, te informativno tumori medijastinuma i zida
grudnog koša. U okviru modula bit će razmatrana i atelektaza kao
zaseban fenomen opstrukcije bronha.
Modul 7. Nespecifične infekcije respiratornog sistema
U okviru ovog modula student će steći znanja o sljedećim bolestima:
akutni bronhitis, pneumonije – opšte stečene pneumonije, nozokomijalne infekcije plućnog parenhima, opotunističke infekcije plućnog
parenhima, te njihove komplikacije: plućni apsces, empijem pleure i
respiratorni distres sindrom odraslih (ARDS).
Modul 8. Tuberkuloza (specifična upala pluća)
Cilj modula je da upozna studenta sa primarnom, postprimarnom
tuberkulozom i hematogenim formama tuberkuloze, njihovim karakteristikama, načinom dijagnostike i provođenjem DOTS strategije u
liječenu tuberkuloze, sa rezistentnom tuberkulozom i Nacionalnim
programom u prevenciji i liječenju tuberkuloze.
Modul 9. Intersticijske bolesti pluća
U okviru ovog modula studenti trebaju da dobiju znanja o sarkoidozi,
idiopatskoj plućnoj fibrozi, te profesionalnim bolestima plućnog parenhima organskog i neorganskog porijekla.
Modul 10. Oboljenja pleure
U okviru ovog modula studenti treba da ovladaju sa patofiziologijom
nastanka pleuralnih izljeva, načinom dijagnostike, diferencijalnom
dijagnozom pleuralnih izljeva i principima liječenja pleuralnih izljeva,
kao i spontanog pneumotoraksa i tenzionog pneumotoraksa.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
• Osnovne vještine uzimanja anamneze oboljelih od plućnih bolesti
• Fizikalni pregled organa grudnog koša: inspekcija, palpacija, taktilni
fremitus, perkusija pluća i određivanje granica pluća, te auskultacija
• Inhalaciona terapija (MDI spray, inhalator)
• Provođenje terapije kisikom (maskom, nazalnim kateterom)
• Parenteralna terapija (s.c, i.m., i.v.injekcija - bolusom i infuzijom)
• Interpretacija rtg snimka pluća
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
• Spirometrija (plućni volumeni i kapaciteti)
• Pletizmografija, farmakodinamski testovi
• PPD
• Kutani testovi (intradermalni, prick, fizikalni testovi)
• Indukcija i uzimanje sputuma na BK, bakteriološki i mikološki i citološki pregled
• Pleuralna punkcija
15
•
•
•
•
•
•
•
•
Vrste biopsija pleure
Bronhoskopija
Bronhoskopske biopsije
Transtorakalne biopsije
Mikrobiološka dijagnostika tuberkuloze (mikroskopija, kultura, migit)
Provođenje kemoterapije malignih tumora pluća
Neinvazivna ventilacija respiratorno insuficijentnih bolesnika
Pleurodeza
Palijativna njega bolesnika u terminalnom stadiju bolesti
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
• Dobar liječnik praktičar mora poznavati osnovne metode fizikalnog
pregleda, ispitivanja i dijagnosticiranja pulmoloških oboljenja.
• Usvajanje dijagnostičkih kriterija pomaže u validnoj procjeni toka
bolesti i prognozi ishoda.
• Ispravna dijagnoza određuje vrstu liječenja pulmološkog bolesnika.
KARDIOLOGIJA - 75 sati nastave (20 sati teoretske nastave i 55 sati
praktične nastave) – nosi 5 ECTS
Modul 1. Metode pregleda u kardiologiji
Cilj modula je upoznati studenta sa savremenim dijagnostičkim i kurativnim metodama u kardiologiji.
Modul 2. Srčana insuficijencija
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom srčane insuficijencije (akutna i hronična insuficijencija lijevog srca, insuficijencija desnog srca i globalna srčana insuficijencija), diferencijalnom dijagnostikom i terapijskim pristupom u liječenju srčane slabosti.
Modul 3. Koronarna bolest
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom, dijagnostikom i
tretmanom koronarne bolesti i akutnog infarkta miokarda.
Modul 4. Aritmije srca
Cilj modula je upoznati studenta sa različitim poremećajima srčanog
ritma, njihovom kliničkom prezentacijom i EKG karakteristikama, načinom liječenja i elektrostimulacijom.
Modul 5. Srčane mane
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom i liječenjem najčešćih kongenitalnih bolesti srca i stečenih valvularnih grešaka srca.
Modul 6. Reumatska groznica. Bolesti miokarda
Cilj modula je upoznati studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom i racionalnim liječenjem upalne bolesti srca, vezane s infekcijom
virulentnim sojevima streptokoka, kao i upoznati studenta sa heterogenom skupinom bolesti miokarda različite etiologije.
16
Modul 7. Mikrobni endokarditis. Bolesti perikarda
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom i liječenjem mikrobima izazvane bolesti srčanih zalistaka i subvalvularnog dijela srca,
te endokarda srčanih šupljina, te sa bolestima perikarda.
Modul 8. Arterijska hipertenzija
Cilj modula je upoznati studenta sa etiologijom, kliničkom podjelom,
kliničkim manifestacijama, dijagnostičkim i terapijskim procedurama
u liječenju hipertenzije i hipertenzivne krize.
Modul 9. Urgentna stanja u kardiologiji
Cilj modula je upoznati studenta sa malignim poremećajima srčanog
ritma, sinkopom, kardiogenim šokom, zastojem srca i osnovnim principima kardiopulmonalne reanimacije.
Modul 10. Kliničke manifestacije na srcu u toku drugih bolesti ili
stanja (endokrine, meatboličke, sistemske, u toku trudnoće)
Cilj modula je upoznati studenta sa kliničkim manifestacijama na srcu
u toku drugih bolesti ili stanja (endokrine, metaboličke, sistemske,
trudnoća), te sa kardiološkim problemima u anesteziji i hiruškim intervencijama.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
• Vještine uzimanja anamneze kardijalnih bolesnika
• Tehnike pregleda kardiovaskularnog bolesnika: inspekcija, perkusija i određivanje granica srca, te auskultacija srčanih tonova
• Utvrđivanje vitalnih parametara kardijalnog bolesnika
• Planiranje osnovnih dijagnostičkih procedura
• Interpretacija rtg snimka srca
• Interpretacija EKG-a
• Provođenje terapije kisikom (maskom, nazalnim kateterom)
• Kardiopulmonalna reanimacija
• Parenteralna terapija (s.c, i.m., i.v.injekcija - bolusom i infuzijom)
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
• Ergometrija
• Ehokardiografija
• Holter monitoring
• Scintigrafija srca
• Koronarografija
• Privremena i trajna elektrostimulacija srca
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
• Poznavanje osnovnih metoda fizikalnog pregleda, ispitivanja i dijagnostičkih kriterija omogućava validnu procjenu kliničkog stanja
bolesnika i racionalnu dijagnostičku proceduru.
• Racionalno liječenje se zasniva na integrisanju podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa laboratorijskim i dijagnostičkim procedurama.
17
REUMATOLOGIJA – 15 sati nastave (5 sati teoretske nastave i 10 sati
praktične nastave) – nosi 1 ECTS
Modul 1. Reumatoidni artritis
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i tretmanom hroničnog reumatoidnog
progresivnog poliartritisa.
Modul 2. Hroničnie degenerativne i metaboličke bolesti kostiju
i zglobova
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i tretmanom degenerativnih reumatskih oboljenja i metaboličkih bolesti lokomotornog sistema (artroze,
spondiloza, osteoporoza, algodistrofični sindromi, urični artritis).
Modul 3. Vaskulitisi
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, semiologijom, dijagnostikom i tretmanom imunološki uvjetovanih oboljenja krvnih sudova u reumatskim bolestima.
Modul 4. Sistemske bolesti vezivnog tkiva
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom, kliničkom slikom, dijagnostikom i tretmanom sistemskih bolesti vezivnog tkiva (sistemski lupus eritematosus, fosfolipidni sindrom, dermatomiozitis, poliomiozitis, sklerodermija).
Modul 5. Pregled ne-reumatskih bolesti (endokrinih, hematoloških, oftalmoloških, neuroloških, infektivnih i onkoloških stanja)
sa imlikacijama na muskuloskeletni sistem
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa simptomatologijom, dijagnostičkim metodama i interpretacijom nalaza u bolesnika sa nereumatskim bolestima koje imaju reperkusiju na muskuloskeletni sistem.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
• Vještinu uzimanja podataka o toku bolesti – anamneza reumatske bolesti
• Tehnike fizikalnog pregleda zglobova: inspekcija, palpacija, perkusija, auskultacija i pokretljivost zglobova
• Inspekcija, palpacija, perkusija i auskultacija krvnih sudova
• Interpretacija laboratorijskih nalaza krvi i urina i procjene reumatske aktivnosti
• Interpretacija testova reumatske aktivnosti:
– Skor aktivnosti bolesti (DAS)
– Upitnik ocjene funkcionalne sposobnosti (HAQ)
– Analogna vizuelna skala (VAS)
• Interpretacija nalaza rtg zglobova
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
Dijagnostičke metode u reumatologiji:
– Ultrazvuk zglobova
– Artroskopija
– Denzitometrija
18
– MRI
– Kapilaroskopija
– Biopsija sinovije, kože, subkutanog tkiva, salivarnih žlijezda,
kostiju, mišića, nerava, bubrega, temporalne arterije
– Elektromiografija
– Injekcione tehnike uz pomoć ultrazvuka
– Radioaktivna i hemijska sinoviektomija
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
• Usvajanje dijagnostičkih kritterija pomaže u postavljanju radne dijagnoze bolesti lokomotornog sistema.
• Racionalizacija dijagnostičkih procedura se zasniva na poznavanju
relevantnih dijagnostičkih metoda.
• Racionalno liječenje se zasniva na integrisanju podataka iz anamneze
i fizikalnog pregleda sa laboratorijskim i dijagnostičkim procedurama.
GASTROENTEROLOGIJA – 60 sati nastave (15 sati teoretske nastave i
45 sati praktične nastave) – nosi 4 ECTS
Modul 1. Simptomi u gastroenterologiji i hepatologiji.
Dijagnostičke procedure i lijekovi koji se koriste u gastroenterologiji i hepatologiji
Cilj ovoga modula je upoznati studenta sa najučestalijim i najvažnijim
simptomima oboljenja u gastroenterologiji i hepatologiji, dijagnostičkim procedurama za evaluaciju gastroenteroloških i hepatoloških pacijenata i sa osnovnim terapijskim principima liječenja tih pacijenata.
Modul 2. Bolesti jednjaka, želuca i duodenuma
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najučestalijim bolestima jednjaka, želuca i duodenuma, te sa važnošću infekcije bakterijom
Helicobacter pylori.
Modul 3. Bolesti tankog i debelog crijeva. Upalne bolesti crijeva
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najčešćim bolestima
tankog i debelog crijeva, posebno sa upalnim bolestima crijeva.
Modul 4. Bolesti jetre i bilijarnog sistema
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa najučestalijim bolestima jetre i bilijarnog sistema, autoimunim oboljenjima jetre, transplantacijom jetre i oboljenjima jetre tokom trudnoće.
Modul 5. Ciroza jetre, komplikacije ciroze jetre. Bolesti pankreasa
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa jetrenom cirozom i
njenim komplikacijama . U ovom modulu također se evaluira akutni
i kronični pankreatitis.
Modul 6. Prekanceroze, benigni i maligni tumori probavnih
organa. Interventna gastroenterologija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa prekancerozama u gastroenterologiji i tumorima probavnih organa. U ovom modulu student se upoznaje sa mogućnostima gastrointestinalne endoskopije.
19
Modul 7. Hitna stanja u gastroenterologiji. Prehrana u gastroenterologiji
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa hitnim stanjima u gastroenterologiji. U ovom modulu evaulira se važnost enteralne i parenteralne prehrane.
Kroz nastavu predmeta ”Interna medicina-oblast gastroenterologija”
studenti će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Uzeti ispravno anamnezu gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika
2. Primjeniti motode fizikalnog pregleda u gastroenterologiji i hepatologiji
(inspekcija, palpacija, perkusija, auskultacija prednjih trbušnih regija)
3. Uraditi rektalni tuše
4. Uraditi abdominalnu paracentezu
5. Postaviti nazoenteralnu sondu
6. Izrada i sprovođenje dijagnostičkog plana u gastroenterologiji i hepatologiji
7. Analiza i interpretacija nalaza u gastroenterologiji i hepatologiji
8. Interpretacija testova procjene jetrene funkcije
9. Interpretacija nativnog snimka trbuha, kontrastnih radioloških pretraga (rtg gastroduodenuma, pasaža tankog crijeva, irigografija,
prikaz žučnih vodova)
10. Sprovođenje terapijskog plana u gastroenterologiji
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1. Dijagnostičke metode u gastroenterologiji
• upoznavanje sa ultrazvukom jetre, žučne kese, žučnih puteva,
pankreasa, slezene, krvnih sudova trbuha
• upoznavanje sa rutinskim i interventnim endoskopskim procedurama (gastroskopija, kolonoskopija, ERCP, enteroskopija, endoskopski ultrazvuk)
• upoznavanje sa slijepim i ciljanim biopsijama jetre
• upoznavanje sa radiološkim gastroenterološkim pretragama
(rtg gastroduodenuma, irigografija, PTC, pasaža tankog crijeva,
CT trbuha, MR trbuha, scintigrafija probavnih organa)
2. Terapijske metode:
• zaustavljanje krvarenja iz probavnih organa
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
• Dobar liječnik praktičar mora poznavati osnovne metode fizikalnog
pregleda, ispitivanja i dijagnosticiranja gastroenterohepatoloških
oboljenja.
• Integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa laboratorijskim i radiološkim nalazima pomaže liječniku u razlikovanju
pojedinih gastroenteroloških i hepatoloških bolesti.
• Ispravna dijagnoza određuje vrstu tretmana gastroenterološkog
bolesnika, pri čemu odluke liječnika mogu uticati na dalji tok bolesti i kvalitet života bolesnika.
20
ENDOKRINOLOGIJA - 60 sati nastave (15 sati teoretske nastave i 45
sati praktične nastave) – nosi 4 ECTS
Modul 1. Klinički aspekti neuroendokrine regulacije
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa funkcionalnim ispitivanjem
hipotalamo-hipofizne osovine.
Modul 2. Bolesti hipofize i hipotalamusa
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa kliničkom slikom, dijagnostikom i liječenjem hipotalamičkih bolesti i bolesti hipofize (funkcionalni i nefunkcionalni tumori, upale, hipopituitairizam, dijabetes
insipidus, održavanje osmolarnosti tjelesnih tekućina).
Modul 3. Bolesti štitne žlijezde
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa regulacijom funkcije i funkcionalnim testovima štitne žlijezde, gušavošću, bolestima štitne žlijezde udruženim sa hiper- i hipofunkcijom, upalama štitnjače, karcinomima štitnjače, te bolestima štitne žlijezde u graviditetu.
Modul 4. Bolesti paratireoidnih žlijezda
Cilj modula je upoznati studenta sa primarnim i sekundarnim hiperparatireoidizmom, hipoparatireoizmom i pseudohipoparatireoidizmom.
Modul 5. Metaboličke bolesti kostiju
Cilj modula je upoznati studenta sa poremećajem metabolizma kalcija
i metaboličkim bolestima kostiju (osteoporoza, osteomalacija, Pagetova bolest, nasljedne metaboličke bolesti s promjenama na kostima).
Modul 6. Bolesti nadbubrežnih žlijezda
Cilj modula je upoznati studenta sa hiper- i hipoaldosteronizmom,
pseudohipoaldosteronizmom, Cushingovim sindromom, insuficijencijom nadbubrežne žlijede, feohromocitomom i hiperplazijom srži
nadbubrežne žlijezde.
Modul 7. Bolesti spolnih žlijezda
Cilj modula je upoznati studenta sa djelovanjem gonadotropina i steroidnih hormona, izoliranim deficitom gonadotropina, hormonalno aktivnim tumorima jajnika, policističnim ovarijima, preranim pubertetom,
reprodukcijskim poremećajima, gonadalnim poremećajima, te sa normalnim i poremećenim menstruacijskim ciklusima, kontrolom ovulacije,
menopauzom, kao i sa muškim hipogonadizmom, testikularnom disfunkcijom u sistemskim bolestima, impotencijom, muškom neplodnosti, ginekomastijom, testikularnim tumorima i muškom kontracepcijom.
Modul 8. Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji
nisu klasične endokrine žlijezde
Cilj modula je upoznati studenta sa autokrinim i parakrinim djelovanjem prostaglandina, peptidinih hormona, somatostatina, endogenih
opioida, neurotenzina, VIP-a (vazoaktivni intestinalni peptid), holecistokininima, supstancom P i tehnikininima, te faktorima rasta, kao i sa
organima koji djeluju kao sekretori hormona (gastrointestinalni sustav,
masno tkivo, pluća, srce, timus, bubreg, koža, genitourinarni sistem).
21
Modul 9. Paraneoplastični endokrini sindromi
Cilj modula je upoznati studenta sa paraneoplastičnim lučenjem
hormona, hipoglikemijom, hiperrenizmom, eritrocitozom, paraneoplastičnom sekrecijom peptida koji nisu povezani s endokrinološkim
sindromom (kalcitonin, neurotenzin, somatostatin, hCS humoralni),
neuroendokrinim tumorima (adenomi hipofize, pinealomi, medularni karcinom štitnjače, karcinoidi, neuroblastomi, cel-karcinom pluća,
Merkel cel tumor), te endokrinološkim pristupom liječenju uznapredovalog tumora dojke i karcinoma prostate, kao i posljedicama liječenja malignih bolesti na endokrini sistem.
Modul 10. Šećerna bolest
Cilj modula je upoznati studenta sa definicijom i klasifikacijom, etiologijom i patogenezom, kliničkom slikom i dijagnozom šećerne bolesti i
načinom njenog liječenja. Upoznati studenta sa specifičnostima dijabetične bolesti, dijagnostičkim testovima, inzulinskom rezistencijom,
predijabetesom i metaboličkim sindromom.
Modul 11. Akutne i hronične komplikacije šećerne bolesti
Cilj modula je upoznati studenta sa akutnim komplikacijama šećerne
bolesti (hipoglikemija, hiperglikemija) i hroničnim komplikacijama šećerne bolesti (retinopatija, neuropatija, nefropatija, kardiovaskularne
komplikacije, dijabetično stopalo, gastroenteropatija).
Modul 12. Metaboličke bolesti. Gojaznost i podhranjenost, hiperlipoproteinemije.
Cilj modula je upoznati studenta sa gojaznošću, bolestima pothranjenosti (gladovanje, anoreksija nervoza), poremećajima metabolizma
masti i aterosklerozom. Takođe upoznati studenta sa utjecajem lijekova i faktora okoline na endokrinološke i metaboličke funkcije.
Kroz nastavu predmeta ”Interna medicina-oblast endokrinologija”
studenti će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
– Samostalno uzimanje anamneze i izvođenje fizikalnog pregleda
kod endokrinološkog bolesnika i bolesnika sa dijabetesom
– Primijeniti znanje u praksi i prepoznati stanja koja zahtijevaju složenu obradu, odnosno bolničko liječenje i uputiti bolesnika na odgovarajući odjel/bolničku ustanovu;
– Prepoznati stanja hipoglikemije i hiperglikemije i znati riješiti problem
– Određivanje glikemije glukometrom
– Aplikacija inzulina
– Određivanje tjelesne težine i visine, procjena rasta
– Određivanje BMI kod bolesnika
– Određivanje postotka tjelesne masnoće, obima struka i bokova
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
– Dijagnostičke metode u endokrinologiji / stimulativni i supersivni
testovi.
– Interpretacija laboratorijskih testova u procjeni funkcije endokrinog sistema
22
- Sposobnost analize i sinteze u integrisanju podataka i diskusija diferencijalne dijagnoze endokrinoloških bolesti
- Osnovni terapijski postupci kod endokrinološkog bolesnika i bolesnika sa dijabetesom
- Određivanje FG scora hirzutizma
- Izvesti edukaciju bolesnika i njegove porodice u vezi ishrane, načina liječenja, prevencija komplikacija kod dijabetesa.
- Vještinu komunikacija sa bolesnikom u cilju prihvatanja bolesti (dijabetes i druge endokrine bolesti) i trajno liječenje (supstitucija)
- Vještinu primjene inzulina u tipu 1 i tipu 2 šećerne bolesti.
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
• Za samostalan rad i pregled bolesnika, budući liječnik mora poznavati
metode fizikalnog pregleda, ispitivanja i dijagnosticiranja oboljenja.
• Na ishod liječenja veliki uticaj ima uključivanje pacijenta u saradnju
i liječenje.
• Rad u timovima, etička obaveza i lična odgovornost imaju upliva na
ishod liječenja.
HEMATOLOGIJA – 30 sati nastave (10 sati teoretske nastave i 20 sati
praktične nastave) – nosi 2 ECTS
Modul 1. Specifičnosti hematopoetskog sistema, hematološkog
bolesnika i hematološka dijagnostika
Cilj ovog modula je upoznavanje sa etiopatogenezom hematoloških
oboljenja, specifičnostima hematološkog bolesnika, kao i specifičnim
dijagnostičkim procedurama u hematologiji.
Modul 2. Bolesti matične hematopoetske stanice
Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa epidemiologiom, etiologiom, kliničkom slikom, dijagnozom i tretmanom mijeloaplazija,
mijelodisplazija i mijeloproliferacija.
Modul 3. Bolesti eritropoeze i sindromi
Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa etiologiom, kliničkom
slikom, dijagnostikom i tretmanom anemija i anemijskog sindroma.
Modul 4. Limfoproliferativne bolesti
Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa epidemiologiom, etiologiom, kliničkom slikom, dijagnostikom i tretmanom limfoproliferativnih oboljenja. Dijagnostički i terapijski algoritmi.
Modul 5. Bolesti trombocita i bolesti koagulacije.
Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa etiopatogenezom,
kliničkom slikom, dijagnostikom i liječenjem oboljenja trombocita i
koagulacije.
Modul 6. Transfuzijska medicina.
Transplantacija hematopoetskih matičnih stanica
Cilj modula je upoznavanje studenata sa postulatima određivanja
krvnih grupa i njihovog kliničkog značaja, liječenje transfuzijama krvi.
Upoznavanje sa osnovnim saznanjima o transplantaciji matičnih ćelija
kao najsavremenijim metodama liječenja hematološkog bolesnika.
23
Kroz nastavu predmeta „Interna medicina – oblast hematologija“ studenti će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Uzeti ispravno anamnezu hematološkog bolesnika
2. Primijeniti metode fizikalnog pregleda hematološkog bolesnika
(inspekcija, palpacija, perkusija, auskultacija)
3. Izraditi i sprovesti dijagnostički plan za hematološkog bolesnika
4. Analizirati i interpretirati nalaze krvne slike, diferencijalne krvne slike, Fe, UIBC, TBC, feritina.
5. Interpretirati testove koagulacije
6. Interpretirati nalaz proteinograma i imunoglobulina
7. Izraditi i sprovesti terapijski plan za hematološkog bolesnika
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1. Dijagnostičke metode u hematologiji
– Ultrazvuk vrata, pazuha, prepona, abdomena i male zdjelice
– Aspiraciona punkcija koštane srži
– Biopsija kosti
– Citološka punkcija limfnog čvora
– Citološka punkcija slezene
– Citomorfologija (interpretacija mijelograma i citohemije)
– Imunofenotipizacija / imunohistohemija
– Citogenetika
– Određivanja ABO i Rh(D) krvne grupe bolesnika
– HLA tipizacija
2. Terapijske metode:
– venepunkcija
– transfuzija
– afereza
– transplantacija (autologna i alogenična)
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
• Integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa laboratorijskim i radiološkim nalazima, kao i citomorfološkim, imunofenotipskim i citogenetskim nalazima pomaže liječniku u razlikovanju pojedinih hematoloških bolesti.
• Ispravna dijagnoza određuje vrstu tretmana hematološkog bolesnika.
NEFROLOGIJA – 30 sati nastave (10 sati teoretske nastave i 20 sati
praktične nastave) – nosi 2 ECTS
Modul 1. Infekcije urinarnog sistema i nefrolitijaza
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenetskim aspektima, kliničkom slikom, dijagnozom i tretmanom urinarnih infekcija, te sa patogenezom, evaluacijom i tretmanom kamenaca bubrega
i urinarnog sistema.
24
Modul 2. Poremećaji metabolizma tjelesne vode, elektrolita i
acido-baznog poremećaja
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa održavanjem homeostaze vode, elektrolita i acido-bazne ravnoteže, te korekcijom njihovih
poremećaja.
Modul 3. Tubulointersticijalne nefropatije i bolesti urinarnog
trakta
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiološkom klasifikacijom, patogenetskim mehanizmima, kliničkim manifestacijama, dijagnozom i terapijom tubulointesticijalnih nefropatija.
Modul 4. Glomerularni kliničko-patološki sindromi
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa uzrocima i imunopatološkom klasifikacijom glomerulopatija, njihovom simptomatologijom, dijagnostikom i principima tretmana.
Modul 5. Akutna renalna insuficijencija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiologijom i patofiziologijom akutne bubrežne slabosti, kliničkom slikom, dijagnostičkim
metodama i principima tretmana akutne bubrežne slabosti.
Modul 6. Hronična renalna insuficijencija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiološkim uzrocima
hronične bubrežne slabosti i kliničkim karakteristikama uremijskog
sindroma, te metodama aktivnog tretmana (hemodijaliza, peritonealna dijaliza i transplantacija bubrega).
Kroz nastavu predmeta ”Interna medicina-oblast nefrologija” studenti
će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Uzeti ispravno anamnezu bubrežnog bolesnika
2. Primjeniti metode fizikalnog pregleda bubrežnog bolesnika (Inspekcija, palpacija i perkusija lumbalne regije, auskultacija renalnih
arterija)
3. Izrada i sprovođenje dijagnostičkog plana
4. Analiza i interpretacija nalaza urina
5. Interpretacija testova procjene bubrežne funkcije
6. Interpretacija i korekcija poremećaja elektrolitskog i acidobaznogporemećaja, te poremećaja homeostaze vode.
7. Interpretacija nativnog snimka urinarnog trakta i intravenske urografije
8. Izrada i sprovođenje terapijskog plana
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1. Dijagnostičke metode u nefrologiji
– ultrazvuk bubrega i mokraćne bešike
– scintigrafija bubrega (dinamska i statička)
– doppler krvnih sudova bubrega
– CT i MRI bubrega
– retrogradna pijelografija
25
– mikcioni cistogram
– perkutana nefrostoma
– renalna biopsija
2. Terapijske metode:
– peritonealna dijaliza
– hemodijaliza
– transplantacija bubrega
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
• Dobar liječnik praktičar mora poznavati osnovne metode fizikalnog
pregleda, ispitivanja i dijagnosticiranja bubrežnih oboljenja.
• Integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa laboratorijskim i radiološkim nalazima pomaže liječniku u razlikovanju
pojedinih bubrežnih bolesti.
• Ispravna dijagnoza određuje vrstu tretmana bubrežnog bolesnika,
pri čemu odluke liječnika mogu uticati na dalji tok bolesti i kvalitet
života bolesnika.
• Svijest o potrebi kontinuirane medicinske edukacije i dopune znanja uključuje i stalno praćenje medicinske literature i revidiranje
ranije utrvrđenih stavova, te dijagnostičkih i terapijskih vodiča.
ANGIOLOGIJA – 30 sati nastave (10 sati teoretske nastave i 20 sati
praktične nastave) – nosi 2 ECTS
Modul 1. Riziko faktori za nastanak aterosklerotske bolesti magistralnih arterija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa multiplim riziko faktorima za razvoj ateroskleroze, sumacijom riziko faktora, etiopatogenezom, kliničkom slikom aterosklerotske bolesti, dijagnozom i tretmanom aterosklerotske bolesti.
Modul 2. Poremećaji metabolizma nitričnog oksida, holesterola,
oksidacija LDL holesterola i nastanak aterotromboze
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa poremećajima endotela
arterijskih krvnih sudova, odnosno slijedom zbivanja koji dovode do
aterotromboze krvnog suda, te dijagnostičkim mjerama i terapijom
koju treba preduzeti.
Modul 3. Thromboangiitis obliterans – Morbus Buerger
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiopatogenezom upalnih bolesti arterijskih krvnih sudova, uticajem riziko faktora na razvoj
endarteritisa, kombinacijom upalnih procesa na arterijama i pripadajućim venama, kliničkom slikom, dijagnostičkim metodama, diferencijalnom dijagnozom i terapijom thromboangiitis obliteransa.
Modul 4. Polivaskularna arterijska bolest
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa uzrocima i etiopatogenezom polivaskularne arterijske bolesti, zahvatanja više vaskularnih bazena ili područja procesom ateroskleroze, simptomima, stadijima bolesti,
klasifikaciji po Fontaineu, gradacijom stenotične bolesti, kao i multiseg­
mentalne okluzivne bolesti, principima dijagnostike, mogućnostima
color Doppler dijagnostike, arteriografije po Seldingeru, CT angiografije,
CEMRA, i principima tretmana, kao i tretmana hiperbaričnom komorom.
26
Modul 5. Hronična venska insuficiencija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiologijom i patofiziologijom venske insuficijencije, CEAP klasifikacijom, kliničkom slikom,
funkcionalnim testovima, color Doppler dijagnostikom, CT dijagnostikom, laboratorijskom dijagnostikom, kao i medikamentoznim i
kompresivnim tretmanom hronične venske insuficijencije, te tretmanom venskih ulkusa hiperbaričnom komorom.
Modul 6. Duboka venska tromboza i embolizacija
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa etiološkim uzrocima
duboke venske tromboze, simptomima, kliničkom slikom, metodama fizikalnog pregleda, CW i color Doppler pregledom, principima
i vrstom antikoagulantne terapije, monitoringom antikoagulantne
terapije, antitrombocitnom terapijom, terapijom kod predoziranja
(krvarenja) antikoagulantne terapije, prevencijom duboke venske
tromboze i embolizma.
Kroz nastavu predmeta ”Interna medicina – oblast angiologija” studenti će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
1. Uzeti ispravno anamnezu vaskularnog bolesnika
2. Primijeniti motode fizikalnog pregleda vaskularnog bolesnika (inspekcija, palpacija, auskultacija karotidnih, subklavijalnih, ilijakofemoralnih, poplitealnih arterija)
3. Izrada i sprovođenje dijagnostičkog plana
4. Izrada i sprovođenje terapijskog plana
5. Vađenje krvi za laboratorijske analize
6. Interpretacija laboratorijskih analiza faktora koagulacije, D-dimera,
enzima, trombocita
7. Interpretacija laboratorijskih nalaza lipida, HDL i LDL holesterola
8. Interpretacija nalaza Color Dopplera
9. Interpretacija nalaza arteriogafije
10. Davanje intramuskularnih, supkutanih i intravenoznih injekcija,
intravenoznih infuzija
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
1. Dijagnostičke metode u angiologiji
– mjerenje AB indeksa
– Color Doppler arterijskih krvnih sudova
– Color Doppler dubokih vena,
– Arteriografija
– CT angiografija
– CE MRA (contrast enhanced MRA)
– UZ određivanje IMT zadebljanja krvnih sudova
2. Terapijske metode:
– Infuziona vazoaktivna terapija
– Terapija tromboliticima
– Terapija heparinom
27
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
• Dobar liječnik praktičar mora poznavati osnovne metode fizikalnog
pregleda, ispitivanja i dijagnosticiranja vaskularnih oboljenja.
• Integrisanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda sa laboratorijskim i radiološkim nalazima pomaže liječniku u dijagnostici
vrste i stadija vaskularnih bolesti.
• Ispravna dijagnoza određuje terapiju bolesnika sa vaskularnim
oboljenjima.
ONKOLOGIJA – 30 sati nastave (10 sati teoretske nastave i 20 sati
praktične nastave) – nosi 2 ECTS
Modul 1. Uvod, definicija, značaj i grane onkologije
Cilj modula je sticanje znanja i saznanja o važnosti i načinima borbe
protiv malignih tumora.
Modul 2. Epidemiologija malignih tumora. Etiologija i patogeneza tumora. Patohistološke i kliničke klasifikacije tumora.
Cilj modula je sticanje informacija o obimu problema malignih tumora
i savremenih saznanja o uzrocima i načinima njihovog nastanka.
Modul 3. Građa tumora, nomenklatura tumora, molekularna
osnova malignog stanja: regulacija ćelijskog ciklusa, faktori rasta, receptori faktora rasta, molekule za prijenos signala, nuklearni receptori, transkripcioni faktori, onkogeni
Cilj modula je upoznavanje studenta sa molekularnom osnovom maligne transformacije i morfološkim i funkcionalnim karakteristikama
tumora.
Modul 4. Dijagnosticiranje tumora, određivanje stadija bolesti,
rana detekcija malignih tumora (skrining karcinoma dojke, karcinoma grlića materice, kolorektalnog karcinoma i tumora prostate)
Cilj modula je upoznavanje studenta sa efikasnom i racionalnom primjenom dijagnostičkih metoda u onkologiji.
Modul 5. Osnovni principi liječenja malignih tumora. Specifični
vidovi onkološkog liječenja: radioterapija, hemoterapija, hormonalna terapija, imunterapija, hirurško liječenje
Cilj modula je upoznavanje studenta sa osnovnim načinima liječenja
malignih tumora.
Modul 6. Komplikacije antitumorske terapije: mučnina i povraćanje, oštećenje koštane srži, kardiotoksičnost, plućna toksičnost,
nefrotoksičnost, dermatološka toksičnost, poremećaj spolne
funkcije, genetička oštećenja i teratogeni efekti, sekundarni malignomi
Cilj modula je osposobiti studenta da prepozna i liječi najznačajnije
sporedne efekte onkološke terapije.
Modul 7. Urgentna stanja u onkologiji: kompresija kičmene moždine, sindrom gornje šuplje vene, hiperkalcemija
Cilj modula je osposobiti studenta da prepozna i liječi najznačajnija
urgentna stanja u onkologiji.
28
Modul 8. Palijativna njega onkoloških bolesnika: terapija bola,
prehrana onkoloških bolesnika, opstipacija, slabost i malaksalost, limfedem
Cilj modula je upoznavanje studenta sa značajem palijativnog liječenja kod oboljelih od malignoma i ovladavanje njegovim najznačajnijim komponentama.
Modul 9. Epidemiologija, etiologija, patohistološki tipovi, klinička
slika, dijagnostika, terapija pojedinih najčešćih malignih tumora
Cilj modula je upoznavanje studenta sa najvažnijim i najčešćim malignomima.
Kroz nastavu oblasti ”Interna medicina – predmet onkologija” studenti će ovladati slijedećim vještinama:
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
• Uzeti ispravno anamnezu onkološkog bolesnika.
• Primijeniti motode fizikalnog pregleda onkološkog bolesnika
(vanjska inspekcija i inspekcija dostupnih tjelesnih šupljina (posebno usne duplje i faringsa), palpacija (prije svega limfnih loža, dojki,
jetre, slezine), perkusija, auskultacija i uočiti postojanje tumora i
njegovih manifestacija.
• Anamnestičkim i fizikalnim metodama pregleda uočiti i prepoznati postojanje sporednih efekata onkološke terapije (dermatititisi,
mukozitisi, znaci infekcije, hemoragije, pneumonitisi) i preduzme
neophodne inicijalne dijagnostičke i terapijske mjere.
• Anamnestički i fizikalnim metodama pregleda uočiti i prepoznati
postojanje hitnih onkoloških stanja (sindrom gornje šuplje vene,
kompresija medule spinalis, hiperkalcemija, hirurška i urološka hitna stanja) i preduzeti neophodne inicijalne terapijske mjere.
• Prepoznati i odrediti stepen patoloških stanja (uzrokovanih ili vezanih) maligne bolesti kojima je neophodna palijativna njega i liječenje i preduzeti neophodno liječenje: terapija bola, mučnine i
povraćanja, opšte slabosti, poremećaja prehrane.
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
• Maligni tumori se u značajnom broju mogu uspješno liječiti i ne
pretstavljanju uvijek inkurabilno stanje sa fatalnim ishodom.
• Značajan broj malignih tumora se može prevenirati izbjegavanjem
ili smanjenjem izlaganja karcinogenim materijama, zdravim stilovima života, a neki i aktivnom imunizacijom.
• Izuzetno je važno otkriti tumor u što ranijoj fazi, jer od toga direktno ovisi ishod liječenja. Stoga treba insistirati na preventivnim pregledima (skriningu) tumora koji su definisani međunarodnim preporukama, ali i prepoznavanju simptoma i znakova maligne bolesti.
• Palijativna njega i terapija je značajan segment u sveobuhvatnom
pristupu tretmana oboljelih od malignih tumora, za koji treba
obezbijediti odgovarajuće uslove, ali i znanje medicinskih radnika.
• Važno je poštovati i provoditi zakonske obaveze prijavljivanja maligih
tumora, jer se time omogućava uvid u njihovu učestalost, praćenje i
izučavanje njihovih vremenskih, prostornih i populacionih varijacija.
29
• Onkološki bolesnici mogu imati simptome, znake i stanja i drugih
bolesti nevezanih za maligni tumor, koji mogu zahtjevati odgovarajuće, ponekad hitne, dijagnostičke procedure i terapijske mjere.
4. Metode učenja
Nastava predmeta „Interna medicina” će se izvoditi u ukupnom fondu
od 420 sati:
Predavanja 115 sati
Vježbe
305 sati
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane provjere znanja (praktični ispit 1. dio i praktični ispit 2. dio).
Dio praktične nastave izvest će se na fantomima u prostorima Centra
za CME na Medicinskom fakultetu (oblast kardiologija, pulmologija i
angiologija).
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata vršit će se kontinuirano u toku semestra i
kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit prvi dio, praktični ispit drugi dio i praktični ispit treći dio, te parcijalni ispit prvi dio
i parcijalni ispit drugi dio.
Praktični dijelovi ispita
Nakon svakog bloka završene praktične nastave (ukupno tri) student
će polagati praktični dio ispita koji podrazumjeva evaluaciju usvojenih vještina iz oblasti uključenih u blok nastavu. Evaluacija usvojenih
vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi
provjere (check list). U okviru svakog praktičnog ispita student može
osvojiti maksimalno 10 bodova, odnosno 30 bodova kroz sva tri praktična ispita. Student mora osvojiti najmanje 5,5 bodova na svakom
praktičnom ispitu da bi se taj dio praktičnog ispita smatrao položnim.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit prvi dio
Parcijalni ispit prvi je test sa po 24 MCQ pitanja iz kardiologije i pulmologije za provjeru znanja iz ovih oblasti Interne medicine. Student
može osvojiti ukupno 24 boda (po 0,5 bodova za svaki tačan odgovor
u MCQ testu). Da bi se ispit smatrao položenim student mora osvojiti
najmanje 13 bodova na MCQ testu kroz datih 55% tačnih odgovora
iz svih oblasti (po 13 tačnih MCQ odgovora iz kardiologije i 13 tačnih
MCQ odgovora iz pulmologije).
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Parcijalni ispit drugi dio
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znanja iz endokrinologije i gastroenterologije (po 19 MCQ pitanja iz endokrinologije i gastroenterologije), iz angiologije, hematologije, nefrologije i onkologije (po 12 MCQ
pitanja iz svake navedene oblasti), te reumatologije (6 MCQ pitanja iz
reumatologije).
30
Student može iz ovog dijela provjere znanja osvojiti maksimalno 46
bodova. Da bi se ispit smatrao položenim student mora dati 55%
tačnih odgovora na pitanja iz svih oblasti i osvojiti najmanje po 9,5
bodova na MCQ testu iz endokrinologije i gastroenterologije, namanje po 3 boda iz angiologije, hematologije, nefrologije i onkologije, te
najmanje 2 boda iz reumatologije).
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u
toku semestra, nepoložene dijelove polaže na završnom ispitu, a prije pismenog dijela završnog ispita. Pri tome se usvojene vještine iz
svakog nepoloženog bloka praktične nastave evaluiraju kroz posebne
liste provjere. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, na svakoj listi
provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova.
Pismenom dijelu završnog ispita mogu pristupiti samo studenti koji
su položili kompletan praktični ispit iz svih oblasti .
Ukoliko student polaže kompletan ispit iz Interne medicine, pismeni
dio završnog ispita je test sa 140 MCQ pitanja sa definisanim brojem
pitanja iz pojedinih oblasti uključenih u predmet Interna medicina
(po 24 pitanja iz kardiologije i pulmologije, po 19 pitanja iz endokrinologije i gastroenterologije, po 12 pitanja iz angiologije, hematologije, nefrologije i onkologije i 6 pitanja iz reumatologije).
Ispitat će se znanja usvojena kroz sve oblasti. Student može ukupno
osvojiti 100 bodova (po 0,5 bodova za svaki tačan odgovor u MCQ
testu). Da bi se ispit smatrao položenim student mora osvojiti najmanje 55 bodova na MCQ testu kroz datih 55% tačnih odgovora iz svih
oblasti (po 13 bodova iz kardiologije i pulmologije, po 9,5 bodova iz
endokrinologije i gastroenterologije, po 3 boda iz angiologije, hematologije, nefrologije i onkologije i 2 boda iz reumatologije).
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u
toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na
popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog dijela praktičnog ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere,
31
kroz koje student može osvojiti ukupno 30 bodova. Da bi se praktični
ispit smatrao položenim na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova (ukupno 16,5 bodova).
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita
je predhodno položen praktični dio ispita.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
6. Literatura
Obavezna
• Fauci AS, Braunwald E, Kasper DL, Hauser SL. Harrison’s Principles of
Internal Medicine, 17th Edition, ed.The McGraw-Hill, 2008.
• Vrhovac B. i sur. (ured.): Interna medicina, III promijenjeno i dopunjeno izdanje, iz. Naklada Ljevak d.o.o., Zagreb 2003.
Proširena
• Ajanović E, Dizdarević Z. urednici. Pulmologija. Tuzla-Sarajevo, 2000.
• Mehić B. Bronhoskopija u dijagnostici i terapiji. Šahinpašić, Sarajevo,
2004.
• Kušljugić Z, Baraković F, Arslanagić A, Gerc V. i sar. Udžbenik Kardiologije. University press. Sarajevo-Tuzla. 2006.
• Bukša M. Klinički pregled kardiovaskularnog bolesnika. Kemigrafika,
Sarajevo, 1999.
• Heljić B. i sur. Diabetes mellitus: klinički aspekti. Jež, Sarajevo, 2002.
• Vucelić B i sur. Gastroenterologija i hepatologija, Zagreb 2002.
• Mesihović R. i saradnici. Gastrointestinalna endoskopija. SaVart
2009.
• Vukobrat Bijedić Z. Kronični hepatitisi, 2006.
• Rašić S, Unčanin S. Peritonealna dijaliza. Medicinski fakultet, Sarajevo 2008.
• Mešić E, Resić H. Bazični principi hemodijalize.Iz. PrintCom d.o.o., Tuzla 2009.
Dopunska:
• Kovač T, Lepšanović L. Endrokrinologija. Savremena administracija,
Beograd, 1996.
• Francis G. Greenspan, David G. Gardner: Basic and Clinical Endocrinology, 7th edition, . McGraw-Hill Company, 2004.
• Rašić S, Trnačević S, Tomić M i sur. Dijabetična nefropatija. NIR KCU
Sarajevo, 2009.
• Mehić B, Žutić H, Dizdarević Z. Vodič za hroničnu opstruktivnu bolest pluća (HOPB). Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, Institut
za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, 2004.
• Dizdarević Z, Žutić H, Mehić B, Hošić M, Šantić Ž, Cupač Lj, Agić S.
Vodič za tuberkulozu. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, 2005.
• Dizdarević Z, Žutić H, Mehić B, Cuplov M, Jatić Z, Agić S. Vodič za liječenje bronhalne astme. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo,
Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, 2005.
32
• Žutić H; Mehić B, Dizdarević Z. Vodič za karcinom pluća. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, Institut za naučnoistraživački rad
i razvoj Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, 2005.
• Dilić M. i sar. „Dijagnostičko terapijski vodič za prevenciju kardiovaskualrnih bolesti“. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, 2005.
• Dilić M. i sar. „Dijagnostičko terapijski vodič za duboku vensku
trombozu i plućni tromboembolizam“. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, 2005.
7. Napomena:
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za internu medicinu.
Broj studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit će na
oglasnoj ploči Amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCU.
Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.
Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum
do 20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu
najavu kod sekretarice Katedre za internu medicinu ili na e-mail:
[email protected]
33
ORIJENTACIONI PLAN PREDMETA: INTERNA MEDICINA
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj sati
Sedmica 1.
(ponedeljak –
petak)
Predavanje: Pulmologija (P)
5x2 (P)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 (P)
Sedmica 2.
(ponedeljak –
petak)
Predavanje: Pulmologija (P)
5x2 (P)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 (P)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x6 (P)
Sedmica 4.
(ponedeljak –
petak)
Predavanje: Kardiologija (K)
5x2 (K)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 (K)
Sedmica 5.
(ponedeljak –
petak)
Predavanje: Kardiologija (K)
5x2 (K)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 (K)
Sedmica 6.
(ponedeljak –
petak)
Predavanje: Gastroenterologija (G)
Sedmica 3.
(ponedeljak –
petak)
3x1 + 2 (G)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
2x5 (K)
Vježbe: Praktični ispit 1. dio (srijeda nakon predavanja)
5
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT 1. DIO (četvrtak)
2
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
2x4 (G)
Sedmica 7.
(ponedeljak –
petak)
Predavanje: Gastroenterologija (G)
5x2 (G)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 (G)
Sedmica 8.
(ponedeljak –
petak)
Predavanje: Reumatologija (R)
5x1 (R)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
3x5 (G)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
2x5 (R)
Predavanje: Endokrinologija (E)
5x1 (E)
Sedmica 9.
(ponedeljak –
petak)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x5
34
Oblik nastave i gradiva
Sedmica
Broj sati
Sedmica 10.
(ponedeljak –
petak)
Predavanje: Endokrinologija (E)
5x2 (E)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 (E)
Sedmica 11.
(ponedeljak –
petak)
Predavanje: Hematologija (H)
5x2 (H)
Vježbe: Praktični ispit 2. dio (ponedeljak nakon predavanja)
4
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
4x4 (H)
Sedmica 12.
(ponedeljak –
petak)
Predavanje: Nefrologija (N)
5x2 (N)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 (N)
Sedmica 13.
(ponedeljak –
petak)
Predavanje: Angiologija (A)
5x2 (A)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
5x4 (A)
Sedmica 14.
(ponedeljak –
petak)
Predavanje: Onkologija (O)
5x2 (O)
Sedmica 15.
(ponedeljak –
petak)
Sedmica 16.
Sedmica
17-20.
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
3x4 + 2 (O)
Vježbe: Praktični ispit 3. dio (četvrtak nakon predavanja)
4
PARCIJALNI ISPIT 2. DIO (petak nakon vježbi)
2
Predavanje: Izborni predmet (IP)
5x2 (IP)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
4x4 (IP)
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT
2
PARCIJALNI ISPIT
2
Završni ispiti, ispit za studente koji nisu zadovoljili na
parcijalnim ispitima
popravni ispitni rok
35
PLAN PREDMETA: PULMOLOGIJA
1. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Interpretacija konvencionalnog snimka pluća, vrste
sjena na plućima
2 (P)
Vježbe: Praktični prikaz snimaka Rtg pluća, vrste, redosljed opisivanja, interpretacija preglednih i profilnih snimaka. vrste sjena na
plućima. Tomografija, ciljani snimci grudnog koša.
4 (P)
Predavanje: Astma, bronhiektazije, mukoviscidoza
2 (P)
Vježbe: Spirometrija; Farmakodinamski testovi; Kožni testovi; Inhalaciona terapija (MDI sprej, inhalator).
4 (P)
Predavanje: Hronična opstruktivna plućna bolest (HOPB),
juvenilni emfizem pluća
2 (P)
Vježbe: Pletizmografija. Ponavljanje osnovnih vještina fizikalnog
pregleda organa grudnog koša kod HOPB. Rtg snimak, EKG i laboratorijski nalazi u HOPB.
4 (P)
Predavanje: Respiratorna insuficijencija
2 (P)
Vježbe: Provođenje terapije kisikom; arterijska punkcija,
venepunkcija; Neinvazivna ventilacija respiratorno insuficijentnih
bolesnika; Kriteriji WHO za postavljanje dg hroničnog plućnog srca.
4 (P)
Predavanje: plućna arterijska hipertenzija
Rjeđe bolesti vaskularnog sistema pluća
2 (P)
Vježbe: Karakteristike anamneze, fizikalnog pregleda i laboratorijskih nalaza oboljelih od vaskularnih oboljenja pluća. Dijagnostika i
tretman oboljelih.
4 (P)
utorak
srijeda
četvrtak
petak
Broj sati
2. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Tumori pluća i pleure
2 (P)
Vježbe: Uzimanje iskašljaja na citološki pregled. Bronhoskopija. Vrste plućnih biopsija i bronhobiopsija, Rtg karakteristike tumorskih
sjena na plućima; CT u određivanju stageing-a karcinoma pluća.
Provođenje kemoterapije kod malignih tumora pluća.
4 (P)
Broj sati
36
utorak
srijeda
četvrtak
petak
Predavanje: Nespecifične infekcije respiratornog sistema
2 (P)
Vježbe: Rtg karakteristike pneumonijskog sindroma, plućnog apscesa, empijema pleure i ARDS. Uzimanje iskašljaja na bakteriološki
i mikrobiološki pregled. Uloga bronhoskopije u dijagnostici i terapiji
pneumonijskog sindroma, Fizikalna terapija i posturalna drenaža.
4 (P)
Predavanje: Tuberkuloza (specifična upala pluća).
2 (P)
Vježbe: Rtg karakteristike primarne, postprimarne tuberkuloze, te
hematoloških oblika tuberkuloze. Uzimanje iskašljaja na BK, indukcija iskašljaja, Mikrobiološka dijagnostika tuberkuloze (mikroskopija,
kultura MGIT), Tuberkulinska proba (PPD, IGRA). Kontrola infekcije u
bolničkim uvjetima; Nacionalni program borbe protiv tuberkuloze
i obaveznost prijavljivanja, DOTS strategija. Važnost borbe protiv
rezistentnih oblika bolesti.
4 (P)
Predavanje: Intersticijske bolesti pluća. Bolesti pleure. Pleuralni
izljevi.
2 (P)
Vježbe: Rtg karakteristike intersticijskih bolesti pluća.
Spirometrijske karakteristike intersticijskih bolesti pluća.
Algoritam dijagnostike intersticijskih bolesti pluća.
Uloga bronhoalveolarne lavaže (BAL) u dijagnostici intersticijskih
bolesti pluća.
Rtg karakteristike pleuralnih izljeva. Pleuralna punkcija. Vrste biopsija
pleure. Značaj makroskopskog, biohemijskog citološkog i mikrobiološkog pregleda punktata. Pleurodeza. Diferencijalna dijagnoza pleuralnih izljeva. Rtg karakteristike pneumotoraksa, načini rješavanja
pneumotoraksa.
4 (P)
Predavanje: Profesionalne plućne bolesti – bolesti izazvane organskim i neorganskim prašinama radnih mjesta.
2 (P)
Vježbe: Osobitosti anamneze i Rtg karakterisistike pneumokonioza.
ILO Klasifikacija zasjenjenja. Dijagnostika i prevencija profesionalnih
oboljenja pluća.
4 (P)
3. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
Broj sati
ponedeljak
Vježbe: Interpretacija konvencionalnog snimka pluća kod različitih
plućnih oboljenja.
5x6 (P)
utorak
Vježbe: Izvođenje spirometrija, farmakodinamskih testova, određivanje difuzijskog kapaciteta pluća. Kožni testovi.
Provođenje inhalacione terapije (MDI sprej, inhalator). Korištenje
mjerača vršnog ekspirijumskog protoka (Peak flow-meter). Značaj u
određivanju stupnja bronhijalne astme i HOPB.
5x6 (P)
37
srijeda
Vježbe: Interpretacija konvencionalnog snimka pluća, vrste sjena
na plućima. Način liječenja TBC, senzitivne i rezistentne.
5x6 (P)
četvrtak
Vježbe: Oksigenoterapija kod akutne i hronilne plućne insuficijencije, indikacije i plasman; arterijska punkcija za analizu gasova u
krvi, venepunkcija u slučajevima hemokoncentracije. Neinvazivna
ventilacija respiratorno insuficijentnih bolesnika.
5x6 (P)
petak
Vježbe: Bronhoskopija u lokalnoj anesteziji. Priprema pacijenta.
Indikacije za biosije i izvođenje biopsija – kateterom, četkicom,
iglena biopsija, forceps biopsija. Indikacije i izvođenje transtorakalne iglene aspiracionme biopsije pod kontrolom Rtg, UZ i CT-a.
Endoskopski ultrazvuk.
5x6 (P)
38
PLAN PREDMETA: KARDIOLOGIJA
4. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Metode pregleda u kardiologiji. Savremene dijegnostičke i kurativne metode u kardiologiji.
2 (K)
Vježbe: Uzimanje opšte i specifične kardijalne anamneze. Fizikalni pregled kardiološkog bolesnika. Kliničke prezentacije bolesnika sa različitim kardiološkim kliničkim slikama (AMI, AP, desno,
lijevo i obostrano srčano popuštanje, poremećaji srčanog ritma,
valvularne stečene i urođene srčane mane).
Tehnike pregleda kardijalnog bolesnika (inspekcija kože i vidljivih sluznica, pregled po sistemima, posebno palpacija, perkusija
i auskultacija prekordija, pregled jetre i okrajina). Neinvazivni i invazivni kardiološki dijagnostički postupci, laboratorijske analize.
Izbor specifičnih dijagnostičkih metoda u odnosu na kliničku sliku pacijenta (laboratorijski nalazi, RTG srca i pluća, EKG, ehokardiografija, 24h. Holter, test opterećenja, nuklearna kardiologija,
kateterizacija srca, radiološke pretrage u kardiologiji).
4 (K)
Predavanje: Srčane insuficijencije. Akutna i hronična insuficijencija lijevog, desnog srca i globalna srčana insuficijencija.
Diferencijalna dijagnoza i terapijski pristup u liječenju srčanog
popuštanja.
2 (K)
Vježbe: Specifičnosti anamneze i kliničkog pregleda kardiološkog pacijenta u srčanom popuštanju. Kliničke manifestacije
desnostranog, ljevostranog i globalnog srčanog popuštanja,
EKG, Ehokardiografski i radiološki metodi dijagnostike srčanog
popuštanja. Uzimanje i analiza specifičnih laboratorijskih nalaza
za srčano popuštanje. Diferencijalna dijagnoza i tretman pojedinih oblika srčanog popuštanja.
Prikaz bolesnika sa srčanim popuštanjem uz specifičnosti anamneze i fizikalnog pregleda. Kliničke manifestacije oboljenja,
dijagnostika i liječenje.
4 (K)
Predavanje: Koronarna bolest. Klinička slika dijagnoza, diferencijalna dijagnoza i tretman akutnog koronarnog sindroma (ACS).
2 (K)
Vježbe: Pristup i specifični problemi kod pacijenta sa ACS. Značaj
vremena u liječenju ACS pacijenata. Načini prepoznavanja, brzog
otkrivanja, transporta i efikasne i pravovremene terapije ACS.
Specifičnosti anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih
pomagala kod ACS pacijenata. Razumjevanje načela i načina
invazivnog liječenja ACS.
Prikaz bolesnika sa ACS uz specifičnosti anamneze i fizikalnog
pregleda. Posebnosti kliničkih manifestacija oboljenja, dijagnostike i liječenje.
4 (K)
utorak
srijeda
Broj sati
39
četvrtak
petak
Predavanje: Poremećaji srčanog ritma. Klinička i EKG prezentacija, načini dijagnostike i liječenja. Elektrostimulacija.
2 (K)
Vježbe: Prikaz i obrada bolesnika sa različitim poremećajima
srčanog ritma. Značaj pravovremenog prekidanja poremećaja
ritma i odnosi poremećaja ritma i životne ugroženosti pacijenta.
Opasnosti kod VF, VT, EMD i asistolije. Potrebna dijagnostička
pomagala za pravovremeno otkrivanje poremećaja srčanog
ritma (VF, VT, AV blokovi, EMD, Asistolija). Značaj provremenog
plasiranja vještačkog vodiča srčanog ritma i ICD-a. Primjena aktivnog tretmana kod navedenih stanja. Mjere kardio-pulmonalne
reanimacije (CPR).
4 (K)
Predavanje: Urođene i stečene valvularne srčane greške.
Etiopatogeneza, klinička slika, dijagnostika i terapijski tretmani
urođenih i stečenih valvularnih grešaka srca.
2 (K)
Vježbe: Uzimanje anamneze i specifičnosti fizikalnog pregleda
bolesnika sa urođenim i stečenim srčanim greškama. Srčani
tonovi i šumovi u specifičnim valvularnim promjenama. RTG i
EKG promjene. Specifičnosti drugih kardioloških i radioloških
modaliteta u dijagnostici i terapiji urođenih i stečenih valvularnih srčanih grešaka. Terapijski neinvazivni i invazivni kardiološkokardiohirurški tretmani.
4 (K)
5. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Reumatska groznica.
Etiopatogeneza, klinička slika i racionalno liječenje bolesti srčanog mišića.
2 (K)
Vježbe: Pristup i specifični problemi vezani za pacijenta sa reumatskom groznicom. Načini prepoznavanja, brzog otkrivanja, i
definitivne dijagnostike pacijenata sa reumatskom groznicom.
Dijagnostički modaliteti. Laboratorijske pretrage. Specifičnosti
radioloških i ehokardiografskih metoda otkrivanja komplikacija i
sekvela reumatske groznice.
Izbor specifičnih dijagnostičkih metoda u odnosu na kliničku
sliku pacijenta (laboratorijski nalazi, RTG srca i pluća, ehokardiografija, 24.h. Holter, test opterećenja, nuklearna kardiologije,
kateterizacija srca).
4 (K)
Predavanje: Mikrobni endokarditisi, miokarditisi i perikarditisi.
Upoznavanje sa etiopatogenezom, dijagnostikom i tretmanom
mikrobnih promjena različitih srčanih struktura.
2 (K)
Vježbe: Uzimanje anamneze i specifičnosti fizikalnog pregleda
bolesnika sa mikrobnim endokarditisom, miokarditisom i perikarditisom.
4 (K)
utorak
Broj sati
40
Značaj komplikacija kod pojedinih manifestacija mikrobnih srčanih promjena. Srčani tonovi i šumovi u navedenim stanjima. RTG
i EKG promjene. Specifičnosti drugih kardioloških i radioloških
modaliteta u dijagnostici i terapiji mikrobnog endokarditisa,
miokarditisa i perikarditisa. Srčana tamponada. Terapijski neinvazivni i invazivni kardiološko-kardiohirurški tretmani.
srijeda
četvrtak
petak
Predavanje: Arterijska hipertenzija. Etiologija, klinička slika,
kliničke manifestacije, dijagnostičke i terapijske procedure u liječenju hipertenzivne bolesti. Komplikacije hipertenzivne bolesti.
Hipertenzivna kriza i encefalopatija.
2 (K)
Vježbe: Pristup i posebnosti anamnestičke i fizikalne obrade
pacijenata sa arterijskom hipertenzijom. Načini mjerenja krvnog
tlaka. Osobenosti ispravnog mjerenja krvnog tlaka. Dijagnostičke
i laboratorijske metode u otkrivanju stepena arterijske hipertenzije i njenih komplikacija. Tretmani arterijske hipertenzije, hipertenzivne krize i hipertenzivne encefalopatije.
4 (K)
Predavanje: Urgentna stanja u kardiologiji. Maligni poremećaji
srčanog ritma, srčani zastoj, elektromehanička disocijacija. Kardiopulmonalna reanimacija.
2 (K)
Vježbe: Pristup ugroženom pacijentu. Pojedinosti u reanimacionom postupku, načinima transporta i terapijskim postupcima
tokom transporta životno ugroženog pacijenta. Metode CPR.
Defibrilator, defibrilacija i elektrokonverzija. Vještački vodič ritma.
ICD.
4 (K)
Predavanje: Kliničke manifestacije na srcu u drugih bolesti i
stanja (endokrine, metaboličke, onkološke, sistemske, u toku
trudnoće i postpartalno).
Kardiološki problemi u anesteziji i različitim hirurškim stanjima i
operacijama.
2 (K)
Vježbe: Važnost anamneze i specifičnosti fizikalnog nalaza srčanih bolesnika u sklopu bolesti drugih organskih sistema. Odnos
evaluacionih postupaka kardiologa i anesteziologa i hirurga.
Upoznavanje sa određenim stanjima koja kontrainidiciraju hirurške i anesteziološke procedure.
Odnos kardioloških endokrinih, onkoloških, sistemskih i drugih
bolesti. Peri i postpartalna kardiomioapatija.
4 (K)
41
PLAN PREDMETA: GASTROENTEROLOGIJA
6. sedmica
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Simptomi u gastroenterologiji i hepatologiji
– Disfagija i odinofagija
– Žgaravica i regurgitacija
– Dispepsija i funkcionalna dispepsija
– Mučnina i povraćanje
– Hematemeza, melena i hematohezija
– Ikterus
– Ascites
– Diarealni sindrom
– Obstipacija i konstipacija
– Malabsorpcija, maldigestija, malnutricija
– Skriveno krvarenje iz probavne cijevi
– Tumorska kaheksija
1 (G)
Vježbe: Uzimanje ispravno anamneze kardiološkog bolesnika.
Fizikalni pregled kardiološkog bolesnika sa poentom na primjenu
fizikalnih metoda pregleda srca. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza najčešćih kardioloških bolesti.
5 (K)
Predavanje: Dijagnostičke procedure u gastroenterologiji
– Laboratorijska dijagnostika
– Funkcionalni testovi u gastroenterologiji
– Endoskopija
– Ultrazvuk u gastroenterologiji
– CT i MR u gastrostroenterologiji
– Druge slikovne metode u gastroenterologiji
1(G)
Vježbe: Postupak sa kardijalnim bolesnikom u prijemnoj ambulanti.
Pristup i pregled bolesnika sa akutnim koronarnim sindromom i
poremećajem srčanog ritma. Prepoznavanje urgentnih stanja u
kardiologiji. Vježbanje postupka kardiopulmonalne reanimacije.
5 (K)
utorak
srijeda
četvrtak
Predavanje: Bolesti jednjaka
– Poremećaji motiliteta jednjaka (achalasia)
– Gastroezofagealna refluksna bolest
– Benigna suženja jednjaka
Broj sati
1 (G)
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT 1. DIO
5
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT PRVI DIO
2
Vježbe: Uzimanje ispravno anamneze gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika. Primjeniti metode fizikalnog pregleda u gastroenterologiji i hepatologiji (inspekcija, palpacija, perkusija, auskultacija
prednjih trbušnih regija). Izrada i sprovođenje dijagnostičkog plana
u gastroenterologiji i hepatologiji. Uraditi rektalni tuše.
4 (G)
42
petak
Predavanje: Bolesti želuca i duodenuma
– Akutni i kronični gastritis
– Gastropatije
– Ulkusna bolest
– Ulkusi uzrokovani antireumatskim lijekovima i stresni ulkusi
– Helicobacter pylori
– Crohnova bolest
Bolesti tankog i debelog crijeva
– Celijakija
– Alergija na hranu
– Whippleova bolest
– Divertikuli probavnog sistema
– Sindrom iritabilnog crijeva
– Bolesti anorektalne regije
2 (G)
Vježbe: Upoznavanje sa ultrazvukom jetre, žučne kese, žučnih
puteva, pankreasa, slezene, krvnih sudova trbuha. Upoznavanje sa
rutinskim i interventnim endoskopskim procedurama (gastroskopija, kolonoskopija, ERCP, enteroskopija, endoskopski ultrazvuk).
4 (G)
7. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje iz gastroenterologije:
Upalne bolesti crijeva
– Ulcerozni kolitis
– Crohnova bolest
Bolesti jetre i bilijarnog sistema
– Poremećaji metabolizma bilirubina
– Nasljedne metaboličke bolesti jetre
– Wilsonova bolest
– Hemohromatoza
utorak
Broj sati
2 (G)
Vježbe: Uzimanje anamneze i statusa gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika. Interpretacija testova procjene jetrene funkcije.
Upoznati se ili uraditi abdominalnu paracentezu. Upoznavanje sa
slijepim i ciljanim biopsijama jetre.
4 (G)
Predavanje iz gastroenterologije:
– Virusni hepatitisi
– Alkoholna bolest jetre
– Autoimuni hepatitis
– Primarna bilijarna ciroza
– Primarni sklerozirajući holangitis
– Bolesti jetre u trudnoći
– Ciroza jetre i komplikacije jetrene ciroze
– Transplantacija jetre
2 (G)
Vježbe: Uzimanje anamneze i statusa gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika. Interpretacija testova procjene jetrene funkcije. Upoznati se ili uraditi abdominalnu paracentezu. Upoznavanje
sa slijepim i ciljanim biopsijama jetre.
4 (G)
43
srijeda
Predavanje: Bolesti pankreasa
– Nasljedne bolesti pankreasa
– Akutni i kronični pankreatitis
– Transplantacija pankreasa
2 (G)
Prekanceroze u gastroenterologiji
– Barrettov jednjak
– Polipi gastrointestinalnog sistema
– Druge prekanceroze
četvrtak
Vježbe: Uzimanje anamneze i statusa gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika. Uraditi rektalni tuše. Postaviti nazoenteralnu
sondu. Interpretacija nativnog snimka trbuha, kontrastnih radioloških pretraga (RTG gastroduodenuma, pasaža tankog crijeva,
irigografija, prikaz žučnih vodova).
4 (G)
Predavanje: Hitna stanja u gastroenterologiji
– Akutna bol u trbuhu
– Krvarenje iz probavnog sistema
– Akutni dijarealni sindrom
– Akutno zatajenje jetre
– Ileus
– Akutni apendicitis
2 (G)
Prehrana u gastroenterologiji
– Parenteralna prehrana
– Enteralna prehrana
petak
Vježbe: Uzimanje anamneze i statusa gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika. Uraditi rektalni tuše. Sprovođenje terapijskog
plana u gastroenterologiji. Postavljanje nazoenteralne sonde.
4 (G)
Predavanje: Benigni i maligni tumori probavnih organa
– Tumori jednjaka, želuca, gastrinom
– Karcinoid
– Primarni limfomi probavnog sistema
– Tumori tankog i debelog crijeva
– Tumori jetre i metastatski tumori u jetri
– Tumori pankreasa, endokrini tumori pankreasa
– Tumori bilijarnog sistema
2 (G)
Vježbe: Interpretacija nativnog snimka trbuha, kontrastnih radioloških pretraga (RTG gastroduodenuma, pasaža tankog crijeva,
irigografija, prikaz žučnih vodova). Upoznavanje sa rutinskim i
interventnim endoskopskim procedurama (gastroskopija, kolonoskopija, ERCP, enteroskopija, endoskopski ultrazvuk).
Upoznavanje sa načinima zaustavljanje krvarenja iz probavnih
organa.
4 (G)
44
PLAN PREDMETA: REUMATOLOGIJA
8. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Reumatoidni artritis: etiopatogeneza, klinička, slika,
dijagnostika tretman
1 (R)
Vježbe: Upoznavanje sa najčešćom gastroenterološkom patologijom u prijemnoj ambulanti. Uzimanje anamneze i statusa gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika. Analiza i interpretacija
nalaza u gastroenterologiji i hepatologiji. Dijagnoza i diferencijalna
dijagnoza gastroenteroloških i hepatoloških bolesnika. Pravljenje
terapijskog plana.
5 (G)
Predavanje: Hronične degenerativne i metaboličke bolesti kostiju
i zglobova (artroze, spondiloza, osteoporoza, giht)
1 (R)
Vježbe: Uzimanje anamneze i statusa gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika. Rektalni tuše. Učešće u provođenju enteralne
ishrane gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika.
5 (G)
Predavanje: Vaskulitisi: etiopatogeneza, seminologija, dijagnostika i tretman imunološki uvjetovanih oboljenja krvnih sudova u
reumatskim bolestima
1 (R)
Vježbe: Analiza i interpretacija nalaza u gastroenterologiji i hepatologiji. Upoznavanje sa terapijskim mogućnostima za najčešće
gastroenterološke i hepatološke bolesti. Upoznavanje sa mjerama
ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva.
5 (G)
Predavanje: Etiopatogeneza, klinička slika, dijagnostika i tretman
sistemskih bolesti vezivnog tkiva (sistemski lupus eritematosus,
fosfolipidni sindrom, dermatomiozitis, poliomiozitis, sklerodermija)
1 (R)
Vježbe: Anamneza i fizikalni pregled zglobova. Skor aktivnosti
bolesti (DAS).
Ocjena funkcionalne sposobnosti (HAQ) i Analogna Vizuelna Skala (VAS).
Interpretacija rtg nalaza zglobova.
Anamneza i fizikalni pregled krvnih sudova.
Interpretacija laboratorijskih nalaza krvi i urina kod vaskulitisa.
Dijagnostika Vaskulitisa.
5 (R)
Predavanje: Pregled ne-reumatskih bolesti (endokrinih, hematoloških, oftalmoloških, infektivnih i onkoloških stanja) sa implikacijom na muskuloskeletni sistem
1 (R)
Vježbe: Vježbanje uzimanja anamneze, izvedbe fizikalnog pregleda, pravljenje dijagnostičkog plana i planiranje terapijskih mjera u
bolesnika sa sistemskim bolestima vezivnog tkiva (Sistemski Lupus
Eritematodes, Antifosfolipidni sindrom, Dermatomiozitis Polimiozitis, Sklerodermija.
5 (R)
utorak
srijeda
četvrtak
petak
Broj sati
45
PLAN PREDMETA: ENDOKRINOLOGIJA
9. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Klinički aspekti neuroendokrine regulacije
Bolesti hipofize i hipotalamusa
1 (E)
Vježbe: Osnovne vještine uzimanja anamneze kod endokrinološkog bolesnika. Osnovne vještine fizikalnog pregleda endokrinološkog bolesnika. Osnovni dijagnostički postupci kod endokrinološkog
bolesnika. Dijagnostičke metode u endokrinologiji / stimulativni i
supersivni testovi.
5 (E)
Predavanje: Bolesti štitne žlijezde
1 (E)
Vježbe: Diskusija diferencijalne dijagnoze endokrinoloških bolesti.
Osnovni terapijski postupci kod endokrinološkog bolesnika. Dijagnostika i liječenje bolesti štitnjače. Prikaz bolesnika sa hipertireozom. Prikaz bolesnika sa hipotireozom.
5 (E)
Predavanje : Bolesti paratireoidnih žlijezda
1 (E)
Vježbe: Osnovne vještine uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda
bolesnika sa bolestima paratireoidnih žlijezda. Dijagnostika i liječenje.
5 (E)
Predavanje: Metaboličke bolesti kostiju
1 (E)
Vježbe: Specifičnosti rada u polikliničkoj i dijagnostičkoj ambulanti,
dnevnoj bolnici, endokrinološkom odeljenju i intenzivnoj njezi – metaboličkoj jedinici. Interpretacija laboratorijskih testova u procjeni
funkcije endokrinog sistema.
5 (E)
Predavanje: Bolesti nadbubrežnih žlijezda
1 (E)
Vježbe: Dijagnostika i liječenje bolesti nadbubrežne žlijezde. Prikaz
bolesnika sa Cushingovim sindromom.
5 (E)
utorak
srijeda
četvrtak
petak
Broj sati
10. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
Broj sati
ponedeljak
Predavanje: Bolesti spolnih žlijezda
2 (E)
Vježbe: Osnovne vještine uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda bolesnika sa bolestima spolnih žlijezda Određivanje FG scora
hirzutizma. Interpretacija laboratorijskih testova u procjeni funkcije i bolesti spolnih žlijezda.
4 (E)
46
utorak
srijeda
četvrtak
petak
Predavanje: Bolesti uzrokovane sekrecijom hormona iz tkiva koji
nisu klasične endokrine žlijezde
Paraneoplastični endokrini sindromi
2 (E)
Vježbe: Osnovne vještine uzimanja anamneze kod bolesnika sa
dijabetesom. Osnovne vještine fizikalnog pregleda kod bolesnika
sa dijabetesom. Osnovni dijagnostički postupci kod bolesnika sa
dijabetesom. Dijagnostičke metode u dijabetologiji. Diskusija diferencijalne dijagnoze.
4 (E)
Predavanje : Šećerna bolest
2 (E)
Vježbe: Određivanje glikemije glukometrom, aplikacija inzulina.
Određivanje tjelesne težine i visine, procjena rasta. Prikaz bolesnika sa tipom 1 šećerne bolesti i terapijska dilema. Prikaz bolesnika s
tipom 2 šećerne bolesti i rasprava o diferencijalno dijagnostičkim
problemima komorbidnih bolesti.
Osnovni terapijski postupci kod bolesnika sa dijabetesom. Vrste inzulina i mogućnosti njihove primjene u tip 1 i tip 2 šećerne bolesti.
Gestacijski dijabetes.
4 (E)
Predavanje: Akutne i hronične komplikacije šećerne bolesti
2 (E)
Vježbe: Prepoznavanje hiperglikemije i hipoglikemije. Edukacija
bolesnika i njegove porodice u vezi ishrane, načina liječenja, prevencija komplikacija kod dijabetesa. Komunikacija sa bolesnikom u
cilju prihvatanja bolesti (dijabetes I druge endokrine bolesti) i trajno liječenje (supstitucija). Dijabetička nefropatija.
4 (E)
Predavanje: Bolesti metabolizma (gojaznost, podhranjenost, hiperlipoproteinemije)
2 (E)
Vježbe: Određivanje BMI kod bolesnika. Određivanje postotka tjelesne masnoće, obima struka i bokova. Liječenje šećerne bolesti i
pretilosti. Peroralna terapija šećerne bolesti.
4 (E)
47
PLAN PREDMETA: HEMATOLOGIJA
11. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
Broj sati
ponedeljak
Predavanje: Specifičnosti hematopoetskog sistema, hematološkog bolesnika i hematološke dijagnostike. Pristup hematološkom
bolesniku, simptomi i znaci hematološke bolesti.
2 (H)
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT 2. DIO
4
Predavanje: Bolesti matične hematopoetske stanice: mijeloaplazija,
mijelodisplazija i mijeloproliferacija.
Bolesti eritropoeze i sindromi: etiologija, podjela, simptomatologija,
fizikalni nalaz, laboratorijska dijagnostika i terapijski pristup.
2 (H)
Vježbe: Ponavljanje i vježbanje uzimanja anamneze i fizikalnog
pregleda hematološkog bolesnika. Studenti posmatraju aspiracionu punkciju koštane srži i biopsiju kosti.
Prikaz i pregled pacijenata sa aplastičnom anemijom, mijelodisplazijom, mijeloproliferativnom neoplazmom, akutnom mijeloičnom
leukemijom i anemijskim sindromom. Analiza periferne krvne slike,
koštane srži i limfnog čvora. Citomorfologija, citohemija, imunofenotipizacija / imunohistohemija i citogenetika. Upoznavanje sa osnovnim laboratorijskim nalazima u diferencjalnoj dijagnostici anemijskog sindroma. Čitanje i razumijevanje nalaza periferne krvne slike.
4 (H)
Predavanje : Limfoproliferativne bolesti: epidemiologija, etiologija,
klasifikacija, kliničke manifestacije, dijagnostički i terapijski algoritmi.
2 (H)
Vježbe: Ponavljanje fizikalnog pregleda i dijagnostika akutne limfoblastne leukemije i limfoma. Upoznavalje sa WHO klasifikacijom
i terapijskim algoritmima liječenja limfoproliferativnih neoplazmi.
Diferencijalna dijagnostika uvećanog limfnog čvora.
4 (H)
Predavanje: Bolesti trombocita i bolesti koagulacije. Trombocitopenije, trombocitopatije. Nasljedni i stečeni poremećaji koagulacije.
Trombofilije.
2 (H)
Vježbe: Ponavljanje fizikalnog pregleda bolesnika sa hemoragijskim sindromom i njegova diferencijalna dijagnoza. Prikaz bolesnika
sa Hemofilijom, dijagnostika i liječenje. Diferencijalna dijagnostika
hemoragijskog sindroma.
4 (H)
Predavanje: Transfuzijska medicina. Sistem krvnih grupa i njihov
klinički značaj, liječenje transfuzijama krvi. Transplantacija hematopoetskih matičnih stanica.
2 (H)
Vježbe: Određivanje krvnih grupa. Primjena koncentrovanih trombocita, deleukocitiranih eritrocita, koncentrovanih filtriranih eritorocita, pune svježe krvi, svježe smrznute plazme. Upoznavanje sa
radom celseparatora.
4 (H)
utorak
srijeda
četvrtak
petak
48
PLAN PREDMETA: NEFROLOGIJA
12. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Infekcije urinarnog sistema - nekomplikovane i komplikovane urinarne infekcije (definicija, etiologija, incidenca, patogeneza, kliničke manifestacije, diferencijalna dijagnoza, dijagnoza,
tretman).
Nefrolitijaza (patogeneza, riziko faktori, metabolička evaluacija,
dijagnostika, tretman).
2 (N)
Vježbe: Anamneza bubrežnog bolesnika. Tehnike pregleda bubrežnog bolesnika (inspekcija kože i vidljivih sluznica, pregled po sistemima, inspekcija lumbalnog predjela, palpacija bubrega po Villard-u,
perkusija bubrega, auskultacija renalnih arterija). Neinvazivni i invazivni dijagnostički postupci, laboratorijske analize. Analiza urina trakom i
tumačenje dobivenog nalaza. Interpretacija nalaza urinokulture.
Uzimanje specifične anamneze i fizikalni pregled bolesnika sa urinarnim infektom. Prezentacija bolesnika sa kliničkom slikom nefrolitijaze. Izbor dijagnostičkih metoda (laboratorijski nalazi, ehosonografija i nativni snimak urotrakta, radiorenografija, i.v. urografija) i
tretman bolesnika sa nefrolitijazom.
4 (N)
Predavanje: Poremećaji metabolizma tjelesne vode, elektrolita i
acido-baznog poremećaja. Tubulointersticijalne nefropatije i bolesti urinarnog trakta (tubulopatije, tubulointersticijalne bolesti, definicija, klasifikacija, kliničke manifestacije, dijagnoza, terapija).
2 (N)
Vježbe: Analiza laboratorijskih nalaza i komparacija sa kliničkim nalazom kod pacijenata sa različitim poremećajem minerala i acidobaznog statusa. Upoznavanje sa parametrima metaboličke acidoze
i alkaloze, te respiratorne acidoze i alkaloze. Anamneza i fizikalni
nalaz bolesnika sa hipervolemijom i dehidracijom – kliničke posljedice. Razlikovane hipovolemijske, euvolemijske i hipervolemijske
hiponatremije.
Mjerenje krvnog tlaka i tjelesne težine. Mjerenje diureze. Zamjena
urinarne kese. Zamjena urinarnog katetera.
Prikaz bolesnika sa tubulointersticijalnom bolešću bubrega. Specifičnosti anamneze i fizikalni pregled. Kliničke manifestacije oboljenja, dijagnostika i liječenje.
4 (N)
utorak
Broj sati
49
srijeda
četvrtak
petak
Predavanje: Glomerularni kliničko-patološki sindromi. Etiološka
klasifikacija, imunopatogeneza, kliničke manifestacije, dijagnostika
i principi tretmana glomerulopatija. Najčešći imunopatogenetski
oblici renalne bolesti.
2 (N)
Vježbe: Obrada bolesnika sa glomerularnom bolešću bubrega, uzimanje anamneze i fizikalni pregled. Laboratorijske analize. Analiza
urina i parametara funkcionalnog statusa bubrega. Kliničke karakteristike pojedinih glomerularnih oboljenja i liječenja. Upoznavanje sa razlikom između kliničko-laboratorijskih nalaza nefrotskog i
nefritičkog sindroma. Imunološki testovi. Prikaz izvođenja bopsije
bubrega.
4 (N)
Predavanje: Akutna renalna insuficijencija (ARI). Etiologija i patofiziologija akutne renalne insuficijencije. Pristup bolesniku sa ARI.
Podjela ARI. Dijagnostika i tretman ARI.
2 (N)
Vježbe: Prikaz i obrada bolesnika sa akutnom renalnom insuficijencijom, laboratorijske analize, dijagnostički postupci. Praćenje diureze. Značaj mjerenja tjelesne težine i krvnog tlaka. Principi liječenja
bolesnika sa akutnim bubrežnim zatajenjem. Primjena aktivnog
tretmana.
4 (N)
Predavanje: Hronična renalna insuficijencija. Definicija i klasifikacija hronične bubrežne bolesti. Uremijski sindrom (kliničke karakteristike i biohemijske alteracije). Tretman uremije. Dijaliza (hemodijaliza, peritonealna dijaliza). Transplantacija bubrega
2 (N)
Vježbe: Uzimanje anamneze i specifičnosti fizikalnog nalaza bolesnika u hroničnoj renalnoj insuficijenciji. Liječenje hronične bubrežne bolesti.
Liječenje terminalne renalne insuficijencije hemodijalizom i peritonealnom dijalizom. Izvođenje peritonealne dijalize. Uključivanje
bolesnika na hemodijalizni tretman i prikaz izvođenja hemodijaliznog tretmana. Vođenje dijaliznog protokola.
Prikaz transplantiranog bolesnika, pregled transplanturanog bubrega, način njegovog pregleda i praćenja. Imunospuresivni tretman.
4 (N)
50
PLAN PREDMETA: ANGIOLOGIJA
13. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Riziko faktori za nastanak aterosklerotske bolesti magistralnih arterija
– multipli riziko faktori aterosklerotske bolesti
– sumacija riziko faktora
Etiopatogeneza ateroskleroze
– klinička slika aterosklerotske bolesti
– dijagnoza i tretman aterosklerotske bolesti.
2 (A)
Vježbe: Uzimanje anamneze angiološkog pacijenta, posebno u
smislu kardiovaskularnih riziko faktora, način i tehnika pregleda vaskularnog pacijenta - opšti aspekt, inspekcija kože i vidljivih sluznica, pregled po sistemima, inspekcija vrata, gornjih i donjih ekstremiteta, abdomena, palpacija aorte, karotidnih arterija, magistralnih
arterija gornjih i donjih ekstremiteta, auskultacija arterija na svim
navedenim lokalizacijama. Funkcionalni testovi arterijskog protoka,
Alen test, test kapilarnog punjenja. Izvođenje neinvazivnih dijagnostičkih postupaka. Analiza i tumačenje dobivenih laboratorijskih
nalaza. Interpretacija EKG, nalaza kontinuiranog Dopplera i Color
Dopplera.
Uzimanje specifične detaljne anamneze i fizikalni pregled angiološkog pacijenta. Utvrđivanje stepena aterosklerotske bolesti, klasifikacija po Fontaine-u. Algoritam izbora slikovnih dijagnostičkih metoda – konvencionalna arteriografija po Seldingeru, CT arteriografija,
ili MR arteriografija. Izbor i način tretmana angiološkog bolesnika.
4 (A)
Predavanje: Poremećaji metabolizma nitričnog oksida, holesterola, oksidacija LDL holesterola, kao osnovnih elemenata nastanka
aterotromboze
– poremećaj endotela arterijskih krvnih sudova
– slijed zbivanja koji dovode do aterotromboze krvnog suda
– dijagnotički postupci, mjere i terapija.
Dijabetična angiopatija (mikrovaskularna i makrovaskularna dijabetična angiopatija)
2 (A)
Vježbe: Interpretacija laboratorijskih nalaza i komparacija sa kliničkim nalazom kod angiološkog pacijenta, komparacija sa nalazom
Color Dopplera i arteriografije. Upoznavanje sa parametrima poremećaja sinteze holesterola, povećanog fibrinogena, C-reaktivnog
proteina i uticaj ovih poremećaja na razvoj ateroskleroze. Pregled
pacijenta sa dijabetičnom angiopatijom, razlikovanje mikrovaskularne dijabetične angiopatije od makrovaskularne dijabetične angiopatije, prikaz pacijenta sa ishemičnim promjenama kod dijabetične angiopatije, prikaz toalete i previjanja ishemičnih promjena. Kliničke manifestacije dijabetične angiopatije, dijagnostika i terapija.
4 (A)
utorak
Broj sati
51
srijeda
četvrtak
Predavanje : Polivaskularna arterijska bolest
– uzroci i etiopatogeneza polivaskularne arterijske bolesti
– zahvatanje više vaskularnih bazena ili područja procesom ateroskleroze
– simptomi, stadiji bolesti, klasifikacija po Fontaineu
– gradacija stenotične bolesti
– multisegmentalna okluzivna bolest
Principi dijagnostike
– mogućnosti color Doppler dijagnostike
– arteriografije po Seldingeru, CT angiografije, MR angiografija
– principi medikamentoznog i interventnog tretmana.
2 (A)
Vježbe: Obrada bolesnika sa polivaskularnom bolesti, karotidni sistem, sistem gornjih ekstremiteta, aorte i donjih ekstremiteta, uzimanje anamneze i fizikalni pregled. Laboratorijske pretrage. Analiza
trombocita, lipidograma, fibrinogena, ŠUK-a, HbA1c, proteinograma, status enzima, kaogulogram. Kliničke karakteristike bolesti
pojedinih vaskularnih sistema i gradacija bolesti, gradacija multisegmentalne okluzivne bolesti. Upoznavanje sa mogućnostima Color
Doppler dijagnostike i angiografskih pretraga. Upoznavanje sa principima medikametoznog tretmana, vazodilatatori, antiagregansi.
Principi i indikacije za interventni tretman. Izvođenje dijagnostike.
4 (A)
Predavanje: Hronična venska insuficiencija
– etiologija i patofiziologija venske insuficijencije
– CEAP klasifikacija
– klinička slika, funkcionalni testovi
– Color Doppler dijagnostika, CT dijagnostika
– laboratorijska dijagnostika
Principi tretmana hronične venske insuficijencije
– ne-invazivna terapija
– invazivna terapija
– tretman ulcera cruris hiperbaričnom komorom
2 (A)
Vježbe: Obrada bolesnika sa hroničnom venskom insuficijencijom,
anamneza i fizikalni pregled venskog sistema gornjih ekstremiteta,
vene kave i donjih ekstremiteta. Analiza laboratorijskih pretraga
- KKS, koagulograma, D-dimera, tombocita, fibrinogena, proteinograma, statusa enzima. Kliničke karakteristike bolesti pojedinih
venskih sistema i CEAP gradacija venske bolesti. Upoznavanje sa
mogućnostima Color Doppler dijagnostike i CT venografije. Upoznavanje sa principima medikamentoznog tretmana, venoprotektivna i antikoagulantna terapija. Principi kompresivne terapije. Principi hiperbarične terapije i izvođenje terapije.
4 (A)
52
petak
Predavanje: Duboka venska tromboza i embolizacija
– etiološki uzroci duboke venske tromboze
– simptomi, klinička slika duboke venske tromboze
– metode fizikalnog pregleda
– CW i color Doppler pregled
Principi i vrste antikoagulantne terapije
– monitoring antikoagulantne terapije
– antitrombocitna terapija
– terapija kod predoziranja/krvarenja kod antikoagulantne terapije
– prevencija embolizma
2 (A)
Vježbe: Obrada bolesnika sa dubokom venskom trombozom, venskog sistema gornjih ekstremiteta, vene kave i donjih ekstremiteta,
uzimanje anamneze i fizikalni pregled. Analiza laboratorijskih pretraga. Izvođenje predikcije za duboku vensku trombozu, utvrđivanje riziko skora po Wells i Geneva kriterijumima. Analiza laboratorijskih nalaza - koagulograma, D-dimera, tombocita, fibrinogena,
proteinograna, statusa enzima. Kliničke karakteristike bolesti i upoznavanje sa mogućnostima Color Doppler dijagnostike. Upoznavanje sa principima antikoagulatnog tretmana, kao i trombolitičkog
tretmana, upoznavanje sa mogućim komplikacijama. Prevencija
embolizma. Principi terapije nakon otpusta iz bolnice, monitoring
antikoagulantne terapije, kompresivna terapija. Izvođenje dijagnostike i analiza pacijenta.
4 (A)
53
PLAN PREDMETA: ONKOLOGIJA
14. sedmica
Oblik nastave (predavanje) i gradiva
Broj sati
ponedeljak
Predavanje: Uvod, definicija, značaj i grane onkologije.
Epidemiologija malignih tumora. Građa tumora, nomenklatura tumora, morfološke, funkcionalne, biohemijske,
genetičke karakteristike malignih tumora.
2 (O)
Vježbe: Specifičnosti anamneze i statusa onkoloških
oboljenja. Klasifikacije malignih tumora. Karakteristični
fizikalni znaci kod oboljelih od malignih oboljenja.
4 (O)
Predavanje: Molekularna osnova malignog stanja: regulacija ćelijskog ciklusa, faktori rasta, receptori faktora
rasta, molekule za prijenos signala, nuklearni receptori,
transkripcioni faktori, onkogeni. Etiologija i patogeneza
tumora.
2 (O)
Vježbe: Osnovne vještine uzimanja anamneze kod onkološkog bolesnika. Osnovne vještine fizikalnog pregleda onkološkog bolesnika.
Diskusija diferencijalne dijagnoze onkoloških oboljenja.
4 (O)
Predavanje : Patohistološke i kliničke klasifikacije tumora.
Dijagnosticiranje tumora, određivanje stadija bolesti,
rana detekcija malignih tumora (skrining karcinoma dojke, carcinoma grlića materice, kolorektalnog karcinoma i
tumora prostate).
Osnovni principi liječenja malignih tumora. Specifični vidovi onkološkog liječenja: hirurško liječenje, radioterapija.
2 (O)
Vježbe: Osnovni dijagnostički postupci u onkologiji.
Praktična primjena klasifikacije malignih oboljenja, šifriranje, prijava. Skrining malignih tumora. Onkološki
konzilijum, hirurško liječenje, radioterapija. Provođenje
hemoterapije, hormonalne i imunoterapije. Priprema
bolesnika. Primjeri toksičnosti citostatika.
4 (O)
Predavanje: Specifični vidovi onkološkog liječenja:
hemoterapija, hormonalna terapija, imunterapija.
Komplikacije antitumorske terapije: mučnina i povraćanje, oštećenje koštane strži, kardiotoksičnost, plućna
toksičnost, nefrotoksičnost, dermatološka toksičnost,
poremećaj polne funkcije, genetička oštećenja i teratogeni efekti, sekundarni malignomi.
2 (O)
Vježbe: Praktični ispit 3. dio (četvrtak nakon predavanja)
4
utorak
srijeda
četvrtak
54
Predavanje: Urgentna stanja u onkologiji: kompresija
kičmene moždine, sindrom gornje šuplje vene, hiperkalcemija.
Palijativna njega onkoloških bolesnika: terapija bola,
prehrana onkoloških bolesnika, opstipacija, slabost i malaksalost, limfedem
2 (O)
Vježbe: Prikaz uregentnih stanja u onkologiji - kompresivne frakture kičme, sindrom gornje šuplje vene.
Provođenje palijativne terapije u praksi. Terapija bola,
ishrana bolesnika sa smetnjama gutanja. Liječenje limfedema.
2 (O)
PARCIJALNI ISPIT 2. DIO (petak nakon vježbi)
2
Sedmica 15.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: Izborni predmet
5x2 (IP)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom
rasporedu
5x4 (IP)
Sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na
parcijalnim ispitima
Sedmica 17 – 20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja sedmica
augusta i prve
dvije sedmice
septembra
AUGUSTOVSKO-SEPTEMBARSKI ISPITNI ROK U
JEDNOM TERMINU
petak
55
IZBORNI PREDMETI SEDMOG SEMESTRA
Code: BAM 072
Naslov predmeta: ENDOKRINI ASPEKTI STARENJA
Nivo: dodiplomski
Godina: IV
Semestar: VIII
ECTS kredita: 2
Status: izborni
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Doc. Dr Zelija Velija Ašimi
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti 3. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa procesima regulacije starenja u organizmu čovjeka, sa neuroendokrinom i imunološkom ulogom u procesima starenja, sa teoretskim i praktičnim vještinama pregleda starijih bolesnika,
simptomima i znacima starenja, kao i sa osnovnim dijagnostičkim modalitetima i pravilnim tumačenjem rezultata provedenih dijagnostičkih
pretraga.
2. Svrha predmeta
Osposobljavanje studenta za pravilan pristup starijem bolesniku i lakšu i sigurniju komunikaciju sa bolesnikom, za razlikovanje simptoma i
znakova starenja, kao i usvajanje praktičnih vještina pregleda starijih
osoba, te znanja o osnovnim dijagnostičkim i terapijskim modalitetima
starenja.
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Kroz nastavu iz predmeta “ENDOKRINI ASPEKTI STARENJA” student
će usvojiti slijedeća znanja:
Modul 1: Zašto starimo?
Cilj modula je upoznati studenta sa genetskom, imunološkom, fiziološkom i neuroendokrinološkom teorijom starenja.
Modul 2: Citokini i deficit hormona
Cilj modula je upoznati studenta sa ulogom citokina i hronične inflamacije u starenju, uticajem hronične inflamacije na starenje, ulogom
“blagih” deficita hormona u starenju, kao i vezom između hormona i
hroničnih upala.
Modul 3: Starenje gonada
Cilj modula je upoznati studenta sa simptomima i znacima andropauze, uticajem andropauze na starenje srca i krvnih sudova, mozga, proces ateroskleroze i narušavanje građe tijela u muškaraca, kao i sa simptomima i znacima menopauze i njenog uticaja na starenje srca i krvnih
sudova, mozga, proces ateroskleroze i narušavanje građe tijela u žena.
Modul 4: Deficit hormona rasta i starenje
Cilj modula je upoznati studenta sa uticajem deficita hormona rasta na
dužinu života i kardiovaskularni rizik.
Modul 5: Subklinička hipotireoza i starenje
Cilj modula je upoznati studenta sa smanjenjem konverzije T4 u T3 na
periferiji u starosti, simptomima i znacima sniženog T3 u kardiovaskularnim bolestima, te relacijom subkliničke hipotireoze i CRP.
56
Modul 6: DHEA i inflamacija i njegova uloga u starenju
Cilj modula je upoznati studenta sa uticajem DHEA na proinflamatorne
citokine, toleranciju glukoze i lipidni status.
Modul 7: Melatonin i starenje
Cilj modula je upoznati studenta sa fiziološkom funkcijom melatonina,
uticajem na rast tumora i ulogom melatonina u sprečavanju pojave
znakova starenja.
Modul 8: Utjecaj liječenja “blagih” nedostataka hormona na starenje
Cilj modula je upoznati studenta sa uticajem uravnoteženog života na
optimizaciju hormona, uticajem davanja malih količina melatonina, DHEA,
pregnenolona, kortizola, tiroidnih hormona, testosterona, hormona rasta,
estrogena i progesterona na redukciju kliničkih znakova starenja.
Modul 9: Optimizacija matičnih ćelija kroz funkcionalne namirnice
Cilj modula je upoznati studenta sa ulogom funkcionalnih namirnica i
optimalnog nivoa hormona na povećanje kvaliteta i kvantiteta matičnih ćelija, te mehanizmima kontrole upale starenja.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
– Prepoznavanje simptoma i znakova starenja
– Uzimanje anamneze i fizikalni pregled starijeg bolesnika
– Prepoznavanje simptoma i znakova andropauze i menopauze
– Dijagnostičke metode kod starenja
– Interpretacija testova u procjeni neuroendokrine funkcije
– Interpretacija nalaza kod subkliničkog nedostatka hormona
– Interpretacija nalaza kod subkliničke hronične inflamacije
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
– Terapijski postupci kod starenja
– Optimizacija koncentracije hormona kod starenja
– Smanjenje subkliničke hronične inflamacije kod starenja
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
– preuzimanje odgovornosti za kvalitet svog života
– kontrola “upale starenja”
– optimizacija nivoa hormona
– povećanje kvaliteta života
– mi svi moramo umrijeti nekada
– odgoditi i preokrenuti bolest starenja
– povećati kvantitet života najbolje što možemo
4. Metode učenja
Nastava se organizira u obliku predavanja i vježbi.
Nastava će se izvoditi u ukupnom fondu od 30 sati:
– predavanja (10 sati) za sve studente
– vježbe (20 sati)
U toku vježbi koristiće se različite metode rada: rad u malim grupama,
diskusija, studija slučaja, projektni zadatak, prezentacije studenata.
Pohađanje predavanjima i vježbama je obavezno.
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane
provjere znanja.
57
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata vršit će se kontinuirano u toku semestra i
kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.
Praktični ispit
Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina obrađenih
kroz sve module. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje
zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova koji student može osvojiti je 40. Da bi se praktični ispit smatrao položenim,
student mora osvojiti najmanje 22 boda. Osvojeni broj bodova dodaje
se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Pismeni ispit
Pismeni ispit je test sa 30 MCQ pitanja, kojim će se ispitat znanja
usvojena kroz sve module. Svaki tačan odgovor nosi 2 boda, ukupno
60 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je osvojiti
najmanje 33 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktični i/ili parcijalni dio ispita u toku
semestra, nepoložene dijelove polaže na završnom ispitu.
Pismenom dijelu završnog ispita mogu pristupiti samo studenti koji
su položili kompletan praktični ispit.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktični ili parcijalni ispit u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom
ispitu. Pri tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog dijela
praktičnog ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere, kroz koje student može osvojiti ukupno 30 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao
položenim student mora osvojiti najmanje 22 boda.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita
je predhodno položen praktični dio ispita.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
58
6. Literatura
Obavezna:
Chanson P, Epelbaum J, Lamberts S, Christen Y: Endocrine aspects of
successful aging: genes, hormones and lifestyles, Springer-Verlang
Berlin Heidelberg, 2004.
Dopunska:
Francis G. Greenspan, David G. Gardner: Basic & Clinical Endocrinology, 7th edition. McGraw-Hill Company, 2004.
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave u odgovarajućim nastavnim bazama Katedre za internu medicinu.
Broj studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit će na
oglasnoj ploči Amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCU.
Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se valjanim potvrdama.
Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum do
20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu
najavu kod sekretarice Katedre za internu medicinu ili na e-mail:
[email protected]
59
PLAN PREDMETA: ENDOKRINI ASPEKTI STARENJA
15. sedmica
Oblik nastave i gradiva
Broj sati
ponedeljak
Predavanje:
1. Zašto starimo?
- Teorije starenja. Genetske teorije: teorija somatske mutacije, teorija pogreške, DNK i RNK i teorija programiranog starenja.
Fiziološke teorije starenja: 1. teorija unakrsne povezanosti, bazirana na promjenama molekula, 2. teorija nakupljanja otpadnih
supstanci, 3. teorija slobodnih radikala. Imunološka teorija starenja. Neuroendokrinološka teorija starenja.
2. Citokini i deficit hormona
- Teorije promjene funkcija. Uloga citokina i hronične inflamacije
u starenju. Uloga hronične inflamacije na starenje. Uloga “blagih”
deficita hormona na starenje. Hormoni i hronična upala.
2
Vježbe: Simptomi i znaci starenja. Uzimanje anamneze i fizikalni
pregled starijeg bolesnika
4
Predavanje:
1. Starenje gonada
- Andropauza. Simptomi i znaci andropauze. Uticaj andropauze
na starenje srca i krvnih sudova. Andropauza i starenje mozga.
Narušavanje građe tijela i andropauza. Uticaj testosterona i estrogena na hroničnu upalu kod muškaraca. Testosteron i ateroskleroza. Menopauza. Simptomi i znaci menopauze. Uticaj menopauze
na starenje srca i krvnih sudova. Menopauza i starenje mozga.
Narušavanje građe tijela i menopauza. Uticaj estrogena i testosterona na hroničnu upalu kod žena. Estrogeni i ateroskleroza.
2
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
– Dijagnostičke metode kod starenja
– Andropauza i menopauza
4
Predavanje :
1. Deficit hormona rasta i starenje
– Uticaj deficita hotmona rasta na dužinu života. Deficit hormona
rasta i kardiovaskularni rizik.
– Starenje i smanjena konverzija T4 u T3 na periferiji. Simptomi
i znaci sniženog T3 u kardiovaskualrnim bolestima. Subklinička
hipotireoza i CRP. Subklinička hipotireoza i starenje.
2
Vježbe: Interpretacija testova u procjeni neuroendokrine funkcije. Subklinički nedostatak hormona i starenje.
4
utorak
srijeda
60
četvrtak
petak
Predavanje:
1. DHEA i inflamacija i njegova uloga u starenju.
- Uticaj DHEA na proinflamatorne citokine. Uticaj DHEA na toleranciju glukoze i lipidni status.
2. Melatonin i starenje
- Fiziološke funkcije melatonina. Melatonin kao čistač slobodnih
radikala. Uticaj melatonina na proinflamatorne citokine i na
inhibiciju rasta tumora. Uloga melatonina u sprečavanju pojave
znakova starenja.
2
Vježbe: Subklinička hronična inflamacija i starenje. Smanjenje
subkliničke hronične inflamacije i starenje. Endokrinološki terapijski postupci kod starenja. Optimizacija koncentracije hormona
i starenje
4
Predavanje:
1. Utjecaj liječenja “blagih” nedostataka hormona na starenje
- Optimalan nivo hormona smanjuje hroničnu inflamaciju. Uticaj
uravnoteženog života na optimizaciju hormona. Uloga davanja
malih količina melatonina, DHEA, pregnenolona, kortizola,
tiroidnih hormona, testosterona, hormona rasta, estrogena i
progesterona u redukciji klinički znakova starenja. Nadomjesna
terapija bioidentičnim hormonima.
2. Optimizacija matičnih ćelija kroz funkcionalne namirnice.
- Uloga funkcionalnih namirnica i optimalnog nivoa hormona u
povećanu kvaliteta i kvantiteta matičnih ćelija. Kontrola upale
starenja. Kako odgoditi i preokrenuti bolest starenja?
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT
2
PARCIJALNI ISPIT
2
Sedmica 16.
Završni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima.
Sedmica
17 – 20.
Popravni ispitni rok.
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
AUGUSTOVSKO-SEPTEMBARSKI ISPITNI ROK U JEDNOM TERMINU
61
Code: BAM 073
Naslov predmeta: PALIJATIVNA NJEGA
Nivo: dodiplomski
Godina: IV
Semestar: VII
ECTS kredita: 2
Status: izborni
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Nermina Obralić
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti 3. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa konceptom palijativne njege i liječenja, njenim
osnovnim komponentama i načinom provođenja.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da osposobi budućeg ljekara da bude efikasan član
multiprofesionalnog i multidisciplinarnog tima za palijativnu njegu i
liječenje, posebno u kupiranju fizikalnih tegoba hroničnog bolesnika
i to:
– suzbijanju bola
– terapiji mučnine i povraćanja
– sprječavanju i liječenju kaheksije.
Svrha predmeta je i da student upozna ulogu drugih članova tima u
pružanju psihološke, socijalne i duhovne podrške bolesniku.
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Nastava iz predmeta PALIJATIVNA NJEGA treba da osposobi studenta da
u svom budućem radu samostalno i uspješno provodi palijativno liječenje
hroničnih, prije svega onkoloških bolesnika i adekvatno sarađuje sa službama i profesionalcima koju pružaju pojedine segmente palijativne njege.
Student treba da stekne slijedeća znanja:
Modul 1. Definicija, koncept i značaj palijativne njege i liječenja,
osnovne komponente palijativne njege
Cilj modula: Shvatanje i prihvatanje palijativnog liječenja kao važnog
aspekta djelovanja ljekara.
Modul 2. Fizikalne, emocionalne i druge tegobe i patnje hroničnih
bolesnika koje zahtjevaju palijativnu njegu i liječnje
Cilj modula: Upoznavanje sa osnovnim stanjima i problemima
oboljelih od malignih tumora koji zahtjevaju palijativno liječenje.
Modul 3. Bol, definicije, vrste, načini i principi liječenja
Cilj modula: Osposobiti studenta za efektivno i pravilno suzbijanje karcinomskog bola.
Modul 4. Astenija, anoreksija, kaheksija - definicije, načini nastanka,
principi prevencije i liječenja
Cilj modula: Osposobiti studenta za efektivnu borbu protiv
poremećaja ishrane oboljelih od malignih tumora.
Modul 5. Mučnina i povraćanje - definicije, načini nastanka, principi prevencije i liječenja
Cilj modula: Osposobiti studenta za efektivno i pravilno suzbijanje povraćanja.
Modul 6. Anksioznost, delirijum, depresija - principi prevencije i
liječenja
Cilj modula: Razumijevanje psihičkih poremećaja oboljelih od malignih
tumora.
62
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Modul 7. Slabost i malaksalost
Cilj modula: Razumjevanje nastanka opšte slabosti oboljelih od malignih tumora.
Modul 8. Limfedem, kožne promjene
Cilj modula: Osposobiti studenta za njegu i liječenje kože onkoloških
bolesnika.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako i čini):
• anamnestički, fizikalnim i raspoloživim nalazima pregledom da uoči
postojanje bola i utvrdi njegovu uzrok i prirodu
• služeći se odgovarajućim skalama da procjeni intenzitet bola
• da samostalno uključuje i vodi analgetsku terapiju, uključujući i korištenje opiodnih analgetika, procjenjuje efikasnost terapije i njene
sporedne efekte, vrši izmjenu i rotaciju analgetika
• kupira sporedne efekte opoidnih i drugih analgetika
• suzbija mučninu i povraćanje
• osigura optimalan i racionalan način prehrane hroničnih bolesnika
• njeguje i liječi kožne promjene hroničnih bolesnika, uključujući i dekubitusne rane
Vještine koje student treba poznavati (zna kako):
• Način provođenja palijativne njege
• Psihološka i socijalna podrška
• Duhovna njega
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
• cilj liječenja treba da bude kurativan, ali da to u mnogim situacijama
nije moguće
• uloga ljekara i drugih medicinskih radnika je veoma značajna u ublažavanju tegoba pacijenta, produženju preživljenja i očuvanju kvaliteta života
• palijativna njega i liječenje nisu manje važni i vrijedni segmenti djelovanja ljekara i drugih medicinskih radnika
• naglasak staviti na poboljšanje i očuvanje kvaliteta života hroničnog
bolesnika, bez nasilnog produženja preživljenja
• smrt je neminovnost i nije poraz medicine i ljekara u situaciji kada je
sve učinjeno da se pacijent izliječi, ili da mu se maksimalno pomogne
i olakša. Treba sve učiniti da smrt bude mirna i dostojanstvena.
4. Metode učenja
Nastava predmeta PALIJATIVNA NJEGA će se odvijati u ukupnom
fondu od 30 sati i to:
• 10 sati predavanja za sve studente
• 10 praktičnih vježbi u grupama od po 6 studenata
• 10 sati interaktivne nastave u vidu seminara
Seminari će se sastojati od prikaza slučajeva hroničnih bolesnika sa
analizom njihovih tegoba i problema, kvaliteta života i načinima i
vrstama potrebne palijativne njege i liječenja. Seminarski rad će raditi
studenti individualno, ili u grupama od 2-3 studenta, ovisno o ukupnom broju studenata.
63
Obrađeni slučaj će se prezentirati pred cijelom grupom studenata uz
interaktivno sudjelovanje, a pod vođstvom i kontrolom nastavnika.
Planira se ukupno 5 prikaza karakterističnih i zanimljivih slučajeva uz
pitanja, diskusiju i sugestije. Svaki od seminara će trajati 2 sata, što ukupno čini 10 predviđenih sati seminarske nastave.
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane provjere znanja (parcijalni ispit i praktični ispit).
Svi oblici nastave su obavezni.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja iz predmeta PALIJATIVNA NJEGA vršit će se kontinuirano.
Kontinuirana provjera znanja
Obuhvata praktični ispit i parcijalni ispit.
Praktični ispit
Praktični ispit obuhvata evaluacija usvojenih vještina iz svih navedenih
modula na konkretnom, za studenta novom pacijentu kroz ispunjenje
zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi odgovarajući broj bodova. Pri tome se ocjenjuje uzimanje
anamneze i pristup pacijentu (0-4 boda), fizikalni pregled (0-4 boda),
dijagnostička obrada-plan potrebnih pretraga i interpretacija nalaza
(0-4 boda), plan terapije (0-4 boda) i plan sveukupne njege (0-4 boda).
Maksimalan broj bodova koji student može osvojiti je 40. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 22 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Parcijalni ispit je pismeni test koji sadrži 10 esej pitanja. Svaki odgovor
se boduje sa 0-6 bodova, maksimalno 60. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je osvojiti najmanje 33 boda. Osvojeni broj bodova
dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktični i/ili parcijalni dio ispita u toku
semestra, nepoložene dijelove polaže na završnom ispitu.
Pismenom dijelu završnog ispita mogu pristupiti samo studenti koji su
položili kompletan praktični ispit.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
64
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktični ili parcijalni ispit u toku semestra
i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu.
Pri tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog dijela praktičnog
ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere, kroz koje student može
osvojiti ukupno 30 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim
student mora osvojiti najmanje 22 boda.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna
ocjena.
6. Literatura
Obavezna
– Mušanović M, Obralić N. Onkologija. Bošnjački institut, Sarajevo,
2002.
– Obralić N, Matković D, Dizdarević K, Krehić J. Vodič za suzbijanje karcinomskog bola. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, Institut za
naučno istraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2004
Dopunska
– Obralić N. Karcinomski bol. Institut za naučno istraživački rad i razvoj
Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo, 2003.
Proširena
– Richard Twycross: Symptom Control in Advanced Cancer, Second
Edition. NHO “Sisters of the Cross and Passion” and British Amasy Sarajevo, 2000.
7. Napomena
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu
najavu kod sekretarice Katedre za internu medicinu ili na e-mail:
mediha.zalihic@mf. unsa.ba
65
PLAN PREDMETA: PALIJATIVNA NJEGA
15. sedmica
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje: Definicija, koncept i značaj palijativne njege i liječenja, osnovne komponente palijativne njege.
2
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
- Uspostavnjanje kontakta sa pacijentom i njegovim bližnjim
- Vještina komuniciranja, način davanja informacija
- Anamnestička i heteroanamnestička procjena sveukupne patnje oboljelog i njegovih bližnjih, upotreba specifičnih upitnika
za procjenu kvaliteta života
2
Seminar: Prikaz karakterističnih i zanimljivih slučajeva hroničnih bolesnika uz pitanja, diskusiju i sugestije.
2
Predavanje: Fizikalne, emocionalne i druge tegobe i patnje
hroničnih bolesnika koje zahtjevaju palijativnu njegu i liječnje.
1
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
- Procjena vrste, intenziteta i uzroka fizikalnih smetnji i problema pacijenta na osnovu anamnestičkih podataka i raspoloživih podataka iz medicinske dokumentacije
- Utvrđivanje postojanja bola, njegovog uzroka i prirode, procjena intenziteta bola
3
Seminar: Prikaz slučajeva hroničnih bolesnika sa analizom njihovih tegoba i problema, kvaliteta života i načinima i vrstama
potrebne palijativne njege i liječenja
2
Predavanje: Bol, definicije, vrste, načini i principi liječenja.
2
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
- Terapijski pristup u kontroli bola
- Procjena efekata analgetske terapije sa aspekta kontrole bola
i postojanja sporednih efekata
- Rotacija analgetika
2
Seminar: Prikaz karakterističnih i zanimljivih slučajeva hroničnih bolesnika uz pitanja, diskusiju i sugestije.
2
utorak
srijeda
Broj sati
66
četvrtak
petak
Predavanje: Astenija, anoreksija, kaheksija - definicije, načini
nastanka, principi prevencije i liječenja. Mučnina i povraćanje,
opstipacija- definicije, načini nastanka, principi prevencije i liječenja.
2
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
– Kontrola mučnine, povraćanja i opstipacije
– Procjena nutricionog statusa pacijenta korištenjem specijalnih upitnika
– Određivanje optimalnog načina prehrane hroničnih bolesnika
2
Seminar: Prikaz karakterističnih i zanimljivih slučajeva hroničnih bolesnika uz pitanja, diskusiju i sugestije.
2
Predavanje: Anksioznost, delirijum, depresija - principi prevencije i liječenja
Slabost i malaksalost
Limfedem, kožne promjene
1
Seminar: Prikaz karakterističnih i zanimljivih slučajeva hroničnih bolesnika uz pitanja, diskusiju i sugestije.
1
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT
2
PARCIJALNI ISPIT
2
Sedmica 16.
Završni ispit i ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
Sedmica
17-20.
Popravni ispitni rok.
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok u JEDNOM TERMINU
67
OSMI SEMESTAR
(Ljetni semestar 4. Godine)
NAZIV PREDMETA
Broj sedmica
Broj časova
Predavanja
Vježbe
ECTS
Dermatovenerologija
2
60
20
40
4
Infektivne bolesti
3
90
30
60
6
Neurologija
4
120
30
90
8
Psihijatrija i medicinska psihologija
3
90
20
70
6
Socijalna medicina
1
30
10
20
2
Higijena
1
30
10
20
2
Izborni predmet
1
30
10
20
2
UKUPNO
15
450
130
320
30
Nastava će se se izvoditi po blok sistemu, gdje će prvi blok činiti nastava iz predmeta Infektivne bolesti i Dermatovenerologija (ukupno 5 sedmica), drugi blok nastava iz predmeta Neurologija i Izborni predmet (ukupno 5 sedmica), a treći blok nastava iz predmeta Psihijatrija i
medicinska psihologija, Socijalna medicina i Higijena (ukupno 5 sedmica).
Izborni predmeti:
Infektološka gastroenterologija i hepatologija (Infektologija)
Klinička neurofiziologija (Neurologija)
Alergijske bolesti kože (Dermatovenerologija)
Dijetetika (Higijena)
68
ORIJENTACIONI PLAN PREDMETA OSMOG SEMESTRA
Sedmica
Oblik nastave i gradiva
Sedmica 1.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: Infektologija (I)
Seminar: Infektologija (I) (petak)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (I).
4x2 (I)
2 (I)
5x4 (I)
Sedmica 2.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: Infektologija (I)
4x2 (I)
Sedmica 3.
(ponedeljak
– petak)
Broj sati
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT 1. DIO (utorak)
2 (I)
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT 1. DIO (utorak)
4 (I)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (I).
4x4 (I)
Predavanje: Infektologija (I)
Seminar: Infektologija (I) (ponedeljak i četvrtak)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (I).
3x2 (I)
2x2 (I)
3x4 + 2 (I)
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT 2. DIO (petak)
2 (I)
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT 2. DIO (petak)
4 (I)
Sedmica 4.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: Dermatovenerologija (D)
5x2 (D)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu
(D).
5x4 (D)
Sedmica 5.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT 1. DIO (ponedeljak)
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT 1. DIO (ponedeljak)
Predavanje: Dermatovenerologija (D)
2 (D)
4 (D)
3x2 (D)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (D).
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT 2. DIO (petak)
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT 2. DIO (petak).
3x4 (D)
2 (D)
4 (D)
Sedmica 6.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: Neurologija (N)
5x2 (N)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (N).
5x4 (N)
Sedmica 7.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: Neurologija (N)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (N).
4x2 (N)
4x4 (N)
Predavanje: PRACIJALNI ISPIT 1 DIO (četvrtak)
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT 1. DIO (petak)
2 (N)
4 (N)
69
Sedmica 8.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: Neurologija (N)
5x2 (N)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (N).
5x4 (N)
Sedmica 9.
(ponedeljak
– petak)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (N).
4x6 (N)
PARCIJALNI ISPIT 2. DIO (petak)
2 (N)
PRAKTIČNI ISPIT 2. DIO (petak)
4 (N)
Sedmica 10.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: Izborni predmet (IP)
5x2 (IP)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu.
4x4 (IP)
Sedmica 11.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: Psihijatrija i medicinska psihologija (P)
5x2 (P)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (P).
5x4 (P)
Sedmica 12.
(ponedeljak
– petak)
Predavanje: Psihijatrija i medicinska psihologija (P)
PRAKTIČNI ISPIT 1. DIO (utorak)
3 (P)
PARCIJALNI ISPIT 1. DIO (srijeda)
2 (P)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (P).
Sedmica 13.
(ponedeljak
– petak)
Sedmica 14.
(ponedeljak
– petak)
Sedmica 15.
(ponedeljak
– petak)
3x1+2 (P)
2x5+2x4+2 (P)
Predavanje: Psihijatrija i medicinska psihologija (P)
3x1+2 (P)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (P).
3x5+4 (P)
PRAKTIČNI ISPIT 1. DIO (petak)
4 (P)
PARCIJALNI ISPIT 2. DIO (petak)
2 (P)
Predavanje: Socijalna medicina (SM)
5x2 (SM)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (SM).
4x4 (SM)
PRAKTIČNI ISPIT (petak)
2 (SM)
PARCIJALNI ISPIT (petak)
2 (SM)
Predavanje: Higijena (H)
5x2 (H)
Vježbe: Vježbe po odjelima prema oglašenom rasporedu (H).
4x4 (H)
PRAKTIČNI ISPIT (petak)
2 (H)
PARCIJALNI ISPIT (petak)
2 (H)
70
Sedmica 16.
Završni ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
Sedmica
17–20.
Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok U
JEDNOM TERMINU
71
Code: BAM 081
Naslov predmeta: INFEKTOLOGIJA
Nivo: dodiplomski
Godina: IV
Semestar: VIII
ECTS kredita: 6
Status: obavezni
Ukupno sati: 90
Odgovorni nastavnik:
Doc. Dr Nada Koluder Čimić
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti 3. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa:
– uzročnicima koji izazivaju određenu zaraznu bolest
– načinom ulaska uzročnika
– putevima širenja infekcije
– načinom razvoja bolesti
– simptomima, znacima i kliničkim manifestacijama bolesti
– principima dijagnostike, terapije i profilakse infektivnih bolesti.
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:
– uzimati infektološku anamnezu i dobivene podatke integrirati sa
epidemiološkim podacima
– izvesti specifični klinički pregled infektivnog bolesnika, koji podrazumijeva kompletan pregled, te grubi neurološki pregled, uz
poznavanje svih metoda fizikalnog pregleda
– pravilno odabrati potrebne dijagnostičke procedure prema zahvaćenom organu
– ispravno uzeti materijal za pretrage (od brisa do hemokultura, urinokultura i koprokultura)
– prema simptomima procijeniti težinu bolesti, odrediti terapiju, te
potrebu za prijavom bolesti i izolacijom zaraznog bolesnika
– pridržavati se principa profilakse kod zaraznih bolesti
– poznavati dijagnostičke metode u infektologiji.
3. Moduli predmeta i
ishodi učenja
Modul 1. Uvod u infektologiju (opća infektologija)
Cilj modula je upoznati studente sa pojmovima infekcija i infektivna
bolest, kliničkim sindromima u infektologiji, specifičnim uzročnicima,
uvjetima nastanka bolesti, općom epidemiologijom infektivnih bolesti, načinom razvoja bolesti - patogenezom, tokom, dijagnostikom,
terapijom i prognozom, te profilaksom infektivnih bolesti, kao i infektološkom imunologijom.
Modul 2. Infektivne bolesti gornjeg respiratornog sistema
(specijalna infektologija)
Cilj modula je upoznati studente sa infektivnim bolestima gornjeg respiratornog trakta, njihovom etiologijom, patogenezom, kliničkom slikom,
načinom dijagnosticiranja, komplikacijama, terapijom i profilaksom.
Modul 3. Infektivne bolesti gastrointestinalnog sistema
Cilj modula je upoznati studente sa zaraznim bolestima digestivnog
sistema, njihovom raznolikom etiologijom, patogenezom, kliničkom
slikom, načinima dijagnostike, terapijom, komplikacijama i profilaksom.
72
Modul 4. Neuroinfektivne bolesti
Cilj modula je upoznati studente sa infektivnim bolestima centralnog i perifernog živčanog sistema, njihovim uzročnicima, epidemiologijom, patogenezom, kliničkom slikom, te načinom dijagnostike,
terapije i profilakse.
Modul 5. Osipne bolesti
Cilj modula je upoznati studente sa zaraznim bolestima čija je
upadljiva manifestacija osip kože i sluznica, te upoznavanje drugih
simptoma, patogeneze, različite kliničke slike, dijagnostike, terapije
i profilakse.
Modul 6. Bolesti izazvane spirohetama i ostale bakterijske bolesti
Cilj modula je upoznati studente sa etiologijom, patogenezom,
kliničkom slikom, postupcima dijagnostike, terapije i profilakse kod
bolesti izazvanih spirohetama, te bolestima kod kojih se razvija multiorgansko zatajenje (sepsa).
Modul 7. Infektivne bolesti izazvane protozoama
Cilj modula je upoznati studente sa različitom etiologijom, kliničkom
slikom, komplikacijama, dijagnostikom, terapijom i profilaksom
protozoalnih bolesti.
Modul 8. Virusni hepatitis: A, B, C, D, E i G
Cilj modula je upoznati studente sa različitom kliničkom slikom,
tokom i ishodom akutnog virusnog hepatitisa, ovisno o etiologiji
bolesti, te sa hroničnim, perzistentnim ili progresivnim tokom bolesti, njihovom dijagnostikom, terapijom i profilaksom.
Modul 9. Hemoragijske groznice
Cilj modula je upoznati studente sa etiološki i klinički različitim
bolestima sa hemoragijskim i/ili bubrežnim sindromom, njihovom
dijagnostikom, prognozom, terapijom i profilaksom.
Modul 10. Bolesti izazavane gljivicama
Cilj modula je upoznati studente sa etiologijom, kliničkom slikom,
tokom, prognozom, dijagnostikom i terapijom najčešćih gljivičnih
oboljenja.
Modul 11. Infektivne bolesti izazavane parazitima
Cilj modula je upoznati studente sa etiologijom, patogenezom, kliničkom slikom, dijagnostičkim postupcima, terapijom i profilaksom
kod najčešćih parazitarnih bolesti.
Modul 12. Bolest stečene imunodeficijencije - SIDA
Cilj modula je upoznati studente sa kliničkom slikom, patogenezom,
tokom bolesti, terapijom i oportunističkim bolestima kod oboljelih
sa razvijenim AIDS-om.
Modul 13. Nove bolesti: SARS, Aviarna i Nova gripa A/H1N1
Cilj modula je upoznati etiologiju, patogenezu i kliničku sliku, te tok
bolest, terapiju i ishod kod novih bolesti: SARSA-a, Aviarne i Nove A/
H1N1 gripe.
73
Modul 14. Intrahospitalne infekcije
Cilj modula je upoznati studente sa etiologijom, epidemiologijom,
kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom, te profilaksom intrahospitalnih infekcija.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
– pravilno uzeti infektološku anamnezu i socioepidemiološke podatke
– prepoznati znake i simptome infektivnih bolesti uz primjenu svih
metoda fizikalnog pregleda (inspekcija, palpacija, perkusija, auskultacija)
– odrediti radnu dijagnozu
– propisati terapiju (ovisno o hitnoći) i
– predvidjeti tok bolesti.
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
– lumbalna punkcija
– perkutana aspiraciona biopsija jetre
– citopunkcija slezene i jetre
– citopunkcija limfnih žlijezda
– uzimanje hemokulture, koprokulture i urinokulture
– interpretiranje diferencijalne krvne slike, posebno kod bolesti infekciozne mononukleoze i malarije.
Nakon odslušane nastave iz predmeta Infektologija, student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
– Infektološki bolesnik je hitni bolesnik, kod kojeg pravovremeno
postavljena dijagnoza i data adekvatna terapija dovodi do izlječenja najčešće bez sekvela.
– Klinička slika je podložna velikim i brzim promjenama, te je važno
na vrijeme prepoznati simptome i kliničke manifestacije infektološke bolesti.
– Hitno otvaranje venskog puta odmah nakon mjerenja vitalnih parametara i adekvatna hidracija bolesnika su neophodni kod velikog broja infektoloških bolesti (sepsa, intoksikacije, alimentarne
dehidratacije itd).
– U infektologiji se provodi ciljana antibiotska terapija (prema antibiogramu), osim kod teških bolesnika kad se uključuje ex iuvanitus terapija nakon prethodno uzetog materijala za mikrobiološke pretrage.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– Predavanja ex katedra (24 sati) za sve studente
– Praktične vježbe (60 sati ) za sve studente
– Seminarski radovi i interaktivno učenje (6 sati) za sve studente.
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane
provjere znanja (praktični ispit 1. dio i parcijalni ispit 1. dio).
74
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano u toku semestra i
kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata: praktični ispit 1. dio, praktični
ispit 2. dio, seminarski rad, parcijalni ispit 1 dio i parcijalni ispit 2. dio.
Praktični ispit 1. dio
Praktični ispit 1. dio podrazumijeva procjenu usvojenih vještina odrađenih kroz module 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7. Evaluacija usvojenih vještina se
vrši kroz ispunjavanje zadataka prethodno definiranih u listi provjere
(check list). Svaki zadatak nosi određeni broj bodova. Maksimalan
broj osvojenih bodova je 10. Da bi se praktični ispit 1. dio smatrao
položenim, student mora osvojiti minimalno 5,5 bodova, pri čemu se
osvojeni broj bodova dodaje ostali bodovima pri formiranju konačne
ocjene.
Seminarski rad je testiranje znanja svakog studenta iz zadane teme
koja se obrađuje. Student mora osvojiti 4 boda kroz ovaj oblik nastave do završnog ispita, da bi se ovaj dio ispita smatrao položenim.
Parcijalni ispit 1. dio
Parcijalni ispit 1. dio je pismeni test sa 30 MCQ pitanja. Ispitati će se
znanja usvojena kroz module 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7. Svaki tačan odgovor
nosi 1 bod, ukupno 30 bodova. Student mora osvojiti najmanje 17
bodova da bi se ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Praktični ispit 2. dio
Praktični ispit 1. dio podrazumijeva procjenu usvojenih vještina odrađenih kroz module 8, 9, 10, 11, 12, 13 i 14. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjavanje zadataka prethodno definiranih u listi
provjere (check list). Svaki zadatak nosi određeni broj bodova. Maksimalan broj osvojenih bodova je 10. Da bi se praktični ispit dio završnog ispita smatrao položenim, student mora osvojiti minimalno 5,5
bodova, pri čemu se osvojeni broj bodova dodaje ostalim bodovima
pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit 2. dio
Parcijalni ispit 1. dio je pismeni test sa 46 MCQ pitanja. Ispitati će se
znanja usvojena kroz module 8, 9, 10, 11, 12, 13 i 14. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod, ukupno 46 bodova. Student mora osvojiti najmanje
25 bodova da bi se ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova
dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u
toku semestra, nepoložene dijelove polaže na završnom ispitu. Pri
tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog dijela praktične
nastave evaluiraju kroz posebne liste provjere. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, na svakoj listi provjere student mora osvojiti
najmanje 5,5 bodova.
Pismenom dijelu završnog ispita mogu pristupiti samo studenti koji
su položili kompletan praktični ispit.
75
Ukoliko student nije polažio ni jedan parcijalni ispit iz predmeta
Infektologija, pismeni dio završnog ispita uključuje dva testa sa ukupno 76 MCQ pitanja (30 MCQ pitanja za provjeru usvojenih znanja
kroz module 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7. i 46 MCQ pitanja za provjeru usvojenih
znanja kroz module 8, 9, 10, 11, 12, 13 i 14). Student mora osvojiti
najmanje 17 bodova iz prvog testa i 25 bodova iz drugog testa da bi
se ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita
u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže
na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine iz svakog
nepoloženog dijela praktičnog ispita evaluiraju kroz posebne liste
provjere, kroz koje student može osvojiti ukupno 10 bodova. Da bi se
praktični ispit smatrao položenim na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova.
Uslov za polaganje pismenog dijela popravnog ispita je predhodno
položen praktični dio ispita.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje
konačna ocjena.
6. Literatura
Obavezna:
1. Sajma Dautović-Krkić i autori. Infektologija. (u postupku izdavanja)
Dopunska:
1. Božić M, Dokić Lj, Nikolic S, Pavlović M, Šašić M. Infektivne bolesti.
Cibid, Beograd, 2007.
Proširena:
1. Begovac J, Božinović D, Lisić M, Baršić B, Schönwald S. Infektologija. Profil, Zagreb 2006.
2. Delić D. i autori. Infektivne bolesti: Laboratorijska dijagnostika i
lečenje. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 2001.
76
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe iz predmeta Infektologija se održavaju prema
izvedbenom programu nastave Katedre za infektivne bolesti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na Klinici za infektivne
bolesti KCU Sarajevo. Broj studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata po studentu je 10. Raspored studenata
po grupama bit će izvješen na oglasnoj ploči Amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCUS.
Opravdanost izostanka sa vježbi i predavanja dokazuje se valjanim
potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe
(maksimum do 20% izostanaka). Prisustvo na predavanjima i vježbama treba biti minimalno 80% da bi se ostvarilo pravo na potpis.
Termin konsultacija za studente svaki dan od 13-15 sati uz predhodnu najavu kod sekretarice Katedre za infektivne bolesti ili na
e-mail: [email protected]
77
PLAN PREDMETA: INFEKTOLOGIJA
sedmica 1.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje:
Opća infekologija (Infekcija i infektivna bolest. Etiologija infektivnih
bolesti, uvjeti nastanka bolesti, opća epidemiologija infektivnih bolesti, nastanak bolesti - patogeneza, klinički razvoj i tok bolesti. Dijagnostika i prognoza infektivnih bolesti).
Vježbe:
Upoznavanje sa radom na infektivnoj klinici, raspored prostorija i namjena, prijemni trakt, sanitarna obrada bolesnika, izolacija bolesnika.
Podsjetnik za uzimanje infektološke anamneze, insistiranje na tačnom
početku i toku bolesti. Značaj epidemiološke anamneze. Pregled infektološkog bolesnika. Demonstracija i obrada infektološkog bolesnika (npr. sa dječijim osipnim bolestima).
utorak
Predavanje:
Klinički sindromi u infektologiji. Mehanizmi djelovanja bakterija i virusa. Imunološki odgovor u infektologiji.
Vježbe:
Rad u ambulanti sa dežurnim ljekarom uz kompletnu obradu bolesnika.
srijeda
Predavanje:
Terapija infektivnih oboljenja (podjela antibiotika, osobine i način djelovanja). Profilaksa, imunizacija i imunološki odgovor organizma na
infekt. Bioterorizam.
Vježbe:
Plasiranje infuzije, transfuzije i intravenska terapija. Učestvovanje u
cjelokupnoj terapiji zaraznog bolesnika. Uzimanje hemokulture, koprokulture, urinokulture i briseva.
četvrtak
Predavanje:
Specijalna infektologija. Neuroinfektivne bolesti - meningealni sindrom, meningitis, serozni i gnojni, encefalitis, poliomielitis (sve bolesti
se obrađuju prema specifičnim infektološkim kriterijumima: definicija,
etiologija, epidemiologija, patogeneza, klinička slika, komplikacije, dijagnoza, diferencijalna dijagnoza, terapija, profilaksa).
Vježbe:
Demonstracija i obrada bolesnika sa neuroinfektivnim bolestima: serozni i gnojni meningitis, poliradikuloneuritis, pareze i paralize. Priprema i lumbalna punkcija.
Broj sati
2
4
2
4
2
4
2
4
78
petak
Seminari:
Sepse, intrahospitalne infekcije. TBC meningoencefalitis
Vježbe:
Demonstracija i obrada bolesnika sa septikemijom (meningokokna,
stafilokokna, pneumokokna, E.coli sepsa). Učestvovanje u cjelokupnoj
terapiji na odjeljenju. Liječenje bolesnika u jedinici intenzivne terapije (JIT) (monitoring, vještačka pluća, reanimacija, kateterizacija, njega
dekubitusa, intubacije). Ishrana bolesnika, dijeta, nazogastrična sonda, parenteralna prehrana.
2
4
sedmica 2.
ponedeljak
Predavanje:
Crijevne zarazne bolesti: Trbušni tifus, salmoneloze, šigeloze, alimentarne toksiinfekcije, kolera, kampilobakteriosa, jersiniosa.
Vježbe:
Demonstracija i obrada bolesnika sa crijevnim zaraznim bolestima enteritis, gastroenteritis, kolitis, enterokolitis. Demonstracija dizenteričnog iscjedka. Obrada bolesnika sa amebijazom i drugim hroničnim
kolitisima.
utorak
Predavanje:
PARCIJALNI ISPIT 1. DIO
Vježbe:
PRAKTIČNI ISPIT 1. DIO
srijeda
Predavanje:
Rotavirose, astrovirose, norovirusni i ostali virusni prolivi. Hepatitis (A,
B, C, D, E, G)
Vježbe:
Demonstracija i obrada bolesnika sa hepatitisom A, B, C. Određivanje
granica jetre sa 3 metode (palpiranje, perkusija, auskultacija + skarifikacija). Pojašnjenje značenja markera hepatitisa A, B, C, D, G, E
četvrtak
Predavanje:
Respiratorne infekcije gornjih dijelova respiratornog trakta: angine,
rinitis, faringitis, sinusitis, difterija, sindrom krupa. Influenca i parainfluenca, aviarna i nova gripa AH1N1, obična prehlada.
Vježbe:
Demonstracija i obrada bolesnika sa respiratornim infekcijama: angina, sinusitis. Demonstracija RTG snimaka sinusitisa. Obrada bolesnika
sa parazitarnim bolestima i deminstracija KS (eosinofilija): ehinokokoza, trihineloza, đardijaza.
2
4
2
4
2
4
2
4
79
petak
Predavanje:
Pertusis i parapertusis, adenoviroze, zaušnjaci, herpes-infekcije (podjela, te HSV i infektivna mononukleoza) - etiologija, epidemiologija,
klinička slika, komplikacije, dijagnostika, terapija, profilaksa.
Vježbe:
Demonstracija bolesnika sa paroksizmima kašlja (pertusiformni), demonstracija KS kod pertusisa. Obrada bolesnika sa infektivnom mononukleozom (IM) i sindromom infektivna mononukleoze. Mikroskopska
demonstracija KS kod IM. Demonstracija oboljelih uzrokovana ostalim
virusima herpes grupe (herpes simplex, varicela-zoster).
2
4
sedmica 3.
ponedeljak
Seminari:
Hemoragijske groznice. HIV-oportunističke infekcije.
Vježbe:
Obrada bolesnika sa HIV/AIDS-om. Diskriminacija i stigma HIV/AIDS
bolesnika. Obrada bolesnika sa rijetkim infektivnim bolestima (aviarna
gripa, nova gripa, tetanus, herpes zoster).
utorak
Predavanje:
Osipne bolesti: varicele, herpes zoster, morbili, rubela, megalerithema
infectiosum, scarlatina, erizipel.
Vježbe:
Demonstracija bolesnika sa osipnim bolestima: morbili, rubela, varicele, megaleritema, scarlatina, te erizipel. Preventivne mjere na klinici
(vakcinacija, sistematski pregledi, prijave, odjave bolesnika). Obrada
bolesnika sa uroinfekcijama.
srijeda
Predavanje:
Zoonoze: Antrax, tetanus, tularemija, kuga, bruceloza, leptospiroza,
borelioza.
Vježbe:
Obrada bolesnika sa hemoragičnom groznicom, boreliozom, leptospirozom, brucelozom (antrax, tetanus).
četvrtak
2
4
2
4
2
4
Predavanje:
Q-groznica, pjegavac, Brilova bolest, malarija, ehinokokoza, trihineloza
2
Seminari:
Toxoplasmosa, amebijaza, lišmanijaza, rabies.
2
Vježbe:
Obrada bolesnika sa Q-groznicom, malarijom, trihinelozom, ehinokokozom (pjegavac, Brilova bolest).
2
80
petak
PARCIJALNI ISPIT 2. DIO
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT 2. DIO
4
16. sedmica
Završni ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
17 - 20.
sedmica
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok u jednom
terminu
81
Code: BAM 082
Nivo: dodiplomski
Naslov predmeta: DERMATOVENEROLOGIJA
Godina: IV
Semestar: VIII
ECTS kredita: 4
Status: obavezni
Ukupno sati: 60
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Naima Arslanagić
Uslovi za pohađanje nastave: položeni obavezni predmeti 3. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa:
– kliničkom slikom najčešćih oboljenja kože bakterijske, virusne i gljivične etiologije, te alergijske i autoimune prirode, prekancerozama i
tumorima kože
– seksualno prenosivim oboljenjima, kao što su sifilis, gonoreja i drugim bolestima koje se prenose spolnim putem
– dijagnostikom najčešćih oboljenja kože i
– terapijskim mogućnostima u dermatovenerologiji.
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:
– prepoznati simptome i kliničke manifestacije dermatovenerološkog
oboljenja
– izvesti pregled dermatovenerološkog bolesnika
– na osnovu anamneze i eflorescenci na koži planirati dijagnostičke
procedure u postavljanju dijagnoze i diferencijalne dijagnoze dermatoveneroloških oboljenja
– planirati liječenje oboljenja na osnovu znanja o osnovnim terapijskim modalitetima u dermatovenerologiji.
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Modul 1. Specifičnosti dermatološkog statusa. Eflorescence.
Dermatološka terapija.
Cilj ovog modula je upoznavanje studenta sa osnovnim karakteristikama specifičnosti anamneze dermatovenerološkog bolesnika, eflorescencama u, iznad i ispod nivoa kože, temeljnim principima dermatološke dijagnostike, temeljnim principima dermatološke terapije
(oblici lijekova za lokalnu i opću primjenu), te fizikalnom terapijom u
dermatologiji.
Modul 2. Bakterijske, virusne, gljivične, parazitarne bolesti kože
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa oboljenjima kože izazvanim
vanjskim faktorima infektivne prirode (bakterijskim, virusnim, gljivičnim i parazitarnim uzročnicima).
Modul 3. Alergijske bolesti kože
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa alergijskim oboljenjima kože
(urtikarija, medikamentozni egzantemi, atopijski i alergijski kontaktni
dermatitisi).
Modul 4. Autoimune bolesti kože
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa autoimunim oboljenjima
kože (eritematodes, dermatomiozitis, sklerodermija), kao i autoimunim buloznim dermatozama (grupa pemfigusa i pemfigoida).
82
Modul 5. Nasljedne bolesti kože
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa nasljednim oboljenjima kože
i oboljenjima kože kod kojih nasljeđe igra značajnu ulogu uz djelovanje
provocirajućih egzogenih i endogenih faktora.
Modul 6. Bolesti adneksa kože
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa oboljenjima adneksa kože:
oboljenjima lojnih žlijezda, bolestima dlake i nokta.
Modul 7. Fotodermatoze
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa oboljenjima kože nastalim
djelovanjem sunčevog svjetla.
Modul 8. Eritematozne i eritemoskvamozne dermatoze
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa psorijazom, lihenom, eritema
nodosum i eritema eksudativum.
Modul 9. Prekanceroze, tumori i limfomi kože
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa prekancerozama, benignim i
malignim tumorima kože i limfomima.
Modul 10. Spolno prenosive bolesti
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa spolno prenosivim oboljenjima.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
– Uzeti ispravno anamnezu bolesti
– Znati raspoznati eflorescence na koži i sluznicama prema klasifikaciji
eflorescenci
– Prepoznati sadržaj eflorescenci (serozan, gnojan, hemoragičan)
– Uzeti uzorak za nativni preparat kod sumnje na gljivično oboljenje i
poslati ga sa adekvatnom popratnom uputnicom u laboratorij
– Aplicirati oblog, antiseptičku boju, mast pod okluzijom, napraviti
kupku
– Naučiti pisati magistralne recepte u dermatologiji
– Uraditi fizikalne testove u dermatologiji:
- Test na dermografizam
- Auspitzov fenomen
- Fenomen krvave rose, stearinske svijeće i voštane mrlje
- Kobner fenomen
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
1. Dijagnostičke metode u alergologiji
– prick test
– intradermalni test
– epikutani test
– izvođenje i interpretacija testova kasne preosjetljivosti
– procedura eliminacionog i ekspozicionog testa kod akutnih alimentarnih urtikarija
83
2. Dijagnostičke metode kod bakterijskih oboljenja
– pokus vitropresije
– pokus glavičastom sondom
– punktirati i incidirati furunkul
– uzimanje materijala za dokazivanje gonoreje
– uzimanje materijala i interpretacija preparata za dokazivanje treponeme palidum
3. Dijagnostičke metode kod gljivičnih oboljenja
– uzimanje materijala za nativni preparat i kultivisanje uzoraka
4. Parazitarne bolesti
– uzimanje materijala i interpretacija nalaza kod skabijesa
– uzimanje materijala na Demodex folliculorum
5. Autoimune bolesti kože
– laboratorijski dijagnostički testovi eritematodesa
– laboratorijski dijagnostički testovi sklerodermije
– laboratorijski dijagnostički testovi dermatomiozitisa
6. Dijagnostičke metode kod buloznih oboljenja
– Fenomen Nikolskog
– Tzanck test
– direktna i indirektna imunofluorescencija
7. Dijagnostičke metode kod prekanceroza, karcinoma, limfoma
– način uzimanja biopsije i interpretacija histopatološkog nalaza
Nakon odslušane nastave iz predmeta dermatovenerologija, student
bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
– Stečeno znanje i ovladane vještine pregleda dermatovenerološkog
bolesnika omogućavaju integriranje činjenica za postavljanje radne
dijagnoze oboljenja.
– Ispravno poduzete terapijske mjere su neophodne za pravilno i adekvatno liječenje određenog dermatovenerološkog oboljenja.
4. Metode učenja
Nastava predmeta Dermatovenerologija će se izvoditi u ukupnom
fondu od 60 sati:
– predavanja 20 sati
– vježbe 40 sati
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane
provjere znanja (praktični ispit 1.dio i parcijalni ispit 1. dio).
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata vršit će se kontinuirano u toku semestra i
kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata: praktični ispit 1. dio, praktični
ispit 2. dio, parcijalni ispit 1 dio i parcijalni ispit 2. dio.
84
Praktični ispit 1. dio
Praktični ispit 1.dio podrazumijeva procjenu usvojenih vještina uzimanja anamneze i lokalnog dermatološkog pregleda bolesnika obrađenih kroz module 1, 2, 3, 4 i 5. Evaluacija usvojenih vještina vršit će se
kroz ispunjenje zadataka prethodno definiranih u listi provjere (check
list). Svaki zadatak nosi odgovarajući broj bodova. Ukupan broj bodova
koji student može osvojiti u okviru ovog dijela kontinuirane provjere
znanja iznosi 10. Student mora osvojiti najmanje 5,5 bodova da bi se
praktični ispit 1. dio smatrao položnim. Osvojeni broj bodova dodaje
se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit 1. dio
Parcijalni ispit 1. dio obuhvata provjeru znanja usvojenog kroz module
1, 2, 3, 4 i 5. Parcijalni ispit 1. dio je pismeni test i sastoji se od 48 MCQ
pitanja i 5 esej pitanja. Svaki tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0.5
bodova, a svaki tačan odgovor na esej pitanje nosi 2 boda. Maksimalan
broj osvojenih bodova je 34. Da bi se ispit smatrao položenim, student
mora osvojiti najmanje 13 bodova po osnovu tačnih MCQ odgovora i 6
bodova po osnovu tačnih odgovora na esej pitanja (ukupno 19 bodova). Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju
konačne ocjene.
Ukoliko student nije položio parcijalni ispit, nepoloženo gradivo polaže
na završnom ispitu.
Praktični ispit 2. dio
Praktični dio završnog ispita podrazumijeva procjenu usvojenih vještina uzimanja anamneze i pregleda dermatoveneroloških bolesnika
obrađenih kroz module 6, 7, 8, 9 i 10. Evaluacija usvojenih vještina
se vrši kroz ispunjenje zadataka prethodno definiranih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi određeni broj bodova. Maksimalan
broj osvojenih bodova je 10. Da bi se praktični ispit dio završnog ispita
smatrao položenim, student mora osvojiti minimalno 5,5 bodova, pri
čemu osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju
konačne ocjene.
Parcijalni ispit 2. dio
Parcijalni ispit 2. dio obuhvata provjeru znanja usvojenog kroz module
6, 7, 8, 9 i 10 i predstavlja test sa 60 MCQ pitanja i 8 esej pitanja. Svaki
tačan odgovor na MCQ pitanje nosi 0.5 bodova, a svaki tačan odgovor
na esej pitanje nosi 2 boda. Maksimalan broj osvojenih bodova je 46.
Da bi se ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 17
bodova po osnovu tačnih MCQ odgovora i 9 bodova po osnovu tačnih
odgovora na esej pitanja (ukupno 26 bodova). Osvojeni broj bodova
dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u toku
semestra, nepoložene dijelove polaže na završnom ispitu. Pri tome
se usvojene vještine iz svakog nepoloženog dijela praktične nastave
evaluiraju kroz posebne liste provjere. Da bi se praktični ispit smatrao
položenim, na svakoj listi provjere student mora osvojiti najmanje 5,5
bodova.
Pismenom dijelu završnog ispita mogu pristupiti samo studenti koji
su položili kompletan praktični ispit
85
Ukoliko student nije polažio ni jedan parcijalni ispit iz predmeta
Dermatolovenerologija, pismeni dio završnog ispita uključuje dva testa sa ukupno 108 MCQ pitanja i 13 esej pitanja (48 MCQ pitanja i 5 esej
pitanja za provjeru usvojenih znanja kroz module 1, 2, 3, 4, 5, te 60 MCQ
pitanja i 8 esej pitanja za provjeru usvojenih znanja kroz module 6, 7,
8, 9, 10). Maksimalan broj osvojenih bodova je 80. Da bi se ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 13 bodova po osnovu
tačnih MCQ odgovora i 6 bodova po osnovu tačnih odgovora na esej
pitanja iz prvog testa (ukupno 19 bodova), te najmanje 17 bodova po
osnovu tačnih MCQ odgovora i 9 bodova po osnovu tačnih odgovora
na esej pitanja (ukupno 26 bodova).
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju
konačne ocjene.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u toku
semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog dijela
praktičnog ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere, kroz koje student može osvojiti ukupno 10 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao
položenim na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova.
Uslov za polaganje pismenog dijela popravnog ispita je predhodno položen praktični dio ispita.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna
ocjena.
6. Literatura
Obavezna:
1. Naima Arslanagić. Dermatovenerologija. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Treće dopunjeno i prošireno izdanje, Sarajevo, 2004;
1-430
2. Naima Arslanagić. Dermatologija, U Hadžimejlić Muhamed i sar.
Klinička propedeutika. Svjetlost dd. Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Sarajevo 2000; 55-76.
3. Naima Arslanagić i sar. Atlas Dermatovenerologije, CD. Glas medicinara, Sarajevo 2004.
Proširena:
1. Fitzpatrick BT, Johnson AR, Wolff K. Color Atlas. Synopsis of clinical
Dermatology. Mc Graw-Hill ,2001;1-1030
86
Dopunska:
1. Asja Prohić. Dermatofiti i dermatofitije. Medicinski fakultet u Sarajevu, 2009; 1-139.
2. Tanja Knor. Akne, zašto nastaju i kako se liječe. NIR, 2005; 1-104.
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave na Klinici za kožne i spolne bolesti (Katedra za dermatovenerologiju). Broj studenata po asistentu je između 5 i 8. Raspored studenata
po grupama bit će oglašen na oglasnoj ploči amfiteatra Medicinskog
fakulteta u krugu KCUS i na oglasnoj ploči Klinike za kožne i spolne
bolesti.
Opravdanost izostanaka sa vježbi dokazuje se validnim potvrdama.
Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum do
20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12-14 sati uz prethodnu najavu kod sekretarice Katedre za dermatovenerologiju ili na
e-mail: [email protected]
87
PLAN PREDMETA: DERMATOVENEROLOGIJA
sedmica 4.
ponedeljak
Oblik nastave i gradiva
Predavanje:
Sistem eflorescencija kože. Eflorescence u nivou kože, iznad i ispod nivoa kože. Temeljni principi dermatološke dijagnostike. Biopsija kože.
Temeljni principi dermatološke terapije. Fizikalna terapija u dermatovenerologiji. Oblici lijekova za lokalnu i opću primjenu.
Vježbe:
Upoznavanje studenta sa osnovnim karakteristika specifičnosti anamneze dermatovenerološkog bolesnika, eflorescencama u, iznad i
ispod nivoa kože, temeljnim principima dermatološke dijagnostike,
temeljnim principima dermatološke terapije (oblici lijekova za lokalnu
i opću primjenu), te fizikalnom terapijom u dermatologiji.
utorak
Predavanje:
Bakterijske bolesti kože. Impetigo vulgaris. Staphylodermia bulosa
neonatorum. Angulus infectiosus oris. Furuncul, Carbuncul. TBC. Lepra. Dermatomikoze. Dermatofitije. Kandidijaza kože, sluznica i sistemska kandidijaza.
Saprofitije kože.
Vježbe:
Upoznati studenta sa oboljenjima kože izazvanim infektivnim agensima vanjskim (bakterijskim, virusnim, gljivičnim i parazitarnim uzročnicima).
Prezentiranje pacijenata sa bakterijskim infekcijama kože (epidermalne i folikularne piodermije, piodermije znojnica, ostalim bakterijskim
bolestiima kože posebnog toka- erysipelas, phlegmona, erythrasma),
hronične piodermijama (pyodermia vegetans), infektivne granulomatozne bolesti kože (TBC cutis).
srijeda
Predavanje:
Virusne bolesti kože. Herpes simpleks. Herpes zoster. Vulgarne veruke.
Moluska kontagioza.
Parazitarne bolesti kože. Skabijes. Pedikuloza.
Vježbe:
Naučiti kako uzeti uzorak za nativni preparat kod sumnje na gljivično oboljenje. Prikazati kako aplicirati oblog, antiseptičku boju, mast
pod okluzijom, napraviti kupku.
Pokazati bolesnika sa virusnim i parazitarnim bolestima kože.
Uzimanje materijala i interpretacija nalaza kod skabijes.
– Uzimanje materijala na Demodex folliculorum.
– Prepoznati uš glave, stidnu, prtenu uš i gnjide.
– Popuniti prijavnicu za venerično oboljenje, skabijs i tumor kože.
– Provesti epidemiološko istraživanje skabijesa, pedikuloze i veneričnih
oboljenja i provesti protivepidemiološke mjere u slučaju tih oboljenja.
Broj sati
2
4
2
4
2
4
88
četvrtak
Predavanje:
Alergijske bolesti kože i sluznica. Akutna i hronična urtikarija. Oedema
Quincke. Ujedi insekata. Fizikalne urtikarije. Scrofulus. Medikamentozni egzantemi. Atopijski dermatitis.
Kontaktni alergijski dermatitis. Alergološka testiranja.
Vježbe:
Prikazati dermografizam, erektilne urtike. Uraditi testove na toplo,
hladno i pritisak. Prezentirati studentima pacijente sa alergijskim oboljenjima kože: urtikarija, medikamentoznim egzantemom, atopijskim
i alergijskim kontaktnim dermatitisom. Izvođenje alergoloških testiranja: prick test, scratch test, intradermalni i epikutani testovi, ekspozicija na lijekove. Prikazati metode hiposenzibilizacije.
petak
Predavanje:
Autoimune bolesti. Eritematodes, kutani i sistemski. Sklerodermija,
cirkumkriptna i sistemska. Dermatomiozitis. Sjogrenov sindrom.
Autoimune bulozne dermatoze (grupa pemfigusa i pemfigoida).
Genodermatoze. Nasljedni poremećaji keratinizacije.
2
4
2
Vježbe:
Prezentirati pacijente sa autoimunim oboljenjima kože (eritematodes,
dermatomiozitis, sklerodermija), kao i autoimunim buloznim dermatozama (grupa pemfigusa i pemfigoida).
Demonstrirati karakteristike ljusaka kod kutanog eritematodesa.
Dijagnostički testovi hroničnog eritematodesa:
– Dijagnostički testovi sistemskog eritematodesa
– Dijagnostički testovi sistemske sklerodermije
– Dijagnostički testovi dermatomiozitisa.
Prezentirati slučajeve pacijenata sa nasljednim oboljenjima kože:
poremećajima keratinizacije i buloznim epidermolizama.
4
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT 1. DIO
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT 1. DIO
4
Predavanje: Bolesti adneksa kože. Alopecija i vrste alopecija.
Akne i oblici akni. Rozacea. Perioralni dermatitis.
Psorijaza i oblici psorijaze.
Lihen ruber planus. Eritema nodosum. Eritema eksudativum.
2
Vježbe:
Pokazati pacijenta sa punktiformnom, gutatnom, numularnom, anularnom i generaliziranom formom psorijaze, demonstrirati fenom
svijeće, voštane mrlje, Auspitzov fenomen, fenomen Nikolskog i srebrni sjaj ljusaka, što je vrlo važno u diferencijalnoj dijagnozi. Prikazati
pacijenta sa pustuloznom, artropatskom i eritrodermijskom formom
psorijaze.
4
sedmica 5.
ponedeljak
utorak
89
Prikazati mikroskopsku građu pustula kod pustulozne psorijaze. Rendgenske karakteristike psorijatičnog artritisa i diferencijalnu dijagnozu prema drugim artritisima, sa naglaskom ranog invaliditeta kod
artropatske psorijaze. Wikchamove šare i predilekciona mjesta, te sjaj
eflorescenci kod Lichen ruber planusa. Prikazati noduse i predilekciona mjesta nodoznog eritema, diferencijalnu dijagnozu prema drugim
eritemima.
Pokazati osnovne karakteristike seboroičnog dermatitisa i predilekciona mjesta, te diferencijalnu dijagnozu. Naučiti osnovne postulate
liječenja. Demonstrirati sve vrste alopecija i osnovne karakteristike
trihograma. Osnovne karakteristike trihotilomanije. Prikazati karakteristike vlasišta kod muške ćelavosti , kao najčešćeg oblika ćelavosti.
srijeda
četvrtak
Predavanje: Bulozne epidermolize.
Fotodermatoze. Dermatitis solaris. Fototoksični i fotoalergijski dermatitis. Porfirije.
2
Vježbe: Pokazati sve vrste komedona, predilekciona mjesta za pojedine tipove akni. Demonstrirati lokalne pripravke u terapiji akni. Obraditi prednosti i nedostatke sistemne terapije akni, te vezu akni i psihe.
Naučiti studenta da razlikuje rozaceu od seboroičnog dermatitisa
tako što će uočiti osnovne kliničke karakteristike rozacee, te terapijske
procedure. Naučiti tipove perioralnog dermatitisa, provocirajuće faktore i osnovne terapijske procedure.
4
Predavanje: Benigni tumori kože, Prekanceroze, Maligni tumori
kože, Limfomi kože. Granuloma fungoides. Mastocitoze, kutana i
sistemska.
Spolno prenosive bolesti. Sifilis (primarni, sekundarni, tercijarni, kongenitalni, endemski, transfuzioni, dekapitirani sifilis). Gonoreja. AIDS.
2
Vježbe:
Prikazati meki fibrom, tvrdi fibrom, lipom, limfangiom, angiom. Prikazati kliničke karakteristike seboroične veruke. Prikazati keratoakanom,
poentirati tvrdoću tumora, keratotične mase u centru, benignost i
diferencijalnu dijagnozu prema spinocelularnom karcinomu. ABCDE
pravilo kod nevusa.
Predilekciona mjesta i osnovne karakteristike prekanceroza, senilne
keratoze, kornu kutaneum, leukoplakije simpleks i verukozne leukoplakije.
Kliničke karakteristike, kliničke tipove i predilekciona mjesta bazocelularnog i spinocelularnog karcinoma. Prikazati maligni melanom.
Priokazati kliničke karakteristike limfoma kože, predilekciona mjesta
i upoznati studenta sa laboratorijskim, histopatološkim i osnovnim
terapijskim procedurama granuloma fungoides, kutane i sistemske
mastocitoze.
Prikazati ulcus durum i diferencijalnu dijagnozu prema drugim uslkusima lokaliziranim na spolovilu. Način uzimanja preparata za tamno
polje. Interpretacija seroloških reakcija. Kliničke karakteristike, kliničke i laboratorijske pretrage i terapija primarnog, sekundarnog, tercijarnog, kongenitalog, endemskog i transfuzionog sifilisa
4
90
petak
Predavanje: PARCIJALNI ISPIT 2. DIO
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT 2. DIO
4
sedmica 16.
Završni ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim
ispitima
sedmica
17 - 20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
Augustovsko-septembarski ispitni rok u jednom
terminu
91
Code: BAM 083
Naslov predmeta: NEUROLOGIJA
Nivo: dodiplomski
Godina: IV
Semestar: VIII ECTS kredita: 8
Status: obavezni
Ukupno sati:120
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Abdulah Kučukalić
Uslovi za pohađanje nastave: položeni obavezni predmeti 3. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa:
– kliničkom slikom najčešćih poremećaja centralnog i perifernog
nerv­nog sistema
– neurološkim sekvelama drugih oboljenja, infekcija i povreda
– aktuelnim dijagnostičkim procedurama
– pravilnim tumačenjem dijagnostičkih rezultata
– dijagnozom i diferencijalnom dijagnozom neuroloških poremećaja
– suvremnim terapijskim mogućnostima i
– prognozom neuroloških poremećaja i
– njihovom eventualnom prevencijom.
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:
– prepoznati simptome i kliničke manifestacije neuroloških poremećaja
– izvesti praktični pregled bolesnika služeći se naučenim vještinama
– planirati aktuelne dijagnostičke procedure u postavljanju dijagnoze
i diferencijalne dijagnoze neuroloških poremećaja
– planirati liječenje neuroloških poremećaja, a sve u skladu sa važećim
klasifikacijskim sistemom neuroloških bolesti poremećaja
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Modul 1. Uvod u neurologiju, historijat, klasifikacija neuroloških
poremećaja
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa historijskim razvojem neurološke znanosti, kao i sa osnovnim podjelama neuroloških poremećaja.
Modul 2. Poremećaji svijesti (kvalitativni i kvantitativni), krize svijesti i poremećaji spavanja
Cilj ovog modula je upoznati studenata sa diferencijalnom dijagnozom
kriza svijesti i poremećaja spavanja, osnovnim principima podjele, dijagnostike, liječenja i ishoda ovih poremećaja.
Modul 3. Epilepsije i epileptični sindromi
Cilj ovog modula je upoznati studente sa simptomima, podjelom, diferencijalnom dijagnozom, dijagnostičkim mogućnostima i principima
liječenja epilepsija
Modul 4. Glavobolje, neuralgije, sindromi povišenog intrakranijalnog pritiska
Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa tipovima glavobolja
dansa, dominantnim simptomima, dijagnostikom, mogućnostima liječenja i diferencijalnom dijagnozom.
92
Modul 5. TIA (Tranzitorna ishenmična ataka), moždani udari (epidemiologija, etiologija, faktori rizika, fiziologija i patofiziologija
moždanog krvotoka)
Cilj ovog modula je upoznavanje studenata sa tipovima moždanih
udara, simptomima i dijagnostikom.
Modul 6. Moždani udari (klasifikacija, terapija)
Cilj modula je upoznavanje studenata sa tipovima moždanih udara,
njihovom klasifikacijom, liječenjem i ishodima.
Modul 7. Demencije, delirijum
Kroz ovaj modul student će biti upoznat sa diferencijalnom dijagnozom kognitivnih poremećaja, osnovnim principima podjele, dijagnostike, liječenja i ishoda ovih poremećaja.
Modul 8. Poremećaji pokreta i poremećaji malog mozga
Cilj ovog modula je upoznati studente sa simptomima, podjelom poremećaja pokreta i neurološkim poremećajim uvjetovanim disfunkcijom
malog mozga, dijagnostičkim procedurama, diferencijalnom dijagnozom i terapijom.
Modul 9. Traume glave i njihove neurološke sekvele. Infekcije CNS-a.
Upoznati studenata sa vodećim simptomima nastalim nakon povrede
ili infekcija centralnog nervnog sistema, sa dijagnostičkim procedurama, pravljenjem diferencijalne dijagnoze i ispravne dijagnoze, te liječenjem i ishodom.
Modul 10. Tumori glave i kičmene moždine
Upoznati studenata sa simptomima, znacima, dijagnostikom, diferencijalnom dijagnozom i terapijom tumora CNS-a.
Modul 11. Demijelinizirajuća oboljenja CNS-a
Cilj ovog modula je upoznati studente sa simptomima i znacima demijelinizirajućih oboljenja i multiple skleroze kao predstavnika ove grupe
oboljenja, dijagnostičkim procedurama, postavljanjem dijagnoze, te
suvremenim principima liječenja.
Modul 12. Bolesti nervno-mišićne spojnice i mišića
Cilj ovog modula je upoznati studente sa simptomima bolesti koje zahvataju mišiće i nervno-mišićnu spojnicu, sa postavljanjem dijagnoze,
mjerama liječenja i ishodima istih.
Modul 13. Trovanja, alkoholizam, sistemski i metabolički poremećaji
Cilj ovog modula je upoznati studente sa simptomima i znacima najučestalijih trovanja agensima koji daju neurološku simptomatologiju
i sa sistemskim i metaboliličkim poremećajima koji daju neurološke
simptome i kliničku sliku neurološlih poremećaja, te sa postavljanjem
dijagnoze i principima liječenja.
93
Modul 14. Periferni nervni sistem i njegovi poremećaji. Oboljenja
kičmene moždine
Cilj modula je upoznati studente sa najučestalijim simptomima oboljenja
koja zahvataju kičmenu moždinu i periferne nerve, postavljanjem ispravne dijagnoze, dijagnostičkim mogućnostima i terapijskim mjerama.
Modul 15. Urgentna stanja u neurologiji
Cilj ovog modula je upoznati studente sa najučestalijim urgentnim stanjima u neurologiji, dijagnostičkim procedurama i mjerama urgentnog
zbrinjavanja.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
– pristupiti pacijentu sa neurološkim poremećajem u svjesnom i besvjesnom stanju
– napraviti procjenu svjesnosti sa Glasgow Coma Scale
– adekvatno uzeti anamnestičke podatke
– ispitati pacijenta po sistemima
– izvesti pregled kranijalnih nerava ( I – VI)
– izvesti pregled kranijalnih nerava (VII – XII)
– pregled vrata, trupa, gornjih i donjih ekstremiteta (trofika, tonus, pokretljivost, miotatski refleksi, snaga mišića i testovi istezanja)
– ispitati senzibilitet
– ispitati ekstrapiramidalne znakove
– ispitati cerebelarne znakove i simptome
– ispitati hod.
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
– lumbalna punkcija i pregled likvora
– ispitivanje viših kortikalnih funkcija (govor, praksija, gnozija, leksija,
kalkulija)
– ispitivanje autonomnog nervnog sistema
– elektrofiziološke dijagnostičke metode EEG, EMG (elektroencefalografija, elektromioneurografija), evocirani cerebralni potencijali - VEP,
AEP, SSEP)
– transkranijalni Doppler (TCD)
– osnove imaging tehnika (CT, MRI mozga)
Nakon odslušane nastave iz predmeta neurologija, student bi trebao
usvojiti slijedeće stavove:
– Stečeno znanje iz neurologije može se koristiti u prevenciji, ranom
otkrivanju, pravovremenom postavljanju dijagnoze, efikasnom i
sveobuhvatnom tretmanu i rehabilitaciji pacijenata sa neurološkim
poremećajima.
– U konačnici stečeno znanje će doprinijeti boljem kvalitetu života
oboljelih, smanjenju morbiditeta i mortaliteta, kao i onesposobljenosti, koju nosi značajan dio neuroloških oboljenja.
94
4. Metode učenja
Nastava predmeta Neurologija će se izvoditi u ukupnom fondu od 120 sati:
Predavanja - 30 sati
Vježbe
- 90 sati
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane provjere znanja (praktični ispit 1. dio i parcijalni ispit 1. dio).
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano u toku semestra i
kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
KKontinuirana provjera znanja obuhvata: praktični ispit 1. dio, praktični
ispit 2. dio, parcijalni ispit 1 dio i parcijalni ispit 2. dio.
Praktični ispit 1. dio
Podrazumijeva procjenu usvojenih vještina uzimanja anamneze, heteroanameze i fizikalnog pregleda odrađenih kroz module 1, 2, 3, 4,
5, 6, 7. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka
prethodno definiranih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
određeni broj bodova. Ukupan broj bodova koji student može osvojiti
u okviru ovog dijela kontinuirane provjere znanja iznosi 10. Student
mora osvojiti najmanje 5,5 bodova da bi se praktični ispit 1. dio smatrao položnim. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri
formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit 1. dio
Podrazumijeva pismeni test sa 30 MCQ pitanja. Ispitati će se znanja
usvojena kroz module 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7. Svaki tačan odgovor nosi 1
bod, ukupno 30 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je
osvojiti najmanje 17 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konačne ocjene. Ukoliko student nije položio
parcijalni ispit 1. dio, nepoloženo gradivo polaže na završnom ispitu.
Praktični ispit 2. dio
Praktični ispit 2. dio podrazumijeva procjenu usvojenih vještina uzimanja anamneze i neurološkog pregleda pacijenta obrađenih kroz module
8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 15. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka prethodno definiranih u listi provjere (check list). Svaki
zadatak nosi određeni broj bodova. Maksimalan broj osvojenih bodova
je 10. Da bi se praktični ispit dio završnog ispita smatrao položenim,
student mora osvojiti minimalno 5,5 bodova, pri čemu osvojeni broj bodova se dodaje ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit 2. dio
Parcijalni ispit 2. dio je test sa 30 MCQ pitanja.Ispitat će se znanja usvojena kroz module 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 15. Svaki tačan odgovor nosi 1
bod, ukupno 30 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je
osvojiti najmanje 17 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pr formiranju konačne ocjene.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u toku
semestra, nepoložene dijelove polaže na završnom ispitu. Pri tome se
usvojene vještine iz svakog nepoloženog dijela praktične nastave evaluiraju kroz posebne liste provjere. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, na svakoj listi provjere student mora osvojiti najmanje 5,5 bodova.
95
Pismenom dijelu završnog ispita mogu pristupiti samo studenti koji
su položili kompletan praktični ispit.
Ukoliko student nije polažio ni jedan parcijalni ispit iz predmeta
Neurologija, pismeni dio završnog ispita ima 60 MCQ pitanja, kroz koje
student može osvojiti maksimalno 60 bodova. Minimalni broj bodova,
da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 33.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna
ocjena.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u toku
semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom
ispitu. Pri tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog dijela praktičnog ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere, kroz koje student može
osvojiti ukupno 10 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao položenim
student na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita.
Ukoliko student nije polažio ni jedan parcijalni ispit iz predmeta
Neurologija, pismeni dio popravnog ispita ima 60 MCQ pitanja, kroz
koje student može osvojiti maksimalno 60 bodova. Minimalni broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 33.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna
ocjena.
6. Literatura:
Obavezna:
Kantardžić Dželaludin i suradnici. Neurologija. I.P.”Svjetlost”, Sarajevo,
2001; 1-476.
Dopunska:
Klaus Poeck. Neurologija. Školska knjiga, Zagreb, 2000; 1-522.
Jovan Dimitrijević i suradnici. Urgentna neurologija. SaVart, Sarajevo,
2007; 1-243.
Proširena:
Azra Ajabegović i suradnici. Multipla skleroza. Univerzitetska knjiga,
Sarajevo, 2007; 1-270.
96
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave na Klinici za neurologiju KCU Sarajevo (Katedra za neurologiju). Broj
studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata
po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj
ploči amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCU.
Opravdanost izostanka sa vježbi i predavanja dokazuje se valjanim
potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe
(maksimum do 20% izostanaka). Prisustvo na predavanjima i vježbama
treba biti minimalno 80% da bi se ostvarilo pravo na potpis.
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu
najavu kod sekretarice Katedre za neurologiju, psihijatriju i medicinsku psihologiju.
97
PLAN PREDMETA: NEUROLOGIJA
sedmica 6.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje:
Uvod u neurologiju, historijat, klasifikacija neuroloških poremećaja
Vježbe:
– tehnika uzimanja anamnestičkih podataka po sistemu
– tehnika uzimanja relevatnih hetero podataka
– inspekcija pacijenta, posmatranje hoda
– uspostavljanje adekvatnog odnosa između pacijenta i liječnika
utorak
Predavanje:
Poremećaji svijesti (kvalitativni i kvantitativni), krize svijesti i
poremećaji spavanja
Vježbe:
– pristupiti pacijentu sa neurološkim poremećajem u svjesnom i besvjesnom stanju
– usvojiti korištenje Glasgow Coma skale za procjenu nivoa poremećaja svijesti
– ispitivanje kvantitativnih poremećaja svijesti
– ispitivanje kvalitativnih poremećaja svijesti
– vježbanje diferencijalne dijagnoze kriza svijesti na osnovu sličnosti
i razlika
srijeda
Predavanje:
Epilepsije i epileptični sindromi
Vježbe:
Tehnika neurološkog pregleda pacijenta u postiktalnom stanju
Upoznavanje za elektroencefalografijom (EEG-om) i promjenama karakterističnim za epilepsije
četvrtak
petak
Broj sati
2
4
2
4
2
4
Predavanje:
Glavobolje, neuralgije, sindromi povišenog intrakranijalnog pritiska
2
Vježbe:
Pregled kranijalnih nerava (I – VI)
4
Predavanje:
TIA (Tranzitorna ishenmična ataka), moždani udari (epidemiologija,
etiologija, faktori rizika, fiziologija i patofiziologija moždanog krvotoka)
2
Vježbe:
Pregled kranijalnih nerava (VII – XII)
Transkranijalni Doppler (TCD)
4
98
sedmica 7.
ponedeljak
utorak
Predavanje:
Moždani udari (klasifikacija, terapija)
Vježbe:
Pregled vrata, trupa, gornjih i donjih ekstremiteta (trofika, tonus,
pokretljivost, miotatski refleksi, snaga mišića i testovi istezanja)
4
Predavanje:
Demencije, delirijum
Poremećaji pokreta i poremećaji malog mozga
2
Vježbe:
– ispitivanje senzibiliteta
– ispitivanje viših kortikalnih funkcija ( govor, praksija, gnozija, leksija, kalkulija)
– vježbanje izvođenja vlastitih refleksa između studenata
srijeda
Predavanje:
Traume glave i kičmene moždine i njihove neurološke sekvele
Infekcije CNS-a
Vježbe:
– ispitivanje ekstrapiramidalnih znakova
– ispitivanje cerebelarnih znakova i simptoma
– ponavljanje i vježbanje usvojenih vještina
četvrtak
Predavanje:
PARCIJALNI ISPIT 1. DIO
Vježbe:
– ispitivanje hoda
– ispitivanje autonomnog nervnog sistema
– osnove imaging tehnika (CT, MRI mozga)
petak
2
4
2
4
2
4
Predavanje:
Tumori glave i kičmene moždine
2
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT 1. DIO
4
Predavanje:
Demijelinizirajuća oboljenja CNS-a
2
Vježbe:
Samostalno uzimanje anamneze i neurološkog pregleda
4
sedmica 8.
ponedeljak
99
utorak
srijeda
četvrtak
Predavanje:
Bolesti nervno- mišićne spojnice i mišića
2
Vježbe:
Samostalno uzimanje anamneze i neurološkog pregleda
4
Predavanje:
Trovanja, alkoholizam, sistemski i metabolički poremećaji
2
Vježbe:
– Samostalno uzimanje anamneze i neurološkog pregleda
– Lumbalna punkcija i makroskopski pregled likvora
4
Predavanje:
Periferni nervni sistem i njegovi poremećaji
Oboljenja kičmene moždine
2
Vježbe:
Elektrofiziološke dijagnostičke metode: elektromioneurografija - EMNG,
– evocirani cerebralni potencijali- VEP, AEP, SSEP)
– Samostalno uzimanje anamneze i neurološkog pregleda
4
Predavanje:
Urgentna stanja u neurologiji
2
Vježbe: Samostalno uzimanje anamneze i neurološkog pregleda
4
ponedeljak
Vježbe:
Samostalno uzimanje anamneze i neurološkog pregleda
6
utorak
Vježbe:
Samostalno uzimanje anamneze i neurološkog pregleda
Transkranijalni Doppler (TCD)
Vježbanje izvođenja vlastitih refleksa između studenata
srijeda
Vježbe:
Samostalno uzimanje anamneze i neurološkog pregleda
Transkranijalni Doppler (TCD)
Vježbanje izvođenja vlastitih refleksa između studenata
Lumbalna punkcija i makroskopski pregled likvora
četvrtak
Vježbe:
Samostalno uzimanje anamneze i neurološkog pregleda
Transkranijalni Doppler (TCD)
Vježbanje izvođenja vlastitih refleksa između studenata
Lumbalna punkcija i makroskopski pregled likvora
Elektrofiziološke dijagnostičke metode: elektromioneurografija - EMNG,
evocirani cerebralni potencijali- VEP, AEP, SSEP)
petak
sedmica 9.
6
6
6
100
petak
PARCIJALNI ISPIT 2. DIO
2
PRAKTIČNI ISPIT 2. DIO
4
sedmica 16.
Završni ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
sedmica
17–20.
Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
AUGUSTOVSKO-SEPTEMBARSKI ISPITNI ROK U JEDNOM
TERMINU
101
Code: BAM 084
Naziv predmeta: PSIHIJATRIJA I MEDICINSKA PSIHOLOGIJA
Nivo: dodiplomski
Godina: IV
Semestar: VIII
ECTS kredit: 6
Status: obavezni
Ukupno sati: 90
Odgovorni nastavnik:
Prof. Dr Abdulah Kučukalić
Uslovi za pohađanje nastave položeni Klinička propedeutika, Patologija 1 i 2, Patofiziologija 1 i 2,
Medicinska mikrobiologija 1 i 2, Farmakologija, toksikologija i klinička farmakologija 1 i 2, Radiologija, Epidemiologija
1. Ciljevi predmeta
Naučiti studente medicine da znaju:
– pristupiti i uspostaviti kontakt sa duševnim bolesnikom
– prepoznati i precizno dijagnosticirati duševnu bolest
– napraviti plan dijagnostičkih pretraga i terapijski program sa ciljem
brzog i efikasnog liječenja
– organizaciju mentalnog zdravlja
– način prijema duševnih bolesnika
– prava bolesnika u toku boravka u psihijatrijskim ustanovama
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:
– u budućoj ljekarskoj praksi koristiti stečena osnovna teoretska i
praktična znanja iz oblasti psihijatrije i naučene vještine
– samostalno dijagnosticirati mentalne poremećaje prema važećem
klasifikacijskom sistemu
– uspješno zbrinjavati i tretirati duševne bolesti
– koristiti biopsihosociološki model u razumjevanju psihičkih poremećaja.
3. Moduli predmeta sa
ciljevima modula
Modul 1. Psihijatrija i psihopatologija
Cilj modula je upoznati studente sa istorijom psihijatrije, etiološkim
faktorima i medicinskom psihologijom koja se bavi psihološkim problemima čovjeka i analiziranjem psihičkih funkcija, ali i psihopatologijom
koja proučava poremećaje funkcioniranja pojedinih psihičkih funkcija.
Modul 2. Organski i simptomatski duševni poremećaji. Duševni
poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih supstanci
Cilj modula je upoznati studente sa mentalnim poremećajima izazvanim oštećenjima i povredama mozga, koje dovode do disfunkcije
centralnog nervnog sistema u različitom obimu i intenzitetu, kao i poremećajima uzrokovanim upotrebom i zloupotrebom psihoaktivnih
supstanci (PAS), posebno alkohola i opijata. Također upoznati studente sa psihosomatskim komplikacijama uzimanja PAS, diferencijalnodijagnostičkim poteškoćama u slučaju komorbiditetnih stanja u vezi
sa upotrebom PAS, te vrstama tretmana ovisnika o PAS.
Modul 3. Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji. Afektivni
poremećaji (poremećaji raspoloženja).
Cilj modula je upoznati studente sa shizofrenijom, hroničnim progresivnim oboljenjem, još uvijek nedovoljno poznate etiologije i patogeneze, koje se karakterizira iskrivljenim doživljajem realiteta, gubitkom
veze sa stvarnošću, povlačenjem u sopstveni autistički svijet, dezor-
102
ganiziranim ponašanjem i dezintegracijom ličnosti uz prateći gubitak
funkcionalnosti, kao i poremećajima raspoloženja kod kojih patološki povišeno ili sniženo raspoloženje dominira kliničkom slikom, a svi
ostali simptomi proizlaze iz poremećaja raspoloženja.
Modul 4. Neurotski sa stresom povezani i somatoformni poremećaji. Reakcija na stres, poremećaji prilagođavanja i PTSP.
Cilj modula je upoznati studente sa anksioznim poremećajima koji su
značajni za psihijatriju, jer se upravo na njima prelamaju pitanja shvatanja psihičkog života ljudi, kao i sa poremećajima koji nastaju kao
reakcija na doživljeni psihički stres.
Modul 5. Dječja i adolescentna psihijatrija. Poremećaji ličnosti i
ponašanja. Duševna zaostalost.
Cilj modula je upoznati studente sa poremećajima ishrane, anoreksijom i bulimijom koji u osnovi predstavljaju dvije krajnje tačke jednog
te istog poremećaja, poremećajima psihološkog razvoja, te poremećajima ličnosti i ponašanja, odnosno znacima duševne zaostalosti.
Modul 6. Terapija u psihijatriji. Urgentna stanja u psihijatriji. Forenzička psihijatrija. Organizacija mentalnog zdravlja u zajednici.
Cilj modula je upoznati studente sa savremenim metodama liječenja
duševnih poremećaja, urgentnih stanja, sa neželjenim efektima lijekova, zadacima forenzičke psihijatrije koja služi za potrebe sudskog
postupka, tumačenjem fenomena duševne bolesti, te timskim pristupom u radu multidisciplinarnih stručnih timova koji rade u centrima
za mentalno zdravlje.
Vještine, koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
– uzeti podatke iz lične i porodične anamneze, te anamneze bolesti
– izvršiti procjenu psihičkih funkcija i napisati psihički status
– prepoznati poremećaje svijesti, opažanja, mišljenja, emocija, pažnje,
inteligencije, volje, pamćenja
– poznavati tehnike liječenja duševnih bolesti
– uspostaviti specifičan odnos ljekar – pacijent u psihijatriji.
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
– način i tehniku vođenja psihijatrijskog intervjua
– registrovati simptome i postaviti dijagnozu duševne bolesti
– koristiti i primijeniti biološke, psihoterapijske i socioterapijske metode liječenja
– registrovati ekstrapiramidalne i druge neželjene efekte psihofarmakoterapije
– procijeniti Mini mental status
– procijeniti suicidalni rizik
– kako pristupiti agresivnom pacijentu
– primijeniti zakonske propise prisilne hospitalizacije i prisilnog liječenja.
103
Nakon odslušane nastave iz predmeta Psihijatrija i medicinska psihologija, student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
– Posmatrati duševnog pacijenta kao biopsihosocijalno biće, te uvažavati sve etiološke faktore koji mogu dovesti do mentalnog poremećaja.
– Stečena znanja mogu se koristiti za brzu i preciznu dijagnostiku
mentalnih poremećaja, efikasno i blagovremeno liječenje, prevenciju, uspješnu resocijalizaciju i rehabilitaciju duševnih bolesnika.
4. Metode učenja
Nastava predmeta Psihijatrija i medicinska psihologija će se izvoditi u
ukupnom fondu od 90 sati u obliku:
– predavanja 20 sati
– praktične nastave 70 sati - rad sa pacijentima uz prisustvo asistenta,
nastavnika.
U predviđeni broj sati su uključeni i oblici kontinuirane provjere znanja (praktični ispit 1. dio i parcijalni ispit 1. dio).
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata vršit će se kontinuirano u toku semestra i
kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja :
Kontinuirana provjera znanja obuhvata: praktični ispit 1. dio, praktični
ispit 2. dio, parcijalni ispit 1. dio i pracijalni ispit 2. dio.
Praktični ispit 1.dio
Praktični ispit 1.dio podrazumjeva procjenu usvojenih vještina uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda bolesnika obrađenih kroz module 1, 2 i 3. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak
nosi odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova koji student
može osvojiti je 10. Da bi se praktični ispit (1.dio) smatrao položenim,
student mora osvojiti najmanje 5,5 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit 1. dio
Parcijalni ispit 1. dio je pismeni test sa 30 MCQ pitanja. Ispitat će se
znanja usvojena kroz module 1, 2 i 3. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod,
ukupno 30 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim potrebno je
osvojiti najmanje 17 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Praktični ispit 2. dio
Praktični ispit 2. dio podrazumjeva procjenu usvojenih vještina uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda bolesnika obrađenih kroz module 4, 5 i 6. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak
nosi odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova, koji student
može osvojiti je 10. Da bi se praktični dio završnog spita smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 5,5 bodova. Osvojeni broj
bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
104
Parcijalni ispit 2. dio
Parcijalni ispit 2. dio je test sa 30 MCQ pitanja. Ispitat će se znanja
usvojena kroz module 4, 5 i 6. Svaki tačan odgovor nosi 1 bod, ukupno
30 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je osvojiti najmanje 17 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima
pri formiranju konačne ocjene.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u
toku semestra, nepoložene dijelove polaže na završnom ispitu. Pri
tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog dijela praktične
nastave evaluiraju kroz posebne liste provjere. Da bi se praktični ispit
smatrao položenim, na svakoj listi provjere student mora osvojiti najmanje 5,5 bodova.
Pismenom dijelu završnog ispita mogu pristupiti samo studenti koji
su položili kompletan praktični ispit.
Ukoliko student nije polažio ni jedan parcijalni ispit iz predmeta
Psihijatrija i medicinska psihologija, pismeni dio završnog ispita ima
60 MCQ pitanja, kroz koje student može osvojiti maksimalno 60 bodova. Minimalni broj bodova, da bi se ispit smatrao položenim, iznosi 33.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktične i parcijalne dijelove ispita u toku
semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu. Pri tome se usvojene vještine iz svakog nepoloženog dijela
praktičnog ispita evaluiraju kroz posebne liste provjere, kroz koje student može osvojiti ukupno 10 bodova. Da bi se praktični ispit smatrao
položenim na svakoj listi provjere mora osvojiti najmanje 5,5 bodova.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita
je predhodno položen praktični dio ispita.
Ukoliko student nije položio ni jedan parcijalni ispit iz predmeta
Psihijatrija i medicinska psihologija do popravnog ispita, pismeni dio
popravnog ispita ima 60 MCQ pitanja, kroz koje student može osvojiti
maksimalno 60 bodova. Minimalni broj bodova, da bi se ispit smatrao
položenim, iznosi 33.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
105
6. Literatura
Obavezna:
1. Kučukalić Abdulah, Bravo-Mehmedbašić Alma, Hižar Ivanka. Psihijatrija. Institut za naučno istraživački rad KCU Sarajevo, Sarajevo;
1-460. ( u pripremi)
2. Loga Slobodan i sar. Klinička psihijatrija. Medicinski fakulteti Sarajevo i Tuzla, 1999.
Dopunska:
1. Kučukalić Abdulah, Bravo-Mehmedbašić Alma. Liječenje stresom
uslovljenih psihičkih poremećaja. Publishing, Sarajevo,1998; 1-173.
2. Loga Slobodan i Saida Fišeković. Shizofrenija. Medicinski fakultet
Sarajevo, 2000.
Proširena:
1. Cerić Ismet, Mehić Basara Nermana, Oruč Lilijana, Salihović Habiba.
Zloupotreba psihoaktivnih supstanci i lijekova. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo. 2007.
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave na Katedri za neurologiju, psihijatriju i medicinsku psihiologiju.
Broj studenata po asistentu/nastavniku je između 5 i 8 (optimalno 6), a
broj pacijenata po studentu je 10. Raspored studenata po grupama bit
će na oglasnoj ploči Amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCU.
Opravdanost izostanka sa vježbi i predavanja dokazuje se vjerodostojnim potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi
vježbe (maksimum do 20% izostanaka). Prisustvo na predavanjima i
vježbama treba biti minimalno 80 % da bi se ostvarilo pravo na potpis.
Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu najavu kod sekretarice Katedre za psihijatriju i medicinsku psihiologiju.
106
PLAN PREDMETA: PSIHIJATRIJA I MEDICINSKA PSIHOLOGIJA
sedmica 11.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje:
Istorijat psihijatrije
Etiologija i klasifikacija duševnih poremećaja
Psihičke funkcije i poremećaji
Ličnost i razvoj ličnosti
Međusobni odnos bolesnika i zdravstvenih radnika
Vježbe:
Pristup i pregled psihijatrijskog bolesnika
Način i tehnike vođenja psihijatrijskog intervjua
Međusobni odnos ljekar-pacijent u psihijatriji
utorak
Predavanje:
Psihičke funkcije i poremećaji (svijest, pažnja, opažanje, pamćenje)
Vježbe:
– Rad sa pacijentom: Ispitivanje svijesti i poremećaja svijesti.
– Rad sa pacijentiom: Ispitivanje pažnje i poremećaja pažnje
– Rad sa pacijentom: Ispitivanje opažanja i poremećaja opažanja
– Rad sa pacijentom: Ispitivanje pamćenja i poremećaja pamćenja
– Korištenje Mini mental skale
srijeda
Predavanje:
Psihičke funkcije i poremećaji (mišljenje, inteligencija, afektivitet, nagoni, volja).
Vježbe:
– Rad sa pacijentom: ispitivanje mišljenja i poremećaja mišljenja
– Rad sa pacijentom: ispitivanje inteligencije i poremećaja inteligencije
– Rad sa pacijentom: ispitivanje afektiviteta i poremećaja afektiviteta
– Rad sa pacijentom: ispitivanje nagona i poremećaja nagona
– Rad sa pacijentom: ispitivanje volje i poremećaja volje
četvrtak
Predavanja:
Organski i simptomatski duševni poremećaji (demencija, delirijum,
organska halucinoza, organski katatoni poremećaj, organski sumanuti poremećaj, organski afektivni poremećaj, organski anksiozni
poremećaj, blagi kognitivni poremećaj)
Vježbe:
– Demencija: pregled pacijenta, opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Delirijum: pregled pacijenta, opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
Broj sati
2
4
2
4
2
4
2
4
107
četvrtak
– Organski sumanuti poremećaj: pregled pacijenta, opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Organski afektivni poremećaj: pregled pacijenta, opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Blagi kognitivni poremećaj: pregled pacijenta, opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
petak
Predavanje:
Duševni poremećaji uzrokovani alkoholom i psihoaktivnim supstancama (alkoholizam, alkoholni apstinencijalni sindrom, delirijum
tremens, alkoholne psihoze, tretman i rehabilitacija alkoholizma,
psihički poremećaji i poremećaji ponašanja izazvani psihoaktivnim
supstancama, prevencija i liječenje). Klasifikacija PAS, uzroci razvoja
bolesti ovisnosti, mogućnosti liječenja kroz programe detoksikacije.
Rehabilitacija i resocijalizacija, dvojne dijagnoze (komorbiditet) i njihov diferencijalno-dijagnostički i terapijski značaj.
Važnost preventivnih programa u suzbijanju zloupotrenbe psihoaktivnih supstanci.
Vježbe:
– Alkoholizam: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Ovisnost o opijatima: rad sa pacijentima, pregled i opisivanje simptoma bolesti, klinička slika, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup, zdravstvene posljedice
2
4
sedmica 12.
ponedeljak
Predavanje:
Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji
Akutni prolazni psihotični poremećaj
Vježbe :
– Shizofrenija: rad sa pacijentima, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Sumanuti poremećaj: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Akutni psihotični poremećaj: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
utorak
1
5
Predavanje:
Afektivni poremećaji (manična epizoda, bipolarni afektivni poremećaj, depresivna epizoda, perzistirajući afektivni poremećaj)
1
PRAKTIČNI ISPIT 1. DIO
3
Vježbe :
– Manična epizoda: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup.
– Depresivna epizoda: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup. Procjena
suicidalnog rizika.
2
108
utorak
– Bipolarni afektivni poremećaj: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup.
– Perzistirajući afektivni poremećaj: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup.
srijeda
Predavanje:
PARCIJALNI ISPIT 1. DIO
Vježbe:
– Panični poremećaj: rad sa pacijentima, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Generalizirani anksiozni poremećaj: rad sa pacijentima, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Fobični anksiozni poremećaj: rad sa pacijentima, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Socijalni anksiozni poremećaj: rad sa pacijentima, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Opsesivno-kompulzivni poremećaj: rad sa pacijentima, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
četvrtak
Predavanje:
Neurotski, sa stresom povezani i somatoformni poremećaji (panični poremećaj, generalizirani anksiozni poremećaj, fobični anksiozni
poremećaj, socijalni anksiozni poremećaj, opsesivno-kompulzivni
poremećaj)
Reakcije na stres i poremećaji prilagođavanja (akutna stresna reakcija, posttraumatski stresni poremećaj, poremećaj prilagođavanja, discocijativni konverzivni poremećaj, somatoformni poremećaj)
Vježbe:
– Akutna stresna reakcija: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje
simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– PTSD: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje simptoma bolesti,
postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Poremećaj prilagođavanja: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje
simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Disocijativni poremećaj: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje
simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Somatoformni poremaćaj: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje
simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
petak
Predavanje:
Dječja i adolescentna psihijatrija (psihički poremećaji razvojne dobi,
poremećaji hranjenja, poremećaji spavanja, poremećaji seksualne
sklonosti – parafilije)
Vježbe:
– Poremećaji razvojne dobi: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje
simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
2
4
1
4
1
5
109
petak
– Poremećaji hranjenja: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje
simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Poremećaji spavanja: rad sa pacijentom, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
– Parafilije (seksualne sklonosti): rad sa pacijentom, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup
sedmica 13.
ponedeljak
Predavanje:
Poremećaji ličnosti (paranoidni poremećaj ličnosti,
shizoidni poremećaj ličnosti, disocijalni poremećaj ličnosti, emocionalno nestabilni poremećaj ličnosti, histrionični poremećaj ličnosti,
anankastni poremećaj ličnosti, anksiozni poremećaj ličnosti, zavisni
poremećaj ličnosti, miješani poremećaji ličnosti, trajni poremećaji
ličnosti). Duševna zaostalost (laka, umjerena, teška i duboka)
Vježbe:
– Poremećaji ličnosti: rad sa pacijentima, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup.
– Duševna zaostalost: rad sa pacijentima, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje dijagnoze, terapijski pristup.
utorak
Predavanje:
Forenzička psihijatrija (vještačenje u krivično-pravnim procesima,
vještačenje u građanskim predmetima, pravno-etički aspekti, stigma). Zakon o mentalnom zdravlju, prisilnoj hospitalizaciji i prisilnom
liječenju.
Vježbe:
– Rad sa pacijentom, procjena uračunljivosti, procesne i poslovne
sposobnosti, pregled i opisivanje simptoma bolesti, postavljanje
dijagnoze, terapijski pristup.
– Način obavljanja prisilne hospitalizacije i prisilnog liječenja.
srijeda
Predavanje:
Terapija u psihijatriji (biološka-psihofarmakologija, psihoterapija, socioterapija).
Vježbe:
– Aplikacija psihofarmaka, procjena i evaluacija efikasnosti psihofarmakoterapije i neželjenih efekata.
– Prisustvo psihoterapijskim i socioterapijskim seansama.
četvrtak
Predavanja:
Terapija urgentnih stanja, pristup agresivnom bolesniku
Organizacija mentalnog zdravlja u zajednici
Vježbe:
– Pristup i zbrinjavanje agresivnih i uznemirenih bolesnika
– Posjeta Centru za mentalno zdravlje
– Integralni psihijatrijski pregled
2
4
1
5
1
5
1
5
110
petak
Vježbe: PRAKTIČNI ISPIT 2. DIO
4
Predavanja: PARCIJALNI ISPIT 2. DIO
2
sedmica 16.
Završni ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
sedmica
17-20.
Popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
AUGUSTOVSKO-SEPTEMBARSKI ISPITNI ROK U JEDNOM
TERMINU
111
Code: BAM 085
Naziv predmeta: Socijalna medicina i organizacija
zdravstvene zaštite 2
Nivo: dodiplomski
Godina: IV
Semestar: VIII
ECTS kredita: 2
Status: obavezni
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Dragana Nikšić
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti 3. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je da studenti steknu dodatna znanja o socijalno-medicinskim aspektima bolesti i odgovoru društva na njeno prisustvo i posljedice prije nego što se posvete isključivo kliničkom radu.
2. Svrha predmeta
Svrha predmeta je da student razumije socijalno medicinski aspekt
vodećih bolesti u odnosu na pojedinca i zajednicu i da shvati način reakcije društva na prisustvo bolesti i onesposobljenosti među različitim
grupama stanovništva.
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Modul 1. Vodeće bolesti stanovništva
Cilj modula je upoznati studenta sa najčešćim masovnim bolestima u
svijetu, njihovim monitoringom evaluacijom i strategijama rješavanja.
Modul 2. Reakcija države na bolest i onesposobljenost pojedinca
ili grupe
Cilj modula je upoznati studenta sa modelima organizacije zdravstvene zaštite i ocjenom njenog kvaliteta.
Modul 3. Socijalno-medicinske posljedice bolesti i onesposobljenosti
Cilj modula je upoznati studenta sa socijalno-medicinskim posljedicama bolesti i onesposobljenosti prema populacionim, vulnerabilnim i
nozološkim grupama stanovništva.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
– monitoring bolesti u zajednici
– pronalaženje izvora adekvatnih podataka
– određivanje vrste potreba i zahtjeva pojedinca za zdravstvenom zaštitom ispitivanje djelatnosti sistema zdravstvene zaštite
– tehnika sastavljanja upitnika o ocjeni kvaliteta rada ljekara
– formulacija i rješavanje određenih stručnih problema – izrada programa zdravstvene zaštite
– primjena različitih metoda u zdravstvenoj zaštiti vulnerabilnih grupa
(žene, lica sa posebnim potrebama, lica treće životne dobi)
– izrada zdravstveno-odgojnog recepta za jednu bolest.
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
• ocjena zdravstvenog stanja stanovništva
• sagledavanje opsega korištenja zdravstvene zaštite
• ocjena kvaliteta rada ljekara putem korištenja indikatora
• evaluacija znanja, stava i prakse pacijenta o određenoj bolesti
• osnovna dokumentacija i izvori podataka potrebni za izradu strateškog plana razvoja zdravstva.
112
Nakon odslušane nastave iz predmeta Socijalna medicina i organizacija
zdravstvene zaštite 2, student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
– Za postavljanje tačne i brze dijagnoze bolesti potrebno je poznavanje socijalno-medicinskih determinanti zdravlja i bolesti.
– Uspješno rješavanje vodećih zdravstvenih problema se može postići u okviru konteksta cijele zajednice.
– Uspjeh poduzetih mjera od strane ljekara ne ovisi samo o njegovom
znanju i vještinama, već i od stepena dejstva faktora društva i okoliša
na rješavanje zdravstvenog problema, kao što su: sistem organiziranja zdravstvene zaštite, pristup zdravstvenom osiguranju, sistem
plaćanja zdravstvenih usluga, kvalitet zdravstvene usluge i sl.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u ukupnom fondu od 30 sati i to:
– predavanja (10 sati) sa aktivnim učešćem studenata (tip kratkih testova / kvizova sa 5 pitanja)
– vježbe (20 sati) individualnog tipa, zasnovane na primjerima iz prakse, problemski orjentirane, sa izvođenjem na terenu (praktični zadatak ocjenjen i predat u pisanoj formi).
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane provjere znanja.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano u toku semestra i
kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata kratke kvizove i kontinuiranu
provjeru usvojenosti vještina na svakoj vježbi (aktivnost na vježbama),
te praktični ispit i parcijalni ispit na kraju održane nastave.
Studenti će imati kratke testove / kvizove (5 kvizova) - svaki kviz ima
5 pitanja sa 3-5 odgovora. Maksimalni broj bodova koji student može
osvojiti kroz ovaj tip provjere znanja je 5, a minimalan 3 boda.
Na vježbama će se vršiti tekuća provjera savladanih vještina tokom
vježbi (aktivnost u radu). Svaka pozitivno ocjenjena vježba (ukupno 10
vježbi) nosi 2 boda (maksimalno 20 bodova, minimalno 11 bodova).
Praktični ispit
Podrazumijeva procjenu usvojenih vještina obrađenih kroz sve module. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova koji student može
osvojiti je 25. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora
osvojiti najmanje 14 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Parcijalni ispit čini pisani test po tipu 10 esej pitanja, kojima će se ispitati znanja usvojena kroz module 1, 2 i 3. Svaki tačan odgovor nosi 5
bodova, ukupno 50 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je osvojiti najmanje 28 bodova.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna
ocjena.
113
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktični dio ispita na kraju odslušane
nastave, evaluacija usvojenih vještina se vrši na završnom ispitu kroz
ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list).
Svaki zadatak nosi odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova
koji student može osvojiti je 25. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 14 bodova. Osvojeni broj bodova
dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Ukoliko student nije položio parcijalni dio ispita na kraju nastave ili je
nezadovoljan dobijenom ocjenom, završni ispit čini pisani test sa 10
esej pitanja za provjeru usvojenog znanja kroz module 1, 2 i 3. Svaki tačan odgovor nosi 5 bodova, ukupno 50 bodova. Da bi se ispit smatrao
položenim, potrebno je osvojiti najmanje 28 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Uslov za polaganje pismenog dijela ispita je prethodno položen praktični dio ispita.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktični i parcijalni dio ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita.
6. Literatura
Obavezna:
1. Nikšić D, Kurspahić Mujčić A. Praktikum iz socijalne medicine sa teorijskim osnovama. Medicinski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007.
Proširena:
1. Kovačić L. i saradnici. Organizacija i upravljanje u zdravstevnoj zaštiti.
Medicinska naklada, Zagreb 2003.
2. Cucić V. i saradnici. Socijalna medicina. Medicinski fakultet u Beogradu, Beograd, 2002.
Dopunska:
1. Management in Health Care Practice. A Handbook for Teachers and
Health Professionals. FPH – SEE. Hans Jacobs, Germany, 2008.
114
2. Health Systems and their Evidence Based Development. A Handbook for Teachers and Health Professionals. FPH – SEE. Ed. Hans Jacobs,
Germany, 2004.
3. Health Promotion and Disease Prevention. A Handbook for Teachers,
Researchers, Health Professionals and Decision Makers. FPH – SEE.
Ed. Hans Jacobs, Germany, 2008.
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave u amfiteatru Medicinskog fakulteta, na Katedri za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite i nastavnim bazama Medicinskog
fakulteta (Dom zdravlja Sarajevo i KCU Sarajevo). Broj studenata u
grupi je 10. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči
Katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene Medicinskog
fakulteta u Sarajevu.
Opravdanost izostanka sa vježbi i predavanja dokazuje se valjanim
potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe
(maksimum do 20% izostanaka). Prisustvo na predavanjima i vježbama
treba biti minimalno 80% da bi se ostvario pravo na potpis.
Termin konsultacije za studente je svaki dan od 12-14 sati uz prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail:
[email protected]
115
PLAN PREDMETA: SOCIJALNA MEDICINA I ORGANIZACIJA
ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2
sedmica 14.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje:
Ocjena zdravstvenog stanja stanovništva, potrebe i zahtjevi za zdravstvenom zaštitom, evaluacija, monitoring i planske aktivnosti unapređenja zdravlja.
Vježbe:
– Potrebe i zahtjevi za zdravstvenom zaštitom – anketiranje deset
pacijenata;
– Prijedlog plana zdravstvene zaštite - set podataka za analizu vanjskog i unutrašnjeg okruženja zdravstvenog sistema
utorak
Predavanje:
Socijalno-medicinski aspekti vodećih masovnih bolesti u svijetu: primarna, sekundarna i tercijarna prevencija;
Individualne i populacione strategije njihovog rješavanja
Vježbe:
– Studija slučaja bolesti / onesposobljenosti / smrti na primjeru jednog pacijenta.
– Izrada zdravstveno-odgojnog predavanja; snimanje znanja, stava i
prakse; izrada zdravstveno-odgojnog recepta.
srijeda
četvrtak
Broj sati
2
4
2
4
Predavanje:
Organizacija i rukovođenje u zdravstvenoj zaštiti: dijagnostika, terapija i rehabilitacija.
2
Vježbe:
– Prikaz kretanja pacijenta kroz sistem zdravstvene zaštite.
– Studija zdravstvene djelatnosti segmenta zdravstvenog sistema.
4
Predavanje:
Kvalitet ljekarskog rada; definicija, vrste kvaliteta, sigurnost, ocjena
kvaliteta, kriteriji za ocjenu kvaliteta, vodiči dobre prakse i klinički putevi za najučestalije bolesti.
Vježbe:
– Položaj korisnika zdravstvene zaštite u odnosu na adekvatnost i
zadovoljstvo pruženim zdravstvenim uslugama – anketiranje deset
pacijenata.
– Program zdravstvene zaštite za populacionu grupu.
– Program zdravstvene zaštite za nozološku grupu.
2
4
116
petak
Predavanje:
Najčešći zdravstveni problemi i onesposobljenosti određenih populacionih, vulnerabilnih grupa stanovništva.
Organizacija zdravstvene zaštite, strategije rješavanja.
PRAKTIČNI ISPIT
2
PARCIJALNI ISPIT
2
sedmica 16.
Završni ispit za studente koji nisu zadovoljili na praktičnom / teoretskom djelu ispita.
17 - 20.
sedmica
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
2
AUGUSTOVSKO-SEPTEMBARSKI ISPITNI ROK U JEDNOM TERMINU
117
Code: BAM 086
Naslov predmeta: HIGIJENA
Nivo: dodiplomski
Godina: IV
Semestar: VIII
ECTS kredita: 2
Status: obavezni
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik: Doc. Dr Amra Ćatović
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti 3. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa:
– sa karakteristikama faktora okoline
– njihovim djelovanjem na ljudski organizam i ljudsko zdravlje
– posljedičnim poremećajima zdravlja
– mogućnostima preventivnog djelovanja i terapije.
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:
– uočiti odstupanja ekoloških parametara koji mogu akutno i kroz
duži vremenski period dovesti do poremećaja zdravlja ljudi
– na temelju vlastitog znanja, povezujući prethodne osnovne predmete studija sa kliničkim disciplinama, dati odgovarajuće prijedloge
prevencije, terapije, uputstava i sanacije.
3. Moduli predmeta
sa ciljevima modula
Modul 1. Osnovni pojmovi u higijeni, ekološki faktori, klima, mikroklima i aerozagađenje
Cilj modula je upoznati studenta sa definicijama higijene, ekosistemom, fizičkom, hemijskom, biološkom i socijalnom sredinom. Prezentirati suštinske savremene ekološke probleme, te koristeći rezultate
monitoringa faktora vanjske sredine primjenjivati mjere prevencije u
zaštiti zdravlja (primarna, sekundarna, tercijarna). Upoznavanje sa uticajem klime, mikroklime i aerozagađenja na ljudski organizam.
Modul 2. Voda za piće, kondicioniranje i otpadne materije
Cilj modula je shvatanje značaja obezbjeđenja higijenski ispravne vode
u dovoljnoj količini, za što je neophodan interdisciplinarni sistem rada.
Upoznavanje studenata sa mogućnostima kontaminacije okoline i sa
savremenim mogućnostima dispozicije otpadnih materija.
Modul 3. Radijacija, nejonizirajuća i jonizirajuća zračenja
Cilj modula je sticanje osnovnih znanja o akutnim i hroničnim poremećajima zdravlja prilikom neadekvatnog izlaganja svjetlosti i ostalim
nejonizirajućim i jonizirajućim zračenjima. Obraćanje pažnje na individualne i opšte mjere prevencije.
Modul 4. Higijena zemljišta, naselja i stanovanja. Školska i mentalna higijena.
Cilj modula je upoznavanje sa uticajem higijenske ispravnosti zemljišta, naselja i stanovanja na kvalitet zdravlja ljudi. U nizu ispitivanih
parametara ukazati i na ekološki i zdravstveni efekat buke. Upoznati
studenta sa higijenskim zahtjevima u školskoj sredini sa akcentom na
očuvanje mentalnog zdravlja kod vulnerabilne školske populacije.
118
Modul 5. Ekološki i medicinski aspekti ishrane, nutritivni značaj
hranjljivih materija i pravilna ishrana
Cilj modula je upoznavanje studenta sa pozitivnim i negativnim učincima ishrane na zdravlje ljudi. Ukazivanje na postojanje interdisciplinarnosti u obezbjeđivanju hrane i važnosti djelovanja u skladu sa higijenskim principima.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
– uočavati i posmatrati faktore vanjske sredine i analizirati mikroklimatska mjerenja
– interpretirati nalaz higijenske ispravnosti vode za piće i određivanja
rezidualnog hlora
– interpretirati rezultate mjerenja osvijetljenosti i buke
– sačiniti anketni upitnik o higijensko-sanitarnom stanju u školi i prehrambenom objektu
– interpretirati rezultate ispitivanja uhranjenosti.
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
– odgovarajuće mjere (preventivne i sanacione) unutar procjene aktuelnih odstupanja određenih faktora ili parametara koji mogu ugroziti zdravlje ljudi
– sagledati postojeće i potencijalne opasnosti ili manifestacije pojava
bolesti
– preduzeti odgovarajuće preventivne i sanacione mjere.
Nakon odslušane nastave iz predmeta Higijena, student bi trebao
usvojiti slijedeće stavove:
– Monitoring faktora vanjske sredine je zakonom regulisan, sa potpuno definisanim standardnim metodama i normativima.
– Dobrim analiziranjem nalaza lokalne inspekcije i laboratorijskih nalaza može se vršiti procjena pozitivnih i negativnih uticaja okoline
na zdravlje ljudi.
– Preventivne aktivnosti podržavati i davati doprinos u rješavanju ekološke problematike učešćem u interdisciplinarnom timu.
– Dobar liječnik praktičar treba poznavati metode utvrđivanja nutritivnog statusa
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u ukupnom fondu od 30 sati i to:
– predavanja (10 sati) sa aktivnim učešćem studenata (tip kratkih testova / kvizova sa 5 pitanja)
– vježbe (20 sati) individualnog tipa, problemski orjentirane (praktični
zadatak ocjenjen i predat u pisanoj formi).
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane provjere znanja.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano u toku semestra i
kao završni ispit.
119
Kontinuirana provjera znanja
Obuhvata kratke kvizove i kontinuiranu provjeru usvojenosti vještina
na svakoj vježbi (aktivnost na vježbama), praktični ispit i parcijalni ispit
na kraju održane nastave.
Studenti će imati kratke testove / kvizove (5 kvizova) - svaki kviz ima
5 pitanja sa 3-5 ponuđenih odgovora. Maksimalan broj bodova koji
student može osvojiti kroz ovaj tip provjere znanja je 5, a minimalan
3 boda.
Na vježbama će se vršiti tekuća provjera savladanih vještina tokom
vježbi (aktivnost u radu). Svaka pozitivno ocjenjena vježba (ukupno 10
vježbi) nosi 2 boda (maksimalno 20 bodova, minimalno 11 bodova).
Praktični ispit
Podrazumijeva procjenu usvojenih vještina obrađenih kroz sve module. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova koji student može
osvojiti je 25. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora
osvojiti najmanje 14 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim
bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Parcijalni ispit čini pisani test po tipu 10 esej pitanja, kojima će se ispitati znanja usvojena kroz module 1, 2 i 3. Svaki tačan odgovor nosi 5 bodova, ukupno 50 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno
je osvojiti najmanje 28 bodova.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna
ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktični dio ispita na kraju odslušane
nastave, evaluacija usvojenih vještina se vrši na završnom ispitu kroz
ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list).
Svaki zadatak nosi odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova
koji student može osvojiti je 25. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 14 bodova. Osvojeni broj bodova
dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Za studente koji nisu položili parcijalni dio ispita na kraju nastave ili su
nezadovoljni dobijenom ocjenom, pismeni dio završnog ispita čini test
sa 10 esej pitanja za provjeru usvojenog znanja kroz module 1, 2 i 3.
Svaki tačan odgovor nosi 5 bodova, ukupno 50 bodova. Da bi se ispit
smatrao položenim, potrebno je osvojiti najmanje 28 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne
ocjene.
Uslov za polaganje pismenog dijela ispita je prethodno položen
praktični dio ispita.
120
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktični i parcijalni dio ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita.
6. Literatura
Obavezna:
- Valić F. i sar. Zdravstvena ekologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2001.
- Kocijančić R.I. Higijena. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd 2002.
Proširena:
- Kristoforović-Ilić i sar. Komunalna higijena. Prometej, Novi Sad, 2002.
Dopunska:
- Brooks SM, Gochfeld M. (Eds.) Environmental Medicine. Mosby, 1995.
7. Napomena
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave na Katedri za higijenu i zaštitu životne sredine Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči
Instituta.
Opravdanost izostanka sa vježbi i predavanja dokazuje se valjanim
potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe
(maksimum do 20% izostanaka). Prisustvo na predavanjima i vježbama
treba biti minimalno 80% da bi se ostvarilo pravo na potpis.
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu
najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail: [email protected]
121
PLAN PREDMETA: HIGIJENA
sedmica 15.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje:
Osnovni pojmovi i zadaci higijene
Ekološki faktori i uticaj na zdravlje, mjere prevencije. Atmosfera.
Klima i mikroklima. Ekološko-medicinski aspekti aerozagađenja
Preventivne mjere zaštite vazduha
2
Vježbe:
Mikroklimatska mjerenja
Ispitivanje aerozagađenja
4
utorak
Predavanje:
Voda za piće; ekološki i zdravstveni značaj, vodosnabdijevanje. Kondicioniranje vode za piće
Dispozicija otpadnih materija
Vježbe:
Higijenski pregled vode za piće
Dezinfekcija vode za piće
srijeda
Predavanje:
Radijacija, nejonizirajuća i jonizirajuća zračenja
Higijena zemljišta, naselja i stanovanja
Ekološki i zdravstveni efekti buke
Vježbe:
Mjerenje osvjetljenosti.
Ispitivanje i mjerenje buke.
četvrtak
Predavanje:
Školska higijena. Mentalna higijena
Higijena ishrane; značaj i kontaminacija hrane
Pravilna ishrana i nutritivni poremećaji
Vježbe:
Higijenski uslovi školskih ustanova
Higijenski pregled namirnica
Sanitarno-higijenska kontrola objekata za proizvodnju i promet namirnica
Ispitivanje uhranjenosti
petak
Broj sati
2
4
2
4
2
4
PRAKTIČNI ISPIT
4
PARCIJALNI ISPIT
2
122
sedmica
16.
Završni ispit
sedmica
17 - 20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
AUGUSTOVSKO-SEPTEMBARSKI ISPITNI ROK
123
IZBORNI PREDMETI OSMOG SEMESTRA
Code: BAM 087
Naslov predmeta: infektološka gastroenterologija
i hepatologija
Nivo: dodiplomski
Godina: IV
Semestar: VIII
ECTS kredita: 2
Status: izborni
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik:
Doc. Dr Nada Koluder Čimić
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti 3. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa:
– patogenezom, terapijom i profilaksom bolesti infektološke gasteroenterologije i hepatologije
– imunološkim odgovorom na infekt u različitim fazama bolesti
– standardnim i ostalim dijagnostičkim procedurama koje se koriste
u dijagnostici infektološke gasteroenterologije i hepatologije.
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:
– prepoznati akutne kliničke i laboratorijske poremećaje koji nastaju u toku gastrointestinalnih infekcija i infektivnih oboljenja jetre
– poduzeti adekvatne terapijske mjere, ovisno o težini bolesti
– predvidjeti tok, komplikacije i ishod bolesti
3. Moduli predmeta sa
ciljevima modula
Modul 1. Infektološka gastroenterologija
Cilj modula je da upozna studenta sa proširenim teoretskim i
praktičnim znanjem iz:
– dijagnostike, terapije, prognoze i profilakse gastrointestinalnih infekcija
– patogeneze, dijagnostike, terapije i profilakse infekcioznog toksičnog šoka i hipovolemijskog šoka
– imunološkim odgovorom na infekt uzrokovan bakterijama, virusima, protozoama i parazitarnim bolestima (urođeni i stečeni imunitet), rane manifestacije (osip, reaktivni artritis) i kasne manifestacije (reaktivni artritis, erythema nodosum, Sy Gillian Barre).
Modul 2. Infektološka hepatologija
Cilj modula je da upozna studenta sa teoretskim i praktičnim znanjem iz infektološke hepatologije, koja podrazumijeva različit pristup
u terapiji akutnih, subakutnih i hroničnih bolesti jetre, uvjetovanih
primarno i sekundarno hepatotropnim virusima, te prepoznavanje
pojedinih sindroma koji su uzrokovani infektivnim bolestima (sindrom ikterusa, hepatorenalni sindrom).
Vještine koje treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
– pravilno uzeti infektološku anamnezu i socioepidemiološke podatatke
– uz primjenu svih metoda fizikalnog pregleda (inspekcija, palpacija, perkusija, auskultacija) uočiti i prepoznati znake i simptome
bolesti infektološke gastroenterologije i hepatologije
– odrediti radnu dijagnozu bolesti
– propisati terapiju infektološkog gastrointestinalnog i hepatološkog poremećaja
124
– predvidjeti tok bolesti
– izvršiti prijavu zarazne bolesti i izolaciju zaraznog bolesnika
– primijeniti profilaksu kod zaraznih bolesti iz oblasti infektološke
gastroenterologije i infektološke hepatologije i istih se pridržavati.
Vještine koje student treba poznavati znati kako i kada):
– perkutana aspiraciona biopsija jetre,
– citopunkcija slezene i jetre
– uzimanje hemokultura
– uzimanje koprokultura
– uzimanje urinokultura
– mikroskopsko interpretiranje diferencijalne krvne slike.
Nakon odslušane nastave iz predmeta Infektološka gastroenterologija i hepatologija, student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
– Gastroenterološki infektološki bolesnik je je veoma često hitan
bolesnik, kod kojeg pravovremeno postavljena dijagnoza i data
adekvatna terapija dovodi do brzog izlječenja.
– Klinička slika je podložna velikim i brzim promjenama, te je važno
na vrijeme prepoznati krajnju dehidriranost i toksični-hipovolemijski šok.
– Hitno otvaranje venskog puta odmah nakon mjerenja vitalnih
parametara i adekvatna hidracija bolesnika su neophodni kod
velikog broja infektoloških bolesti (intoksikacije, alimentarne toksiinfekcije).
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u obliku:
– Predavanja ex katedra (10 sati) za sve studente
– Praktične vježbe (20 sati ) za sve studente
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane
provjere znanja (praktični ispit i parcijalni ispit 1 dio).
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata vršit će se kontinuirano u toku semestra i
kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata parcijalni ispit i praktični
ispit.
Praktični ispit
Podrazumijeva procjenu usvojenih vještina obrađenih kroz module
1 i 2. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova koji student
može osvojiti je 30. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 17 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
125
Parcijalni ispit
Parcijalni ispit je pismeni test koji obuhvata provjeru znanja usvojenog kroz module 1 i 2 sa 35 pitanja. Svako pitanje nosi dva boda, što
iznosi maksimalno 70 bodova. Student minimalno mora osvojiti 39
bodova da bi se ispit smatrao položenim.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju
konačne ocjene
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktični dio ispita na kraju odslušane
nastave, evaluacija usvojenih vještina se vrši na završnom ispitu kroz
ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list).
Svaki zadatak nosi odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova koji student može osvojiti je 30. Da bi se praktični ispit smatrao
položenim, student mora osvojiti najmanje 17 bodova. Osvojeni broj
bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Ukoliko student nije položio parcijalni dio ispita na kraju nastave ili
je nezadovoljan dobijenom ocjenom, završni ispit čini pisani test sa
35 pitanja. Svako pitanje nosi dva boda, što iznosi maksimalno 70
bodova. Student minimalno mora osvojiti 39 bodova da bi se ispit
smatrao položenim. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene
Uslov za polaganje pismenog dijela ispita je prethodno položen
praktični dio ispita.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktični i parcijalni dio ispita u toku semestra i
na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je predhodno položen praktični dio ispita
6. Literatura
Obavezna:
1. Sajma Dautović-Krkić i autori. Infektologija. (u postupku izdavanja)
Dopunska:
1. Božić M, Dokić Lj, Nikolic S, Pavlović M, Šašić M. Infektivne bolesti.
Cibid, Beograd, 2007.
126
Proširena:
1. Begovac J, Božinović D, Lisić M, Baršić B, Schönwald S. Infektologija. Profil, Zagreb 2006.
2. Delić D. i autori. Infektivne bolesti: Laboratorijska dijagnostika i
lečenje. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 2001.
7. Napomena
Nastava Izbornog predmeta je sastavni dio drugog bloka nastave u
VIII semestru studija medicine.
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe iz predmeta Infektologija se održavaju prema
izvedbenom programu nastave Katedre za infektivne bolesti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na Klinici za infektivne bolesti KCU Sarajevo. Broj studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata po studentu je 10. Raspored studenata po
grupama bit će na oglasnoj ploči amfiteatra Medicinskog fakulteta u
krugu KCUS.
Opravdanost izostanka sa vježbi i predavanja dokazuje se valjanim
potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe
(maksimum do 20% izostanaka). Prisustvo na predavanjima i vježbama treba biti minimalno 80% da bi se ostvarilo pravo na potpis.
Termin konsultacija za studente svaki dan od 13-15 sati uz predhodnu najavu kod sekretarice Katedre za infektivne bolesti ili
na e-mail: [email protected]
127
PLAN PREDMETA: infektološka gastroenterologija
i hepatologija
sedmica 10.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje:
Dijagnostika gastrointestinalnih akutnih i hroničnih infektivnih bolesti (biohemijska, citološka, kopro-citološka, mikrobiološka, virusološka, parazitološka, hemokulture, urinokulture)
Terapija, prognoza i profilaksa crijevnih zaraznih bolesti.
Korekcija acidobaznog statusa i hipovolemije.
Vježbe:
– Demonstracija dijagnostičke obrade crijevnih zaraznih bolesti uz
adekvatnog pacijenta ili historiju bolesti i temperaturnu listu
– Demonstracija acidobaznog i hipovolemijskog poremećaja kod crijevnih infekcija (uz pacijenta ili istoriju bolesti i listu)
utorak
Predavanje:
Infekciozno-toksični šok i hopovolemijski šok - patogeneza i terapija.
Ekstraintestinalne manifestacije akutnih crijevnih zaraznih bolesti
(apscesi, peritiflitis, apendicitis, osipi, reaktivni artritis, erithema nodosum, Sy Guillain Barre - u smislu vancrijevnog infekta ili imunološkog
odgovora).
Vježbe:
– Plasiranje infuzije i intravenske terapije. Uzimanje hemokulture, koprokulture i urinokulture i briseva rektuma (uz bolesnika sa gastrointestinalnim infektom sa hipovolemijskim ili infekciozno-toksičnim
šokom).
srijeda
Predavanje:
Akutni abdomen u infektologiji (perforacije crijeva kod abdominalnog tifusa, kampilobakterioza-pseudoapendicitis, tiflitis, periholecistitis, rotaviroze).
Terapija akutnog A, B i C hepatitisa, te hroničnog B i C hepatitisa.
Vježbe:
– Demonstracija i obrada bolesnika sa vancrijevnim manifestacijama
akutne infektivne bolesti (ili prikaz uz historiju bolesti i listu).
– Demonstracija i obrada bolesnika sa akutnim popuštanjem bubrega (salmoneloza)
– Demonstracija i obrada bolesnika sa hepatitisom A, B, C.
– Pojašnjenje značenja markera hepatitisa A, B, C, D, G, E, te učestvovanje u podjeli terapiji bolesniku.
Broj sati
2
4
2
4
2
4
128
četvrtak
Predavanje:
Hepatorenalni sindrom kod infektivnih bolesti (hemoragijske groznice sa bubrežnim sindromom, leptospirose, sepse, akutni hepatitis sa
akutnim zatajenjem jetre, kod herpes simplex virusne - HSV i citomegalovirusne - CMV, te Ebstain Bar virusne - EBV infekcije uz akutnu nekrozu jetre), te akutni virusni hepatitis (A, B, C, D, E, G).
Sindrom ikterusa (infektivne i neinfektivne etiologije).
Predavanje:
Hepatitis izazvan sekundarno hepatotropnim virusuma (HSV, EBV, CMV,
varicela-zoster, rubela, enterovirusi), prelaznim oblicima (mikoplazmama, hlamidijama, rikecijama) te bakterijama (brucele, legionela, tbc
bacil).
Granulomatozni akutni, subakutni i hronični hepatitis (kod Q-groznice, tularemije, tuberkuloze, kuge, listerioze, brucelozni).
Vježbe:
– Demonstracija i obrada bolesnika sa hepatorenalnim sindromom
(akutni hepatitis /HGBS/sepsa/leptospiroza) ili prikaz slučaja iz historije bolesti i liste pacijenta.
– Demonstracija i obrada bolesnika sa ikteričnim sindromom (febrilni
ikterus kod Typhus abdominalis, salmoneloza, leptospiroze, bruceloze, infekiozne mononukleoze, toksičnog oštećenja jetre i sl.
petak
Vježbe:
– Obrada bolesnika sa lezijom jetre uzrokovane sekundarno hepatotropnim virusima (EBV, CMV, HSV, varicela-zoster), te prelaznim
oblicima (mikoplasme, hlamidije) i bakterijama (brucele, legionela,
leptospire).
– Obrada bolesnika (ili prikaz slučaja) sa granulomatoznim hepatitisom različite etiologije (brucele, rikecije, listerije, pasterela tularensis, mycobacterium tuberculosis).
2
2
2
2
PRAKTIČNI ISPIT
2
PARCIJALNI ISPIT
2
sedmica 16.
Završni ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima
sedmica
17 - 20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
AUGUSTOVSKO-SEPTEMBARSKI ISPITNI ROK U JEDNOM TERMINU
129
Code: BAM 088
Naslov predmeta: ALERGIJSKE BOLESTI KOŽE
Nivo: dodiplomski
Godina: IV
Semestar: VIII
ECTS kredita: 2
Status: izborni predmet
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik:
Prof. Dr Naima Arslanagić
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti 3. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa:
– patogenezom i kliničkom slikom alergijskih bolesti kože
– dijagnostikom alergijskih bolesti kože
– suvremenim pristupom liječenju alergijskih bolesti kože.
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:
– prepoznati kliničke simptome i znake alergijskih bolesti kože
– izvesti pregled bolesnika
– planirati dijagnostičke procedure u postavljanju dijagnoze i diferencijalne dijagnoze oboljenja
– planirati liječenje određenog alergijskog oboljenja kože.
3. Moduli predmeta sa
ciljevima modula
Modul 1. Osnovi pojma alergije i alergijskih reakcija
Cilj ovog modula jeste upoznavanje studenta sa osnovnim pojmom
alergije i alergijskih bolesti, te imunološkim mehanizmima alergijskih reakcija.
Modul 2. Alergijske bolesti kože koje se odvijaju po prvom tipu
imunoloških reakcija
Cilj modula jeste upoznavanje studenta sa alergijskom urtikarijom,
angioneurotskim edemom (Quinckeov edem), anafilaktičkim šokom, atopijskim dermatitisom.
Modul 3. Alergijske bolesti kože koje se odvijaju po IV tipu imunoloških reakcija
Cilj ovog modula jeste upoznavanje studenta sa alergijskim bolestima koje se odigravaju po mehanizmu kasne preosjetljivosti, kontaktni alergijski dermatitis, kao i iritativnim i toksičnim dermatitisom.
Modul 4. Alergija na lijekove i sunčevo svjetlo
Modul ima za cilj upoznavanje studenata sa alergijskeim reakcijama
na lijekove i specifičnostima kliničke slike ovisno o tipu alergijske
reakcije po kojem se odvija alergijska reakcija na lijek, kao i fototoksičnim i fotoalergijskim dermatitisima
Modul 5. Alergološko testiranje i terapija alergijskih oboljenja kože
Cilj ovog modula jeste upoznavanje studenta sa alergološkim testiranjima i osnovama terapije alergijskih oboljenja kože.
Vještine koje treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
– uzeti ispravno anamnezu bolesti
– prepoznati eflorescence kod urtikarije
– prepoznati Quinckeov edem
– prepoznati znakove kontaktnog, toksičnog i iritativnog dermatitisa
130
– prepoznati atopijski dermatitis
– izvesti test na dermografizam
– prepoznati kliničke manifestacije medikamentoznih egzantema,
ovisno o mehanizmu nastanka
– prepoznati kliničke manifestacije fotoalergijskih i fototoksičnih
dermatitisa
– planirati liječenje ovih bolesti.
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
Specifične dijagnostičke metode koje se koriste u dokazivanju alergijskih bolesti kože:
– scratch test
– prick test
– intradermalni test
– standardni i specifični epikutani testovi
– fotopatch test.
Nakon odslušane nastave iz predmeta Alergijske bolesti kože, student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
1. Dobar liječnik praktičar mora poznavati metode dijagnosticiranja, ispitivanja i liječenja alergijskih oboljenja kože.
2. Pravilno uzeta anamneza i podaci dobiveni pregledom utiču na
dalju dijagnostičku obradu bolesnika, pri čemu odluke liječnika
mogu imati uticaja na tok bolesti i budući život bolesnika.
4. Metode učenja
Nastava izbornog predmeta Alergijske bolesti kože će se izvoditi u
ukupnom fondu od 30 sati:
– Predavanja 10 sati
– Vježbi 20 sati
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane
provjere znanja ( praktični ispit 1.dio i parcijalni ispit 1. dio).
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata vršit će se kontinuirano u toku semestra
i kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata provjeru savladanih vještina na vježbama putem praktičnog i parcijalnog ispita na kraju nastavne sedmice.
Praktični ispit
Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina obrađenih kroz sve module. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz
ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check
list) nakon odslušane nastave. Svaki zadatak nosi odgovarajući broj
bodova. Maksimalan broj bodova koji student može osvojiti je 40.
Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora osvojiti
najmanje 22 boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
131
Parcijalni ispit
Parcijalni ispit je test sa 30 MCQ pitanja, kojim će se ispitat znanja
usvojena kroz sve module. Svaki tačan odgovor nosi 2 boda, ukupno 60 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je osvojiti najmanje 33 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktični dio ispita na kraju odslušane nastave, evaluacija usvojenih vještina se vrši na završnom ispitu kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere
(check list). Svaki zadatak nosi odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova koji student može osvojiti je 40. Da bi se praktični
ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 22 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju
konačne ocjene.
Ukoliko student nije položio parcijalni dio ispita na kraju nastave
ili je nezadovoljan dobijenom ocjenom, završni ispit čini pisani test
sa 30 pitanja. Svako pitanje nosi dva boda, što iznosi maksimalno
60 bodova. Student minimalno mora osvojiti 33 boda da bi se ispit
smatrao položenim. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene
Uslov za polaganje pismenog dijela ispita je prethodno položen
praktični dio ispita.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktični i parcijalni dio ispita u toku
semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita
6. Literatura:
Obavezna:
Naima Arslanagić. Dermatovenerologija. TDP, Zavod za udžbenike
i nastavna sredstva, Treće dopunsko i prošireno izdanje, Sarajevo,
2004; 1-430.
132
Dopunska:
Andreis Igor, Čulo Filip, Marušić Matko. Imunologija. Medicinska naklada, Zagreb ,1998.
Proširena:
Abbas AK, Lachman A. Osnovna imunologija. Funkcionisanje i poremećaji imunskog sistema. Beograd, Data Status, 2006.
7. Napomena:
Nastava Izbornog predmeta je sastavni dio drugog bloka nastave u
VIII semestru studija medicine.
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu
nastave na Klinici za kožne i spolne bolesti (Katedra za dermatovenerologiju). Broj studenata po asistentu je između 5 i 8. Raspored
studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči amfiteatra Medicinskog fakulteta u krugu KCU i na oglasnoj ploči Klinike za kožne i
spolne bolesti.
Opravdanost izostanka sa vježbi dokazuje se validnim potvrdama.
Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe (maksimum
do 20% izostanaka).
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu najavu kod sekretarice Katedre za dermatovenerologiju ili na
e-mail: [email protected]
133
PLAN PREDMETA: ALERGIJSKE BOLESTI KOŽE
sedmica 10.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje:
Pojam alergije i alergijskih oboljenja kože. Humoralna imunost. Celularna imunost.
Vježbe: Objasniti pojam alergije i alergijskih oboljenja kože. Objasniti i praktično pokazati tipove alergoloških testiranja koji se dijele na
testove za dokazivanje rane preosjetljivosti, testove za dokazivanje
kasne preosjetljivosti. Test grebanjem (skarifikacija, scratch test), test
ubodom – prick test i intrakutano injiciranje (intradermalni test). Očitavanje testa.
Epikutano testiranje za dokazivanje celularne imunosti (kasna preosjetljivost) korištenjem standardiziranih koncentrata najčešćih alergena sa kojima čovjek dolazi u kontakt, a koji su jaki senzibilizatori.
Očitavanje testa prema intenzitetu promjena (erite, papule i papulovezikule). Specifični epikutani testovi sa alergenima radne sredine.
Promjene na koži koje nastaju pod djelovanjem sunčeve svjetlosti
nakon uzimanja određenih lijekova (sulfonamida, tetraciklina, hlorpromazina).
utorak
Predavanje:
Prvi i drugi tip imunoloških reakcija. Treći i četvrti tip imunoloških
reakcija.
Vježbe: Tipovi alergijskih reakcija. Terapija alergijskih oboljenja kože.
Objasniti etiološku i simptomatsku terapiju alergijskih oboljenja kože.
srijeda
Predavanje:
Urtikarije. Akutne i hronične urtikarije. Oedema Quincke. Fizikalne
urtikarije. Anafilaktični šok. Medikamentozni egzantemi. Atopijski
dermatitis.
Vježbe: Praktično prikazati bolesnike sa urtikarijom i angioedemom.
Objasniti razliku između urtikarije i angioedema kao i akutne i hronične urtikarije. Izvesti praktična alergološka testiranja na fizikalne
urtikarije.
Objasniti simptome anafilaktičkog šoka kao i terapiju kao urgentnog
stanja.
Prikazati bolesnike sa atopijskim dermatitisom uz uzimanje anamneze, prikazivanje eflorescenci koje su tipične za atopijski dermatitis.
Broj sati
2
4
2
4
2
4
134
četvrtak
petak
Predavanje:
Serumska bolest. Kontaktni alergijski, toksični i iritativni dermatitis.
Fotoalergijske dermatoze. Fototoksične dermatoze.
Alergološki testovi in vivo: prick, scrach, intradermalni testovi. Epikutani testovi. Terapija alergijskih oboljenja kože.
2
Vježbe: Kontaktni alergijski dermatitis (Eczema vulgare). Prikazati
oboljele sa kliničkom slikom alergijskog dermatitisa, a posebno prikazati i objasniti kliničku sliku medikamentoznih egzantema.
Objasniti važnost alergoloških testiranja i važnosti otkrivanja agenasa
koji dovode do kontaktnog alergijskog dermatitisa.
Serumska bolest. Objasniti diferencijalnu dijagnozu Sindroma Hoigne prema anafilaktičkom šoku, kao i terapiju anafilaktičkog šoka.
4
PRAKTIČNI ISPIT
4
PARCIJALNI ISPIT
2
sedmica 16.
ZAVRŠNI ISPIT, ispit za studente koji nisu zadovoljili na praktičnom
dijelu
sedmica
17 – 20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
AUGUSTOVSKO-SEPTEMBARSKI ISPITNI ROK U JEDNOM TERMINU
135
Code: BAM 089
Naslov predmeta: Klinička neurofiziologija
Nivo: dodiplomski
Godina: IV
Semestar: VIII
ECTS kredita:
Status: izborni
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik:
Doc. dr Enra Suljić
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni obavezni predmeti 3. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa:
– osnovnim neurofiziološkim principima i metodama u kliničkoj neurologiji
– pravilnim planiranjem dijagnostičkog programa pretraga u odnosu na diferencijalnu dijagnozu bolesti
– pravilnim interpretriranjem i korištenjem nalaza koji dobiju od
kliničkog neurofiziologa, te postupanjem u skladu sa nalazom pri
postavljanju definitivne dijagnoze.
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:
– steći osnovna teorijska znanja iz oblasti kliničke neurofiziologije
– usvojiti osnove praktičnog rada, naučiti kako se koristiti neurofiziološkim metodama u evaluaciji uspješnosti terapijskih procedura i
postupaka;
– naučiti kako se koristiti neurofiziološkim metodama u procjeni
radne sposobnosti i forenzičkih kazusa.
3. Moduli predmeta
i ishodi učenja
Modul 1. Neuroanatomija i neurofiziologija
Cilj ovog modula je prezentiranje neuroanatomskih i neurofizioloških
aspekata oboljenja koja zahtijevaju neurofiziološku obradu.
Modul 2. Osnove elektrodijagnostike i aparatura
Cilj modula je da upozna studenta sa osnovama elektrodijagnostike
u neurologiji, kao i osnovnim dijelovima aparata, principima njihovog rada i njihovim mogućnostima.
Modul 3. Osnove elektroencefalografije (EEG)
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa osnovana elektroencefalografije, dijagnostičkim mogućnostima i ograničenjima metode, te
načinom čitanja EEG nalaza.
Modul 4. Osnove elektromioneurografije (EMNG)
Cilj ovog modula je upoznati studenta sa dijagnostičkim mogućnostima elektromioneurografije, te načinom na koji će moći interpretirati nalaz i primijeniti rezultate pretrage.
Modul 5. Osnove evociranih potencijala (VEP, AEP, SSEP)
Cilj ovog modula je da se student upozna sa vrstama evociranih potencijala i mogućnostima koje nam pruža ova metoda, indikacionim
područjima i limitacijama, kao i načinom na koji će se nalaz interpretirati.
136
3. Moduli predmeta sa
ciljevima modula
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
1. pravilno unošenje podataka
2. postaviti ispravno EEG kapu i izmjeriti otpor
3. pravilno postaviti elektrode za mjerenje motorne i senzorne provodljivosti, ovladati računanjem brzina provodljivosti
4. pravilno postaviti elektrode sa mjerenje evociranih potencijala
5. čišćenje opreme i sterilizacija.
Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti slijedeće stavove:
– Za budući samostalan rad i pregled bolesnika, budući liječnik se
može osposobiti samo praktičnim vježbama.
– Dobar liječnik mora poznavati metode i mogućnosti elektrodijagnostičkih procedura, što će mu biti od neprocjenjive važnosti, ne
samo u donošenju ispravne dijagnoze, nego i pri objektivnoj evaluaciji terapije pojedinih neuroloških oboljenja.
– Liječnik mora naučiti integrisati podatke dobivene uzimanjem detaljnih anamnestičkih podataka, objektivnog pregleda i rezultate
dijagnostičkih procedura u uspostavljanju konačne dijagnoze.
– Poznavanje principa rada, rukovanja i održavanja skupe opreme
će omogućiti kvalitetan rad i minimizirati rasipanje sredstava za
nabavku nove opreme
4. Metode učenja
Nastava izbornog predmeta „ Klinička neurofiziologija“ će se izvoditi
u ukupnom fondu od 30 sati, od čega je planirano:
– 10 sati predavanja na unaprijed kandidirane teme
– 20 sati za izvođenje praktične nastave uz prisustvo asistenta i
tehničara određenog usmjerenja.
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane
provjere znanja (parcijalni ispit i praktični ispit 1. dio).
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata vršit će se kontinuirano u toku semestra i
kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata provjeru savladanih vještina
na vježbama putem praktičnog i parcijalnog ispita na kraju nastavne
sedmice.
Praktični ispit
Praktični ispit podrazumjeva procjenu usvojenih vještina obrađenih
kroz sve module na kraju odslušane nastave. Evaluacija usvojenih
vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi odgovarajući broj bodova.
Maksimalan broj bodova koji student može osvojiti je 40. Da bi se
praktični ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 22
boda. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
137
Parcijalni ispit
Parcijalni ispit je test sa 30 MCQ pitanja, kojim će se ispitat znanja
usvojena kroz sve module. Svaki tačan odgovor nosi 2 boda, ukupno
60 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je osvojiti najmanje 33 boda.
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktični dio ispita na kraju odslušane
nastave, evaluacija usvojenih vještina se vrši na završnom ispitu kroz
ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list).
Svaki zadatak nosi odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova koji student može osvojiti je 40. Da bi se praktični ispit smatrao
položenim, student mora osvojiti najmanje 22 boda. Osvojeni broj
bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Ukoliko student nije položio parcijalni dio ispita na kraju nastave ili
je nezadovoljan dobijenom ocjenom, završni ispit čini pisani test sa
30 pitanja. Svako pitanje nosi dva boda, što iznosi maksimalno 60
bodova. Student minimalno mora osvojiti 33 boda da bi se ispit smatrao položenim. Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima
pri formiranju konačne ocjene
Uslov za polaganje pismenog dijela ispita je prethodno položen praktični dio ispita.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktični i parcijalni dio ispita u toku semestra i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita.
6. Literatura
Obavezna:
– Zukić Tarik: Elektroencefalografska propedeutika. Univerzitetska
knjiga, Sarajevo, 1999; 1-201.
138
6. Literatura
Dopunska:
– Zukić Tarik. Elektroencefalografija. U: Dželaludin Kantardžić. Klinička neurologija. I.P.” Svjetlost” Sarajevo 2001; 125-134.
– Lončarević Nedim. Elektromiografija i evocirani potencijali. U :
Dželaludin Kantadžić. Klinička neurologija. I.P. ”Svjetlost”, Sarajevo,
2001; 134-143.
Proširena:
– Kimura J. Electrodiagnosis in Disease of Nerve and Muscle: Principles and Practice. F.A. Davis Company: Philadelphia, 1989.
7. Napomena
Nastava Izbornog predmeta je sastavni dio drugog bloka nastave u
VIII semestru studija medicine.
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave na Katedri za neurologiju. Broj studenata po asistentu je između 5 i 8 (optimalno 6), a broj pacijenata po studentu je 10. Raspored
studenata po grupama bit će oglašen na oglasnoj ploči amfiteatra
Medicinskog fakulteta u krugu KCU.
Opravdanost izostanka sa vježbi i predavanja dokazuje se valjanim
potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe
(maksimum do 20% izostanaka). ). Prisustvo na predavanjima i vježbama treba biti minimalno 80% da bi se ostvarilo pravo na potpis.
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu najavu kod sekretarice Katedre za neurologiju, psihijatriju i medicinsku psihologiju.
139
PLAN PREDMETA: KLINIČKA NEUROFIZIOLOGIJA
sedmica 10.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje:
Neuroanatomija i neurofiziologija
Vježbe:
Uzimanje anamneze i osnove neurološkog pregleda
Osnove nervne provodljivosti
utorak
Predavanje:
Osnove elektrodijagnostike i aparatura
Vježbe:
Uzimanje anamneze i osnove neurološkog pregleda, osnove nervne
provodljivosti. Pravilno unošenje podataka
srijeda
četvrtak
Predavanje:
Osnove elektroencefalografije (EEG)
2
4
2
4
2
Vježbe:
Postaviti ispravno EEG kapu i izmjeriti otpor
Upoznati sa sa osnovnim montažama, njihove prednosti i mane
4
Predavanje:
Osnove elektromioneurografije (EMNG)
Osnove evociranih potencijala (VEP, AEP, SSEP)
2
Vježbe:
Pravilno postaviti elektrode za mjerenje motorne i senzorne provodljivosti,
Ovladati računanjem brzina provodljivosti
Upoznati se sa osnovama iglene elektrodijagnostike
Naučiti pravilno postaviti elektrode sa mjerenje evociranih potencijala
Čišćenje opreme i sterilizacija.
petak
Broj sati
4
PRAKTIČNI ISPIT
2
PARCIJALNI ISPIT
2
sedmica 16.
Završni ispit, ispit za studente koji nisu zadovoljili na praktičnom
ispitu
sedmica
17 - 20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
AUGUSTOVSKO-SEPTEMBARSKI ISPITNI ROK U JEDNOM TERMINU
140
Code: BAM 0810
Naslov predmeta: DIJETETIKA
Nivo: dodiplomski
Godina: IV
Semestar: VIII
ECTS kredita: 2
Status: izborni
Ukupno sati: 30
Odgovorni nastavnik:
Doc. Dr Amra Ćatović
Uslovi za pohađanje nastave: Položeni osnovni predmeti 3. godine studija
1. Ciljevi predmeta
Upoznati studenta sa:
– javnozdravstvenim značajem prehrane
– prehrambenim preporukama koje treba primjenjivati u radu ljekara opće prakse.
2. Svrha predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći da koristi stečena znanja u primjeni dijetetskog tretmana kod zdravih i bolesnih
osoba.
3. Moduli predmeta i
ishodi učenja
Modul 1. Uloga i značaj hrane i savremeni principi normalne ishrane
Cilj modula je da upozna studenta sa skupinama namirnica i njihovim
hemijskim sastavom, ulogom hrane i aktualnim saznanjima o racionalnoj ishrani.
Modul 2. Ishrana trudnica, djece, radnika i starijih osoba
Cilj modula je upoznati studenata sa potrebom za prilagođavanje
ishrane pojedinim populacionim grupama u odnosu na njihove funkcionalne specifičnosti.
Modul 3. Bolesti kao posljedica trovanja hranom
Cilj modula je upoznati studenata sa mogućim akutnim i hroničnim
poremećajima zdravlja kao posljedice konzumacije higijenski neispravne hrane, kao i sa osnovama hemijske mutageneze.
Modul 4. Deficitarna i suficitarna ishrana
Cilj modula je upoznavanje studenta sa zdravstvenim posljedicama
kod neadekvatnog unosa hrane po osnovu energetskog, proteinskog, vitaminskog i mineralnog balansa.
Modul 5. Dijetoterapija
Cilj modula je sticanje znanja o dijetoterapiji kod pojedinih oboljenja.
Vještine koje student treba znati praktično izvesti (zna kako ih čini):
– uočavanje i prepoznavanje pojedinih nepravilnosti u ishrani
– anamnestički i na osnovu laboratorijskih nalaza prepoznati etiologiju oboljenja
– odrediti energetske potrebe pojedinih osoba.
Vještine koje student treba poznavati (znati kako i kada):
– specifičnosti potreba normalne ishrane i ishrane pojedinih kategorija stanovništva
– određivanje dijetoterapije za pojedina oboljenja.
141
Nakon odslušane nastave iz predmeta Dijetetika, student bi trebao
usvojiti slijedeće stavove:
– Dobar liječnika praktičar treba prepoznati klinički i subklinički deficit u prehrani.
– Poznavanje principa zdrave ishrane treba favorizirati kod mladih
ljudi.
– Kod dijagnosticiranog oboljenja isključiti kompromitirajuće nutritijente, ali istovremeno preporučiti dozvoljene.
– Kritično se odnositi prema indikaciji korištenja industrijski pripremljene hrane, umjetnih sladila i ostalih hemijskih materija.
4. Metode učenja
Nastava se izvodi u ukupnom fondu od 30 sati i to:
– predavanja (10 sati) sa aktivnim učešćem studenata (tip kratkih testova / kvizova sa 5 pitanja)
– vježbe (20 sati) individualnog tipa, problemski orjentirane (praktični zadatak ocjenjen i predat u pisanoj formi).
U okviru predviđenog broja sati, održat će se i oblici kontinuirane
provjere znanja.
5. Metode procjene
znanja
Provjera znanja studenata će se vršiti kontinuirano u toku semestra i
kao završni ispit.
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja obuhvata kratke kvizove i kontinuiranu
provjeru usvojenosti vještina na svakoj vježbi (aktivnost na vježbama), te praktični ispit na kraju održane nastave.
Studenti će imati kratke testove / kvizove (5 kvizova) - svaki kviz ima
5 pitanja sa 3-5 odgovora. Maksimalni broj bodova koji student može
osvojiti kroz ovaj tip provjere znanja je 5, a minimalan 3 boda.
Praktični ispit
Podrazumjeva procjenu usvojenih vještina obrađenih kroz sve module. Evaluacija usvojenih vještina se vrši kroz ispunjenje zadataka
prethodno definisanih u listi provjere (check list). Svaki zadatak nosi
odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova koji student
može osvojiti je 25. Da bi se praktični ispit smatrao položenim, student mora osvojiti najmanje 14 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje
se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Parcijalni ispit
Parcijalni ispit čini pisani test po tipu 10 esej pitanja, kojima će se
ispitati znanja usvojena kroz module 1, 2 i 3. Svaki tačan odgovor nosi
5 bodova, ukupno 50 bodova. Da bi se ispit smatrao položenim, potrebno je osvojiti najmanje 28 bodova. Osvojeni broj bodova dodaje
se ostalim bodovima i zaključuje konačna ocjena.
Završni ispit
Ukoliko student nije položio praktični dio ispita na kraju odslušane
nastave, evaluacija usvojenih vještina se vrši na završnom ispitu kroz
ispunjenje zadataka prethodno definisanih u listi provjere (check list).
Svaki zadatak nosi odgovarajući broj bodova. Maksimalan broj bodova koji student može osvojiti je 25. Da bi se praktični ispit smatrao
položenim, student mora osvojiti najmanje 14 bodova.
142
Osvojeni broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Za studente koji nisu položili parcijalni dio ispita na kraju nastave ili su
nezadovoljni dobijenom ocjenom, pismeni dio završnog ispita čini test
sa 10 esej pitanja za provjeru usvojenog znanja kroz module 1, 2 i 3.
Svaki tačan odgovor nosi 5 bodova, ukupno 50 bodova. Da bi se ispit
smatrao položenim, potrebno je osvojiti najmanje 28 bodova. Osvojeni
broj bodova dodaje se ostalim bodovima pri formiranju konačne ocjene.
Uslov za polaganje pismenog dijela ispita je prethodno položen praktični dio ispita.
Formiranje konačne ocjene
Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere
znanja, prevodi se u konačnu ocjenu kako slijedi:
ocjena broj bodova opis ocjene
5(F,FX) ≤ 54
ne zadovoljava minimalne kriterije
6(E)
55-64
zadovoljava minimalne kriterije
7(D)
65-74
općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima
8(C)
75-84
prosječan, sa primjetnim greškama
9(B)
85-94
iznad prosjeka, sa ponekom greškom
10(A)
95-100
izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim greškama
POPRAVNI ISPIT
Ukoliko student nije položio praktični i parcijalni dio ispita u toku semestra
i na završnom ispitu, nepoložene dijelove polaže na popravnom ispitu.
Uslov za polaganje završenog pismenog dijela popravnog ispita je
predhodno položen praktični dio ispita.
6. Literatura
Obavezna:
- Živković R. Dijetetika. Iz. Medicinska naklada, Zagreb, 2002.
Proširena:
- Simić B. Medicinska dijetetika. Iz. Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1997.
Dopunska:
- Donaldson MS. Nutrition and cancer: A rewiew of the evidence for
and anticancer diet. Nutr J 2004;3:19-40.
7. Napomena
Nastava Izbornog predmeta je sastavni dio drugog bloka nastave u
VIII semestru studija medicine.
Svi oblici nastave su obavezni.
Predavanja i vježbe održavaju se prema izvedbenom programu nastave na Katedri za higijenu i zaštitu životne sredine Medicinskog
fakulteta u Sarajevu. Raspored studenata po grupama bit će na oglasnoj ploči Katedre.
Opravdanost izostanka sa vježbi i predavanja dokazuje se valjanim
potvrdama. Samo uz opravdanje student može nadoknaditi vježbe
(maksimum do 20% izostanaka). Prisustvo na predavanjima i vježbama treba biti minimalno 80 % da bi se ostvarilo pravo na potpis.
Termin konsultacija za studente svaki dan od 12-14 sati uz predhodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail:
[email protected]
143
PLAN PREDMETA: DIJETETIKA
sedmica 10.
Oblik nastave i gradiva
ponedeljak
Predavanje:
Uloga i značaj hrane
Savremeni principi normalne ishrane.
Vježbe:
Probavljivost proteina, probava masti i ugljikohidrata
Određivanje energetskih potreba organizma
Procjena prehrambenog statusa
utorak
Predavanje:
Ishrana trudnica, djece, radnika i starijih osoba
Bolesti kao posljedica trovanja hranom
Vježbe:
Dijetetski tretmani pojedinih kategorija zdravih osoba i industrijski
pripremljena hrana
Dijeta kod akutnih i hroničnih trovanja hranom
Interakcije hrane i lijekova
srijeda
Predavanje:
Deficitarna i suficitarna ishrana
Vježbe:
Dijeta kod pothranjenosti, avitaminoza, hipovitaminoza i mineralnog disbalansa, tretman poremećaja hranjenja
Dijeta kod gojaznosti
četvrtak
Predavanje:
Ishrana kod bolesti organa za varenje
Diabetes mellitus, hiperholesterolemija, hipertenzija i ishrana
Ishrana bubrežnih bolesnika
Dijetoterapija alergije i intolerancije na hranu
Vježbe:
Dijeta kod akutnih i hroničnih oboljenja digestivnog sistema
Dijetetski tretman kod dijabetesa (gotovi dijetalni proizvodi i sladila),
hiperholesterolemije i hipertenzije
Upute za ishranu kod poremećaja funkcije bubrega i kalkuloze
Dijeta kod alergija uzrokovanih hranom
petak
Broj sati
2
4
2
4
2
4
2
4
PRAKTIČNI ISPIT
2
PARCIJALNI ISPIT
2
144
sedmica 16.
Završni ispit
sedmica
17 – 20.
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Zadnja
sedmica
augusta i
prve dvije
sedmice
septembra
AUGUSTOVSKO-SEPTEMBARSKI ISPITNI ROK U JEDNOM TERMINU

Pravilnik o polaganju ispita

Vremenik pisanih provjera 4.c

odluku o kriterijima i postupcima za ocjenjivanje studenata na

letak - Poliklinika Sveta Nedelja

ovdje - Gimnazija Sesvete

poslijeoperacijska rehabilitacija nakon artroskopske

STUDIJSKI PROGRAM: ŠUMARSTVO MJESTO IZVOĐENJA

PRIPREMA ZA DRŽVNU MATURU 2013/2014 MATEMATIKA

poslijeoperacijska rehabilitacija nakon artroskopske

Rezultati ispita iz predmeta Osnove ekonomije (PE) dekanski rok