Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
CENTAR ZA GRAFIČKO INŽENJERSTVO
AKADEMIJE TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE
GRAFIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, HRVATSKA
ATHENS TECHNOLOGICAL EDUCATIONAL INSTITUTE (ATEI), GREECE
PRINT MEDIA ACADEMY - HEIDELBERG INDIA PVT. LTD., INDIA
UNIVERSITY OF NOVI SAD - FACULTY OF TECHNICAL SCIENCES, SERBIA
TISKARSTVO 2011
Urednik:
Prof. dr. sc. Vilko Žiljak
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 776225
ISBN 978-953-7064-16-7
www.tiskarstvo.net
FS, FotoSoft, ADAM-KAJ
ožujak 2011.
1
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
TISKARSTVO 2011
Znanstveni i recenzentski odbor:
Prof. dr. Darko Babić#, Izv. prof. dr. Darko Agić#, Prof. dr. Vilko Žiljak#, Izv. prof. dr. Klaudio
Pap#, Doc. dr. Mario Barišić, Dr. Rajendrakumar Anayath (In), Doc. dr. Zvonimir Sabati, Izv. prof.
dr. Mladen Lovreček#, Izv. prof. dr. Antun Koren, Prof. dr. Miroslav Gojo#, Dr. Sanja Mahović
Poljaček, Prof. dr. Vesna Kropar-Vančina#, Mr. Ivan Pogarčić, Doc. dr. Ivana Žiljak Stanimirović,
Dr. Werner Sobotka (au), Prof. dr. Nenad Prelog, Dr. Suarez Prado (sp), Dr. prof. Jana Žiljak Vujić,
Dr. Anastasios Politis (gr), Prof. dr. Damir Boras, Prof. dr. Mario Plenković, Prof. emeritus Husein
Pašagić, Dr. Branka Lajić, Mr. sc. Denis Jurečić, Dr. Tajana Koren, Prof. dr. Dijana Milčić, Prof. dr.
Jevgenij Paščenko, Dr. Spyridon Nomikos (gr), Dr. Georgios V. Vlachos (gr), Mr. Guenther Keppler
(de), Prof. dr. Dragoljub Novaković (rs), Prof. dr. Jelena Kiurski (rs), Doc. dr. Igor Karlović (rs), Doc.
dr. Miljana Prica (rs), Doc. mr. Uroš Nedeljković (rs), Doc. mr. Goran Jureša (rs)
Organizacijski odbor:
Prof. dr. Darko Babić, izv.prof. dr. Klaudio Pap, Rajko Naprta, Dr. Anastasios Politis, prof. dr. Antun
Koren, Mr. Sc. Ivan Pogarčić, Izv. prof. dr. Darko Agić, Prof. dr. Vilko Žiljak, Herwigh Kriso, Doc.
dr. Mario Barišić, Prof. dr. Miroslav Gojo, Prof. Dr. Rajendrakumar Anayath, prof.dr. Dragoljub
Novaković (rs)
Predviđena područja i sadržaji:
1. Inovacije u tiskarskoj industriji, nove tehnologije, novi materijali
2. Grafička industrija u Hrvatskoj i međunarodna gospodarska kretanja u izdavaštvu
3. Novosti u obrazovanju grafičkih inžinjera
4. Informatika u tiskari, baze podataka normativa, XML, CIP4,
5. Marketing i grafički dizajn s otkićem upravljanja bojama u infracrvenom spektru
Voditelj simpozija TISKARSTVO 2011, Prof. dr. Vilko Žiljak
Pozvana predavanja su pripremili:
Dr. Darko Babić, Dr. Darko Agić, Dr. Klaudio Pap, Prof. Dr. Rajendrakumar Anayath, Rajko Naprta,
HGK, Dr. Mario Barišić, Dr. Miroslav Gojo, Dr. Antun Koren, Mr. Denis Jurečić, Mr. Ivan Pogarčić,
Dr. Ivana Ž. Stanimirović, Dr. Sanja Mahović, Dr. Jana Vujić Žiljak, Doc. dr. Maja Strgar Kurečić,
Ivan Rajković, Vesna Uglješić, Maja Turčić, Dr. Tajana Koren, Dr. Nikolina Stanić Loknar. Dr.
Zvonimir Sabati
Administrativno vođenje:
Adam-Kaj, 49240 DONJA STUBICA , Toplička 10
Žiro r. Zaba 2360000-1101478887, OIB: 81584987103 M.B. 0984531
E-mail: [email protected]
http://www.tiskarstvo.net
[email protected]
2
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
I. dio - Radovi u cjelini
INTEGRACIJA GRAFIČKE PROIZVODNJE KOMUNIKACIJSKIM MREŽAMA
UPRAVLJANJA (PETRIJEVA MREŽA) ........................................................................................................ 9
Petar Miljković
MOTIVIRANJE STUDENATA KROZ RAČUNARSKU GRAFIKU ......................................................... 13
Aleksandra Bernašek, Hrvoje Nađ, Maja Rudolf, Tajana Koren
TEHNOLOGIJA RASTERSKIH ELEMENATA I ELEMENATA ZAŠTITE U GRAFIČKOJ
IZRADI POŠTANSKIH MARAKA ................................................................................................................ 21
Maja Rudolf, Aleksandra Bernašek, Maja Turčić
FAMILIJE INDIVIDUALIZIRANIH RASTERSKIH OBLIKA ................................................................ 28
Tajana Koren, Hrvoje Nađ, Nikolina Stanić-Loknar
USPOREDBA RGB PROSTORA BOJA ........................................................................................................ 35
Agić A., Poljičak A., Novaković M.
METODE RADA I ODABIR MATERIJALA ZA 3D ISPIS ........................................................................ 43
Zvonimir Sabati, Andrija Bernik, Nikola Prprović
LASERSKO GRAVIRANJE RAČUNALNIH MODELA ............................................................................ 51
Zvonimir Sabati, Andrija Bernik, Mario Radovac
HOĆE LI TABLET RAČUNALA IZMIJENITI TISKARSTVO? .............................................................. 57
Bernard Vukelić, Ivan Pogarčić, Elvis Kukuljan
RAZVOJ NAPREDNIH DINAMIČKIH POSTSCRIPT PROCEDURA ................................................... 61
Klaudio Pap
TECHNOLOGY FOR TACTILITY IN SECURITY PRINTING ............................................................... 67
Petra Poldrugač, Ernela Šop
IZRADA SIMULACIJSKOG MODELA 4-BOJKE ZA OPTIMIZACIJU
TISKARSKOG PROCESA.............................................................................................................................. 73
Josipa Lajković
KLASIFIKACIJA UKRASNIH ELEMENATA I TIPOGRAFIJA U VRIJEDNOSNICAMA ................. 79
Matas Maja
TIPOGRAFSKI RASTERSKI ELEMENTI .................................................................................................. 83
Nikolina Stanić-Loknar, Maja Rudolf
PRIPREMANJE WEB SADRŽAJA ZA TISAK (NA PRIMJERU HTML FORM
ELEMENTA PUTEM PROCESSINGA) ....................................................................................................... 89
Maja Turčić, Stipe Predanić
BOJILA ZA KOŽU – APSORPCIJA I REFLEKSIJA BLISKOG IR SPEKTRA..................................... 95
Vilko Žiljak, Jadranka Akalović
3
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
II. dio - Sažetci bez cjelokupnog rada
FOTOGRAFIJA ŠIROKOG DINAMIČKOG RASPONA ........................................................................ 103
Maja Strgar Kurečić, Darko Agić, Lidija Mandić, Ante Poljičak
EVALUATION OF THE CHANGES IN GRAPHIC INDUSTRY OF THIS CENTURY ....................... 104
Anastasios E. Politis
ELEKTROKEMIJSKA IMPEDANCIJSKA SPEKTROSKOPIJA KAO MJERNA
METODA U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI............................................................................................... 105
Tamara Tomašegović, Sanja Mahović Poljaček, Tomislav Cigula, Miroslav Gojo
4D TISAK TEMPERATURNE TEKSTURE ............................................................................................... 106
Tibor Skala
POSTAVLJANJE FORMALIZMA RJEČNIKA ZA OPIS PROCEDURE U
GRAFIČKOJ PROIZVODNJI...................................................................................................................... 107
Dijana Posavec
PUBLIKACIJA NA WEB-U I NJEN OTISAK............................................................................................ 109
Tomislav Šabić Bastalec, Mario Šimić, Krešimir Štih
UTJECAJ PAPIRA NA KOROZIJU U OFSETNOM TISKU ................................................................... 110
Krešimir Dragčević, Mladen Lovreček
INFRARED ART – umjetnost i reprodukcija INFRARED slika ................................................................111
Ivana Žiljak Stanimirović
KORPUSNA LINGVISTIKA. UKRAJINSKI JEZIK: PROBLEM LINGVOEKOLOGIJE. ............... 113
Yevgenij Pashchenko
TAKTILNOST U INFRACRVENOM SPEKTRU ...................................................................................... 117
Silvio Plehati, Jana Žiljak Vujić
4
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Pokrovitelji:
5
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
I. dio
Radovi u cjelini
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
INTEGRACIJA GRAFIČKE PROIZVODNJE KOMUNIKACIJSKIM MREŽAMA
UPRAVLJANJA (PETRIJEVA MREŽA)
Petar Miljković
Sažetak
Osnovna se funkcija mrežnog povezivanja očituje u komunikaciji računalima primjenom linkova (poveznica)
za povezivanje i čvorovima smještenim u piramidalnoj hijerarhiji odlučivanja te uspostavljanju i izmjenjivanju
podataka o grafičkom proizvodu. Čvorovi komunikacije kao ulazno-izlazni lokalni resurs usmjeravaju naredbe
prema individualnim aktivnostima i, prema zahtjevu, pohranjuju i naknadno analiziraju.
Petrijeve mreže prikazuju se kao grafički alat kojim se modeliraju (upravljaju) dinamički sustavi za realizaciju
grafičke proizvodnje. Algoritmi za generiranje složenih procesa iz njihovih grafičkih modela transformiraju
se u realne sljedove određenog sustava koji je podložan promjenama, ovisno o dinamici njihove distribucije.
Sinkroniziranost sustava izmjene podataka određuje se značajkama modela i njihovom usklađenošću unutar
statičko-dinamičke povezanosti. Vizualizacija cjelokupne izmjene podataka omogućena je modeliranjem i uporabom alata koji prezentiraju i analiziraju specifikacije mreže. Organizacijski JDF protokoli prezentirani su u
sljedovima upravljanja, a temelje se na XML platformi.
Implementirani komunikacijski sustav u tiskari naglašava podjelu u upravljačkom (komandnom) sustavu s jedne
strane i realiziranim grafičkim procesima s druge strane odlučivanja kroz sve faze reprodukcije (prepress-presspostpress) moderne tiskare.
Ključne riječi: Petrijeva mreža, JDF, radni tijek, integracija, XML.
Uvod
Procese grafičke proizvodnje moguće je prezentirati kao niz izvedbenih logičkih aktivnosti koje su u korelaciji
s instaliranim resursima tiskara. Zahtjevnost tržišta i sve manja vremenska varijabla primorala je grafičku industriju na digitalizaciju, integraciju i sve veću automatizaciju njezinih procesa. Složenost realizacije određenih
grafičkih proizvoda nameće sveobuhvatnu kontrolu poslovnih procesa i planiranje dinamike njihove realizacije u korelaciji s njezinim mogućnostima te upravljivost u dinamičkim izmjenama. Potencijalne aktivnosti i
realizacijska planiranja u grafičkoj produkciji moguće je ostvariti Petrijevim mrežama kao alatom za njihovo
modeliranje i naknadno analiziranje.
Komunikaciju JDF protokolom moguće je analizirati kroz njezine čvorove realizacije, iz čega se naknadnom
analizom utvrđuju situacije cjelokupnoga komunikacijskog sustava, odnosno stupnja automatiziranosti izmjene
podataka. Grafički proizvod u svojoj realizaciji zasigurno integrira minimalno dva procesa smještena u jedan izvedbeni zglob (ili više), stoga se pristupa analizama procesa s namjenom njezine digitalizacije i automatizacije.
Struktura Petrijeve mreže određuje se u načinu upravljanja realizacije proizvodnje, odnosno strukturom (ako se
razdvoje sve pojedinačne faze grafičke produkcije unutar čvorova komunikacije) i dinamikom njezine planske
realizacije u okviru instaliranih kapaciteta.
Komponente digitalne izmjene informacije mrežnog okruženja
Konstrukcijski promatrana, grafička je industrija integrirana od različitih upravljačkih sustava komunikacje.
Formulacija upravljanja, koncepcijski promatrano, integrira skup i više podskupova koji sadržavaju jednu ili
više komponenata informacija zadanog proizvoda. Svaka definirana izvedbena formulacija grafičkog proizvoda
implementira osnovne elemente, realizacijske hodograme, vremenske intervale i opise svake specifične radnje,
pretežito u doradnom odjelu (postpress). Osnova koncepcijskog modela upravljanja ogleda se u realnom strukturiranju radnih faza s pripadajućim opisom svakoga individualnog radnog mjesta. Pri instaliranju arhitekture
digitalnoga upravljačkog modela, stvorene su predispozicije za prednost takva sustava nad klasičnom mrežnom
komunikacijom. Jamči se dvosmjerna komunikacija s naglaskom na elemente sustava te međusobna hijerarhijska upravljačka aktivnost. Osim komunikacije u proizvodnom smjeru, potrebno je osigurati i povezanost
s upravljačkim menadžmentom. Početne aktivnosti u proces produkcije započinju i klasifikacijom, odnosno
9
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
logičkim rasporedom informacija zadanoga grafičkog proizvoda u radne čvorove (zglobove). Hijerarhijska
struktura čvorova implementira korelaciju unutar dva entiteta: čvor – element. Sastavnice ulaznih informacija
prezentiraju se kao hijerarhijska ili koncepcijska struktura.
Izlazni resurs JDF čvora u pretežitim je situacijama ulazna komponenta sljedećeg čvora. Izmjena informacija
među njima nije moguća dok sve informacije o zadanom grafičkom proizvodu nisu unijete i arhivirane na repozitoriju. Samo njihova logička definiranost jamči ispravan slijed aktivnosti i definiranost procesa. Grafički
prikazani JDF čvorovi, koji su organizacijski pozicionirani bliže osnovnoj upravljačkoj liniji komunikacije,
opisuju glavne (osnovne) radne aktivnosti, a manji čvorovi koji se granaju opisuju pojedinačne radne faze.
Istom je logikom postavljena i upravljačka aktivnost (MIS) prema hijerarhiji upravljanja. Osim izmjena informacija o proizvodu i njegovim radnim fazama, čvorovi u sebi implementiraju upravljanje prema resursnim
(skladišnim) linkovima. Bitno je napomenuti da sljedivost radnih čvorova ne određuje uvijek i kronologiju realizacije grafičkog proizvoda, odnosno neki logički slijed produkcije. Određene je faze rada moguće višestruko
ponoviti (iste faze, ali različiti radni nalozi) radi tehnološke ili ekonomske isplativosti. Takve se situacije obično
primjenjuju u odjelima dorade (postpress) gdje su izbjegnuta preklapanja u pred-pripremi složenih doradnih
linija. Slijed takvih aktivnosti distribuira se zasebnim dokumentima u obliku MIS protokola. Svaki iskorak od
planiranih hodograma ne smije ugroziti konačnu realizaciju grafičkog proizvoda bilo u kvalitativnom ili vremenskom odmaku.
Slika 1. Primjer hijerarhijske strukture radnih čvorova (Specificaon)
Protokoli i njihova funkcija u digitalnoj distribuciji
Za distribuciju (approved) pdf zapisa koje je odobrio naručitelj i njegova implementacija u mastere montažnih
araka, potrebno je isplanirati njihov daljnji protokol. Izmjena podataka unutar dva radna čvora u organizacijskoj
piramidi upravljanja grafičkom produkcijom realizira se u dizajnu procesa koji nesmetano i sinkronizirano distribuira zapise. Skup komunikacijskih protokola u distribuciji kao što je grafička, ako se promatraju složeniji
proizvodi, sigurniji je ako je slojevit, odnosno ako se razdvoje prema hijerarhiji odlučivanja i upravljanja. Razdvajanjem komunikacijskih razina u različite slojeve proširuje se dotadašnja struktura koja ne ugrožava instalirani sustav. Anuliraju se mogući nedostatci u distribuciji naredbodavnih aktivnosti.
Skup informacija koje se prosljeđuju kao radni zadatci (nalozi) u obliku JDF protokola trebaju implementirati
elemente koje distribucijska mreža prepoznaje i prosljeđuje u čvorove za koje ja predviđena. Svaki radni čvor
u svojoj hijerarhijskoj mreži ima svoju adresu kojoj se distribuira podatak o grafičkom proizvodu, a ujedno se
zapisuje i adresa pošiljatelja. Osim adrese, navedene su informacije o radnim zadatcima (tisak, dorada, isporuka,
adrese). Naredna informacija prosljeđuje se grafičkom stroju za njegovu predpripremu i pripremu za reprodukciju. Zadnja se informacija odnosi na povratne informacije koje opisuju realizaciju (report lista), odnosno razloge neprovedbe radnih naloga.
Osim distribucije informacija, mrežni protokoli trebaju imati sposobnost upravljanja regulacijom pogrješkama
koje su prisutne prilikom prijenosa podataka, kontroliranja same prohodnosti mreže i trebaju jamčiti prohodnost
mreže kroz zamjenske (podmrežne) protokole. Instalaciju mreže potrebno je obaviti neovisno od tipa instalira-
10
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
nog računala (sustava) i postavljene upravljačke platforme. Jedan od osnovnih primjera prijenosa informacija
sa skupom programskih rješenja i ostalim potrebitim informacijama je FTP. Osim navedenoga, prisutan je i
TCP protokol koji je specifičan radi potrebite verifikacije svakoga zaprimljenog dokumenta kao preduvjeta za
distribuciju sljedećega. Primopredaja pdf zapisa koju obavljaju naručitelj i tiskar u opisanim situacijama sigurna
je od pucanja protokola ili oštećenja samoga faila te dupliciranja istoga. Provodi se potvrda prijma, a naručitelju
se distribuira Report screen.
Prednost TCP protokola je u njegovoj mogućnosti cjepkanja velikih (teških) zapisa i pridruživanju redoslijeda
svakom segmentu . Svaki čvor koji zaprimi takav dokument treba biti označen svojom ishodišnom i krajnjom
adresom. Potrebna preciznost u označivanju dokumenata bitna je radi mogućnosti istovremene distribucije s
raznih polaznih točaka (to se pogotovo odnosi na distribuciju časopisa većeg opsega iz različitih studija koji su
uređivački neovisni).
Modeli mrežnih upravljanja i njihova struktura
Uporaba Petrijevih mreža u distribuciji digitalnih JDF zapisa ogleda se u dinamičkom modeliranju same arhitekture komunikacijskih protokola. Integracija grafičkih odjela u vertikalnoj izmjeni CIP4 protokola jamči izradu
dizajna logičke upravljivosti grafičkim procesima. Vertikalna komunikacija usmjerena prema menadžmentu
upravljanja te integriranost sa sustavom baze podataka zaseban je dio komunikacije koji upravlja ključem dostupnosti prema hijerarhijskoj odgovornosti.
Definicija trenutačnih situacija i njezino implementiranje u realne proizvodne procese jedan je od zadataka
instaliranih mreža i njezina je stohastička primjenjivost. Sustavi izmjena informacija od iznimne su važnosti u
odjelima grafičke pripreme koja je FTP linkovima povezana s naručiteljem. Redoslijed pristiglih araka (stranica)
uvijek je u dinamičkom slijedu te je potrebna prilagodba takvim situacijama. Osnovna struktura Petrijeve mreže
integrira u sebi pojedinačne elemente u obliku skupa od četiri elementa.
Konačni skup mjesta P i konačni skup prijelaza T imaju svoja značenja koja se odnose na uvjete koje definira
mreža te na smisao definiranja događaja prilikom distribucije podataka.
Slojevita hijerarhijska organizacija upravljanja i dinamička izmjena informacija implementira više razina
komunikacija i distribucija. Veći broj procesorskih jedinica smještenih u čvorove komunikacije zaduženi su
za njihovo provođenje i analizu. Konstrukcija mrežne integriranosti grafičke produkcije i procesa odlučivanja
započinju ulaznim informacijama o naručenom proizvodu koje je proslijedio naručitelj. Mrežnom se komunikacijom apliciraju digitalni radni nalozi na temelju odobrenih pred-kalkulacijskih izračuna i analiza – izvjesne
situacije nalažu modeliranje i simulaciju grafičke produkcije s predloženim realizacijskim hodogramom. Simulacije daju odgovore na realne situacije i predstavljanje proizvodnih ciljeva te osiguranje potrebitih resursa za
njezinu realizaciju. Svaki predloženi i odobreni radni tijek iziskuje njegovu stvarnu realizaciju i osiguranje,
uz nadzor kontrolnih mehanizama prema usvojenim standardima kvalitete svakoga tiskara. Pohranjivanje svih
informacija o traženom grafičkom proizvodu s njegovim radnim tijekom vizualizira se radi optimizacije procesa
i definiranja mogućeg stupnja automatizacije.
Zaključak
Upravljanje grafičkom proizvodnjom u mrežnom okruženju tiskara stvaraju se predispozicije za daljinsko
rukovođenje i stvaranje suvremene organizacijske strukture. Tehnički razvoj uvjetovan tržišnim zahtjevima integrira nove tehnologije, što jamči konkurentnost na tržištu. Digitalnom integracijom i automatiziranim radom
u izmjeni digitalnih zapisa, realiziraju se umreženi hodogrami unutar diferentnih radnih odjela grafičke produkcije. Zadane varijable, koje trebaju biti realizirane, ogledaju se u elementima kao što su:
•
simuliranje i modeliranje procesa realizacije i samoga proizvoda,
•
poznate ulazne informacije opisane jezikom tiskara (JDF, XML) i implementirane u instalirane resurse,
•
vremenska ograničenja realizacije uklopljena u standarde kvalitete i usvojene u grafičkim procesima,
•
stalni progres u automatizaciji i standardizaciji grafičkih procesa,
•
stalna edukacija djelatnika i prihvaćanje novih aplikacija u upravljanju tiskarom.
11
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Literatura
Kipphan H.: Handbook of Print Media, Springer-Verlag, ISBN 3-540-673261, Berlin NewYork 2001,
pp 923-936
JDF Specification, Release 1.1, CIP4, 2000-2002
Žiljak V., Miljković P., Koren A. ; Newspaper Production Process Integration in the JDF Environment, 15th.
International Conference he Information and Intelligent Systems, FOI Varaždin, ISBN 953-6071-23-1
KRATICE:
FTP - File Transfer Protocol
JDF – Job Definition Format
TCP - Transmission Control Protocol
12
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
MOTIVIRANJE STUDENATA KROZ RAČUNARSKU GRAFIKU
Aleksandra Bernašek, Hrvoje Nađ, Maja Rudolf, Tajana Koren
Abstract
U članku se govori o motivaciji studenata za pristup novom načinu oblikovanja računalom. Motivacija u smislu
spajanja tehnoloških procesa nastanka slike, te izvođenja vlastitih idejnih dizajnerskih rješenja koja su u potpunosti individualizirana. Pokazuje se vještina programiranja u grafičkom jeziku kroz koje realiziraju svoje ideje,
a rezultati su njihovi originalni radovi. Pomoću PostScript programiranja stvaraju grafike koje nije moguće
napraviti sa konvencionalnim grafičkim aplikacijama. Pri tom se koriste znanjem programiranja na visini stacka,
implementacijom individualnih rastera unutar slika i slova, te upravljanja sa bojama u širokom spektru apsorpcije i refleksije svjetla.
Uvod
Cilj ovog rada je osposobljavanje studenata za izvedbu složenih zadataka u PostScript jeziku i pratećim programima. Cijeli kolegij koncipiran je tako da oni sami stvaraju i dolaze do izvanrednih rješenja uz pomoć profesora i asistenata. Oni se upoznaju s novim načinom oblikovanja računalom. Samostalno programiraju čime
proširuju svoje znanje i razvijaju kreativnost. Zadaci su pomno odabrani kako bi se obuhvatili svi elementi
tehnološkog procesa. Student se upoznaju s komandama za upravljanje zapisa na vrhu memorije, implementacijom individualnih rastera u fotografiju, te sa parametrima koji su vezani za tipografiju. Oni na ovom kolegiju
stvaraju temelje za daljnji razvoj grafičkog oblikovanja računalom. Cilj prezentiranja individualiziranih rastera
je potaknuti studentske radove u smjeru dizajniranja vlastitih rasterskih elemenata koji će se moći koristiti sa
ciljem zaštite ili prilikom dizajniranja vlastitih idejnih rješenja.
Repeat petlja programirana PostScript jezikom
Osnova za kreativno programiranje i dizajniranje u repeat petlji je unutar PostScript jezika. Studenti PostScript
programiranjem repeat petlje samostalno izrađuju odlične grafike koje im otvaraju novo područje u dizajnu. Uz
malo mašte i znanje koje su usvojili na predavanjima dolaze do lijepih individualiziranih rješenja koje je teško
ponoviti.
Slika 1. Grafika programirana u PostScriptu pomoću repeat petlje, predmet Računarska tipografija,
autor Darija Kiseljak
13
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Algoritam u PostScriptu:
% sunce crno plavo
40 {
/k k 0.03 add def
c m y k setcmykcolor
10 10 moveto
20 20 lineto
-20 -20 lineto
0.1 setlinewidth stroke
6 rotate
} repeat
% vertikalno kruzenje
5{
/m m 0.08 sub def
/c c 0.10 add def
c m y k setcmykcolor
0 0 20 0 360 arc
1.1 1.2 scale
0.7 setlinewidth stroke
-10 rotate
} repeat
Kako bi dobio kružne oblike autor koristili komandu arc. Elipsoidne oblike postiže pomoću komande scale.
Komanda scale definirana je sa dva parametra koji se mogu mijenjati nezavisno jedan o drugome. Boja je definirana u CMYK sustavu, a njeno mijenjanje je programski i matematički određeno. Ona se dodaje ili oduzima
za svaki kanal posebno sa strogo definiranim parametrima. Linije su postignute sa naredbom lineto. U ovom
primjeru one se rotiraju u repeat petlji oko definiranog središta. Repeat petlja se koristi kod ponavljanja kako bi
pojednostavili i skratili kod.
Stvaranje maske u obliku slovnog znaka sa implementiranom grafikom
Autor je stvorio dvije grafike. Gdje je prvu grafiku u obliku slovnog znaka koristio kao masku unutar koje je
implementirao drugo grafičko rješenje. Da bi se u PostScript interpretaciji prikazao određeni font, potrebna je
konverzija fonta u PostScript tip fonta. Studenti su se osim sa definiranjem fonta morali upoznati i sa ostalim
parametrima koji su vezani uz tipografiju unutar PostScript jezika.
Slika 3. Grafika programirana u PostScriptu pomoću repeat petlje, predmet Računarska tipografija, autor Hrvoje Nađ
14
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Algoritam u PostScriptu:
/Times-Roman findfont 450 scalefont setfont (H) false charpath
clip newpath
0 10 1500{
/a exch def
0 0 moveto
70 a add 20 lineto
50 a add 50 lineto
2 a add rotate closepath
1.1 1.1 scale
/boja a 1500 div def
1 0 1 boja setcmykcolor fill
}for
1 setlinewidth
stroke
U primjeru imamo dvije grafike od kojih jedna predstavlja masku. Naredbom clip se stvara maska, odnosno zatvoreni put nekim grafičkim rješenjem. Pošto komanda clip iza sebe ne ostavlja mogućnost programiranja nove
staze, nakon nje moramo upotrijebiti naredbu newpath. Naredbom newpath programski stvaramo mogućnost
izrade nove staze. Nakon što je isprogramirana clip maska od slova H slijedi program koji iscrtava linije rotirane
u svakom koraku for petlje. Boja se mijenja programski, tako da se dodaju i oduzimaju za svaki kanal posebno
sa strogo definiranim parametrima.
Stvaranje maske u obliku slovnog znaka sa implementiranim fontovima
Stvaranje maske u obliku slovnog znaka unutar kojeg je pozivan neki drugi ili isti definirani font. Studenti su
mogli koristiti rukopisni font koji su sami izradili na kolegiju Tipografija koji je također dio katedre Tiskarski
slog i računala na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Rješenja su vrlo zanimljiva i atraktivna. Ovakva primjena
fonta u budućnosti studentima može pomoći kod dizajniranja proizvoda kojem je potrebna veća zaštita.
Slika 6. Grafika programirana u PostScriptu pomoću repeat petlje, predmet Računarska tipografija,
autor Sandra Radić
15
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Algoritam u PostScriptu:
/Times-Roman findfont 450 scalefont setfont (S) false charpath clip
newpath
/m 1 def
/c 0 def
0 1 0 0 setcmykcolor
0 1 1600{
/a exch def
/j a 10 div 1 add def
j j moveto
/c c 0.001 add def
/m m 0.001 sub def
c m 0 0 setcmykcolor
a rotate
/Times-Roman findfont 14 scalefont setfont (sAB) show
}for
Na Slici 6. je također imamo dvije grafike. Naredbom clip stvaramo masku, dok naredbom newpath programski
stvaramo mogućnost izrade nove staze. Nakon što je isprogramirana clip maska od slova S slijedi program koji
ispisuje slovne znakove rotirane u svakom koraku for petlje. Program demonstrira mogućnost dohvaćanja parametra za visinu slovnog znaka preko polja (vektora). Boje se mijenjaju programski, a definirane su u CMYK
sustavu.
Stvaranje maske u obliku slovnog znaka sa implementiranim individualnim rasterima
Unutar definirane maske u obliku slovnog znaka implementirana su 4 različita rastera. Preporuka autorima bila
je da u svaki C, M, Y, K kanal umetnu drugačiji raster. Rastere koje su koristili uzeli su iz članka „New screening elements in multi-colour printing for special purposes“ [Vujić-Žiljak, 2003.]. Studenti uče na koji način je
moguće primjenjivati različite rasterske elemente na tipografske oblike. Rasteri u tipografiji odlično su rješenje
ako želimo u potpunosti individualizirati svoj proizvod. Unutar svakog slovnog znaka nekog teksta možemo
umetnuti drugačiji rasterski element. Odnosno, za svako pojedino slovo možemo kreirati jedinstveni raster čime
dobivamo unikatan proizvod.
Slika 7. Primjena raster u tipografiji, različiti za svaki od CMYK kanala, predmet Računarska tipografija, autor
Nikica Mostarac
16
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 8. Četri vrste individualiziranih rastera, članak „New screening elements in multi-colour printing for special
purposes“ [Vujić-Žiljak, 2003.]
PostScript interpretacija matematičke formule:
/r5 {exch dup mul dup 2 index dup 2 index exch div floor mul sub 2 mul 3 1 roll dup 2 indeks exch div floor mul
sub exch sub 3 div abs 1 exch sub} bind def
/r12 {dup 2 index 3 exp sub abs sqrt 3 1 roll 3 exp sub abs sqrt exch sub abs 1 exch sub} def
/r3 {dup 2 index dup dup mul mul mul abs sqrt 3 1 roll dup dup mul mul mul abs sqrt exch sub abs 1 exch sub}
bind def
/r16 {dup 2 index 3 exp abs sub abs sqrt 3 1 roll 3 exp abs add abs sqrt exch sub abs 1 exch sub} bind def
15 15 {r14} bind setscreen
U primjeru su kreirana dva grafička rješenja. Unutar clip maske u obliku slova S implementirana su 4 individualizirana rastera. Rasteri koji korišteni za realizaciju izabrani su proizvoljno. Autor parametrima zadaje promjenu
linijature i kuta, na način da je za svaki C, M, Y, K kanal zadan drugačiji raster sa različitim vrijednostima.
Rastriranje fotografije pomoću PostScripta
Izvedba vlastitog portreta s različitim rasterom za svaki C, M, Y, K kanal je motivacija za postizanje maksimuma
u kreativnom izrazu s individualiziranim rasterima. Fotografija se obradila i pripremila za danju uporabu. Za
ovaj primjer preporuka je također da proizvoljno izabrane individualizirane rastere [Vujić-Žiljak, 2003.], implementiraju u svaki C, M, Y, K kanal posebno. Primarna funkcija korištenja individualiziranih rasterskih elemenata je stvaranje autorskih dizajnerskih proizvoda koje nije moguće ponoviti ukoliko ne poznajemo osnovne
parametre koji definiraju određeni rasterski sustav.
Slika 10. Primjena rastera u piksel grafici. Za svaki CMYK kanal upotrjebljen je različiti raster, predmet
Računarska tipografija, autor Lara Krupić
17
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 11. Četri vrste individualiziranih rastera, članak „New screening elements in multi-colour printing for special purposes“ [Vujić-Žiljak, 2003.]
PostScript interpretacija matematičke formule:
/r11 {abs neg exch abs add 2 div abs 1 exch sub} bind def
/r20 {dup mul exch dup mul add 1 mul sqrt 120 mul sin abs} bind def
/r3 {dup 2 index dup dup mul mul mul abs sqrt 3 1 roll dup dup mul mul mul abs sqrt exch sub abs 1 exch sub}
bind def
/r23 {dup 2 exp 3 1 roll sub abs 2 div add 1 exch sub} bind def
15 15 {r11} bind setscreen
U ovom primjeru korišten je vlastiti portret, koji je prethodno obrađen i pripremljen u za to predviđenim programima. Prije rastriranja slike autor je napravio separaciju po kanalima. U svaki kanal posebno umetnuo je
po jedan algoritam za raster. Lin i kut su varijable kojima je odredio parametre linijaturu i kut, te ih pozvao
naredbama bind setscreen.
Rastriranje fotografije s separacijom po C, M, Y, K kanalima
Portret autora proveden je kroz separaciju po C, M, Y, K kanalima. Pomoću PostScript interpretacije matematičkih
formula raznih funkcija moguće je u fotografiju implementirati raster. Autor je u kod za svaki kanal posebno
umetnuo drugačiji raster. U piksel grafici mogućnosti kombiniranja parametara rastera još je veća, upravo zbog
drugačije gustoće zacrnjenja svakog pojedinog piksela.
Slika 14. Primjena rastera u piksel grafici, drugačiji raster za svaki od C,M,Y,K kanala posebno, predmet
Računarska tipografija, autor Iva Mesarić
18
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 15. Četri vrste individualiziranih rastera, članak „New screening elements in multi-colour printing for special purposes“ [Vujić-Žiljak, 2003.]
PostScript interpretacija matematičke formule:
/r20 {dup mul exch dup mul add 1 mul sqrt 120 mul sin abs} bind def
/tocka {dup mul exch dup mul add 1 exch sub} bind def
/r3 {dup 2 index dup dup mul mul mul abs sqrt 3 1 roll dup dup mul mul mul abs sqrt exch sub abs 1 exch sub}
bind def
/r14 {dup 2 index 3 exp sub abs sqrt 3 1 roll 3 exp add abs sqrt exch sub abs 1 exch sub} bind def
15 15 {r11} bind setscreen
Autor svoj portret provodi kroz separaciju po C, M, Y, K kanalima. PostScript interpretaciju matematičkih
formula izabranih funkcija implementira unutar koda za svaki kanal posebno. Pomoću programa za obradu
fotografije portret dijeli na četiri jednaka dijela. U novom dokumentu redoslijedom C, M, Y, K „lijepi“ dijelove
portreta, te dobiva odlična grafička rješenja.
Zaključak
Izazov je stimulirati i osnažiti motivaciju onih na čiji entuzijazam za učenje ne možemo uvijek računati. Studenti/autori iz članka vrlo su se spretno snašli i prihvatili nove načine grafičkog oblikovanja računalom. Samostalnim programiranjem proširili su znanje na području računarske grafike. Obuhvaćeni su svi elementi
tehnološkog procesa od rada u programima za obradu fotografija pa sve do implementacije rastera u nju. To su
grafička rješenja koje nije moguće napraviti sa konvencionalnim grafičkim aplikacijama. Pomoću PostScript
jezika pokazali su vještinu programiranja na visini stacka, te upravljanja sa bojama u širokom spektru apsorpcije
i refleksije svjetla. Susreli su se sa PostSript interpretacijom matematičhih formula izabranih funkcija [ŽiljakVujić 2003.; Žiljak-Vujić 2007a; Žiljak-Vujić 2008.; Žiljak-Vujić 2009.]. Prezentiranjem individualnih rastera
i svih ostalih do sada objavljivanih rasterskih elemenata cilj nam je potaknuti studentske radove u smjeru dizajniranja vlastitih rasterskih elemenata koji će se moći koristiti sa ciljem zaštite ili prilikom dizajniranja vlastitih
idejnih rješenja.
Literatura
1.
Pap, Klaudio; Žiljak, Vilko, 2002, Digitalni udžbenik PostScript grafike ( Digital book of PostScript
graphic ), FS, , ISBN: 953-199-000-X
2.
Pap, Klaudio; Žiljak, Ivana; Žiljak-Vujić, Jana, 2007 Design of Digital Screening .Zagreb : Fotosoft,
(monografija) ISBN 978-953-7064-10-5.
3.
Pap, Klaudio; Žiljak, Vilko, 2001,Prijedlog novih definicija rasterskih ćelija u tisku s interpretacijom
pomoću Mathematike // PrimMath (2001). (predavanje,domaća recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
4.
Žiljak, Jana; Vančina,Vesna; Agić Darko; Žiljak, Ivana; Pap, Klaudio, 2003, New screening elements in
19
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
multi-colour printing for special purposes, IARIGAI 2003.Dubrovnik.
5.
Žiljak-Vujić, Jana; Stanić-Loknar, Nikolina; Žiljak, Ivana; Rudolf, Maja; Koren, Tajana, 2009, New
mutation screen element „ Soft rhomb“ // International Journal Advanced Engineering / Obsieger B (ur.).
Rijeka: Revelin d.o.o., pp:255-263 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
6.
Žiljak, Vilko; Sabati, Zvonimir; Pogarčić, Ivan; Pap, Klaudio; Žiljak-Vujić, Jana, 2007, Protection of
information in documents by implementing individual rastering // Proceedings of the 18th International
Conference on Information and Intelligent Systems / Aurer, Boris ; Bača, Miroslav (ur.). Varaždin:
Faculty of Organization and Informatics Varaždin, University of Zagreb, pp:299-302 (predavanje,
međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
7.
Pap, Klaudio; disertacija, 2004, Simulacija hibridnih i digitalnih sustava sa sučeljima za obradu slikovnih
melemenata i rastera (Simulation of Hybrid and Digital Systems with Raster Image Processors ), Fakultet
elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu
8.
Žiljak Vujić, Jana, 2005, Novi višebojni rasterski elementi u dizajnu individualizacije vrijednosnih papira
/ magistarski rad, Grafički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
9.
Žiljak, Ivana, 2003, Dizajniranje rasterskih elemenata // Tiskarstvo 03 / Lovreček, Mladen (ur.). Zagreb :
FS.
10. Žiljak, Ivana, 2003, Designing and customising new screening elements for digital printing technologies
– Tools for graphic designers, International conference on innovative educational content managment and
digital printing CustomDP, Atena, Grčka.
20
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
TEHNOLOGIJA RASTERSKIH ELEMENATA I ELEMENATA ZAŠTITE U
GRAFIČKOJ IZRADI POŠTANSKIH MARAKA
Maja Rudolf, Aleksandra Bernašek, Maja Turčić
Abstract
Članak se osvrće na poštanske marke kao vrijednosne papire ali i proučava njihovu vrijednost kao umjetničkih
djela koja predstavljaju državu odn. regiju u kojoj su tiskane. Specifičnu pažnju treba posvetiti izradi takvih vrijednosnica u smislu zaštite, gdje zaštitni elementi mogu poslužiti i kao elementi samog dizajna, te mogu pružiti
zanimljive vizualne momente.
Članak se bavi povijesnim pregledom nastanka poštanskih maraka, od samih početaka do danas. Analizirani su
tehnološki procesi kojima su marke tiskane. Analizirani su vizualni elementi koji su definirali dizajn i zaštitu od
nastanka prve marke, do modernih rješenja, te su dati prijedlozi o novim mogućnostima nadogradnje zaštitnih
elemenata. Rasterski elementi i familije rastera su se pokazale kao dobro rješenje u kreiranju novih zaštita za
poštanske marke. Oni spajaju elemente zaštite sa atraktivnim vizualnim doživljajem i ne predstavljaju problem
tehnološke izvedbe, zbog toga što su nastojanja da tehnologija izrade samih maraka bude što jednostavija (jeftinija), ali da se očuva najviša razina zaštićenosti.
Ključne riječi: Poštanske marke, zaštita, rasterski elementi
Povijesni pregled tehnologije izrade pošstanskih maraka
Pregledom poštanskih maraka koje danas možemo naći u opticaju unutar filatelističkih krugova zaključuje se
da se tehnologija proizvodnje vrlo malo mijenjala kroz povijest. Tiskom prve marke „Penny Black“ (1.) u V.
Britaniji postavljeni su standardi koji su se koristili u dugom razdoblju, pa i danas sa određenim nadogradnjama.
1. 1850 – V.Britanija
Pva tiskarska tehnika koja se koristila u izradi maraka bila je tehnika dubokog tiska, odn. intaglio tiska. Takav
način tiskanja upotrijebljen je, osim zbog kvalitete izrade, i u svrhu onemogućavanja krivotvorenja samih maraka. Ploče za tisak izrađivane su u kontroliranom, dugotrajnom i vrlo preciznom postupku, a na posebnom papiru
za tisak se nalazio vodeni žig. To je za ondašnje prilike bilo dovoljno da spriječi krivotvorenje. Intaglio tisak je
pogodan za otiskivanje linijskih grafika, koje su prevladavale na poštanskim markama do razdoblja 70-ih godina
20.st. Manje zahtijevne tehnike tiska su bile upotrebljavane, najčešće kod maraka sa manjom nominalnom
vrijednošću (NDH 2 kune - tiskana najvjerojatnije tehnikom visokog tiska) , što je umanjilo sigurnost takvih
maraka, ali je omogućilo rastersku (višebojnu) izvedbu grafike na marki, najčešće samo u jednoj boji. Rasterski
elementi i višebojni tisak su se rijetko susretali u počecima tiskanja maraka, da bi u novije doba prevladali u
dizajnu, što su omogućile druge tehnike tiska. Zbog složenosti i skupoće izrade se osim intaglio tiska upotrebljavaju visoki tisak, fotogravura, offset, sitotisak i druge modernije tehnike, često i kombinacije više vrsta tiska,
što u konačnoj izvedbi daje dobra grafička rješenja sa adekvatnom zaštitom.
21
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Pregled zaštitnih elemenata
Počeci osiguravanja poštanskih maraka od falsificiranja i krivotvorenja leže u tiskarskim procesima i odabiru
posebnih papira na koji su se marke otiskivale. Prvotni dodatni elementi zaštite uočavaju se na marki „Penny
Black“, koja u donjim kutevima sadrži tipografske oblike u bijelim kvadratima. Svaka marka se razlikovala od
druge samo u tom segmentu, gdje su se upotrebljavale različite kombinacije slova, ovisno o položaju marke na
samom tiskarskom arku.
Element zaštite je i samo dizajnersko rješenje, moglo bi se reći da se u doba kada su tehničke okolnosti bile
ograničene, više pažnje posvećivalo izradi samih grafika i tipografskih rješenja na markama. Njemačke marke
iz razdoblja 20-ih godina (2.) dobro prikazuju trendove u dizajnu linijskom grafikom. Javljaju se rozete i
simetričan geometrijski dizajn sa mnogo složenih, neprekinutih linija, koje se teško reproduciraju. Neke od ovih
maraka imaju i posebnost dvostruke vrijednosti, gdje je u pozadini otisnuta originalna vrijednost marke, dok
se naknadno pretiskivanjem (zbog nagle inflacije nije se stiglo dizajnirati i tiskati nove) uvela nova vrijednost
nominale. Otisci koji su se naknadno otiskivali ne sadrže posebne zaštite, osim okomitih linija koje služe prvenstveno skrivanju prvotne vrijednosti, ali gledano kao kombinacija pozadine u kojoj je originalna grafika i novog
otiska preko originala, stvara se ispreplitanje grafičkih elemenata koje bi moglo otežati falsifikaciju.
2. 20-te god 20 st - Deutches Reich
Na hrvatskim markama iz vremena 40-ih god. 20 st. možemo vidjeti nekoliko glavnih trendova izrade
poštanskih maraka. Većina je tiskana jednobojnim intaglio tiskom, ali javljaju se primjerci drugih tehnika tiska,
sa višebojnim rješenjima. Očigledno je da je većim nominalnim vrijednostima posvećeno više pažnje u definiranju grafičkih elemenata i tipografije, pripremi grafika za tisak, te samom tisku, dok su manje nominale imale
slabiju kvalitetu izrade, ali s druge strane bogatiji likovni izričaj. Porto marke tiskane su dvobojno, posebnim
bojama, sa pozadinskim pleterom i prednjim dijelom sa nominalom, pleterom i oznakom države.
3. 1941 - NDH
22
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Ruska marka iz 60-ih godina uvodi u zaštitni dizajn,trobojni tisak sa posebnim metalik bojama koje pod
različitim kutevima upada svjetla daju drugačije tonove. Tiskanjem intaglio tiskom portreta osigurana je kvaliteta izvedbe finih linija (4) kojima je iscrtana čitava grafika zajedno sa tipografskim rješenjem. Element zaštite
predstavljaju narančaste linije (4a) koje svojim ispreplitanjem stvaraju optičke oblike koje je teško ponoviti
ručnim graviranjem.
4. 1965 – Rusija
4a
Sedamdesetih godina se primjećuje trend porasta višebojnih otisaka sa rasterskom grafikom, što su omogućile
moderne tiskarske tehnike. Na primjeru Japanskih marki iz 1971 (5) vidi se kombinacija linijskog tiska sa rasterskim elementima. Kao glavni element zaštite ističu se posebne boje te zlatotisak, no ni po čemu drugome nije
posvećena dodatna pažnja u zaštićivanju marke.
5. 1971 - Japan
Rasterska grafika na brazilskoj marki tiskanoj 1976. (6) Tiskana je klasično sa točkastim rasterskim elementom,
procesnim bojama u offset tisku, u kombinaciji s visokim tiskom u kojem je izvedena vrijednost nominale.
Zaštitni elementi se nalaze izvan marke, na arku, gdje je posebnim fontom i zaštitnom linijskom grafikom u
zlatotisku osigurana zaštita.
23
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
6. 1976 - Brazil
Primjenom jeftinijih tehnika tiska na poštanskim markama(7,8,9), skrenuta je pažnja sa samog tiska kao
zaštitnog elementa marke, već su se uvodila neka nova rješenja, kao što su vodeni žigovi, posebne boje, slijepi
tisak, zlatotisak, te novi materijali. 80-ih i 90-ih godina 20 st. Zaštitni elementi su manje primjetni, te se sav
fokus usmjeruje ka samoj grafici, kao ukrasnom elementu, svrstavajući marku među umjetnička djela koja su
dizajnirali mnogi ugledni umjetnici.
U ovom stoljeću ponovno se pojavila potreba za većim zaštitama na svim vrijednosnim papirima, tako i markama. Libijska marka prikazuje kombinaciju različitih vrsta tiska (offset, zlatotisak, slijepi tisak), linijsku i rastersku izvedbu grafike (sa klasičnim rasterskim elementom) te se uvodi hologram preko kojeg je tiskana nominala.
To upućuje na zaključak da se je prvo izveo papir, potom je nanesena holografska folija, izveden procesni tisak
na portretu te folio tisak s zlatnom folijom sa reljefnim klišeom. Na taj način je onemogućeno falsificiranje
nominalne vrijednosti. Unutar holograma su jednostavni grafički elementi kružnica i kvadrata, bez tipografskih
elemenata, no pružaju dostatnu zaštitu zajedno sa ostalim elementima koji se nalaze na marki.
2001 - Libija
U tom smislu u poštanske marke moguća je ugradnja mnogih zaštitnih elemenata, koji se koriste kod drugih vrijednosnica koje su danas u opticaju, poput novih rasterskih oblika, tiskanja sa uv bojama, infrared elementima itd.
7. 1978 - kuba
24
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
8. 1979 - Poljska
9. 1984 – N.Korea
9.a. 1989 – N.Korea
10. 1991 – R.Hrvatska
Prijedlog o uvođenju posebnih rastera
Iako poštanska marka sama po sebi ne predstavlja veliku vrijednost za individualne korisnike, problem krivotvorenja u svijetu postoji, te u državama sa velikim nakladama maraka predstavlja velike novčane gubitke.
Također, marke se krivotvore s namjerom da postignu veću vrijednost kao umjetnička djela u kolekcionarskim
25
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
krugovima, gdje njihova vrijednost uvelike premašuje nominalnu upotrebnu vrijednost. Zato se posebna briga
treba posvetiti zaštiti ovog vrijednosnog papira, što se u mnogim zemljama zanemaruje ili ne koristi u dovoljnoj
mjeri.
Pregledom današnjih izdanja poštanskih maraka, zaštita je izvedena u vidu posebnih papira sa vodenim znakom,
strogo definiranim nazubljenjem, upotrebom posebnih boja uz procesne boje (spot boje, uv boje, metalik boje),
a u posljednjih 20-ak godina mogu se naći marke sa hologramima koji do sada predstavljaju najbolju zaštitu.
No postavlja se pitanje je li hologramska zaštita preskupa za izradu većih naklada maraka koje kolaju u svakodnevnoj upotrebi.
Nastojanja su da tehnologija izrade samih maraka bude što jednostavija (jeftinija), ali da se očuva najviša razina
zaštićenosti. U tom smislu uvodimo prijedlog korištenja posebnih rasterskih elemenata u procese tiska poštanskih
maraka. Višebojna rasterska reprodukcija u proizvodnji maraka danas koristi konvencionalne točkaste rasterske
elemente kao osnovu za tisak. Rasterski element kao najmanji element grafike na poštanskoj marki dobiva novu
ulogu zaštite promjenom svog oblika. Matematički i algoritamski definirani rasterski elementi mogu dodatno
individualizirati svaku marku te joj pružiti novi vid zaštite. Grafike reproducirane novim rasterima nemaju
nikakvih ograničenja glede motiva ili upotrebe boja.
Do sada su razvijene mnoge vrste matematički definiranih rastera i familija rastera, te se na njima temelji prijedlog primjene u području tiska poštanskih maraka. U višebojnom tisku moguće je svaki kanal boje otisnuti
različitim rasterskim elementom te varirati linijaturu i kut matematički precizno definiranim algoritmima koji
bi osigurali nemogućnost ponavljanja takve grafike. Osim toga, razvijeni su algoritmi koji omogućuju primjenu
različitog rastera za svaki piksel zasebno, stohastičkim odabirom što dodatno osigurava grafiku.
Mogućnosti primjene novih rastera kao grafičkih elemenata i elemenata zaštite su mnogobrojni. Započet ćemo
sa prijedlogom primjene jedne familije rasterskog elementa u kreiranju grafike za poštansku marku. (primjer1).
Razmotrit će se upotreba više vrsta rasterskih elemenata unutar cmyk kanala jedne grafike (primjer2). Zatim će
se eksperimentirati sa odabirom nekoliko vrsta rasterskih elemenata unutar samo jednog kanala (primjeri), da
bi se došlo do potpuno stohastički definiranih parametara koji određuju oblik, linijaturu i kut samog rasterskog
elementa za svaki piksel i kanal zasebno. Na taj način će se omogućiti individualizacija svake marke otisnute
na jednom arku.
Primjer 1. korištenja jedne vrste rasterskog elementa (rsinus) u cmyk kanalima
26
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Primjer 2. korištenja familije sinusnih rastera za svaki cmyk kanal
Primjer 3. Prijedlog dizajna sa familijom rasterskih elemenata
Literatura
1.
Pap, Klaudio; Žiljak, Ivana; Žiljak-Vujić, Jana: Design of Digital Screening, Fotosoft, Zagreb, 2008
2.
Žiljak, Ivana; Žiljak, Jana: Design of screening elements, Proceedings of the 8th International Design
Conference (Design 2004)
27
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
FAMILIJE INDIVIDUALIZIRANIH RASTERSKIH OBLIKA
Tajana Koren, Hrvoje Nađ, Nikolina Stanić-Loknar
Sažetak
Ovaj rad se bazira na istraživanju i upotrebi familija pojedinih rasterskih elemenata. Uvođenjem familije rastera
proširuju se dosadašnja istraživanja i otvaraju se nova područja u primjeni i individualizaciji. Eksperimentalni
rad se provodi u modificiranju relacija koje definiraju postojeće rasterske elemente. Dobivena rješenja se kroz
Postscript uvode u tipografiju, vektorske i piksel grafike. Cilj ovog istraživanja je postizanje individualnih,
autorskih dizajnerskih rješenja, koja nije moguće reproducirati fotokopiranjem i ponovnim otiskom. Uvode se
slučajni brojevi i postižu se rezultati koje je nemoguće reproducirati bez poznavanja svih veličina i parametara
kojima se relacija rastera može oplemeniti. Iz toga proizlazi i velika uloga rasterskih oblika predloženih u ovom
radu u zaštiti od krivotvorenja.
Ključne riječi:rasterski element, familija rastera, dizajn, zaštita
Uvod
Individualizirani rasterski oblici nalaze primjenu u umjetničkoj grafici tisku vrijednosnica, odnosno zaštiti
od krivotvorenja, kao i u dizajnerskim rješenjima tipografije ili obradi fotografija. Matematički izrazi pojedinih rasterskih oblika prevode se u Postscript programski jezik. Modifikacijom izraza u Postscriptu dolazi se
do raznolikih rješenja sa istom matematičkom bazom, što nazivamo familijom rastera. Uvodi se stohastika.
Primjenom slučajnih brojeva dolazi se do nebrojivo mnogo rješenja unutar familije pojedinog rasterskog oblika.
U ovom radu se prikazuje nekoliko familija individualiziranih rasterskih oblika, nastalih iz već objavljivanog
rasterskog elementa pod nazivom Propeler. Primjenjuju se na tipografiju, različite oblike vektorske grafike te na
piksel grafiku, odnosno fotografiju. Stohastika se primjenjuje na odabir rasterskih oblika iz iste familije rastera
kao i na odabir rasterskih oblika iz više familija rastera. Slučajni brojevi se uvode i u odabir linijature i kuta
rastriranja u kontroliranim uvjetima te odabir boje u eksperimentalnom radu u vektorskoj grafici i tipografiji.
Prilikom primjene individualiziranih rasterskih oblika na fotografiju prikazuju se mogućnosti koje stohastika
pruža i u kolor fotografiji primjenom različitih rasterskih oblika, linijature i kuta za svaki kanal cmyk sustava
posebno. Postižu se autorska rješenja, koja je bez poznavanja algoritma samog rasterskog oblika, linijatura, kuta
te algoritma i inicijatora pseudoslučajnih brojeva nemoguće ponoviti. Prijedlozi iz ovog rada mogu se primijeniti i u zaštiti od krivotvorenja, bilo kojom tehnologijom tiska i na bilo kojoj podlozi. Nakon implementacije
rasterskog elementa u grafiku, postscript dokument je moguće konvertirati u razne grafičke formate sa proizvoljnom rezolucijom, bez gubitka kvalitete otiska.
Familija rasterskog elementa propeler
U ovom radu koristi se već prezentiran rasterski element 'propeler' (Žiljak, 2003). Njegova matematička formula
glasi:
RE Propeler:
Na slici 1 vidljiv je 2D i 3D prikaz rasterskog elementa propeler.
28
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 1 – 2D i 3D prikaz RE propeler
Slika 2 prikazuje se različitom linijaturom pokrivenost površine pri gustoći zacrnjenja 50%. Korištene linijature su redom: 1, 2, 5, 10 i 13.
Slika 2 – RE propeler sa različitim linijaturama
Modifikacijom relacije rasterskog elementa u Postscriptu dolazi se do raznih varijacija oblika propeler. Nastaje
familija rasterskog oblika propeler. U prvom dijelu se opisuje familija u kojoj se zadržava isti oblik propelera,
ali je zakrivljenost njegovih vrhova drugačija. Tu familiju nazivamo familijom rasterskog elementa propeler.
Zatim, familija rasterskih oblika u kojima se i sam oblik mijenja. Tu familiju nazivamo mutacijskom familijom
rasterskog elementa propeler. U ovom radu je odabrano samo nekoliko novo dobivenih članova familije. Broj
mogućih rješenja je znatno veći.
Iz početnog rasterskog elementa propeler promjenom parametara unutar matematičke relacije dobivaju se novi
članovi obitelji, nazvani propeler1, propeler2 i propeler3.
Slika 3 prikazuje usporedbu četiri člana familije u kontinuiranom povećanju gustoće zacrnjenja od 5 do 95% sa
linijaturom 3 i kutom 0.
Slika 3 - Usporedba rasterskih elemenata propeler, propeler1, propeler2 i propeler3
29
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Iz slike 3 vidljivo je da su svi članovi familije rasterskog elementa propeler nastali iz istog korijena, no promjene
parametara unutar matematičke relacije čine ih različitima i jedinstvenima.
Primjena familije rasterskog elementa propeler u tipografiji
Rasterske elemente je moguće primijeniti na sve tipografske oblike pa i na osobni rukopisni font ili piktograme.
Korištenjem vlastitog rukopisnog fonta, ciljano dizajniranog fonta ili piktograma, postižu se rješenja koja bez
posjedovanja ili poznavanja fonta i relacija koje definiraju rasterski element jednostavno nije moguće ponoviti.
U ovom eksperimentu korišten je dizajnerski font u kojemu nije jasno definiran obrub slovnog znaka. Rastriranjem se postiže interesantno rješenje, daleko kompliciranije od već ionako neobičnog fonta. Svaki slovni znak
moguće je rastrirati sa drugačijim parametrima. To uključuje gustoću zacrnjenja, kut i linijaturu ili različita
rješenja u cmyk sustavu za svaki kanal posebno. Primjenu u tipografiji je moguće oplemeniti i slučajnim odabirom rasterskog elementa iz familije rastera propeler.
Slika 4 – Primjena RE propeler u tipografiji. Svako slovo ima drugačiju gustoću zacrnjenja, linijaturu i kut
Slika 5 – Primjena familije rasterskog elementa u tipografiji
Primjena familije rasterskog elementa propeler u vektorskoj grafici
Eksperimenti u vektorskoj grafici izvođeni su na različitim oblicima. Odabrani oblici mogli bi naći svoju
primjenu u zaštiti dokumenata i vrijednosnica od krivotvorenja. Postižu se vrlo komplicirana grafička rješenja,
koja skeniranjem i pokušajem ponovnog otiska gube svoje fino definirane linije i grafika se pretvara u nakupinu
mrlja. Tako rastrirane grafike mogle bi primjenu naći i u zaštiti u infracrvenom dijelu spektra. Pažljivim odabirom boja postižu se rješenja, koja promatrana pod infracrvenim svjetlom prikazuju samo dio zaštitnog elementa.
Skeniranjem se gube informacije o dijelovima grafike koje imaju odaziv pod infracrvenim svjetlom. Rezultat
nakon otiska skenirane grafike postaje neutralan, tj. ovisno o separaciji i kolor postavkama cijela grafika jest
ili nije vidljiva u infracrvenom dijelu spektra. Prijedlog takvog zaštitnog elementa prikazuje slika 6. Korištena
su četiri člana familije rasterskog elementa propeler sa jednakom linijaturom i kutom, dok se parametri za
definiciju boja mijenjaju. Upravo iz razloga što svi članovi familije imaju jednaku polazišnu točku, matematički
gledano, nije moguće odrediti točan prijelaz iz jednog rasterskog elementa u drugi. Ovakvi elementi u zaštite od
krivotvorenja mogli bi se primijeniti na npr. novčanicama, vinjetama, kartama itd.
30
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 6 – Prijedlog zaštitnih elemenata
Vrijednosnice poput Diploma ili certifikata također je moguće štititi korištenjem rasterskih elemenata poput
zaštitnog okvira. I ovdje je moguća implementacija i upravljanje sa odazivom boja u infracrvenom dijelu
spektra. Mogu se koristiti i spot boje, za svaki rasterski element druga.
Primjena familije rasterskog elementa propeler u piksel grafici
U piksel grafici, posebno višebojnoj (fotografiji) može se na poseban način individualizirati reprodukcija. Rasteri iz iste familije rasterskih oblika mogu na specifičan način tvoriti višebojnu reprodukciju, gdje je svaki
izvedeni oblik rastera stavljen u zaseban kanal boje. Preklapanje ovakvih rasteskih oblika još dodatno otežava
falsificiranje originalne reprodukcije, a u originalu su jednostavni za izvesti iz izvornog oblika.
Na slici 7 korišteni su sljedeći rasteri: propeler (cyan kanal), propeler1 (magenta kanal), propeler2 (yellow
kanal) i propeler3 (black kanal) sa različitim linijaturama, ali istim kutem.
Slika 7 - Primjena na piksel grafici
U pravilu moguće je kombinirati sve moguće izvedbe temeljnog rastera, a posebno zanimljive izvedbe rastera su
mutacijski oblici koji donose zanimljivu reprodukciju koja podrazumijeva promjenu izvornog rasterskog oblika.
U umjetničkoj fotografiji lakše je „odvojiti“ svoj rad od drugih sa primjenom kombinacije rasterskih elemenata.
Nisu tu samo u pitanju umjetničke fotografije, već i ispis raznih umjetničkih djela koja imaju svoj digitalni zapis.
Primjena mutacijskih rasterskih elemenata sa izvedenim rasterskim elementima koji nisu mutacijski u primjeni
slici 8.
31
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 8 - Primjena raznih izvedenih oblika rasterskog elementa propeler sa mutacijskim izvedenim oblicima na
umjetničkoj fotografiji
Mutacijska familija rasterskog elementa propeler
Daljnjim eksperimentiranjem unutar matematičke relacije rasterskog elementa propeler, dakle mijenjanjem dijelova same relacije dolazi se do mutanata familije rasterskog elementa propeler. Nazvani su propelerm1 i propelerm2. Mutacija rasterskog elementa podrazumijeva promjenu oblika izvornog rasterskog elementa. Razliku
i odstupanje od početnog rasterskog elementa propeler prikazuje usporedba tri rasterska elementa u jednakim
gustoćama zacrnjenja (slika 9).
Slika 9 - Usporedba mutanata rasterskog elementa propeler s lijeva na desno – propeler, propelerm1 i propelerm2
Slika 10 - Primjena mutanata rasterskog elementa propeler u piksel grafici (uvećan detalj slike 8)
32
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Pseudoslučajni brojevi u odabiru rasterskog elementa
Stohastiku možemo primijeniti na odabir kuta, linijature, boje i samog rasterskog elementa. Radi se o kontroliranim uvjetima i nizu pseudoslučajnih brojeva. Inicijator niza je datum i godina rođenja autora i jednak je
za sve nizove u ovom eksperimentu. Vrijednost linijature je slučajni broj između 1 i 11, kuta 0 i 90 stupnjeva.
Boja je definirana u CMYK sustavu na način da puni ton boje ima vrijednost 1, dok 0 označava da ta boja nije
prisutna. Vrijednostima za cijan su slučajni brojevi između 0 i 0.9, za magentu između 0 i 1, za žutu između 0
i 0.8, dok se vrijednost za crnu boju u ovom eksperimentu ne mijenja, već stalno iznosi 0.32. Rasterski element
također se određuje slučajno, a moguć je izbor između četiri člana familije rastera propeler i dodatna dva mutacijska člana. Rezultat ovog eksperimenta prikazan je slikom 11.
Slika 11 – Slučajni odabir kuta, linijature, boje i rasterskog elementa
Zaključak
Ovaj rad jasno prikazuje mogućnosti primjene individualiziranih rasterskih elemenata sa svrhom postizanje autorskih dizajnerskih rješenja, koje nije moguće reproducirati fotokopiranjem i ponovnim otiskom. Fotokopiranjem i ponovnim tiskom ovakva rješenja gube finu rastersku strukturu rasterskih elemenata i ponovno otisnuta
slika u boji u tisku sa procesnim bojama rezultira mrljama.
Individualizaciju rasterskih elemenata moguće je proširiti sa vlastitim autorskim rasterskim elementima, koji
mogu biti i slovni znakovi, piktogrami, portreti. Prijedlozi iz ovog rada nalažu i daljnja istraživanja i u smjeru
aplikacije takvih rasterskih elemenata na dokumente ili vrijednosnice, s ciljem zaštitite od krivotvorenja. Rasterske elemente ili programska rješenja nije moguće reproducirati bez poznavanja njihovih algoritama.
Pokušaj reprodukcije dodatno otežava uvođenje stohastičkih varijabli i individualnog inicijatora s kojim se
pokreće pseudoslučajni niz. Poznavanjem novih tehnologija i prikazanim eksperimentima u ovom radu
zaključujemo da implementacija familija individualziranih rasterskih elemenata u zaštitnom višebojnom tisku
donosi napredak u zaštiti od krivotvorenja. Nove tehnologije poput zaštite u infracrvenom dijelu spektra povezane sa familijama rastera otvaraju novo područje istraživanja.
Literatura
1.
Adobe Systems Incorporate (1999) PostScript Language Reference thrid edition, Addison-Wesley, ISBN
0-201-37922-8
2.
Koren, Tajana; Stanić, Nikolina; Rudolf, Maja, 2008 UNDERSTANDING RANDOM NUMBERS
THROUGH POSTSCRIPT // Proceedings of the Design 2008 Workshop Design of Graphic Media /
Žiljak, Vilko (ur.). Zagreb : University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, pp:1487-1490 (predavanje,
međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
3.
Ostromoukhow, V., Artistic Halftoning-Between Technology and Art, SPIE Vol. 3963, pp: 489-509, 2000.
33
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
4.
Pap, Klaudio; Žiljak, Ivana; Žiljak-Vujić, Jana, 2007 Design of Digital Screening .Zagreb : Fotosoft,
(monografija) ISBN 978-953-7064-10-5.
5.
Pap, Klaudio; Žiljak, Ivana; Žiljak-Vujić, Jana; Stanić, Nikolina, 2006, Stochastic angle layout in digital
rastering with independent initiators of random number generators // CADAM 2006 / Obsieger, Boris
(ur.).Rijeka : Zigo Rijeka, pp:71-72 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
6.
Pap, Klaudio; Žiljak, Vilko, 2002, Digitalni udžbenik PostScript grafike ( Digital book of PostScript graphic ), FS, , ISBN: 953-199-000-X
7.
Pap, Klaudio; Žiljak, Vilko, 2001, Prijedlog novih definicija rasterskih ćelija u tisku s interpretacijom
pomoću Mathematike // PrimMath (2001). (predavanje, domaća recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
8.
Žiljak, Ivana; Žiljak, Jana, 2004, Design of screening elements, DESIGN 2004, 8th International Design
Conference, Dubrovnik, Croatia.
9.
Žiljak, Ivana, 2003, Designing and customising new screening elements for digital printing technologies
– Tools for graphic designers, International conference on innovative educational content managment and
digital printing Custom DP, Atena, Grčka.
10. Žiljak-Vujić, Jana; Žiljak, Ivana; Pap, Klaudio, 2006, Individual raster forms in security printing application, CADAM2006 /Obsieger, Boris(ur.). Rijeka: Zigo Rijeka pp:105-106.
11. Žiljak, Jana; Vančina,Vesna; Agić Darko; Žiljak, Ivana; Pap, Klaudio, 2003, New screening elements in
multi-colour printing for special purposes, IARIGAI 2003, Dubrovnik.
12. Žiljak, Vilko; Sabati, Zvonimir; Pogarčić, Ivan; Pap, Klaudio; Žiljak-Vujić, Jana, 2007, Protection of information in documents by implementing individual rastering // Proceedings of the 18th International Conference on Information and Intelligent Systems / Aurer, Boris ; Bača, Miroslav (ur.). Varaždin : Faculty
of Organization and Informatics Varaždin, University of Zagreb, pp:299-302 (predavanje,međunarodna
recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
34
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
USPOREDBA RGB PROSTORA BOJA
Agić A., Poljičak A., Novaković M.
Uvod
Kod reprodukcije boja najteže je vjerno reproducirati boje. Cilj kod uspješne realizacije neke slike u tisku ili
prijenosa slike sa jednog medija na drugi je očuvanje kvalitete i boja i tonova, i teži se optimalnom modelu koji
bi to omogućio. Kako bi se neka slika vjerno reproducirala postoje sustavi boja koji to omogućavaju. Sustavi
boja su definirani gamutom tj. opsegom boja kojeg mogu obuhvatiti i svaki je u nekim karakteristikama različit
i time pogodniji za određene reprodukcije. Neki od tih sustava su RGB, kao sustav standardiziranih varijabilnih
čimbenika u otvorenim sustavima, temelji se upravo na ideji optimalnog sustava sa najvećim gamutom. Koriste
se osim toga Apple RGB, Adobe RGB, sRGB, ColorMatch RGB i niz drugih, koji su specifični po svojim
karakteristikama i pogodni za različite reprodukcije boja, odnosno opisivanja značajka boja koje se pridružuju
ulaznim uređajima. Naravno, postoji i niz profila koji opisuju značajke izlaznih uređaja (output devices).
U ovom radu razmatrani su i uspoređivani sustavi boja, njihove prednosti i nedostaci povezani sa ulaznim profilima uređaja.
Prostori boja
Ako se usporede različiti osjeti boje, može se zaključiti da se boje razlikuju po 3 „psihofizičke“ karakteristike,
a to su:
1. ton boje, koji je određen valnom duljinom svjetla reflektiranog od objekta,
2. zasićenje boje koje pokazuje koliki je udio bijelog svjetla, tj opisuje čistoću.
3. svjetlina boje opisuje sličnost boje sa nizom akromatičnih boja, od crne, preko sivih do bijele.
Slika1: Lab
Prostori boja su trodimenzionalni modeli, uz pomoć kojih je moguće pobliže odrediti i vizualizirati sve vidljive
boje i one koje se mogu koristiti u određenom reprodukcijskom sistemu. Postoji velik broj prostora boja, ali se
osnovna podjela može napraviti radi li se o metodama reprodukcije boja bazirani na RGB-u ili CMY-u), to su
prostori boja ovisni o uređaju, ili na sustavima koji su bazirani na perceptivno- psihološkim mjerenjima boja
koja polaze od psihofizičkih karakteristika a to su CIE prostori boja kao CIEXYZ te izvedeni prostori CIE
L*a*b* ili CIE L*u*v*, koji su neovisni o uređaju (device independent).
35
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 2: CIE sustav
Kako bi se olakšao prijelaz između sustava prikazivanja boja, RGB u CMYK, Sustav upravljanja bojama
(CMS) pomoću PCS modula (profile independent space) provede povezivanje. Obzirom na mogućnosti reprodukcije pojedinih sustava, modul rendering intenta modulira način prikazivanja pojedinih boja. Značajke
pojedinih sustava su ugrađene u profile (ICC) čije se funkcioniranje i sustav informacija može opisati kao:
-opis pojedine platforme
-različiti opsezi i upozorenje opsega
-RGB i CMY sivi balans
-način separacije
-pomaci tona boje
-pokrivenost površine
Slika 3: Pozicija neovisnog prostora (PCS) koji povezuje prostore ovisne o uređaju
Prostori boja bazirani na RGB sustavu prikazivanja boja
Skupinu prostora boja koje se temelje na aditivnoj sintezi crvene, zelene i plave svjetlosti kao primarnih komponenti čine različite podvrste RGB prostora te HSV i HSL prostori boja. Ovi se prostori u području kompjutorske
grafike najčešće koriste, prije svega jer ih izravno podržava većina monitora kao i skenera.
RGB prostor boja je aditivni sistem koji se bazira na trokromatskoj teoriji da se primarne boje miješaju i nastaju
sve ostale boje ( primari za aditivni sustav su crveni, zeleni i plavi)
36
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 4: RGB model prostora boja
2.1.2. sRGB prostor boja
Hewlett - Packard, Microsoft i ostali razvili su sRGB standardni prostor boja zaslona koji pomaže optimiziranju
potreba u korištenju većine krajnjih korisnika. sRGB je kalibrirani RGB koji je prilagođen za veliku većinu
računalnih zaslona, operativnih sustava i internet preglednika. sRGB specifikacije koriste zaslon game 2.2 i D65
kao početnu bijelu točku. On dopušta boji da bude reproducirana i prikazana u jednoj jedinstvenoj metodi koja
omogućuje konzistenciju prikaza od zaslona do zaslona. Microsoft je postavio sRGB kao zadani zaslon prostor
boja za Windows 98/2000/XP, a definirani su prostori za druge operativne sustave (OSX).
Na temelju ITU-R BT 709 standarda razvijen je i poseban sRGB prostor boja, gdje s označava standard. Osnovne boje ovog prostora identične su standardnim bojama za televizore visoke jasnoće (HDTV) i također vrlo
dobro odgovaraju svim važećim europskim i američkim standardima za televizore i monitore. Slike na zaslonu
koje su određene kao sRGB datoteke, po pitanju boja prikazuju se precizno i točno na većini monitora i televizorima te ga se uvjetno može smatrti neovisnim o uređajima. Upravo radi toga njegova je prednost nad ostalim
RGB prostorima boja.
Slika 5: Prikaz opsega boja sRGB profila
2.1.3. Apple RGB
Ovaj prostor boja je vrlo čest u upotrebi kod monitora, njegov gamut je vrlo sličan ColorMatch i sRGB gamutu.
Apple RGB kao i navedeni ColorMatch i SGI prostor ima non-unity display table (LUT) gamu koja je kompenzirana sa file encoding gamom. Apple-ov color management ColorSync u operativnom sustavu automatski se
37
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
brine oko kalibracije boja svih ulaznih (input) i izlaznih (output) uređaja i konvertira datoteke iz jednog prostora
boja u drugi.
Slika 6: Prikaz opsega boja Apple RGB profila
2.1.4. Adobe RGB (1998) je prostor boje u RGB modu kojeg je razvio Adobe Systems 1998. godine
predstavljajući ga kao profil boje u Adobe Photoshop 5.0 aplikaciji koji je od tada u širokoj upotrebi implementiran u pripremi za tisak ili ispis u profesionalnom radnom toku. Napravljen je kako bi obuhvatio većinu
boja koje može reproducirati CMYK pisač koristeći se pritom primarnim bojama aditivnog sustava (crvenom,
zelenom i plavom) kakvim se koriste kompjuterski monitori.Adobe RGB (1998) obuhvaća oko 50% boja koje je
specificirala CIE u svom LAB prostoru boja, a u odnosu na sRGB prostor ima širi gamut na području cijan i zelene te u svijetlim tonovima magenta i crveno-narandžaste boje, no nešto manji gamut od npr. ProPhoto profila.
Efikasan sustav za upravljanje bojama (color management) će zahtijevati da za svaku slikovnu datoteku bude
pridružen i profil boje kako bi se definirao prostor boje pod Adobe RGB prostor boje i njegov ICC profil uključen
je u cijelu Adobe liniju software-a, a tu spadaju Adobe Acrobat, Illustrator, InDesign, GoLive, Photoshop i Photoshop Elements, a s još nekim proizvođačima software-a i hardware-a su u pravnom dogovoru pa je uključen i
šire, ali s praktične strane, Adobe RGB je sigurno koristiti jedino u Adobe-ovom radnom toku, jer jedna greška
u pripremi uslijed neupućenosti već može dodatno zakomplicirati posao i stvoriti probleme pa su česte rasprave
koliko je zapravo Adobe RGB bolja opcija od sRGB-a.
Slika 7: Prikaz Adobe RGB profila
38
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
2.1.5. SMPTE-240M je RGB prostor boja za televiziju visoke jasnoće (HDTV). Ima širok opseg boja koji
odgovara zahtjevnijim izlaznim uređajima u boji poput RGB snimača filmova, a kako uključuje CMYK opseg
boja, pogodan je za rad sa slikama namijenjenim ispisu na digitalnim pisačima.
2.1.6. ColorMatch RGB je prostor boja koji je definirala tvrtka Radius, a odgovara izvornom prostoru boja
njihovih Pressview zaslona. Opseg boja koje obuhvaća ovaj prostor boja sličan je opsegu SMPTE-240M, no širi
je od opsega sRGB-a i Apple RGB-a. ColorMatch sRGB posjeduje prednosti ukoliko se obrađuju kolor sadržaji
namijenjeni tisku, jer ima dovoljno širok opseg boja kojime obuhvaća i CMYK prostor. Ujedno ima i nešto veći
gamut u plavo-zelenom području i nešto manji u crveno-plavom području, u usporedbi sa sRGB-om.
Slika 8 i 9: Prikaz Lab profila koji se smatra pogodnim za podešavanje boja u sustavu tri kanala
Ako se usporaju isti opserede različiti profili očito je da ne obuhvaća isti opseg, već da postoje razlike u reprodukciji boja.
Slika 10: Adobe RGB, sRGB i Apple RGB sustavi zajedno
Izlazni uređaji takođe podržavaju određeni sustav prikazivanja boja, u pravilu CMY+K sustav (subtraktivni).
Oni se takođe prikazuju kao ovisnost reproduciranog opsega (gamuta) za pretpostavljeni sustav. Povezivanje
sutava ulaznih i izlaznih vrši se preko profila uz CMM (color management modul) preko PCS modula.
39
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 10 i 11: Prikaz opsega boja različitih profila; za nepremazani i za premazani papir
Pokusni dio
Za primjer je korištena macbeth color cheker testna karta (koja se često koristi kod definiranja karakteristika
ulaznih profila).
Slika 12: Testna karta
Izmjerene su RGB I CMYK i L*a*b* vrijednosti nekoliko polja testne karte upotrebom različitih profila.
Tablice:
1. Tabela: sRGB IEC 1996 2.1, urostandard uncoated
40
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
2. Tabela: Apple RGB, Europe ISO coated Fogra 27
3. Tabela: Adobe RGB, Europe ISO coated Fogra 27
Delta∆E vrijednost dolazi od njemačke riječi “Empfindung,” koja znači osjećaj, osjet. Delta ∆E vrijednosti 1
ili manje između 2 boje koje se ne dodiruju, je jedva primjetn osjetu vida prosječnog promatrača, a Delta ∆ E
između 3 i 6 je tolerirana razlika u komercijalnoj upotrebi reprodukcije boja u tisku. Sve vrijednosti više od 6 su
neprihvatljive. Postoji više metoda izračunavanja delta ∆E vrijednosti. Najuobičajenije su Delta ∆E 1976, delta
∆E 1994, Delta∆ E CMC, i Delta∆ E 2000.
Graf 1: grafički prikaz mjerenih rezultata ∆E
Još jedan problem se može pojaviti unutar određivanja profila, a to je mogući (postignuti) raspon tonova odnosno svjetlina ulazne jedinice. To upućuje na činjenicu da neki tonovi, napose svjetčli ili tamnni ne će biti dobro
reproducirani. Ta mogućnost je vidljiva iz diagrama raspodjele tonova, slika 13. Gdje svjetli tonovi ne odgovaraju. Isto se može dogoditi i sa tamnim tonovima.
41
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 13: raspodjela tonova
Zaključak
Usporedbom RGB vrijednosti tablica 1 i 2 slijedi da boje test karte nisu reproducirane istim vrijednostima, što
je rezultiralo i različitim realiziranim Lab vrijednostima, kao određene promjene tona i zasićenja kod korištenja
pojedinih. To i upućuje na korištenje određenih profila, kako ne bi došlo do odstupanja u reprodukciji. sRGB
profil (uz odgovarajući intent) relativno zadovoljava većinu zahtjeva kod reprodukcije slikovnih materijala, iako
bi izbor profila povezanog sa određenim prostorom trebao takođe biti mogući kriterij za optimalnu reprodukciju.
Iz mjerenih polja zaključeno je da najveću ∆E vrijednost pokazuje narančasto polje Apple RGB/Adobe RGB sa
vrijednošću 17.8 i plavo polje sa ∆E 10.6 i u sRGB/Adobe RGB narančasto polje sa vrijednošću 17.7 i plavo
sa 12.1 ∆E. Još veća odstupanja pokazuju ljubičasto polje sRGB/Apple RGB sa delta E 4.2 i plavo polje sa 5
delta E i u sRGB/Adobe RGB sa 5.8 i ljubičasto sa 5.3. Ostala polja su zadovoljavajuća. Nadalje je iz promatranih konverzija profila zaključeno da sRGB kao uobičajeni ulazni profil zahvaća opseg koji u većini slućajeva
zadovoljava potrebe reprodukcije za CMYK izlazne sustave ali i za RGB sustave. No uz pitanje opsega reprodukcije boja postavlja se pitanje reprodukcije zasićenosti kao i raspona tonova, (u prvom koraku) povezano
sa značajkama ulazne jedinice. To upućuje na moguću potrebu primjene HDR modula u slučaju neprolagođenih
raspona ulaznih jedinica, ali i modifikacije testnih karata po značajkama ne samo zasićenosti boja već i njihovog
raspona, što pretpostavlja kastomizirane profile za određene potrebe.
Literatura
1.
Lovorka Pavić, diplomski rad veljača 2003. zagreb
2.
http://www.cambridgeincolour.com/tutorials/color-spaces.htm
3.
http://forums.blurb.com/forums/3/topics/8274
4.
http://www.babelcolor.com/main_level/CTandA_detailed_specs.htm
5.
http://www.brucelindbloom.com/
6.
http://wiki.ask.com/Color_difference
42
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
METODE RADA I ODABIR MATERIJALA ZA 3D ISPIS
Zvonimir Sabati, Andrija Bernik, Nikola Prprović
Sažetak
Trodimenzionalni ispis je metoda pretvaranja virtualnog 3D modela u fizički objekt. 3D ispis je kategorija brze izrade prototipa tehnologije. 3D printer dizajniran je kako bi proizvodio izlaz s tri dimenzije, uz
korištenje različitih slojeva materijala. 3D printer za brzu izradu prototipova danas se koristi u različitim
aplikacijama, a posebno u području dizajniranja, medicine i inženjeringa. Termin rapid prototyping označava
čitavu klasu tehnologija kojima je moguće, direktno iz digitalne dvodimenzionalne reprezentacije nekog
objekta ili modela napravljenog u CAD (Computer Aided Design) alatima stvoriti njegovu fizičku reprezentaciju. Omogućuje detaljnije analize projekta u ranijoj fazi razvoja proizvoda, više stupnjeva korekcije u
istomu vremenskom periodu i zadanom roku te, poboljšava ukupnu kvalitetu gotovoga proizvoda. Uključuje
više različitih metoda izrade modela: Stereolitografija (SLA), Selective Laser Sintering, (SLS), Laminated
Object Manufacturing (LOM), Fused Deposition Modeling (FDM), Multi Jet Modeling (MJM), Election
Beam Melting (EBM), 3D Printing (3DP) i Object PolyJet Modeling. Sve ove tehnologije imaju zajednički
princip rada: uzimaju geometriju modela iz CAD datoteka, model softverski predoćuju nizom slojeva, šalju
printeru informacije za ispis, a printer umjesto tintom ispisuje slojeve materijala, potpore i veziva - sloj po
sloj, sve do finalnog modela. Materijal kojim se gradi model može biti: tekućina, vlakna, puder, prah ili čak
metalni materijal koji se očvrsne kemijskim reakcijama, UV svjetlom ili nekim drugim metodama.
Abstract
Three-dimensional printing is a method of converting a virtual 3D model into a physical object. 3D printing
is a category of rapid prototyping technology. 3D printer is designed to produce output with three dimensions,
using layers of different materials. 3D printer for rapid prototyping is used today in various applications,
especially in the field of designing, engineering and medicine. The term rapid prototyping means a whole
class technologies by which is possible directly from a digital two-dimensional representation of a structure
or model created in CAD (Computer Aided Design) tools to create a its physical representation. Provides detailed analysis of the project at an earlier stage of product development, more degrees of adjustments during
the same time and a given period, and improves the overall quality of the finished product. It includes various
methods of model: Stereolithography (SLA), Selective Laser Sintering (SLS), Laminated Object Manufacturing (LOM), Fused Deposition Modeling (FDM), Multi Jet Modeling (MJM), Election Beam Melting (EBM),
3D Printing (3DP) and Object PolyJet Modeling. All these technologies have a common working principle:
take geometry models from CAD files, software model is illustrated with a series of layers, information is
sent to printer for printing and the printer instead of ink layers prints materials, support and binders - layer by
layer, until the final model. The material used to build the model can be: liquid, fiber, powder, powder or even
a metal material that hardens by chemical reactions, UV light or some other methods.
Uvod
Posljednjih deset godina nastale su nove 3D print proizvodne tehnologije koje se temelje na osnovi izrade
sloj-po-sloj. Upotrebom tih tehnologija, vrijeme proizvodnje dijelova bilo koje složenosti znatno je ubrzano.
Brza izrada prototipova i brza proizvodnja nude veliki potencijal za proizvodnju modela i jedinstvenih dijelova za prerađivačku industriju. Pored navedene metode, postoje još metoda za dobivanje 3D print modela
kao što su rezanje papira, limova, plastike, gdje se izrezani slojevi spajaju i lijepe jedan za drugim. Sve ove
metode rade na istom principu: uzimaju geometrijsku sliku modela iz CAD datoteka, slažu se slojevi modela,
šalje se informacija za ispis printeru, a printer ispisuje slojeve materijala sloj po sloj sve dok se ne dobije
željeni model.
Principi rada 3d printera
3D ink jet printer stvara model nanošenjem slojeva jedan za drugim tako da se na sloj praha nanosi vezivno
sredstvo (boja) po poprečnom presjeku objekta, te stvara jedan sloj. Sloj otvrdnjuje kemijskom reakcijom
43
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
praha i veziva. Postupak se ponavlja do posljednjeg sloja, sve dok pojedini dio nije gotov i spreman za postprocesiranje, čišćenje i postupak očvrćenja. ZCorp 3D printer pomiče tiskovnu glavu preko podloge od praha
na koju printa poprečne presjeke objekta, podatke primljene od Zprint softvera. Sistem zahtjeva da prah
bude točno i ravnomjerno raspoređen preko tiskovne platforme. 3D printeri obavljaju ovaj zadatak koristeći
pokretnu polugu za postavljanje papira i platformu, koja se u malim pomacima podiže za svaki sloj. Mehanizam valjka širi prah kojega poluga polaže na tiskovnu platformu. Namjerno se polaže oko 30% praha više
po sloju kako bi se osigurao puni sloj gusto zbijenog praha na tiskovnoj platformi. Kad se sloj praha raširi,
glava ink jet printera printa poprečni presjek objekta ili donji komad dijela na glatki sloj praha, povezujući
ga. Pokretna poluga tada snižava tiskovnu platformu za 0.1016mm i novi se sloj praha nanosi na vrh. Tiskovna glava printa vezivo na slijedeći poprečni presjek, koji se veže za već isprintane slojeve objekta. Kad se
3D proces printanja završi, neučvršćen prah okružuje i podržava prah u tiskovnoj komori. Tehnologija ne
zahtijeva uporabu čvrstih ili pridodanih potpora tijekom procesa printanja, a sav neiskorišten materijal može
se ponovno iskoristiti. ZCorp koristi tiskovne glave s rezolucijom od trenutno max. 600 dpi, koncentrirajući
se na pristup kapanja na zahtjev. Kod 3d printanja točnost modela ovisi o sposobnosti da se ispušta vezivo na
točno određenom mjestu u točno određeno vrijeme.
ZCorp 3D printeri koriste četiri vrste veziva u boji: cijan, magenta, žuta i prozirna. Iako boja može biti bitan
komunikacijski alat, mnogi 3D programski paketi ne pružaju jednostavan način proizvodnje 3D datoteka koje
uključuju podatke o boji. ZEdit je softver koji se temelji na Microsoft Windows platformi, te olakšava dodavanje podataka o boji podacima o 3D dijelovima. ZEdit je alat za bojanje dijelova, obilježavanje,stavljanje
etiketa, i ucrtavanje tekstura. Korisnici ga također koriste da postave .jpeg ili .tif podatke na 3D objekte.
Tablica 1. prikazuje rezoluciju te debljinu sloja ovisno o načinu proizvodnje.
Metodologije izrade prototipova
Metodologija svih procesa brze izrade prototipova jednaka je i sastoji se od više faza.:
Stvaranje STL (stereolithography) datoteke iz 3D CAD podataka.
Model se oblikuje pomoću jednog od brojnih CAD softverskih paketa kao što su npr. I-DEAS, Catia, Solidworks, Pro/Engineer. Nakon toga slijedi konvertiranje u STL format.
Stvaranje slojeva ovisno o postupku
Vrijeme izrade prototipa ovisi o vrsti postupka i najčešće se sastoji od tri dijela: priprema datoteke, stvaranje dijela i naknadna obrada. To znači da vrijeme od narudžbe do gotovog prototipa iznosi nekoliko dana.
Isplativost primjene postupaka brze izrade prototipova više se isplati što je njegov oblik složeniji. Time se
postiže smanjenje vremena izrade i troškova. Vrijeme i troškovi ovise i o volumenu dijela kao i o njegovim
maksimalnim dimenzijama u X, Y ili Z osi.
Utvrđivanje isplativosti postupka
Kako bi se suvremene tehnologije probile u industriju, njihova primjena mora pokazivati određene prednosti
i uštede. Neke prednosti brze izrade prototipova i alata: smanjenje vremena potrebnog za razvoj proizvoda,
izbjegavanje grešaka koje mogu dovesti do zastoja u proizvodnji, minimiziranje vremena potrebnog za dobivanje prototipa, povećanje učinkovitosti, mogućnost ispunjenja i najoštrijih zadanih rokova, puno brža
44
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
izrada potrebnih alata, kraće vrijeme potrebno za dobivanje prototipa, puno brža analiza funkcionalnosti, oblika i dimenzija, smanjeni zaostaci u fazi konstruiranja, smanjenje cijene prototipa u slučaju iznimno složenih
oblika, smanjenje troškova izrade alata, smanjenje troškova cijelog procesa razvoja proizvoda, eliminiranje
nepotrebnih i skupih faza izrade.
Stereolitografija (SLA)
SLA ili stereolitografija, jedna je od najraširenijih metoda rapid prototypinga, a ujedno je bila prva komercijalno dostupna rapid prototyping tehnologija u svijetu. Uređaji koji koriste ovu tehnologiju sastoje se
od četiri osnovna dijela: računala koje obrađuje podatke i kreira slojeve, kontrolnog računala koje nadzire
proces, prostorije u kojoj se modeliranje obavlja, te laserske jedinice. Računalo za kreiranje slojeva čita CAD
model i kreira slojeve koje kontrolno računalo pomoću laserske jedinice i hardvera samog printera nanosi
na potporni sloj. Materijal koji se koristi za izradu prototipa jest polimerna tekućina koja se polijeva po
potpornoj konstrukciji u tankom sloju. Budući da ova tekućina ima svojstvo da se pod UV zračenjem laserske jedinice pretvara u krutinu, tekućina se vrlo brzo pretvori u čvrstu tvar, gdje god laser osvijetli polimer.
Nakon što je čitav sloj dovršen, praznine se nadopunjuju potpornim materijalom, čitav sloj spušta se niže po
vertikalnoj osi pisača i sljedeći sloj se nanosi na prethodni (zbog adhezivnih svojstava materijala, slojevi se
odmah spajaju i nakon nekoga vremena formiraju gotov trodimenzionalni objekt). Prednosti stereolitografije
su da ima visoku rezoluciju, moguća izrada dvobojnih prototipova, nema geometrijskih ograničenja oblika,
automatiziranost procesa. Postoji i nekoliko nedostataka od kojih je da se samo fotopolimerni materijali mogu
koristiti, prototip je slabijih mehaničkih svojstva, prototip je potrebno peći, fotopolimer je otrovan u tekućem
stanju.
Materijali koji se koriste u procesu stereolitografije
WaterShed je polimer na bazi epoksida koji oponaša mnoga svojstva plastomera. Ima niski koeficijent apsorpcije vlage (0.24%), u vlažnim uvjetima zadržava dobra mehanička svojstva, izuzetno izdržljiv, mogu se
provoditi i neka lagana i ograničena funkcionalna ispitivanja.
Somos9100 je epoksid na bazi fotopolimera koji oponaša mnoga svojstva polipropilena. Ima iznimnu
izdržljivost, žilav je te mu je dobra udarna čvrstoća, otporan je na vlagu. Koristi se za analizu oblika i dimenzija, te uzoraka.
Somos8100 je epoksid na bazi fotopolimera koji oponaša mnoga svojstva polipropilena. Polukrut materijal
velike fleksibilnosti i izdržljivosti, otporan na vlagu. Koristi se za analizu oblika i dimenzija, izradu uzoraka
i lagana funkcionalna ispitivanja.
ACCURA SI40 je fotoplimer koji oponaša svojstva polamida 6.6. Ima otpornost na visoke temperature i
iznimna žilavost. Dijelovi ostaju kruti i kada su izloženi vlazi. Koristi se za analizu oblika i dimenzija te za
ispitivanja pri visokim temperaturama.
ACCUDUR je fotopolimer koji je iznimno izdržljiv i fleksibilan. Ima vrlo dobro stanje površine. 30% brđe
stvaranje prototipa, otporan je na vlagu. Koristi se za analizu dimenzija i oblika, stvaranje uzoraka te za
funkcionalna ispitivanja.
Selektivno lasersko sintetiranje (SLS, Selective Laser Sintering)
SLS je proces trodimenzionalnog printanja na bazi tehnologije sinteriranja, a komercijaliziran je proizvodima
tvrtke 3D Systems. Laserska zraka CO2 solid-state lasera usmjerava se na materijal (u obliku finog praška)
koji se uslijed visoke temperature kojoj je izložen sinterira. To znači da se pod visokom temperaturom između
čestica praha povećava adhezija, tako da se prah grupira u veću krutinu točno određenog oblika. Fizikalne
karakteristike produkata stvorenih sinteriranjem mogu se lako mijenjati promjenom gustoće, stvaranjem legura ili daljnjim pećenjem, a finalni proizvod može biti i mnogo čvršći nego onaj napravljen konvencionalnim
metodama. SLS tehnologija se u 3D printerima također izvodi u slojevima (koji mogu biti tanki i do nekoliko
tisućinki milimetra), a prah materijala se pomoću rotirajućeg cilindra doprema u komoru za modeliranje.
Sav višak praha koji izlazi van gabarita modela ujedno služi i kao potporna konstrukcija pa nema potrebe za
dodatnim potpornim materijalima i strukturama kao kod SLS i FDM tehnologija. SLS tehnologija se, ovisno
o izboru materijala, može smatrati rapid tooling ili rapid manufacturing tehnologijom, budući da je njome
45
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
moguće napraviti ne samo prototipove, već i posve funkcionalne finalne proizvode koje krasi iznimno velika
stabilnost, čvrstoća i trajnost. Većina proizvedenih modela je spremna za uporabu nakon minimalne obrade i
čišćenja, bez potrebe za dodatnim "pečenjem". Proces koji uključuje SLS tehnologiju ima vjerojatno najveći
raspon dostupnih materijala, budući da se mnoštvo metala može sinterirati. Ovo je osobito točno za čiste
metale proizvedene u izoliranim i sterilnim uvjetima, no i mnogi nemetali su pogodni za sinteriranje, poput
stakla ili različitih organskih polimera. Prednosti su dijelovi boljih mehaničkih svojstava od onih izrađenih
stereolitografijom, SLS dijelovi mogu se koristiti za funkcionalna ispitivanja, postupak SLS brži je od stereolitografije, moguća primjena većeg broja materijala, nije potreban potporanj jer višak praha podupire prototip, neuporabljeni prah može se koristiti za sljedeći prototip, bolja obradivost izrađenih dijelova u odnosu
na stereolitografske dijelove. Nedostaci su lošija kvaliteta površine u odnosu na stereolitografske dijelove, pri
korištenju nekih materijala potrebna je zaštitna atmosfera radi pojave otrovnih plinova tijekom srašćivanja.
Materijali koji se koriste u procesu SLS
LaserForm ST-100, 200 je materijal od čestica nehrđajućeg čelika AISI420 koje su presvućene polimernim
vezivom. Idealni za proizvodnju funkcionalnih i izdržljivih metalnih prototipova, dijelova ili alata. Tijekom
sinteriranja vezivo izgara i infiltira se bronca tako da se dio sastoji od 54% čelika i 46% bronce. Dijelovi su
zavarljivi i imaju dvostruku veću toplinsku vodljivost od čelika. Kalupi se koriste za proizvodnji i do 100.000
dijelova od polimera.
DuraFormPA je poliamid koji se koristi za izradu dijelova s vrlo glatkom površinom i finim detaljima.
Najčešće se koristi u medicini za izradu i testiranja kirurških instrumenata i pomagala.
DuraFormGF je poliamid punjem staklenim česticama. Ima vrlo visoku krutost. Mehanička svojstva i otpornost na toplinu čine ga idealnim za izradu dijelova koji su izloženi ekstremnim uvjetima. Otporan je na vlagu
i ima slabu fleksibilnost. Koristi se za funkcionalna ispitivanja te za analizu oblika i dimenzija.
CastFormPS je polistiran koji se najčešće koristi za izradu alata za precizno ljevanje. Nije pogodan za izradu
funkcionalnih prototipova te izrada alata složenih oblika.
Modeliranje topljenim depozitima (FDM, Fused Deposition Modeling)
Ta se tehnologija zasniva na izradi pomoću čvrstih materijala na principu ekstruzije kroz mlaznicu. U osnovi, plastično vlakno konstantno se dobavlja kroz mlaznicu maloga promjera. Mlaznica je zagrijana te se
dobavljeni materijal topi i nanosi u slojevima. Tijekom nanošenja materijala mlaznica se giba u X-Y ravnini
ravnomjerno istiskujući materijal. Nakon završetka nanošenja jednog sloja, radni stol vrši posmak po Z-osi
te započinje nanošenje idućeg sloja. Prema širini nanesenog sloja u horizontalnoj ravnini varira i kreće se
oko 0,25mm. FDM omogućava izradu funkcionalnih dijelova materijalima istog ili približno istog sastava u
svrhu daljnjeg ispitivanja. Posebno se ističe uporaba ABS-plastike kojom je moguće postići gotovo identičnu
čvrstoću u odnosu na gotov proizvod. S obzirom na to da se dobava materijala vrši kroz mlaznicu i izravno
se nanosi na prethodno očvršćeni sloj, mala je količina neiskorištenog materijala. Osnovni materijali koji
se koriste u ovome procesu su razne vrste polimera ili voska. Glavne prednosti postupka FDM procesa su
manja potrošnja energije, ne koristi se laserski snop, nema posebnih zahtjeva za ventilacijom i hlađenjem,
jednostavan je za primjenu, potrebna relativno niska investicija u uređaj kao i niski troškovi održavanja, ima
mogućnost izrade više prototipova istovremeno, male dimenzije uređaja. Nedostaci su funkcionalnost prototipova ograničena je izborom materijala, relativno mali broj komercijalno raspoloživih materijala, nužna je
primjena potpornja te su vidljive linije između slojeva.
Materijali koji se koriste u procesu FDM
•
ABS(P400) služi za izradu prototipova u svrhu funkcionalnih ispitivanja. Dolazi u više boja, bijela, crna,
crvena, plava, zelena i žuta. Iznimna mogućnost završne obrade kao što su bušenje, pjeskarenje, prevlačenje.
•
ABSi(P500) je posebna vrsta ABS materijala koja je otporna na udarna opterećenja, otporan je na kemijske
aktivne medije. Proizvod je najčešće proziran, mogucće su i razne boje.
•
Medicinski ABS ima veliku izdržljivost. Nije otrovan te dolazi u više boja.
•
E20 je elastomer na bazi poliestera. Sličan materijal se koristi za izradu brtvi, izolacije i cijevi.
46
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
•
ICW06 je vosak za precizno lijevanje. Ima vrlo malen udio pepela (0.0040%).
Laminirana objektna proizvodnja (LOM, Laminated Object Manufacturing)
Laminirana objektna proizvodnja koristi se kod izrade komada većih dimenzija. Od korištenih materijala
izdvaja se papirnata, polimerna i kompozitna folija koja je namotana na valjak. Preko sustava upravljivih
pomičnih zrcala laserska zraka izrezuje konturu objekta od posebne vrste folije koja je namotana na valjak.
Umjesto lasera mogu se koristiti i oštri Solido noževi za rezanje. Folija s donje strane ima disperzirano
vezivno sredstvo koje osigurava čvrsto povezivanje slojeva. Na taj se način aktivira vezivno sredstvo i povezuje izrezani sloj s ostatkom modela. Nakon završetka izrade aplicira se impregnacijsko sredstvo radi zaštite
od vlage. Tehnologijom laminirane objektne proizvodnje moguće je proizvesti modele mase 0,1 kg do 50
kg, dok debljina presjeka ovisi o vrsti korištene folije, odnosno ona uobičajeno iznosi od 1 do 100 mm. S
obzirom na najčešće korištene materijale, hrapavost površine kreće se između 100 do 140 Ęm. Prednosti
ovog postupka su niža cijena, mogućnost proizvodnje velikih dijelova, relativno velika brzina postupka, male
dimenzije uređaja koji se može instalirati u običnom uredu. Nema pojave zaostalih naprezanja u prototipu.
Nedostaci su manja točnost, anizotropnost i hidroskopnost materijala prototipa. Nužno je lakiranje prototipa
da bi se izbjeglo upijanje vlage i time promjena dimenzija. Funkcionalnost prototipova ograničena je uskim
izborom materijala, traženu višu kvalitetu površine treba postići dodatnom završnom strojnom obradom,
velik udio otpadnog materijala.
3D tisak
Tehnologija 3D-tiskanja predstavlja brz i dostupan način izrade fizičkih prototipa. Kao i kod drugih opisanih
metoda, prednost je u izradi probnih 3D-modela neposredno iz računalnih podataka, programa ili nacrta. Dostupnost brze izrade 3D-modela omogućava bržu komunikaciju i ocjenjivanje različitih dizajnerskih rješenja
i koncepcija te lakšu komunikaciju s partnerima i prodavačima. Rezultati su vidljivi u kraćem ciklusu dizajna i projektiranja te skraćenim vremenima unutar proizvodnog procesa. Program najprije konvertira 3D
CAD-nacrt u poprečne presjeke odnosno tanke slojeve, debljine od 0,076 do 0,254 mm. Debljina sloja bira
se ovisno o željenoj točnosti. Nakon toga se predmet, tj. model, izrađuje tako da se u radnom prostoru u
programiranim tankim slojevima nanosi specijalni prah i učvršćuje sredstvom za vezivanje, koje se nanosi
na prah, tj. “printa” pomoću uobičajenih komponenti. Nanošenje veziva počinje s donjim slojem i može
biti monokromatsko ili u boji. 3D CAD datoteku šaljemo na printer koji je uz pomoć različitih programskih
rješenja obrađuje i dijeli na tanke slojeve (layers). Pisač zatim u ponavljanom procesu kroz svaki sloj tiska
model do krajnje izrade. Pisače te tehnološke skupine odlikuju iznimna točnost i kvaliteta izrade. Brzina
ispisa ovisi o traženoj kvaliteti, odnosno debljini sloja, koja se bira. Većina pisača može nanijeti nekoliko
slojeva u minuti. Odabirom vrste praha i punjenjem modela različitim suportima, korisnici mogu kreirati
predmete različitih svojstava. Tako se, ovisno o tehničkim zahtjevima koje model treba zadovoljiti, postižu
njegova čvrstoća, elastičnost ili temperaturna izdržljivost.
Sličan princip ima i tehnologija Polyjet pri kojoj se tekući fotopolimer nanosi kroz glavu, sloj po sloj, gradeći
tako traženi model. Trenutno tehnologija Polyjet pruža najbržu i najtočniju izradu, omogućujući odabir materijalnih svojstava izrađenih prototipova.
Prednosti ovog postupka su da mogu jednako uspješno izrađivati prototipovi, funkcionalni dijelovi i alati vrlo
složenih oblika, vrlo fleksibilan postupak izrade. Materijali uglavnom nisu otrovni. Imaju visoku preciznost
izrade, dobre dimenzijske tolerancije, vrlo glatka površina izrađenih dijelova i alata, mogućnost izrade vrlo
tankih slojeva. Glavni nedostatak je da ima ograničene dimenzije izratka, ograničen broj primjenljivih materijala te ograničena brzina izrade.
Otapanje snopa elektrona (EBM, Electron beam melting)
To je vrsta aditiva za proizvodnju metalnih dijelova. Često je klasificiran kao brza metoda za proizvodnju.
Ova tehnologija proizvodi dijelove otapanjem metalnog praha sloj po sloj sa elektronskim snopom u visokom
vakuumu. Za razliku od nekih metalnih tehnika sinteriranja, dijelovi su potpuno gusti bez praznina i izuzetno
jaki. Čvrsta prostoručna izrada daje potpuno guste metalne dijelove direktno iz metalnog praha sa karakteristikama ciljnog materijala u prahu. EBM stroj čita podatke iz 3D CAD modela i polaže uzastopne slojeve
47
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
materijala u prahu. Ovi su slojevi rastopljeni zajedno i koriste računalno upravljan elektronski snop. Na taj
način gradi dijelove. Proces se odvija pod vakuumom, što ga čini pogodnim za proizvodnju dijelova u reaktivnim materijalima sa visokim afinitetom za kisik.
Rastopljeni materijal je od čiste legure u obliku praha konačnog materijala koji će biti proizveden (bez punjenja). Iz tog razloga, tehnologija snopa elektrona ne zahtijeva dodatnu toplinsku obradu kako bi se dobila
puna mehanička svojstva dijelova. Taj aspekt omogućuje klasifikaciju EBM-a sa LSM-om, gdje konkurentne
tehnologije, kao što su SLS i DMLS, zahtijevaju termičke obrade nakon proizvodnje. Usporedno s SLS-om i
DMLS-om, EMB ima općenito superiorniju stopu proizvodnje zbog svoje veće energetske gustoće i metode
skeniranja. Minimalna debljina: 0,5 mm., sposobnost tolerancije: +/- 0,4 mm.
Direktno lasersko sinteriranje metala (DMLS, Direct Metal Laser Sintering)
Kod ove metode, metalni puder se topi i kreira se struktura pune gustoće. Moguće je oblikovati i šupljine. Korisna je za izradu kanala za hlađenje u automobilima, za izradu medicinskih implatanata koji se prilagođavaju
svakom korisniku. Ovom metodom se izgrađuju modeli sa najkompleksnijom geometrijom. Modeli imaju
visoku rezoluciju, i uveliko su kvalitetni. Neki modeli se mogu odraditi za par sati, a neki do sada neizvodivi
modeli se mogu upravo kreirati ovom metodom.
48
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Tablica 2. usporednih vrijednosti
49
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Zaključak
Postoji veliki broj različitih 3D printera koji su danas dostupni na tržištu, a sve s malo drugačijim prednostima,
nedostacima i značajkama. To je najbrži rastući dio industrije za brzu izradu prototipova. Značaj 3D printera je
u tome što se njihovom upotrebom smanjuju troškovi na skupim greškama dizajniranja, ostvaruje se bolja i brža
komunikacija s kupcima, izgrađuju se 3D modeli bez otpada što svakako smanjuje troškove proizvodnje. Tehnologije za brzu izradu prototipova su prisutne u širokom spektru industrije zbog brojnih prednosti koje nude.
Ove suvremene tehnologije su za kratko vrijeme omogućile dostizanje niza ciljeva koje moderno tržište definira,
kao što su primarni zahtjevi skraćivanja vremena do pojave proizvoda na tržištu te smanjivanje cijene proizvoda.
Viši stupanj vizualizacije u ranim fazama projektiranja, otkrivanje grešaka projektiranja pri izradi alata i brza
izrada alata za proizvodnju fizičkih prototipova postižu se primjenom RP tehnologije. Ovi se postupci najčešće
primjenjuju kada se radi o malim serijama proizvoda i kada bi izrada alata uobičajenim postupcima bila skupa.
Primjena RP tehnologije nije više ograničena samo na izradu prototipova, kao na početku razvoja ovih tehnologija. Materijali i tehnologije se razvijaju na takav način da omogućavaju i razvoj malih serija gotovih proizvoda.
Proizvodnja malih serija predstavlja idealno riješenje za veći broj specifičnih potreba kod proizvoda namjenjenih ograničenom manjem broju korisnika, pri čemu se omogućava dostizanje visoke kvalitete i unaprjeđenje
proizvoda iako nije namijenjem velikim serijama.
Literatura
1.
http://www.me.psu.edu/lamancusa/rapidpro/primer/chapter2.htm
2.
http://www.rp2.nl/engels2/materialenFDM.htm
3.
http://www.efunda.com/processes/rapid_prototyping/lom.cfm
4.
http://www.gwp-ag.com/en/services/prototyping/rapid-prototyping/multijet-modeling/index.html
5.
http://www.gradimo.hr/Brza-izrada-prototipova/hr-HR/8089.aspx
6.
http://www.wb-3d.com/products/rapid-prototyping/
7.
http://materijali.grf.hr/media/TRODIMENZIONALNI%20TISAK.pdf
8.
http://www.materialise.com/prototyping-materials
9.
http://www.proto3000.com/rapid-prototyping.aspx?topidcol=7
10.
http://www.wohlersassociates.com/technical-articles.html
11.
http://www.objet.com/RESOURCES/White_Papers/
50
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
LASERSKO GRAVIRANJE RAČUNALNIH MODELA
Zvonimir Sabati, Andrija Bernik, Mario Radovac
Sažetak
Lasersko graviranje stakla je proces pri kojem se koriste laserske zrake za graviranje, urezivanje ili označavanje
objekta. Proces započinje 3d modeliranjem, koristeći samo poligone ili teksturu, da bi se specijaliziranim programskim alatima pretvorilo u „oblak točkica“ koje su laserskom stroju prepoznatljive i koje u cjelini tvore gravirani model, gravuru. Kod transparentnih materijala kao što je staklo laserska se zraka koncentrira i u fokusu,
u unutrašnjosti stakla postiže temperature do 20.000°C. Većinom se koristi transparentno ili bezbojno kristalno
staklo za graviranje. Postoji mnogo tehnika za lasersko graviranje: lasersko graviranje ili urezivanje, ablacija,
žarenje, spaljivanje, pjenjenje, promjena boje i izbjeljivanje. Svaka tehnika zahtijeva drugačiji materijal, način
obrade i pripremu materijala.
Abstract
Laser engraving on glass is a process that uses laser beams for engraving, carving and marking objects. The
process begins with 3d modeling, using only polygons or texture, where the specialized software tool creates a
model representation as a "cloud of dots" witch are distinct to the laser machine and they represent the whole
future engraved model. With transparent materials such as glass laser rays are concentrated and focused, the
inside glass temperature reaches up to 20,000 ° C. Mostly it is used transparent or colorless crystal glass engraving. There are many techniques for laser engraving: laser engraving or carving, ablation, burning, stinging,
foaming, discoloration and bleaching. Each technique requires different materials, methods of processing and
preparation of materials.
Uvod
Lasersko graviranje (Laser engraving) je proces korištenja lasera za urezivanje ili označavanje objekta. Računalo
se koristi za pokretanje samog procesa. Stroj za graviranje je ovisan o računalu koji je povezan upravljačkim
dijelom preko specijaliziranog programa. Program, nakon što učita željeni model, generira oblak točkica. Sve
do trenutka graviranja, korisnik ima mogućnost manipulacije oblakom točkica po pitanju gustoće i njihove
pozicije, čime se i mijenja oblik modela. Vrlo precizne i čiste gravure mogu se postići u relativno kratkom vremenu, koje ovisi o finalnom broju točkica u oblaku modela i brzini graviranja samog stroja. Laserom se može
gravirati staklo, drvo, metal i sl. Za graviranje se koriste posebni laserski strojevi. Laserska obrada varira ovisno
o stopi apsorpcije specifične laserske valne duljine materijala i odabrane tehnike. Cijeli proces i trošak energije
ovisi o materijalu. Laserom ugravirani dizajn je otporan na vodu i dugotrajan. Ovisno o materijalu mogu se
postići različiti efekti. Kod graviranja u transparentne materijale kao što je staklo laserska se zraka fokusira u
unutrašnjosti materijala. Uspješni rezultati se postižu samo strogo fokusiranom zrakom, u suprotnom zraka je
raspršena, a finalni proizvod ima mutnu strukturu. Temperatura koja se generira u fokusu kratkoročno doseže i
do 20.000°C. Hlađenjem materijala ostaje neproziran sloj koji odbija svjetlosne zrake i pri tome predoči željeni
oblik. Trodimenzionalni oblici se dobivaju pomicanjem laserskog fokusa po sve tri osi unutar transparentnog
materijala.
Lasersko graviranje
Lasersko graviranje je proces pri kojem se upravljano računalom, koriste laserske zrake za ugraviranje ili označavanje
objekata u vrlo visokoj kvaliteti. Tehnika ne uključuje alate koji dodiruju površinu gravure i time je troše. Ovo se smatra
kao prednost u odnosu na alternativne tehnologije graviranja gdje su se laserske glave morale redovito zamijenjivati.
Utjecaj laserskog graviranja izraženiji je za posebno dizajnirane (laserable) materijale. To uključuje polimere i nove
metalne legure.
Kada je fizička promjena površine graviranja nepoželjna, onda je na raspolaganju alternativa „obilježavanje“.
Lasersko graviranje je generički pojam koji pokriva širok spektar površinskih tehnika, uključujući tisak, hot-branding
i laser lijepljenje. U mnogim slučajevima, strojevi za lasersko graviranje su u mogućnosti označavati ono što s drugim
procesima ne bi uspjelo.
51
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Vektorsko graviranje
U vektorskom graviranju laser slijedi linije i krivulje prema uzorku koji treba biti ugraviran. Poput olovke
kod plotera prati linije segmenta prema opisu obrisa uzorka. Za starija rješenja, "popunjena" područja su bila
problematična, budući da su cross-hatching uzorci i dot-fills ponekad pokazivale moiré efekte ili über-patterne
uzrokovane nepreciznim izračunjavanjem razmaka između točaka. Rotacija fonta ili dinamičko skaliranje su
često izvan dosega uređaja za renderiranje fonta. Uvođenjem Postscript jezika omogućena je veća fleksibilnost,
te se sve može opisati vektorima pomoću Postscript-enabled softvera (mogu biti opisane krivulje, ispunjene s
odgovarajućim uzorcima i laserksi urezani).
Rastersko graviranje
Rastersko lasersko graviranje u pravilu prati raspored rasterskih elemenata, s tom razlikom što je rezolucija
laserskog graviranja gotovo konstantna i tehnički limitirana na 500-800 dpi. Uzorak je optimiziran kontrolerom/
računalom kako bi se područja sa svih strana uzorka koje nije potrebno gravirati ignorirala, a praćenje preko
materijala se prema tome skratilo čime se dobiva veća efikasnost. Zakrivljenja i dijagonale u pravilu nisu precizne i oštre, ukoliko dužina i pozicija rasterskih linija varira i minimalno u odnosu na granično rastersko skeniranje, prema tome precizno pozicioniranje i ponavljanja skeniranja su najvažnija za dizajn uređaja. Prednost
rasteriziranja je u jednostavnoj ispuni koju dobijemo. Danas se više koriste laseri s rasterskim graviranjem, time
ostavljajući vektor za tradicionalan izgled ili za brzo markirajuće linije reza ili udubine gdje se reže ploča.
Strojevi za lasersko graviranje
Stroj za lasersko graviranje se može podijeliti na tri glavna dijela: laser, kontroler i površina. Laser je kao olovka
– emitirane zrake lasera omogućavaju kontroleru graviranje uzoraka na površinu. Kontroler (obično računalo)
kontrolira smjer, intenzitet, brzinu kretanja i širenja laserskih zraka usmjerenih na površinu. Površina je usmjerena onamo gdje laser može djelovati.
Točka gdje laserska zraka dodiruje površinu mora biti na žarišnoj ravnini laserskog optičkog sustava i obično je
sinonim za fokalnu točku. Ta točka je obično oko 0,02mm pa na više. Fokalne točke značajno utječe na strukturu
kada laserska zraka prelazi preko površine. Energija isporučena od strane lasera mijenja površinu materijala
ispod fokalne točke. To može zagrijati površinu i nakon toga ispari materijal ili se lomi (poznato kao „glass“
i „glass up“) uz ljuštrenje površine. Tako se materijal uklanja s površine i time nastane gravura. Površina materijala ispari tijekom laserskog graviranja, pa ventilacija pomoću puhala i vakuum pumpe uklonja dim i štetne
plinove koji nastaju tijekom ovog procesa.
Laser vrlo učinkovito mijenja strukturu materijala. Laserska zraka je fokusirana i usmjerena, te se na većini
ne-reflektirajućih materijala kao što su drvo, plastika i grube površine, pretvara svjetlosna energija u toplinsku,
čime se i oprema zagrijava. Alternativno laserske zrake pulsiraju i time se smanji pretjerano zagrijavanje.
Brzina kojom se laserska zraka kreće kroz materijal mora također biti razmatrana u stvaranju uzorka. Promjenom
intenziteta i širenjem zraka omogućava se veća fleksibilnost pri dizajnu. Promjenom omjera vremena („dutycycle“) laser prati svaki impuls, te snaga dostavljena površini gravure može biti kontrolirana na odgovarajući
način za materijal.
Laserske zrake su usmjerene prema rotirajućem ili vibrirajućem zrcalu. Zrcalo se kreće na način da prati brojke
i slova na površini i tako obilježava. Postoje materijali poput plastike i stakla koji se mogu gravirati „u pokretu“.
Mjesto obilježavanja se može često pronaći na ambalaži i staklenkama („marking laser station“). Starije tehnologije kao što su foliotisak i tampon tisak su izbačene i zamjenjene laserskim graviranjem.
Tri su glavne vrste stojeva za lasersko graviranje: X-Y stol, cilindrični (plošni izradak koji je obavijen oko valjka
kada laser učinkovito prolazi kroz finu spiralu i on/off laser pulsira te stvara željenu sliku na raster osnovi), a
u trećoj metodi su laser i izradak stacionirani te galvo zrcala prenose laserske zrake na površinu obratka. Laser
gravure koje koriste ovu tehnologiju može raditi u raster i vektor modu.
Laser x-y stol
Za preciznije i vizualno ukrasne gravure koristi se laserski stol. Laser stol ili X-Y stol koristi sofisticirano
postavljanje opreme koja se koristi za vrlo precizno usmjeravanje laserske zrake. Laser je obično trajno fiksiran
52
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
na strani stola i emitira svijetlost prema paru pokretnih zrcala tako da svaka točka na površini stola može biti
pometena preko lasera. Na mjestu gravure laserske zrake su fokusirane kroz leću na površinu što omogućava
iscrtavanje vrlo preciznih i zasićenih uzoraka.
Tipično postavljanje laserskog stola uključuje fiksirani laser koji emitira svijetlost paralelno prema jednoj osi
stola usmjerene na zrcalo koje je postavljeno na podešenom stalku. Zraka se reflektira od zrcala pod kutem od
45° stupnjeva tako da laser putuje uz duž stalka. Zrake se zatim reflektiraju pomoću drugog zrcala koji je na
pokretnim kolicima koja opet usmjerava prema osnovnoj osi. Po ovoj shemi se mogu dozvoliti dva stupnja slobode (jedan vertikalni i jedan horizontalni) za jetkanje.
Kod drugih uređaja za lasersko graviranje kao što je ravni stol i bubanj gravura, laserske zrake većinu svoje
energije usmjeravaju u dubinu prodiranja u materijal. Na taj način samo u određenoj dubini materijala nastaje
gravura.
Materijali za graviranje
Drvo
Direktno "spaljivanje" slike na drvetu su neki od prvih načina korištenja graviranja laserom. Laser radi snagom
manjom od 10W što naravno ovisi o materijalu koji se gravira: orah, mahagonija, hrast, javor ili sl.
Plastika
Laser se koristi za graviranje na plastiku, akril, lijevane smole, dvoslojne graverske plastike, natpisne ploče i sl.
Kako je laser izvor topline, tako i razni oblici i sastavi plastike reagiraju različito. Kod nekih plastika moguće je
da rub rezane ili duboko gravirane plastike bude istopljen, tako da plastike treba drugačije tretirati i obrađivati.
Od plastika i akrila se najčešće izrađuju plakete i nagrade te se one izvrsno graviraju i odaju profinjenost i
"težinu" nagrade.
Metali
Za graviranej metala koriste se laseri s kratkim valnim duljinama. Na taj način je riješen veći dio problema,
ali još uvijek postoje materijali koje se ovim sustavom ne mogu gravirati već se kod njih pristupa načinom
"markiranja". Na samu površinu nanosi se tekućina za markiranje, te ona pri prolaskom lasera na tom području
ostavlja permamentni trag.
Obloženi metali
Obloženi (obojani) metali su odlični za graviranje, te se samim graviranjem skida samo površinska boja. Ukoliko su metali obojani kontrastnom bojom, moguće je dobiti krasan rezultat. Najčešća primjena je za identifikacijske pločice, kućne brojeve, razne natpise i sl.
Kamen i staklo
Laser svojim udaranjem o kamen stvara učinak čekića te razbija sitne dijelove kamena. Takvim načinom moguće
je u kamenu izgravirati slova, sliku pa čak i fotografiju.
Staklo je vrhunac tehnike koji se može postići sa laserskim strojevima. Tvrdoća stakla se mjeri usporedbom sa
tvrdoćom čelika. Kod stakla se dobija efekt taljenja pri velikoj temperaturi koju laser proizvede. Jednako kao na
mramoru moguće je izgravirati tekst ili fotografiju na staklu, kako na ravnim površinama tako i na valjkastim
predmetima kao čaše, butelje, vaze i sl. Zahvaljujući novim tehnologijama i strojevima se mogu ugravirati dvo
i trodimenzionalni oblici u materijal.
Laserski procesi
Laserska obrada varira ovisno o apsorpcijskoj stopi specifičnih lasera valne duljine od strane ciljanog materijala
i tehnika izabranih za primjenu.
Lasersko graviranje i lasersko rezanje
Tijekom procesa laserskog graviranja, cilj je odstraniti isparavanje materijala od laserske zrake. Da bi se postigao taj rezultat, intenzitet laserske zrake (snopa) je postavljen tako da prelazi određeni prag vrijednosti. Ovaj
prag intenziteta posebno je visok kod materijala koji su električki vodljivi, kao što su metali. Dobiva se mem-
53
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
brana procesom utiskivanja pod utjecajem laserske zrake i toplinske vodljivosti od ciljanih materijala.
Ablacija
TIjekom procesa ablacije, površinski sloj isparava. Veoma tanki površinski sloj kao što je boja i/ili eloksiranje su
posebno prigodni za lasersko graviranje. Veliki kontrast može se postignuti s malom količinom laserske snage
od kad ovi slojevi absorbiraju lasersku radijaciju. Kod lakirane plastike mogu se postignuti uklanjanje jednog
sloja boje.
Žarenje
Kontrastna oznaka može biti načinjena koristeći postupak žarenja na metalnim materijalima. Laserski snop zagrijava metal, stvarajući strukturne promjene na površini. Boja oznake određuje se maksimalnom temperaturom
postignutom u metalu. Svojstva metala ovisi o parametrima odabranim na laseru. Postupak žarenja ima unikatnu
karakteristiku po tome što proizvodi kontrastne oznake bez narušavanja završne obrade metala.
Spaljivanje
Metalne gravure mogu sepostići spaljivanjem površinskih slojeva uz pomoć keramičkog praha (Totec MetalFix)
u obliku spreja koji je odmah uklonjen nakon procesa laserskog graviranja. Koristeći ovu proceduru, metalne
površine mogu biti ugravirane s visokom kontrastnim CO2 laserom. U ovom slučaju oksidacija se odvija na
površini.
Pjenjenje
Ponekad najbolja tehnika za obradu materijala je pjenjenje. Najčešće se koriste s određenim plastičnim materijalima. Pjenjenje je lako prepoznatljivo zato jer je površina zahvaćenog područja “uzdignuta”. Topljenje se
pojavljuje kada se spoje laserske zrake s ciljanim materijalom na kojem izvršavamo proces. Tijekom procesa,
plinski mjehurići formiraju oblik, stvarajući željeni rezultat.
Promjena boje i izbjeljivanje
Ovaj efekt je moguć samo s plastikom i ovisi o valnoj duljini koju laser koristi. U većini slučajeva ovaj efekt je
jedino moguć s Nd:YAG laserom (laser dvostruke frekvencije). Tijekom procesa laserska radijacija (zračenje)
prodire plastiku i apsorbira boju pigmenta. Kao rezultat toga pigmenti su kemijski modificirani, što rezultira
promjenom boje u materijalu. Budući da lasersko zračenje prodire kroz plastične površine, površinski sloj ostaje
gotovo neoštećen.
Tablica 1. Tehnike laserskog graviranja
54
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Usporedni podaci laserskog graviranja
Vektorsko graviranje
55
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Zaključak
Lasersko graviranje u novije vrijeme preuzima posao tradicionalnih načina obrade materijala. Nešto što se ranije
moglo napraviti pomoću nekih tiskarskih tehnika, danas se puno brže napravi korištenjem stroja za lasersko
graviranje.
Ovisno o materijalu bira se odgovarajući stroj i način graviranja. Svaki materijal je specifičan i zahtijeva
drugačiji pristup procesa obrade. Vektorski način graviranja se koristi kod uzoraka koji ne zahtijevaju previše
detalja, te koji nemaju ispune. Rastersko graviranje se koristi za graviranje slika i fotografija, dakle uzorci koji
imaju složeniju strukturu.
Kao i način graviranja, tako i materijal mora biti kvalitetan te obradiv. Materijala koji se mogu gravirati ima
mnogo, a neki od njih su drvo, akril i plastika, metal, obloženi metal, staklo, kamen itd. Staklo je poseban
materijal, jer se može varirati, pruža dvodimenzionalno i trodimenzionalno graviranje što daje vrlo mnogo
mogućnosti u dizajniranju uzorka.
Lasersko graviranje je sveprisutnije u današnje vrijeme te zamjenjuje neke zastarjele tehnologije ispisa,
obilježavanja, markiranja ili rezanja. Moglo bi se pretpostaviti da će u budućnosti kvaliteta pripreme uzoraka,
izrade, te samih procesa biti efikasnija, jednostavnija i brža nego što je sada.
Literatura
1.
http://en.wikipedia.org/wiki/Laser_engraving
2.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Laser
3.
http://en.wikipedia.org/wiki/Glass
4.
http://www.troteclaser.com/en-US/solutions/laser_infos/
5.
http://www.tech-faq.com/how-a-laser-cutter-works.html
6.
http://www.tech-faq.com/how-a-laser-level-works.html
7.
http://www.laser-cutter.cn/Article/news/173.html
8.
http://www.laser-cutter.cn/Article/news/174.html
9.
http://www.elaserengraving.com/4basic.htm
10. http://www.elaserengraving.com/aboutlaser.htm
11. http://www.fiber-laser-systems.com/
12. http://www.fiber-laser-systems.com/Laser-Articles.html
13. http://iengravers.com/engraving-materials.html
14. http://www.inlaser.net/Ponuda/lasersko-graviranje.html
15. http://www.vemaels.co.rs/materijali/staklo.html
16. http://www.fiber-laser-systems.com/
17. http://iengravers.com/laser-engraving-engravers.html
18. http://iengravers.com/how-engraving-works.html
19. http://www.troteclaser.com/en-US/solutions/material/Pages/
56
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
HOĆE LI TABLET RAČUNALA IZMIJENITI TISKARSTVO?
Bernard Vukelić, Ivan Pogarčić, Elvis Kukuljan
Uvod
Jeli uistinu današnji život nezamisliv bez računala? Potreba za informacijama u pravo vrijeme i na pravom
mjestu je realnost. Koliko tablet računala mogu omogućiti pravovremene i potpune informacije i tako izmijeniti
način dobivanja informacija? Tablet računala postoje već nekoliko godina na tržištu, ali je njihova popularnost
znatno porasla pojavom uređaja poput Apple Ipad-a, Amazon Kindle-a i sličnih. Gotovo svi veći proizvođači
računala najavljuju svoje inačice. Iako su takvi uređaji prvenstveno namijenjeni pretraživanju interneta i multimediji, tehnički omogućuju i čitanje knjiga, novina i časopisa u elektronskom obliku. Neke tvrtke, poput već
spomenutih Apple-a i Amazona, marketinški oglašavaju svoje uređaje kao zamjenu za papir, te svojim kupcima
nude usluge kupovine knjiga (npr. iBook, Kindle ebooks) ili časopisa i novina (npr. Kindle Newspapers, Kindle
Magazines). Svoje uređaje predstavljaju savršenom novom tehnologijom koja će izmijeniti sve - od zabave,
obrazovanja pa sve do poslovanja. Pred novim izazovima su se našli i izdavači papirnatih knjiga, časopisa i
novina, koje prozivaju zastarjelima, te se i oni okreću sve više elektroničkim izdanjima (Barnes & Noble).
Razni autori diljem svijeta objavljuju članke i rade istraživanja o prednostima i nedostacima tablet računala pred
tiskanim izdanjima. Njihova mišljenja su i dalje podijeljena. Na Veleučilištu u Rijeci provedeno je istraživanje
među studentima Informatike, o njihovu razmišljanju i pogledima za budućnost o toj temi.
Primjeri istraživanja
S obzirom na aktualnost teme, mogu se naći vrlo zanimljivi radovi i istraživanja – kako znanstvena, tako i
neznanstvena. Tako na primjer Kurniawan i Zaphiris [2] sa Sveučilišta Wayne State u Detroitu rade zanimljivo
istraživanje o brzini čitanja elektroničkih i papirnatih knjiga na uzorku od 42 kandidata u dobi 18-65 godina.
Tekst su podijelili i na jedan, dva i tri stupca. Početna hipoteza istraživanja, koju su i kasnije potvrdili, bila je:
da će kanditati sporije čitati tekst u elektroničkom obliku. Dio njihova istraživanja prikazan je u tabeli ispod.
Tabela 1. Prosječna brzina (u sekundama) čitanja teksta u elektroničkom i papirnatom izdanju
prema broj stupaca
Po rezultatima je vidljivo da su kandidati bili znatno brži u čitanju teksta s papira, bez obzira na oblik stupaca
od čak 10-30%. Na kraju istraživanja sugeriraju izdavačima elektroničkih knjiga drugačije oblikovanje njihovih
izdanja kao što je povećanje veličine fontova ili povećanje kontrasta između prikaza pozadine i teksta.
Sljedeće zanimljivo istraživanje provelo je Sveučilište Carnegie Mellon u osnovnoj školi (The Ellis School) u
Pittsburghu [5], gdje su učenicima i njihovim nastavnicima umjesto papirnatih knjiga dali tablet računala. Rezultati istraživanja istaknuli su prednosti, ali i određene nedostatke. Prednosti koje su učenici isticali jesu: lakša
torba, sve knjige na jednom mjestu, veći interes za čitanje, lakše razumijevanje zbog vizualizacije nastavnog
sadržaja, lakše pisanje bilješki na predavanjima, lakše pretraživanje informacija, te bolja komunikacija i dijeljenje nastavnih materijala među učenicima i nastavnicima. Nedostaci koje su zapazili, odnosili su se na: teže
čitanje s malih ekrana, probleme kod softvera, mogućnost fizičkog oštećenja tablet računala, pri čemu se gube
osobne bilješke. Važno je napomenuti da su spomenute nedostatke istaknuli zanemarivim prema dobivenim
prednostima.
Prema sličnim rezultatima istrživanja provedenim diljem SAD-a, ravnatelji škola i političari dijele optimizam
prema tablet računalima, najviše s financijske strane. Naime, senator savezne države Georgije, Tommie Williams u intervjuu za časopis Atlantic Journal-Constitution [4], ističe da se godišnje na nove knjige potroši oko
57
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
40 milijuna dolara, a njihov vijek je u prosjeku 7 godina. Trošak jednog tablet računala mogao bi iznositi samo
500-700 dolara po učeniku za sve godine školovanja. Scott Wolfe, ravnatelj škole Long Island high school, kaže
da je tablet računalo (Apple iPad) „najveći tehnološki napredak u obrazovanju još od projektora“.
Upotreba tablet računala u poslovanju, prema Ricku Manteyu - zamjeniku tajnika ministarstva u Saskatchewanu
[7], donosi određene uštede u potrošnji papira (8000-9000 dolara godišnje) i uštede u skladištenju arhive (6-10
kg papira tjedno).
Uporaba tablet računala u poslovne svrhe, gdje se najviše očekuje od nadolazećeg BlackBerryjevog Research
In Motion PlayBook tableta, još nema potpunu afirmaciju u „uredu bez papira“ prvenstveno zbog nedostatka i
ograničenja aplikacija za tablet računala prema istraživanju časopisa CBCnews. [7]
Martyn Eustace, direktor tvrtke Two Sides, sa svojeg stajališta posla u papirnoj industriji ističe da su česte predrasude prema uporabi papira u tiskanim medijima u odnosu na elektronička izdanja. Tako je jedna od njih da
se upotrebom papira uništavaju šume, što nije točno. Za svako porušeno stablo zasadi se nekoliko novih, jer je
njihova industrija ovisna o stablima u budućnosti. Osim toga, papir se može reciklirati, a za proizvodnju papira
potrebno je manje energije nego što je potroše računala. Za tisak papirnatih novina potrebno je 20% manje energije nego za 30 minuta čitanja na računalu. Također, ističe problem zbrinjavanja opasnog elektroničkog otpada
dijelova od kojih su izrađena računala. [3]
I dnevne novine poput New York Timesa, svojim čitateljima nude tablet dnevna izdanja. Da bi privukli čitatelje,
daju im mogućnost čitanja starijih izdanja novina čak iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Na taj način ostvaruju
uštede na tisku, distribuciji i plaćama radnika.[6]
Istraživanje među studentma Veleučilišta u Rijeci
Istraživanje je provedeno među studentima 3. godine studija Informatike. Za metodu istraživanja odabrana je
metoda ankete.
Anketa je sadržavala 5 pitanja vezanih za upotrebu tablet računala u obrazovanju. Na prvo pitanje „Posjedujete
li tablet računalo?“ 20% njih odgovorilo je da posjeduje, a 80% da ne posjeduje takvo računalo.
Odgovori na pitanje „Razmišljate li o nabavci tablet računala?“ prikazani su na grafikonu ispod.
58
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
17% studenata, odgovorilo je pozitivno, a čak 83% još nema namjeru nabaviti takvo računalo za sada.
Rezultati odgovora na pitanje „Tijekom praćenja nastave na kolegijima, služite se – papirnatim ili digitalnim
oblikom knjiga i materijala?“ prikazani su u nastavku.
Odgovori na to pitanje dijelom su i razumljivi, s obzirom da su to studenti studija Informatike, te se većina nastavnih knjiga i materijala nalazi u digitalnom obliku.
Pitanja povezana s prednostima i nedostacima tablet računala prema papirnatim knjigama zapravo su podjednaka
sličnim, već provedenim istraživanjima. Istaknute prednosti tablet računala nad knjigom su: lako pretraživanje
(30%), sve na jednom mjestu (10%), lakše pisanje bilješki (10%), mogućnost korištenja multimedijalnih
sadržaja (30%) i cijena e-knjiga (jeftinije su) (20%). Prednost papirnatih knjiga pred tablet računalima, za studente, ističe se u: točnosti pravopisa i gramatike (30%), provjerenim informacijama (30%), cijeni (20%), navici
i subjektivnim razlozima (10%), trajnosti (8%), te izostanku tehničkih problema (2%).
59
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Zaključak
Iz svega navedenog, odgovor na pitanje iz naslova „Hoće li tablet računala izmijeniti budućnost tiskarstva?“,
vjerojatno je pozitivan. Jedino se može postaviti potpitanje: kada i u kojem obliku? Vrhunac ponude tableta
računala očekuje se tijekom idućih godina, a trend izdavanja digitalnih knjiga, časopisa i novina, u sve je većem
porastu.
Literatura
1.
Monet Dolores: Kindle VS Real Books - Will E-Books Replace Real Books?, Hubpages Inc., 2011.
(http://hubpages.com/hub/KindleVSRealBooksWillEBooksReplaceRealBooks)
2.
Kurniawan H. Sri, Zaphiris Panayiotis: Reading Online or on Paper: Which is Faster?, Institute of Gerontology and Dept. of Industrial & Manufacturing Engineering Wayne State University, 2007.
(http://www.paperbecause.com/PIOP/files/f7/f7bb6bc5-2c4a-466f-9ae7-b483a2c0dca4.pdf)
3.
Lundberg Olov: Myth busters with a mission, Rottneros Pulp Magazine – vol. 23, 2010. (http://www.rottneros.com/sites/default/files/publications/pulpfocus_23_lowres.pdf)
4.
Leavitt Lydia: Can Apple’s iPad replace static textbooks?, TG Daily, 2011. (http://www.tgdaily.com/
hardware-features/53983-george-state-to-ditch-textbooks-for-ipads)
5.
Zlatos Bill: Students replace books with Tablet PCs, TRIBUNE-REVIEW, 2005. (http://www.pittsburghlive.com/x/pittsburghtrib/s_332353.html)
6.
Brett Andy: The New York Times Introduces An iPad App, TechCrunch, 2010. (http://techcrunch.
com/2010/04/01/new-york-times-ipad/)
7.
CBCnews POV: Tablet computers: Will devices like the iPad replace paper?, CBCnews, 2010. (http://
www.cbc.ca/news/pointofview/2010/09/tablet-computers-will-devices-like-the-ipad-replace-paper.html)
60
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
RAZVOJ NAPREDNIH DINAMIČKIH POSTSCRIPT PROCEDURA
Klaudio Pap
Sažetak
U ovom članku se prikazuje novi način stvaranja dinamičkih procedura baziranih na PostScript jeziku koje ne
postoje u konvencionalnim grafičkim programima. U klasičnom PostScript programiranju često se gubi upravljivost nad ciljnom grafikom koja se u svom razvoju mora cijelo vrijeme mijenjati, naknadno dizajnirati, dodatno redimenzionirati i kolorirati. Na poseban način se ugrađuje korisnička interaktivna kontrola nad izlaznom
rezolucijom rezultata kao i dinamička izgradnja korisničkog upravljačkog sučelja za svaki željeni dizajnerski
paramatar za dotičnu vrstu grafičkog rješenja. Na taj način su se stvorile potpuno nove mogućnosti stvaranja
originalnih dizajnerskih rješenja.
Ključne riječi: PostScript, dinamička grafika, računarska grafika, grafička tehnologija
Uvod
Direktnim programiranjem u PostScript jeziku moguće je dobiti puno složenije, bogatije i naprednije grafike [1]
nego u klasičnim dizajnerskim programskim paketima. Naredbe PostScript jezika [2] su u potpunosti orijentirane na grafičke oblike i atribute svih vrsta. Programiranje se mora posebno učiti jer je zbog stogovne definicije
jezika slaganje programskih naredbi i njihovih parametara potpuno drugačije nego kod mnogih drugih viših
programski jezika. Definicija varijabli, programskih polja, procedura, funkcija i mnogih drugih programskih
struktura se potpuno razlikuje od uobičajenih postupaka u svijetu programiranja. Na slici 1 prikazana su dva
minimalna primjera klasičnog PostScript programa. Za definiciju konstante potrebno je samo napisati njen iznos
i iza nje ugraditi razmak između riječi (kod 32) što će uzrokovati stavljanje konstante na vrh operativnog stoga.
Slika 1. Dva minimalna primjera klasičnog PostScript programa
Naredbe uzimaju svoje parametre u obliku konstanti sa stoga. Svaka naredba je mikrokodirana tako da »zna«
koliko parametara mora uzeti sa stoga. Ukoliko na stogu nema priređenog parametra PostScript interpreter
objavljuje grešku. Nakon što naredba uzme parametar sa stoga, vrh stoga se pomiče za jednu adresu niže jer
se parametar briše s vrha stoga. U drugom primjeru na slici 1 se vidi isti primjer s upotrebom stoga rječnika.
U PostScript jeziku nema uobičajene definicije varijable već se upotrebom naredbe def stvara definicija para
koji se sastoji od alfanumerika i konstante. Takav se par kopira na stog rječnika. Tako upotrebljena varijabla se
koristi tako da se u budućem kodu navede alfanumeričko ime para nakon čega stog rječnika isporuči drugi dio
definicije para na operativni stog kojeg PostScript interpreter operativno koristi za izvršavanje. Ista je metodologija stvaranje funkcija i procedura u PostScript jeziku.
61
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Mana takvog programiranja je što se često gubi upravljivost nad ciljnom grafikom koja se u svom razvoju
mora cijelo vrijeme mijenjati, naknadno dizajnirati, dodatno redimenzionirati i kolorirati. Tada je i te kako
bitno poznavanje svakog dijela programa pa se dolazi do pretpostavke da dizajner mora biti i dobar PostScript
programer. Ako je i taj uvjet ispunjen moraju se u programu posebno naznačiti i komentirati svi parametri koji
utječu na određene atribute ciljane programibilne grafike. Zbog toga se pristupilo izradi posebnih dinamičkih
procedura koje bi olakšale upotrebu postojećih PostScript programa i za PostScript programere kao i za grafičke
dizajnere.
Stvaranje dinamičke Postscript procedure
Da bi se postavio jedan općeniti standard stvaranja interaktivnog sučelja treba prvo definirati varijable koje će
biti programsko sučelje između samog PostScript programa i interaktivne korisničke maske preko koje će se
vršiti izravan utjecaj na izvršavanje programa u skladu s dizajnerskim zahvatima nad originalnim programom.
Definirano je da to bude deklarirano na početku programskog koda unutar znakovnih nizova % var begin% i %
var end (Slika 2).
Slika 2. Priprema ulaznih varijabli za dinamičku izgradnju interaktivnog sučelja pomoću tehnologije regularnih
izraza
Tu se upotrijebila tehnologija regularnih izraza koja se pokazala dovoljna za razvoj kvalitetnih dinamičkih
PostScript procedura. Najčešći regularni izrazi koji su se koristili su:
-
/\d+/ % regularni izraz koji prihvaća samo brojke
-
/.*/ % regularni izraz za bilo koje znakove
-
/\s*\(.*\)\s*/ % regularni izraz za upis teksta
Na slici 3 se vidi direktna veza definicija sučeljskih varijabli i pripadna konstrukcija interaktivnog sučelja za korisnika. Prvo se iza riječi var navede željena PostScript varijabla koja će biti kontrolirana preko sučelja, a potom
se u uglatoj zagradi definira željeni početni iznos u programu, a vidljiv je u korisničkom sučelju. U vitičastoj
zagradi se definira željeno ime na korisničkoj masci uz početnu vrijednost koje može, ali ne mora biti jednako
imenu programske varijable. U okrugloj zagradi se navodi u matričnij formi željena pozicija sučeljske varijable
na ekranskoj masci u donjem djelu u redak i stupac formi. Tako se na primjer sučeljska varijabla y2 nalazi na
poziciji u drugom retku i drugom stupcu na korisničkoj masci što se dobilo s navođenjem (2,2) u deklarativnom
djelu programa. Pomoću navođenja regularnih izraza u deklarativnom dijelu se bilo koji korisnički upis filtrira
da se ne bi događale neželjene PostSript greške.
62
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 3. Konstrukcija korisničkog sučelja pomoću sučeljskih varijabli u PostScript jeziku
Na korisničkom sučelju je postavljena početna rezolucija rezultata na 300 dpi što je dovoljna rezolucija za
startna eksperimentiranja prije finalizacije dizajna. Početna širina i visina digitalnog platna je postavljena na
500 odnosno 600 tipografskih točaka (point), a tipografska točka je i po definiciji mjerna jedinica u PostScript
koordinatnom prostoru.
Na slici 3 je žutom bojom prikazan postupak dodavanja novih dizajnerskih grafičkih varijabli s kojima se želi
ubuduće dizajnerki upravljati finalnim grafičkim rješenjem. U ovom slučaju se želi dodatno upravljati debljinom
i svjetlinom linije.
Slika 4. Postupak dodavanja novih dizajnerskih grafičkih varijabli na korisničko sučelje
Eksperimentalni rezultati razvijenih dinamičkih PostScript procedura
Pomoću navedene metodologije za dinamičku izgradnju dizajnerskog korisničkog sučelja napravljeni su eksperimentalna sučelja za neke primjere iz knjige PostScript [3]. Prvo sučelje (Slika 4) kontrolira repetiranje zadanog grafičkog oblika preko tri varijable: broj ponavljanja, sukcesivni relativni pomak po horizontali i posebno
po vertikali.
63
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 5. Repetiranje zadanog grafičkog oblika preko varijabli broj ponavljanja, relativni pomak po horizontali i
relativni pomak po vertikali
Na slici 5 se dizajnerski kontrolira samo izbor znakova u dizajnerskom grafičkom rješenju. To znači da se cijelo
vrijeme kroz isprogramiranu masku vidi linijska struktura što se kroz sučelje ne mijenja.
Slika 6. Sučelje za dinamičku promjenu izbora znakova u dizajnerskom rješenju
Neki puta se želi intervenirati na grafičko rješenje zbog promjene različitih uvjeta aplikacije zbog tehnologije
tiska i različitih materijala. Na slici 6 je prikazan primjer indirektne kontrole svetline cijele slike preko gustoće
linije. Na korisničkom sučelju se upravlja faktorski preko pojma svjetline koji utječe na broj ponavljanja crtanja
Bezier linija u for programskoj petlji.
64
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 7. Indirektno upravljanje nad svjetlinom objekta preko gustoće linija
Na slici 7 se vidi primjer upravljanja bojom lika preko parametara CMYK kolor sustava. Također se upravlja
indirektno s gustoćom grafike preko svjetline koja se može kontrolirati u intervalu od 0 do 1. Prikazana grafika
se kontrolira preko eofill naredbe (even-odd fill) gdje se ispuna i praznina kontrolira preko parnog odnosno
neparnog prelazaka granica zrake iz promatrane površine prema beskonačnosti.
Slika 8. Upravljanja bojom lika preko parametara CMYK kolor sustava i indirektno preko svjetline od 0 do 1
Zaključak
U ovom radu je prikazana nova metoda dinamičke izgradnje korisničkog sučelja za grafičko dizajnersko upravljanje stvaranju PostScript grafika. Ugrađen je poseban standard deklaracija željenih upravljačkih varijabli koje
direktno utječu na stvaranje korisničke maske i definiciju početnih vrijednosti. Upravljivost nad željenim dizajnom se može postići direktno i indirektno. Direktni način koristi sučeljske varijable tako da upisane vrijednosti
preko sučelja nemaju dodatnu programsku korekciju ili konverziju. Za takvo korištenje se moraju poznavati
osnove PostScripta jer se prilikom unosa moraju poštivati domene parametara određenih PostScript naredbi
65
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
koje doživljavaju promjenu. U indirektnom načinu korisnik ne treba poznavati detalje već samo način upotrebe
indirektno preko na primjer pojmova svjetline, debljine i slično. Ovdje se upisana vrijednost preko sučelja
konvertira ili faktorizira za željenu naredbu ili programsku funkciju koja je ključna za prikaz lika i njegovih
svojstava. Na taj način su se stvorile potpuno nove mogućnosti stvaranja originalnih dizajnerskih rješenja koja
se uvijek mogu redizajnirati, redimenzionirati odnosno oblikovati po korisničkoj želji.
References
1.
Foley, J. D.; Van Dam A.; Feiner S. K. & Hughes J. F., (1997). Computer Graphics Principles and Practice,
Addison-Wesley, ISBN 0-321-21056-5
2.
Adobe Systems I., (1999). PostScript Language Reference, third edition, Adobe Systems Incorporated, pp.
482, ISBN 0-201-37922-8, San Francisco CA
3.
V. Žiljak, K. Pap: "PostScript", FS d.o.o., Zagreb, 1998, ISBN: 953-199-000, UDK: 681.3.06:655.26, 145p
66
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
TECHNOLOGY FOR TACTILITY IN SECURITY PRINTING
Petra Poldrugač, Ernela Šop
Abstract
The paper shows how to achieve tactility in security printing. Analysis of historical securities gives evidence of
relief as one of the first protective elements. Blind print on reverse side made by imprinted molds in the shape
of the seal make relief on the face side. Over time the methods of achieving relief are changed, but the idea of
tactile protection remained present. Today, relief is reflected in several aspects. Through the aesthetic appeal,
it is possible to emphasize or reference to a specific graphic. For blind and visually impaired provides specific
information about the product. At the level of safety set barriers for counterfeiters with specific types of security
printing such as intaglio. A significant development of digital printing has enabled a new tactile dimension of
protection with dry toner. A perfect precision register, simultaneous two-sided printing and determination of
toner sediment give the possibility to design individualized protective relief elements.
1. Introduction
Security printing is based on several technology protections [1]. One of the first and basic are embossing. The
importance is reflected in the way of detection. There is no need for special equipment or a particular type of
radiation. Just take advantage of two unique and highly sophisticated sensors: the human eye and fingertips.
Type of printing depends on the type of securities [2]. Banknotes are the most protected type of securities, so for
their production intaglio print is using. Provision of machines is strictly controlled, and the printing principle is
known only to specialists involved in the process. ID cards, passports, visas, bank checks, credit cards and others
have tactile protection that allows fast authentication. Nowadays, the development of digital technology gives
the possibility of individual tactile protection [3]. The ultimate artistic experience and the information defined
with high relief on the surface protected tickets for sports or cultural events, gift vouchers etc.
Many historical banknotes were protected used embossed stamps, which are known as “blind” embossing [4].
It was very popular technique in the 17th and 18th centuries. As we can see in Republican France „assignat“
from 1793., the principle of embossing was used to fit together and squeeze the fibers of the paper to mark
legal papers.
Picture 1 Republican France assignat from 1793. and the position of blind embossing. Source Arheological museum Zagreb, inv.no. 1485
It have lost its popularity during the 19th century, but in 20th century returned to the protection of documents,
especially for degrees, passports or certificates. On passports, identity cards or driving licenses is was used to
link data with the picture. Today the picture is integrated into the document itself, so there is no need for that
kind of protection. However there were still some modern banknotes that continued the tradition, for example
Estonian 25 krooni note from 2007.
67
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Picture 2 Blind embossing on Estonian 25 krooni banknote, first side (A), reverse side (B)
Today blind embossing can be used for document protection in combination with polymer or foil. Tactile laminate features like fine line patterns or microprint, are incorporated into security laminates by embossing.
2. Tactile Elements Function on Securities
There is a three function of tactile elements: esthetic, information and protection. Esthetic role with threedimensional relief provides highlighting of certain information and orientation to there position. That could be
important for easy authentication, quick identification of securities types (egg nominal value of banknotes) or for
overall artistic impression. The cooperation between security printing company Giesecke and Devrient GmBH,
KBA-Giori S.A. and SICPA S.A. shows a great example of using intaglio print for automatic attention to the
position of the nominal value on the banknote [5]. High diversity of color coat and different types of profile
invite for more detailed study of the banknote that you hold in hand.
Picture 3 Detail of new sample note from Giesecke & Devrient Source: G&D patents, 2010
Tactile elements could also be used to give greater importance to primary motive. In that way the blind and visually impaired people can recognize the shape. On the reverse side of the Zambia banknote of 50 000 kwacha
there is a main motive of the tiger. Precise details of animals and stamping background gives the impression of
a tiger in the foreground, while on the reverse of the banknote there are few other motives, some even larger
dimensions.
68
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Picture 4 Tiger on Zambia 50 000 kwacha, reverse side of the banknote (A) and intaglio detail (B)
Information for blind and visually impaired people can be seen on almost all banknotes. Different shapes define
the currency and the nominal value. It should be noted that on banknotes, until now, isn't possible to achieve the
amount of relief that would enable tactile reading like Braille letter. Therefore, designers are oriented to simple
marks, usually various geometric shapes that enable quick and easy identification. On Croatia kunas marks for
the blind are circle, rhombus, quadrant, and there combinations [6].
Tactile features are also good protective element. In Croatia, the majority of counterfeit banknotes are imitated
by scanning and printing on ink jet or laser printer. Relief obtained by application of paint is not enough for
recognition.
Picture 5 Detail printed with intaglio on genuine banknote (A) and print with ink jet on counterfeit banknote (B)
3. New Generation of Tactile Protection
On banknotes intaglio printing are often combined with other technologies. It is very common combination with
hologram. Below are details of the 25 krooni banknote from Estonia and 50 000 kwacha banknote from Zambia.
This combination is very effective protection because it combines two elements that can not be scanned and
printed, and that their properties remain stable. Besides that, grouping and integrating security features simplify
authentication control.
69
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Picture 6 Combination of intaglio print and hologram, 25 krooni banknote from Estonia. Inclined surface light
(A) and white light (B)
Picture 7 Combination of intaglio print and hologram, 50 000 kwacha banknote from Zambia. Inclined surface
light (A) and white light (B)
Recent studies of tactile elements protection are increasingly turning to a combination of mechanical and laser
engraving printing plates in order to create protection that can not be purposely imitate with the existing equipment available on the open market. The bled-off intaglio design requires the production of entire printing plate in
a single operation [7]. Comparing the current trend in banknote design it is evident that positioning of graphics
printed with intaglio are in the middle. The first approach to the edge of the paper has successfully solved on
banknotes of 200 and 500 euro - marks for the blind.
Picture 8 The bled-off intaglio on new sample note Clara Schumann from Giesecke and Devrient Source: G&D
patents, 2010
We can conclude that intaglio printing is still superior protection for banknotes. High edition justify development costs. For all other types of securities intaglio printing is not cost effective. The development of digital
technology gave unique solution for the low edition and high individualized editions, such as tickets, vouchers,
lottery tickets etc. Professional digital printing devices such as Xeikon allow programmed, controlled toner layer
by simultaneous two-sided printing.
Toner layer is baked and resistant to scratching and peeling. In table no. 1 there are values of measured toner
70
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
layer of one, two, three and four colors on both sides.
Table 1 Toner layer in μm made on Xeikon on both side of the paper with one, two, three and four color
Colors don't have to be only process colors; it is possible to combine the spot, UV and IR colors. The relief is a
result of controlled toner sediment individually for the face and back side.
Picture 9 Graphics made with professional digital printing device with four color
Perfect register allows expansion of tactile security feature to segment. Components simultaneously printed on
the face and reverse side looks like an art installation. Looking towards the source of light, the segments on the
face and reverse side is a perfect complement.
Picture 10 Segments printed on face side (A), back side (B) on white light, and graphics under DIA light
4. Conclusion
Technology for tactility in security printing are present for many centuries with minimum changes. Blind printing is used today also as a tactile protection. The changes are related to the development of digital technology
that has enabled improvements from the manual to the laser engraving printing plates, and the development of
new digital printing presses. It is expected the new combinations of protection elements and intaglio printing on
71
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
banknotes, as well as a high paint layer that would allow reading for blind and visually impaired people, instead
just recognition. For other securities future could be in the individual approach that enables digital printing devices with simultaneous double-sided printing programmed layers of toner and perfect register.
References
1.
Van Renesse, Rudolf L.„OPTICAL DOCUMENT SECURITY“, 3rd ed., Boston, London, Artech house,
2005., ISBN 1-58053-258-6
2.
Kipphan Helmut,„HANDBOOK OF PRINT MEDIA“, Springer-Verlag Berlin Heidelberg New York,
2001., ISBN: 3-540-67326-1
3.
Žiljak Ivana, Klaudio Pap, Jana Žiljak-Vujić „INFRARED SECURITY GRAPHICS“, FotoSoft, ISBN
978-953-7064-11-2, ed.prof.dr.sc.Vilko Žiljak, 2009.
4.
Petra Poldrugač, Antun Koren, Ivana Žiljak, Tajana Koren » INFORMACIJE NA VRIJEDNOSNICAMA I
NJIHOVA ZAŠTITA«, Informatologia, ISSN 1330-0067, Vol. 43, No 3, 2010, 160-169
5.
»INTAGLIO – THE HANDBOOK«, Line Communication Group LTD, 2002, Giesecke and Devrient
GmBH, KBA-Giori S.A, SICPA S.A.
6.
»KAKO PROVJERITI IMATE LI ORIGINALNU NOVČANICU KUNE?« Hrvatska narodna banka,
http://www.hnb.hr/novcan/hnovcan.htm
7.
»CLARA SCHUMANN – ART AND CRAFTSMANSHIP MEET PIONEERING BANKNOTE TECHNOLOGIES«, Giesecke & Devrient GmBH, 2010, PES 04/10 E 3.000 Art.-Nr.: 288 7153
72
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
IZRADA SIMULACIJSKOG MODELA 4-BOJKE ZA OPTIMIZACIJU
TISKARSKOG PROCESA
Josipa Lajković
Sažetak
Uvođenjem modeliranja i simuliranja kao istraživačke metode grafičke tehnologije, unaprijeđuje se interaktivno
proučavanje savladavanje gradiva o današnjoj današnje grafičke tehnologije. U ovom radu je cilj istraživanja
situacija u kojoj moramo donijeti odluku o optimalnom izboru offset stroja za konkretan posao. Prikazuje se
simulacijska varijanta modela i eksperimentalni rezultati na temelju kojih se donose odluke za izvršavanje na
određenom stroju za konkretan posao. Strojevi imaju različite karakteristike, od brzine, broja cilindara, mehanizma na okret, parametara radnog vremena i cijene. Iz financijskog aspekta nije uvijek jasno za koje naklade
bi bilo najbolje, najoptimalnije izabrati odgovarajući stroj. Zbog toga će se napraviti simulacijska mjerenja
po predhodnom eksperimentalnom planu. Izrisat će se grafikoni izvršenja brzina i analizirati profitabilnost te
odluke.
Ključne riječi: modeliranje, simulacija, grafička tehnologija
Uvod
U ovom radu izrađuju se i istražuju novi virtualni modeli s kojima će se simulirati složeni zadaci u grafičkoj
tehnologiji. Stvaranjem odgovarajućih modela koji detaljno uključuju varijable proizvodnje, vođenja i kreiranja alternativnih rješenja, unaprijediti će se istraživanje u području tiskarstva. Modeliranje virtualne tiskare
omogućava razumijevanje ulančane proizvodnje oponašajući procese u tiskarstvu sa strojevima današnje
i buduće generacije. Tradicionalno učenje tiskarske proizvodnje preskupo je i neefikasno ako se izučavaju
različite situacije mogućih rješavanja zadatka. Cilj je stvoriti modele realne proizvodnje čime bi se studentima,
đacima i inžinjerima omogućilo eksperimentiranje s modelima i bazama znanja o grafičkoj industriji.
Optimalno planiranje novog proizvoda je moguće sa virtualnom tiskarom, koja uključuje podatke o tiskari i normative svih procesa, od pripreme, tiska i dorade. Tih procesa ima samo u tisku stotinjak, a čak nekoliko stotina
u doradi. Ima ih i u pripremi grafičkog proizvoda, u pripremi tiskovne forme i u međudoradnim procesima. Da
bi se napravilo planiranje nekog posla, dobro je napraviti model radnih tokova novog proizvoda u digitalnom
obliku. I taj model onda daje rezultate pojedinih postavki. Mijenjamo postavke za izradu nekog konkretnog
zadatka. Mijenjamo strojeve, nakladu, materijal, boje i ostale parametre koji definiraju proizvodnju određenog
grafičkog proizvoda. Ako planiramo nekoliko različitih vođenja pojedinog posla tada ćemo izabrati onaj radni
tok koji je najbolji po određenom kriteriju. Ako mijenjamo puno različitih parametara, dolazimo do najboljeg,
optimalnog rješenja prije nego želimo ući u proizvodnju.
Sa simulacijskim alatom WebPoskok će se eksperimentirati pomoću mijenjanja vrijednosti simulacijskih varijabli radi pronalaženja boljih rješenja u proizvodnom strojnom parku.
U predhodno kreiranim modelima se definiraju parametri za koje želimo tražiti optimume. Provodi se simulacijsko eksperimentiranje s konstantnim i varijabilnim parametrima u cilju traženja optimuma po predhodno
zadanom eksperimentalnom planu. Izvršit će se minimalno deset simulacijskih eksperimenata i njihovo tablično
bilježenje. Najčešća eksperimentacijska varijabla će biti naklada grafičkog proizvoda čijom mnogostrukom
promjenom otkrivamo potpuno nove zaključke i znanja grafičke tehnologije.
Modeliranje i simuliranje virtualnog modela 4-bojke
U ovom radu se je koristio sustav WebPoskok za izradu virtualnog modela 4-bojke, koji se uspoređuje sa
dvobojkom i osmerobojkom u svrhu traženja optimuma u grafičkoj struci. Sa tim sustavom se može ocijeniti
koliko traje neka faza grafičke proizvodnje – vremensko mjerenje, ekonomičnost, da li možemo neki drugi radni
tok upotrijebiti za isti grafički proizvod [Žiljak at al., 2004a]. On sadrži mnoge simulacijske eksperimentalne
varijable koje možemo mijenjati nad prethodno sagrađenim modelom [Žiljak at al., 2004b].
U modeleru radnih tokova smo stvorili virtualni model grafičkog proizvoda knjige sa dvije i četiri boje. U iz-
73
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
borniku modela se izabere virtualni model grafičkog proizvoda iz baze za stvaranje novog simuliranog modela
grafičkog proizvoda. Ukoliko ne postoji željeni model može se premodelirati najsličniji, a u krajnjem slučaju
može se napraviti željeni model od samog početka. Kada se upiše broj stranica u knjižnom bloku, program automatski preporučuje model koji optimalno planira arak iz kojeg možemo dobiti novi virtualni proizvod. Nakon
dobivanja informacije o najoptimalnijem planu arka, pomoću složene vrste prikaza potražimo ciljani model u
grupama. Kada se dobije popis virtualnih modela grafičkih proizvoda iz baze, izabere se najsličniji i od njega
krenemo u razradu modela grafičkog proizvoda. Tako se dobiva novi virtualni model koji spremimo u bazu.
Nakon velikog broja grafičkih modela spremljenih u bazi svih modela, virtualni program nudi tehnologiju
izvlačenja, selektiranja onih modela grafičkih proizvoda koje su najsličnije novom zadatku. Sa postoječim modelom smo izradili simulacijski model knjige sa dvije boje 2/2 na 4-bojki i 2-bojki, te model knjige sa četiri boje
4/4 na 4-bojki i 8-bojki.
Simulacijski eksperiment 2-bojke i 4-bojke kod knjige sa dvije boje 2/2
Ovdje je prikazan simulacijski eksperiment u kojem smo eksperimentirali sa jednim modelom, s time da smo u
njemu mijenjali tri simulacijske varijable. Prva simulacijska varijabla je broj cilindara sa kojim smo indirektno
mijenjali vrstu strojeva (SPM 2/0 novi sa dva cilindra, SPM 2/2 SW novi sa četiri cilindra i mehanizmom na
okret), druga je broj komada grafičkog proizvoda odnosno naklada. Svaki puta kada smo promijenili vrste strojava i primjenili ih na različite naklade simulacijski sustav nam je izračunao vrijeme stroja (Tabela 1). Ostale
eksperimentacijske varijable koje se nisu mijenjale tokom eksperimenta bile su: format 125 x 190 mm, broj
stranica KB - 64, broj stranica na strojnom arku - 32, ploča B1 i boje KB 2/2. Boje su iste na obje strane i zbog
toga je isključeno pranje stroja.
Opis grafičkog posla:
KNJIGA: MEKI UVEZ
FO
MAT: 125 X 190 mm
BROJ STRANICA KB: 64
BOJE KB: 2/2 (žuta i crna)
BROJ STRANICA NA STROJ. ARKU: 32
STROJ SPM 2/0 (novi): 2-bojka
STROJ SPM 2/2 SW (novi): 4-bojka sa mehanizmom na okret
PLOČA B1
naklada/br.
verkova
2
4
50
0,90
1,91
100
0,93
1,93
500
1,20
2,08
1 000
1,50
2,25
2 000
2,06
2,58
3 000
2,68
2,93
4 000
3,25
3,26
6 000
4,36
3,93
8 000
5,55
4,61
Tabela 1. Vrijeme stroja u ovisnosti od broja cilindara i naklade
74
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Na Slici 1. je prikazan model za eksperimentiranje sa simulacijskim varijablama i označena je rezultantna simulacijska varijabla Vrijeme stroja (h). Za cijelo vrijeme eksperimentiranja mogu se pratiti promijene svih ostalih
pomoćnih varijabli.
Slika 1. Model za eksperimentiranje sa simulacijskim varijablama i prikazom rezultantne
varijable vrijeme stroja (h)
Iz tabele 1. i slike 2. možemo vidjeti da je kod simulacijske varijable za nakladu od 100 kom vrijeme stroja 4-bojke dosta više od vremena stroja 2-bojke. Razlog je zbog dužeg vremena pripreme stroja 4-bojke sa mehanizmom na okret. Zato se je kod naklade od 4 000 komada vrijeme stroja na 2-bojki i na 4-bojki skoro izjednačilo.
Ovdje smo dobili optimalnu točku mjerenja. Od te točke, kod naklade veće od 4000 komada, je vrijeme stroja
4-bojke niže i s time optimalnije. Sa većom nakladom se je simulacijska varijabla vremena stroja povečavala
za 2-bojku, a smanjivala za 4-bojku.
Slika 2. Vrijeme dobivenog stroja u ovisnosti od naklade i broja cilindara na stroju
75
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Simulacijski eksperiment 4-bojke i 8-bojke kod knjige sa četiri boja 4/4
Prikazujemo također simulacijski eksperiment u kojem smo eksperimentirali s istim modelom grafičkog proizvoda u kojem smo promijenili broj boja 4/4 KB i mijenjali tri simulacijske varijable. Prva simulacijska varijabla
je broj cilindara sa kojim smo indirektno mijenjali vrstu strojeva (s četiri cilindra i s osam cilindra s mehanizmom na okret), druga je broj komada grafičkog proizvoda naklada, a simulacijski sustav je svaki puta kada
smo promijenili vrste strojava i cilindara, sa različitim nakladama izračunao vrijeme stroja (Tabela 2). U toku
eksperimentiranja isto tako nismo mijenjali format 125 x 190 mm, broj stranica KB - 64, broj stranica na strojnom arku - 32, vrstu ploče B1 i boje KB 4/4. Boje su iste na obje strane i zbog toga je isključeno pranje stroja.
Opis grafičkog posla:
KNJIGA: MEKI UVEZ
FORMAT: 125 X 190 mm
BROJ STRANICA KB: 64
BOJE KB: 4/4 (CMYK)
BROJ STRANICA NA STROJ. ARKU: 32
STROJ SPM 4/0 (novi): 4-bojka
STROJ SPM 4/4 SW (novi): 8-bojka sa mehanizmom na okret
PLOČA B1
naklada/br.
verkova
4
8
50
1,73
2,13
100
1,76
2,15
500
2,03
2,30
1 000
2,33
2,46
1500
2,60
2,63
1700
2,71
2,70
2 000
2,90
2,80
3000
3,50
3,15
4000
4,06
3,48
Tabela 2. Vrijeme stroja u ovisnosti od broja cilindara i naklade
Na slici 3. je prikazan model za eksperimentiranje sa simulacijskim varijablama i označena je rezultantna simulacijska varijabla Vrijeme stroja. Za cijelo vrijeme eksperimentiranja može se vidjeti odabrana vrsta stroja u
lijevom dijelu prozora i sve ostale varijable i parametri modela. U dijelu opisa tiskarskog stroja vidljivi su svi
normativni parametri tog stroja na kojem počiva model. Sa svakom promjenom stroja iz baze strojeva dolazi do
novog proračuna u čitavom modelu. Stroj je definiran svojom nominalnom brzinom, brojem cilindara, potrebnim vremenom pripreme za prvi i svaki sljedeći arak, potrebnim vremenom za pranje kao i vremenom pripreme
mehanizma za okretanje arka na strojevima koji posjeduju tu opciju.
76
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 3. Model za eksperimentiranje sa simulacijskim varijablama i prikazom rezultantne
varijable vrijeme stroja (h)
Iz tabele 2. i slike 4. vidimo da je vrijeme stroja više na 8-bojki kod naklade od 500 komada, a niže kod 4-bojke sa istom nakladom. To se je dogodilo zbog snažnijeg utjecaja potrebnog vremena pripreme za 8-bojku
sa mehanizmom na okret. Simulacijska varijabla vremena stroja 8-bojke se je snižavala sa većom nakladom.
Mijenjanjem simulacijske varijable za nakladu od 1500 komada je još uvijek vrijeme 4-bojke niže od vremena
stroja 8-bojke. Ali zato smo kod naklade od 1700 komada dobili optimalnu točku mjerenja, gdje je vrijeme stroja
8-bojke bilo manje od vremena stroja 4-bojke.
77
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Slika 4. Vrijeme stroja u ovisnosti od naklade i broja cilindara na stroju
Zaključak
U ovom radu se je istražila rezultantna varijabla vremena stroja dvobojke i četverobojke s mehanizmom na
okret, za posao s dvije boje 2/2, iste s obje strane (zbog toga smo isključili pranje stroja) i za posao s četiri boje
4/4 (CMYK – s obje strane) na četverobojki i osmerobojki s mehanizmom na okret. Modeliranjem i simuliranjem su se mijenjale simulacijske varijable za nakladu i strojevi sa različitim brojem cilindara s mehanizmom na
okret ili bez. Sa takvim mjerenjima i s unaprijed definiranim eksperimentalnim planom smo dobili optimalne
rezultate vremena stroja.
Mjerilo se je na određenim nakladama jer se kod eksperimentalnog plana drugih simulacijskih varijabli za nakladu nisu dobile nikakve razlike. Sa ovakvim eksperimentom i sa točno ovakvim modelom se mogu donijeti
optimalne odluke za poslove 2/2 i 4/4 u vrlo kratkom vremenu. U realnom tisku su takvi eksperimenti preskupi,
pa se modeliranjem i simuliranjem greške i promašaji vide unaprijed, te se povečava sigurnost ulaska u grafičke
projekte. Virtualna tiskara u digitalnom obliku je potrebna u današnje vrijeme jer možemo baze popuniti sa normativima radnih tokova potrebnih za izradu nekog grafičkog proizvoda. S takvim sustavom se može istraživati
na primjer koliko vremena je potrebno da bi se izvršila faza tiska za različite naklade i to na različitim strojevima
ili izračunavanje cijene s različitom nakladom. Kada se zadaje neki novi proizvod onda se potrebni podaci s
kojima se opisuje model moraju već nalaziti u obliku normativa u relacijskoj bazi podataka. Takvi podaci su
specifični za konkretnu tiskaru i mijenjaju se tokom njenog života i razvoja.
References
1.
Žiljak, V.; Šimovic, V.r; Pap, K.(2004a) ENTREPRENEURSHIP MODEL: PRINTING PROCESSES
SIMULATION WITH TIMES AND PRICES IN THE BASE FOR NORMATIVE PROVISIONS, Announcing InterSymp2004Baden-Baden,16th International Conference on Systems Research, Informatics
and Cybernetics, Baden-Baden , Njemačka
2.
Žiljak,V.;Pap, K.; Nježić, Z.; Žiljak, I.(2004b),“Printing process simulation based on data for standards
taken from actual production“, The 31st International Research Conference of IARIGAI, Copenhagen,
Danska
78
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
KLASIFIKACIJA UKRASNIH ELEMENATA I TIPOGRAFIJA U
VRIJEDNOSNICAMA
Matas Maja
Ključne riječi: dionice, ultraljubičasti spektar, infrared spektar,
Dionice, tj. vlasnički vrijednosni papiri sastavljeni su od bakropisa i drugih vrsta grafike najviših dometa, a
razlog zbog kojeg se na njima koristi toliko puno detalja (složeni ukrasi, ilustracije i boje) je zaštita. Jer, što je
više detalja na jedinici površine, to je teže izraditi kopiju, stoga su dionice tiskane na čelićne ploče jer one podnose više detalja na tiskovnoj formi. Velika količina detalja u dizajnu i ilustracijama čini njihove autore vrsnim
majstorima svog zanata.
Tri dionice ćemo pogledati detaljnije ali za sve vrijedi nekoliko istih smjernica. One su višebojne: Crna boja se
koristila za naglašavanje naslova i brojeva, a osim bojom vrijednost kao najvažnija informacija naglašavala se
i brojčano uokvirenim brojem i pisano kićenim slovima. Kićenje je služilo za privlačenje pozornosti na bitne
podatke. Cijela pozadina unutar okvira dionica je ispunjena bojom, koja čini jedinstvenu površinu iako se sastoji
od mnogo sitnih ilustracija i detalja usko raspoređenih. Na sva tri primjera se nalaze floralni ukrasi, što upućuje
na to da je odabir motiva bio uvjetovan tadašnjim razdobljem – secesijom, a i time što je takve oblike bilo teže
reproducirati. Svaka od dionica je uokvirena reproduciranjem detalja ilustriranog ukrasa. Centralnu poziciju
je zauzimala vrijednost kao najvažnija informacija i jezično dijeli dionicu na više dijelova, ovisno o količini
jezika na kojima su pisane (osim hrvatskog, ima ih na njemačkom, mađarskom, talijanskom) te pisma (gotica,
latinica, ćirilica), jer starost dionica vodi od razdoblja hrvatske povijesti pod Austro-Ugarskom monarhijom,
preko razdoblja kad je dio hrvatske obale bio pod Kraljevinom Italijom, te iz razdoblja poslijeratne Jugoslavije,
stoga stvaraju sliku razvoja hrvatskog gospodarstva od druge polovice 19. stoljeća kada počinje dioničko gospodarstvo.
Grafički elementi na vrijednosnici “Zlatarka” iz 1992.
79
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Dionica “Zlatarka” je sastavljena iz dvije boje – osnova za ilustracije i crna za tipografiju. U pozadini se nalazi
detaljno izrađen ilustrirani prikaz tvornice. Na dionici se nalaze preko 6 veličina slova i 3 vrsta tipografija. Okvir
je načinjen od elemenata koji se ponavljaju i čine zaokruženu cjelinu. Centralnu poziciju zauzima vrijednost
koja jezično dijeli dionicu na dva dijela. Na dnu se nalazi izbočeni žig.
Eksponiranjem dionice svjetlu iz ultraljubičastog i infracrvenog spektra nestaju detalji vidljivi na danjem svjetlu, što upućuje na korištenje boja raznih sastava stvarajući jedan oblik zaštite dokumenta. Vidna područja kao
što su ilustracije na ovom primjeru postaju nevidljivi, dok je za slova korištena druga vrsta boje i ona ostaje
vidljiva pod cijelim spektrom.
Detalj dionice “Zlatarka” iz 1992. eksponirane infracrvenom spektru pri čemu uočavamo da ilustracije i ukrasi
načinjeni od jedne vrste boje nisu vidljivi u ovom spektru
Dionica tvrtke Jugoslavenska udružena banka d.d. sastavljena iz dvije boje – osnova za ilustracije i crna za tipografiju.
80
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Na dionici tvrtke Jugoslavenska udružena banka d.d. također centralnu poziciju zauzima vrijednost koja jezično
dijeli dionicu na tri dijela.
Promjenom svjetla događa se isto kao na prethodnoj dionici, no ovdje čak i potpisi i vodeni žig potpuno postaju
nevidljivi.
Detalji dionica tvrtke Jugoslavenska udružena banka d.d. sa elementima na poput potpisa i vodenog žiga koji
eksponiranjem u ultraljibičastom i infracrvenom spektru nisu više vidljivi.
Primjer 3.
Grafički elementi na vrijednosnici Deoničke pivovare Sarajevo sadržavaju dvije boje za ilustracije, jednu za
tipografiju, jezično je podjeljena na tri dijela te sadrži grb i markicu sa pečatom.
81
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Većina dionica sadrže pečate, a grbovi se nalaze ili na pečatima ili su njima ukrašene neke od ilustracija na dionicama. Na ovom primjeru je vidljiv grb na vrhu, te markica sa pečatom na dnu dionice. Za razliku od prethodne
dvije dionice, ova je dodatno zaštičen načinom rezanja jedne stranice, tj. valovitom linijom na bočnoj stranici
koja sadrži tipografiju i ukrase što podsjeća na današnje ulaznice za razne koncerte.
Detalj dionice Deoničke pivovare Sarajevo eksponirane infracrvenom spektru pri čemu pri čemu ilustracije i žig
postaju nevidljivi.
Gledajući posljednju dionicu pod spektrom uočavamo da i markica koja je naljepljena na dionicu nestaje. Na
posljednjem primjeru se još jednom dobro vidi da nije stvar u tome koja se boja koristi (crna, crvena, žuta)
već njen sastav. Majstori koji su izrađivali vrijednosne papire nisu imali načina da tu razliku uoče, što je sa
današnjom tehnologijom moguče. Zbog tog fenomena kojim se postigla zaštita, danas je moguče otkriti razliku
između originala i plagijata.
82
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
TIPOGRAFSKI RASTERSKI ELEMENTI
Nikolina Stanić Loknar, Maja Rudolf
Sažetak
Primjena novih rasterskih oblika moguća je u mnogim granama grafičkog oblikovanja, od reklamiranja do
izrade važnih dokumenata koji moraju poštovati standarde sigurnosti od krivotvorenja. U području zaštite
grafičkih proizvoda značajnu ulogu ima odabir rasterskih elemenata. Današnja tehnologija omogućuje primjenu
raznih rasterskih oblika. Ovaj rad prikazuje mogućnosti upotrebe slovnih znakova kao rasterskih elemenata.
Koriste se slovni znakovi općepoznatih fontova kao i novodizajniranih fontova, te piktograma i uspoređuju se
njihove mogućnosti primjene u praksi. Da bi se moglo koristiti slovne znakove kao rasterske elemente potrebno
je provesti mjerenja pokrivenosti fontova. Kako bi se postigli što veći rasponi pokrivenosti, što jamči kvalitetnije rastriranje, fontovi su nekoliko puta redizajnirani.
Raspored rasterskih elemenata može biti generiran nizom pseudoslučajnih brojeva što potpuno onemogućuje
krivotvorenje. Korištenjem fontova i piktograma kao rasterskih elemenata postižu se individualizirana i jedinstvena tipografska rješenja.
Ključne riječi: rasterski element, zaštita, tipografija
Eksperimentalni rad
Da bi se mogli koristiti slovni znakovi kao rasterski elementi bilo je potrebno osmisliti program koji omogućuje
transformaciju piksel slike u sliku od slova. Taj program je izveden u PostScriptu. Da bi program mogao raditi
prvo je potrebno željenu sliku prebaciti u EPS format. Tako vrijednosti pojedinih piksela postaju čitljive, prepoznatljive programu za transformaciju slike u slova. Program radi tako da na mjesto svakog piksela dolazi po
zacrnjenju odgovarajući slovni znak određenog fonta. Upravo iz tog razloga su provedena mjerenja pokrivenosti
slovnih znakova pojedinih fontova koji su korišteni u ovim eksperimentima. Unutar programa su definirane
dimenzije slike, dimenzije piksela i veličina slovnih znakova.
Kod svih fontova izrađenih i korištenih upravo za ove eksperimente svi slovni znakovi izvedeni su u četvercima
sa jednakim debljinskim vrijednostima. To je potrebno radi preciznog mjerenja pokrivenost i pozivanja slovnih
znakova na mjesta piksela u stvaranju slike. Svi pikseli imaju jednaku veličinu, tako i slovni znakovi, odnosno
četverci, koji dolaze na njihova mjesta moraju biti jednake veličine.
Testirano je nekoliko različitih fontova i prikazani su dobiveni rezultati rastriranja.
Slika 1. Font: Courier
83
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Grafikon 1. Pokrivenost fonta Courier
Izmjerene su vrijednosti svih slovnih znakova, uključujući brojke i znakove interpunkcije. U tablici su prikazane
vrijednosti samo nekih znakova jer pojedina slova imaju istu vrijednost pokrivenosti pa nije potrebno prikazivati sve takve znakove. U programima za izvođenje slike sa slovnim znakovima treba imati što veći raspon
pokrivenost da bi slika bila što kvalitetnija odnosno da bi se mogao prikazati što veći raspon tonova. Kod fonta
Courier mjerenja su provedena na originalnim slovnim znakovima bez dodatnih korekcija. Kako je font rađen
sa tankim linijama i sva slova imaju jednake debljinske vrijednosti, raspon pokrivenosti iznosi svega 16,9 %.
To nije dovoljno da se prikaže široki raspon sivih tonova, pa tako izvedene slike imaju prilično jednoličan ton.
Radi bolje preglednosti izmjerene pokrivenosti slovnih znakova prebačene su u grafikon. Vertikalna os prikazuje
vrijednosti izmjerene pokrivenosti, a horizontalna os izmjerene slovne znakove. Iz grafikona je dobro vidljiv
ne kontinuirani porast pokrivenosti pojedinih slova. Da bi postigli kvalitetna grafička rješenja bilo bi potrebno
izvoditi veće zahvate prilikom redizajna ovog fonta pa se u ovom slučaju odustalo od takvih ispitivanja i prešlo
se na druge fontove.
Slika 2. Font: Verdana nina
84
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Grafikon 2. Pokrivenost fonta Verdana nina
Grafički prikaz pokrivenosti fonta Slova Verdana nina prikazuje prilično neujednačene razlike u pokrivenostima
između slovnih znakova. Preveliki razmak je između rasterskih elemenata slova „P“ i „K“ 13,3% i 31,5%.
Svi tonovi u tome rasponu pokrivenosti će kod reprodukcije slike biti svedeni na ta dva znaka. Tako se gube
određeni detalji kod reprodukcija. Isto tako prevelika razlika u pokrivenosti je i kod rasterskih elemenata slovnih
znakova „R“ i „E“ 50,3% i 70,6%. U tom rasponu pokrivenosti se kod reprodukcije ponovo gube svi ti tonovi.
Ukupan raspon pokrivenosti kod ovog fonta je 84,2 % što je znatno bolje nego kod fonta Courier. Ovako izvedeni primjeri rastriranja slika su kvalitetniji jer mogu prikazati više sivih tonova.
Slika 3. Font: Piktogram
85
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Grafikon 3. Pokrivenost fonta Piktogram
Grafikon 3 prikazuje relativno kontinuirani porast pokrivenosti fonta Piktogram. Problem kod ovog fonta je premala maksimalna pokrivenost. Raspon piktograma koji na slici reproduciraju svjetlije tonove je zadovoljavajući
dok su svi tamni tonovi prikazani sa svega tri različita znaka. Na taj način se gubi kvaliteta rastriranja i detalji
sa slike postaju neuočljivi.
Slika 4. Font R
Grafikon 4. Pokrivenost fonta R
86
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Font R izveden je u nekoliko iteracija čiji rezultati su prikazani u grafikonu 4. Raspon dobivene pokrivenosti
u posljednjoj iteraciji iznosi 93,5% a kreće se u rasponu od 2,9% do 96,4%. Takav raspon pokrivenosti je
zadovoljavajući za stvaranje kvalitetno rastriranih slika. Za izvođenje deformacija slova „R“ korišteni su automatski alati i ručna dorada kod svih slovnih znakova.
Grafikon prve i posljednje iteracije prikazuje kako su slovni znakovi koji su smješteni na krajnjim vrijednostima
pokrivenosti napravljeni dobro i na njima nisu bile potrebne dodatne korekcije tijekom druge i treće iteracije.
Najveći zahvati bili su potrebni na znakovima kod srednjih vrijednosti pokrivenosti. Iako se golim oko ne mogu
primijetiti razlike između npr. slovnih znakova „R“ smještenih na pozicije „M, N, O“ one su jasno određene
mjerenjem pokrivenosti. Ljudsko oko nema tako izoštrene mogućnosti uočavanja tako malih razlika u debljini
linija. Upravo zbog toga se moraju koristiti programska rješenja za mjerenje pokrivenosti slovnih znakova kako
bi se sa ovako izrađenim fontovima mogle kvalitetno rastrirati slike. Druga iteracija kod ovog fonta najveće
promjene radi na slovima „G, H“ jer je kod njih u prvoj iteraciji izmjeren najmanji porast pokrivenosti i kod
slova „O, P“ kod kojih je izmjeren najveći porast pokrivenosti. U posljednjoj iteraciji korigirane su sve razlike i
postignut je kontinuirani porast koji zadovoljava postavljene uvjete za postizanje kvalitetnih slovnih rasterskih
elemenata.
Slika 5 . Rastriranje crnobijelog originala sa rasterskim elementima slovnih znakova
Slika rastirirana fontom Courier detaljno prikazuje svijetle tonove, dok su svi tamni tonovi prikazani sa
maksimalnom vrijednošću od svega 19,3% pokrivenosti. Zbog nedostatka tamnih tonova reprodukcija nije
zadovoljavajuće kvalitete. Slika rastrirana fontom Verdana nina prikazuje veći raspon pokrivenosti zato su na
slici vidljivi svijetli i tamni tonovi. Kod tog fonta nema rasterskih elemenata koji pokrivaju raspon od 10-30% i
raspon između 50-70 %. Svi tonovi u tom rasponu su prikazani sa samo jednim slovnim znakom. Upravo zbog
toga na reprodukciji nema sivih tonova nego prevladavaju maksimalne ili minimalne vrijednosti.
87
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Usporedbom originalne slike u odnosu na rastriranu reprodukciju sa fontom Piktogram je jasno vidljivo da su
se pri rastriranju izgubili detalji koji su prikazani tamnijim tonovima. Premali raspon pokrivenosti rezultirao je
nekvalitetnom reprodukcijom. Ovdje su pikseli zamijenjeni sa slovnim znakovima odnosno piktogramima. Na
mjesto svakog piksela dolazi po pokrivenosti njemu adekvatan piktogram. Kako za tamne tonove nedostaju piktogrami oni su stopljeni i prikazani u svega nekoliko tonova što nije dovoljno za kvalitetnu reprodukciju. Ovakvi
primjeri zahtijevaju dodatnu korekciju piktogramskih znakova kako bi se dobila kvaliteta slika i omogućila njihova upotreba u sigurnosnoj grafici. Reprodukcija rastrirana fontom R daje najkvalitetnije rješenje. Font R ima
kontinuirani porast pokrivenosti od najmanjih do najvećih vrijednosti sa konstantnim razmakom među njima.
Sastoji se od 25 razina sivih tonova. Jednako su zastupljeni svijetli, srednji i tamni tonovi. Pošto se želi naglasiti
rastriranje sa slovnim znakovima linijatura ovih slika je smanjena toliko da se mogu vidjeti rasterski elementi
od kojih je sastavljena.
Zaključak
Ovaj način rastriranja nalazi svoju primjenu u praksi u području sigurnosne grafike. Sva ispitivanja i eksperimenti izvedeni su kako bi se poboljšala izrada tiskovina koje na sebi moraju nositi sigurnosne elemente.
Ovakva rješenja svoju primjenu nalaze i u dizajnu, posebno u tiskovinama velikih formata kod kojih je moguće
vidjeti i piksel strukturu ako se gleda iz blizine. Piksele zamjenjujemo raznim znakovima što doprinosi raznolikosti i zanimljivosti, a ujedno upotrebom stohastike ugrađena je i nemogućnost ponavljanja izvedenog rješenja
bez poznavanja zadanih parametara.
U prikazanim eksperimentima korišteno je nekoliko fontova sa jasno izraženim razlikama. To su fontovi koji
prema klasifikaciji dolaze iz potpuno drugačijih porodica i prema tome imaju jasno izražene razlike u pismovnom rezu i debljini poteza. Namjerno su izabrani takvi fontovi kako bi se pokazala i dokazala mogućnost
upotrebe fontova sa različitim karakteristikama kao rasterskih elemenata u zaštiti protiv krivotvorenja i dizajnu.
Literatura
1.
Stanić Loknar, Nikolina, 2010, Stohastička tipografija u sigurnosnoj grafici/ disertacija, Grafički fakultet,
Sveučilište u Zagrebu.
2.
Stanić, Nikolina, 2007, Digitalna izvedba fontova osobnog rukopisnog pisma / magistarski rad, Grafički
fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
3.
Žiljak-Vujić, Jana; disertacija, 2007, Modeliranje rasterskih elemenata u stohastičkoj višebojnoj reprodukciji( Raster Element Modeling in Stochastic Multi-color Reproduction ), Grafički fakultet, Sveučilište u
Zagrebu, UDK:655.3.024.004.91
4.
Žiljak-Vujić, Jana; Žiljak, Ivana; Pap, Klaudio, 2006, Individual raster forms in security printing application, CADAM2006 /Obsieger, Boris(ur.). Rijeka: Zigo Rijeka pp:105-106.
5.
Koren, Tajana; Stanić, Nikolina; Rudolf, Maja, 2008 Understanding random numbers through postscript
// Proceedings of the Design 2008 Workshop Design of Graphic Media / Žiljak, Vilko (ur.). Zagreb : University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, pp:1487-1490 (predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni
rad, znanstveni).
6.
Pap, Klaudio; Žiljak, Ivana; Žiljak-Vujić, Jana, 2007 Design of Digital Screening .Zagreb : Fotosoft,
(monografija) ISBN 978-953-7064-10-5
88
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
PRIPREMANJE WEB SADRŽAJA ZA TISAK (NA PRIMJERU HTML FORM
ELEMENTA PUTEM PROCESSINGA)
Maja Turčić, Stipe Predanić
Problem ispisa web stranica zbog neprilagođenosti samog sadržaja od strane web projektanata dovodi do
nečitljivosti, neadekvatne tipografije, razmještaja elemenata te sveukupnog dizajna. Grafičko oblikovanje je
zavisno o mediju te mora biti drugačije ukoliko je namijenjeno web-u odnosno ispisu. Iako postoje mogućnosti
pripreme web stranica ispisu većina web projektanata ih ne koristi.
U ovom članku predlažemo rješenje u vidu aplikacije koja određeni web sadržaj (HTML form element)
priprema za tisak u obliku PDF dokumenta koristeći open-source jezik Processing. Primjenom ovog sustava
omogućujemo korisnicima kreiranje dokumenata prilagođenih ispisu preoblikovanjem elemenata odabrane web
stranice uključujući korisnički unos sadržaja.
ključne riječi: HTML, Processing, PDF
Uvod
Iako potreba za ispisom Web sadržaja raste, Web projektanti ne pružaju adekvatne prilagodbe tim sadržajima.
Web tehnologije namijenjene za ispis postoje, ali se rijetko koriste. Sadržaj je potrebno različito oblikovati
za prikaz na ekranu, mobitelu ili tisku, odnosno, zavisan je o mediju. Osim konevrzije iz aktivnog u statični
sadržaj važno je prilagoditi tipografiju i prijelom.
Riješenje ovih problema mi nudimo u obliku aplikacije napisane u Processing jeziku otvorenog tipa. Putem
dostupnih knjižnica se preuzima HTML sadržaj Web stranice, preoblikuje te kao završni rezultat nudi PDF
dokument spreman za ispis.
Problemi ispisa Web stranica
Dostupnost informacija u obliku namijenjenom za ekran smanjuje potrebu za ispisom tih informacija, međutim,
izobilje sadržaja koji stoji na raspolaganju,a nije se mogao dobiti u papirnom obliku u kombinaciji sa rastućim
intresom i količinom podataka na Interenetu, održava potrebu za ispisom visokom. Ukupan broj korisnika koji
ispisuju sadržaj sa Web-a neminovno raste.
Nažalost, mnogi autori Web stranica ne pružaju mnogo pažnje tim potrebama. Uspoređujući printanje s osobnog računala i sa Web-a važno je primijetiti razlike. Web stranice su namijenjene ekranu, sadržaj je primaran i
mora izgledati dobro na raznim uređajima i veličinama ekrana, mnogo elemenata Web stranica nije namijenjeno
ispisu (animacije, video, zvuk...), iako autor može pripremiti Web za ispis nezna na kakvom uređaju će se taj
dokument printati (u boji, lasreski, za slike). Ispis Web stranice podrazumjeva koverziju iz aktivnog u statični
sadržaj (prvenstveno linkovi, navigacija). Ukoliko autor prilikom oblikovanja ne razmišlja o ekranu i papiru
istovremeno, sadržaj, čitljivost, značenje i stil mogu biti izgubljeni.
Postoji određena vrsta stranica koje neće nikada biti potrebno printati, ali i stranice koje uključuju sadržaj unesen od strane korisnika (npr forme) koji je posebno praktičan na papiru. Međutim ukoliko Web projektant ne
uključi stilove namijenje za ispis ili ne kreira posebnu HTML stranicu namijenjenu isključivo ispisu, korisnik
nema mnogo opcija dobiti željeni rezultat.
Dostupne Web tehnologije
W3C je razvio tehnologije namijenjene pripremi web starnica za tisak. Sve te tehnologije su razvijene sa ciljem
da beplatno mogu biti implementirane u web starnicu, ali i da mogu biti korištene na svim platformama i
uređajima.
SVG Print
Scalable Vector Graphics je dvodimenzionalni grafički programski jezik koji se bazira na XML-u. SVG Print
koristi SVG jezik za kreiranje grafički bogatog formata opisa stranice, sličnog Postscriptu i PDF-u. Primarno je
namijenjen rješenjima vezanim za tisak u poduzećima (memorandumi, kuverte, dopisi...) ali i za manje koris-
89
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
nike. Ključne prednosti su priprema bogate dvodimenzionalne grafike (vektori, tekst, slike, gradijenti, debljine
linije), mogućnost prijeloma na više stranica, ugrađivanje fontova, rasterski efekti, kolor profili, integriranost
sa XML-om. Može se koristiti za prijelom starnica koje razumiju uređaji za tisak; arhiviranje XML formi; dijeljenje dokumenata za tisak putem web-a; dinamička izrada dokumenata spremnih za tisak.
XHTML Print
HTML je sveprisutan jezik za Web. Postoji i XML verzija HTML-a: XHTML. XHTML Print cilja primarno
na kućne printere, niskih cijena, gdje bi koristio mobitel za ispis web stranice ili fotografije putem Bluetooth
tehnologije i XHTML Printa. Ključne prednosti su priprema teksta i rasterske grafike, tablice i CSS, stiliziranje,
više stranica, jednostavnost implementacije, poznati jezik, XML implementacija. Može se koristiti kao jezik za
prijelom stranica koji razumiju tehnologije za ispis te dinamična izrada dokumenata iz malih uređaja.
XSL-FO
XSL tehnologije uključuje XSLT jezik za transformiranje baziran na XML-u i XML baziran jezik za stiliziranje XSL-FO. Glavni cilj XSL-a je da omogući korisnicima da trasformiraju svoje XML dokumente u format
pripremljen za visoko kvalitetan ispis. Formating Objects jezik sadrži elemente specifično oblikovane za profesionalan prijelom, uključujući kontrole za automatsku paginaciju, fusnote, napredne funkcije obrade teksta
itd. Ključne prednosti su: bogata podrška za tekst, kompleksne mogućnosti prijeloma, XSLFO može ugraditi
druge formate (kao SVG Print), prijevod bilo kojeg XML formata, XML implementacija, mnoge implementacijeotvorenog tipa (open source). Koristi se za automatsko generiranje materijala za ispis u raznim formatima
iz jednog XML izvora, XSLT se može koristiti za izradu dokumenata drugih formata osim XSL-FO, najprije
HTML za Web stranice.
CSS Print
CSS je jezik koji se koristi za stiliziranje HTML stranica. Osim što nudi mogućnosti stiliziranja Web stranica,
nudi i mogućnost kreiranja stilova zavisno o mediju (npr. za ispis, televiziju, projektore...). Stilovi uključuju opis
stranice, njene veličine, pozadine, fontova, slike, isključivanje teksta, leading, margine...
CSS dopušta web developeru da kreira specifične stilove za pojedine medije.
Plug-in
Neki Web preglednici imaju mogućnost ugradnje plug-inova kojima je olakšano ispisivanje, ali i odabir sadržaja
i njegovog izgleda za ispis.
Processing
Processing je programski jezik otvorenog tipa (open source) i okruženje za one koji žele kreirati slike, animacije
i interakcije. Zamišljen je za edukaciju osnova kopjterskog programiranja unutar vizualnog konteksta. Programski jezik Processing-a je oblikovan za generiranje i modificiranje slika. Početnici mogu programirati nakon
osnovnih instrukcija, a napredni korisnici mogu koristiti i izrađivati knjižnice sa dodatnim mogućnostima i
funkcijama. Ovaj sistem omogućava oblikovanje kompjuterske grafike i interakcijskih tehnika uključujući vektorke i rasterske crteže, procesiranje slika, kolor modele, evente, mrežnu komunikaciju, i objektono orijentirano
programiranje. Knjižnice jednostavno proširuju Processing mogućnosti za npr. generiranje zvuka, primanje i
slanje podataka u raznim formatima, importiranje i eksportiranje 2D i 3D formata dokumenata.
Processing se trudi aplicirati duh inovacije open source softvera u umjetničkoj domeni. Vjerojatno se ovaj jezik
ne bi razvio u ovoj mjeri da nije otvorenog tipa. Pojedinci se uključuju u njegov razvoj pa je i moguća njegova
besplatna distribucija, pogodan posebno za ljude koji nemogu kupiti skupe softvere velikih korporacija. Osim u
kreiranju i ekspanziji programa, pojednici također rado dijele svoje radove u zajednici te si međusobno pomažu.
Processing programi se jednostavno eksportiraju na Web, osnova jezika i dodatne knjižnice koriste Javu. Kada
se Processing program pokrene prevodi se u Java program zahvaljujući čemu se može pokretati na Webu ili kao
aplikacija za Linux, Macintosh ili Windows. Omogućuje jednostavno kreiranje softvera za crtanje, animaciju,
reakciju na okruženje, a programi se jednostavno prošire za integraciju u dodatne medije kao audio, video i
elektroniku.
U osnovi Processing ima ograničene mogućnosti (slike, animacija, rekacije na miša i tipkovnicu). Međutim, vrlo
90
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
se lako proširi pomoću knjižnica koje se dijele na 2 vrste: osnovne i dodane. Osnovne dolaze sa Processingoma
uključuju video, Net, Serial, OpenGL, PDF Export, SVG Import... Dodane knjižnice kreiraju korisnici te dijele
sa drugima na Processing web stranici a uključuju razna područja od simulacije fizike do alata za kontrolu ili
dodatne formate. Pomoću PDF export knjižnice moguće je eksportirati kreiranu grafiku/sliku/tekst u oblik PDF
dokumenta.
Tekst Web stranica podliježe drugačijim tipografskim pravilima nego tekst namijenjen ispisu. Tekst na ekranu
zahtjeva dodatno razmatranje u svrhu komunikacije i čitljivosti. Slova na ekranu se sastoje od piksela, a kvaliteta
njihova prikaza ovisi o rezoluciji dotičnog ekrana. Ekrani imaju manju rezoluciju od ispisa na papiru pa su stoga
razvijene tehnike poboljšanja izgleda teksta na ekranu. Anti-aliasing tehnike koriste sive piksele na rubovima
znakova kao kompenzaciju rezolucije ekrana.
U Processing-u se za prikaz teksta font najprije mora konvertirati u VLW format. VLW format sprema svako
slovo abecede kao sliku. Prije samog korištenja, nakon što je font kreiran, mora se učitati i postaviti kao trenutni
font. Postavlja se pozicija teksta te opcionalno širina i visina. Processing sadrži funkcije kojima kontroliramo
prikaz samog teksta. Možemo mijenjati veličinu, leading i poravnavanje. Može se također izračunati širina pojedinog znaka ili grupe znakova. Fontovi se prikazuju kao slike, a ne vektori. Veličina i leading se definiraju u
pixelima. Poravnanavnje teksta je moguće na tri načina: lijevo, centar i desno.
ProHTML dodana knjižnica omogućava Processingu da od HTML dokumenta i pretvori ga u ustrojstvo stabla.
Ta struktura sadrži različite HTML elemente kao npr. <form> . ProHtml pruža mogućnost iteracije kroz strukturu HTML dokumenta te dohvata njegovih elemenata i atributa. Namjena ove knjižnice je izgradnja alata koja
omogućuje vizualizaciju strukture HTML dokumenta te jednostavno procesiranje sadržaja.
PDF export knjižnica je ugrađena u sam Processing te omogućava ispis PDF datoteka direktno iz Processinga.
Grafike se mogu povećavati i smanjivati i ispisivati u velikim rezolucijama. Pri korištenju teksta u Processingu
koji namjeravamo eksportirati u PDF možemo koristiti fontove koje nam ta knjižnica podržava te zadržati tekst
u tekstualnom obliku ili koristiti neki svoj font koji tada mora biti smješten u data folder unutar foldera sa kodom, ali je pretvoren u sliku. Nažalost korištenjem fontova dostupnih pomoću knjižnice nije moguće ispisivati
hrvatska slova i dijakritike, a pomoću vlastitog fonta je.
91
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Aplikacija
92
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
93
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Zaključak
Rastom količine informacija na Internetu, raste i broj korisnika koji taj sadržaj ispisuje, većinom na kućnim
pisačima. Web projektanti najčešće ne koriste dostupne Web tehnologije koje omogućuju prilagodbu sadržaja
namijenjenog prvenstveno ekranima onomu za ispis.
U ovom članku pokazujemo moguće riješenje u obliku aplikacije napravljene u Processing-u. Processing pomoću
svojih, ali i eksternih knjižnica može preuzeti HTML sadržaj; taj sadržaj se zatim pročišćava od nepotrebnih aktivnih elemenata te prilagođava tipografski za ispis. Kao rezultat se kreira PDF dokument pripremljen za ispis na
printeru. Zbog toga što je Processing jezik otvorenog tipa (open-source), ovu aplikaciju je moguće nadograđivati
ili mijenjati prema vlastitim željama i potrebama.
Pomoću ove aplikacije omogućujemo korisnicima da bilo koju Web stranicu adekvatno pripreme za ispis bez
obzira na prvotnu namjenu i dizajn.
Literatura
1.
Casey R., Fry B., Processing A Programming Handbook for Visual Designers and Artists, The MIT Press,
Cambridge, Massachusetts, 2007, ISBN: 978-0-262-18262-1
2.
Greenberg I., Processing Creative Coding and Computational Art, Apress, New York, USA, 2007, ISBN13: 978-1-59059-617-3
3.
http://www.w3.org/2004/02/Printing.html
4.
http://www.w3.org/TR/WD-print-970626
5.
http://www.w3.org/Printing/iiprnt.html
6.
http://processing.org/
7.
http://processing.org/reference/libraries/
94
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
BOJILA ZA KOŽU – APSORPCIJA I REFLEKSIJA BLISKOG IR SPEKTRA
Vilko Žiljak, Jadranka Akalović
Čovjek je vrlo rano, još u pretpovjesnom vremenu, koristio životinjsku kožu kao materijal kojim je štitio svoje
tijelo, a kasnije i kao osnovni materijal za izradu mnogih predmeta.
Bojanje koža prirodnim bojilima poznavale su sve stare kulture od Egipta, Mezopotamije, Grčke, Rima. XIX
st. je doba velikih i revolucionarnih napredaka u kožarstvu. To je i vrijeme početaka bojanja koža sintetskim
bojilima.
Bojila su važan materijal u proizvodnji gotove kože. Značajna je njihova uporaba i u završnim tehnološkim obradama kožnih proizvoda (''finiši'' za obuću), a nezamjenjiva su komponenta i u sredstvima za njegu i održavanje
proizvoda od kože (laštila, sprejevi idr.).
Osnovno bojanje uštavljenih koža raznim vrstama bojila koja se kemijski vežu na kožna vlakna odvija se u
kožarskim bačvama.
Uobičajeni naziv za kože u ovoj fazi tehnološkog procesa je bojani “crust”
95
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Pokrivno bojanje je tehnološka operacija dogotove u užem smislu. Uz upotrebu netopivih pigmenata i vezivnih
sredstava koja omogućavaju adhezijsko vezanje na površini kože, postiže se pored željenog izgleda i potrebna
zaštita lica kože.
Bojila na bazi kazeinskih pigmenata korištena za bojanje površine lica crust kože, pokazuju različito ponašanje u
IR spektru, bez obzira na vezivno sredstvo korišteno u dogotovi. Ovo su potvrdila ispitivanja koja su rađena na
različitim uzorcima kože upotrebom dogotovnih sredstava za kožu,tvrtke Clariant, Nizozemska i tvrtke Fenice,
Italija. Ispitivanja svojstava ovih bojila za dogotovu kože u IR spektru predmet su ovoga rada.
Uzorci označeni kao 0, 3, 4, 5 i 6 rađeni su na goveđoj poluprerađenoj crust koži dobivenoj obradom domaće
sirove goveđe kože težinske kategorije 30-40 kg, konzervirane soljenjem, uštavljene kromnom štavom. Za
uzorke0, 3, 4 i 5 korišten je bijeli crust koji je u tehnološkom procesu mašćenja lagano zabojan bijelim pigmentom. Uzorak 6 rađen je na bojanoj (sivoj) crust koži koja je u tehnološkom procesu bojanja obojana anilinskim
bojama (4 % na falc težinu), te mašćena kombinirano sintetskim-neutralnim masnoćama i omekšivačima (11%).
Površina lica crust kože nakon mehaničke obrade kože, prskana je 3-4 puta dogotovnim sredstvima, vodenim
disperzijama na bazi kazeinskih pigmenata serije MICRO tvrtke Fenice (100 – 120 g/l). Vezivnu komponentu
dogotove gradili su voskovi i akrilati. Nakon međufaznog sušenja na površinu lica kože nanesen je lak na vodenoj osnovi (1 : 1), prskanjem (2 puta). Nakon sušenja kože su mehanički obrađivane glačanjem.
Primjenjujući prethodno utvrđene razlike u apsorpciji i refleksiji bliskog IR spektra različitih bojila, ciljano
smo kombinirali pojedina bojila kako bi u vidnom području imali identično (egalno) obojanu kožu na čitavoj
površini uzorka, a u područjima 630nm, 715 nm i 1000 nm, jasno uočene razlike korištenih bojila unutar granica
primjenjenih maski.
96
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
UZORAK 0:
50 g/l MICROBLU NOTTE
30 g/l MICROLIMONE
20 g/l MICRONERO ECLISSE
50 g/l MICROBLU NOTTE
25 g/l MICRODINEROSSO FUOCO
25 g/l MICROLIMONE
UZORAK 3:
70 g/l MICROBLU NOTTE
30 g/l MICROLIMONE
5 g/l CX 790
2 g/l MICRONERO ECLISSE
50 g/l MICROBLU NOTTE
25 g/l MICRODINEROSSO FUOCO
25 g/l MICROLIMONE
CX 763, par kapi
UZORAK 4:
40 g/l MICROBLU NOTTE
25 g/l MICROLIMONE
50 g/l MICRONERO ECLISSE
50 g/l MICROBLU NOTTE
25 g/l MICRODINEROSSO FUOCO
25 g/l MICROLIMONE
CX 763, par kapi
97
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
UZORAK 5:
30 g/l MICROBLU NOTTE
30 g/l MICRODINEROSSO FUOCO
30 g/l MICROLIMONE
10 g/l MICRONERO ECLISSE
33 g/l MICROBLU NOTTE
33 g/l MICRODINEROSSO FUOCO
33 g/l MICROLIMONE
CX 763, par kapi
UZORAK 6:
40 g/l MICROBLU NOTTE
25 g/l MICROLIMONE
50 g/l MICRONERO ECLISSE
50 g/l MICROBLU NOTTE
15 g/l MICRODINEROSSO FUOCO
20 g/l smjese: 33 g/l MICROBLU NOTTE
33 g/l MICRODINEROSSO FUOCO
33 g/l MICROLIMONE
2 g/l CX 790
MICROBLU NOTTE
Boja (ton): tamno plava
Vrsta pigmenta: anorganski/organski
MICRODINEROSSO FUOCO
Boja (ton): plameno crvena
Vrsta pigmenta: organski
MICROLIMONE
98
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Boja (ton): limun žuta
Vrsta pigmenta: organski
MICRONERO ECLISSE
Boja (ton): crna
Vrsta pigmenta: čađa
CX 790
Vrsta boje: boja za poboljšanje nijanse, serije CX, tvrtke FENICE, Italija
Priroda (struktura): metalokompleksne kisele anilinske boje
Otapalo: organsko, voda
Dodatak: penetrator
Boja (ton): crna
CX 763
Vrsta boje: boja za poboljšanje nijanse, serije CX, tvrtke FENICE, Italija
Priroda (struktura): metalokompleksne kisele anilinske boje
Otapalo: organsko, voda
Dodatak: penetrator
Boja (ton): ljubičasta, violet
Izučavanje svojstava bojila za kožu uopće, utjecaj raznih zračenja, pa tako i IR zračenja na svojstva bojila, doprinos je razvoju tehnologija proizvodnje samih bojila, ali i tehnoloških procesa bojanja i dogotove koža.
U tehnološkom smislu primjena rezultata ovih istraživanja ne predstavlja za tvrtku dodatno ulaganje u opremu
niti napuštanje usvojene tehnologije.
Dogotova lica koža primjenom rezultata ovih istraživanja zahtjeva primjenu novih znanja o svojstvima bojila u
IR području, ali nikako to ne znači promjenu tehnologije dogotove.
Rezultati ovih istraživanja imaju mogućnosti primjene na koži, ali i na gotovim proizvodima od kože u svrhu
označavanja, zaštite, tajnovitosti i individualizacije.
Proučavanje predmeta od kože bojanih u različitim kulturama, različitim bojilima i tehnikama u svrhu restauracije predmeta, izrade replika i sl.
Proučavanje svojstava bojila za kožu, veze svojstava i strukture bojila u uvjetima IR područja.
Ova znanja mogu se primjenitit u dizajniranju kože i proizvoda od kože kao dizajnerski efekti s porukom.
Slično, poruke mogu biti i na dijelovima vojne i zaštitne opreme izrađene od kože korištene u vojne svrhe, svrhe
zaštite i sl.
99
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
II. dio
Sažetci bez cjelokupnog rada
101
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
FOTOGRAFIJA ŠIROKOG DINAMIČKOG RASPONA
Maja Strgar Kurečić, Darko Agić, Lidija Mandić, Ante Poljičak
Sažetak
U ovom radu prikazat će se HDR (High Dynamic Range) tehnika fotografiranja i obrade fotografija, kojom je
moguće napraviti fotografije širokog dinamičkog raspona. Tom tehnikom nastoji se riješiti stari problem koji
je oduvijek mučio fotografe - kako vjerno snimiti scene koje sadrže znatno širi raspon svjetla od onog koji se
može snimiti fotoaparatom i koji se može reproducirati nekim izlaznim uređajem. Nekad se taj problem rješavao
fotomehaničkim tehnikama u tamnoj komori (selektivnim osvjetljavanjem), ili korištenjem graduiranih neutralnih filtera pri samom snimanju. Sve večom pristupačnošću i kvalitetom digitalnih fotoaparata i programa
za obradu fotografija, pojavile su se i neke nove metode i tehnike za rješavanje problema dinamičkog raspona.
Jedna od njih je HDR tehnika, kojom se kombiniraju pojedinačne, različito eksponirane, fotografije istog motiva, kako bi se stvorila jedna fotografija proširenog dinamičkog raspona.
103
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
EVALUATION OF THE CHANGES IN GRAPHIC INDUSTRY OF THIS CENTURY
Anastasios E. Politis
Abstract
The general media domain
The traditional graphic arts and media sector is under the influence of various factors, among them technological
developments both internally and in the general media industry landscape. Companies are committed to operate
and perform in a complex environment, characterized by the existence of new production tools and processes as
well as the presence of new electronic media.
The media industry is oriented towards the «multiple media and cross-media» environments, and the production
process is being fully digitalized through the application of various platforms and devices.
The graphic arts – namely the printing industry has traditionally put information on to paper products, whether
to inform or for pleasure. The main challenge for the future is to ensure the successful integration of the printing
industry into the global ‘communication’ information processing and distribution.
Further progress and developments in graphic arts and the media are also dependent on parallel developments in
other related sectors. Potentially important factors include the development of electronic media, the formation
of new structures for production workflows and management, the working environment and the changes caused
by other sectors such as information technology.
Structural changes of the graphic arts and media industry
Today, the graphic arts and media sector is coping with structural changes caused by rapid technological developments. These developments affect not only production but also the structure of the enterprises, the products,
and their market position. There is a noticeable move and necessity for companies, from being manufacturing
oriented to being service oriented.
One of the main characteristics of the changes in this sector is the wide application of electronic processing
environments and the processing of not only printed but also electronic media, such as websites and multimedia
applications. Digital printing is another technology influencing and accelerating the structural changes currently
taking place within the sector and, consequently, the companies and the personnel involved reorganization strategies have been widely implemented in an attempt to adapt the sector to the new conditions. This was initially
characterized by investment in new equipment and systems, followed by significant changes in production
workflow.
The future of the print media oriented industry
A considerable number of studies reveal that media usage and choice of media is far more complex than can be
expected at first sight. To a large extent, the relationships and the interactions between these factors are in many
cases very poorly investigated As a result, an essential part of the knowledge needed to predict the future of the
communications media is lacking.
However, for the foreseeable future, the print media will retain their importance. According to many experts
«Paper, by its nature, has its value and a close relationship with people and it is difficult to replace it with a nonmaterial medium», no matter that we are witnessing the introduction of reading devices such as Kindle and iPad.
The traditional graphic arts and media industry, oriented in print media, should deal with both internal and external factors and developments that influence the orientation and further welfare of the industry, its companies
and most of all the people employed within the sector. Such factors can be the new ways for printing such as
printed electronics, transpromo and the rising of commercial digital printing, the new platforms for processing
and distributing information such as the further development on the internet, the social media and the new ways
of distributing information, and the new technologies applied such as Premedia, Crossmedia publishing, content
management and the related technologies. All these factors need to be addressed in order to create a more clear
viewpoint regarding the further development of the print media- graphic arts sector.
104
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
ELEKTROKEMIJSKA IMPEDANCIJSKA SPEKTROSKOPIJA KAO MJERNA
METODA U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI
Tamara Tomašegović, Sanja Mahović Poljaček, Tomislav Cigula, Miroslav Gojo
Sažetak
Elektrokemijska impedancijska spektroskopija (EIS) je pouzdana i nedestruktivna metoda pogodna za mjerenja
u elektrokemijskim sustavima. Unapređenjem računalnih programa za analizu podataka impedancije u ovisnosti
o frekvenciji i potenciostata, metoda je potpuno automatizirana te danas ima vrlo široko područje primjene
vezano uz različite elektrodne procese. Neke primjene EIS metode su utvrđivanje brzine reakcija, određivanje
kapaciteta, vodljivosti te debljine sloja i prisutnosti pora i raspuklina na ispitivanom uzorku. S obzirom da
EIS može poslužiti za karakterizaciju svojstava površina i mase svih materijala (vodiča, izolatora, poluvodiča
i ionskih medija), metoda je pogodna kod ispitivanja materijala u većini industrija. Primjena u grafičkoj industriji uključuje detaljnu analizu strukture površina na tiskovnim formama za plošni tisak, koja uključuje
ponašanje aluminijevog oksida ili fotoaktivnog sloja kao elementa u troelektrodnom elektrokemijskom sustavu
uz posredne zaključke o građi i debljini sloja. Osim uzoraka tiskovnih formi, mogu se u svrhu boljeg definiranja
njihovih karakteristika ispitivati i ostali materijali u grafičkoj tehnologiji.
Ključne riječi: analiza površina, EIS, grafička tehnologija, tiskovna forma.
ELECTROCHEMICAL IMPEDANCE SPECTROSCOPY AS A MEASURING
METHOD IN PRINTING TECHNOLOGY
Tamara Tomašegović, Sanja Mahović Poljaček, Tomislav Cigula, Miroslav Gojo
Abstract
Electrochemical impedance spectroscopy (EIS) is a reliable and nondestructive method suitable for measurements in electrochemical systems. Since the advancement of analysis software and potentiostat, the method is
fully automated and today has a wide range of applications related to the different electrode processes. Some applications of EIS methods include establishing the reaction rate, determination of capacity, conductivity, thickness and presence of pores and cracks in the sample examined. Given that the EIS can be used to characterize the
surface properties and mass of all types of material (conductors, insulators, semiconductors and ionic medium),
the method is suitable for testing materials in most industries. The application in graphic industry includes a
detailed analysis of the structure of areas on the printing forms for offset printing, which includes the behaviour
of aluminum oxide or photoactive layer as an element in three-electrode electrochemical system with indirect
conclusions about the composition and thickness of films. Beside the samples of printing plates, other materials
in graphic technology could also be tested for better definition of their characteristics.
Ključne riječi: surface analysis, EIS, graphic technology, printing form.
105
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
4D TISAK TEMPERATURNE TEKSTURE
Tibor Skala
Sažetak
Sustav 4D termografije predstavlja objedinjavanje 3D skeniranja i IR termografije. Rezultat takvih metoda daje
vizualno jasnu i lako shvatljivu reprezentaciju termografskih podataka. Više različitih projekcija snimanog objekta može se vidjeti u isto vrijeme i širina gledanja nije ograničena kutom kamere jedne slike kao što je to kod
termografske slike. Dodatno, rezolucija rezultata termografije može biti čak i povećana budući da je moguće
koristiti veći broj termografskih slika za rekonstrukciju potpunog modela.
Ovakav način prikaza termografskih podataka može pomoći u potpunom shvaćanju raspodjele temperature
snimanog objekta kao cjeline, a ne samo jednog njegovog dijela. Nadalje, moguće je bolje usporediti dijelove
snimanog objekta koji su inače nedostupni. Zbog jasnoće prikaza, ova metoda bi također trebala omogućiti bolje
razumijevanje podataka neistreniranom oku.
Nakon što je 3D model snimanog objekta rekonstruiran, on se može koristiti na različite načine. Primjerice jedna
očita mogućnost je stvaranje statičnih slika iz različitih pogleda. Razumijevanje i analiza termografskih slika
može biti značajno poboljšano prikazom modela kroz animaciju obilaska oko modela ili prolaska kroz njega.
Tijekom posljednjih desetljeća, termografska analiza se naširoko koristi u različitim industrijskim aplikacijama
za otkrivanje, praćenje i predviđanje procesa i stanja u mnogim područjima od inženjerstva do medicine i šire.
Kako termografija detektira prirodno zračenje snimanog objekta, ona je potpuno neinvazivna metoda snimanja,
za razliku od uobičajenih načina dijagnostičkog snimanja kao što su rentgen, magnetska rezonanca, pa čak i ultrazvuk. Termalna slika je obično ograničena na kvalitativna mjerenja toplinske emisije vrućih tijela, te postojeći
sustavi za termografiju zanemaruju trodimenzionalnost snimanog objekta. Integracija te toplinske slike i 3D
geometrijskih podataka omogućuje trodimenzionalni termalni prikaz iz kvantitativnih mjerenja toplinskog toka
emitiranog s površine snimanog objekta.
Ideja sustava je stvaranje 3D termalne slike koja sadrži i podatke o obliku i energetskom stanju (temperaturi)
površine odnosno površinskoj toplinskoj distribuciji snimanog objekta mapiranjem 2D termografskih slika na
3D model objekta dobiven naprednim metodama 3D rekonstrukcije.
Testni model koji je demonstriran na Grafičkom fakultetu pretpostavlja potrebne hardverske komponente i programski paket koji omogućuje integraciju sustava za 3D skeniranje s termovizijskom kamerom, kalibraciju
sustava, prikupljanje podataka, izgradnju i prikaz 4D termografske slike snimanog objekta.
Predloženi novi višedimenzionalni prikazni sustav omogućuje, osim standardne analize termografskih mapa,
prikaz temperaturnih raspodjela i karakteristika snimanog objekta na rekonstruiranom 3D modelu objekta
objedinjavajući 3D skeniranje i termografiju. Moguća primjena za navedeni sustav su osim grafičke tehnologije
i medicina, građevinarstvo, tekstilna industrija, itd.
106
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
POSTAVLJANJE FORMALIZMA RJEČNIKA ZA OPIS PROCEDURE U
GRAFIČKOJ PROIZVODNJI
Dijana Posavec
Sažetak
Stvaranje formalizma rječnika unutar grafičke struke, koji će opisivati sve njene faze, procese i procedure, prvi
je korak kojim se kreće prema standardizaciji grafičkih procesa. Rječnikom se pojednostavljuje komunikacija
između korisnika, tiskara i informatičara, koji kroz određene algoritme digitalizira protoke informacija. Za sada
ne postoje opći standardi definiranja rječnika na hrvatskom jeziku. Radi se tek na pokušajima, koji bi doprinjeli
usmjeravanju daljnjeg razvoja na relaciji digitalnih normi i planiranja proizvodnje, putem baza znanja o materijalima i svojstvima, te mogućnostima strojava.
Spajanje konvencionalne grafičke terminologije s algoritmima za izradu baza normativa, osnovni je korak u
uvođenju informacijskih sustava na bazi JDF metode. U pitanju su mnoge varijable s veoma stručnim značenjem.
To je rječnik koji se ne upotrebljava u školskim primjerima konverzacije. JDF, zbog toga, omogućuje korištenje
nacionalnih termina. Upravo s tog razloga traži angažiranje stručnih timova koji poznaju strojni park, grafički
jezik, proizvode, te rječnik izdavača, dizajnera i grafičara. JDF metoda i njena primjena je izvanredno područje
objašnjavanja nužnosti timskog rada. Možda je i to razlog zašto se kvalitetna primjena pokazuje u velikim pogonima. Male tiskare još uvijek pribjegavaju hibridnim rješenjima.
Ključne riječi: formalizam rječnika, standardizacija, JDF, XML zapis.
Uvod
Pojavom JDF formata temeljenog na XML zapisu, uvelike se počela razvijati standardizacija grafičkih procesa
u tiskarstvu. Međutim sama standardizacija se tako dugo neće moći adekvatno provoditi i integrirati u tiskarske
pogone, dok se na svima prihvatljiv način, ne opišu sve norme i procesi, putem formaliziranog rječnika grafičke
struke.
Područje grafičke terminologije obuhvaća stotine stručnih pojmova i riječi, koje su razumljive samo osobama
unutar tiskarske struke. Zbog toga je dozvoljeno da se i u samu JDF terminologiju uvodi nacionalni jezik, a ne
neki od svjetskih jezika.
Rječnik za opis grafičkih procedura podrazumjeva pojmove (riječi) kao što su rezanje na trorezaču, količine na
sat, format, debljina, falcanje, broj pregiba, broj prolaza, broj ploča, vrijeme izmjene ploča, pokrivenost bojom,
voluminoznost i mnoge druge pojmove, koji ne pripadaju hrvatskom službenom jeziku, već imaju velikim djelom izvorište u njemačkom govornom području. Upotreba engleskog jezika pri standardizaciji grafičkih procesa
se izbjegava jer je praksa pokazala da ga osobe koje rade na takvim strojevima, ne koriste i s tog razloga je
nefunkcionalan i neupotrebljiv.
Takve strojeve koji imaju JDF bazu pod engleskim ili nekim drugim jezikom, u našim tiskarskim pogonima,
isključuje se i nastavlja se raditi ručnim putem, bez automatizacije. Engleski jezik koristi se samo u svrhu komunikacije između djelatnika na stroju i programera koji radi algoritamsko povezivanje.
Rječnik tiskarske struke dozvoljava stare riječi koje imaju izvorište u njemačkom jeziku, kao tzv. uporabni jezik
struke, no isto tako imaju i nacionalna obilježja. Takav rječnik razvijao se stoljećima, koristio se u olovnom
slogu, u fotoslogu, te još uvijek funkcionira na današnjim suvremenim tehnološki visokorazvijenim strojevima.
Pojavom sofisticiranih informacijskih strojeva, nije se uvodio neki novi rječnik, već se implementirao stručni
jezik uvriježen u grafičkoj struci. Takvim jezikom služe se i neke druge srodne grane, poput izdavača, nakladnika i dizajnera, kako bi na njima razumljiv način međusobno definirali i kvalitetno odradili posao.
Snimanjem u velikim tiskarama došlo se do primjera, od kojih se sastoji rječnik, a koriste ga i stari i mladi
grafički inžinjeri. Rječnik je za pojedine procese ostao gotovo isti kao i u vrijeme olova, što dokazuje da nema
posebne dorade takvog rječnika.Obilazeći i snimajući „živi“ govor unutar tiskarskih pogona, ispostavilo se da
su razlike u stručnoj komunikacije vrlo male, gotovo nikakve.
107
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Jedan od razloga leži u tome što je na prostorima bivše države postojao, i danas postoji samo jedan Grafički
fakultet i to u Zagrebu. On producira grafičke inžinjere na istim osnovama znanja i rječnika. Svi inžinjeri bivše
Jugoslavije studirali su u Zagrebu, pa se stoga lakše provodi standardizacija formalnog rječnika, koji se koristi
u cijeloj regiju, ne samo u Hrvatskoj, jer je takav stručni jezik veoma ujednačen.
Danas se on ugrađuje u komandni sustav JDF formata koji funkcionira unutar XML struktrure. Sve dok XML
struktura nije bila predložena na takav način, dotle ni visoko informatizirani strojevi nisu mogli početi sa radom. Tek kada je postavljena struktura bazirana na predloženom rječniku, uočio se napredak u korištenju novih
strojeva.
Da bi se provela standardizacija morao se stvoriti rječnik koji obuhvaća sve faze grafičke proizvodnje. Prikupljanje informacija radilo se snimanjem u večini velikih tiskarskih pogona u Hrvatskoj, kako bi predloženi
rječnik bio univerzalan i standardiziran za cijelo područje grafičke struke, od kalkulacija do grafičke dorade, i
bio primjenljiv i korišten u tiskarskim pogonima.
Rječnik se s jedne strane koristi u razvoju školstva, a s druge strane omogućuje da se tiskarski strojevi pod JDF
tehnologijom, sa svim svojim prednostima počinju koristiti unutar tiskarskih pogona. Bez obzira na kvalitetu i
informacijsko - tehnološku razvijenost tiskarskog stroja, osobe koje rukuju sa njime ne mogu upravljati njime,
ako im rječnik u smislu komunikacije čovjek – stroj nije razumljiv.
Važno je spomenuti da uvođenje standardizacije i formalizma rječnika nije nešto što je počelo od jučer. Rječnika
grafičke struke star je 500 godina, i bez njega neće moći raditi ni CTP, ni bilo koji drugi moderni stroj. Pa se on
takav nepromjenjen, ali dorađen koristi i danas.
Pojava stolnog izdavaštva (Desk Top Publishing), kao nešto tehnološki potpuno novo, prije dvadesetak godina,
mogla se primjeniti samo ako se izvršila digitalizacija olovnih slova. Nastankom DTP nije se izmišljala nova
tipografija, većina pravila i odnosa koji su se stotinama godina razvijali i poboljšavali, koriste se i danas, samo
u drugačijem obliku ili zapisu. Stara pravila čitljivosti i tipografije primjenjuju se i danas jer su stoljećima
dorađivana, kako bi se unaprijedio prijenos informacije tiskanim metodama.
Doba stare grafičke struke stvorilo je ne samo slova već i karakteristike opisa slova (bold, italic, inderline), što
je osnova rječnika za daljnje međusobno razumijevanje. Te je kao takvo samo prevedeno u jedan novi zapis
novi milje.
Implementacijom standardiziranog, formaliziranog rječnika u sve pogone naših tiskara, stvorit će se „novo
doba“ tiskarstva, sa svim svojim prednostima koje omogućava svijet digitalni i umreženih strojeva.
108
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
PUBLIKACIJA NA WEB-U I NJEN OTISAK
WEB PUBLISHING AND CORRESPONDENT PRINT
Tomislav Šabić Bastalec, Mario Šimić, Krešimir Štih
Sažetak
Ključna je razlika između načina prikaza teksta na ekranu i njegove odgovarajuće prezentacije u otisku na papiru. Prijelom teksta na papiru stoga će zasigurno biti drukčiji nego što bi to bilo na samoj web stranici, odnosno
ekranu monitora korištenjem web preglednika.
Primarni cilj rada je prikazati manipulaciju prezentacije teksta putem Cascading Style Sheets (CSS) tehnologije
na sadržaj (X)HTML koda, koji su preporučljivi načini rada sa CSS-om uz uvažavanje medija na kojem će se
spomenuti sadržaj prikazati.
Primjena tipografskih pravila prilagođenim ciljanom mediju demonstrira se pomoću web stranice www.ziher.
hr kojom se korisnicima prenose informacije iz područja glazbe, filma i kazališta. U današnje vrijeme napredovanja interneta i elektroničkih medija, tiskarstvo (segment koji se odnosi na prijenos informacija) ima novu
ulogu pa tako i nove mogućnosti kad se radi o fontovima, bojama, količini teksta, kontrastu, itd.
Tehnologija se mijenja velikom brzinom pa tako većina ljudi teško prati nove tehnologije i još uvijek su vezani za informacije u obliku papira, novina, časopisa itd. Time povezanost između elektroničkog medija kao
što je web stranica i papira kao nosioca tiskane informacije zahtjeva bolju i pregledniju realizaciju od danas
uobičajene.
Ključne riječi: HTML, CSS, CMS, print, ekran, papir, font, prikaz
Summary
The key difference exists between the way text is displayed on the screen and its proper print on the paper. Text
wrapping in paper, therefore, will certainly be different than what it would be using monitor to present website
itself using a Web browser.
The primary objective of this paper is to show the manipulation of text presentation via Cascading Style Sheets
(CSS) technology to the content of (X)HTML code, the recommended ways to work with CSS with respect to
which the media will be dedicated the content to display.
Applying of typographic rules to the target medium is shown using website www.ziher.hr as an example which
users transmit information in the field of music, film and theatre. Nowadays, the progress of the Internet and
electronic media, printing (the segment which refers to the transfer of information) has a new role as well as new
possibilities when it comes to fonts, colours, amount of text, contrast, etc.
Technology is changing rapidly and the current state of the art is difficult to follow. The users are still linked to
information in the form of paper, newspapers, magazines, etc. This connection between electronic media such
as web pages and printed-paper as a carrier of information requests the implementation and better review of the
Web contents.
Keywords: HTML, CSS, CMS, print, monitor, paper, font, review
109
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
UTJECAJ PAPIRA NA KOROZIJU U OFSETNOM TISKU
Krešimir Dragčević, Mladen Lovreček
Sažetak
Trošenje strojeva u većini slučajeva izazvano je tribomehaničkim i kemijskim utjecajima. Tribomehanički
čimbenici trošenja strojeva u većoj mjeri utječu na trošenje strojeva, ali ih je lako predvidjeti i što je značajnije
za dugotrajno planiranje proizvodnje ne mijenjaju se ovisno o nakladi. Sustavi ofsetnog tiska specifični su jer se
kemijski čimbenici trošenja strojeva izuzetno složeni i različiti ovisno o nakladi.
U suvremenim tehnologijama tiska postoji tendencija prema korištenju ekoloških otopina i bojila. U takvim
uvjetima korozijski procesi u tiskarskim strojevima postaju znatno izraženiji nepredvidljivog toka i dinamike.
U radu su ispitani korozijski procesi kroz dvije godine na laboratorijskom čeliku u konvencionalnoj alkoholnoj
otopini (3% 2-propanola i 3% pufera), ekološkoj otopini (3% pufera) predviđenoj za bezalkoholno vlaženje, te u
otopinama papirnih premaza nepremazanog (ofset) papira i glatko premazanog (kunsdruck) papira u ekološkoj
otopini. Mjerila se promjena mase uzoraka čelika, vodljivost i pH vrijednost elektrolita. Promjenom spektrofotometrijske reemisije u vidljivom dijelu spektra čeličnog uzorka pratilo se nastajanje korozijskih produkata na
površini. Ispitivanjem se dobio uvid u dinamiku i kemizam korozijskih procesa u uvjetima kojima su izloženi
tiskarski strojevi u svakodnevnoj praksi.
110
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
INFRARED ART – UMJETNOST I REPRODUKCIJA INFRARED SLIKA
Ivana Žiljak Stanimirović
Uvod
INFRARED ART je potpuno nova metoda stvaranja umjetničkih djela s obzirom na infracrveno područje, te
analiza, pohranjivanje, restauracija i grafička reprodukcija istih.
U svijetu je uveden standard analize umjetničkih slika, infracrvenom kamerom: Museum of Modern Art New
York, Van Gogh Museum, Cornel University. Međutim, do danas nije postojalo stvaranje dvostrukih i skrivenih
slika za infracrveno područje.
Nakon otkrića INFRAREDESIGN-a dvostrukih slika, koje su doživjele mnoge primjene na različitim materijalima: papiru, platnu, svili, koži na raznim formatima i u gotovo svim tehnikama tiska; digitalno, suhi toner,
inkjet, sitotisak, offset, novinska rotacija, flexo tisak, krenuli smo u istraživanje boja i pigmenata iz prirode, te
boja i pigmenata koji se upotrebljavaju u umjetničkom slikarstvu.
Naš je prijedlog razviti mnoga nova bojila koja se međusobno razlikuju po svojstvu apsorpcije infracrvenog
svjetla. To će otvoriti novo podrućje u dizajnu, umjetničkom slikarstvu, zaštiti originala i reprodukciji.
Miješanje boja nakon vaganja pojedinih komponenti
Svaka od slikarskih spot boja u ovom radu može se napraviti na beskonačno mnogo načina, a da zadrži isto svojstvo apsorpcije svjetla u vidnom spektru ljudskoga oka, a potpuno drugačija svojstva u bliskom infracrvenom
podrućju NIR (near infrared). Na taj način možemo na jednobojnoj površini slikati sliku koja se raspoznaje samo
u bliskom infracrvenom području NIR. Ta je slika nevidljiva, skrivena za naše oči, a možemo je vidjeti pomoću
naše dvostruke Infracrvene ZRGB kamere za detekciju. Crtež, grafika ili slika sadrži dvostruku – skrivenu,
kodiranu poruku. U vidljivom dijelu spektra imamo sliku akademske slikarice Nade Žiljak “Akt1”, a u infracrvenom dijelu spektra pomocu kamere vidi se “Akt2”. (slike u prilogu
Što se tiče sigurnosti, original se ne može ponoviti, kopirati, skenirati, pa time niti krivotvoriti. Bilo bi potrebno
slikati i IR i VS svojstva umjetničkog djela. Dvostrukom kamerom bilježi se simultana slika, u dnevnom i infracrvenom svjetlu. Ovo je važno za arhivu, reprodukciju i restauraciju slike u budućnosti.
Ključne riječi: INFRARED ART, dvostruke slike, ZRGB kamera
Komunikacija dvostrukom slikom i umjetnička interpretacija
Kao što su umjetnici bili zgranuti pojavom i uplitanjem kompjutera u umjetnost, a kasnije ga koristili gotovo
kao nužno sredstvo u nekim granama umjetnosti - kompjuterskoj grafici i pogotovo suvremenom grafičkom
dizajnu, tako i pitanje o skrivenoj slici pomalo plaši umjetnike. Zašto dvostruko, je li to strah od nevidljivog?
U razgovoru s likovnim kritičarima i umjetnicima primijetili smo s jedne strane divljenje prema novom načinu
stvaranja u proširenom spektru od 400 – 1000 nm (do sada se radilo isklljučvio u vidljivom dijelu spektra od 400
– 700 nm). S druge strane primijetili smo odbojnost prema nepoznatom, prema slikanju sa smislom i znanjem
o svojstvima boja i pigmenata, prema nevidljivom području skrivenih slika. No zašto bismo se ograničavali u
razmišljanju da je ono što vidimo jedina stvarnost? Nije li predivna činjenica da smo sa dizajnom i umjetnošću
kročili u jedno šire područje?
Odmah nam se nametnulo pitanje primjene teorije INFRARED ART-a u umjetnosti originala - umjetnosti kao
što su slikarstvo, ulje na platnu, umjetnička grafika. Ta smo pitanja dobro istražili, eksperimentirali, testirali i
dokazali.
Moguće je raditi dvostruke umjetničke slike. Zašto? Zbog osvajanja novog vizualnog prostora, zbog intrigantnosti dvostruke poruke, zbog provokacije i na kraju zbog jedinstvene i neprobojne zaštite originala!
Infracrveni odziv u bojama iz prirode "Nature Dresses to Impress"
Dokaz da se u svijetu sve više bave pitanjem boja i njihovog odziva je i izložba "Nature Dresses to Impress
- Royal Society Summer Exhibition" koja će se održati u srpnju 2011. godine pod visokim pokroviteljstvom
111
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
Royal Society u Velikoj Britaniji.
Priroda izgleda drugačije, ovisno o tome tko ju gleda (pčele, ptice, mačke, ljudi). Postoji obilje informacija
skrivenih u dijelovima optičkog spektra koje ne možemo vidjeti. Da bismo to vizualizirali, stvaraju se "poruke
unutar poruka", koje se mogu pronaći u infracrvenom dijelu spektra.
Mi smo već napravili izložbu skrivenih noćnih slika slikanih pomoću tehnologije INFRARED ART. Za dnevnog
svjetla možemo gledati jednu sliku, a noću dajemo odgovore drugom slikom. Naravno, sve se može gledati i
danju uz pomoć naše dvostruke simultane ZRGB kamere.
Postoje istraživanja o tome da neka živa bića, primjerice mačke, vide u bliskom infracrvenom području. /
vidi članak u časopisu Springer "Visual evoked potentials to infrared stimulation in normal cats and rats" /
p02667377256355l/
Dakako, nije nam namjera raditi muzej za miševe i mačke iako bi i to bio zanimljiv eksperiment.
Ovakva razmišljanja izuzetno su važna i već smo ih počeli primjenjivati u prototipovima odjeće i kaciga za
vojsku gdje se posebno dizajnira slika prirode (šume, pustinje) za dnevno svjetlo, a posebno za infracrveno
gledanje u noćnom okruženju. Zbog toga smo i zabilježili i analizirali brojne slike prirode te organizama koji
imaju odziv u infracrvenom spektru.
Pohranjivanje i reprodukcija Infrared arta
Kada govorimo o zaštiti umjetničkog djela, ovako zaštićenu sliku ne možemo nikako kopirati, fotografirati, a
da informacija pod infracrvenim dijelom spektra ostane istovjetna originalu što je važno za sigurnost originala.
Reprodukcije smo testirali na brojnim materijalima - tiskanim u svim mogućim tehnikama tiska - digitalno,
inkjet, offset, sitotisak na papiru i tkaninama, tisak na svili, tisak na platnu.
U katalogu možemo staviti dvostruki prikaz zabilježen našom simultanom ZRGB kamerom, tako da posjetioc a i
stručna javnost imaju u arhivi dvostruku sliku, što zbog same vizualne poruke a što zbog napada krivotvoritelja.
Da su umjetnici znali za ovo otkriće, danas ne bismo imali brojne afere o dokazivanju autentičnosti umjetničkog
djela.
Budućnost INFRARED ART-a i INFRAREDESIGNA
Budućnost je primjena dvostruke slike i poruke u široj javnosti. Postavljanje standarda ne samo kroz pojedinačne
realizacije, vec kroz standard gledanja u infracrvenom području kroz arhivu i zapise, ali i u kontrolama kao sto je
carina. Svako umjetničko djelo kao i osoba mora imati popratnu dokumentaciju; kao što smo na putovnicama i
osobnim kartama predložili dvostruki portret (portret u dnevnom dijelu spektra i i profil iste osobe u infracrvenom), tako za identifikaciju umjetničkog djela predlažemo dvostruku sliku u vizualnom spektru i NIR sliku.
Pružamo mogućnost brze detekcije pomoću ZRGB dvostruke kamere sa dva simultana monitora, a na mjestima
kao što je carina detekciju postojećim infracrvenim uređajima. S tim ćemo kroz baze podataka o originalima
jednostavno i nepogrešivo potvrditi original ili krivotvorinu.
Zaključak
INFRARED ART – otkriće i tehnologija za stvaranje i reprodukciju umjetničkih djela omogućava sigurno upravljanje dvostrukim slikama i porukama, pohranu, reprodukciju i restauraciju. Po prvi puta smo infracrvenim
područjem ovladali ne samo kao pasivni promatraći, već kao autori dvostruke slike u dizajnu i umjetnosti.
Omogućili smo potpunu kontrolu u infracrvenom području pomoću standardnih boja i tehnika bez dodatnih
troškova u zaštiti. Svaki umjetnik može kontrolirano stvarati dvostruku sliku u neograničenom rasponu boja i
tonova, bilježiti je u svojoj arhivi kao i u arhivi muzeja. Brojne nagrade u svijetu od Amerike, preko Europe do
Azije i prihvaćanje članaka u renomiranim časopisima dokaz su da je stručna javnost prihvatila i odobrila naša
istraživanja.
112
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
KORPUSNA LINGVISTIKA.
UKRAJINSKI JEZIK: PROBLEM LINGVOEKOLOGIJE.
Yevgenij Pashchenko
Predočena tema se odnosi na problem očuvanja jezika u uvjetima obnavljanja neoimperijskih tradicija i potiskivanja nacionalnih jezika.
Povijesni aspekt.
Ukrajinski jezik spada u grupu istočnoslavenskih jezika. Drugi je prema veličini od slavenskih jezika. Povijesni
razvoj ukrajinskog jezika svjedoči o dubokim korijenima, s obzirom na prostor razvoja etnosa. Ukrajina, prema
geografskom položaju predstavlja prostor različitih migracijskih procesa još iz arhaičkih vremena. Povijesna
dinamika se neminovno odrazila u jeziku koji sadrži elemente duboke arhaike. Međutim, povijesna sudbina
se odrazila i na statusu ukrajinskog jezika. Ukrajina je kroz povijest doživljava različite intervencije izvana,
najveće: mongolska (13. stoljeće), poljska (17. st.), njemačko nacistička (1940-1945). Najviše je trajala ruskocaristička (od 1654 do 1917) i rusko-sovjetska (1924-1991).
Jedan od izraza ruske imperijske politike bio u restrikcijama prema ukrajinskome jeziku.
Iz kronologije zabrana ukrajinskog jezika:
1690 – Proglašenje Moskovskim saborom anateme na knjige pisaca ukrajinskog baroka pisane tadašnjim ukrajinskim književnim jezikom.
1693 – Zabrana Moskovskoga patrijarha dovoziti u Moskvu ukrajinske knjige.
1709 – Naredba cara Petra I. o cenzuriranju ukrajinskih knjiga tiskanih u Moskvi.
1720 – Ukaz Petra I. o zabrani tiskanja novih knjiga na ukrajinskom u tiskarama Ukrajine a prigodom novih
izdanja starih ukrajinskih knjiga ispravljati jezične razlike ad ne razlikuju se od ruskog.
1721 – Ukaz Petra I. o cenzuriranju ukrajinskih knjiga.
1729 – Ukaz cara Petra II. (unuka Petra I.) o obveznom prepisivanju s ukrajinskog na ruski svih državnih
naredbi.
1755, 1766, 1769, 1775, 1786 – Zabrane crkvenog sinoda u Petersburgu tiskati ukrajinske knjige.
1769 – Ukaz sinoda o oduzimanju u stanovništva ukrajinskih bukvara i ukrajinskih tekstova iz crkvenih knjiga.
1784 – Rusificiranje početne prosvjete u Ukrajini.
1786 – Zabrana crkvenih službi na ukrajinskom, uvođenja ruskog izgovora u crkvenoslavenskim tekstovima.
Naredba o obvezatnosti «čistoga ruskog jezika» u Kijevskoj akademiji.
1834 – Osnivanje Kijevskog imperatorskog sveučilišta s ciljem rusificiranja «Jugo-zapadnog kraja» (Ukrajine).
1847 – Pogrom Društva sv. Ćirila i Metodija u Kijevu, hapšenje i progonstvo intelektualaca, jačanje proganjanja
ukrajinskog jezika, književnosti i kulture.
1847, 5 travanj – Hapšenje i progonstvo pjesnika Tarasa Ševčenka s osobnom naredbom cara: «pod surovu
pratnju sa zabranom pisati i slikati».
1863 – Cirkular Valujeva, ministra unutarnjih poslova Rusije o zabrani tiskanja knjiga ukrajinskim jezikom u
Ruskom imperiju.
1876 – Tajni Emski ukaz cara Aleksandra II. o zabrani uvoza iz inozemstva u imperij bilo-kojih ukrajinskih
knjiga, zabrana ukrajinskog kazališta i tiskanja na ukrajinskom originalnih djela lijepe književnosti, tekstova
ukrajinskih pjesama pod notama.
1881 – Zabrana proglašavanja crvenih propovijedi na ukrajinskom.
1888 – Ukaz cara Aleksandra III. o zabrani uporabe ukrajinskog jezika u službenim ustanovama i pokrštavanja
djece ukrajinskim imenima.
1895 – Zabrana ukrajinskih knjiga za djecu.
113
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
1899, 1903 – zabrana ukrajinskog jezika na Arheološkom kongresu u Kijevu i otvaranja spomenika Ivanu Kotljarevsjkom u Poltavi.
1910 – Cirkular ministar Stolypina o zabrani stvaranja «inorodnih društava uključujući ukrajinska i židovska,
neovisno o njihovim postavljenim ciljevima».
1914- Ukaz cara Nikolaja II. o likvidiranju ukrajinskog tiska. Zabrana u okupiranim ruskom vojskom Galiciji i
Bukovini uporabe ukrajinskog jezika, tiskanja knjiga, medija.
1932 – Naredba CK o likvidiranju književnih organizacija i stvaranja jedinstvenog saveza pisaca SSSR.
1933 – Samoubojstvo ukrajinskog avangardnog pisca Mykoly Hvyljovogo kao protest proti pogroma
boljševicima u ukrajinskoj kulturi.
1933 – Samoubojstvo Mykoly Skrypnyka, političkog lidera ukrajinizacija.
1932-1933 – organiziranje boljševicima masovnog genocida ukrajinskog seljaštva vještačkim gladi i masovno
doseljavanje u ukrajinska sela ruskog stanovništva.
1933 – Odluka CK o zaustavljanju ukrajinizacije.
1933-1943 – Uništenje arhitektonsko-kulturnih spomenika širom Ukrajine, hapšenje i uništenje 80% cjelokupne
ukrajinogovrne inteligencije.
1934 – Strijeljanje ukrajinskih pisaca prigodom ubojstva boljševika Kirova u Petrogradu.
1937 – Masovno strijeljanje zatočenih ukrajinskih pisaca, drugih predstavnika ukrajinske kulture u logorima
Solovki (prigodom 20. obljetnice oktobarskog prevrata u Peterburgu).
1938 - Staljinova naredba «O obvezatnom učenju ruskog jezika u nacionalnim republikama SSSR».
1938 – Jačanje rusifikacije Ukrajine naredbom niza partijskih odluka.
1939-1941 – Masovne represije, deportiranja Ukrajinaca u Sibir u priključenoj SSSR-u Zapadnoj Ukrajini.
1841 – Uništenje boljševicima u defenzivi Crvene Armije iz Ukrajine velikih grupa ukrajinskih političkih zatvorenika, djelatnika kulture, pisaca, prosvjetnih radnika.
1941 – Hapšenja i strijeljanja njemačkim okupatorima ukrajinskih nacionalista, pisaca.
1946 – Odluke CK usmjeren na iskorjenjivanje u ukrajinskoj književnosti, književnoj kritici, medijima nacionalnih ideja.
1951 – Publikacije u moskovskoj «Pravdi» proti ukrajinskih pisaca, umjetnika optuženih u izražaju ljubavi
prema Ukrajini.
1958 – Odredba CK o neobvezatnom a «prema željama roditelja», osim ruskoga jezika, učenju ukrajinskog u
ruskim školama Ukrajine.
1961- KPSS proglašava politiku «slijevanja nacija» i dalje rusifikacije saveznih republika.
1963 – Podređivanje nacionalnih akademija znanosti saveznih republika moskovskoj Akademiji znanosti SSSR.
1964 – Podmetnuti požar u Državnoj javnoj knjižnicu Akademije znanosti USSR uništenjem ukrajinskih raritetnih knjiga.
1965 – Prvi veliki valovi hapšenja ukrajinskih djelatnika širom Ukrajine.
1968 – Podmetnuti požari u kijevskim samostanima s knjižnicama.
1970-1972 - Niz represija širom Ukrajine proti ukrajinskih pisaca, kulturnih, crkvenih djelatnika.
1970 – Naredba o obrani disertacija samo na ruskom jeziku.
1978 – Direktiva Ministarstva prosvjete o pojačanom učenju i predavanju ruskog jezika u školama.
1979 – Usvajanje Taškentskom konferencijom novih rusifikatorskih metoda prema ne ruskim narodima SSSR.
1983 – Odluka CK KPSS o pojačanom učenju ruskog u školama, podjela razreda u ukrajinskim školama na
dvije grupe i povećanje plaće profesorima ruskog jezika.
1989 – Odluka CK KPSS o jedinstvenom općedržavnom jeziku u SSSR-u.
1990 – Vrhovni Savjet SSSR usvojio je «Zakon o jezicima SSSR» kojim je ruskom jeziku pružan status jedin-
114
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
stvenog službenog jezika u SSSR.
Raspad sovjetskoga sistema, poslije razdoblja destabiliziranja, obilježen je postupnom tendencijom prema
nacionalnome revitaliziranju. Međutim, zbog stoljećima ostvarivane velikodržavne politike smišljenoga potiskivanja ukrajinskog jezika, proces povratka nacionalnome jeziku ostvarivao se s poteškoćama. Ipak, dvadeset
godina ukrajinske neovisnosti obilježeni su vidljivim rezultatima povratka ukrajinskog jezika. U isto vrijeme,
pojavljuju se vidljive tendencije povratka neoimperijsjkim stavovima, ponovnog istiskivanja ukrajinskog jezika.
U okolnostima općih tendencija prema marginaliziranju nacionalnih osobitosti ekologija jezika postaje značajan
zadatak, posebice u Ukrajini, koja je suočena s trajnim konfrontiranjem s antiukrajinizmom na vanjskoj i unutarnjoj razini. Veliki značaj ima mobiliziranje postojećih resursa i novih tehnologija u očuvanju, razvoju ukrajinskog jezika.
Jedan od značajnih sastojaka je stvaranje ukrajinskog nacionalnog jezikoslovnoga korpusa. Takav se stvara
od 2004. u sustavu Nacionalne jezikoslovne baze Ukrajinskog jezično-informacijskoga fundusa Nacionalne
Akademije znanosti Ukrajine.
Međutim, spomenute tendencije svestranog ograničavanja djelatnosti u sferi ukrajinistike mogu zakočiti taj
proces. Važan značaj ima međunarodno afirmiranje ukrajinskog jezičnog problema. Ne manje veliku ulogu
odigrava obogaćivanje metoda stvaranja korpusne lingvistike novim spoznajama. U tome smjeru je neophodno
razvijati i ukrajinsko-hrvatsku suradnju, uzajamno upoznavanje s dosezanjima hrvatske informatike. Taj pravac,
nažalost još uvijek ostaje nedovoljno aktualiziran.
CORPUS LINGUISTICS.
UKRAINIAN LANGUAGE: LINGUOECOLOGIC PROBLEM.
Yevgenij Pashchenko
Resume
Presented topics relating to the problem of preservation of language in terms of restoring neoimperijskih traditions and suppression of national languages. Fate also affected the status of Ukrainian language. One of the
terms of Russian policy was imperijske restrictions in the Ukrainian language. From the chronology of ban on
the Ukrainian language. However, twenty years of Ukrainian independence have been marked by the visible
results of the return of Ukrainian language. At the same time, there are visible trends return neoimperijsjkim attitudes, re-flooding the Ukrainian language. In the circumstances, the general trend towards the marginalization
of the national peculiarities of ecology of language becomes an important task, especially in Ukraine, which is
faced with a permanent confrontation with antiukrajinizmom the external and internal level. However, twenty
years of Ukrainian independence have been marked by the visible results of the return of Ukrainian language.
At the same time, there are visible trends return neoimperijsjkim attitudes, re-flooding the Ukrainian language.
In the circumstances, the general trend towards the marginalization of the national peculiarities of ecology of
language becomes an important task, especially in Ukraine, which is faced with a permanent confrontation with
antiukrajinizmom the external and internal level, great importance is the mobilization of existing resources and
new technologies in the preservation, development of the Ukrainian language.
One of the most important ingredient is the creation of the Ukrainian national linguistic corpus. This created
since 2004. the system of national linguistic database Ukrainian language and the information holdings of the
National Academy of Sciences of Ukraine.
In this direction, it is necessary to develop the Ukrainian-Croatian cooperation, mutual knowledge from reaching the Croatian Informatics. This route, unfortunately, still remains under-actualized.
Keywords: Ukrainian, Russian Empire, Ukrainian-Croatian cooperation
115
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
КОРПУСНА ЛІНГВІСТИКА. ПРОБЛЕМИ УКРАЇНСЬКОЇ МОВНОЇ
ЕКОЛОГІЇ.
Євген Пащенко
Резюме
У доповіді актуалізується проблема збереження українського мовного фонду. Відзначено історичний
аспект з показом репресивної політики стосовно української мови. Відзначено, що на сучасному етапі
помітні тенденції відновлення імперської великодержавної політики щодо статусу української мови.
У захисті українського мовного фонду велике значення має подальше створення і розвиток корпусної
лінгвістики в Україні. Наголошено на необхідності розвитку українсько-хорватського співробітництва в
галузі інформатики.
Ключові слова: українська мова , російська імперська політика, українсько-хорватське співробітництво
116
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
TAKTILNOST U INFRACRVENOM SPEKTRU
Silvio Plehati, Jana Žiljak Vujić
U ovom članku prikazan je razvojni put dodirno taktilnih uređaja te je dan prikaz važnijih patenata, radova te
razvoj tehnika koje su temeljene na infracrvenom svjetlu. Prikazane su osnovne i najviše istražene tehnologije,
tehnike za prepoznavanje dodira i upravljanje putem prepoznavanja točaka (prstiju) ili točaka na predmetima.
Kao glavnu temu proučavanja za eksperimentalni rad uzete su optičke tehnike prepoznavanja više točaka te
predmeta putem markera. Dan je pregled svih najpopularnijih optičkih tehnika, njihove prednosti i mane. Prikazuje se optička tehnika difuznog osvjetljavanja više-dodirne površine, DI (eng. Diffuse Illumination) i to
podvarijanta RDI tehnika (eng. Rear Diffuse Illumination). Kako se u eksperimentalnom djelu rada postigla vrlo
dobra kalibracija ove hardverske postave izveli su se eksperimenti sa softverskim primjerima aplikacija. Pokazalo se da je hardversko softverska postava s reacTIVision softverom najbolji izbor za optičku tehniku difuznog
osvjetljavanja. Poslije ovih eksperimenata došlo se do zaključka kako ova tehnika donosi najviše prednosti kao
što je označavanje i prepoznavanje predmeta preko „fiducial“ markera uz paralelno prepoznavanje prstiju ruku.
Infracrveno svjetlo, infracrvene kamere i filteri u ovim eksperimentima su igrali veliku ulogu, te su morali biti
iznimno dobro izabrani i podešeni da bi prepoznavanje bilo što kvalitetnije. U radu se koriste rezultati klasifikacije CCD senzora, IC svjetala i IC filtera. Definirano područje za detekciju infracrvenih točaka, te detekciju
„fiducial“ specijalnih markera nalazi se na području bliskog infracrvenog spektra (oko 1000nm). Moguće je koristiti kod predmeta i INFRAREDESIGN metodu za ugradnju markera kako bi se identificirao zaštićeni predmet
pomoću kojeg je moguće upravljanje aplikacijama. Prikazane su osnovne aplikacije koje bi mogle zamijeniti
načine na koje upravljamo računalnim aplikacijama. Prikazan je rad sa osnovnom aplikacijom za prikaz dodira
prstiju. Prikazana je i aplikacija koja stvara određene vizualne efekte vatre na mjestima dodira prstiju te se tako
pomoću nje vide povratno tragovi u kojem smjeru su se pomicali prsti. Druga prikazana aplikacija je navigacija
slikovnih i video arhiva putem kojih se simuliraju izbor slika na stolu, te izbori video materijala koje možemo
pregledavati. Jedna od prikazanih aplikacija je mogućnost navigacije po satelitskim fotografija gdje je u eksperimentu prikazano područje Sv. Klare u Zagrebu. Pomoću takve aplikacije moguće je jednostavna navigacija uz
približavanje i lociranje određenih objekata koristeći više dodira s pristima.
1.
Plehati, Silvio: "SOFTVERSKI DIZAJN SUČELJA ZA MULTI TAKTILNO UPRAVLJANJE RAČUNALOM",
Tehničko veleučilište u Zagrebu, Politehnički specijalistički diplomski stručni studij, Specijalizacija
informatika, Diplomski rad br.: I48, mentor: Prof. dr. sc. Vilko Žiljak, svibanj 2010., Zagreb
2.
Pap, K., Plehati, S., Rajković, I. and Žigman, D. (May 17 - 20, 2010): "DESIGNING AN INFRAREDESIGN
CAMERA“, INTERNATIONAL DESIGN CONFERENCE - DESIGN 2010, Dubrovnik - Croatia
3.
reacTIVision: a toolkit for tangible multi-touch surfaces, http://reactivision.sourceforge.net/, 20.5.2010.
4.
Mehta, N. (1982): "A Flexible Machine Interface", M.A.Sc. Thesis, Department of Electrical Engineering,
University of Toronto, supervised by Professor K.C. Smith.
5.
HP: "HP-150", http://www.hp.com/hpinfo/abouthp/histnfacts/museum/personalsystems/0031/index.html,
15.3.2010.
6.
Krueger, M. W., Gionfriddo, T., and Hinrichsen, K. (1985.): "VIDEOPLACE—an artificial reality",
Proceedings of the SIGCHI Conference on Human Factors in Computing Systems (San Francisco, California,
United States), CHI '85. ACM, New York, NY, 35-40., DOI= http://doi.acm.org/10.1145/317456.317463
7.
Krueger, Myron, W. (1983): "Artificial Reality", Addison-Wesley Professional
8.
Krueger, Myron, W. (1991): "Artificial Reality II.", Addison-Wesley Professional, 304 str
9.
Wellner, P. (1991): "The DigitalDesk calculator: tangible manipulation on a desktop display", Proceedings
of the 4th Annual ACM Symposium on User interface Software and Technology (Hilton Head, South
Carolina, United States, November 11 - 13, 1991), UIST '91. ACM, New York, NY, 27-33., DOI=http://doi.
acm.org/10.1145/120782.120785
10. Wilson, A. D. (2005): "TouchLight: an imaging touch screen and display for gesture-based interaction", In
117
Međunarodni znanstveni skup Tiskarstvo 2011
AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE - Centar za grafičko inženjerstvo
od 3. do 5. ožujka 2011., Stubičke toplice, Hrvatska
ACM SIGGRAPH 2005 Emerging Technologies (Los Angeles, California, July 31 - August 04, 2005), D.
Cox, Ed. SIGGRAPH '05. ACM, New York, NY, 25,. DOI= http://doi.acm.org/10.1145/1187297.1187323
11. Han, J. Y. (2005): "Low-cost multi-touch sensing through frustrated total internal reflection", Proceedings of
the 18th Annual ACM Symposium on User interface Software and Technology (Seattle, WA, USA, October
23 - 26, 2005), UIST '05. ACM, New York, NY, 115-118., DOI= http://doi.acm.org/10.1145/1095034.1095054
12. Perceptive Pixel - .http://www.perceptivepixel.com/, 24.4.2010.
13. Microsoft (2007): „Surface“ - http://www.microsoft.com/surface/, 20.2.2010.
14. Community Core Vision - CCV - tbeta, http://tbeta.nuigroup.com/, 20.5.2010.
15. reactable: a product, http://www.reactable.com/products/reactable_experience/reactable/, 20.5.2010.
118

ovdje

117 Datum: 08. ožujka 2015.

Listić - Župa bl. Alojzija Stepinca, Zagreb

Preuzmite ovdje (.pdf)

Raspis - Hrvatski kuglački savez

Umag, 18. ožujak 2015. OBAVIJESTO NOVOJ APLIKACIJI iKBnet

Lokalna Hrvatska

Lokalna Hrvatska

Bilten za ožujak 2014. - ofs kaptol