DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA

6.
DOPRINOSI ZA
OBVEZNA OSIGURANJA
6.1. Dohodak od nesamostalnog rada
1. Primjena najviše mjesečne osnovice za obračun doprinosa
Najviša mjesečna osnovica je, uz propisane uvjete, najviši iznos na koji se
obračunava doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup).
Povodom upita Klasa: 053-01/03-01/05 Ur. broj: 383-01-03-8 od 4. lipnja 2003., vezano uz primjenu Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Narodne novine, broj 147/02 – u nastavku Zakon), odnosno primjene najviše mjesečne osnovice za obračun doprinosa, odgovaramo u nastavku.
Člankom 28. stavkom 1. Zakona propisano je da je najviša mjesečna osnovica za obračunavanje doprinosa iz osnovice, iz članka 5. stavak 1. Zakona, umnožak prosječne plaće i
koeficijenta 6,00, a istim člankom, stavkom 2. da je najviša godišnja osnovica za obračunavanje
doprinosa iz osnovice za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, iz svih
osnova, umnožak prosječne plaće, koeficijenta 6,00 i broja 12.
Člankom 29. Zakona propisano je da se prema osnovici iz članka 5. stavka 1. Zakona (plaća)
obračunava doprinos iz osnovice i to za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i na temelju individualne kapitalizirane štednje.
Prema odredbi članka 77. stavak 1. Zakona, obveznik doprinos koji je sam ili je u njegovo
ime i korist obveznik plaćanja doprinosa uplatio za obračunsko razdoblje – kalendarsku godinu
– doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, obračunan iz iznosa
koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice, ostvaruje pravo na povrat iznosa ovoga doprinosa
plaćenog iz dijela osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice.
Obveznik obračuna doprinosa dužan je pri obračunu primijeniti odredbe Zakona, što znači
da je dužan točno obračunati i u propisanom roku uplatiti obvezne doprinose a poslove što
se odnose na nadzor obračunavanja, naplatu i ovrhu radi naplate obveznih doprinosa te podnošenje prekršajnih prijava i vođenje prekršajnog postupka ubog povrede propisa o plaćanju
obveznih doprinosa obavlja Porezna uprava na temelju članka 3. stavak 2. Zakona o Poreznoj
upravi (Narodne novine, broj 67/01i 94/01).
Klasa: 411-01/03-01/85
Ur. broj: 513-07/03-2
Zagreb, 4. srpnja 2003.
2. Osnovica za obračun doprinosa izaslanih radnika
Doprinosi za obvezna osiguranja izaslanog radnika izračunavaju se prema
osnovici za obračun doprinosa polazeći od plaće (bruto) koja se uvećava za
20%.
Od društva „A“ zaprimljen je podnesak vezan uz primjenu Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Narodne novine, broj 147/03 – u nastavku teksta Zakon), kojim se traži uputa
o načinu utvrđivanja mjesečne osnovice za obračun doprinosa izaslanih radnika. Na postavljeni
upit odgovaramo u nastavku.
Osnovica za obračun doprinosa izaslanih radnika propisana je člankom 8. Zakona i to kao
«plaća koji bi izaslani radnik ostvario za iste odnosno za slične poslove u Republici Hrvatskoj
prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, odnosno ugovoru o rad, uvećana za 20%».
Plaćom se prema članku 3. točka 19. Zakona smatra «novčani i svaki drugi primitak u vezi sa
sadašnjim, prijašnjim ili budućim radom, bez obzira na naziv i oblik isplate, oporeziv prema proZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
1
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
pisima o porezu na dohodak, koji je s osnove radnog odnosa u određenom mjesecu poslodavac
isplatio ili bio dužan isplatiti radniku prema propisima o radu, drugim propisima ili kolektivom
ugovoru, a sastoji se od iznosa doprinosa iz osnovice, poreza i prireza porezu na dohodak i
iznosa koji se isplaćuje radniku».
Prema tome, doprinosi za obvezna osiguranja izaslanog radnika, izračunavaju se prema
osnovici za obračun doprinosa polazeći od plaće (bruto) koja se uvećava za 20%, pri čemu se
uzima u obzir načelo najniže osnovice za obračun obveznih doprinosa.
Pri obračunu poreza na dohodak, ako je dohodak oporeziv u Republici Hrvatskoj, iznos
doprinosa obračunan primjenom stope doprinosa iz osnovice porezno je priznati izdatak uz
uvjet da je i uplaćen.
Klasa: 410-01/03-01/635
Ur. broj: 513-07/03-2
Zagreb, 4. srpnja 2003.
3. Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom
Škola koja zapošljava više od 50 radnika obvezna je zaposliti jednoga invalida
a ako ga ne zaposli plaća poseban doprinos za zapošljavanje po stopi od
0,2%.
Od Osnovne škole “A” iz Zagreba, zaprimljen je upit vezan uz primjenu odredaba Zakona
o doprinosima za obvezna osiguranja (Narodne novine, broj 147/02, 175/03 i 177/04 - dalje u
tekstu Zakon) u dijelu koji uređuje obvezu posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom odnosno koju stopu doprinosa za obračun toga doprinosa treba primijeniti
poslodavac koji zapošljava 87 radnika od kojih niti jedna osoba nije osoba s invaliditetom. Na
postavljeni upit odgovaramo u nastavku.
Obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom i obveza plaćanja posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom te osnovica i stope za obračun toga doprinosa uređene su
Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine,
broj 143/02 i 33/05), a prema odredbi članka 10.a stavka 4. toga Zakona “na obvezu obračunavanja, plaćanja, izvještavanja, dospijeća za uplatu, obvezu plaćanja zatezne kamate u slučaju
neplaćanja Posebnog doprinosa u propisanom roku i ostale obveze poslodavca vezane uz Posebni doprinos te na mjerodavnost zaprimanja izvješća, evidentiranje, naplatu, nadzor, zastaru
utvrđivanja i prava na naplatu Posebnog doprinosa, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog
postupka, primjenjuju se posebni propisi koji uređuju doprinose za obvezna osiguranja, kao i
opći porezni propisi te provedbeni propisi doneseni na temelju istih”.
Prema odredbi članka 10. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, izvan proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili u
pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bili su dužni na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, do 31. prosinca 2005. zaposliti najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 50 zaposlenih, ali se, prema stavku 2. istoga članka obveza ne odnosi se na
poslodavca - fizičku ili pravnu osobu koji zapošljava manje od dvadeset radnika.
Prema tome, poslodavac Osnovna škola koja zapošljava 87 radnika imala je obvezu do 31.
prosinca 2005. zaposliti najmanje jednu osobu s invaliditetom ali kako, prema navodu iz upita,
ta nije ispunjena to ima obvezu s početkom od plaće koja se isplaćuje za siječanj 2006., plaćati i
poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom u skladu s odredbom članka
10.a stavka 1. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i to po
stopi od 0,2% prema odredbi stavka 3. toga članka.
Poslodavac koji ima obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba
s invaliditetom doprinos za zapošljavanje iz članka 2. stavka 1. točke 4. Zakona o doprinosima
za obvezna osiguranja obračunava po stopi 1,6% umjesto po stopi 1,7% (članak 30. stavak 2.
Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja).
Kl.:411-01/06-01/10
Ur. br.:513-07-21-01/06-2
Zagreb, 6.2.2006.
2
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
4. Osnovica za obračun doprinosa za izaslane radnike
Poslodavac sa izaslanim radnikom treba sklopiti ugovor o radu u koju treba
ugraditi među ostalim i odredbu o osnovnoj plaći, dodacima na plaću te
utvrditi iznos plaće koju bi zaposlenik - izaslani radnik ostvario kada bi
poslove koje obavlja u inozemstvu obavljao u tuzemstvu. Tako utvrđena plaća
uvećana za 20% čini osnovicu za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za
izaslanog radnika.
Od društva „A“ zaprimljen je podnesak vezan uz primjenu odredaba Zakona o doprinosima
za obvezna osiguranja (Narodne novine, broj 147/02, 177/03 i 175/04 - dalje u tekstu Zakon).
U bitnome, postavlja se pitanje načina određivanja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za
osiguranike po osnovi radnog odnosa - izaslane radnike.
Riječ je o radnicima društva upućenima na rad u inozemstvo i to temeljem posebnog ugovora o radu, izabranima iz redova radnika koji imaju funkcionalna znanja i radno iskustvo na
poslovima vezanim uz direktnu prodaju odnosno punjenje kapaciteta zrakoplova. Nazivlja radnih mjesta u predstavništvima formirana su sukladno terminologiji uvriježenoj u svjetskom zrakoplovstvu neovisno o postojećem nazivlju istovrsnih radnih mjesta u društvu „A“ u Republici
Hrvatskoj. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.
Prema odredbi članka 3. točka 9. Zakona o doprinosima za obvezan osiguranja „izaslani
radnik je fizička osoba koja za poslodavca sa sjedištem u republici Hrvatskoj obavlja posao u drugoj državi ......“, a prema odredbi članka 8. Zakona „mjesečna osnovica za obračun doprinosa iz
osnovice obvezniku doprinosa jest plaća koju bi izaslani radnik ostvario za iste odnosno za slične
poslove u Republici Hrvatskoj prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu, odnosno ugovoru o
radu, uvećana za 20%“.
Vezano uz status izaslanog radnika i obveze poslodavca, bitno je:
1. Statusno pitanje izaslanog radnika temelji se, prije svega, na međudržavnim ugovorima
o socijalnom osiguranju što ih je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama, odnosno da
status ovisi o uvjetima pod kojima radnici iz jedne države ugovornice mogu raditi na području
druge države ugovornice. Ovo znači da, sukladno odredbama međudržavnih ugovora
o socijalnom osiguranju, status izaslanoga radnika ne može imati zaposlenik koji je
upućen na rad u državu s kojom Republika Hrvatska nije sklopila ugovor o socijalnom
osiguranju.
2. Prema propisima iz oblasti obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja
status izaslanoga radnika evidentira se, odnosno ima početak i završetak te je propisana i
obveza poslodavcu prijaviti početak i završetak statusa izaslanog radnika. 3. Prema odredbi članka 20. Zakona o radu (Narodne novine, broj 137/04 - pročišćeni
tekst), ako se radnik upućuje na rad u inozemstvo za razdoblje duže od mjesec dana, a za vrijeme rada u inozemstvu na ugovor o radu će se primjenjivati inozemni propisi, pisani ugovor o
radu mora se sklopiti ili se mora radniku uručiti pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu
prije odlaska u inozemstvo te da ugovor o radu, između ostalih, mora sadržavati i uglavke:
• novcu u kojemu će se isplaćivati plaća te
• drugim primanjima u novcu i u naravi na koja će radnik imati pravo za vrijeme rada u
inozemstvu te
• ostale uglavke iz članka 17. toga Zakona među kojima je i odredba o osnovnoj plaći,
dodacima na plaću i razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo.
4. Prema odredbi članka 130. Zakona o radu, poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada,
postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod
toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom, a prema stavku 2. toga
članka posebni pravilnici mogu donijeti za pojedine odjele trgovačkog društva, poduzeća odnosno ustanove ili pojedine skupine radnika.
Cijenimo da upravo navedena odredba članka 130. stavka 2. Zakona o radu upućuje poslodavca na činjenicu da posebnim pravilnikom o radu (kao internim aktom a za skupinu
radnika koji su izaslani) može urediti pitanja kao što su:
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
3
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
• iznos plaće koju bi zaposlenik - izaslani radnik ostvario kada bi poslove koje
obavlja u inozemstvu obavljao u tuzemstvu te
• nazivlja radnih mjesta sukladno terminologiji uvriježenoj u svjetskom zrakoplovstvu.
Tako uređena plaća (izražena u kunama) može tada biti osnova koja se, pozivom na odredbu članka 8. stavka 1. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, primjenjuje za obračun
osnovice odnosno uvećana za 20% čini osnovicu za obračun doprinosa za obvezna osiguranja
za izaslanog radnika.
Klasa: 411-01/06-01/46
Ur.broj: 513-07-21-01/06-2
Zagreb, 25. listopada 2006.
5. Primjena najviše godišnje osnovice
Otpremnina se ne može se uzeti kao osnova za utvrđivanje najviše godišnje
osnovice za godinu u kojoj je isplaćena jer je isplaćena u godini nakon
prestanka radnoga odnosa.
Povodom upita vezano uz primjenu odredaba Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja
(Narodne novine, broj 127/02. 177/04 i 175/05 - dalje u tekstu Zakon) odnosno primjenom
najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa u slučaju kada je poslodavac radniku isplatio
otpremninu podložnu obvezi doprinosa ali je isplata uslijedila u godini nakon što je radni odnos
s isplatiteljem otpremnine prekinut. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.
Prema odredbi članka 3. točka 13. Zakona „najviša godišnja osnovica je najviši iznos do kojega se obračunava obvezni doprinos iz osnovice za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za jednu kalendarsku godinu trajanja osiguranja“. Iz citirane odredbe proizlazi
da je pojam najviše godišnje osnovice, osim uz iznos, vezan i uz određeno razdoblje a to je
godina u kojoj se ostvaruje staž u osiguranju.
Kako je, u konkretnom slučaju, riječ o osobi koja je osigurana po osnovi rada za poslodavca
upućujemo i na odredbe Zakona o radu (Narodne novine, broj 137/04 - pročišćeni tekst) prema kojima odnos poslodavca i radnika traje unutar određenog razdoblja a za vrijeme trajanja
toga odnosa poslodavac je dužan prijaviti radnika na obvezna osiguranja i odjaviti ga s danom
prestanka radnog odnosa a dužan mu je i isplatiti plaću za rad te osigurati i sva ostala prava
sukladno odredbama Zakona o radu, kolektivnog ugovora i ugovora o radu.
Otpremnina se, u skladu s odredbom članka 125. Zakona o radu, isplaćuje kao pravo po
osnovi rada za istoga poslodavca, određuje se s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem i za svaku navršenu godinu rada kod toga
poslodavca. Prema tome, otpremnina se ne može smatrati primitkom godine u kojoj
je isplaćena već se ravnomjerno raspoređuje na više godina i to samo na godine za
koje je obračunana i plaćena. Kako je u ovom slučaju otpremnina isplaćena u godini nakon
što je radni odnos prekinut odnosno u godini kada više nije trajao staž u mirovinskom osiguranju, ne može se uzeti kao osnova za utvrđivanje najviše godišnje osnovice za godinu u kojoj
je isplaćena.
Klasa: 411-01/06-01/60
Ur. br.: 513-07-21-01/06-2
Zagreb, 1. prosinca 2006.
6. Osnovica za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje inozemnog umirovljenika
Inozemni umirovljenik, obveznik je doprinosa i plaćanja doprinosa na
mirovinu i invalidninu koju inozemni nositelj mirovinskog i invalidskog
osiguranja isplaćuje osiguraniku ali ne više od umnoška najniže mjesečne
osnovice i koeficijenta 2,00. iznos naknade privatnog osiguravatelja ne
smatra se mirovinom niti invalidninom.
Od gospođe XY iz Čakovca, zaprimljen je upit vezan uz primjenu Zakona o doprinosima
za obvezna osiguranja (Narodne novine, broj 147/02, 175/03 i 177/04 - dalje u tekstu Zakon)
4
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
odnosno o načinu utvrđivanja osnovice za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje osiguranika po osnovi mirovine i invalidnine koju isplaćuje inozemni isplatitelj. U bitnome, navodi da
pored mirovine koju ostvaruje po osnovi rada u SR Njemačkoj i po osnovi prava na
mirovinu iza pokojnog supruga ostvaruje i dodatno naknadu od privatnog osiguranja
po osnovi police koja je plaćana novcem od zarade u Njemačkoj. O načinu utvrđivanja
osnovice u ovom slučaju dajemo mišljenje u nastavku.
Sukladno odredbi članka 4. točke 24. Zakona osiguranik, inozemni umirovljenik, obveznik
je doprinosa i plaćanja doprinosa na osnovicu propisanu člankom 19. stavak 1. Zakona, a prema
odredbi toga članka mjesečna osnovica jest mirovina i invalidnina koju inozemni nositelj mirovinskog i invalidskog osiguranja isplaćuje osiguraniku ali ne više od umnoška najniže mjesečne
osnovice i koeficijenta 2,00. Prema odredbi članka 16. Pravilnika o doprinosima za obvezna
osiguranja (Narodne novine, broj 1/05 i 14/05) mjesečnu osnovicu utvrđuje Porezna uprava na
osnovi podataka o iznosu mirovine odnosno invalidnine što ih osiguranik daje na uvid prilikom
stjecanja svojstva u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Ako je u podatku o iznosu mirovine i invalidnine što ga je HZZO ili, u nekim slučajevima i sam osiguranik, dostavio Poreznoj upravi sadržan i iznos naknade privatnog
osiguravatelja tada se taj iznos ne uzima prilikom utvrđivanja iznosa mirovine iz inozemstva odnosno ne smatra se mirovinom niti invalidninom.
S ovim mišljenjem upoznajte podnositeljicu upita.
Klasa:411-01/06-01/8
Ur. broj: 15-07-21-01/06-2
Zagreb, 6. prosinca 2006.
7. Povrat doprinosa uplaćenih iz osnovice iznad najviše godišnje osnovice
Otpremnina se ne može smatrati primitkom godine u kojoj je isplaćena već
se ravnomjerno raspoređuje na više godina i to samo na godine za koje je
obračunana i plaćena. U slučaju kada je otpremnina isplaćena u godini nakon
što je radni odnos prekinut odnosno u godini kada više nije trajao staž u
mirovinskom osiguranju, ne može se uzeti kao osnova za utvrđivanje najviše
godišnje osnovice za godinu u kojoj je isplaćena.
Povodom upita Klasa: 410-01/06-01/4 Ur. broj: 513-07-16-06-01 od 1. prosinca 2006. vezano uz primjenu odredaba Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Narodne novine,
broj 127/02. 177/04 i 175/05 - dalje u tekstu Zakon) odnosno primjenom najviše godišnje
osnovice za obračun doprinosa u slučaju kada je poslodavac radniku isplatio otpremninu podložnu obvezi doprinosa ali je isplata uslijedila u godini nakon što je radni odnos s isplatiteljem
otpremnine prekinut. Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.
Prema odredbi članka 3. točka 13. Zakona „najviša godišnja osnovica je najviši iznos do kojega se obračunava obvezni doprinos iz osnovice za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za jednu kalendarsku godinu trajanja osiguranja“. Iz citirane odredbe proizlazi
da je pojam najviše godišnje osnovice, osim uz iznos, vezan i uz određeno razdoblje a to je
godina u kojoj se ostvaruje staž u osiguranju.
Kako je, u konkretnom slučaju, riječ o osobi koja je osigurana po osnovi rada za poslodavca
upućujemo i na odredbe Zakona o radu (Narodne novine, broj 137/04 - pročišćeni tekst) prema kojima odnos poslodavca i radnika traje unutar određenog razdoblja a za vrijeme trajanja
toga odnosa poslodavac je dužan prijaviti radnika na obvezna osiguranja i odjaviti ga s danom
prestanka radnog odnosa a dužan mu je i isplatiti plaću za rad te osigurati i sva ostala prava
sukladno odredbama Zakona o radu, kolektivnog ugovora i ugovora o radu.
Otpremnina se, u skladu s odredbom članka 125. Zakona o radu, isplaćuje kao pravo po
osnovi rada za istoga poslodavca, određuje se s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem i za svaku navršenu godinu rada kod toga
poslodavca. Prema tome, otpremnina se ne može smatrati primitkom godine u kojoj
je isplaćena već se ravnomjerno raspoređuje na više godina i to samo na godine
za koje je obračunana i plaćena. Kako je, u ovom slučaju otpremnina isplaćena u godini
nakon što je radni odnos prekinut odnosno u godini kada više nije trajao staž u mirovinskom
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
5
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
osiguranju, ne može se uzeti kao osnova za utvrđivanje najviše godišnje osnovice za godinu
u kojoj je isplaćena.
Klasa: 411-01/06-01/60
Ur. broj: 513-07-21-01/06-2
Zagreb, 1. prosinca 2006.
8. Utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za osiguranika s osnove osiguranja - pomorac
Za verifikaciju podataka o osiguranicima obveznog zdravstvenog osiguranja
po osnovi rada kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu - pomorac na
brodu pod stranom zastavom te za izdavanje rješenja od strane HZZO-a
potrebni su podaci o stručnoj spremi. Navedeni podatak dobija se iz ugovora
o radu i tablice s pregledom- opisom radnih mjesta.
Povodom dopisa Klasa: 411-01/2006-02/26 Ur. broj: 513-07-13-06/2006-01 od 24. listopada 2006. kojim opisujete problem vezan uz verifikaciju podataka o osiguranicima obveznog
zdravstvenog osiguranja po osnovi rada kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu - pomorac
na brodu pod stranom zastavom odgovaramo u nastavku.
Središnji ured Porezne uprave je dopisom pod brojem Klasa: 411-01/06-01/55 Ur. broj:
513-07-21-01/06-2 od 8. studenoga 2006. upozorio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) na činjenicu da, u slučaju kada se osiguranik po ovoj osnovi osigura na obvezno
zdravstveno osiguranje ali nije osiguran i na obvezno mirovinsko osiguranje (što su česti slučajevi), nastaje problem u određivanju osnovice za obračun doprinosa jer podaci zaprimljeni od
HZZO-a ne sadrže i podatak o stručnoj spremi.
Tim je dopisom predloženo da se u sustavu zdravstvenog osiguranja kao obvezan podatak
pri utvrđivanju statusa u osiguranju (prijavi na osiguranje) uzima i podatak o stručnoj spremi
odnosno nazivu radnog mjesta osiguranika. Međutim, ovu je novinu moguće uvesti samo
za osiguranike koji će ubuduće ulaziti u sustav osiguranja, i uz uvjet da se za to stvore
i programski uvjeti (dodatni podatak u bazi podataka HZZO koji se medijski prenosi
i zaprima u APIS IT-u).
Također je predloženo da, za sve zatečene slučajeve - osiguranike po ovoj osnovi za
koje su već zaprimljeni podaci od HZZO-a a nisu im iz istoga razloga do sada izdana
rješenja, Područni uredi Porezne uprave dostave popis područnim uredima HZZO
koji će, u pisanom obliku, dostaviti podatak o radnom mjestu, sve pod pretpostavkom
da osiguranik prilikom prijave na osiguranje HZZO-u dade na uvid dokaz - ugovor o radu sklopljen sa stranim poslodavcem te da se preslika ugovora zadrži u pismohrani HZZO-a.
Pretpostavka je da za neke osiguranike HZZO neće imati presliku ugovora o radu pa se u
tom slučaju ugovor može zatražiti i od samog osiguranika (na uvid ili presliku ugovora).
Na svakom ugovoru je navedeno radno mjesto pomorca pa su moguće situacije:
- da je pomorac sklopio ugovor posredstvom tuzemne agencije za zapošljavanje pomoraca pa je tekst ugovora ispisan dvojezično odnosno pored teksta na hrvatskom jeziku
tekst je ispisan i na engleskom jeziku ili
- da je pomorac sklopio ugovor posredstvom inozemne agencije za zapošljavanje pomoraca pa je tekst ugovora ispisan na stranom jeziku ali svaki taj ugovor sadrži i tekst ispisan
na engleskom jeziku.
Nazivi radnih mjesta pomoraca su standardni i međunarodno klasificirani i jednaki su nazivima radnih mjesta iz priloga uz Naredbu o osnovici za obračun doprinosa za sva obvezna osiguranja člana posade broda u međunarodnoj plovidbi (Narodne novine, broj 149/05) ministra
mora, prometa, turizma i razvitka.
Koristeći tako klasificirana radna mjesta sastavljena je i uz ovaj dopis priložena tablica s pregledom - opisom radnih mjesta pomoraca i to na hrvatskom i na engleskom
jeziku te podatkom o potrebnoj stručnoj spremi odnosno kvalifikaciji za svako od
mogućih radnih mjesta te odgovarajuća šifra propisana Pravilnikom o doprinosima
za obvezna osiguranja - PRILOG 2 (Narodne novine, broj 1/05 i 14/05).
6
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
Kako se radi o osiguranicima koji su već upisani u matičnoj evidenciji osiguranika Porezne
uprave ali njihovi podaci do sada nisu verificirani a kao oznaka osnove osiguranja upisana im je
šifra 0507 treba učiniti slijedeće:
1. na opisani način utvrditi radno mjesto pomorca,
2. promijeniti šifru osnove osiguranja 0507 u jedno od dozvoljenih šifara od 0501
do 0505 te
3. verificirati podatke nakon čega će se izdati rješenja s mjesečnom osnovicom u
skladu s odredbom članka 17. Zakona (ovisno o upisanoj šifri) i obvezom doprinosa za
zdravstvena osiguranja za tekuće i prethodna razdoblja (ovisno o nadnevku stjecanja
statusa u osiguranju).
U svakom slučaju treba voditi računa i o činjenicama:
- da se rješenja putem APIS IT-a mogu izdati i knjižiti obveze po tim rješenjima
samo za tekuću godinu i dvije godine unatrag pa ako treba utvrditi i obvezu za ranije
razdoblje (primjerice za 2003.) tada za to razdoblja treba izdati rješenje u ispostavi
Porezne uprave i provesti odgovarajuća knjiženja te
- da je moguće za neko razdoblje već izdano rješenje i ispostavi (radi izbjegavanja
dvostrukih zaduženja za isto razdoblje).
U slučaju da osiguranik - obveznik doprinosa podnese žalbu protiv rješenja koje je izdano
kao sistemsko (s unaprijed predloženim tekstom obrazloženja) a kao razlog za žalbu navede
kako stranci nije dana mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od
važnosti za donošenje rješenja, nakon što se provjeri da je žalba dopuštena, izjavljena od
ovlaštene osobe i predana u roku, žalbu treba uvažiti pozivom na odredbu članka 237. Zakona
o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 53/91 i 103/96) te zamijeniti rješenje
novim rješenjem (u ispostavi PU).
U izreci novog rješenja (pod točkom II.) ponavljaju se sve odredbe koje sadrži i prethodno
rješenje ali se obrazloženje mijenja i opisuje se prethodni postupak i činjenice utvrđene u prethodnom postupku (podatak o ugovoru o radu i odredbe o radnom mjestu). Prema rješenju
izdanom povodom žalbe - u posebnom ispitnom postupku ne provode se knjiženja
(osim u slučaju da je u novom postupku utvrđena nova osnovica ili novi datum stjecanja svojstva osiguranika).
Ako obveznik podnese žalbu i protiv novog rješenja tada se žalba (ako su za to ispunjeni
uvjeti) sa svom dokumentacijom koja je prethodila donošenju toga rješenja dostavlja Službi za
drugostupanjski upravni postupak.
Klasa: 411-01/06-01/55
Ur. broj: 513-07-21-01/06-3
Zagreb, 29. studenog 2006.
9. Doprinosi za osiguranika koji ne ostvaruje naknadu plaće
Poslodavac je dužan obračunati doprinose na najnižu mjesečnu osnovicu za
razdoblja kada je radniku uskraćeno pravo na naknadu plaće na teret HZZOa, a poslodavac istovremeno nije imao obvezu isplate plaće.
Od doma zdravlja «A», zaprimljen je upit vezan uz primjenu odredaba Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02, 175/03 i 177/04 – dalje u tekstu Zakon) odnosno o obvezi doprinosa i mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi
radnog odnosa koji ne ostvaruje plaću niti naknadu plaće.
U bitnome, riječ je o osobi osiguranoj po osnovi radnog odnosa i nalazi se na bolovanju
dužem od 42 dana (na teret sredstava zdravstvenog osiguranja) ali je naknadno, zbog nekog
od slučajeva propisanih člankom 44. zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov.,
br. 85/06, 105/06 i 118/06), izgubio pravo na naknadu plaće. Na postavljeni upit odgovaramo
u nastavku.
Prema odredbi članka 4. točak 1. i 2. Zakona, obveznik doprinosa za osiguranika po osnovi
radnog odnosa je radnik (doprinos iz osnovice) odnosno poslodavac (doprinosa na osnovicu)
a obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa je poslodavac koji, sukladno propisima o obveznom mirovinskom i obvezno zdravstvenom osiguranju, ima i obvezu radnika prijaviti na
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
7
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
osiguranje i odjaviti s osiguranja s danom prestanka radnog odnosa, što znači da staž osiguranja
traje od prvog dana (početka) radnog odnosa sve do isteka zadnjeg dana u radnom odnosu
(prestanka).
Osnovica za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa propisana je člankom 5. Zakona a to je mjesečna osnovica – plaća koja ne može, sukladno odredbi članka 25.
stavka 1. Zakona, biti niža od najniže mjesečne osnovice.
Iznimno od odredbe članka 4. točka 1. i 2. Zakona, za osiguranika koji ostvaruje naknadu
plaće za vrijeme provedeno na bolovanju i to na teret sredstava zdravstvenog osiguranja, obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa je Hrvatski zavod za
obvezno zdravstveno osiguranje (članak 4. točka 20.1. Zakona).
Kako za svaki staž u osiguranju (mjesec ili razdoblje kraće od mjesec dana) treba uplatiti
doprinose, to se u slučaju kada poslodavac nema obvezu radniku isplatiti plaću (jer radnik nije
radio) a istom je radniku uskraćeno pravo na naknadu plaće na teret sredstava zdravstvenog
osiguranja, ostaje obveza doprinosa na poslodavcu i to za svako razdoblje u osiguranju putem
poslodavca koje nije pokriveno pravom na naknadu plaće na teret sredstava zdravstvenog osiguranja.
U ovom slučaju doprinose treba obračunati prema najnižoj mjesečnoj osnovici, sukladno
odredbi članka 25. stavka 1. Zakona. Dospijeće za obračun i za uplatu doprinosa je zadnji dan
u mjesecu za prethodni mjesec (članak 66. stavak 2. i članak 71. stavak 2. Zakona). Podaci o
razdoblju (stažu u osiguranju) te osnovici i iznosima doprinosa obračunanih na opisani način
upisuju se na izvješća što ih poslodavac podnosi Poreznoj upravi (Obrazac ID) zajedno s podacima za ostale zaposlenike za izvještajni mjesec u kojemu je dospjela obveza obračuna i uplate
doprinosa. O obračunanoj i plaćenoj obvezi podnosi se i izvješće REGOS-u na način uređen
posebnim propisom.
Klasa: 410-01/07-01/398
Ur. broj: 513-07-21-01/07-2
Zagreb, 28. ožujka 2007.
10. Zastara prava na naplatu doprinosa i prijenos duga na pravnog slijednika
- uputa o postupanju
Povodom dopisa Klasa: 411-01/07-01/2 Ur. broj: 513-07-05/07-1 od 26.
veljače 2007. vezano uz primjenu odredaba Zakona o doprinosima za
obvezna osiguranja (Narodne novine, broj 147/02, 175/03 i 177/04 - dalje u
tekstu Zakon) i načina postupanja u predmetima naplate duga doprinosa za
obvezna osiguranja koji je kao dugovni saldo preuzet od Hrvatskog zavoda
za mirovinsko osiguranje (HZMO) ili od Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje (HZZO) sa stanjem na dan 1. siječnja 2003. i to kada se radi o
obvezi za koju je (moguće) nastupila zastara prava na naplatu a dužnik je
osoba koja je umrla, dajemo uputu o postupanju.
Porezna uprava je, sukladno odredbi članka 94. stavaka 2. i 3. Zakona preuzela sva stanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje koja su, kao dugovna i/ili kao preplatna,
knjigovodstveno evidentirana kod HZMO i kod HZZO sa stanjem na dan 1. siječnja 2003. a
nadležnost za naplatu doprinosa Poreznoj upravi propisana je člankom 3. Zakona o Poreznoj
upravi (Narodne novine, broj 67/02, 94/01 i 177/04).
Zastara prava na naplatu doprinosa uređena je člankom 82. Zakona pa je tako stavkom 1.
toga članka propisano da pravo na naplatu doprinosa zastarijeva istekom pet godina od dana
kada je zastara počela teći a stavkom 6. istoga članka da apsolutni rok zastare prava na naplatu
nastupa deset godina nakon dana kada je zastara počela prvi put teći. Postupak utvrđivanja
zastare provodi Porezna uprava o čemu donosi rješenje (članak 82. stavak 7. Zakona) a na
temelju rješenja kojim je utvrđena zastara prava na naplatu doprinosa iznos dugovanja za čiju je
naplatu nastupila zastara otpisuje se (članak 84. stavak 1. Zakona).
Prema odredbi članka 86. stavka 1. Zakona sva pitanja, pa tako i pitanja vezana uz zastaru
prava na naplatu, koja nisu uređena Zakonom, provode se prema odredbama Općeg poreznog
zakona (Narodne novine, broj 127/2000, i 150/2002 - dalje u tekstu OPZ).
8
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
Prema odredbi članka 22. OPZ-a univerzalni pravni slijednik preuzima pravni položaj pravnog prednika te su nasljednici dužni platiti obveze iz porezno - dužničkog odnosa do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Radi prenošenja poreznog duga na pravnog slijednika, u svakom
postupku prisilne naplate poreznog duga koji se u evidencijama Porezne uprave evidentira na
ime osobe koja je umrla provodi se postupak utvrđivanja vrijednosti imovine dužnika te pravnog slijednika na način kako je to opisano uputom Porezne uprave - Središnjeg ureda Klasa:
410-20/03-01/176 Ur. broj: 513-07/04-3 od 17. veljače 2004.
Kada je riječ o poreznom dugu koji je nastao po osnovi salda doprinosa za obvezna osiguranja preuzetog od HZMO i/ili od HZZO a u postupku naplate se utvrdi da je dužnik osoba
koja je umrla tada prije utvrđivanja stvarnog duga ostavitelja i donošenja rješenja o utvrđivanju
položaja pravnog slijednika, treba, iznimno i po službenoj dužnosti, od zavoda (HZMO i/ili
HZZO) zatražiti potanje podatke o povijesti duga sukladno Uputi Središnjeg ureda Klasa: 41001/05-01/605 Ur.broj: 513-07-21-06/05-1 od 20. travnja 2005.
Ako se, na temelju podataka o povijesti duga zaprimljenih od HZMO i/ili HZZO, utvrdi da
je nastupila zastara prava na naplatu duga ili dijela duga tada, prije prenošenja duga na pravnog
slijednika, dug ili dio duga za čiju je naplatu nastupila zastara treba otpisati sukladno odredbi
članka 84. stavka 1. Zakona a samo dug ili dio duga za kojega nije nastupila zastara, pod uvjetima propisanima člankom 22. stavkom 2. OPZ-a i na način opisan uputom Porezne uprave Središnjeg ureda Klasa: 410-20/03-01/176 Ur. broj: 513-07/04-3 od 17. veljače 2004., prenijeti
na pravnog slijednika.
Klasa: 410-01/07-01/343
Ur.broj: 513-07-21-01/07-2
Zagreb, 25. travnja 2007.
11. Osnovica za obračun dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž
osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem
Dodatni doprinos za osiguranika kojem se staž osiguranja računa s povećanim
trajanjem treba obračunati na osnovicu koja sadrži plaću sa svim dodacima
(oporezivim primicima) pa tako i oporezive primitke po osnovi jubilarne
nagrade, pomoći i druge oporezive primitke.
Povodom dopisa Klasa:120-01/07-01/4 Ur. broj 513-02-1-1430/2-07-1 od 17. svibnja 2007.
kojim se od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje traži tumačenje o osnovici i načinu
obračuna dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem dajemo mišljenje u nastavku.
Sva pitanja vezana uz doprinose za obvezna osiguranja pa tako i pitanje osnovice za obračun
doprinosa za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem uređeni su Zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja (Narodne novine, broj 147/02, 175/03 i 177/04 - dalje u tekstu
Zakon) a za tumačenje odredaba toga Zakona mjerodavno je Ministarstvo financija - Porezna
uprava. Kada je riječ o obvezi dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja
koji se računa s povećanim trajanjem navodimo bitne odredbe Zakona:
Člankom 61. stavkom 1. Zakona propisano je da se, za osiguranika kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, obračunava dodatni doprinos na osnovicu za mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po stopama ovisno o stažu osiguranja za svakih
12 mjeseci rada.
Člankom 61. stavkom 2. Zakona propisano je da se, za osiguranika koji je i osiguranik mirovinskog osiguranja za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje, pored dodatnog
doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, obračunava i dodatni
doprinos na osnovicu za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po
stopama ovisno o stažu osiguranja na svakih 12 mjeseci rada.
Dodatni doprinos (odnosno doprinosi) se obračunava prema osnovici za obračun doprinosa
propisanoj člankom 5. stavkom 1. Zakona.
Obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa je poslodavac koji zapošljava radnika kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem (članak 61. stavak 3.
Zakona).
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
9
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
Pod doprinosom na osnovicu se smatra iznos doprinosa koji je obračunan primjenom propisane stope na osnovicu i obveza je poslodavca (članak 3. točka 4. Zakona).
Prema odredbi članka 5. stavka 1. Zakona mjesečna osnovica za obračun doprinosa je plaća, a a prema odredbi članka 3. točka 19. Zakona plaća je novčani i svaki drugi primitak u vezi
sa sadašnjim, prijašnjim ili budućim radom, bez obzira na naziv i oblik isplate, oporeziv prema
propisima o porezu na dohodak koji je s osnove radnog odnosa poslodavac isplatio ili bio dužan
isplatiti radniku prema propisima o radu, drugim propisima ili kolektivnom ugovoru.
Navedeno upućuje na zaključak da dodatni doprinos (odnosno doprinose) za osiguranika
koji obavlja poslove na radnom mjestu za koje se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
treba obračunati na osnovicu koja sadrži plaću sa svim dodacima (oporezivim primicima) pa
tako i oporezive primitke po osnovi jubilarne nagrade, pomoći i druge oporezive primitke.
Za radnika koji samo dio mjeseca obavlja poslove na radnom mjestu za koje se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i plaća se, u pravilu, obračunava odvojeno od plaće za rad
na mjestu za koje se staž ne računa s povećanim trajanjem pa se i dodatni doprinos obračunava
samo na plaću odnosno dio plaće koja se odnosi na taj rad odnosno radno mjesto. Ako se pak
plaća obračunava kao jedinstvena veličina za cijeli mjesec tada se za obračun dodatnog doprinosa utvrđuje razmjerni iznos osnovice kao omjer broja dana rada na posebnom mjestu u odnosu
na ukupan broj radnih dana u mjesecu. O ovome osobito treba voditi računa pri iskazivanju
podataka o plaći te razdoblju na koje se odnosi osnovica za obračun doprinosa što se iskazuju
na Obrascu RSm (stranici B) pa se u slučaju nejasnoća, za stručnu pomoć, treba obratiti Središnjem registru osiguranika (REGOS).
Broj klase: 410-01/07-01/808
Ur. broj: 513-07-21-01/07
Zagreb, 28. lipnja 2007.
12. Godišnji obračun i pravo na povrat doprinosa
plaćenog iznad najviše godišnje osnovice
Kod tzv »poticajne naknade« radi raskida radnog odnosa, nagrade za
navršene godine rada kod poslodavca i sličnih primitaka, a u vezi primjene
odredbi o najvišoj godišnjoj osnovici za obračun doprinosa primjenjuje se
raspoređivanje primitka na sve godine na koje se odnose pa se na godinu u
kojoj su isplaćeni odnosi samo razmjerni iznos.
U povodu dopisa Klasa: 411-01/07-01/03, Ur.broj: 513-07-19/07-2 od 5. srpnja 2007., a
vezano uz primjenu odredaba Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br.
147/02, 175/03 i 177/04), odnosno primjene odredaba toga Zakona u dijelu koji uređuje pitanja
godišnjeg obračuna doprinosa i utvrđivanja prava na povrat doprinosa plaćenog iznad najviše
godišnje osnovice dajemo uputu o postupanju.
O načinu postupanja u predmetima koji su pokrenuti u povodu zahtjeva obveznika za godišnjim obračunom doprinosa i utvrđivanja prava na povrat doprinosa obračunanog i plaćenog
prema osnovici čiji iznos prelazi iznos najviše godišnje osnovice u slučaju kada se tijekom godine
isplati otpremnina (podložna obvezama poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja)
izdana je uputa o postupanju Klasa: 411-01/06-01/60, Ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 1. prosinca 2006. Prema toj uputi otpremnina se, vezano uz primjenu odredaba Zakona koje uređuju
pitanje najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa i prava na povrat doprinosa plaćenog
iznad najviše godišnje osnovice, ravnomjerno raspoređuje na sve godine za koje je isplaćena.
Isto tako, vezano uz primjenu odredaba Zakona koje uređuju pitanje najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa i prava na povrat doprinosa plaćenog iznad najviše godišnje osnovice
i ostali primici (podložni obvezi poreza na dohodak) kao što su:
- tzv. »poticajna naknada« radi raskida radnog odnosa te
- nagrada za navršene godine rada kod poslodavca i
- slični primici,
koji u svojoj osnovi nisu neposredno vezani uz pravo u vezi s radom u određenom mjesecu
ili u određenoj godini smatraju se primicima vezanim uz pravo u vezi s radom u ukupnom radnom odnosu odnosno radom tijekom više godina te se u tom smislu i razmjerno raspoređuju
10
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
na sve godine na koje se odnose pa se na godinu u kojoj su isplaćeni odnosi samo razmjerni
iznos.
To znači da se i u slučaju isplate navedenih primitaka odgovarajuće postupa na način kako je
to navedenom uputom o postupanju od 1. prosinca 2006.
Klasa: 411-01/07-01/25
Ur.broj: 513-07-21-01/07-2,
Zagreb, 20. srpnja 2007.
13. Isplata bonusa i primjena najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa
Pri isplati bonusa u tekućoj godini po godišnjem obračunu za proteklu
godinu., za osiguranika kod kojih je doprinos za 2006. plaćen najmanje u
visini godišnje osnovice, pri obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje na
temelju generacijske solidarnosti (I. STUP) može se primijeniti institut najviše
godišnje osnovice.
Isplata bonusa i primjena najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa
Od “A” d.d., iz Zagreba, zaprimljen je pisani upit vezan uz primjenu odredaba Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Narodne novine, broj 147/02, 175/03 i 177/04 - dalje u tekstu Zakon) i to u dijelu koji uređuje pitanje najviše godišnje osnovice. U bitnome, postavljaju se pitanja:
- može li se, pri isplati bonusa u 2007., po godišnjem obračunu za 2006., primijeniti institut
najviše godišnje osnovice kod onih osiguranika kod kojih je doprinos za mirovinsko osiguranje
za 2006. i tijekom 2006. plaćen do najviše godišnje osnovice te
- postoji li, kod osiguranika kojemu je za 2006. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. STUP) plaćen do najviše godišnje osnovice, pri isplati bonusa za
2006. obveza doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
(II. STUP) ili ne postoji?
Na postavljena pitanja odgovaramo u nastavku.
Prema odredbi članka 3. točka 13. Zakona (pojmovnik) „najviša godišnja osnovica je najviši
iznos do kojega se obračunava obvezni doprinos iz osnovice za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za jednu kalendarsku godinu trajanja osiguranja” a prema odredbi
članka 77. Zakona najvišu godišnju osnovicu utvrđuje Porezna uprava, u postupku godišnjeg
obračuna. Zahtjev za godišnjim obračunom pokreće obveznik doprinosa - osiguranik koji je
sam ili je u njegovo ime i u njegovu korist obveznik obračunavanja i plaćanja (poslodavci i/ili
isplatitelji primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak) tijekom godine obračunao i uplatio
doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz iznosa koji prelazi
iznos najviše godišnje osnovice (iz svih osnova).
Iznimno, prema odredbi članka 77.a Zakona, najvišu godišnju osnovicu može primijeniti
i poslodavac odnosno isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak ali samo pod
uvjetom da je kod istoga poslodavca odnosno isplatitelj a primitka od kojega se utvrđuje drugi
dohodak tijekom obračunskog razdoblja (kalendarske godine) za određeno razdoblje osiguranja i za određenoga osiguranika ispunjena obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje
do propisane najviše godišnje osnovice.
Navedeno znači:
- pri isplati bonusa u 2007., po godišnjem obračunu za 2006., može se primijeniti institut
najviše godišnje osnovice pri obračunu doprinosa za osiguranika kod kojih je doprinos za mirovinsko osiguranje za 2006. i tijekom 2006. plaćen do najviše godišnje osnovice te
kod osiguranika kojemu je za 2006. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. STUP) plaćen do najviše godišnje osnovice, pri isplati bonusa za 2006. i
nadalje postoji obveza doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. STUP) jer se institut najviše godišnje osnovice primjenjuje samo na doprinos
za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. STUP) što proizlazi iz gore
navedene odredbe članka 3. točke 13. Zakona (pojmovnik).
Broj klase: 411-01/07-01/20
Ur. broj: 513-07-21-01/07-2
Zagreb, 23. srpnja 2007.
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
11
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
14. Obveza osiguranja i obveza doprinosa za obvezna osiguranja
za hrvatskog državljana zaposlenog u inozemstvu
Obveza osiguranja i obveza doprinosa za obvezna osiguranja za hrvatskog
državljana zaposlenog u inozemstvu i od strane inozemnog poslodavca
poslan na rad u hrvatsko društvo koji plaću za rad u tuzemnom društvu prima
izravno iz inozemstva te sam obračunava i plaća porez na dohodak prema
primicima izravno iz inozemstva.
Od E. Y. d.o.o. zaprimljen je podnesak kojim se traži tumačenje odredaba Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br. 147/02, 175/03 i 177/04 – dalje u tekstu: Zakon).
U bitnome, traži se tumačenje postoji li obveza prijave na obvezna osiguranja u Republici
Hrvatskoj, pa ovisno o tome postoji li i obveza doprinosa i način utvrđivanja obveze za fizičku
osobu – hrvatskog državljana uz dodatno bitne podatke:
- zaposlen je u inozemstvu i od strane inozemnog poslodavca poslan na rad u hrvatsko
društvo,
- ostaje u radnom odnosu u inozemnom društvu i plaću za rad u tuzemnom društvu prima
izravno iz inozemstva (od američkog poslodavca), sam obračunava i plaća porez na dohodak
prema primicima izravno iz inozemstva, sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak
(Nar. nov., br. 177/04),
- hrvatsko društvo mu daje na korištenje automobil (u privatne svrhe) i tuzemni poslodavac
mu, prema primici u naravi, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada te obračunava i plaća
predujam poreza na dohodak, sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak,
- sa zemljom iz koje je izaslan (USA) Republika Hrvatska nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju.
O tome koje su obveze doprinosa u ovom slučaju dajemo mišljenje u nastavku.
Fizička osoba – hrvatski državljanin koji je zaposlen u inozemstvu obvezno je osigurana
osoba u Republici Hrvatskoj i to:
1. na obvezno mirovinsko osiguranje osigurava se na osobni zahtjev, sukladno odredbi članka 16. stavka 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98, 127/00, 59/01,
109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05 i 43/07) te
2. na obvezno zdravstveno osiguranje sukladno odredbi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona
o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 85/06, 105/06 i 118/06) i
3. na zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, sukladno odredbi članka 8. stavka 1.
točke 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (Nar. nov., br. 85/06).
Prijavu na obvezna osiguranja obavlja sam osiguranik na način i pod uvjetima uređenim navedenom zakonima i provedbenim propisima tih zakona.
Obveza doprinosa za osiguranika po osnovi rada u tuzemstvu, a za poslodavca sa sjedištem
u inozemstvu propisana je člankom 4. točka 26. Zakona i prema toj odredbi obveza doprinosa
obračunava se prema mjesečnoj osnovici propisanoj člankom 20. Zakona, a to je iznos prosječne plaće. Vrste i stope za obračun doprinosa propisane su člankom 45. Zakona, a obvezu
doprinosa utvrđuje Porezna uprava rješenjem za svaku godinu (članak 70. Zakona).
Obveza doprinosa obračunanih prema mjesečnoj osnovici i rješenjem Porezne uprave dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, osim obveze posebnog doprinosa
za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti koja dospijeva do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje.
Prema primicima što ih, po istoj osnovi i za isto razdoblje rada (u kojemu ima uređen status
u tuzemnim osiguranjima), prima izravno iz inozemstva osiguranik kojemu je obveza doprinosa
utvrđena na način kako je gore opisano, nema obveze doprinosa.
Prema primicima u naravi (korištenje osobnog automobila u privatne svrhe) što ih tuzemni
poslodavac daje istoj osobi postoji obveza doprinosa. Obveza doprinosa obračunava se na
način kako je to propisano za obvezu doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi
dohodak odnosno prema osnovici za obračun doprinosa propisanoj člankom 9. Zakona i to
bez obzira na činjenicu da se prema istim primicima utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada,
sukladno odredbi članka 14. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dohodak.
12
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
Ovo proizlazi iz činjenice da ista osoba nije s tuzemnim poslodavcem formalno zaključila
ugovor o radu (radni odnos) niti je na obvezna osiguranja prijavljena od strane tuzemnog poslodavca pa se niti doprinosi prema oporezivom primitku ne mogu utvrđivati po osnovi osiguranja
koje proizlazi iz radnog odnosa. Radi navedenog različitog pristupa pri utvrđivanju i plaćanju doprinosa u odnosu na predujam poreza na dohodak različit je i način izvješćivanja o tome te će:
- o isplaćenom primitku te obračunatom predujmu poreza na dohodak i prirezu podatke
ispisati i izvijestiti Poreznu upravu na Obrascu ID (članak 63. Pravilnika o porezu na dohodak),
pri čemu se ne upisuju podaci pod III. tog Obrasca o obračunatim doprinosima, a kao indikator
obrasca pod I.4. upisuje se broja 9 te
- o utvrđenoj osnovici i obračunatim doprinosima za obvezna osiguranja podatke ispisati
i izvijestiti Poreznu upravu na Obrascu IDD (članak 76. Pravilnika o porezu na dohodak) pri
čemu se ne upisuju podaci pod II. točkama od 6. do 10. tog Obrasca o obračunatom predujmu
poreza i prireza.
Klasa: 410-01/07-01/1127
Ur.broj: 513-07-21-01/07-2,
Zagreb, 19. rujna 2007.
15. Obveze doprinosa za osiguranike po osnovi pomorac - član posade broda u
međunarodnoj plovidbi
Osiguranik po osnovi pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi
kojem je rješenjem Porezne uprave za 2008. utvrđena obveza doprinosa
postavlja pitanje o obvezi plaćanja doprinosa.
Povodom dopisa Klasa: 080-01/07-01/71, Ur.broj: 530-04-07-8 od 20. veljače 2008. kojim
se traži mišljenje o obvezama doprinosa za osiguranike obveznih osiguranja po osnovi pomorac
– član posade broda u međunarodnoj plovidbi u slučaju kada su im, rješenjem Porezne uprave
za 2008., utvrđene obveze doprinosa na temelju odredaba Zakona o doprinosima za obvezna
osiguranja (Narodne novine, broj 147/02 i 177/05 – u nastavku Zakon o doprinosima) i prema
mjesečnim osnovicama propisanima Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za
obvezna osiguranja za 2008. (Narodne novine, broj 119/07) u nastavku dajemo mišljenje.
Porezna uprava je, sukladno odredbi članka 70. stavka 1. Zakona o doprinosima, za 2008.
godinu rješenjem utvrdila obveze doprinosa te vrste i mjesečne iznose obveze za sve osiguranike obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja koji su, na dan 1. siječnja 2008., imali
utvrđen status u osiguranju (aktivni osiguranici).
Ovisno o statusu u osiguranju i osnovi osiguranja, za obračun mjesečnih iznosa obveza primijenjene su mjesečne osnovice i to:
1. za osobe čiji je status u osiguranjima utvrđen na temelju odredaba Pomorskog zakonika
(Narodne novine, broj 181/04 i 76/07) kao mjesečna osnovica uzeti su iznosi propisani Naredbom o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezno osiguranje člana posade broda u
međunarodnoj plovidbi (Narodne novine, broj 10/08),
2. za osobe čiji je status u osiguranjima utvrđen na temelju članka 16. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 102/98 do 79707) i članka 5. stavka 1. točka 3. Zakona
o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, broj 85/06, 105/06, 118/06, 77/07 i
111/07) kao mjesečna osnovica uzeti su iznosi propisani Naredbom o iznosima osnovica za
obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2008. (Narodne novine, broj 119/07).
Člankom 83. Zakona o doprinosima propisano je da rješenje o mjesečnom iznosu osnovice
i doprinosa, sukladno članku 70. toga Zakona, Porezna uprava donosi na temelju podataka o
stjecanju svojstva osiguranika što ga utvrđuju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
U slučaju pomoraca koji su na dan 1. siječnja 2008. zatečeni u obveznim osiguranjima sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju odnosno koji nisu promijenili svoj status u osiguranjima i uskladili ga s odredbama
Pomorskog zakonika, a to učine naknadno i na način kako u ovim slučajevima postupaju nositelji
osiguranja (zavodi) i ako to bude s početkom od 1. siječnja 2008. Porezna uprava će, nakon što
o tome zaprimi podatak od nositelja osiguranja, po službenoj dužnosti poništiti ranije doneseno
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
13
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
rješenje kao i obveze koje su evidentirane po osnovi tih rješenja i, sukladno mogućem novom
statusu u osiguranju, donijeti novo rješenje o obvezama doprinosa za 2008. godinu.
U protivnom, osiguraniku pomorcu koji ne promijeni status u osiguranju ostati će obveze
doprinosa utvrđene rješenjem za 2008. sve do novoga ukrcaja na brod u međunarodnoj plovidbi kada će ga podnositelj prijave na osiguranje (brodar – tuzemni poslodavac ili lučka kapetanija)
prijaviti na obvezna osiguranja na način kako je to uređeno Pomorskim zakonikom.
Klasa: 411-01/08-01/12
Ur. br.: 513-07-21-01/08-2
Zagreb, 28.2.2008.
16. Najniža mjesečna osnovica
Odgovor o načinu utvrđivanja najniže mjesečne osnovice i razlikovanja od
najniže plaće.
Povodom dopisa Klasa: 910-01/08-01/368, Ur. broj 514-05-02/08-1 od 5. rujna 2008. u
predmetu davanja tumačenja o najnižoj mjesečnoj osnovici za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvema osiguranja, dajemo tumačenje u nastavku.
Pojam “najniža mjesečna osnovica” za obračunavanje i plaćanje doprinosa uređen je člankom 3. točka 11. Zakona o doprinosima za obvema osiguranja (Narodne novine, broj 147/02 i
177104 - dalje u tekstu Zakon) i to kao “najniži iznos od kojega se obračunavaju obvezni doprinosi iz osnovice i na osnovicu zajedan kalendarski mjesec trajanja osiguranja”.
Najniža mjesečna osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 (članak 25.
stavak 1. Zakona).
Pojam “prosječna plaća” uređen je člankom 3. točka 27. Zakona kao: .prosjecan iznos mjesečne plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj - kolovoz tekuće godine koji objavljuje Državni zavod za statistiku a sastoji se
od iznosa doprinosa iz osnovice, poreza i prireza porezu na dohodak i iznosa koji se isplaćuje
radniku i služi za utvrđivanje mjesečne osnovice, najniže mjesečne osnovice te najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice za obračunavanje doprinosa u kalendarskoj godini koja slijedi iza
godine na koju se prosječna plaća odnosi”.
Iznos najniže mjesečne osnovice za svako razdoblje obračuna (kalendarsku godinu), kao
umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35, objavljuje ministar financija posebnom naredbom (članak 96. stavak 3. Zakona).
Tako je, primjerice, za 2008. godinu imos najniže mjesečne osnovice propisan Naredbom o
imosima osnovica za obračunavanje doprinosa za obve ma osiguranja za 2008. (Narodne novine, broj 119/07), na temelju podatka o imosu prosječne plaće koja je, prema objavi Državnog
zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama u
Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj - kolovoz 2007. (Narodne novine, broj 112/07) iznosila 6.975,00 kuna. Konkretno, prema članku 20. stavak 1. te Naredbe, opća najniža mjesečna
osnovica za 2008. iznosi 2.441,25 kuna (6.975,00 x 0,35 = 2.441,25).
Upućujemo i na činjenicu da je u Narodnim novinama, broj 84/08, objavljen Zakon o doprinosima čije odredbe stupaju na snagu s početkom od 1. siječnja 2009. i s čijom će primjenom
prestati važiti odredbe sada važećeg Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja. I prema
odredbama novoga Zakona propisana je najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa koja
se utvrđuje po istim načelima kako je i prema odredbama sada važećeg Zakona, a to su:
- da se utvrđuje i objavljuje prije početka razdoblja na koje se odnosi odnosno za svaku
kalendarsku godinu, što znači daje promjenjiva (glede godine na koju se odnosi),
- da se izračunava kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 (odnosno 35%
od iznosa prosječne plaće) ali
- da će se, iznimno za 2009. godinu, najniža mjesečna osnovica za obračunsko razdoblje
2009. godine propisati Naredbom koju će ministar financija donijet u roku od osam dana od
dana stupanja na snagu Zakona (članak 254. stavak 2. Zakona).
Na pitanje vezano uz primjenu Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, broj 67/08)
upućujemo na činjenicu da Ministarstvo financija nije mjerodavno za tumačenje odredaba toga
Zakona te u nastavku dajemo samo pojašnjenje razlika između minimalne plaće i najniže mjesečne osnovice:
14
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
- minimalna plaća utvrđuje se za razdoblja koja su različita od razdoblja za koja se utvrđuje
najniža mjesečna osnovica (s početkom od 1. srpnja tekuće godine i trajanjem do 30. lipnja
slijedeće godine),
- iznos minimalne plaće u prvoj godini njezine primjene (od 1. srpnja 2008. do 30. lipnja
2009.) propisan je kao 39% od iznosa prosječne bruto plaće ostvarene u prethodnoj godini
kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, i iznosi 2.747,00 kuna, iznos minimalne plaće za razdoblja nakon 30. lipnja 2009. izračunava se za svako slijedeće jednogodišnje razdoblje i usklađuje se s realnim rastom BDP-a za prethodnu godinu i to na način da se udio minimalne plaće u
prosječnoj bruto plaći uveća za postotak realnog rasta BDP-a u prethodnoj godini te
- visinu minimalne plaće objavljuje Državni zavod za statistiku, u Narodnim novinama.
Klasa: 411-01108-01/48
Ur. Broj: 513-07-21-0~/08-2
Zagreb, 21. rujna 2008.
17. Produženo mirovinsko osiguranje supružnika profesionalnog odnosno
ugovornog diplomata, promjena u statusu osiguranika i obveznika
doprinosa - uputa o postupanju
U Narodnim novinama, broj 84/08, objavljen je Zakon o doprinosima koji stupa na snagu
1. siječnja 2009. te s početkom primjene toga Zakona prestaje važiti Zakon o doprinosima za
obvezna osiguranja (Narodne novine, broj 147/02 i 177104). Zakon o doprinosima (dalje u
tekstu: Zakon) propisuje obvezu plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja, vrste doprinosa i stope za obračun, obveznika doprinosa, obveznika obračunavanja doprinosa,
obveznika plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihova utvrđivanja, obvezu i način
obračunavanja, obvezu plaćanja i rokove za uplatu, obvezu izvješćivanja te druga pitanja vezana
uz poslove prikupljanja doprinosa i donosi dosta novina u odnosu na odredbe sada važećeg
Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja. Jedna od novina jeste i način kako je uređena obveza doprinosa za osiguranike produženog
mirovinskog osiguranja po osnovi boravka u inozemstvu kao bračni drug osiguranika - hrvatskog državljanina na radu u inozemstvu iz članka 17. stavak 2. točka 7. Zakona o mirovinskom
osiguranju (Narodne novine, broj 102/98, 127/00, 5/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04,
92/05, 79/07 i 35/08) kada se radi o supružniku profesionalnog odnosno ugovornog diplomata.
O toj novini i načinu postupanja pojedinih tijela dajemo uputu o postupanju.
Prema odredbama sada vazeceg Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, osiguranici
po osnovi produženog mirovinskog osiguranja iz članka 17. Zakona o mirovinskom osiguranju
pa tako i osiguranici koji borave u inozemstvu kao supružnici profesionalnog odnosno ugovornog diplomate (osim osoba za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka ugovora o radu na
određeno vrijeme za stalne sezonske radnike iz članka 17. stavak 4. toga Zakona) sami su obveznici doprinosa za osobno osiguranje a obvezu doprinosa te iznos mjesečnih obveza doprinosa
za uplatu utvrđuje im Porezna uprava, rješenjem. Obveze doprinosa dospijevaju mjesečno, do
15. dana u mjesecu za prethodni mjesec i evidentiraju se (knjigovodstveno) na poreznom broju
(MB G) osiguranika koji je i dužnik doprinosa.
Međutim, postupajući prema odredbama Zakona o vanjskim poslovima (Narodne novine,
broj 48/96), ministarstva koja zapošljavaju profesionalne odnosno ugovorne diplomate, konkretno, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) i Ministarstvo obrane
(MORH) preuzimaju obvezu uplate doprinosa na način da, uz tehničku podršku Porezne uprave, mjesečno namiruju dospjele obveze za osiguranike po ovoj osnovi i uplate se pojedinačno
evidentiraju na poreznom broju (MBG) osiguranika.
Da bi postupak, vezano uz obveze doprinosa za osiguranike po ovoj osnovi, bio u cijelosti
transparentan a čime bi se pridonijelo zakonitosti, jednostavnosti i socijalnoj sigurnosti osiguranika, novim su Zakonom pitanja obveze (tereta) doprinosa te obveze i načina obračunavanja i
plaćanja te izvješćivanja uređen na drugačiji način.
Konkretno, člankom 122. stavak 1. Zakona propisano je da je za osiguranika po osnovi produženog mirovinskog osiguranja - bračnog druga profesionalnog, odnosno ugovornog diplomata obveznik doprinosa (tereta) te obveznik obračunavanja i plaćanja poslodavac profesionalnog,
odnosno ugovornog diplomata - mjerodavno ministarstvo.
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
15
Isto tako, člankom 125. stavak 2. Zakona propisano je da je obveznik obračunavanja
doprinosa dužan o vrsti i iznosu doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani,
razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, dužan sastaviti obračunsku ispravu za svakog osiguranika te izviješće koje dostavlja Poreznoj upravi.
Kako Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2009. to je potrebno, prije početka njegove
primjene odnosno do 31. prosinca 2008., izvršiti određene pripremne radnje. Radnje i
zadaci se odnose na navedena ministarstva te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
(HZMO), Središnji registar osiguranika (REGOS) i Poreznu upravu.
1. Prijava na osiguranje i utvrđivanje statusa u osiguranju te odjava s osiguranja
Propisima iz mirovinskog osiguranja (provedbenim) treba urediti pitanje tko je dužan
prijaviti osiguranika po ovoj osnovi na produženo mirovinsko osiguranje kao i odjaviti ga s
osiguranja. Ovisno o tome kako će se urediti pitanje prijave i odjave, s danom 31. prosinca 2008. treba sve osiguranike po ovoj osnovi odjaviti s osiguranja te ih, ako su i nadalje u
osiguranju, prijaviti s početkom u osiguranju od 1. siječnja 2009.
Pri odjavi s osiguranja potrebno je, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, dostaviti i dokaz o tome da su namirene obveze doprinosa koje se odnose na staž
sve do dana prestanka osiguranja po toj osnovi. Potvrdu izdaje Porezna uprava, ispostava
mjerodavna prema prebivalištu osiguranika (porezna potvrda).
Međutim, u ovom se slučaju potvrda s podatkom da su namirene sve obveze proizišle
iz statusa osiguranika neće moći izdati jer, prema odredbi članka 75. stavak 1. Zakona o
doprinosima za obvezna osiguranja, obveza za prosinac 2008. dospijeva do 15. siječnja
2009. Radi navedenog cijenimo da se ta činjenica treba uvažiti te da se, i bez dokaza o
tome da su doprinosi uplaćeni treba utvrditi prestanak osiguranja po osnovi osobe koja je
sama dužnik doprinosa te utvrditi status osiguranika po istoj osnovi ali uz obvezu doprinosa - mjerodavnog ministarstva. Nakon toga ostaje obveza naknadne dostave potvrde
o plaćenim doprinosima bilo od strane samog osiguranika ili mjerodavnog ministarstva i
upis staža do 31. prosinca 2008.
2. Propisi o prikupljanju podataka o doprinosima za mirovinska osiguranja
Kako se u sustav obveznog mirovinskog osiguranja treba uvesti novi obveznik prijave na osiguranje i odjave s osiguranja te kako se, prema odredbama Zakona, u sustav
obveznih doprinosa uvodi novi obveznik doprinosa odnosno obveznik obračunavanja i
plaćanja te izvješćivanja, to cijenimo da i u propisima o prikupljanju podataka o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja treba izvršiti određene promjene odnosno dopune
sve kako s početkom primjene Zakona ne bi bilo zastoja vezanih uz obuhvat podataka na
izviješćima koja se podnose prema odredbama tih propisa.
3. Evidencije o osiguraniku u Poreznoj upravi
Nositelj obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti
(HZMO) će, na uobičajeni način, izvijestiti Poreznu upravu o prestanku osiguranja po
osnovi produženo mirovinsko osiguranje osiguranika koji je sam dužnik doprinosa za svoje osobno osiguranje, s danom 31. prosinca 2008. te tom osiguraniku Porezna uprava
ne. će rješenjem utvrđivati obveze te vrste i mjesečne iznose obveze doprinosa za staž u
osiguranju koji započinje od 1. siječnja 2009.
Obveze koje se vode po osnovi osiguranja do 31. prosinca 2008. evidentirati će se na
poreznom broju (MBG) osiguranika sve do njihova namirenja u cijelosti.
4. Poslovi i zadaci poslodavca - ministarstva
Sukladno gore navedenom i opisanom, ministarstva koja zapošljavaju profesionalne
odnosno ugovorne diplomate, konkretno, MVPEI i MORH a (moguće) i druga ministarstva na koje se primjenjuju odredbe Zakona o vanjskim poslovima u dijelu koji uređuje
pitanja diplomata, dužni su u svojim evidencijama osigurati podatke o svakoj osobi - supružniku diplomata na kojega se odnosi pravo uređeno tim Zakonom i koji je prijavljen ili
će ubuduće biti prijavljen na produženo mirovinsko osiguranje po toj osnovi te podatke o
početku i prestanku tog prava i:
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
1. izvršiti odjavu s osiguranja za sve osobe koje će, prema svom statusu biti u osiguranju na
dan 31. prosinca 2008.,
2. izvršiti prijavu na osiguranje osoba iz točke 1. s početkom od 1. siječnja 2009.,
3. namiriti obveze koje se odnose na staž u osiguranju do 31. prosinca i evidentiraju se na
ime i poreznom broju (MBG) osiguranika, uključujući i obveze za prosinac 2008. koje dospijevaju do 15. siječnja 2009. i zaračunate zatezne kamate sve do dana uplate,
4. u dogovoru s osiguranikom, ako to osiguranik nije u stanju učiniti sam, tada od Porezne
uprave, ispostave mjerodavne prema prebivalištu osiguranika, zatražiti poreznu potvrdu na ime
osiguranika iz koje će biti vidljivo da su sve obveze namirene i istu dostaviti HZMO radi upisa
staža ostvarenog do 31. prosinca 2008.,
5. osobu koja stekne pravo na produženo mirovinsko osiguranje po toj osnovi s početkom
od 1. siječnja 2009. službeno prijaviti na mirovinsko osiguranje,
6. osobu koja je u matičnoj evidenciji HZMO upisana kao osiguranik po toj osnovi a prestaje
joj pravo na osiguranje nakon 31. prosinca 2008. odjaviti s osiguranja,
7. za staž u mirovinskom osiguranju s početkom od 1. siječnja 2009. preuzeti obvezu doprinosa te obveze obračunavanja, plaćanja i izvješćivanja sve na način kako je to uređeno Zakonom
o doprinosima, konkretno člancima od 122. do 125. toga Zakona i provedbenim propisima.
Za poslove uređenja evidencija i podataka o osiguranicima i obveznicima doprinosa za osiguranike po ovoj osnovi, u Poreznoj upravi je zadužen g. Dražen Opalić, telefon 01 4809010,
e-mail adresa:[email protected]
Klasa: 411-01/08-01/55
Ur. Broj: 513-07-21-01108-1
Zagreb, 25. rujna 2008.
18. Otpremnina i povrat doprinosa plaćenih iznad najviše godišnje osnovice
Osnovica prema kojoj su obračunani doprinosi, a koja nije neposredno vezana
uz razdoblje u kojemu je osiguranik proveo u osiguranju, smatra osnovicom
za godinu u kojoj su doprinosi obračunani prema toj osnovici i uplaćeni.
Povodom vašeg dopisa broj 01-161/2009 od 19. veljače 2009. kojim tražite tumačenje
odredaba Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 84/08 i 152/08) a vezano uz obvezu
doprinosa prema isplaćenoj otpremnini i prava na povrat doprinosa plaćenih iznad najviše godišnje osnovice, dajemo tumačenje u nastavku.
Zakon o doprinosima (dalje u tekstu Zakon) primjenjuje se s početkom od 1. siječnja 2009.
a to znači da se odredbe Zakona odnose na primitke na plaću ostale primitke što ih poslodavci
isplaćuju radnicima (osiguranicima po osnovi radnog odnosa) za njihov rad (i staž u osiguranju)
od 1. siječnja 2009.
Kada je riječ o osiguraniku po osnovi radnog odnosa, osnovica za obračun doprinosa propisana je člankom 21. Zakona (plaća) i člankom 22. Zakona (ostali primici što ih poslodavac, pored
plaće, isplaćuje radniku a oporezivi su porezom na dohodak). Ostalim primicima, između ostalih,
smatra se i otpremnina, u dijelu iznad-neoporezivog iznosa (članak 22. stavak 2. Zakona).
Prema odredbi članka 5. stavak 1. Zakona, obveza doprinosa vezana je uz razdoblje provedeno u osiguranju a prema odredbi članka 220. stavak l. Zakona, razdoblje u osiguranju mogu
biti: dani (od - do, unutar određenog mjeseca), mjeseci (puni) i godina (puna).
Obveza poslodavcima odnosno pravo radnika na otpremninu propisano je Zakonom o radu
(Narodne novine, broj 137/04 - pročišćeni tekst) te je uvjetovano i ovisno je (iznos) o ukupnom
radnom stažu što ga je radnik stekao kod istog poslodavca. Radi navedenog, u tom se slučaju
primjenjuje odredba članka 220. stavak 2. Zakona da se osnovica prema kojoj su obračunani
doprinosi, a koja nije neposredno vezana uz razdoblje u kojemu je osiguranik proveo u osiguranju sukladno članku 220. stavak l. Zakona (određeni dani ili mjesec ili određena puna godina),
smatra osnovicom za godinu u kojoj su doprinosi obračunani prema toj osnovici i uplaćeni.
Navedeno znači da kada poslodavac isplaćuje otpremninu tijekom 2009. godine te kada
iznos otpremnine prelazi propisani neoporezivi iznos, tada dio otpremnine iznad neoporezivog
iznosa podliježe obvezi doprinosa te se tako utvrđena osnovica i doprinosi obračunani prema
toj osnovici smatraju se osnovicom i doprinosima za 2009. godinu.
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
17
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
Člankom 206. stavak 1. Zakona propisano je da je za osiguranika, pojedinca, i za određenu
godinu u mirovinskom osiguranju obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa za mirovinsko
osiguranje na temelju generacijske solidarnosti samo do iznosa najviše godišnje osnovice propisane za tu godinu, bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju iste godine. Najvišu godišnju osnovicu za pojedinog osiguranika utvrđuje Porezna uprava, godišnjim obračunom samo
iznimno, prema odredbi članka 206. stavak 3. točka 1. Zakona, najvišu godišnju osnovicu mogu
primijeniti i poslodavci i to na način kako je to propisano člankom 207. Zakona.
Najviša godišnja osnovica obračunava se kao umnožak iznosa prosječne plaće, koeficijenta
6,0 i brojke 12 (članak 208. Zakona) i za 2009. iznosi 537.120,00 kuna, sukladno članku 5.
Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. godinu
(Narodne novine, broj 2/09).
Klasa: 410-0 1/09-0 1/315
Ur. br.: 513-07-21-01/09-2
Zagreb, 27. veljače 2009.
19. Osoba koja se prvi put zapošljava
Sukladno navedenom, osoba koju poslodavac, po osnovi ugovora o radu
prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje, a prethodno ima evidentirani
staž u mirovinskom osiguranju ne smatra se osobom koja se prvi put
zapošljava, te poslodavac za tu osobu ne može koristiti povlasticu.
Od M d.o.o., zaprimljen je podnesak kojim se traži tumačenje odredaba Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 84/08 i 152/08 - u nastavku Zakon). U bitnome, traži se tumačenje
o tome može li se osoba koja u trenutku sklapanja ugovora o radu s poslodavcem ima evidentiran staž od pet dana u mirovinskom osiguranju smatrati osobom koja se prvi put zapošljava.
Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.
Odredbom članka 20. stavak 2. Zakona propisano je da poslodavac za osiguranika koji se
prvi put zapošljava obračunava i plaća doprinose iz osnovice (doprinos za mirovinsko osiguranje i doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje), a prema
odredbi članka 20. stavak 3. Zakona, obveza doprinosa propisana stavkom 2. istoga članka
obračunava se prema mjesečnim osnovicama koje se odnose na razdoblje u osiguranju u trajanju do jedne godine.
Člankom 7. točka 35. Zakona propisano je da osoba koja se prvi put zapošljava jest “fizička
osoba koju poslodavac, po osnovi ugovora o radu, odnosno volonterskog ugovora prijavljuje na
obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja po toj osnovi nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju.”
Sukladno navedenom, osoba koju poslodavac, po osnovi ugovora o radu prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje, a prethodno ima evidentirani staž u mirovinskom osiguranju ne
smatra se osobom koja se prvi put zapošljava, te poslodavac za tu osobu ne može koristiti
povlasticu propisanu člankom 20. stavak 2. Zakona.
Klasa: 411-01/09-01126
Ur. br.: 513-07-21-01109-2
Zagreb, 12. ožujka 2009.
20. Obračun dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje
Budući da su obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja
neoporezive, primici ostvareni po toj osnovi ne unose se u Obrazac ID,
već samo iznosi doprinosa ukoliko se obračunavaju iz ovih neoporezivih
primitaka.
Povodom vašeg dopisa Klasa: 140-01/09-24/2, Ur. broj: 341-99-08/7-09-8 od 25. veljače
2009. kojim tražite tumačenje u vezi obveze dodatnog doprinosa u slučaju isplata dosjelih a neisplaćenih mirovina koje se, temeljem pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju, isplaćuju nasljednicima te iskazivanju podataka u izvješću o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini);
porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrascu ID) o isplaćenim
mirovinskim primanjima korisnicima obiteljske mirovine te iskazivanju podataka o isplaćenim
18
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
mirovinskim primanjima za korisnike kojima se mirovina isplaćuje u inozemstvo odgovaramo
u nastavku.
I. Obveze dodatnog doprinosa u slučaju isplata dospjelih a neisplaćenih mirovina
koje se, temeljem pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju, isplaćuje nasljednicima
Članom 134.a točka 2. Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 84/08, 152/08 - dalje
u tekstu Zakon) propisano je da za osiguranika po osnovi korisnika mirovine po propisima o
mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske (članak 9. stavak l. točka 24.a) čiji je mjesečni iznos
mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće obveznik doprinosa za dodatno zdravstveno osiguranje sam osiguranik, a obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa koje obustavlja
od mirovine jest Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Člankom 134.c stavak 2. Zakona propisano je da je za ovu skupinu osiguranika mjesečna
osnovica iznos mirovine, a stavkom 3. istog članka propisano je da se iznosom mirovine smatra
primitak za određeni mjesec u bruto iznosu, prije umanjenja za obračunani iznos doprinosa i
predujma poreza na dohodak.
Kako Zakon ne propisuje iznimku od obveze doprinosa u slučaju isplata dospjelih a neisplaćenih mirovina koje se, temeljem pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju, isplaćuju nasljednicima mišljenja smo da HZMO kao obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa dužan
obračunati i obustaviti te uplatiti obračunani iznos dodatnog doprinosa do posljednjeg dana u
mjesecu u kojemu je isplaćena mirovina nasljednicima i o tome izvijestiti Poreznu upravu na
propisani način.
II. Iskazivanje isplate obiteljskih mirovina koju ostvaruju djeca nakon smrti roditelja te isplata mirovine korisnicima u inozemstvu
Odredbama članka 9. stavka 1. točke 7. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine,
broj 177/04 i 73/08) propisano je da se dohotkom ne smatraju obiteljske mirovine koje djeca
ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Člankom 63.b stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05,
96/06, 68/07, 146/08, 2/09 i 9/09) propisano je da “Izvješće o primicima od nesamostalnog rada
(plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja” (Obrazac ID) sadrži podatke za sve osobe koje su tijekom izvještajnog mjeseca ostvarile primitke iz
članka 14. Zakona i za sve osiguranike za koje je obveznik obračunao doprinose i obračunani
doprinosi dospjeli su na naplatu unutar izvještajnog mjeseca, sukladno odredbama Zakona o
doprinosima.
Stoga, budući da su obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja neoporezive, primici ostvareni po toj osnovi ne unose se u Obrazac ID, pa shodno tome ni u Obrazac
lP (Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu).
Međutim, prema članku 63.a točki 9. Pravilnika o porezu na dohodak, Hrvatski Zavod za
mirovinsko osiguranje dužan je Poreznoj upravi dostaviti mjesečno izvješće o iznosima obračunanih doprinosa prema članku 134.a - 134.d Zakona o doprinosima, a za dodatni doprinos za
zdravstveno osiguranje iz mirovinskih primanja koja su viša od iznosa prosječne neto plaće. U
tom slučaju, odnosno ukoliko se doprinosi obračunavaju iz neoporezivih primitaka, u Obrazac
ID unose se samo podaci o doprinosima, pod točkom III.
Nadalje, člankom 63. stavkom 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak propisano je da je Porezna uprava dužna dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i
imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i drugog dohotka, a i druge neoporezive primitke i
potraživanja, uspoređivati s podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini te
drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja. Usporedbu
obavlja na temelju podataka s kojima raspolaže, podataka koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora.
Shodno tome, Porezna uprava može od poreznih obveznika i/ili isplatitelja primitaka zatražiti dostavu podataka u posebnoj formi koja nije izričito propisana ni posebno navedena
Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak.
U svezi iskazivanja dohotka od nesamostalnog rada za porezne obveznike kojima se mirovina isplaćuje u inozemstvo, napominjemo da ukoliko su te mirovine oporezive u RepubliZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.
19
Doprinosi za obvezna osiguranja - Dohodak od nesamostalnog rada
6.1.
ci Hrvatskoj sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, u tom slučaju isplatitelji mirovine Poreznoj upravi dostavljaju mjesečno izvješće
o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu
te doprinosima za obvezna osiguranja, odnosno Obrazac ID iz članka 63. Pravilnika o porezu
na dohodak, te Obrazac lP iz članka 65. toga Pravilnika, za cijelo porezno razdoblje, odnosno
kalendarsku godinu.
Mirovine koje se isplaćuju korisnicima u inozemstvu, a koje po Ugovorima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska nema pravo oporezivati, isplatitelji primitaka, odnosno mirovine, nisu dužni iskazivati u Obrascima ID ni lP.
Međutim i tu napominjemo da Porezna uprava može, sukladno članku 63. Zakona o porezu na dohodak, od poreznih obveznika i/ili isplatitelja primitaka zatražiti dostavu podataka u
posebnoj formi.
Klasa: 511-01/09-01/32
Ur. br.: 513-07-21-01/09-2
Zagreb, 9. ožujka 2009.
20
ZMF osnovno izdanje - siječanj 2010.

Download Report