HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ 11. savjetovanje HRO CIGRÉ Cavtat, 10. - 13. studenoga 2013. B5-00 STUDIJSKI ODBOR B5 – Zaštita i automatizacija Predsjednik: Tajnik: Zdeslav Ĉerina, dipl.ing.el. Josip Benović, ing.el. Struĉni izvjestitelji: Zdeslav Ĉerina, dipl.ing.el. Dr.sc. Goran Leci, dipl.ing.el. 1 ZDESLAV ĈERINA, dipl.ing.el. Dr.sc. Goran Leci, dipl.ing.el. IZVJEŠĆE STRUĈNIH IZVJESTITELJA 1. UVOD Na 10. savjetovanju HRO CIGRÉ, održanom u Cavtatu od 6. - 10. studenoga 2011. godine, Studijski odbor B5 je za 11. savjetovanje usvojio 4 preferencijalne teme: 1. Moderni sekundarni sustavi i njihova primjena 2. Analiza rada sustava zaštite, upravljanja i nadzora EES-a 3. Utjecaj primjene IEC61850 na sekundarne sustave 4. Procedure, alati i iskustva u ispitivanju i odrţavanju sekundarnih sustava 5. Mjerni i obraĉunski sustavi i sustavi za kvalitetu elektriĉne energije Za 11. Savjetovanje pristiglo je i recenzirano ukupno 20 referata. Referat broj B5-20 izvorno je bio prijavljen Studijskom odboru C1 da bi dogovorom predsjednika SO C1 i SO B5 isti dodijeljen i recenziran u SO B5. Recenzent referata B5-06 predložio je da se zbog aktualnosti teme i bliskosti tematskog podruĉja rad prezentira i na sesiji SO C2 – Pogon i voĊenje EES-a, pa je nakon recenzije isti i proslijeĊen predsjedniku C2. Referat B5-15 je naknadno zaprimljen i uvršten u proceduru recenziranja radi toga što je obraĊena tema zanimljiva i struĉnjacima u RH. Dva referata prijavljena za preferencijalnu temu 1 nakon sagledavanja sadržaja istih prebaĉena su pod preferencijalnu temu 3. Podjela referata prema preferencijalnim temama: Preferencijalna tema 1: B5-01, B5-02, B5-03, B5-04, B5-05, B5-06, B5-07, B5-08, B5-09, B510 Preferencijalna tema 2: B5-11, B5-12, B5-13, B5-14, B5-15 Preferencijalna tema 3: B5-16, B5-17, B5-18 Preferencijalna tema 4: -Preferencijalna tema 5: B5-19, B5-20. Preferencijalna tema 1 uobiĉajeno pobuĊuje najveći interes autora, najĉešće stoga što se kroz istu neposredno reflektiraju i nadovezuju iskustva steĉena tijekom realizacije konkretnih projekata. Povećan je broj referata koji se tiĉu proizvodnih postrojenja, što navodi na zakljuĉak da je u tijeku pojaĉano investiranje u rekonstrukcije sekundarnih sustava elektrana. Za preferencijalnu temu 2 pristiglo je 5 referata koji se manje bave analizom rada sustava zaštite tijekom dogaĊaja u EES, a više iskorištavanjem raspoloživih programskih alata u vidu podrške sustavima relejne zaštite, naprednom primjenom sinkrofazora iz sustava instaliranih u postrojenjima HOPS-a, te analizom algoritama releja zaštite. Preferencijalna tema 3 zastupljena je u tri referata, iako se srodna tematika nalazi i u nekim referatima drugih preferencijalnih tema. U referatu B5-16 iskazana je potreba za promjenom svijesti o naĉinima i metodama ispitivanja numeriĉkih ureĊaja kao sastavnicama modernih visokointegriranih sekundarnih sustava. S obzirom da nije bilo konkretnih radova na temu unapreĊenja ispitnih metoda u skladu sa mogućnostima norme IEC61850, proizlazi zakljuĉak da u našem okruženju takve metode nisu zaživjele. U okviru ove teme pristigli su i referati zasnovani na znanstvenim i istraživaĉkim aktivnostima, što pruža nadu da ćemo u budućnosti na sliĉnim skupovima imati prilike pratiti daljnji tijek istraživaĉkih radnji ili primjenjivost u konkretnim aplikacijama. 2 Preferencijalna tema 4 nije obraĊena ni jednim referatom. Kakvoća elektriĉne energije kao obilježje elektriĉne energije na mjestu predaje kupcu postaje znaĉajan argument u dokazivanju ispunjavanja ili odstupanja od propisanih okvira. Tema je obraĊena jednim referatom u okviru preferencijalne teme 4. U istu temu je uvršten i referat koji analizira zakonske odrednice i proizišle troškove mjerenja niskofrekventnih elektromagnetskih polja. 2. IZVJEŠĆE O RADOVIMA PREFERENCIJALNA TEMA 1: MODERNI SEKUNDARNI SUSTAVI I NJIHOVA PRIMJENA B5-01 Anton Mataija, Ivan Kajapi, Luka Miškulin UVOĐENJE SCADA SASTAVA U HE RIJEKA Autori u referatu opisuju slijed zamjene, obnove i dogradnje sustava automatskog upravljanja i nadzora pojedinih podsustava elektrane koji su izvedeni postupno tijekom zadnje dekade, te uvoĊenje centralnog SCADA sustava za upravljanje i nadzor elektrane. Prezentira se izvedeno tehniĉko rješenje unapreĊenja automatizacije elektrane koje je nešto specifiĉnije od standardnih rješenja, ali kvalitetno, moderno i racionalno. Naĉin provoĊenja rekonstrukcije sustava upravljanja i nadzora i samo tehniĉko rješenje može poslužiti kao primjer drugim pogonima kod modernizacije predmetnih sustava, posebno kod srednjih i malih elektrana. Pitanja za diskusiju: 1. Jesu li i ako jesu kada su zamjenjeni sustavi uzbude agregata? Kad se planira zamjena postojećih sustava uzbude i na koji naĉin je zamišljeno komunikacijsko povezivanje novih digitalnih naponskih regulatora na PLC agregata? 2. Koja je koliĉina digitalnih i analognih signala prezentirana unutar SCADA sustava? Jeste li zadovoljni obuhvaćenim brojem i kvalitetom signala? 3. Kolika je koliĉina ekranskih prikaza te trendova pojedinih mjerenja prikazana na SCADA-i? Jeste li zadovoljni brojem, preglednošću, i kvalitetom prikaza, trendova i ostalih pratećih podataka koji su pojavljuju na ekranima? 4. Postoji li mogućnost praćenja izvršenja pojedinih faza sekvenci starta i stopa agregata na SCADA-i? B5-02 Marko Curić, Danijel Krapinec, Branko Skoblar NOVI, MODERNI SUSTAV UPRAVLJANJA HIDROELEKTRANE DUBROVNIK Autori u referatu prezentiraju novi sustav automatskog upravljanja i nadzora te novu SCADA-u HE Dubrovnik. Novi sustav predstavlja znaĉajni tehnološki skok u odnosu na prvobitno stanje i omogućuje jednostavnije upravljanje elektranom s više razina uz povećanje sigurnosti samog upravljaĉkog sustava kroz veću zalihost. Daje puno veći broj signala i informacija iz procesa i time znaĉajno povećav mogućnost dijagnosticiranja uzroka mogućih zastoja ili kvarova u radu. 3 Olakšava postupak ispitivanja koja se provode pred prvo puštanje u pogon ili tijekom redovnih revizija opreme. U drugom dijelu referata prezentiraju se bogate mogućnosti i neke nove funkcije SCADA-e elektrane. Pitanja za diskusiju: 1. Obzirom na dvostruki turbinski i naponski regulator, dvostruki procesni LAN i dvostruke servere s operatorskim stanicama, ugraĊena je jednostruka procesna stanica agregata. Iako je ovakvo rješenje jednostavnije i elegantnije, bi li bilo opravdano izvesti procesnu stanicu agregata u dvostrukoj konfiguraciji? 2. Obrazložiti svrsishodnost panela u komandi sa svim upravljaĉkim i nadzornim funcijama s obzirom na blizinu operatorske stanice. 3. Kvarom glavne jedinice turbinskog ili naponskog regulatora prelazi se na pomoćni regulator. Ima li takav preklop kakav utjecaj na rad agregata i/ili procesnog sustava. Je li taj preklop ispitan uživo kod rada agregata u probnom pogonu? B5-03 Nenad Marijan ENERGETSKI OPTIMALNO GRUPNO UPRAVLJANJE HE VINODOL U radu je opisan sustav za energetski optimalno grupno upravljanje HE Vinodol. Prikazano je na koji naĉin su provedene pripreme za uvoĊenje sustava u pogon te su predoĉeni rezultati gdje se vidi kako sustav reagira prilikom odreĊenih pogonskih stanja. Pitanja za diskusiju: 1. Na koji naĉin se postiže vremenska dosljednost informacija dobivenih iz PLC ureĊaja u centralnom kontroleru (svaka informacija ima vremensko obilježje ili sl.)? 2. Kako sustav za energetsko grupno upravljanje reagira uslijed ispada agregata djelovanjem vanjskih utjecaja (turbinski regulator, relejna zaštita i sl.)? 3. Na koji naĉin su provedena mjerenja na temelju kojih su izraĊeni grafikoni na slici 9. i 10.? B5-04 Vedran Mustapić, Zdeslav Crnković, Branko Skoblar RAFINERIJA NAFTE RIJEKA - SUSTAV ZA BRZO RASTEREĆENJE U radu je opisan sustav za brzo rasterećenje (FLS - Fast Load Shedding) EES-a u Rafineriji nafte Rijeka. Objašnjeno je na koji naĉina FLS sustav prepoznaje nedostatak snage u sustavu. Predoĉeni su rezultati simulacija odreĊenih pogonskih stanja provedenih u matematiĉkom modelu gdje se vidi kako sustav za brzo rasterećenja reagira prilikom poremećaja u pogonu. Pitanja za diskusiju: 1. Na koji naĉin su odabrane karakteristiĉne toĉke u EES-u za ugradnju KKU-ova (prikupljanje informacija o stanju sustava) i PLC-ova (mjesta rasterećenja)? Da li su prije ugradnje izraĊeni statiĉki i dinamiĉki proraĉuni o ponašanju sustava prilikom poremećenog pogona? 2. Izraĉunato vrijeme reakcije sustava za rasterećenje je 190 ms. Navedeno je da se u proraĉunu smatra da turbinski regulatori generatora ne djeluju u tom vremenu. Da li je provedena analiza što se stvarno dogaĊa sa sekundarnim sustavima (automatska regulacija i relejna zaštite) u tom vremenu? 4 3. U radu su prikazani simulacijski rezultati rada sustava za brzo rasterećenje. Da li je i u kojoj mjeri ispitan u stvarnom pogonu? B5-05 Tomislav Sekelez, Nikola Slišković ZAMJENA RELEJNE ZAŠTITE NA HE JARUGA Referat opisuje postojeći sustav relejne zaštite, te prezentira tehniĉko rješenje novih sustava relejnih zaštita planiranih za ugradnju u HE Jaruga. Naglasak u radu dan je na ispunjenje zahtjeva selektivnog rada relejne zaštite paralelnih vodova 6.3 kV kojima je elektrana prikljuĉena na mrežu u sluĉaju nastupa zemljospoja. Navedene su smjernice o potrebnim zamjenama relejne zaštite u dodirnoj srednjenaponskoj mreži kako bi rad sustava relejne zaštite a time i pogon elektrane bio što kvalitetnji. Pitanja za diskusiju: 1. Molim autore da opišu planirano rješenje selektivnog štićenja za sluĉaj nastupa zemljospoja u zoni štićenja 95% zemljospojne zaštite statora, na sabirnicama 6.3 kV elektrane, te na jednome od paralelnih vodova 6.3 kV prema TS Lozovac. Da li se i, ako da, kako planiraju izvršiti probe usmjerenja zemljospojnih zaštita? 2. Da li se kroz prezentiranu zamjenu relejne zaštite u HE Jaruga planira i zamjena relejne zaštite na vodovima 6.3 kV prema elektrani u TS Lozovac, i koliko bi to doprinijelo kvalitetnijem pogonu elektrane obzirom na dosadašnja pogonska iskustva? 3. Kakvo je mišljenje autora o korištenju samo jednog ureĊaja zaštite za štićenje generatora u HE Jaruga? B5-06 Zoran Zbunjak, Kristijan Frlan, SrĊan Skok NAPREDNA SISTEMSKA ZAŠTITA OD PREOPTEREĆENJA U DIJELU MREŢE PRIJENOSNOG PODRUĈJA RIJEKA Razvoj sustavnih zaštita i upravljanja je novo podruĉje koje se razvija u prijenosnim mrežama sa svrhom sigurnijeg voĊenja mreže u složenom elektroenergetskom okruženju, koje je nastalo intenziviranjem tržišta i integracijom obnovljivih izvora. Referat je na tom tragu iscrpno analizirao uvjete voĊenja jednog dijela hrvatske prijenosne mreže, u sluĉajevima velike proizvodnje klasiĉnih hidroelektrana i vjetroelektrane. Autori su poticani zakljuĉcima proraĉuna i realnim uvjetima voĊenja predložili naprednu sustavnu zaštitu od preopterećenja za dio prijenosne mreže i pojedine vodove. TakoĊer je predložen i naĉin uvoĊenja u pogon automatizirane sustavne zaštite, kao postepeni proces, koji bi u prvom koraku poslužio kao dio funkcionalnosti pomoći dispeĉeru pri donošenju odluka u Mrežnom centru. Pitanja za diskusiju: 1. Podaci se prikupljaju pomoću PMU-a iz pet VN polja, a štićena mreža je puno veća, koliko bi optimalno trebalo još instalirati PMU-a? 2. Kolika su vremena potrebna za izvršenje algoritma napredne zaštite i koje se brzine promjena u EES-u mogu takvim algoritmom nadzirati? 3. Da li algoritam uzima u u obzir uklopna stanja EES-a? 4. S kojim bi se još informacijama iz EES-a mogao algoritam unaprijediti, npr.napon, kut brzine promjena elektriĉnih veliĉina, uklopna stanja? 5 5. Koji protokol i koja vrsta kanala se predlaže za korištenje dvosmjerne komunikacije, odnosno komunikacije prema objektu, te koje sigurnosne aspekte treba uzeti u obzir za izmjenu komandi i uklopnih stanja? B5-07 Oliver Gludowatz, Karl Fembek, Gottfried Götzelmann 400 KV LINE PROTECTION SCHEME USING THE MODERN PROTECTION AND COMMUNICATION INTERCHANGE CONNECTIONS U referatu je dan prikaz sustava relejne zaštite dvosistemskog dalekovoda nazivnog napona 400 kV i dužine 20 km. Navedeni dalekovod će se u svojoj poĉetnoj fazi primjene koristiti u paralelnom spoju. Sustav relejne zaštite izveden je redundantno, korištenjem dva ureĊaja. Prva glavna zaštita bazira se na funkciji uzdužne diferencijalne zaštite, a druga glavna zaštita na funkciji distantne zaštite. U referatu je takoĊer opisan redundantni sustav komunikacije izmeĊu ureĊaja relejne zaštite na oba kraja dalekovoda za potrebe funkcija uzdužne diferencijalne i distantne zaštite. Pitanja za diskusiju: 1. Na koji naĉin su odabrana podešenja zona štićenja distantne zaštite obzirom da se radi o dvosistemskom dalekovodu u paralelnom spoju? Da li je u obzir uzet utjecaj meĊunapajanja? Na koji naĉin su odabrana podešenja za lokator kvara? 2. Da li ste razmišljali o blokiranju djelovanja prve zone štićenja distantne zaštite dok je uzdužna diferencijalna zaštita u funkciji kako se ne bi krivom proradom distantne zaštite nepotrebno narušila selektivnost sustava? 3. Na koji naĉin se štiti sustav od kvarova izmeĊu prekidaĉa Q0 i strujnog mjernog transformatora –T1 u stanici B prema slici 1? 4. Budući se niti jedan moderan sustav relejne zaštite ne može zamisliti bez sudjelovanja u procesu signalizacije možete li navesti na koji naĉin je izvedena signalizacija navedenog sustava relejne zaštite? Questions for discussion: 1. How the zone settings are for distance protection selected considering that the protection element is a parallel double system overhead transmission line? Did you take into consideration the impact of the parallel lines? How is the fault locator settings selected? 2. Have you thought about blocking the first zone of distant protection while the line differential protection is operative so that the false tripping of distance protection cannot endanger the selectivity of the system? 3. How the system is protected against failures between circuit breaker Q0 and current transformer T1 at the station B according to Figure 1? 4. Since relay protection modern systems cannot be imagined without the participation in the signal processing can you explain how is the signaling system managed for the described relay protection system? B5-08 Miroslav Krepela SKLAPANJE I ZAŠTITA VISOKONAPONSKE PARALELNE PRIGUŠNICE Rad na pregledni naĉin obraĊuje problematiku dijela sekundarnog sustava specifiĉnog za trofaznu uljnu visokonaponsku paralelnu prigušnicu s kruto uzemljenom neutralnom toĉkom. 6 Nakon uvoda, daje se osnovni prikaz strujno naponskih prilika pri sklapanju visokonaponske prigušnice s osvrtom na karakteristike suvremenih SF6 prekidaĉa i mehanizam prekidanja malih induktivnih struja. Posebno je obraĊeno nadzirano ili kontrolirano sklapanje prigušnice kao jedne od suvremenih metoda za smanjenje strujnih i naponskih naprezanja prigušnice prilikom sklapanja na visokonaponsku mrežu. Glavni dio rada posvećen je specifiĉnoj problematici utjecaja i naĉina sklapanja prigušnice na proradu sustava elektriĉnih zaštita, nakon ĉega slijedi popis mogućih kvarova u krugu prigušnice s principijelnim opisom pojedinih primjenjivih sustava zaštite na nekoliko naĉina s kombinacijom njihovih zaštitnih funkcija. Na kraju se daje blok shema ''primjera potpune zaštite'' paralelne prigušnice uz zakljuĉni naglasak na potrebu evaluacije karakteristika i specifiĉnosti svake prigušnice te njezina mjesta u visokonaponskoj mreži pri svakom projektu ugradnje. Rad je podijeljen u pet poglavlja i sadrži deset slika. Pitanja za diskusiju: 1. Za nadzirano (kontrolirano) sklapanje trofazne visokonaponske prigušnice visokonaponski prekidaĉ treba biti jednopolno upravljiv. Koja se još od osnovnih svojstva suvremenih visokonaponskih prekidaĉa važna za uspješno i kvalitetno kontrolirano sklapanje trofazne visokonaponske prigušnice? 2. U sustavu „efikasne“ zaštite prigušnice od kvarova s velikim porastom fazne struje autor u radu navodi mogućnost primjene i distantne zaštite. U kojoj kombinaciji s nekom od strujnih zaštita ta zaštita može dati zadovoljavajući stupanj zaštite prigušnice? 3. Obzirom na niz specifiĉnosti u sklapanju (kontroliranom sklapanju) visokonaponske trofazne prigušnice, da li je po mišljenju ili iskustvu autora nakon završetka projekta ugradnje poželjno provesti detaljna primarna ispitivanja sklapanja prigušnice u cilju verifikacije strujno naponskih prilika na prigušnici te ocjene funkcionalnosti i stabilnosti primjenjenog sustava elektriĉnih zaštita? B5-09 Jakša Rogulj, Boris Avramović, Mladen Perkov, Zoran Matić ISKUSTVA PRI MIGRACIJI UPRAVLJAĈKO-NADZORNIH SUSTAVA NA NOVU PLATFORMU U radu je prezentirano nekoliko primijenjenih rješenja migracije staniĉnih raĉunala distribuiranih sekundarnih sustava LSA i SICAM SAS na novu platformu sustava SICAM PAS. Uz opise zateĉenog stanja i konkretnih realiziranih rješenja, obrazloženi su naĉini provedbe migracije u svakoj od transformatorskih stanica. Zakljuĉno su navedeni razlozi i nužnost provedbe migracije za svaku od transformatorskih stanica, kao i sve prednosti i unaprjeĊenja koja su ostvarena ovom migracijom na novu platformu. Pitanja za diskusiju: 1. Koji su razlozi da u TS Zadar Centar i TS Pag nisu primijenjena ista rješenja iako se u oba sluĉaja radi o sustavu LSA? 2. Zašto nije provedena cjelovita migracija upravljaĉko nadzornog sustava ukljuĉivo i upravljaĉkog sustava 8TK, nego je migrirano samo staniĉno raĉunalo LSA Control? 3. Koji su implementirani mehanizmi sigurnosne politike obzirom da postoje suĉelja prema CDU Bilice, ODS MicroSCADA i omogućen je daljinski pristup staniĉnim raĉunalima i operatorskim radnim mjestima? 7 B5-10 Robert Lindiĉ, Boris Zupanc, Drago Pavliĉ, Ţeljko Karas, Igor Kovaĉ REKONSTRUKCIJA RTP LAŠKO 110/20 KV – SEKUNDARNI SUSTAVI U referatu je dat opis rekonstrukcije sekundarnog sustava RTP 110/20 kV Laško kao i njegov znaĉaj i uloga u distribuciji elektriĉne energije. Autori se objasnili razloge i obim rekonstrukcije, popisana je oprema i opisan je tijek izvoĊenja radova. Nije do kraja jasno opisan naĉin implementacije cjelokupnog sustava s aspekta integracije pojedinih elemenata sustava s obzirom da je korištena oprema upravljanja i zaštite koja ima mogućnost rada po najnovijim komunikacijskim standardima IEC 61850. Pitanja za diskusiju: 1. Da li je (s obzirom da korištena oprema podržava) korištena komunikacija po IEC61850 protokolu? 2. Kako su realizirane blokade u postrojenju: žiĉano (hardverski) ili programski (softverski)? 3. Da li je i kako realizirana horizontalna komunikacija izmeĊu polja? PREFERENCIJALNA TEMA 2: ANALIZA RADA SUSTAVA ZAŠTITE, UPRAVLJANJA I NADZORA EES-A B5-11 Renata Rubeša, SrĊan Skok, Ante Marušić, Vedran Kirinĉić PRORAĈUN PARAMETARA PRIJENOSNIH VODOVA U STVARNOM VREMENU KORISTEĆI SINKRONIZIRANA MJERENJA FAZORA U referatu je predložen algoritam za proraĉun parametara vodova temeljen na sinkroniziranim mjerenjima fazora struja i napona. Algoritam je ispitan na mjerenjima iz sinkroniziranih mjernih jedinica ugraĊenih u hrvatskoj prijenosnoj mreži na 400 kV razini. TakoĊer je dan primjer izraĉuna temperature za 400 kV dalekovod Melina – RHE Velebit temeljen na predloženom algoritmu pošto je temperatura dalekovoda u linearnoj vezi s otporom dalekovoda. Pitanja za diskusiju: 1. Možete li nabrojati o kojim sve faktorima ovise parametri vodova i ukratko opisati na koji naĉin utjeĉu na njih? Da li odstupanje frekvencije sustava utjeĉe na iznose parametara vodova i u kojoj mjeri? 2. U referatu je dan osvrt na pouzdanost PMU jedinica. Možete li u postotnim vrijednostima izraziti pouzdanost sustava sinkroniziranih mjerenja kroz izabranu godinu dana za svaku jedinicu zasebno i ukupno za cijeli sustav? Prema vašim iskustvima da li je dotiĉna pouzdanost zadovoljavajuća i za neke druge aplikacije kao što je napredno upravljanje ili zaštita prijenosne mreže? 3. U referatu je navedeno kako su upotrebljive fazorske veliĉine za izraĉun parametara samo one koje pripadaju vremenu prije i poslije zabilježenog poremećaja ili sklopne operacije u elektroenergetskom sustavu. Možete li preciznije definirati koje vrijeme prije i nakon poremećaja ili sklopne operacije fazorske veliĉine nisu upotrebljive za izraĉun parametara? 8 B5-12 Ljiljana Šmigovec, Renata Rubeša VALIDACIJA PODEŠENJA SUSTAVA RELEJNE ZAŠTITE UZ POMOĆ PROGRAMSKOG PAKETA CAPE U radu autorice daju prikaz funkcionalnosti programskog alata za modeliranje prijenosnog sustava sa posebnim naglaskom na modeliranje sustava relejne zaštite. Model verificiran simulacijama i usporedbama sa stvarnim dogaĊajima u mreži postaje referentni alat koji će inženjerima za relejnu zaštitu pomoći u dokazivanju ispravnosti podešenja za razliĉite situacije u mreži. Autorice istiĉu kompleksnost alata i nužnost trajnog i upornog rada kako na dokazivanju ispravnosti samog modela, izuĉavanju svih naprednih mogućnosti korištenja, tako i na definiranju i ujednaĉavanju principa udešavanja zaštite na razini tvrtke i šire. Pitanja za diskusiju: 1. U kojoj su mjeri modelirani sustavi zaštite na granicama razgraniĉenja, posebno sustavi zaštite koji nisu u nadležnosti operatora prijenosnog sustava? 2. Na koji naĉin su modelirani interkonektivni vodovi 400, 220 i 110 kV s obzirom na predvidivi doprinos susjednih elektroenergetskih sustava tijekom kvarova u hrvatskom EES? 3. Da li opisani programski alat podržava apsolutno sve tipove ureĊaja zaštite primijenjenih u našoj mreži? Što se ĉini ako odgovarajući model releja ne postoji? 4. Da li su modeli mreže dovršeni u takvoj mjeri da mogu danas poslužiti za mjerodavno i objektivno dokazivanje usklaĊenosti podešenja relejne zaštite? B5-13 Goran Jurišić NUMERIĈKI ALGORITMI U RELEJNOJ ZAŠTITI ObraĊena tema je zanimljiva sa stajališta korištenja fazora pri razvoju algoritama zaštite elemenata elektroenergetskog sustava. U radu su dobro obraĊeni matematiĉki algoritmi za odreĊivanje fazora, meĊutim analizirani su samo odzivi na promjenu amplitude, a ne i na promjenu kuta mjerene veliĉine. Pitanja za diskusiju: 1. Možete li objasniti robusnost pojedinog algoritma obzirom na promjene kuta fazora mjerene veliĉine? 2. Objasnite primjenu pojedinog algoritma obzirom na vrstu štićenog objekta, odnosno korištenje pojedine funkcije relejne zaštite? 3. Navedite primjere korištenja pojedinog opisanog algoritma u praksi? B5-14 Valerijan Pupavac, Miljenko Boras, Boris Maĉešić PRIMJENA ADAPTIVNOG FOURIEROVOG FILTRA PROŠIRENOG OPSEGA U NUMERIĈKOJ ZAŠTITI Ĉlanak opisuje samo koncept adaptivnih numeriĉkih filtara, implementiranih u numeriĉkim zaštitnim relejima. Površno je prikazana i opisana matematiĉka pozadina diskretne Fourieove transformacije (DFT), kao temelj Fourierovog filtra. Na temelju implementacije filtra u zaštitni algoritam numeriĉkog releja opisani su rezultati ispitivanja u praksi. 9 Pitanja za diskusiju: 1. Koja je razlika izmeĊu klasiĉnog adaptivnog Fourierovog filtra i razvijenog adaptivnog Fourierovog filtra proširenog opsega (osim frekvencijskog raspona)? 2. Kako utjeĉe frekvencija mjerenog signala na duljinu filtra? 3. Koja je dinamika odziva filtra prilikom prijelaznih pojava (kratki spoj, prenapon, ili sl.)? B5-15 Franc Prepeluh, Joţe Kragelj, Anton Majcen, Miloš Maksić, Georgi Zlatarev, Sašo Kreslin APPLICATION OF AUTOMATIC RECLOSING WITH SYNCHRO-CHECK IN 110 kV LINES NEAR THE GENERATORS IN THE SLOVENIAN POWER SYSTEM U ĉlanku je prikazan prijedlog korištenja 3 faznog APU-a na Slovenskim 110 kV dalekovodima u blizini elektrana. Dana su okvirna podešenja vezana uz APU sa korištenjem sinkoĉek funkcije koje bi trebala biti zadovoljavajući kompromis složene ideje 3 faznog APU-a na vodu i moguće implikacije na životni vijek generatora. Pitanja za diskusiju: 1. Da li će namjeravani 3p APU kod višefaznih kvarova biti sekvencijalni (tj. prekidaĉ bliže generatoru se ukljuĉuje samo uz uvjet sinkroĉeka ako je kvar prestao postojati i vod je stavljen pod napon sa suprotne strane dalekovoda)? 2. Sekvencijalni APU je preporuĉljiv zbog toga što produljuje životni vijek osovine generatora. Ako se koristi sekvencijalni APU, na prekidaĉu bliže generatoru treba primjenjivati samo jedan APU. Možete li detaljnije opisati kako će se provoditi automatsko ponovno ukljuĉenje na dalekovodnom prekidaĉu koji je bliži generatoru, a kako na prekidaĉu na drugoj strani dalekovoda? 3. Da li vrijeme beznaponske pauze u razmatranom sluĉaju starta sa prestankom isklopnog naloga (npr. otpustom distantne zaštite) ili se raĉuna od trenutka nestanka napona na dalekovodu (podnaponski element)? 4. Kakvo je predloženo podešenje vremena nadzora sinkroĉek funkcije (tijekom tog vremena može biti izdan nalog APU ukoliko su postignuti zadani uvjeti)? 5. Referirajući se na izvorni dokument '' High-speed reclosing system and machine consideration" – GE, drugi trajni kvar (nastao nakon APU) može izazvati sistemsku nestabilnost – zbog toga predlažu korištenje zasebnog distantnog elementa za selektivni APU (kako bi blokirao APU u sluĉaju tropolnog ili bliskog dvopolnog kvara sa zemljom). Nalazite li razloge za primjenom takvog obrasca u vašoj mreži? Questions for discussion: 1. Will the intended 3phase AR for multiple faults tRef. be sequential (i.e. breaker close to generator is closed with sychrocheck only if the fault is cleared and the line is energized from the other side? 2. Sequential AR is recommended because it is saving generators shafts life. If the sequential AE is used only one AR is to be used on line CB close to generator. Can You describe in more details how reclosing is to be done on line CB close to generator and on the other line end CB? 3. Does the dead time In Your solution start with reset of the trip elements (like distance) or is calculated from no voltage detection on the line (undervoltage element)? 10 4. What is proposed setting of the monitoring time for synchro-check function (during that time AR can be given if conditions are met)? 5. Ref. to "High-speed reclosing system and machine consideration" - GE, the second permanent fault (initiated after AR) may cause system instability - so they even recommend to use separate distance elements for selective AR (to block AR in the case of 3phase or close L-L-G faults). Do You find any need for such concept in Your network? 6. Are the proposed synchro-check setting for 3phase AR below setting of concerned generators synchronization devices (specially angle limit)? PREFERENCIJALNA TEMA 3: UTJECAJ PRIMJENE IEC61850 NA SEKUNDARNE SUSTAVE B5-16 Goran Jurišić UTJECAJ NORME IEC 61850 NA SUSTAVE RELEJNE ZAŠTITE Autor je dao sažet presjek povijesti razvoja norme IE 61850, opisao osnovna naĉela, pojasnio logiĉka ĉvorišta te detaljno opisao nužnu komunikaciju. Osim navedenog, opisao je i utjecaj norme na ispitivanje zaštite s prikazom sheme klasiĉnog ispitivanja, današnjeg hibridnog ispitivanja i skorašnjeg potpuno digitalnog ispitivanja transformatorske stanice. Nadalje, opisuje temelje i daje presjek nastojanja razvoja automatiziranog ispitivanja transformatorske stanice. Potrebno je saĉekati buduću inaĉicu norme kako bi imali potpunu automatizaciju ispitivanja transformatorske stanice. Pitanja za diskusiju: 1. U radu su opisana klasiĉna, hibridna i digitalna ispitivanja zaštite u transformatorskoj stanici. Po vama, kakav će biti uĉinak digitalnog ispitivanja na sam trošak ispitivanja? 2. Dosadašnja ispitivanja se provode na naĉin da se ispituje u tvornici i na terenu. Da li će novi naĉin automatiziranog ispitivanja smanjiti potrebu ispitivanja na terenu? 3. Postoji li potreba dodatnog obrazovanja struĉnjaka koji će održavati nove sustave zaštita? Ako da, ima li potrebe postojanja razliĉitih službi održavanja ili će biti potrebno stvoriti novu zajedniĉku službu? B5-17 Goran Leci, Ante Marušić KOORDINIRANA REGULACIJA NAPONA ENERGETSKIH TRANSFORMATORA Zahtjevi na rad regulatora napona energetskih transformatora su u uvjetima poremećenog pogona odnosno pri propadima napona potpuno razliĉiti od onih za vrijeme normalnog pogona. Podešenja regulatora napona prilagoĊena su uvjetima normalnog pogona dok bi u uvjtima poremećenog pogona ista podešenja mogla dovesti do sloma napona prijenosnog sustava. U radu se analizira problematika rada regulatora napona za vrijeme poremećenog pogona i u tu svrhu su u radu predložene korektivne mjere. Važnu ulogu u realizaciji takvih mjera ima komunikacija izmeĊu transformatorskih stanica u skladu sa IEC61850 normom. Pitanja za diskusiju: 11 1. Jesu li podešenja klasiĉnih regulatora kao što su odabir karakteristike rada regulatora, blokiranje rada pri propadu napona i sl. iskorištena maksimalno i mogu li se koristiti u svrhu sprjeĉavanja sloma napona u sustavu? 2. Možete li detaljnije pojasniti primjenu mjerenja na višenaponskoj strani energetskog transformatora u svrhu poboljšanja rada regulatora napona? 3. Možete li na jednom primjeru iz prakse pojasniti rješenje regulacije energetskih transformatora spojenih u seriju? 4. Zadovoljava li norma IEC61850 u ovom trenutku zahtjeve s obzirom na predloženo rješenje regulacije napona energetskih transformatora? B5-18 Goran Pregrad, Damir Soldić, Ivan Višić ANALIZA ZNAĈAJKI I ISPITIVANJE MOGUĆNOSTI PROCESNE SABIRNICE U SEKUNDARNIM SUSTAVIMA Autori su dali sažeti prikaz nadolazeće primjene procesne sabirnice, detaljan opis ispitivanja modela akvizicijske jedinice, konvencionalnog releja i releja s modulom za prihvat mjerenja s procesne sabirnice. Nadalje, autori su napravili detaljnu analizu usporedbe mjerenja dobivenog klasiĉnim putem i dobivenog iz procesne sabirnice. Iz samog rada proizlaze niz pitanja kao što su pouzdanost novog tehniĉkog rješenja, nužna redundancija i njena izvedba te na kraju potencijalna ekonomska isplativost. Pitanja za diskusiju: 1. Da li je ureĊaj AU umjeren i kolika mu je preciznost? Ako je umjeren kojom metodom je umjeravan i što je služilo kao referenca? Ako nije umjeravan kako se došlo do podatka o preciznosti? 2. Zašto su autori uopće usporeĊivali raznorodne zaštitne releje kad i sami navode da se koriste razliĉiti algoritmi zaštite, tj. da rezultati nisu direktno usporedivi? Prilikom usporeĊivanja sustava nužno je da su oba sustava funkcionalno jednaka osim razlike koja se usporeĊuje. 3. U ĉlanku se spominje kontinuirano kašnjenje od 250 mikrosekundi u odnosu na referentni signal. Kako to kašnjenje utjeĉe na preciznost iz pitanja br.1? Zašto kašnjenje na akvizicijskoj jedinici nije kompenzirano kad digitalni podaci imaju vremenske oznake? Kako ta pogreška utjeĉe na funkcije zaštita? PREFERENCIJALNA TEMA 4: PROCEDURE, ALATI I ISKUSTVA U ISPITIVANJU I ODRŢAVANJU SEKUNDARNIH SUSTAVA Nema prijavljenih referata. PREFERENCIJALNA TEMA 5: MJERNI I OBRAĈUNSKI SUSTAVI I SUSTAVI ZA KVALITETU ELEKTRIĈNE ENERGIJE B5-19 12 Ivan Tolić, Roko Jerĉić, Ivana Duraković, Vedran Angebrandt VREDNOVANJE PARAMETARA KVALITETE ELEKTRIĈNE ENERGIJE U PRIJENOSNOJ MREŢI SUKLADNO ODREDBAMA MREŢNIH PRAVILA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA Mjerenje kvalitete elektriĉne energije je propisano zakonodavstvom. Sastavni je dio proizvoda kojeg HEP prodaje korisnicima mreže, stoga je osim mjerenje koliĉine elektriĉne energije potrebno mjeriti i sve propisane parametre kvalitete. Obzirom da se stalno mijenja opterećenje mijenjaju se i elementi vezani za kvalitetu elektriĉne energije. U radu je prezentirano mjerenje kvalitete elektriĉne energije u periodu od tjedan dana na suĉelju HOPS-a i ODS-a. Uoĉena su odstupanja pri mjerenju flikera, dok su ostali parametri u dozvoljenim granicama. Daljnjim analizama i trajnim mjerenjima trebalo bi utvrditi uzrok odstupanja kao i praćenje trenda svih parametara u odnosu na dogaĊaje u elektroenergetskom sustavu. Pravodobnim uoĉavanjem korisnika mreže koji imaju negativno povratno djelovanje iznad dozvoljenih granica štite se ostali korisnici mreže kao i sam elektroenergetski sustav, što nam je i zakonska obaveza. Pitanja za diskusiju: 1. U prezentiranim rezultatima mjerenja vidljiva su prekoraĉenja flikera, Pst i Plt iznad propisanih granica, da li je analiziran uzrok? 2. Da li su uobiĉajene povišene vrijednosti flikera na promatranom mjestu? 3. Da li su oscilacije napona vezana za dnevna opterećenja ili eventualno za dogaĊaje u mreži? B5-20 Zdenko Balaţ TROŠKOVI MJERENJA NISKOFREKVENTNIH ELEKTROMAGNETSKIH POLJA U ELEKTROENERGETSKIM SUSTAVIMA Referat obraĊuje problematiku zakonske legislative zaštite ljudi od EM polja u RH. U radu su dani rezultati proraĉuna EM polja za tipsku 110 kV stanicu kao i njihova analiza. Autor u radu navodi nedosljednost postojeće zakonske legislative. Pitanja za diskusiju: 1. Koliko iznosi godišnji trošak zadovoljavanja postojeće legislative u HAC-u? 2. Mogu li se u navedenom programskom paketu modelirati zidovi i ostale prepreke? 3. Po mišljenju autora da li su postojeće graniĉne razine EM polja prekonzervativne? 13
© Copyright 2024 Paperzz
