: STAMBENO-POSLOVNI (SERVIS MOTORNIH VOZILA) : AGOVIĆ FIKRET IZ BERANA : BERANE (NASELJE ,,HAREME’’)-OPŠTINA BERANE :KAT.PARCELA BR.852-OPŠTINA BERANE JUL,2014.GODINE INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 2 od 135 S A D R Ž A J: 1. UVOD..............................................................................................................................3 2. OPŠTE INFORMACIJE.............................................................................................4 -(Podatci o nosiocu projekta) -(Glavni podatci o projektu) 3. OPIS LOKACIJE..........................................................................................................5 4. OPIS PROJEKTA.......................................................................................................31 5. OPIS RAZMATRANIH ALTERNATIVA................................................................78 6. OPIS SEGMENATA ŽIVOTNE SREDINE...............................................................80 7. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA...............................................................89 8. OPIS MJERA ZA SPREČAVANJE ŠTETNIH UTICAJA.....................................109 9. PROGRAM PRAĆENJA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU............................127 10. REZIME INFORMACIJA........................................................................................130 11. PODACI O EVENTUALNIM TEŠKOĆAMA........................................................133 12. GENERALNI ZAKLJUČAK....................................................................................134 Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 3 od 135 Lokacija na kojoj se planira izgradnja tj.funkcionisanje predmetnog stambeno-poslovnog objekta nalazi se u naselju Hareme (dio grada Berana) u dijelu Opštine Berane na kat.parceli br.852 KO Berane.Glavni projekat služi kao temeljna dokumentacija realizacije izgradnje predmetnog stambeno-poslovnog objekta. Sekretarijat za ureñenje prostora, zaštitu životne sredine, stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Opštine Berane ,rješavajući po zahtjevu Agović Fikreta iz Berana, je na osnovu člana 62a. Zakona o ureñenju prostora i izgradnji objekata (,,Sl.list RCG’’, br. 51/08, 34/11 i 35/13) i Odluke o donošenju i usvajanju GUP-a Berane (,,Sl.list RCG’’,-opštinski propisi br.25/07) je izdao urbanističko-tehničke uslove br.07-351-151/1 od 30.04.2014.godine za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju individualnog stambenog objekta na gore navedenoj katastarskoj parceli.U okviru ove namjene se mogu organizovati i druge komercijalne i društvene djelatnosti kao prateće funkcije uz stanovanje. Napomena: U dokumentaciji u dijelu priloga dostavljeno je rješenje o izdavanju urbanističko-tehničkih uslova. Investitor je obavezan u cilju dobijanja dozvole za gradnju a što je uslov za dobijanje upotrebne dozvole, da pribavi i saglasnost organa nadležnog za poslove zaštite životne sredine u Opštini Berane. Nosilac projekta je sproveo postupak odlučivanja o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu kod Sekretarijata za poljoprivredu, turizam, vodoprivredu i zaštitu životne sredine Opštine Berane.U postupku je nosiocu projekta naloženo da izradi Elaborat procjene uticaja predmetnog objekta na životnu sredinu shodno rješenju br. 19-353-21/06 od 02.07.2014.godine. Napomena: U elaboratu u dijelu priloga dostavljeno je odgovarajuće rješenje. Elaborat procjene uticaja stambeno-poslovnog objekta (servis motornih vozila) na životnu sredinu uradio je multidisciplinarni tim formiran u INSTITUTU ,,SIGURNOST’’d.o.o. iz Podgorice. Glavni projekat izgradnje pomenutog objekta izradilo je društvo ,,MD MOMO’’ d.o.o. Berane. Podgorica, jul, 2014.god. strana 4 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA 2.1 PODACI O NOSIOCU PROJEKTA NAZIV I SJEDIŠTE INVESTITORA: AGOVIĆ FIKRET Voja Maslovarića b.b.-Berane LICE ZA ZASTUPANJE: Isko Agović KONTAKT TELEFON: 067/631- 553 FAX: ------------ E-mail: [email protected] KONTAKT OSOBA Isko Agović TELEFON: 067/631- 553; E-mail: FAX: [email protected] ------------ 2.2 GLAVNI PODACI O PROJEKTU NAZIV PROJEKTA: Stambeno-poslovni objekat (servis motornih vozila) LOKACIJA: Berane (naselje ,,Hareme)-Opština Berane. ADRESA: Voja Maslovarića b.b.-Berane Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 5 od 135 3.1 PODRUČJE IZVOðENJA PROJEKTA Lokacija predmetnog objekta je smeštena u okviru GUP-a Berane, u naselju Hareme, na dijelu katastarske parcele br. 852.Predmetni objekat se predviña pored postojeće interne saobraćajnice sa grañevinskom linijom koja je planirana 3m od regulacione.Teren na kome se nalazi predmetna lokacija je u nagibu, tako da je prilikom izvoñenja radova potrebno izvoditi dodatne radove na izvoñenju kaskadne konfiguracije. Na lokaciji nema površinskih ili podzemnih voda, ali ima zelenih površina, kao i gusto naseljenih oblasti.U blizini i na lokaciji ne postoje zaštićena (prirodna i kulturna) dobra. Takoñe, na ovoj lokaciji ne postoje objekti koji treba da se zadrže kao revitalizovano naslijeñe industrijske ili druge arhitekture.Sama lokacija ne predstavlja značajan i prepoznatljiv prostor u odnosu na okruženje. Značajan dio prostora trenutno zauzimaju slobodne i neureñene površine ,objekti uglavnom stambenog tipa od kojih je jedan dio u izgradnji kao i nekoliko objekata poslovne namjene. Predmetni prostor je relativno gusto naseljen (riječ je o prigradskom naselju) i u okviru njega egzistiraju površine u funkciji različitih namijena. Individualni stambeni objekti su rasporeñeni po odreñenoj površini šireg područja.Ovakvi objekti su nešto više skoncentrisani duž lokalnog puta (Ul.Voja Maslovarića) i dalje kroz naselje Hareme kao i u blizini magistralnog puta prema Bijelom Polju.Najbliži individualni stambeni objekat se nalazi u okolini predmetne lokacije sa istočne strane na udaljenosti oko 20m. Pejzažne vrijednosti sa očuvanim autentičnim segmentima su karakteristika ovog područja.Dakle ono što je ovdje potrebno još naglasiti jeste i to da na samoj predmetnoj lokaciji nema prirodnih dobara koja su ili bi trebalo biti zaštićena. Šira oblast pripada kontinentalnom dijelu zemlje na kojem obitavaju odreñene šumske zajednice.Registrovanih prirodnih fenomena i rjetkosti na ovom području nema. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 6 od 135 Neposredno zapadno od predmetnog lokaliteta, se pružaju slobodne površine prema rijeci Lim.Najbliži stambeni objekat sa ove strane nalazi se na udaljenosti oko 100m. Sa sjeverne strane se neposredno pruža pristupni put koji se nadovezuje na lokalni putni pravac (Ul.Voja Maslovarića).Najbliži objekat sa ove strane je odmah preko puta pristupnog puta na udaljenosti manjoj od 50m. Izgled okoline sa zapadne strane lokacije Pogled na lokaciju i objekte sa sjeverne strane Sa južne strane se takoñe rasprostiru slobodne površine sa desne strane rijeke Lim.Najbliži objekat sa ove strane se nalazi na udaljenosti oko 200m od predmetne lokacije.Sa istočne strane neposredno pored lokacije se pruža par višespratnih objekata stambenog tipa.Sa ove strane se pruža i najveća saobraćajnica kroz naselje ,,Hareme`` ,,Ul.Voja Maslovarića``. Pogled na južnu stranu predmetne lokacije Objekti pored lokacije sa istočne strane Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 7 od 135 3.2 FIZIČKE KARAKTERISTIKE PROJEKTA I KARTOGRAFSKI PRIKAZ Lokacija predmetnog objekta je smeštena u okviru GUP-a Berane, u Haremima, dio katastarske parcele br. 852, čija je ukupna povrsina 386 m². Urbanističkim uslovima je predviñeno da se na predmetnim parcelama izgrade objekti u funkciji poslovanja sa stanovanjem sa indeksom zauzetosti 0,4 a spratnosti P+1+Pk. Predmetni objekat je ispunio uslove površine u osnovi a spratnosti je manja.Prilaz objektu je predviñen sa severne strane lokacije. Projektom je predviñen objekat spratnosti prizemlje i sprat koji ima BRP 320,25 m² a korisnu površinu 271,75m².U prizemlju predmetnog objekta predviñen je poslovni sadržaj (servis motornih vozila) gdje će se nalaziti još i ostava i sanitarije.Ukupna korisna površina ovog dijela objekta iznosi 131,79m². Kartografski prikaz položaja lokacije Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Satelitski prikaz položaja predmetnog objekta Podgorica, jul, 2014.god. strana 8 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Kopija plana katastarskih parcela Podgorica, jul, 2014.god. strana 9 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 10 od 135 3.3 PRIKAZ OSNOVNIH KARAKTERISTIKA TERENA U Crnoj Gori je zastupljen veoma raznolik sastav zemljišta.Na današnji izgled reljefa znatno su uticale spoljne (egzogene) sile.Razvoj tla uglavnom je vezan za reljef, geološku podlogu i specifične klimatske uslove, tako da je zastupljenost vrsta tla veoma heterogena.Karakterističnu orografsku cjelinu na istraživanom području čine brdski tereni, predstavljeni strmim padinama duž kojih je usječena dolina rijeke Lim. 3.3.1 Pedološke karakteristike Na području izvoñenja predmetnog objekta zemljišni pokrivač je vrlo heterogenog sastava.U osnovi,na to su uticali brojni prirodno pedološki faktori, pedogenetski činioci i procesi i djelovanje čovjeka.To što se u teritorijalnom okviru područje unutrašnjih dinarida, odnosno u okviru manjih regionalnih cjelina, javljaju raznovrsni pedološki tipovi nije slučajnost, već rezultat, geološkog sastava zemljišta, vegetacije, klimatoloških i hidroloških prilika i dejstva antropološkog faktora.Ovi faktori djelovali su u različitim kombinacijama, tako da se u prostornoj cjelini o kojoj je riječ formirao raznoliki pedološki pokrivač. Tipovi zemljišta koji se javljaju na predmetnom području su; smeña zemljišta, rendzine, rendzine jako stjenovite, rendzine umjereno stjenovite, gajnjače, aluvijalna zemljišta, podzolirana zemljišta, tera rosa itd. U oblasti predmetne lokacije izdvajaju se sledeći tipovi zemljišta: aluvijalno deluvijalno zemljište, disterično smeñe zemljište i euterično smeñe zemljište.Ukoliko ima stalnog premiještanja površinskih slojeva, ne može da se obrazuje normalni profil, pa se trajno mogu održavati nerazvijena zemljišta.Vazdušni kapacitet se kreće od 9-13 vol% i zadovoljavajući je.Proizvodna vrijednost ovih zemljišta je dosta visoka za pojedine vrste voćarskih kultura. Na smeñim zemljištima (kalkmelanosol) javlja se bukva i smrča, a znatno rjeñe hrast kitnjak i crni bor.To ukazuje da se radi o mezofilnim a reñe kserofilnim zemljištima. Prema produktivnosti ova zemljišta se nalaze u sredini treće klase.Bukovo-jelove šume na visinama od oko 1200 m na dubokim smeñim zemljištima imaju prirast drvne mase do 8 m3/ha, a na plitkim varijetetima na nižim terenima, gdje su degradirane bukove šume prirast drvne mase nije viši od 3 m3/ha. Fizičke osobine smeñih zemljišta na krečnjacima su vrlo dobre, a i hemijske, jer su slabo kisele reakcije, karbonati nijesu potpuno isprani, pa im je visok sadržaj baznih katjona u adsorptivnom kompleksu.Kalijumom su dobro snabdjevena, ali su siromašna fosforom, što je česta pojava i kod drugih tipova zemljišta ovog područja. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Izvor:Prostorni plan RCG do 2020.godine Podgorica, jul, 2014.god. strana 11 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 12 od 135 3.3.2 Geomorfološke karakteristike Na maloj površini koju zauzima Crna Gora, teško da se negdje drugo može naći raznovrsniji i specifičniji reljef, pojave, procesi i sve ono što čine geomorfološke odlike terena.To je posljedica duge geološke evolucije terena i promjenljivih izraženih endogenih i egzogenih sila koje su stvarale i uobličavale reljef Crne Gore. Shodno morfološkim odlikama terena na kojem se izvodi predmetni objekat, jasno se izdvajaja sl.morfološke cjelina na širem području: Korito rijke Lim; Tereni sa desne i lijeve strane Lima se osjetno razlikuju.Na desnoj strani je zastupljen neogeni reljef sa dolinama i malim zaobljenim uzvišenjima, od kojih se ističu glinovitolaporoviti konglomerati Jasikovac, Dubica i Dapsićko brdo. Lijeva strana Lima je terasasta, fluvio-glacijalna postjezerska faza sa pet terasa, avnih i stepenasto poreñanih jedna iznad druge i usmjerenih u pravcu toka Lima. Morfološki izgled navedenih cjelina, uslovljen je kako geološkom grañom terena, to i djelovanjem geomorfoloških procesa u vremenu, a što se nastavlja današnjim djelovanjem savremenih geodinamičkih procesa. Klisurasto-kanjonska riječna dolina Lima je usječena u teren karbonatnih stijenskih masa.Duž strana doline djelovao je koluvijalni proces, u vidu odronjavanja i osipanja krečnjačkih blokova do sitne drobine.Snagom vodenog toka ovi komadi su dalje transportovani.U formiranju reljefa druge morfološke cjeline dominantnu ulogu je odigrao fluvijalni proces.Na ovim padinama su značajne naslage koluvijalno- deluvijalnih naslaga.Djelovanje koluvijalno-deluvijalnog procesa nastavlja se i danas. Karakterističnu orografsku cjelinu na istraživanom području čine brdsko-planinski tereni, nadmorske visine od 700 do 800mnm, raščlanjen dolinom rijeke Lim i okružen visokim planinama.Preovlañuju škriljci, pješčari i krečnjaci mlañek paleozoika (karbon i perm) i starijeg mezozoika (trijas).Dolina Lima ima kompozitni izgled s nekoliko kotlinskih proširenja. Sam prostor na kojem će se graditi predmetni objekat za održavanje i opravku motornih vozila je dio širokog pojasa blago nagnutog terena nadmorske visine oko 700 m.Teren ima minimalni nagib u pravcu zapada (do 5º) i nalazi se u prigradskm području sa većom gustinom naseljenosti.Šira oblast je jako raščlanjena dolinama rijeka i rječica i okružena visokim planinama.Brežuljci i zelenilo daju ovom kraju naročito lijep izgled. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 13 od 135 3.3.3 Geološka graña terena 3.3.3.1 Geološke karakteristike Geološki sastav Beranske kotline, u širem smislu, obuhvata paleozojske škriljce, trijasne krečnjake, rožnace, neogene sedimente.Na desnoj strani Lima, pobrñe Jasikovac, dobar dio Budimlja, zatim najveći dio Police, preovlañuju neogeni sedimenti koji se uvlače sve do jezerskih naslaga u Lugama i južnije do Ržanice. Na lijevoj strani Lima, a dijelom i na desnoj, jezerski sedimenti su prekriveni tanjim ili debljim slojevima (10 do 40 m) fluvioglacijalnim nanosima (oblutak, šljunak, pesak), različitog petrografskog sastava. Ovakav geološki sastav, uz odgovarajući biogeografski sastav, uslovio je pojavu ruda u ovoj oblasti: ugalj, glineni laporac, ukrasni kamen, olovo, cink i dr.Geomorfološki, Beransku kotlinu čine pet terasa, sa visinom odseka meñu terasama od 3 do 25 metara. Naselje Berane je smješteno na prvoj terasi, na levoj obali Lima, kao i uzani dio naselja Hareme i Luge na desnoj obali Lima.Obodna naselja Beran Selo, Dolac, Lužac, Pešca i Buče, sa leve strane Lima leže na trećoj i četvrtoj terasi. 3.3.3.2 Geološki sastav Šire geotektonski posmatrano područje Berana pripada Limskoj geotektonskoj jedinici. Šire područje Berana je tipična depresija, tačnije velika kotlina, okružena obroncima planina Bjelasice, Bihora, Tivrana i Turjaka.U njegovoj geološkoj grañi učestvuju raznovrsni sedimenti, starosti od trijaske (T) do miocenske (M), te kvartarni nanosi (Q). Najstariji sedimenti otkriveni na terenu zahvaćenom kartom su donjotrijaski (T1) kvarcliskunoviti pješčari i škriljci.Otkriveni su na malom prostoru u sjevernom dijelu karte. Sledeći u geološkom stubu sedimenata su anizijski (T2 1) slojeviti i masivni krečnjaci i dolomiti. Izgrañuju dobar dio terena severno od Berana, masiv brda Tivran. Jurski sedimenti počinju krečnjacima gornje jure (J3 1+2). To su slojeviti krečnjaci sa rožnacima, mestimično laporoviti.Nalaze se minimalno otkriveni na obodu kotline u njenom severozapadnom dijelu.Veliki prostor u centralnom i posebno istočnom dijelu terena izgrañuju sedimenti dijabaz-rožnačke formacije gornje jure (J33). Sastoje se od peščara, rožnaca, laporaca, glinaca i laporovitih krečnjaka.Najčešći članovi su kvarcni peščari. Uglavnom su čvrsti i kompaktni, sive i sivomrke boje. Liskunoviti pješčari su slični kvarcnim po svom sastavu, a imaju škriljavu teksturu. Poslije pješčara, rožnaci su najzastupljeniji.To su čvrsti i krti sedimenti, obično sive i sivozelene boje. Oligo-miocenski jezerski sedimenti (Ol, M) su prisutni u centralnom i sjevernom delu kotline.Teren od ovih sedimenata je najvećim delom potpuno pokriven, što otežava njegovo proučavanje.Po litološkom sastavu ti sedimenti su vrlo heterogeni. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 14 od 135 Čine ih laporac, glina, pesak, pješčar, a reñe šljunkovi i konglomerati.Laporci imaju dominantno učešće. Boje su svetložute, zelenkaste do sive. Javljaju se u vidu slojeva debljine 15-30 cm. Dubinskim bušenjem konstatovana je mogućnost ovih litoloških članova i do 250 m. Pješčari su češći u gornjim delovima i njima se završava serija. Glinci su takoñe česti i javljaju se u vidu slojeva različite debljine na raznim dubinama. Od kvartarnih sedimenata na terenu su zastupljeni aluvijalni (al), deluvijalni (d), terasni (t) i jezerski (j) sedimenti. Aluvijon rijeke Lima izgrañen je od pijeska i šljunka. Deluvijalna drobina je deponovana ispod strme strane brda Jejevice, severno od Budimlja. Čini je pretežno krupna krečnjačka drobina. Glaciofluvijalne terase reke Lima su posebno dobro očuvane. U njihovoj grañi učestvuju slabovezani konglomerati, pesak, šljunak, glina i dobro zaobljeni komadi karbonatnih i reñe magmatskih stena. Debljina glaciofluvijalnih terasnih sedimenata je različita i kreće se od 5 do 30 m. Jezerski sedimenti glacijalnog porekla, nalaze se na vrhovima Tivrana.To su pretežno kvarcni pesak, šljunak i komadi stijena. Sa geološke karte se može uočiti da u geološkoj grañi terena učestvuju stijene paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti. Paleozoik je predstavljen sedimentnim stijenama karbona i perma. Mezozoik je predstavljen sedimentnim stijenama sve tri periode (trijas, jura i kreda) i magmatskimstijenama trijasa i jure. Kenozoik je predstavljen paleogenim, neogenim i kvartarnim sedimentima. Glinovito-škriljavu faciju, čine raznovrsni škriljci, glinci, manje ili više škriljavi glinovito-laporovitopjeskoviti slojevi sa i bez sočiva konglomerata i krečnjaka, karbona i perma. Ovaj litološki kompleks učestvuje naročito u izgradnji istočnih djelova planine Bjelasice i proširene doline rijeke Lima. Karbonatna facija je predstavljena: krečnjacima, dolomitima i prelaznim varijatetima ovih litoloških članova sa reñim pojavama sočiva i proslojaka rožnaca, srednjeg i gornjeg trijasa; donje, srednje i gornje jure, donje i gornje krede.Ove stijene su najčešće stratifikovane (slojevi su srednje debljine a ima i bankovitih partija) a javljaju se i kao masivne. Faciju slatkovodnih sedimenata čine pjeskovi, gline, laporci, pješčari i prelazni varijeteti ovih litoloških članova oligomiocena sa i bez slojeva uglja. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Podgorica, jul, 2014.god. strana 15 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 16 od 135 3.3.4 Hidrogeološke karakteristike Na posmatranom terenu su zastupljene jedinice različitih hidrogeoloških svojstava i funkcija u sklopu terena.Dominantni su vodonepropusni kompleksi dijabaz-rožnačke formacije i oligo-miocenskih sedimenata. Od vodopropusnih stijena treba izdvojiti anizijske krečnjake i dolomite Tivrana.To su stene pukotinske i kaverozne poroznosti, dobre izdašnosti.U terenu imaju funkciju kolektora sprovodnika.Izražen im je proces karstifikacije.Sve vode koje padnu na njih budu brzom infiltracijom apsorbovane i sprovedene na niže kote gde se prazne preko izvora.U njima je formirana izdan razbijenog tipa.Od vodopropusnih stena na terenu su prisutni i ladinski i jurski slojeviti krečnjaci sa rožnacima.Oni su srednje propusnosti i izdašnosti, pukotinske poroznosti.U njima postoji pukotinski tip izdani sa slobodnim nivoom vode.Izdan se prazni preko izvora na nižim kotama. Od propusnih i vodonosnih stijena na terenu su zastupljeni i kvartarni nanosi, posebno aluvijalni i fluvio-glacijalni terasni sedimenti.To su kolektori sa intergranularnom poroznošću, dobre izdašnosti vodonosnika. U njima je formiran zbijeni tip izdani sa slobodnim nivoom podzemne vode.Ovi sedimenti su značajni akumulatori podzemnih voda, a nivo vode u njima je u hidrauličkoj vezi sa nivoom vode reke Lim. Dijabaz-rožnačka formacija je heterogen kompleks različitih litoloških članova.Ovakav kompleks je specifičnih hidrogeoloških funkcija u sklopu terena.Pojedini njegovi članovi imaju različite hidrogeološke karakteristike.Generalno posmatrano, to je slabo propusan i nepropusan kompleks, pukotinske poroznosti i bez jasno izraženog vodonosnika. Podzemna izdan razbijenog tipa se retko javlja i to pretežno u zonama sa većim stepenom raspadanja pa je ogranicenog rasprostranjenja i izdašnosti.Jezerski oligo-miocenski sedimenti su praktično vodonepropusni.Predstavljaju barijere za podzemne vode. U površinskom dijelu je male pukotinske poroznosti, a u dubljim dijelovima kapilarne i subkapilarne.U ovim sedimentima nema vodonosnika. Glacijalni sedimenti se uglavnom prisutni u dolini Lima i njegovih pritoka. Generalni pravac kretanja podzemnih voda na ovom dijelu terena je od juga prema sjeveru, odnosno lokalno od jugozapada prema sjeveroistoku i od jugoistoka prema zapadu. Uglavnom sve vode gravitiraju prema vodotoku Lima i ne postoji mogućnost gubljenja prema drugim slivovima. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Podgorica, jul, 2014.god. strana 17 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 18 od 135 3.3.5 Inženjersko geološke odlike terena Teritoriju ovog dijela Crne Gore većim dijelom izgrañuju vezane-krute-okamenjene stijene.To terene čini stabilnim i nosivim, a time i povoljnim za svaku gradnju u njima i na njima, osim duž kanjona, gdje je, zbog odronjavanja, korišćenje prostora znatno otežano ili ograničeno.Manje djelove teritorije izgrañuju flišne, škriljave i klastične stijene manje okamenjenosti, vezanosti i krutosti.Tereni ovih stijena su podložni spiranju, jaružanju, kidanju i klizanju. Najstariji sedimenti otkriveni na terenu predmetnog područja su donjotrijaski (T1) kvarcliskunoviti pješčari i škriljci. Sledeći u geološkom stubu sedimenata su anizijski (T21) slojeviti i masivni krečnjaci i dolomiti. Izgrañuju dobar dio terena sjeverno i južno od Berana, masiv brda Tivran. Ladinski (T2 2) slojeviti krečnjaci sa proslojcima i muglama rožnaca slijede kontinualno preko anizijskih.Nalaze se takoñe na ovom području, a u nešto većoj masi u krajnjem jugoistočnom dijelu terena. Jurski sedimenti počinju krečnjacima gornje jure (J3). To su slojeviti krečnjaci sa rožnacima, mjestimično laporoviti.Nalaze se sjeverozapadnom dijelu šireg područja. Veliki prostor u centralnom i posebno istočnom dijelu terena izgrañuju sedimenti dijabazrožnačke formacije gornje jure (J33). Sastoje se od pješčara, rožnaca,laporaca, glinaca i laporovitih krečnjaka. Najčešći članovi su kvarcni pješčari. Uglavnom su čvrsti i kompaktni, sive i sivomrke boje. Liskunoviti pješčari su slični kvarcnim po svom sastavu, a imaju škriljavu teksturu.Posle pješčara, rožnaci su najzastupljeniji. To su čvrsti i krti sedimenti,obično sive i sivozelene boje. Oligo-miocenski jezerski sedimenti (Ol, M) su prisutni u centralnom i sjevernom dijelu kotline.Teren od ovih sedimenata je najvećim dijelom potpuno pokriven, što otežava njegovo proučavanje.Po litološkom sastavu ti sedimenti su vrlo heterogeni.Čine ih laporac, glina, pijesak, pješčar, a reñe šljunkovi i kcnglomerati.Laporci imaju dominantno učešće. Boje su svijetložute, zelenkaste do sive.Javljaju se u vidu slojeva debljine 15-30 cm.Od kvartarnih sedimenata na terenu su zastupljeni aluvijalni (al), deluvijalni (d), terasni (t) i jezerski (j) sedimenti. Aluvijon rijeke Lima izgrañen je od pijeska i šljunka. Deluvijalna drobina je deponovana ispod strme strane brda sjeverno od Budimlja.Čini je pretežno krupna krečnjačka drobina.Glaciofluvijalne terase rijeke Lim su posebno dobro očuvane.U njihovoj grañi učestvuju slabovezani konglomerati, pijesak, šljunak, glina i dobro zaobljeni komadi karbonatnih i rjeñe magmatskih stijena.Debljina glaciofluvijalnih terasnih sedimenata je različita i kreće se od 5 do 30 m. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 19 od 135 3.3.6 Seizmološke karakteristike Prema "Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visoko-gradnje u seizmičkim područjima" (Službeni list SFRJ br. 31/81 sa izmjenama br. 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90) i pratećoj Seizmološkoj karti SFR Jugoslavije (Zajednica za seizmologiju SFRJ, 1987. god.) za povratni period od 500 godina uz te propise cjelokupno slivno područje rijeke “Lim” pozicionirano je u zoni VIII stepena MCS skale. Radi se o seizmički mirnom regionu, koji nema autohtonih žarišta zemljotresa.Na ovom području nije registrovan nijedan zemljotres magnitude iznad 2. Karta očekivanih maksimalnih magnituda zemljotresa, za povratni period vremena od 100 godina, kao rezultat proračuna G-R relacija (B. Glavatović,2005) Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 20 od 135 Dosadašnja istraživanja pokazuju da ovo područje spada u grupu seizmički manje aktivnih prostora Crne Gore, ali sa mogućim udarima jačine izmeñu 7 i 8°MCS. Seizmički je najaktivniji severni i severoistočni dio područja (okolina Berana),gdje su zabilježeni potresi jačine od 8°MCS.To nameće potrebu dosljedne primjene tehničkih propisa koji važe za seizmički aktivnija područja.Opreznost mora naročito biti prisutna pri gradnji na geološki manje stabilnim terenima (riječne doline, terasni odsjeci u dolini Lima, poplavne zone i dr.), gdje se stepen seizmičnosti povećava za oko 1°MCS. Karta seizmičke rejonizacije Crne Gore Podgorica, jul, 2014.god. strana 21 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA 3.4 PRIKAZ OSNOVNIH HIDROLOŠKIH KARAKTERISTIKA Tereni šire zone oko naselja Hareme daju vode hidrološkom rijekom Lim koja se nalazi relativno blizu predmetnoj lokaciji. slivu Crnog mora tj. Lim je hidrografski najznačajnija crnogorska rijeka šireg regiona.Ističe iz plavskog jezera mada njegov izvorišni dio čine rijeke Vruja i Grnčar, koje sastavljajući se čine Ljuču koja se uliva u Plavsko jezero.Od Berana do Bijelog Polja u Lim se ulijevaju sa lijeve strane Brzava i Ljuboviña a sa desne strane Dapsićka i Lješnica.Površina sliva Lima do Dobrakova je 2880 km2. Dužina toka je 234,2 km. Tabela – Prosječne višegodišnje vrijednosti srednjih mjesečnih i godišnjih proticaja rijeke Lim za period 1948 – 1991. g (m3/s) Min. 10.43 Sred. 29.85 Max. 66.96 S obzirom da se uglavnom radi o slabo propusnim do nepropusnim terenima, vode koje putem padavina dospiju na površinu najvećim dijelom otiču površinski, dok ostali dio odlazi na evapotranspiraciju a zanemarljive količine vode otiču podzemno. Hidrološka svojsta terena na kojem će se obavljati izgradnja predmetnog objekta u kojem će se obavljati i djelatnosti servisiranja i održavanja motornih vozila su u funkciji litološkog sastava i sklopa terena.Prilikom izvoñenja istražnog bušenja nije konstatovana podzemna voda bliže površini. Odsustvo podzemnih voda u zoni zahvata doprinosi stabilnosti terena i lakšem izvoñenju iskopa kao i poboljšanju fizičko-mehaničkih osobina stijenskih masa.Taj materijal koji je prisutan na predmetnoj lokaciji tako i u širem okruženju oko lokacije je pogodno tle za izgradnju. Sve prethodno navedene prirodne odlike su od uticaja na izgradnju predmetnog stambeno-poslovnog objekta.Meñu tim prirodnim odlikama svakako su najbitnije one koje ukazuju na stabilnost, nosivost, geoseizmičnost i nagibe terena kao sa njegovom hidrologijom. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Izvor:Prostorni Plan Crne Gore do 2020.godine. Podgorica, jul, 2014.god. strana 22 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 23 od 135 3.5 KLIMATSKE KARAKTERISTIKE Klimatski uslovi predstavljaju veoma važan faktor razvoja ovog područja, posebno ako se imaju u vidu raspoloživi poljoprivredni i turistički resursi.Vrijednosti klimatskih elemenata su u osnovi determinisane geografskim položajem prostora, njegovom reljefnom plastikom (naročito u obodnom delu), različitim ekspozicijama pojedinih dijelova terena, kao i uticajem klimatskih faktora iz okruženja.Osnovne karakteristike planinske i subplaninske klime, koje vladaju na većem dijelu ovog područja i bitno odreñuju strukturu privreñivanja i način življenja, jesu duge hladne i vlažne zime, relativno kratka i svježa ljeta, slabije izražena smjena godišnjih doba, toplije jeseni od proljeća, velika količina sniježnih padavina u zimskom periodu i dr. Veći dio područja ima srednju godišnju temperaturu vazduha izmeñu 2 i 8°C, s tim što se ona u kotlini kreće oko 9°C.Najtopliji mjeseci su jul i avgust sa srednjom temperaturom vazduha izmeñu 15 i 19°C, a najhladniji mjesec je januar sa prosječnom temperaturom vazduha od -1,8 °C.Srednja dnevna temperatura vazduha viša od 10°C, koja odreñuje period aktivne vegetacije, traje oko 160 dana na visini do 1.000 m (maj-oktobar), oko 90 dana u visinskoj zoni izmeñu 1.000 i 1.500 m (jun-avgust) i oko 60 dana u predelima iznad 1.500 m (jul-avgust).Najčešći vetrovi su SZ ( 9%), JZ (8,7 %) i J (6,1 %). Klimatske karakteristike Opštine Berane (HMZ Crne Gore) Podgorica, jul, 2014.god. strana 24 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Relativna vlažnost vazduha prikazana je u tabeli . Relativna vlažnost vazduha u % (Opština Berane) Jan. Feb. Mar. Apr. Maj. Jun. Jul Avg. Sep. Okt. Nov. Dec. god. Srednja 82.3 77 71.9 70 69 70 68.2 69.5 75.5 77.6 80.9 84 74.658 vrednost Srednja godišnja količina osunčavanja iznosi 1.741 čas, što je u granicama normalnih suma osunčavanja za planinske krajeve udaljene od mora (u proseku vrednost 1.550 do 1.900 časova).Najsunčaniji mesec je jul sa 250 časova, a najmanje sunčevog sjaja ima decembar -samo 46,5 časova. Osunčavanje je u tesnoj vezi sa oblačnošću. Najmanja insolacija je u decembru I direktna je posledica i toga što je decembar u Beranama najoblačniji mesec. Suma osunčavanja, broj tmurnih i vedrih dana prikazan je u tabeli. Suma osunčavanja, broj tmurnih i vedrih dana Suma osunčavanja Jan. Feb. Mar. Apr. Maj. Jun. Jul Avg. Sep. Okt. Nov. Dec. god. Srednja 65.4 94.8 135.2 147.4 189.6 215.5 250 228.9 165.3 129.9 72.5 46.5 145.08 vrednost Broj tmurnih dana Jan. Feb. Mar. Apr. Maj. Jun. Jul Avg. Sep. Okt. Nov. Dec. god. Srednja 16.2 12.8 12.2 10.9 906 7 5.4 5 7.3 9.3 14.4 17.8 10.66 vrednost Broj vedrih dana Jan. Feb. Mar. Srednja 1.8 2.4 4 vrednost Podgorica, jul, 2014.god. Apr. 2.9 Maj. 3 Jun. 3.7 Jul 7.8 Avg. Sep. Okt. 8.5 5.5 3.6 Nov. Dec. god. 1.8 1.1 3.84 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Izvor:Prostorni Plan Crne Gore do 2020.godine. Podgorica, jul, 2014.god. strana 25 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 26 od 135 3.6 Opis flore i faune, zaštićenih prirodnih dobara i biljnih i životinjskih vrsta Na relativno malom prostoru koncentrisano je bogatstvo raznovrsne flore i faune, posebno vezano za visinsko raščlanjavanje, razuñenost i klimat Crne Gore.U skladu sa opštim prirodnim elementima bogatstvo živog svijeta kreće se od submediteranskog dijela preko srednjeevropskog (Ilirskih) zapadno-evropskih do alpskih flornih i faunističkih elemenata.Florna područja pripadaju evropskoj podoblasti. 3.6.1 Flora Na području opštine Berane najveće prostranstvo obuhvataju šume, livade i pašnjaci preko, šikare i neobraslo šumsko zemljište, kamijenjari, vodene površine, njive i voćnjaci, izgrañeni prostori i dr.Predmetna lokacija predstavlja neizgrañeno zemljište u prigradskom tj.urbanizovanom području te značajni elementi flore nisu prisutne na lokaciji.Pa ipak spomenućemo neke osnovne florističke elemente šire okoline a koje se mogu sresti i na analiziranom lokalitetu. Na šljunkovito – pjeskovitom tlu doline Lima, u dijelu gdje ona meandrira, sreću se vrba i jova.Iznad rječnog korita Lima na deluvijalnom i deluvijalnom materijalu gaje se žitarice, povrće, a na višljim terenima i voće (ovo nije zastupljeno na lokaciji).Na lokaciji se manjim dijelom na strim padinama prostiru livade ali nemožemo govoriti ni o kakvim pašnjacima.Takoñe na mikro lokaciji nema šumskog rastinja ako izuzmemo manje zajednice niskog rastinja i korova. Površine pod travnom vegetacijom čine pašnjaci i livade.Najvažniji livadski tipovi su:zajednica ovsika i bokvice (Bromo plantaginetum), zajednica vlasulje i crnogrive (Festuco-Agrostidetum) i u višim pojasevima: zajednica vlasulje (Festucetum pseudoxanthynae) i rudine sa i makaljem (Genisto-Festucetum spadicaeae). Od ljekovitih biljaka najkarakterističnije su: Vaccnium myrtilus, Thimus serpylum, rod Plantago,Achilea milefolium, Urtica dioca, Origanum vulgare, Crataegus monogyna, Arctostaphylos uvaursi, Betula verrucosa, Hypericium perforatum, Valeriana officilanis, Gentiana lutea, Rhamnus fallax i druge. Od medonosnih vrsta najvažniji su: Tusilago farfara, Crocus sativus, Salix caprea, Cornus mas,Taraxacum officinalis, Fragaria vesca, Prunus spinosa, Trifolium sp, Hypericium perforatum,Tilia sp, Colchicum autumnale i dr. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 27 od 135 Ekonomski značajne vrste su biljke livadskih ekosistema (livade kosanice) kao i rodovi: Pyrus,Malus, Rosa, Sorbus, Ribes, Fragaria i dr. Endemične biljne vrste su predstavljene munikom, planinskim javorom i dekorativnom likovicom.Rijetke i prorijeñene vrste u široj okolini predmetne lokacije prikazane su kroz tisu (dolina Tare) i dr. Od zakonom zaštićenih vrsta koje su dosta rijetke i ugrožene na širem prostoru nalaze se:Taxus baccata (tisa), Daphne blagayana (jeremičak), Gentiana lutea ssp. Symphyendra (lincura), Trolius europaeus (jablan) i drugi. 3.6.2 Fauna Karakteristična fauna predstavljena je kroz:sokolove (sivi soko), jastrebove (suri orao), sove, rode (bijela roda), crni ibis, čaplja kašikara, crvena čaplja, pelikan, potrke, sive ždralove i dr.Ove vrste su karakteristične za šire područje sjevene Crne Gore i zabranjeno je bilo kakvo uništavanje ovih vrsta (direktno ili indirektno). Na širem području ima i dosta lovne divljači (ptice, sisari, ribe), vuk, medvjed, zec, jelen, srne, divokoze, plovke, fazani, potočna i jezerska pastrmka, lipljan i dr. Fauna ptica brojna je vrstama: mišar, jastreb, kobac, velika i siva sjenica, šumska sova, zeba, djetlići, razne grmuše i drozdovi.Od faune gmizavaca zastupljeni su: obični smuk, šarka, zidni gušter, zelembać, a od vodozemaca šareni daždevnjak i žabe.Vodeni biotop čini Lim sa pritokama.U dijelu toka Lima u široj okolini predmetne lokacije od predstavnika ihtiofaune registrovane su vrste: potočna pastrmka, mladica, lipljan, potočna mrena, skobalj, gaovica i peš. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 28 od 135 3.7 PREGLED OSNOVNIH KARAKTERISTIKA PEJZAŽA Pejzažne karakteristike analizirane prostorne cjeline predstavljaju jedan od elemenata za sagledavanje ukupnih odnosa na relaciji planirani objekat-životna sredina.Pri tome svakako treba imati u vidu da se radi o specifičnoj psihološko-afektivnoj kategoriji koja se izražava kroz ukupno sinergično djelovanje cjelokupnog okruženja na posmatrača pri čemu su neizbježno prisutne kulturološke, sociološke i subjektivne implikacije. Da bi se mogla izvršiti kvantifikacija odreñenih pojava vezanih za posebna pogodnost se javlja mogućnost raslojavanja pejzaža na dvije koje podrazumijevaju sledeće karakteristike: fizičke, materijalne i psihološke.U kategoriju materijalnih karakteristika pejzaža karakteristike, koje mogu biti prirodne i stvorene. ovaj fenomen kao osnovne kategorije afektivne odnosno spadaju: fizičke Prirodne fizičke karakteristike su prvenstveno: morfologija terena, vegetacija, vodene površine i nebo a stvorene: izgrañenost i obrañenost.Psihološko-afektivne karakteristike su definisana prvenstveno kao: raznolikost, posebnost, ljepota, harmonija itd. Raznovrsnost pejzaža kao komponenta prirodne i kulturne baštine predstavlja vrijednost i bogatstvo jedne zemlje i doprinosi jačanju njenog indentiteta.U Crnoj Gori je ta raznovrsnost nastala kroz kombinaciju izuzetnih prirodnih vrijednosti sa različitim lokalnim tradicijama korišćenja prostora koje su se razvile kao odraz kulturno-istorijskih i socioekonomskih prilika. Područje opštine Berane pretežno je planinski pejsaž diseciran rečnim dolinama.Kanjon rijeke Lim i specifična flora su posebne prirodne atrakcije ovog prostora. Najviše crnogorske planine, duboke riječne doline mjestimično sa uskim kanjonskim formama i relativno prostrane oblasti sa kotlinskim proširenjima glavne su reljefne karakteristike šire regije.Reljef je modeliran složenim glacijalnim, fluvijalnim, kraškim i tektonskim procesima.Ova oblast spada u najpošumljenije u Crnoj Gori.Iznad šumskog pojasa preovlañuje travnata vegetacija.Pejzažne vrijednosti sa očuvanim autentičnim segmentima su karakteristika ovog područja. Na predmetnoj lokaciji i užoj okolini su prisutni stambeno-poslovni objekti koji su karakteristični za prigradska naselja.Ovi objekti su u ovom dijelu Berana uglavnom individualno-stambeni a ima ih starijeg i novog tipa gradnje. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 29 od 135 3.8 ZAŠTIĆENI OBJEKTI I DOBRA KULTURNO-ISTORIJSKE BAŠTINE Opisivanje i evidencija činilaca postojećeg stanja u okviru analizirane lokacije zahtijeva svestrani napor u smislu detaljnog istraživanja prirodnog i kulturnog naslijeña.Uvidom u postojeću plansku i projektnu dokumentaciju ustanovljeno je da u zoni uticajnog područja nema objekata koji pripadaju ovim kategorijama.Na samoj lokaciji u sklopu dosadašnjih radova nisu otkriveni bilo kakvi ostatci materijalne kulture. 3.9 NASELJENOST, KONCENTRACIJA STANOVNIŠTVA I DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE Jednu od bitnih odlika analiziranog prostora, u smislu odreñivanja mogućih uticaja na životnu sredinu, predstavlja karakteristika naseljenosti i stanovništvo.Ove činjenice svoj puni smisao imaju prvenstveno zbog potrebe da se detaljno istraže mogući negativni uticaji na stanovnike koji naseljavaju područje analiziranog prostora. Generalno se može zaključiti da lokacija na kojoj se predviña izgradnja i rad predmetnog objekta pripada prigradskoj zoni grada Berana (naselje ,,Hareme’’) sa relativno velikom gustinom naseljenosti. Predmetna lokacija se nalazi u oblasti koja pripada Sjevernom regionu Crne Gore u kome Berane predstavlja centar opštinskog značaja, tj. tip razvijenog urbanog naselja sa koncentracijom uslužnih funkcija opštinskog značaja.Prema veličini naselja, demografski usitnjena, a relativno povoljnih karakteristika prema saobraćajno-geografskom položaju, mreža naselja opštine Berane predstavlja koherentan i nedovoljno integrisan system. Posljednih decenija oblast sjeverne regije je postalo izuzetno depopulaciono područje. Najbliže naseljeno mjesto je naselje Hareme i sam grad Mojkovac.U okolini lokacije budućeg objekta u kojem će se nalaziti i autoservis ima par izgrañenih stambenih objekata koji se pružaju uz najveću saobraćajnicu u ovom dijelu grada (Ul.Voja Maslovarića). Najbliži stambeni objekat predmetnom pogonu je udaljen oko 20m.Drugih par najbližih objekata se nalaze na većim udaljenostima prema pomenutoj saobraćajnici i dublje u naselju ,,Hareme’’.Opštinski centar Berane predstavljalo je nekad industrijsko naselje čiji se urbani identitet formirao izgradnjom industrijskih kapaciteta na bazi sirovinskih rezervi i stambenih površina višeporodičnog stanovanja za potrebe radnikaemigranata i lokalnog stanovništva; Prema popisu iz 2011.godine na području opštine Berane je živjelo ukupno 35.452 stanovnika sa 9.991 domaćinstvom.Prema istom popisu gradsko stanovništvo je brojalo 11.193 stanovnika a ostali dio se odnosi na ruralna područja. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 30 od 135 3.10 PRIVREDNI, STAMBENI I OBJEKTI INFRASTRUKTURE Područje zahvata predmetnog objekta je prigradsko i relativno je gusto naseljeno.U užoj okolini ima privrednih aktivnosti.Mjestu obavljanja navedene aktivnosti pristupa se internog puta tj.lokalnog puta (ul.Voja Maslovarića). Opština Berane je jedna od najsiromašnijih opština u republici Crnoj Gori. Industrijska proizvodnja je veoma mala jer su mnoga preduzeća u zadnjih 20 godina prestala da rade zbog poznatih desavanja na ovim prostorima.U ranijem periodu mnoga poljoprivredna domaćinstva su preseljena sa sela u grad zbog tzv. industrijalizacije, tako da je poljoprivreda zamrla, selo zapostavljeno a industrija ugašena tako da većina stanovnika teško zivi.U posljednje vrijeme otvoreno je mnogo privatnih preduzeća u glavnom na bazi trgovine i ugostiteljstva.Proizvodnih je veoma malo.Ukupan broj zaposlenih je oko 3 hiljade. U Beranama postoji jedan dječji vrtic, 13 osnovnih skola i 4 srednje skole.U Opštini postoji Opšta bolnica i dom zdravlja sa 61 ljekarom, 20 stomatologa i oko 350 zdravstvenih radnika srednjeg obrazovanja.Broj korisnika materijalnog obezbjedjenja kreće se oko 1200. Od ukupne površine na plodno zemljiste otpada 91% ili nesto oko 62 hektara. Neplodnog zemljista je oko 5,5 hektara.Područje opštine bogato je vodom, sto je posljedica sastava zemljista, biljnog pokrivaca, reljefa i klime. Lim je glavna rijeka koja odvodi 98% vode sa teritorije Opštine.Voda Lima nije iskoristena iako raspolaže znatnom snagom koja se može iskoristiti za izgradnju hidrocentrale.Lim je bogat raznovrsnom ribom (11-15 vrsta).Na ovom području su vrlo pogodni uslovi za razvoj voćarstva i poljoprivrede a tu se nalazi i poznati Rudnik uglja i fabrika za preradu kože. Do lokacije se dolazi preko internog pristupnog puta koji se nadovezuje na najveću saobraćajnicu kroz naselje ,,Hareme’’ (Ul.Voja Maslovarića).Preko ove saobraćajnice predmetna lokacija je povezana sa centrom Berana i dalje sa magistralnim putnim pravcem koji vodi prema Bijelom Polju, Andrijevici i Rožajama.U ovom dijelu grada je izgrañena vodovodna i kanalizaciona mreža na koju će biti priključen i predmetni objekat. Najviše stanovništva u Opštini Berane zaposleno je u kvartarnim (uprava, prosvjeta, kultura, zdravstvo) i uslužnim privrednim djelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo, saobraćaj).Izgrañeni objekti zadovoljavaju sadašnje potrebe.Navedeni objekti su uglavnom starijeg datuma. Podgorica, jul, 2014.god. strana 31 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA 4.1 OSNOVNI PARAMETRI ZA SAGLEDAVANJE NAMJENE I FIZIČKIH KARAKTERISTIKA PROJEKTA Projektom je predviñen objekat spratnosti prizemlje i sprat koji ima BRP 320,25 m² a korisnu površinu 271,75m². PROSTORIJE PRIZEMLJE 1. POSL.PROSTOR 2. OSTAVA 3. SANITARIJE U K U P N O SPRAT STAN 1 1. VANJ.STEPEN 2. ULAZ.TERASA 3. ULAZ 4. UNUTR.STEP 5. HODNIK 6. DN.BORAVAK 7. KUH.I TRPEZ. 8. OSTAVA 9. KUPATILO 10. SPAV. SOBA 11. SPAV. SOBA U K U P N O KORISNA P.-m² 124,99 3,06 3,74 131,79 KORISNA P.-m² 4,88 2,58 3,58 3,10 3,84 18,89 6,74 2,04 5,49 10,50 9,87 71,51 UKUPNO KORISNA POVRŠINA ETAŽE(NFA) P= 131,79m² UKUPNO BRUTO POVRŠINA ETAŽE (LA) P=152,59m² STAN 2 KORISNA P.-m² 1. VANJ.STEPEN 4,88 2. ULAZ.TERASA 2,58 3. ULAZ 3,58 4. UNUTR.STEP 3,10 5. HODNIK 3,84 6. DN.BORAVAK 18,89 7. KUH.I TRPEZ. 6,74 8. OSTAVA 2,04 9. KUPATILO 5,49 10. SPAV. SOBA 9,73 11. SPAV. SOBA 7,58 U K U P N O 68,45 UKUPNO KORISNA POVRŠINA ETAŽE(NFA) P= 139,96m²;UKUPNO BRUTO POVRŠINA ETAŽE (LA) P=167,66m² Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 32 od 135 4.2 OPIS PREDHODNIH (PRIPREMNIH) RADOVA ZA IZVOðENJE PROJEKTA Do lokacije na kojoj će se realizovati budući stambeno-poslovni objekat čiji će sastavni dio biti i prostor za obavljanje djelatnosti servisiranja motornih vozila, dolazi se sa lokalnog pristupnog puta koji se nadovezuje na najveću saobraćajnicu u ovom dijelu Berana (Ul.Voja Maslovarića). S obzirom na namjenu neće se pristupiti izvoñenju radova na izgradnji dodatne putne infrastrukture.Takoñe, za funkcionisanje objekta je potrebno izvoñenje vodovoda, kanalizacije i sl.Predmetni objekat se izvodi u cilju obezbjeñivanja proširivanja kapaciteta uslužnih djelatnosti (servisiranje motornih vozila) na ovom području. Potrebno je dobiti uslove od nadležnog organa u Opštini Berane o lokaciji za konačno odlaganje viška grañevinskog materijala kao i višku zemlje koja će nastajati vršenjem iskopa za novi objekat. Prije izvoñenja glavnih radova vršiće se aktivnosti za obezbjeñivanje nesmetanog i uspješanog rada tehničkog i ostalog osoblja nosioca projekta, nadzora i izvoñača radova; U ove aktivnosti spadaju: ◊ izradu oplate; ◊ izradu armature; ◊ izgradnja pomoćnih privremenih objekata za smještaj ljudstva i zaštitu materijala i alata; ◊ uzimanje toplog obroka na gradilištu; ◊ raščišćavanje parcele od zasada i postojeće ograde i to: - rezanje puzavica i drugog rastinja na parceli. Prije pristupanja pripremnim radovima sa nosiocem projekta je potrebno definisati da li se materijal iz neke od navedenih pozicija želi sačuvati ili se sve odvozi na deponiju koju odredi nadležni organ lokalne uprave. Svi navedeni pripremni radovi će imati privremeni karakter. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 33 od 135 Nakon završetka navedenih radova stvoriće se predpostavke da se otpočne sa aktivnostima na izgradnji predmetne podzemne garaže. Grañevinskog materijala i šuta neće nastajati u značajnijim količinama pri obavljanju navedenih pripremnih radova s obzirom na veličinu predmetnog zahvata.Uglavnom je za očekivati pojavu ovog materijala pri glavnom izvoñenju radova. Unutrašnji transport prilikom izvoñenja projekta odvija se unutar lokacije izvoñenja radova. Pri realizaciji projekta u upotrebi će biti odgovarajuća grañevinska mehanizacija (utovarivači, bageri kamioni i sl.). Dinamika realizacije izvoñenja projekta biće u skladu sa operativnim planom izvoñenja radova od strane izvoñača. Prilikom izvoñenja radova na pomenutoj lokaciji, koristit će se voda za potrebe zaposlenih.Ova voda do predmetne lokacije će se obezbijediti dovoñenjem iz okoline tj.sa lokalnog vodovoda. Tehnologija grañenja će se odvijati na standardizovani način za ovu vrstu objekata. Trenutni izgled lokacije i okoline Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 34 od 135 4.3 DETALJAN OPIS PROJEKTA 4.3.1 Uvod Lokacija predmetnog objekta je smeštena u okviru GUP-a Berane, u Haremima ,dio katastarske parcele br. 852, čija je ukupna povrsina 386 m².Predmetni objekat se predviña pored postojeće interne saobraćajnice sa grañevinskom linijom koja je planirana 3m od regulacione. Teren na kome se nalazi predmetna lokacija je u nagibu,tako da je prilikom izvoñenja radova potrebno izvoditi dodatne radove na izvoñenju kaskadne konfiguracije.Dio parcele prema prilaznoj ulici je potrebno zaravnati u nivou prilazne ploče a ostatak izvesti u blagim nagibima da se atmosferska voda odvede od objekta.Uz objekat planirati kanal širine cca 60cm krupnijeg šljunka koji je u ravni donje zone temeljnih stopa kako bi se formirala drenaža. Urbanističkim uslovima je predviñeno da se na predmetnim parcelama izgrade objekti u funkciji poslovanja sa stanovanjem sa indeksom zauzetosti 0,4 a spratnosti P+1+Pk. Predmetni objekat je ispunio uslove površine u osnovi a spratnosti je manja.Prilaz objektu je predviñen sa sjeverne strane lokacije. 4.3.2 Arhitektura i konstrukcija 4.3.2.1 Funkcionalno rešenje Objekat je po funkciji podeljen po vertikali. Predviñeni su ulazi posebno za poslovni prostor, posebno za stambene jedinice sa dvije strane objekta. 4.3.2.2 Konstrukcija Osnovni konstruktivni sklop AB ramovi na simetričnim rastojanjima kako je dato u grafičkim prilozima.Izmeñu njih su betonske grede.Kompletna konstrukcija stoji na ab temeljnim stopama i trakama.Krovna konstrukcija je viševodna od drvenih nosača i rogova.Krovni pokrivač je crijep.Usvojena kota ulaznog nivoa je +10cm od kote prilazne ploče. Svi vanjski zidovi su 25+5cm a unutrašnji d=20 i 12cm od blok opeke. Detaljni opis konstrukcije sa proračunima i potrebnim specifikacijama će biti predmet konstruktivne faze. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 35 od 135 4.3.2.3 Izolacioni radovi Objekat je projektovan tako da su primjenjeni važeći propisi za izolaciju i horizontalne i vertikalne konstrukcije. Ploča je propisno izolovana hidroizolacijom i termoizolacijom prema grafičkim prilozima Zidovi su od blok opeke izolovani termoizolacijom-stiroporom d=5cm Plafonska konstrukcija je klasična, malterisana betonska ploča. 4.3.2.4 Zanatski radovi a) p o d o v i- Podove izvesti prema važećim propisima i projektu.Na izvedenu plocu postavljati hidroizolacije,parne brane,termoizolacije i izravnavajuće slojeve ne manje od 4cm,kao predsloj za završne podove u zavisnosti od vrste prostorije a u svemu prema grafičkom prilogu b) p r o z o r i- konstrukcija prozora je pvc -profili sa tehnoloskim otvorima za odvod vode -skriveno okretno nagibni okov -aluminijski presovani solbanci -standardne rucice bronza boje -dvoslojni termopaket sa niskoemisionim staklom bez vizuelnih pregrada -tri gume za zaptivanje i dodatni profil od poliuretana c) v r a t a --konstrukcija vrata je pvc -profili sa tehnoloskim otvorima za odvod vode -standardne rucice bronza boje sa sigurnosnim bravama -dvoslojni termopaket sa niskoemisionim staklom bez vizuelnih pregrada -tri gume za zaptivanje i dodatni profil od poliuretana d) z i d o v i –Vanjski zidovi su od blok opeke d=25cm aunutrašnji d=20 i 12cm.Obloga zidova je klasiči malter,sa finalnom obradom e) krovna konstrukcija -iznad pravougaone osnove uraditi jednostavan viševodni krov uz odgovarajuće materijale izolovati ga.Za propisno odvodnjavanje krovne vode je u ovom predmetu jako bitno uraditi kvalitetno oluke i dobro povezati horizontalne oluke i vertikalne cevi.Krovni pokrivač je standardni crijep. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 36 od 135 4.3.2.5 Energetska efikasnost U cilju energetske i ekološki održive izgradnje objekta pri projektovanju tezilo se sledećim principima: -Smanjenju gubitaka toplote iz objekta poboljšanjem toplotne zaštite spoljnih elemenata i povoljnim odnosom osnove i volumena zgrade; -Povećanju toplotnih dobitaka u objektu povoljnom orijentacijom zgrade i pri tome konstantnim korišćenjem sunčeve energije; -Povećanju energetske efikasnosti termoenergetskih sistema. U cilju racionalnog korišćenja energije tezi se smanjenju korišćenja energije u objektima. Predvidjeno je koriscenje savremenih termoizolacionih materijala, kako bi se smanjila potrošnja toplotne energije; -Kao sistem protiv preterane insolacije korititi održive sisteme (zasenu škurama, gradjevinskim elementima, zelenilom i sl.) kako bi se smanjila potrošnja energije za veštačku klimatizaciju; -Drvoredima i gustim zasadima smanjiti uticaj vetra i obezbediti neophodnu zasenu u ljetnjim mjesecima; 4.3.2.6 Saobraćaj Saobraćaj u okruženju se ne rješava jer ostaje kao i na postojećem stanju.Saobraćajni prilaz objektu je sa sjeverne strane.Ureñenje parking prostora za 2 PM za stambeni prostor i 2PM za poslovni prostor je predviñeno popločavanjem betonskim pločama ili betonskom pločom.Na terenu se prilagoñava nivo dvorišta sa nivoom prilazne saobraćajnice i postojećeg trotoara. 4.3.2.7 Ureñenje terena u r e ñ e nj e t e r e n a –ureñenje terena se sastoji iz dve faze: Prva faza nakon izgradnje i završetka objekta je betoniranje hodnih prilaza i popločavanje površina za parking i manipulaciju. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 37 od 135 Sañenjem sadnica i ureñenjem zelenih površina koje obuhvataju mali dio dvorišta iza projektovanog objekta je moguće minimalno definisati kao slobodan prostor i preporučuju se sadnice uske korjenaste strukture i žbunasto rastinje prema susjednoj bližoj parceli. Pripadajuća površina objektu je podijeljena u betonske, popločane površine i travnatu površinu. a) Popločana površina je planirana kompaktna sa sjeverne strane objekta sa padom od 1% prema ulici.Završava se ivičnjacima dim.18/24cm u ravni popločanja kako bi se atmosferska voda nesmetano slivala; b) Travnate površine su predviñene za humusiranje i sadnju trave i visokog rastinja prema predmjeru; c) Izgradnja ograde oko parcele je dozvoljena do visine 1,4m od kote terena i isključivo transparentnom ogradom sa eventualnim betonskim podestom do 40cm iznad kote terena i ta visina ulazi u ukupnu visinu ograde. Pješačke staze u predmetnoj situaciji su odvojene od platoa betona. Prateći urbani mobilijar za odvoz smeća-kontejneri (2 kom) je predviñen na behaton popločanu uz ulicu. 4.3.3 Vodovod i kanalizacija 4.3.3.1 Uopšteno Rješenjem na nivou glavnog projekta obuhvaćene su instalacije vodovoda i kanalizacije do ivice urbanističke parcele, dok projekat infrastrukture van dvorišta ostaje u nadležnosti investitora a uslovi od nadležnog JP propisuju priključenje i vodovoda i kanalizacije na postojeće infrastrukturne elemente u čije pozicije su definisane u grafičkom prilogu uslova. Za vodovod je uzeta varijanta da će se izvršiti priključenje do vodomjernog okna a za kanalizaciju je pretpostavljeno da se u ovom momentu odvod sprovodi u reviziono okno a potom će se na licu mesta sprovesti cijev do gradske kanalizacije a sve prema uslovima nadležnog komunalnog preduzeća. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 38 od 135 4.3.3.2 Vodovod Cjelokupna vodovodna mreža je predviñeno da se izvodi od PVC plastičnih vodovodnih cijevi i odgovarajućih fazonskih komada i dimenzija po projektu. Cijevi u zemlji Vanjski vodovi se postavljaju u prethodno iskopane rovove na dubini ispod zone zamrzavanja, čime su jedino zaštićeni i od zagrijavanja i od eventualnog mehaničkog oštećenja usled saobraćaja ili drugih uzroka. Rovovi se kopaju širine 0,60m a dubine min. 0,50m, zavisno od vrste i kategorije zemljišta.Cijevi postaviti na dno pravilno iskopanog i povratnog rova. ( Cijevi obližiti pijeskom u sloju min. 5cm).U samom objektu cijevi se polažu na dubini od 60cm, kako bi se zaštitle od mehaničkih udara. Polaganje cijevi se vrši pravolinijski, a granati pod pravim uglom uz horizontalni nagib 1,5-5% da bi se izbjeglo skupljanje vaznuha u cijevima (spriječila buku i šumove) i omogućilo pražnjenje mreže. Cijevi u konstrukcijama Usponske vertikalne vodove sa svim ograncima na zidu pričvrstiti obujnicam na svakih 1,50m uz obaveznu provjeru ispravnosti cijevi.Vertikalnu postaviti tačno pod visok, a horizontalne ogranke u blagom padu prema vertikalama, kako bi se spriječilo skupljanje zraka u cijevima i omogućilo pražnjenje mreže.Čvrsto uziñivanje cijevi u zidovima i druge konstrukcije nije dozvoljeno. Zaštita cijevi Vodovodne cijevi ne smiju prolaze kroz zidove dimljaka, ventilacijskih kanala, kroz kanalska okna i svugdje mogu biti izloženi zagaćenju, smrzavanju i koroziji. Na mjestu ukrštavanja cijevi se moraju zaštititi. Pri ukrštanju sa odvodnicima vodovodna cijev mora biti viša a meñuprostor nabijen glinom. Na mijestima gdje su izložene smrzavanju cijevi se moraju toplotno izolovati. U vanjskim i temeljnim razvodima od pada cijev izolovati sa omotom jutane trake, dok je u zidovima dovoljan omot fileanom trakom. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 39 od 135 Pri radu, oštećena izolacija mora se brižljivo popraviti a pri svakoj obustavi rada cijevi na pogodan način privremeno začepiti, da se ne bi zagadile, ispunile materijalom ili oštetile. Spajanje cijevi Spojevi cijevi i meñu sobom i izmeñu cijevi i fazonskih komada imaju se izvesti pažljivo. Pri spajanju unutrašnji prečnik cijevi ne smije biti sužen okrajcima, djelovima armature, kalajem ili na drugi način, niti deformisan savijanjem cijevi. Spojevi cijevi u zidovima, temeljima ili na drugim konstrukcijama moraju se izbjeći. Ispitivanje mreže Gotova, ali još neizolirana i nezatrpana mreža instalacije mora se prije predaje ispitivati na nepropusnost i na dobro funkcionisanje. Vodovodna cijevna mreža, ako propisima nije drugačije odreñeno stavlja se pod probni pritisak dvaput veći od radnog ili najmanje 15/kp/cm² za vrijeme od 60 minuta. Ispitivanje se vrši u prisutstvu izvoñača; nadzornog organa i predsavnika komunalnog vodovoda, o čemu se sastavlja zapisnik, a o trošku izvoñača. Tek posle uspiješno završenog ispitivanja mreže može se vršiti omotavanje, toplotno i drugo izolovanje vodova, zatvaranje žljebova i kanala i zatrpavanje rovova. Izvoñač je dužan da izradi kompletnu instalaciju u skladnoj saradnju sa ostalim izvoñačima radova na objektu. 4.3.3.3 Kanalizacija Osnovna šema kanalizacione mreže je ispod objekta i projektovane su najkraće linije priključka na sabirnicu Ø160 i Ø200 koja ide do RO.Mali je kapacitet otpadne vode. Kišna kanalizacija zbog veličine slivnih površina se rješava padovima u dvorištu. Cijevi u zemlji Van objekta cijevi se polažu u kopanom rovu dubine po projektu, širine 0,60 m na sloju pijeska od 10 cm, dok je unutar objekta dubina različita što zavisi od pada cijevi (2%) koji je uzet kao optimalan. Nakon završetka montaže i ispitivanja kanalizacije na nepropusnost, cijevi se zatrpavaju slojem pjeska od 10 cm, a zatrpavanje se vrši nabijanjem slojeva od po 20 cm. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 40 od 135 Kod prolaska vodova kroz temeljne trake ili stope ostaviti veće otvore, kako bi se izbjegle posledice od eventualnog slijeganja terena ispod objekta.Otvor izmeñu cijevi i konstrukcije popuniti plastičnim kitom. Spajanje cijevi PVC- Cijevi za kućnu kanalizaciju ima na jednom kraju izrañen naglavak s utorom za gumenu brtvu dok je na drugom kraju skošenje Cca 15º.Spajanje cijevi i spoljnih dijelova vrši se tako da se u očišćeni utor naglavka postavi gumena brtva, a ukošeni kraj cijevi namaže kalijevim sapunom ili običnom sapunicom. Utiskivanje uz lagano zakretanje cijevi ili spojnog dijela izvrši spajanje . Cijev utisne u naglavak tako da do kraja cijevi ostane cca 5-10 slobodnog prostora u cjevovodu zbog koeficjenta istezanja cjevi koji iznosi 0,08 min/mºC. Montaža cijevi PVC cijevi za kućnu kanalizaciju lako se skraćuju na gradilištu pilom sa finim zupcima (pila za željezo).Skošenje na cijevi se izvodi turpijom ili nekim drugim alatom za struganje. Priključni vodovi postavljaju se sa padom od 1%. Ovom zahtjevu odgovaraju fazonski komadi svih proizvoñača PVC kanal cijevi Fiksiranje cijevovoda obujnicima vrši se iza svake grupe spoljnih dijelova neposredno iza naglavka.Razmak izmeñu obujnica iznosi kod priključnih vodova loxd (d-vanjski prečnik cijevi), a kod vertikalnih vodova max. 20,00 m. Kod betoriniranja preporučuju se omotati cijevi papirom. Ventilisanje kanalizacione mreže predviñeno je preko vertikala koja se van krova završavaju ventilacionim kapama. U dnu vertikala predviñeni su revizioni komadi i na tom mjestu u zidu ugraditi niklovana vratanca 20 x 20cm. Prateći objekti Svi prateći objekti koji su sastavni deo vodovodne i kanalizacione mreže su dati u predmeru i predračunu. Vodomerno okno je od ab zidova d=15cm i potrebno je uraditi ga prema priloženom detalju s obzirom da je dimenzionisano prema prikljucnoj cevi.S obzirom da je projektom predviñen poslovni prostor sa mogućnošću zajedničkog korišćenja svih etaža predviñen Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 41 od 135 je jedan vodomjer a ukoliko se steknu uslovi za odvajanje etaža može se postaviti kontrolni vodomer prema uslovima nadležnog preduzeća. Vodomjerno okno služi za smještaj vodomera i propusnih ventila ispred i iza vodomera.Radi se od betona MB20.Dimenzije okna su uslovljene prečnikom priključnog voda,tipom vodomera i zahtevima za obezbeñenjem manipulativnog prostora za rad kontrolora i servisera mernog ureñaja. Cjevovod se kroz okno provlači na min.30cm od dna i bočne strane okna.Dno okna se popločava ili betonira mršavim betonom. Okno se postavlja na 1,5-2m od regulacione linije u dvorišnom prostoru.Na spoljašnjoj vodovodnoj mreži,na mjestima grananja vodovodne mreže u više pravaca, gdje se obično na granama ugražuju i zatvarači,kao i kod priključka unutrašnje razvodne mreže objekta na dvorišnu mrežu,mogu se ugraditi kontrolna vodovodna okna. Okna se zatvaraju najčešće gotovim livenim poklopcem,okruglog ili četvrtastog oblika otvora 600mm,težine 30kg.Silaz u okno se najčešće obezbeñuje preko penjalica od betonskog gvožña Ø18-20,pri čemu se prva penjalica postavlja na 50-70cm od gornje ivice okna.Reviziono okno je predviñeno tipsko. Koalescentni separator lakih naftnih derivata za ugradnju u zemlju od polietilena sa integrisanim taložnikom S obzirom da je u prizemlju predmetnog objekta planirana radionica za usluge servisiranja motornih vozila, to sa radnog poda radionice i sa platoa gdje se nalazi parking prostor može doći do spiranja voda koje sa sobom mogu ponijeti lake naftne derivate.Ovakve vode shodno domaćim i meñunarodnim propisima ne smiju se ispuštati u recipijent bez predhodnog tretmana.Zbog toga je predviñeno da se sve otpadne vode sa poda radionice i platoa za parkiranje vozila sprovode najprije u separator lakih naftnih derivata. Separator koji je predviñen u objektu, konstruisan je i proizveden u skladu sa SRPS EN 858.Efikasnost prečišćavanja: klasa I (lakih naftnih derivata u izlaznoj vodi ≤ 5mg/l) kod testiranja u skladu sa tačkom 8.3.3.1 Norme.Nominalna veličina NG 3-10, zapremnina taložnika SF 450-1080 litara. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 42 od 135 Oprema separatora izvadivi koalescentni element ("filter") sifonirani (potopljeni) uliv sa deflektorom potopljena izlivna cev sigurnosni plovak za sprečavanje nekontrolisanog isticanja izdvojenih naftnih derivate namenjen za ugradnju u zemlju otporan na delovanje uzgonskih sila podzemnih voda bez dodatnog betoniranja (visina podzemne vode do visine poklopca separatora!) unutrašnji elementi separatora izrañeni od PEHD-a telo separatora izrañeno od centrifugalno livenog polietilena pristup separatoru u skladu sa EN 476 poklopac klase nosivosti A15, B125 ili D400 prema SRPS EN 124, svetlog otvora Ø600mm sa natpisom »SEPARATOR« Izgled budućeg separatora Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 43 od 135 4.3.4 Elektroinstalacije 4.3.4.1 Priključak na elektrodistributivnu mrežu i napajanje Za napajanje razvodnih tabli u objektu koristi se mjerni razvodni ormar , koji se postavlja na fasadi u prizemlju objekta , kako je prikazano u grafičkom dijelu projekta . Mjerni razvodni ormar mora biti u zaštiti IP-54 , izrañen od poliestera, klase izolacije II.Razvodne table u objektu napajaju se sa MRO kablom tip PP-Y 5x10 mm2. Priključak objekta i mjerni ormar MRO izvesti u skladu sa Tehničkom preporukom TP-2, EPCG. 4.3.4.2 Razvodni ormar i spratne razvodne table Razvodna tabla RT-pr, postavlja se u prizemlju , kako je prikazano u situaciji Priključuje se sa MRO kablom tip PP-Y 5 x 10 mm2 . Tabla je plastična sa sledećom opremom: ZUDS 40/0,03 A kom 1 automatski osigurači 16 kom 15 automatski osigurači 10 A kom 7 sigurnosni transformstor 220/24 V kom1 Na ovu RT priključena je instalacija kako je dato u situaciji i jednopolnoj šemi RT-pr. Razvodna tabla RT-1 , postavlja se na spratu , kako je prikazano u situaciji Priključuje se sa MRO kablom tip PP-Y 5 x 10 mm2. Tabla je plastična sa sledećom opremom: -ZUDS 40/0,03 A kom 1; -automatski osigurači 16 kom 21 ; automatski osigurači 10 A kom 6. Na osnovu RT priključena je instalacija kako je dato u situaciji i jednopolnoj šemi RT-1. Razvodna table RT-2, postavlja se na spratu.Priključuje se sa MRO kablom tipa PP-Y 5x10mm2.Tabla je plastična sa sl.opremom: ZUDS 40/0,03 A kom 1;automatski osigurači 16 kom 21;automatski osigurači 10 A kom 6.Na ovu RT priključena je instalacija kako je dato u situaciji i jednopolnoj šemi RT-2. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 44 od 135 4.3.4.3 Električne instalacije opšte potrošnje Instalacija opšte potrošnje predviñena je kablovima PP-00 5x2,5mm2 , PP-00 3x2,5 mm2 PP-Y 3x2,5 mm2 i PP-Y 5x2,5 mm2 . Kablovi se polažu ispod maltera horizontalno na 30 cm od plafona , osim za utičnice u kanalu i napajanje dizalice . Spajanje i nastavljanje kablova vrši se u razvodnim kutijama odgovarajućim klemama . Za potrebe opšte potrošnje predviñen je potreban broj trofaznih i monofaznih utičnica kako je dato na planovima električnih instalacija i jednopolnim šemama. Utičnice se postavljaju: U sobama na 0,3 m od poda U kuhinji na 1,2 m od poda U kupatilu 1,6 m od poda i 0,6 m od aktivno točećeg mjesta postavlja se utičnica sa poklopcem.Treba napomenuti da je raspored priključnica u stambenim jedinicama dat u skladu sa datim rasporedom opreme.U slučaju da doñe do izmjene rasporeda opreme , položaj priključnih mjesta uskladiti sa istim. 4.3.4.4 Električne instalacije rasvjete Instalacija rasvjete predviñena je kablovima PP-Y 3,4,5x1,5 mm2 . Kablovi se polažu ispod maltera horizontalno na 30 cm od plafona i po plafonu.Spajanje i nastavljanje kablova vrši se u razvodnim kutijama odgovarajućim klemama.Prekidači se postavljaju na zid na visini 1,2 m od poda.U kupatilu iznad ogledala predviñena je po jedna svjetiljka sa fluo cijevi od 1 x 18 W , sa utičnicom za brijanje u kompletu sa transformatorom 220/220 V . Svjetiljka i trafo moraju biti montirani tako da je električni priključak na 60 cm od ivice kade , stepena zaštite IP44 , klasa izolacije 2 ( svjetiljka sa izolacionim podnožjem ) , a sve prema JUS M.B2.771.1988.Spoljašnja rasvjeta nije predmet ovog projekta osim svjetiljki predviñenih za postavljanje na spoljašnji zid objekta .Obzirom na namjenu objekta projektovano je i siguronosno ( nužno ) osvetljenje, a u tu svrhu predviñena je ugradnja svetiljki za nužno osvjetljenje kako je to dato na planu instalacije. Predviñene svetiljke obezbeñuju nužno osvjetljenje u trajanju od 3h u slučaju prekida napajanja sa mreže, svetiljke su tipa BPL-108P , a proizvod “BUCK”- Beograd. Instalaciju izvesti provodnicima PP-Y 3x1,5mm2 položenih po zidu ispod maltera . Raspored svjetiljki u poslovnom prostoru dobijen je korišćenjem fotometrijskog proračuna ,, RELUX SUITTE ’’ .Rasvjeta se izvodi fluo svjetiljkama tip BFN418/T,proizvodnje ,, Buck ’’ , atestirane za zaštitu IP-65.Za spoljnju rasvjetu prizemlja montiraju se svjetiljke tip ,, BSO-MT ’’ ,proizvodnje ,, Buck ’’sa NaVT sijalicom snage 150 W.U kanalu se ugrañuju svjetiljke i utičnice za napon 24 V, a za njihovo napajanje se u RT-pr ugrañuje sigurnosni transfornator 220/24 V. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 45 od 135 4.3.4.5 Instalacija izjednačenja potencijala Svi metalni razvodni ormari i table , utičnice , metalni djelovi armatura svjetiljki, cijevi centralnog grijanja , metalne vodovodne i kanalizacione cijevi, metalne ograde, eloksirana bravarija , moraju biti čvrsto mehanički i galvanski vezani na uzemljivač. Metalne mase u mokrim čvorovima kao što su kade , tuševi , vodovodna instalacija, kanalizaciona instalacija , i sl. , moraju meñusobno biti povezane provodnikom P-4 mm2 žuto-zelene boje do kutije za izjednačavanje potencijala PS 49 i sabirnicom za izjednačavanje potencijala na RT. 4.3.4.6 Instalacija uzemljenja U skladu sa JUS IEC 1024-1 t.2.3.2., za uzemljenje predviñen je temeljni uzemljivač objekta zajednički za sve instalacije u objektu prema JUS N.B2.754.Temeljni uzemljivač je predvidjen od pocinčane trake Fe-Zn 25x4mm položene u temelju objekta, prema planu u prilogu. Traka se ugrañuje u sloj betona tako da izmeñu uzemljivača i tla ovaj sloj bude debljine najmanje 10 cm, što se obezbeñuje posebnim nosačima trake, ili polaganjem uzemljivača pri vrhu temeljne čelič~ne konstrukcije. Prilikom polaganja traku zavariti za armaturu u temelju na svaka 1- 2metra dužna. Pri ugradnji trake potrebno izvesti priključke za:vezu sa trakom položenom uz napojni kabal, vezu sa susjednim objektima, vezu za glavnu sabirnicu za uzemljenje, vezu na oluke ukoliko su metalni. Elementi za uzemljenje, kao i njihov način postavljanja i povezivanja definisani su standardima i tehničkim propisima .Otpor rasprostiranja uzemljivača je proporcionalan odnosu specifičnog otpora tla i koeficijentu koji zavisi od vrste uzemljivača, njegovih dimenzija i dubini ukopavanja.Kao glavni priključak za uzemljenje u projektovanom objektu je predvidjena jednopotencijalna (JS ) bakarna sabirnica u glavnim razvodnim ormarima na koju će se povezati: veza sa temeljnim uzemljivačem sa trakom Fe/Zn 25 x 4 mm, glavna vodovodna cijev, glavna kanalizaciona cijev, PTT ormarić i sve ostale metalne mase. Meñusobno spajanje traka izvodi se ukrsnim komadima traka traka JUS N.B4.936. PPZ u objektu predviñena je suvim aparatima za gašenje požara S-9 i to 1 aparat postavljen na vidljivom i pristupačnom mjestu u poslovnom prostoru.Ovdje je bitno podsjetiti da je cjelokupni poslovni objekat priključen na vodovodnu mrežu .Ovo predstavlja vrlo važan faktor za P.P. zaštitu kako samog objekta tako i za eventualne intervencije u slučaju potrebe u okolini. U mjere PP zaštite svakako spada i redovno održavanje podova,zidova kao i redovno provjetravanje prostora servisa za održavanje i opravku motornih vozila. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 46 od 135 4.3.5 Tehnološki opis rada, ureñaji i oprema Na predmetnoj lokaciji planirana je izgradnja stambeno-poslovnog objekta navedenih gabarita.Na prizemlju ovog objekta planirana je poslovna djelatnost servisiranje motornih vozila.Prostor za održavanje vozila je najveći u predmetnom objektu.U sklopu pomenutog poslovnog objekta nalaze se još i prostorije za prijem vozila i kancelarije za administrativne poslove. Osnovna djelatnost navedenog nosioca projekta će biti pružanje usluga održavanja i servisiranja motornih vozila.Ukupna površina prizemnog dijela predmetnog objekta (dio u kojem će se obavljati servisne usluge) iznosi 131,79m². Funkcionalni dio servisa čine sledeće prostorije i sadržaji: - Prostor za obavljanje vulkanizerskih poslova, - Prostor za reglažu, - Prostor za obavljanje automehaničarskih usluga. Ostali dio poslovnog objekta čine: - Prodajni prostor, - Kancelarija, - Garderobno-sanitarni prostor za zaposlene. Prijemno mjesto će biti opremljeno auto dizalicom i dijagnostičkim ureñajima za kontrole na vozilima, kao i potrebnim priborom i alatima.Radionički prostor prijema vozila, automehaničarskih i sl.radova sa motornim dijelom treba biti opremljen sa odgovarajućim instalacijama i priključcima za korišćenje ručnih pneumatskih ili električnih alata.Za ispuštanje starog ulja, pri zamjeni ulja u vozilima, predviñeno je korišćenje odgovarajućih kolica sa sabirnim sudovima.Ukupni očekivani nivo usluga treba da se kreće na nivou oko 3.000 intervencija godišnje. Mašine i ureñaji koji se koriste za obavljanje automehaničarskih radova u predmetnom servisu su: - Montažerka Balanserka Presa za ležajeve Niska dizalica Kompresor Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 47 od 135 4.4 VRSTE, KOLIČINE I KARAKTERISTIKE MATERIJA KOJE SE KORISTE ZA POTREBE TEHNOLOŠKOG PROCESA 4.4.1 Vrste i količine materija S obzirom na vrstu djelatnosti budućeg predmetnog objekta u kojem će se nalaziti i servis za održavanje i opravku motornih vozila, ovdje nemožemo očekivati upotrebu nekih sirovina ili specifičnih materijala da bi objekat funkcionisao.Dakle ovdje nemamo proizvodnju ili neki specifični tehnološki postupak u kojem bi se koristile opasne materije.Voda je prirodno dobro koje se ovdje upotrebljava a električna energija je osnovni vid energije za upotrebu. Za protivpožarnu vodu će biti potrebno oko Q=10 l/s.Za sanitarne potrebe potrebno je obezbijediti kapacitet oko 2 l/s.Za t.z.v. industrijsku vodu prema bilansu potrošnje potrebno je ukupno za sve potrebe oko 1000 m3/god. Ukupni očekivani nivo usluga treba da se kreće na nivou oko 3.000 intervencija godišnje.Komprimovani vazduh, prema bilansu energenata će se koristiti u količini do 66 Nm3/h.Svega instalisana potrošnja treba da se kreće oko q=9.78 l/min a efektivna potrošnja qe=1.46 l/min. S obzirom na vrstu predmetnog objekta, prilikom njegovog izvoñenja i korišćenja nema eksploatacije vrijednih prirodnih resursa.Za pogon mašina u objektu se koristi električna energija.Već je navedeno da se objekat priključuje na elektro- distributivnu mrežu prema uslovima iz saglasnosti Elektrodistribucije Berane. 4.4.2 Karakteristike materija koje se koriste u teh.procesu Osnovni vid energije koji će se koristiti u predmetnom objektu jeste električna energija. Prilikom obavljanja servisnih aktivnosti koristiće se: ◊ Ulje za motre i kočnice; ◊ Uljni filteri, ◊ Antifriz, ◊ Tekstilne i slične krpe. Električna energija Električna energija se proizvodi u različitim elektranama (termo, hidro, nuklearne, vjetro, solarne itd.) i prenosi dalekovodima na najvišim naponskim nivoima (elektroprenos), Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 48 od 135 nakon čega se transformiše na tzv. distributivne napone i predaje elektrodistribucijama, u kojima se transformiše na naponske nivoe za potrošače (industrijske i domaćinstva). U svakoj fazi (proizvodnja, prenos, distribucija i potrošnja) električna energija mora zadovoljiti zakonom propisane norme i standarde, kojima su definisana dozvoljena odstupanja ključnih parametara električne energije (napon, frekvencija , sadržaj i iznos pojedinih viših harmonika, vršna snaga, provjesi itd.).Osim toga, podjednako je bitan i kontinuitet isporuke električne energije. U zadnjih 10-15 godina svjedoci smo intenzivne gradnje različitih stambenih i poslovnih objekata, kako u urbanim, tako i u seoskim područjima.Svako novo domaćinstvo ili poslovni objekat se bez problema priključuju na postojeću elektroenergetsku infrastrukturu.S obzirom na kapacitet predmetnog objekta tj.na broj intervencija koje se očekuju, količina potrošene električne energije u ovom sevisu može iznositi na godišnjem nivou 20.000kW. Motorna ulja Sintetička motorna ulja imaju za osovu bazna ulja koja nastaju hemijski, u laboratorijama.Ovo se radi zbog toga što mineralna ulja ne mogu zadovoljiti sve zahtjeve koje moderni motori zahtevaju.Upotreba sintetičkih ulja je neophodna kod motora modernijih konstrukcija, posebno kod onih sa turbo-kompresorima.Za razliku od mineralnih pružaju duži period izmjene, bolje štite motor, trpe veća temperaturna opterećenja, sadrže bolje aditive za čišćenje motra, smanjuju potrošnju goriva. Mineralna ulja se proizvode od nafte ili ugljena a sadrže brojne ugljikovodike različitog kemijskog sastava.Ovisno o tome koji od njih prevladavaju, ulja mogu biti : parafinska (lančasti, zasićeni ugljikovodici), naftenska(prstenasti, zasićeni ugljikovodici, najčešće s5 ili 6 atoma C) ili aromatska ( sadrže npr. alkilbenzol). Ta se ulja meñusobno jako razlikuju po svojim hemijsko-fizičkim svojstvima.Očekuje se da će se prilikom intervencija na motornim vozilima utrošiti motornih ulja oko 500l godišnje. Uljni filteri Uljni filteri pročišćavanjem štite ulje od prljavštine tako održavaju čistiji motor, a to opet pomaže očuvanju vijeka trajanja motora i njegovim performansama.Filteri ulja se u današnje vrijeme proizvode kao ulošci jer manje zagañuju okolinu.Standardni materijal koji se koristi za filtriranje motornog ulja je hartija na osnovu celuloznih vlakana impregnisana specijalnim fenolnim i epksidnim smolama koje pomažu u zaštiti od visokih temperatura i agresivnih hemijskih supstanci koje se nalaze u ulju ili nastaju degradiranjem ulja. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 49 od 135 U sastav modernih sredina za filtriranje, naročito onih koje su namenjene filtriranju sintetičkih ulja, ulaze dodatna vještačka vlakna, ili je čitava sredina za filtriranje potpuno sintetička.Ukupna očekivana količina uljnih filtera na godišnjem nivou u predmetnom objektu iznosiće oko 20kg. Antifriz Antifriz, odnosno rashladna tečnost u motoru, je tečnost za prenos toplote koja služi za zaštitu hladnjaka i samog motora od korozije, ljetnjeg pregrijavanja i smrzavanja zimi. Ovi proizvodi, popularno nazvani antifrizi, uglavnom se proizvode od monoetilenglikola (1,2-etandiola) i posebnih dodataka koji sadrže korozijske inhibitore neophodne za dugotrajnu zaštitu metala od korozije, uobičajeno korištenih u konstrukcijama sistema izmjene toplote, uključujući i aluminijum. Monoetilenglikol (MEG) je najbitniji za antifriz jer odreñuje temperaturu ključanja, temperaturu mržnjenja i karakteristike prenosa toplote rashladnog sredstva. Monoetilenglikol je otrovan i ima sladunjav ukus (30ml usmrti dijete, a 100ml odraslu osobu).Da bi se potrošači zaštitili od eventualne oralne upotrebe proizvoñači dodaju komponente koje daju gorak ukus, a na etiketi dužni su da naznače: Otrov! Zato se u poslednje vrijeme prelazi na propilenglikol koji je manje otrovan.Propilen glikol se obavezno koristi u rashladnim sistemima u prehrambenoj industriji gdje postoji opasnost dodira sa hranom. Aditivi su obavezni dodaci tečnostima za hlañenje. Čist monoetilenglikol izaziva koroziju crnih i obojenih metala.Monoetilenglikolu se dodaje multifunkcionalni paket aditiva koji ima zadatak da spreči pojavu pjene usljed prodora vazduha ili izduvnih gasova, pojavu rñe i korozije koja može nastati usled delovanja produkata razlaganja glikola, a koji su kisele prirode.Zadatak aditiva je da zadrže pH vrijednost rashladne tečnosti izmeñu 7 i 11 u toku upotrebe.Okekivana upotreba antifriza u predmetnom objektu na godišnjem nivou trebalo bi da iznosi oko 50l. Tekstilne i slične krpe (adsorbensi) Najčešće upotrebljivane vrste krpa za brisanje (adsorbensi) u autoservisima su tzv. ,,Pamučnjak’’ (pamučne niti).Neobojene, isprane i rasčešljane pamučne niti.Zbog svoje upojnosti i mekoće posebno su pogodne za brisanje ulja i masti, te dobro čiste i ne oštećuju površinu.Količina ovog utrošenog materijala u predmetnom objektu na godišnjem nivou iznosiće oko 20kg godišnje. Podgorica, jul, 2014.god. strana 50 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA 4.5 PRIKAZ VRSTA I KOLIČINE OTPADNIH MATERIJA S obzirom na vrstu djelatnosti predmetnog objekta prilikom realizacije kao i prilikom njegove eksploatacije ima nastajanja u odreñenoj mjeri čvrstog i gasovitog otpada.U toku funkcionisanja s obzirom na kapacitet ne možemo očekivati stvaranje većih količina čvrstog i tečnog otpada.Takoñe nebi trebalo biti ni nastajanja opasnih gasova u velikim količinama.Takoñe ponovo s obzirom na kapacitet, količina komunalnog otpada će nastajati ali ne u velikim količinama. 4.5.1 Emisije u vazduh S obzirom da se radi o predmetnom objektu navedenih gabarita u kojem će se obavljati aktivnosti na servisiranju motornih vozila, prilikom njegove realizacije dolazi do upotrebe razne vrste mehanizacije (kamioni, rovokopači, kamion-mješalica i sl.).Usljed njihove upotrebe moguća je pojava odreñene koncentracije izduvnih gasova,benzinskih para i para propan butana odnosno jedinjenja ugljovodonika.Ove materije se nalaze u izduvnim gasovima mehanizacije koja će se koristiti naričito pri pravljenju iskopa, izlivanju temelja i sl. Izduvni gasovi i benzinske pare predstavljaju opasnost sa stanovišta moguće pojave eksplozije i požara kao i sa stanovišta opasnosti za zdravlje i život ljudi.Kod malih brzina motornih vozila i rada motora u praznom hodu, javlja se veća koncentracija sledećih komponenti u izduvnim gasovima:CO,CO2,NO2, razni ugljovodonici,azotni oksidi i čañ.Odvoñenje izduvnih gasova pri izvoñenju predmetnog objekta nije poseban problem jer se radi o otvorenom prostoru a time se smanjuje i opasnost od nastajanja eksplozija i požara.Inače koncentracije benzinskih para i CO treba da iznose 0.01% od donje granice explozivnosti, odnosno za benzinske pare 10% donje granice eksplozivnosti. Takoñe predviñeno je i da se okolina predmetnog objekta prilikom betoniranja i dr.radova prska pomoću prskalica što će uticati na smanjenje koncentracije prašine u vazduhu. Teretna vozila imaju uglavnom ugrañene dizel motore. Dizel motor Koncentracija ( kg/1000 l) Ugljen monoksid ( CO) 7.1 Ugljovodonici Oksidi azota Čvrste materije 1.2 26.4 13.2 Tabela: Emisija izduvnih gasova dizel motora Podgorica, jul, 2014.god. strana 51 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA U cilju izračunavanja emisije izduvnih gasova kod drumskih teretnih vozila, kao proračunsko vozilo se usvaja: - Kamion - kiper FAP 2632 VBK radni proces : dizel - četvorotaktni snaga : 235 W ( 320 KS ) specificna potrošnja goriva : 212 g/kWh nosivost : 22.7 t brzina : 70 km/h Za jedan sat vožnje obavi se transportni rad : - kamionom 1589 tkm i potrosi 49.82 kg goriva Po jedinici transportnog rada ( 1 tona - km ) utrošak goriva iznosi : - kamion 31.35 g/tkm Količina Vrsta vozila Kamion CO CxHy NOx Čvrste materije 0.278 0.047 1.035 0.517 Emisija štetnih supstanci u izduvnim gasovima vozila na dizel pogon po tona - kilometru S obzirom da se radi o objektu u kojem će se obavljati servisne aktivnosti na motornim vozilima u toku eksploatacije moguća je pojava odreñene koncentracije izduvnih gasova, benzinskih para i para propan butana odnosno jedinjenja ugljovodonika.Odvoñenje izduvnih gasova u ovom slučaju ne zahtijeva instalacije ventilacije i odimljavanja jer se eksploatacija obavlja na otvorenom ili poluotvorenom prostoru. Pri izboru materijala i opreme primjenjivaće se isključivo materijali i oprema koja je savremena i koja se dokazala da je tehnološki savremena i na nivou trenutnih tehničko tehnoloških dostignuća. U fazi eksploatacije predmetnog objekta s obzirom na vrstu djelatnosti, dva glavna predstavnika emisije čvrstih štetnih materija su teški metali olovo i kadmijum.Izdvojene štetne materije samo služe kao pokazatelji odreñenog aerozagañenja, jer registovani broj organskih i neorganskih komponenata izduvnih gasova motora automobila je mnogo veći. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 52 od 135 Maksimalna dozvoljena koncentracija CO je 100 cm³/m³.Ako je paljenje automobila pri startu 20 sec, pri čemu se oslobodi (za putničke automobile) 0.55x10-6CO/m³, brzina kretanja vozila po platou oko autoservisa do kanala je 10km/h, preñeni put kao srednja vrijednost najdaljeg i najbližeg parking mjesta S=25m, emisija CO pri kretanju vozila 0.60x10-6 CO/m³,ukupna emisija CO po vozilu je: CO= (COS x ts/3600 + COV x S/v) x fp= (0.55x20/3600 + 0.60x25/10000)x1.0=0.0046 m³/h 4.5.2 Ispuštanje u vodotoke Najveći vodotok u široj okolini je rijeka Lim.Na samoj lokaciji izvoñenja projekta nema bilo kakvih površinskih vodotoka.Prilikom realizacije objekata neće doći do ispuštanja bilo kakvih otpadnih materija u vodotoke. U toku funkcionisanja s obzirom na namjenu, postoji mogućnost nastanka otpadnih materija koje se nakon tretmana u odgovarajućem separatoru ispuštaju u kanalizacioni sistem.Otpadne vode iz prostora autoservisa se mogu generisati u slučaju nastanka požara čime bi na pod dospjele vode koje bi sa sobom ponijele zamašćene i zauljene supstance. Ukupna količina otpadnih voda u kojima se može pojaviti ulje iznosi oko 2.0 l/s.Sve ove vode se tretiraju u već opisanom separatoru. Na terenu prilikom izvoñenja objekata može u slučaju akcidenta doći do ispuštanja ulja ili goriva iz mehanizacije koji mogu uticati na podzemne vode.Neposredna okolina predmetnog lokaliteta već trpi odreñene odreñene štetne uticaje a i sam zahvat je privremenog karaktera.Ukupna količina otpadnih voda iz tehnološkog procesa prema proračunu za projektovanje iznosi 0.400 m3/god. 4.5.3 Odlaganje na zemljište U fazi realizacije predmetnog objekta na površini terena mogu dospjeti otpadne materije, koje mogu biti opasne i štetne (mašinsko ulje, gorivo i sl.).Vjerovatnoća pojave takvih materija, koje bi značajno uticale na kvalitet zemljišta ne može se definisati, ali odreñeni rizik postoji i on se mora svesti na najmanju moguću mjeru. Kao sastavni dio radova u grañevinarstvu pojavljuju se i iskopi.Kao posljedica ovoga doći će do pojave odreñene količine zemlje i šljunka, koja neadekvatnim odlaganjem, na za to predviñeno mjesto, može uticati na kvalitet životne sredine.Materijal koji će se Podgorica, jul, 2014.god. strana 53 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA pojaviti tokom iskopa koristiće se za nasipanje temelja gdje to bude potrebno a višak materijala će se odvoziti na deponiju koju odreñuje nadležni organ lokalne uprave. Obim zahvata u cjelini nije toliki da možemo govoriti o značajnim posljedicama tipa stvaranja klizišta,poplava i bujica i sl.Takoñe ćemo navesti da će investitor i izvoñač radova biti u obavezi da prilikom stupanja mehanizacije sa lokacije na lokalne i regionalne puteve izvrši čišćenje njihovih točkova.Na ovaj način se zemlja zaostala na točkovima mehanizacije (nastala usljed kretanja po neasfaltiranim terenima) neće raznositi po lokalnim i dr.putevima. U toku eksploatacije Čvrsti otpad se stvara u svim dijelovima objekta.Otpad iz prostorija koje koriste isključivo zaposleni ima karakteristike kućnog inertnog otpada. Čvrsti otpad su i svi zamijenjeni dijelovi na vozilima, strugotine, ambalaža i pneumatici.Sve vrste ovakvog otpada se odlažu ili u posebnim kontejnerima (komun. preduzeće-Bijelo Polje) ili na odreñenim mjestima u objektu, prema posebnim ugovorima sa specijalizovanim preduzećima koja ih odnose za potrebe reciklaže ili za deponovanje (čuvanje) za posebnu nadoknadu. 4.5.3 Otpadne materije iz tehnološkog procesa i komunalni otpad Otpad iz tehnološkog procesa U toku obavljanja djelatnosti servisiranja motornih vozila kao otpadne materije mogu nastati razne vrste supstanci. Slijedeći tehnološku liniju, u ovoj vrsti djelatnosti nastaju sledeće vrste i količine otpada: Oznaka Vrsta otpada Količina 13 02 08* Sintetička motorna ulja, ulja za mjenjače i podmazivanje 16 06 03* Baterije i akumulatori koji sadrže živu 16 01 07* Filteri za ulje 15 02 02* Otpad koji sadrži ulje (krpe za brisanje) 15 01 10* Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih supstanci 16 01 14* Antifriz 16 01 13* Kočione tečnosti 13 05 02* Mulj iz separatora 17 04 05 Željezo i čelik (otpadni djelovi vozila) 16 01 03 Gumeni material-otpadne gume Napomena:Shodno Pravilniku o klasifikaciji otpada i katalogu otpada (,,Sl.list gornjoj tabeli sa * je označen opsni otpad. Podgorica, jul, 2014.god. 500l/god. 50kg/god. 60kg/god. 20kg/god 30kg/god. 20l/god. 10l/god. 150l/god. 100kg/god. 100kg/god. Crne Gore’’, br.59/13) u strana 54 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Komunalni otpad U ovom dijelu ćemo samo ukratko spomenuti osnovne vrste neopasnog otpada koje se mogu pojaviti u predmetnom objektu.Problematika upravljanja ovom vrstom otpada nije tako izražena kao kod upravljanja opasnim vrstama otpada. Količina komunalnog otpada koja se stvara u objektu predmetne radionice i stambenog dijela zavisi od aktivnosti koje se obavljaju u ovoj vrsti djelatnosti a koje uopšteno zavise od ekonomskih aktivnosti u opštini, a samim tim i standarda stanovništva, potrošnje, načina života, kvaliteta komunalne infrastrukture i dr. Treba napomenuti da se u komunalnom otpadu nalazi i opasni komunalni otpad koji nastaje i u domaćinstvima, koji uglavnom čine tečnosti za čišćenje, ostaci od boja, lakova, farmaceutski proizvodi, pesticidi, i sl. S obzirom da se ne prati proizvodnja ove vrste otpada posebno već u sklopu sa ukupno proizvedenim komunalnim otpadom, ne raspolaže se podacima o njegovoj ukupnoj godišnjoj proizvodnji.Očekuje se da u objektu predmetnog autoservisa stalnu aktivnost vrši 5 zaposlenih koji obavljaju različite vrste poslova. Proizvedena količina čvrstog komunalnog otpada po jednom zaposlenom iznosi oko 0.4 kg/dan.Dakle dnevna količina proizvedenog otpada u predmetnom objektu iznosi 2.0 kg a na godišnjem nivou 730 kg. Ukupne količine pojedinih vrsta komunalnog otpada prikazujemo u sl.tabeli: Oznaka Vrsta otpada Količina 15 01 01 15 01 02 15 01 04 15 01 07 15 01 09 15 01 09 20 02 01 Papirna i kartonska ambalaža (komunalni otpad) Plastika (komunalni otpad) Metal (komunalni otpad) Staklo (komunalni otpad) Tekstil (komunalni otpad) Koža (komunalni otpad) Biorazgradivi i baštenski otpad (komunalni otpad) 84kg/god. 93kg/god. 17kg/god. 40kg/god. 65kg/god. 3kg/god. 363kg/god. Prema morfološkom sastavu otpada, organski otpad (baštenski otpad i ostali biorazgradivi otpad) zauzima gotovo 50% u masi komunalnog otpada, pri čemu je ostali biorazgradivi otpad sa 37,62% oko tri puta zastupljeniji od baštenskog otpada.Ukupni otpad od plastike čini ukupno 12,73%,dok ukupna količina kartona iznosi 8,23%, zatim Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 55 od 135 slijede staklo (5,44%), papir (5,34%),tekstil (5,25%), materijali za jednokratnu upotrebu (3,65%) i metal (1,38%). Otpad se stvara u svim prostornim cjelinama predmetnog objekta koji je različitih karakteristika.Najveće količine otpada se stvaraju u objektu gdje se vrše usluge održavanja i servisiranja motornih vozila. U krugu radionice ovo je glavna djelatnost.Za ovu namjenu je i predviñeno najviše prostora sa svim propratnim sadržajima neophodnim za obavljanje ove vrste djelatnosti. Ovdje se stvaraju posebne i opasne vrste otpada.Otpad iz prostorija koje koriste isključivo zaposleni ima karakteristike kućnog inertnog otpada. Vrsta otpada Otpadna maziva ulja Otpadni uljni filteri Ambalaža od ulja Onečišćeni apsorbensi Otpadni antifriz Mulj iz separ. OPASNI OTPAD Mjesto nastanka U kanalima radionice nakon intervencija na motornim vozilima. Kod zamjene ulja na motornim vozilima u prostoru radionice. Kod zamjene ulja i obavljanja intervencija na vozilima u radionici kao ambalažni otpad. Prilikom održavanja i servisiranja motornih vozila u radionici. Prilikom održavanja i servisiranja motornih vozila u radionici. Nastaje u separatoru prilikom spiranja radnih površina unutar kruga radionice. Otpad nastao u predmetnoj radionici je otpad nastao iz uslužne djelatnosti.Odreñeni dio ovog otpada je po svom sastavu i karakteristikama sličan otpadu iz domaćinstava pa se svrstava u komunalni otpad.Papir i karton spadaju u biorazgradivi otpad.To je otpad koji podliježe anaerobnoj ili aerobnoj razgradnji. Metalni otpad u principu spada u kategoriju neopasnog otpada ukoliko nije kontaminiran odreñenim opasnim supstancama (ulje,gorivo i sl.).Metalni otpad je u katalogu otpada naveden pod ključnim brojem 16 01 03 sadržanom u Pravilniku o klasifikaciji otpada i o postupcima njegove obrade, prerade i odstranjivanja.Najčešći metalni otpad su razni dijelovi od automobila i dr.vozila. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 56 od 135 - Otpadna ulja Iskorišćena ulja su otpadne materije koje nastaju prilikom redovnog održavanja i popravki motornih vozila.U njima je sadržan veoma veliki procenat veoma toksičnih i kancerogenih supstanci a lako mogu da prodru u vodu i tlo. Iskorišćena ulja sadrže mnoge materije kao što su:kalcijum, magnezijum, cink, fosfor, gvožñe, hrom, aluminijum, bakar, olovo, silicijum,natrijum i dr.Stara ulja se mogu koristiti i kao goriva prvenstveno zbog njihove velike toplotne vrijednosti ali u njihovim dimnim gasovima se nalazi veća količina štetnih materija nego kod konvencionalnih goriva. U automehaničarskim djelatnostima nastaju odreñene količine motornog i mjenjačkog ulja.U Pravilniku o klasifikaciji otpada i o postupcima njegove obrade ovaj otpad je označen brojem 13 02 08.U pomenutom Pravilniku dostavljen je i prilog u kojem su prikazane grupe i osnovne vrste opasnog otpada, koje su opredjeljene na osnovu svojstava otpada ili djelatnostima u kojima nastaju. Shodno tom prilogu ulja spadaju u kategoriju A. Dakle otpadna ulja spadaju u kategoriju opasnog i posebnog otpada i podliježu zahtjevima Direktive Savjeta 75/439/EEC o odlaganju otpadnih ulja.Rabljeno ulje može biti motorno ili iz kočnica. - Uljni filteri U otpad koji može da se smatra opasnim otpadom spadaju i uljni filteri.Ova vrsta otpada se redovno pojavljuje u autoservisima prilikom redovnog održavanja ili opravke vozila.To su kompozitni vlaknasti materijali.Otpadni uljni filteri u sebi mogu sadržavati sve one materije koje sadrže i ulja.Dakle ovaj otpad je kontaminiran veoma toksičnim i kancerogenim supstancama.U Pravilniku o klasifikaciji otpada i o postupcima njegove obrade ovaj otpad je označen brojem 16 01 07. - Onečišćeni apsorbensi (krpe, papiri i sl.) Pri redovnim aktivnostima pri obavljanju navedenih djelatnosti koriste se razne vrste tekstilnih krpa (pucvala).Prilikom upotrebe dolazi do njihove kontaminacije opasnim i štetnim materijama.Ovi materijali su najčešće zamazani uljem,rashaldnim tečnostima, mastima, antifrizom i dr. U Pravilniku o klasifikaciji otpada i o postupcima njegove obrade ovaj otpad je označen brojem 15 02 02 kao otpad koji sadrži ulje. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 57 od 135 - Ambalaža od ulja,razreñivača i dr. Ambalaža (pakovanje eksploatacionih tečnosti i tečnih hemijskih sredstava od jedne do deset i više litara) brzo se nagomilava na deponijama zbog slabe razgradljivosti plastičnih materijala.Sa druge strane, nerazgradljivost plastičnih masa je prednost u smislu da zbog toga plastika direktno ne zagañuje vazduh i vodu.Ponovna upotreba ambalaže u kojoj je otrovna supstanca nije preporučljiva.Štaviše, preporučuje se ispiranje iskorišćenih plastičnih posuda prije odlaganja na otpad. U Pravilniku o klasifikaciji otpada i o postupcima njegove obrade ovaj otpad je označen brojem 15 01 10 kao ambalaža koja sadrži ostatke opasnih supstanci. - Otpadni antifriz Upotrijebljeni antifriz je najčšće na bazi etilen-glikola i produkt je redovnog održavanja motora na vozilima.Antifriz je otrovan ako se proguta (utiče na centralni nervni sistem), a zbog slatkog ukusa može biti privlačan djeci i životinjama. Nekorišćeni antifriz je ipak biorazgradiv i s vremenom će se etilen-glikol,ako dospije u tlo, razložiti na ugljenik i vodu.Meñutim u korišćenom antifrizu, osim etilen glikola, mogu da se nañu i tragovi teških metala i drugih supstanci npr.(olovo,kadmijum,bakar,hrom,benzen i antikorozivni aditivi) koje ga čine opasnim otpadom.Ako dospije u kanalizaciju,zemlju ili vodu,antifriz može biti smrtonosan za biljni i životinjski svijet.U Pravilniku o klasifikaciji otpada i o postupcima njegove obrade ovaj otpad je označen brojem 16 01 14*. - Mulj iz separatora. Zakonskim propisima u Crnoj Gori predviñeno je da se zauljane otpadne vode prečiste prije ispuštanja u kanalizacionu mrežu ili recipient. U toku procesa prečišćavanja otpadnih voda koje nastaju u krugu predmetnog objekta, u pomenutom separatoru za zauljene i zamašćene vode nastaju odreñene količine otpadnog mulja.Najčešći problemi koji se javljaju u vezi sa evakuacijom mulja proizilaze iz toga da otpadni mulj ima veliku zapreminu usljed velikog sadržaja vode u izdvojenom mulju. Takoñe, otpadni mulj je biološki aktivan usljed sadržaja organskih materija podložnih truljenju.Osim toga ove materije sadrže patogene i druge klice.U Pravilniku o klasifikaciji otpada i o postupcima njegove obrade ovaj otpad je označen brojem 13 05 02*. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 58 od 135 4.5.4 Buka,vibracije i toplota 4.5.4.1 Buka Veoma često u modernom društvu zvuk uznemirava čovjeka.Mnogi zvuci su neželjeni i neprijatni i kao takvi predstavljaju buku.Buka je neželjeni dio svakodnevnog života. Pored negativnog efekta uznemiravanja buka može imati takoñe i razorno dejstvo koje se ogleda u uništavanju materijalnih dobara i povrjeñivanju osjetljivih organa sluha.Najteži su slučajevi kada buka ošteti mehanizam koji je namijenjen za percepciju zvuka- ljudsko uho. Dinamički opseg čujnosti obuhvata nivoe buke u opsegu zvučnih pritisaka 20 µPa do 100 Pa. 20 µPa je najtiši zvuk koji može da registruje prosječna osoba i zato se naziva prag čujnosti.Zvučni pritisak od oko 100 Pa je toliko glasan da izaziva bol i zato se naziva prag bola.Odnos izmeñu ova dva ekstrema je milion prema jedan tako da linearna skala nije pogodna za primjenu.Iz tih razloga uvodi se logoritamska dB skala gdje prag čujnosti iznosi 0dB a prag bola 130dB.Srednje vrijednosti nivoa buke u urbanim sredinama kreću se u granicama: - u velikim gradovima od 65 do 75 dB (A) u malim gradovima od 62 do 71 dB (A) u seoskim naseljima od 45 do 62 dB (A) Već je navedeno da u toku izgradnje predmetnog objekta usljed rada teških mašina i kompresora na izradi objekta može doći do povećanog nivoa buke.Buka koja će se javiti na gradilištu generiše se usljed rada mašina,transportnih sredstava i u toku rada zaposlenih sa raznim oblicima ručnog i drugog alata.Prilikom rada sa alatima naročito se pojavljuju istaknuti i impulsni tonovi.Uticaj buke u toku gradnje naročito je izražen u pogledu uznemiravanja ljudi na gradilištu i okolnog stanovništva.Takoñe smo i naveli da su efekti ovako nastalih zvučnih uticaja privremenog karaktera. 4.5.4.2 Vibracije, toplota i zračenja S obzirom na vrstu djelatnosti, tehnološki proces i opremu koja se koristi u njemu emitovanje vibracija iz predmetnog objekta ka okruženju će biti zanemarljivo. Prilikom rada raznih vidova mehanizacije pri izradi objekta kao i prilikom eksploatacije dolazi do neznatnog emitovanja toplote.Važno je napomenuti da je ovo otvoren prostor.Dakle u okolinu se neće emitovati toplota koja bi mogla izazvati štetna dejstva. S obzirom na vrstu mašina i djelatnost uopšte, zračenje koje se emituje iz predmetnog objekta je zanemarljivo. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 59 od 135 4.6 TRETIRANJE OTPADNIH MATERIJA 4.6.1 Uvod U predhodnim segmentima opisa projekta, navedene su vrste i količine otpadnih materija koje mogu nastati u toku funkcionisanja predmetnog objekta.Naglasićemo ponovo da je namjena projekta takva da prilikom njegovog funkcionisanja ima kontinuiranog stvaranja odreñenih količina otpada od kojih se neki klasifikuju i u opasni otpad.Ima priključaka na komunalnu infrastrukturu a potrebna je ljudska radna snaga prilikom funkcionisanja. Isključiva namjena predmetnog objekta je da ponovimo u funkciji stanovanja i obavljanja poslovnih aktivnosti (servisiranje i održavanje motornih vozila).Tokom normalnog rada pogona, mora se primijeniti čitav niz mjera da ne bi došlo u slučaju akcidenta do značajnog zagañenja životne sredine. Iz tabele u predhodnom pasusu navedene su osnovne vrste i količine otpada koji se očekuju obavljanjem navedenih aktivnosti s obzirom na vrstu djelatnosti i kapacitet.Shodno Pravilniku o klasifikaciji otpada i katalogu otpada (,,Sl.list Crne Gore’’, br.59/13) navedene su opasne vrste otpada koji se mogu pojaviti u autoservisima.Ono što je bitno da navedemo jeste da Zakon o upravljanju otpadom (,,Sl.list Crne Gore’’, br.64/11) obavezuje da se otpad sakuplja na selektivan način na samom izvoru nastajanja.Predselekcija otpada na mjestu nastanka predstavlja prvu i veoma važnu kariku u procesu upravljanja otpadom.Brzina uvoñenja predselekcije i reciklaže zavisi od više faktora u prvom redu organizacionih i finansijskih, a potom kadrovskih resursa. Jedinstven i cjelovit sistem tretiranja otpadnih materija nije moguće realizovati ako zanemarimo ulogu ekološke edukacije.Izmeñu eko-edukacije i eko-kulture postoji uzajamni odnos s uzročno-posljedičnim vezama.Ekološkom edukacijom omogućava se sticanje ekoloških znanja i vještina s ciljem povećanja nivoa svijesti svakog pojedinca za efikasno učešće u provoñenju sistema tretiranja otpada.Ekološka edukacija kod ljudi razvija nova saznanja i stvara nove vrijednosti koje će ih uputiti na promjene u ponašanju. Potrebno je da sva društva u kojima nastaju navedene vrste otpada u svoje planove rada uključe i kampanju za razvijanje javne svijesti o kvalitetnom upravljanju otpadom.Cilj je da se ukaže javnosti na negativne uticaje pogrešnog upravljanja otpadom na životnu sredinu, na zdravlje ljudi i na ukupne troškove.Sprečavanje potencijalnih opasnosti od nastajanja otpada i štetnih emisija u vezi sa eksploatacijom radionice za održavanje i servisiranje motornih vozila može i mora se vršiti permanentno kroz cijeli period rada ovog objekta i uz primjenu brojnih mjera i aktivnosti. Podgorica, jul, 2014.god. strana 60 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA 4.6.2 Tretman opasnih vrsta otpada 4.6.2.1 Tretman otpadnih ulja U radionici za održavanje motornih vozila predmetnog društva glavna namjena je zamjena ulja na vozilima koji sačinjavaju vozni park dok se pranje istih ne obavlja.Osnovni princip načina upravljanja ovom vrstom otpada prikazaćemo u sl.tabeli. OTPADNA ULJA Vrsta otpada otpadno ulje Sakupljanje burad sa zatvaračima Privremeno skladištenje privremeno odlagalište za opasni otpad Prevoz,odstranjivanje specijalizovano društvo Zabranjeno je ispuštanje otpadnih ulja u vode, na zemljište ili u zemljište.U predmetnom objektu nije moguće izvršiti regeneraciju otpadnih ulja u bazna prečišćavanjem niti je moguće vršiti spaljivanje (u Crnoj Gori ne postoje ovlašćena postrojenja za spaljivanje ove vrste otpada). S obzirom na ovu činjenicu shodno članu 52. Zakona o upravljanju otpadom (,,Sl.list RCG’’, br.64/11) imalac otpadnih ulja i bitumena nastalih prilikom obavljanja navedenih aktivnosti na kompleksu, dužan je da uništavanje otpadnih ulja povjeri privrednom društvu ili preduzetniku koji ispunjava uslove utvrñene posebnim propisom. Imalac otpadnog ulja, mora, prije predaje distributeru ili sakupljaču otpadnih ulja, da čuva otpadno ulje odvojeno od drugog otpada i ne može ga predati kao miješani komunalni otpad. Postupak upravljanja otpadnim uljima: ◊ Sakupljanje i privremeno skladištenje otpadnih ulja u odreñenom prostoru u specijalno za to napravljene posude; ◊ Prilikom sakupljanja, skladištenja ili predaje preduzeti mjere kojim bi se onemogućilo ili svelo na najmanju moguću mjeru, mogućnost zagañenja zemljišta, površinskih i podzemnih voda; ◊ Preduzeti mjere kontrole nekontrolisanog odstranjivanja ove vrste vrlo opasnog otpada po životnu sredinu. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 61 od 135 Sakupljanje otpadnih ulja Objekti u kojima nastaje ovaj vrlo opasni otpad moraju da obavljaju aktivnosti na tretmanu otpadnih ulja (prije svega se misli na adekvatan način prikupljanja) i organizuju njihovo preuzimanje od strane ovlašćenih društava.Shodno čl.6 Pravilnika o postupanju sa otpadnim uljima (,,Sl.list RCG’’, br.48/12), proizvoñač otpadnog ulja obezbjeñuje privremeno skladištenje otpadnih ulja u odgovarajuće nepropusne i zatvorene posude.Na posudama iz stava 1 ovog člana, stavlja se oznaka otpadnog ulja u skladu sa katalogom otpada. Vrsta rezervoara za otpadna ulja Adekvatno sakupljena ulja mogu se: ◊ Preraditi na način da se dobiju novi proizvodi ili prečistiti kako bi se omogućila njihova ponovna upotreba; ◊ Termički obraditi da se koristi kao gorivo. Privremeno skladištenje otpadnih ulja Pravno i fizičko lice kod koga nastaje opasan otpad odreñuje privremeno odlagalište za odlaganje opasnog otpada.Privremeno odlagalište mora biti ograñeno, obilježeno, zaštićeno od prodiranja atmosferskih padavina i imati:mjesto za detoksikaciju vozila, hidrantske ureñaje za protivpožarnu zaštitu i dr. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 62 od 135 Svi objekti ove vrste treba da imaju knjigu evidencije o količinama nastalih otpadnih ulja.Opasan otpad sa privremenog odlagališta, koji se nemože obrañivati konačno se odlaže na mjesto namijenjeno za odlaganje opasnog otpada. Zabranjeno je miješati otpadno ulje tokom sakupljanja ili skladištenja sa drugim opasnim otpadom. Društvo u čiji sastav ulazi predmetna radionica posjeduje najsavremeniju opremu za zamjenu ulja.U krugu predmetnog objekta ima veliki skladišni prostor (nalazi se odmah do radionice) u koji se mogu nesmetano odlagati napunjena burad do njihove evakuacije. Potrebno je da predmetno društvo sklopi ugovor sa ovlašćenim preduzetnikom koji će preuzeti nastale količine otpadnog ulja iz kruga objekta i transportovati ga do postrojenja osposobljenih za tretman ove vrste otpada. Prevoz, prerada i odstranjivanje otpadnih ulja Već smo naveli da u predmetnom objektu ne postoje uslovi za regeneraciju otpadnih ulja u bazna prečišćavanjem, tj uklanjanjem nečistoća, oksidacionih produkata i dodataka koji su sadržani u tim uljima.Predmetno društvo će biti u obavezi da nastale količine otpadnih ulja tj. njihovo uništavanje povjeri privrednom društvu ili preduzetniku koji ispunjava uslove utvrñene zakonskim propisima. Preradu, odnosno odstranjivanje otpada može obavljati privredno društvo ili preduzetnik ako posjeduje odgovarajuću opremu-postrojenja za obradu otpada, potreban broj zaposlenih i odobrenja od nadležnih institucija. Sredstva i oprema, kojima se sakuplja, odnosno transportuje otpad moraju obezbjeñivati sprečavanje rasipanja ili prelivanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.Sredstva i oprema kojima se sakuplja, odnosno transportuje opasni otpad moraju ispunjavati uslove utvrñene propisima kojima je ureñen transport opasnih materija. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 63 od 135 4.6.2.2 Tretman otpadnih akumulatora i baterija Otpadni akumulatori i baterije su vrsta opasnog otpada, koji uglavnom nastaje u auto servisima, privrednim društvima, domaćinstvima i dr. Baterije i akumulatori se smatraju opasnim otpadom jer u sebi sadrže elemente kao što su živa, kadmijum, olovo, bakar, selen, litijum, berilijum, bor i dr i zbog toga se ne mogu odlagati u sanitarne kade. Osnovni princip načina upravljanja ovom vrstom otpada prikazaćemo u sl.tabeli. Vrsta otpada Akumulatori i baterije OTPADNI AKUMULATORI I BATERIJE Sakupljanje Privremeno skladištenje Prevoz,odstranjivanje kontejner za privremeno odlagalište za specijalizovano sakupljanje opasni otpad preduzeće za akumulatora i bat. prikupljanje i obradu otpada Iako u predmetnom objektu nastaje mala količina ovog otpada na godišnjem nivou, pošto se radi o vrlo opasnom otpadu zbog prisustva kiseline (sumporna) moraju se preduzeti odgovarajući mjere, da bi se spriječilo zagañivanje životne sredine i zaštiti zdravlje ljudi. Fizičko ili pravno lice koje obavlja privredne djelatnosti obavezno je da obezbijedi prenos istrošenih baterija i akumulatora, koji sadrže živu, kadmijum, olovo i druge opasne materije privrednom društvu ili preduzetniku koji ima dozvolu za preradu ili odstranjivanje pomenutog otpada. Sakupljanje otpadnih baterija i akumulatora Baterije i akumulatore ubrajamo u skupinu opasanog otpada, jer kao takav sadrži različite opasne supstance, prvenstveno teške metale koji u većim količinama direktno ugrožavaju okolinu i zdravlje ljudi.S druge strane, uz ispravno postupanje ti teški metali mogu se uspješno reciklirati čak 500 puta. Zato je od izuzetne važnosti stare akumulatore i baterije ne odlagati u kućni otpad već u posebne kontejnere s natpisom STARI AKUMULATORI I BATERIJE. Akumulatorske baterije iz vozila imaju svoju vrijednost stoga je preporučljivo da ih predmetno društvo ponude na otkup specijalizovanim preduzećima. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 64 od 135 Potrebno je da se unutar kompleksa obezbijedi kontejner za skupljanje akumulatora.Ova vrsta otpada spada u čvrsti opasan otpad i treba da se sakuplja u kontejnere zapremine najmanje 1000 l. Kontejner za sakupljanje akumulatora Privremeno skladištenje otpadnih akumulatora i baterija Odstranjivanje ovog otpada je moguće na posebno odreñenim mjestima.U predmetnoj radionici se stvara veoma malo ove vrste otpada.Pa ipak svaka nastala količina treba da se posebno skladišti unutar privremenog odlagališta unutar kompleksa koje mora da ima karakteristike koje smo već naveli (može da se smjesti u veliki i zatvoreni skladišni prostor koji se nalazi odmah do radionice). Preduzeće u čijem je sastavu radionica treba da sklopi ugovor o preuzimanju ove vrste otpada sa ovlašćenim preduzećem nadležnim za poslove reciklaže (centri za reciklažu i dr). Prevoz, prerada i odstranjivanje otpadnih akumulatora i baterija Reciklaža otpadnih akumulatora zasniva se na neutralizaciji kiseline i izdvajanju olova koji se može ponovo koristiti.Reciklažom starih akumulatora troši se 30% manje energije nego kada se on proizvodi od novih sirovina. Društvo u kojoj se obavlja navedena djelatnost treba da sklopi ugovor o preuzimanju ove vrste otpada sa ovlašćenim društvom koje će ga odvoziti dalje najvjerovatnije u inostranstvo na dalju obradu. Podgorica, jul, 2014.god. strana 65 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA 4.6.2.3 Tretman otpadnih voda U procesu obavljanja servisnih usluga, sa podova autoservisa prilikom pranja nastaju otpadne vode koje u sebi sadrže ostatka motornih ulja i dr.tečnosti.Prije ispuštanja u recipijent (gradski kanalizacioni sistem), ove vode se moraju prečistiti do propisanog kvaliteta. U separatoru, odvajaju se na principu gravitacije čestice teže i lakše od vode.U prvom dijelu-taložniku izdvajaju se čestice teže od vode, pijesak, šljunak i sl.U drugom dijeluseparatoru odvajaju se čestice lakše od vode, ulja i masti.Pomoću posebnog ureñaja odjeljuje se sakupljeno ulje s površine vode u separatoru u posebno okno za izdvojeno ulje odakle se transportuje, dalje na dispoziciju kao tehnološki, opasni otpad. Separator koji svojim karakteristikama odgovara za vrstu i veličinu predmetnog objekta jeste proizvod kompanije ,,REGENERACIJA’’-Slovenija tip ,,AQUAREG NG’’ zapremine oko 200 litara. Princip rada koalescentnih separatora lakih naftnih derivata Separacija lakih naftnih derivata se odvija na dva načina – gravitaciono i pomoću koalescentnog filtera. Veći molekuli ugljovodonika se usled manje specifične težine izdvajaju na površini vode. Manji molekuli ugljovodonika se vezuju za koalescentni materijal. Molekuli ugljovodonika se adhezijski vezuju jedan za drugi. Sloj molekula na koalescentnom materijalu je sve deblji. . . Podgorica, jul, 2014.god. Molekuli ugljovodinika se usljed povećanja veličine odvajaju od koalescentnog materijala i isplivavaju na površinu vode zbog manje specifične težine. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Početni uslovi: Separator je ispunjen čistom vodom Separator u upotrebi: Laki naftni derivati se izdvajaju na površini, plovak počinje da tone strana 66 od 135 Dostignit maksimalni kapacitet separatora: plovak blokira izliv.Laki naftni derivati ne mogu da napuste separator. Izbor separatora lakih ulja i naftnih derivata Pravilno dimenzionisanje zahtijeva sveobuhvatno sagledavanje svakog projekta i situacije.Veliku pomoć pri odabiru separatora lakih naftnih derivata je donijelo uvoñenje norme EN 858 – 2 koja u koracima vodi projektanta prema kvalitetnom rešenju.U ovom slučaju se odabira separator za unutrašnju ugradnju,ukopan i izrañen od nerñajućeg čelika za klasu opterećenja do D400 i protoka do 100l/s. Zagañenje od naftnih derivata se ne stvara kontinualno, za formiranje novog zagañenja potreban je odreñeni vremenski period. Separatori lakih naftnih derivata Izabrani separator je ukopani-samostojeći separator lakih naftnih derivata od nerñajućeg čelika sa integrisanim taložnikom. Potvrñen je učinak prečišćavanja prema EN 858-1 za klasu I (koalescentne separatore)mineralnih ulja u pročićenoj vodi < 5mg/l.Dokazano laboratorijskim ispitivanjem pri LGA institutu (Landesgewerbeanstalt Bayern) iz Nürnberga. Prednost ovog proizvoda jeste: niska cijena čišćenja i pražnjenja; nije potrebno pražnjenje prilikom čišćenja filtera;visok učinak;otpornost na vatru; trajnost; jednostavno održavanje;male dimenzije; brzina ugradnje;jednostavno rukovanje (isporučuje se u segmentima max.visine Z=830mm) i niski troškovi ugradnje. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 67 od 135 Ovaj tip separatora, konstruisan je i proizveden u skladu sa EN 858-1.Učinak prečišćavanja: klasa I (naftnih derivata u izlaznoj vodi < 5mg/l).Separator je namenjen za samostojeću ugradnju.Oprema separatora: izvadivi koalescentni filter; sifonirani (potopljeni) uliv sa umirivačem toka; potopljena izlivna cev; sigurnosni plovak za sprečavanje nekontrolisanog oticanja izdvojenih naftnih derivata, cijev sa Storz B priključkom zapražnjenje separatora.Unutrašnji elementi separatora izrañeni su od nerñajućeg čelika.Tijelo separatora izrañeno je od nerñajućeg čelika AISI 304.Separator se isporučuje sa poklopcem od nerñajućeg čelika. Separatori ,,REGENERACIJA’’ Napomena: Visinu mulja u taložniku potrebno je kontrolisati jednom mjesečno.Već je navedeno da kada se dosegne maksimalni kapacitiet separatora plovak blokira izliv i naftni derivati nemogu napustiti separator.Opisivani separatori će se nalaziti na prostoru pored platoa asfaltne baze gdje postoje široki prostor za nesmetani pristup vozila za čišćenje i održavanje. Na ovaj način eksploatacijom predmetnog postrojenja neće doći do bitnijih zagañenja i promjena hidrografskih karakteristika, odnosno tokova i nivoa površinskih i podzemnih voda.U slučaju neodgovarajućeg sakupljanja atmosferskih voda zagañenih ostacima goriva i/ili izliva moguće je očekivati zagañivanje podzemnih voda. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 68 od 135 4.6.2.4 Tretman ostalih vrsta opasnih otpada U obavljanju navedene djelatnosti unutar predmetnog objekta nastaju još neke vrste opasnog otpada kao što su:uljni filteri, onečišćeni apsorbensi, ambalaža od ulja, kočione tečnosti, antifriz i sl. Osnovni princip načina upravljanja ovim vrstama otpada: Vrsta o. otpada Uljni filteri Krpe za brisanje Ambalaža od ulja razreñivača i dr. Antifriz Kočione tečnosti OPASNI OTPAD Sakupljanje Privremeno skladištenje Posebna posuda privremeno odlagalište za opasni otpad Posebna posuda privremeno odlagalište za opasni otpad Posebna posuda privremeno odlagalište za opasni otpad Burad sa privremeno odlagalište za zatvaračima opasni otpad Burad sa privremeno odlagalište za zatvaračima opasni otpad Prevoz,odstranjivanje specijalizovano društvo specijalizovano društvo specijalizovano društvo specijalizovano društvo specijalizovano društvo Sakupljanje navedenog opasnog otpada Iako su količine navedenih opasnih otpada koji nastaju u predmetnom objektu relativno male, zakonski propisi zahtijevaju njihovo propisno zbrinjavanje.Sakupljanje opasnog otpada podrazumijeva prikupljanje i sortiranje na mjestu njegovog nastanka. Opasan otpad se sakuplja zavisno od vrste, količine, agregatnog stanja, fizičkih osobina, hemijskog sastava i meñusobne kompatibilnosti. Opasan otpad mora biti odvojen od ostalog otpada. Opasan otpad se sakuplja u posude sa posebnim karakteristikama i to: - Rastvarači i drugi tečni otpad u burad sa zatvaračima, zapremine najmanje 100 l. - Ostali čvrsti opasan otpad u posebne posude (kontejnere). Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 69 od 135 Privremeno skladištenje opasnog otpada Navedene vrste opasnog otpada se takoñe skladište na privremeno odlagalište za opasni otpad kojeg je vlasnik objekta dužan da odredi.Ovaj skladišni prostor unutar objekta mora da ima shodno propisima odgovarajuće karakteristike i one su već navedene. Ovdje je takoñe potrebno da predmetno društvo sklopi ugovor sa ovlašćenim preduzetnikom koji će preuzeti nastale količine navedenih vrsta opasnih otpada i transportovati ga svojom opremom i mehanizacijom do konačnog odredišta. Posude (kontejneri) i privremeno odlagalište biće smješteni na vidnom mjestu i obilježeni sa dva znaka i to:znakom za opasnost za životnu sredinu pored koga se stavlja natpis ,,OPASNO PO ŽIVOTNU SREDINU’’ i znakom opasnosti zavisno od karakteristika opasnog otpada pored koga se stavlja odgovarajući natpis. Oznaka za opasnost po životnu sredinu Prevoz, prerada i odstranjivanje opasnog otpada Da ponovimo da preradu, odnosno odstranjivanje otpada može obavljati privredno društvo ili preduzetnik ako posjeduje odgovarajuću opremu-postrojenja za obradu otpada, potreban broj zaposlenih i ovlašćenja nadležnih institucija. Prevoz opasnog otpada i radnje koje su u vezi s tim transportom od mjesta nastanka do konačnog odlagališta vrši se u skladu sa Zakonom o prevozu opasnih materija (,,Sl. list CG", broj 05/08, 40/11). Napomena: Veoma je važno istaći ponovo da će se opasni otpad sakupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog otpada za sebe, i odvojeno od neopasnog otpada. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 70 od 135 4.6.3 Tretiranje neopasnih vrsta otpada Sve radnje vezane za postupanje sa grañevinskim otpadom nastalim pri realizaciji planiranih aktivnosti definisane su u Pravilniku o postupanju sa grañevinskim otpadom, načinu i postupku prerade grañevinskog otpada, uslovima i načinu odlaganja cement azbestnog grañevinskog otpada (''Sl. list RCG'', br. 50/12).Mjere vezane za postupak sa grañevinskim otpadom su navedene u elaboratu u segmentu ,,Opis mjera za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja’’. 4.6.3.1 Metalni otpad Na predmetnom lokalitetu vršenjem budućih aktivnosti, može doći do situacije da se vrši manipulacija sa odreñenom količinom metalnog otpada.Iako se ne očekuje nastajanje velike količine ovog otpada, potrebno je organizovati propisno obavljanje ovih poslova.Reciklaža metala danas je vrlo korisna ekološka djelatnost, pogotovo ako znamo da svaka druga tona metala dolazi iz otpadnog metala (reciklaža se ne obavlja unutar predmetnog objekta).Prestankom trajanja prvobitne funkcije materijala s pretežno metalnim sastavom nastaje otpad, koji u suštini ne gubi vrijednost, jer sadrži sve svoje bitne osobine i karakteristike, ali postaje problem za okolinu.Da bi se riješio ovaj problem kao i uvećalo stvaranje sekundarnih sirovina treba postojati: -mogućnost kvalitetne obrade metalnog otpada, - mogućnost separacije metala od nemetala u otpadu čiji je izvor privreda i stanovništvo. Sakupljanje metalnog otpada Sredstva i oprema kojima će se sakuplja metalni otpad moraju obezbjeñivati sprečavanje rasipanja ili prelivanja otpada i širenje prašine, buke i mirisa. Prikupljanje i primarna prerada sekundarnih sirovina metalnog porijekla obuhvata: a) sve vrste otpada od starog željeza i nerñajućeg čelika, b) sve vrste otpada od obojenih metala: ◊ otpad od bakra (mesinga i bronze), ◊ otpad od aluminijuma. Podgorica, jul, 2014.god. strana 71 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Osnovni princip načina upravljanja ovom vrstom otpada na predmetnom kompleksu: METALNI OTPAD Vrsta otpada Metalni djelovi Sakupljanje Privremeno skladištenje Specijalne džambo vreće. Unutar poslovnog kruga Prevoz,odstranjivanje Utovar i prevoz sopstvenom ili dr.mehanizacijom. Pripremljeni i već sortirani materijal tovari se na kamione.Kroz sve procese prikupljanja metalnog otpada treba da se poštuju ekološke norme i standardi. Prilikom obavljanja poslova sakupljanja metalnog otpada uspostaviće se sistem tako da zaposleni na svim nivoima, na čelu s upravom, imaju obvezu sprečavati zagañenje životne sredine,ugrožavanje zdravlja i sigurnosti ljudi, zadovoljavati zakone i obvezujuće propise koji se odnose na zaštitu životne sredine. Skladištenje metalnog otpada U krugu predmetnog kompleksa postoji dovoljan prostor za skladištenje selektovanog metalnog otpada kao i za obavljanje poslova utovara.U krugu kompleksa postoji dovoljni manipulativni prostor za veća vozila koja odvoze otpad. Veoma je bitno napomenuti da je nužno sav nastali metalni otpad skladištiti na betoniranom prostoru tj.na vodonepropusnoj lokaciji. S obzirom da je prostor predmetnog kompleksa širok kao i s obzirom na tehnološku opremljenost i savremena transportna sredstva nije za očekivati pojavu većih negativnih uticaja na okolinu.Još ćemo jednom napomenuti da se u poslovnom krugu predmetnog objekta neće obavljati bilo kakvi procesi obrade metalnog otpada. Prevoz, prerada i odstranjivanje metalnog otpada Metalni otpad će se dakle razvrstati na dijelove istorodne po hemijskom sastavu i strukturi, te ga svesti na dimenziju pogodnu za transport i daljnju obradu u topionicama i livnicama u zemlji i inostranstvu. Nakon selektovanja, pripremljeni metalni otpad se najčešće tovari u kamione specijalizovanog društva i odvozi iz kruga predmetnog objekta shodno ugovorima o preuzimanju.Da napomenemo da i sredstva i oprema kojima se prevozi metalni otpad moraju obezbjeñivati sprečavanje rasipanja ili prelivanja otpada i širenje prašine, buke i mirisa.Vlasnik otpada dužan je da vodi evidenciju o količinama i vrsti otpada u skladu sa katalogom otpada. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 72 od 135 4.6.3.2 Otpadne gume Ova vrsta otpada spada u neopasni.Važno je napomenuti da se rabljene gume mogu u potpunosti reciklirati, a njihove hemijske i fizičke osobine čine ih vrijednim sirovinama. Mnoge prednosti koje gume imaju tokom upotrebe ostaju važeće i kod primjene rabljenih guma u sekundarnoj fazi njihove obrade kada se guma koristi kao materijal za izradu drugih vrsta proizvoda.U svakom obliku guma zadržava svoje inherentne karakteristike uključujući usporen razvoj bakterija, otpornost na plijesan, toplinu i vlagu, sunčanu svjetlost i UV zračenje, kao i na razne vrste mineralnih ulja, većinu razreñivača, kiselina ili drugih hemikalija.Fizičke osobine rabljenih guma imaju veliku vrijednost jer nisu toksične, nisu bio-razgradive, njihov oblik, težina i elastičnost čine ih u potpunosti upotrebljivima za velik broj raznih proizvoda, u obliku cijelih guma, komada, granulata ili u obliku prašine. Savremenom tehnologijom od starih, izvoženih guma dobiva se granulat različitih veličina čija je daljnja primjena prisutna u mnogim privrednim djelatnostima: od grañevinskih, infrastrukturnih, prevozničkih, poljoprivrednih (stočarskih i vrtlarskih) do sportskih terena raznovrsnih profila i urbanih sredina s ureñenim površinama za slobodno vrijeme, dječjim igralištima ali i centrima za rehabilitaciju. Procesom reciklaže guma dobije se do 60% gumenog granulata, 35% čelične žice, a 5% čini platno.Novi proizvodi koji nastaju reciklažom guma najčešće su zaštitne podne obloge,zvučne barijere u grañevinarstvu,oznake za putni promet, podloge za sportske dvorane,obloge u izolaciji krovova, ležeći policajci auto dijelovi i sl. Sakupljanje otpadnih guma U predmetnom objektu s obzirom na vrstu djelatnosti može doći do stvaranja izvjesnih količina guma te se može očekivati stvaranje otpadnih automobilskih i dr.guma (gume terenskih vozila, teretnih vozila, radnih mašina i dr.). I ovdje je bitno istaći da sredstva i oprema kojima se sakuplja neopasni otpad moraju obezbjeñivati sprečavanje rasipanja ili prelivanja otpada i širenje prašine, buke i mirisa. U krugu predmetnog objekta sakupljanje otpadnih guma treba da se vrši odvojeno od ostalih vrsta otpada. Crna Gora, odnosno nadležni organ za zaštitu životne sredine će u skladu sa zahtjevom evropske direktive pripremiti plan za tretman automobilskih guma. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 73 od 135 Skladištenje otpadnih guma U krugu predmetnog društva mora se odrediti i urediti plato- prostor za privrmeno odlaganje otpadnih guma.Shodno Direktivi EU 1999/31/EC otpadne gume se ne smiju deponovati u sanitarnim kadama. U predmetnom objektu se ne vrši obrada otpadnih guma. Prevoz otpadnih guma Prevoz ove vrste otpada kao i kod drugih vrsta neopasnog otpada obavljaće se sredstvima kojima se obezbjeñuje sprečavanje rasipanja ili prlivanje otpada, sprečavanja širenja mirisa, buke i dr. Način preuzimanja starih guma i odstranjivanja na predvinenu lokaciju treba da organizuje ovlašćeno društvo kojem se povjeri obavljanje ovih poslova. Predmetni nosilac projekta će putem ugovora da reguliše preuzimanje otpadnih gumagumenog materijala iz poslovnog kruga. Uopšte poznati postupci obrade otpadnih guma su sledeći: · spaljivanje u cementarama, · reciklaža kod proizvoñača, · drobljenje i ponovna upotreba, · kao alternativno gorivo. Mlin za rezanje starih guma Podgorica, jul, 2014.god. strana 74 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA 4.6.3.3 Tretiranje komunalnog otpada Osnovni princip načina upravljanja ovom vrstom otpada prikazaćemo u sl.tabeli. KOMUNALNI OTPAD Vrsta otpada Komunalni (neopasni) Sakupljanje Privremeno skladištenje Posude ili kontejneri za odvojeno sakupljanje Privremeno odlagalište unutar kruga predmetnog objekta Prevoz,odstranjivanje specijalizovano društvo Sakupljanje komunalnog otpada Najveći dio komunalnog otpada nastaje od strane stanara i zaposlenih u predmetnom objektu.Razvrstavanje našeg kućnog smeća, pored porasta kućnog otpada današnjice, postalo je zaista neophodno.Ljudi koji se bave sakupljanjem i ravrstavanjem otpada imaju izuzetno važnu ulogu za naše zdravlje i zdravlje čitavog čovječanstva.Potrebno je da se sav nastali komunalni otpad razvrsta. Sistem primarne reciklaže Organizacioni sistem za odvojeno sakupljanje pretpostavlja: • • • • • posude za odvojeno sakupljanje zelena ostrva reciklažno dvorište centralno sabiralište iskoristivog otpada) vozni park - Posude za odvojeno sakupljanje papira, stakla, PET i metala Postavljaće se na lokaciji u ili unutar kruga predmetnog objekta, na način da omogućuju zaposlenima jednostavno i prikladno odlaganje.Odabir lokacija mora zadovoljavati nekoliko uslova: • • • • • uočljivost udaljenost (ne veća od 200 m) prikladnost (u smislu uobičajenog svakodnevnog kretanja ljudi) pristupačnost urednost prostora Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 75 od 135 namjenska ispravnost (ispred objekta-posude za PET, za staklenu • ambalažu itd.) Zavisno o uslovima na lokaciji i poziciji, veličini slobodnog prostora, pravno-imovinskim odnosima, mogućnosti prilaza vozila, mogu se kombinovati posude koje se prazne vozilima ili ručno. Komunalni otpad bi trebalo da se razdvaja dnevno u različite kante (ako ne može, onda bar u kese), prema vrsti otpada. 1. Jedna kanta za otrovan - rizičan otpad (lijekove, baterije, farbe, sijalice, paste za cipele, toplomjere, pokvarene tehničke ureñaje.) Ovo se transportuje u specijalizovane reciklažne centre! 2. Druga kanta je za mokar - biorazgradiv otpad, najčešće su to ostaci od obroka, kore od voća i povrća, cvijeće i lišće.Ovo ostavljati u rupu u zemlji, i posuti zemljom po vrhu da se razgradi u kvalitetnu humusnu zemlju za cvijeće. 3. Treća kanta je za tvrdi otpad od metala, plastike i stakla. Svaku od ove tri vrste (metal, plastika i staklo) trebalo bi stavljati u zasebnu kesu i ubacivati u kontejnere za reciklažu na kojima piše za koji otpad su namijenjeni. Primjer plastičnih posuda za odvojeno sakupljanje otpada Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 76 od 135 - Zeleno ostrvo Predstavlja skupinu posuda postavljenih na drvenu ili betonsku podlogu. Lijepo ureñen, obilježen natpisom sa ekološkom porukom i zaštitnom ogradom.Glavni cilj "zelenog ostrva" je motivacija zaposlenih na odvojeno sakupljanje otpada. Naročito su pogodni za manja naselja ili privredne subjekte, gdje se omogućuje grañanima ili zaposlenima odvojeno sakupljanje 6 vrsta sirovina. "Zeleno ostrvo" se sastoji od: • • • • • • Kontejnera za staklo 1,1m3 Kontejnera za papir 1,1m3 Kontejnera za plastičnu ambalažu 1,1m3 Kontejnera za metalnu ambalažu 1,1m3 Podest (drveni ili betonski) s ogradom Pano pričvršćen za podest s eko sloganom Primjer kontejnera za odvojeno sakupljanje otpada Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 77 od 135 Privremeno skladištenje neopasnog komunalnog otpada Pravno i fizičko lice kod koga nastaje neopasan otpad odreñuje privremeno odlagalište (mjesta za kontejnere i posude sa otpadom) do konačne evakuacije.Da ponovimo da ova mjesta moraju biti odabrana na način da omogućuju zaposlenima jednostavno i prikladno odlaganje.Odabir lokacija mora zadovoljavati nekoliko uslova a to su:uočljivost, udaljenost (ne veća od 200 m),prikladnost (u smislu uobičajenog svakodnevnog kretanja ljudi),pristupačnost, i urednost prostora.Potrebno je da predmetno društvo sklopi ugovor sa ovlašćenim komunalnim preduzećem o nabavci kontejera i posuda za separatno sakupljanje otpada kao i o preuzimanju i prevozu nastale količine separatno sakupljenog komunalnog otpada. Prevoz, prerada i odstranjivanje neopasnog komunalnog otpada Preradu, odnosno odstranjivanje otpada može obavljati privredno društvo ili preduzetnik ako posjeduje odgovarajuću opremu-postrojenja za obradu otpada, potreban broj zaposlenih i odobrenja od nadležnih institucija.Sredstva i oprema, kojima se sakuplja, odnosno transportuje otpad moraju obezbjeñivati sprečavanje rasipanja ili prelivanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.Sredstva i oprema kojima se sakuplja, odnosno transportuje opasni otpad moraju ispunjavati uslove utvrñene propisima kojima je ureñen transport otpadnih materija.U okviru sakupljanja i transporta komunalnog otpada potrebno je posjedovati: odgovarajući broj posuda za sakupljanje otpada, odgovarajući raspored posuda, posjedovanje odgovarajućih vozila za transport otpada, odgovarajuća učestalost transportaotpada, odgovarajuće rute kretanja vozila,riješeno pitanje transporta otpada iz nekih privrednih subjekata i sl. Napomena:U ovom dijelu spomenućemo i mogućnost dobijanja nadoknade za otpadnu ambalažu koja se direktno doprema u Reciklažni centar ,,Deponija’’ d.o.o.-Podgorica shodno važećem cjenovniku ovog društva: Za 1 tonu kartona I klase nadoknada iznosi 41€/t; stari novinski i kancelarijski papir-45€/t, transparentnu (streč) folija- 45€/t; aluminijske limenke 720€/t;otpadna PET ambalaža11€/t-60€/t.Drvene palete i dr.drveni materijal može se predati nekoj od briketarnica (npr. Plantaže a.d.-Podgorica). Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 78 od 135 Auto-remontne djelatnosti dio su svjetske automobilske industrije.Riječ je o manjim društvima ili radionicama koje zapošljavaju od 1 do 10 zaposlenih, proizvode relativno male količine otpada, ali je taj otpad po svojim svojstvima vrlo opasan i štetan za okolinu. Auto-remontna djelatnost postala je više-manje centralizovana djelatnost.Neprestani razvoj automobilske industrije podstiče neprestani razvoj ARD-a u skladu s tehnološkim napretkom.Ali to nije jedini izvor promjena koje zahtjevaju prilagoñavanje zahtjeva. Uslovi u kojima djeluje automobilska industrija te posljedično i ARD odreñeni su normativnim zahtjevima u koje spadaju i zahtjevi za zaštitu životne sredine.Po svom karakteru ti zahtjevi regulišu odnosno bolje rečeno predstavljaju granice unutar kojih se svako preduzeće može odlučiti na koji način će se razvijati. Poseban razlog za odabir ove lokacije je bio što će se buduće aktivnosti odvijati u objektu koji će biti sagrañen na zemljištu koji je u vlasništvu samog nosioca projekta.U obavljanju servisnih aktivnosti može biti zaposleno 1 do 10 osoba.Svako novo zaposlenje u ovoj sredini a naročito u privatnom sektoru, budi nadu za izlazak Berana iz privredne stagnacije. Obavljanje naznačene aktivnosti na pomenutoj lokaciji uslovljena je već Rješenjima, koja je izdao nadležni organ kao i činjenicom da je ista planirana na lokaciji gdje postoje uslovi za obavljanje ove vrste djelatnosti, blizinom lokalnih i regionalnih puteva kao i dobrim uslovima za priključenje na elektrodistributivnu mrežu. Takoñe opredjeljenje za djelatnost koja se u predmetnom elaboratu obrañuje proizilazi i iz iskustva koje nosilac projekta posjeduje u ovoj oblasti. Pristup lokaciji budućeg predmetnog objekta biće obezbijeñen sa najvećeg regionalnog i lokalnog putnog pravaca. Obavljanjem navedenih aktivnosti stanovništvo uže okoline bi imalo koliko toliko bolji stepen življenja koje se ogleda prvenstveno kroz veću zaposlenost. Neopsredna okolina predmetnog jeste naseljena (urbano naselje) i u njoj je razvijen promet roba, usluga, ljudi itd.što predstavlaja bitan preduslov za obavljanje naznačene aktivnosti. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 79 od 135 Izbor opreme i tehnologije rada je prije svega uslovljena savremenim trendovima u ovoj oblasti.Ova oprema je savremena u pogledu tehnološkog postupka a i zadovoljava sve standarde vezano za zaštitu životne sredine. Dakle nosilac projekta se opredijelio za opisanu lokaciju iz navedenih razloga, pa nije detaljnije razmatrao druge lokacije kao alternativu usvojenoj. Tehnološkim projektom i idejnim projektom u dogovoru sa nosiocem projekta razmatrani su prije usvajanja svi detalji o obimu rada, saobraćajnim putevima, svim vrstama otpadnih materija i njihova propisna evakuacija. Što se tiče socio-ekonomskog kriterijuma i komparativnih prednosti navodimo samo neke od njih.Poznati su benefiti obavljanja ove vrste uslužnih djelatnosti a to su: ◊ Proširivanje kapaciteta autoremontnih djelatnosti na ovom području; ◊ Zapošljavanje lokalnog stanovništva; ◊ Poboljšanje debalansa regionalnog razvoja jer se ovi objekti realizuju u privredno nerazvijenom području na sjeveru Crne Gore; ◊ Veći nivo ureñenja mikrolokaliteta; - Ovaj objekat će se se nalaziti u prigradskom dijelu grada Berana gdje ima u neposrednoj blizini odereñeni broj stambenih objekata.Predmetni objekat će biti u funkciji proširivanja kapaciteta autoremontnih djelatnosti. - Lokacija predmetnog objekta je takva da se sa nje može pristupiti na regionalni asfaltirani put preko lokalnog puta što je čini veoma pristupačnom.U slučaju prestanka funkcionisanja pogona, uklanjanje proizvodne opreme, postrojenja i sl.ne bi predstavljalo poseban problem. - S obzirom na lokaciju i saobraćajnu povezanost nosilac projekta je procijenio da je moguće servisne aktivnosti izvoditi predviñenom dinamikom uz poštovanje svih normi i standarda iz ove oblasti. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 80 od 135 6.1 STANOVNIŠTVO (NASELJENOST I KONCENTRACIJA) Šira zona oko lokacije predmetnog objekta je urbanog tipa i o njoj se može govoriti kao o zoni sa velikom gustinom naseljenosti. Predmetna lokacija čini sastavni dio šireg područja grada Berana (nalazi se na par kilometara od centra grada).Berane je grad u kotlinskom proširenju doline rijeke Lim.Lezi na 670mnv Prema popisu iz 2011.godine na području opštine Berane je živjelo ukupno 35.452 stanovnika sa 9.991 domaćinstvom.Prema istom popisu gradsko stanovništvo je brojalo 11.193 stanovnika a ostali dio se odnosi na ruralna područja. Izmeñu dva svjetska rata grad se sporije razvijao iako je dobio upravne funkcije (okružno i sresko sjedište).Današnji izgled Berana novijeg je datuma jer je mnogo zgrada bilo razoreno u Drugom svjetskom ratu. Zaključuje se da se predmetna lokacija nalazi na području gdje je velika gustina naseljenosti a puštanjem u funkciju predmetnog objekta obezbijediće se povećanje kapaciteta servisnih-uslužnih djelatnosti u ovom regionu a očekuje se i povećanje zaposlenosti okolnog stanovništva. Dakle, izvoñenje tj.eksploatacija predmetnog objekta će imati pozitivne efekte prije svega na kvalitet življenja lokalnog stanovništva. 6.2 FLORA I FAUNA U elaboratu u poglavlju II (opis lokacije) navedene su odreñene vrste flore i faune koje su karakteristične za ovu regiju Crne Gore.Na osnovu literaturnih podataka kao i obilaskom terena u periodu izrade elaborata izvršeno je evidentiranje postojećih vrsta flore i vegetacije na predmetnoj lokaciji. Karakteristike postojećeg stanja životinjskih vrsta na području analizirane lokacije su konstatovane direktnim uvidom na terenu polazeći od najšire analize postojećih ekoloških uticaja od kojih zavisi tok ukupne aktivnosti, ponašanja, razvića i razmnožavanja. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 81 od 135 6.3 ZEMLJIŠTE Zemljište je jedno od najdragocjenijih prirodnih dobara.Prema tom prirodnom dobru se takoñe treba odnositi propisno i sa pažnjom.Prema pedološkim osobinama zemljište se može koristiti za poljoprivrednu proizvodnju, kao teren za pošumljavanje, podizanje parkova i terena za rekreaciju i za izgradnju infrastrukturnih i stambenih objekata.Teren lokacije predmetnog objekta, sa inžinjersko-geološkog aspekta, izgrañuju vezane, poluvezane i nevezane stijene.Vezane stijene karakteriše prije svega, čvrsta meñuzrnska veza, visoka otpornost na pritisak, velika nosivost i praktična nestišljivost. Nagomilavanje otpadnih materija u prostoru, sve je veće usljed urbanizacije, intenziviranja turističkih aktivnosti i posebno razvoja industrije. Komunalne otpadne materije su one čine kućni otpad, otpad sa javnih površina, tržnica, trgovina i ostalih gradskih servisa i funkcija.Često se za deponovanje ovih materija koriste uvale, terenske depresije, napušteni kamenolomi a nije rijedak slučaj da se velike količine smeća deponuju na obalama rijeka.Nivo podzemne vode na nekim mjestima nije konstatovan dok je na pojedinim mjestima konstatovan i to na malim dubinama.Ako se ima u vidu prije svega namjena objekta kao i veličina zahvata može se reći da se eksploatacijom istog, postojeći kvalitet zemljišta na lokaciji i u široj okolini neće promijeniti. Shodno Izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine za 2012 godinu, rezultati analize zemljišta u blizini prometnih saobraćajnica pokazuju povećan sadržaj olova, žive, arsena i cinka u odnosu na normirane vrijednosti. 6.4 VODE 6.4.1 Stanje kvaliteta površinskih voda U Beranama ne postoji sistem za prečišćavanje industrijskih i komunalnih voda pa se sva fekalna i atmosferska kanalizacija grada uliva u vode Lima, mijenjajući njene fizičko – hemijske karakteristike, degradirajući kvalitet vode. Do sada se nije mnogo učinilo na korištenju i zaštiti vodnih resursa vodotoka rijeke Lim, što otvara prostor za planiranje i realizaciju razvoja i zaštite osnovnih resursa, uz primjenu načela održivog razvoja.U sadašnjim uslovima, zbog manje naseljenosti i smanjenog obima privrednih aktivnosti na ovom području, može se generalno zaključiti da vode rijeke Lim nisu ugrožene antroploškim uticajima onako kako su nekada bile. Zakon o vodama (“Sl. list RCG“, br. 27/07), član 75 i član 76 predstavlja zakonsku osnovu za zaštitu površinskih i podzemnih voda u Crnoj Gori, kojom se definiše Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 82 od 135 kategorizacija i klasifikacija površinskih i podzemnih voda.Našim zakonskim propisima kao i Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda (”Sl. list CG” br. 2/07) izvršena je klasifikacija i kategorizacija površinskih i podzemnih voda na kopnu i priobalnih morskih voda u Crnoj Gori. Usvajanjem Direktive o vodama (Water Framework Directive 2000/60/EC-WFD), Evropska unija je u potpunosti obnovila svoju politiku u domenu voda.U Direktivi su formulisani odreñeni uslovi koji treba da omoguće sprovoñenje usvojene politike održivog korišćenja voda i zaštite voda.Osnovni cilj ove Direktive, odnosi se na dovoñenje svih prirodnih voda u „dobro stanje“, tj.obezbjeñenje dobrog hidrološkog, hemijskog i ekološkog statusa voda. Što se tiče šire regije bitno je spomenuti najveći vodotok kroz ovaj kraj a to je rijeka Lim.Da bi se moglo na pravi način sagledati stanje kvaliteta voda ove rijeke prikazaćemo kategorizaciju i podjelu voda uopšte. Klasifikacija voda ( vodotoka, prirodnih akumulacija-jezera, podzemnih voda prve izdani i obalnog mora) izvršena je prema namjeni korišćenja voda na : • • • vode koje se mogu koristiti za piće, vode koje se mogu koristiti za ribarstvo i uzgoj školjki i vode koje se mogu koristiti za kupanje Vode koje se mogu koristiti za piće razrstavaju se u tri klase, i to: • Klasa A1-vode koja se u prirodnom stanju ili poslije dezinfekcije mogu koristiti za piće; • Klasa A2- vode koje se mogu koristiti za piće nakon tretmana koji obuhvata: predhlorinaciju, koagulaciju, flokulaciju, dekantaciju, filtraciju i dezinfekciju ( finalna hlorinacija ); • Klasa A3- vode koje se mogu koristiti za piće nakon tretmana koji zahtijeva intenzivnu fizičku, hemijsku i bilošku obradu sa produženom dezinfekcijom i hlorinacijom, odnosno koagulaciju, flokulaciju, dekantaciju, filtraciju, apsorpciju na aktivnom uglju i dezinfekciju ozonom ili hlorom. Razvrstavanje voda koje se mogu koristiti za piće u klase vrši se na osnovu 52 parametra i njihovih graničnih vrijednosti. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 83 od 135 Vode koje se mogu koristiti za ribarstvo i uzgoj školjki razvrstavaju se u tri klase, i to: • Klasa S- vode koje se mogu koristiti za uzgoj plemenitih vrsta riba (salmonida); • Klasa Š- vode koje se mogu koristioti za uzgoj školjki; • Klasa C- vode koje se mogu koristiti za uzgoj manje plemenitih vrsta riba (ciprinida) Razvrstavanje voda koje se mogu koristiti za ribarstvo i uzgoj školjki vrši se na osnovu 11 parametra i njihovih graničnih vrijednosti. Vode koje se mogu koristiti za kupanje razvrstavaju se u dvije klase, i to: • Klasa I- vode koje su namjenski opredijeljene za kupanje • Klasa II- vode na kojima kupanje nije zabranjeno i tradicionalno se koristi za kupanje od većeg broja kupača. Kategorizacija voda je izvršena prema kvalitetu koji se želi održati ili postići, tako da su površinske i podzemne na kopnu razvrstane u dvije kategorije, a vode obalnog mora u tri kategorije, stim što u treću (A3) kategoriju spadaju samo lučki bazeni. Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji voda rijeka Lim je svrstana uzvodno od Berana u A1,S,I kategoriju, a nizvodno do granice sa republikom Srbijom u A2,C,II kategoriju. Voda Lima je dosta dobrog kvaliteta.Većina mjernih parametara je u A1-A2 klasi. Ističu se jedino suspendovane materije (Andrijevica), amonijak (Andrijevica, Bijelo Polje), fekalne klice (Bijelo Polje) i koliklice skoro na čitavom toku, koji su u A3 klasi.Takoñe su suspendovane materije (Dobrakovo), amonijak (Skakavac, Zaton), fenoli (Plav, Andrijevica, Skakavac, Zaton) van klase. U kategorizaciji za kupanje, voda je van klase prema sadržaju amonijaka, prema suspendovanim materijama, broju koliklica i broju fekalnih klica.U pogledu saprobioloških parametara Lim je u gornjem toku u zadovoljavajućoj prvoj klasi, ali primanjem otpadnih voda gradova Andrijevice, Berana i Bijelog Polja iz prve prelazi u gornju granicu druge klase. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 84 od 135 6.4.2 Kvalitet podzemnih voda O kvalitetu voda podzemnih izdani ima vrlo malo podataka i uglavnom su starijeg datuma.Novija ispitivanja se odnose na vode izvorišta koja se koriste za javno vodosnabdijevanje.Ugroženost podzemnih voda na predmetnom području u vezi je sa načinom njihovog zahvatanja (poštovanje sanitarno-tehničkih normi) i mogućnostima infiltracije zagañujućih materija do vodonosnih slojeva, što je u zavisnosti od strukture stijenskih masa.Generalno, najznačajniji izvori zagañenja podzemnih voda su: otpadne vode iz urbanih naselja, deponije komunalnog otpada i stajskog ñubriva, produkti poljoprivredne djelatnosti, kao i amosferske vode zagañene štetnim materijama sa gradskih, poljoprivrednih, stočnih, industrijskih i drugih površina. Kvalitet podzemnih voda je u velikoj zavisnosti od kvaliteta površinskih voda imajući u vidu njihovo preplitanje i slabiju moć samoprečišćavanja. Na osnovu odreñenih istraživanja i analiza fizičko-hemijskih karakteristika izdanskih voda na predmetnom području može se zaključiti da je njihov kvalitet zadovoljavajućeg karaktera. Na užem području oko lokacije budućeg predmetnog objekta protiče najveći vodotok kroz ovaj region a to je rijeka Lim, tako da se može razmatrati mogućnost njenog zagañenja.Bitno je da napomenemo da prilikom eksploatacije a s obzirom na vrstu i namjenu objekata, ima potrebe za izvoñenjem vodovodnih, kanalizacionih i sistema prečišćavanja otpadnih voda.Dakle ima otpadnih voda iz tehnološkog postupka, koje bi zahtijevale odreñeni tretman prije ispuštanja u recipient.U slučaju akcidenta postoji mogućnost dospijevanja ovih voda u rijeku Lim i na zemljište a samim tim i u podzemne ali je ova mogućnost s obzirom na tehničko rješenje zanemarljiva.Za sve potrebe (tehnolške, sanitarne i dr) voda će se dovoditi iz gradskog vodovodnog sistema u Beranama. Za odvoñenje komunalnih voda u fazi realizacije biće izgrañena je privremena vodonepropusna septička jama koja će redovno biti pražnjena od strane specijalizovanog preduzeća.Već je navedeno da se sav čvrsti otpad u toku izgradnje sakuplja u metalne kontejenere te na taj način neće negativno uticati na podzemne i površinske vode. Na osnovu prije svega namjene predmetnog objekta i navedenih tehničkih rješenja, rad ovog postrojenja neće negativno uticati na već postojeći kvalitet voda jedino u slučaju primjene adekvatnih mjera zaštite.Naravno treba istaći da se sve predviñene mjere prilikom obavljanja djelatnosti ovog tipa moraju realizovati i kontrolisati. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 85 od 135 6.5 KVALITET VAZDUHA Dosadašnjim privrednim razvoja predmetnog područja nisu stvoreni veći zagañivači vazduha (nekadašnji pogon ,,Celuloza’’ nije više u funkciji).Meñutim manji zagañivači vazduha su saobraćajnice, deponovanje i spaljivanje smeća i od grijanja na čvrsta i tečna goriva.Pri sagorijevanju različitih goriva u vazduh dospijevaju razni zagañivači (gasovi). Najveći uticaj na zagañenost imaju sumpor i njegova jedinjenja i ugljen dioksid.Izvori mogu biti različiti (automobili, ogrjevi, gradska industrija itd.).Treba preduzeti mjere u cilju smanjenja zagañenosti vazduha kao što su ozeljavanje, smanjenje individualnih ložišta i dr.Mjere za očuvanja i poboljšanje stanja zagañenosti vazduha su eliminacija zagañivača. Ovo je privredno veoma slabo razvijeno područje što znači da trenutno nepostoje neke veće industrijske aktivnosti koje bi značajno uticale na kvalitet vazduha u cjelini na ovom području.Kvalitet vazduha okoline grada Berana je poprilično nenarušen što pruža mogućnosti za valorizaciju prije svega turističkih aktivnosti. Značajnije aerozagañenje povremeno se registruje duž prometnijih saobraćajnica i u zonama eksploatacije ruda, pijeska i šljunka i dr.U ostalim manjim naseljima kvalitet vazduha je očuvan i spada u I klasu kvaliteta (nema industrijskih objekata, izmještena su od glavnih saobraćajnih pravaca, kao energetsko gorivo najčešće se koristi drvo; a manja zagañenja posljedica su spaljivanja otpada na lokalnim smetlištima, rada individualnih ložišta i podizanja prašine sa lokalnih puteva). Praćenje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori vrši se u skladu sa zakonskim ovlašćenjima na osnovu Zakona o zaštiti vazduha od zagañivanja i podzakonskih akata. Kontrola kvaliteta vazduha vrši se mjerenjem nivoa zagañenosti vazduha osnovnim i specifičnim zagañujućim materijama porijeklom iz stacionarnih izvora (ložišta, industrija) i saobraćaja i uporeñivanjem izmjerenih vrijednosti sa dozvoljenim koncentracijama štetnih materija u vazduhu. Prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisija zagañujućih materija u vazduhu iz stacionarnih izvora (Sl. list RCG, br.10/11); vrši se ocjena kvaliteta vazduha.Dopuštene koncentracije u vazduhu nekih tipičnih zagañivača prikazani su u donjoj tabeli. Podgorica, jul, 2014.god. strana 86 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA ZAGAðUJUĆA MATERIJA Sumpor dioksid Olovo i njegova jedinjenja Suspendovanc čestice Azotdioksid Azot-monoksid Ugljovodonici JEDINICA MJERE mg/m3 mg/m3 mg/m3 mg/m3 mg/m3 mg/m3 DOZV.VRIJEDNOST 350 0.5 20 350 350 50 Iako nema eksplicitnih podataka o stanju kvaliteta vazduha za čitavo predmetno područje mogu se na osnovu dostupnih podataka za Berane i okolinu izvući odreñeni zaključci. Zagañenost vazduha sumpor dioksidom (SO2) na svim mjernim mjestima, i kao srednja godišnja vrijednost, i kao maksimalna, kretala se na nivou fonskih vrijednosti koje odgovaraju rekreativnim zonama sa čistim vazduhom. Srednja godišnja vrijednost ukupnih azotnih oksida (NOx) tokom čitave godine nije prelazila zakonom propisane granične vrijednosti. Srednje godišnje koncentracije teških metala (olova i kadmijuma) u lebdećim česticama su u dozvoljenim granicama. Srednja godišnja vrijednost dima i čañi je na svim mjernim mjestima u dozvoljenim granicama.Sadržaj teških metala u taložnim materijama je ispod propisanih normi na svim mjernim mjestima. Na osnovu svega gore iznijetog, može se zaključiti da je kvalitet vazduha na području na kojem se planira izvoñenje predmetnog objekta u kojem će se obavljati servisne djelatnosti, ocjenjivan sa aspekta sadržaja osnovnih pokazatelja zagañenosti vazduha, zadovoljvajućeg kvaliteta. Imajući u vidu namjenu predmetnog projekta može se ustvrditi da pri redovnim uslovima rada nemože doći do povećanja koncentracije štetnih materija u vazduhu. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 87 od 135 6.6 PEJZAŽ I TOPOGRAFIJA Položaj predmetnog objekata je takav da će se nalaziti na području koje se nadovezuje na lokalne saobraćajnice na urbanom području Berana.Sve cjeline predmetnog objekta će se realizovati na prigradskom (naseljenom) području.Teren je u relativnom nagibu ispresjecan dalekovodima i internim saobraćajnicama. Zona grada Berana koji je najbliža lokaciji na kojoj će se obavljati navedene aktivnosti je oblast gdje se nalaze mnogi stambeno-poslovni objekti na urbanom području kao i mnogi lijepi proplanci, šume, brda i seoski stambeni objekti u okolini.S obzirom da okolina oko lokacije jeste naseljena u njoj se odvija živ saobraćaj.Ove činjenice donekle govore o prirodnom ambijentu koji okružuje predmetni objekat.Trenutno šira okolina ima relativno dobru ambijentalnu vrijednost, a koje se visoko kvalifikuje sa aspekta prirodnih vrijednosti kroz nekoliko važnih elemenata kao što su zelene površine, šume i bogato zelenilo.Važno je da naglasimo u da se u neposrednoj blizini predmetne lokacije ne nalaze objekti slične namjene. 6.7 KLIMATSKI ČINIOCI Područje Opštine Berane pripada kontinentalnom dijelu Crne Gore.Ovdje je podneblje pod jakim uticajem visokog reljefa i ima obilježja od kontinentalne do planinske klime.Kontinentalna klima se u nekim dijelovima (visočijim) najviše ogleda u većoj količini padavina i modifikovanom maritimnom padavinskom režimu.Vlažnost vazduha u prosjeku je prilično visoka (oko 70%), a količina atmosferskih padavina obilna, sa prosjekom od 1000 do 2000mm/m2. U cjelini se može kazati da u Beranama i okolini ovog grada vlada kontinentalni tip klime.Nadmorska visina šire oblasti kreće se od 600 do 2000 mnm.Pored geografskog položaja na klimu okoline Berana bitno utiče i ekspozicija terena, tako da kotlina pogoduje stvaranju hladnog vazduha u zimskim mjesecima kada se temperature spuštaju i do 10º ispod nule.Sniježni pokrivač se zadržava veoma dugo naročito u ruralnim dijelovima opštine. U tehnološkom procesu pri radu predmetnog objekta se samo donekle koriste goriva ili sl.supstance ali koje ne mogu u uslovima akcidenta da utiču na odreñene klimaske činioce.Ovdje je predviñena aktivnost servisiranja motornih vozila koja u iznimnim situacijama može u slučaju akcidenta da izazove požare u okolini.U gasovitim produktima sagorijevanja uglavnom se prate:nedostatak kiseonika (O2), sadržaj ugljenmonoksida (CO) i ugljen dioksida (CO2). Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 88 od 135 6.8 IZGRAðENOST PROSTORA LOKACIJE I NJENE OKOLINE Na bazi analize postojećeg stanja mogu se izvesti sledeće karakteristike ovog područja: ima urbanog planiranja jer je riječ o prigradskom području koje se pruža uz lokalni put koji povezuje naselje ,,Hareme’’ sa ostalim dijelovima grada Berana i dalje. Izgrañeni objekti dostigli su relativno visok stepen razvijenosti i zadovoljavaju sadašnje potrebe.Ovi objekti su dobrog kvaliteta a ima ih i novijeg i starijeg datuma, a grañeni su prema važećim propisima sa relativno brzim tempom izgradnje. Predmetni servis će se nalaziti na prizemlju budućeg stambeno-poslovnog objekta.Snadbijevanje lokacije vodom prilikom izvoñenja radova će se obavljati sa gradskog vodovodnog sistema.Sanitarne otpadne vode sa lokacije se odvode kanalizacionim sistemom u vodonepropusnu septičku jamu koju će održavati specijalizovano preduzeće.Prilikom funkcionisanja objekta ima radova na izgradnji kanalizacionog i vodovodnog sistema. Sve ukupno gledano obavljanjem budućih aktivnosti na servisiranju motornih vozila doći će do valorizacije plana o proširivanju uslužnih kapaciteta u oblasti autoremontnih djelatnosti na ovom području što će se pozitivno odraziti prije svega na povećanje zaposlenosti a takoñe će se podići nivo izgrañenosti i kvaliteta ovog prostora. 6.9 NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA I ZAŠTIĆENA PRIRODNA DOBRA Da ponovo napomenemo da na samoj lokaciji izvoñenja predmetnog objekta nema nepokretnih kulturnih i prirodnih dobara. 6.10 MEðUSOBNI ODNOS NAVEDENIH ČINILACA Polazeći od činjenice da životna sredina obuhvata prirodno okruženje: vazduh, zemljište, vode, biljni i životinjski svijet; pojave i djelovanja: klima, jonizujuća i nejonizujuća zračenja, buku i vibracije, kao i okruženje koje je stvorio čovjek: gradovi, naselja, kulturno istorijska baština, infrastrukturni, industrijski i drugi objekti, može se konstatovati da se radi o veoma kompleksnom i meñuzavisnom sistemu. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 89 od 135 Identifikacija i procjena uticaja objekta na životnu sredinu je zadatak koji dovodi u vezu karakteristike investicionog zahvata u odnosu na okolinu.Radovi u prirodi,odnosno u životnoj sredini, opravdani, društveno korisni itd.narušavaju postojeću prirodnu ravnotežu i imaju odreñene posljedice i uticaje na životnu sredinu. Obavljanje djelatnosti servisiranja motornih vozila je praćena odreñenim uticajima na životnu sredinu, pa je ovaj aspekt neophodno analizirati u svim fazama izrade dokumentacije za ovakve objekte, uključujući i predinvesticionu dokumentaciju, čiji je cilj da donese preliminarne odluke o daljem toku projekta. Mogući uticaji obavljanja navedene djelatnosti na životnu sredinu na navedenoj lokaciji mogu se javiti: a) u fazi gradnje b) u fazi eksploatacije i c) u slučaju akcidenta Uticaji na okruženje u periodu izgradnje objekata, po vremenu trajanja spadaju u grupu privremenih uticaja.Ovi uticaji se odražavaju na okolni ekosistem (biotop i biocenozu), kao i na ljude.Tim uticajima su najviše izloženi zaposleni na gradilištima, ali se oni odražavaju i na ljude koji žive u blizini mjesta izvoñenja radova, kao i na druge populacije u okruženju (stoka u ispaši, divljač, ribe itd.). Primami uticaji na životnu sredinu, povezani sa izgradnjom ovog objekta odnose se na: -zagañenje tla, vode i vazduha prouzrokovano saobraćajem u krugu objekta, -zauzimanje površina, -buku prouzrokovanu saobraćajem, -deponovanje iskopanog materijala, -floru i faunu i -društvene uticaje. U fazi redovnog obavljanja proizvodnih aktivnosti u slučaju neadekvatnog upravljanja prije svega, moguće je da doñe do odreñenih negativnih efekata na okolinu.U ovoj fazi neophodno je obezbijediti redovno praćenje svih tehnoloških cjelina. Pod akcidentnim situacijama mogu se smatrati nepovoljni dogañaji nastali tokom eksploatacije sistema, bilo zbog havarija bilo zbog dejstva više sile. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 90 od 135 7.1 OPIS UTICAJA NA KVALITET VAZDUHA 7.1.1 Nivo i koncentracija emisija zagañujućih materija u vazduh 7.1.1.1 Uticaj na kvalitet vazduha u toku realizacije Na zagañenje vazduha u ovoj fazi utiču: ◊ izduvni gasovi usljed rada grañevinskih mašina i vozila koji kao pogonsko gorivo koriste naftne derivate, ◊ prašina, kao posljedica izvoñenja radova (iskop, utovar i istovar materijala), ◊ dim i isparenja hemikalija u pojedinim fazama grañenja, posebno pri polaganju raznih vrsta izolacija koje zahtijevaju termičku obradu nekih materijala i upotrebu raznih hemikalija.Ti negativni uticaji su najčešće lokalizovani samo na prostor izvoñenja radova, rjeñe na neposredno uže okruženje.Negativni uticaji na neposredne izvršioce radova neutrališu se ili umanjuju korišćenjem odgovarajućih ličnih zaštitnih sredstava i opreme, dok se uticaj na uže okruženje umanjuje izborom prikladnog vremena za takvu vrstu radova (smjer vjetra itd.) Pri realizaciji ili rekonstrukciji predmetnog objekta usljed rada mašina, transportnih sredstava u vazduh dospijevaju različite materije, koje mogu biti opasne i štetne.Naravno kada je riječ o fazi izvoñenja objekta ova pojava je privremenog karaktera.Prilikom izvoñenja radova na izgradnji predmetnog stambeno-poslovnog objekta dolazi do upotrebe različitih vrsta mehanizacije.Ovo se naročito odnosi pri iskopavanju temelja kao i prilikom betoniranja.Za obavljanje navedenih poslova neophodno je angažovati bager, kamion za dovoženje i miješanje gotovog betona i asfalta, utovarnu lopatu i kamion za odvoženje otkopanog materijala.Sve navedene mašine za pogon koriste dizel gorivo a njegova potrošnja je 0.2kg/kWh.U ovakvim situacijama kao nusprodukt rada ovih mašina najčešće se pojavljuju gasovi: CO,CO2,SO2 azotni oksidi i aldehidi.Neki od ovih gasova kao što je CO su toksični i u vrlo malim koncentracijama. Za prosječno opterećenje pri realizaciji objekata koje se planira, manipulativne površine definisane projektom, mjerodavne meteorološke podatke koji važe za analizirano područje i specifične emisije prosječnog vozila dobijaju se sledeće koncentracije: Podgorica, jul, 2014.god. strana 91 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Vrsta opreme Snaga motora Količina izduvnih kW gasova m³/s Kamion Utovarivač Bager Buldožer 187 164 110 221 0.261 0.113 0.081 0.154 Ukupna emisija gasova m³/s CO2 CO NOX SO2 Aldehidi 0.0261 0.00292 0.00026 0.00113 0.00126 0.00011 0.00808 0.00089 0.00008 0.00036 0.0000055 0.000017 0.0000002 0.000011 0.0000001 0.0154 0.00002 0.0017 0.00015 0.0000003 Sagledavajući prikazane rezultate jasno se može uočiti da su emitovane količine štetnih gasova koje potiču od rada mehanizacije prilikom izvoñenja predmetnog objekta prilično niske i da ne mogu izazvati negativne efekte na već postojeći kvalitet vazduha na ovom području.Ovdje je takoñe veoma bitno istaći da će se svi predviñeni radovi odvijati na otvorenom prostoru a da sve navedene mašine neće biti angažovane u istom trenutku. 7.1.1.2 Uticaj na kvalitet vazduha u toku eksploatacije S obzirom na namjenu predmetnog objekta i opremu koja je u njemu predviñena osnovni sastojci gasova na koje treba obratiti pažnju su ugljen monoksid (CO) ugljen dioksid (CO2), azot, kiseonik, vodena para i štetne materije, u prvom redu sumporni i azotni oksidi i čestice letećeg pepela. Predmetni objekat će se jednim dijelom koristiti u svrhu servisiranja i održavanje motornih vozila.U fazi eksploatacije predmetnog objekta, drumska vozila predviñena za servisiranje kao pogonsko gorivo koriste dizel goriva ili goriva koje kao nusprodukt imaju štetne i opasne supstance.Dakle ima potrošnje pogonskog goriva koje za posljedicu ima emisiju štetnih gasova u okolinu.Planirana servisna radionica je predviñeno da bude izgrañena od klasičnih grañevinskih materijala iz ove oblasti.Provodnici koji služe za distribuciju električne energije za rasvjetu su od čeličnog jezgra dok je ovojnica aluminijska i sastoji se od dva sloja. Zagañenje vazduha u eksploataciji predmetnog prostora uglavnom potiče od saobraćaja na unutrašnjim prolazima i prilaznom platou tj. od izduvnih gasova iz motra različitih prevoznih sredstava.Emisija zagañujućih materija je uslovljena intenzitetom saobraćaja, strukturom saobraćajnih vozila i meteorološkim uslovima. Dakle, zagañenje vazduha se može očekivati usljed emisije izduvnih gasova vozila, prije svega ugljenmonoksida (CO), azotnih oksida (NOx), sumpordioksida (SO2), ugljovodonika (CxHy), olova (Pb) i čestica čadi i prašine. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 92 od 135 Veoma je bitno da naglasimo u ovom slučaju da se lokacija na kojoj je predviñena izgradnja budućeg stambeno-poslovnog objekta nalazi u blizini najveće gradske saobraćajnice u ovoj oblasti (Ul.Voja Maslovarića).Ovaj putni pravac predstavlja izvor daleko najveće količine štetnih polutanata u vazduh tako da su emisije koje će se dogañati u toku eksploatacije prostora autoservisa zanemarljive u odnosu na emisije koje se dešavaju na ovoj i okolnim saobraćajnicama. Proračun aerozagañenja na lokaciji samog autoservisa, s obzirom na konkretne lokacijske uslove i karakteristike saobraćajnih tokova, urañen je na osnovu predpostavki modela koji koncentraciju zagañivača iznad manipulativne površine poznatih dimenzija definiše kao: Q 1 1 1 F(k)= --- . --- . ---- . E(k) . -------v B u 3600 F(k)- intenzitet emisije koji se odnosi na površinu autoservisa za polutant k izražen u mg/m3;Q- saobraćajno opterećenje (voz/h); v- brzina vožnje;B- širina manipulativne površine (m);u- brzina vjetra; E(k)- specifična emisija za polutant k izražena kao mg/h/voz. Za prosječno opterećenje autoservisa koje se planira, manipulativne površine definisane projektom, mjereodavne meteorološke podatke koji važe za analizirano područje i specifične emisije prosječnog vozila dobijaju se sledeće koncentracije: Koncentracije polutanata na prostoru podzemne garaže kao posljedica njene eksploatacije (mg/m3) ____________________________________________________________________ Polutant CO HxCy Nox SO2 Pb _____________________________________________________________________ Koncentracija 0.028 0.0044 0.0020 0.00032 0.000019 _____________________________________________________________________ Zbog povoljnog položaja lokacije objekta, očekuje se da će emisija zagañujućih materija u vazduhu, koji potiču od izduvnih gasova vozila, biti značajno umanjena i povoljnim vazdušnim strujanjima u ovom regionu.Takoñe uticaj gasova kod istočnog i južnog vjetra na stambene objekte koji se nalaze u neposrednoj blizini neće biti negativan iz razloga što postoji dovoljna udaljenost a i emisije iz predmetnog objekta su zanemarljive u odnosu na emisije na lokalnim putnim pravcima.Najčešći vjetar je sjeverac. Primjenom mjera za smanjenje zagañenja vazduha (ozelenjavanje), predviñenih projektnom dokumentacijom, može se procijeniti da pri redovnom radu objekta kao posljedica emisije polutanata od motornih vozila, može doći do kratkotrajnih perioda povećane emisije zagañivača, koji neće promijeniti već postojeće stanje životne sredine na predmetnoj lokaciji. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 93 od 135 7.1.1.3 Uticaj na kvalitet vazduha u slučaju akcidenta U slučaju neke nepogode (havarije na separatoru masti i ulja) ili nedovoljno kvalitetno izvedenih radova na elektroinstalacijama moglo bi doći do havarija ili pada provodnika pod naponom na tlo što bi moglo dovesti u opsanost živote ljudi u najbližoj okolini ali i izazvati požare.Ipak bitno je istaći da bi se u slučaju izazivanja požara moglo pravovremeno intervenisati u cilju sprečavanja njegovog daljeg širenja i značajnijih negativnih uticaja na životnu sredinu.Takoñe je moguća i havarija na separatoru masti i ulja.U ovom slučaju bi se samo brzom intervencijom i prestankom rada cjelokupnog objekta mogle spriječiti značajne posljedice. Usljed pojave požara u okolini predmetnog objekta,javili bi se produkti razlaganja koji mogu imati toksični uticaj na vazduh u životnoj sredini što se odražava i na biološki organizam.Prema normi standarda JUS ISO 3941 (,,Sl.list SRJ’’, br.5/94) zapaljivi materijali koji mogu biti zahvaćeni požarom u slučaju akcidenta u neposrednoj okolini predmetnog objekta mogu se razvrstati u jednu osnovnu kategoriju a to je: Klasa A: To su požari čvrstih zapaljivih materijala koji pri sagorijevanju obrazuju žar (okolna šuma).U sredstva za gašenje ove vrste požara spadaju: - voda, - pjena (hemijska,vazdušna i laka) i - specijalni prah za gašenje požara sa žarom. Do požara u okolini predmetnog objekta može da doñe usljed poremećenih radnih uslova na ureñajima a mogu biti: - usljed pada provodnika zbog elementarne nepogode ili usljed starosti pojedinih dijelova na sistemu, - mehanička oštećenja ili oštećenja usljed istrošenosti pojedinih dijelova što bi za posljedicu moglo imati havariju ili čak eksploziju, - korozije materijala, - zakazivanje upravljačkih ureñaja i - namjerne ili nenamjerne greške pri izvoñenju i rukovanju. Požar mogu da izazovu pojave ili okolnosti koje stvaraju dovoljno slobodne energije za paljenje gorive materije ili smješe, a mogu se definisati kao: - elektricitet, - statički elektricitet, - prirodni izvori (atmosferska pražnjenja, sunčeva energije), - trenje, pritisak, udar i - samopaljenje. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 94 od 135 7.1.2 Uticaj na meteorološke parametre i klimatske karakteristike Kvalitet vazduha je različit u različitim periodima godine i zavisi od meteoroloških parametara i klimatskih karakteristika.Na osnovu izloženog možemo konstatovati da obavljanje aktivnosti servisiranja motornih vozila neće značajnije uticati na kvalitet vazduha.Prilikom redovnog rada predmetnog objekta neće doći do emisije štetnih gasova u okolinu da bi se izazvale štetne i osjetne posljedice na već postojeći kvalitet vazduha i klimatske karakteristike. 7.1.3 Mogućnost uticaja na prekogranično zagañivanje vazduha S obzirom na vrstu djelatnosti, namjenu i na lokaciju može se konstatovati da prilikom eksploatacije jednog ovakvog uslužnog sistema ne može doći do zagañivanja vazduha preko dozvoljenih koncentracija i u takvom obimu da bi se posljedice mogle osjetiti i u nekim susjednim državama.Mogućnost za prekogranični uticaj faktički nepostoji. 7.2 OPIS UTICAJA NA KVALITET VODA 7.2.1 Uticaj zagañujućih materija na kvalitet površinskih i podzemnih voda 7.2.1.1 Uticaj zagañujućih materija na kvalitet voda u toku realizacije Do zagañenja voda u ovoj fazi može doći na više načina: ◊ Rad grañevinske mehanizacije sa motorima na unutrašnje sagorijevanje potencijalni je uzročnik zagañenja naftnim derivatima (mašinsko ulje, dizel gorivo , maziva i sl.).Do te vrste zagañenja dolazi na gradilištima na kojima se ne sprovode striktne mjere zaštite, na kojima se radi sa neispravnim mašinama i sa osobljem koje nije pod kontrolom u fazi priprema i održavanja mašina. ◊ Prilikom izvoñenja zemljanih radova, posebno pri iskopu za fundiranje, dolazi do pojave ispiranja sitnijih frakcija,stvarajući specifični vid zagañenja suspendovanim materijama. ◊ Deponije grañevinskih materijala ukoliko su nedovoljno zaštićene, predstavljaju potencijalni izvor zagañenja, posebno u periodu kiša jakih intenziteta. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 95 od 135 ◊ Pristupni putevi kojima se doprema materijal na gradilišta predstavljaju potencijalne rizike za zagañenja, ukoliko nisu tako riješeni da se voda ne može sa njih spirati neposredno prema najbližem vodotoku. ◊ Parkirališta grañevinske mehanizacije su ozbiljan potencijalni izvor zagañenja, ukoliko se voda sa njih nekontrolisano spira prema rijeci. ◊ Gradilišna naselja, ukoliko nisu realizovana propisno, sa potpunom sanitacijom (sakupljanje i uklanjanje svih otpadnih voda i čvrstog otpada) mogu da budu izvor zagañenja voda. ◊ Tokom montaže mašinske i elektromašinske opreme, posebno sa manipulacijama sa raznim vrstama ulja i maziva može da doñe do propusta koji dovode do zagañenja vode tim opasnim materijama. Već je navedeno u elaboratu da u fazi izgradnje predmetnog objekta na površinu terena mogu dospjeti otpadne materije,koje mogu biti opasne i štetne (mašinsko ulje, gorivo i sl.) i tako uticati na kvalitet voda.Ove materije mogu biti ispuštene pri redovnom radu iz mehanizacije koja se koristi pri izvoñenju radova ili pak u slučaju iznenadnih opravki. Vjerovatnoća pojave takvih materija, koje bi značajno uticale na kvalitet podzemnih i površinskih voda, ne može se definisati, ali odreñeni rizik postoji i on se mora svesti na najmanju moguću mjeru adekvatnom organizacijom gradilišta i za slučaj opasnih i štetnih materija pažljivim i propisnim rukovanjem.Bitno je naglasiti da na samoj lokaciji gdje se planira izvoñenje predmetnog objekta nema ni jedan površinski vodotok te stoga ne postoji opasnost njegovog zagañivanja. Takoñe smo već naveli da neadekvatni sanitarni uslovi na gradilištu mogu dovesti do negativnog uticaja na površinske i podzemne vode (nepostojanje sanitarnog čvora tj. privremenog tipskog PVC nužnika za odvod prljave vode ili neadekvatno održavanje sanitarnog čvora tj.ne korišćenje odreñenih sredstava za dezinfekciju). Napomena:Mjere neophodne za adekvatnu organizaciju gradilišta su navedene u elaboratu u poglavlju br.8. Takoñe je veoma bitno da navedemo da pri izvoñenju radova nema upotrebe boja, lakova i razreñivača u bilo koju svrhu a antikorozivna zaštita dijelova konstrukcije se ne izvodi na licu mjesta. Svi uticaji su privremenog karaktera i prestaju nakon izgradnje predmetnog objekta. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 96 od 135 7.2.1.2 Uticaj zagañujućih materija na kvalitet voda u toku eksploatacije Zagañivanje voda se prvenstveno dešava usljed odvijanja saobraćaja:parkiranja vozila, taloženja sedimenata iz izduvnih gasova, procurivanja goriva, ulja i maziva, habanje guma, potom usljed prolaska većeg broja ljudi kroz objekat i odbacivanja otpadaka. Kao potencijalni izvori zagañenja podzemnih voda javljaju se tehnološke otpadne vode sa parking mjesta ili u slučaju havarije pojedinih ureñaja kao što je separator i sl. Kanalisanje otpadnih voda u slučaju nastanka u objektu je riješeno na način da se usmjeravaju prema separaturu ulja i benzina i konačnu evakuaciju u gradsku kanalizacionu mrežu. Eksploatacijom budućeg predmetnog objekta nebi trebalo doći do bitnijih promjena hidrografskih karakteristika, odnosno tokova i nivoa površinskih i podzemnih voda. U slučaju neodgovarajućeg sakupljanja atmosferskih voda zagañenih ostacima goriva i/ili izliva moguće je očekivati zagañivanje podzemnih voda. Bitno je napomenuti da ovdje ima velikih manipulativnih površina gdje mogu nastati otpadne vode i za koje je predviñen tretman (separator za zamašćene i zauljene vode) prije ispuštanja u gradski kanalizacioni sistem.Ova vrsta objekata se priključuje na vodovodne i kanalizacione mreže i zahtijeva se prisustvo stalne ljudske posade pri radu i funkcionisanju. Imajući u vidu iznijete činjenice, kao i mjere smanjivanja zagañenja voda predviñene projektnom dokumentacijom, može se zaključiti da otpadne vode iz objekta, nakon prečišćavanja neće bitnije uticati na kvalitet vode konačnog recipijenta, niti na kvalitet podzemnih voda u širem okruženju lokacije predmetnog objekta. 7.2.1.3 Uticaj zagañujućih materija na kvalitet voda u slučaju akcidenta Za analizu uticaja u slučaju akcidenta važno je analizirati i definisati sledeće: - referentne akcidente na objektima, vjerovatnoće da se dogodi incident, domet štetnog uticaja akcidenta, rizik akcidenta. Podgorica, jul, 2014.god. strana 97 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Pod akcidentnim situacijama mogu se smatrati nepovoljni dogañaji nastali tokom eksploatacije sistema, bilo zbog havarija, ili zbog djelovanja više sile. Osnovni vid ovog uticaja može da se pojavi u fazi realizacije predmetnog objekta i to u slučaju havarija mehanizacije koja u sebi ima goriva ili tečni naftni gas.Radi se prije svega o prosipanju goriva i tečnog naftnog gasa,habanju guma,habanju karoserija i sl. Na ovaj način hemijski opasne supstance mogu dospjeti u podzemne i površinske vode.Radi se najprije o komponentama goriva kao što su ugljovodonici, organski i neorganski ugljenik, jedinjenja azota i dr. Posebnu grupu elemenata predstavljaju kadmijum,bakar,cink,gvožñe i nikal. tzv.teški metali kao što su olovo, Takoñe i u slučaju havarije na ureñaju za prečišćavanje otpadnih voda (separatoru) kao i u agregatu, postoji mogućnost da štetne supstance tipa masti i ulja dospiju u podzemne vode. Obim posljedica u slučaju akcidenta bitno zavisi od konkretnih lokacijskih karakteristika,ali prije svega su uslovljene blizinom recipienta, sorpcionih karakteristika tla, koeficijenta filtracije itd. Može se konstatovati da ako se primjene odgovarajuće organizacione i tehničke mjere predmetni objekat neće imati štetno djestvo na podzemne i površinske vode. 7.2.2 Mogućnost uticaja na prekogranično zagañivanje voda S obzirom na sve navedeno, vrstu djelatnosti, namjenu i na lokaciju može se konstatovati da prilikom izvoñenja i eksploatacije predmetnog objekta nemože doći do enormnog zagañivanja površinskih i podzemnih voda preko zakonski dozvoljenih vrijednosti a samim tim nema posljedica koje bi se mogle osjetiti i u nekim susjednim državama. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 98 od 135 7.3 OPIS UTICAJA NA KVALITET ZEMLJIŠTA 7.3.1 Fizički uticaj (promjena lokalne topografije,erozije tla, klizanje zemljišta i sl. 7.3.1.1 Fizički uticaj u toku realizacije Veći dio terena na kojem će se graditi predmetni objekat je relativno ravan.S obzirom na karakteristiku terena, na vrstu objekta i veličinu zahvata ne može se očekivati promjena topografije lokalnog terena. Ni u jednom segmentu na lokaciji budućeg stambeno-poslovnog objekta ne postoji tendencija klizanja zemljišta. Tokom izgradnje objekta na čijem prizemlju će biti smješten autoservis, na trasama kretanja mašina, doći će do privremene degradacije jednog dijela zemljišta, drugim riječima doći će do privremene pojave promjene kvaliteta zemljišta.Tokom perioda izvoñenja zemljanih i radova betoniranja doći će do promjene zemljišta usljed korišćenja mašina i opreme.Kada govorimo o promjeni zemljišta, mislimo o najmanjim mogućim promjenama kao što je sabijanje zemljišta.Ogromna većina zemljišta duž planirane trase za predmetni objekat je stabilan teren i izvoñenje predviñenih aktivnosti neće ugroziti njegovu stabilnost. 7.3.1.2 Fizički uticaj u toku eksploatacije Ponovićemo da je vrsta djelatnosti predmetnog projekta takva da su za njegovo funkcionisanje potrebne vodovodne, kanalizacione i atmosferske instalacije.Takoñe u toku eksploatacije očekuje se odreñeno nastajanje čvrstog otpada čijim bi se neadekvatnim odlaganjem uslovile neke fizičke promjene na lokaciji ili zagañenje.Takoñe biće i otpadnih voda čijim bi se neadekvatnim tretiranjem uslovila zagañenja ili promjena fizičkih karakteristika tla. Dakle prilikom funkcionisanja predmetnog objekta,s obzirom na namjenu,tehnološki proces i kapacitet nema značajnih elemenata za izazivanje klizišta, erozija ili promjene topografije okolnog terena. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 99 od 135 7.3.2 Uticaj emisije zagañujućih materija na okolno zemljište 7.3.2.1 Uticaj emisije zagañujućih materija u toku realizacije Već je navedeno da se kao sastavni dio radova u grañevinarstvu pojavljuju i iskopi.Kao posljedica ovoga doći će do pojave odreñene količine zemlje, koja neadekvatnim odlaganjem, na za to predviñeno mjesto, može uticati na kvalitet životne sredine.Kada je predmetni projekat u pitanju, materijal koji će se javiti tokom iskopa koristit će se za nasipanje temelja oko objekata a višak materijala će se odvoziti na deponiju koju odreñuje nadležni organ lokalne uprave. Takoñe i neadekvatno odlaganje čvrstog grañevinskog otpada van zatvorenih kontejnera predstavlja opasnost za životnu sredinu.Usljed prosipanja ulja i goriva iz mehanizacije može takoñe doći do kontaminacije zemljišta opasnim supstancama (ugljovodonici, organski i neorganski ugljenik, jedinjenja azota i teškimetali). Ukoliko se čvrsti otpad bude zbrinjavao na propisan način neće doći do negativnog uticaja na zemljište.Takoñe prilikom pristupa mehanizacije (mašine koje se koriste za izvoñenje radova) sa lokacije na lokalne i regionalne puteve može doći do raznošenja zemlje po tim putnim pravcima što nebi bilo poželjno.Zato se u ovom slučaju moraju sprovesti rigorozne mjere kontrole vozila mehanizacije prije pristupa na lokalne i regionalne asfaltirane putne pravce.Veoma je bitno da naglasimo da su svi navedeni eventualno mogući uticaji u ovoj fazi privremenog karaktera. 7.3.2.2 Uticaj emisije zagañujućih materija u toku eksploatacije Ono što je bitno istaći u vezi uticaja na zemljište u ovoj fazi jeste da se otpad iz predmetnog objekta mora uklanjati na propisan način.Ovdje je naročito bitno redovno čistiti separator za zamašćene i zauljane vode.Predviñeno je redovno čišćenje separatora (prečišćivača) koji ima veliku važnost u sistemu zaštite okolnog zemljišta od zagañenja.Na ovaj način je onemogućen dodir hemijski štetnih materija sa okolnim zemljištem i nemože doći do dispozicije hemijski štetnih materija tj. njihove apsorbcije u zemljištu.Čvrsti otpad iz cjelokupnog objekta će se otklanjati u metalne kontejnere u blizini koji se prazne djelatnošću komunalnog preduzeća. Dakle eksploatacija predmetnog objekta ukoliko se realizuju mjere predviñene za zaštitu okoline objekta neće imati negativan uticaj na zemljište. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 100 od 135 7.3.2.3 Uticaj emisije zagañujućih materija u slučaju akcidenta S obzirom na namjenu predmetnog objekta ukoliko se primjene projektom predviñene tehničke mjere u fazi eksploatacije teško možemo očekivati pojavu akcidentne situacije. U fazi realizacije može doći do curenja ulja i goriva iz mehanizacije za izvoñenje radova.Takoñe može da doñe do habanja guma, habanja karoserija i sl.Ovim bi u zemlju dospjele hemijski štetne supstance.U fazi redovne eksploatacije oštećenja na separatoru za onečišćene vode sa površina autoservisa i parkinga mogli bi izazvati štetna dejstva na okolno tlo.Može se konstatovati da ako se primjene odgovarajuće organizacione i tehničke mjere predmetni objekat neće imati štetno djestvo na zemljište. 7.3.3 Uticaj na korišćenje zemljišta i prirodnih bogastava Predmetni objekat neće koristiti cjelokupnu količinu zemljišta na predmetnom lokalitetu niti će biti korišćenja ili zauzimanja prirodnih bogatstava te stoga nema značajnijeg uticaja u tom smislu.Zemljište je prostorno-planskom dokumentacijom predviñeno za ovu namjenu. 7.3.4 Količina i kvalitet izgubljenog poljoprivrednog zemljišta U predmetnoj oblasti nema intenzivne poljoprivredne proizvodnje uglavnom se ta aktivnost obavlja po sistemu okućnice.Površina zemljišta koju će pokrivati pojedini segmenti predmetnog objekta nije enormna pa i ako se radi u većini o prigradskoj oblasti u kojoj figurišu zemljišta pogodna za neke vidove poljoprivredne proizvodnje nemožemo govoriti o značajnijoj količini i kvalitetu izgubljenog poljoprivrednog zemljišta. 7.3.5 Blokiranje mineralnih bogatstava U oblasti izvoñenja objekta nema registrovanih mineralnih bogatstava pa nema ni uticaja na njih. 7.3.6 Odlaganje otpada Neadekvatno odlaganje otpada može imati negativan uticaj na kvalitet životne sredine. Stoga je potrebno preduzeti mjere u cilju njegovog adekvatnog uklanjanja sa mjesta lokacije predmetnog objekta. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 101 od 135 7.4 UTICAJ NA LOKALNO STANOVNIŠTVO 7.4.1 Promjene u broju i strukturi stanovništva i s tim u vezi mogući uticaj na ž. sredinu S obzirom na namjenu predmetnog objekta teško može doći do enormne promjene u broju i strukturi stanovništva u ovoj oblasti.Već smo naveli da se lokacija budućeg autoservisa nalazi u prigradskom i naseljenom području.Broj stanovnika u ovoj oblasti je veliki.Predmetni objekat se namjenski oprema za svrhu koja je navedena u tehničkom opisu.Broj zaposlenih koji će obavljati poslove izgradnje, rekonstrukcije ili dogradnje neće značajno promijeniti broj i strukturu stanovništva, što bi moglo uticati na pogoršanje kvaliteta životne sredine.Takoñe rad predmetnog objekta nebi trebao uticati negativno na postojeće vodosnabdijevanje lokalnog stanovništva. 7.4.2 Vizuelni uticaji Budući predmetni objekat (autoservis u prizemlju) biće vidljiv većem broju ljudi s obzirom na položaj (prigradsko naselje), naseljenost, samu namjenu i blizinu drugih prometnih puteva.S obzirom na planirano ureñenje terena ova lokacija će poprimiti ljepši izgled.Prilikom realizacije objekta vizuelni efekti neće biti baš najpovoljniji.Ipak treba napomenuti da ovo nije grandiozni zahvat i da u ovoj regiji Crne Gore već figurišu pojedini objekti iste namjene.Pojedina mjesta izvoñenja radova će biti ograñena čime će se smanjiti negativni efekti vezani za izgled.Naravno i ovdje treba napomenuti da su ovi vizuelni efekti privremenog karaktera. Tipičan izgled autoservisnog prostora Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 102 od 135 7.4.3 Uticaj emisije zagañujućih materija ,buke,vibracija,toplote i zračenja na zdravlje ljudi 7.4.3.1 Uticaj emisije zagañujućih materija Iz opisa u predhodnim poglavljima elaborata prikazane su vrste i količine zagañujućih materija koje se emituju prilikom izgradnje i eksploatacije predmetnog objekta.Jasno je da njihov uticaj na lokaciju i oko lokacije postoji a neki od ovih uticaja su privremenog karaktera.U slučaju incidentne situacije zbog neadekvatnog rada ne može doći do kumulativnog efekta sa drugim projektima jer u bližoj okolini nema izvoñenja objekata slične ili druge namjene.Kada govorimo o emisijama zagañujućih supstanci i korišćenju opasnih materija potrebno je da spomenemo da polihlorisani bifen (PCB) neće biti korišćen u elektronskoj opremi.Tehnička specifikacija i ugovori o nabavci i instalaciji zahtijevaće da oprema koja se kupuje ne sadrži PCB. 7.4.3.2 Uticaj buke na okolinu i zdravlje ljudi U toku realizacije predmetnog projekta,usljed rada teških mašina (mehanizacije) na izradi objekata može doći do povećanog nivoa buke.Ovo se naročito odnosi na fazu izvoñenja iskopa za temelje kao i prilikom betoniranja.Prilikom rada ove mehanizacije buka koja se pojavi neće imati bitnije kumulativno dejstvo sa već postojećom bukom u okolini.Bitno je da naglasimo da na konkretnoj lokaciji ima većih emitera buke.Odreñeni dio zvučnih talasa će se emitovati sa gradilišta predmetnog objekta i pri radu sa ručnim prenosnim alatima.Karakteristika ovako nastale buke je i pojava istaknutih i impulsnih tonova. U sl. Tabeli su predstavljeni rezultati proračuna emisije usljed rada navedenih mašina. Nivo buke koji nastaje usljed rada mašina za otkop materijala Vrsta opreme Nivo buke u dB (A) Utovarivač 92 Bager 95 Kamion za miješanje betona 91 Kamion za odvoženje materijala 91 Σ 98,6 Ukupni nivo buke iznosi 99dB (A) Na sledećoj stranici dostavićemo grafički prilog iz kojeg se sagledavaju statistički nivoi buke nastale od rada jedne od mašina mehanizacije koja će se upotrebljavati za izvoñenje radova na izgradnji predmetnog objekta (utovarivač). Podgorica, jul, 2014.god. strana 103 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Project 700 dB 130 03/26/2010 02:30:35 PM - 02:30:55 PM 120 110 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 12.50 31.50 63 125 250 LZeq LZFmax Cursor: (A) Leq=92.1 dB LFmax=97.6 dB LFmin=80.2 dB 500 LZFmin 1000 2000 4000 8000 16000 A C Hz Project 700 % 100 Based on LAF , 10ms Class width: 0.2 dB 03/26/2010 02:30:35 PM - 02:30:55 PM L1 L5 L10 L50 L90 L95 L99 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 60 70 Lev el Cumulativ e Cursor: [98.2 ; 98.4[ dB Lev el: 0.0% Cumulativ e: 0.0% Podgorica, jul, 2014.god. 80 90 100 110 120 130 140 dB = = = = = = = 97.2 dB 96.1 dB 95.5 dB 90.8 dB 85.5 dB 84.3 dB 82.3 dB strana 104 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Pravilnikom o graničnim vrijednostima nivoa buke u životnoj sredini,načinu utvrñivanja indikatora buke i akustičnih zona i metodama ocjenjivanja štetnih efekata buke ( ,,Sl.list RCG’’ br. 60/11) normativno je regulisan nivo buke u naseljenim mjestima prema zonama naselja (izvan zgrade) i to tako da nivo buke ne smije prelaziti dopuštene vrijednosti za odreñenu zonu. Namjena prostora Tiha zona u prirodi Tiha zona u aglomeraciji Zona povišenog režima zaštite od buke Stambena zona Zona mješovite namjene Zona pod jakim uticajem buke koja potiče od vazdušnog saobraćaja Zone pod jakim uticajem buke koja potiče od drumskog saobraćaja Zona pod jakim uticajem buke koja potiče od željezničkog saobraćaja Industrijska zona Zona eksploatacije mineralnih sirovina Najviši dozvoljeni nivo dan 35 40 50 55 60 55 Najviši dozvoljeni nivo noć 30 35 40 45 50 50 60 55 65 60 Na granici zone buka ne smije prelaziti nivoe u zoni sa kojom se graniči Na granici zone buka ne smije prelaziti nivoe u zoni sa kojom se graniči Iz prikazanog uočavamo da će u fazi izvoñenja radova doći do privremenog povećanja buke u okolini preko dozvoljene vrijednosti.Vrijednosti prikazane buke se odnose na neposrednu blizinu mjesta izvoñenja radova.Za očekivati je da nivo buke bude niži u blizini najbližih stambenih jedinica i u zatvorenom boravišnom prostoru.Isto tako je bitno istaći da se ne može očekivati istovremeni rad svih mašina kao ni njihov kontinuirani rad.Period kada će ove mašine biti najviše u upotrebi jeste dnevni vemenski interval.Ponovo ćemo naglasiti da su efekti ovakvih zvučnih uticaja privremenog karaktera. U toku eksploatacije objekta glavni faktor negativnog uticaja predmetnog objekta na životnu sredinu sa stanovišta buke je saobraćaj na platou ispred objekta, odnosno rad motornih vozila koja koriste usluge servisiranja.Meñutim efekti ovako nastale buke su zanemarljivi s obzirom da u okolini ima saobraćajnica koja je najveći emiter u okolini. S obzirom na vrstu, kapacitet, lokaciju i namjenu predmetnog objekta ne postoji mogućnost značajnog povećanja već postojeće buke u okolini (komunalna buka) u toku njegove eksploatacije. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 105 od 135 7.4.3.3 Uticaj vibracija na okolinu i zdravlje ljudi U toku izvoñenja projekta očekuje se manja pojava vibracija usljed rada mehanizacije na samoj lokaciji.Ova pojava je privremenog karaktera i nema značajnog uticaja na okolinu. S obzirom na vrstu djelatnosti, tehnološki proces i opremu koja se koristi, emitovanje vibracija prilikom eksploatacije predmetnog objekta ka okruženju će biti zanemarljivo. 7.4.3.4 Uticaj toplote i zračenja na okolinu i zdravlje ljudi Prilikom rada raznih mašina pri izradi objekta dolazi do neznatnog emitovanja toplote i zračenja.Važno je napomenuti pri izradi da je ovo otvoren prostor a i u fazi eksploatacije se ne očekuju negativi efekti.Dakle u okolinu se neće emitovati toplota i zračenje koji bi mogli izazvati štetna dejstva. 7.5 UTICAJ NA EKOSISTEME I GEOLOGIJU 7.5.1 Gubitak i oštećenje biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa Planirani zahvat neće imati bitnijeg uticaja na vegetaciju ovog područja.Ne postoji opasnost da se ugrozi populacija neke rijetke, zaštićene ili endemične vrste.Takoñe, neće doći do promjene granica nabrojanih biljnih zajednica ili poremećaja njihove florističke strukture.Ove promjene biće lokalnog karaktera tj. izražene u zoni u izgradnje objekta. Uzimajući u obzir sastav i kompoziciju faune na istraživnom području kao i ekologiju dominantnih grupa u terestričnim i akvatičnim ekosistemima, za očekivati je da će ovaj uticaj biti minimalan na populacije rijetkih i ugroženih na području koje se nalazi izloženo uticaju.Izvjesno je da će planirani zahvat na životnu sredinu dovesti do povećane smrtnosti u odreñenim životinjskim grupama koje su svojim načinom života vezane dio zemljišta koji će biti iskorišćen za podizanje predmetnog objekta.Meñutim ovaj efekat će biti kompenziran tj. biti ograničen kompenzirajućim reakcijama preživjelih jedinki, do čega prije svega dolazi, zahvaljujući smanjenju intenziteta intraspecijske kompeticije, što će dovesti i do pojačane imigracije za neiskorišćene resurse, tako da se opšta smrtnost (na osnovu modela Lotka-Walter) neće bitno promijeniti Uticaji na biljni i životinjski svijet neće biti negativni iz razloga što je postojeće rastinje na lokaciji zanemarljivo pa projektom hortikulture stvara se jedna valorizacija sa sadnjom drugih uobičajenih kultura za ovo područje.Takoñe slobodni prostor lokacije na kojoj se planira da bude predmetni objekat bi trebalo da se oplemeni zelenilom (travnati tepih) u skladu sa smjernicama, propisima i preporukama nadležnih službi. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 106 od 135 7.5.2 Gubitak i oštećenje geoloških, paleontoloških i geomorfoloških osobina U toku izvoñenja i eksploatacije projekta neće doći do gubitka i oštećenja geoloških, paleontoloških i geomorfoloških osobina.Lokacija objekata ne pokriva nalazišta minerala, paleontoloških i mineroloških pojava koje su ili bi trebalo biti zaštićene. 7.6 UTICAJ NA NAMJENU I KORIŠĆENJE POVRŠINA 7.6.1 Izgrañene i neizgrañene površine Predio u kojem se planira realizacija predmetnog objekta je urbana oblast sa dosta izgrañenih stambenih i dr. objekata.Položaj i segmenti budućeg objekta će se pružati na zemljištu koje čini sastavni dio prigradskog područja grada Berana.Površina zemljišta koju će zaokupiti predmetni projekat nije enormno velika.Ranije se neposredna lokacija (teren) duž kojeg će se pružati opisivani segmenti nije koristio ni u kakve svrhe.Ova lokacija se nalazi na području u kojem je i predviñena izgradnja objekata ovog tipa.Drugih planova vezanih za ovu lokaciju nema, bilo opštinskih bilo republičkih organa a kao što je već navedeno odlukom nadležnog opštinskog organa donijeto je rješenje kojim se odobrava pomenutom nosiocu projekta obavljanje navedene djelatnosti.Samim tim lokacija nije predviñena za neku drugu namjenu. 7.6.2 Upotreba poljoprivrednog zemljišta Zemljište koje će biti zauzeto je ono koje će se nalaziti pod objektom pojedinih segmenata predmetnog objekta.Na konkretnoj lokaciji nema intenzivne poljoprivredne proizvodnje.Prilikom rada, predmetni objekat ne zahtijeva upotrebu zemljišta radi funkcionisanja.Dakle realizacija i rad predmetnog objekta neće bitnije uticati na upotrebu poljoprivrednog zemljišta na lokaciji i u široj okolini. 7.7 UTICAJ NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU 7.7.1 Uticaj na saobraćaj Na lokaciju na kojoj se planira izvoñenje projekta, može se pristupiti direktno sa lokalnih putnih pravaca.U elaboratu je već navedeno da će se prilikom pristupa mehanizacije sa terena izvoñenja radova na lokalne puteve obavezno vršiti pranje točkova.Neće se koristi veliki broj vozila mehanizacije koji bi mogli eventualno izazvati zakrčenja na putevima te stoga nemože doći do negativnih posljedica po saobraćaj. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 107 od 135 7.7.2 Uticaj na vodosnadbijevanje U dijelu tehničkog opisa je spomenuto da će se do zone izvoñenja radova voda za potrebe zaposlenih dovoditi sa postojećih gradskih priključaka u okolini.Potrošnja vode će biti nešto povećana naročito u ljetnjem periodu godine pri eksploataciji ali se ne očekuje neki negativan uticaj u ovom smislu.Dakle izgradnja i rad predmetnog objekta ukoliko se ispoštuju uslovi priključenja, neće uticati na postojeće vodosnadbijevanje u okolini. 7.7.3 Uticaj na energetiku Ponovićemo da predmetni objekat s obzirom na veličinu zahvata jeste odreñeni potrošač energije.Ipak ne očekuje se potrošnja energije u tolikom obimu da bi smo mogli govoriti o štetnom dejstvu na energetiku. 7.7.4 Odvoñenje otpadnih voda Kao što je već i navedeno sve otpadne vode prilikom funkcionisanja objekata u slučaju nastanka će se odvoditi u separator i nakon toga u gradski sistem atmosferske kanalizacije.Sve otpadne vode koje se jave prilikom realizacije odvode se u specijalno za tu namjenu postavljene PVC nužnike koje će redovno održavati specijalizovano preduzeće.Ovim nema negativnog uticaja na površinske i podzemne vode kao ni na zemljište. 7.7.5 Stvaranje otpada i slično Otpad će se u toku redovnog rada predmetnog projekta stvarati u odreñenim količinama.Do sada se više puta u elaboratu spminjao otpad, način njegovog nastanka pri realizaciji, vrsta i način uklanjanja.Iz svega se može zaključiti da predmetni projekat sa predviñenim načinom odstranjivanja istog neće doprinijeti stvaranju otpada u okolini. 7.8 UTICAJ NA ZAŠTIĆENA PRIRODNA I KULTURNA DOBRA I NJIHOVU OKOLINU U užoj okolini predmetnog objekta nema kulturno – istorijskih spomenika kao ni arheoloških nalazišta.Takoñe na lokaciji nema ni zaštićenih prirodnih dobara.Time uticaj predmetnog projekta na ove činioce ne postoji ili je zanemarljiv. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 108 od 135 7.9 UTICAJ NA KARAKTERISTIKE PEJZAŽA I SL. Registrovanih prirodnih fenomena i rijetkosti na širem predmetnom prostoru nema.Pejzažne vrijednosti sa očuvanim autentičnim segmentima su karakteristika ovog područja.Uvažavajući prostorne okvire u kojima se nalazi analizirana lokacija moguće je u morfološkom smislu izdvojiti klasu blago nagnutog terena.Kada se radi, kako o vizuelnim tako i o biološkim karakteristikama postojeće vegetacije, izvjesno je da se o ovim karakteristikama ne može govoriti na predmetnoj lokaciji.Vodene površine (vodotokovi) kao elemenat pejzaža nijesu prisutne na lokaciji te nemaju nikakav značaj. S obzirom na predviñeni način uklanjanja materijala koji će se dobiti iskopom temelja može se konstatovati da navedena aktivnost nema značaja za pejzažni izgled niti na topografiju.Izgled predmetnog objekta nemože narušiti postojeću sliku izgleda ove okoline. 7.10 AKCIDENTNE SITUACIJE Na osnovu namjene objekta (u prizemlju je predviñen prostor za servisiranje motornih vozila) procijenjene su sledeće akcidentne situacije tokom eksploatacije: ◊ izbijanje požara; ◊ nekontrolisano izlivanje motornog goriva i ulja na parking mjestima i manipulativnim površinama u garaži; ◊ procurivanje goriva i ulja iz agregata; U slučaju zakazivanja rada separatora za otpadne vode može doći do iscurivanja opasnih materija u zemljište. U toku odvijanja saobraćaja unutar poslovnog kruga predmetnog objekta iz različitih subjektivnih i objektivnih razloga može doći do nezgoda koje, osim na učesnike u saobraćaju, mogu izazvati neželjene posledice na životnu sredinu. U akcidentne situacije, osim iscurivanja opasnih materija, spadaju eksplozije i požari.Eksplozije predstavljaju jednu od mogućih posledica saobraćajnih nezgoda. U najvećem broju slučajeva one su praćene požarima, bilo kao uzrokom, ili kao posljedicom. U elaboratu u poglavlju ,,Opis mjera za sprečavanje,smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja’’ predstavljene su i mjere predviñene iz oblasti protivpožarne zaštite. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 109 od 135 8.1 UVOD Prilikom funkcionisanja predmetnog objekta, u cilju obezbjeñivanja optimalnog rada, zaštite životne sredine i zdravlja ljudi od eventualnog štetnog uticaja ovog zahvata, neophodno je sprovesti mjere u cilju sprečavanja ili eliminisanja mogućeg zagañenja. Cilj utvrñivanja mjera za smanjenje ili sprečavanje zagañenja jeste da se ispitaju eventualne mogućnosti eliminacije zagañenja ili redukcije utvrñenih uticaja. Zaštita životne sredine podrazumijeva trajnu zaštitu vrijednih prirodnih i stvorenih vrijednosti u cilju održavanja i poboljšanja kvaliteta sredine, na lokaciji i u njenoj široj okolini. Uslove za zaštitu životne sredine treba ispuniti na tri nivoa: - u fazi projektovanja - u fazi izgradnje i - u fazi korišćenja. Obzirom da se ovaj elaborat procjene uticaja na životnu sredinu odnosi na izgradnju stambeno-poslovnog objekta u kojem će se obavljati i djelatnost servisiranja motornih vozila to se može konstatovati da su pripremljenom dokumentacijom planirane brojne mjere koje imaju za cilj zaštitu životne sredine. Pri izradi ovog Elaborata uočene su odreñene opasnosti koje se mogu pojaviti kod ovog vida objekata, te je potrebno preduzeti odgovarajuće mjere zaštite na radu, zaštite životne sredine i zaštite od požara.Obzirom da će se pojedini radovi odvijati u specifičnim okolnostima i sa specifičnom opremom neophodan je veći stepen znanja, stručnog iskustva i odgovornosti zaposlenih. Potrebno je da sve radove izvode stručne i osposobljene ekipe, koje u svojim organizacijama imaju interna pravila i uputstva kako bi se obezbijedilo da su svi zaposleni upoznati i obučeni za rad na ovim vrstama objekata. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 110 od 135 8.2 MJERE ZBRINJAVANJA GRAðEVINSKOG OTPADA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE 8.2.1 Mjere zbrinjavanje grañevinskog otpada Posmatrajući kompletno problematiku zbrinjavanja grañevinskog otpada, ureñenja okoline gradilišta i zaštitu životne sredine,mora se u punom smislu riječi konstatovati da je predmetna podzemna garaža sa pratećim objektima i primijenjenim rješenjima, specifična grañevina. Organizacija izgradnje predmetnog objekta, zavisno o opsegu same grañevine, sprovodi se u načelu na taj način da se na prikladnom mjestu, u smislu transporta potrebnog materijala i opreme te blizine objekta, oformi tzv.gradilište.Ovo je gradilište u pravom smislu te riječi pošto isto služi kao baza za dopremu alata, materijala, opreme , ljudstva i kao mjesto izvoñenja radova.Prema tome,na tako oformljenom gradilištu (bazi) obavljaju se grñevinski zahvati u smislu grañenja i raspoloživi teren se uz minimalne pripreme i eventualne manje grañevinske zahvate (npr. postavljanje kontejnera za boravak ljudi, ureñenje terena za odlaganje materijala i alata, parkiranje vozila, postavljanje ograde i sl.) prilagodi potrebama boravka ljudi i omogući efikasnija gradnja same grañevine.Konkretni grañevinski zahvati, u smislu iskopa, betoniranja, montaže konstrukcije,izrade prilaznih puteva i sl., provode se na terenu koji je, zavisno od veličine zahvata i smještaju baze, na većoj ili manjoj udaljenosti u odnosu na istu. Spomenuti radovi vezani su uz konkretnu lokaciju izvoñenja radova. Prema tome, po izgradnji predmetnog objekta potrebno je rasformirati gradilište (bazu).Drugim riječima, potrebno je teren koji je bio zauzet za vrijeme gradnje dovesti u stanje koje je bilo zatečeno prije izgradnje.To se postiže demontažom svih eventualno ugrañenih objekata (kontejnera i sl.), demontažom ograde ukoliko već nije postojala, te transportom viška materijala, opreme i otpadnog materijala na lokacije predviñene za deponovanje takvog materijala.Nadalje, potrebno je demontirati sve eventualno izvedene komunalne priključke i sl. Što se tiče samog objekta, potrebno je napomenuti kako je teren oko istog potrebno dovesti u izgledno stanje.Rezimirajući na kraju,potrebno je izvršiti sve zahvate navedene u predhodnom dijelu teksta, a u smislu saniranja zemljišta na kojem su vršeni odgovarajući grañevinski zahvati. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 111 od 135 Shodno Pravilniku o postupanju sa grañevinskim otpadim,načinu i postupku prerade grañevinskog otpada,uslovima i načinu odlaganja cement azbestnog grañevinskog otpada (''Sl. list RCG'', br. 60/10) mora se preduzeti sledeće: ◊ Grañevinski otpad na gradilištu skladišti se odvojeno po vrstama grañevinskog otpada u skladu sa katalogom otpada i odvojeno od drugog otpada,na način kojim se ne zagañuje životna sredina. ◊ Odlaganje grañevinskog otpada koji se privremeno ne skladišti na gradilištu ili u objektu u kojem se izvode grañevinski radovi može se vršiti u kontejnere postavljene na gradilištu,uz gradilište ili uz objekat na kojem se vrše grañevinski radovi. ◊ Kontejneri moraju biti izrañeni na način kojim se omogućava bez pretovara odvoženje otpada u postrojenje za dalju obradu. ◊ Investitor mora obezbijediti da se iz objekta izdvoji opasan grañevinski materijal,radi sprečavanja miješanja opasnog grañevinskog materijala sa neopasnim grañevinskim otpadom,ukoliko je to tehnički izvodljivo. ◊ Grañevinski otpad može se privremeno skladištiti na gradilištu do završetka grañevinskih radova,a najduže jednu godinu. ◊ Grañevinski otpad može se privremeno skladištiti i na drugom gradilištu investitora ili drugom mjestu koje je ureñeno za privremeno skladištenje grañevinskog otpada. ◊ Investitor objekta čija je zapremina objekta zajedno sa zemljanim iskopom veća od 2000m³ sačinjava plan upravljanja grañevinskim otpadom na koji saglasnost daje nadležni organ u skladu sa zakonom. ◊ Grañevinski otpad investitor,odnosno izvoñač grañevinskih radova koji je ovlašćen od strane investitora,predaje sakupljaču grañevinskog otpada ili neposredno postrojenju za obradu grañevinskog otpada. ◊ Preradu grañevinskog otpada investitor može da vrši na gradilištu na osnovu dozvole u skladu sa zakonom. ◊ Grañevinski otpad (otpadni beton,opeka,keramika i grañevinski materijal na bazi gipsa ili mješavina grañevinskog otpada sa zemljanim iskopom) može se ponovo upotrijebiti za izvoñenje grañevinskih radova na gradilištu na kojem je otpad nastao ukoliko zapremina otpada ne prelazi 50 m³. ◊ Cement azbestni otpad mora se pakovati u zatvorene kese ili foliju,tako da se spriječi ispuštanje azbestnih vlakana u životnu sredinu u toku utovara,prevoza i istovara na deponiju. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 112 od 135 8.2.2 Aktivnosti na realizaciji mjera zaštite životne sredine 8.2.2.1 Mjere prilikom izvoñenja pripremnih radova Pripremni radovi treba da su prilagoñeni odvijanju radova. S obzirom da će se gradilište nalaziti u urbanoj oblasti predviñeno je da se grañenje obavi kontinuirano, treba u što većem obimu koristiti najbliže postojeće pogone za proizvodnju betona, armature, oplate i sl.Zbog toga se pripremni radovi moraju svesti na najmanju moguću mjeru koja treba da obezbijedi: ◊ nesmetan i uspješan rad tehničkog i ostalog osoblja investitora, nadzora i izvoñača radova; ◊ snadbijevanje gradilišta vodom, električnom energijom i telefonskim vezama; ◊ izradu oplate; ◊ izradu armature; ◊ smještaj i zaštitu materijala i alata; ◊ uzimanje toplog obroka na gradilištu. ◊ svi pripremni radovi treba da imaju privremeni karakter. 8.2.2.2 Mjere prilikom izvoñenja glavnih radova Adekvatnom organizacijom gradilišta moguće je postići potpunu kontrolu nad svim aktivnostima koje mogu narušiti životnu sredinu.Od mjera zaštite koje treba preduzeti najvažnije su: Prije betoniranja temelja potrebno je izraditi oplatu i postaviti armaturu temelja i ankere elemenata iznad temelja, u svemu prema projektnoj dokumentaciji.Prekidi i nastavci betoniranja su na spoju temelja i gornjih konstruktivnih elemenata. Radovi počinju širokim iskopom zemlje do kote vrha temelja, pri čemu se eventualni humus i glinoviti materijal odvaja za transport, a pjeskoviti i šljunkoviti materijal deponuje na gradilište. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 113 od 135 Dalje se vrši iskop temeljnih traka i ploča.Dimenzije iskopa u osnovi se povećavaju za po 10 cm sa svake strane u odnosu na date dimenzije.Svaki iskop za temelj prima nadzorni organ. Eventualno, po nalogu projektanta ili nadzornog organa, iskop je potrebno i produbiti, do dobro nosivog sloja, kao i eventualno izvršiti zamjenu lošeg tla sa šljunkovitim materijalom.U svaki iskopani temelj vrši se postavljanje šljunkovitog nabijenog tampona debljine 10 cm. Prije betoniranja temelja potrebno je izraditi oplatu i postaviti armaturu temelja i ankere elemenata iznad temelja, u svemu prema projektnoj dokumentaciji.Prekidi i nastavci betoniranja su na spoju temelja i gornjih konstruktivnih elemenata. Prije otpočinjanja betoniranja temelja nadzorni organ uz prisustvo lica koje odredi investitor kompetentnog za oblast geomehanike , mora pregledati jamu i dati saglasnost za dalje radove.Za sve eventualne izmjene kote fundiranja potrebna je saglasnost geomehaničara i projektanta. -Betonski radovi Izvoñač je dužan da uradi Projekat betona. Beton se može spravljati iz predhodno ispitanih , te tokom vremena vizuelno i mjerenjem kontrolisanih materijala.Beton se može spravljati isključivo u skladu sa odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za beton i armirani beton (PBAB 87).Za spravljanje betona mogu se koristiti portland cementi klase 35 ili 45. Izvoñač je dužan o svom trošku organizovati ispitivanje kontrole kvaliteta betona, odnosno povjeriti tu kontrolu stručnoj ,specijalizovanoj i za ovu vrstu posla ovlašćenoj ustanovi. Kontrola i osiguranje kvaliteta betona sprovodiće se: - kao proizvodna kontrola - kao dokazna kontrola Prekidi u betoniranju dopušteni su samo na mjestima koji će biti dati u projektu betona. Ugrañivanje betona se vrši pervibratorima odgovarajućeg prečnika (φ40 - φ50 mm). Prilikom spravljanja transporta, ugradnje, njegovanja i kontrole betona izvoñač je dužan da se u svemu pridržava ove tehničke dokumentacije, kao i odredbi važećih tehničkih propisa i standarda, odnosno Pravilnika o tehničkim normativima za beton i armirani beton. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 114 od 135 -Armirački radovi Armatura mora biti potpuno prava i čista , bez korozije i blata , savijena i ugrañena prema detaljima armature.Za obezbjeñenje zaštitnog sloja koriste se prizme od plastične mase ili od betona. Prije početka savijanja armature , izvoñač je dužan izvršiti kontrolu planova armature, kako bi se eventualne greške na vrijeme otklonile. Prilikom betoniranja ne smije doći do deformacija i oštećenja skeleta armature.Sve eventualne deformacije izvoñač je dužan otkloniti odmah , i o svom trošku. Sva nastavljanja armature moraju se izvoditi u skladu sa planovima armature i važećim pravilnicimna za ovu vrstu posla. Pri izvoñenju armiračkih radova neophodno je ispoštovati projektovane razmake profila, dužine preklopa i sidrenje armature, a pri betoniranju projektovane zaštitne slojeve. Prilikom izvoñenja radova na konstrukcijama ovog kompleksa u svemu se pridržavati važećih propisa i pravilnika iz oblasti grañenja.Na radovima izvoñenja angažovati stručnog i ovlašćenog izvoñača, koji radove može obavljati jedino u permanantnom prisustvu kvalifikovanog i ovlašćenog stručnog nadzora. Dopune, promjene odstupanja niti izmjene bilo kakve vrste, prilikom realizacije ovog projekta konstrukcije, nisu dozvoljene bez pismene saglasnosti Odgovornog projektanta konstrukcije. IZVOðENJE VODOVODNIH I KANALIZACIONIH INSTALACIJA Izvoñač je dužan da provjeri sve visinske kote u projektu i sravni ih sa stvarnim visinama na gradilištu.Svi horizontalni vodovi postavljaju se sa padom prema najnižem ispusnom mjestu.Kroz konstrukcije se ne smiju cijevi voditi koso nego upravno na površinu zida. Opšte mjere prilikom izgradnje objekata U fazi izgradnje biće potrebno: Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 115 od 135 - područje izgradnje prskati vodom, - radove obavljati radnim danima u vremenu od 08:00 do 18:00h, - da vozila sa motorima na unutrašnje sagorijevanje imaju zvanični sertifikat o izduvnim gasovima, - čišćenje terena u koridoru pesticida. izvoditi ručno ili pomoću mašina te bez upotrebe - na strmim padinama vegetaciju minimalno raščišćavati i opet posaditi kao prioritet kako bi se spriječile erozije u koridoru izvoñenja radova, - da sva eloktro oprema nabavljena za projekat ne smije sadržati PCB, - koristiti postojeće puteve kao pristupne puteve, - alternativne puteve označiti i postavljati saobraćajne znake kako bi se izbjegla zabuna, - na gradilištu predmetnog objekta treba da bude izgrañen sanitarni čvor, - za odvod prljave vode treba da budu montirani tipski PVC nužnici, - Održavanje tipskih PVC nužnika organizovati na osnovu ugovora sa nadležnim preduzećem, - Tipski PVC nužnik se na gradilištu locira na najpovoljnije mjesto.Pri odabiru lokacije ovog nužnika mora se voditi računa da odstojanje od najbližih mjesta rada ne bude veća od 200m, - za dezinfekciju sanitarnog čvora treba da se koriste TEGO-51, HALAMID i HOZOCID, - potrebno je da se nužnici hlorišu svaki dan a da su podovi izrañeni od materijala koji se lako održava. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 116 od 135 ◊ Prije početka radova teren je potrebno očistiti od svih zapreka. ◊ Potrebnu količinu zemlje iz iskopa za zatrpavanje deponovati u krugu gradilišta, a višak ili neupotrebljivu zemlju transportovati na deponiju čiju će lokaciju odrediti organ lokalne uprave. ◊ Gradilište je potrebno ograditi i propisno obelježiti. ◊ Izvršiti pravilan izbor grañevinskih mašina i vozila radi nabavke ureñaja sa najmanjom emisijom buke i najmanje vibracija pri radu. ◊ Tokom izvoñenja radova održavati mehanizaciju: grañevinske mašine i vozila u ispravnom stanju, u cilju maksimalnog smanjenja buke. ◊ Primjenjivati propise zaštite na radu, radi zaštite radnika od buke na gradilištu. ◊ Ukoliko se u toku izvoñenja radova naiñe na prirodno dobro za koje se predpostavlja da ima svojstva prirodnog spomenika, geološko-paleontološkog ili mineraloškopetrografskog porijekla, obavijestiti Zavod za zaštitu spomenika Crne Gore i preduzeti sve mjere obezbjeñenja prirodnog dobra, do dolaska ovlašćenog lica. ◊ Održavati mašinski park u ispravnom stanju, u cilju eliminisanja mogućnosti dospijevanja nafte, derivata i mašinskog ulja u površinske i podzemne vode. ◊ Održavati i redovno kvasiti pristupne i gradilišne puteve, radi redukovanja prašine. ◊ Obezbijediti dovoljan broj posebnih, mobilnih kontejnera, prema broju stalnih i privremenih radnika, za prikupljanje čvrstog komunalnog otpada sa lokacije gradilišta i obezbijediti odnošenje i deponovanje prikupljenog komunalnog otpada u dogovoru sa nadležnom komunalnom službom grada. ◊ Izvršiti revitalizaciju zemljišta, tj. sanaciju kompletne lokacije posle završenih radova, tj. ukloniti sve privremene objekte, predmete i materijale sa površina korišćenih za potrebe gradilišta odvoženjem na odabranu deponiju. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 117 od 135 8.2.2.3 Tehničke mjere zaštite Prema definiciji tehničke mjere zaštite životne sredine obuhvataju sve mjere koje su neophodne za dovoñenje kvantitativnih negativnih uticaja u dozvoljene granice kao i preduzimanje mjera kako bi se odreñeni uticaji u procesu izgradnje i esploatacije doveli do minimuma.Tehničke mjere zaštite se mogu podijeliti prema izdvojenom značajnom uticaju na koji se odnose. Tako su u konkretnom slučaju izdvojene: • mjere zaštite tla • mjere zaštite od buke • mjere zaštite od aerozagañenja • mjere zaštite voda • mjere zaštite pejsaža Mjere zaštite tla Kao što je u analizi uticaja navedeno, zemljište kao ograničeni prirodni resurs, izgradnjom trpi niz različitih uticaja od korišćenja površina prilikom izgradnje pa do uticaja koji nastaju dugogodišnjom eksploatacijom.Neophodno je sprovesti u realnosti propisane mjere zaštite da se potencijali ovog resursa ne bi u okolnoj zoni smanjivali.Adekvatna zaštita uključuje u sebe sledeće aktivnosti kojima je za cilj smanjenje stepena degradacije i zagañenja zemljišta: • tačno utvrditi mjesta kretanja i parkiranja voznog parka.Ovo se čini radi sprečavanja dodatnog zbijanja tla; • otpadni materijal koji nastaje na samom gradilištu odnijeti na odreñenu deponiju koja se nakon završetka radova mora rekultivisati, • prilikom ureñenja terena evidentirati mjesta koja zahtijevaju posebnu zaštitu od erozije i primijeniti propisane mjere sprečavanja tog procesa, • obavezno prije ispuštanja otpadnih voda sa poda podzemne garaže izvršiti njihovo prečišćavanje u separatoru za zamašćene i zauljane vode. • prilikom redovnog rada predmetnog objekta,redovno održavati i prazniti separator. Mjere zaštite od buke Nakon izgradnje predmetnog objekta, pristupiti direktnom mjerenju buke na kontrolnim mjestima. ◊ Barijere za zaštitu od buke oblikovati u skladu s prirodnim ambijentom na lokaciji zahvata koristeći prirodne materijale i autohotne biljne vrste. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 118 od 135 Mjere zaštite od aerozagañenja, Mjere za smanjenje zagañenja vazduha u toku gradnje moraju da uključuju: ◊ Sprečavanje stvaranja prašine sa gradilišta;mjera zahtijeva redovno vlaženje okoline izvoñenja radova po suvom i vjetrovitom vremenu. ◊ Sprečavanje nekontrolisanog raznošenja grañevinskog materijala sa područja gradilišta transportnim sredstvima;mjera zahtijeva čišćenje vozila prilikom vožnje sa područja gradnje na javne saobraćajne površine,prekrivanje rasutog tovara u transportu i vlaženje dijelova gradilišta.Mjeru je potrebno realizovati na cjelokupnom mjestu gradnje. ◊ Poštovanje normi za emisiju kod korišćene grañevinske mehanizacije i transportnih sredstava;mjera zahtijeva upotrebu tehnički besprekorne grañevinske mehanizacije i transportnih sredstava. ◊ Formiranje zelenog pojasa i u tu svrhu je potebno uraditi zasade autohtonih biljnih vrsta. Mjere zaštite voda Koncept odvodnjavanja podrazumijeva zatvoreno - kontrolisani sistem, sa postrojenjem (separator) za prečišćavanje otpadnih voda sa poda garaže prije ispusta u kanalizaciju. ◊Neophodno je prije upuštanja otpadnih voda u kanalizaciju postaviti separator za zamašćene i zauljane vode s obzirom da ove vode sa betonskih površina unutar autoservisa i parkinga mogu sa sobom ponijeti ove materije. Mjere zaštite u akcidentu Osnovni cilj analize uticaja, kada su u pitanju akcedentni slučajevi, je da se ukaže na njihove moguće posljedice i ako je vjerovatnoću njihove pojave.Definisanje mjesta i vremena njihovog nastanka veoma je teška za procjenu. Akcidentni slučajevi mogu nastati kako u fazi izgradnje tako i u fazi eksploatacije objekta.U slučaju izlivanja ulja iz mehanizacije prilikom realizacije objekta, pod uticajem atmosferskih padavina dolazi do zagañenja podzemnih voda. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 119 od 135 U tom slučaju potrebno je preduzeti hitne mjere sanacije terena na način da se zauljano zemljište mora sakupiti i privremeno odložiti u nepropusne sudove i dalje se predati firmama koje imaju dozvolu nadležnog organa za sakupljanje otpada. Tokom eksploatacije objekta, usled neadekvatnog projektovanja i izgradnje, nepravilnog rukovanja kao i neispravnosti procesne opreme ili instalacija u objektu, moguće je da nastanu : - opasnost po život i zdravlje upošljenih, korisnika usluga i stanara u ovom i okolnim objektima, - štete u smislu uništenja materijalnih vrijednosti objekta. Projektnom dokumentacijom za izgradnju predmetnog objekta projektovano je niz preventivno-represivnih mjera iz oblasti zaštite od požara, koji bitno utiču na povećanje opšteg nivoa bezbijednosti ljudi i materijalnih dobara u objektu, kao i samog objekta. ◊ Svi materijali koji se koriste za zidove, plafone i podove na putevima za evakuaciju (u stepeništima) i predviñaju kao protivpožarni moraju biti atestirani u odgovarajućim nadležnim institucijama. ◊ Predmetni objekat treba biti povezan dovoljnim brojem potpuno opremljenih hidranata. ◊ Objekat je pokriven mrežom ručnih javljača požara i alarmnim sirenama. ◊ Redovno održavati sistem za mjerenje koncentracije CO na podzemnim nivoima garaže sa odgovarajućim sistemom za alarmiranje i upozorenje prisutnih na pojavu gasa. Prilikom nabavke,ugradnje i održavanja elektoinstalacija potrebno je preduzeti: 1. Ureñaji i oprema za električne instalacije moraju biti podesni za rad instalacije pri nazivnom naponu el. instalacije. Električna oprema mora da podnese struje koje protiču toku normalnog rada kao i u vanrednim okolnostima, u toku vremena koje dopuštaju karakteristike ureñaja za zaštitu. Električna oprema, pri uključivanju i isključivanju, ne smije štetno da djeluje na drugu opremu. Oprema, uključujući provodnike i kablove, mora se postaviti tako da se lako može provjeravati, održavati i prilaziti njenim priključcima i da se njom može lako rukovati. Predhodno važi i za opremu postavljenu u kućištu. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 120 od 135 2. Natpisne pločice i druga sredstva koja služe za raspoznavanje moraju se postaviti na rasklopne aparate radi označavanja njihove namjene.Upravljački elementi o elementi signalizacije moraju se postaviti na lako pristupačna i vidljiva mjesta. 3. Izolovani provodnici i kablovi moraju se položiti i označiti tako da se lako raspoznaju kod ispitivanja, popravke ili zamjene.Zaštitni provodnik (PE) ili zaštitno - neutralni provodnik (PEN) označavaju se kombinacijom zelene i žute boje, a neutralni (N) svjetloplavom bojom.Ove boje ne smiju se upotrebiti za bilo koje drugo označavanje. 4. Ureñaj za zaštitu mora se postaviti i označiti tako da se lako raspozna njihovo pripadajuće strujno kolo.Ureñaj za zaštitu se mora postaviti u rasklopni blok /razvodn tablu/. 5. Šeme, dijagrame ili tabele el. instalacija niskog napona moraju se postaviti na mjesta na kojima ima više strujnih krugova, tako da označavaju prirodu i sastav strujnih krugova i karakteristike za raspoznavanje ureñaja za zaštitu, uključivanje i isključivanje, kao i mjesto njihovog postavljanja i izolacije. 6. U rasklopnom bloku /tabli/ mora se postaviti i grupisati el.oprema iste vrste struje i napona tako da ne može doći do meñusobnih štetnih uticaja. U predmetnom objektu kao potencijalni izvor akcidentne situacije jesu ureñaj za prečišćavanje otpadnih voda sa poda autoservisa i parkinga. ◊ Nekontrolisano isteklo gorivo ili ulje potrebno je pranjem vodom pomoću crijeva ukloniti iz objekta prema separatoru zamašćenih i zauljanih voda. Mjere zaštite predviñene Arhitektonsko grañevinskim projektom - Izvoñač radova je obavezan da uradi poseban elaborat o ureñenju gradilišta i rada na gradilištu sa naznačenim mjerama zaštite na radu po važećim propisima i standardima, - Prije početka izvoñenja, izvoñač je obavezan da se upozna sa geološkim i hidrogeološkim karakteristikama terena. - U cilju ispunjenja potrebne stabilnosti i funkcionalnosti konstrukcije, konstrukcija objekta je izabrana u zavisnosti od namjene objekta, a prema propisima za ovakvu vrstu objekta. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 121 od 135 Mjere zaštite predviñene Projektom vodovoda i kanalizacije Sistemi instalacija vodovoda i kanalizacije su usvojeni prema uslovima za ovu lokaciju. Dimenzionisanje instalacija vodovoda i kanalizacije je izvršeno na osnovu hidrauličkog proračuna uz primjenu važećih tehničkih normativa i standarda i izvršen je pravilan izbor materijala za ovu vrstu instalacija. - Projektnom dokumentacijom je predviñeno propisno kačenje, sidrenje i pravilna ugradnja svih hidrotehničkih instalacija u objektu. - Zemljani radovi za postavljanje kanalizacionih kolektora moraju se obavljati strogo prema odreñenim tehničkim uslovima i normativima za obavljanje ovakvih radova; - Spojeve cijevi treba izvesti da budu nepropustljivi.Materijal i način spajanja za svaku vrstu cjevovoda odreñen je projektom; Kod grañenja vodovodne i kanalizacione mreže potrebno je vršiti hidrauličko ispitivanje mreže prema uputstvima iz projekta; Mjere zaštite predviñene elektro Projektom-za elektroenergetsku infrastrukturu Prije izvoñenja radova, nosilac projekta mora zatražiti od stručne službe Elektrodistribucije Berane da izvrši ispitivanje lokacije radi utvrñivanja tačnog položaja kablovskih elektroenergetskih vodova i istovremeno pribaviti i katastre od nadležnih stručnih službi PTK,Vodovoda i kanalizacije i sl. Radi preciznog konstatovanja položaja eventualnih podzemnih instalacija, izvoñač će, u prisustvu predstavnika službe u čijem je vlasništvu (nadležnosti) predmetna podzemna instalacija, prvo izvršiti probne otkope.Na tim mjestima se grañevinski radovi (iskopi) moraju vršiti ručno (kod kablova i u beznaponskom stanju kabla) i uz maksimalne mjere opreznosti. Pri izvoñenju radova, izvoñač je dužan primjeniti sve mjere zaštite, kako radnika na izvoñenju radova, tako i pješaka (prolaznika) i vozila.Pri tome se moraju poštovati dobijene saglasnosti, kao i uslovi dati od nadležnih organa, za izvoñenje kompletnog objekta sa pripadajućom infrastrukturom.Organizacijom gradilišta omogućiti bezbjednu komunikaciju korisnika poslovnih objekata u zoni radova. Takoñe omogućiti i nesmetano odvijanje radova na susjednim objektima u izgradnju, čija je izgradnja započeta. Obezbjediti zaštitu radnika od izvoñenja radova na tim objektima. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 122 od 135 Radove na izvoñenju usaglašavanja položaja postojećih elektroenergetskih vodova sa projektnim rešenjem parkirnih saobraćajnica i parkirališta izvoñač je dužan uskladiti sa ostalim radovima na njihovoj rekonstrukciji, kako ne bi dolazilo do meñusobnog ugrožavanja radnika,kao i narušavanja pojedinih urañenih elemenata grañevinskog dijela saobraćajnica i parkirališta.Istovremeno, izvoñač i nadzorni organ su dužni obezbjediti punu saradnju sa Elektrodistribucijom - Podgorica i bez njene saglasnosti se ne mogu vršiti nikakve intervencije na postojećim vodovima. 8.2.2.4 Mjere zaštite u toku redovnog rada objekta ◊ Potrebno je ispoštovati sve mjere zaštite koje su propisane od strane javnih i komunalnih nadležnih ustanova i institucija, a koje su od interesa za uslove zaštite životne sredine; ◊ Obezbijediti dovoljan broj posebnih, mobilnih kontejnera, za prikupljanje čvrstog komunalnog otpada i obezbijediti odnošenje i deponovanje otpada u dogovoru sa nadležnom komunalnom službom grada; ◊ Obaveza je Nosioca projekta da uradi Pravilnik o radu objekta, koji treba da sadrži Plan odgovora na udese; ◊ Održavati kvalitet prečišćene otpadne vode na separatoru ulja i masti prije ispuštanja u kanalizaciju, shodno članu 5 Pravilnika o izmjeni pravilnika o kvalitetu i sanitarnotehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju,načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda,min.broju ispitivanja i sadržaju izvještaja o utvrñenom kvalitetu otpadnih voda (Sl.list RCG. Br.6/10); ◊ Učestalost vañenja i odvoženja taloga i ulja iz separatora ulja i masti potrebno je odrediti tokom njegove eksploatacije.Uklanjanje taloga iz separatora organizovati preko ovlašćenog društva u skladu sa propisanim režimom; ◊ Poslije tretmana u separatoru,otpadne vode moraju kvalitetom odgovarati vodama koje se mogu upuštati u recipient,odnosno sadržaj derivata nafte ne smije da bude veći od 1mg/l,a suspendovanih materija ne smije da bude više od 30mg/l. Zaštita od zagañenja vazduha se ostvaruje prije svega hortikultumim ureñenje lokacije. Podgorica, jul, 2014.god. strana 123 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Kod izbora sadnog materijala, osim uobičajenih pravila (autohtone biljke, kao i alohtone biljke otporne na uslove sredine ), u izbor su uključene i vrste sa posebnim sanitarnim djelovanjem (fitocidne biljke, vrste koje pozitivno utiču na jonizaciju vazduha, ublažavaju vjetrove, itd.), kao i vrste koje znatnom veličinom i uvećanim brojem listova pozitivno utiču na sastav vazduha.Novoprojektovano rešenje je predviñeno sadnicama kvalitetnih vrsta listopadnog i četinarskog drveća.Prostorno i funkcionalno oblikovanje slobodnih površina je u skladu sa uslovima sredine, zemljišta i mikroklime.Izborom biljnih vrsta je postignut sklad izmeñu ovog specifičnog ambijenta i objekata. Pejzažno ureñenje okoline predmetnog objekta uslovilo je arhitektonsko situaciono rješenje. Predviñene sadnice za sadnju su: • Picea pungens , predviñeno zasaditi 2 sadnice. • Quercus borealis, predviñeno zasaditi 4 sadnice. Quercus borealis - Crveni hrast Picea pungens Za sadnju koristiti zdrav i odnjegovan materijal (kontejnerski).Visoke sadnice se ankerišu, a njihova visina ne smije biti manja od 1.80 m.Sadni materijal mora biti rasadnički odnjegovan - pravilno razvijen, sa neoštećenim korjenovim sistemom i nadzemnim dijelom, bez oboljenja entomološke i fitopatološke prirode.Nakon potpune obrade zelenih površina, potrebna je intenzivna njega i održavanje. Da bi se zadovoljile potrebe sadnica i postiglo gore navedeno, neophodo je učiniti sledeće: • • • • Okopavanje sadnica zimzelenog i četinarskog drveća, Plijevljenje travnjaka od korovskih biljaka, Zalivanje travnjaka i sadnica, Njega, plijevljenje, okopavanje, zalivanje i dr. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 124 od 135 8.2.3 Mjere zbrinjavanja otpadnih ulja i masti U skladu sa Pravilnikom o postupanju sa otpadnim uljima (''Sl. list RCG'', br. 60/10),ukoliko doñe do nastajanja ove vrste otpada iz mehanizacije,potrebno je postupiti na sl.način: ◊ Vlasnik otpadnog ulja može da predaje otpadno ulje distributerima i sakupljačima otpadnog ulja. ◊ Ako je vlasnik otpadnog ulja fizičko lice čija djelatnost ne dovodi do nastajanja otpadnih ulja ,otpadno ulje može da preda samo distributeru. ◊ Vlasnik otpadnog ulja,mora,prije predaje distributeru ili sakupljaču otpadnih ulja,da čuva otpadno ulje odvojeno od drugog otpada i ne može ga predati kao miješani komunalni otpad. ◊ Proizvoñač otpadnog ulja dužan je da obezbijedi privremeno skladištenje otpadnih ulja u posudama,na način da ne prouzrokuje zagañenje životne sredine. ◊ Posude moraju biti obilježene znakom,sa upozorenjem da se u njima nalaze otpadna ulja. ◊ Proizvoñač otpadnog ulja dužan je da u skladu sa dozvolom nadležnog organa izvrši pripremu otpadnog ulja za ponovnu upotrebu,recikliranje,odnosno odstranjivanje otpadnih ulja. ◊ Ako proizvoñač otpadnog ulja nema pomenutu dozvolu,dužan je da otpadno ulje preda sakupljaču otpadnih ulja,na mjestu za preuzimanje otpadnih ulja. ◊ Ako proizvoñač otpadnog ulja,koji na godišnjem nivou proizvede manje od 200 kg otpadnih ulja nema dozvolu za vršenje prerade ulja,dužan je da otpadno ulje preda sakupljaču otpadnih ulja na mjestu za njihovo preuzimanje,odnosno drugom proizvoñaču sa kojim je zaključio ugovor. ◊ Otpadna ulja se mogu regenerisati,samo ako dobijeno ulje sadrži najviše 5mg PCB i najviše 30mg halogena u 1kg ulja. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 125 od 135 ◊ Otpadna ulja koja sadrže više od 50mg PCB u 1kg ulja,mogu se rafinisati,samo ako poslije regeneracije dobijeno ulje sadrži najviše 5mg PCB i najviše 30mg halogena u 1kg ulja. ◊ Otpadna ulja se mogu spaljivati kao gorivo u postrojenju za spaljivanje otpada,samo ako sadrže najviše 15%vode u odnosu na ukupnu masu mješavine ulja i vode i najviše 10 mg PCB u 1kg ulja i imaju plamište iznad 63ºC i kaloričnu vrijednost veću od 30MJ/kg. 8.2.4 Mjere za tretman opasnog otpada - Opasan otpad iz separatora se uklanja djelatnošću specijalizovanog društva sa kojim su vlasnici predmetnog objekta (skupština etažnih vlasnika garaža) dužni sklopiti ugovor o obavljanju ovih poslova. - U slučaju akcidenta i iznenadnog nastajanja,vlasnik predmetnog objekta je dužan da opasan otpad odvoji od ostalog otpada. - Sakupljanje opasnog otpada i sortiranje vrši se na mjestu njegovog nastanka. - Opasni otpad se sakuplja u posude izrañene od materijala koji obezbjeñuju njegovu nepropustljivost, korozionu stabilnost i mehaničku otpornost. - Prevoz opasnog otpada i radnje koje su u vezi s tim transportom od mjesta nastanka do privremenog odlagališta i dalje do konačnog odlagališta vrši se u skladu sa Normativom objavljenom u Sl. listu RCG br.5/08. - Vlasnik budućeg objekta je dužan da na privremeno odlagalište odlaže opasni otpad, da ga tu čuva do preuzimanja za trajno odlaganje (prostor unutar autoservisa). - Obezbijediti tj.imati u rezervi odreñeni broj posebnih posuda,za prikupljanje opasnih i posebnih vrsta otpada i obezbijediti u slučaju potrebe skladištenje i uklanjanje otpada u dogovoru sa ovlašćenim društvom. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 126 od 135 8.2.6 Mjere zaštite od požara i eksplozija Od svih mogućih uzroka razaranja grañevinskih materijala i propadanja objekata, požar ne spada u one koji se tokom njihove eksploatacije neminovno mora pojaviti.Meñutim, kada doñe do požara njegovo dejstvo može biti toliko razorno i opasno kako po sigurnost i stabilnost samog objekta i njegove okoline,tako i po bezbijednost osoba i materijalnih dobara kao i na životnu sredinu. S obzirom na veliki broj specifičnosti koji prate svaki požar, on po pravilu ima i različite uslove u pogledu nastanka, razvoja, dužine trajanja kao i posljedica po konstrukciju, te se iz tih razloga može zaključiti da je svaki požar jedinstven i praktično neponovljiv.Sve opasnosti i mjere zaštite kod ovog objekta su obrañene u Elaboratu zaštite od požara. Potrebno je navesti s obzirom na zapaljive materije koje se pojavljuju i površinu objekta da su u objektu predviñeni vatrogasni aparati za početno gašenje požara sa prahom i to S-9 tri kom.Raspored vatrogasnih aparata postaviti po šemi iz grafičkog dijela Elaborata ZOP-a. Od ostalih mjera zaštite od požara navešćemo još neke: Stepen otpornosti objekta na požar odreñen je u skladu sa standardima i prikazan u Elaboratu zaštite od požara. Svi materijali koji se koriste za zidove, plafone i podove na putevima za evakuaciju (u stepeništima) i predviñaju kao protivpožarni moraju biti atestirani u odgovarajućim nadležnim institucijama po zakonu koji reguliše protivpožarnu zaštitu. Gradske saobraćajnice i pristupne saobraćajnice moraju da omogućavaju nesmetan pristup vatrogasnim jedinicama do objekta. Podloga protivpožarnog puta mora biti ojačana u skladu sa opterećenjem požarnih vozila i obilježena na odgovarajući način. - Obezbijediti telefonsku vezu sa nadležnom vatrogasnom brigadom. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 127 od 135 Polazeći od činjenice da životna sredina obuhvata prirodno okruženje: vazduh, zemljište, vode, biljni i životinjski svijet; pojave i djelovanja: klima, jonizujuća i nejonizujuća zračenja, buku i vibracije, kao i okruženje koje je stvorio čovjek: gradovi, naselja, kulturno istorijska baština, infrastrukturni, industrijski i drugi objekti, može se konstatovati da se radi o veoma kompleksnom i meñuzavisnom sistemu, te da je veoma teško uspostaviti kompletan monitoring životne sredine sa pouzdanim i preciznim informacijama jer to zahtijeva uključenost mnogih subjekata i faktora u taj proces. 9.1 Prikaz stanja životne sredine prije puštanja projekta u rad U predhodnim dijelovima elaborata se dao poseban osvrt na stanje životne sredine prije puštanja projekta u rad.Takoñe se dao i prikaz štetnih materija kao i mjesta njihovog nastajanja na osnovu kojih se može utvrditi štetni uticaj na životnu sredinu.Pa ipak investitor (nosioc projekta) je potrebno da izvrši ispitivanje kvaliteta životne sredine preko nadležne institucije prije puštanja predmetnog objekta u rad a sve u cilju dobijanja adekvatne slike stanja životne sredine na ovom području.Bilo bi poželjno obezbijediti podatke o padavinama na predmetnom području, kvalitetu vode i sl.Svi eventualno ovako dobijeni podaci treba da se dostave Agenciji za zaštitu životne sredine i organu nadležnom za poslove zaštite životne sredine u Opštini Berane. 9.2 Parametri na osnovu kojih se mogu utvrditi štetni uticaji na životnu sredinu Generalno,kako je kroz analizu uticaja predmetnih objekata na životnu sredinu i primjenu odgovarajućih mjera zaštite, zaključeno je da se u fazi realizacije projekta mogu takoñe očekivati značajni uticaji na:kvalitet vazduha, kvalitet zemljišta, površinskih i podzemnih voda i povećanje buke, neophodno je praćenje sledećih segmenata životne sredine: - kvalitet vazduha, - kvalitet zemljišta - kvalitet podzemnih voda - nivo komunalne buke. Tokom eksploatacije budućeg stambeno-poslovnog objekta ima odreñenih emisija kojima bi se moglo narušiti stanje kvaliteta pojedinih segmenata životne sredine. Tokom eksploatacije ovog projekta potrebno je organizovati od strane investitora sistematsko mjerenje klasičnih zagañujućih materija u vazduhu prema pravilniku o Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 128 od 135 graničnim vrijednostima, metodama mjerenja imisije, kriterijumima za uspostavljanje mjernih mjesta i evidenciji podataka na mjernoj stanici koja će se ustanoviti.Monitoringom nivoa komunalne buke obuhvatiti kontrolno mjerenje u toku eksploatacije projekta.Potrebno je sprovoditi kontrolu voda na mjestima upuštanja u gradsku kanalizaciju a nakon prolaska kroz separator ulja i masti u skladu sa normativima o ispitivanju kvaliteta površinskih voda. Dakle u ovoj fazi je potrebno od strane nosioca projekta shodno domaćim propisima i Direktivi Evropske Unije broj 99/31/EC prećenje osnovnih segmenata stanja životne sredine: - kvalitet vazduha, - kvalitet zemljišta - kvalitet podzemnih voda - nivo komunalne buke. O rezultatima izvršenih mjerenja potrebno je obavještavati javnost. 9.3 Mjesta, način i učestalost mjerenja utvrñenih parametara Radi praćenja stanja životne sredine kao i u cilju kvalitetnog sprovoñenja mjera zaštite životne sredine predstavljenim u Elaboratu o procjeni uticaja, neophodno je od strane investitora u fazi realizacije, na mjestima izvoñenja radova organizovati i izvršiti sledeća ciljana mjerenja: - jednom sedmično na mjestima izgradnje vizuelno kontrolisati nivo prašine na gradilištu; - jednom sedmično ureñajem za mjerenje buke kontrolisati nivo buke na gradilištu; - jednom u toku izvoñenja radova obezbijediti ispitivanje kvaliteta vazduha u skladu sa Uredbom o graničnim vrijednostima emisija zagañujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora (Sl. list RCG, br.10/11); - vizuelno (pregledom certifikata o izduvnim gasovima) kontrolisati izduvne gasove na gradilištu; - jednom sedmično vizuelno kontrolisati raščišćavanje zemljišta; - jednom mjesečno ili nakon obilnih padavina vizuelno kontrolisati eroziju na mjestima izvoñenja radova; Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 129 od 135 U fazi eksploatacije od strane nosioca projekta (investitora),organizovati i izvršiti sledeća ciljana mjerenja: - tri puta godišnje obezbijediti ispitivanje kvaliteta vazduha u skladu sa Uredbom o graničnim vrijednostima emisija zagañujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora (Sl. list RCG, br.10/11); - šest puta godišnje obezbijediti ispitivanje kvaliteta površinskih voda na mjestima njihovog upuštanja u kanalizaciju a nakon prolaska kroz separator za prečišćavanje zamašćenih i zauljanih voda shodno članu 5 Pravilnika o izmjeni pravilnika o kvalitetu i sanitarno-tehničkim uslovima za ispuštanje otpadnih voda u recipijent i javnu kanalizaciju,načinu i postupku ispitivanja kvaliteta otpadnih voda,min.broju ispitivanja i sadržaju izvještaja o utvrñenom kvalitetu otpadnih voda (Sl.list RCG. br.6/10); - dva puta godišnje obezbijediti ispitivanje nivoa buke u životnoj sredini u okolini najbližih stambenih objekata. 9.4 Sadržaj i dinamika dostavljanja izvještaja Za sve predložene kontrole potrebno je uraditi Program kontrola koji će pokriti navedeni spektar efekata na životnu sredinu koji se mogu izmjeriti i uporeñivati.Dobijene podatke je potrebno upisivati i koristiti za informisanje, intervenisanje ili naznake vanredne situacije za odreñeni segment na lokaciji. 9.5 Obaveza obavještavanja javnosti o rezultatima izvršenih mjerenja Za sve rezultate mjerenja potrebno je na transparentan način vršiti obavještavanje javnosti dok se rezultati moraju dostavljati Agenciji za zaštitu životne sredine i organu nadležnom za poslove zaštite životne sredine u Opštini Berane. Podgorica, jul, 2014.god. strana 130 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Lokacija predmetnog objekta je smeštena u okviru GUP-a Berane, u Haremima, dio katastarske parcele br. 852, čija je ukupna povrsina 386 m².Predmetni objekat se predviña pored postojeće interne saobraćajnice sa grañevinskom linijom koja je planirana 3m od regulacione. Neposredna okolina u kojoj će se izvoditi predmetni objekat je strm teren.Šira okolina predstavlja uglavnom blago nagnut teren prema rijeci Lim.Dakle usljed ovakve konfiguracije terena biće potrebe za izvoñenjem dodatnih radova na stvaranju ravne (kaskadne) konfiguracije. Ovaj teren se nalazi u prigradskom naselju grada Berana tako da je okolina ovog terena djelimično ureñena i sa razvijenom infrastrukturom.U okolini parcele na kojoj će se graditi budući stambeno-poslovni objekat nema objekata istog tipa niti objekata slične djelatnosti.Zadnjih godina se zemljište koje obuhvata ovu lokaciju nije koristilo ni u kakvu namjenu.Ova lokacija se nalazi na području koje se prostire zapadno od najvećeg putnog pravca na ovom području.Lokacija ima posredni prilaz na lokalni put krz naselje Hareme (Ul.Voja Maslovarića). Karakteristike projekta Projektom je predviñen objekat spratnosti prizemlje i sprat koji ima BRP 320,25 m² a korisnu površinu 271,75m². PROSTORIJE PRIZEMLJE 1. POSL.PROSTOR 2. OSTAVA 3. SANITARIJE U K U P N O SPRAT STAN 1 1. VANJ.STEPEN 2. ULAZ.TERASA 3. ULAZ 4. UNUTR.STEP 5. HODNIK 6. DN.BORAVAK 7. KUH.I TRPEZ. Podgorica, jul, 2014.god. KORISNA P.-m² 124,99 3,06 3,74 131,79 KORISNA P.-m² 4,88 2,58 3,58 3,10 3,84 18,89 6,74 strana 131 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA 8. 9. 10. 11. OSTAVA KUPATILO SPAV. SOBA SPAV. SOBA 2,04 5,49 10,50 9,87 U K U P N O 71,51 UKUPNO KORISNA POVRŠINA ETAŽE(NFA) P= 131,79m² UKUPNO BRUTO POVRŠINA ETAŽE (LA) P=152,59m² STAN 2 1. VANJ.STEPEN 2. ULAZ.TERASA 3. ULAZ 4. UNUTR.STEP 5. HODNIK 6. DN.BORAVAK 7. KUH.I TRPEZ. 8. OSTAVA 9. KUPATILO 10. SPAV. SOBA 11. SPAV. SOBA KORISNA P.-m² 4,88 2,58 3,58 3,10 3,84 18,89 6,74 2,04 5,49 9,73 7,58 U K U P N O 68,45 UKUPNO KORISNA POVRŠINA ETAŽE(NFA) P= 139,96m² UKUPNO BRUTO POVRŠINA ETAŽE (LA) P=167,66m² Osnovni konstruktivni sklop AB ramovi na simetričnim rastojanjima kako je dato u grafičkim prilozima. Izmeñu njih su betonske grede . Kompletna konstrukcija stoji na ab temeljnim stopama i trakama Krovna konstrukcija je viševodna od drvenih nosača i rogova. Krovni pokrivač je crep.Usvojena kota ulaznog nivoa je +10cm od kote prilazne ploče.Svi vanjski zidovi su 25+5cm a unutrašnji d=20 i 12cm od blok opeke. Saobraćaj u okruženju se ne rješava jer ostaje kao i na postojećem stanju.Saobraćajni prilaz objektu je sa severne strane.Ureñenje parking prostora za 2 PM za stambeni prostor i 2PM za poslovni prostor je predviñeno popločavanjem betonskim pločama ili betonskom pločom.Na terenu se prilagoñava nivo dvorišta sa nivoom prilazne saobraćajnice i postojećeg trotoara. Prva faza nakon izgradnje i završetka objekta je betoniranje hodnih prilaza i popločavanje površina za parking i manipulaciju.Sañenjem sadnica i ureñenjem zelenih površina koje obuhvataju mali dio dvorišta iza projektovanog objekta je moguće minimalno definisati kao slobodan prostor i preporučuju se sadnice uske korjenaste strukture i žbunasto rastinje prema susjednoj bližoj parceli. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 132 od 135 Rješenjem na nivou glavnog projekta obuhvaćene su instalacije vodovoda i kanalizacije do ivice urbanističke parcele, dok projekat infrastrukture van dvorišta ostaje u nadležnosti investitora a uslovi od nadležnog JP propisuju priključenje i vodovoda i kanalizacije na postojeće infrastrukturne elemente u čije pozicije su definisane u grafičkom prilogu uslova. Za vodovod je uzeta varijanta da će se izvršiti priključenje do vodomjernog okna a za kanalizaciju je pretpostavljeno da se u ovom momentu odvod sprovodi u reviziono okno a potom će se na licu mesta sprovesti cijev do gradske kanalizacije a sve prema uslovima nadležnog komunalnog preduzeća. Cjelokupna vodovodna mreža je predviñeno da se izvodi od PVC plastičnih vodovodnih cijevi i odgovarajućih fazonskih komada i dimenzija po projektu. Osnovna šema kanalizacione mreže je ispod objekta i projektovane su najkraće linije priključka na sabirnicu Ø160 i Ø200 koja ide do RO.Mali je kapacitet otpadne vode. Kišna kanalizacija zbog veličine slivnih površina se rješava padovima u dvorištu. Van objekta cijevi se polažu u kopanom rovu dubine po projektu, širine 0,60 m na sloju pijeska od 10 cm, dok je unutar objekta dubina različita što zavisi od pada cijevi (2%) koji je uzet kao optimalan. PVC cijevi za kućnu kanalizaciju lako se skraćuju na gradilištu pilom sa finim zupcima (pila za željezo).Skošenje na cijevi se izvodi turpijom ili nekim drugim alatom za struganje. Priključni vodovi postavljaju se sa padom od 1%. Okna se zatvaraju najčešće gotovim livenim poklopcem,okruglog ili četvrtastog oblika otvora 600mm,težine 30kg.Silaz u okno se najčešće obezbeñuje preko penjalica od betonskog gvožña Ø18-20,pri čemu se prva penjalica postavlja na 50-70cm od gornje ivice okna.Reviziono okno je predviñeno tipsko. S obzirom da je u prizemlju predmetnog objekta planirana radionica za usluge servisiranja motornih vozila, to sa radnog poda radionice i sa platoa gdje se nalazi parking prostor može doći do spiranja voda koje sa sobom mogu ponijeti lake naftne derivate.Ovakve vode shodno domaćim i meñunarodnim propisima ne smiju se ispuštati u recipijent bez predhodnog tretmana.Zbog toga je predviñeno da se sve otpadne vode sa poda radionice i platoa za parkiranje vozila sprovode najprije u separator lakih naftnih derivata.Separator koji je predviñen u objektu, konstruisan je i proizveden u skladu sa SRPS EN 858.Efikasnost prečišćavanja: klasa I (lakih naftnih derivata u izlaznoj vodi ≤ 5mg/l) - kod testiranja u skladu sa tačkom 8.3.3.1 Norme.Nominalna veličina NG 3-10, zapremnina taložnika SF 450-1080 litara. Podgorica, jul, 2014.god. INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA strana 133 od 135 Mogući uticaji projekta na životnu sredinu se javljaju u fazi izvoñenja projekta (mogući uticaj neadekvatnog odlaganja čvrstog otpada, negativni uticaj sa aspekta buke i dr.).Ipak veoma je mala mogućnost nekog značajnijeg uticaja na životnu sredinu u ovoj fazi. U toku funkcionisanja, s obzirom na vrstu djelatnosti ima nastajanja otpadnih materija (čvrsti komunalni otpad, krpe, ulja, ambalažni otpad, metalni djelovi vozila i sl.) koje bi mogle imati negativno dejstvo na vazduh, zemljište i podzemne vode ukoliko se sa njima ne bi upravljalo adekvatn.U ovoj fazi se ne očekuje pojava neprijatnih mirisa i ne očekuje negativno dejstvo na okolinu.Izgradnjom i aktiviranjem predmetnog objekta sa svim svojim sadržajima, na teritoriji opštine Berane, na lokaciji naselja Hareme, proširio bi se kapacitet djelatnosti servisa motornih vozila u ovoj oblasti. Prema Uredbi o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu (,,Sl.list RCG’’ br.20/07 i 47/13), planirani projekat spada u listu II,odnosno u projekte za koje se može zahtijevati procjena uticaja na životnu sredinu, poglavlje 13 (Drugi projekti), tačka m (Objekti za snadbijvanje motornih vozila gotrivom i autoservisi (pranje vozila, vulkaniziranje, automehaničarske usluge). Tokom izrade nekih poglavlja elaborata koristili su se dostupni podaci o postojećem stanju životne sredine šireg prostora usljed nedostataka pojedinih podataka za konkretnu lokaciju.S obzirom na vrstu i namjenu objekta bili smo mišljenja da nije bilo potrebno vršiti dodatna ispitivanja na samoj lokaciji te su se podaci o pojedinim segmentima životne sredine preuzeli iz postojeće dokumentacije. Podgorica, jul, 2014.god. strana 134 od 135 INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA ZAKLJUČAK Na osnovu uvida stanja na terenu, ponuñene dokumentacije od strane investitora, kao i podataka o postojećem stanju životne sredine, može se zaključiti sledeće: S OBZIROM NA SVE IZNESENO U ELABORATU, MIŠLJENJA SMO DA OBAVLJANJE AKTIVNOSTI NA IZGRADNJI I EKSPLOATACIJI OPISIVANOG STAMBENO-POSLOVNOG OBJEKTA U KOJEM ĆE SE OBAVLJATI I AKTIVNOSTI NA SERVISIRANJU MOTORNIH VOZILA, NA PLANIRANOJ LOKACIJI NEĆE UTICATI NEGATIVNO NA STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA POMENUTOM LOKALITETU, NI U ŠIREM OKRUŽENJU. NAPOMENA: INVESTITOR NAVEDENOG OBJEKTA U OBAVEZI JE PRIDRŽAVATI SE RJEŠENJA DATIH U ELABORATU PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU.SAMO NA TAJ NAČIN OBAVLJANJE NAVEDENE DJELATNOSTI NEĆE UTICATI NA POGORŠANJE KVALITETA ŽIVOTNE SREDINE NA SAMOJ LOKACIJI I ŠIRE. OBRADILI: Boško Perović, dipl.ing.tehnol. Slavko Palibrk,dipl.ing.znr. Miljan Martinović, dipl.maš.ing. Toni Zarkov, dipl.el.ing. Filip Lopičić, dipl.ing.grañ. Podgorica, jul, 2014.god. _________________ _________________ _________________ _________________ _________________ INSTITUT “SIGURNOST” – PODGORICA Podgorica, jul, 2014.god. strana 135 od 135
© Copyright 2024 Paperzz