STATUS INŽENJERA SIGURNOSTI I LICENCIJA ZA RAD

SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU STATUS INŽENJERA SIGURNOSTI I LICENCIJA ZA RAD mr. sig. Liljana Dolšak 1. UVOD Analizom odredbi Zakona o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 1
75/09) i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa koji uređuju uvjete razine stručne spreme i stručnog naziva za obavljanje određenih poslova zaštite na radu zaključeno je da je status inženjera sigurnosti, kao glavnih nositelja struke sigurnosti i zaštite, nedostatno i stručno nepravilno zastupljen, uglavnom zbog isticanja tehničke struke i stručnjaka za zaštitu na radu koji to može postati, neovisno o struci, polaganjem stručnog ispita [4]. Među stručno opravdanim i realnim prijedlozima za unapređenje statusa inženjera sigurnosti u propisima zaštite na radu, autori rada posebice ističu: 1. dopunom Zakona o zaštiti na radu 
propisati nove obveze stručnjaka za zaštitu na radu: vođenje projekata izrade i revizije procjene opasnosti, vođenje procesa osposobljavanja za rad na siguran način (radnika, ovlaštenika poslodavca, povjerenika radnika za zaštitu na radu), vođenje procesa ispitivanja sredstava za rad i radnog okoliša, izrada stručnih podloga za planove zaštite na radu, upravljanje informacijskim sustavom zaštite na radu 
propisati uvjete (podzakonskim aktom koji donosi ministar nadležan za rad) pod kojima fizičke osobe mogu dobiti ovlaštenja za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, postupak ispitivanja i prestanka ovlaštenja te tijela i način vođenja evidencija izdanih ovlaštenja 
inženjeri sigurnosti, na temelju stečene stručne spreme i stručnog ispita, moraju moći dobiti ovlasti za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, u svim djelatnostima 
propisati obvezu komorskog organiziranja inženjera sigurnosti u dijelu zaštite na radu, a podzakonskim aktom propisati detalje komorske organizacije 2. izmjenom Pravilnika o polaganju stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu (N.N. br. 114/02, 126/03) 
propisati da je stručnjak zaštite na radu i osoba koja nije položila stručni ispit stručnjaka zaštite na radu ako na poslovima zaštite na radu ili na poslovima specijalista medicine rada radi najmanje deset godina 
sve stručnjake za zaštitu na radu, bez obzira jesu li stekli taj status polaganjem stručnog ispita ili ne, propisom obvezati na stalno stručno usavršavanje i periodično petogodišnje obnavljanje važećeg statusa stručnjaka za zaštitu na radu 1
Kako nije objavljen službeni pročišćeni tekst Zakona o zaštiti na radu, za primjenu i analizu korišten je autorski pročišćeni tekst Zakona [3] mr. sig. Liljana Dolšak 1
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 3. izmjenom Pravilnika o uvjetima pod kojima pravne osobe mogu obavljati poslove zaštite na radu (N.N. br. 114/02, 126/03) 
propisati da je uvjet stručne spreme za voditelja službe zaštite na radu specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti i zaštite ili sveučilišni diplomski studij smjera zaštite na radu (ili ekvivalentan studij po starim propisima). Za voditelje službi zaštite na radu koji rade te poslove, a nemaju potrebnu razinu i smjer stručne spreme propisati rok od pet godina u kojem se dodatnim školovanjem moraju uskladiti s postavljenim uvjetima 
propisati da se pravnoj osobi može izdati ovlaštenje za obavljanje poslova osposobljavanja radnika za rad na siguran način ako ima zaposlena najmanje tri stručnjaka zaštite na radu visoke stručne spreme odnosno završen specijalistički diplomski stručni studij, od kojih je najmanje jedan struke sigurnosti i zaštite 
propisati da se pravnoj osobi može izdati ovlaštenje za obavljanje poslova ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima ako ima zaposlena najmanje tri stručnjaka zaštite na radu visoke stručne spreme odnosno završen specijalistički diplomski stručni studij, od kojih je najmanje jedan struke sigurnosti i zaštite 
propisati da se pravnoj osobi može izdati ovlaštenje za obavljanje poslova ispitivanja fizikalnih čimbenika u radnom okolišu ako ima zaposlena najmanje tri stručnjaka zaštite na radu visoke stručne spreme odnosno završen specijalistički diplomski stručni studij, od kojih je najmanje jedan struke sigurnosti i zaštite 
propisati da se pravnoj osobi može izdati ovlaštenje za obavljanje poslova ispitivanja kemijskih čimbenika u radnom okolišu ako ima zaposlena najmanje tri stručnjaka zaštite na radu visoke stručne spreme odnosno završen specijalistički diplomski stručni studij, od kojih je najmanje jedan struke sigurnosti i zaštite 
propisati da se pravnoj osobi može izdati ovlaštenje za obavljanje svih poslova zaštite na radu ako ispunjava kadrovske uvjete utvrđene za izdavanje ovlaštenja za svaki pojedini posao, ako ima zaposlena najmanje tri stručnjaka zaštite na radu visoke stručne spreme odnosno završen specijalistički diplomski stručni studij, od kojih je najmanje jedan struke sigurnosti i zaštite, a svi moraju biti zaposleni na puno radno vrijeme 4. izmjenom Pravilnika o izradi procjene opasnosti (N.N. br. 48/97, 114/02, 126/03, 144/09) 
propisati da je obvezni član radne skupine za izradu procjene opasnosti stručnjak zaštite na radu visoke stručne spreme, struke sigurnosti i zaštite odnosno završen specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti koji se obvezno imenuje za voditelja 
propisati da je obvezni voditelj radne skupine za izradu procjene opasnosti stručnjak zaštite na radu, visoke stručne spreme struke sigurnosti i zaštite, odnosno sa završenim specijalističkim mr. sig. Liljana Dolšak 2
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU diplomskim stručnim studijem sigurnosti, s najmanje pet godina radnog iskustva u zaštiti na radu, s položenim općim i posebnim dijelom stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu u skladu s odredbama Pravilnika o polaganju stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu te stručnim specijalističkim usavršavanjem metodike procjene opasnosti i projektnoga menadžmenta, a zaposlen na puno radno vrijeme kod poslodavca 5. izmjenom Pravilnika o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran način (N.N. br. 114/02, 126/03) 
propisati da se poslodavcu koji zapošljava više od 50 radnika može izdati ovlaštenje za osposobljavanje radnika za rad na siguran način prvenstveno ako zadovoljava uvjet da ima zaposlenog, s punim radnim vremenom, stručnjaka za zaštitu na radu, visoke stručne spreme struke sigurnosti i zaštite odnosno završen specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti, koji ima najmanje tri godine radnoga iskustva u struci sigurnosti na radu i osnovna andragoška znanja 
izmjenom Pravilnika i posebnim pravilnikom propisati da osposobljavanje radnika za rad na siguran način kod poslodavaca koji zapošljavaju do 50 radnika mogu obavljati stručnjaci zaštite na radu s visokom stručnom spremom sigurnosti i zaštite odnosno završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem sigurnosti, kao fizičke osobe s ovlaštenjem 6. izmjenom Pravilnika o uvjetima i stručnim znanjima za imenovanje koordinatora za zaštitu na radu te polaganju stručnog ispita (N.N. br. 101/09, 40/10) 
propisati da su uvjeti stručne spreme i stručnih znanja za koordinatora I za zaštitu na radu u fazi izrade projekta najmanje završen specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti, s programom koordinatora za zaštitu na radu, uz položen stručni ispit za koordinatora za zaštitu na radu (u programe specijalističkih diplomskih stručnih studija sigurnosti ugraditi dodatne predmete i programe koordinatora za zaštitu na radu u fazi izrade projekta i izvođenja radova) 
propisati da stručni ispit za koordinatora I ne mora polagati osoba koja ima najmanje završen specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti, s programom koordinatora zaštite na radu, uz položen stručni ispit stručnjaka za zaštitu na radu (opći i posebni dio) i najmanje pet godina radnog iskustva u zaštiti na radu u projektnim djelatnostima 
propisati da stručni ispit za koordinatora I za zaštitu na radu u fazi izrade projekta ima i osoba koja ima najmanje završen specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti, s programom koordinatora za zaštitu na radu, uz položen stručni ispit stručnjaka za zaštitu na radu (opći i posebni dio). mr. sig. Liljana Dolšak 3
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Prema analizi, komentari na status inženjera sigurnosti u Zakonu o Državnom inspektoratu (N.N. br. 116/08, 123/08) jesu: 
inženjeri sigurnosti imaju interes i stručnu potrebu za poslove inspekcije u području svoje struke sigurnosti i zaštite – u zaštiti na radu 
inženjeri sigurnosti koji imaju završen specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti, uz ispunjavanje propisanih posebnih uvjeta, mogu biti postavljeni za višeg inspektora – specijalista 
inženjeri sigurnosti koji imaju završen specijalistički diplomski stručni studij sigurnosti, uz ispunjavanje propisanih posebnih uvjeta, mogu biti postavljeni za inspektora rada (zaštita na radu) i za višeg inspektora. Na temelju rezultata analize autori [4] zaključuju da su glavni aspekti potrebe usklađivanja i stručnoga unapređenja statusa inženjera sigurnosti u propisima zaštite novi sustav visokoškolskog obrazovanja, dugogodišnji rad uglednih visokoškolskih ustanova koje jedine izvode usklađene i odobrene stručne studije sigurnosti i zaštite na razini stručnih preddiplomskih studija i na razini specijalističkih diplomskih stručnih studija, porast broja inženjera sigurnosti i etabliranje struke sigurnosti i zaštite u teoriji i praksi te potreba stalnog stručnog usavršavanja i stručnog komorskog organiziranja jer inženjeri sigurnosti i struka sigurnosti i zaštite trebaju zauzeti vodeće mjesto u propisima zaštite na radu, kao i u širem području propisa sigurnosti, jednako kao i druge struke u svojim područjima i propisima. 2. POLOŽAJ INŽENJERA SIGURNOSTI U SUSTAVU SIGURNOSTI I ZAŠTITI ZDRAVLJA NA RADU U HRVATSKOJ Važno je napomenuti da istraživanje organizacije i rada službi zaštite na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj [2] pokazuje da među voditeljima službi zaštite na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj velika većina (90,37%) ima višu i visoku stručnu spremu. Stručni naziv u području sigurnosti (ing. sig., dipl. ing. sig., bacc. ing. sec., struč. spec. ing. sec., mr. sig.) ima većina (57,78%) voditelja službi zaštite na radu. Među stručnjacima zaštite na radu u sastavu službi zaštite na radu većina (66,12%) ima višu i visoku stručnu spremu. Pritom, stručni naziv u području sigurnosti ima 46,77% stručnjaka zaštite na radu u sastavu službi zaštite na radu. Istraživanje problematike rada samostalnoga stručnjaka za zaštitu na radu u srednje velikim poslovnim organizacijama u Hrvatskoj [1] pokazuje da stručnjaci sa stručnim nazivom u području sigurnosti trenutno čine oko trećinu (33,73%) stručnjaka za zaštitu na radu. Činjenica da u Hrvatskoj postoji kritična masa inženjera sigurnosti, koji kao eksperti u svom području moraju zauzeti ključni položaj u sustavu sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, bila je temelj da se stručno prouči potreba i problematika komorskog organiziranja inženjera sigurnosti [5]. Osnovni mr. sig. Liljana Dolšak 4
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU problem komorskog organiziranja stručnjaka sigurnosti proizlazi iz interdisciplinarnosti područja sigurnosti jer se tim područjem bave osobe različitih struka i stručnih zvanja. Unatoč tome, potrebno je na tržištu obavljanja poslova sigurnosti i zaštite zdravlja na radu urediti i definirati status inženjera sigurnosti, pogotovo jer Republika Hrvatska skoro ulazi u Europsku uniju. 3. DEKLARACIJA INŽENJERA SIGURNOSTI Nakon rasprave o svim ključnim pitanjima statusa te stručnog i društvenog napretka inženjera sigurnosti, kao glavnih stručnih nositelja struke sigurnosti, hrvatski inženjeri sigurnosti, okupljeni na Prvom hrvatskom saboru inženjera sigurnosti, 20. listopada 2010. godine u Zagrebu, s ciljem boljitka sigurnosti ljudi, imovine i okoliša,u zaključku donose deklaraciju2, odnosno javno ističu sljedeća stručna načela, smjernice i zahtjeve: 
Inženjeri sigurnosti svojim stručnim visokoškolskim obrazovanjem, iskustvom u praksi sigurnosti i stalnim stručnim usavršavanjem stječu potpunu stručnu kompetenciju za obavljanje i vođenje svih stručnih poslova zaštite na radu, zaštite od požara i vatrogastva, zaštite okoliša i privatne tjelesne i tehničke zaštite osoba i imovine. 
Sva suvremena područja sigurnosti ljudi, imovine i okoliša inženjeri sigurnosti u timovima ili samostalno, trebaju voditi na načelima integralne sigurnosti, postižući tako jedinstvenost, uspješnost i ekonomičnost sigurnosti. 
Od zakonodavca zahtijevamo zakonsko određivanje inženjera sigurnosti kao glavnog nositelja struke sigurnosti i zaštite u svim nadležnim propisima zaštite, u skladu s našim stručnim nazivima i stručnim znanjima. S tim u vezi također zahtijevamo da nadležna ministarstva pri formiranju radnih skupina za izradu zakona i podzakonskih akata iz područja zaštite na radu, zaštite od požara i vatrogastva, zaštite okoliša te privatne tjelesne i tehničke zaštite osoba i imovine imenuju najmanje jednog inženjera sigurnosti. 
Od poslodavaca očekujemo, uz našu stručnu pomoć, dosljednu provedbu svih propisanih pravila zaštite te zapošljavanje inženjera sigurnosti i zaštite na stručnim poslovima sigurnosti i zaštite. I to, jednako u privatnim tvrtkama i ustanovama, kao i u državnim i javnim organizacijama. 
Od svih drugih zainteresiranih strana, počevši od radnika i radničkih organizacija, drugih struka i organizacija, do najšire javnosti, očekujemo podršku za gospodarsko i društveno vrednovanje sigurnosti i njezino stalno unapređivanje. 
Jednako kao i druge struke, posebno inženjerske, i inženjeri sigurnosti i zaštite trebaju se, kroz ovlaštene pravne i fizičke osobe za obavljanje određenih ovlaštenih poslova sigurnosti i zaštite, 2
Deklaracija inženjera sigurnosti u Hrvatskoj, Prvi hrvatski sabor inženjera sigurnosti, Zagreb, 20. listopada 2010. godine mr. sig. Liljana Dolšak 5
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU organizirati u strukovnu komoru inženjera sigurnosti i zaštite. Za hitni ustroj naše strukovne komore tražimo od nadležnih državnih institucija brzo donošenje zakonske i druge regulative, na temelju naših stručnih prijedloga. 4. LICENCIJA ZA RAD Između ostalih oblika, licenciranje je jedna od mogućnosti da se uredi i definira status inženjera sigurnosti. Naime licencija (engl. Licence, njem. Lizenz) je izraz koji se upotrebljava za različite ekonomske ili pravne odnose, ali uvijek u vezi s određenim odobrenjem, dopuštenjem ili pravom na osnovi kojega se koristi određena tehnologija, robni ili uslužni žig te umijeća i iskustva kojima davalac licencije raspolaže. Licencija je pravo na korištenje određene tehnike, a ugovor o licenciji je ugovor o ustupanju, odnosno korištenju takve tehnike, dakle tehničkog znanja, izuma ili zaštićenog prava (patent ili zaštićeni uzorak). To znači da se licencija odnosi na tehničko znanje ili tehničko iskustvo (know‐how) ili pak na poseban oblik know‐howa, na zaštićeno znanje. Odobrenjem za samostalan rad (licencijom) dokazuje se stručna osposobljenost za samostalno obavljanje neke cjelokupne djelatnosti na nekom području. Na primjer odobrenjem za samostalni rad (licencijom) dokazuje se stručna osposobljenost liječnika za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti na području Republike Hrvatske. Lako je zaključiti da se poslovima sigurnosti i zaštite zdravlja na radu moraju baviti školovane i za to osposobljene osobe (inženjeri sigurnosti) koje svoja znanja trebaju trajno nadograđivati i usavršavati. Svakako treba naglasiti da pojam "inženjeri sigurnosti" podrazumijeva sve osobe sa završenim studijem sigurnosti (magistri, diplomirani inženjeri, inženjeri, specijalisti i prvostupnici) [5], neovisno u kojoj su od tri ustanove u Republici Hrvatskoj završili školovanje (Visoka škola za sigurnost, Veleučilište u Rijeci, Veleučilište u Karlovcu). Prema tomu, odobrenjem za samostalan rad (licencijom) dokazivala bi se stručna osposobljenost inženjera sigurnosti za samostalno obavljanje djelatnosti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu na području Republike Hrvatske. Dakle to bi bilo pravo (da dobiju licenciju) ali i obveza (da zadrže licenciju) za sve inženjere sigurnosti. U tom smislu potrebno je prvo definirati struku osoba kojima se izdaje licencija (baš kao što je to definirano u naprijed navedenoj licenciji za liječnika). Sukladno propisima, specijalisti sigurnosti mogu obavljati poslove koji obuhvaćaju: 
projektiranje i uvođenje metoda i sustava sigurnosti, uvođenje metoda za povećanje sigurnosti, projektiranje i uvođenje mjera za sigurnost proizvodnih i drugih postupaka te rada strojeva i uređaja s gledišta zaštite života i zdravlja ljudi, imovine i okoliša, pripremu troškovnika za složene proizvode i projekte te nadzor tijekom realizacije, pružanje savjeta u svezi s navedenim poslovima, izradu stručnih radova, srodne poslove, nadgled ostalih suradnika. mr. sig. Liljana Dolšak 6
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Za rad u visokoškolskoj nastavi određuju se poslovi koji obuhvaćaju: 
izradu i razvoj odgojno‐obrazovnih programa na različitim razinama, organiziranje i pripremu poučavanja, poučavanje, mentorstvo, seminare i laboratorijske eksperimente, poticanje rasprava i izgrađivanje vlastitog mišljenja u studenata, ispite, pregled i ocjenjivanje ispitnih materijala, istraživanje i razvijanje koncepcija, teorija i operativnih metoda, pisanje skripata, knjiga i članaka, promišljanje i vrednovanje vlastitog rada radi unapređivanja metoda poučavanja, pomoć u izvanškolskim aktivnostima, srodne poslove, nadgled ostalih suradnika. Za rad na poslovima inspektora rada, inspektora zaštite od požara ili inspektora zaštite okoliša određuju se poslovi koji obuhvaćaju: 
pregled zgrada, poslovnih prostorija i drugih sredstava rada, pregled poslovnih spisa, predmeta, roba i drugih stvari kod nadzirane osobe, pregled isprava za utvrđivanje identiteta, saslušanje osoba u upravnom postupku, naredbu otklanjanja utvrđenih nedostataka i nepravilnosti u određenom roku, podnošenje prijava nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela, poduzimanje drugih mjera te radnji za koje je inspektor ovlašten posebnim propisom, sastavljanje zapisnika o pregledu, utvrđenom stanju i poduzetim mjerama. Završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija sigurnosti u trajanju od jedne godine (ukupno 240 ECTS bodova) student je osposobljen za vođenje poslova zaštite kod poslodavca koji zapošljava više od 250 radnika kao šef službe, odjela ili odsjeka integralne zaštite i sigurnosti, zaštite na radu i zaštite od požara, odnosno tehničke sigurnosti u srednjim i velikim poduzećima, kao i stručni suradnik u ustanovi ili trgovačkom društvu za zaštitu i osiguranje, inspektor u tijelima državne uprave, zapovjednik vatrogasne postrojbe, nastavnik za područje zaštite, ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu, odnosno vođenje poslova zaštite od požara s vatrogasnom postrojbom kod pravnih osoba i stručnih službi te vlasnika građevina i prostora razvrstanih u I. kategoriju ugroženosti od požara, odnosno vođenje poslova zaštite okoliša, a sve ovisno o smjeru specijalizacije. Navedene poslove mogu obavljati i diplomirani inženjeri sigurnosti (uz naznaku smjera) i magistri sigurnosti, koji su završili školovanje prije primjene Bolonjske deklaracije. U odnosu na složenost poslova stručnjaka sigurnosti koji završe trogodišnji studij i ostvare 180 ECTS bodova određeni su poslovi koji obuhvaćaju: 
izradu različitih normativa potrebnih za siguran rad, izradu terminskih planova i programa na osnovi procjene rizika, raspoređivanje poslova izvršiteljima i provjera izvršavanja, provjeru kvalitete izvršenih operacija, identifikaciju mogućih opasnosti za sigurnost na radu i uvođenje sigurnosnih sredstava i postupaka, srodne poslove, nadgled drugih suradnika. mr. sig. Liljana Dolšak 7
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU Za rad u nastavi u statusu strukovnog učitelja zaštite na radu ili zaštite od požara za što je predviđeno 180 ECTS bodova određeni su poslovi koji obuhvaćaju: 
planiranje odgojno‐obrazovnih sadržaja za praktično poučavanje, izradu izvedbenog plana i programa praktičnog poučavanja, pripremu praktičnog poučavanja na temelju izvedbenih planova i programa, provjeru i ocjenjivanje postignutih praktičnih znanja i vještina učenika, vođenje razredne evidencije i administracije, srodne poslove, nadgled ostalih suradnika. Završetkom trogodišnjeg stručnog studija sigurnosti student je osposobljen za samostalno vođenje poslova zaštite na radu kod poslodavca koji zapošljava do 250 radnika u statusu stručnjaka zaštite na radu ili poslova zaštite od požara u pravnim osobama i stručnim službama radi obavljanja stalnog vatrogasnog dežurstva ili provođenja preventivne zaštite od požara (u pravnih osoba razvrstanih u II., III. ili IV. kategoriju ugroženosti od požara). Zatim kao suradnik u službama zaštite u velikim poduzećima, voditelj poslova osiguranja, tjelesne i fizičke zaštite, suradnik na poslovima civilne zaštite i zaštite okoliša, nastavnik praktične nastave, ovlaštenik poslodavca za poslove zaštite i osiguranja osoba i imovine i provođenja unutarnjeg nadzora. Navedene poslove mogu obavljati i inženjeri sigurnosti koji su završili školovanje prije primjene Bolonjske deklaracije. Postavlja se pitanje je li potrebno posebno definirati opseg licencije za obavljanje određenih poslova, kao što je navedeno – poslova unutar određene struke. Pitanje na koje također treba dati odgovor jest koje je sve poslove potrebno navesti za djelatnost sigurnosti i zaštite zdravlja (na primjer: obavljanje cjelokupnih poslova sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, obavljanje poslova pregleda i ispitivanja opreme za rad i ispitivanja uvjeta radne okoline i dr.). Ili će se za pojedine poslove iz djelatnosti sigurnosti i zaštite zdravlja davati pojedinačne licencije. Nesporna je činjenica da bi inženjeri sigurnosti nakon položenog stručnog ispita imali pravo da dobiju licenciju i obvezu da je zadrže. Međutim postavlja se pitanje na kakvu bi licenciju imali pravo inženjeri drugih struka s položenim stručnim ispitom? Sve je potrebno urediti odgovarajućim pravilnikom, odnosno svakako treba definirati uvjete, način i postupak davanja, produljivanja i oduzimanja odobrenja za rad. Osobitu pažnju treba usmjeriti na dokaze o stručnom usavršavanju (za koje je razdoblje potrebno prikupiti određeni broj bodova i na koji način bodove treba prikupiti – objavljeni radovi i publikacije, sudjelovanje na radionicama i seminarima u svojstvu predavača ili samo slušača i dr.). I na koncu, tko će provjeravati stečena znanja. Također treba voditi računa kako će se kontinuirano pratiti stručno usavršavanje i stjecanje novih spoznaja i tko će biti zadužen za izradu i održavanje baze podataka. O ovim pitanjima očekuju se prijedlozi i sugestije. mr. sig. Liljana Dolšak 8
SAVJETOVANJE • ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU 5. LITERATURA / PROPISI Knjige [1] Božajić, I., Cmrečnjak, D., Drozdek, A., Filipović, A. M., Hunjak, D., Koren, T., Minga, I., Palačić, D., Petričević, N., Taradi, J., red., Žarak, M.: Stručnjak za zaštitu na radu, istraživanje problematike rada samostalnog stručnjaka za zaštitu na radu u srednje velikim poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. – Zagreb, Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, 2010. [2] Cmrečnjak, D., Filipović, A. M., Gorički, Z., Hrstić, G., Hunjak, D., Magud, M., Minga, I., Petričević, N., Taradi, J., red., Žarak, M.: Služba zaštite na radu, istraživanje problematike organizacije i rada službi zaštite na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. – Zagreb, Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, 2009. [3] Cmrečnjak, D., Hunjak, D., Taradi, J.: Zakon o zaštiti na radu, N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09., autorski pročišćeni tekst s poveznicama na podzakonske akte i druge propise. – Zagreb: Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, 2009. [4] Miketić‐Curman, S., Taradi, J.: Status inženjera sigurnosti u propisima zaštite na radu. Zagreb: Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, 2010. [5] Palačić, D., Dolšak, L.: Potreba i problematika komorskog organiziranja inženjera sigurnosti. Zagreb: Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, 2010. Propisi 
Zakon o zaštiti na radu, N.N. br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09. 
Zakon o Državnom inspektoratu, N.N. br. 116/0., 123/08. 
Pravilnik o polaganju stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu N.N. br. 114/02, 126/03. 
Pravilnik o uvjetima pod kojima pravne osobe mogu obavljati poslove zaštite na radu, N.N. br. 114/02, 126/03. 
Pravilnik o izradi procjene opasnosti, N.N. br. 48/97, 114/02, 126/03, 144/09. 
Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran način, N.N. br. 114/02, 126/03. 
Pravilnik o uvjetima i stručnim znanjima za imenovanje koordinatora za zaštitu na radu te polaganju stručnog ispita, N.N. br. 101/09, 40/10. Ostali dokumenti 
Deklaracija inženjera sigurnosti u Hrvatskoj, Prvi hrvatski sabor inženjera sigurnosti, Zagreb, 20. listopada 2010. godine mr. sig. Liljana Dolšak 9

Download Report