Rasipanje plaćaju najslabiji
Poslovanje bolnica: od 21
milijarde kuna ukupnog
zdravstvenog budžeta, u
bolnice odlazi 11 milijardi
Katar, drugo ime za profit
Dugogodišnji sporazum
s Katarom pridonijet će
razvoju poslovanja u brojnim
gospodarskim sektorima
Gospodarska stagnacija
Ukupna kretanja i dalje
ne upućuju na početak
oporavka gospodarske
aktivnosti
aktualno
Str. 4-5
aktualno
Str. 8
svijet financija
Str. 20
2008
2009
2010
2010 2011
3 7 5 3
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 19. studenoga 2012.
Godina LIX / Broj 3753.
www.privredni.hr
privredni vjesnik
afera hipokrat / montažstroj zove u budućnost / gospodarstvo u regiji / hrwwwatska / svijet financija
Poslovanje nekretninama
Tržište u previranju,
posrednici u iščekivanju
Najave uvođenja poreza na nekretnine unose neizvjesnost:
ponuda raste, a padaju potražnja, cijene
i broj kupoprodaja
>>10-11
POSE
PRILOB
AN
EEN
G
i
Ent
erp Što d nfo
ris
on
e Eu
o
rop si
eN
etw
ork
intervju: Stipe Soldić
plamen ili Čudo u požeškoj dolini
>> 6-7
>> 12
U brodogradnji i dalje možemo biti osjetno povoljniji nego
europska brodogradilišta, kaže direktor tvrtke Soldić
Ipak se može: zapošljavaju nove radnike, rade u tri smjene, 80
posto proizvodnje izvoze, povećavaju plaće, dijele i 13. plaću...
d.o.o.
Na temelju članka 24. Zakona o slobodnim zonama (NN 44/96,
78/99, 127/00, 92/05, 85/08) i članka 4. Dodatka I Ugovoru o koncesiji, Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Robni terminali Zagreb, Zagreb, Jankomir 25, voditeljica podružnice
donosi dana 09. studenog 2012. godine
DODATAK I
PRAVILNIKU O UVJETIMA
ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
U SLOBODNOJ ZONI ZAGREB
Članak 1.
Utvrđuje se da je dana 13. listopada 1997. godine između Ministarstva gospodarstva, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78 i društva Robni terminali Zagreb d.o.o., Zagreb, Jankomir 25, pravnog prednika
društva Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Robni terminali
Zagreb, Zagreb, Jankomir 25, zaključen Ugovor o koncesiji za
osnivanje Slobodne zone Zagreb u katastarskom kotaru Zagreb,
katastarskoj općini Stenjevec, katastarskoj čestici 3095.
Tjedni
gospodarski
TV magazin
srijedom u 22:20 sati na
Neka poslovne prilike
dolaze k Vama.
*
Utvrđuje se da je dana 09. studenog 2012. godine između Ministarstva poduzetništva i obrta, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78 i
društva Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Robni terminali Zagreb, Zagreb, Jankomir 25, zaključen Dodatak I Ugovoru o
koncesiji.
Utvrđuje se da su Pravilnikom o uvjetima za obavljanje gospodarskih djelatnosti u Slobodnoj zoni Zagreb donjetim 05. prosinca
1997. godine detaljno utvrđena pravila rada zone te međusobna
prava i obveze korisnika koncesije i korisnika zone i ista će se
primjenjivati i na obavljanje djelatnosti u Slobodnoj zoni Zagreb
– Jakovlje.
Članak 2.
U članku 12. stavku 1. Pravilnika o uvjetima za obavljanje gospodarskih djelatnosti u Slobodnoj zoni Zagreb broj “45” zamjenjuje
se brojem “60”.
Članak 3.
U članku 16. riječi “pomoćnik direktora društva Robnih terminala
Zagreb” zamjenjuju se riječima “direktor Poslovne jedinice Slobodna zona Zagreb”.
Članak 4.
U članku 17. riječi “direktor društva” zamjenjuje se riječima “voditelj podružnice”.
Članak 5.
U članku 21. stavku 1. iza riječi “određene poslove” dodaju se
riječi “i temeljem dozvole ulaza”.
U članku 21. stavku 2. riječi “uprava Robnih terminala Zagreb”
zamjenjuje se riječima “Podružnica Robni terminali Zagreb – PJ
Slobodna zona Zagreb”.
Članak 6.
Ovaj Dodatak I Pravilniku stupa na snagu danom donošenja.
Članak 7.
Ovaj Dodatak I Pravilniku objavljuje se u Glasilu Hrvatske gospodarske komore.
privredni vjesnik
*Pretplatite se na Privredni vjesnik.
[email protected]
ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o.
Podružnica Robni terminali Zagreb
Voditeljica podružnice
Tada Cigić, dipl.oec.
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
Branko Grčić, ministar europskih fondova:
Tisuću lovaca na europski novac
Činimo sve da zadovoljimo uvjete koje traži EU:
jačamo administrativne
kapacitete i ove smo godine zaposlili 232 nova
stručnjaka, a iduće godine
još 300 operativaca naći
će posao u EU projektima.
Ukupno ćemo imati tisuću
zaposlenih koji rade na korištenju europskih fondova.
Važno nam je da projekti budu pripremljeni na vrijeme,
da postoji lista zrelih projekata koje je moguće provesti u tri godine, od papira do zadnje lopate. I treće, važno je osigurati vlastito sufinanciranje od 15 do 25 posto,
što znači da se i lokalne zajednice moraju pripremiti na
sudjelovanje.
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a:
Porezi prema rupi u proračunu
Porezna politika se gradi
prema dubini rupe u proračunu, a lokalne vlasti
postaju pravi umjetnici u
pronalaženju rješenja za
nove “izvorne prihode”.
U takvim okolnostima ne
znate što će biti s poslom
ne za pet godina, nego za
pet mjeseci. Poduzetnici imaju osjećaj da država, bilo
središnja, bilo lokalna, izvlači posljednje atome snage
i zdravog tkiva, a nema hrabrosti amputirati bolesno.
Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera:
I privatne šume su problem
Svjedočimo velikom neredu, čak kriminalu u
upravljanju privatnim šumama, koje su u Hrvatskoj dobile skoro virtualni status pa o njima nitko
primjereno ne brine iako
su isto tako u nadležnosti
Hrvatskih šuma. Svjedočimo čistim sječama, otpremi robe bez dokumentacije
te prekomjernoj sječi u goranskim šumama koje su katastarski gledano ostale poljoprivredne površine za koje
po postojećim stupidnim propisima ne trebaju doznake
i dodatni nadzor šumara. Upravo su privatne šume mogući izvor novih količina sirovina, koje nasušno trebaju industriji.
IMPRESUM
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,
Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,
Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak,
Igor Vukić, Drago Živković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
pvinfo
G(H)OST KOMENTATOR: DAVORIN STRIŠKOVIĆ, ČLAN UPRAVE
KANAANA, DONJI MIHOLJAC
Novi zakon ne valja
“uzgajivačima” poticaja
Konačno se radi odmak od organizacijske forme, a fokus stavlja na suštinu:
kako će se gospodariti poljoprivrednim zemljištem
B
urne je reakcije
izazvao aktualni
Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, posebno u dijelu
kojim bi se ovlast raspolaganja zemljištem prenijela s gradova i općina na
državnu Agenciju za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Tako se
moglo čuti kako “lokalna zajednica najbolje zna
kome je zemljište potrebno i koje vrste proizvodnje treba poticati”, te da
će centralizacija odlučivanja usporiti proces donošenja odluka.
Vijeća gradova i općina raspolažu državnim
poljoprivrednim zemljištem gotovo neprekidno
od 1998. godine, a koliko su znali koje proizvodnje treba poticati, vidi se
po bilancama proizvodnje
pojedinih ili gotovo svih
poljoprivrednih kultura.
Zajednički im je nazivnik
– deficit. Nažalost, praksa
je pokazala da je dodjela u
zakup poljoprivrednog zemljišta prečesto korištena
u svrhu zadovoljavanja lokalnih političkih interesa,
a ne u svrhu razvoja poljoprivredne proizvodnje.
Koliko će najavljena
centralizacija odlučivanja
o korištenju poljoprivrednog zemljišta usporiti sam
proces, može se procijeniti i na temelju konkretnog
primjera. Grad Donji Miholjac 8. studenoga 2010.
godine donio je Odluku o
raspisivanju javnog natje-
čaja za davanje u zakup
poljoprivrednog zemljišta
u vlasništvu države. Odluka o izboru najpovoljnijih
ponuđača donesena je četiri mjeseca kasnije - 18.
ožujka 2011. Kontrolirajući zakonitost odluka Gradskog vijeća, 29. kolovoza
2011. nadležno ministarstvo odbilo je dati suglasnost na 24 pojedinačne
odluke Gradskog vijeća, koje je stoga 20. prosinca 2011. ponovno odlučivalo o najpovoljnijem
ponuđaču i izmijenilo tek
tri odluke, dok je u preostalom 21 slučaju ostalo kod prvobitnih odluka.
Obiteljska
poljoprivredna
gospodarstva
dobivaju šansu
izboriti prioritet u
zakupu državnog
zemljišta
Još uvijek nema odgovora iz Ministarstva poljoprivrede, ali je realno očekivati da ni na ponovljene
odluke Ministarstvo neće
dati suglasnost jer su jednako nezakonite kao i prvi
put. Dakle, prošle su dvije
godine od raspisivanja natječaja, a oko 500 hektara zemljišta još nije dobilo
svoje zakonite korisnike.
Može li sporije? Teško!
Istovremeno, rješenja
koja predviđa novi zakon
o poljoprivrednom zemljištu trebala bi usmjeriti poljoprivredu u novom
pravcu, a to je konkurentnost proizvodnje. Novi
zakon sadrži i odredbu o
revalorizaciji cijena zakupnine, koncesijske naknade i kupoprodajne cijene u slučaju obročne
otplate, za već zaključene ugovore prema odredbama prethodnih zakona. Time će se konačno
izjednačiti uvjeti privređivanja za sve korisnike
državnog poljoprivrednog zemljišta, jer je razlika u cijeni zakupa iznosila i više od 400 posto.
Korištenje državnog
poljoprivrednog zemljišta
već je dugo bitan faktor
koji utječe na razvoj poljoprivrednih gospodarstava. Zemljišna politika
je ujedno instrument kojim država može usmjeravati razvoj poljoprivrede.
Stavljanje gospodarskog
programa na prvo mjesto kriterija kojima će se
određivati najpovoljniji
ponuđač na natječaju za
najam državnog poljoprivrednog zemljišta, vidim
kao prekretnicu zemljišne politike u Hrvatskoj.
Konačno se radi odmak
od organizacijske forme,
a fokus stavlja na suštinu: kako će se gospodariti poljoprivrednim zemljištem.
Time obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kao najfleksibilniji
organizacijski oblik, dobivaju šansu da kreativnim gospodarskim programima izbore prioritet
u zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta. To,
naravno, znači drugačiji pristup organizaciji poljoprivredne proizvodnje
jer će veliki broj poljoprivrednih gospodarstava
i udruga morati odustati
od glavnog dosadašnjeg
cilja – ostvariti što veći
poticaj i što veći pritisak
na Ministarstvo poljoprivrede radi što veće otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda, u prvom
redu pšenice. Međutim,
glavni cilj poljoprivredne proizvodnje treba biti
poznati kupac, što veća
novostvorena vrijednost
i što manji troškovi proizvodnje, a ne samo borba za poticaje.
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4923 232
E-mail: [email protected]
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: [email protected]
POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović,
Siniša Paulić
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
Direktor: Nikola Baučić
Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
4
TEMA TJEDNA
Traže se promjene i pokretanje industrije
Osnovana udruga
Hrvatski proizvođači
namještaja
Kako bi osigurali daljnji razvoj i napredak
industrije proizvodnje
namještaja, 15 vodećih
kompanija i poduzetnika iz tog sektora osnovalo je udrugu Hrvatski
proizvođači namještaja.
Udruga okuplja članove
koji zapošljavaju više od
4500 radnika te ostvaruju
gotovo 1,1 milijun kuna
prihoda, priopćeno je iz
te udruge. U priopćenju se
ističe i kako ta industrija
zadnje dvije godine bilježi
gubitke veće od 70 milijuna kuna godišnje, nisko je
profitabilna, uvoz je bitno
veći od izvoza, a zabrinjavajući je i pad broja zaposlenih. Od 1990. do danas
izgubljeno je oko 30.000
radnih mjesta, a samo
u zadnje tri godine više
od 2000 radnih mjesta.
“Unatoč teškoj situaciji u
kojoj se nalazimo naša industrija ima velik potencijal – imamo sirovinsku
osnovu, tehnologiju, znanje i tradiciju. Jedan smo
od najvećih generatora
zapošljavanja u nerazvijenim i ruralnim područjima Hrvatske, a više od
70 posto naše proizvodnje
se izvozi. Smatramo da je
očuvanje naše industrije od strateškog interesa
za hrvatsko gospodarstvo,
stoga je potrebna direktna
intervencija države kroz
nove strukturne potpore
jer je sadašnji sustav nedovoljan za opstanak i razvoj kompletnog sektora.
Potrebno je stvoriti sustav u kojem će što više
hrvatskog drveta završiti u namještaju”, kazao je
Renato Radić, predsjednik Hrvatskih proizvođača namještaja. Dodao je
kako bi pokretanjem potrebnih promjena industrija u narednih tri do pet godina mogla povećati izvoz
od 50 pa čak do 100 posto, a isto tako i broj zaposlenih. U tom slučaju
članice Udruge planiraju
investirati između dvije i
tri milijarde kuna (J.F.)
Valorizacija bivših vojnih objekata
Privredni vjesnik
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
Poslovanje bolnica: od 21 milijarde kuna zdravstvenog
Rasipanje resursa pl
Dok ministar Ostojić smatra kako bolnice nisu osuđene na gubitke te da je za prijaš
instituta mišljenja je da bolnice trebaju hitnu, ali promišljenu reformu. U suprotnom
Jasminka Filipas
[email protected]
S
ve državne bolnice prestale su generirati novi gubitak, a zatečeni se dug,
zahvaljujući novim upravama i točnim smjernicama, počeo značajno smanjivati, rekao je ministar
zdravlja Rajko Ostojić na šestom - završnom
okruglom stolu Analiza zdravstvenog sustava,
koji je u organizaciji časopisa Banka i Ekonomskog
instituta pod nazivom
Jesu li bolnice osuđene na
gubitke održanom prošli
tjedan u Zagrebu. Ostojić
je dodao kako novi trendovi pokazuju da bolnice
nisu osuđene na gubitke
te da je za prijašnje dugove kriv loš menadžment.
On je osobno, naglasio je,
vrlo optimističan u pogledu poslovanja bolnica na
koje inače, od ukupno 21
milijarde kuna zdravstvenog budžeta, odlazi 11
milijardi kuna. Pojašnjavajući što je sve Ministarstvo napravilo da se zaustave negativni trendovi,
Ostojić je kazao kako se
Privatne bolnice posluju dobro, a dobit su prisiljene reinvestirati
Ravnateljica zabočke specijalne bolnice Sv. Katarina Nevenka Kovač kazala je kako u
Hrvatskoj postoji samo sedam privatnih bolnica. S drugih 870 različitih privatnih ustanova (poliklinika, stomatoloških ordinacija, ustanova za skrb o starijima...), krajem 2011.
ostvarivali su gotovo 1,7 milijardi kuna prihoda. Problem je to što su privatne bolnice po
zakonu definirane kao neprofitne ustanove, zbog čega dobit moraju reinvestirati u daljnje poslovanje, naglasila je ona.
radi i na informatizaciji
sustava i smanjenju lista
čekanja.
Najteži bolesnici
dobiju najmanje
Njegov optimizam, međutim, ne dijeli Maja Vehovec iz Ekonomskog instituta. Ona je mišljenja
da bolnice trebaju hitno,
ali promišljeno restrukturiranje te da svako daljnje
odlaganje restrukturiranja
vodi u financijsko urušavanje sustava. Smatra također da treba redefinirati odnos između bolnica
i Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje te
Ministarstva zdravlja. Restrukturiranje bolnica, do-
dala je, ovisi o uspješnosti
restrukturiranja HZZO-a
koji treba preuzeti stvarnu ulogu osiguravateljskog društva. Naglasila
je kako efikasnost bolnica ne ovisi samo o količini novca, već o uspostavi
efikasne organizacije, racionalne upotrebe resursa i dovođenja DTS-ova
Akcija Hipokrat: Uskok demantirao HZZO
Stare vojarne
pretvoriti u resorte
U Hrvatskoj postoji oko
400 nekadašnjih vojnih
nekretnina koje se nalaze na oko 50 milijuna
četvornih metara površine, ali više nemaju nikakvu funkciju. Među
njima su i Kupari Srebreno i Brijuni Rivijera koji
bi uskoro trebali dobiti turističku funkciju, rečeno
je, među ostalim, na prošlotjednoj sjednici saborskog Odbora za turizam.
Na sjednici se raspravljalo o problemu tih neiskorištenih objekata kako bi
se iznašao model njegova
rješavanja. Osim njih postoje i brojni objekti koji
nisu potrebni vojsci, a nalaze se na iznimno atraktivnim lokacijama te stoga
imaju velik potencijal za
turističku valorizaciju. Na
sjednici Odbora za turizam naglašeno je kako se
već sljedeće godine u turističke svrhe može staviti
dvadesetak vojnih objekata, a do 2019. godine još
njih 38, no prije svega treba riješiti sve imovinskopravne odnose. (S.P.)
Informatizacija će dokinuti ko
U
SKOK je početkom prošlog
tjedna
pokrenuo istragu protiv 76 osoba i čelništva tvornice generičkih lijekova Farmal
zbog osnovane sumnje
da su se udružili za počinjenje kaznenog djela primanja i davanja mita, zloporabe položaja i ovlasti
te poticanja na zloporabu
položaja i ovlasti. Kako je
priopćeno na internetskim
stranicama USKOK-a u
kojima se ne navode konkretna imena, osnovano
se sumnja da su se prvoosumnjičeni, predsjednik
Uprave Farmala Dražen
Dedi, financijska direktorica te dva direktora regionalnih sektora u razdoblju
od 2009. do 12. studenoga 2012. dogovorili da će
u ime te tvrtke nagrađivati
liječnike i ljekarnike davanjem novca i drugih darova u vrijednosti od pet do
10 posto vrijednosti lijekova koje liječnici propišu iz ponude njihove farmaceutske kuće. Kako bi
to proveli, angažirali su
22, u ovom slučaju osumnjičena zaposlenika koji
su kontinuirano, u skladu
s uputama Uprave, skupini od 49 liječnika koji su
propisivali njihove lijeko-
ve, davali novac, vrijednosne bonove za kupovinu te plaćali putovanja.
u Zagrebu predložio je
određivanje istražnog zatvora za devetoro osumnjičenika.
Putem sustava šifri
od 15. prosinca bit
će lako provjeriti
koji liječnik
propisuje koji lijek
HZZO podržao akciju
Glasnogovornik
USKOK-a Vuk Đuričić
nije nam mogao odgovoriti na pitanje hoće li biti
dodatnih privođenja jer
prema nagađanju medija, u ovaj je slučaj uključeno oko 350 liječnika,
no rekao je kako ne stoje tvrdnje da je bivše vodstvo HZZO-a USKOK-u
zbog sumnji za ista kaznena djela podnijelo prijave protiv Farmala, Be-
Nagrađena je bila i jedna ljekarnica za naručivanje i evidentiranje izdavanja Farmalovih lijekova.
USKOK, koji je ovu akciju nazvao Hipokrat, sucu
istrage Županijskog suda
5
www.privredni.hr
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
budžeta, u bolnice odlazi 11 milijardi
Sajmovi Interliber, Educa, Informacijske tehnologije, Glazba
aćaju najslabiji
nje dugove kriv loš menadžment, Maja Vehovec iz Ekonomskog
bi, tvrdi ona, moglo doći do urušavanja sustava
(dijagnostičko-terapijskih
skupina) u direktnu vezu
s financiranjem i ishodima liječenja. Usporedivost bolnica je korisno i
poželjno mjeriti pomoću ključnih pokazatelja
poslovanja (KPI) jer se
time podiže njihova konkurentnost i razvijaju bolje poslovne kompetencije. Međutim, trenutačno
nisu sve hrvatske bolnice
akreditirane, a DTS koji
je u Hrvatskoj u funkciji
od 2007. i po kojem bolnice ispostavljaju fakture HZZO-u jedan liječnik
iz KBC-a Rebro opisao je
“kao igračku s kojom ne
znaju raditi i, što je najvažnije, ne stignu naučiti pravilnu primjenu”. Da
je doista tako, pokazalo je
istraživanje dr. Karoline
Kalanj iz Karol consultinga. Kako je to ilustrirala na primjeru jednog računa, za pacijenta koji je
za uslugu ambulantnog
tipa hospitaliziran na jedan dan, bolnica je HZZO-u poslala račun na
iznos od 17.000 kuna.
Primjenom
postojećeg
DTS-a Karolina Kalanj
je izračunala da je cije-
na te usluge zapravo oko
5000 kuna, dok bi stvarna cijena, kada bi se pravilno primjenjivao DTS i
kada bi se obavljena usluga obavljala u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti, bila
Najveće dugove
napravile su opće
bolnice; pozitivno
su poslovale samo
specijalne
svega 1280 kuna. “Ispada
kao da nemamo primarnu
zdravstvenu zaštitu”, rekla je ona komentirajući
kako se sve usluge obavljaju u bolnicama naglasivši pritom kako zbog
takvog rasipanja resursa
- najteži bolesnici dobivaju najmanje. Drugim riječima, za njih jednostavno
ne ostane dovoljno
novca.
Dugovi bolnica u
2011.
Inače, kako je rekla Maja
Vehovec, ukupni dugovi bolnica u 2011. iznosili su 382 milijuna kuna.
Najveće dugove napravile su opće bolnice, zatim
kliničko-bolnički centri,
te kliničke bolnice i klinike, a pozitivno su poslovale samo specijalne
bolnice. Postojeći model
financiranja bolnica i postojeća zakonska široka
prava zdravstvene zaštite, smatra Vehovec, nisu
održivi, pa model financiranja treba redefinirati u
skladu s izlaznim rezultatima bolnica. Dodala je i
kako limiti po bolnicama
imaju “ugrađenu” grešku
jer stvaraju međusobno
nepovjerenje dviju strana
ugovornog odnosa zbog
čega jedna i druga strana unaprijed uračunavaju
određenu netočnost iskaza. Bolnice po tom modelu rade s rizikom gubitaka jer su prava pacijenata
široka, a broj pacijenata i
njihove bolesti različite.
Uz to, nema ni sustavne
kontrole izvršenih usluga.
rupciju
lupa, JGL-a, Bauerfeinda
i Medilaba. Uputio nas
je na priopćenje u kojem se navodi da je bivši
ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep 27. travnja
2011. dostavio podnesak i dokumentaciju vezanu za reklamiranje lijekova i način reklamiranja
kako ga provode te tvrtke. “Osim te informacije
o mogućim nepravilnostima u reklamiranju lijekova, nije utvrđeno da
je HZZO podnio prijavu
protiv navedenih farmaceutskih kuća zbog nezakonitosti u poslovanju
i pokušaja podmićivanja
liječnika opće prakse”,
navodi se u priopćenju.
“Svaki od 12.000 liječnika koji sada rade, odnosno
njih 17.000 koliko ih ukupno ima u Hrvatskoj, ima
svoju šifru i preko te šifre
od 15. prosinca bit će vrlo
lako provjeriti koji liječnik
propisuje koji lijek, i preferira li lijekove određene
farmaceutske tvrtke”, rekao je ministar zdravlja
Rajko Ostojić komentirajući USKOK-ovu akciju.
O cijelom slučaju
oglasio se i HZZO naglasivši da podržava akciju
USKOK-a te da će na svaki mogući način osigura-
ti dostupnost i kontinuitet
zdravstvene zaštite osiguranim osobama. U Farmalu nije bilo moguće dobiti
neku informaciju. Oglasili su se samo priopćenjem
objavljenim na njihovoj
web stranici u kojem navode “kako će u cijelosti
poštivati i provesti svaku
sudsku odluku” te da sukladno zakonskim ograničenjima ne mogu iznositi
detalje ili davati bilo kakve
izjave koje se odnose na
pokrenutu istragu. Iz istih
razloga, informacija se
nije mogla dobiti ni od vlasnika Farmala, njemačkog
Dermapharma. (J.F.)
U iščekivanju
poreznog udara
Zahvaljujući besplatnom ulazu i mogućnosti povoljne
kupnje prije skorašnjeg uvođenja PDV-a na knjigu,
Interliber je zabilježio veliku posjećenost
Z
agrebački velesajam besplatno
je otvorio vrata
prošlog tjedna ljubiteljima knjige, informatičkih
tehnologija i glazbe. Ovogodišnji sajam Interliber okupio je 462 izlagača iz 20 zemalja svijeta i
po broju izlagača veći je
od prošlogodišnjega. No
knjižari i nakladnici su
u krizi, muči ih problem
distribucije, a od Nove
godine ponovno se uvodi porez na dodanu vrijednost na knjige.
Knjige teško pronalaze čitatelje zbog malog
broja prodajnih mjesta i
stoga je najveća vrijednost Interlibera upravo u
tome što na njemu knjiga
dolazi do čitatelja, ističe
ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. Knjigu guše mogućnosti koje
pružaju nove tehnologije, a koje su bliže novim
naraštajima. “Istovremeno s problemima u distribuciji pojavljuje se
mogućnost
nevjerojatnih novih
tehnoloških oblika
i platformi poput
elektronske knjige,
koja doduše još uvi-
jek nije zaživjela u nas. I
elektroničku knjigu, kao
i onu tiskanu, od siječnja iduće godine dočekuju novi problemi uvođenjem poreza na dodanu
vrijednost. Uvođenje i
najmanje moguće stope
od pet posto i dalje će
dodatno opteretiti lanac
Ovogodišnji
Interliber po broju
izlagača veći je od
prošlogodišnjega
prodaje knjige, opteretiti
cijenu knjige i učiniti je
još nedostupnijom čitateljima”, naglašava Andrea
Zlatar Violić.
Knjiga u krizi
Knjižarima i onima koji
žele čitati treba pomoći
lokalna zajednica financiranjem obnove knjižnog fonda, a sajmovi bez
naplate ulaznica poput
Interlibera već pomažu
knjižarima i izdavačima,
procjenjuju u Ministarstvu kulture. Da
je stanje slično i
drugdje, potvrđuju podaci iz susjedstva.
Knjiga je
u cijeloj Europi u krizi, i to
ne samo zato
što živimo u
21. stoljeću, stoljeću elektronike i intertneta, nego i
zato što ekonomska kriza
trese cijeli kontinent, kaže
jedan od izlagača na Interliberu, upravnik Narodne biblioteke Srbije Dejan Ristić. “U regiji
se pokazuje da je kultura, a posebno izdavaštvo i
knjiga, vrlo izdržljiva i otporna na krizu. Knjiga opstaje i kao osnovni medij i
sredstvo za komunikaciju
dobiva na intenzitetu. Ona
neće nestati jer nikakav
uređaj ne može nadomjestiti osjećaj držanja knjige u rukama”, procjenjuje Ristić.
Na štandu Hrvatske
dječje knjige postavljena
je međunarodna izložba o
200 godina braće Grimm
na kojoj sudjeluje 42
umjetnika, kao i izložba
naslovnica Andrije Maurovića. Leksikografski zavod Miroslava Krleže pokazivao je nedavno izašli
četvrti svezak Hrvatske
književne enciklopedije, a
održan je i niz prezentacija novih izdanja i promocija novih knjiga.
U sklopu Interlibera održan je i 2. međunarodni sajam obrazovanja,
stručnog
usavršavanja,
upravljanja ljudskim resursima i zapošljavanja Educa.hr, te sajmovi informacijskih tehnologija i
glazbe. (K.S.)
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
više od 500 vrsta
(
Umjetnost omogućava
Ravnatelj i suosnivač Montažstroja o projektu
Budućnost je sada
rezervnih dijelova proizvodi tvrtka Soldić
da zamišljamo
nezamislivo
Stipe Soldić, vlasnik i direktor tvrtke Soldić
Projekt će započeti okupljanjem od 19. do 24. studenoga u
prostorima HGK-a na Rooseveltovom trgu u Zagrebu
lentirane i entuzijastične
osobe - od kojih očekujemo da pokažu potencijal
i snagu mlade zaposlene
populacije Hrvatske te da
u depresivnim vremenima
pokažu da ima mjesta i za
optimizam.
Borut Šeparović
K
azališna skupina Montažstroj
uživa status nezavisne umjetničke skupine s najduljim radnim stažem u Hrvatskoj.
U više od dva desetljeća kontinuiranog djelovanja Montažstroj nikad
nije iznevjerio svoju viziju: s radom nastavlja bez
obzira na sve društvene
i političke mijene. Iako
pretežno poiman kao kazališna skupina, Montažstroj je oduvijek bio
više od toga – kompleksna mašina za ispitivanje
raznovrsnih značajki medijske i pop kulture. Iako
je započeo s radom 1989.
godine, osnovan je pri Trgovačkom sudu u Zagre-
Može li umjetnost
govoriti o našoj
zajedničkoj
budućnosti? Mi
smatramo da može
bu kao društvo s ograničenom odgovornošću 1992.
godine. Montažstroj unatoč svom pravnom statusu
posluje neprofitno i financira se javnim sredstvima kao javna potreba u
kulturi. Implementirajući
nove strategije, umjetničke ali i multidisciplinarne, u društvo u kojem djeluje, Montažstroj je razvio
specifičan oblik poduzetništva koji nije usmjeren
na profit već na princi-
pu društveno angažiranog
učinka na zajednicu.
U 23. godini rada
Montažstroj se suočava
sa sve izrazitijim procesom u kojemu se umjetnost smješta na tržište pri
čemu se javljaju zahtjevi komodifikacije umjetničkog rada te ekonomske
samoodrživosti umjetnosti uopće. Je li nam umjetnost uopće potrebna ukoliko ne može opstati na
tržištu? Za Montažstroj
čiji je rad inovativan i eksperimentalan te ne posjeduje strogo određene obrasce osim zahtjeva
društvene
odgovornosti, budućnost postaje sve
manje sigurna. Ovaj rizik Montažstroj koristi
kako bi još jednom potvrdio princip po kojem
umjetnost mora preuzeti odgovornost za zajednicu u kojoj nastaje. Nesigurnost opstanka i razvoja
umjetnosti odraz je općedruštvenog kriznog stanja
koje je snažno popraćeno
dekadansom entuzijazma
bilo kakve vrste. U stanju,
kako se čini, permanentne
krize, želimo pronaći osobe u čijim rukama budućnost i jest kako bi zajedno
s nama razmišljali o budućnosti.
Novim projektom Budućnost je sada želimo
okupiti zaposlene i poduzetne osobe do 35 godina starosti - menadžere, kreativne direktore,
PR stručnjake, copywritere i financijske stručnjake
te sve druge uspješne, ta-
Vidimo se u HGK-u
Projekt Budućnost je sada
započet će zajedničkim
okupljanjem od 19. do
24. studenoga u prostorima Hrvatske gospodarske komore, a nastavit će
se kroz višemjesečni period kreativnih team buildinga u kojima će se sudionici i sukreatori projekta
moći rasteretiti od svakodnevnog
poslovnog
stresa. Sastanci, razgovori i pokusi bit će usmjereni prema stvaranju scenarija predstave Budućnost
je sada. Videokamerama
ćemo pratiti cijeli proces
rada s mladim stručnjacima, a njihov osnovni zadatak bit će da zajedno s
nama zamišljaju moguće scenarije budućnosti
te rješenja za predstojeće izazove. Ovim projektom želimo nastaviti
principe po kojima umjetnost može aktivno i učinkovito raditi na društvenim promjenama na bolje.
Može li umjetnost govoriti o našoj zajedničkoj budućnosti? Mi smatramo
da može. Umjetnost nam
može omogućiti da zamišljamo nezamislivo, da si
postavimo izazove koji su
nedohvatljivi... Jer prvi
korak da ih ostvarimo jest
da ih zamišljamo. Svi zainteresirani mogu se prijaviti slanjem kontaktnih
informacija, kratke biografije i fotografije na email info@montazstroj.
hr sve do 21. studenoga
2012., nakon čega će dobiti informacije o daljnjoj
proceduri
sudjelovanja
u projektu u kojemu nije
važno kazališno iskustvo,
već optimizam.
Možemo napravi
nemamo proizvo
Možda brod ne može koštati kao u Koreji, ali možemo zbog jefti
te smanjiti broj neproizvodnih radnika
Jozo Vrdoljak
[email protected]
N
ekadašnji radnik Brodosplita Stipe Soldić
prije 15 godina osnovao
je tvrtku Satrić koja je
pružala kooperantske usluge hrvatskim brodogradilištima, uglavnom
usluge zavarivanja i montiranja, a zapošljavala je i
skelare i električare. Potom je osnovao proizvodnu tvrtku Soldić u čijoj se
radionici proizvode dije-
Kad ne bi bilo
kooperanata, mnogi
brodovi bi bili
skuplji
lovi za pneumatske alate, alate za strojnu obradu
te popravljaju zahtjevni pneumatski alati. Soldić je prije nekoliko godina tvrtku Satrić pripojio
tvrtki Soldić. Javnosti je
postao poznat kao proizvođač prve hrvatske
zračne bušilice. Osim u
brodogradilištima, tvrtka Soldić posluje sa željezarama, cementarama,
tvrtkama koje se bave bojenjem velikih objekata...
Sa Stipom Soldićem raz-
govarali smo o poziciji kooperanata hrvatskih
brodogradilišta, situaciji
na tržištu rezervnih djelova za alate te o planovima
njegove tvrtke.
Koliko radnika zapošljavate trenutačno, a
koliko ste ih zapošljavali prije?
- Nekada smo u vrijeme
pune zaposlenosti naših
brodogradilišta zapošljavali više od 200 radnika.
Trenutačno ih je zaposleno 23, od kojih petoro u
proizvodnji rezervnih dijelova i na popravku alata.
Razlog manjem broju radnika je smanjen opseg poslova u brodogradilištima.
Kakva je pozicija kooperanata hrvatskih brodogradilišta?
- Unatoč slici koja je stvorena u javnosti, odgovorno tvrdim da se većina
brodova ne bi mogla isporučiti u roku da nisu angažirani kooperanti. Većina
kooperanata radi čestito
svoje poslove. Istina je i
to da kooperanti odrađuju najteže poslove, odnosno poslove koje dio
radnika u brodogradilištima ne želi raditi. Radnik
u privatnoj tvrtki koja je
kooperant brodogradili-
šta puno efikasnije obavlja posao od radnika koji
je zaposlen u brodogradilištu. Kada ne bi bilo kooperanata, mnogi brodovi bi bili skuplji. Stoga je
nekorektan pritisak javnosti na uprave brodogradilišta da ne angažiraju
ko­operante.
Gdje ste pronašli tržište
za prvu hrvatsku zračnu
bušilicu?
- Najviše je koriste ko­
operanti hrvatskih bro-
Perspektiva u metalnoj industriji
Je li potrebno razvijati industriju u Dalmaciji? Neki smatraju da se treba potpuno okrenuti turizmu.
- Uz respekt turističkih rezultata i značaja turizma za ovu regiju te pravo svakoga na
iznošenje svojih stajališta, mišljenja sam da su takve tvrdnje neozbiljne. U Dalmaciji
zbog vrhunskih stručnjaka u metalnoj industriji te zahvaljujući dobrim visokoškolskim
ustanovama koje proizvode mlade stručnjake metalske struke, imamo veliku prigodu
ostvariti značajne rezultate u tom segmentu. Zbog postojanja brodogradilišta i cementare imamo vrhunske kadrove od kojih mogu učiti ljudi iz drugih regija. Samo je potrebno
urediti tržište te paziti da metalna industrija ne šteti turizmu.
INTERVJU
www.privredni.hr
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
7
( oko 7,5 mil kn ( 30 do 50%
godišnji promet te tvrtke
povoljniji Soldićevi dijelovi od uvezenih
iti najbolji brod na svijetu, a
dnju ni aparata za zavarivanje
nije radne snage biti osjetno povoljniji nego njemačka odnosno europska brodogradilišta. Samo je potrebno uvesti reda
va. Stoga, zbog nužnog
smanjivanja troškova proizvodnje, u našim brodogradilištima očekujemo
uskoro porast narudžbi.
Kako bi otklonili moguće
nesuglasice, mi proizvodimo zamjenske dijelove
koji su možda čak i kvalitetniji od originalnih.
dogradilišta te u riječkom
3. maju. Proizvodimo
oko 100 komada godišnje, a prije krize smo proizvodili dvostruko više.
Naša bušilica je cjenovno povoljnija od uvoznih
i, što je još važnije, servis je četverostruko jeftiniji. Moje iskustvo rada u
brodogradilištu i interes
za strojeve i alate rezultirali su nizom preinaka i
pojednostavljenja postojećih alata. Zračnu bušilicu sam projektirao tako
da sam pojednostavio rješenja u postojećim bušilicama poznatih svjetskih proizvođača. Inače,
dok sam radio u brodogradilištu, među kolegama je vladalo mišljenje da mogu izraditi sve
što se nacrta ili zamisli.
Tako je i ova bušilica rezultat sakupljenog znanja
i iskustva.
Koliko vrsta rezervnih
dijelova za alate proizvodite? Tko vam je trenutačno njihov najveći kupac? Koliki vam je
godišnji promet?
- Proizvodimo više od
500 vrsta rezervnih dijelova od čelika, aluminija,
mjeda, bakra... Najveći
kupac nam je trenutačno
pulski Uljanik. Godišnje
s ovim brodogradilištem
ostvarimo promet i do
dva milijuna kuna. Inače,
godišnji promet nam je u
posljednje dvije godine
oko 7,5 milijuna kuna, a
prije smo ostvarivali oko
25 milijuna kuna. Moji
radnici rade i na remontu platforme Zagreb 1 u
Brodotrogiru, rade u vranjičkom i splitskom brodogradilištu.
Pojednostavljeno, popravljamo
alate te izrađujemo rezervne dijelove za sva bro-
dogradilišta, a najviše za
Uljanik.
Uspijevate li s obzirom
na krizu podmirivati
svoje obveze?
- Sve svoje obveze na vrijeme podmirujemo. Ne
samo da nismo porezni
dužnici nego smo prošle
godine preplatili porez. S
krizom se uspijevamo nositi zbog činjenice da smo
sve investicije sami financirali, što znači da nas
zbog kredita ne pritišću
banke. Ponosan sam na
svoju tvrtku koja 13 godina posluje s dobiti te nikome nije dužna, a pored
toga je proizvodna tvrtka.
Jeste li cjenovno konkurentni?
- Dijelovi koji su proizvedeni u našoj radionici povoljniji su i od 30 do 50
posto od uvezenih dijelo-
Zašto onda ne naručuju od vas rezervne dijelove?
- Nelogično je i neprihvatljivo da Hrvati mogu napraviti najbolji brod na
svijetu, a da nemaju vlastitu proizvodnju, recimo,
aparata za zavarivanje.
Ipak, ohrabruje nas poslovna filozofija pulskog
Uljanika s kojim odlično
poslujemo. Zahvaljujući
tvrtkama sličnim mojoj,
Hrvatska smanjuje uvoz.
Tvrtka Soldić smanjuje uvoz za milijun eura.
Samo iz tog razloga neophodno je poticanje tvrtki
sličnih našoj.
Jeste li zato investirali u
novu radionicu?
- U Mravincima smo pored postojeće radionice
izgradili novu proizvodnu halu koju smo opremili strojevima koje nismo
imali u postojećoj te smo
uredili uredske prostorije
kao i prostor za rekreaciju radnika. U novi pogon
smo zajedno s opremom
uložili oko dva milijuna
kuna. Ugradili smo najsuvremeniju opremu.
Jeste li ikada dobili poticaje?
- Nikada do sada nisam
dobio poticaje. Doduše,
nisam ih do unazad neko-
liko mjeseci ni zatražio.
Naime, javio sam se na
natječaj koji je raspisalo
Ministarstvo poduzetništva i obrta i zatražio poticajna sredstva.
Kakvo je vaše mišljenje
o poduzetnicima koji ne
plaćaju porez i radnike?
- Podrazumijeva se da nemam visoko mišljenje o
takvim poduzetnicima.
Međutim, ono što me nervira jest činjenica da kod
nas još uvijek nije došlo vrijeme u kojem će se
početi cijeniti uredni poduzetnici te uredni građani. Država živi od onih
koji plaćaju porez i malo
boli činjenica da će možda ispasti pametniji oni
koji nisu podmirivali svo-
Ponosan sam na
svoju tvrtku koja
13 godina posluje
s dobiti te nikome
nije dužna, a pored
toga je i proizvodna
je obveze. Smatram da bi
svi koji posluju, pa tako i
država, morali svoje obveze podmirivati odmah,
a ne u roku od 60 dana.
Osim toga, kod nas je državna, a pogotovo administracija na lokalnoj
razini nesklona poduzetnicima. Često nas se doživljava kao polukriminalce.
Kakvo je stanje na tržištu?
- Stanje je teško zbog
smanjenja opsega poslova u brodogradilištima.
Nama je taj pad posebno
teško pao jer smo bili potpuno uhodali proizvodnju. Očekujem bolju situaciju za svoju tvrtku
nakon što se privatiziraju
brodogradilišta. Privatnici će puno više voditi računa o nabavi. Mišljenja
sam da je brodogradilišta odavno trebalo privatizirati. Ne samo brodogradilišta nego čak i javna
poduzeća. Država jedino mora voditi računa da
te tvrtke ne dospiju u ruke
mešetara.
Vjerujete li u opstanak
hrvatskih brodogradilišta?
- Naša brodogradilišta
mogu raditi efikasno kao
i korejska. Možemo raditi najzahtjevnije i najsofisticiranije brodove na svijetu. Možda brod ne može
koštati kao u Koreji, ali
možemo zbog jeftinije radne snage biti osjetno povoljniji nego njemačka odnosno europska
brodogradilišta. Samo je
potrebno uvesti reda te
smanjiti broj neproizvodnih radnika. Moja je procjena da imamo dvostruko više radnika nego što
nam je potrebno. To sam
rekao i čelnicima sindikata.
Kakva je situacija sa sirovinom za rezervne dijelove?
- Tu imamo velikih problema jer je u Hrvatskoj
teško naći sirovinu, odnosno specijalne materijale
koje moramo nabavljati u
Austriji. Ono što možemo
nabaviti, nabavimo preko
Strojoprometa te još nekoliko hrvatskih tvrtki.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
( 52 mil USD
Mediji i gospodarstvo
Gospodarstvo frustrirano,
mediji skinuli gaće
Pad naklade doveo je
medije u veću ovisnost o
oglašivačima, a neki od
njih tu svoju jaču poziciju pokušavaju iskoristiti za pritisak na neovisnost medija. Takvi
trendovi narušavaju inače dobre odnose između
medija i gospodarstva, rečeno je na okruglom stolu Autozubak poslovnog
kluba koji je okupio vodeće ljude iz jednog i drugog
sektora. Pad prihoda od
oglašavanja pogodio je i
EPH, priznao je predsjednik Uprave EPH Media
Tomislav Wruss koji kaže
da im taj prihod sada čini
manje od trećine ukupnih
prihoda, a prije desetak
godina činio je i više od
pola. Ljudi iz gospodarstva, poput predsjednika
Uprave Vipneta Mladena Pejkovića, frustrirani
su sklonošću medija da iz
gomile informacija probiru upravo one negativne
i ističu ih u naslovima. S
tim se slaže i vlasnik Autozubaka Pavo Zubak koji
priželjkuje osnivanje zajedničkog etičkog tijela
kojemu bi gospodarstvenici mogli prijaviti medije za koje smatraju da ih
neopravdano blate. S druge strane, mediji su nezadovoljni sve manjim ulaganjima gospodarstva u
oglašavanje, pa osnivač
Narodnog radija Juraj Hrvačić kaže da su mediji
zbog toga izgubili dignitet i više puta dampingom
“skinuli gaće” pred oglašivačima. I jedni i drugi
nezadovoljni su radom PR
industrije za koju glavni
urednik Lidera Miodrag
Šajatović kaže da je žuta
barem koliko i mediji. U
obranu PR-ovaca stao je
suvlasnik agencije Millenium promocija Božo
Skoko koji prigovara gospodarstvu da ne razumije važnost njihove struke,
pa tako 40 posto hrvatskih
tvrtki uopće nema osobu
zaduženu za odnose s javnošću. (D.Ž.)
Održana Sabatina
Najbolje vino ima Ivan
Čobanković
Ovogodišnja, 22. po
redu Međunarodna manifestacija vinara i vinogradara Sabatina okupila je u Bolu na Braču
oko 700 sudionika, vinogradara, vinara, proizvođača opreme, alata i
repromaterijala te znanstvenika i stručnjaka.
Najbolje ukupno ocijenjeno vino i pobjednik
u kategoriji slatkih i poluslatkih vina je izborna berba bobica Graševina
2008. koju je proizveo PO Ivan
Ivana Čobankovića iz Iloka. Pobjednik
u kategoriji crvenih vina je
Zlatan Plavac
barrique tvrtke Zlatan otok,
dok je u kategoriji bijelih
suhih i polusuhih vina pobjednik Pošip Marco Polo
PZ-a Pošip Čara. Pobjednik u kategoriji jakih alkoholnih pića je Višnjak
omiški koji je proizvela
tvrtka Kuća sretnog čovjeka.
U sklopu manifestacije uručena su priznanja zaslužnim pojedincima i zadrugama. Tako je
priznanje “Stanko Ožanić” za doprinos unapređenju vinarstva posmrtno dodijeljeno dr.sc. Petru
Malešu, zlatno pero novinarki Dragici Lemešić,
priznanje za unapređenje
vinarstva “Stjepan Bulić” Velinki Runjić. Najuzornijom zadrugom proglašena je PZ Gospoja iz
Vrbnika. Posebna priznanja dobili su Ivan Topić iz
Drniša, Marko Bezmalinović iz Nerežišća i Frane
Cvitanić iz Bola. (J.V.)
ukupan iznos robne razmjene Katar-Hrvatska
Dogovoren dobavljač plina za LNG terminal na Krku
Katar pristao 25 godina
isporučivati ukapljeni plin
U idućih mjesec dana Zagreb bi trebao posjetiti ministar energetike Katara
i obaviti razgovore o tehničkim i financijskim elementima gradnje terminala.
Hrvatska strana obećala je do ožujka iduće godine definirati tu investiciju
K
atar je odlučio
biti dobavljač
plina za LNG
terminal na Krku u idućih 25 godina, objavljeno je nakon prošlotjednih
sastanaka hrvatskog izaslanstva i katarskog emira
Al-Thanija i njegovih suradnika.
U idućih mjesec dana
Zagreb bi trebao posjetiti ministar energetike Katara i obaviti razgovore o
tehničkim i financijskim
elementima gradnje terminala. S hrvatske strane
istaknuto je da bi do ožujka iduće godine, za kada
je najavljen posjet emira
Rijeci, ta investicija trebala biti konačno definirana.
“Zbog činjenice da je
jedina mediteranska zemlja koja ja naslonjena na
kralježnicu Europe, Hrvatsku je Katar još prije jednog desetljeća prepoznao kao jednu od pet
zemalja najpogodnijih za
ekspanziju plinskoga poslovanja. Danas se to ponovno aktualizira, a realizacija takvoga projekta
mnogostruko bi nadišla
vrijednost same investicije te razvila povjerenje između poslovnih zajednica obiju država”, naglasio
je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na
otvorenju Katarsko-hrvatskoga gospodarskog foruma održanog prošli tjedan
u Dohi.
Poticaj razvoju u
raznim sektorima
Realizacijom LNG projekta, ustvrdio je predsjednik HGK-a, ostvarit
će se zarada od operacija
povezanih s provedbom.
To omogućava razvoj poslovanja u sektorima u kojima Hrvatska može ponuditi konkurentan proizvod
i uslugu. “Izdvojio bih
IT, zdravstvo, prehrambenu industriju, graditeljstvo, energetiku i aktivnosti koje već postoje, poput
elektrostrojarstva”, rekao
je Vidošević.
Hrvatsko izaslanstvo
predvodio je predsjednik
Ivo Josipović, a u Gospodarskom forumu sudjelovalo je 40 hrvatskih i 30
katarskih tvrtki. U Katar
je, primjerice, doputovao
Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke,
Jure Radić iz IGH, bankari Čedo Maletić (HPB),
Markus Ferstl (Hypo) i
Anton Kovačev (HBOR),
Filip Filipec iz Tehnike,
Nikica Gabrić (Poliklinika Svjetlost) i drugi poduzetnici. Predsjednik Josipović je u Dohi otvorio
hrvatsko veleposlanstvo
koje bi trebalo poduzetnicima pomagati u realizaciji dogovorenih poslova.
“Ovo je pravi trenutak
za pokretanje zajedničkih projekata koji mogu
iskoristiti potencijale obiju država”, rekao je predsjednik katarske Trgovinske i industrijske komore
Khalif Bin Jassim Al-Thani. Osim čelnika dviju komora skupu su se obratili i Ivo Josipović, sad već
bivši prvi potpredsjednik Vlade Radimir Ča-
U prvih devet
mjeseci ove godine
izvoz u Katar
je iznosio 21,4
milijuna dolara
čić te ravnatelj Agencije
za investicije i konkurentnost Damir Novinić. Josipović je naglasio dobru
političku suradnju, a Čačić se osvrnuo na energetske projekte. Uz LNG ter-
minal, Hrvatska bi željela
graditi i termocentralu na
plin.
Interes za turizam
Ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost
Damir Novinić održao
je prezentaciju Croatia Your Gateway to Europe
kojom su katarskim gospodarstvenicima pokazane prednosti Hrvatske za
ulaganja kao što su geostrateška pozicija i uvjeti ulaganja. Katarci su
posebno zanimanje pokazali za ulaganja u turističke kapacitete te suradnju s
hrvatskim tvrtkama u projektiranju i izvođenju radova u graditeljstvu.
Ukupna je robna razmjena između Hrvatske
i Katara lani je premašila
iznos od 52 milijuna američkih dolara, pri čemu je
izvoz u Katar bio nešto
veći od 51 milijun dolara, a uvoz u Hrvatsku 1,7
milijuna dolara. U prvih
devet mjeseci ove godine
izvoz je iznosio 21,4 milijuna dolara ili 46,7 posto
manje u odnosu na isto
razdoblje lani, a uvoz tri
milijuna dolara ili više od
sto posto u odnosu na isto
lanjsko razdoblje. (I.V.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
( 110,3 mlrd kn
trebali bi biti proračunski prihodi
9
( 120,3 mlrd kn
planirani rashodi
Sjednica hrvatske vlade
Deficit i nakon rebalansa
Od očekivanih prihoda najviše su podbacile trošarine na naftne derivate. Izdaci za plaće zaposlenih u državnim i
javnim službama trebali su biti manji za 1,6 milijardi kuna, no to se nije ostvarilo
Igor Vukić
[email protected]
Linić očekuje pad BDP-a od 1,1 posto
I
U ovoj godini ministar financija Slavko Linić očekuje smanjenje BDP-a od 1,1 posto, te prosječnu inflaciju
od 3,4 posto. Rekao je da gospodarskoj aktivnosti nije
bitno pridonijela ni uspješna turistička sezona. U prvih
šest mjeseci pad BDP-a iznosio je 1,7 posto, a u zadnjem
tromjesečju boljem rezultatu mogle bi pridonijeti isporuke nekoliko dovršenih brodova te početak rada u sisačkoj Željezari i DINA-Petrokemiji na Krku.
nakon
preraspoređivanja povećanih prihoda i rashoda, deficit državnog
proračuna ostat će tri posto, odnosno, oko 10 milijardi kuna, istaknuo je
ministar financija Slavko Linić na prošlotjednoj sjednici Vlade. Novim
planom proračuna ukupni prihodi projicirani su
u iznosu od 110,3 milijarde kuna, što je za 1,4 milijarde ili 1,3 posto više u
odnosu na planirano. Rashodi će iznositi 120,3 milijarde kuna, što je 1,5 milijardi kuna više u odnosu
na prvotni plan.
Više od imovine
Veći prihodi pojavili su se
zbog pojačane financijske discipline, objasnio je
Linić. Naplata doprinosa,
primjerice, donijela je 996
milijuna kuna više u državnu blagajnu. Od imovine uprihodilo se 1,2 milijarde iznad plana. U toj je
svoti i prihod HANDA-e,
agencije za naftne derivate,
od 550 milijuna kuna, za-
tim dobit Hrvatske narodne banke od 480 milijuna
kuna. Država će osim toga
do kraja godine ostvariti i
prihod od koncesija za 4G
mobitelsku mrežu, od oko
300 milijuna kuna. Ove je
godine i carina naplatila 71
milijun kuna više od planiranog.
Od očekivanih prihoda
najviše su podbacile trošarine na naftne derivate, što
je prema Linićevoj ocjeni rezultat krize i smanjene osobne potrošnje. Ukupni prihod od trošarina bio
je manji za 517 milijuna
kuna, jer je uz naftne derivate nešto niži bio i prihod
od trošarina na cigarete.
Ovogodišnjim planom
izdaci za plaće zaposlenih
u državnim i javnim službama trebali su biti manji
za 1,6 milijardi kuna. No
U idućoj godini
treba svim
sredstvima poticati
privatne investicije,
rekao je Grčić
to se nije ostvarilo, i za tu
će namjenu Vlada rasporediti glavninu povećanih
rashoda. Iz Vlade je najavljeno da će se nastaviti
s pregovorima sa sindikatima o smanjenju dodataka na plaću koji su, prema
riječima potpredsjednika Vlade Nevena Mimice, dogovarani s ranijim
vladama bez obzira na stanje u državnim financijama. “Ova vlada je prvi put
donijela smanjeni proračun, ali neke uštede nismo
uspjeli provesti. Stvari na-
gomilane godinama ne
mogu se ispraviti u jednoj
godini”, rekao je premijer
Zoran Milanović.
Nastavak privatizacije
Brodosplita
Rebalansom je osigurano i 340 milijuna kuna za
podmirivanje troškova restrukturiranja Brodosplita,
tako da će to brodogradilište moći nastaviti postupak privatizacije. Oko
412 milijuna kuna izdvojit će se za plaćanje kamata na izdavanje obveznica
u SAD-u, te za kamate na
preuzeti dug brodogradilišta. Povećani trošak za socijalne programe iznosit će
150 milijuna kuna, zadnje
rate umirovljeničkog duga
stajat će oko 100 milijuna
kuna, a u proračunsku rezervu rasporedit će se 50
milijuna kuna.
Dio novca za povećane rashode pronaći će se
uštedama na materijalnim
troškovima (211 milijuna
kuna) te smanjenjem kapitalnih investicija. Prema proračunskim podacima proizlazi da nije
realizirano oko 400 milijuna kuna za kapitalne investicije, no potpredsjednik Vlade Branko Grčić
ukazuje da je ostvareni investicijski rezultat javnih
poduzeća dosegnuo 1,2
milijarde kuna, što je više
od prvobitnog plana. Dodao je kako u idućoj godini treba svim sredstvima
poticati privatne investicije. Na investicijske napore osvrnuo se i ministar Linić, ukazujući na doprinos
rastu deficita javnih poduzeća poput Hrvatskih voda
i Hrvatskih cesta. Prihodi izvanproračunskih korisnika su projicirani na 5,4
milijarde kuna, a rashodi
na 7,2 milijarde kuna. Rezultat je to investicijskog
ciklusa u vodnom gospodarstvu i regionalnim cestama kojim se želi zaposliti što više građevinskih
tvrtki.
Treća promjena ministara u jednogodišnjem mandatu Vlade
Nakon Čačića, gospodarstvo Ivanu Vrdoljaku
I
van Vrdoljak, dosadašnji ministar graditeljstva, preuzima
Ministarstvo gospodarstva. Njegova zamjenica
Anka Mrak Taritaš postaje ministrica graditeljstva,
a Vesna Pusić uz funkciju
ministrice vanjskih poslova postaje i potpredsjednica Vlade.
Promjene su to u Vladi izazvane prošlotjednom
ostavkom prvog potpredsjednika i ministra gospo-
darstva Radimira Čačića.
Odluka mađarskog suda
koji je Čačiću preinačio
uvjetnu osudu u bezuvjetnu zatvorsku kaznu dovela
je tako do treće promjene
ministara u jednogodišnjem mandatu Vlade.
Novi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je kako vjeruje da
može preuzeti taj zahtjevni resor. “Nije mi ovo prvi
put da koordiniram i vodim timove. Znam što se
događalo u tom ministarstvu i dosad smo bili u
dnevnom kontaktu. Moje
imenovanje samo je potvrda onoga što smo zajednički radili”, rekao je
Vrdoljak.
Vrdoljak je u protekloj godini koordinirao
donošenje propisa usmjerenih na ubrzavanje građevinskih i drugih ulagačkih projekata. S Čačićem
je surađivao i na projektu
energetske učinkovitosti
javnih zgrada koji bi tek
trebao dobiti zamah.
U dijelu koordinacije gospodarskih aktivnosti Vlade mogla bi Čačićevim odlaskom ojačati
uloga Branka Grčića, potpredsjednika koji je dosad
bio zadužen za regionalni
razvoj i europske fondove.
Kao profesor ekonomije,
uz suradnju s ministrom financija Slavkom Linićem,
Grčić bi ubuduće trebao
strateški usmjeravati gos-
podarsku politiku Vlade,
smatraju analitičari.
Od nove se ministrice
graditeljstva Anke Mrak
Taritaš također očekuje
kontinuitet u provođenju
Vladinih odluka, osobito u programu legalizacije nezakonitih građevina.
Po struci je arhitektica, a
dugo je radila u Ministarstvu graditeljstva i Zavodu za planiranje Grada
Zagreba, tako da dobro
poznaje resor. (I.V.)
10 PV ANALIZA
Privredni vjesnik
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
( 300 subjekata
bavi se posredovanjem u prometu nekretninama
( 2 optužna prijedloga
podnesena zbog sumnje u pranje novca u prometu nekretni
Poslovanje nekretninama
Tržište u previranju, posredni
Najave uvođenja poreza na posjedovanje nekretnina unose neizvjesnost kako među kupce tako i među prodavatelje nekr
Rezultat je nastavak pada cijena, ali i broja kupoprodaja
Drago Živković
[email protected]
H
rvatsko tržište
nekretnina dijeli sudbinu cijeloga gospodarstva. U
vremenima kada pada kupovna moć, sasvim je logično da pada i promet
nekretnina. Postoje, međutim, i dodatni čimbenici koji pogoršavaju stanje na tržištu. Jedan od
njih je najavljeni porez
na posjedovanje nekretnina koji unosi neizvjesnost kako među kupce
tako i među prodavatelje
nekretnina.
U takvim okolnostima, tržište reagira dvojako: dio vlasnika nekretnina koji se pribojavaju
poreza nude svoje nekretnine na prodaju kako bi
ih unovčili prije uvođenja
poreza. To dovodi do porasta ponude, ali se istodobno na strani potražnje
događa suprotan proces:
potencijalni kupci oprezni su i čekaju, u nadi da
će porez dovesti do daljnjeg pada cijena nekretnina. Rezultat je nastavak
pada cijena, ali i broja kupoprodaja.
U Zagrebu najveći
pad
Potvrđuju to i podaci o
kretanju traženih cijena
na portalima koji se bave
nekretninama. U listopadu su, prema podacima portala Crozilla.com,
prosječne tražene cijena
stanova pale za 0,5 posto
na mjesečnoj razini, 1,3
posto na godišnjoj, te 3,9
posto u odnosu na listopad 2010. U odnosu na
isti mjesec 2008. godine,
cijene stanova u prosjeku su pale za 16 posto, te
11 posto u odnosu na listopad 2009. Na mjeseč-
noj razini najveći pad cijena bilježe Pula (-1,6
posto) i Dubrovnik (-2,8
posto), a na godišnjoj razini Zagreb (-3,9 posto)
i Rijeka (-2,2 posto). U
odnosu na cijene iz listopada 2010. godine najveći pad bilježe Rijeka
(-13,3 posto) i Dubrovnik (-8,8 posto).
Posrednici
u prometu
nekretninama
morali bi izbjegavati
svaki kontakt
koji bi se mogao
protumačiti kao
dogovor o cijenama
Prema portalu centarnekretnina.net, u listopadu 2012. u odnosu na rujan iste godine, cijene
nekretnina na zagrebačkom tržištu ostvarile su
pad od 0,3 posto. Na godišnjoj razini, u odnosu
na listopad 2011. tražene cijene nekretnina pale
su za 2,9 posto. Prosječna
tražena cijena stana u Zagrebu u listopadu iznosi
1682 eura po četvornom
metru, što je za 4,3 posto
niže u odnosu na listopad
2011. godine.
Kako se pad kupoprodaja bilježi već četvrtu godinu zaredom, nije
ni čudo da se smanjuje i
broj posrednika u prometu nekretninama. Preostali se bore s novim komplikacijama u poslovanju
i pokušavaju pripremiti
za nalet europske konkurencije od 1. srpnja 2013.
Dvije aktualne otežavajuće okolnosti posrednicima u prometu nekretnina su fiskalizacija i
sprečavanje pranja novca, a pomoći bi im mogla
legalizacija
bespravne
gradnje koja će povećati broj nekretnina za kupoprodaju. Fiskalizacija
zahvaća sve poduzetnike,
ali posebne komplikacije
donosi onima koji rade s
gotovinom.
Perači novca
Svi će oni morati najkasnije do 1. srpnja 2013.
instalirati
programska
rješanja koja omogućuju primjenu digitalnog
certifikata koji za potrebe fiskalizacije izdaje
Fina. Certifikat je za Poreznu upravu jedini element identifikacije pošiljatelja poruke, a njegova
je cijena 300 kuna na pet
godina, što znači 60 kuna
godišnje, prema riječima
Marijane Vuraić Kudeljan, pomoćnice ravnateljice Porezne uprave.
Za velike i srednje poduzetnike te za ugostitelje
fiskalizacija počinje već
1. siječnja 2013., za trgovce i slobodna zanimanja 1. travnja, a 1. srpnja
za sve ostale uključujući i
posrednike u prometu nekretnina (osim onih koji
eventualno u istom prostoru imaju i ugostiteljsku djelatnost).
Promet nekretninama
vrlo je atraktivna djelatnost za perače novca jer
može otvoriti širok prostor za zloupotrebe. Zato
su Zakonom o sprečavanju pranja novca i posrednici u prometu nekretnina
obvezni kontrolirati svoje klijente i prijavljivati gotovinske transakcije veće od 105.000 kuna.
Iako se Financijski inspektorat dosad uglavnom ograničavao na upozoravanje posrednika, od
2009. godine proveden je
ukupno 51 nadzor, koji
je rezultirao sa 24 pisana
Kretanje cijena stanova u 2012. (€/m2)
01/2012.
03/2012.
07/2012.
09/2012.
11/2012.
Hrvatska
1762
1779
1695
1687
1684
Zagreb
1693
1706
1616
1597
1591
Obala
2048
2041
1991
2004
1998
Ostalo
1167
1182
1168
1182
1201
Izvor: Burza nekretnina
Završene zgrade i stanovi 2008.-2011.
Ukupno
2008.
2009.
2010.
2011.
9923
8434
7491
6777
Stambene
zgrade
8148
6733
6108
5468
Nestambene
zgrade
1775
1701
1383
1309
Broj stanova
25.368
18.740
14.972
12.390
Izvor: Državni zavod za statistiku
Prosječne cijene prodanih novih stanova (kn/m2)
Hrvatska
Zagreb
Ostalo
2008.
I.-XII.
12.095
14.315
9703
2009.
I.-XII.
11.944
14.100
10.110
2010.
I.-XII.
10.971
12.322
9611
2011.
I.-XII.
11.764
12.348
10.855
2012.
I.-VI.
11.909
12.505
10.900
Izvor: Državni zavod za statistiku
11
www.privredni.hr
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
nama
( oko 4 posto
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja
nekretninama HGK-a
godišnji pad cijena nekretnina u Zagrebu
ci u iščekivanju
etnina. To dovodi do porasta ponude, ali i pada potražnje.
nu uslugu treba odrediti
svaki posrednik individualno, u skladu sa svojim troškovima. Zato je
poželjno da konačna cijena usluge bude predmet pregovora posrednika i klijenta. Nasuprot
tome, dogovor između
posrednika o jedinstvenom iznosu posredničke naknade ili bilo kakvu
standardizaciju u tom
smislu Agencija smatra zabranjenim sporazumom. Argument da se
dogovorom o jedinstvenoj cijeni štiti kvaliteta
usluge, prema mišljenju
Agencije, nema ekonomskog opravdanja niti je
ikada potvrđen u prak-
Promet
nekretninama
vrlo je atraktivna
djelatnost za perače
novca jer može
otvoriti širok prostor
za zloporabe
upozorenja i dva optužna prijedloga. Većina uočenih nepravilnosti kod
posrednika ipak je manje važnosti i uglavnom
se svodi na nepostojanje
propisanih internih akata
i evidencije, prema riječima Tadije Šakića, voditelja Službe Financijskog inspektorata.
Oprezno s
naknadama
Iako su posrednici u
praksi skloni usklađivati svoje provizije za
ostvarene kupoprodaje,
pa su čak i u zakon unijeli maksimalnu proviziju, iz Agencije za zaštitu
tržišnog natjecanja upozorili su ih da oko toga
budu vrlo oprezni jer je
kartelno dogovaranje cijena, pa tako i njihovih
naknada za posredovanje, strogo zabranjeno.
Zamjenik predsjednice
Vijeća Agencije Mladen
Cerovac ističe da sektor
posredovanja u prometu nekretninama u potpunosti podliježe primjeni
propisa o zaštiti tržišnog
natjecanja. Slučajevi iz
prakse, rekao je Cerovac
na 18. forumu poslovanja nekretninama, pokazuju jaku sklonost među
poduzetnicima koji djeluju na tom tržištu da dogovore jedinstveni iznos
posredničke
naknade.
Međutim, sukladno propisima o zaštiti tržišnog
natjecanja, iznos naknade kao cijene za izvrše-
si. Stoga Cerovac savjetuje posrednicima u prometu nekretninama da se
striktno pridržavaju propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, a naročito da
izbjegavaju svaki kontakt s izravnim konkurentima koji bi se mogao
protumačiti kao dogovor o cijenama, razmjena osjetljivih informacija
ili usklađeno djelovanje.
Štoviše, Cerovac preporuča da se ozbiljno razmisli o preslikavanju
prakse iz SAD-a gdje posrednici za promet nekretninama svaki svoj
sastanak započinju izjavom da se ni na koji način, izravno ili neizravno, ne smiju spominjati
iznosi naknada.
Kakav god porez
bio, znat ćemo se
prilagoditi
N
ajave uvođenja
poreza na posjedovanje nekretnina unijele su dodatni nemir na tržište
nekretnina. Agencije za
nekretnine ne boje se toliko poreza koliko stalnih
priča o porezu, a bez konkretnih podataka, kaže
Dubravko
Ranilović,
predsjednik Udruženja
poslovanja nekretninama
pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Kakva je trenutačna situacija na tržištu nekretnina? Mijenja li se
na bolje ili gore?
- Situacija se nije promijenila, ona je stabilno loša
već dvije godine, pa su
se ljudi tome prilagodili. Najgore je to što promet pada, broj transakcija u Hrvatskoj i dalje pada
za oko 10 posto godišnje.
To je problem koji nije riješen i koji će se vjerojatno rješavati ovisno o svemu što se događa i izvan
Hrvatske. Neke mjere za
rješavanje krize može poduzeti i država, međutim,
ako je gospodarstvo loše i
ne funkcionira, neće funkcionirati ni tržište nekretnina.
Koliko je danas posrednika u prometu nekretninama? Smanjuje li se
njihov broj zbog krize?
- Smatramo da se posredovanjem u prometu nekretninama sada u Hrvatskoj bavi oko 300
subjekata. To su male tvrtke koje su relativno izdržljive. Procjenjujemo da
se između 100 i 200 agencija prestalo baviti ovim
poslom unatrag tri godine.
Koliko je neprodanih
stanova na tržištu?
- Mislim da je ta priča o
neprodanim
stanovima
svojevrsna zamjena teza
jer to nema veze ni s tržištem niti s prometom
nekretnina. Ti neprodani
stanovi su baloni koje je
netko napuhao i koji očito nemaju mjesta na tržištu, pa su kretanja na tržištu nekretnina posve
neovisna o tim neprodanim stanovima. Drugim
riječima, danas imate ljude koji žele kupiti stan, ali
ne nalaze onaj koji im odgovara. Neprodani stanovi su problem samo utoliko što banke, dok ne riješe
taj problem, smanjeno financiraju druge kvalitetne projekte u stanogradnji
koji bi mogli naći mjesto
na tržištu. To što neki stanovi dugo stoje neprodani
više govori o njima nego
o tržištu.
Očekujete li porast prometa iduće godine nakon ulaska u EU?
- Ne. Mi već imamo liberalizirano tržište i ništa se
u tom smislu neće dogoditi. Ulazak u EU može biti
psihološki poticaj za nekog stranca koji možda
zaključuje da mu je novac
zbog toga ovdje sigurniji,
ali to sigurno neće izazvati neki bum na tržištu. Za
tržište će biti puno važnije
kako će se država postaviti prema građevinskom
sektoru i tržištu nekretnina, da bi se tržište dugoročno pokrenulo. Nama
nije u interesu da imamo
bum, pa onda veliki pad,
nego da se permanentno i
održivo posluje.
Hoće li vam naštetiti najavljeni porez na posjedovanje nekretnina?
- Više štete je nanijelo to
što se priča o tom porezu, nego sam porez, jer
se uvlače strah i depresija među vlasnike nekretnina. A zapravo nemamo precizne informacije.
Kada nešto bude izvjesno,
mi ćemo se znati s tim nositi o kojem god postotku
se radilo. Prema informacijama koje ja imam, porez ne bi trebao biti ništa
drastično, posebno za građane koji žive u svojim
stanovima.
Bude li prema najavama, kako će to utjecati
na cijene nekretnina?
- Cijena nekretnina se ne
formira samo na odnosu ponude i potražnje. Mi
imamo statistiku Burze
nekretnina koja je pokazala da su za neke transakcije u Zagrebu čak porasle
cijene, zato što je malo nekretnina na tržištu, ne proizvode se nove, pa neki
kupci ne mogu dobiti ono
što traže. Ne bojimo se da
bi taj porez mogao utjecati
na cijene nekretnina u Zagrebu, ali mogao bi na cijene u ruralnim područjima. Tu je najveća opasnost
na koju mi ukazujemo, da
će već sada obezvrijeđena seoska imanja vlasnici
zbog poreza morati prodavati u bescjenje. (D.Ž.)
12 PRIČA S RAZLOGOM
*vijesti
Raste osiguranje
kućanstava
Broj polica osiguranja kućanstava usprkos krizi povećan je u proteklih godinu dana za 2,7 posto, a
iznos premija po tim policama za 3,7 posto, podaci
su Hrvatskog ureda za osiguranje. Građani su za osiguranje stvari kućanstava, koje uključuje i zaštitu
od poplave, do kraja rujna 2012. godine izdvojili
64,36 milijuna kuna. Više
od 62 posto tog tržišta drži
Croatia osiguranje, a prosječna cijena police iznosi
200 kuna godišnje.
Badel može u
privatizaciju
Badel 1862 može nastaviti
privatizaciju i financijsko
restrukturiranje iako mu
je blokiran račun, priopćilo je Ministarstvo financija. Badel u tom smislu nije
jedinstven slučaj jer je čitav niz tvrtki u sličnoj situaciji pronašao strateške
partnere koji su preuzeli
obveze tvrtke i nastavili s
proizvodnjom, ističu u Ministarstvu. Badel 1862 duguje Carinskoj upravi 21,5
milijuna kuna, a istodobno
država provodi natječaj za
prodaju te tvrtke.
Smanjen prijevoz
robe
U prijevozu robe u trećem
tromjesečju 2012. u odnosu
na isto razdoblje 2011. zabilježen je ukupni pad za 13
posto, objavio je Državni
zavod za statistiku. Privremeni podaci za željeznički
prijevoz pokazuju pad od
pet posto. Manje robe bilo
je i u cestovnom prijevozu,
za 11 posto, u pomorskom i
obalnom prijevozu, za 24,7
posto te u cjevovodnom
transportu (za 5,2 posto).
Rast je ipak ostvaren u prijevozu na unutarnjim vodenim putovima, od 55,1 posto, te zračnom prijevozu
od 7,5 posto.
Privredni vjesnik
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
( 60.000 jedinica
godišnja proizvodnja Plamena
( 190 mil kn
očekivani promet ove godine
Tvornica štednjaka i kamina Plamen, Požega
Čudo u požeškoj
dolini
I to se može u Hrvatskoj: zapošljavaju nove radnike, rade u tri smjene, 80 posto proizvodnje
izvoze, povećavaju plaće, dijele i 13. plaću, hrane se za četiri kune, ulažu u novu tehnologiju...
Svetozar Sarkanjac
[email protected]
P
ozitivni poslovni
primjeri iz hrvatske gospodarske
prakse sve se teže probijaju do pažnje javnosti. Iako
ih je malo, ipak ih ima, a
jedan od takvih primjera
svakako je požeška tvrtka Plamen. Njen plamen,
na temelju gotovo stoljetne tradicije, posljednjih
godina itekako plamti: u
ovoj proizvodnoj tvrtki iz
metaloprerađivačke branše u prvih devet mjeseci ove godine povećali su
plaće zaposlenih za 11 posto, potkraj godine dijelit će 13. plaću, u razvoj
tehnologije ulažu stotinjak milijuna kuna, izvoze 80 posto proizvodnje i
još povećavaju broj zaposlenih.
“U rujnu ove godine zaposlili smo 25 novih
radnika i sada su u Plamenu 433 zaposlena, a zbog
povećane potražnje na
vanjskim tržištima uz trosmjenski rad odnedavno
smo uveli i rad subotom”,
objašnjava za Privredni
vjesnik Vinko Matijević,
član Uprave Plamena.
Inače, nakon ovogodišnjeg povećanja plaća, zaposlenici Plamena
mjesečno zarađuju prosječno 4158 kuna. Uz
tzv. 13. plaću, zaposlenici Plamena imaju pravo na plaćene putne troškove, redovite božićnice
i uskrsnice, kao i povremene financijske pomoći
za troškove nabave školske opreme djeci zaposlenika. U toj tvrtki nje-
guju nešto što se nekada
zvalo društveni standard
pa je tako zaposlenicima
u tvorničkom restoranu
svakodnevno osiguran topli obrok po cijeni od četiri kune.
Stari štednjaci
uzmiču
Naravno, sve je to moguće na temelju dobrih
poslovnih rezultata. A
Plamen kao jedna od najvećih hrvatskih ljevaonica, te najveći i jedini proizvođač kućanskih aparata
u domeni grijaćih tijela u
Hrvatskoj, prošle je godine ostvario promet vrijedan 185 milijuna kuna,
dok ove godine očekuju
barem 190 milijuna.
Na tradiciji višedesetljetnog znanja i umijeća,
ali uz primjenu suvremene tehnologije, ova tvornica specifičnih kućanskih
Plamen je jedna od
najvećih hrvatskih
ljevaonica, te
jedini proizvođač
kućanskih aparata
u domeni grijaćih
tijela
aparata doseže godišnju
proizvodnju od 60.000 jedinica. Pri tom se veći dio
programa odnosi na pojedinačno zagrijavanje prostorija - štednjaci, kamini i
peći na kruto gorivo i plin,
te plinski i univerzalni
kotlovi namijenjeni centralnom zagrijavanju poslovnih zgrada, tvornica,
stanova i obiteljskih kuća.
Europsko tržište – hrvatska tlaka
Kada bismo imali uvjete poslovanja kakve imaju nama slične tvrtke u razvijenim europskim zemljama, bili bismo još konkurentniji. Prema procjenama, mogli bismo povećati
zaposlenost za 50 do 60 posto, objašnjava Matijević naglašavajući kako hrvatske tvrtke plaćaju najskuplji plin u Europi. Naime, dok s jedne strane sirovine i strojeve u svijetu
kupuju na burzi, odnosno na tržištu, s druge strane imaju – domaći energetski monopol.
“Dakle, na burzi kupujemo metal, a kod kuće imamo HEP i njihov plin koji hrvatska industrija mora platiti 20 ili 30 posto skuplje nego što ga plaćaju kućanstva. Drugim riječima, mi na taj način sufinanciramo građane koji se griju na plin. Godišnje trošimo oko
1.200.000 kubika plina i to nam je izrazito veliki trošak, te se tek moramo izboriti za paritete kakvi postoje u svijetu”, kaže Matijević.
Budući da vrijeme
nosi svoje, nekad popularni štednjaci na kruta goriva viđani u starim bakinim kuhinjama sve više
gube bitku s jednostavnijim električnim ili plinskim modelima. Kako
kaže Vinko Matijević, već
godinama opada zanimanje za štednjake, a raste
zanimanje za peći i kamine. Naime, od nekadašnjeg udjela između 70
i 80 posto, udjel štednjaka u proizvodnji je pao na
manje od 20 posto.
Nova ulaganja
Takve tržišne trendove
odavno su uočili u Plamenu i zato danas zauzimaju zapažene pozici-
je na mnogim europskim
tržištima. Pored brojnih modela peći i kamina, požeški Plamen danas
proizvodi razne vrste odljevaka od sivog lijeva za
potrebe vlastite proizvodnje, te po narudžbi u kvaliteti EN-GJL 200 godišnje proizvode približno
12.000 tona. K tome, Plamen je specijaliziran za
proizvodnju tankostijenih
odljevaka, kao komponenti štednjaka, peći, kotlova i kamina.
Više od 80 posto današnje proizvodnje Plamena završava u izvozu,
a dominatna tržišta Plamenovih proizvoda su Zapadna i Sjeverna Europa.
Brojna kućanstva, kao i
poslovni prostori u Švedskoj, Njemačkoj, Poljskoj
ili Španjolskoj, zagrijavaju se pomoću proizvoda
ove požeške tvrtke, a čak
55 posto prihoda ostvaruju na tržištu Italije.
Pored stalnog ulaganja u novi dizajn proizvoda, jer to je uvjet bez
kojega se ne može opstati na tržištu, u Plamenu
ulažu i u dugotrajne tehnološke investicije. Tako
je u tijeku realizacija investicije vrijedne više od
100 milijuna kuna u nove
elektropeći što će Plamenu, kako kaže Matijević,
donijeti energetske uštede, ali i povećati kapacitet proizvodnje za 30 do
40 posto.
enterprise europe
info
Broj 74, 19. studenoga 2012.
BDP i inflacija
Eurozona u recesiji,
Europa ipak u plusu
Gospodarstvo eurozone nakon dva kvartala u minusu i službeno je u novoj recesiji, no Europa
je u plusu, pokazuju statistike. Inflacija eura u godini dana iznosila je 2,5 posto
Forum za Mediteran
Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj te Sektor
za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore vodio
je delegaciju hrvatskih tvrtki u
Milano na Gospodarski i financijski forum za Mediteran.
Male tvrtke i dalje su najdinamičniji segment hrvatskoga gospodarstva i jedan od najvažnijih pokretača ukupnoga gospodarskog
razvoja koji stimulira privatno vlasništvo, poduzetništvo i rast zaposlenosti te znatno pridonosi povećanju proizvodnje i izvoza, rekla je
na skupu direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki
razvoj Tajana Kesić Šapić. “U ovim
su vremenima globalne krize njome najviše pogođena upravo mala
i srednja poduzeća. Dakle, više
nego ikada trebaju angažman naših najvažnijih institucija u promicanju i podršci”, zaključila je Tajana
Kesić Šapić. Hrvatske su tvrtke na
skupu predstavile svoje proizvode
i usluge te održale poslovne razgovore s partnerima o mogućnostima poslovne suradnje.
Gospodarstvo eurozone palo je u
trećem tromjesečju za 0,1 posto, kliznuvši time u recesiju, no Europska
unija je u istom razdoblju zabilježila
rast od 0,1 posto, objavio je Eurostat europski statistički ured.
U drugom tromjesečju eurozona je zabilježila pad aktivnosti od 0,2 posto, a recesija se definira kao pad aktivnosti dva
tromjesečja zaredom. Gospodarstvo Europske unije u drugom tromjesečju ove
godine zabilježilo je također pad od 0,2
posto kao i zona primjene zajedničke
europske valute.
Na godišnjoj razini gospodarske aktivnosti u 17 zemalja članica eurozone pale
su za 0,6 posto, te za 0,4 posto u cijeloj
Europskoj uniji. U drugom su tromjesečju aktivnosti u eurozoni na godišnjoj razini pale za 0,4 posto, a u svih 27 zemalja
članica za 0,3 posto.
Eurostat je procijenio i kako je glavni
europski trgovinski partner Sjedinjene
Američke Države u trećem tromjesečju
zabilježio rast za 0,5 posto u odnosu na
prethodna tri mjeseca kada su aktivnosti
porasle 0,3 posto. U drugom po veličini
trgovinskom partneru Japanu aktivnosti su se u trećem tromjesečju smanjile za 0,9 posto u odnosu na prethodno
tromjesečje, kada su porasle za blagih
0,1 posto. Na godišnjoj razini američki je
BDP u trećem tromjesečju porastao za
2,3 posto, a japanski za 0,2 posto.
Istovremeno inflacija u eurozoni kliznula je u listopadu na 2,5 posto. U rujnu
godišnja je inflacija u eurozoni iznosila
2,6 posto. U Europskoj uniji kliznula je u
listopadu na 2,6 posto, sa 2,7 posto koliko je iznosila u rujnu. Najniže godišnje
stope inflacije u listopadu zabilježene su
u Grčkoj (0,9 posto), Švedskoj (1,2 posto)
i Latviji (1,6 posto), a najviše u Mađarskoj (šest posto), Rumunjskoj (pet posto) i Estoniji (4,2 posto). U usporedbi s
rujnom, godišnja inflacija je pala u 13 zemalja, porasla u 10, a ostala nepromijenjena u četiri zemlje članice.
Na godišnjoj razini u listopadu su najviše porasle cijene prijevoza, za 4,1 posto,
te alkoholnih pića, duhanskih proizvoda i stanovanja za po 4,0 posto. Nasuprot tome, cijene komunikacijskih usluga smanjile su se za 3,5 posto, a cijene
usluga za rekreaciju i kulturu za jedan
posto.
enterprise europe
Nove ideje kako financirati medije
Internetom
do sredstava
Sakupljanjem sredstava preko interneta od puno donora s malim iznosima moguće je doći do pomoći u nesrećama, ali i do novca
za političke kampanje, kulturne projekte ili poduzetničke pothvate. No i mediji vide potencijal za financiranja svojih projekata
upravo na taj način
Lada Stipić - Niseteo
U Sjedinjenim Američkim Državama
to je već zakon, u Europi su se, na kontinentalnoj razini, tek dohvatili ove
opcije u funkciji poticanja kreativnih
medija: riječ je o pojmu crowdfundinga, još bez inačice u hrvatskom jeziku
(i većini europskih). Radi se o relativno novoj disciplini sakupljanja sredstava za određeni projekt ili akciju
putem interneta, oslanjanjem na što
je moguće veći broj financijera s malim iznosima investicije.
To je i inovativno sredstvo za razvijanje
novih, kreativnih medija, tvrde predstavnici Europske medijske udruge magazina, think tanka koji se bavi problemima, aspiracijama i perspektivama nekih
15.000 europskih izdavačkih kuća s pedesetak tisuća magazina, što u tiskanom,
što u digitalnom izdanju.
Novi načini financiranja projekata
Prva europska konferencija o inovativnom financiranju medija stavila je na stol
pregršt ideja s osnovnom porukom da
“valja dobro razmisliti o načinima kako
se financira i izdaje” novinarski rad. Dijagnoza je da su potrebni novi vidovi suradnje medijskih tvrtki s organizacijama
i pojedincima koji su izvor sredstava za
medijsku aktivnost te da se u vremenima digitalne komunikacije treba poraditi
na izgradnji nove komunikacije, efektivnog međudjelovanja novinara i izdavača
s jedne i korisnika njihovih proizvoda –
ili čitateljstva – s druge strane. Argument
su i brojke, računa se da je zadnjih godina u SAD-u dotok novca u medije smanjen za više od četiri milijarde eura - ili
pet milijardi dolara. U Europi nije ništa
bolje, gašenje medija torpediranih financijskom situacijom je svakodnevica.
Prilika za medije
U lepezi opcija crowdfunding se pokazao
korisnim trendom i za medijsko financiranje. Prema Maxu von Abendrothu, izvršnom direktoru kontinentalne udruge
izdavača magazina, “rasprava o kreativnom financiranju medija ključna je za razumijevanje kako će u budućnosti izgle-
Crowdfundigom do projekta
Magazin uređuju čitatelji
Hiperprikupljanje ili crowdfunding je prije osam godina pomogao francuskom
režisersko-producentskom dvojcu Benjamin Pommeraud – Guillaume Colboc
pokrenuti produkciju filma “Čekajući jučer”; za tri tjedna sakupili su 40.000 eura.
Ovaj vid namicanja novca putem interneta za određeni cilj ili svrhu prigrlili su
političari za kampanje, poput američke predizborne – iako su ga navodno prvi
testirali članovi manje poznatih rock grupa obraćajući se obožavateljima za pomoć pri snimanju i promociji albuma ili organizaciji turneja. Crowdfunding će
rado koristiti humanitarne organizacije u situacijama kada valja mobilizirati velik broj ljudi, recimo sakupljanje pomoći stradalima od orkana Sandy ili, u Hrvatskoj, humanitarnim akcijama za liječenje. Američka je administracija na proljeće
ove godine potvrdila JOBS (Jumpstart Our Business Startups), reguliran posebnim zakonskim aktom. Unutra je i neka vrsta crowdfundinga koja dopušta okupljanje širokog kruga malih investitora oko potpore određenog projekta osnivanja tvrtke.
Matter, magazin specijaliziran za
teme znanosti i tehnologije, počeo
je prodavati svoje usluge putem interneta. Pokrenuli su ga prilozi 2566
ljudi. Najavljeno je da će svakog mjeseca objavljivati novu priču dugu najmanje 5000 riječi, dostupnu po cijeni
od 0,99 dolara. Kupuje se preko Kindlea ili, uskoro, iTunesa. Čitatelji mogu
postati članovi Mattera. S investicijom
od 0,99 dolara mjesečno – ili, pretplatom! – korisnici dobivaju pristup svim
člancima, kao i nekim dodatnim sadržajima.
dati medijski prostor u Europi što se tiče
sadržaja, inovacijskih tehnologija i razvoja poslovnih aktivnosti”. Na Danima
kreativnih medija u belgijskom gradu
Ghentu, na prvoj europskoj konferenciji o kreativnom financiranju medija, naglašeno je kako se baš crowdfunding u
ovom kontekstu pokazuje kao atraktivna
opcija širokih mogućnosti. Prema ocjeni
suosnivača Mattera, digitalne platforme
za istraživačko novinarstvo u području tehnologije i znanosti, novinarima je
nužnost povezati se sa zajednicom korisnika informacija. Ona im je i potpora.
Bobbie Johnson tvrdi da je na primjeru njegove platforme baš interakcija novinara i čitateljstva presudna za uspjeh,
ističući kako “ljudi ne podržavaju poslovne planove nego ideje za koje se mogu
vezivati”. John­son je svoj usko specijalizirani projekt odgovornog, stručnog,
kredibilnog pokrivanja tematike tehnologije i znanosti kroz aspekt potrage za
detaljima, sa svim elementima istraživačkog novinarstva, pokrenuo u sklopu
kampanje otvaranja novog biznisa osiguravši za kratko vrijeme više od 100.000
eura za start.
Emocijom do novca
Crowdfunding ima potencijale olakšavanja pritiska na tradicionalne financijere medijskih aktivnosti, prebacujući se s organizacija ili tvrtki s interesom
podupiranja medijskog rada na daleko
širu bazu korisnika informacija koje mediji donose. Novi je element u priči da
ulogu u osiguravanju sredstava ne igra
čisti financijski interes, očekivanje profita, nego i onaj emotivni dio gdje se krajnji korisnik usluge aktivno uključuje u
stvaranje jamstva da će je koristiti. Koncept je, upozorili su sudionici rasprave
o novim vidovima financiranja, upotrebljiv samo za neke novinarske kategorije, u stanju je držati živim, aktivnim i radoznalim istraživačko novinarstvo, no
dvojbeno je može li ga se aplicirati na
kategoriju udarnih, prvih, prijelomnih
vijesti koja također ima svoju vjernu publiku na Mreži.
www.een.hr
19. studenoga 2012.
2 3
Greenvest
Veliki potencijali
ulaganja u zeleno
Vrijednost potencijalnih zelenih investicija privatnog sektora u Hrvatskoj veće su od 850 milijuna eura. Na Gospodarskoinvesticijskim danima i sajmu razvoja proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu predstavljeni su i projekti obnovljivih izvora
energije te prva europska internet trgovina zelene tehnologije
Prvi međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu Greenvest: Invest in green
Croatia okupio je oko 150 domaćih i stranih sudionika kojima su u tri
dana, koliko je skup trajao, predstavljene između ostalih i zelene investicije privatnoga sektora u Hrvatskoj,
vrijedne više od 850 milijuna eura.
Otvarajući Dane i sajam u zagrebačkom
hotelu Esplanade ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras naglasio je važnost zelenog gospodarstva za što Hrvatska ima velike potencijale, a posebno u
obnovljivim izvorima energije. “U tome,
kao i općenito u energetici otvaraju se
velike mogućnosti investicija, čemu će,
vjerujem, pridonijeti i predstojeći novi
zakon o energiji kojim će početi i prilagodba Hrvatske EU-ovoj strategiji 20-2020 prema kojoj se do 2020. u energetici
predviđa 20 posto korištenja obnovljivih
izvora energije”, istaknuo je Maras.
Projekti obnovljivih energetskih izvora
su, uz one iz javno-privatnog partnerstva te velike energetske projekte, dio
velikog novog investicijskog ciklusa vrijednog 120 milijardi kuna koji pokreće
Dolac i Mala Kapela - vrijedni oko 650 milijuna eura, što pokazuje da imamo volje
za takve investicije, ali je još potrebno da
gradovi, županije i država ubrzaju donošenje zakona jer investitori čekaju”, kazao
je Marjanović.
Vlada i kojim se želi do 2020. udvostručiti proizvodnju obnovljive energije. “Za
investicije nije dovoljan samo potencijal i atraktivni uvjeti nego i subjekti koji
će osigurati prihvat i distribuciju energije, što će u Hrvatskoj biti HEP koji se za to
nakon godina stagnacije i kočenja investicija od početka ove godine intenzivno
priprema”, istaknuo je Maras.
Najavio je i da će iduće godine u poticajnim programima njegova ministarstva
osigurati dodatna sredstva za ekonomi-
ju novih, pa i zelenih tehnologija jer zeleno gospodarstvo osigurava nove proizvode, radna mjesta i dodanu vrijednost.
Hrvatska ima dobru perspektivu za jaču
primjenu zelenih investicija što svojim
projektima potvrđuju i tvrtke-izlagači
na sajmu, istaknuo je direktor sajma Tomislav Marjanović, jedan od predstavnika organizatora Greenvesta - Saveza za
energetiku Zagreba i tvrtke Energo Media Servis. “Među tim projektima su i projekti triju vjetroelektrana - Senj, Medeni
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta ističe
kako je zeleno gospodarstvo budućnost Hrvatske jer se jedino time smanjuju svi gubici u poslovnim procesima i zagađenje okoliša te unapređuje
radni i životni prostor. “U tome nas, kao
i u općenito učinkovitijem korištenju
resursa, čeka još puno posla, a sada je
pravo vrijeme da se s tim počnemo ozbiljnije baviti”, ocjenila je Vesna Trnokop Tanta.
Podršku Greenvestu dalo je još 25 institucija, tvrtki i medija, a osim energetskih
zelenih investicija predstavljene su i one
iz područja zbrinjavanja otpada, gradnje niskoenergetskih objekata, eko automobila i drugi. U sklopu tog događanja
tvrtka Energo Media Servis predstavila
je i prvi europski green-tech online shop
na domeni energostore.com koji za sada
nudi više od 150 energetski učinkovitih
tehnologija.
Biomech brokerage event
Europska poduzetnička mreža (EEN),
putem Znanstveno-tehnologijskog
parka Sveučilišta u Rijeci (STeP Ri) i
Univerze na Primorskem, Znanstveno-raziskovalnog središča Koper (UP
ZRS), poziva na brokerage event – susret poslovnog umrežavanja namijenjen znanstvenicima, inovatorima,
investitorima i tvrtkama prepoznatim na ne-farmaceutskom tržištu
kao pružatelji rješenja u području
medicine i kvalitete života.
Poseban naglasak bit će na novim trendovima, inovativnim rješenjima i kreiranju novih kolaborativnih poslovnih
modela. Tvrtke se pozivaju da iskoriste
ovu jedinstvenu priliku i upoznaju potencijalne poslovne partnere iz regije
te ostvare globalnu konkurentnost kroz
regionalnu suradnju. Događanje će se
odvijati u dva dijela – zajedničke prezentacije trendova, novosti i inovacija
te odvojeni unaprijed zakazani ili na licu
mjesta dogovoreni B2B sastanci.
lob iz STeP Ri, a o pristupanju business anđelima Nikša Tomulić iz Mreže poslovnih
anđela CRANE. O stavovima venture fondova govorit će Marko Makek iz Nexus
Private Equityja, a o perspektivama velikih poduzeća nekadašnji dužnosnik u Siemensu Dietmar Theis. Alen Protić iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka predstavit
će Proof of Concept kao primjer dobre
prakse, a o primjeru multidisciplinarnog
pristupa govorit će Sven Maričić s Tehničkog fakulteta u Rijeci.
Događanje će se održati 7. prosinca u
Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci.
Tom prilikom predavanja će održati niz
stručnjaka. O trendovima i poslovnim
modelima u medicini govorit će Boris Go-
Rok za registraciju je 6. prosinca, a obrazac za prijavu nalazi se na web stranici
http://biomech.talkb2b.net/.
Više podataka o ovom događanju moguće je dobiti od Jane Blažević Marčelje
i Nataše Ranković iz Znanstveno-tehnologijskog parka, Slavka Krautzeka 83a,
51000 Rijeka, www.step.uniri.hr; tel.:
+385(0)51/265-962 i 265-961, e-mail:
[email protected].
enterprise europe
Ekonomski trendovi u EU27 i eurozoni
Prognoze: dobre vijest
Hrvatska je u društvu ekonomija sa slabijim izgledima za zamjetniji oporavak. U ovoj godini pad BDP-a će ići do 1,9 posto, dogodin
2014. do, s današnje točke gledišta, solidnih 1,4 posto
Lada Stipić-Niseteo
Za prve prave povoljne vijesti EU27 i eurozona čekat će iduću godinu: nova jesenska prognoza ekonomskih trendova
očekuje umjeren oporavak u 2013. godini, s godišnjim rastom BDP-a u eurozoni od 0,1 posto i EU-u od 0,4 posto.
U međuvremenu, cijeli je prostor statistički u veoma blagoj recesiji, u rasponima od
nastavka grčkog vrtoglavog pada (šest posto ove godine, 4,2 posto dogodine i prvo
svjetlo na kraju tunela kroz rast od 0,6 posto u 2014. godini), preko njemačke ekonomije koja je definitivno usporila ali je još uvijek motor na nižoj brzini (tri posto lani, 0,8
posto ove godine i očekivanih dva posto u
2014.), do rasta od 2,4 ili 2,6 posto na Baltiku,
u Slovačkoj i Poljskoj. Cipar bi, prema prognozi Europske komisije, u 2014. godini bio
jedina ekonomija EU-a i eurozone u recesiji. S druge strane, krizna i postkrizna vremena i dalje tresu tržište rada. Prognozeri očekuju još jedan grad nezaposlenih, više od tri
četvrtine milijuna ljudi bez posla pridodat
će visokoj razini nezaposlenosti - ove godine 10,5-postotnoj u cijelom EU-u, dogodine još dvije desetinke višoj, i tek s početkom 2014. nešto nižoj, no još uvijek daleko
od željenih postotaka kakvi postoje u Austriji, Luksemburgu ili Estoniji. Eurozona će
brojem nezaposlenih za postotak nadmašiti cijelu Uniju. Iduće dvije godine bit će posebno teške Španjolskoj i Grčkoj, gdje će na
vrhuncu krize – dogodine – postotak ljudi
bez posla iznositi 26,6 i 22,2 posto.
Potrošnja će stagnirati
Europska komisija proljetos je bila optimističnija, no očekivanja su smanjena slijedeći globalne trendove usporavanja ekonomskih aktivnosti. Ovogodišnja je recesija
najdublja za Grčku, Španjolsku, Italiju, Cipar,
Portugal i Sloveniju. Slovenija će i dogodine ostati u recesiji (-1,6 posto) tako da možemo očekivati i ne baš ugodne ispade tamošnjih političara na temu tzv. bilaterale u
finalnoj fazi hrvatskog pristupanja EU-u.
Prognozeri Europske komisije
ističu da bi pristupanje Hrvatske
zajednici moglo potaknuti
privatna ulaganja i time
popraviti njen loš ekonomski
score
Faktori koji su oblikovali brojke su niža domaća potrošnja s negativnim doprinosom
rastu BDP-a tijekom razdoblja već duljeg
od godine, ali i nastavkom trenda do sredine 2014. S druge strane, globalni oporavak
pretpostavlja intenziviranje europskog izvoza čime će se pokriti minusi nastali štedljivijim potrošačima. Privatna potrošnja će,
prema analitičarima EU-a, stagnirati i dogodine. Remen će se nastaviti stiskati i na drugoj adresi, javnoj potrošnji. Razlike između
pojedinih zemalja u eurozoni i, pogotovo,
u EU-u ostat će i dalje opipljive. Utješno je,
na što će upozoriti i povjerenik Europske komisije za ekonomske i monetarne poslove
Olli Rehn, da su sve mjere poduzimane zadnjih godina konačno na putu davanja konkretnih rezultata, između ostaloga smanjile
su rizike i potencijalne nove udare na ekonomije. Političari, za razliku od Rehna, šalju
pesimističnije poruke, neki (poput njemačke kancelarke Angele Merkel) govore o pola
desetljeća do potpunog oporavka.
Hrvatskoj slabiji izgledi za oporavak
U okvirima jesenske prognoze Europska
komisija obrađuje kandidatske zemlje. Hrvatska je u društvu ekonomija sa slabijim
izgledima za zamjetniji oporavak. U ovoj
godini pad BDP-a će ići do 1,9 posto, dogodine će se ekonomija vrtjeti na nultom
rastu s prvim zaletom u 2014. do, s današnje točke gledišta, solidnih 1,4 posto (kao
Belgija, Francuska, Finska ili eurozona i 0,2
posto ispod projicirane stope rasta u EU-u).
Ne zaboravimo da bi Hrvatska trebala postati članicom unutarnjeg tržišta EU-a do-
godine na ljeto. Prognozeri Europske komisije ističu da bi pristupanje zajednici moglo
potaknuti privatna ulaganja i time popraviti loš ekonomski score zadnjih nekoliko godina. Dijagnoza i prognoza ekonomske situacije u Hrvatskoj izrađene u Općoj upravi
za ekonomske i financijske poslove Europske komisije ne razlikuju se od hrvatskih one se temelje na istim ili sličnim podacima. Mala nacionalna ekonomija dijeli lošu
Paneuropska nagrada za odgovorno poslovanje
Najodgovornije poslovanje
Od iduće godine dodjeljuje se paneuropska nagrada za društveno odgovorno poslovanje kojom će se povećati vidljivost najboljih praksi odgovornog p
poslovni savjet za održivi razvoj
Od iduće godine Europa će slaviti izvrsnost u društveno odgovornom poslovanju kroz paneuropsku nagradu za
društveno odgovorno poslovanje. Programom Nagrade za DOP koji financira
Europska unija želi se povećati vidljivost
najboljih praksi u području odgovornog
poslovanja u Europi. Europska komisija je objavila da su na natječaju za uvođenje prve europske nagrade za DOP
pobijedili CSR Europe i Business in the
Community (BITC), a Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) vodit će program dodjele nagrade za Hrvatsku. HR PSOR sudjeluje u jedinstvenom
konzorciju koji se sastoji od 29 nacionalnih
organizacija koje se bave društveno odgovornim poslovanjem, koji predvode CSR Europe i BITC. Europska DOP nagrada imat će
poseban fokus na uspješnim partnerstvima
poduzeća i barem jednom ne-poslovnom
dioniku. Upravo to je inovacija na tržištu jer
se većina nagrada za odgovorno poslovanje
fokusira na nagrađivanje samostalne prakse
poduzeća. Odabirom natjecatelja za najbolje međusektorske projekte u Europi upravo takvi primjeri bit će dovedeni u fokus javnosti te time povećati mogućnost razmjene
najbolje prakse. Na nacionalnoj razini nagrada će imati dvije kategorije, jednu za partnerstvo koje uključuje malo ili srednje poduzeće i jednu za partnerstvo koje uključuje
www.een.hr
19. studenoga 2012.
4 5
Zajedničko energetsko tržište
ti tek u 2014.
ne će se ekonomija vrtjeti na nultom rastu s prvim zaletom u
Jeftina i sigurna
energija
za svakoga
Jedinstveno europsko energetsko tržište trebalo bi omogućiti jeftiniji plin i
struju za sve građane, ali i tvrtke u Europskoj uniji. Upravo je stoga Europska
komisija pozvala zemlje članice da ojačaju svoje napore u provođenju pravila
unutarnjeg tržišta energije u Europskoj
uniji. Komisija je najavila kako će pružiti pomoć članicama da ojačaju poziciju kupaca energenata i smanje državne intervencije koje uznemiruju tržište.
sudbinu svojih važnih trgovinskih partnera
i nije dovoljno konkurentna da bi zadržala
ritam, upozorava Komisija. Slabašno tržište
rada, sve više nezaposlenih s rekordom u
ovoj godini (14,2 posto, slično Irskoj ili Slovačkoj), visoka razina zaduženosti tvrtki i
pojedinaca kompletiraju sliku. U perspektivi iduće dvije godine analiza Europske komisije očekuje buđenje ulagača, navodeći
i vladine mjere novih investicija u držav-
ne tvrtke, naročito u sektorima prometa i
energije. Sve zajedno ipak neće biti dovoljno da iduća godina donese rast, koji bi se
tebao dogoditi tek u 2014. Javni dug će rasti i to, prvi put u 2014. godini, iznad maastrichtskog limita od 60 posto, dobrim dijelom radi restrukturiranja brodogradilišta “u
kontekstu njihove privatizacije”, što bi, valjda, bio zadnji udar ove problematične industrijske grane na državni proračun.
e u Europi
poslovanja u Europi. Program nagrade za Hrvatsku provodi Hrvatski
veliko poduzeće. Europska nagrada za DOP
će staviti posebni naglasak na inovativnost
kako bi se gospodarstvo potaknulo na inovativna rješenja u pitanjima održivosti. Nacionalni proces odabira uključivat će kriterije
povezane s pozitivnim učinkom partnerstva
na društvo kao i na poduzeće koje ga primjenjuje. Europska nagrada za DOP, koja se
bavi specifičnim partnerskim projektima između poslovne i ne-poslovne organizacije,
pomoći će da se u Hrvatskoj razvije bolje razumijevanje o tome kako DOP nije samo odvajanje dijela sredstava za financiranje sportskih, kulturnih ili drugih civilnih aktivnosti,
već se radi o kompleksnom i promišljenom
partnerstvu, kaže Mirjana Matešić, ravnatelji-
ca HR PSOR-a. “Važno je da i poduzeća i drugi dionici prepoznaju da današnje kompleksne društvene i okolišne izazove ne mogu
riješiti samostalno, već je ključno partnerstvo i suradnja. Ova nagrada odličan je način
da se ta suradnja i promovira”, ističe Mirjana
Matešić. Za sudjelovanje u europskoj nagradi za društveno odgovorno poslovanje potrebno je ispuniti upitnik Indeksa DOP-a na
čije ispunjavanje će poduzeća biti pozvana 26. studenog. Europska nagrada za DOP
provodit će se od 3. prosinca do 31. srpnja
iduće godine. Svi zainteresirani za uključivanje u natječaj za Indeks DOP-a i Europsku
nagradu za DOP u Hrvatskoj više informacija
mogu dobiti na [email protected].
Kada se postave pitanja što se očekuje od
tržišta plina i električne energije, građani
i poslovni subjekti su zainteresirani za
dvije stvari, sigurnost dobave u svako vrijeme i pristupačnu cijenu,
kaže povjerenik EU-a za energiju Günther Oettinger. “To
ćemo postići kada europsko
tržište energije počne funkcionirati”, ocjenjuje Oettinger.
Iako je napredak primjetan, posebice na
području većeg izbora za kupce, zadržavanju stabilnih cijena i osiguravanju energenata prema potrebama tržišta, više napora mora se učiniti kako bi se iskoristio puni
potencijal stvarno integriranog tržišta.
Kako bi energetsko tržište u potpunosti
zaživjelo do 2014. godine, Komisija predla-
že niz akcija koje uključuju provedbu pravila tržišta i uvođenje pravila o konkurent­
nosti. Studije pokazuju i kako samo jedan
od tri potrošača energije u Uniji uspoređuje usluge energetskih kompanija. Prema analizama potrošači bi godišnje mogli uštedjeti gotovo 13 milijardi eura kada
bi promijenili dobavljača.Zanim ljivo je
i da trenutno samo devet zemalja članica Europske unije (Austrija, Češka, Finska,
Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Slovenija, Švedska i Velika Britanija)
nema regulirane maloprodajne cijene.
Cijene koje određuje država ne omogućuju potrošačima
najjeftiniju
uslugu. Takvo određivanje
cijena, kažu u Komisiji, daje
lažnu sliku kako se zaštitnim cijenama
pomaže kupcima, a zapravo im se ne
daje mogućnost da odaberu jeftinijeg
dobavljača. Istovremeno dogovorene cijene za konačnog kupca smanjuju mogućnosti osiguravanja novih investicija u
energetski sektor. Cijene niže od tržišnih,
poručuju iz Komisije, ionako vode u dugove koje na kraju plaćaju porezni obveznici.
Kako poslovati s
Nizozemskom
Sektor za međunarodne odnose HGK-a,
ŽK Varaždin i Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u RH organiziraju seminar Kako poslovati s Nizozemskom
koji će biti održan 28. studenoga u
prostorima ŽK-a Varaždin, P. Preradovića 17/II. u Varaždinu.
Seminarom se žele približiti praktični aspekti poslovanja s Nizozemskom, predstaviti poslovna iskustva hrvatskih tvrtki koje već posluju s Nizozemskom, kao
i područja moguće suradnje i poslovnih
prilika između Hrvatske i Nizozemske.
Nakon prvog seminara
održanog 11. studenoga
2011. u Zagrebu, Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u RH i Hrvatska gospodarska komora organizirali su istovjetne seminare u
Osijeku i Rovinju s ciljem informiranja što
više tvrtki o mogućnostima poslovanja s
Nizozemskom.
Prijave se predaju na [email protected] ili
Željka Pešut, Nizozemsko veleposlanstvo,
[email protected]. Više podataka o seminaru na istoj adresi.
enterprise europe
EU NATJEČAJI
EU NATJEČAJI
Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog
glasnika Europske unije na http://
ted.europa.eu.
Nabava vagona
Koleje Śląskie, Katowice, Poljska, traži
nabavu vagona. Natječaj je otvoren do
21. studenoga, a prijave na poljskom
jeziku predaju se na Koleje Śląskie Sp.
z. o.o., Wita Stwosza 7, For the attention of: Michał Borowski, 40-040 Katowice, Poland, [email protected]. Više podataka o nadmetanju
na istoj adresi.
Sigurnosne kamere
WSW mobil GmbH, Wuppertal, Njemačka, traži nabavu sigurnosnih kamera. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a
prijave na njemačkom jeziku predaju
se na WSW mobil GmbH, Bromberger
Str. 39 - 41, For the attention of: Frau
Hecht, 42281 Wuppertal, Germany,
www.wswonline.de. Više podataka o
nadmetanju na istoj adresi.
Vatrogasne usluge i usluge
spašavanja
Železničná spoločnosť Slovensko, Bratislava, Slovačka, traži vatrogasne i us-
luge spašavanja. Natječaj je otvoren
do 26. studenoga, a prijave na slovačkom jeziku predaju se na Železničná
spoločnosť Slovensko, a.s. 35914939,
Rožňavská 1. Contact point(s): Sekcia
logistiky, Rožňavská 1, For the attention of: Ing. Július Kirchhoff, 832 72 Bratislava; Slovakia, [email protected]. Više podataka o nadmetanju
na istoj adresi.
Sječa i odvoz drveta
Elektro Ljubljana, Ljubljana, Slovenija,
traži nabavu usluga u šumarstvu, sječe
i odvoza drveta. Natječaj je otvoren do
18. prosinca, a prijave na slovenskom
jeziku predaju se na Elektro Ljubljana,
Slovenska cesta 58, Contact point(s):
[email protected], For
the attention of: Irena Homovc Gačnik, SI-1000 Ljubljana, Slovenija, E-mail:
[email protected]. Više podataka o nadmetanju
na istoj adresi.
Arhitektonske usluge
Kongsberg kommunale eiendom KF,
Kongsberg, Norveška, traži arhitektonske i druge usluge. Natječaj je otvoren
do 27. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Kongsberg
kommunale eiendom KF, Postboks
115, Kirkegata 4, For the attention of:
Brynjar Henriksen, 3602 Kongsberg,
Norway. Više podataka o nadmetanju na [email protected] i
www.ramboll.no.
Izgradnja željezničke pruge
DB ProjektBau GmbH im Namen
und auf Rechnung der DB-Netz AG,
Hannover, Njemačka, traži uslugu izgradnje željezničke pruge. Natječaj je
otvoren do 8. siječnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Vergabestelle: Deutsche Bahn AG, Beschaffung
Infrastruktur, Region Nord, Joachim-
straße 8, For the attention of: Mehmet
Ertugrul, 30159 Hannover, Germany.
Više podataka o nadmetanju na istoj
adresi.
Zbrinjavanje otpada
Oslo Kommune, Oslo, Norveška, traži nabavu usluge zbrinjavanja otpada. Natječaj je otvoren do 10. prosinca, a prijave na norveškom jeziku
predaju se na Oslo Kommune, Vannog avløpsetaten, Herslebs gate 5, Postboks 4704, Sofienberg, For the attention of: Kundesenter 1.et., 0506 Oslo,
Norway, www.vann-og-avlopsetaten.
oslo.kommune.no. Više podataka o natječaju na istoj adresi.
Upravljanje bazama
podataka
La Poste Suisse, Bern, Švicarska, traži uslugu upravljanja bazama podataka. Natječaj je otvoren do 7. prosinca, a
prijave na francuskom, njemačkom ili
engleskom jeziku predaju se na La Poste Suisse, Services, Achats du groupe,
Engehaldenstrasse 37, For the attention of: Eval-MDM, 3030 Berne, Switzerland, [email protected], www.post.ch/
konzerneinkauf. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
Na internetskoj stranici www.een.hr
svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su
objavljene u bazi Enterprise Europe
Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti
u europsku bazu. Ako vas zanima
neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na [email protected] uz broj
šifre ponude za koju ste zainteresirani.
stambenih objekata, organiziranje projektantskih procesa, nabavu opreme, izgradnju i odgovarajuće tehničke radove.
butere/agente iz zemalja EU-a, posebno
Rumunjske, Mađarske, Hrvatske, Austrije,
Italije, Francuske i Švicarske.
Podizvođač za proizvodnju
obuće (20121008041)
Hrvatska tvrtka, koja je razvila inovativnu modnu obuću, traži partnere za proizvodne usluge (podizvođače) u Europi i Istočnoj Europi. Proizvođač mora biti
u mogućnosti proizvoditi obuću visoke kvalitete te osigurati usluge pakiranja
proizvoda.
Graditeljstvo (20121004002)
Litvanska tvrtka, specijalizirana za pružanje usluga na području inženjerstva, nabave i organizacije građenja, nudi podugovaranje. Tvrtka je specijalizirana za
upravljanje izgradnjom industrijskih i
Osobni i menadžment treninzi
(20120921020)
Tvrtka iz Velike Britanije koja pruža usluge treninga za menadžment velikih
poslovnih subjekata u Velikoj Britaniji i
inozemstvu te osobni razvoj traži potencijalne partnere za joint venture na međunarodnim projektima.
Prijevoz tereta (20120918030)
Bugarska tvrtka nudi prijevoz tekućina
velike viskoznosti specijaliziranim riječnim plovilima sa sustavima grijanja, koji
omogućuju prijevoz u hladnijim vremenskim uvjetima. Također, sustav utovara i istovara omogućuje nesmetanu
interakciju s ostalim vidovima prijevoza,
poput željezničkog ili cestovnog prijevoza. Tvrtka potražuje komercijalne ugovore koji bi im omogućili prijevoz tereta za
klijente.
Pametne boje (20120924009)
Irska tvrtka, koja se bavi proizvodnjom
“pametnih” boja, potražuje partnere/
agente za distribuciju i maloprodaju. Cilj
tvrtke je proširiti svoje poslovanje na području Europe, Rusije i Bliskog istoka.
Građevinski alat (20120918023)
Poljska tvrtka, vodeći europski proizvođač građevinskog alata, uključena u proizvodnju vrtnog namještaja, traži distri-
Zastupništvo u području
dodatne opreme za
automobile i ekološke
proizvode (20120914018)
Njemačka tvrtka nudi zastupništvo stranim tvrtkama u Njemačkoj u području
dodatne opreme za automobile i ekološke proizvode kroz veleprodaju, diskonte, ljekarne, benzinske postaje...
Savijanje metala (20120912034)
Poljska tvrtka koja se bavi savijanjem
metala nudi svoje usluge kao podugovaratelj za izradu vrtuljaka namijenjenih
dječjim igralištima. Tvrtka traži i partnere
iz Europe za usluge distribucije i zastupništva.
Lijevanje čelika (20120906017)
Turska tvrtka specijalizirana za lijevanje
čelika (osim nehrđajućeg čelika), za industrijske strojeve, rudarstvo, građevinsku industriju te automobilsku industriju traži trgovinske posrednike, uglavnom
distributere i zastupnike.
Fizikalna kemija (20120910007)
Grčki istraživački tim s iskustvom u materijalnoj fizikalnoj kemiji razvio je nerutinske vibracionalne spektroskopske i
kemotermijske metodologije za identifikaciju materijala, predviđanje njihovih
svojstava, kao i za proces praćenja i kontrole. Tim nudi usluge savjetovanja i R&D
outsourcinga te traže uspostavljanje komercijalnih ugovora s tvrtkama, istraživačkim organizacijama, akademskom
zajednicom i krajnjim korisnicima.
www.een.hr
19. studenoga 2012.
RAPEX
izvješće
RAPEX
izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for
Non-Food Products) je brzi sustav
za obavještavanje o svim opasnim
potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu
informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt
točaka i Europske komisije kako
bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca.
Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web
stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_archives_
en.cfm.
Produžni kabel, brend Acuma, model
113005, barkod 7394363350319. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer kvaliteta ne zadovoljava kriterije normalnog
korištenja pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 1)
Plastične lutke, naziv Exquisite Girl,
model 3391, oznake DO213703, barkod 5906802137034. Set sadrži tri lutke, a predstavlja rizik za korisnike jer
1
2
5
3
spoj punjača je nestandardan, i razmak
između izvora napajanja nije ispravan niti
siguran. Proizvod nije u skladu sa standardima EN 50075 i EN 60950. (slika 4)
Automobili Fiat, modeli Fiat 500, Punto 2012, Linea, Qubo i Doblò Panorama,
brojeva šasija 500: 878086 do 890578,
Punto 199: 893879 do 910396 i 1890069
do 1905356, Linea: između 3183243 i
3186540, Qubo: od 309125 do 317723
i Doblò: od 9190651 do 9201833. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer spoj
serva kočnice nije napravljen prema
standardima pa postoji opasnost od otkazivanja kočnice i nesreće. (slike 5,6,7)
4
6
7
9
8
plastika od kojeg je napravljena sadrži REACH direktivom zabranjene ftalate. (slika 2)
Svjetleći lanac, brend Realm, model
XY-LED-100L-230V, barkod 8 101312
311005. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer krajevi kablova nisu dovoljno
čvrsto napravljeni pa postoji opasnost
6 7
od kidanja i izlaganja žica pod naponom dodiru korisnika. (slika 3)
Dječji mobilni telefon, naziva Kid
smart mobile phone, iBaby A88; S/N:
1006339088; GSM Mobile Phone;
Babyguard GSM 900/1800MHZ. Proizvod
predstavlja rizik za korisnika jer su krivi
materijali korišteni za izolaciju punjača,
Automobil Honda, model CR-V, tip RD8
(2.0l benzin) i RD9 (2.2l diesel), proizvedeni od 2002. do 2006. godine u Velikoj
Britaniji. Pod utjecajem vlage ili tekućina
koje mogu ući u glavni prekidač podizača bočnih stakala, moguć je kvar podizača, njegovo pregrijavanje ili zapaljenje. (slika 8)
Plastična lutka, brend LG, model 07017 i
LG044358, barkod 5413247044358. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer plastika od koje je igračka napravljena sadrži zabranjene ftalate. (slika 9)
Potražnja
za tehnologijama
Potražnja
za tehnologijama
Upite vezane uz potražnju tehnologije uputite na [email protected].
Ekološki sustav za sakupljanje kišnice (Rain Harvesting System) za održivi okoliš (12 KR 9A9D 3QI4) · Korejski
MSP specijaliziran za proizvodnju injekcijskim prešanjem u potrazi je za poduzećem koje nudi rješenje za upravljanje
oborinskim vodama. Takvim se rješenjem štede podzemne vode koje se
mogu koristiti za svakodnevne životne
potrebe. Ovom tehnologijom sprečavaju se poplave u gradovima i smanjuje potrošnja energije potrebne za pročišćavanje vode. Tvrtka je zainteresirana
za postojeći sustav i spremna je za razgovore o svim vrstama suradnje.
Tehnologija i/ili prototip smjesa hranjivih medija za domaću proizvodnju
mliječnih proizvoda (Referentni broj:
12 LT 57AB 3Q4B) · Litvanska tvrtka u
potrazi je za inovativnom tehnologijom
ili prototipom u poljoprivredno-prehrambenoj industriji za domaću pripremu raznih mliječnih proizvoda kao što su sir,
skuta, kefir i jogurt. U idealnom bi slučaju
smjese trebale biti jednostavne za prepakiranje u male pakete (1g), a zatim bi trebale omogućiti pripremu malih količina
mliječnih proizvoda (200-500 ml) sa što
jednostavnijim uvjetima skladištenja.
Sustavi koji omogućuju dobivanje/
prikupljanje dovoljno energije iz kućanskih aktivnosti i okruženja za pokretanje elektromehaničkih rješenja
niske potrošnje (Referentni broj: 12
ES 252K 3QAK) · Međunarodna tvrtka
za kućanske proizvode sa sjedištem u
Španjolskoj u potrazi je za rješenjima za
sakupljanje energije za pokretanje električnih uređaja niske potrošnje. Tvrtka je
zainteresirana za tehnološki transfer, zajedničko ulaganje ili kakav drugi trgovački sporazum za razvoj i proizvodnju
potrošačkog proizvoda za masovno tržište za kućnu njegu (Home Care Mass
Market).
Tehnologija za pohranu električne energije proizvedene djelovanjem vjetra i sunca (Referentni broj:
12 DE 18A5 3PTK) · Njemačka tvrtka koja se bavi ugradnjom i modernizacijom sustava grijanja te ugrađuje solarne panele i toplinske crpke na
zgrade u potrazi je za novim tehnologijama koje će pridonijeti razvoju budućih sustava. Tvrtka traži tehnike koje
se mogu primijeniti za pohranu električne energije za daljnju distribuciju
obnovljivih izvora energije. Od potencijalnog se partnera očekuje pridruživanje u izgradnji i testiranju prototipa
sustava za pohranu.
Traže se znanstveni partneri specijalizirani za matematičko modeliranje za
praćenje buke, temperature i difuzije svjetla (Referentni broj: 12 FR 38n0
3QF5) · Francuski informatički MSP specijaliziran za proizvodnju softvera za
mapiranje okoliša želi nadograditi svoj
najnoviji softver kako bi se mogle ugraditi nove funkcionalnosti u polja za buku,
temperaturu i praćenje difuzije svjetla u
zatvorenom prostoru. Tvrtka je u potrazi za stručnjacima u polju koncepcije matematičkog modeliranja i algoritama povezanih s bukom, temperaturom
i praćenjem difuzije svjetla za tehničku
suradnju i sklapanje komercijalnog ugovora uz pružanje tehničke pomoći.
Nova tehnologija za rezanje paste
od sušenog voća (Referentni broj: 12
LV 58AD 3QHN) · Manja tvrtka iz Latvije koja se bavi proizvodnjom organskih
slastica u potrazi je za novom tehnologijom rezanja za optimizaciju proizvodnje.
Tvrtka traži tehnologiju ili rješenje za precizno rezanje paste od suhog voća kako
bi se uklonila potreba za fizičkim radom
i povećao obujam proizvodnje. Zainteresirana je za potpisivanje komercijalnog
ugovora uz pružanje tehničke pomoći.
Tehnologija ili sustav za specijalizirano ortopedsko trodimenzionalno skeniranje i brzu izradu prototipa
(Referentni broj: 12 SE 67CG 3QBT) ·
MSP iz sjeverne Švedske koji se bavi proizvodnjom obuće želi pronaći tehnologiju i/ili sustav za trodimenzionalno skeniranje stopala i brzu izradu prototipa
ortopedskog potplata. Tvrtka želi proizvoditi posebne ortopedske potplate na
brz i industrijaliziran način. Ako je moguće, poželjni su razumna cijena i sustav testiran na tržištu.
enterprise europe
19. studenoga 2012.
8
Innovation Hub - radionice o uspješnom pokretanju poslovnog pothvata
Student ste ili mladi znanstvenik? Želite svoj kreativni potencijal i intelekt
isprobati u poslovnom svijetu? Ili biste samo htjeli saznati nešto više o
uspješnom pokretanju poslovnog
pothvata?
Prijavite se i sudjelujte u Split Innovation
Hub Experimentu koji organizira Ured za
transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu
(UTT) uz potporu Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država i Europske poduzetničke mreže (EEN). Pridružite nam
se i iskoristite priliku da poslušate i upoznate nekoliko izrazito zanimljivih aktera
hrvatske start-up scene. Više informacija i program radionica pronađite na internet stranici UTT-a http://utt.unist.hr/
sihe, a možete nas pratiti i na Facebooku. Sudjelovanje na svim radionicama
nije obvezno i prijaviti se možete za pojedini dan. Za registraciju ispunite kratki
upitnik na internet stranici http://goo.gl/
x56Ni. Na radionicama imate priliku poslušati i upoznati predstavnike: AREA Science Park (Italija), Tehnološko-inovacijski
centar Međimurje, Innovation Factory
(Italija), CRANE, Ini.hr, ventureXchange,
Profico, Spotie, SeekandHit, Acceleratio,
Hipersfera, CISEx, Crno Jaje.
Međunarodni poslovni sajam
Poduzetništvo, energetika i organska
poljoprivreda
Drugi multilateralni poslovni susreti u
okviru međunarodnog sajma Seatrade
MED 2012
Multilateralni poslovni susreti SYRREN
Matchmaking Event of the SuperYacht Repair&Refit Network nastavak su prošlogodišnjih istoimenih
poslovnih susreta tvrtki i institucija iz sektora brodogradnje, remonta,
popravaka i održavanja brodova, megajahti, strojeva i pomorske opreme.
U okviru SYRREN-a 2011, na zadovoljstvo
143 sudionika iz 10 zemalja, ostvareno je
405 individualnih sastanaka, a prema povratnim informacijama mnogi su izravni
kontakti otvorili i nove poslovne mogućnosti. Potaknuti uspjehom prošlogodišnjeg izdanja ovog događanja te željom
da se hrvatskim tvrtkama pruže jednake
pogodnosti i potencijalne koristi koje sudjelovanje u poslovnim susretima donosi, Hrvatska gospodarska komora, koordinator Europske poduzetničke mreže za
Hrvatsku, zatražila je partnerski status u
organizaciji SYRREN 2012.
Registracija: www.syrren.com
Mjesto događanja: Parc Channot, Marseille, Francuska; sajam Seatrade MED
2012
Više podataka o ovom skupu na Blanka Kalokira, HGK-EEN Hrvatska, član
EEN Maritime Industries&Services Sector Group, T 051 209 169, bkalokira@
hgk.hr.
Međunarodni poslovni sajam Poduzetništvo, energetika i organska
poljoprivreda je dvodnevni B2B sajam koji će se održati 7. i 8. prosinca
2012. godine u Kongresnom centru
i Auli Novosadskog sajma, u organizaciji i-FEOP-a i udruženja Zelena
kocka, u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom, konzalting
kućom Network media te uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za privredu, Gradske uprave Grada Novog
Sada i Novosadskog sajma. Više informacija o sajmu na http://www.een.
hr/hr/kalendar/07-12-2012/poziv-nasajam-medjunarodni-poslovni-sajampoduzetnistvo-energetika-i-organskapoljoprivreda/391/.
Business Base Belgrade
U sklopu sajma Business Base Fair
koji će se održati 29. i 30. studenoga u Srbiji, organiziraju se i međunarodni poslovni susreti. Privredna
komora Srbije-Europska poduzetnička mreža Srbije i Nacionalna agencija za regionalni razvoj u suradnji s Trgovinskom komorom Luxembourga
organiziraju poslovne susrete o međunarodnom posredovanju kako bi
omogućile tvrtkama da steknu bolji uvid u poslovanje u Srbiji, kao i na
cjelokupnom području Balkana.
Ovaj jedinstveni događaj uključivat će
organizaciju ciljanih poslovnih susreta 29. studenoga u prostorijama Općine Inđija te 30. studenoga na sajmu
Business Base Belgrade, međunarodnom gospodarskom sajmu za malo i
srednje poduzetništvo. Ciljani sektori su građevinarstvo i materijali, metalna industrija, elektrotehnika i materijali, informacijske tehnologije, recikliranje
i obnovljivi izvori energije. Sudjelovanje za tvrtke članice Europske poduzetničke mreže je besplatno. Više podataka na http://www.een-matchmaking.
com/bridge2balkan2012.
Završna konferencija projekta EntrepreneurSHEp Croatia
Hrvatska gospodarska komora, sa
svojim projektnim partnerima Tera
Tehnopolisom iz Osijeka, Tehnološkim parkom Varaždin i Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i
upravljanje Nikola Šubić Zrinski, po-
ziva Vas na završnu konferenciju projekta EntrepreneurSHEp Croatia - Europska mreža ambasadorica ženskog
poduzetništva koja će se održati 27.
studenoga u 9 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu.
Na konferenciji će se predstaviti rezultati ovog iznimno uspješnog i dobro prihvaćenog projekta te iskustva žena koje
su sudjelovale u njemu kao ambasadorice ženskog poduzetništva. One su imale zadatak kroz niz seminara inspirirati i
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a
27. studenoga - 2. multilateralni poslovni susreti u okviru sajma
Seatrade MED 2012., Marseille, Francuska
27. studenoga - Konferencija Poduzetništvo žena u Hrvatskoj i
predstavljanje rezultata projekta EntrepreneurSHEp, Zagreb
28. studenoga - Seminar “Kako poslovati s Nizozemskom”, Varaždin
29.-30. studenoga - Poslovni susreti u sklopu sajma Business Base
Fair, Inđija, Srbija
7.-8. prosinca - B2B sajam Poduzetništvo, energetika i organska
poljoprivreda, Novi Sad, Srbija
poticati druge žene na razvijanje poduzetničkog duha i pokretanje vlastitog biznisa, kao i podići svijesti o poduzetništvu žena. U drugom dijelu konferencije
predstavit će se svi akteri u Hrvatskoj koji
pružaju poticaje poduzetnicama.
Prilog EEN info
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
( 1992. god
( oko 100.000 litara
osnovana HFC Grupa
soka, octa i pekmeza proizvedu godišnje
HFC GRUPA, ZAGREB
OPG Jug, Niza
Inteligentni sustavi
upravljanja
Kao jedna od vodećih tvrtki u primjeni modernih
tehnologija u razvoju sustava inteligentnih rješenja,
HFC Grupa razvija i vlastite aplikacije
Dobar posao u eko
proizvodnji
U 12 godina od sadnje voćnjaka OPG Jug je postao
respektabilan proizvođač sokova, pekmeza i voća s
ekološkim certifikatom. Budućnost vide u udruživanju
sličnih malih eko proizvođača
H
FC Grupa bavi
se
savjetovanjem, projektiranjem i ugradnjom inteligentnih sustava upravljanja,
tehničke zaštite i multimedijalnih rješenja.
Renato Krikšić, predsjednik Uprave, kaže kako
ova grupacija od 1992.,
kad je i osnovana, prati sva
nova dostignuća i tehnologije na području tzv. pametnih kuća te multimedijalnih rješenja. “A kao
jedna od vodećih tvrtki u
primjeni modernih tehnologija u razvoju sustava
inteligentnih rješenja, razvijamo i vlastite aplikacije”, ističe. Krikšić kaže
kako investitori, bez obzira
je li riječ o poslovnim, industrijskim ili stambenim
objektima, danas obvezno
primjenjuju KNX standard,
tj. novi način projektiranja i
izvođenja sustava automatike i upravljanja. “Jedan
smo od pionira standarizacije i provođenja edukacije
tog standarda u Hrvatskoj”,
naglašava Krikšić.
Hrvatsko je tržište,
kaže, turbulentno i nestabilno. Stoga i njegova tvrtka nailazi na brojne teškoće. Uz najveći problem
- nelikvidnost - poslovanje joj otežava i neuređena
građevinska industrija. K
tomu, nedovoljno je stručnog znanja, loše se planiraju projekti, a struka je
Ulaskom u EU
poslovanje tvrtke
bit će jednostavnije
i brže, kaže Krikšić
podcijenjena. “To je, nažalost, rezultat neulaganja u razvoj i loše kvalitete rada”, smatra Krikšić
dodavši kako zbog toga
tvrtka svoje poslovanje ne
temelji isključivo na hrvatskom području, već ozbiljno konkurira i radi na tržištu cijele Europe. “Unatoč
tako teškim uvjetima, u Hrvatskoj bilježimo konstantan rast koji očekujemo i
idućih godina”, ističe.
Država - loš investitor
Prema njegovu mišljenju,
država na tržištu ima dvije uloge. U jednoj je ona
investitor i to, nažalost,
prilično loš. “Tako, primjerice, investira i gradi
projekte na stari i primitivan način, bez ikakvih
primjena energetski učinkovitih tehnologija”, kaže
Krikšić. Druga joj je, pak,
uloga ona zakonodavna,
gdje također loše funkcionira. “Veliko zalaganje u
standardizaciji i provođenju KNX standarda u Hrvatskoj traje već godinama
i kreće se veoma sporo. A
jedino ulagačka i korisnička svijest dovest će do promjena i razvoja ove grane
gospodarstva”, kaže.
Svaka konkurencija,
tvrdi Krikšić, poticaj je za
još većim dokazivanjem
tvrtke. “Kroz KNX školski
centar i sami radimo na razvoju konkurentnosti. Nažalost, kriza, dugi rok povratka investicije u znanje
te neiskustvo, otežavaju razvoj ozbiljne konkurencije
u Hrvatskoj”, napominje.
Ulaskom Hrvatske u
Europsku uniju poslovanje
tvrtke bit će mnogo jednostavnije i brže, nada se
Krikšić. “Ujedno očekujemo bolju konkurentnost
na globalnom tržištu. Naša
strategija razvoja je stvaranje većeg i još kvalitetnijeg tima stručnjaka, te
ulaganje u razvoj vlastitih
rješenja i aplikacija”, zaključuje. (B.O.)
P
rve voćnjake na
imanju obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva Jug
posadili su 2000. godine i odmah su razmišljali o ekološkoj proizvodnji.
Dvije godine kasnije napravljen je prvi nadzor, a
u proljeće 2003. to gospodarstvo je upisano u Upisnik ekoloških proizvođača i plasiralo je prvih
1000 litara soka od jabuke na tržište. Danas proizvedu oko 100.000 litara
različitog soka, octa i pekmeza godišnje.
Posjeduju
hrvatski
ekološki certifikat, a od
prošle godine i certifikat o ekološkoj proizvodnji Europske unije. Stalno
zapošljavaju troje ljudi, a
veći dio godine i do pet
sezonaca. Svoje proizvode plasiraju isključivo na
domaće tržište, i to preko
Biovege koja ih pod brendom Ekozona plasira u trgovine Konzuma.
“Dio naših kapaciteta i ekoloških proizvoda
plasira se kroz Ekozonu,
prvi domaći certificirani brend ekoloških proizvoda koji nama, ekološkim poljoprivrednicima,
pomaže u plasmanu proizvoda na tržište. Osim
što nas Ekozona okuplja
i spaja s krajnjim potrošačem, to je i prvi hrvatski brend koji jamči
da je hrana pod njegovom etiketom uzgojena bez pesticida i aditiva, s odabranih domaćih
obitelj­skih polja koja zadovoljavaju stroge kriterije ekološkog uzgoja”,
ističe vlasnica OPG-a
Marica Jug.
Udruživanje je nužno
Kad je riječ o ekološkoj
proizvodnji, u zadnjih desetak godina puno se toga
na tržištu, kaže Marica
Jug, promijenilo na bolje,
no još uvijek ima puno
predrasuda i malo interesa za eko proizvodnju.
Proizvođači su premaleni
za ozbiljniju proizvodnju
pa ona ističe kako budućnost vidi upravo u njihovom udruživanju.
“Imamo sve preduvjete za ekološku proizvodnju i ako se budemo udruživali, ojačat ćemo i lakše
izvoziti, a time će se stvoriti i nova radna mjesta.
Certificirana proizvodnja
i poštena trgovina imaju
svoje mjesto na tržištu jer
vraćaju dostojanstvo proizvođaču, radniku, trgovcu
i kupcu koji može biti siguran da kupuje domaći i
zdrav proizvod”, naglašava Marica Jug.
Kapacitet prerade njihova pogona još nije popunjen te žele proizvodnju širiti udružujući se s
drugim proizvođačima.
Upravo stoga osnovana
je Zadruga eko voće. Od
prvih proizvoda 2003. do
danas stalno bilježe rast
potražnje i povećanje proizvodnje.
I u ovoj kriznoj
sezoni osjeti se
porast interesa za
proizvodima, kaže
Marica Jug
“I u ovoj kriznoj sezoni osjeti se porast interesa
za proizvodima, no zbog
porasta troškova proizvodnje te mraza i suše
neće biti rasta prometa.
Ne mogu reći da nam super ide, ali za sada uspijevamo pokriti troškove”,
zaključuje Marica Jug.
(K.S.)
14 HRVATSKA & REGIJA
( više od 8,5 mil KM
*vijesti
Dukat zaustavljen na
granici BiH
Veće količine mlijeka i
mliječnih proizvoda Dukata zaustavljene su na
granici BiH radi kontrole
kvalitete. Time je BiH odgovorila Hrvatskoj nakon
što su hrvatske vlasti donijele rješenje o vraćanju ili
neškodljivom uništavanju
pošiljke steriliziranog mlijeka iz Bosanske Dubice.
Navodno se sumnja da u
mlijeku nekoliko hrvatskih
proizvođača ima od osam
do 10 posto vode. Dok poljoprivrednici pozdravljaju pooštrene kontrole prehrambenih proizvoda iz
susjedstva i trećih zemalja, drugi opet smatraju da
se bespotrebno zaoštravaju
odnosi dviju zemalja.
Nove investicije
Aluminija
Unatoč gubicima u poslovanju, mostarski kombinat
Aluminij nije odustao od
moderniziranja i izgradnje termoelektrane u krugu tvornice, kako bi definitivno riješio probleme s
osiguravanjem jeftine struje. U punom su zamahu radovi na poboljšanju opsega i kakvoće proizvodnje u
Ljevaonici; doprema tehnologije je u tijeku, a ukupna investicija iznosi šest
milijuna eura.
BiH posljednja po
stranim ulaganjima
Kad je riječ o stranim ulaganjima, BiH je najgore
plasirana među 33 zemlje
Istočne Europe, Azije,
Bliskog istoka i Sjeverne
Afrike obuhvaćene analizom Europske banke za
obnovu i razvoj. EBRD
smatra da će BiH ove godine privući oko 253 milijuna dolara stranih ulaganja, oko četiri puta manje
od Hrvatske koja će realizirati više od 1,2 milijarde dolara. BDP će ove godine u BiH biti malo veći
od nule, a iduće “skočiti”
na oko jedan posto. Zanimljivo, inflacija je najmanja baš u BiH gdje iznosi
1,7 posto, dok je najveća u
Srbiji (12 posto).
Privredni vjesnik
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
vrijede dionice Krajinapetrola u vlasništvu Akcijskog fonda
Republika Srpska se guši u dugovima
Rasprodaja resursa
kao slamka spasa
Vlada srpskog entiteta predložila je prodaju Ininih crpki o kojima se vode sudski sporovi, dok je
davanje koncesije Nijemcima za izgradnju četiriju hidroelektrana na Drini i ugovor s Rusima o
izgradnji TE Ugljevik III uvod u moguću privatizaciju Elektroprivrede RS-a
Zdravko Latal
[email protected]
I
duće godine istječu
rokovi za isplatu nagomilanih
dugova
po osnovi inokredita Republike Srpske te se vlada tog entiteta odlučila
na rasprodaju preostalih
prirodnih resursa kako bi
podmirila vanjska i unutarnja dugovanja.
Podsjetimo, Rusima
je prodana gotovo kompletna naftna industrija
tog entiteta, dvije rafinerije, lanac benzinskih crpki
te istraživanja i eksploatacija naftnih polja i prirodnog plina. Indijski kapital vlasnik je Ljubije,
najvećeg rudnika željezne
rude u ovom dijelu Europe. Telekomunikacije su
već odavno prodane Srbiji tako da je vlastima RS-a
još jedino na raspolaganju
rasprodaja elektroenergetskog sektora.
Sporna gradnja
elektrana na Drini
Narodnoj
skupštini
RS-a vlada je predložila poseban privatizacijski program za banjolučki Krajinapetrol koji čini
5.865.136 dionica u vlasništvu Akcijskog fonda
RS-a što je oko 45 posto vlasništva u toj tvrtki. Izraženo u konvertibilnim markama vrijednost
dionica u Fondu premašuje 8,5 milijuna KM, a
dionica Fonda za restituciju RS-a nešto više od
650.000 KM. Ta transakcija možda i ne bi izazvala
veću pozornost da oporba
u parlamentu nije upozorila vladu da prodaje tuđu
imovinu. Naime, i ranije je
vlada bezuspješno pokušavala prodati Krajinapetrol, koji zapravo upravlja
lancem crpki koje su prije
rata bile Inine, dok se sada
više od 10 godina vode
sudski procesi oko vlasništva nad njima. Do sad
je pokrenuto 15 sudskih
sporova od kojih je 11 pokrenula Ina, a četiri fizičke osobe. Za prodaju nisu
ni sindikati jer su pri dosadašnjoj privatizaciji oko
500 državnih tvrtki deblji
kraj izvukli – radnici.
Prodaja Ininih crpki
nije usamljeni spor vezan
uz prodaju prirodnih resursa. Još više polemika
u entitetskom parlamentu izazvala je odluka vlade da za izgradnju četiriju
hidroelektrana u gornjem
toku Drine raskine ugovor sa Srbijom i za novog
strateškog partnera izabere njemačku kompani-
ju RWE Innogy GmbH.
Oporba je tražila da se
ta točka skine s dnevnoga reda skupštine jer je
još 2009. godine Elektroprivreda RS-a sklopila s
Iduće godine istječu
rokovi za isplatu
dugova po osnovi
inokredita RS-a
Elektroprivredom Srbije
ugovor o suradnji kojim
je predviđena izgradnja
četiriju HE na Drini ukupne snage 210 megavata s
godišnjom proizvodnjom
760 gigavatsati struje.
Vrijednost investicije je
tada procijenjena na 400
milijuna eura. Elektroprivreda Srbije je izradila
studiju izvodljivosti gradnje koju bi u slučaju raskida ugovora vlada RS-a
trebala platiti 500.000
eura. No, gradnja elek-
trana na Drini je višestruko sporna. Prvo, Komisija
za koncesije BiH je osporila ugovore i s EP-om Srbije i s njemačkom tvrtkom jer davanje koncesije
nije u ovlasti entiteta nego
države. Osim toga lokalne
vlasti nisu dale suglasnost
za gradnju. Također vlada
Crne Gore uputila je prosvjednu notu Vijeću ministara BiH, dakle državi, a
ne entitetu, uz tvrdnju da
je vlada RS-a prekršila
međunarodnu konvenciju
o prekograničnom negativnom utjecaju na životnu sredinu.
Sporna i gradnja TE
Ugljevik
Sporan je i ugovor o gradnji TE Ugljevik III i koncesiji za eksploataciju
ugljena s ruskom kompanijom Komsar Energy.
Vlasnik te tvrtke i buduće termoelektrane je kontroverzni ruski biznismen
Rašid Serdarov koji se
svrstava među najbogatije Ruse, a njegova imovina se lani procjenjivala
na oko 4,9 milijardi dolara. Za realizaciju projekata
registrirao je svoju tvrtku
na Cipru. U skladu s ugovorom, Rus nije obvezan
strujom opskrbljivati srpski entitet, a cijeli posao s
njime je RS sklopio direktnom nagodbom tako da
Narodna skupština RS-a
nikad nije dobila informaciju o sadržaju ugovora koji ima oznaku “strogo
povjerljivo”. Ekonomisti
i oporba u srpskom entitetu upozorili su da je sve
što je vezano za TE Ugljevik III sporno, počevši
od zanemarivog vlasničkog učešća RS-a, pa do
male koncesijske naknade za eksploataciju ugljena. Iz Transparency Internationala su upozorili da
je ugovor o izgradnji TE
Ugljevik III još jedan primjer ustaljene prakse da se
koncesije na prirodna bogatstva daju po ubrzanom
postupku, potpuno netransparentno i bez javnog natječaja te po nepovoljnim
uvjetima za RS. Rudnik i
TE Ugljevik su predmet
spora sa Slovenijom koja
je uputila odštetni zahtjev
od milijardu eura za neisporučenu struju po osnovi
ulaganja u gradnju putem
Saveznog fonda za razvoj
nerazvijenih područja u
bivšoj državi.
Prema riječima privrednika i ekonomista ovi
primjeri su prvi korak u
pravcu privatizacije Elektroprivrede RS-a, iako su
vlasti to negirale.
15
www.privredni.hr
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
( za 334 na 101 mil €
pala vrijednost udjela KBC-a u NLB-u nakon korekcije
Sanacijske zagonetke u Sloveniji
Prodaje zaglavile u cajtnotu
I Janez Janša usput se u Moskvi raspitivao o tvrtkama koje bi pristale uzeti NLB i NKBM, možda
i Petrol te još poneko ime iz trezora slovenskog nacionalnog interesa
Franjo Kiseljak
[email protected]
E
kipa iz slovenske vlasti kojoj je
pripala odgovornost za sređivanje posrnulih javnih financija rado bi
čula da se premijer Janez
Janša vratio iz Moskve s
još nekim vijestima osim
one da je s ruskim partnerima potpisao ugovore povezane s gradnjom plinovoda Južni tok. Bio bi im
melem na ranu svaki nagovještaj da je Janša između susreta s Millerom iz
Gazproma, Medvjedevim
i Putinom uspio naći sugovornike zainteresirane
i za stjecanje udjela u Petrolu, NLB-u i NKBM-u,
te u još nekim slovenskim
tvrtkama iz kojih se država odlučila povući, uz privid da to čini velikodušno
i promišljeno, na tragu koalicijskog sporazuma zaključenog u fazi preuzi-
manja vlasti. Na žalost,
figure na šahovskoj ploči
aktualne slovenske krize
ipak stoje nešto drukčije.
Manjak vremena
Sloveniji je dogorjelo do
noktiju. Ministar financija Janez Šušteršič javno je priznao da Slovenija
sljedeće godine treba četiri milijarde povrh onoga
što će prikupiti redovnim
proračunskim prihodima.
Osim neugodnih brojaka Sloveniju su pritisnuli
i krajnje nezgodni rokovi.
To se najbolje vidi na primjeru Nove Ljubljanske
banke koja izvršnu vlast
gura sve bliže nepopularnoj odluci o osnivanju tzv.
loše banke. To je deponij
na koji se namjerava iskrcati cijeli teret kontaminiranih potraživanja iz svih
slovenskih banaka. Zakon
o državnoj banci prošao je
Državni zbor, ali je na prvoj okuci naletio na sindi-
kalni balvan. Sindikat nemetala, papirne industrije
i još nečega što nema blage veze s bankarstvom i
javnim financijama iznudio je postupak za prikupljanje 40.000 potpisa koliko u Sloveniji treba da bi
se sporni zakon stavio na
referendumsko izjašnjavanje. U proceduru najvjerojatnije umiješat će
se i Ustavni sud. Dakle,
za raspetljavanje referendumskog čvora trebat će
mnogo vremena, a Slovenija ga više nema. Evo
i zašto. NLB dugo živi na
dokapitalizacijskim transfuzijama. Posljednja je
izvedena
posredstvom
hibridnog
instrumenta CoCo i uz dopuštenje
Europske komisije. Uvjet
iz Bruxellesa bio je da se
tako stečeni udjel ima prodati najkasnije do lipnja
2013. godine. Ne proda li
država svoju hibridnu stečevinu, žbiri iz Bruxelle-
sa konvertirat će 310 milijuna dokapitalizacijskog
uloška u kapital NLB-a,
što istog trenutka Sloveniju stavlja u prekršaj koji
Europska komisija mora
sankcionirati. Drugi sloj
istog problema: belgijski
KBC platio je 2002. godine 435 milijuna eura za
trećinski udjel u NLB-u. S
tim ulaganjem, kao i s još
nekim sličnim akvizicijama na tranzicijskom istoku, KBC nije imao sreću.
Sol na ranu
Cijeli problem uvećan krizom poprimio je takve razmjere da je i KBC bio prinuđen zatražiti državnu
pomoć. I Belgiji je Europska komisija dopustila intervenirati, ali uz obvezu
da udjel u NLB-u proda
najkasnije do kraja 2012.
godine. Europska komisija
postavila je čvrste rokove
za prodaju udjela u NLB-u,
a slovenska vlada još nema
ni loše banke ni društva za
upravljanje državnim portfeljem. Kao sol na ranu
sada je došla i presuda iz
Strasbourga o staroj devi-
Slovenija dogodine
treba još četiri
milijarde povrh
onoga što će
prikupiti redovnim
proračunskim
prihodima
znoj štednji. Presuda je toliko zbunila šefa diplomacije Karla Erjavca da se
u frustraciji nepromišljeno iskalio na suce. Nije rekao što nije dobro u presudi nego je rekao da presuda
ne valja jer su presudili
suci iz zemalja bivše Jugoslavije. Stručnost i sudački
integritet suci su, eto, podredili lokalnom interesu.
O tempora, o mores!
Koliko vrijedi NLB
U Hrvatskoj malo se zna da je belgijska banka KBC, proniknuvši u bit spora sa starom deviznom štednjom, svojedobno kao suvlasnica NLB-a ponudila Ljubljani poseban kredit za
čišćenje mrlja izazvanih odnosom prema toj
štednji. Ponuda nije prihvaćena i sada Slovenija pokušava panično iskompenzirati ugovornu obvezu prema štedišama s posljedicama
autonomnih bankarskih odluka sa svim poslovnim rizicima. Sada se zbog stare devizne
štednje prijeti Hrvatskoj blokadom ratifikacij-
skog postupka za pristupanje članstvu EU-a.
No, Europa zna i pamti da je Slovenija već potrošila blokirajući adut na problemu razgraničenja u Piranskom zaljevu. Između KBC-a i Ljubljane zaiskrile su neke nove neugodne vatre.
KBC za trećinski udjel dao je 2002. godine 435
milijuna eura. Tadašnja slovenska vlada obećala je belgijskoj banci da će dobiti priliku steći
natpolovično vlasništvo. Na žalost, Slovenija je
obećanje pogazila. Raznim dokapitalizacijskim
manevrima trećinski udjel KBC-a istopio se na
22 posto. Nije stoga slučajno da je KBC ovih
dana objavio ispravak vrijednosti svoga udjela
u NLB-u. Vrijednost udjela smanjena je čak za
334 milijuna eura, pa ono što je banka prvotno platila 435 milijuna danas nakon svih korekcija vrijedi samo 101 milijun eura. Šokantan je
rezultat koji se dobije primjenom korekcijskog
računa kako ga je izveo KBC na cijeli NLB. Ispada da je njezina vrijednost mizerna. Cijeli NLB,
naime, prema tom izračunu vrijedi 473 milijuna eura.
*vijesti
Povratak dućanima
Sa 373 kvadratna metra prodajnih površina na
1000 stanovnika, Slovenija
premašuje prosjek koji je
Cusman&Wakefield izračunao za 27 zemalja EUa. Solidan prodajni prosjek
na žalost ne prati i odgovarajuća kupovna moć, jer
ona u Sloveniji doseže tek
80 posto europskog prosjeka. Takva diskrepancija kupovne moći i površine 2548 trgovačkih centara
te prodavaonica svih veličina, navode glavne slovenske trgovce na nužne
prilagodbe. Većina njih najavljuje da neće graditi prodajne megacentre nego da
će se usredotočiti na širenje mreže manjih priručnih
trgovina gdje kupci kupuju
manje, ali dolaze češće.
Dovoljno
fleksibilnosti i na
“određeno vrijeme”
Je li opravdan zahtjev za
još većom fleksibilizacijom tržišta rada u Sloveniji, pitanje je oko kojeg
se žestoko spore sindikati
i poslodavci. Najnoviji podaci Zavoda za zapošljavanje dali su sindikatima
uporište za tvrdnju da i postojeća zakonska regulativa omogućava sasvim zadovoljavajući
“reizbor”
radnika. Samo u listopadu
Zavodu se prijavilo 4859
osoba kojima je isteklo zaposlenje na određeno vrijeme, pa je u prvih 10 mjeseci 2012. ukupan broj takvih
dosegnuo oko 40.000. U
istom razdoblju poslodavci su prijavili 148.813 slobodnih mjesta – čak 83 posto bilo ih je tempirano na
određeno vrijeme.
Prvi cipli iz
portoroškog rezervata
Osam slovenskih ribara s
uredno plaćenim porezima i s precizno vođenim
dnevnicima ulova dobilo
je izvanredno odobrenje
Ministarstva za poljoprivredu i okoliš prema kojem imaju pravo na sedam
izlova ribe u zaštićenom
rezervatu oko Portoroža. U
prvom izlovu odabrani ribari izvukli su 620 kilograma ribe, ponajviše cipla.
16 STIL
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
( 7500 hotelskih soba ( 1,7 mil noćenja više
u Hrvatskoj nije dovoljno
u pred i posezoni u odnosu na 2011.
Forum: Kako će Hrvatska (p)ostati turistička zvijezda u EU-u?
Kongres hotelijera
Kreativno
hotelijerstvo
U organizaciji poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) u Zagrebu
će se 21. i 22. studenoga
održati 15. kongres hotelijera s nazivom Kreativno hotelijerstvo. Kongres
se ujedno održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i Odbora za
turizam Hrvatskog sabora. Neke od tema bit će:
aktualno stanje hrvatskog
hotelijerstva, investicije
te novi projekti u tzv. zelenim hotelima, arhitekturi, dizajnu i marketingu.
Više stranih gostiju u
Zagrebu
U listopadu je Zagreb posjetilo ukupno 67.012 turista što je 13 posto više
nego u istom lanjskom
mjesecu. Istodobno je
zabilježeno 120.661 noćenje ili 11 posto više.
Od ukupnog broja gostiju, stranaca je bilo
53.516 - 19 posto više
nego u listopadu 2011.
Pritom su stranci ostvarili 92.201 noćenje ili 14
posto više. No, i dalje su
najbrojniji inozemni turisti Nijemci, a slijede
Amerikanci, Japanci, Talijani te turisti iz ostalih
azijskih zemalja.
Poslovno-turistička
burza PUT u Poreču
Poslovno-turistička burza
PUT održat će se od 5. do
7. prosinca u Poreču u organizaciji tvrtke Vall042
i Udruge hrvatskih putničkih agencija. Prezentacija novosti i programa u turističkoj ponudi za
2013. godinu tema je tog
događanja na kojem već
14. put zaredom sudjeluje više od stotinu predstavnika putničkih agencija iz Hrvatske, Bosne i
Hercegovine, Crne Gore,
Mađarske, Makedonije,
Njemačke, Slovačke, Slovenije i Srbije. U sklopu
PUT-a održat će se stručni
skup Poticanje turističkih
razvojnih inicijativa.
Turizam je industrija emocija
Misija Ministarstva turizma u mandatnom razdoblju do 2015. godine je izmjena zakonske
regulative, poticanje investicija i osiguravanje pristupa povoljnijim uvjetima financiranja te
učinkovitije komuniciranje s tržištem
Sanja Plješa
[email protected]
H
rvatska
svojim
gostima
treba ponuditi posebne turističke proizvode, a u njihovo kreiranje uključiti stručnjake
iz raznih područja te potaknuti razvoj destinacijskih menadžment organizacija (DMO) i kompanija
(DMC). Upravo su posebni turistički proizvodi važni za privlačenje
onih gostiju koji još nisu
bili na odmoru u Hrvatskoj, rečeno je na forumu Kako će Hrvatska (p)
ostati turistička zvijezda
u EU-u održanom proteklog tjedna na Veleučilištu Vern u Zagrebu. Tom
je prigodom ministar turizma Veljko Ostojić još
jednom podsjetio na odlične turističke rezultate
ovogodišnje sezone. Pritom je posebice izdvojio 1,7 milijuna turističkih noćenja više u pred i
posezoni u odnosu na isto
lanjsko razdoblje. “Povećanje broja dolazaka turista upravo u tom
razdoblju te povećanje
dolazaka gostiju u kontinentalnim odredištima
neki su od glavnih ciljeva Operativnog marketing
plana Hrvatske turističke
zajednice za 2013. te će to
pridonijeti jačanju konkurentnosti hrvatskog turizma u odnosu na konkurentske zemlje”, istaknuo
je Ostojić. No, kako bismo dobili potpuni uvid u
Hrvatska ima manje
kreveta u hotelima
nego grčka Kreta,
naglasio je Kristian
Šustar
to gdje se nalazimo u odnosu na konkurentske zemlje, sljedeće će se godine izraditi satelitska
bilanca, najavio je ministar.
Na začelju po mnogo
čemu
Prema nekim statističkim podacima, Hrvatska
je 34. od 139 zemalja po
konkurentnosti te na nezavidnom 101. mjestu po
ulaganju u edukaciju djelatnika u turizmu. “Pro-
blem je i u nedostatku hotelskih kapaciteta, pa tako
danas u našoj zemlji postoji 7500 hotelskih soba
što nije dovoljno. Hotel
je jedan od temelja turističke infrastrukture jer se
sezona ne može produljiti u kampovima ili nekim
drugim oblicima smještaja”, naglasio je Kristian Šustar, predsjednik
Udruge poslodavaca u
hotelijerstvu Hrvatske
(UPUHH). Istaknuo je i
kako Hrvatska ima manje kreveta u hotelima
nego grčka Kreta. Zato
je, dodao je Ostojić, misija Ministarstva turizma
u mandatnom razdoblju
do 2015. izmjena zakonske regulative, poticanje
investicija i osiguravanje
pristupa povoljnijim uvjetima financiranja te učinkovitije komuniciranje s
tržištem.
Lovci na tornada i
senjska bura
Govoreći o značaju turizma Željko Trezner,
direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), istaknuo je
kako Hrvatska ima mnoge komparativne prednosti upravo u selektivnim turističkim oblicima,
kao što je primjerice jedrenje. Postoje mogućnosti i za razvitak putovanja od posebnog interesa,
na primjer promatranje
ptica. “Za takva putovanja putničke agencije u
pravilu dobivaju mnogo
veće marže nego za organizaciju tzv. masovnih
putovanja. Zato trebamo
proširiti paletu interesa
uključivanjem što većeg
broja stručnjaka u izradu
nekog posebnog turističkog programa. Američke lovce na tornada zanimat će primjerice senjska
bura, dok će neke druge
turiste zanimati promatranje djetlića u maksimirskoj šumi”, rekao je Trezner. No, unatoč tome što
nam dolazi sve više turista
s dalekih tržišta koji su zainteresirani za posebne turističke programe, prema
procjeni Svjetske turističke organizacije, do 2030.
u našoj zemlji neće doći
do promjene strukture gostiju.
Nazire li se kraj problema u ugostiteljstvu?
Mnogo problema, malo rješenja
Hrvatski, a posebice zagrebački ugostitelji u zadnjih nekoliko godina
suočeni su s raznim problemima u poslovanju,
a na dosad upućena pitanja nadležnim institucijama u vezi rješenja
tih problema uglavnom
nisu dobili relevantne
odgovore. Tijekom prošlotjedne
manifestacije Gastro dani Udruženja
ugostitelja Zagreb 2012.,
održana je i rasprava o
gorućim problemima ugostiteljske struke. Pritom
su predstavnici Udruženja ugostitelja Zagreba
u ime 2000 aktivnih članova tog udruženja, istaknuli prijedloge koje će
uputiti zagrebačkoj Gradskoj skupštini i Ministarstvu turizma. Zatražili
su, među ostalim, da cijeli Grad Zagreb bude turistička zona u ljetnom
razdoblju, potom traže
ukidanje zabrane točenja
alkohola od šest do osam
sati ujutro u ugostiteljskim objektima, ponovno preispitivanje odredbi
koje reguliraju konzumiranje pića na javnim površinama,
omogućavanje postavljanja zimske
grijane terase te preispitivanje smanjenja fiskalnih i parafiskalnih nameta
koji su u nadležnosti lo-
kalne uprave i Grada Zagreba. Ministarstvu turizma predloženo je ukidanje
nositelja minimalnih tehničkih uvjeta s fizičke, tj.
pravne osobe na ugostiteljski objekt te omogućavanje rada kampovima
i iznajmljivačima. Iako je
bila najavljena rasprava o
skorašnjem uvođenju fiskalnih blagajni u ugostiteljstvu, ipak o tome nije
bilo riječi. (S.P.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
( više od 900.000 posjeta
*vijesti
mjesečno bilježi Mojkvart.hr
Mojkvart.hr
Što se radi u susjedstvu?
Portal je započeo s radom 2005. godine, a tada nije bilo sličnog rješenja koje bi korisniku pomoglo u
potrazi za proizvodima i uslugama različitih tvrtki i obrta koji se nalaze u njegovoj blizini
Boris Odorčić
[email protected]
M
ojkvart.hr je
internetski
portal putem
kojega korisnici mogu
brzo i jednostavno doći do
proizvoda i usluga različitih tvrtki i obrta koji se nalaze u njihovoj blizini, tj.
naselju. S druge strane,
tvrtke i obrtnici u sklopu svog profila na portalu
mogu detaljno predstaviti usluge i proizvode kroz
neograničen broj strani-
Dvadeset godina
interneta
Zagrebački velesajam i
Hrvatska akademska i
istraživačka mreža CARNet od 15. do 17. studenoga organizirale su sajam
informacijskih tehnologija Info. U sklopu sajma
CARNet je obilježio 20.
obljetnicu uspostave prve
hrvatske internetske veze.
Tako je, može se reći, 17.
studenoga 1992. započelo doba interneta u Hrvatskoj. Prva internetska
Klijenti odnedavno
na portalu mogu
otvoriti web
trgovinu za svoje
usluge ili proizvode
ca ili, primjerice, fotografija. A korisnike s tvrtkama i obrtima ovaj portal
najčešće spaja putem posrednika - poznate tražilice Google.
Naime,
objašnjava
nam Borna Segulin, autor i vlasnik portala te
direktor Idoneusa, tvrtke-nakladnika, kada korisnik u Google upiše neku
djelatnost, primjerice kozmetički salon Maksimir ili
ljekarna Trešnjevka, Mojkvart.hr se najčešće pojavi prvi na listi prikazanih
rezultata pretraživanja, a
potom korisnika link vodi
izravno na profil tražene
tvrtke ili obrta. “Mojkvart.
hr bilježi više od 900.000
posjeta mjesečno, uz stalni
rast, i više od 2000 aktivnih tvrtki i obrta koji predstavljaju svoje proizvode i
usluge. K tomu, više od 90
posto naših klijenata produljuje ugovore iz godine
u godinu što je najbolji pokazatelj da su zadovoljni
našim uslugama. A radu-
ISO u Omega
softwareu
Tvrtka Omega software recertificirala je sustav
upravljanja
informacijskom sigurnošću prema
ISO/IEC 27001 standardu. Certifikat posjeduje
od 2009., te ga je nakon tri
godine bila obvezna recertificirati. ISO 27001 pomaže pri zaštiti podataka,
a kako bi postupak recertifikacije bio uspješan, tvrtka je morala potvrditi zaštitu imovine papirnatih
dokumenata,
računalno
pohranjenih informacija,
imovine (računala i mreže) i informacija koje posjeduju zaposlenici. U ICT
sektoru u Hrvatskoj ovaj
certifikat posjeduje samo
desetak tvrtki.
ju nas i e-mailovi posjetitelja u kojima često doznajemo što bi još željeli da se
nalazi u njihovom kvartu”,
ističe.
Prvi u traženju i
nalaženju
Razvoj prve inačice portala trajao je otprilike
pola godine, a Mojkvart.
hr je s radom započeo potkraj 2005. “Od tada kontinuirano ulažemo u razvoj
portala kroz dodavanje
novih pogodnosti i usluga.
Prvih nekoliko godina generirali smo više troškova
nego prihoda te smo stoga
dodatnim djelatnostima,
poput izrade web stranica,
financirali razvoj. Do sada
je u portal uloženo oko pet
milijuna kuna”, kaže Segulin.
Na tehničkom razvoju rješenja za Mojkvart.
hr kontinuirano rade programeri, grafički dizajneri i drugi zaposlenici koji
klijente predstavljaju na
portalu i pozicioniraju na
Google tražilici. “Kada
smo 2005. godine pokretali portal, nije bilo sličnog rješenja koje bi korisniku pomoglo u potrazi
za tvrtkom ili obrtom u nekom od zagrebačkih kvartova. Krenuli smo kao zagrebački portal, a zatim se
proširili na područje cijele Hrvatske. A već godinu
dana pokrivamo i područje
Srbije te je u planu širenje
na druga tržišta”, napominje on dodavši kako u
nas postoje naizgled slični portali, međutim Mojkvart.hr je po broju posjeta uvjerljivo na prvom
mjestu.
Segulin smatra kako
sektor informacijsko-komunikacijskih
tehnologija u Hrvatskoj, točnije njegov segment koji se
odnosi na internet, u tehničkom smislu ne zaostaje
za ostatkom svijeta. “Ulaskom u Europsku uniju suočit ćemo se s još većom
konkurencijom koja će ponuditi kvalitetne usluge i
vrijedne know-how prakse. Sigurno je da će cijene u određenom smislu
biti nešto manje te da neke
domaće tvrtke neće opstati
na tržištu. No, s druge strane, mislim da je put prilagodbe tim tržišnim procesima solidan izazov za
svakoga”, naglašava.
Potencijal japanskog
tržišta
Među budućim aktivnostima ove internetske
platforme ističe se nastavak unapređivanja usluga
i pogodnosti za korisnike
i poslovne partnere. “Posljednji novitet na portalu Mojkvart.hr je mogućnost web shopa. Drugim
riječima, svaki klijent
može ponuditi svoje usluge ili proizvode putem svoje web trgovine
unutar portala. Postavljanje ove funkcionalnosti je vrlo jednostavno,
brzo i besplatno. Također, upravo smo pokrenuli portal Centarpopusta.
hr, gdje se posjetitelji
mogu informirati o raznim akcijama. To nije
uobičajen portal za grupnu kupovinu koji nudi
samo određene usluge na
koje je moguće ostvariti
velike popuste, od 50 posto i više. Mi, naime, nudimo manje i veće popuste, ali je ponuda znatno
veća. Ideja je da posjetitelji dođu po one popuste koji im zaista trebaju,
a ne da im nudimo nešto
što im ne treba samo zato
što je to upravo na popustu”, kaže on te otkriva kako se nedavno vratio iz Japana. “Tamo sam
razgovarao s potencijalnim partnerima i napravili smo kratko istraživanje
tržišta. Ono je pokazalo kako je Japan vrlo potentno tržište za širenje
portala Mojkvart.hr. Stoga ćemo nastaviti s dubinskim istraživanjem pa
ćemo odlučiti o mogućem širenju na to tržište”,
zaključuje Segulin.
veza Hrvatske sa svijetom
bila je uspostavljena preko
Austrije.
Finance Day u BiH
Regionalni sistem integrator Combis organizirao je
prošli tjedan Combis Finance Day namijenjen financijskim institucijama
u Bosni i Hercegovini. Tijekom Finance Daya predstavljena su brojna tehnološka rješenja kao ona
koja omogućuju bankama
da klijentima pristupe na
njima najprihvatljiviji način kroz sve raspoložive
kanale komunikacije. Tu
su i rješenja koja osiguravaju optimizaciju poslovnih procesa te najnovije
virtualizacijske tehnologije čijim se korištenjem
ostvaruju uštede i povećava učinkovitost.
18 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
Slavenka Drakulić
Optužena
V.B.Z.
U ovom romanu se opisuje jedna zastrašujuće opsesivna
muško-ženska veza, ali u središtu je ipak prikaz majke
koja sustavno zlostavlja svoju djevojčicu. Majka optužene
udala se unatoč protivljenju obitelji, no vrlo brzo nakon rođenja djeteta brak se raspao. Roditelji joj dopuštaju da ponovo živi s njima, ali pod jednim uvjetom – mora prekinuti
sve kontakte s bivšim mužem. Kad ona ipak obnovi vezu s
njim, zatvara se nevjerojatan krug boli i patnje...
Karen Armstrong
U prilog Bogu
Naklada Ljevak
Priznata teologinja Karen Armstrong tvrdi da je ateizam
kroz povijest rijetko nijekao samu svetost, nego je gotovo
uvijek odbijao određenu predodžbu o Bogu. Prateći povijest vjere od paleolitika do današnjice, ona pokazuje da
znanost i religija sve donedavno nisu bile sukobljene. Ali
znanost je započela drukčiji razgovor. Značenje riječi “vjera” i “tajna” potpuno se promijenilo, pa danas i ateisti i teisti
razmišljaju i govore o Bogu – pa i o samom razumu – na
način koji bi zapanjio naše pretke.
Benedikt XVI.
Djetinjstvo Isusovo
Verbum
U evanđeoskim pripovijestima o djetinjstvu Isusovu Benedikt XVI. dovodi nas do otkrića kako Evanđelje nije neka
pripovijest o prošlosti, nego da pripada sadašnjosti i suvremenom čovjeku. Dok Papa čitatelja uvodi u evanđeosko
štivo o Marijinu navještenju, o Isusovom rođenju i pohodu
mudraca koji promatraju Djetešce i njegovu majku, danas
se pitamo o značenju toga susreta i mislimo kako uopće
jedna žena može Bogu reći “da”, potpuno mu se predajući.
Privredni vjesnik
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Računalni programi
MiniFrame, Netanya, Izrael, www.miniframe.com.
Tvrtka je razvila softver
koji donosi uštede u softveru i hardveru te povećava radnu efikasnost. Sa
svojim glavnim proizvodom SoftXpand, MiniFrame nudi jedinstvenu
višekorisničku tehnologiju koja pretvara jedan PC
(Windows baza) u osam
neovisnih radnih stanica,
koristeći samo monitore,
tipkovnice i miševe. Rješenja MiniFramea se temelje na standardnom hardveru te korisnici rade sa
standardnim WindowsXP
sučeljem. MiniFrame nudi
rješenja prilagođena različitim vrstama korisnika.
Svako rješenje pruža posebnu dodanu vrijednost
za konkretne implementacije. MiniFrame rješenja
uključuju SoftXpand softver za obrazovanje, knjižnice, pozivne centre, male i
srednje poduzetnike, hotele, grafički dizajn, programiranje i internet kafiće.
Kontakt: Michaela Komblis, [email protected], +972 9 8355200.
Posredovanje
Gifa Hellas, Atena, Grčka,
www.gifa.gr. Tvrtka traži
prodajnog zatupnika u Hrvatskoj za svoje proizvode
za kućanstvo. Kontakt: Fotis Drivakos, fdrivakos@
gifa.gr, +30 2106206273.
Zastupanje
Norma Šerment
Adrijanin vrt
Algoritam
U romanu u kojem se isprepliću priče o Adrijani, jadranskoj
medvjedici, svijetu svjetla i tame i stvarnom svijetu Visa
20-ih godina prošloga stoljeća, poput bljeskova svjetla
koje prodire kroz tamne oblake pomaljaju se likovi koji nam
ne dopuštaju da im se previše približimo. Gradeći priču oko
dviju djevojčica-sirena, čuvarica podmorja koje u tajnom
vrtu paze na ravnotežu između oprečnih sila, Norma Šerment plete epsku igru između sila svjetla i tame.
Veljko Barbieri
Jela starih barda
AGM
Riječ je o sintezi svih starijih hrvatskih znanja o kulinarstvu, ali i svojevrsnoj snimci onoga što su jeli naši preci,
što su znali o hrani te kako su njen doživljaj uvodili u svoj
duhovni život. I prije Barbierijeve knjige znalo se da su pisci
poput Marulića, Držića, Hektorovića, Zoranića, Nalješkovića, Benetovića, Gazarovića i Habdelića savršeno dobro
poznavali ne samo namirnice koje su se tada nalazile na
tržištu, nego i da su bili upućeni u tehnološke vještine kulinarstva.
Autopraonica Sjaj, Garešnica. Tvrtka s višegodišnjim iskustvom u prodaji sredstava za čišćenje
automobila na hrvatskom
tržištu traži proizvođača
(dobavljača) sredstava za
čišćenje radi zastupanja
i prodaje. Kontakt: Mario Premužić, [email protected], +385 43
532023, +385 98 706921.
Sirovine za proizvodnju guma
Dharmasiri Tyre
House, Polonnaruwa, Šri Lanka,
www.dthtyres.com.
Tvrtka traži sljedeće proizvode: crni ugljik N 330,
N660 - HS Code 2803.00,
regenerirani kaučuk HS
Code 4003.00, nove vanjske pneumatske gume za
osobne automobile i za poljoprivredna i šumska vozila HS Code 4011.10 i
4011.61, butadien kaučuk
PBR HS Code 4002.20,
pripremljene smjese nevulkaniziranog kaučuka HS
Code 4005.99. Kontakt:
P H G Dharmasiri, info@
dthtyres.com, +94 27
2223344, +94 71 6844163.
Posredovanje
Vimi, Zagreb. Tvrtka je
zainteresirana za suradnju u trgovinskom posredovanju za izvozne poslove. Kontakt: Ivan Kovač,
[email protected].
hr, +385 1 2343177.
Zdrava i dijetalna hrana
Soyavit, Sevlievo, Bugarska, www.soyavit-bg.
com. Tvrtka je proizvođač zdrave i dijetalne hrane od soje (tofua i paštete
od soje). Svi proizvodi su
prirodni, bez konzervansa i GMO-a. Tvrtka nudi
svoje proizvode. Kontakt:
Alexander Tsonev, [email protected], +359 675
81127, +359 878692559.
Crveni šipak
Red Nar Fruit Co, Shiraz, Iran, www.rednarfruit.
com. Tvrtka nudi svježi, visokokvalitetni i zdrav crveni šipak. Kontakt: Hossein Karimi, ali@rednarfruit.
com, +98 938 8083680.
Suradnja
S-Forming, Šmartno pri
Slovenj Gradcu, Slovenija, www.s-forming.si.
Tvrtka traži poslovnog
partnera u Hrvatskoj, po
mogućnosti u blizini granice, za širenje internetske prodaje na području
Hrvatske. Kontakt: Silvin
Gros, [email protected].
Poslovni prostori
Dam,
Zagreb,
w w w.
dam.hr.
Tvrtka nudi uredski poslovni prostor s mogućim
skladištem i servisom. Moguća i drugačija preraspodjela prema potrebi. Cijeli prostor je uredskog tipa.
Tvrtka posjeduje vlastiti vozni park osobnih vozila i dostavno vozilo. Od
raspoloživih ljudskih resursa tvrtka nudi knjigovođu, komercijalista i voditelja poslova, a moguće je po
potrebi angažirati i servisera elektronike te druge djelatnike, kao i kombinacije ljudskih resursa. Prostor
je u zapadnom dijelu grada uz hotel i uz brzu izlaznu prometnicu. Kontakt:
Dean Čortan, dean@dam.
hr, +385 91 5353739.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Informatička oprema
Zagrebačka županija nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda
je 5. prosinca.
Fotokopirni strojevi
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja
fotokopirne strojeve. Rok
dostave ponuda je 3. prosinca.
Kirurški i potrošni medicinski
materijal
Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić iz Siska nabavlja kirurški i potrošni medicinski materijal za 2013.
godinu. Rok dostave ponuda je 30. studenoga.
be Granične policije BiH.
Rok dostave ponuda je 29.
studenoga.
Terenska vozila
Nacionalni park Plitvička
jezera nabavlja terenska
vozila. Rok dostave ponuda je 4. prosinca.
Regija
Bolesnički kreveti
Prozori i vrata
KJKP Vodovod i kanalizacija u Sarajevu nabavlja
prozore i vrata. Rok dostave ponuda je 11. prosinca.
Klinički centar Banja
Luka nabavlja bolesničke
krevete. Rok dostave ponuda je 26. prosinca.
Boksovi za pse
Ministarstvo sigurnosti
BiH u Sarajevu nabavlja
boksove za pse za potre-
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
Pogled u svijet
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Monetarna
ekspanzija bez inflacije:
Na dražbi motorna jahta, vuk sit, a ovce na broju
autosalon, strojevi i alati
Pašnjak u Milni na Braču, prodaje se za 12,7 milijuna kuna. Ukupne je
površine 14.319 četvornih
metara, a u naravi, uz površinu pašnjaka od 7000
četvornih metara, sadrži i vinograd od 4160 četvornih metara. Ročište za
dražbu održat će se 20. studenoga u 12 sati na Općinskom sudu u Supetru, Hrvatskih velikana 6, u sobi
26. Nekretnina se ne može
prodati ispod dvije trećine
procijenjene vrijednosti, a
jamčevina iznosi 10 posto.
Zagrebu. Procijenjen je
na 1,2 milijuna kuna. Nalazi se u Ilici 93, a sastoji se od lokala, spremišta,
sanitarnog čvora, hodnika
i kancelarija u prizemlju.
Na prvom katu je prostor u
izvanknjižnom vlasništvu
stečen temeljem Ugovora
o zamjeni nekretnina s Industrogradnjom. Dodatne
informacije mogu se dobiti na broj telefona 01/4893
806. Nekretninu prodaje Trgovački sud u Zagrebu, a ponude treba podnijeti do 23. studenoga.
Poslovni prostor, gospodarska zgrada i dvorište
u Sisku, procijenjeni na
8,5 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 2835
četvornih metara, od čega
na gospodarsku zgradu otpada 637 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 27. studenoga u
9 sati na Općinskom sudu
u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, u sobi 22. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine
procijenjene vrijednosti.
Jamčevina iznosi 10 posto.
Industrijsko
dvorište
procijenjeno na 39,8 milijuna kuna, prodaje se
u Šibeniku. Površine je
2845 četvornih metara.
Dražbeno ročište održat će
se 22. studenoga u 10.30
sati na Općinskom sudu u
Šibeniku, Stjepana Radića
81, u sobi broj 8. Prodaja
će se provesti po načelu viđeno-kupljeno, a nekretnina se može razgledati svakim radnim danom od 13
do 16 sati. Informacije se
mogu dobiti u sobi 8 Općinskog suda u Šibeniku. Nekretnina se ne može
prodati ispod jedne trećine
procijenjene vrijednosti.
Jamčevina iznosi 20 posto.
Poslovni prostor u Virovitici, procijenjen na 3,9
milijuna kuna. Poslovni
prostor površine je 275 četvornih metara, a prodaje
se i okolna površina tako
da nekretnina koja se prodaje zauzima ukupno 5348
četvornih metara. Dražba
će se održati 23. studenoga u 9.30 sati, na Općinskom sudu u Virovitici,
Masarykova 8, u sobi broj
12. Jamčevina iznosi pet
posto utvrđene vrijednosti.
Zgrada, dvorište i oranica u naselju Lukarišće
pored Dugog Sela, površine 2795 četvornih metara, procijenjeni na 4,8
milijuna kuna. Dražba će
se održati 3. prosinca u 14
sati, u Lukarišću, Bjelovarska ulica 44. Nekretnina se ne može prodati ispod tri četvrtine utvrđene
vrijednosti. Razgledavanje je moguće na dan prodaje, uz najavu na telefon
01/2781 234. Jamčevina
iznosi 10 posto.
Autosalon, servisne radionice i parkiralište u
Lepajcima kod Krapine, prodaju se za 8,9 milijuna kuna. Dražba će se
održati 26. studenoga u 10
sati na Trgovačkom sudu
u Zagrebu, Petrinjska 8,
u sobi 89/II. (ulična zgrada). Razgledavanje zgrade i prateće dokumentacije zainteresirani kupci
mogu obaviti u dogovoru
sa stečajnim upraviteljem
na broj telefona 01/4647
218, uz prethodnu uplatu
naknade od 500 kuna na
žiro-račun stečajnog dužnika. Jamčevina iznosi 10
posto.
Motorna jahta, katamaran Privilege 435, procijenjen na 2,4 milijuna kuna. Jahta se nalazi u
marini Frapa u Rogoznici,
a prodaje je Trgovački sud
u Zagrebu, stalna služba u
Sisku. Jahta je napravljena 2002. godine u Francuskoj, a namijenjena je za
gospodarske svrhe. Trup
je od stakloplastike, ima
motorni, dizelski pogon i
pogon na jedra. Jahta se
ne može prodati za manje
od 1,6 milijuna kuna. Razgledavanje jahte moguće
je svakim radnim danom
od 9 do 12 sati, dogovorom na telefon 01/4647
218 ili 01/6184 432. Jamčevina iznosi pet posto, a
ponude treba podnijeti do
28. studenoga.
Lokal s kancelarijom i
spremištem od 99 četvornih metara prodaje se u
Strojevi za obradu metalnih cijevi, dizalice, viličari i druga industrijska oprema, ukupno
vrijedni 2,8 milijuna
kuna, prodaju se u Donjem Miholjcu. Ukupno
je na prodaju ponuđeno
42 različita stroja i komada alata, sve je u ispravnom stanju, a prodavat će
se pojedinačno. Dražba
će se održati 27. studenoga u 11 sati, na adresi Industrijska ulici b.b., Slatina. Jamčevina iznosi 10
posto.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
dr. Uroš Dujšin
S
redišnji problem
prevladavanja sadašnje velike krize svodi se na prijepor
između njemačke kancelarke Angele Merkel
i njezinih istomišljenika
te grupe oko francuskog
predsjednika
Françoisa Hollandea kojoj pripada i šefica MMF-a Christine Lagarde. Merkelova
ustraje na strogoj štednji i
kresanju proračunskih deficita kao putu za izlazak
iz krize; Hollande međutim traži put za izlazak iz
krize putem poticanja privrednog rasta. Na prvi pogled, to se doima nerješivim sukobom koncepcija,
pri čemu ostaje otvoreno
pitanje kako zasititi vuka
a da ovce ostanu na broju.
No izgleda nam da to ipak
nije tako.
Monetarna se masa
- a time i potražnja
- može povećati u
velikoj mjeri a da to
ne izazove inflaciju
Problem nije nov –
datira još iz vremena velike krize 1930-ih godina,
kada su američki predsjednici Coolidge i Hoover odbijali povećati monetarnu masu zbog straha
od inflacije. Zbog toga je
kriza i trajala čitavih 10
godina i imala za posljedicu bijedu i nevolju milijuna ljudi širom svijeta. To
je i opet dokaz štetnosti
neznanja ili bar nedostatka vizije. Kao i tada, tako
je i sada izlaz moguć. Monetarna se masa – a time i
potražnja – može povećati
u velikoj mjeri a da to ne
izazove inflaciju.
Kako to ide
U stanju krize krivulja ponude je vodoravna. U tom
slučaju svako povećanje
potražnje (putem državnih nabava, javnih radova
i slično) dovest će do povećanja potražnje, ali ne i
do rasta cijena. Svaki pokušaj dizanja cijena osujetit će strah od konkurenata koji bi mogli ponuditi
istu robu po važećoj tržišnoj cijeni. To je vidljivo i
po tome što svaki pomak
krivulje potražnje udesno
kada se potražnja povećava a proizvodni su kapaciteti potpuno iskorišteni,
dodatno povećanje potražnje ima za posljedicu isključivo povećanje cijena.
Tada nastaju preduvjeti za
pojavljivanje zloglasne
spirale nadnice i cijena,
koja je u 1970-im godina-
ima za posljedicu jednako
povećanje proizvodnje.
Zbog toga će, dokle god
je kriza akutna, tj. krivulja ponude vodoravna, povećanje monetarne mase
a time i potražnje dovesti isključivo do povećanja proizvodnje (a na duži
rok valjda i zaposlenosti)
i to tako dugo dok u privredi postoji poveći višak
proizvodnih kapaciteta.
To, naravno, ne može ići
unedogled – a nije niti potrebno – jer kada je kriza
prevladana, daljnja intervencija nije ni potrebna.
Takvo će se stanje
održati tako dugo dok se
privreda ne približi punoj
iskorištenosti kapaciteta.
Stanje se počinje mijenjati
čim se iskorištenost poveća do početka uspinjanja,
kada će cijene početi rasti u skladu s njenim nagibom. Nadalje, kada se krivulja potražnje pomakne
do granice potpune iskorištenosti kapaciteta, porast
potražnje će imati za posljedicu isključivo rast cijena. Napokon, na poziciji
ma dokrajčila kejnezijanski intervencionizam.
Ekspanzivna politika
Znači – moguće je! Što
slijedi iz svega ovoga?
Očito je da je moguće stanje u kojemu će vuk biti
sit, a ovce na broju. Ono
što treba učiniti je – provoditi ekspanzivnu politiku uz budno praćenje stupnja iskorištenosti
kapaciteta u cilju pravodobne intervencije radi
očuvanja stabilnosti cijena – odnosno osiguranja podnošljivog stupnja
inflacije po međunarodnim standardima. Problem je samo u tome što
je takva politika neprovediva u malim i otvorenim
zemljama jer bi svako povećanje količine novca u
optjecaju dovelo do povećanja uvoza. No primijenjena u širim razmjerima,
npr. u okvirima Europske
unije ili još bolje - globalno, takva bi politika
nesumnjivo pridonijela
okončanju krize i rastu
blagostanja.
20 SVIJET FINANCIJA
( 5%
godišnja stopa inflacije u rujnu
Privredni vjesnik
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
( 173,3 mlrd kn
dug središnje države potkraj kolovoza
Hrvatska narodna banka
Gospodarska
stagnacija
Uz pogoršanje povjerenja potrošača i nadalje nisku razinu poslovnog pouzdanja te veliku neizvjesnost u
međunarodnom okružju, ukupna kretanja i dalje ne upućuju na početak oporavka gospodarske aktivnosti
M
jesečni
podaci za treće tromjesečje
2012. upućuju na nastavak stagnacije ukupne
gospodarske aktivnosti.
Povoljnija kretanja u trgovinskoj djelatnosti rezultat su prije svega potrošnje stranih turista, a
zabilježen je i godišnji
porast broja turističkih
noćenja. Rast industrijske proizvodnje u odnosu
na prethodno tromjesečje
vidljivo se usporio, dok se
kod građevinske aktivnosti nastavila kontrakcija.
Uz pogoršanje povjerenja
potrošača i nadalje nisku
razinu poslovnog pouzdanja te veliku neizvjesnost
u međunarodnom okružju, ukupna kretanja i dalje ne upućuju na početak oporavka gospodarske
aktivnosti, ističe se u Informaciji o gospodarskim
kretanjima Hrvatske narodne banke.
i uvoz nafte i naftnih derivata, dok je uvoz ostale
robe uglavnom stagnirao.
Tijekom trećeg ovogodišnjeg kvartala intenzivirala su se negativna
kretanja na tržištu rada.
Zaposlenost se nastavila ubrzano smanjivati, a
nezaposlenost povećavati, nakon privremene stabilizacije u razdoblju od
ožujka do lipnja. Nominalne plaće stagniraju od
početka godine, dok se
kupovna moć tih plaća tijekom trećeg tromjesečja
nastavila smanjivati.
Inflacija potrošačkih
cijena znatno se ubrzala, zbog čega se poveća-
Rast robnog izvoza
4,8 posto
Na rast ukupnoga robnog
izvoza od 4,8 posto (sezonski prilagođeno) u trećem tromjesečju 2012. u
odnosu na prethodni kvartal, uvelike je djelovao zamjetan oporavak izvoza
brodova, a blago je porastao i izvoz nafte i naftnih derivata. Izvoz ostale robe je stagnirao. Rast
ukupnog uvoza (za 1,5
posto prema desezoniranim podacima) odraz je
pojačanog uvoza brodova s dorade. Povećan je
la godišnja stopa inflacije
sa četiri posto u kolovozu na pet posto u rujnu. To
odražava prije svega šokove na strani ponude, napose porast cijena energije i prehrane povezan sa
sušom u ljetnim mjesecima. Temeljna se inflacija
također ubrzala, sa 1,5 na
1,9 posto.
U eurozoni je došlo do
daljnjeg smanjivanja eurskih referentnih kamatnih
stopa u rujnu i listopadu
2012. Aktiviranje mjera
ESB-a, koje, između ostalog, uključuju mogućnost
Zaposlenost se
nastavila ubrzano
smanjivati, a
nezaposlenost
povećavati
novih kupovina državnih
obveznica, rezultiralo je
smanjenjem premije za rizik u europskim zemljama i zemljama s tržištima
u nastajanju.
Ta su kretanja pozitivno djelovala i na premiju
za rizik Hrvatske. Unatoč
tome, po ovim pokazateljima rizika Hrvatska se i
dalje nalazi u relativno lošijem položaju u usporedbi s većinom posttranzicijskih zemalja Srednje i
Istočne Europe.
Tečaj kune prema euru
u listopadu je bio izložen
deprecijacijskim pritiscima, odražavajući uobičajene sezonske činitelje, no
potkraj se mjeseca stabilizirao. Osim toga, tijekom
listopada banke su nastavile smanjivati svoj inozemni dug. Potkraj listopa-
da tečaj je bio za 1,1 posto
viši nego krajem rujna te
je iznosio 7,53 EUR/HRK,
što je jednako prosječnom
tečaju ostvarenom u prvih
osam mjeseci ove godine.
Likvidnost na visokoj
razini
Likvidnost domaćega financijskog sustava bila je
tijekom većeg dijela rujna
i listopada 2012. na vrlo
visokoj razini pa su i kamatne stope na novčanom
tržištu, nakon kratkoročnog porasta u kolovozu i
početkom rujna, na kraju
listopada ponovno pale na
razine na kojima su bile u
prvom polugodištu 2012.
Tako je vagana kamatna
stopa na prekonoćne kredite u izravnoj međubankovnoj trgovini nakon
povećanja sa 1,76 posto,
zabilježenih u kolovozu,
na 2,24 posto u rujnu, tijekom listopada ponovno
pala na 0,61 posto. Istodobno su smanjeni i prinosi na trezorske zapise u
kunama i trezorske zapise
s valutnom klauzulom.
Monetarna kretanja u
rujnu obilježila je stagnacija monetarnih i kreditnih agregata isključujući varijacije uzrokovane
promjenama tečaja. Ako
se isključi utjecaj tečaja,
plasmani banaka smanjili su se na mjesečnoj razini za 0,8 milijardi kuna ili
0,3 posto. Novčana masa
(M1) u rujnu je ostala gotovo nepromijenjena, ali
je zabilježen mali pad
štednih i oročenih depozita. Nakon kratkotrajnog
i veoma blagog porasta
u kolovozu 2012. kamat-
ne su se stope banaka tijekom rujna stabilizirale.
Porast inozemne zaduženosti tijekom prve
polovine 2012. bio je
uglavnom potaknut zaduživanjem središnje države, no nije se nastavio
u srpnju i kolovozu. Pod
utjecajem razduživanja
drugih sektora ukupan se
bruto inozemni dug stoga
tijekom srpnja i kolovoza
smanjio za 0,7 milijardi
eura te je na kraju kolovoza iznosio 45,8 milijardi
eura. Smanjenju obveza
prema inozemstvu poglavito je pridonijelo uobičajeno sezonsko razduživanje poslovnih banaka.
Prihodi konsolidirane središnje države tijekom prvih osam mjeseci
ove godine bili su 3,3 posto viši u odnosu na isto
razdoblje 2011. Rashodi konsolidirane središnje
države povećali su se pak
za jedan posto iako je proračunom za 2012. predviđeno njihovo značajno
smanjenje. Ukupni fiskalni manjak smanjen je za
1,5 milijardi kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje, te je u razdoblju od
siječnja do kolovoza iznosio 8,7 milijardi kuna. Pritom je manjak uglavnom
financiran novim zaduživanjima, pa je dug središnje države nastavio snažno rasti i dosegnuo je na
kraju kolovoza 173,3 milijarde kuna, što je povećanje od 19,4 milijarde kuna u odnosu na kraj
2011. godine. (V.A.)
21
www.privredni.hr
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
( 284,2 mlrd kn
Hrvatska narodna banka
Loši krediti narasli
na 14 posto
ukupni krediti potkraj rujna
Hrvatska narodna banka
Ukupni krediti i dalje padaju
Smanjenju kredita na mjesečnoj razini pridonio je pad kreditiranja svih sektora
Kreditna aktivnost banaka se tijekom rujna
drugi mjesec za redom
nastavila
smanjivati.
Prema zadnjim podacima
Hrvatske narodne banke ukupni krediti bankovnog sustava su potkraj rujna iznosili 284,2 milijarde
kuna što je za 2,9 milijardi kuna ili jedan posto
manje u odnosu na kolovoz. Smanjenju kredita na
mjesečnoj razini pridonio
je pad kreditiranja svih
sektora. Krediti korporativnom sektoru smanjeni su za 1,5 milijardi kuna
(1,3 posto), na 109,9 milijardi kuna. Krediti stanovništvu smanjili su se
za 813 milijuna kuna, na
126,2 milijarde kuna, dok
su krediti državi u rujnu
zabilježili pad od 441 milijuna kuna, na 45,5 milijardi kuna. Pad kreditne
aktivnosti u ovoj godini
potvrđuje i usporedba stanja na kraju rujna sa stanjem na kraju prošle godine. U tom su razdoblju
ukupni krediti smanjeni
za 5,2 milijarde kuna ili
za 1,8 posto.
Kreditna aktivnost na
ledu
Takva kretanja rezultat su
razmjerno snažnog pada
kreditiranja korporativnog sektora (-8,9 milijardi kuna) i stanovništva (-2,5 milijardi
kuna), dok su
krediti državi porasli za
6,3 milijarde kuna. Naime, u skladu
s odlukom o
sanaciji brodogradilišta
Ministarstvo financija je
preuzelo dio kredita brodogradilišta pa su po toj
osnovi krediti poduzećima zabilježili pad, a krediti središnjoj državi rast.
Do kraja godine analitičari RBA ne očekuju intenziviranje kreditne aktivnosti banaka. Naime,
potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim
uvjetima
poslovanja i
smanjenom potražnjom.
Nešto snažnije kreditiranje moglo bi doći kroz
Stambeni krediti
treći uzastopni
mjesec bilježe
godišnje stope pada
programe kreditiranja preko HBOR-a, ali treba istaknuti problem pronalaska kvalitetnih projekata
za financiranje. Razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu
rada onemogućuju
oporavak ovog sektora. Visoku neizvjesnost potvrđuje i
činjenica da stambeni krediti treći uzastopni mjesec bilježe godišnje stope
pada (iznose 58,8
milijardi kuna).
Udjel potencijalno nenaplativih kredita porastao
je u rujnu na 14 posto,
objavila je Hrvatska narodna banka. Od ukupno
287,2 milijarde kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj, 40,3 milijarde kuna
svrstano je u kategoriju djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita. Loši krediti
u ukupnim kreditima tako
su u odnosu na kraj prošle
godine porasli za 1,62 postotna boda, sa 12,43 posto potkraj 2011. godine.
Kod kredita građanima
udio loših kredita je 9,35
posto, a i nadalje znatno
veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća. Udjel potencijalno nenaplativih kredita
kod poduzeća u ukupnim
kreditima iznosi 24,44 posto. To je povećanje za
4,31 postotni bod u odnosu na kraj prošle godine.
Krajem rujna ove godine
kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 27,9
milijardi kuna od ukupno
114,3 milijarde kuna kredita danih tom sektoru.
Ukupni krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su 125,7 milijardi kuna,
od čega je u skupinu loših kredita bilo klasificirano oko 11,7 milijardi kuna.
Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih
kredita, a krajem rujna ti
su krediti iznosili 58,8 milijardi kuna, od čega je
upitna naplata za njih 5,87
posto (3,4 milijarde kuna).
Povećanju problema s otplatama kredita pridonijeli su i krediti vezani uz
švicarski franak. Kod njih
udio loših kredita iznosi 13,18 posto. Pritom je
daleko najveći udjel loših
kredita vezanih uz švicarski franak kod poduzeća,
od čak 50,16 posto. Trgovačka društva imaju 2,6
milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak,
a rizična je naplata polovine tog iznosa. (I.V.)
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Financijska agencija
U listopadu 333.400
nezaposlenih
Smanjena bruto
dobit poduzetnika
Broj nezaposlenih nastavio je rasti i u listopadu,
pri čemu je rast nezaposlenosti ubrzan u odnosu
na prethodne mjesece.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u listopadu je
u Hrvatskoj registrirano ukupno 333.400 nezaposlenih, što je za 22.300
ili 7,2 posto više nego u
rujnu. U tom je mjesecu
u evidenciju ušlo 45.257
osoba, što je za 12.566
osoba više nego u rujnu,
dok je iz evidencije izašlo 22.957 osoba, što je za
217 manje nego u rujnu.
Dio priljeva nezaposlenih zasigurno je posljedica i povratka sezonskih
radnika u nezaposlenost,
o čemu govori i činjeni-
ca da je najveći broj nezaposlenih u evidenciju
došao iz djelatnosti pružanja smještaja, pripreme
u listopadu ove godine bio
je 13,5 posto ili za 39.548
osoba veći nego u listopadu prošle godine. Ta je
Analitičari RBA
procjenjuju
kako će stopa
nezaposlenosti za
listopad iznositi
19,5 posto
i usluživanja hrane te iz trgovine na veliko i malo.
Ubrzanje negativnih
kretanja
Na godišnjoj razini nastavljaju se negativna kretanja te godišnja stopa
rasta bilježi značajno ubrzanje. Broj nezaposlenih
godišnja stopa rasta broja nezaposlenih najveća u
zadnjih 27 mjeseci ili točnije od srpnja 2010. godine. Promotrimo li podatke
o nezaposlenima prema
razini obrazovanja, očito
je da je rast broja nezaposlenih u relativnom izrazu najveći kod visokoo-
brazovane radne snage.
Na godišnjoj razini nezaposlenost je kod osoba
sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim
studijem i višom školom
porasla za 32,1 posto, dok
je kod osoba sa završenim
fakultetom, akademijom,
magisterijem i doktoratom porasla za 28,3 posto.
Analitičari RBA procjenjuju kako će stopa nezaposlenosti za listopad
iznositi 19,5 posto, dok
će nezaposlenost vjerojatno nastaviti rasti i do kraja
godine te u prvim mjesecima iduće godine. Kako
se u sljedećoj godini očekuje tek blagi rast gospodarstva, nezaposlenost će
i dalje ostati razmjerno visoka.
Hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci
ove godine ostvarili bruto dobit u iznosu od 25,1
milijarde kuna, što je za
5,6 posto manje nego u
prošloj godini, objavila je Fina. Poduzetnici
su ostvarili ukupno 458,9
milijardi kuna prihoda, a
rashodi su iznosili 433,8
milijardi kuna. Po podacima Fine, više od polovine
ukupnog broja poduzetnika, odnosno njih 50.791
ili 54,9 posto, poslovalo je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci s bruto dobiti, dok je njih 41.701 ili
45,1 posto imalo bruto gubitak.
Podaci su prikupljeni iz financijskih izvještaja 92.492 poduzeća.
Izvještaji pokazuju da su
te tvrtke na utrošak od
100 kuna rashoda ostvarile 105,79 kuna prihoda, dok su u istom razdoblju 2011. ostvarivale
106,20 kuna. Kod poduzetnika koji su obveznici poreza na dobit prosječna neto plaća iznosila
je 4703 kune, što je zbog
rasta potrošačkih cijena
bilo tri posto manje nego
u istom razdoblju 2011.
godine. (I.V.)
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
Tržište novca Zagreb
Nestrpljivo se iščekuje sljedeća aukcija trezorskih zapisa
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
I
ako je u srijedu započelo novo razdoblje
održavanja obvezne
pričuve depozitnih institucija, zbog iznimno dobre likvidnosti sudionika
na novčanom tržištu nije
došlo do promjene odnosa ponude i potražnje
novca. Uobičajeno je da
na početku razdoblja održavanja obvezne pričuve
potražnja za novcem započne rast, a ponuda postane nešto oskudnija. To
je rezultat prakse depozitnih institucija da odmah
na početku razdoblja namire prosjek na računu,
potreban za održavanje
neizdvojenog dijela ob-
u mil. kn
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Potražnja
Promet
5
400
4
300
3
200
2
100
1
0
12.11.2012.
13.11.2012.
14.11.2012.
vezne pričuve. Redovito
kamatna stopa poraste na
početku razdoblja.
Početak ovoga razdoblja održavanja nije izazvao gotovo nikakvu promjenu pokazatelja na
novčanom tržištu. To dokazuje i podatak da su pojedine depozitne insti-
15.11.2012.
0
16.11.2012.
tucije već prvoga dana
održavanja
deponirale
svoje viškove dnevne likvidnosti u središnju banku kao prekonoćni depozit
po kamatnoj stopi od 0,25
posto. Stoga je realno očekivati da će tijekom cijelog razdoblja održavanja
obvezne pričuve, odno-
12.11.’12. - 16.11.’12.
29.10.’12. - 31.10.’12.
u%
500
ponedjeljak
utorak
sno do polovine prosinca,
dominirati višak ponude
novca u sustavu uz skromnu potražnju i niske kamatne stope. Prosječna dnevna kamatna stopa
prošli tjedan iznosila je
2,39 posto, dok je prekonoćna bila 1,06 posto.
Ministarstvo financija
srijeda
četvrtak
petak
u prvoj polovini studenog
nije održalo ni jednu aukciju trezorskih zapisa, a
nema najave da će se održati idućeg utorka. Sudionici s velikim viškovima
likvidnosti svakako s nestrpljenjem iščekuju iduću
aukciju kako bi barem dio
raspoloživih viškova neu-
tralizirali. Za usporedbu,
u studenom prošle godine
održano je pet aukcija trezorskih zapisa, a u prosincu dvije. U okolnostima
visoke likvidnosti sustava sasvim je sigurno da će
trezorski zapisi, budu li se
izdavali u narednom razdoblju, imati vrlo povoljne uvjete za izdavatelja.
U narednom razdoblju
očekujemo dominantnost
ponude novca, vrlo nisku
kamatnu stopu te razmjerno skromnu potražnju za
novcem budući da većina sudionika ima višak likvidnosti. U tom smislu
će i trgovanje sudionika
biti skromnije od očekivanog na početku razdoblja
održavanja.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Stabilan tjedan na deviznom tržištu
Mirex malo oslabio
Kuna je prošlog tjedna
ostala na stabilnom tečaju prema glavnim stranim
valutama. Prema euru zavaluta
AUD
Srednji tečaj za devize
australski dolar
EUR
6,106497
CAD
kanadski dolar
5,905884
JPY
japanski jen (100)
7,293855
CHF
švicarski franak
6,256636
GBP
britanska funta
9,381447
USD
američki dolar
5,915624
EUR
euro
7,532364
Izvor: HNB
Tijekom tjedna nije bilo
značajnijih promjena ni u
odnosu kune i švicarskog
franka. Uz blage oscila-
držana je vrijednost od
7,53 kune, a ni dolar se
nije odmaknuo od prosječne razine 5,92 kune.
7.533
USD
cije, u petak je švicarska
valuta, prema tečaju utvrđenom u ponedjeljak, bila
jača samo za jednu lipu.
5.95
CHF
6.258
7.532
5.94
6.256
7.531
5.93
6.254
7.530
5.92
6.252
7.529
5.91
6.250
7.528
5.90
6.248
12.11. 13.11. 14.11. 15.11. 16.11.
Recesija u eurozoni pritisnula indekse
5810
FTSE 100
sije nakon kriznog vrhunca 2009. godine. Pad je
iznosio 0,1 posto, što je
ipak nešto manje od očekivanog i manje nego u
prethodnom tromjeseč13000
12880
Dow Jones
ju, kada je minus iznosio
0,2 posto. Pad je ublažila Francuska čija je ekonomija porasla 0,2 posto zbog većeg izvoza i
potrošnje. Analitičare je
2950
2920
5770
12760
2890
5730
12640
2860
5690
12520
2830
5650
12400
2800
12.11. 13.11. 14.11. 15.11. 16.11.
3500
3470
CAC40
12.11. 13.11. 14.11. 15.11. 16.11.
7200
7160
DAX
9010
7120
8920
3410
7080
8830
3380
7040
8740
3350
7000
8650
12.11. 13.11. 14.11. 15.11. 16.11.
NASDAQ
12.11. 13.11. 14.11. 15.11. 16.11.
9100
3440
12.11. 13.11. 14.11. 15.11. 16.11.
MIREX - tjedni
177
176,0
176
175,5
175,0
174
12.11. 13.11. 14.11. 15.11. 16.11.
Međunarodno tržište kapitala
5850
MIREX - mjesečni
175
primjena od 17. studenoga 2012. 12.11. 13.11. 14.11. 15.11. 16.11.
Europske dionice oslabjele su prošli tjedan nakon vijesti da je eurozona u trećem tromjesečju
imala pad BDP-a, čime
se ušlo u novi krug rece-
Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošli je tjedan završio s vrijednošću od
175,4903 boda. Tijekom tjedna dosegnuo je i 175,7297
bodova, no potom se spustio na razinu koju je osvojio
prije dva tjedna.
NIKKEI 225
12.11. 13.11. 14.11. 15.11. 16.11.
iznenadila i Italija, čiji
je pad od 0,2 posto također manji od očekivanog
te puno bolji od prijašnjih
kvartala. Njemački BDP
porastao je za 0,2 posto.
Maloprodajni sektor oslabio je u prosjeku 1,2 posto pa su ulagači usmjerili
novac u sigurniju imovinu kao što su njemačke i
američke državne obveznice. Suprotno glavnoj
struji ponašao se Nikkei,
indeks Tokijske burze,
koji je potkraj tjedna porastao preko 9000 bodova. Optimizam japanskih
ulagača potaknut je najavom da će središnja banka u Tokiju dodatnim
novcem stimulirati oporavak gospodarstva.
15.10.
25.10.
5.11.
15.11.
12.11.
13.11.
14.11.
15.11.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 15.11.2012.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX*
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
179,8568
180,7084
161,5689
174,9219
175,4903
192,2781
211,9924
130,4194
151,8727
156,2884
166,8278
104,8732
116,2061
201,9541
197,3320
212,6072
99,6539
154,4422
136,2227
114,1401
178,0189
119,7726
130,2585
189,4810
163,7980
134,2376
116,2304
153,8219
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr
Broj 3753, 19. studenoga 2012.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 274,382 milijuna kuna
Rast prometa uz pad Crobexa
je porast od 4,48 posto
u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je
za 0,86 posto te je njegova posljednja vrijednost
bila 1.738,74 boda. Crobex10 tjedan je završio na
983,59 bodova što pred-
Marko Repecki
www.hrportfolio.hr
P
roteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio
61,142 milijuna kuna što
Top 10
po prometu
Dalekovod d.d.
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Turbo Certifikat DAX Long 1
Petrokemija d.d.
Luka Ploče d.d.
Razvitak d.d.
Končar - elektroindustrija d.d.
Podravka d.d.
Turbo Certifikat DAX Short 1
Turbo Certifikat DAX Long
tjedna
promjena
-20,35%
-0,93%
-24,40%
-4,00%
-2,32%
+1,82%
+0,37%
-1,75%
+14,39%
-10,26%
zadnja cijena
68,10
206,97
31,60
192,00
562,40
56,00
613,26
274,01
75,50
77,00
promet
7.097.138,14
4.545.505,51
3.437.423,05
2.664.665,63
2.150.406,27
1.960.000,00
1.944.239,00
1.813.165,50
1.665.838,80
1.569.416,40
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 61.142.502,40 kn
stavlja pad od 0,59 posto.
Najviše se trgovalo dionicom Dalekovoda, kojom
je ostvareno 7,097 milijuna kuna prometa, a tjedan
je završila na 68,10 kuna
što je pad od 20,35 posto.
Najveći dobitnik među
10 dionica s najvećim
rastom cijene
Zlatni rat d.d.
Uljanik d.d.
Karlovačka banka d.d.
Turbo Certifikat DAX Short 1
Slatinska banka d.d.
Termes grupa d.d.
SN Holding d.d.
Imperial hoteljerstvo d.d.
VABA d.d. banka Varaždin
Lavčević d.d.
10 najtrgovanijih je Turbo certifikat DAX Short
koji je porastao za 14,39
posto te je trgovanje završio na 75,50 kuna, a njime je trgovano u vrijednosti od 1,6 milijuna kuna.
tjedna
promjena
+25,06%
+20,06%
+17,98%
+14,39%
+13,75%
+13,24%
+13,21%
+12,37%
+11,11%
+9,10%
zadnja cijena
4,99
60,03
32,55
75,50
91,00
154,00
120,00
209,00
20,00
99,28
promet
1.866,26
16.198,22
19.855,50
1.665.838,80
624.883,13
18.117,00
466.529,73
22.920,36
3.320,00
297,84
INVESTICIJSKI FONDOVI
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
zadnja vrijednost
1.738,7400
983,5900
103,2084
120,7352
Najveći pad imao je Turbo certifikat DAX Long
koji je pao za 24,40 posto te je trgovanje zavr10 dionica s najvećim
padom cijene
Pounje trikotaža d.d.
Turbo Certifikat DAX Long 1
Badel 1862 d.d.
Dalekovod d.d.
Hotel Medena d.d.
Koka d.d.
Elektrometal d.d.
Dioki d.d.
Hrvatska poštanska banka d.d.
ZIF Jadran Kapital d.d. (u likv.)
-40,53%
-24,40%
-21,63%
-20,35%
-16,67%
-16,64%
-15,00%
-14,38%
-14,11%
-13,64%
zadnja cijena
1,13
31,60
47,02
68,10
50,00
150,04
76,00
13,10
1.202,51
19,00
promet
565,00
3.437.423,05
148.792,44
7.097.138,14
1.500,00
45.012,00
14.073,07
252.208,19
6.012,02
6.517,00
*vijesti
Proteklog su tjedna 32 od
ukupno 85 aktivnih fondova zabilježila porast
vrijednosti udjela.
Najuspješniji
dionički fond protekloga tjedna
bio je ZB aktiv kojem je
vrijednost udjela porasla
za 8,44 posto. Na drugom
mjestu je Erste Total East
s porastom od 6,44 posto.
Najveći pad kod dioničkih
fondova imao je fond Ilirika Gold kojem je vrijednost pala za 7,41 posto, a
slijedi ga AC Rusija s padom od 2,86 posto.
Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je
ZB global koji je porastao za 2,89 posto, a slijedi ga PBZ Global fond s
porastom od 2,10 posto.
Najveći pad u ovoj gru-
pi zabilježio je Raiffeisen Prestige kojem je vrijednost udjela smanjena
za 2,35 posto, a slijedi ga
Raiffeisen Balanced s padom od 1,68 posto.
Najuspješniji kod obvezničkih fondova bio je
OTP euro obveznički koji
je porastao za 0,19 posto,
a slijedi ga HPB Obveznički s porastom od 0,15
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Valuta
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
Erste Total East
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
posto. Najveći pad u ovoj
grupi zabilježio je PBZ
Bond fond kojem je vrijednost udjela smanjena
za 1,15 posto, a slijedi ga
Raiffeisen Bonds s padom
od 1,11 posto.
Novčani fondovi imali su
pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum
Cash s porastom od 0,43
posto. (M. R.)
od 9. do 15. studenoga 2012. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
€
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
12,9519
8,2504
109,5300
109,5100
126,6300
58,5125
11,2978
119,4444
46,5000
66,1028
75,8413
68,8400
87,4912
97,7800
41,0212
27,4130
21,2388
63,6839
46,0381
56,0154
65,5853
96,1857
11,4742
24,3000
6,1338
36,0174
85,0008
487,6288
70,6160
76,2300
118,8644
95,0880
9,1906
101,5144
77,2684
92,3044
8,9711
89,5400
86,9017
99,0400
107,6162
-0,15
-1,59
-1,43
-1,03
-2,28
-1,15
-1,39
-1,21
2,29
1,44
-1,41
4,02
-0,47
8,44
-1,32
-2,86
-2,37
-1,52
-1,34
-2,26
-2,27
-1,71
-0,96
6,44
-1,63
-1,50
-1,78
-0,51
-2,02
-1,63
-2,85
-1,40
-1,13
-1,35
-2,51
-0,79
-1,65
-1,94
-7,41
-1,70
-1,47
€
€
98,4700
136,6600
-1,51
2,89
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
Erste Balanced
ZB global
šio na 31,60 kuna. Svih
10 najtrgovanijih vrijednosnica imalo je promet
veći od milijun kuna.
tjedna
promjena
ZB aktiv s tjednim plusom od 8,44 posto
Naziv(fond)
tjedna promjena
-0,86%
-0,59%
+0,21%
+0,31%
Naziv(fond)
PBZ Global fond
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
VB SMART
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
2,10
-0,99
-1,68
-1,01
-0,57
-0,97
0,37
-0,26
-0,79
-0,47
-1,24
-0,36
-2,35
-0,93
kn
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
€
96,6233
10,1810
125,7200
110,8320
79,5693
91,0065
7,6274
75,3817
4,6555
57,6802
9,0404
120,9317
99,4200
94,5134
€
€
€
€
€
kn
€
€
174,9700
11,9522
179,9900
131,7673
134,7800
178,7075
137,9614
123,9243
-0,04
0,13
-1,11
-1,15
-0,08
0,05
0,15
0,19
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
€
€
kn
kn
139,0956
170,9430
146,0749
133,1034
153,0000
145,9100
145,5561
127,4806
138,9353
129,0931
122,4304
11,4050
114,9550
83,8313
111,8100
104,5025
103,0700
103,0651
1261,0385
102,3364
0,05
0,04
0,03
0,06
0,02
0,04
0,02
0,01
0,04
0,05
0,05
0,08
0,06
0,43
0,03
0,06
0,03
0,04
0,07
0,06
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NFD Aureus MultiCash
posto, priopćeno je iz Erste banke.
Premije osiguranja
manje 1,5 posto
Hrvatski
osiguravatelji u 10 mjeseci ove godine ugovorili su 7,52 milijarde kuna premije, što
je 1,5 posto manje nego u
istom razdoblju prošle godine. Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, premija na životnim
osiguranjima porasla je sedam milijuna kuna, na 1,93
milijarde kuna. Na neživotnim osiguranjima premija
je smanjena za 126 milijuna kuna, a ukupno je iznosila 5,59 milijardi kuna.
Ugovoreno je 149.150 polica putnog osiguranja,
dok ih je u istom razdoblju
prošle godine bilo 125.052.
Tako je rasla i premija putnih osiguranja, sa 30,5 milijuna kuna, na 35 milijuna kuna.
Dobit Erste banke
391 milijun kuna
Erste banka je u prvih devet
mjeseci zabilježila neto dobit od 391,3 milijuna kuna.
Ukupni krediti banke iznosili su 37,9 milijardi kuna,
što je za 2,7 posto manje u
odnosu na kraj prošle godine, kada su iznosili 38,9
milijardi kuna. Smanjenje
ukupnih kredita rezultat je
smanjene potražnje za novim kreditiranjem na tržištu. Unatoč tome ostvaren
je prinos na aktivu u prvih
devet mjeseci od 0,9 posto
te povrat na kapital od 7,9
Atlas restrukturira
poslovanje
Turistička agencija Atlas
iz Dubrovnika prvih devet
mjeseci poslovala je s gubitkom od 40,7 milijuna
kuna. Poslovni prihod bio
je 426,5 milijuna kuna, a
rashodi 451 milijun kuna.
Financijski rashodi iznosili
su 17,9 milijuna kuna, prema financijskom izvještaju
objavljenom na stranicama
Zagrebačke burze. Prošlu godinu Atlas je završio
s gubitkom od 85 milijuna
kuna. Uprava je izvijestila
da ove godine nastavlja s
mjerama restrukturiranja i
konsolidiranja poslovanja.
Spačva iz Vinkovaca
povećala gubitak
Poduzeće Spačva iz Vinkovaca imalo je gubitak u prvih devet mjeseci
od 68 milijuna kuna. Prema financijskom izvještaju objavljenom na stranicama Zagrebačke burze, u
istom razdoblju prošle godine gubitak Spačve iznosio je 21 milijun kuna. U
prvih devet mjeseci ove
godine tvrtka je imala prihode od 112 milijuna kuna
i rashode od 157 milijuna
kuna. Ove godine povećali su i financijske rashode
s lanjskih 17 na 25 milijuna kuna.

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

godišnji izvještaj o stanju društva

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

Teximp otvorio novi

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

S2-Obrazac za prijavu - Udruga za razvoj Hrvatske

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji