Primijenjena glazba – 3 ECTS

!
!
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija
Primijenjena glazba
Studij
Gluma i mediji
Semestar
2.
Akademska godina:
2013/2014
Broj ECTS-a
3
Nastavno opterećenje
15+30+0
Vrijeme i mjesto održavanja nastave
srijedom od 15 do 18 sati
Nositelj kolegija
Doc. dr. sc. Mirna Marić
Suradnik
Nigel Osborne
Vrijeme za konzultacije
srijeda 14,00 – 14,45
Kabinet
475 ( Sveučilišna avenija 6/IV)
Telefon
(051 ) 265 822
E-mail
[email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Uvodno predavanje o glazbi, 19. i 20. stoljeća tumačenje osnovnih glazbenih pojmova, glazbeni
žanrovi, oblici, najistaknutiji predstavnici glzbe19. i 20. st. te poglavlja koji ukazuju na formiranje
pojedinih scenskih vrsta. Glazbeni teatar, suvremeni teatar, totalni teatar Glazba i izvanglazbeni
sadržaj u 19. i 20. st. Primijenjena glazba, filmska glazba , funkcija glazbe u filmu, njezino
značenje i stvaranje, soundtrack. Svako od navedenih poglavlja iz povijesti glazbene umjetnosti
podvrgava se analizi glazbenoga djela, s posebnim obzirom na djela hrvatskih skladatelja.
Posebno područje kolegija odnosi se na audio i video primjere.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Očekuje se da studenti glume nakon položenog završnog ispita iz ovoga kolegija (3 ECTS) mogu:
- definirati pojam primijenjene glazbe,
- razviti sustav primjenjivosti glazbe
- slušanjem, prepoznavanje glazbenoga djela, sposobnost povezivanja teorije i prakse, stvaranje
situacija za aktivno sudjelovanje u kreativnom stvaranju umjetničkoga djela u svojstvu njegova
neposrednog protagoniste
- biti će potaknuti na upoznavanje suvremenih glazbenih trendova, njihove primjene u scenskim
umjetnostima, putem slušanja različitih nosača zvuka te žive glazbe na koncertnim izvedbama upoznavat će
različite glazbene žanrove i mogućnost njihove primjenjivosti
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja
Seminari Konzultacije
X
x
x
Terenska nastava
Laboratorijski rad
Samostalni rad
Mentorski rad
Vježbe
X
Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE
!
!
UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA
Pohađanje nastave 0,5
Kontinuirana provjera znanja 0,5
Aktivnosti u nastavi 0,5
Vježbe 0,5
ZAVRŠNI ISPIT USMENI 1
UKUPNO
MAX BROJ BODOVA
Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:
Opća napomena
Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju
kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)
!
Pohađanje nastave I aktivnosti u nastavi
Školskih sati
Udio u
2X11
ECTS:0,5
(4 izostanka se toleriraju)
Udio u ocjeni:
__10%__
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Studenti trebaju prisustvovati i aktivno sudjelovati na nastavi. Tijekom tjedna zasebno se bilježi prisustvovanje
studenta na predavanjima. Student može prikupiti 10% bodova ukoliko izostane sa nastave manje od četiri puta.
Za veći broj izostanaka studentu se oduzimaju bodovi po ovoj formuli: 1 bod za četiri izostanka, 3 boda za pet
izostanaka, 6 bodova za šest izostanaka i 10 bodova za sedam izostanaka. Studenti koji odmah po povratku
nakon bolničkog liječenja nastavniku donesu liječničku potvrdu ne gube bodove za izostanke s nastave.
!
Vježbe
Sati (procjena): 15
Udio u
ECTS:0,5
Udio u ocjeni:
_20%__
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Studenti trebaju prisustvovati i aktivno sudjelovati na vježbama. Tijekom vježbi studenti su dužni slušanjem
prepoznati glazbeno djelo (vrsta, izvođački ansambl) skladatelja, epohu, stoljeće. Analitičkim pristupom
glazbenom djelu izvršiti četiri zadatka. Za svaku uspješno obavljenu vježbu student može ostvariti maksimum
5% udjela u ocjeni.
!!
!
Kontinuirana provjera znanja
Kontinuirana provjera znanja – međuispiti
Udio u
Udio u ocjeni:
ECTS: 0,5
_20%__
Profesor tijekom jednosemestralnog kolegija prati rad studenta, njegovo zalaganje u nastavi te donosi zaključke i
ocjene o stečenom znanju studenta. Jedan od vidova praćenja aktivnosti studenta i izvršavanja studentskih
obveza odnosi se na kolokvijalnu provjeru znanja. Predviđen je jedan pismeni kolokvij. Kolokvij se odnosi na
provjeru znanja koje su studenti stekli redovitim pohađanjem nastave, pripremama za predavanje i pripremam za
kolokvij, a odnosi se na povijest antičke, srednjevjekovne glazbe i nosi maksimalno 20% bodova. Studenti koji
u vrijeme kontinuirane provjere znanja budu opravdano odsutni (bolničko liječenje ili drugi opravdan izostanaka odobrenje Fakultetskog vijeća) mogu pisati provjeru znanja s izmijenjenim ispitnim pitanjima u vrijeme prvih
konzultacija nakon povratka na nastavu.
!
!
!
!
Sati (procjena): 1X20
Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave
Pristup popravku međuispita
Student koji nije kolokvirao može pristupiti popravku međuispita s izmjenjenim pitanjima.
Aktivnosti u nastavi
Sati (procjena):
Udio u
ECTS: 0,5
Udio u ocjeni:
_20%_
Studenti su obvezni u vrijeme jednosemestralnoga kolegija izraditi jedan seminarski rad čiju temu student
dogovara s nastavnikom. Nastavnik prati izradu seminarskog rada kroz redovite konsultacije. Izrada i
prezentacija seminarskog rada pred studijskom grupom iznosi maksimalno 20% i to maksimalno 10% za izradu i
10% za prezentaciju.
!!
!
!
Završni ispit
Završni ispit usmeni
Sati (procjena):20
Udio u
ECTS: 1
Udio u ocjeni:
30%_
Na završnom usmenom ispitu studentu će biti postavljena pet pitanja, svako pitanje nosi 6% udjela u ocjeni.
!!
!
IV. LITERATURA
!
Obvezna literatura:
1. Andreis, J. (1974) Povijest glazbe IV, Zagreb, Liber Mladost.
2.. Paulus,I. (1995), Uloga glazbe u klasičnom holivudskom filmu: funkcija glazbe u filmu Casablanca (1943)
Michaela Curtiza, Arti Musices, god. 26 br.2, Zagreb, str. 217-259.
3. Kelemen, M. (1999.) Čežnja za totalnim teatrom u: Svjetovi zvuka, Slatina, Matica hrvatska
4. Paulus, I. (2002), Brainstorming, Zagreb, Moderna vremena
5. CORNICH, I, Tinckell, E, (2006), Film's Musical Moments, Edinburgh: University press
6. Stravinski, I, (2009.) Poetika glazbe, Zagreb, Algoritam
Izborna literatura:
1. Žmegač, V. (2003.) Književnost i glazba. Intermedijalne studije, Zagreb, Matica hrvatska
2. Županović, L. (2001.) Odnos na inozemnom (europskom )planu, u:Hrvatski pisci između riječi i tona,
Zagreb, Matica hrvatska
3. Majer-Bobetko S, (1991) Osnove glazbene kulture, Zagreb, Školska knjiga
4. Supičić, I. (2006.) Glazbeni i izvanglazbeni smisao, Programnost i deskriptivnost, u: Estetika
europske glazbe, Zagreb, Školska knjiga
V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
!
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, predavanja i vježbe. Studentu će se tolerirati do 4 izostanka i to :
2 predavanja i 2 vježbe.
!
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
O svim događanjima redovitim (obavijest o rezultatima provjere znanja) ili iznimnim (odsustvo nastavnika, promjena
rasporeda, raspored nadoknade nastave itd.)vezanim za nastavni predmet studenti će biti informirani putem web
stranice, na oglasnoj ploči ili putem e-pošte. Također se preporuča da se studenti u međusobnim kontaktima
obavještavaju o svim događanjima vezanim za nastavni predmet.
!
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Student ostvaruje kontakte s nastavnikom izravno u nastavi, u vremenu predviđenih konsultacija, putem e-maila, što
je i najbolju način komunikacije između nastavnika i studenta.
!
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Akademska čestitost regulirana je sveučilišnim dokumentima:
"Etički kodeks sveučilišta u Rijeci"
"Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci"
Dokumenti su dostupni na mrežnim stranicama: www.uniri.hr (pod: Propisi i dokumenti)
!
!!
!!
!
VI. POPIS TEMA
Tjed
an
Tema
1.
Uvodno predavanje o glazbe 19 i 20. stoljeća: tumačenje osnovnih glazbenih pojmova, glazbeni
žanrovi, vrste, najistaknutiji predstavnici.
2.
Stilski pluralizam prve polovice 20. stoljeća:
Impresionizam: C. Debussy, M. Ravel, O. Respighi
3.
Ekspresionizam:
A. Schönberg, R. Strauss, K. Weil
Prethodna priprema
studenata
4.
Neoklasicizam:
S. Prokpofjev, I. Stravinski, Hindemith, E. Satie
5.
Stilska struja neofolklor.
B. Bartok, Z. Kodaly, I. Stravinski (tzv. ruska faza), Leoš Janaček
6.
Prva avangarda:
A. Berg, Anton von Webern
7.
Grupa šestorice, E. Satie, J. Cocteau, J Ibert;
8.
S. Prokofjev, D. Šostakovič, D. Kabalevski,
9.
Stilski pluralizam druge polovice 20. st.
10.
L. Dallapiccola, O. Messiaen, S. Barber, B. Britten, B. Papandopulo
11.
Druga avangarda:
Šum, serijalnost,aleatorika, preparirana glazabala, citati, kolaži, elektronička glazba, novi
glazbeni tatar, multimedijalnost, konkretna glazba: P. Schaeffer
12.
Ekstremni američki avanagardist J. Cage( , L. Berio, M. Kagel, G. Ligeti (Atmosfere)
13.
Pravci postserijalne glazbe,tzv. minimalne glszbe, postmoderna glazbe (nova jednostavnost)
14.
Tzv. zabavne glazbe 20. st. podsmjerovi:1. talijanska kancona, francuska šansona, njemački
šlager,američke građanske pjesme; 2. posmjer pop I rock – glazba; 3. posmjer jazz
15.
Priprema za ispit
!
!

Download Report