NARU ITELJ :
GRAD KRALJEVICA
Frankopanska 1a
51 262 Kraljevica
GRAðEVINA :
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE
CESTE U NASELJU VELI DOL
LOKACIJA :
GRAD KRALJEVICA, NASELJE VELI DOL - SOLAROVO
K.O. VELI DOL
RAZINA OBRADE :
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
VRSTA PROJEKTA : GRAðEVINSKI
IZRAðIVA :
PROJEKT
URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GRAðEVINARSTVA
SENKO VLAH
Frana Supila 13, Rijeka
PROJEKTANT :
SENKO VLAH, dipl. ing. grañ.
PROJEKTANT
SURADNIK :
LUKA SOKOL, mag. ing. aedif.
BR. PROJEKTA :
27-14 / ITR
Rijeka, studeni 2014.
Za Ured ovlaštenog inženjera:
SENKO VLAH, dipl. ing. grañ.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
NARU ITELJ :
GRAðEVINA :
LOKACIJA :
RAZINA OBRADE :
VRSTA PROJEKTA :
PROJEKTANT :
BROJ PROJEKTA :
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.2
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE U NASELJU VELI DOL
GRAD KRALJEVICA, NASELJE VELI DOL - SOLAROVO
K.O. VELI DOL
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
GRAðEVINSKI PROJEKT
Senko Vlah, dipl. ing. grañ.
27-14 / ITR
I. SADRŽAJ PROJEKTA
broj
strane
NASLOVNA STRANA
broj
lista
1
I. SADRŽAJ PROJEKTA
2-3
II. TEKSTUALNI PRILOZI
1. OP I PRILOZI
1.1. RJEŠENJE O OSNIVANJU UREDA
1.2. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA
1.3. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA
1.4. IZJAVA O PRIMJENI PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
1.5. ISPRAVA O MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA
4-6
7
8-9
10
11
2. TEHNI KI OPIS
12 - 21
3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVO E
22 - 48
4. PRORA UN MEHANI KE OTPORNOSTI I STABILNOSTI
49 - 52
5. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE GRAðEVINE
I UVJETI ZA NJENO ODRŽAVANJE
53 - 57
6. NUMERI KI PODACI ZA ISKOL ENJE OSI
58 - 60
7. TROŠKOVNIK
61 - 92
III. NACRTI
1.
SITUACIJE
1.1. PREGLEDNA SITUACIJA
POSTOJE E STANJE
1:1000
1.1
1.2. PREGLEDNA SITUACIJA
PLANIRANO STANJE
1:1000
1.2
1.3. GEODETSKA PODLOGA S POSTOJE OM
KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM
1.4. SITUACIJA PROMETNICE
NA GEODETSKOJ PODLOZI
1:500
1.3
1:500
1.4
2.
UZDUŽNI PROFIL PROMETNICE
1:500/50
2
3.
NORMALNI PROFIL PROMETNICE
1: 50
3
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
4.
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.3
POPRE NI PROFILI
FAZA 1
4.1. LIST 1/2
1:100
4.1
4.2. LIST 2/2
1:100
4.2
4.3. LIST 1/2
1:100
4.3
4.4. LIST 2/2
1:100
4.4
1:100
5.1
5.2. LIST 1/2
POPRE NI PRESJECI POTPORNOG ZIDA
1:50
5.2
6.
ARMATURNI PLAN POTPORNOG ZIDA
1:25
6
7.
OPLATNI I ARMATURNI PLAN BETONSKE PASICE
1:50; 1:25
7
8.
DETALJ PJEŠA KE OGRADE
1:25
8
FAZA 2
5.
OPLATNI PLAN POTPORNOG ZIDA
5.1. LIST 1/2
RAZVIJENI UZDUŽNI PRESJEK
PO VANJSKOM LICU POTPORNOG ZIDA
Rijeka, studeni 2014.
PROJEKTANT :
SENKO VLAH, dipl. ing. grañ.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.4
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.5
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.6
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.7
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE U NASELJU VELI DOL
GRAD KRALJEVICA, NASELJE VELI DOL - SOLAROVO
K.O. VELI DOL
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
GRAðEVINSKI PROJEKT
Senko Vlah, dipl. ing. grañ.
27-14 / ITR
NARU ITELJ :
GRAðEVINA :
LOKACIJA :
RAZINA OBRADE :
VRSTA PROJEKTA :
PROJEKTANT :
BROJ PROJEKTA :
Temeljem Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (Narodne novine RH br. 76/2007,
38/2009, 55/2011, 90/2011 i 50/2012) URED OVLAŠTENOG INŽENJERA
GRAðEVINARSTVA - SENKO VLAH, Rijeka, Frana Supila 13 obavlja poslove
projektiranja i donosi sljede e:
RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA
kojim se za projektanta na izradi
IZVEDBENOG TEHNI KOG RJEŠENJA
GRAðEVINA :
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
NARU ITELJ :
GRAD KRALJEVICA
GRAðEVINSKI PROJEKT
27-14 / ITR
VRSTA PROJEKTA :
BROJ PROJEKTA :
imenuje
SENKO VLAH, dipl.ing.grad.
Imenovani djelatnik odgovoran je da projekt udovolji zahtjevima Zakona o prostornom ureñenju i
gradnji.
Imenovani djelatnik ispunjava odredbe Zakona o prostornom ureñenju i gradnji, a to su:
- rješenjem o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera grañevinarstva pod rednim brojem 2943 VLAH
SENKO ima pravo na uporabu strukovnog naziva “ovlašteni inženjer grañevinarstva”;
- položen stru ni ispit.
Rijeka, studeni 2014.
ZA URED OVLAŠTENOG INŽENJERA
Senko Vlah, dipl.ing.grad.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.8
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.9
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
NARU ITELJ :
GRAðEVINA :
LOKACIJA :
RAZINA OBRADE :
VRSTA PROJEKTA :
PROJEKTANT :
BROJ PROJEKTA :
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.10
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE U NASELJU VELI DOL
GRAD KRALJEVICA, NASELJE VELI DOL - SOLAROVO
K.O. VELI DOL
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
GRAðEVINSKI PROJEKT
Senko Vlah, dipl. ing. grañ.
27-14 / ITR
Temeljem Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine RH br. 59/96, 94/96, 114/03, 86/08,
75/09) provedena je provjera projekta i daje se sljede a:
IZJAVA
Ovom izjavom se potvrñuje da je izvršena provjera cjelokupne tehni ke dokumentacije,
te se utvrñuje da su mjere zaštite na radu za:
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
GRAðEVINA :
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
NARU ITELJ :
GRAD KRALJEVICA
GRAðEVINSKI PROJEKT
27-14 / ITR
VRSTA PROJEKTA :
BROJ PROJEKTA :
izrañene u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu te s ostalom regulativom iz podru ja
zaštite na radu.
Rijeka, studeni 2014.
PROJEKTANT:
____________________________________
Senko Vlah, dipl.ing.grañ.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
NARU ITELJ :
GRAðEVINA :
LOKACIJA :
RAZINA OBRADE :
VRSTA PROJEKTA :
PROJEKTANT :
BROJ PROJEKTA :
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.11
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE U NASELJU VELI DOL
GRAD KRALJEVICA, NASELJE VELI DOL - SOLAROVO
K.O. VELI DOL
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
GRAðEVINSKI PROJEKT
Senko Vlah, dipl. ing. grañ.
27-14 / ITR
Temeljem Zakona o zaštiti od požara (Narodne novine RH br. 92/2010) provedena je
provjera projekta i daje se sljede a:
ISPRAVA
Ovom ispravom se potvrñuje da je izvršena provjera
dokumentacije, te se utvrñuje da su mjere zaštite od požara za:
cjelokupne
tehni ke
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
GRAðEVINA :
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
NARU ITELJ :
GRAD KRALJEVICA
GRAðEVINSKI PROJEKT
27-14 / ITR
VRSTA PROJEKTA :
BROJ PROJEKTA :
izrañene u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara te s ostalom regulativom iz podru ja
zaštite od požara.
Rijeka, studeni 2014.
PROJEKTANT:
____________________________________
Senko Vlah, dipl.ing.grañ.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.12
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE U NASELJU VELI DOL
GRAD KRALJEVICA, NASELJE VELI DOL - SOLAROVO
K.O. VELI DOL
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
GRAðEVINSKI PROJEKT
Senko Vlah, dipl. ing. grañ.
27-14 / ITR
NARU ITELJ :
GRAðEVINA :
LOKACIJA :
RAZINA OBRADE :
VRSTA PROJEKTA :
PROJEKTANT :
BROJ PROJEKTA :
2. TEHNI KI OPIS
Grafi ki prilozi projekta i troškovnik sa svojim opisima
smatraju se sastavnim dijelom ovog tehni kog opisa.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.13
1. UVOD
Predmetna nerazvrstana cesta se nalazi na predjelu Solarovo u naselju Veli dol, na
administrativnom podru ju Grada Kraljevice, u katastarskoj op ini Veli dol.
Duljina dijela ceste obuhva enog sanacijom iznosi približno 104 m.
Sanacija prometnice e se provesti u dvije faze. Prvom fazom obuhva en je ve i dio
planiranog zahvata, na duljini od približno 70 m. Drugom fazom je obuhva en preostali
dio zahvata, na duljini od približno 34 m.
2. OPIS POSTOJE EG STANJA
Predmetna cesta se pruža približno u smjeru jugoistok - sjeverozapad. U
neposrednoj blizini planiranog zahvata priklju uje se na županijsku cestu ŽC 5064
(Križiš e - Drivenik - Bribir - N. Vinodolski).
Cesta ima asfaltirani kolnik promjenljive širine (3,30 - 7,00 m), po kojem se odvija
pješa ki i dvosmjerni kolni promet. Uzduž desnog ruba prometnice (gledano u smjeru
jugoistok - sjeverozapad) kolnik je izveden do ogradnih zidova oku nica obiteljskih
ku a, s izvedenim pješa kim i kolnim ulazima. Uzduž lijevog ruba u prvom dijelu, na
duljini od cca 15 m, izgrañen je ogradni zid oku nice obiteljske ku e, visine do 1,70 m.
U nastavku se lijevi rub kolnika oslanja na stari kameni zid, visine do 1,50 m, uz koji se
nalazi neizgrañen prostor prekriven gustim zelenilom.
Niveleta postoje e prometnice se sastoji od blagih vertikalnih krivina, dvije
konveksne i jedne konkavne, s malim visinskim razlikama uzduž trase (visine približno
od 189,0 do 189,70 m.n.m.). Popre ni nagib ceste je u padu od desnog ruba prema
lijevome, tako da se oborinske vode s kolnika prelijevaju u neizgrañeni prostor s lijeve
strane.
Obzirom da se trup ceste na promatranom dijelu oslanja na kameni suhozid, uslijed
djelovanja prometnog optere enja s vremenom su se javile zna ajne deformacije
kolni ke konstrukcije, koje se manifestiraju spuštanjem dijelova kolnika i pucanjem
asfaltnog zastora.
U trupu ceste nalaze se postoje e instalacije vodoopskrbe (vodoopskrbni cjevovod
Ø 150 mm, izveden od PVC cijevi, s ku nim priklju cima) i DTK (bakreni i svjetlovodni
kabel). Instalacije elektropskrbe su izvedene nadzemno, na betonskim stupovima. Na tri
pozicije u trupu ceste izvedeni su oborinski ispusti, približno okomito na os prometnice.
Postoje e stanje obuhva enog dijela ceste prikazano je u situacijama grafi kog
dijela elaborata.
3. OPIS RJEŠENJA
U sklopu sanacije obuhva enog dijela prometnice predviñena je izvedba kolnika s
asfaltnim zastorom širine 5,50 m (dva prometna traka širine 2,75 m), s jednostrešnim
popre nim nagibom od 2,50 do 4,00 %.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.14
Kako je ranije navedeno, planirana sanacija e se izvesti u dvije faze. Faza 1
obuhva a prvi dio prometnice, od po etka zahvata do stacionaže 0+070.74. Faza 2
obuhva a dio prometnice od stacionaže 0+070.74 do stacionaže 0+103.96.
U sklopu faze 1 uzduž lijevog ruba prometnice predviñena je izvedba armirano
betonskog potpornog zida duljine 48,70 m. Zid se izvodi od stac. 0+023.00 do stac.
0+070.74. Ukupna visina zida kre e se u rasponu od 1,00 do 1,75 m. Zid se izvodi od
betona razreda vrsto e C 30/37, u dvostranoj glatkoj oplati, te se armira armaturom
B500 B. Dimenzije temelja iznose 95 x 35 cm, a debljina zida iznosi 30 cm. Na vrhu
zida se izvodi kruna širine 50 cm, visine 20 - 22 cm. Na kruni zida izvodi se metalna
ograda visine 110 cm. U zid se ugrañuju procjednice promjera 50 mm, na meñusobnom
razmaku 2,0 m. Na po etnom dijelu trase, na poziciji ogradnog zida uz lijevi rub
prometnice, na rubu kolnika se izvode polegnuti tipski cestovni rubnjaci dimenzija 15/25
cm. Uzduž desnog ruba kolnik se izvodi do postoje ih ogradnih zidova.
U sklopu faze 2 uzduž lijevog ruba prometnice predviñena je izvedba armirano
betonske pasice , od stac. 0+070.74 do završetka trase. Predviñena je visina pasice 60
- 90 cm. Pasica se izvodi od betona razreda vrsto e C 30/37, u dvostranoj glatkoj
oplati, te se konstruktivno armira armaturom B500 B. Debljina pasice iznosi 30 cm.
Pasica visine 90 cm izvodi se s temeljem dimenzija 60 x 30 cm. Uzduž desnog ruba
izvodi se plo nik promjenljive širine. Na po etnom dijelu, na poziciji kolnog ulaza, uz rub
kolnika se izvode polegnuti tipski cestovni rubnjaci dimenzija 15/25 cm. U nastavku,
plo nik se od kolnika odvaja tipskim rubnjacima dimenzija 8/25 cm, izdignutim u odnosu
na kolnik za 5 - 10 cm.
Ukupna površina obuhvata sanacije za obje faze iznosi približno 700,0 m2, od ega
na fazu jedan otpada 380 m2, a na fazu 2 preostalih 320 m2.
3.1. OPIS TRASE
Duljina postavljene osi iznosi 103,96 m. Stvarna duljina zahvata iznosi 92,12 m (od
stac. 0+011.84 do stac. 0+103.96.
Trasa se sastoji od etiri horizontalne krivine, radijusa R = - 50,00 m, R = + 30,00 m i
R = -30,00 m, te od tri pravca, duljine 11,69, 14,80 i 25,53 m.
Niveleta se sastoji od pet pravaca, nagiba + 0,397 %, - 2,678 %, - 0,200 %, + 1,000
% i - 1,000 %.
3.2. POPRE NI PROFIL PLANIRANE PROMETNICE
U grafi kom dijelu elaborata prikazani su normalni profil i popre ni profili prometnice.
U popre nom profilu se predviña kolnik širine 5,50 m (2 x 2,75 m) i plo nik
promjenljive širine uzduž desnog ruba prometnice u sklopu faze 2.
Popre ni nagib kolnika se izvodi u jednostranom nagibu od 2,50 % do 4,00 %. Tipski
betonski rubnjaci dimenzija 15 x 25 cm i 8 x 25 cm se izrañuju od betona razreda
vrsto e C 30/37. Temelji rubnjaka se izvode od betona razreda vrsto e C 16/20.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.15
3.3. KOLNI KA KONSTRUKCIJA
3.3.1. Usvojena kolni ka konstrukcija
Prometno optere enje na planiranoj prometnici svrstano je u grupu vrlo lakog
prometnog optere enja.
Na obuhva enom dijelu ceste je predviñena sljede a kolni ka konstrukcija:
- nosivi habaju i sloj asfaltbetona BNHS 16
6 cm
- nosivi sloj nevezanog zrnatog kamenog materijala 0/63 mm 25 cm
Ms ³ 100 MN/m2
- posteljica od miješanog materijala
Ms ³ 35 MN/m2
Na pješa kom nogostupu usvojena je sljede a konstrukcija plo nika:
- habaju i sloj asfaltbetona AB 8, bitumen 50/70
- nosivi sloj nevezanog zrnatog kamenog materijala 0/63 mm
Ms ³ 40 MN/m2
- sloj nasipa ispod plo nika Ms ³ 35 MN/m2
4 cm
15 cm
3.3.2. Osnovni zahtjevi kvalitete materijala i radova
Prije izrade kolni ke konstrukcije izvode se radovi na donjem stroju: iskopi (iskop
humusa, široki iskop, iskop zasjeka i sl.), ureñenje temeljnog tla, nasipi i ureñenje
posteljice - planuma nasipa. Radove treba izvoditi u skladu s Op im tehni kim uvjetima
za radove na cestama (Institut grañevinarstva Hrvatske, Zagreb, prosinac 2001.).
Za slojeve nasipa koristi se podatan - kvalitetan kameni materijal iz iskopa ili
pozajmišta. O uporabljivosti materijala iz iskopa odluku e donijeti nadzorni inženjer
nakon uvida u kvalitetu iskopanog materijala.
Za radove kod izvoñenja kolni ke konstrukcije treba koristiti u svemu ranije
spomenute Op e tehni ke uvjete za radove na cestama, a u nastavku daju se sljede i
osnovni zahtjevi kvalitete materijala i radova.
Posteljica
Za posteljicu (završni sloj nasipa ili usjeka ujedna ene nosivosti, debljine do 50 cm)
predviñen je miješani materijal.
Pod miješanim materijalima podrazumijevaju se miješani kameni i zemljani
materijali, glinoviti šljunci, zaglinjene kamene drobine, trošne stijene - škriljci i lapori,
flišni materijali i sli no.
Materijal za izradu posteljice od miješanih materijala treba zadovoljiti ove kriterije:
-
koeficijent nejednolikosti U = d60 / d10 mora biti ve i od 9;
- maksimalna veli ina zrna je 60 mm (10% zrna do 70 mm).
Vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2 % od optimalne vlažnosti (odreñene
standardnim Proctorovim postupkom).
Kriteriji za ocjenu kakvo e posteljice su ovi:
-
stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovom postupku – Sz ³ 100 %;
-
modul stišljivosti mjeren kružnom plo om F 30cm – Ms ³ 35 MN/m2.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
Br. projekta :
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.16
Nosivi sloj od nevezanog zrnatog kamenog materijala
Nosivi sloj od nevezanog zrnatog kamenog materijala predviñen je u projektiranoj
kolni koj konstrukciji u debljini od 25,0 cm (kolnik), odnosno 15 cm (plo nik), granulacije
0/63 mm.
Za izradu ovog sloja mogu se primijeniti prirodni šljunci, drobljeni kameni materijali i
mješavina prirodnih i drobljenih kamenih materijala, a njihovo se stabiliziranje sprovodi
mehani kim zbijanjem.
Ovi materijali moraju zadovoljiti odreñene zahtjeve u pogledu:
-
fizi ko-mehani kih svojstava;
-
granulometrijskog sastava;
-
sadržaja organskih i lakih estica;
-
nosivosti.
Zahtjevi u pogledu fizi ko-mehani kih svojstava dani su u tablici 1.
Tablica 1
Fizi ko - mehani ka svojstva nevezanog zrnatog kamenog materijala
za izradu nosivog sloja
Traženi zahtjev,
najviše (%)
Svojstvo
Oblik zrna–udio zrna nepovoljnog oblika (3:1),
(HRN B.B8.048)
[%]
Upijanje vode, (HRN B.B8.031)
[%]
1,6
Trošna, nekvalitetna zrna, (HRN B.B8.037)
[%]
7
Otpornost prema smrzavanju natrijevim sulfatom.
Gubitak mase nakon 5 ciklusa, (HRN B.B8.044)
[%]
Otpornost prema drobljenju i habanju po metodi Los Angeles,
(HRN B.B8.045)
[%]
40
12
45
Granulometrijska se krivulja drobljenog kamenog materijala mora nalaziti u
propisanim granicama s tim da najve e zrno ne smije biti ve e od 63 mm.
Osim toga upotrijebljeni materijal mora zadovoljiti još i ove granulometrijske uvjete:
-
udio zrnja manjih od 0,02 mm ne smije biti ve i od 3%;
-
stupanj neravnomjernosti kao mjere dobre ugradljivosti materijala mora biti:
U=d60/d10 od 15 do 100 (za šljunke);
U=d60/d10 od 15 do 50 (za drobljeni kameni materijal).
Upotrijebljeni materijal ne smije sadržavati više od 2% organskih tvari i lakih estica.
Nosivost materijala ocjenjuje se na temelju laboratorijski odreñenog kalifornijskog
indeksa nosivosti CBR i on mora iznositi minimalno 80% za drobljeni kameni materijal,
odnosno minimalno 40% za šljunkoviti materijal.
Završni nosivi sloj od nevezanog zrnatog kamenog materijala mora zadovoljiti
zahtjeve propisane u projektu.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.17
Modul stišljivosti mora biti:
-
za kol. konstr. BNHS (d < 15 cm):
Ms ³ 100 MN/m2;
Ms ³ 40 MN/m2.
- za konstr. plo nika:
Stupanj zbijenosti u odnosu na modificirani Proctorov postupak mora iznositi:
- za kol. konstr. BNHS (d < 15 cm):
Sz = 100 %.
Ravnost površine mjerena letvom duljine 4 m smije odstupati najviše 20 mm.
Visinski položaj izvedenog sloja može odstupati najviše ± 15 mm.
Odstupanje nagiba sloja u odnosu na projektirani nagib ne smije biti ve e od ± 0,4 %
apsolutno.
Bitumenizirani nosivo - habaju i sloj (BNHS)
Bitumenizirani nosivo - habaju i predviñen je u projektiranoj kolni koj konstrukciji u
debljini 6,0 cm.
Prema nazivnoj veli ini najve eg zrna kamenog materijala i prema
granulometrijskom sastavu predviñena je asfaltna mješavina tipa BNHS 16A.
Mješavine moraju biti takvog granulometrijskog sastava da krivulje prosijavanja leže
u grani nim podru jima danim u Op im tehni kim uvjetima (Institut grañevinarstva
Hrvatske, prosinac 2001.) – OTU/2001.
Kamena sitnež treba biti u svemu za predviñeno prometno optere enje, a prema
HRN B.B3.100 i OTU/2001.
Pijesak mora zadovoljiti sve uvjete iz OTU/2001.
Kameno brašno mora zadovoljiti propisane uvjete iz OTU/2001.
Kao vezivo mora se primijeniti cestograñevni bitumen 50/70 prema EN 12591.
Fizi ko-mehani ka svojstva asfaltne mješavine moraju odgovarati zahtjevima danim
u tablici 2.
Tablica 2
Fizi ko - mehani ka svojstva asfaltne mješavine za BNHS
Svojstvo
Stabilnost kod 60 °C, najmanje, kN
Odnos stabilnosti i deformacije
kod 60 °C, najmanje, kN/mm
Udio šupljina, vol. %
Ispunjenost šupljina kamene smjese
bitumenom, %
Zahtjev
4,0
1,4
4 do 5
70 do 86
Svojstva ugrañenog (izvedenog) nosivog sloja BNHS moraju odgovarati sljede im
zahtjevima danim u tablici 3.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.18
Tablica 3
Svojstva ugrañenog (izvedenog) sloja BNHS
Svojstvo
Udio šupljina, vol. %
Stupanj zbijenosti, najmanje, %
Debljina sloja
- pojedina no, najviše
- srednja vrijednost, najviše,%
Ravnost sloja:
- IRI(100), najviše, m/km
- mjerna letva 3 m, najviše, mm
Visina sloja:
dopušteno visinsko odstupanje sloja od
projektiranog visinskog
položaja, najviše %
Popre ni pad sloja:
dopušteno odstupanje od projektiranog
popre nog pada (svaki profil), najviše,
%(aps.)
Položaj sloja:
dopušteno odstupanje (horizontalni položaj
lijevog i desnog ruba) od projektiranog
visinskog položaja, najviše, mm
Zahtjev
2 do 7
97
- 15 % od projektirane, ali ne više od -15 mm
- 5 od projektirane
3,0
10
± 10
± 0,4
± 50
Habaju i sloj – konstrukcija plo nika (AB 8)
Kao habaju i sloj u projektiranoj konstrukciji plo nika predviñen je habaju i sloj od
asfaltbetona, debljine 4,0 cm.
Prema nazivnoj veli ini zrna kamenog materijala predviñena je asfaltna mješavina
tipa AB 8.
Granulometrijski sastav kamene smjese asfaltne mješavine za habaju i sloj AB 8
dan je u tablici 4.
Tablica 4
Granulometrijski sastav kamene smjese asfaltne mješavine za habaju i sloj AB 8
Kvadratni otvor okaca sita, mm
0,09
0,25
0,71
2,0
4,0
8,0
11,2
16,0
22,4
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
Prolaz kroz sito, % (m/m)
4 do 12
11 do 27
20 do 41
38 do 56
56 do 74
95 do 100
100
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
Br. projekta :
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.19
Kamena sitnež treba biti prema OTU/2001.
Pijesak i kameno brašno takoñer trebaju u svemu biti prema OTU/2001.
Kao vezivo treba primijeniti bitumen 50/70 prema EN 12591.
Fizi ko-mehani ka svojstva asfaltne mješavine prireñene u laboratoriju moraju
odgovarati zahtjevima iz tablice 5.
Tablica 5
Fizi ko - mehani ka svojstva asfaltne mješavine za habaju i sloj AB 8
Svojstvo
Stabilnost kod 60 °C, najmanje, kN
Odnos stabilnosti i deformacije
kod 60 °C, najmanje, kN/mm
Udio šupljina, vol. %
Ispunjenost šupljina kamene smjese
bitumenom, %
Zahtjev
5,0
1,2
1 do 3,5
80 do 93
Hvatljivost izvedenog habaju eg sloja AB 8 mora odgovarati to kI 6–03.3.3.
(OTU/2001).
Svojstva ugrañenog (izvedenog) habaju eg sloja AB 8 moraju odgovarati zahtjevima
danim u tablicama 6 i 7.
Tablica 6
Udio šupljina, stupanj zbijenosti, debljine i povezanosti habaju eg sloja AB 8
ispitana na uzorcima izvañenim iz izvedenog sloja
Svojstvo
Udio šupljina, vol. %
Stupanj zbijenosti, najmanje, %
Debljina sloja
- pojedina no, najviše
- srednja vrijednost, najviše, %
Povezanost slojeva, najmanje, N/mm
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
Zahtjev
1,5 do 5,5
96
- 15 % od projektirane, ali ne više od 15 mm
- 5 % od projektirane
1,0
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.20
Tablica 7
Ravnost, visina, popre ni pad i horizontalni položaj izvedenog habaju eg sloja AB 8
Svojstvo
Ravnost sloja:
- IRI(100) , najviše, m/km
- mjerna letva 3 m, najviše, mm
Visina sloja:
dopušteno visinsko odstupanje sloja od
projektiranog visinskog položaja, najviše %
Popre ni pad sloja:
dopušteno odstupanje od projektiranog
popre nog pada (svaki profil), najviše,
%(aps.)
Položaj sloja:
dopušteno odstupanje (horizontalni položaj
lijevog i desnog ruba) od projektiranog
visinskog položaja, najviše, mm
Zahtjev
2,5
7
± 10
± 0,4
± 50
3.4. OBORINSKA ODVODNJA
Na obuhva enom dijelu nerazvrstane ceste nije predviñena izgradnja zatvorenog
sustava oborinske odvodnje, ve se zadržava postoje i režim odvodnje, s prelijevanjem
oborinske vode s kolnika prometnice preko jugozapadnog ruba kolnika u okolni teren.
Na kruni novog potpornog zida, od stac. 0+023.00 do stac. 0+070.74 izvodi se
armirano betonska pasica širine 0,50 m, koja je visinski poravnata s niveletom kolnika,
te ima popre ni pad prema vanjskom rubu, ime je omogu eno prelijevanje oborinske
vode preko ruba pasice. Vanjski rub pasice prepušten je preko ruba potpornog zida za
20 cm te je na donjem rubu prepuštenog dijela izvedena okapnica, ime se sprije ava
podlijevanje oborinske vode i te enje po površini potpornog zida.
3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Ovim projektom nije predviñena izgradnja nove komunalne infrastrukture. U trupu
obuhva enog dijela ceste nalazi se sljede a izgrañena infrastruktura:
-
vodoopskrbni cjevovod PVC Ø 150 mm, u nadležnosti Komunalnog društva
Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka;
-
bakreni i svjetlovodni kabel, u nadležnosti HT-a.
Vodoopskrbni cjevovod položen je ispod kolnika na cijeloj obuhva enoj dionici
ceste, na maloj dubini (0,30 - 0,50 m). Projektom je predviñena zaštita cjevovoda
betonom C 16/20, presjeka 60 x 12 cm, konstruktivno armiranog armaturnom mrežom
Q 131 (Ø 5 / 15 u oba smjera).
Instalacije HT-a na obuhva enom su potezu položene uzduž sjeveroisto nog
ruba kolnika.
U situacijskim prilozima grafi kog dijela elaborata ucrtane su postoje e
instalacije, na osnovu podloga ishodovanih od vlasnika istih.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.21
Prije po etka izvoñenja radova potrebno je u suradnji s nadležnim institucijama
utvrditi i ozna iti trase i dubine svih podzemnih instalacija duž obuhva enog dijela
trase prometnice.
3.6. PROMETNO RJEŠENJE I PROMETNA SIGNALIZACIJA
U to ki 3.2. ovog tehni kog opisa navedeni su svi elementi popre nog profila
predmetne prometnice.
Na obuhva enom dijelu prometnice zadržava se postoje i prometni režim
(dvosmjerno odvijanje prometa motornih vozila i pješa ki promet). U sredini kolnika
iscrtava se kratka isprekidana bijela crta (tip „A“ - 1,0 + 1,0 m) na cijeloj duljini zahvata.
Ista crta iscrtava se i rubno, na dijelovima kolnika širim od 5,50 m, na udaljenosti 2,75 m
od središnje crte. Druga horizontalna i vertikalna signalizacija nije predviñena
projektom.
PROJEKTANT :
SENKO VLAH, dipl. ing. grañ.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
NARU ITELJ :
GRAðEVINA :
LOKACIJA :
RAZINA OBRADE :
VRSTA PROJEKTA :
PROJEKTANT :
BROJ PROJEKTA :
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.22
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE U NASELJU VELI DOL
GRAD KRALJEVICA, NASELJE VELI DOL - SOLAROVO
K.O. VELI DOL
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
GRAðEVINSKI PROJEKT
Senko Vlah, dipl. ing. grañ.
27-14 / ITR
3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVO E
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.23
1. OP ENITO
Program kontrole i osiguranja kvalitete izrañen je u skladu sa Zakonom o gradnji
(Narodne novine Republike Hrvatske, broj 153/2013), Op im tehni kim uvjetima za
radove na cestama (Institut grañevinarstva Hrvatske, Zagreb, prosinac 2001.) te
važe im propisima i normama.
Svi sudionici u grañenju, a to su investitor, projektant, izvoditelj, nadzorni inženjer i
revident, dužni su pridržavati se odredbi navedenog zakona.
Investitor je dužan :
• projektiranje, nadzor i grañenje povjeriti osobama registriranim za obavljanje tih
djelatnosti;
• osigurati stru ni nadzor nad grañenjem;
• po završetku gradnje poduzeti potrebne radnje za obavljanje tehni kog pregleda
i ishoñenje uporabne dozvole;
• pridržavati se svih ostalih obveza po navedenom zakonu.
Izvoditelj je, prema zakonu, dužan :
• graditi u skladu s grañevnom dozvolom, te dokumentacijom koja je istoj
prethodila - posebnim suglasnostima;
• lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom;
• radove izvoditi na na in da se zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti,
mehani ke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u slu aju požara, zaštite od
ugrožavanja zdravlja ljudi, zaštite korisnika od povreda, zaštite od buka i
vibracija, toplinske zaštite i uštede energije, zaštite od korozije, te svih ostalih
funkcionalnih i zaštitnih svojstava;
• ugrañivati materijale, opremu i proizvode predviñene projektom, provjerene u
praksi, a ija je kvaliteta dokazana certifikatom proizvoditelja koji dokazuje da je
kvaliteta odreñenog proizvoda u skladu sa važe im propisima i normama;
• osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugrañenih proizvoda i opreme u skladu sa
projektom i zakonom.
Kako bi se osigurao ispravan tok i kvaliteta grañenja, izvoditelj mora na gradilištu
posjedovati odgovaraju u dokumentaciju za grañenje i obavljati potrebne radnje prema
istoj, kako slijedi :
• grañevinsku dozvolu i prethodnu dokumentaciju;
• grañevinski dnevnik i grañevinsku knjigu;
• rješenja o postavljenju odgovornih osoba;
• elaborat organizacije gradilišta sa primijenjenim mjerama zaštite na radu i
zaštite od požara;
• elaborat montaže konstruktivnih skela i voñenje knjige montaže;
• izvršiti osiguranje iskol enja grañevina;
• dokumentaciju o kvaliteti radova i ugrañenim materijalima i opremi;
• izvještaj o ispitivanju kontrole betona od strane ovlaštene organizacije prema
programu ispitivanja;
• odgovaraju e ateste i uvjerenja za svu ugrañenu opremu;
• zapisnike o montaži opreme;
• jamstvene listove;
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
•
•
•
•
•
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.24
uputstva o pogonu i održavanju;
rezultate ispitivanja kvalitete - odgovaraju e ateste i uvjerenja;
izvještaje o ostalim eventualnim radovima i opremi ( izolacije i sl.);
elaborat izvedenog stanja grañevine;
sva ostala ispitivanja i radnje koja nisu navedena, a koja su potrebna radi
osiguranja kvalitete radova i ugrañenog materijala i opreme.
O izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugrañuju u grañevinu, a koji su
predmet ovog programa potrebno je za cijelo vrijeme grañenja voditi dokumentaciju te
sa initi izvješ a o pogodnosti primjene-ugradnje ispitivanih materijala na na in opisan
u ovom programu ili navedenim normama.
Izvješ e o upotrebljivosti materijala mora sadržavati slijede e dijelove:
• naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, koli inu uzorka, namjenu
materijala, mjesto i vrijeme (datum) uzimanja uzoraka te izvršenih ispitivanja,
podatake o proizvoditelju i investitoru, podatke o grañevini za koju se uzimaju
uzorci odnosno vrši ispitivanje;
• prikaz svih rezultata laboratorijskih (terenskih) ispitivanja za koje se izdaje
uvjerenje (izviješ e) odnosno ocjena kvalitete u skladu s ovim programom i u
njemu navedenim normama;
• ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (upotrebljivosti) materijala za primjenu
na navedenoj grañevini te rok do kojega vrijedi izviješ e.
Rezultati svih laboratorijskih ispitivanja moraju se redovito upisivati u laboratorijsku
dokumentaciju (dnevnik, knjiga ili sl.).
Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvoditelj je dužan priložiti
rezultate teku ih ispitivanja koji se odnose na isporu ene koli ine.
Za materijale koji podliježu obaveznom atestiranju izdaje se atestna dokumentacija
prema propisima.
Izvješ a odnosno rezultati ispitivanja izdaju se na formularima koji nose oznaku
ovlaštene organizacije uz naznaku mjesta i osoba koje su izvršile ispitivanje.
Izvješ a te rezultati ispitivanja moraju se pravovremeno dostavljati nadzornom
inženjeru.
2. PRETHODNI I PRIPREMNI RADOVI
U prethodne i pripremne radove spada iskol enje grañevine prema projektu. Prije
po etka radova potrebno je, od strane ovlaštenog geodeta, izvršiti iskol enje
projektirane prometnice i objekata te izraditi elaborat iskol enja.
Ispravna iskol enja i elaborat iskol enja predaju se izvoditelju zapisni ki i od tada
ih je on obavezan održavati i po potrebi obnavljati o svom trošku. Prije iš enja terena
od raslinja, odnosno otpo injanja iskopa ili nasipa izvoditelj je dužan geodetski
osigurati sve glavne to ke iskol enja, položajno i visinski, te odrediti privremene repere
radi kontrole izvedenih objekata položajno i visinski.
Tijekom grañenja potrebno je vršiti sljede e kontrole:
- stalna kontrola iskol enih osi, profila i visinskih kota grañevine;
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.25
- kontrola osiguranja svih to aka;
- kontrola slijeganja grañevine i pojedinih njenih dijelova.
Sve geodetske kontrole prije, u toku i nakon grañenja potrebno je zapisni ki
pratiti te izraditi poseban elaborat.
Slijede radovi koji obuhva aju ograñivanje gradilišta, manipulativnih površina i
odlagališta materijala, strojeva i opreme. Zatim osiguranje susjednih površina i prilaza
za vrijeme izvoñenja radova, od opasnosti gradilišta i po okolinu opasnih grañevinskih i
ostalih radova. Ograñene gradilišne površine, površine za odlaganje materijala i
površine za unutarnju komunikaciju na gradilištu moraju veli inom, oblikom i zaštitom
zadovoljiti normative sigurnosti na radu, te ne smiju utjecati na radne procese u smislu
smanjivanja kvalitete materijala i radova.
Prije po etka zemljanih radova potrebno je u suradnji s nadležnim institucijama
utvrditi i ozna iti trase i dubine svih podzemnih instalacija duž obuhva enog dijela
trase prometnice.
Potrebno je postaviti vrstu dvostranu zaštitnu ogradu prema Planu organizacije
gradilišta i uputama Koordinatora II.
2.1. Tehni ka oprema i priprema (ureñenje) gradilišta za rad
U cilju mogu nosti cjelovitog i dosljednog izvršenja graditeljskih radova vršiti
kontrolu da organizacija gradilišta, tehni ka oprema i potrebna mehanizacija budu u
skladu sa zahtjevima projekta.
3. ZEMLJANI RADOVI
Sve zemljane i sli ne radove izvesti to no prema odobrenoj projektnoj
dokumentaciji ili prema odobrenim izmjenama.
Zatrpavanja i nasipavanja zemljanim i kamenim materijalom izvoditi u
odgovaraju im slojevima prema projektu.
Kod svih zatrpavanja i nasipa mora se izvesti potrebno nadvišenje okolnih
površina da nakon duljeg slijeganja i konsolidacije nasipa ne nastane ulegnu e.
Drobljenac ili šljunak koji e se ugrañivati mora biti odgovaraju e kvalitete i
veli ine.
Sva privremena odlagališta materijala iz iskopa, te kamenog agregata, potrebno
je na kraju o istiti i potpuno dovesti u prvobitno stanje.
3.1. Ureñenje temeljnog tla mehani kim zbijanjem
Faza 1
Ukupna površina
38,00 m2
Ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctororov postupak ili
ispitivanje modula stišljivosti kružnom plo om Ø 300 mm.
Jedno ispitivanje / 1000 m2
1 kom
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.26
Faza 2
Ukupna površina
79,00 m2
Ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctororov postupak ili
ispitivanje modula stišljivosti kružnom plo om Ø 300 mm.
Jedno ispitivanje / 1000 m2
1 kom
3.2. Izrada nasipa
Faza 1
Ukupna koli ina nasipa
Slojevi ugradnje debljine maks. 0,50 m
Ukupna površina slojeva nasipa (procjena)
58,00 m3
87,00 m2
Ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctororov postupak ili
ispitivanje modula stišljivosti kružnom plo om Ø 300 mm.
Jedno ispitivanje / 1000 m2
1 kom
Ispitivanje granulometrijskog sastava nasipanog materijala.
Jedno ispitivanje / 4000 m3
1 kom
Faza 2
Ukupna koli ina nasipa
Slojevi ugradnje debljine maks. 0,50 m
Ukupna površina slojeva nasipa (procjena)
37,00 m3
56,00 m2
Ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctororov postupak ili
ispitivanje modula stišljivosti kružnom plo om Ø 300 mm.
Jedno ispitivanje / 1000 m2
1 kom
Ispitivanje granulometrijskog sastava nasipanog materijala.
Jedno ispitivanje / 4000 m3
1 kom
3.3. Izrada posteljice
Faza 1
Ukupna površina
365,00 m2
Ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak.
Jedno ispitivanje / 1000 m2
1 kom
Ispitivanje modula stišljivosti kružnom plo om Ø 300 mm.
Jedno ispitivanje / 1000 m2
1 kom
Ispitivanje granulometrijskog sastava materijala iz posteljice.
Jedno ispitivanje / 6000 m2
1 kom
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.27
Ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctororov postupak ili
ispitivanje modula stišljivosti kružnom plo om Ø 300 mm u zoni bankine.
Jedno ispitivanje na svakih 200 m’
1 kom
Ispitivanje ravnosti površine letvom duljine 4,0 m.
Jedno ispitivanje / 100 m
1 kom
Faza 2
Ukupna površina
302,50 m2
Ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak.
Jedno ispitivanje / 1000 m2
1 kom
Ispitivanje modula stišljivosti kružnom plo om Ø 300 mm.
Jedno ispitivanje / 1000 m2
1 kom
Ispitivanje granulometrijskog sastava materijala iz posteljice.
Jedno ispitivanje / 6000 m2
1 kom
Ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctororov postupak ili
ispitivanje modula stišljivosti kružnom plo om Ø 300 mm u zoni bankine.
Jedno ispitivanje na svakih 200 m’
1 kom
Ispitivanje ravnosti površine letvom duljine 4,0 m.
Jedno ispitivanje / 100 m
1 kom
4. KOLNI KA KONSTRUKCIJA
4.1. Mehani ki zbijeni nosivi sloj od drobljenog kamenog materijala 0/63 mm.
Faza 1
Debljina sloja d = 25 cm
Ukupna površina:
367,00 m2
Faza 2
Debljina sloja d = 25 / 15 cm
Ukupna površina:
293,00 m2
Ispitivanje modula stišljivosti kružnom plo om Ø 300 mm ili stupnja zbijenosti
volumometrom u odnosu na maksimalnu zbijenost po modificiranom Proctorovu
postupku ili nuklearnim denzimetrom.
Ispitivanje sloja po visini, položaju i nagibu geodetskim snimanjem.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.28
Faza 1
Jedno ispitivanje / 500 m2
1 kom
Ispitivanje granulometrijskog sastava.
Jedno ispitivanje / 3000 m2
1 kom
Ispitivanje ravnosti površine letvom duljine 4 m.
Jedno ispitivanje na svakom popre nom profilu
ili prema zahtjevu nadzornog inženjera
6 kom
Faza 2
Jedno ispitivanje / 500 m2
1 kom
Ispitivanje granulometrijskog sastava.
Jedno ispitivanje / 3000 m2
1 kom
Ispitivanje ravnosti površine letvom duljine 4 m.
Jedno ispitivanje na svakom popre nom profilu
ili prema zahtjevu nadzornog inženjera
5 kom
4.2. Bitumenizirani nosivi habaju i sloj BNHS16A BIT 50/70.
Debljina sloja d = 6 cm
Ukupna površina:
Ukupna masa
148,00 x 0,06 x 2,50 =
148,00 m2
22,20 t
4.2.1. Ispitivanje komponentnih materijala
Uzorci materijala uzimaju se na asfaltnoj bazi.
Od svake vrste uzima se jedan uzorak od koli ine potrebne za proizvodnju 2000 t
asfaltne mješavine.
Kameno brašno
- granulometrijski sastav
- udio šupljina u suhozbijenom stanju
Povratno brašno
- granulometrijski sastav
Drobljeni prirodni pijesak
- granulometrijski sastav
- moduli zrnatosti
- udio estica manjih od 0,09 mm
Ostali drobljeni i prirodni nevezani kameni materijal
- granulometrijski sastav
- udio estica manjih od 0,09 mm
- oblik zrna
- udio trošnih zrna
- udio drobljenih zrna
- otpornost prema drobljenju i habanju
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.29
Bitumeni
- kompletna analiza prema Normi U.M3.010.
Faza 1
Jedan uzorak na svakih 2000 tona asfaltne mješavine
55,05 / 2000 t
1 kom
Faza 2
Jedan uzorak na svakih 2000 tona asfaltne mješavine
33,60 / 2000 t
1 kom
4.2.2. Ispitivanje proizvedene asfaltne mješavine
Uzorci se uzimaju na mjestu ugradnje asfaltne mješavine.
- udio bitumena
- granulometrijski sastav
- stabilitet na 60°C
- udio šupljina
- ispunjenost šupljina bitumenom
Faza 1
Jedan uzorak na svakih 2000 tona asfaltne mješavine
55,05 / 2000 t
1 kom
Faza 2
Jedan uzorak na svakih 2000 tona asfaltne mješavine
33,60 / 2000 t
1 kom
4.2.3. Ispitivanje izvedenog sloja
Fizi ko – mehani ka svojstva
- udio šupljina
- stupanj zbijenosti
- debljina sloja
- prionljivost slojeva
Ispitivanje se vrši na uzorcima izvañenim na svakih 1000 m2 ugrañene asfaltne
mješavine.
Faza 1
367,00 / 1000 m2
1 kom
224,00 / 1000 m2
1 kom
Faza 2
4.2.4. Visina, popre ni pad i položaj izvedenog sloja
Kontrola najmanje 20 % podataka koje je snimio izvoña u toku teku e kontrole.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.30
4.2.5. Ravnost izvedenog sloja
Ispitivanje ravnosti izvedenog sloja prema 6-00.4.2.2.
4.3. Habaju i sloj AB 8 BIT 50/70.
Faza 2
Debljina sloja d = 4 cm
Ukupna površina:
Ukupna masa:
69,00 x 0,04 x 2,50 =
69,00 m2
6,90 t
4.3.1. Ispitivanje komponentnih materijala
Uzorci materijala uzimaju se na asfaltnoj bazi.
Od svake vrste uzima se jedan uzorak od koli ine potrebne za proizvodnju 2000 t
asfaltne mješavine.
Jedan uzorak na svakih 2000 tona asfaltne mješavine
6,90 / 2000 t
1 kom
Kameno brašno
- granulometrijski sastav
- udio šupljina u suhozbijenom stanju
Povratno brašno
- granulometrijski sastav
Drobljeni prirodni pijesak
- granulometrijski sastav
- moduli zrnatosti
- udio estica manjih od 0,09 mm
Ostali drobljeni i prirodni nevezani kameni materijal
- granulometrijski sastav
- udio estica manjih od 0,09 mm
- oblik zrna
- udio trošnih zrna
- udio drobljenih zrna
- otpornost prema drobljenju i habanju
Bitumeni
- kompletna analiza prema Normi U.M3.010.
4.3.2. Ispitivanje proizvedene asfaltne mješavine
Uzorci se uzimaju na mjestu ugradnje asfaltne mješavine.
Jedan uzorak na svakih 1000 tona asfaltne mješavine
6,90 / 1000 t
1 kom
- udio bitumena
- granulometrijski sastav
- stabilitet na 60°C
- udio šupljina
- ispunjenost šupljina bitumenom
4.3.3. Ispitivanje izvedenog sloja
Fizi ko - mehani ka svojstva
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.31
Ispitivanje se vrši na uzorcima izvañenim na svakih 1000 m2 ugrañene asfaltne
mješavine.
69,00 / 1000 m2
1 kom
- udio šupljina
- stupanj zbijenosti
- debljina sloja
- prionljivost slojeva
4.3.4. Visina, popre ni pad i položaj izvedenog sloja
Kontrola najmanje 20 % podataka koje je snimio izvoña u toku teku e kontrole.
4.3.5. Ravnost izvedenog sloja
Ispitivanje ravnosti izvedenog sloja prema 6-00.4.2.2.
5. ODVODNJA
Izrada betonskih rubnjaka 15/25/100 cm.
Ispitivanje betonskih rubnjaka na vrsto u i otpornost prema smrzavanju.
Jedno ispitivanje / 1000 m
Faza 1
12,00 / 1000 m
1 kom
7,00 / 1000 m
1 kom
Faza 2
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.32
6. BETONSKI, ARMIRANOBETONSKI I TESARSKI RADOVI
6.1. Op enito
Svi se betonski i armirano betonski radovi moraju izvršiti prema Tehni kom propisu za
betonske konstrukcije - TPBK (NN br.139/2009) i Tehni kom propisu o izmjenama i
dopunama tehni kog propisa za betonske konstrukcije (NN br. 14/2010 i 125/2010), te
prema važe im tehni kim propisima, normativima i standardima. Ugrañeni materijali
(agregati, cement, voda i armatura) moraju po kvaliteti, sastavu, dimenzijama te na inu
ugradnje odgovarati, uz odgovaraju a certificiranja, važe im tehni kim propisima i
standardima.
Smije se koristiti samo drobljeni agregat koji mora biti potpuno ist i bez organskih
primjesa. Cement mora nakon proizvodnje odležati 15 dana, a ne smije biti stariji od 3
mjeseca. Struktura mu mora biti brašnasta, bez ikakvih grudica. Voda ne smije
sadržavati nikakve primjese. Može se koristiti voda iz gradske vodovodne mreže
(proizvoljne tvrdo e).
Prije po etka radova na betoniranju sav materijal mora posjedovati certifikate
sukladnosti ili izjave sukladnosti. U tijeku izvedbe je izvoña dužan uzimati probne
betonske uzorke od svakog karakteristi nog dijela konstrukcije prema važe im
propisima, a isto tako prema traženju nadzornog inženjera te ih dostaviti na vrijeme na
ispitivanje. Uzorci moraju biti izložene istim uvjetima na gradilištu kao i sama
konstrukcija u koju je isti beton ugrañen.
Kod betoniranja cjelovite betonske konstrukcije valja upotrijebiti samo jednu vrstu
cementa i agregat odgovaraju eg sastava. U sve elemente grañevina smije se ugraditi
samo strojno miješani beton. Prilikom miješanja betona se mora uzeti u obzir zate ena
vlažnost agregata. Vrlo male koli ine betona (za rigole, kanali e i sli no) se smiju
miješati i ru no.
Betonska mješavina ne smije prilikom ugrañivanja u oplatu slobodno padati s visine
ve e od 1.0 m. Ako to nije mogu e posti i, treba upotrijebiti odgovaraju e lijevke, cijevi
ili pumpu za beton da ne doñe do segregacije betona. Ugrañivanje betonske mješavine
mora biti u skladu s TPBK, a obavezna je ugradnja pervibratorom. Eventualni prekid
betoniranja treba izvesti stepenasto radi boljeg vezivanja s novim slojem.
6.2. Tehni ki propisi i standardi (HRN)
AGREGAT ZA BETON
Za spravljanje betona može se upotrijebiti drobljeni separirani agregat sukladan
zahtjevima priloga "D" TPBK-a.
Agregat može biti prirodni, umjetni (industrijski proizveden) ili recikliran od materijala
prethodno upotrbljenih u grañenju.
Obi ni agregat gusto a estica>2000 kg/m3
Lagani agregat gusto a estica<2000 kg/m3
nasipna gusto a <1200 kg/m3
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.33
Granulometrijski sastav frakcije agregata d/D mora zadovoljavati razrede :
• sitni agregat
D<4 i d=0
razred GF85 i CP ili MP (CF ili MF)
• krupni agregat
razred GC85/20
D/d<2 ili D11,2
D/d>2 ili D>11,2
razred GC90/15
razred dopuštenog odstupanja na situ srednje veli ine D/1,4:GT15
• nefrakcionirani agregat
razred GA90
D<45 i d=0
Norme za agregat:
HRN EN 12620:2008
Agregati za beton (EN 12620:2002)
HRN EN
12620:2003/AC:2006
Agregati za beton (EN 12620:2002/AC:2004)
HRN EN 13055-1:2003
Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati za beton, mort
i mort za zalijevanje (EN 13055-1:2002)
Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati
HRN EN
za beton, mort i mort za zalijevanje (EN 1305513055-1:2003/AC:2006
1:2002/AC:2004)
HRN EN 206-1:2006
Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i
sukladnost (uklju uje amandmane A1:2004 i A2:2005)
(EN 206-1:2000+A1:2004+A2:2005)
HRN CR 1901
Regionalne specifikacije i preporuke za izbjegavanje
štetne alkalnosilikatne reakcije u betonu (CR
1901:2005)
CEMENT
Za spravljanje betona može se upotrijebiti portland cement specificiran prema normi
HRN EN 197-1, sukladan zahtjevima priloga „C“ TPBK-a. Za betone klase izloženosti
XC2 je obvezatna primjena barem 280 kg/m3 cementa.
27 proizvoda u skupini cementa op e namjene (uklju eni u EN 197-1) razvrstani su u
pet glavnih vrsta cementa:
CEM I
Portland cement
CEM II
Miješani portland cement
CEM III
Metalurški cement
CEM IV
Pucolanski cement
CEM V
Miješani cement
Za proizvodnju betona se mogu upotrebljavati samo cementi ija su svojstva,
uvjetovana propisima odgovaraju ih standarda, prethodno dokazana.
Prethodni dokaz kvalitete cementa se mora pribaviti za svaku vrstu i klasu cementa pri
emu se pod vrstom cementa podrazumijeva cement odreñene oznake i odreñenog
Proizvoditelja.
Ugovoriti se može samo upotreba cementa prethodno dokazane kvalitete.
Tehni ka svojstva i drugi zahtjevi, te potvrñivanje sukladnosti cementa, odreñuje se
odnosno provodi, ovisno o vrsti cementa, prema odredbama u Tehni kom propisu za
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.34
betonske konstrukcije (N.N. br. 139/09.), Tehni kom propisu o izmjenama i dopunama
tehni kog propisa za betonske konstrukcije N.N. br. 14/10 te u skladu s odredbama
posebnog propisa.
U betonske konstrukcije nije dopuštena ugradnja betona koji sadrže cemente vrste
CEM III/C i glavnog tipa CEM IV i CEM V ako je betonska konstrukcija s armaturom ili
drugim ugrañenim metalom izložena djelovanju okoliša slijede ih razreda:
– XC2, XC3 i XC4 zbog opasnosti od korozije uzrokovane karbonatizacijom;
– XD1, XD2 i XD3 zbog opasnosti od korozije uzrokovane kloridima koji nisu iz mora;
– XS1, XS2 i XS3 zbog korozije uzrokovane kloridima iz morske vode;
– XF1, XF2, XF3 i XF4 zbog korozije uzrokovane smrzavanjem i odmrzavanjem sa ili
bez soli za odmrzavanje.
Cement proizveden prema tehni koj specifikaciji za koji je potvrñena sukladnost i
izdana isprava o sukladnosti, smije se primijeniti u betonu ako ispunjava zahtjeve
projekta betonske konstrukcije.
Neposredno prije ugradnje provode se one nadzorne radnje koje su odreñene normama
na koje upu uju Prilog »A« ili Prilog »B« Tehni kog propisa za betonske konstrukcije.
Norme za cement:
HRN CR 14245:2004
Smjernice za primjenu EN 197-2 »Vrednovanje sukladnosti«
(CR 14245:2001)
Cement – 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti
HRN EN 197-1:2005 cemenata op e namjene (uklju uje amandman A1:2004) (EN
197-1:2000+A1:2004) (EN 197-1:2000/A3:2007)
HRN EN 197-2:2004 Cement – 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 197-2:2000)
Cement – 4. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti
HRN EN 197-4: 2006 metalurškog cemenata rane po etne vrsto e (EN 1974:2004)
Cement – Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti za
HRN EN 14216:2006 posebne vrste cemenata vrlo niske topline hidratacije (EN
14216:2004)
HRN EN 14647:2006
Kalcijev aluminatni cement – Sastav, specifikacije i kriteriji
sukladnosti (EN 14647:2005)
HRN EN
Kalcijev aluminatni cement – Sastav, specifikacije i kriteriji
14647:2006/AC:2007 sukladnosti (EN 14647:2005/AC:2006)
VODA ZA IZRADU BETONA
Za spravljanje betona može se upotrijebiti voda iz vodovoda, sukladna zahtjevima
priloga "F" TPBK i normi HRN EN1008:2002.
Norma odreñuje zahtjeve za sadržaj i grani ne koli ine štetnih stvari te zahtjeve za
utjecaje štetnih tvari na svojstva betona i morta, tehni ke uvjete i potrebna ispitivanja za
ocjenu prikladnosti vode za proizvodnju betona za razli ite tipove vode (pitka voda,
otpadna voda iz industrije betona, voda iz podzemnih izvora, površinska i otpadna voda
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.35
iz drugih industrija, morska i bo ata voda, te voda iz kanalizacije).
Prema normi HRN EN 1008:2002 pitka voda se može bez prethodnih ispitivanja
upotrijebiti za pripremu betona ili morta, dok se voda iz kanalizacije ne smije uop e
upotrijebiti. Morska i bo ata voda smiju se koristiti samo za nearmirani beton, a za sve
ostale vrste voda treba ispitivanjima potvrditi prikladnost za pripremu.
Zahtjevi za vodu za pripremu betona, prema normi HRN EN 1008, odnose se na:
• prethodnu ocjenu kvalitete (prisutnost ulja i masti, deterdženata, boja, otopljenih tvari,
mirisa kiselina i gnojiva)
• kemijski sastav (dane su grani ne vrijednosti pojedinih štetnih tvari iji udio treba
odrediti)
• utjecaj vode na vezivanje i vrsto u betona ili morta (usporedno ispitivanje vremena
vezivanja i tla ne vrsto e na uzorcima pripremljenim s destiliranom ili deioniziranom
vodom i vodom koja se želi upotrebljavati. Razlike vremena po etka i kraja vezivanja
ne smije biti ve a od 25% s time da vrijeme po etka vezivanja nije manje od 1 sata,
akraj ne smije prelaziti 12 sati).
Kontrola vode za pripremu betona provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona),
periodi no tijekom vremena ovisno o kakvoj se vodi radi, a sve prema normi HRN EN
1008 i normama na koje ta norma upu uje.
ELIK ZA ARMIRANI BETON
Može se upotrijebiti elik B500A specificiran prema normi HRN EN 10080-2, HRN EN
10080-3, HRN EN 10080-4, sukladan zahtjevima priloga „B“ TPBK-a.
Armatura se izrañuje (proizvodi) kao:
• armatura za armiranobetonske konstrukcije, od elika za armiranje
• armatura za prednapete betonske konstrukcije, od elika za prednapinjanje i elika
za armiranje
Odredbe priloga "B" TPBK-a odnose se na tehni ka svojstva i druge zahtjeve za
armaturu, elik za armiranje i elik za prednapinjanje koji se ugrañuje u bet.
konstrukciju.
elik za armiranje svrstava se u tri razreda duktilnosti: A, B i C, a isporu uje se u obliku:
• šipki i namota za izravnu upotrebu ili za proizvodnju zavarenih armaturnih mreža i
zavarenih rešetki za gredice
• tvorni ki proizvedenih zavarenih armaturnih mreža
• zavarenih rešetki za gredice
Ispitivanje svojstava elika za armiranje i za prednapinjanje provodi se prema nizovima
normi, njihovo ozna avanje je za svaku grupu to no odreñeno (na in i redoslijed).
Dokaz uporabljivosti provodi se prema projektu betonske konstrukcije, odredbama
Priloga "B" TPBK-a (uklju uju i: izvoña evu kontrolu izrade i ispitivanja armature, te
nadzor proizvodnog pogona i izvoña eve kontrole izrade armature).
Potvrñivanje sukladnosti armature provodi se prema odredbama teh. specifikacije,
odredbama Priloga "B" TPBK-a i posebnog propisa.
Ugradnja armature odreñena je Prilogom J (Izvoñenje i održavanje betonskih
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.36
konstrukcija) i Prilogom I (Projektiranje betonskih konstrukcija) TPBK-a
Kontrola armature prije betoniranja predviña provoñenje odgovaraju ih normi HRN ENV
13670-1 kao i druge kontrole (Prilog "B" TPBK-a).
Norme za elik:
HRN 1130-1:2008
elik za armiranje betona – Zavarljivi elik za armiranje –
1. dio: Tehni ki uvjeti isporuke elika razreda A
HRN 1130-2:2008
elik za armiranje betona – Zavarljivi elik za armiranje –
2. dio: Tehni ki uvjeti isporuke elika razreda B
HRN 1130-3:2008
elik za armiranje betona – Zavarljivi elik za armiranje –
3. dio: Tehni ki uvjeti isporuke elika razreda C
HRN 1130-4:2008
elik za armiranje betona – Zavarljivi elik za armiranje –
4. dio: Tehni ki uvjeti isporuke zavarenih mreža
HRN 1130-5:2008
elik za armiranje betona – Zavarljivi elik za armiranje –
5. dio: Tehni ki uvjeti isporuke rešetkastih nosa a
HRN EN
10080:2005
elik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni elik –
Op enito (EN 10080:2005)
nHRN EN 10138-1
elik za prednapinjanje – 1. dio: Op i zahtjevi (prEN
10138-1:2000)
nHRN EN 10138-2
elik za prednapinjanje – 2. dio: Žica (prEN 101382:2000)
nHRN EN 10138-3
elik za prednapinjanje – 3. dio: Užad (prEN 101383:2000)
nHRN EN 10138-4
elik za prednapinjanje – 4. dio: Šipke (prEN 101384:2000)
HRN EN 10020:
1999
Definicije i razredba vrsta elika (EN 10020:1988)
HRN EN 10025:
2002
Toplo valjani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih
elika
–
Tehni ki
uvjeti
isporuke
(EN
10025:1990+A1:1993)
HRN EN 100271:2007
Sustavi ozna ivanja za elike – 1. dio: Nazivi elika,(EN
10027:2005)
HRN EN 100272:1999
Sustavi ozna ivanja elika – 2. dio: Broj ani sustav (EN
10027:1992)
HRN EN
10079:2008
Definicija eli nih proizvoda (EN 10079:2007)
HRN EN 523:
2004
eli ne cijevi (bužiri) za kabele za prednapinjanje –
Nazivlje, zahtjevi, kontrola kvalitete (EN 523:2003)
HRN EN ISO
17660-1:2008
Zavarivanje – Zavarivanje elika za armiranje – 1. dio:
Nosivi zavareni spojevi (ISO 17660-1:2006; EN ISO
17660-1:2006)
HRN EN ISO
17660-2:2008
Zavarivanje – Zavarivanje elika za armiranje – 2. dio:
Nenosivi zavareni spojevi (ISO 17660-2:2006; EN ISO
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.37
17660-2:2006)
HRN EN 2871:2004
Provjera osposobljenosti zavariva a –
taljenjem – 1. dio: elici (EN 287-1:2004)
Zavarivanje
HRN EN 2871:2004/AC:2007
Provjera osposobljenosti zavariva a – Zavarivanje
taljenjem – 1. dio: elici (EN 287-1:2004/AC:2004)
HRN EN 2871:2004/A2:2008
Provjera osposobljenosti zavariva a – Zavarivanje
taljenjem – 1. dio: elici (EN 287-1:2004/A2:2006)
HRN EN ISO
4063:2001
Zavarivanje i srodni postupci – Nomenklatura postupaka i
referentni brojevi (ISO 4063:1998; EN ISO 4063:2000)
HRN EN 446:2008
Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje –
Postupci injektiranja (EN 446:2007)
HRN EN 447:2008
Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje –
Osnovni zahtjevi (EN 447:2007)
OPLATA
Oplata mora biti izvedena to no po mjerama ozna enim u nacrtima za dijelove koji se
betoniraju i potrebnim podupira ima. Mora biti poduprta, otporna i ukru ena tako da se
ne može izvrnuti, savinuti niti popustiti.
Nakon izvedbe radova mora se skinuti tek nakon što o vrsli beton dobije punu vrsto u,
lako, bez ošte enja konstrukcije. Oplatu deponirati na za to odreñena mjesta na
gradilištu.
Važe i standardi za oplatu:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
G.C1.320
D.A1.065
D.C1.041
D.C1.052
D.C1.052
M.B4.102
C.B6.010
G.S3.502
M.B1.021
C.U2.021
C.C4.120
C.C4.150
C.C4.160
PVC podmeta i za armaturu
Blažujke za oplatu
Grede jelove piljene za oplatu
Daske jelove piljene za oplatu
Letve jelove za oplatu
avli tesarski vu eni za oplatu
Žica za oplatu br.32
PVC cijevi za oplatu
Tiranti za oplatu s maticom
NP profili razni za oplatu
BETON
Tehni ka svojstva betona specificiraju se prema TPBK i normi HNR EN 206-1.
Prije po etka betoniranja treba provjeriti položaj armature te dimenzije zaštitnih slojeva.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.38
Nakon pregleda ispravnosti, nadzorni inženjer upisom u grañevinski dnevnik odobrava
po etak betoniranja.
Prije po etka betoniranja izvoña mora izraditi detaljnu organizaciju, odnosno program
betoniranja i predložiti iste na odobrenje nadzornom inženjeru. Iz programa mora biti
vidljiv cjelokupan sustav rada, tj. priprema, manipulacije, transport i ugrañivanje betona.
U programu mora biti pokazan:
• stvarni volumen ugrañivanja betona te dat ra unski dokaz da je kapacitet
pogona betonare i ostale mehanizacije dovoljan obzirom na sve zahtjeve
odnosno uvjete, koje odreñuju tražena brzina napredovanja ugradbe betona,
• broj ani i stru ni sastav radnih grupa izvoña a,
• projektirani sastav betona.
Tehnologiju betoniranja odreñuje izvoditelj radova te istu dostavlja nadzornom inženjeru
na potvrdu. Prekidi betoniranja odnosno radne reške su isklju ivo odreñene projektom
te ih se izvoditelj radova mora pridržavati bez obzira na tehnologiju.
Sve kasnije utvrñene nepravilnosti, a kojima je uzrok odstupanje od projekta ili od
nadzorom prihva enih planova, padaju na štetu izvoditelja radova.
Naknadno dodavanje vode u beton ne dozvoljava se. U slu aju isplivavanja vode na
površinu betona u toku betoniranja (vibriranja), betoniranje se prekida na štetu
izvoditelje.
Nepredviñeni prekid betoniranja unutar jednog elementa nije dozvoljen, pa izvoña
mora uvijek imati u pripremi rezervnu mehanizaciju odnosno kapacitete. U slu aju
nemogu nosti osiguranja istih prije po etka betoniranja ne može se zapo eti sa
betoniranjem.
Treba izbjegavati betoniranje ljeti i za vrijeme velikih vru ina. Takoñer u slu ajevima
najave eventualnih nepovoljnih vremenskih prilika (kiša - preveliko vlaženje, jaki vjetar isušivanje, niske temperature zraka i sl.) ne smije se zapo eti s betoniranjem kako ne bi
došao u opasnost kontinuirani završetak betoniranja pojedinog elementa odnosno u
njega ugrañenog betona do potrebnog o vrš ivanja.
U slu aju nagle promjene vremenskih prilika (nakon betoniranja) osigurati sredstva za
zaštitu i njegu novog betona.
Bez obzira na dob dana, po završetku betoniranja, izvoña mora osigurati ispravnu
njegu betona u narednih minimalno sedam dana. Površina betona u tom periodu mora
biti neprekidno vlažna. Nakon uklanjanja oplate betonsku površinu je potrebno zaštititi
od direktnog djelovanja sunca (naglog isušivanja).
VRSTE BETONA, MATERIJALI, OZNAKE
Vrste betona - Rabiti e se projektirani beton razreda tla ne vrsto e C12/15, C16/20,
C20/25, C25/30 i C30/37 otpornosti za odreñeni razred izloženosti.
Agregat - rabiti
TPBK.
e se drobljeni separirani agregat sukladan zahtjevima priloga „D“
Cement - rabiti e se portland cement specificiran prema normi HRN EN 1971/2000/A1, sukladan zahtjevima priloga „C“ TPBK. Za betone klase izloženosti XC2 je
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.39
obvezatna primjena barem 280 kg po m2.
Dodaci - rabiti e se dodaci sukladni zahtjevima priloga „E“ TPBK .
Voda - iz vodovoda, sukladna zahtjevima priloga „F“ TPBK i normi HRN EN 1008:2002.
Isprave o sukladnosti osnovnih materijala - za sve rabljene materijale izvoditelj je dužan
priložiti izjave o sukladnosti ili certifikate sukladnosti.
Norme za beton:
HRN EN 206-1:2002 Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i
sukladnost (EN 206-1:2000)
HRN
EN
1/A1:2004
206- Beton – 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i
sukladnost (EN 206-1:2000/A1:2004)
HRN EN 206-1/A2
Beton – 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i
sukladnost (EN 206-1:2000/prA2:2004)
HRN EN 196-21
Metoda ispitivanja cementa - 21. dio: Odreñivanje sadržaja
klorida, uglji nog dioksida i alkalija u cementu (EN 19621:1994)
HRN EN 480-10
Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode
– 10. dio: Odreñivanje sadržaja u vodi topljivih klorida (EN
480-10:1996)
HRN EN 480-11
Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode
– 11. dio: Odreñivanje zna ajki zra nih pora u o vrslom
betonu (EN 480-11:1998)
HRN EN 1062-3
Boje i lakovi – Prekrivni materijali i prekrivni sustavi za
vanjske zidove i betone – 3. dio: Odreñivanje i razredba
prijenosa teku e vode (propusnost) (EN 1062-3:1998)
HRN EN 1097-1
Ispitivanje mehani kih i fizikalnih svojstava agregata – 1. dio:
Odreñivanje otpornosti na habanje (micro-Deval) (EN 10971:1996)
HRN EN 1097-1/A1
Ispitivanje mehani kih i fizikalnih svojstava agregata – 1. dio:
Odreñivanje otpornosti na habanje (micro-Deval) (EN 10971/A1:2003)
HRN EN 1338
Betonski blokovi za poplo ivanje – Zahtjevi i ispitne metode
(EN 1338:2003)
HRN EN 1339
Betonske plo e za poplo ivanje – Zahtjevi i ispitne metode
(EN 1339:2003)
HRN U.M1.016
Beton. Ispitivanje otpornosti na djelovanje smrzavanja
HRN EN 1744-1
Ispitivanja kemijskih svojstva agregata – 3.dio: Kemijska
analiza (EN 1744-1:1998)
HRN EN 12350-1
Ispitivanja svježeg betona – 1. dio: Uzorkovanje
HRN EN 12350-2
Ispitivanja svježeg betona – 2. dio: Ispitivanje slijeganjem
HRN EN 12350-3
Ispitivanja svježeg betona – 3. dio: Vebe ispitivanje
HRN EN 12350-4
Ispitivanja svježeg betona – 4. dio: Stupanj zbijenosti
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.40
HRN EN 12350-5
Ispitivanja svježeg betona – 5. dio: Ispitivanje
HRN EN 12350-6
Ispitivanja svježeg betona – 6. dio: Gusto a
HRN EN 12350-7
Ispitivanja svježeg betona – 7. dio: Sadržaj pora-Tla ne
metode
HRN EN 12390-1
Ispitivanja o vrslog betona – 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi
zahtjevi za uzorke i kalupe
HRN EN 12390-2
Ispitivanja o vrslog betona – 2. dio: Izradba i njegovanje
uzoraka za ispitivanje vrsto e
HRN EN 12390-3
Ispitivanja o vrslog betona – 3. dio: Tla na vrsto a uzoraka
HRN EN 12390-5
Ispitivanja o vrslog betona – 5. dio: Vla na
savijanjem uzoraka
vrsto a
HRN EN 12390-6
Ispitivanja o vrslog betona – 6. dio: Vla na
cijepanjem uzoraka
vrsto a
HRN EN 12390-7
Ispitivanja o vrslog betona – 7. dio: Gusto a o vrslog betona
HRN EN 12390-8
Ispitivanja o vrslog betona – 8. dio: Dubina prodiranja vode
pod tlakom
prCEN/TS 12390-9
Ispitivanja o vrslog betona – 9. dio: Otpornost na smrzavanje
ljuštenjem
ISO 2859-1
Plan uzorkovanja za atributni nadzor – 1. dio: Plan
uzorkovanja indeksiran prihvatljivim nivoom kvalitete (AQL)
za nadzor koli ine po koli ine
ISO 3951
Postupci uzorkovanja
nesukladnosti
HRN EN 12504-1
Ispitivanja betona u konstrukciji – 1. dio: Izvañeni uzorci –
Uzimanje, pregled i ispitivanje tla ne vrsto e
HRN EN 12504-2
Ispitivanja betona u konstrukciji – 2. dio: Izvañeni uzorci –
Nerazorno ispitivanje – Odreñivanje veli ine odskoka
HRN EN 12504-3
Ispitivanje betona u konstrukciji – 3. dio: Odreñivanje sile
upanja
HRN EN 12504-4
Ispitivanja betona u konstrukciji – 4. dio: Odreñivanje brzine
ultrazvuka
prEN 1314
Odreñivanje tla nog modula elasti nosti
HRN EN 13057
Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih
konstrukcija – Ispitne metode – Odreñivanje otpornosti na
kapilarno upijanje (EN 13057:2002)
HRN EN 13369
Op a pravila za predgotovljene betonske elemente (EN
13369:2004)
HRN EN 13396
Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih
konstrukcija – Ispitne metode – Mjerenje prodora iona klorida
(EN 13396:2004)
HRN EN 12617-4
Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih
konstrukcija – Ispitne metode – 4 dio.: Odreñivanje skupljanja
i bubrenja
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
i
karta
nadzora
s
varijablama
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.41
HRN EN 13584
Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih
konstrukcija – Ispitne metode – Odreñivanje tla nog puzanja
proizvoda za popravak
HRN EN 14068
Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih
konstrukcija
–
Ispitne
metode
–
Odreñivanje
vodonepropusnosti injektiranih pukotina bez pomaka u
betonu (EN 14068:2003)
prEN 13791:2003
Ocjena tla ne vrsto e betona u konstrukcijama ili u
konstrukcijskim elementima
prCEN/TR 15177
Ispitivanja o vrslog betona – Otpornost na smrzavanje –
ošte enje strukture betona
HRN ISO 9297
Kvaliteta vode – Odreñivanje klorida – Titracija srebrovim
nitratom s kromatom kao indikatorom (Mohrova metoda)
HRN ISO 15686-1
Zgrade i druge grañevine-Planiranje vijeka uporabe – 1. dio:
Op a na ela (ISO 15686-1:2000)
HRN ISO 15686-2
Zgrade i druge grañevine-Planiranje vijeka uporabe – 2. dio:
Postupci predviñanja vijeka uporabe (ISO 15686-2:2001)
HRN ISO 15686-3
Zgrade i druge grañevine-Planiranje vijeka uporabe – 3. dio:
Neovisne ocjene (aduti) i pregledi svojstava (ISO 156863:2002)
EN ISO 787-13
Op e metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje –
13. dio: Odreñivanje u vodi topljivih sulfata, klorida i nitrata
EN ISO 15148
Grañevni materijali – Odreñivanje koeficijenta upijanja vode
(ISO/DIS 15148:1996)
BS 1881
Part 5, ISAT, Po etno površinsko upijanje vode
6.3. Programi kontrole kvalitete
6.3.1.
Kontrola proizvodnje betona
Tehni ka svojstva i drugi zahtjevi te potvrñivanje sukladnosti betona odreñuju se,
odnosno provode prema normi HRN EN 206-1. Svojstva svježeg betona specificira
izvoña betonskih radova. Svojstva o vrslog betona specificirana su u projektu.
Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi, ili koji mu se pri proizvodnji dodaju,
moraju ispunjavati zahtjeve normi na koje upu uje norma HRN EN 206-1 i zahtjevima
prema Prilozima “C”, “D”, “E” i “F” Tehni kog propisa za betonske konstrukcije.
6.3.2.
Kontrolni postupci kod ugradnje betona
Proizvoña je odgovoran za proizvodnju i transport, a izvoña za ugradnju, zbijanje i
njegu svježeg betona. Postupak njege betona prema HRN ENV 13670-1 zna ajno
utje u na kasnija svojstva betona. Redovita kontrolna ispitivanja obuhva aju ispitivanja
sljede ih svojstava:
Obradivost ili konzistencija (fluidnost i zbijenost) kontrolirati prema HRN EN
12350-1, HRN EN 12350-2, HRN EN 12350-3, HRN EN 12350-4, HRN EN 12350-5.
-
Sadržaj cementa i v/c omjer
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.42
-
Gusto a betona prema HRN EN 12350-6.
-
Temperatura (ne smije biti ispod 5 C, odnosno preko 30 C u vrijeme isporuke).
-
Koli ina zraka prema HRN EN 12350-7.
Svježi beton
Kontrolu svježeg betona izvoditelj treba provoditi pregledom svake otpremnice i
vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila), te kod
opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije prema normi HRN EN 12350-2 (ispitivanje
svježeg betona slijeganjem) o emu treba voditi evidenciju.
O vrsli beton
Prije proizvodnje i upotrebe novog betona potrebno je provesti po etno ispitivanje kako
je dano u Dodatku A norme HRN EN 206-1. Po etnim ispitivanjem treba utvrditi sastav
betona koji zadovoljava sva specificirana svojstva svježeg i o vrsnulog betona. Za
po etna ispitivanja odgovoran je proizvoña .
Zahtjevi za o vrsli beton definirani su normom HRN EN 206-1, a sastoje se od:
utvrñivanja vrsto e prema normama HRN EN 12390-1, HRN EN 12390-2, HRN
EN 12390-3
i
utvrñivanja tla ne vrsto e prema normama HRN EN 12390-1, HRN EN 12390-2
HRN EN 12390-3
-
utvrñivanja vla ne vrsto e cijepanjem prema normi HRN EN 12390-6
-
utvrñivanja gusto e betona prema HRN EN 12390-7
Tla na vrsto a betona ispituje se prema prilogu A TPBK-a i normama:
-
HRN EN 12390-1, HRN EN 12390-2, HRN EN 12390-3.
Tla na vrsto a utvrñena je na uzorcima ispitanim pri starosti betona od 28 dana.
Kontrola tla ne vrsto e betona na grañevini provodi se u skladu sa prilogom J
Tehni kog propisa za betonske konstrukcije.
Za ocjenu sukladnosti primjenjuju se kriteriji za ocjenu identi nosti tla ne vrsto e iz
priloga B norme HRN EN 206-1.
6.4. Potvrñivanje sukladnosti betona
Potvrñivanje sukladnosti uklju uje kontrolu proizvodnje i provodi se prema Tehni kom
propisu za betonske konstrukcije, normi HRN EN 206-1 i posebnim propisima.
Potvrñivanje sukladnosti dužan je provoditi proizvoña betona uz ovlašteno tijelo.
Potvrñivanje sukladnosti je postupak kojim se potvrñuje da proizvedeni beton ima
svojstva prema tehni koj specifikaciji (HRN EN 206-1), prema Prilogu A Tehni kog
propisa za betonske konstrukcije, što se i dokumentira. Sustav potvrñivanja sukladnosti
betona je 2+.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.43
6.5. Trajnost betona
Prema Tehni kom propisu za betonske konstrukcije potrebno je projektom predvidjeti
mogu e utjecaje okoliša na grañevinu. Prema normi HRN EN 206-1 projektom su
specificirani razredi izloženosti za pojedine dijelove betonskih konstrukcija:
a) Nearmirani temelji i betonske pasice
-
X0 - Nema rizika korozije - (elementi bez armature u neagresivnom okolišu;
nearmirani temelji koji nisu izloženi smrzavanju i odmrzavanju, nearmirani unutarnji
elementi)
b) Armiranobetonski temelji potpornih zidova
-
XC2 - Korozija uzrokovana karbonatizacijom - (vlažno, rijetko suho; dijelovi
spremnika za vodu, dijelovi temelja)
c) Armiranobetonski potporni zidovi
-
XC4 - Korozija uzrokovana karbonatizacijom - (cikli ki vlažno i suho; vanjski
betonski elementi izravno izloženi kiši, elementi u podru ju mo enja vodom)
-
XD1 - Korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora - (Umjerena vlažnost;
podru ja špricanja vode s prometnih površina, privatne garaže)
-
XF1 – Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja, sa ili bez sredstava za odleñivanje (Umjereno zasi enje vodom, bez sredstava za odleñivanje; vanjski elementi)
d) Armiranobetonska revizijska okna
-
XC4 - Korozija uzrokovana karbonatizacijom - (cikli ki vlažno i suho; vanjski
betonski elementi izravno izloženi kiši, elementi u podru ju mo enja vodom)
-
XD1 - Korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora - (Umjerena vlažnost;
podru ja špricanja vode s prometnih površina, privatne garaže)
-
XF1 – Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja, sa ili bez sredstava za odleñivanje (Umjereno zasi enje vodom, bez sredstava za odleñivanje; vanjski elementi)
6.6. Specifikacija betona
6.6.1. Osnovni zahtjevi
Svi betoni moraju ispunjavati zahtjeve norme HRN EN 206-1.
Preporuke grani nih vrijednosti sastava betona za najve i v/c omjer i minimalnu koli inu
cementa dane su u prilogu F navedene norme.
Osnovni zahtjevi po dijelovima konstrukcije
a) Nearmirani temelji i betonske pasice
-
Razred tla ne vrsto e: C20/25
-
Razredi izloženosti: X0
-
Maksimalna nazivna veli ina zrna agregata: 32 mm
-
Razred sadržaja klorida: Cl 0,10
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.44
b) Armiranobetonski temelji potpornih zidova
-
Razred tla ne vrsto e: C30/37
-
Razredi izloženosti: XC2
-
Maksimalna nazivna veli ina zrna agregata: 32 mm
-
Razred sadržaja klorida: Cl 0,20
c) Armiranobetonski potporni zidovi
-
Razred tla ne vrsto e: C30/37
-
Razredi izloženosti: XC4, XD1, XF1
-
Maksimalna nazivna veli ina zrna agregata: 32 mm
-
Razred sadržaja klorida: Cl 0,20
d) Armiranobetonska revizijska okna i sl.
-
Razred tla ne vrsto e: C30/37
-
Razredi izloženosti: XC4, XD1, XF1
-
Maksimalna nazivna veli ina zrna agregata: 32 mm
-
Razred sadržaja klorida: Cl 0,20
6.6.2. Dodatni zahtjevi
Zbog opasnosti od korozije armature u betonske konstrukcije izložene agresivnom
okolišu razreda XC (osim razreda XC1), XD i XS odreñenom prema normi HRN EN
206-1, nije dopuštena ugradnja betona koji sadrže cemente vrste CEM III/C (metalurški
cement) te glavnog tipa CEM IV (pucolanski cement) i CEM V (miješani cement) prema
normi HRN EN 197-1.
Beton razreda izloženosti XF2 zadovoljava zahtjev trajnosti ako ispunjava kriterij
otpornosti na smrzavanje i soli za odmrzavanje:
a) najmanje 28 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja prema prCEN/TS 12390-9.
6.7. Izvoñenje betonskih radova
6.7.1.
Transport betona
Transport projektiranog betona e se vršiti automiješalicama, pri
zadovoljeni svi zahtjevi iz tehni kih uvjeta projekta.
emu moraju biti
Transportna sredstva ne smiju izazivati segregaciju betonske smjese tijekom vožnje od
mjesta proizvodnje do mjesta ugradnje.
Vrijeme transporta i drugih manipulacija sa svježim betonom mora biti u neposrednoj
vezi s vremenom po etka vezivanja cementa prema zahtjevima HRN EN 206-1:2000.
6.7.2.
Ugrañivanje betona (prema HRN ENV 13670-1:2000)
S betoniranjem se može po eti samo na osnovu pismene potvrde o preuzimanju
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.45
podloge, armature i odobrenju betoniranja od strane nadzornog inženjera.
Beton se mora ugrañivati sistematski i programirano prema odreñenom planu i
odabranoj tehnologiji (kran-beton, pumpani beton).
Zabranjeno je korigiranje vode u svježem betonu bez prisustva tehnologa betona.
Prije betoniranja treba oplatu polijevati. Pri polijevanju oplate u tijeku betoniranja treba
voditi ra una da voda ne uñe u betonsku masu.
Dozvoljenu visinu slobodnog pada betona (1,0 m) treba osigurati dovoljnim brojem
vertikalnih lijevaka. Nije dozvoljeno transportiranje betona po kosinama ("riža").
Beton treba ubacivati što bliže njegovom kona nom položaju u konstrukciji da bi se
izbjegla segregacija. Nije dozvoljeno transportirati beton pomo u pervibratora.
Svaki zapo eti konstruktivni dio ili element mora biti izbetoniran neprekinuto u
zapo etom opsegu, kako to predviña program betoniranja, bez obzira na radno vrijeme,
brze vremenske promjene ili isklju enje pojedinih ureñaja mehanizacije iz pogona.
6.7.3.
Ugrañivanje betona u posebnim uvjetima
Ugrañivanje betona u kalupe ili oplatu pri vanjskim temperaturama ispod +5ºC ili iznad
+30ºC se smatra betoniranjem u posebnim uvjetima. Za betoniranje u posebnim
uvjetima se moraju osigurati posebne mjere zaštite betona.
Pri vanjskim temperaturama ispod +5ºC agregat mora biti otporan na mraz i ne smije
sadržati organske primjese koje usporavaju hidrataciju cementa.
Kod izbora cementa prednost imaju visokoaktivni cementi.
Kod betoniranja u posebnim uvjetima treba rabiti dodatke protiv smrzavanja betona.
Prije prvog smrzavanja beton mora imati najmanje 50% zahtijevane vrsto e.
Kad se u vrlo hladnim danima skida oplata, ne smije do i do naglog hlañenja betona te
se vanjske površine betona moraju zaštititi.
Pri betoniranju na visokim temperaturama po etnu obradivost treba odrediti prema
prethodno utvrñenom gubitku obradivosti prilikom transporta i ugradnje, u slu aju dužeg
transporta ili spore ugradnje betona treba rabiti dodatke - usporiva e vezivanja.
Cement i sastav betona koji se ugrañuju u masivne elemente moraju biti takvi da ni u
kom slu aju temperatura betona ugrañenog u masu elementa ne bude iznad +65 ºC. U
protivnom se poduzimaju mjere za hlañenje komponenata betona ili hlañenje betona u
samom elementu.
6.7.4.
Njegovanje ugrañenog betona
Neposredno nakon betoniranja beton e se zašti ivati od:
• oborina i teku e vode - prekrivanjem ceradama ili najlonom,
• vibracija koje mogu utjecati na promjenu unutrašnje strukture i prionjivost betona i
armature, kao i drugih mehani kih ošte enja u vrijeme vezivanja i po etnog
o vrš ivanja.
Zaštitu od prebrzog isušivanja treba provoditi mokrim postupkom (polijevanjem,
prekrivanjem filcom ili jutom ili sl.), a u trajanju do najmanje 7 dana (ili do betoniranja
narednog sloja) ili do postizanja 60% tražene vrsto e. Zaštita betona mora biti
ukalkulirana u jedini ne cijene.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.46
6.8. Ocjena postignute kvalitete
Ocjena sukladnosti betona
Beton mora zadovoljavati kriterije identi nosti u skladu s prilogom J TPBK-a i tablici
B.1 HRN EN 206-1
• primjenjuje se za grupu do 6 rezultata ispitivanja tla ne vrsto e,
• grupe od po tri uzastopna rezultata ispitivanja ( x1, x2, x3).
Beton se prihva a ako je ispunjen navedeni kriterij identi nosti. Ako taj kriterij nije
zadovoljen, predo it e se naknadni dokaz kvalitete betona koji odredi nadzorni
inženjer.
Kriteriji identi nosti tla ne vrsto e
Beton certificirane kvalitete proizvodnje
Identi nost betona se ocjenjuje za svaki pojedini rezultat tla ne vrsto e i srednju
vrijednost od "n" pojedinih rezultata koji se ne preklapaju kako je nazna eno u tablici B.1.
Smatra se da beton pripada sukladnom skupu ako su oba kriterija iz tablice B.1
zadovoljena za "n" rezultata dobivenih ispitivanjem vrsto e uzoraka betona uzetih iz
definirane koli ine betona.
Kriteriji identi nosti tla ne vrsto e
Broj
"n"
rezultata Kriterij 1
ispitivanja
tla ne Srednja vrijednost od
vrsto e
definirane "n" rezultata (fcm)
koli ine betona
N/mm2
1
Nije primjenjiv
2–4
³ fck + 1
5–6
³ fck + 2
Kriterij 2
Svaki pojedini rezultat
(fci)
N/mm2
³ fck - 4
³ fck - 4
³ fck - 4
Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare obavezno je
uzimanje uzoraka betona na mjestu ugradnje betona za utvrñivanje tla ne vrsto e.
Kontrola se provodi na slijede i na in:
• na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku
konstrukciju;
• ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez
prekida ugrañivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava
i istog proizvoña a;
• ako je koli ina ugrañenog betona ve a od 100 m3 za svakih slijede ih ugrañenih 100
m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona;
• ocjena rezultata ispitivanja uzoraka i dokazivanjekarakteristi ne tla ne vrsto e
betona provodi se odgovaraju om primjenom kriterija iz Dodatka B norme HRN EN
206-1 "Ispitivanje identi nosti tla ne vrsto e";
• uzorke ne treba uzimati za obiteljsku ku u i jednostavnu grañevinu.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.47
6.9. Završna ocjena kvalitete betona u konstrukciji – uporabljivost betonske
konstrukcije
Za ugrañeni beton u skladu sa prilogom J. to kom 2.4 TPBK e se dati Završna ocjena
kvalitete betona koja obuhva a :
• dokumentaciju o preuzimanju betona po grupama – rezultate nadzornih radnji i
kontrolnih postupaka koji se sukladno propisu TPBK obavezno provode prije
ugradnje grañevnih proizvoda u betonsku konstrukciju,
• dokaze upotrebljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.)
koje je izvoña osigurao tijekom grañenja betonske konstrukcije.
• mišljenje o kvaliteti ugrañenog betona koje se donosi na temelju vizualnog pregleda
konstrukcije, pregleda dokumentacije u tijeku izvoñenja
• rezultate ispitivanja pokusnim optere enjem betonske konstrukcije i njezinih dijelova.
• Uvjete grañenja i druge okolnosti koje prema grañevinskom dnevniku i drugoj
dokumentaciji koju izvoña mora imati na gradilištu, te dokumentaciju te
dokumentaciju koju mora imati proizvoña grañevinskog proizvoda, a mogu biti od
utjecaja na tehni ka svojstva betonske konstrukcije.
Završnu ocjenu kvalitete betona u konstrukciji e dati zadužena stru na osoba
naru itelja (nadzorni inženjer) ili po njemu angažirana pravna osoba za djelatnost
kontrole i osiguranja kvalitete betona.
Na osnovu ove ocjene se dokazuje uporabljivost i trajnost konstrukcije uvjetovana
projektom konstrukcije i važe im propisima, ili se traži naknadni dokaz kvalitete betona.
Oplata i skela
Za izvedbu gotovo svih betonskih i armirano-betonskih elemenata treba pravovremeno
izraditi, postaviti i u vrstiti odgovaraju u drvenu, metalnu ili sli nu oplatu. Oplata mora
odgovarati mjerama grañevinskih nacrta, detalja i planova oplate. Podupiranjem i
razupiranjem joj se mora osigurati stabilnost i nedeformabilnost pod teretom ugrañene
mješavine. Unutarnje površine moraju biti ravne i glatke, bilo da su vertikalne,
horizontalne ili kose. Postavljena oplata se mora lako i jednostavno rastaviti, bez udaranja
i upotrebe pomo nih alata i sredstava ime bi se tek izvedena konstrukcija izložila štetnim
vibracijama. Ustanovi li se nakon skidanja oplate da izvedena konstrukcija dimenzijama i
oblikom ne odgovara projektu, izvoña ju je obavezan srušiti i ponovo izvesti prema
projektu.
Prije ugradnje svježe mješavine betona sav prostor unutar oplate treba o istiti od sme a
(zaostale drvene grañe, liš a itd.) i dobro oprati te je, ako je drvena, dobro namo iti, a
ako je metalna, premazati uljem.
Sva oplata s potrebnom nosivom skelom se ne e posebno obra unavati, ve
obuhva ena jedini nom cijenom betona, odnosno armiranog betona.
je
Izvoña ne može zapo eti betoniranje dok nadzorni inženjer ne izvrši pregled
postavljene oplate i pismeno je ne odobri.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.48
8. OSTALA GRADIVA I OPREMA
Za sva gradiva i elemente koji nisu izrijekom spomenuti ovim Programom, a ugraditi e
se u grañevinu, potrebno je prije ugradbe pribaviti pripadne Ateste kao dokaz
standardne kvalitete.
PROJEKTANT :
SENKO VLAH, dipl. ing. grañ.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
NARU ITELJ :
GRAðEVINA :
LOKACIJA :
RAZINA OBRADE :
VRSTA PROJEKTA :
PROJEKTANT :
BROJ PROJEKTA :
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.49
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE U NASELJU VELI DOL
GRAD KRALJEVICA, NASELJE VELI DOL - SOLAROVO
K.O. VELI DOL
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
GRAðEVINSKI PROJEKT
Senko Vlah, dipl. ing. grañ.
27-14 / ITR
4. PRORA UN MEHANI KE OTPORNOSTI I STABILNOSTI
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
1.)
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
Pozicija
Z1
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.50
Potporni zid H = 1,35 m; Huk = 1,70 m;
C 30/37; B 500 B
Analiza optere enja:
Karakteristike tla:
- φ = 35°
- δ = 20°
- γ = 20 kN/m3
Težina zida:
Korisno optere enje
- γ = 25 kN/m3
- p = 5,00 kNm2
Podaci za kontrolu klizanja: - tan δt = 0,577
- Ep = 0,0 kN
- αt = 0
Kontrola napona i stabilnosti:
Stalno optere enje
Rv = 30,59 kN
Rh = 7,83 kN
σmax = 49,92 kPa
σmin = 14,47 kPa
fsprev = 3,67
fskliz = 2,25
xr = 0,39
xmin = 0,32
Stalno + korisno optere enje
Rv = 30,59 kN
Rh = 10,14 kN
σmax = 62,94 kPa
fsprev = 2,55
xr = 0,32
σmin = 1,46 kPa
fskliz = 1,74
xmin = 0,19
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.51
Rezne sile:
M1 = 2,62 kNm
M2 = -1,00 kNm
Q1 = 5,75 kN
Q2 = 9,54 kN
N1 = 12,22 kN
Dimenzioniranje:
PRESJEK 1-1
Mu = 1,6 * 2,62 * 1,5 = 6,29 kNm
Qu = 1,6 * 5,75 * 1,5 = 13,80 kN
Nu = - 1,6 * 12,22 = - 19,55 kN
Geometrija:
bw = 100,0
h=
30,0
d1 =
5,0
d2 =
5,0
cm
cm
cm
cm
Rezne Sile:
Msd =
6,29
Vsd = 13,80
Nsd =
0,00
kNm
kN
kN
Materijal:
C25/30
B-500
Rezultati:
εb =
εa =
x=
z=
Mrd =
0,36
10,00
0,88
24,70
315,00
%o
%o
cm
cm
kNm
As1 =
minAs1 =
0,59
3,75
cm2
cm2
τsd =
VRd1 =
VRd2 =
Odabrana armatura:
Ø 10/15
Razdjelna armatura:
Ø 5/25
0,03
138,78
1237,50
< t =
> Vsd =
> Vsd =
0,34
13,80
-"-
PRESJEK 2-2
Mu = 1,6 * 1,00 * 1,5 = 2,40 kNm
Qu = 1,6 * 9,54 * 1,5 = 22,90 kN
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
Geometrija:
bw = 100,0
h=
35,0
d1 =
5,0
d2 =
5,0
cm
cm
cm
cm
Rezne Sile:
Msd =
2,40
Vsd = 22,90
Nsd =
0,00
kNm
kN
kN
Materijal:
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.52
C30/37
B-500
Rezultati:
εb =
εa =
x=
z=
Mrd =
0,18
10,00
0,54
29,82
453,60
%o
%o
cm
cm
kNm
As1 =
minAs1 =
0,19
4,50
cm2
cm2
τsd =
VRd1 =
VRd2 =
Odabrana armatura:
Ø 10/15
Razdjelna armatura:
Ø 6/25
0,05
159,45
1485,00
< t =
> Vsd =
> Vsd =
0,34
22,90
-"-
PROJEKTANT :
SENKO VLAH, dipl. ing. grañ.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
Br. projekta :
NARU ITELJ :
GRAðEVINA :
LOKACIJA :
RAZINA OBRADE :
VRSTA PROJEKTA :
PROJEKTANT :
BROJ PROJEKTA :
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.53
GRAD KRALJEVICA
JAKOV I EVA ULICA U KRALJEVICI
UREðENJE PRIVOZA 1 OSI 3-1
GRAD KRALJEVICA
K.O. KRALJEVICA, K. . 1625
IZVEDBENI PROJEKT
GRAðEVINSKI PROJEKT
Senko Vlah, dipl. ing. grañ.
01-13 / IzP
5. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE GRAðEVINE
I UVJETI ZA NJENO ODRŽAVANJE
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.54
1. UVOD
Projektom predviñeni vijek trajanja grañevine mogu e je ostvariti uz uvjet pravilnog
korištenja i redovitog održavanja. Pravilno korištenje ceste podrazumijeva u estvovanje
u prometu samo onih vozila koja su po vrsti i optere enjima u skladu s Pravilnikom o
tehni kim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN RH br. 51/2010 i 84/2010) te
kretanje istih na na in sukladan Zakonu o sigurnosti prometa na cestama ((NN RH
br. 67/2008 i 74/2011).
Osnovni ciljevi održavanja ceste su:
-
omogu avanje sigurnog odvijanja prometa;
-
sprije avanje ošte enja i propadanja ceste;
-
smanjenje troškova korisnika dobrim stanjem ceste;
-
zaštita ceste od korisnika i tre ih osoba;
-
zaštita okoliša od štetnog djelovanja ceste i prometa.
2. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE GRAðEVINE
Projektirani vijek uporabe cjelokupne grañevine iznosi približno 50 godina. Pri tome
pojedini dijelovi grañevine imaju i manji projektirani vijek uporabe, te e u korištenju biti
potrebna njihova periodi na obnova ili zamjena.
2.1. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE ZA PROMETNICU
Projektirani vijek uporabe za pojedine dijelove prometnice iznosi kako slijedi:
-
za kolni ku konstrukciju 20 godina, nakon ega je potrebna obnova kolnika;
-
za vertikalnu signalizaciju 10 godina;
-
za horizontalnu signalizaciju 1 godina;
-
za opremu cesta (pješa ke i ži ane ograde, zaštitna odbojna ograda) 10 godina.
Navedeno vrijedi za uvjete normalnog održavanja, a u slu ajevima ošte enja
kolnika, prometne signalizacije i opreme nastala ošte enja treba popraviti u što kra em
roku.
2.2. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE ZA OBJEKTE
Projektirani vijek uporabe za armirano betonske i betonske konstrukcije iznosi
približno 50 godina.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.55
3. UVJETI ZA ODRŽAVANJE GRAðEVINE
Nakon obavljenog tehni kog pregleda grañevine i ishodovanja dozvole za njenu
uporabu potrebno je odrediti nadležnu instituciju koja e vršiti redovno i izvanredno
održavanje prometnica i objekata. U cilju pravilnog održavanja potrebno je vršiti redovite
preglede grañevine, osobito važnijih dijelova, te nakon uo enih ošte enja poduzeti
mjere sanacije.
3.1. UVJETI ZA ODRŽAVANJE PROMETNICA
Održavanje prometnica sastoji se od redovnog i izvanrednog održavanja.
3.1.1. REDOVNO ODRŽAVANJE PROMETNICA
Redovno održavanje je skup mjera koji se obavlja tijekom cijele godine, uklju uju i
sve objekte i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehni ke ispravnosti cesta.
Obuhva a sljede e radove:
- održavanje kolnika;
- održavanje sustava odvodnje;
- održavanje bankina, bermi i ostalih zelenih površina košnjom trave;
- održavanje usjeka, zasjeka i nasipa;
- obnovu i izradu oznaka na kolniku;
- popravak antikorozivne zaštite stupova prometnih znakova, nosa a rasvjetnih
tijela, te pješa kih, odbojnih i ži anih ograda;
- popravak i zamjenu opreme i prometne signalizacije;
- mjestimi ne popravke betonskih pasica i rubnjaka;
- popravke lokalnih ošte enja kolnika (udarnih jama, pojedina nih i mrežastih
pukotina, uzdužnih i popre nih denivelacija, omekšanog asfaltnog zastora,
zaglañenih površina zastora, ošte enih rubova i razdjelnica betonskog kolnika);
- hitne popravke i intervencije u svrhu osiguranja odvijanja prometa;
- osiguranje prohodnosti cesta u zimskim uvjetima;
- ureñenje cestovnog zemljišta;
- ostale radove.
Sezonski pregled obavlja se radi ustanovljavanja stanja ceste i objekata i utvrñivanja
njihovog ošte enja.
Stanje ceste utvrñuje se neposrednim vizualnim pregledom i korištenjem
odgovaraju e mjerne opreme.
Na kvalitetu i stanje kolni ke konstrukcije utje e stanje svih elemenata i djelova
ceste, a prvenstveno stanje sustava odvodnje. Sustav odvodnje i stanje kolni ke
konstrukcije meñusobno su zavisni, odnosno ukoliko se redovito ne održava sustav
odvodnje, izravno se ošte uje kolni ka konstrukcija.
Nakon izgradnje, tehni kog pregleda i primopredaje grañevine, održavanje
vodovodnih i kanalizacijskih cjevovoda i popratnih grañevina na trasi spada pod
nadležnost pripadaju ih komunalnih društava.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.56
Svako pojedino komunalno društvo izdaje svoj interni Pravilnik o radu i održavanju
sustava koje ima u nadležnosti (vodovodni, kanalizacijski i drugi infrastrukturni sustavi).
Takoñer se izrañuje i plan provedbenih mjera u slu aju iznenadnih zagañenja voda i
operativni plan sustava.
Op i pregled objekata obavlja se najmanje jednom u dvije godine. Vizualno se
pregledavaju svi dijelovi objekata, u pravilu bez razaranja.
3.1.2. IZVANREDNO ODRŽAVANJE PROMETNICA
Izvanredni pregled i održavanje dijela ceste ili objekata obavlja se:
- nakon izvanrednih dogañaja (elementarne nepogode, teže nezgode i ošte enja,
eksplozije, slijeganja i klizanja);
- prije i nakon prolaza izvanrednih tereta, ukoliko je to predviñeno izdanom
dozvolom;
- pri kraju jamstvenog roka ceste i objekata.
Izvanredno održavanje provodi se zbog osiguranja sigurnosti i trajnosti ceste i
cestovnih objekata i pove anja sigurnosti prometa te, pored ostalog, posebno obuhva a
i popravak ili zamjenu sustava za odvodnju.
3.2. UVJETI ZA ODRŽAVANJE OBJEKATA
Održavanje betonske konstrukcije mora biti takvo da se tijekom trajanja grañevine
o uvaju njezina tehni ka svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreñeni projektom grañevine i
Tehni kim propisom za betonske konstrukcije (NN RH br. 139/2009, 14/2010,
125/2010), te drugi bitni zahtjevi koje grañevina mora ispunjavati u skladu s posebnim
propisima.
Održavanje betonske konstrukcije koja je izvedena odnosno koja se izvodi u skladu
s prije važe im propisima mora biti takvo da se tijekom trajanja grañevine o uvaju
njezina tehni ka svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreñeni projektom grañevine i
propisima u skladu s kojima je betonska konstrukcija izvedena.
Održavanje betonske konstrukcije podrazumijeva:
- redovite preglede betonske konstrukcije, u razmacima i na na in odreñen
projektom grañevine, Tehni kim propisom za betonske konstrukcije i/ili posebnim
propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o prostornom ureñenju i
gradnji;
- izvanredne preglede betonske konstrukcije nakon kakvog izvanrednog dogañaja ili
po zahtjevu inspekcije;
- izvoñenje radova kojima se betonska konstrukcija zadržava ili se vra a u stanje
odreñeno projektom grañevine i Tehni kim propisom za betonske konstrukcije,
odnosno propisom u skladu s kojim je betonska konstrukcija izvedena.
Za održavanje betonske konstrukcije dopušteno je rabiti samo one grañevne
proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje izdana isprava o sukladnosti
prema posebnom propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom
grañevine i Tehni kim propisom za betonske konstrukcije.
Održavanjem grañevine ili na koji drugi na in ne smiju se ugroziti tehni ka svojstva i
ispunjavanje propisanih zahtjeva betonske konstrukcije.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.57
Na izvoñenje radova na održavanju betonskih konstrukcija odgovaraju e se
primjenjuju odredbe Tehni kog propisa za betonske konstrukcije koje se odnose na
izvoñenje betonskih konstrukcija.
Radnje u okviru održavanja betonskih konstrukcija treba provoditi prema odredbama
Priloga J.3. Tehni kog propisa za betonske konstrukcije i normama na koje isti
upu uje, te odgovaraju om primjenom odredaba ostalih priloga Tehni kog propisa za
betonske konstrukcije.
U estalost redovitih pregleda infrastrukturnih grañevina u svrhu održavanja betonske
konstrukcije provodi se sukladno zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne rjeñe
od 5 godina.
Na in obavljanja pregleda odreñuje se projektom betonske konstrukcija, a uklju uje
najmanje:
a) vizualni pregled, u kojeg je uklju eno utvrñivanje položaja i veli ine napuklina i
pukotina te drugih ošte enja bitnih za o uvanje mehani ke otpornosti i stabilnosti
grañevine;
b) utvrñivanja stanja zaštitnog sloja armature, za betonske konstrukcije u umjereno
ili jako agresivnom okolišu;
c) utvrñivanje veli ine progiba glavnih nosivih elemenata betonske konstrukcije za
slu aj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u
podto ki a) sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehani ke otpornosti i
stabilnosti.
PROJEKTANT :
SENKO VLAH, dipl. ing. grañ.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
NARU ITELJ :
GRAðEVINA :
LOKACIJA :
RAZINA OBRADE :
VRSTA PROJEKTA :
PROJEKTANT :
BROJ PROJEKTA :
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.58
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE U NASELJU VELI DOL
GRAD KRALJEVICA, NASELJE VELI DOL - SOLAROVO
K.O. VELI DOL
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
GRAðEVINSKI PROJEKT
Senko Vlah, dipl. ing. grañ.
27-14 / ITR
6. NUMERI KI PODACI ZA ISKOL ENJE OSI
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.59
KOORDINATE GLAVNIH TO AKA OSOVINE TRASE
Broj
to ke
1
2
3
4
5
6
7
8
Y
X
Radijus
zakrivljenosti
/ parametar
5013692.835
353224.906
R = -50.00
5013712.813
353204.065
R = +30.00
5013716.458
353198.332
R = 0.00
5013723.803
353189.246
R = +30.00
5013728.636
353184.487
R = 0.00
5013740.287
353175.363
R = -30.00
5013746.871
353168.205
R = 0.00
5013760.877
353146.866
R = 0.00
Koordinate
Stacionaža
km + m
0+000.00
Kružni luk
0+028.57
Kružni luk
0+035.38
Pravac
0+047.07
Kružni luk
0+053.86
Pravac
0+068.66
Kružni luk
0+078.43
Pravac
0+103.96
Pravac
Smjerni kut
(stupnjevi)
328.6930°
l = 28.57
295.9490°
l = 6.81
308.9512°
l = 11.69
308.9512°
l = 6.79
321.7417°
l = 14.80
321.9350°
l = 9.77
303.2788°
l = 25.53
303.2788°
KOORDINATE POPRE NIH PROFILA U OSI TRASE
FAZA 1
Broj Stacionaža
profila
km + m
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
1.6
0+011.84
0+021.76
0+035.77
0+047.07
0+060.72
0+070.74
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
Koordinate
Y
X
Smjerni kut
(stupnjevi)
5013703.135
5013709.425
5013716.702
5013723.803
5013734.034
5013741.876
353217.615
353209.968
353198.030
353189.246
353180.259
353174.027
315.1198°
303.7544°
308.9512°
308.9512°
321.9350°
317.9694°
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.60
KOORDINATE POPRE NIH PROFILA U OSI TRASE
FAZA 2
Broj Stacionaža
km + m
profila
2.1
2.2
2.3
2.4
2.5
0+070.74
0+076.51
0+083.56
0+092.67
0+102.68
Koordinate
Y
X
Smjerni kut
(stupnjevi)
5013741.876
5013745.764
5013748.683
5013754.683
5013759.177
353174.027
353169.778
353163.920
353156.302
353147.932
317.9694°
306.9526°
303.2788°
303.2788°
303.2788°
PROJEKTANT :
SENKO VLAH, dipl. ing. grañ.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
NARU ITELJ :
GRAðEVINA :
LOKACIJA :
RAZINA OBRADE :
VRSTA PROJEKTA :
PROJEKTANT :
BROJ PROJEKTA :
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.61
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE U NASELJU VELI DOL
GRAD KRALJEVICA, NASELJE VELI DOL - SOLAROVO
K.O. VELI DOL
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
GRAðEVINSKI PROJEKT
Senko Vlah, dipl. ing. grañ.
27-14 / ITR
10. TROŠKOVNIK
Tehni ki opis, te program kontrole i osiguranja kakvo e, smatraju se sastavnim dijelovima
ovog troškovnika. Isto vrijedi i za sve detaljne upute i upozorenja na nacrtima.
Jedini ne cijene radova i materijala u stavkama troškovnika predstavljaju projektantsku
procjenu. Izrañene su temeljem iskustava na gradnji sli nih grañevina i ni na koji na in
nisu obvezuju e za projektanta.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.62
10.1. FAZA 1
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 1
KOLI INA
A)
JED. CIJENA
UKUPNO
PRIPREMNI, PRETHODNI I ZAVRŠNI RADOVI
osiguranje,
obnavljanje
Iskol enje,
održavanje iskol enih osi i rubova
(St. 1-02.1. O.T.U.)
(St. 1-02.2. O.T.U.)
1.
i
Radom su obuhva ena sva geodetska
mjerenja, osiguranje iskol enih osi, obnavljanje
i održavanje iskol enih oznaka na terenu za
svo vrijeme grañenja. Osim osi trase, izvoña
je dužan osigurati i poligonske to ke i repere
na isti ili sli an na in kao os trase.
Obra un se vrši po m' iskol ene osi trase.
m'
2.
71,00
a'
kn
a'
kn
a’
kn
Snimanje i osiguranje profila ceste
(St. 1-02.1. O.T.U.)
(St. 1-02.3. O.T.U.)
Prije po etka zemljanih radova izvoña mora
postaviti profile prema projektiranim popre nim
profilima. Bez pisane potvrde nadzornog
inženjera ne mogu se priznati nikakve izmjene
u popre nim profilima u odnosu na projekt.
Obra un se vrši po komadu snimljenog i
osiguranog profila.
kom.
6,00
Ozna avanje postoje ih instalacija
Prije po etka zemljanih radova, u suradnji s
nadležnim institucijama, utvrditi dubine i
pozicije svih podzemnih instalacija duž itave
trase, te ozna iti njihove trase na terenu.
Tijekom izvoñenja radova pratiti da ne doñe do
njihovog ošte enja.
Obra un po m' trase postoje ih instalacija.
3.
m’
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
150,00
studeni 2014.
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
4.
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 2
Regulacija prometa
Regulacija i signalizacija prometa za vrijeme
radova postavom raznih prometnih znakova i
svjetlosnih signala radi osiguranja odvijanja
prometa.
Obra un
za
kompletno
postavljenu
signalizaciju.
kpl.
5.
1,00
kn
Zaštitna ograda
Postava vrste dvostrane zaštitne ograde s
obje strane grañevinskog zahvata koji e se
izvoditi (na prilazima). Na ostalim dijelovima
trase ograda se postavlja prema POG-u i
uputama koordinatora II na dijelovima koji
prema procjeni sigurnosti iz zaštite na radu
ugrožavaju sigurnost osoba na gradilištu.
Postavljena ograda mora biti u skladu s
pozitivnim propisima zaštite na radu.
Obra un po m' izvedene ograde.
m'
80,00
a'
kn
a'
kn
a'
kn
Zarezivanje postoje eg asfaltnog zastora
Zarezivanje postoje eg asfaltnog zastora na
mjestu
uklanjanja
postoje e
kolni ke
konstrukcije, bez obzira na debljinu sloja.
Obra un po m' zarezanog asfalta.
6.
m'
10,00
Uklanjanje postoje eg asfaltnog zastora
Strojno razbijanje postoje eg asfaltnog i/ili
betonskog zastora postoje e prometnice
zajedno s podlogom u debljini do 30 cm s
odbacivanjem u stranu. Stavkom je uklju en
utovar i odvoz na deponij, koji osigurava
izvoditelj.
7.
Obra un po m2 razbijenog i odvezenog asfalta.
m²
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
326,00
studeni 2014.
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
8.
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 3
Prilagodba poklopaca postoje ih okana
Visinska prilagodba postoje ih lijevanoželjeznih poklopaca novonastalom stanju.
U stavku je uklju en sav potreban rad, materijal
i pribor kako bi se kota poklopva prilagodila
novonastalom stanju.
Prilikom izvoñenja stavke voditi ra una da ne
doñe do ošte enja poklopca, okvira poklopca,
okna i ostale opreme sadržane unutar okna.
Takoñer voditi ra una da u okno ne upadne
otpadni materijal (šuta, beton, otpadci) prilikom
izvoñenja stavke.
Obra un
po
kompletno
prilagoñenom
poklopcu.
kpl.
6,00
a'
kn
a'
kn
Uklanjanje postoje eg suhozida
Uklanjanje postoje eg suhozida duž jugozapadnog ruba prometnice. Stavkom je
uklju en utovar i odvoz na deponiju.
Obra un po m3 uklonjenog materijala.
9.
m3
60,00
A)
PRIPREMNI, PRETHODNI I ZAVRŠNI RADOVI
UKUPNO:
B)
ZEMLJANI RADOVI
1.
Iskop humusa
(St. 2-01. O.T.U.)
Rad obuhva a površinski iskop humusa
procijenjene debljine d=20,0 cm i njegovo
prebacivanje na privremeno odlagalište koje je
uklju eno u jedini nu cijenu. Rad mora biti
obavljen u skladu s projektom, propisima,
programom kontrole i osiguranja kakvo e, te
zahtjevima nadzornog inženjera.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
kn
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 4
Privremeno deponirani humusni materijal
upotrijebiti e se za humusiranje pokosa
nasipa i ostalih humusiranih površina nakon
ocjene podobnosti istog od strane nadzornog
inženjera.
Debljinu humusnog sloja ustanovljuje nadzorni
inženjer u prisutnosti ovlaštenog predstavnika
izvoña a, za svaki profil posebno, ili za
pojedine dionice trase ceste ako se debljina
humusnog sloja na pojedinim dionicama ne
mijenja, na osnovu geomehani kog elaborata i
kontrole u tijeku izvedbe radova.
3
Obra un po m stvarno iskopanog materijala humusa, u sraslom stanju .
m3
2.
8,00
a'
Iskopi za temelje potpornog zida
(St. 2-04. O.T.U.)
Rad obuhva a iskope rova za temelje
potpornih zidova , raznih dubina, u svim
kategorijama tla. Iskopi se rade to no po
mjerama i profilima te visinskim kotama iz
projekta, 30,0 cm šire od širine AB temelja na
svaku stranu, prema idealnom presjeku rova
(pravokutni presjek, pa se višak iskopa radi
nepoštivanja projektiranih kota ne e priznati).
Prema potrebi, jame se podgrañuju i razupiru,
što je uklju eno u jedini nu cijenu.
U rad se ubrajaju i dodatni poslovi na sabiranju
i crpljenju oborinskih ili podzemnih voda,
vertikalni prijenos iskopanog materijala na
potrebnu
visinu,
odlaganje
iskopanog
materijala potrebnog za nasipavanje oko
gotovog temelja ili izrade nasipa po trupu
prometnice.
U jedini noj cijeni sadržan je sav rad potreban
za izradu iskopa temelja grañevnih jama, tj.
iskopi, potrebna razupiranja, oplate, sva
odvodnja, vertikalni prijenos i privremeno
odlaganje iskopanog materijala, njegov utovar
u prijevozna sredstva, prijevoz na odreñena
mjesta i istovar, kao i ureñenje i iš enje terena
poslije završetka ovih poslova, a sve prema
nema pravo
opisu iz OTU, pa izvoña
zahtijevati bilo kakve dodatne naknade.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
kn
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 5
Obra un po m3 iskopanog materijala u sraslom
stanju.
2.1.
Širina temelja 0,80 - 0,95 m
m3
74,00
3.
Prijevoz materijala
(St. 2-07. O.T.U.)
Rad obuhva a prijevoz iskopanog materijala
kategorije "A", "B", ili "C" i humusa od mjesta
iskopa, do mjesta istovara, na trajnu deponiju
udaljenosti 5 - 10 km.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom,
propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvo e (PKOK), projektom organizacije
(POG),
zahtjevima nadzornog
grañenja
inženjera i OTU.
Izvoña
je dužan u potpunosti osigurati
prijevoz, te trajnu deponiju materijala.
3.1.
Na trajni deponij (5 - 10 km)
Deponij osigurava izvoditelj.
Obra un po m3 iskopanog materijala u sraslom
stanju.
m3
82,00
4.
Ureñenje temeljnog tla
(St. 2-08. O.T.U.)
4.1.
Ureñenje
temeljnog
zbijanjem
(St. 2-08.1. O.T.U.)
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
tla
mehani kim
studeni 2014.
a'
kn
a'
kn
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 6
Ureñenje temeljnog tla mehani kim zbijanjem.
Ovaj rad obuhva a sve radove koji se moraju
obaviti kako bi se sraslo tlo osposobilo da bez
štetnih posljedica preuzme optere enje od
nasipa i kolni ke konstrukcije i prometno
optere enje. Uklju eno je izravnavanje i
planiranje površine sitnozrnatim kamenim
materijalom prema kotama iz projekta za tlo na
kojemu se izvodi nasip, dok se na tlu u usjeku
ili zasjeku izvodi i poravnava sloj sitnozrnatim
kamenim materijalom, te mehani ko zbijanje
ureñene površine prigodnim sredstvima za
zbijanje.
U stjenovitom terenu ne zbija se tlo na kojem je
predviñena izrada nasipa, nego mu se samo
isti površina i osigurava dobro nalijeganje
nasipa, posebno ako je teren nagnut i ako se
izrañuju stepenice.
Kriterij za ocjenu temeljnog tla je: modul
stišljivosti Ms kružnom plo om Ø 30,0 cm
iznosi 25 MN/cm2, stupanj zbijenosti Sz u
odnosu na standardan Proctorov postupak
100% (O.T.U. za radove na cestama).
Jedini na cijena stavke uklju uje sav potreban
rad, materijal, pomo na sredstva i transporte.
Obra un po m2 ureñenog temeljnog tla.
2
38,00
m
5.
5.1.
a'
Izrada nasipa
(St. 2-09. O.T.U.)
Izrada nasipa od miješanih materijala
(St. 2-09.1. O.T.U.)
Ovaj rad obuhva a nasipanje, razastiranje,
prema potrebi vlaženje ili sušenje, te planiranje
materijala u nasipu prema dimenzijama i
nagibima danim u projektu, kao i zbijanje
prema zahtjevima iz OTU.
Materijal za izradu nasipa mora zadovoljavati
uvjet: koeficijent nejednolikosti U = d60 / d10
ve i od 9.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
kn
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 7
Nasipni materijal nanosi se na ureñeno
temeljno tlo ili na ve izrañeni sloj nasipa tek
nakon što nadzorni inženjer preuzme temeljno
tlo ili sloj ve izrañenog nasipa. Po završetku
nasipa dotjeruju se i planiraju njegovi pokosi.
Svaki sloj nasipnog materijala mora biti razastrt
vodoravno u uzdužnom smjeru ili nagibu koji je
najviše jednak projektiranom uzdužnom nagibu
nivelete. Od toga se može odstupiti jedino pri
izradi silaznih rampi za dublje udoline, kada
slojevi nasipa mogu biti i u ve em nagibu. U
popre nom smjeru nasip mora uvijek imati
minimalni popre ni pad radi odvodnje.
S nasipanjem novog sloja nasipa može se
otpo eti tek kada je prethodni sloj dovoljno
zbijen i kada je tražena zbijenost dokazana
ispitivanjem.
Svaki nasuti sloj mora se zbijati u punoj širini
odgovaraju im sredstvima za zbijanje. Zbijati
treba od nižega ruba prema višemu.
Visina svakog pojedinog razgrnutog sloja
nasipnog materijala mora biti u skladu s vrstom
nasipnog materijala i dubinskim u inkom
strojeva za zbijanje.
Za izradu se koristi materijal iz pozajmišta.
3
Obra un po m dobavljenog, ugrañenog i
zbijenog materijala.
3
58,00
m
6.
6.1.
a'
Izrada posteljice
(St. 2-10. O.T.U.)
Izrada posteljice od miješanih materijala
(St. 2-10.2 O.T.U.)
Ovaj rad obuhva a ureñenje posteljice u
usjecima, nasipima i zasjecima, tj. grubo i fino
planiranje materijala i nabijanje do tražene
zbijenosti (Ms ³ 35 MN/m2). Posteljicu treba
izraditi prema kotama iz projekta, debljine do
50,0 cm.
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom,
propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvo e (PKOK), projektom organizacije
(POG),
zahtjevima nadzornog
grañenja
inženjera i OTU.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
kn
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 8
Jedini na cijena stavke uklju uje sav potreban
rad, dobavu materijala, pomo na sredstva i
transporte.
2
Obra un po m izvedene, ureñene i zbijene
posteljice.
m2
7.
365,00
a'
kn
a'
kn
Izvedba zelenih površina
Zelene površine izvode se od donjeg sloja
zemljanog materijala i gornjeg humusnog sloja.
Debljina humusnog sloja iznosi min. 20 cm.
Humusni sloj se planira i zbija lakim
nabija ima. Po fino ureñenom humusnom sloju
sije se trava.
Za zaštitu primjenom humusnog materijala
upotrebljava se humusni materijal bez primjesa
grana, korijenja, kamenih i drugih materijala
koji nisu pogodni za razvoj vegetacije.
Jedini na cijena stavke uklju uje sav potreban
rad, dobavu materijala, pomo na sredstva i
transporte.
Obra un po m2.
m2
8.
40,00
Zamjena slabo nosivog materijala
Iskop slabo nosivog materijala, prijevoz istog
na deponij, nabava, transport i ugradnja
adekvatnog zamjenskog materijala
Strojni široki iskop sloja slabo nosivog tla bez
obzira na kategoriju terena. Debljina sloja
iznosi 50 cm. To nost iskopa ± 5 cm. Iskopani
materijal odvoziti na stalno odlagalište što je
uklju eno u cijenu stavke. Stavka uklju uje
utovar iskopanog materijala u transportno
sredstvo.
Izrada op eg nasipa od mješanog materijala
0 - 100 mm. Sloj op eg nasipa prosje ne je
debljine 0,50 m. Stavka uklju uje ureñenje i
planiranje završne površine.
Nasipavanje izvoditi u slojevima od 30 cm sa
zbijanjem. Jedini na cijena uklju uje sve
radove, pomo na sredstva i transporte za
izvršenje te stavke.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 9
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom,
propisima, programom kontrole i osiguranja
kakvo e (PKOK), projektom organizacije
(POG),
zahtjevima nadzornog
grañenja
inženjera i OTU.
Obra un po m3 stvarno ugrañenog materijala
(koef. zbijenosti i rastresitosti ura unati u
cijenu).
m3
105,00
a'
B)
ZEMLJANI RADOVI UKUPNO:
C)
BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI
Rad mora biti obavljen u skladu s projektom,
propisima (TPBK), programom kontrole i
(PKOK),
projektom
osiguranja
kakvo e
organizacije grañenja (POG), zahtjevima
nadzornog inženjera i OTU. Dodatni i naknadni
radovi mogu se izvoditi samo po prethodnom
odobrenju nadzornog inženjera.
Jedini na cijena pojedine stavke betonskih i
armirano-betonskih radova uklju uje:
*Dobavu, dopremu, ugradnju materijala u
konstrukciju i sav potreban rad, pomo na
sredstva i transporte za izvedbu opisanog
rada, uklju uju i vibriranje i njegovanje.
*Svu potrebnu oplatu (predviñena je glatka
oplata s bandažiranim spojevima), postavu i
skidanje sa svim potrebnim podupiranjima.
*Sve potrebne popravke betoniranih elemenata
nakon skidanja oplate, kao i zapunjavanje
otvora nastalih od elemenata oplate (veza i
razupore, distanceri i td.) te ureñenje betona
na spojevima oplate.
1.
Izrada AB potpornog zida
(St. 4-01.2. O.T.U.)
(St. 4-01.3. O.T.U.)
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
kn
kn
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 10
Podložni beton
Betoniranje podložnog betona ispod temeljnih
stopa AB zidova, sve u betonu razreda tla ne
vrsto e C 12/15. Podložni beton se izvodi
0,15 cm šire od projektirane širine temelja, u
debljini 0,10 m.
Obra un po m2.
1.1.
2
62,00
a'
kn
36,00
a'
kn
16,30
*armatura (cca 35 kg/m3)
570,00
a'
kn
a'
kn
130,00
a'
kn
19,30
*armatura (cca 40 kg/m3)
680,00
a'
kn
a'
kn
m
1.2.
Betoniranje AB temelja potpornog zida
Betoniranje AB temelje potpornog zida
betonom razreda tla ne vrsto e C 30/37 u
dvostranoj glatkoj oplati. Beton se ugrañuje
strojno.
Ukupna duljina zida iznosi 49.0 m. Dimenzije
temelja iznose 95 (širina) x 35 (visina) cm.
*oplata
2
m
*beton
3
m
kg
Betoniranje AB zida
Betoniranje AB zida betonom razreda tla ne
vrsto e C 30/37 u dvostranoj glatkoj oplati.
Beton se ugrañuje strojno.
1.3.
Ukupna duljina zida iznosi 49.0 m. Dimenzije
zida iznose 60-110 (visina) x 30 (širina) cm. U
stavu je uklju eno i betoniranje krune zida koja
ima dimenzije 20-22 (visina) x 50 (širina) cm.
*oplata
2
m
*beton
3
m
kg
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
2.
str. 11
Betonski nogostup
Betoniranje betonskog nogostupa betonom
razreda vrsto e C25/30 na dionicama gdje
nije omogu ena klasi na izvedba asfaltnog
kolnika.
Površina nogostupa iznosi cca 5.10 m2, a
debljina betona cca 0,25 cm.
Obra un po m3 ugrañenog betona.
m3
1,50
a'
kn
a'
kn
Zaštita postoje eg vodoopskrbnog
cjevovoda
Cjevovod se štiti izvoñenjem zaštitne AB plo e
dimenzija 60 x 12 cm. Cjevovod se cijelom
dužinom otkopava do tijemena. Na tijeme se
polaže sloj pijeska 0-4 mm, u debljini od 10 cm.
Na zbijenom sloju pijeska se izvodi AB plo a
od betona razreda vrsto e C16/20, armirana
mrežom Q-131.
Obra un po m' izvedene zaštitne plo e,
uklju uju i i izvedbu sloja pijeska.
3.
m'
4.
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
71,00
Betonski rubnjaci
(St. 3-04.7. O.T.U.)
Dobava, doprema i izvedba predgotovljenih
cestovnih i parkovnih betonskih rubnjaka
izrañenih od betona razreda tla ne vrsto e C
30/37, na pripremljenu betonsku podlogu od
betona razreda vrsto e C 16/20.
Rubnjaci se ugrañuju prema detaljima i
mjerama iz projekta (uzdignuti i polegnuti
cestovni rubnjaci).
Jedini na cijena stavke uklju uje:
*Dobavu, dopremu, skladištenje i ugradnju
prefabriciranih
betonskih
rubnjaka,
sav
potreban rad, pomo na sredstva i transporte
za izvedbu opisanog rada.
Obra un po m' ugrañenog rubnjaka uklju uju i
betonsku podlogu .
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 12
Betonski cestovni rubnjaci popre nog
presjeka 15/25 cm
4.1.
m'
12,00
a'
C)
BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI
UKUPNO:
D)
KOLNI KA KONSTRUKCIJA
1.
Nosivi sloj od nevezanog zrnatog kamenog
materijala
(St. 5-01. O.T.U.)
Dobava, doprema i izvedba kamenito šljun ane tucani ke podloge od mehani ki
stabiliziranog drobljenog kamena granulacije 0 63 mm, kao podloge za asfaltiranje kolnika
prometnice i pješa kih nogostupa.
Materijal u pogledu vrste i zahtjeva kakvo e
mora zadovoljavati minimalne tehni ke uvjete
iz O.T.U.
(St. 5-01.1. O.T.U.)
(St. 5-01.1.1. O.T.U.)
Podloga se izvodi prema kotama i nagibima iz
projekta.
Ovaj sloj može se ugraditi tek po prijemu
posteljice od strane nadzornog inženjera u
pogledu nosivosti, ravnosti i pravilno izvedenih
nagiba koji osiguravaju odvodnju.
Stavka obuhva a sve potrebne transporte,
radove, materijale, opremu i pomo na sredstva
za kompletnu izvedbu.
1.1.
Sloj ispod kolne površine debljine 25,0 cm
Izvodi se strojnim zbijanjem, do zbijenosti min.
80 MN/m2 (ukupna debljina slojeva asfalta >
15 cm), odnosno min. 100 MN/m2 (ukupna
debljina slojeva asfalta < 15 cm).
Obra un po m³ ugrañenog materijala u
zbijenom stanju.
m3
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
92,00
kn
a'
studeni 2014.
kn
kn
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
2.
Bitumenizirani nosivi habaju i sloj
asfaltbetona
(St. 5-05. O.T.U.)
Materijal u pogledu uvjeta kakvo e sastavnih
materijala, uvjeta kakvo e mješavine BNHS 16
i kontrole kakvo e mora zadovoljavati tehni ke
uvjete iz OTU.
(St. 5-05.2. O.T.U.)
(St. 5-05.3. O.T.U.)
2.1.
Dobava, doprema i strojna izvedba završnog
habaju eg sloja BNHS 16
(St. 6-003. O.T.U)
Sloj debljine 6.0 cm - kolnik
Obra un po m² gornje površine ugrañenog
sloja sukladno projektu.
m2
367,00
a'
D)
KOLNI KA KONSTRUKCIJA UKUPNO:
E)
PROMETNA SIGNALIZACIJA I OPREMA
1.
Horizontalna prometna signalizacija
(St. 9-02. O.T.U.)
Horizontalna prometna signalizacija izvodi se
od materijala otpornih na atmosferske utjecaje i
na habanje, a da još uvijek zadovoljavaju
kriterije hrapavosti kako ne bi došlo do
proklizavanja. Ovim troškovnikom predviñeno
je da se koriste standardne boje za
obilježavanje na kolniku. Ukoliko se Investitor
odlu i za polaganje oznaka na kolniku od
trajnijih materijala, potrebno je za iste dokazati
gore navedena svojstva trajnosti i hrapavosti.
U jedini noj cijeni uklju en je sav rad i materijal
potreban da se horizontalna signalizacija
izvede kako je navedeno u projektnoj
dokumentaciji, a u skladu s pozitivnim
zakonskim propisima.
1.1.
Uzdužne oznake na kolniku
(St. 9-02.1. O.T.U.)
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
str. 13
studeni 2014.
kn
kn
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
1.1.1.
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 14
Središnja i rubna crta
Kratka isprekidana bijela crta š = 10 cm (tip"A" 1,0 + 1,0 m)
Obra un po m' stvarno položene signalizacije.
m'
140,00
a'
E)
PROMETNA SIGNALIZACIJA I OPREMA
UKUPNO:
F)
BRAVARSKI RADOVI
1.
Pješa ke ograde
1.1.
kn
Pješa ka ograda na potpornom zidu
Dobava, doprema i ugradnja eli ne zaštitne
pješa ke ograde.
Izrada metalne zaštitne ograde na kruni
potpornog zida i AB pasici. Ograda je visine
1,10 m, izrañuje se od standardnih profila, a
sastoji se od etiri horizontalne šipke na
jednakom razmaku i vertikalne šipke na svakih
dva metra duljine ograde. Sidrenje se vrši na
na in prema detalju iz nacrtne dokumentacije u
AB pasicu. Ograda se boji temeljnom bojom za
metal i s dva nanosa uljene boje za metal u
bijeloj boji.
Obra un po m' ugrañene ograde.
m'
F)
kn
48,40
a'
BRAVARSKI RADOVI UKUPNO:
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
kn
kn
investitor : GRAD KRALJEVICA
grañevina : Sanacija ceste u naselju Veli Dol
broj el. :
27-14 / IzP
IZVEDBENI PROJEKT
TROŠKOVNIK
FAZA 1
str. 15
REKAPITULACIJA
A)
PRIPREMNI, PRETHODNI I ZAVRŠNI
RADOVI:
kn
B)
ZEMLJANI RADOVI:
kn
C)
BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI
RADOVI:
kn
D)
KOLNI KA KONSTRUKCIJA:
kn
E)
PROMETNA SIGNALIZACIJA I OPREMA:
kn
F)
BRAVARSKI RADOVI
kn
UKUPNO:
kn
PDV 25 %:
kn
SVEUKUPNO:
kn
SURADNIK:
PROJEKTANT :
LUKA SOKOL, mag. ing. aedif.
SENKO VLAH, dipl. ing. grañ.
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.
Naru itelj :
Grañevina :
Br. projekta :
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE
U NASELJU VELI DOL
27-14 / ITR
NARU ITELJ :
GRAðEVINA :
LOKACIJA :
RAZINA OBRADE :
VRSTA PROJEKTA :
PROJEKTANT :
BROJ PROJEKTA :
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
str.93
GRAD KRALJEVICA
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE U NASELJU VELI DOL
GRAD KRALJEVICA, NASELJE VELI DOL - SOLAROVO
K.O. VELI DOL
IZVEDBENO TEHNI KO RJEŠENJE
GRAðEVINSKI PROJEKT
Senko Vlah, dipl. ing. grañ.
27-14 / ITR
III. NACRTI
Projektant: S. Vlah, d.i.g.
studeni 2014.


DETALJ ARMIRANJA
POTPORNOG ZIDA
M 1:25
DETALJ DILATACIJE
M 1:25
BETON : 0.75 m3 / m'
ARMATURA : 35 kg / m'
KVALITETA BETONA : C30/37
ARMATURA : B500 B


DETALJ ARMIRANJA PASICE
TIP 1
M 1:25
BETON : 0.36 m3 / m'
ARMATURA : 20 kg / m'
DETALJ ARMIRANJA PASICE
TIP 2
M 1:25
BETON : 0.18 m3 / m'
ARMATURA : 10 kg / m'
KVALITETA BETONA : C30/37
ARMATURA : B500 B

min
PRESJEK
M 1:25
POGLED
M 1:25

tehnički list

tehnički list

tehnički list

tehnički list

Struktura i svojstva betona povećane tlačne čvrstoće

tehnički opis si 82

ADS 65.pdf - Moding graus

tehnički list

tehnički list

Larock 32 ALS